Mjerenje i kontrola Metode koje se koriste ili primjenjuju za mjerenje i kontrolu su razliite i zavise prvenstveno od proizvodnje pa se razlikuju metode

za pojedinanu,serisku i masovnu proizvodnju. Ove se konstrukcije ispitaju pri konstrukciji mjerni pribora jer se obino za pojedinanu ili maloserijsku proizvodnju koristi pribor koji spada u grupu standardni mjerila sa univerzalno primjenom jer se upotreba specijalnog mjernog pribora nebi isplatilo. Mjerenje se odreuje apsulutnom vrijednoscu neke veliine koja se cita direktno sa mjernog pribora. Rezultat mjerenja se izrazava brojcanjim vrijednostima. Pod kontrolom podrazumijevamo meusobno uporeivanje oblika iste vrste pri tom se nedobije brojna vrijednost. Lenjiari Lenjiari se u masinstvu koriste kad se nezahtijeva veca tanost, prema primjeni dijele se na : Radioniki,Probni i Uporedni. Radioniki lenjiri se koriste u radionicama za grubo mjerenje. Nazivna veliina lenjira iznosi 300,400 i 500mm, sirina 30mm, debljina 1mm s obje strane ispisa na je milimetar. podjela a brojevei su ispisani na duzinama od 10mm. Probni lenjiri se koriste za kontrolu radionicki lenjira a to se vrsi uporednim naslanjanjem. Odstupanje pocetne nulte crte od krajeva lenjira iznosi min. 10mm. Uporedni lenjiri su najtaniji i upotrebljavaju se u mjernoj sobi, citnje se vrsi pomocu mikroskopa, oblik moze biti H,I,U. Pomino mjerilo Pomino mjerilo spada u mjer. sa najsirom primjenom u tehnologiji obra de materijala kako u runo tako i u masinskoj. Postoje razliitie konstrukcije pomini mjerila od kojih najsiru primjenu imaju univerzalna pomicna mjerila. Osnovni dijelovi ovog mjerila su pomicni i nepomicni klizac, na lenjijaru i klizau nalaze se kraci za unutrasnje i spolasnje mjerenje. U zlijebu na zadnjoj strani lenjira nalazi se sipka za mjerenje dubine dok na donjoj strani klizaa nalazi konica. Na dornjem dijelu prednje strane lenjira je milimetarska skala a na gornjem colovna.Na milimetarskoj skali je najmanji podljejak od 1mm, a na colovnoj 1/16 col. Na pokretnom klizacu takode se nalazi colovna i milimearska podjela sa noniusom.Milimetarska podjela ima 10-20-50. Dubinomjer Dubinomjer su pomina mjer. sa noiusom a upotrebljavaju se za mjerenje unutrasnji i spoljasnj veliina. Sastoji se iz lenjira na kome se nalazi mm podjela i pomocnog klizaca sa noniusom. Vijak sluzi za pritezanje klizaa prije ocitvanja izmjerene veliine. Podjela na nonius skali moze biti ista kao i kod pomicnog mjerila. Dubinomjer moze mjeriti zljebove za klin na vratilu Mikrometri Mikrometri omogucavaju vecu tacnost mjerenja od oni mjerila sa noniusmo. U praksi se primjenjuje znatan br. mikrometara razliitog oblika sto zavisi od namjene: M. za spolasnje mjerenje, M. za unutrasnje mjer. i specijalni M. Mikrometri za spolasnje mjerenje imaju najsiru primjenu. Vreteno ili mm. vijak ima na svom kraju narezanu zavojnicu i uvrce se u kuciste koje ima ulogu navrtke. Kuciste je cvrsto vezano za tijelo u obliku potkovice na desnom kraju narezan je spoljasnji navoj i na njega navrnuta navrtka. Ova navrtka regulise zazor izmeu vretena i kucista u sl. njihovog habanja uslje duze upotrebe desni kraj ima konini zavsetak i u vezi je sa prstenastom spojnicom preko koga se ostvaruje veza izmeu vretena i mjernog dobosa ureaj za fino pritezanje sastoji se od kocnice i opruge i sl. za ograniavanje mjer. prvretena a mjer. predmet kako nebi doslo do ostecenja mikrometra i pogresnog mjerenja usljed jakog pritezanja. Kad sedostigne odr. slia pritezanja uzeaj za fino pritez. I dallje se okrece kvakica ce ostati u mjestu tako da se nece ostvariti nikakvo kretanje. Na mjernom karju mikrometra nalazi se nepomini oslonac na koji se naslanja predmet prilikom mjer. zadrzavnjem vretena postize se laganim okretanjem kocnice na spoljasnjem kraju. Kod neki M. se ocitava cijeli mm sa done a polovina sa gonje strane. Ureaj za ocitavanje mjerne sred. Prevara kruzno kretanje u pravolinijsko u 1 obr. Osim navadeni mikrometara postoje i mnogobrojni dr.

