Abdulah Bin Ahmed El Gamidi - Iz Kabura U Dzennet Ili U Dzehennem

IZ KABURA U D@ENNET ILI D@EHENNEM
Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el - Gamidi
Sarajevo, 2001. - 1422. H.G.
Naslov originala Naslov prijevoda Autor S arapskog preveo [erijatski recenzent Likovno - tehni~ki urednik Lektura i korektura DTP [tampa Tira`: Tre}e izdanje
MINEL - KABRI ILEL - D@ENNE EVIL - D@EHENNEM IZ KABURA U D@ENNET ILI D@EHENEM Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el- Gamidi Mirsad Mahmutovi} Muhamed Mehanovi} Nedàd Kazi}, .atih .arhat Mehmed Tabakovi}, Sabina Deljkovi} Kavazovi} D&T, Sarajevo, Mersad Mujagi} OKO - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 9 BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadràva Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar Kralj .ahd u Sarajevu
[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ÛVARA DVA HRAMA KRALJA .AHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.15 El - GAMIDI, Abdullah b. Ahmed Ali Allaf Iz kabura u Dènnet ili Dèhennem / Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el - Gamidi; (s arapskog preveo Mirsad Mahmutovi}). - 3. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 80 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 9) Prijevod djela: Minel - kabri ilel - dènneevil - dèehennem. ISBN 9958 - 880 - 05 - 9 COBISS - ID 482310
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
PREDGOVOR
Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega drìte i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova. (El - Enam, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo. (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: Reci: Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj (El - Enam, 57), na{eg vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U hadisu se spominje: Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde. Jer, najvredniji jeste, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: Dìne i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju. (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom
ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa, povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ìvot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ìvimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije Biblioteka bosanske porodice, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i ènsku. Svako od njih moè uzeti iz njih ono {to èli, u skladu s obimom znanja koje mu je Allah dao,oboruàvaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao- veli Poslanik, a.s. Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budete pridràvali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se. Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed
Iz kabura u Dènnet ili Dèhennem
7
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
PREDGOVOR
Hvala Tebi, o Allahu, mir i spas na Tvoga Poslanika, njegovu porodicu i vrijedne ashabe, a potom: Ovo je jedna vrijedna knjiga koja nosi naslov: Iz kabura u Dènnet ili Dèhennem. Autor je brat koji Allahovoj vjeri poziva: Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el - Gamidi. Knjigu je okitio lijepim kuranskim ajetima i uljep{ao Poslanikovim hadisima. Ovo je, zapravo, najljep{i na~in u pisanju knjiga. Ova bro{ura je svojim brojnim koristima radost ulemi i drugima. Neka Allah nagradi autora najboljom nagradom i u~ini korisnim ovo {to je napisano. Aid b. Abdullah el - Karni
UVOD
Hvala Allahu Jedinom, a mir i spas onome poslije koga nema vi{e Vjerovjesnika. Znaj, moj brate muslimanu, da je kraj svakom stvorenju (na ovome svijetu) smrt. Ali je smrt po~etak stvarnog i vje~nog ìvota!!! Da, jer ti }e{ poslije smrti u}i u kabur, a to je prva stanica za vje~ni svijet, a u tom svijetu ima svega: uìvanja i patnje. Iz kabura ide se na obra~unavanje pred sudom, tako da }e znati svako stvorenje
8
svoje stanje i mjesto. Da li }e njegovo mjesto biti u Dènnetu, u kojem }e biti svega, {to o~i nisu vidjele i u{i nisu ~ule niti je ljudsko srce moglo poèljeti. Ili }e u vatru, neka nas sve skupa Allah, d`.{., od nje sa~uva. Moj brate! Mnogo je napisano i objavljeno knjiga od na{e uleme, ranije i sada, o Dènnetu i Dèhennemu, i ja nisam poseban i jedini, ve} sam odlu~io da sakupim u ovu bro{uru ajete i hadise, te mi{ljenja na{e uvaène ulleme, kao {to su {ejh Muhammed Salih Usejmin i {ejh Muhamed Nasiruddin Albani. Molim Allaha Uzvi{enog da ovaj posao bude u Njegovo plemenito ime i da se ovom knjigom ljudi koriste. On je dobar i plemenit Gospodar. Ovoj bro{uri dao sam ime Iz kabura u Dènnet ili Dèhennem, a onaj koji otkrije da u njoj ne{to nije dobro, neka me upozori. A Allah, d`.{., najbolje zna o svemu. Mir i spas na{em vjerovjesniku Muhammedu, s.a.v.s. Allahov rob Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el - Gamidi
9
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
KADA ]U UMRIJETI?
Kada }e nam do}i smrt? Ovo ve~er ili sutra - mogu}e, a mogu}e i poslije sedmicu dana ili mjesec, a mogu}e da bude i poslije nekoliko mjeseci ili godina!!! Ali smrt je stvarnost i niko je ne moè mimoi}i niti od nje pobje}i. Allah, d`.{., u Kuranu kaè:
Svaka }e osoba okusiti smrt. (El - Enbija, 35) Da li sam ja spreman za vje~nu ku}u? Da li je moj islam, moja vjera potpuna? [ta je to {to meni nedostaje? U ~emu sam slab? Ovo zna samo Allah, d`.{., a svoja djela }u na}i u knjizi otvorenoj... Ja ne znam ho}u li knjigu primiti s lijeve ili s desne strane, onoga dana kada mi se kaè:
îtaj knjigu svoju, dosta ti je danas to {to }e{ svoj ra~un polagati. (El- - Isra,14)
10
Ako mi knjiga moja bude predana s lijeve strane, te{ko meni, tada }u biti stavljen u lance, okove i vatru rasplamsalu. Neka me Allah, d`.{., skupa s vama spasi od toga. A ako mi knjiga moja bude predana s desne strane, moje prebivali{te bit }e Dènnet i imat }u susret s na{im Gospodarom u dru{tvu s vjerovjesnicima, iskrenim vjernicima i {ehidima, u lijepim i mirisnim odajama Dènneta. Pa za{to da se ne trudim i ne pripremam za Dan obra~una i nagrade? A ono {to znamo, na{e mjesto bit }e ili sa stanovnicima Dènneta ili Dèhennema. Da li nam se nare|uje poseban napor i trud? Svakako! Allah Uzvi{eni kaè: I onim, {to vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. (El - Bekara, 197) Ja tvrdim da smrt ne}e nikoga izostaviti i da }e ona do}i u odre|eno vrijeme koje ne moèmo ni ubrzati ni usporiti. Allah Uzvi{eni kaè:
Mi odre|ujemo dan kad }e ko od vas umrijeti i niko nas ne moè sprije~iti. (El - Vakia, 60) Bojim se trenutka kada mi do|e sluga pokorni, onaj koji razdvaja ljude od ìvota, bojim se svojih grijeha i slabosti.
11
KA POKAJANJU
Bra}o moja! Put kajanja jedan je od na~ina i puteva koji vode Allahovom, d`.{., zadovoljstvu i tako ostaje zauvijek. Svima nam je poznato da su vrata kajanja, Tevba, otvorena, a ruka Milostivog otvorena je za one koji se kaju, no}u i danju. Za{to da se uzdièmo i oholimo? Dokle da nam srca ostaju kruta? A Allah, d`.{., u Svojoj knjizi poziva nas na tevbu i kajanje:
O vi koji vjerujete, u~inite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar va{ preko ru`nih postupaka va{ih pre{ao i da bi vas u dènetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i, uveo, na Dan u kojem Allah ne}e osramotiti Vjerovjesnika i sve koji su zajedno s njim vjerovali; svjetlo njihovo }e i}i ispred njih, s njihove desne strane. Gospodaru na{, govorit }e oni, u~ini potpunim svjetlo na{e i oprosti nam, jer Ti, doista, sve moè{. (Et - Tahrim, 8) Sigurno je da }e nas neprijatelj ~ovjeka ({ejtan) u~vr{}ivati na putu zla kroz igru i zabavu sve dok ~ovjek potpuno ne uplovi u grijeh, ali kakvo }e biti njegovo stanje kada do|e Melek smrti?
12
Pogledajmo {ta je do{lo u Allahovoj, d`.{., knjizi i sunnetu Njegovog Vjerovjesnika, a.s., gdje se obe}ava lijepa nagrada dobro~initeljima, a kazna grje{nicima.
13
KAKO SE UZIMAJU DU[E?

U Kuranu je navedeno i opisano stanje vjernika u ~asu odvajanja du{e od tijela, a o tome nas je obavijestio i plemeniti Poslanik Muhammed, a.s., a on ne govori po hiru svome. Allah Uzvi{eni kaè: Vjernicima meleki do|u u lijepom izgledu i obraduju ih lijepim vijestima. Allah Uzvi{eni kaè:
Onima koji govore: Gospodar na{ je Allah, pa poslije ostanu pri tome-dolaze meleki: Ne bojte se i ne àlostite se, i radujte se Dènnetu, koji vam je obe}an. Mi smo za{titnici va{i u ìvotu na ovome svijetu, a i na onome; u njemu }ete imati sve ono {to du{e va{e zaèle, i {to god zatraìte - imat }ete. Bit }ete po~a{}eni od Onoga Koji pra{ta i Koji je Milostiv. (.ussilet, 30 - 32) A nevjernicima i pokvarenjacima govorit }e obrnuto:
14
