You are on page 1of 49

ISHRANA, RAST i RAZMNOAVANJE mikrooganizama

ISHRANA MIKROORGANIZAMA -ishrana je najvaniji fizioloki proces; osnova za razumijevanje djelatnosti mikroba u prirodi Hrana mikrobima slui : kao izvor graevnog materijala za izgradnju dijelova stanice kao izvor energije sirovina za rezervne tvari (glikogen, volutin, masti)

vrste estice hrane, a zatim ih djelovanjem vlastitih enzima razgrade. - citoplazmatska membrana se uvija prema unutra (invaginacije) i unosi vanstaninu tvar u stanicu - kod protozoa

Postoje dva tipa ishrane: 1. HOLOZOINI - stanice mikroorganizama koriste

2. HOLOFITSKI - mikroorganizmi koriste u vodi topive hranjive tvari koje prolaze preko cijele stanine stijenke i citoplazmatske membrane u obliku relativno malih molekula iz vodene otopine. Citoplazmatska membrana mora biti polupropusna za ulazak hranjivih tvari i vode iz okolne sredine u stanicu.

Naini prijenosa tvari kroz membranu 1. Pasivni transport - prelaz tvari iz podruja visoke koncentracije u podruje nie koncentracije bez utroka energije (ATP).

2. Aktivni transport - stanica troi energiju u obliku ATPa za prijenos tvari kroz citopl. membranu. Kretanje tvari ide izvana prema unutra ak i kad je koncentracija vea u unutranjosti stanice.

Tipovi pasivnog transporta:

gibanje molekula ili iona mjesta vee koncentracije do mjesta manje koncentracije dok se ne uspostavi ravnotea

A) jednostavna difuzija

B) olakana difuzija tvar koja se prenosi povezuje se s proteinskim nosaem u citoplazmatskoj membrani. Ponekad kao nosai mogu posluiti enzimi tzv permeaze. Proteini prenosioci veu se uz tvar (npr. glukozu) na vanjskoj povrini opne i pomou nepoznatog mehanizma prenose tvar u unutranjost.

C) osmoza - premjetanje molekula otapala kroz selektivno propusnu membranu iz podruja gdje su molekule otapala jako koncentrirane u podruje manje koncentracije.

2. Aktivni transport - stanica troi energiju u obliku ATPa za prijenos tvari kroz citopl. membranu. - aktivni prijenos ovisi i o proteinskim nosaima u stanici

- grupna translokacija (premjetanje) oblik aktivnog transporta koji se javlja sam kod prokariota gdje se tvar kemijski mijenja tijekom prolaska kroz membranu. Kad je tvar promijenjena i nalazi se unutar stanice, opna postaje nepropusna za nju i ona ostaje u stanici. Energija za to se dobije od fosfoenolpiruvata (PEP).

Potrebe mikroorganizama u ishrani - podudarnost u sastavu hrane i samog sastava tijela mikroba, jer oni iz te hrane izgrauju svoje tijelo (u pogledu elemenata) -elementarni sastav hrane mikroorganizama poklapa se sa elementima koji su neophodni i kod viih organizama: makroelementi (C,H,O,N,P,S,Ca,K,Mg,Na), mikroelementi (Mn,Zn,Cu,Mo), vitamini, aminokiseline

Odnos mikroba prema C kao izvoru hrane C je sastojak svake organske tvari pa i tijela mikroba, iz njegovih mnogobrojnih spojeva mikrobi crpe energiju za ivotne funkcije. Prema nainu iskoritavanja pojedinih Cspojeva, odnosno prema izvoru ugljika, mikrobe dijelimo: 1)HETEROTROFNI mo. - koriste C iz organskih spojeva, tj. koriste tvari koje sintetizirali drugi organizmi. Najvanija uloga im je u mineralizaciji organske tvari u prirodi. Tu spadaju protozoe, gljive, bakterije i svi virus. - saprofiti i paraziti

2)AUTOTROFNI mo. sposobni su koristiti C iz anorganskih spojeva (CO2 ,bikarbonati) i za to trebaju energiju iz vanjske sredine. a) kemotrofni mo. oksidiraju anorganske tvari sa niom potencijalnom energijom te dobiju energiju potrebnu za kretanje i metabolizam (nitrifikatori,ferobakerije, sulfofikatori) b) fototrofni- sunevu energiju koriste za redukciju CO2 ,imaju pigmente.Tu spadaju alge, liajevi, neke bakterije

3. MIKSOTROFNI mo. - redovito su autotrofi koji u nekim ekolokim uvjetima postaju fakultetivno heterotrofni (npr. neke alge)