Uglomjeri Uglomjeri sl. za direktno mjerenje razliiti uglova u proraunu. Dijele se na mehanike i optike. Mehaniki mogu biti obini i univerzalni. Obini mogu mjeriti uglove od 0-180 sastoji se od mjernog polukruga skale i osovine postavljene u sredini polukruga. Polukrug je podljejen na 180 podljejaka od kojeg svaki podljejak odg. 1 pa je to najmanja vrijednos koja se moze izmjeriti na skali. Za vecu tanost upotrebljavaju se univerzalni cija je oblast mjerenja obuhvata od 0-360. Nepomini lenjijar ini cjelinu s kruznom plocom ciji je obim podijeljen na 360 podljejak tako da 1 podljejak prestavlja vrijednost od 1 stepena. Na osovini prve ploce nalazi se pokretna ploca na kojoj je izgravirana skla.Lenjir je pomocu vijka privrcen za nosa sa kojim je u cvrstoj vezi ploca . Pomocu vijka vrsi se pritezanje pokretne ploce sa noniusom nakon njenog namijestanja u odg. poloizaj u odn. na pomocnu plocu . Nonius ulomjera ima 2 skale lijeva i desna. Podjela na skalam nonisa dobivena je tako sto se 23 podijeli na 12 jednaki dijelova sto znaci da je svaki podljejak manji od 2. Optiki univerzalni uglomjer sl. je po konstrukciji mehanikom stom razlikom sto je u kuciste smjestena okrugla staklena sa precizno izraenim podijama skalom na periferiji kucista se vrsi posmatranje izmjerenog ugla. Uvecaje se lupom 40x a tacnost je 5' to je najmanj moguca izmjerena veliina. Libele Libele su mjerni istrumenti pomocu koji se kontrolise dali neka povrsina lezi u horizontalnoj ravniili ima izvijesni nagib. Glavni dio libele je zakrivljena cjevcica koja je u tijelu libele postavljena u polozak koji je paralelan naslonoj povrsini libele. Cjevcica je napunjena sa dva fluida jednim tecnim(alkohol) i gasovitim(interni gas,vazduh) koji se ne mijesaju. Gas ima oblik mjehura koji nastoji da zauzme najvisi polozaj u cjevici bez obzira na polozaj libele. Kada je libela potpuno horizontalna mjehur ce zauzeti srednji polozaj u staklenoj cjvcici. U slucaju nagiba na bilo koju stranu mjehur ce se pomjeriti lijevo ili desno s obzirom na koju je stranu pomjereno tijelo. Na cjevici imaju podljejci za svaki podljejak sa kojim se pomjeri mjehur ce se racunati nagib. Oznaka na libeli 0,2 odg. nagibu od 0,02. Bravarske libele pored jedne cjevice sa fluido ima i jednu cjevicu postavljenu uspravno u obosu na prvu i ona sl. za kontrolu poprecne ravnosti duzina su obicno 150-200-250-400-500mm, a osjetljivost 0,02-0,4 po mm. Okvirnelibele se koriste prilikom monztaze masini alatki. Komporatori Komparatori su uredaji koji mjere odtupanja od neke unaprijed odr. mjere. Njihov zadatak je da male mjere pokaze uvecxano tako ih cini jasnijim. Primjera komparatora je vrlo visoka u seriskoj i pojedinacnoj proizvodnji gdje se provjerava dali se odstupanje komada krece u odr. granicama zavisno od toga koje se fiziko djestvo upotrebljava prenosenje kretanja mjernog pipka na kazaljku sa mjrnom skalom . Komparatori se mogu podijeliti na mehanike, optike, elektrine, pneumatske i hidraulike. Komparator ima mjerni pipak oslonjena na povrsinu mjernog predmeta ucvrscen je na pomicno mjerno vreteno. Pomijeranje mjernog pipka i vretena prenosi se preko mehanizma smjstenog u kuciste do mjerne kazaljke koja se pomijera po skali. Ako se mjerni pipak dize-spusta mjerni kazaljka ce imati otklon u desno. Skala ima 100 podljejaka od koji je jeda ima vrijdnost od 0,01 to znaci da pomijeranje mjernog pipka za 0,01 velika kazalka ce se pomjeriti za 1 podljejak a pomijeranje m.p. za 1mm v.k. ce se okrenuti za 1 krug.Vracanje kazaljke na pocetak vrasi se pomocu vika koji je postavljen na spolasnjoj strani kutije brojanika nalaze se 2 pomjerjeva granilnika koji se postavljaju na vazna ostupnja sto olaksava ocitavanje dozvoljeni odstupanja. Mehaniki komporatori se izaduju za razliita mogucnostima ocitavanja tanosti koja kod koja kod pojedini komparatora sa malim podrucjem mjerenja moze iznositi od 0,001mm. Netanost pri izradi pohabanost i rani dr. Faktori utiu na greske. Greske koje prouzrokuju radnici svojom neuvezbanoscu. Parametri koji kontrolisu tacnos mogu se podijeliti: tacnos odrzanja zadti vrijednosti, tacnos geometriskog oblika odredeni funkcija, kvalitet obr povrsine. Da bi se ovi parametri mogli obezbijediti potrebno je da mjerni i kontrolni parametri budu tani. Tanost mjernog pribora i iskustva lica koje mjeri greske se mogu podijeliti na: Greske mjernog pribora i Licne greske