A da si samo vidio kad su meleki nevjernicima du{e uzimali i po licima ih njihovim i straga udarali: Iskusite patnju u ognju. To je za ono {to ste rukama svojim pripremili, jer Allah nije nepravedan robovima Svojim! (El - Enfal, 50, 51) Istina, ovaj ajet objavljen je povodom nevjernika koji su u~estvovali u Bitki na Bedru. Ali, Ibn-Kesir u svome tefsiru kaè da su ove Allahove, d`.{., rije~i op}eg zna~enja i da se odnose na sve nevjernike. U prilog ovome ima dosta dokaza. Mnogo je ajeta koji govore o na~inu odlaska du{e iz tijela; kod vjernika na blag i lijep na~in, a kod nevjernika o{tro i grubo. O ovome govore brojni hadisi. U hadisu koji se prenosi od Berae b. Aziba {ire se obja{njava ova tema, a govori se o ìvotu poslije smrti (u berzahu), a to je faza izme|u zemaljske smrti i oìvljenja. Obratimo pa`nju na stanje kod vjernika i nevjernika u fazi ìvota u berzahu. Prva stanica ka ahiretu jeste kabur, (grob). Berae b. Azib prenosi hadis: Izi{li smo s Vjerovjesnikom da klanjamo dènazu nekom ~ovjeku, ensariji. Pribliìli smo se kaburu, pa po{to je tijelo spu{teno u mezar, Allahov Poslanik sjeo je pored njega, okrenuv{i se u pravcu Kible, a i mi smo posjedali oko njega. Bili smo mirni kao da nam je na glavama ptica. U svojoj ruci imao je {tap kojim je kuckao po zemlji. Ponekad bi gledao u nebo, a zatim u zemlju, svoj pogled dizao je prema gore i spu{tao. Zatim re~e: Utje~ite se Allahu od kaburskih kazni. To je rekao dva ili tri puta, a zatim je izgovorio tri puta: Moj Allahu, ja se utje~em Tebi od kaburskih kazni i isku{enja, i dodao: Zaista, kada vjernik, rob Allahov, napu{ta ovaj svijet i ide na budu}i, do|u mu meleki s visine, bijela izgleda u sjaju kao Sunce; sa sobom nose dènetsku odje}u i dènetski miris. Pribliè mu se tako da ih moè vidjeti. Zatim do|e melek smrti i sjedne pored njegove glave, pa kaè: O dobra du{o, (a u drugoj verziji o smirena du{o), idi oprostu svoga Gospodara i Njegovom zadovoljstvu. Du{a zatim napu{ta svoje tijelo poput kapljice koja klizi sa svoga mjesta. Zatim je prihva}aju. A u drugom predanju: ...pa kada du{a napusti tijelo, blagosivljaju ga
15
meleki svi, na nebu i na Zemlji. Potom mu se otvaraju nebeska vrata i svi ~uvari tih vrata mole se Allahu za njegovu du{u. Meleki je prihva}aju, ne odvajaju se od nje ni jednog trena, sve dok je ne postave u haljine (kefine) i miris. O tome govore slijede}e Allahove rije~i: A kad nekome od vas smrt do|e, izaslanici Na{i mu bez oklijevanja du{u uzimaju. (El - En am, 61) Od nje se pro{iri najljep{i miris kakvog na Zemlji nema, potom se, nose}i je, penju u visine. Kad pro|u pored grupe meleka, svi upitaju: îja je ovo plemenita du{a? A meleki odgovaraju: To je taj i taj, i tad spomenu njegovo najljep{e ime kojim su ga ljudi zvali na Zemlji. Tako biva sve dok ne pro|u zemaljsko nebo, i zatraè dozvolu za prolazak; po{to im se dozvoli, idu dalje prema nebu koje slijedi. Tako biva sve dok ne do|u do sedmog neba. Allah Uzvi{eni tada kaè: Pi{ite Moga roba u knjigu velikana. Uistinu, knjiga ~estitih je u Ilijjunu, a zna{ li ti {ta je Ilijjun? (El - Mutaffifun, 18, 19) I on bude upisan u knjigu velikana, a potom im se naredi: Vratite Moga roba na Zemlju, jer Ja sam ljude stvorio od zemlje, u nju }u ih ponovo vratiti, a iz nje }e biti oìvljeni i drugi put. Zatim se njegova du{a vrati u tijelo i tada ~uje odjeke obu}e svojih drugova kako napu{taju mezarje. Tada mu do|u dva sna`na meleka koji ga po~nu ispitivati: Ko ti je Gospodar? A on }e odgovoriti: Moj Gospodar je Allah. Koja je tvoja vjera? - oni }e ponovo pitati, a on }e re}i: Moja vjera je islam. A ko je onaj ~ovjek koji je vama poslan? - upitat }e oni, a on }e re}i: On je Allahov Poslanik. Njihov daljni razgovor }e te}i na slijede}i na~in: Kakvo ti je djelo? On }e odgovoriti: îtao sam Allahovu knjigu i vjerovao u ono {to tamo pi{e. Zatim }e ga stegnuti i ponovo pitati: Ko ti je Gospodar? Koje si vjere? Ko ti je Poslanik? - i ovo }e biti posljednje kabursko isku{enje kojem }e biti izloèn vjernik. U skladu su s ovim Allahove rije~i: Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na ovom i na onom svijetu. (Ibrahim, 27) A on }e re}i: Moj Gospodar je Allah, moja je vjera islam, moj Poslanik je Muhammed, a.s., a zatim }e do}i glas s visine: Istinu je rekao Moj rob, pripremite njemu mjesto u Dènnetu, uputite ga u Dènnet i otvorite dènetska vrata. Do njega }e doprijeti dènetski lijep i ugodan miris, a kabur }e se pro{iriti koliko njegove o~i
16
mogu vidjeti. Zatim }e mu do}i ~ovjek lijepa izgleda, u lijepoj odje}i, lijepog mirisa i njega }e udarati, i re}i }e: Raduj se svojoj sre}i, Allahovom zadovoljstvu i Dènnetu punom blagodati. Ovo je dan koji ti je obe}an. A on }e u radosti i sre}i upitati: Allah te nagradio, ko si ti {to mi donosi{ ovo dobro?, a on }e re}i: Ja sam tvoje dobro djelo {to si ga ~inio. Bogami, ja sam to ~inio sa èljom da postignem Allahovo zadovoljstvo izbjegavaju}i grijeh.Allah neka te nagradi, odvrati on. Zatim }e se otvoriti dènetska i dèhenemska vrata. Potom }e mu se pokazati mjesto u Vatri i re}i: Ovo ti je bilo predvi|eno boravi{te, pa ti ga je Allah zamijenio mjestom u Dènnetu. Po{to pogleda u Dènnet, re}i }e: Moj Gospodaru, ubrzaj Sudnji dan da bih se susreo sa svojom porodicom i imetkom. A nevjernik (u drugom hadisu kaè se grje{nik), kada napu{ta ovaj svijet i putuje za budu}i, do|u mu s neba meleki, grubi i stra{ni, crnog izgleda; sa sobom nose platno od kostrijeti. Pribliè mu se tako da ih moè vidjeti. A zatim }e do}i melek smrti i sjesti kod njegove glave i re}i: O prljava du{o, izlazi, idi, Allah je srdit na tebe i ljut. Zatim }e njegova du{a napustiti tijelo uz veliku muku, kao {to se vru} oèg vadi iz vla`ne vune, kidaju}i vene i ìvce. Proklinju ga meleki i stanovnici neba. Njemu se zatvaraju nebeska vrata, a ~uvari tih vrata mole Allaha, d`.{., da im ne {alje takvu du{u. Zatim je prihva}aju ona dva meleka u svoje ruke i ne pu{taju je ni jednog trena, sve dok je ne postave na platno od kostrijeti. Tada se osjeti smrad kakvog nema na Zemlji, i zatim se diù u visine. Kada pro|u pored grupe meleka, svaki od njih pita: Kakva li je ovo pokvarena du{a? Njima se odgovara: To je taj i taj - i spomenu njegovo najru`nije ime kojim su ga zvali na Zemlji. Tako se doga|a sve dok ne do|u do kapije prvog neba i zatraè dozvolu, ali vrata im se ne}e otvoriti. Zatim je Poslanik prou~io: Njima se nebeska vrata ne}e otvoriti i prije }e uè kroz iglene u{i pro}i nego }e oni u Dènnet u}i. Allah }e tada re}i: Pi{ite ga u knjigu poniènih, a zatim ga vratite na Zemlju, jer Ja sam rekao da sam ljude od zemlje stvorio, da ih u zemlju vra}am i da }u ih ponovo iz zemlje oìviti. Du{a njegova bit }e protjerana s neba i spojit }e se s tijelom. Zatim je izgovorio slijede}e rije~i: A onaj koji bude smatrao da Allahu ima iko ravan, bit }e kao onaj koji je s neba pao i koga su ptice razgrabile, ili kao onaj kojeg je vjetar u daleki predio odnio. (El - Had`d`, 31) Po{to mu se du{a vrati u tijelo, on ~uje odjeke koraka onih koji odlaze. Zatim mu
17
do|u dva meleka stra{na izgleda, podignu ga i po~nu ispitivati: Ko ti je Gospodar?, a on }e re}i: Ah, ah, ne znam, a meleki }e re}i: Koje si vjere?, a on }e re}i: Ah, ah, ne znam, a oni }e ponovo pitati: [ta kaè{ za ~ovjeka koji vam je poslan? (bit }e re~eno Muhammed) Ah, ah, ne znam, odgovorit }e on, ali sam ~uo ljude da su o tome govorili. Oni }e tada re}i: Ne zna{ i nisi htio da zna{. Glas sa visine }e povikati: Laè on, pripremite mu mjesto u Dèhennemu, otvorite vrata njegova, neka do njega dopre vru}ina dèhenemska i smrad. Kabur }e se stisnuti tako da }e kosti mimo kostiju prolaziti. Pojavit }e se ~ovjek ru`nog i stra{nog izgleda, u ru`noj odje}i; smrad }e iz njega udarati, i re}i }e mu: Te{ko tebi sa tvojim zlom, ovo je dan koji ti je obe}an. On }e povikati: A ko si ti {to mi donosi{ ovu stra{nu vijest? A on }e re}i: Ja sam tvoje lo{e djelo. Bogami, kad god si uradio lo{e djelo, ono te je udaljilo od pokornosti Allahu, a ubrzalo tvoj put ka neposlu{nosti, i Allah te je kaznio. Zatim }e mu dovesti ~ovjeka koji je slijep, gluh i nijem, u ruci }e imati kandìju od èljeza. Kad njom udari u brdo, pretvori ga u pra{inu. Udarit }e ga tako da }e od njega ostati samo pra{ina. Zatim }e ga Allah vratiti u prvobitno stanje, a ovaj }e ga udariti drugi put. On }e tada jaukati, tako da }e ga svi ~uti osim ljudi i dìna. Zatim }e mu otvoriti vrata Dèhennema i pripremiti leàj od vatre. On }e tada povikati: Moj Allahu, odgodi Sudnji dan!
18
DU[A VJERNIKA I DU[A NEVJERNIKA

Ebu-Hurejre, Allah njim bio zadovoljan, kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Zaista kod bolesnika su prisutni meleki i u ~asu smrti; ako je ~ovjek dobar, oni kaù: Iza|i, o dobra du{o, ti si bila u dobrom tijelu, idi pohvaljena, raduj se ljepotom i mirisom, Tvoj Gospodar nije na tebe srdit. Tako joj govore sve dok du{a ne napusti tijelo. Zatim je nose u nebeske visine i zatraè prolaz (od meleka), koji pitaju: Ko je ovo? A oni odgovore: Taj i taj, zatim kaù: Dobro do{la lijepa du{o. Bila si u dobrom tijelu. Ulazi pohvaljena i raduj se ljepoti i mirisu, Gospodar nije na tebe ljut. Tako govore sve dok ne do|u do visine gdje se nalazi Allahovo prijestolje. A kada bude lo{ ~ovjek, za njega kaù: Izlazi, prljava du{o, idi poku|eno, ~eka te uzavrela vatra i smrad. I druge, sli~ne ovima, muke mnogobrojne. Tako }e mu govoriti sve dok se du{a ne odvoji od tijela. Zatim }e s njom krenuti u nebeske visine, traìt }e dozvolu za ulazak; ~uvari kapija }e pitati: Ko je ovaj?, a meleki }e re}i: To je taj i taj. ûvari }e odgovoriti: Nema prijema toj prljavoj du{i, {to je bila u prljavom tijelu. Vrati se poku|ena, tebi se ne}e otvoriti vrata. Zatim }e se du{a vratiti sa visine i spustiti u kabur.
KABURSKA TJESKOBA
Od Ibn - Omera, Allah bio njim zadovoljan, prenosi se da je Resulullah, a.s., rekao: Kaburska je tjeskoba stvarnost. Da je iko mogao to zaobi}i, bio bi to Sad b. Muaz. Ovaj hadis prenosi Ahmed u Musnedu, s vjerodostojnim senedom. Ima mnogo hadisa o ovome i oni poznati. Govore kako niko ne}e zaobi}i kabursku tjeskobu, pa ~ak ni djeca. Od Enesa, Allah njim bio zadovoljan, prenosi se da je Poslanik, a.s., rekao: Da je iko pro{ao i izbjegao kabursku tjeskobu bio bi to ovaj dje~ak, tj Sad b. Muaz.