Odnos mikroorganizama prema izvoru duika 1. AMINOAUTOTROFI - sintetiziraju proteine iz jednostavnih oblika mineralnog duika

a) mikroorganizmi koji usvajaju elementarni duik iz atmosfere - FIKSATORI DUIKA b) mikroorganizmi koji koriste amonijski duikAMONIFIKATORI c) mikroorganizmi koji koriste nitratni i nitritni duik NITRIFIKATORI

2. AMINOHETEROTROFI - nisu sposobni sintetizirati niti jednu aminokiselinu iz mineralnih izvora zahtijevaju aminokiseline (peptone, proteine) u hranjivoj podlozi a) mikroorganizmi koji koriste sloene proteine ivih stanica drugih organizama paraziti b) proteolitiki mikroorganizmi koriste proteine uginulih organizama. - vrlo su rasprostranjeni i nespecifini

RAST MIKROORGANIZAMA

Rast mikroorganizama: posljedica je stalnih sintetikih procesa i akumulacije energije u stanicama mikroorganizama pri emu dolazi do poveanja njihove biomase do odreene veliine za odreenu vrstu.

Proces se sastoji od: - biosinteze strukturnih metabolita ugljikohidrata, proteina, masti - sinteze i izgradnje citoplazme i ostalih staninih tvari - poveanje stanine mase

brzina rasta mo. uvjetuje i brzinu razmnoavanja.

-Kod bakterija, rast je jednak umnoavanju broja stanica tj. individua u populaciji, a kod viestaninih organizama rast se oituje u poveanju veliine organizama

Brzina rasta ne moe se odrati neogranieno zbog: a) iscrpljivanja hranjive podloge b) nakupljanja toksinih produkata metabolizma c) stanice stare i odumiru

Generacijsko vrijeme vrijeme potrebno za udvostruenje broja mikroorganizama u populaciji

Mikroorganizmi:
Bacillus stearothermophilus Escherichia coli Pseudomonas putida Vibrio marinus Mycobacterium tuberculosis Saccharomyces cerevisiae

Temp.

C 60 37 30 15 37 30

Generacijsko vrijeme

11 min 20 min 45 min 80 min 12 sati 2 sata

Bakterijska krivulja rasta


vrijeme i oblik svakog dijela krivulje i broj ivih stanica razliiti su u ovisnosti o bakterijskoj vrsti Odreena je faktorima okoline: temperaturom, hranjivom u podlozi, pH

Kod normalnog rasta mo. imamo 5 osnovnih faza: 1. LAG 2. LOG 3. FAZA USPORENOG RASTA 4. MAKSIMALNA STACIONARNA FAZA 5. FAZA ODUMIRANJA

KRIVULJA RASTA

1. LAG zove se i faza suzdranog rasta - tijekom tog razdoblja ne poveava se broj stanica ve rastu da bi pri kraju te faze dostignut maximalan rast - nema nakupljanja otpadnih produkata metabolizma

2. LOG logaritamska ili eksponencijalna faza Dijeljenje se zbiva stalno i u maximalnim iznosima u postojeim uvjetima, a broj stanica povea geometrijskom progresijom - tijekom rasta hranjive tvari se troe, a nagomilavaju se otpadni produkti metabolizma

3. FAZA USPORENOG RASTA brzina rasta bakterija se poinje smanjivati - jo uvijek je vei broj novonastalih nego uginulih stanica

4. MAXIMALNA STACIONARNA FAZA izjednauje se broj novonastalih i uginulih stanica . Ugibanjem velikog broja stanica oslobaaju se hranjive tvari koje slue kao hrana stanicama koje dalje rastu

5. FAZA ODUMIRANJA broj odumrlih premauje broj novo stvorenih. Trajanje ove faze dok se populacija ne smanji na vrlo mali dio otpornih stanica ili populacija potpuno izumire. - to je vrlo oito na hranjivoj podlozi koja mijenja boju i pH te fizike i kemijske osobine

RAZMNOAVANJE MIKROORGANIZAMA

RAZMNOAVANJE BAKTERIJA

I) NESPOLNO binarno cijepanje ili jednostavno dijeljenje ili IZOMORFNO dijeljenje - tvore se dvije nove stanice od jednog roditelja

Binarno dijeljenje ukljuuje tri procesa:

A) ELONGACIJA - produljenje stanice; sintetizira se materijal koji se ugrauje u st. stjenku i membranu te se one izduuju

b) REPLIKACIJA DNA duplikacija staninih kromosoma c) PODJELA STANICA - uvlaenje stanine stjenke i membrane te formiramje septuma. Raspodjela staninog materijala u dvije stanice te odvajanje dvije nove stanice.