Greske pribora: 1)Pri izradi pribora, 2)Zbog habanja usled uptrebe,3i4) Zbog spoljasni i unutrasnji utjecaja Greske pri izradi pribora su neizbjezne i nastju pri izradi pribora. Veliina ove greske je stalna veliina i moze se smanjiti upotrebom veoma precizni masina kao i precizno kontrolom za vrijeme izrade mjerila.Greske nastale usljed habanja pribora.Nastaje usljed prirodne upotrebe mjerni veliina . ova greska je promjenjiva veliina i zavisi od vremena i upotrebe a moze se smanjiti upotrebom kvalitetni materijala, podvrgavanje kontroli rada, utvrdivanje veliine odstupanja i kada te velicine predu odr. granicu one se odbacuju kao neisparavne. Spoljasnji uticaji koji prouzrokuju greske mogu biti: toplota, vlaga, prsina, potres i dr. Zbog toga se sva ovakva mjerenja vrse pod posebnim uslovima. Greske nastale usljed ovakvi uticaja narocito su vazne kad se vrsi mjerenje i kontrola mjernog pribora kao i kod izuzetno tacni radnih komada. Mjerenje se vrsi u mjernim sobama u kojima je vlada stalna temperatura 20 i normalna vlaznost od 50%. Ureaj za automasko regulisanje ovih stanja omogucuje stalnu temperaturu i vlaznost. Suncavo zracenje i zracenje bilo kog drugog toplotnog izvora zatim mora da bude udaljeno od priozvodnih odjeljenja radi otklanjanja potresa vibracije udara. Veliina greske usljed spoljasnji uticaja jeste promjenjiva veliina.Unutrasnji uticaji koji prouzrokuju greske pri mjerenju jesu: trenje, mrtav hod, unutrasnji naponi i sl. Otklanjanje ovih gresaka vrsi se sprecavanje uticaja koji ih izazivaju. Trenje se otklanja podmazivanjem dodirni povrsina, Mrtvi hod se otklanja preciznom izradom dijelova i spec. Konstrukcijom koja ne izaziva mrtav hod. Ove greske mogu biti stalne i promjenjive po velicini. Line greske Ove greske uglavnom zavise od uvjezbanoscu i sposobnoscu lica koje mjeri. One nastaju usljed:nepravilnog postavljanja pribora, citanje pod kosim uglom, pretjeran pritisak pri mjerenju i dr. Veliina ove greske je promjenjiva i moze se smanjiti visestrukim ponavljanjem. Osnovne karakteristike mjernog pribora Su: tacnost pribora, tacnost itanja, osjetljivost pribora i korekcija pribora Tanost pribora prestavlja polovinu razlike izmeu najmanje i najvece vrijednosti proitane na skali instrumenta pri visestrukim mjerenjem. Tacnost mpribora je velicina koja je mjerodavna za ocjenu nekog pribora ona zavisi od pribora i od lica koje mjeri. Izmeu ove dvije mjere 42,018 i 42,012 tanost pribora bi ce 0,003.Tacnost itanja je najmanja vrijednost mjerne veliine koja se moze procitati odn. ocijeniti na 1 podljejku skale mjernog pribora. Ona zavisi od ostrine crte na skali prema tome zavisi od pribora i licnog iskustva.npr: ako je na priboru 1 podljejak to je jednako 0,1mm. osljetljivost pribora je odn. izmeu promjene koju registruje mjerni pribor u odn. na promjenu mjerne veliine. Ova osobina je naroito izrazena sa pokretnom kazaljkom odn. skretanje kazaljke izrazen br. podljejka skaleprema promjeni mjerne veliine koja to skretanje izazivanaziva se osljetljivost pribora.Korekcija pribora prestavlja razliku izmeu stvarne vrijednosti mjerne veliine i procitane vrijednosti na skali. Prikaz i obrada rezultata mjerenja Kao i u drugim podrucijima mjerne djelatnosti mnogi podaci iskazuju se u vidu tabela i dijagrama te na taj nacin budu pregledniji olaksavaju razumijevanje povezanosti meu odgovarajucim svojstvima i veliinama. Tabele prestavljaju skup podataka najcesce brojani sloze po odr. redu tako da se iz njih mogu lahko uociti neki podaci. One su dobijene na osnovu pproracuna i experimentalni ispitivanja i dr. pouzdani metoda tako da tako da su pouzdane za upotrebu za svakodnevne metode Graficki prikaz rezultata mjerenja Dijagrami u mnogome olaksavaju razumijevanje povezanosti izmeu odreeni svojstava velicina i dr. pojmova meu kojima postoji uzajamna zavisnost