19
KABURSKA ISKU[ENJA
Musliman je obavezan vjerovati u istinitost i postojanje kaburskih isku{enja, bez pogovora i diskusija o kakvo}i. Vjerovati samo onako kao {to nas je o tome obavijestio Allahov Poslanik, a.s. Ali zbog onih koji sumnjaju, navest }emo primjer ~ovjeka koji spava i sanja. On tada moè da osje}a bol i tegobu, a tako|er moè da osje}a sre}u i zadovoljstvo. On sve to doìvljava u stanju dok spava, njegovo tijelo je ispruèno, o~i zatvorene, a kako onda da ne povjerujemo u ono {to nas Allahov Poslanik, a.s., obavje{tava o kaburskim isku{enjima. Majka vjernika, Ai{a, r.a., kaè: Do{le su kod mene dvije starice, ìdovke, iz Medine, i rekle mi: Zaista stanovnici kabura bit }e podvrgnuti kaznama, a ja se nisam sloìla s tim, kaè Ai{a, pa su one oti{le. Zatim je do{ao Allahov Poslanik i ja sam ga upitala: O Allahov Poslani~e, dvije starice, ìdovke, iz Medine bile su kod mene. One tvrde da }e ljudi u kaburu imati pote{ko}a, a Poslanik je rekao: Istinu su govorile, ljudi }e biti podvrgnuti kaburskim isku{enjima, tako da }e i ìvotinje na zemlji ~uti. Ja sam, kaè Ai{a, vidjela Poslanika kako se poslije namaza utje~e od kaburskih isku{enja. (Prenosi Muslim) A Esma, k}erka Ebu-Bekra, r.a., kaè: Ustao je Poslanik da odrì jedan govor, pa je spomenuo kaburska isku{enja kojima }e ljudi biti isku{avani, pa je govorio o tome, a muslimani su to uzbudljivo pratili. (Prenosi Buharija)
20
OPIS KABURSKIH ISKU[ENJA

Ranije smo istakli u hadisu od Beraa b. Aziba kako se kabur vjerniku prostre dènetskom prostirkom, zatim kako mu se otvore vrata Dènneta iz kojeg dostiè lijep i ugodan miris. Kabur se pro{iri toliko koliko ljudsko oko moè vidjeti, a njegova djela koja je na Zemlji radio, predstave mu se u liku ~ovjeka lijepog izgleda i no{nje, koji mu donese radosnu vijest. Zatim mu se pokaè mjesto u Dèhennemu koje mu je pripremljeno u slu~aju da je bio grje{nik. Saznali smo, tako|er, da se nevjerniku ili grje{niku pripremi dèhenemska prostirka i da mu se otvore dèhenemska vrata iz kojih se pojavi velika vru}ina i smrad. Zatim se kabur stisne tako da njegove kosti mimo kosti prolaze. Tada mu se pojave njegova lo{a djela u liku ru`nog ~ovjeka, u odijelu iz kojeg smrad udara. On mu donese ru`ne vijesti. Zatim mu se pojavi gluh i nijem ~ovjek, u ~ijoj ruci je gvozdeni malj, kada bi sa njim udario brdo, ono bi se pretvorilo u pra{inu. Ovome jo{ moèmo dodati hadis gdje Allahov Poslanik kaè: Kada neko od vas umre, pokaè mu se mjesto ujutro i uve~er; ako je od stanovnika Dènneta mjesto u Dènnetu, a ako je od nevjernika, mjesto u Dèhennemu. Tada mu se rekne: Ovo }e biti tvoje mjesto kada te Allah oìvi na Sudnjem danu. (Prenose ga Buharija i Muslim)
21
UZROCI KABURSKIH ISKU[ENJA

Postupke koji uzrokuju kaburske kazne nabrojao je onaj koji istinu kazuje u vjerodostojnim hadisima. Ti postupci su slijede}i: 1. ne~i{}enje od mokra}e; 2. spletkarenje (ennemimeh); 3. pretjerivanje; 4. la`; 5. odbacivanje Kurana (nepridràvanje kuranskih principa); 6. prostitucija; 7. jedenje kamate. A {to se ti~e hadisa koji govore o ka`njavanju izvr{ilaca ovih djela, navest }emo slijede}e: Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: Vjerovjesnik je pro{ao pored dva kabura i rekao: Oni su sada u velikim mukama, ali ne zbog krupnih stvari. Zatim re~e: Svakako, {to se ti~e jednog od njih, volio je klevetanje, a drugi se nije pazio prskanja mokra}e. Zatim je uzeo sirovu granu, slomio je u dva dijela i posadio pored ova dva kabura i rekao: Neka im se olak{aju tegobe bar dok su ove grane ovdje. (Prenose Buharija i Muslim) Abdullah b. Amr kaè: Bio neki ~ovjek kod Vjerovjesnika, koji se zvao Kerkere, pa je umro. Poslanik je za njega rekao: On je u vatri. Neki ljudi oti{li su da se o njemu raspitaju, pa su na{li da je abaiju (vrsta odje}e) uzeo sebi (a ona je bila od ratnog plijena). (Prenosi Buharija) Semure b. Dùndub kaè: Boìji je Poslanik, po{to je klanjao namaz, okrenuo svoje lice prema nama i rekao: Ko je od vas ne{to no}as sanjao? Pa ako je neko sanjao, pri~ao bi, a on bi dodao: Ma{allah, {to Allah ho}e to biva. Tako jedan dan upita: Ko je od vas ne{to sanjao? Mi smo rekli: Nije niko. A on tada re~e: Ja sam sino} sanjao dva ~ovjeka kako do|o{e k meni, pa su uzeli moju ruku i izveli me u ~asnu zemlju. Vidio sam tamo
22
jednog ~ovjeka kako sjedi, a jedan stoji, u ruci je drào kuku od èljeza. Neko od ashaba spomenuo je od Musaa, da je ta èljezna kuka bila ugra|ena u obraz i da je njena duìna bila do zatiljka. Zatim je uradio s drugom kukom isto {to i s prvom, pa je ona druga potiskivala prvu. Rekao sam: [ta je ovo? Rekli su mi: Produì dalje. Pa smo produìli i stigli smo do ~ovjeka koji je leào ispruèn na le|ima, a drugi je stajao na glavi, a ispred je bilo kamenje ili pijesak, koje ga je probadalo. Kada ga udari, zakotrlja se kroz kamenje. Zatim ode do njega da bi ga vratio na isto, pa po{to do|e, ponovo zauzme isti poloàj. Zatim ga ponovo udari, a ja sam upitao: Ko je ovo? Reko{e mi: Idi dalje. Nastavili smo i stigli do neke provalije koja je na po~etku bila tijesna s uskim ulazom, a dalje se jama {irila. Na dnu jame vidjela se vatra. U njoj su ljudi i ène poku{avali da iza|u, stignu do ulaza, uzmu malo ìvota i ponovo se vrate u vatru. Rekao sam: [ta je ovo? A oni meni reko{e: Produì dalje. Mi smo produìli i do{li smo do rijeke od krvi. U njoj je stajao neki ~ovjek na sredini, u ruci je imao kamen. Jezid i Velid b. Demir od Demira b. Hazima kaù: Na obali rijeke stajao je drugi ~ovjek, pa kada onaj poku{a da izi|e, onaj ga ga|a kamenjem u usta i vrati ga odakle je i po{ao i tako se ponavljalo. Rekao sam: [ta je ovo? A oni meni odgovori{e: Produì dalje. Mi smo nastavili put i do{li do zelene ba{~e u kojoj je ogromno stablo. U korijenu stabla vidio sam starog ~ovjeka i malu djecu. Pored drveta neki ~ovjek potpaljuje vatru. Mene su podigli visoko na drvo, a zatim smo u{li u lijepu ku}u kakvu do tada nisam vidio. U njoj smo vidjeli i stare i mlade ljude. Rekao sam: Ho}ete li me ove no}i obavijestiti o onome {to sam vidio putuju}i s vama? Rekli su: Da. Onaj ~ovjek {to si ga vidio sa èljeznom kukom, to je laàc koji je lagao i ~ija se la` {irila zemljom. Tako }e on ostati sve do Sudnjeg dana. A onaj {to na glavi stoji, to je ~ovjek koji je poznavao Kuran, ali nije ìvio kako Kuran nalaè, i on }e tako ostati do Sudnjeg dana. A one {to si vidio u jami, to su oni {to su ~inili blud. ôvjek koji je bio u rijeci, to je onaj {to jeo je kamatu. A ~ovjek star u hladu onog stabla, to je Ibrahim, a.s., a djeca oko njega su pokoljenja poslije njega. A ~ovjek koji potpaljuje vatru, to je melek, ~uvar vatre. A ku}a u koju si u{ao, to je ku}a vjernika, a odaja koja je najljep{a, ona je za {ehide. A ja koji sam te pratio, ja sam Dìbril, a ovo pored mene je Mikail. Podigni svoju glavu. Pa kada sam to uradio, vidio sam oblak. Rekli su mi: To je tvoj san. Rekao sam: Dozvolite mi da u|em tamo. Reko{e oni: Tebi je ostalo jo{ ìvota na Zemlji, a kada dovr{i{ svoj ìvot, u}i }e{ u svoj stan. (Prenosi ga Buharija)
23
SUDNJI DAN
Puhanje u rog: Allah u Kuranu kaè:
I u rog }e se puhnuti, i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao; poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e odjednom ustati i ~ekati. (Ez - Zumer, 68) Kada do|e taj dan i kada se puhne u rog, ìvot na Zemlji i nebesima }e stati, osim ako Allah druga~ije ne odredi. To je trenutak koji niko ne moè zaustaviti osim Allaha Uzvi{enog. Alejhisselam je rekao: Sudnji ~as }e nastupiti iznenada. Trgovci }e ostaviti svoju trgovinu, ne}e pazariti, ne}e uspjeti robu svoju sakupiti. Sudnji ~as }e nastupiti tako da }e ~ovjek napustiti mlijeko koje je nosio radi sebe. @edan }e oko bunara hodati, a ne}e se mo}i napiti, gladan }e ka{iku hrane nositi ka ustima i ne}e uspjeti da je pojede. (Buharija) A Ebu - Hurejre kaè da je Poslanik rekao: Onaj {to je zaduèn puhnuti u rog ~eka spreman od trenutka zaduènja, gleda u Ar{, Allahovo prijestolje, boje}i se da mu ne do|e naredba, a on da bude nespreman. Njegove su o~i kao blistave zvijezde. (Hakim) Iz ovih hadisa razumijemo da je puhanje u rog blizu i da moè u svakom momentu nastupiti. Nare|eno nam je da u tom ~asu kaèmo: Nama je dovoljan Allah, On je najbolji za{titnik, na na{eg Gospodara se oslanjamo. (Silsilet - El -Hadisi Sahih; 3:66)
24
KADA ]E NASTUPITI SUDNJI DAN

Sudnji dan }e se dogoditi jednog petka. Hadis koji govori o ovome prenosi Muslim od Ebu - Hurejrea u kojem kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Najbolji dan u kojem Sunce izlazi jeste petak. U njemu je stvoren Adem, a.s.; na taj dan je u{ao u Dènnet i iza{ao iz njega, a i Sudnji dan }e se dogoditi u petak. (Mi{katu Mesabih, 1:427) Niko ne zna kada }e se dogoditi smak svijeta, osim Allah Uzvi{eni.
PUHANJE U ROG PO DRUGI PUT

U Kuranu se kaè:
I u rog }e se puhnuti, i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao; poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e odjednom ustati i ~ekati. (Ez - Zumer, 68) Prvo puhanje u rog znak je za nestanak ìvota na Zemlji, odnosno za smrt. A drugo je puhanje znak za ìvot i ponovno oìvljenje. Ebu - Hurejre prenosi hadis koji govori o ova dva doga|aja. U hadisu se kaè: Izme|u dva puhanja u rog
25
pro}i }e ~etrdeset. Rekli smo: O Ebu - Hurejre, je li ~etrdeset dana? Rekao je: Ne znam. Je li ~etrdeset mjeseci? Ne znam. Je li ~etrdeset godina?, upitali smo, a on je rekao: Ne znam. (Prenosi Buharija)
26
27
KAKO ]E SE DOGODITI O@IVLJENJE

Allah Uzvi{eni kaè:
I puhnut }e se u rog, pa }e oni iz grobova prema Gospodaru svome pohrliti, govore}i: Te{ko nama! Ko nas iz na{ih grobova oìvi? Eto, ostvaruje se prijetnja Milostivog, poslanici su istinu govorili! Bit }e to samo jedan glas i oni }e se svi pred Nama obreti. Danas se nikome nepravda ne}e u~initi i vi }ete, prema onome kako ste radili, nagra|eni biti. (Ja - Sin, 51-54) Preneseno je i u hadisima da Allah, d`.{., spu{ta s neba ki{u pomo}u koje ni~e bilje, a i ljudi imaju od nje koristi. U Buharijinom i Muslimovom Sahihu od Ebu Hurejrea se prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Izme|u dva puhanja u rog pro}i }e ~etrdeset, (prenosilac nije zabiljeìo da li je Poslanik, a.s., rekao ~etrdeset dana ili godina). Zatim }e s neba pasti ki{a i ìvot }e ponovo po~eti kao {to poslije ki{e ni~e povr}e, a i ~ovjek nije ni{ta drugo do ìvo bi}e, u njemu ima dio jedan iz kojeg }e biti oìvljen na Sudnjem danu.