II) SPOLNO radi se o REPRODUKCIJI (najbolje je izuena kod Escherichie coli) - dvije stanice poslije niza dijeljenja se sjedinjuju, razmjenjuju sadraj ili se slijevaju u jednu jedinku. Slijevanje protoplasta odvija se kopulacijskim kanalom ili mostiem - Stanice se prepoznaju pomou F+ (Hfr) FAKTOR FERTILITETA kojeg nosi muka stanica

Muka stanica F+

enska stanica F-

Stvaranje seksualnog ili kopulacijskog mostia izmeu muke i enske stanice

Prijenos genetskog materijala iz muke u ensku stanicu

Odvajanje stanica 9 sati

-Ovaj proces kod E. coli u laboratorijskim uvjetima traje

RAZMNOAVANJE GLJIVA 1) NESPOLNO RAZMNOAVANJE


Nespolne spore Stvaraju se u procesu jednostavnog dijeljenja stanice bez oplodnje i mejoze. Znaajke spora: - stvaraju se u velikom broju - lagano se ire - otporne na loe uvjete sredine - slue za razmnoavanje, irenje i zatitu vrste od tetnih uvjeta okoline

(fragmentacijom) krajnje hife , a posljedica je nekoliko uzastopnih dijeljenja hife pa se javljaju okrugle stanice tzv.oidije

a) artrospore ili oidije nastaju raspadanjem

b) klamidospore - imaju debelu ovojnicu i tvore se od vegetativnih hifa. Otporne na loe uvjete tj. visoku temp. , smrzavanje i isuivanje. c) sporangiospore smjetene u sporangiju (tvorevinu nalik na mjeinicu) koji se nalazi na kraju zrane hife.Kad sazrije sporangij puca i spore idu van. Rhizopus sp., Mucor sp.

d) konidije ili konidiospore - nastaju na posebnim hifama, u grozdastim nakupinama. Lagane su, ali nisu posebno otporne na loe uvjete. e) blastospore nastaju pupanjem dijelova stanice od kojih se poslije odvajaju i samostalno funkcioniraju

Vegetativno razmnoavanje fragmenti hifa rastu i tvore nove kolonije koje nisu istovjetne roditeljskim (nove kolonije oblikovane od fragmenata hifa ili dijelova micelija)

PUPANJE - kvasci, aktinomicete - na povrini stanine membrane stvara se pup koji raste do odreene veliine karakteristine za odreenu vrstu, nakon ega se odvoji od roditeljske stanice

2) SPOLNO (GENERATIVNO) RAZMNOAVANJE KONJUGACIJA- spajanje dviju stanica pri emu dolazi do izmjene jezgrine tvari A) IZOGAMIJA - kopuliraju morfoloki sline stanice (gamete),ali fizioloki razliite tj. jedna je enska stanica, a druga je muka. Npr. kod Mucor sp. B) ANIZOGAMIJA - stanice morfoloki i fizioloki razliite C) OOGAMIJA- stanice razliite morfoloki i fizioloki, a enske gamete su vee od mukih

Spolne spore - nastaju u spolnom ciklusu koji tee izmeu diploidnog (svaka jezgra ima 2 para kromosoma) i haploidnog stadija (1par kromosoma u jezgri). Kod spolnog razmnoavanja dolazi do OPLODNJE spajaju se 2 haploidne jezgre (gamete) u diploidnu koja se naziva zigota.

Spolne spore su rjee u prirodi.

Vrste spolnih spora: a) Askospore kod Ascomycetes razreda, nastaju spajanjem jezgri dviju stanica koje su morfoloki sline ili razliite. Askospore se stvaraju u strukturama nalik na vreice tzv. askusi.

ivotni ciklus Eupenicillium sp. plijesni iz podrazdjela Ascomycotina


Povremeno, kada se spoje dvije stanice razliitih Sojeva (+ i -), dolazi do spolnog naina razmnoavanja.

b) zigospore kod podrazdjela Zygomycotina , nastaje spajanjem jezgri dvaju morfoloki slinih stanica (Rhizopus sp, Mucor sp.)

ivotni ciklus plijesni Rhizopus stolonifer s istaknutim spolnim i nespolnim nainom razmnoavanja.

c) bazidiospore podrazdjel Basidiomycotina. Nastaju na strukturama tzv. bazidijama

d) oospore podrazdjel plijesni.

Oomycotina tzv. vodene

Slika: ivotni ciklus oomicete (Phytopthora infestans), uzronika bolesti krumpira.