28
Ovo potvr|uju Allahove, d`.{., rije~i:
Allah {alje vjetrove koji pokre}u oblake, a Mi ih onda u mrtve predjele upravljamo i njima zemlju oìvljavamo koja je mrtva bila; takvo }e biti i oìvljenje. (.atir, 9) Obratite pa`nju na sli~nost o oìvljavanju zemlje i ponovnog oìvljenja. O tome govori i slijede}i ajet:
On je Taj Koji {alje vjetrove kao radosnu vijest milosti Svoje, a kad Oni pokrenu te{ke oblake: Mi ih prema mrtvom predjelu otjeramo, pa na njeg ki{u spustimo i u~inimo da uz njenu pomo} rastu plodovi svakovrsni; isto }emo tako mrtve oìviti, opametite se. (El - Araf, 57) Prvi koji }e biti oìvljen iz svoga kabura bit }e poslanik Muhammed, a.s. U Muslimovom Sahihu od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ja sam prvak me|u Ademovim, a.s., potomstvom na Sudnjem danu, i prvi }u biti oìvljen, i prvi i posljednji koji }e imati pravo {efaata (zauzimanju kod Allaha, d`.{., za druge.
29
NIKO NE MO@E IZBJE]I SUDNJI DAN

Allah, d`.{., kaè:
Ta svi }e oni, i oni na nebesima i oni na Zemlji, kao robovi Milostivog, traìti uto~i{te! On ih je sve zapamtio i ta~no izbrojao, i svi }e Mu na Sudnjem danu do}i pojedina~no. (Merjem, 93 - 95) Uzvi{eni je rekao i ovo:
A na dan kada planine uklonimo, i kad vidi{ Zemlju ogoljenu, a njih smo ve} sakupili, ni jednog nismo izostavili. (El - Kehf, 47)
30
Allah, d`.{., rekao je:
...Ma gdje bili, Allah }e vas sve sabrati; Allah zaista sve moè. (El - Bekara, 148) Bit }e oìvljene i sve vrste ìvotinja: i stoka, i ptice, i druge. Allah, d`.{., tako|er, u Kuranu kaè: Sve ìvotinje koje po zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete, svjetovi su poput vas - u Knjizi Mi nismo ni{ta izostavili, i sakupit }e se poslije pred Gospodarom svojim. (El - Enam, 38) Allah, d`.{., kaè: I kada se divlje ìvotinje saberu. (Et - Tekvir, 5)
31
KAKO ]EMO BITI O@IVLJENI?

Na Sudnjem danu ljudi }e biti oìvljeni kao {to su od majke ro|eni. Buharija i Muslim prenose hadis od Ibn - Abbasa da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Vi }ete biti oìvljeni. A zatim je citirao ajet:
Onoga dana kada smotamo nebesa kao {to se smota list papira za pisanje, onako kako smo prvi put iz ni{ta stvorili, tako }emo ponovo iz ni{ta stvoriti, to je obe}anje Na{e. Mi smo doista kadri to u~initi. (El - Enbija, 104)
32
STRAHOTE SUDNJEG DANA

Mnogo je kuranskih ajeta koji govore i obja{anjavaju stanje Sudnjeg dana, koji }e biti veliko iznena|enje, posebno za nevjernike, ali i za druge ljude. Toga dana ne}e koristiti kajanje za u~injenje grijehe. Toga dana ne}e koristiti ni imetak niti sinovi. Toga dana }e prijatelj od prijatelja bjeàti, roditelj od djece. Najbolji i najupe~atljiviji opis ovog stanja dao je Allah, d`.{., u Kuranu u ajetu:
O ljudi, Gospodara svoga bojte se! Zaista }e potres, kada Sudnji dan nastupi, veliki doga|aj biti! Na dan kada ga doìvite, svaka dojilja }e ono {to doji zaboraviti, a svaka trudnica }e svoj plod pobaciti, i ti }e{ vidjeti ljude pijane, a oni ne}e pijani biti, ve} }e tako izgledati zato {to }e Allahova kazna takva biti. (El - Had`, 1-3) O ljudi, bojte se Gospodara svoga i strahujte od Dana kad roditelj djetetu svome ne}e mo}i nimalo pomo}i, niti }e dijete mo}i svome roditelju pomo}i! Allahova prijetnja istinita je, pa neka vas nikako ìvot na ovome svijetu ne zavarava i neka vas naspram Allaha {ejtan ne pokoleba. (Lukman, 33)
33
Bojte se Dana kada niko ni za koga ne}e mo}i ni{ta u~initi, kada se ni~iji zagovor ne}e prihvatiti, kada se ni od koga otkup ne}e primiti i kada im niko ne}e u pomo} prite}i. (El - Bekara, 48) U citiranim ajetima Allah, d`.{., upozorava nas na oprez i podsti~e na djela koja }e nam koristiti i poslije smrti. Upozorava nas na dan kada }e bjeàti prijatelj od prijatelja i brat od brata. Svako }e se o sebi zabaviti. Allah, d`.{., kaè:
A kada do|e glas zaglu{uju}i, na dan kada }e ~ovjek od brata svoga pobje}i, i od majke svoje, i od oca svoga, i od druge svoje, i sinova svojih; toga dan }e se svaki ~ovjek samo o sebi brinuti. Neka lica tog Dana bit }e blistava, nasmijana, radosna, a na nekim licima toga Dana bit }e pra{ina, tama }e ih prekriti; to }e nevjernici i razvratnici biti. (Abese, 33-42) Da, moramo se pobrinuti za taj dan kada }e neka lica biti svijetla i blistava, a neka crna. Nevjernici i veliki grje{nici }e sve u~initi da izbjegnu kaznu koja ih ~eka, ali ni{ta im ne}e pomo}i. Allah, d`.{., o tome kaè:
34
Iako }e jedni druge vidjeti, nevjernik bi jedva do~ekao da se od patnje toga Dana iskupi sinovima svojim, i ènom svojom, i bratom svojim, porodicom svojom koja ga {titi. I svim ostalim na Zemlji, samo da se izbavi. (El - Mearid`, 11 - 14) A u suri En - Naziat kaè se:
Na dan kada se Zemlja potresom zatrese, za kojim }e slijediti sljede}i, srca toga dana bit }e uznemirena, a pogledi njihovi oboreni. (En - Neziat, 6 - 9) A kad do|e nevolja najve}a, Dan kada se ~ovjek bude sje}ao onoga {to je radio i kada se Dèhennem svakome ko vidi - bude ukazao, onda }e onome ko bude obijestan bio i ìvot na ovom svijetu vi{e volio, Dèhennem prebivali{te postati sigurno. A onome koji je od stajanja pred Gospodarom svojim strepio i du{u od prohtjeva uzdrào, Dènnet }e boravi{te biti sigurno. Pitaju te o Smaku svijeta: Kada }e se dogoditi? Ti ne zna{, pa kako da o njemu zbori{, o njemu samo Gospodar tvoj zna. Tvoja opomena }e koristiti samo onome koji Ga se bude bojao, a njima }e se u~initi, onoga Dana kada Ga doìve, da su samo jednu ve~er ili jutro njezino ostali. (En - Naziat, 34 - 46) Kako }ete se, ako ostanete nevjernici, sa~uvati Dana, koji }e djecu sijedom u~initi? Nebo }e se tog dana rascijepiti, prijetnja Njegova }e se ispuniti. To je, doista, pouka, i ko ho}e, put ka Gospodaru svome }e izabrati. (El - Muzzemmil, 17 - 19) Na nama je da razmi{ljamo o ovim ajetima Uzvi{enog Allaha, koji nam obja{njavaju stanje i strahote Sudnjeg dana, te o brojnim hadisima Muhammeda, a.s., kao poja{njenju za lak{e razumijevanje. Kada bi obuhvatili sve ajete i hadise koji govore o ovome, ova bro{ura bila bi mnogo ve}a. Ali nama je cilj da se na|e koristi u njoj, a poznato je da je ve}a korist od maloga ako je trajno, nego od velikoga ukoliko je kratkotrajno.
35
(da nas Allah, d`.{., u~ini njegovim stanovnicima) Bra}o moja! Poùrite ka oprostu va{eg Gospodara i Dènnetu ~ije je prostranstvo ve}e od povr{ine nebesa i Zemlje. U njima ima {to ljudsko oko nije vidjelo, niti uho ~ulo, niti je moglo ljudsko srce poèljeti. Allah Uzvi{eni kaè:
OPIS D@ENNETA
Ovakav Dènnet obe}an je onima koji se budu Allaha bojali: vrtovi s rijekama, plodovima kojih uvijek ima i s trajnom hladovinom; to }e biti nagrada onima koji se budu zla klonili, a nevjernicima }e kazna vatra biti. (Er - Rad, 35)
36
Zar je Dènnet koji je obe}an onima koji se Allaha boje - u kome su rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromijenjena ukusa, i rijeke od vina prijatna svima koji piju, i rijeke od meda procije|enog, i gdje ima vo}a svakovrsnog i oprosta od Gospodara njihova - zar je to isto {to i patnja koja ~eka one koji }e u vatri vje~no boraviti, koji }e se uzavrelom vodom pojiti, koja }e im crijeva kidati! (Muhammed, 15)
A sve koji vjeruju i dobra djela ~ine obraduj dènetskim ba{~ama kroz koje }e rijeke te}i; svaki put kad im se iz njih da kakav plod, oni }e re}i: Ovo smo i prije jeli; a bit }e im davani samo njima sli~ni. U njima }e ~iste ène imati, i u njima }e vje~no boraviti. (El - Bekara, 25) I blizu }e im hladovina njegova biti, a plodovi njegovi }e im na dohvat ruke stajati.
Sluìt }e ih iz srebrenih posuda i ~a{a prozirnih, prozirnih od srebra, ~iju }e veli~inu prema èljama njihovim odrediti. U njemu }e iz ~a{e pi}e inbirom za~injeno piti sa izvora u Dènnetu, koji }e se Selsebil zvati. Sluìt }e ih vje~no mlada posluga. Da ih vidi{, pomislio bi da su biser prosuti. (Ed - Dehr, 15 - 19)
37
U Dènnetu izvanrednome, u kome prazne besjede ne}e slu{ati, u njemu su izvor - vode koje teku, u njemu su i darovi skupocjeni, i pehari postavljeni i jastuci poredani i }ilimi ra{ireni. (El - Ga{ija, 10 - 16)
Allah }e ih sigurno uvesti u dènetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i; u njima }e se narukvicama od zlata i biserom kititi, a odje}a }e im svilena biti. (El - Had`d`, 23)
U njima }e biti sve one koje preda se gledaju, one koje prije njih ni ~ovjek ni dìn nije dodirnuo. (Er - Rahman, 56 - 58)
38
U njima }e biti ljepotica naravi divnih, pa koju blagodat Gospodara svoga pori~ete? Hurija u {atorima skrivenih. (Er - Rahman, 70 - 72)
Oni }e biti naslonjeni na uzglavlja zelena, prekrivena }ilimima ~arobnim i prekrasnim. (Er - Rahman, 76)
Naslonjeni na divanima, oni u njemu ni ègu ni zimu ne}e osjetiti. (Ed - Dehr, 13)
Na njima }e biti odijela od tanke zelene svile, i od te{ke svile, naki}ena narukvicama od srebra i dat }e im Gospodar njihov da piju ~isto pi}e. (Ed - Dehr, 21) A oni koji su se Allaha bojali, oni }e na sigurnom mjestu biti, usred
39
ba{~i i izvora, u dibu i kadifu obu~eni, jedni prema drugima, eto tako }e biti, i Mi }emi ih hurijama krupnih o~iju èniti, u njima }e mo}i sigurno, koju ho}e vrstu vo}a traìti. U njima, poslije ove prve smrti, smrt vi{e ne}e dolaziti, i On }e ih patnje i ognja sa~uvati. (Ed - Duhan, 51 - 56) U|ite u Dènnet, vi i ène va{e, radosni, oni }e biti sluèni iz posuda i ~a{a od zlata, u njemu }e biti sve {to du{e zaèle i ~ime se o~i nasla|uju i u njemu }ete vje~no boraviti. (Ez - Zuhruf, 70, 71) I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono {to su ~inili, skrivene radosti ~ekaju. (Es - Sed`da, 17) One koji ~ine dobra djela ~eka nagrada i vi{e od toga. Lica njihova ne}e tama i sjeta prekrivati, oni }e stanovnici Dènneta biti, u njima }e vje~no boraviti. (Junus, 26) U ovom posljednjem ajetu rije~ El - Husna zna~i Dènnet, jer nema boljeg boravi{ta i stana od njega, a rije~ Zijade, {to zna~i ne{to vi{e, zna~i gledanje Allahovog lica plemenitog, neka nas Allah nagradi tom nagradom i po~asti. Ima mnogo ajeta koji govore o opisu Dènneta, zatim njegovim ljepotama i zadovoljstvu, a ima i hadisa koji se prenose od Allahovog Poslanika, koji govore o tome. Ebu - Hurejre, r.a., rekao je: Rekli smo: O Allahov Poslani~e! Pri~aj nam ne{to o Dènnetu i njegovoj konstrukciji, a on je rekao: Njegovi zidovi su od zlata i srebra, a sastav gra|e od miska, kamenje je od bisera, dragog kamenja. Zemlja je mirisna. Ko u njega u|e osjetit }e svu ljepotu i ne}e osje}ati tugu. Trajno }e ìvjeti i ne}e umirati. Njegova odje}a ne}e se mijenjati niti }e njegova mladost prolaziti. (Prenose ga Ahmed i Tirmizi) Utbe b. Gazvan, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., drào govor, i prvo se zahvalio Allahu Uzvi{enom, a potom rekao: Zaista je ovaj svijet ispunjen suprotnostima (dobro i zlo), a od njega }e ostati kapljica vode kao u dnu posude, koju bi svako da iscijedi. Vi }ete sigurno napustiti ovaj prolazni svijet i oti}i u svijet koji vje~no traje. Pa idite s dobrim djelima. A nama je re~eno da je Dènnet prostran, tako da od odaje do odaje ima udaljenosti putovanja 40 godina. Nastupit }e sigurno dan koji }e biti ispunjen velikim doga|ajem. (Prenosi ga Muslim) Sehl b. Sad, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Dènnet ima osmera vrata, jedna od njih zovu se Rejjan, na ta }e ulaziti samo posta~i. (Mutefekun alejhi) Usame b. Zejd, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
40
Zar da ne poùrimo Dènnetu kojemu nema ni{ta sli~no? On je, tako mi Gospodara Kabe, svjetlost blistava i miris koji ugodno djeluje, dvorac sagra|eni, u njemu su rijeke pruène, plodovi raznovrsni, ~estite i lijepe ène, ukrasi mnogobrojni, mjesta i poloàji trajnog karaktera, ku}a mira, vo}e, povr}e, visoki poloàji i brojne ugodnosti visokog ranga. Ashabi su upitali: O Allahov Poslani~e! Da li smo mi na tom putu?, a on je rekao: Ako Bog da, pa su rekli: Ako Bog da. (Prenose ga Ibn - Madè, Bejheki i Ibn - Hibban u svome Sahihu) Ebu - Seid el - Hudri, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao: U Dènnetu ima stotinu predjela (oblasti), kada bi se svi ljudi smjestili u jedan njegov dio, ne bi ga popunili. (Prenosi ga Ahmed) A Ebu - Hurejre, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao: U Dènnetu ima stotinu katova, koje je Allah obe}ao za mudàhide koji se bore na Njegovom putu. Prostor izme|u dva kata jeste kao prostor izme|u nebesa i Zemlje. Ako traìte od Allaha Dènnet, onda Ga molite za .irdevs, a to je sredi{te, odnosno najvi{i nivo Dènneta. Odatle izviru dènetske rijeke, iznad toga je Allahovo prijestolje - Ar{. (Prenosi ga Buharija) Ebu - Seid el - Hudri, r.a., prenosi i ovo predanje: Stanovnici Dènneta gledat }e jedni druge u sobama iznad njih kao {to se svijetle}a zvijezda vidi pored slabe na nebu, isto~no i zapadno kako se me|usobno razlikuju. Ashabi su rekli: O Allahov Poslani~e! To su mjesta predvi|ena za vjerovjesnike, a ne za ostale. On tada re~e: Ne. Tako mi Onoga u îjoj je ruci moj ìvot, i za one koji vjeruju u Allaha i Njegove Poslanike. A Ebu - Malik el - E{ari, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao: U Dènnetu ima odaja koje su prozirne; izvana vidi se unutra{njost, a iz unutra{njosti vidi se spolja{njost. Allah je ove odaje pripremio za one koji nahrane gladne, redovno poste i klanjaju no}ni namaz kada drugi ljudi spavaju. (Prenosi ga Taberani) Ebu - Musa, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Za vjernike u Dènnetu imaju {atori od bisera. Njihova unutra{njost dostiè 60 milja. Vjernik }e u njemu imati ène koje }e obilaziti, a jedni druge ne}e gledati. (Muttefekun alejhi) A u Muslimovom Sahihu od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je Poslanik, a.s., rekao: Prva grupa ljudi koja u|e u Dènnet blistat }e u sjaju kao {to je mjesec u no}i Bedra, zatim oni koji ih budu slijedili bit }e kao blistava zvijezda na nebu. A zatim oni postaju od onih bi}a koja ne}e osje}ati biolo{ke potrebe; posu|e }e im biti od dragog kamenja, znoj njihov imat }e miris miska. Njihovo pona{anje bit }e svojstveno pona{anju jednog od sinova Ademovih, a bit }e visokog uzrasta. U drugom predanju kaè se: Izme|u njih ne}e biti razlika niti }e njihova srca
41
osje}ati neku mr`nju me|u sobom. Bit }e jedinstveni u veli~anju i slavljenju Allaha, d`.{., ujutro i nave~er, a njihove ène bit }e dènetske hurije. Dàbir, r.a., kaè da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Zaista }e stanovnici Dènneta jesti i piti, ali ne}e imati biolo{kih potreba (mokrenje, obavljanje velike nu`de i sl.). A {ta biva sa hranom i vodom, upitali su, a on je rekao: Ostatak ide kroz podrigivanje i znojenje koje }e biti kao miris od miska. Allaha }e slaviti, veli~ati i zahvaljivati Mu se. Zejd b. Erkam kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Tako mi Onoga u îjoj je ruci Muhammedova du{a, zaista jedan od vas koji bude u Dènnetu imat }e mo} stotinu ljudi: u jelu, pi}u, sno{aju, a potrebe stomaka rje{avat }e se kroz znoj koji }e biti kao miris miska. (Prenose ga Ahmed, Nesai, s pouzdanim senedom) Enes, r.a., kaè da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Dio koliko zauzima koplje nekoga od vas ili mjesto va{eg stopala u Dènnetu bolje je od cijelog dunjaluka i onoga {to je na njemu. Kada bi samo jedna èna iz Dènneta do{la na ovaj svijet, obasjala bi sve {to je na njemu. Njen miris i izgled bolji je i ljep{i od cijelog svijeta i onoga {to je na njemu. (Muttefekun alejhi) Buharijina verzija od Enesa b. Malika biljeì da je Poslanik, a.s., rekao: U Dènnetu }e biti ~ar{ija na kojoj }e grupe ljudi uzimati mirise, pa }e ih mazati po licu i odje}i, njihova ljepota }e se pove}ati. Kada se susretnu sa svojim najbliìma, oni }e primijetiti: Bogami, vi ste nas nadma{ili ljepotom i dobrotom. (Prenosi ga Muslim) Muslim prenosi i od Ebu - Seida da je Poslanik, a.s., rekao: Kada stanovnici Dènneta u|u u Dènnet, neko }e povikati: Vi }ete biti uvijek zdravi, nikada bolesni, ìvjet }ete vje~no i ne}ete umrijeti, bit }ete mladi, a ne}ete stariti, uvijek }ete biti u radosti, a ne}ete nikada tugovati. U skladu s ovim su i Allahove, d`.{., rije~i: Taj Dènnet ste u nasljedstvo dobili za ono {to ste ~inili! (El - Araf, 43) U Dva sahiha (Buhari i Muslim) od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Allah, d`.{., rekao je: Za moje dobre robove pripremio sam ne{to {to ljudsko oko nije vidjelo niti uho ~ulo, niti je ljudsko srce poèljelo, ~itajte ovo ako èlite: I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono {to su ~inili, skrivene radosti ~ekaju. (Es - Sed`da, 17) Od Suhejba, r.a., prenosi se da je Poslanik, a.s., rekao:
42
Kada stanovnici Dènneta u|u u Dènnet, neko }e povikati: O stanovnici Dènneta, vi kod Allaha imate obe}anje koje vam On èli ispuniti, a ovi }e povikati: [ta je to? Zar nam nije uve}ao na{u vagu dobrim djelima i osvijetlio na{a lica i uveo nas u Dènnet, a spasio nas vatre? On }e re}i: Zatim }e se razmaknuti zastor i oni }e vidjeti Allaha, d`.{. Bogami, ni{ta od onoga {to im je dano ne}e biti njihovim o~ima draè i ljep{e od gledanja u Allaha, d`.{. (Prenosi ga Muslim) Ebu - Seid el - Hudri prenosi sljede}i hadis: Allah }e re}i stanovnicima Dènneta: Ja sam vama zadovoljan i ne}u se na vas ljutiti poslije ovoga, nikada. Na{ Gospodaru, podari nama vje~nost u Tvojoj blizini, dopusti nam Svoje zadovoljstvo, po~asti nas da gledamo Tvoje Uzvi{eno lice i radost susreta s Tobom. Neka nam se to ne uskrati ni na kakav na~in. Neka je mir i spas i blagoslov Allahovom Poslaniku, vjerovjesniku Muhammedu, a.s.
43
OSOBINE STANOVNIKA D@ENNETA

(Neka nas Allah, d`.{., po~asti i u~ini stanovnicima njegovim) Bra}o moja! Ranije smo govorili o osobinama Dènneta i njegovim ljepotama, radostima i sre}i. Bogami, ovo je prilika da se ljudi angaìraju u tom pravcu i da se takmi~e takmi~ari da svoj ìvot provedu u traènju puta ka Dènnetu. Taj put treba trajno traìti, ~ine}i dobra djela na na~in kako je to opisano i obja{njeno u Knjizi, koju je Allah, d`.{., objavio naj~asnijem Svom robu, Muhammedu, a.s. Allah, d`.{., u Kuranu kaè:
Nastojte da zasluìte oprost Gospodara svoga i Dènnet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srd`bu savla|uju i ljudima pra{taju,
44
a Allah voli one koji dobra djela ~ine; i za one koji se kada grijeh po~ine ili kad se prema sebi ogrije{e, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole, a ko }e oprostiti grijehe ako ne Allah? I koji svjesno u grijehu ne ustraju. (Ali - Imran, 133 - 135) A sada }emo navesti osobine stanovnika Dènneta: 1. Prva osobina Oni koji su bogobojazni (muttekun). To su oni koji se Allaha, d`.{., boje i uzimaju za{titu svojim dobrim djelima od dèhenemske kazne. Oni izvr{avaju ono {to im se nare|uje, poslu{ni su, ìve u nadi svojih dobrih djela, a izbjegavaju ono {to je zabranjeno, pla{e}i se Allahove, d`.{., kazne. 2. Druga osobina Oni koji dijele svoj imetak kada su u obilju i oskudici. Oni dijele od onoga {to im je Allah, d`.{., podario, onako kako je propisano i kako se traì, od zekata, sadake, a dijele onima koji imaju pravo na to. Zatim dijele za potrebe dìhada i drugih poslova na tom putu. Oni dijele javno i tajno. Njihov ìvot i ljubav za imetkom ne optere}uju ih u dijeljenju. Nisu {krti niti pohlepni, a svoj imetak sti~u na dozvoljen na~in i dijele ga, ne pla{e}i se svoje potrebe za njim. 3. Tre}a osobina Oni {to srd`bu savla|uju. A to su oni {to se susteù i svoju srd`bu savla|uju kada su u prilici da to ~ine. Nikome nepravdu ne ~ine niti im njihova ljutnja prouzrokuje zavist ili nepravedan odnos prema drugima. 4. êtvrta osobina Oni koji mnogo pra{taju. To su oni {to pra{taju ljudima u trenucima kada mogu kazniti. Zbog toga Uzvi{eni Allah, d`.{., kaè: Allah voli sve koji dobra djela ~ine. Allah ovim upu}uje na pra{tanje, a ovo treba biti rezultat dobrote, koji }e pove}ati dobro, dok pra{tanje koje bi pove}alo zlo nije pohvaljeno i na takvu vrstu pra{tanja ovdje se ne misli. Allah Uzvi{eni u Kuranu kaè: Nepravda se moè uzvratiti istom mjerom, a onoga koji oprosti i izmiri
45
se, Allah }e nagraditi. (E{ - [ura, 40) 5. Peta osobina Oni koji se kaju - tevvabun. To su svi za koje se kaè u Kuranu: I za one koji se, kada grijeh po~ine ili kad se prema sebi ogrije{e, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole. (Ali - Imran, 135) Grije{enje je izvedeno iz nevaljalih postupaka, kao {to se smatra velikim grijehom nepravedno ubistvo, neposlu{nost prema roditeljima, jesti kamatu, jesti imetak jetima (siro~eta), bjeànje s bojnog polja, zinaluk, kra|a i sli~no tome. A {to se ti~e grije{enja prema sebi, to je op}enitiji pojam. Obuhva}a i male i velike grijehe. Oni koji se, kada urade ne{to od toga, sjete veli~ine Onoga Koji je to zabranio, prisjete se i zatraè oprost i milost zbog u~injenog grijeha, a ovo je u skladu s Allahovim, d`.{., rije~ima: Samo Allah pra{ta. Ovim se èli kazati da se dova ne upu}uje osim Allahu Uzvi{enom, jer niko ne moè grijehe pra{tati osim Allaha, d`.{. (misli se na grijehe koji su jedino u Allahovoj, d`.{., kompentenciji). 6. [esta osobina Oni {to u grijehu ne ustraju. To zna~i, kada urade neki grijeh, brzo se poprave i ne ustrajavaju u grije{enju, znaju}i {ta rade i poznaju {tetnost ustrajavanja u grijehu. Oni poùre za tevbom (kajanjem) i nastoje da izbjegavaju grijehe, bili veliki ili mali. Allah Uzvi{eni kaè: Ono {to èle - posti}i }e oni vjernici koji molitvu svoju ponizno obavljaju, i koji ono {to ih se ne ti~e izbjegavaju, i koji milostinju udjeljuju, i koji stidna mjesta svoja ~uvaju, osim od èna svojih ili onih koje su u posjedu njihovu, ti doista prijekor ne zasluùju; a oni koji i pored toga traè, oni u zlu sasvim pretjeruju; i koji o povjerenim im emanetima i obavezama svojim brigu brinu, i koji molitve svoje na vrijeme obavljaju, oni su dostojni nasljednici, koji }e Dènnet naslijediti, oni }e u njemu vje~no boraviti. (El - Muminun, 1 - 11) Ovi kuranski ajeti u sebi obuhva}aju nekoliko zna~ajnih osobina vjernika koji }e biti u Dènnetu, a to su:
46
Prvo: Vjernici (el - muminun), koji vjeruju u Allaha, d`.{., i sve ono {to obuhva}a vjerovanje, kao i vjerovanje u Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan, i da sve ono {to se doga|a (dobro ili lo{e) biva s Allahovim, d`.{., odre|enjem, s tim {to je neophodno da vjerovanje u gore spomenuto slijedi postupak u djelu i rije~ima. Drugo: Skru{enost. To su oni koji kada obavljaju molitvu, to rade skru{eno i ponizno, smirenih srca i tijela, stoje}i u namazu, svjesni da stoje pred Uzvi{enim Allahom, d`.{. Izgovaranjem Njegovih rije~i, pribliàvaju Mu se, sje}anjem na Njega, nadaju}i se susretu, u~e}i dovu skru{eno i ponizno, javno i tajno. Tre}e: Oni koji izbjegavaju lagv, a to je sve ono od ~ega nema nikakve koristi, bilo da se radi o rije~ima ili djelu. Oni izbjegavaju ono {to ih se ne ti~e i svoje vrijeme provode u korisne svrhe, kao {to ~uvaju namaz i skru{eno ga obavljaju, ~uvaju vrijeme od besposlice. Ako je njihova osobina izbjegavanje lagva, a to je ono od ~ega nema koristi, ~uvanje od onoga {to je {tetno kod njih je na prvom mjestu. êtvrto: Oni dijele zekat. Ovdje se misli na obavezni porez koji se daje na imetak, a mogu}e je da se misli i na ostala davanja koja ~iste du{u od ru`nih rije~i i djela. Peto: Oni koji stidna mjesta svoja ~uvaju, osim od èna svojih ili onih koje su u posjedu njihovu. Oni prijekor ne zasluùju. Oni svoje spolne organe ~uvaju od bluda, jer to je veliki grijeh i razara dru{tveni poredak i narod. Mogu}e je da se pod pojmom ~uvanja spolnih organa misli {ire, kao gledanje i dodirivanje, kao {to se kaè: Ovaj prijekor ne zasluùju jer u osnovi spolni organ ~uva se za ènu ili one {to su u posjedu (to su robinje koje se zarobe u dìhadu). Jer ta veza je s razlogom, da se o~uva ljudska vrsta i potreba, a ko mimo toga traì, on
47
grije{i, kao {to kaè Allah, d`.{.: A oni koji pored toga traè, oni u zlu sasvim pretjeruju. Iz ovoga se izvodi zabrana onaniranja, koje se jo{ zove i tajni proces jer i to izlazi izvan okvira gore spomenutih dozvoljenih radnji, a to su zakonite ène i one u posjedu. [esto: Oni koji o povjerenim im emanetima i obavezama svojim brigu brinu. Emanet je ono {to se povjeri na ~uvanje nekome, svejedno, radilo se o rije~ima ili poslu ili, pak, o gledanju ne~ega svojim o~ima. Pa ko tebi ispri~a neku tajnu, on ti je time povjerio emanet. Ko uradi ne{to u tvome prisusutvu {to ne bi èlio da svako zna, povjerio ti je emanet, ko tebi preda ne{to od imetka ili rije~i, time ti je povjerio emanet. A obaveze o kojima je rije~ odnose se na obaveze prema drugome, kao {to su obaveze prema Allahu, d`.{., susjedu ili obaveze izme|u ljudi uop}e. Onaj koji èli Dènnet, ~uva povjereno i obaveze svoje ispunjava, bilo da se odnose na obaveze prema Allahu, d`.{., ili ljudima. U to, svakako, ulazi ispunjavanje dane rije~i, potpisanih ugovora, uz uslov da se radi o dozvoljenim poslovima. Sedmo: Oni {to ~uvaju svoj namaz. To su oni koji redovno obavljaju namaz i ustrajavaju u njegovom izvr{avanju u odre|eno vrijeme, i to rade na najljep{i na~in, sa svim oblicima namaza. Allah, d`.{., spomenuo je u Kuranu brojne osobine stanovnika Dènneta, osim onih koje smo mi ovdje spomenuli. Ovo je spomenuto radi onih koji èle da postignu ove osobine. A ima i mnogo hadisa koji se prenose od Allahovog Poslanika na ovu temu. Ebu - Hurejre, r.a., prenosi hadis u kojem je Poslanik, a.s., rekao: Ko krene na put radi nauke, Allah }e njemu olak{ati put ka Dènnetu. (Prenosi Muslim) Od njega se, tako|er, prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: Ho}ete li da vas uputim {ta je to {to }e vam brisati va{e grijehe i podi}i vam ugled? Rekli su: Da, o Allahov Poslani~e! Uzimanje abdesta u te{kim prilikama, mnogo napravljenih koraka na putu ka dàmiji, i i{~ekivanje namaza nakon jednog obavljenog namaza. A Omer b. Hatab, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
48
Svakome od vas koji se uredno abdesti i kaè: Svjedo~im da nema drugog boga osim Allaha, On nema druga i svjedo~im da je Muhammed Njegov rob i Poslanik, otvorit }e se osmera dènetska vrata da u|e na koja èli. Ovaj prenosilac hadisa, Omer b. Hatab, r.a., tako|er, prenosi: Ko iskreno slijedi izgovaranje rije~i koje izgovara mujezin, u}i }e u Dènnet. (Prenosi ga Muslim) Osman b. Affan kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Ko sagradi mesdìd radi Allahovog zadovoljstva, Allah }e njemu sagraditi ku}u u Dènnetu. (Mutefekun alejhi) Ubade b. Samit, r.a., prenosi slijede}i hadis: Ko do|e na Sudnji dan sa svojih pet namaza koje je obavljao onako kako su propisani, ne izostavljaju}i ni{ta od toga, ima pravo na Allahovo obe}anje da ga uvede u Dènnet. (Prenose ga Ahmed, Ebu - Davud i Nesai) A Sevban je pitao Poslanika, a.s., o djelu koje }e ga uvesti u Dènnet, pa mu je rekao: Pripazi na sed`du (u namazu), jer kad god obavi{ sed`du, Allah ti podari deredù i oprosti neke grijehe. (Prenosi Muslim) Ummu Habiba, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Svakome muslimanu koji u toku dana i no}i klanja dvanaest rekata dobrovoljnog namaza, Allah, d`.{., sagradit }e mu ku}u u Dènnetu. (Prenosi Muslim) Rekati o kojima je rije~ jesu: ~etiri rekata prije podnevnog farza, dva poslije, dva rekata poslije ak{amskog farza, dva poslije jacije i dva rekata prije sabahskog namaza. A Muaz b. Dèbel, r.a., kaè da je rekao Poslaniku, a.s.: Uputi me na djelo koje }e me uvesti u Dènnet, a udaljiti od Dèhennema, pa mu je Poslanik rekao: Pitao si me o ne~emu va`nom, a to je lahko onome kome Allah, d`.{., u~ini lahkim, a to je: oboàvaj Allaha, d`.{., i ni{ta Mu ravnim ne smatraj, obavljaj namaz, daji zekat, posti ramazan i obavi had`. (Ahmed i Tirmizi kaù da je vjerodostojan). Sehl b. Said prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: U Dènnetu imaju vrata koja se zovu Rejjan, kroz njih }e pro}i samo posta~i na Sudnjem danu i niko vi{e. (Muttefekun alejhi) Ebu - Hurejre, r.a., kaè da je Vjerovjesnik rekao: Umra do umre bri{e grijehe izme|u, a nagrada za primljeni had` je Dènnet. (Mutefekun alejhi) Od Dàbira se prenosi: Rekao je Resulullah: Kod koga budu tri k}eri koje on lijepo pazi, bude milostiv i pa`ljiv prema njima, on }e u}i u Dènnet. Neko je upitao: O Allahov Poslani~e! A {ta ako budu dvije? Poslanik, a.s., je rekao: Pa ako budu i dvije. Neki su shvatili da je ovaj upitao i za jednu, da bi Poslanik, a.s., potvrdno odgovorio.
49
Ahmed prenosi od Ebu - Hurejrea da su pitali Poslanika, a.s., {ta je to {to }e ljude najvi{e uvesti u Dènnet? A on je rekao: Bogobojaznost i lijepo pona{anje. (Tirmizi, Ibn - Hibban u svome Sahihu) Ijad b. Hamar el - Medà{i kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Stanovnici Dènneta bit }e u tri grupe: pravedan vladar koji vjeruje i potvr|uje istinu, ~ovjek milostiva i blaga srca prema rodbini, musliman ~edan, koji ne ide u zinaluk. (Prenosi ga Muslim) Ovo je samo nekoliko hadisa koji govore o ovome. Oni obja{njavaju mnogo toga {to je vezano za stanovnike Dènneta i za one koji èle taj put. Molimo Allaha, d`.{., da nama svima olak{a put ka Dènnetu. On je najplemenitiji i neka je selam i spas na na{eg poslanika Muhammeda, a.s., i njegove sve drugove.
50
(Neka nas Allah, d`.{., sa~uva od njega.) Bra}o moja! Allah, d`.{., nas je u Svojoj knjizi upozorio na Dèhennem i obavijestio nas o svim vrstama kazni od kojih se cijepa ljudska iznutrica i srce. Upozorio nas je na strahote Dèhennema i vrste kazni, a sve zbog milosti Svoje prema nama, da bismo dobra djela ~inili, poslu{ni bili prema onome {to je do{lo u Kuranu i sunnetu, da bismo pouku primili, kao {to se kaè u Kuranu:
OPIS D@EHENNEMA
I vratite se Gospodaru svome i pokorite Mu se prije nego {to vam kazna do|e, poslije vam niko u pomo} ne}e prisko~iti. (Ez - Zumer, 54) Osim ovoga Allah, d`.{., u Kuranu kaè:
Bojte se vatre koja je pripremljena za nevjernike. (Ali - Imran, 131)
51
Ti ne}e{ imati nikakve vlasti nad robovima Mojim, osim nad onima koji te budu slijedili; od ovih zalutalih, za sve njih mjesto sastanka Dèhennem }e biti, on }e sedam kapija imati i kroz svaku }e odre|en broj njih pro}i. (El - Hid`r, 42 - 44)
I reci: Istina dolazi od Gospodara va{eg, pa ko ho}e; neka vjeruje, a ko ho}e; neka ne vjeruje! Mi smo nevjernicima pripremili vatru, ~iji }e ih dim sa svih strana obuhvatiti. (El - Kehf, 29)
Oni koji nisu vjerovali, u gomilama }e biti tjerani u Dèhennem, i kad do njega do|u, kapije njegove }e se pootvarati. (Ez - Zumer, 71) A za one koji ne vjeruju u Gospodara svoga kazna je Dèhennem, a uàsno je on boravi{te! Kad budu u njega ba~eni, pucketanje njegovo }e ~uti, i on }e klju~ati, gotovo da se od bijesa raspadne, kad god se koja gomila u njega baci, straàri u njemu }e je upitati: Zar nije niko dolazio da vas opominje? (El - Mulk, 6 - 8)
52
Mi smo za nevjernike okove i sindìre i oganj razbuktali pripremili. (Ed - Dehr, 4)
Na dan kad ih patnja i odozgo i odozdo obuzme, a melek rekne: Ispa{tajte za ono {to ste radili. (El - Ankebut, 55)
Nad njima }e biti naslage vatre, a ispod njih naslage; time Allah, d`.{., stra{i Svoje robove. O robovi Moji, bojte se Mene! (Ez - Zumer, 16)
A oni nesretni; ko su nesretni? Oni }e biti u vatri uàrenoj i vodi klju~aloj, i u sjeni dima ~a|avog u kojoj ne}e biti svjeìne ni ikakva dobra. (El - Vakia, 41 - 43)
53
Reci: Dèhenemska vatra je jo{ vru}a! Kad bi oni znali! (Et- Tevba, 81)
A zna{ li ti {ta }e to biti? Vatra uàrena! (El - Karia, 10, 11)
Grje{nici }e sigurno stradati i u ognju biti, na dan kada budu u vatru odvu~eni, s licima dolje okrenutim. Iskusite vatru dèhenemsku! (El - Kamer, 47, 48) A zna{ li {ta je sekar? Ni{ta on ne}e po{tedjeti. (El - Mudessir, 27, 28)
O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje ~uvajte od vatre ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti, koji se onome {to im Allah zapovijedi, ne}e opirati i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti. (Et - Tahrim, 6)
54
On }e kao kule bacati iskre, kao da su kamile ri|e. (El - Murselat, 32,33)
Tog dana }e{ vidjeti grje{nike povezane u zajedni~ke okove; ko{ulje }e im od katrana biti, a vatra }e lica njihova obavijati. (Ibrahim, 49, 50) Kada s okovima o vratu i sindìrima budu vu~eni. (El - Mumin, 71) Onima koji ne budu vjerovali bit }e odijela od vatre skrojena, a klju~ala voda bit }e na glave njihove ljevana, i gvozdenim maljevima bit }e mla}eni. Kad god poku{aju da zbog te{kog jada iz njeg iza|u, bit }e u nju vra}eni: iskusite patnju u uàsnoj vatri! (El - Had`d`, 19 - 22) One koji ne vjeruju u dokaze Na{e Mi }emo sigurno u vatru baciti. Kad im se koè ispeku, zamijenit }emo ih drugim koàma, da osjete pravu patnju. Allah je zaista silan i mudar. (En - Nisa, 56) Drvo zekum, bit }e hrana grje{niku, u trbuhu }e, kao rastopljena kovina, vriti, kao {to voda, kada klju~a, vrije. (Ed - Duhan, 43 - 46) To je drvo koje }e usred Dèhennema rasti; plod }e mu poput glava {ejtanskih biti. (Es - Saffat, 64, 65) I tada }ete vi, o zabludjeli, koji pori~ete oìvljenje, sigurno s drveta zekkum jesti, i njime }ete trbuhe puniti, pa zatim na to vodu klju~alu piti, poput kamila koje ne mogu è| ugasiti. (El - Vakia, 51 - 55)
55
Ako zamole pomo}, pomo}i }e im se teku}inom poput rastopljene kovine, koja }e lica pe}i. Uàsna li pi}a i grozna boravi{ta! (El - Kehf, 29) Koji }e se uzavrelom vodom pojiti, koja }e im crijeva kidati. (Muhammed, 15) Pred njim }e Dèhennem biti - i on }e biti pojen odvratnom kapljevinom, mu~it }e se da je proguta, ali je nikako ne}e mo}i pro`drijeti i smrt }e mu sa svih strana prilaziti, ali on ne}e umrijeti. Njega }e te{ka patnja ~ekati. (Ibrahim, 16, 17) A nevjernici }e u patnji dèhenemskoj vje~no ostati, ona im se ne}e ublaìti i nikakve nade u spas ne}e imati. Nismo im Mi nepravedni bili, oni su sami sebi nepravdu nanijeli. (Ez - Zuhruf, 74 - 76) Boravi{te njihovo bit }e Dèhennem; kad god mu plamen jenja, poja~at }emo im oganj. (El - Isra, 97) Onima koji ne}e da vjeruju i koji ~ine nepravdu, Allah doista ne}e oprostiti i ne}e im put pokazati, osim puta u Dèhennem; u kome }e vje~no i zauvijek ostati; to je Allahu lahko. (En - Nisa, 168, 169) Allah je nevjernike prokleo i za njih oganj razbuktali pripremio, u njemu }e vje~no i zauvijek boraviti, ni za{titnika ni pomaga~a ne}e na}i. (El -Ahzab, 64, 65) A onoga koji Allahu i Poslaniku Njegovu ne bude poslu{an, sigurno ~eka vatra dèhenemska, u kojoj }e vje~no, zauvijek ostati. (El - Dìnn, 23) A zna{ li ti {ta je Dèhennem? Vatra Allahova razbuktana, koja }e do srca dopirati, ona }e iznad njih biti zatvorena, plamenim stupovima zasvo|ena. (El - Humeze, 5 - 9) Mnogo je ajeta u Kuranu koji govore o Dèhennemu i trajnim patnjama koje }e biti u njemu. Od hadisa Alejhisselamovih koji govore o ovome, navest }emo slijede}e: Abdullah b. Mesud, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Na Sudnjem danu bit }e sedamdeset hiljada vatrenih uàdi koju }e dràti i vu}i
56
sedamdeset hiljada meleka. (Prenosi Muslim) U Dva sahiha zabiljeèn je hadis od Ebu - Hurejrea gdje Poslanik, a.s., kaè: Vatra na dunjaluku koju koriste sinovi Ademovi samo je jedan stupanj od mogu}ih sedamdeset stupnjeva dèhenemske vatre. Prisutni su rekli: Pa i ova je dovoljna, o Allahov Poslani~e! A on je rekao: Dèhenemska vatra je {ezdeset devet stupnjeva, a svaki od njih je è{}i od ove dunjalu~ke vatre. Od njega se, tako|er, prenosi da je rekao: Bili smo kod Poslanika, a.s., pa smo ~uli neki udarac, a Poslanik, a.s., upitao je: Znate li {ta je ovo? Rekli smo: Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju. A on je rekao: Ovo {to ste ~uli pad je kamena kojeg je Allah poslao u Dèhennem prije sedamdeset godina i sada je pao na svoje odredi{te. (Muslim) Utbe b. Gazevan, kada je drào predavanje,spomenuo je da kamen koji se baci u Dèhennem putuje sedamdeset godina da bi do{ao do svog odredi{ta, pa {ta je to ~udno? (Muslim) Ibn - Abbas, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Kada bi samo jedna iskra dèhenemske vatre do{la na dunjaluk sve bi sagorjelo na njemu. (Nesai, Tirmizi, Ibn - Madè) Numan b. Be{ir, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Najblià vatra u Dèhennemu bit }e kao vatra koja obuhva}a lonac sa njegovih strana (dok se u njemu ne{to kuha), a i oni }e misliti da je njihova kazna najteà, a u stvari ona je najblaà. (Muslim, Buharija) Enes b. Malik, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Najbogatijim ljudima na Zemlji kada budu ba~eni u Dèhennem u skupinama, re}i }e im se: O ~ovje~e! Da li si ikada uradio dobro djelo, da li si vidio blagodati? A on }e re}i: Ne, o moj Gospodaru, a do}i }e siroma{an ~ovjek na Sudnji dan, pa }e biti uveden u Dènnet i postavit }e mu se pitanje: O ~ovje~e, da li si ti vidio siroma{tvo i da li si pored njega prolazio? A on }e re}i: Ne, moj Gospodaru, niti sam ga vidio niti sam pored njega prolazio. (Muslim) To zna~i da }e stanovnici Dèhennema zaboraviti sve ljepote i blagodati ovoga svijeta, a stanovnici Dènneta }e zaboraviti sve te{ko}e ovoga svijeta. U drugom hadisu kaè se: Re}i }e se stanovnicima Dèhennema na Sudnjem danu: [ta misli{, da je bilo sve tvoje na Zemlji, da li bi ti to koristilo sada? On }e re}i: Da, a njemu }e se re}i: Mi smo ti omogu}ili lak{e i jednostavnije od toga, a to je da ne oboàva{ nikoga drugoga osim Allaha, pa si to odbio. (Prenose ga Ahmed, Buharija i Muslim) Prenosi Ibn - Merdevejh od Jala b. Muneja da je on rekao: Iznad stanovnika Dèhennema nai}i }e oblak pun ki{e pa }e im se re}i: O stanovnici
57
Dèhennema, {ta bi vi sada traìli i èljeli? A oni }e re}i: O Gospodaru, daj nam vode da ugasimo è|, ali njima }e se pove}ati è|, okovi }e se stegnuti jo{ vi{e, a vatra }e ih obuhvatiti. Ebu - Musa, r.a., prenosi od Poslanika, a.s.: Tri kategorije ljudi ne}e u}i u Dènnet: ~ovjek koji uvijek pije alkohol, koji ne odràva rodbinske veze, i onaj {to vjeruje ljudima koji se bave sihirima. Ko umre kao pijanica, u Dèhennemu }e za pi}e imati vodu iz rijeke koja se zove Gauta. Neko je upitao: A {ta je to Gauta? A on je rekao: To je rijeka od kanalizacije koja }e svojim smradom uznemiriti druge stanovnike Dèhennema. A u Muslimovom Sahihu od Dàbira b. Abdullaha, r.a., kaè se da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Allah je obe}ao za onoga koji pije alkohol da }e ga napojiti iz Tinetul - Habal. A {ta je to?, upitali su prisutni. A on je rekao: To je znoj ili sok stanovnika Dèhennema. A u Dva sahiha biljeì se da }e se re}i jevrejima i kr{}anima na Sudnjem danu: A {ta vi traìte?, a oni }e re}i: @edni smo, na{ Gospodaru, pa nas napoji, a njima }e se re}i: Zar to èlite? Zatim }e biti upu}eni u vatru koja }e se me|usobno jesti, oni }e u nju padati kao da su te~nost koja plovi. Hasan el - Basri kaè: [ta misli{ o narodu koji proìvi pedeset hiljada godina, ni{ta ne jedu od hrane niti popiju ne{to od vode. Njihovi vratovi kao da su prekinuti, dìgerice isprekidane, zatim }e se baciti u vatru i pit }e vodu uzavrelu koja }e proizvesti klju~anje i znojenje veliko. Ibn - Dèvzi, kada je opisivao Dèhennem,rekao je: To je ku}a za koju su pripremljeni stanovnici oni {to su daleko od Allahove milosti; bit }e uskra}eni slasti i uìtka dènetskog. Njihova lica bit }e zamijenjena crnilom, udarana {tapom koji }e biti ja~i od brda. Nad njima }e biti jaki i mo}ni ~uvari - meleki. Vatra ih ne prì, a i velika hladno}a im ne {kodi, uvijek su tu`ni, nikada radosni; nepomi~no stoje i ne okre}u se; trajno su u toj slu`bi. Njihov prijekor gori je od ka`njavanja, a proma{aj teì od pogotka. Pla~u zbog gubljenja rumena kod omladine. Svako njihovo pojavljivanje pove}ava pla~. To su meleki, sna`ni ~uvari. Te{ko nevjernicima kada se Stvoritelj naljuti. Te{ko njima pred te{kim isku{enjima i ispitom, kada budu osramo}eni pred drugim stvorenjima, pred o~ima svjedoka. Gdje oni zaradi{e Dèhennem? Gdje je njihovo ustrajavanje u grijehu? Sve }e im biti pobrkano, ispreturano, a zatim }e se u vatri prìti njihova tijela. Kad izgore, njihova koà }e se obnoviti. To su meleki - ~uvari sna`ni. Na{ Gospodaru, spasi nas vatre dèhenemske, poniènja i propasti. Nastani nas u blizini Tvoje Milosti, u ku}i s bogobojaznim i Tebi odanim robovima. Oprosti nama,na{im roditeljima i ostalim muslimanima. Tvojom milo{}u molimo Te, o Milostivi.
58
Mir i spas vjerovjesniku Muhammedu, a.s., njegovoj ~asnoj porodici i svim njegovim drugovima.
59
UZROCI ULASKA U D@EHENNEM

Bra}o moja! Znajte da postoje uzroci koji vode ~ovjeka u Dèhennem. Njih je objasnio Allah, d`.{., u Svojoj knjizi i preko govora Njegova Poslanika, a.s., da upozori ljude kako bi se sa~uvali. Uzroke o kojima je rije~ dijelimo u dvije grupe: 1. Djela koja po~inioca izvode iz vjere i uvode u nevjerstvo kufr. Takvima je mjesto u Dèhennemu trajno. 2. Djela koja po~inioca izvode iz kruga po{tenih i ~estitih ljudi i uvode ih u krug grje{nika, fasika. Zbog tih postupaka zasluùju dèhenemsku kaznu, ali ne}e trajno u njoj ostati. [to se ti~e prve grupe o kojoj je bilo rije~i, spomenut }emo njene vrste: 1. Pripisivanje Allahu, d`.{., druga ({irk), svejedno da li se radilo o vjerovanju u Allahovu, d`.{., jedno}u u stvaranju (tevhidul - rubbubije), ili u jedno}u u oboàvanju (uluhijje) ili u jedinstvenost Allahovih, d`.{., lijepih imena i osobina. Ko vjeruje da Allah, d`.{., ima druga kao Stvoritelj ili vjeruje da pored Allaha, d`.{., treba jo{ nekoga oboàvati ili ibadet bilo koje vrste usmjeravati ka drugome, taj je po~inio veliki {irk i zasluùje dèhenemsku vatru trajno. Allah Uzvi{eni kaè:
60
Ko drugog Allahu smatra ravnim, Allah }e mu ulazak u Dènnet zabraniti i boravi{te njegovo bit }e Dèhennem, a nevjernicima ne}e niko pomo}i. (El - Maida, 72) 2. Nevjerstvo prema Allahu, d`.{., Njegovim melecima, knjigama, poslanicima, Sudnjem danu i Allahovom, d`.{., odre|enju. Ko zanije~e ne{to od ovoga, smatraju}i to la`nim ili posumnja, taj je nevjernik i trajno mu je mjesto u vatri. Allah Uzvi{eni kaè:
I govore: U neke vjerujemo, a u neke ne vjerujemo, i èle da izme|u toga nekakav stav zauzmu. (En - Nisa, 150)
Allah je nevjernike prokleo i za njih oganj razbuktali pripremio. Na Dan kad se njihova lica u vatri budu prevrtala, govorit }e: Kamo sre}e da smo se Allahu pokoravali i da smo Poslanika slu{ali! I govorit }e: Gospodaru na{, mi smo prvake na{e i starje{ine na{e slu{ali, pa su nas oni s Pravog puta odveli; Gospodaru na{, daj im dvostruku patnju i prokuni ih prokletstvom velikim. (El - Ahzab, 64 - 68)
61
3. Negiranje ne~ega {to je farz (stroga obaveza), kao {to je pet islamskih {arta. Ko negira obaveznost vjerovanja u Allahovu, d`.{., jedno}u i svjedo~enje da je Muhammed, a.s., Poslanik ili obaveznost klanjanja pet dnevnih namaza, ili zekat, post ramazana, had`, on je, bez sumnje, nevjernik (kafir), jer smatra la`nim Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika. Ako bude doti~na osoba negirala ne{to od toga zbog neznanja ili skorog prelaska na islam, ne}e se smatrati nevjernikom, osim ako to ne zadrì i nakon spoznaje. 4. Izigravanje s Allahom Uzvi{enim ili Njegovom vjerom, Poslanikom, a.s. O tome Allah, d`.{., kaè:
A ako ih zapita{, oni }e sigurno re}i: Mi smo samo razgovarali i zabavljali se. Reci: Zar se niste Allahu i rije~ima Njegovim i Poslaniku Njegovu rugali? (Et - Tevba, 65) Ismijavanje je podrugljiv na~in nipoda{tavanja Allaha, d`.{., Njegove vjere, poslanika, itd. A Allah je, d`.{., iznad svega toga, uzvi{en i velik. 5. Psovanje Allaha, d`.{., Njegove vjere, Poslanika. Psovanje i vrije|anje ovih vrijednosti je, ustvari, jedan oblik primitivizma,kada neko vrije|a Onoga îje ime treba s po{tovanjem spominjati. [ejhul Islam ibn - Tejmijje kaè: Ko opsuje Allaha, d`.{., ili Njegovog Poslanika, a.s., on je nevjernik, kafir, i sa vanjske i sa unutra{nje strane, svejedno da li on to radio s uvjerenjem da je to zabranjeno ili smatra da je dozvoljeno, ili bude u odsutnom psihi~kom stanju. Mi kaèmo: Nevjernik je svaki onaj koji opsuje Allaha, d`.{., Poslanika, a.s., svejedno da li se on {alio ili mislio ozbiljno. Ovo je ispravan stav. Prenosi se od Ishaka b. Rahavejha da se islamski svijet slaè za onog ko opsuje Allaha, d`.{., ili Poslanika, a.s., ili negira ne{to iz Allahove, d`.{., objave, da je nevjernik, pa ~ak i ako vjeruje u ne{to {to je Allah, d`.{., objavio. [ejh Ibn - Tejmijje, tako|er, kaè: Stav prema onome koji psuje ostale poslanike isti je kao i za one koji psuju Muhammeda, a.s. Tako|er je nevjernik i onaj koji opsuje bilo koga od vjerovjesnika koji su u Kuranu spomenuti ili su opisani s osobinama vjerovjesnika, ili ono {to je Poslanik, a.s., naveo u svojim hadisima, svejedno da li to izraàvali rije~ima ili djelom. Stav je kao i u prethodnim slu~ajevima.
62
[to se ti~e psovki drugih vrsta ako se dovedu u vezu s poslanicima ili sli~no, kao na primjer da psuje jednu od Vjerovjesnikovih èna, ili da optuùje za blud Vjerovjesnikovu ènu, i sl., i on je nevjernik, jer je to u vezi s Poslanikom, a.s. Allah, d`.{., u Kuranu kaè:
Nevaljale ène su za nevaljale mu{karce, a nevaljali mu{karci za nevaljale ène; ~estite ène su za ~estite mu{karce, a ~estiti mu{karci su za ~estite ène; oni nisu krivi za ono {to o njima govore; njih ~eka oprost i veliko obilje. (En - Nur, 26) 6. Oni koji sude i donose presude na osnovi svojih zakona, a ne na Allahovom, d`.{., zakonu, smatraju}i taj zakon boljim i bliìm istini od onoga {to je Allah, d`.{., objavio, nevjernik je, na osnovu Allahovih, d`.{., rije~i:
A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio, oni su pravi nevjernici. (El - Maida, 44) Pa ~ak ako ne sudi po drugom zakonu, a uvjerenja je da je ljudski zakon bolji od Allahovog, d`.{., zakona, takav ~ovjek je nevjernik .
63
Allah, d`.{., u Kuranu kaè:
Zar oni traè da im se kao u pagansko doba sudi? A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji ~vrsto vjeruje? (El - Maida, 50) 7. Licemjerstvo koje pretpostavlja da ~ovjek u srcu krije nevjerstvo, a javno se deklari{e kao vjernik, svejedno, bilo rije~ima ili djelom. O tome Allah, d`.{., kaè Licemjeri }e na samom dnu Dèhennema biti i ti im ne}e{ za{titnika na}i. (En - Nisa,145) Ova vrsta ljudi opasnija je od prethodnih pa je razumljivo da kazna za njih bude è{}a i njima je zagarantirano mjesto u najve}im dubinama Dèhennema. Jer njihovo nevjerovanje obuhva}a, pored negiranja, jo{ i prevaru, ismijavanje Allaha, d`.{., Njegovih ajeta, Poslanika, a.s., itd. Allah, d`.{., o njima kaè: Ima ljudi koji govore: Vjerujemo u Allaha i u onaj svijet! A oni nisu vjernici. Oni nastoje da prevare Allaha i one koji vjeruju, a oni, i neznaju}i, samo sebe varaju. Njihova su srca bolesna, a Allah njihovu bolest jo{ pove}ava; njih ~eka bolna kazna zato {to laù. Kad im se kaè: Ne remetite red na Zemlji!, odgovaraju: Mi samo red uspostavljamo! Zar?! A uistinu, oni nered siju, ali ne opaàju. Kad im se kaè: Vjerujte kao {to pravi ljudi vjeruju! - oni odgovaraju: Zar da vjerujemo u ono u {to bezumni vjeruju? A, uistinu, oni su bezumni, ali ne znaju. Kad susretnu one koji vjeruju, govore: Vjerujemo! - îm ostanu nasamo sa {ejtanima svojim, govore: Mi smo s vama, mi se samo rugamo. Allah njih izvrgava poruzi i podràva ih da u svom nevjerstvu lutaju. (El - Bekara, 8 - 15) Licemjerstvo ima mnogobrojne znakove po kojima se prepoznaje. Od njih su slijede}i: 1. Sumnja u ono {to je Allah, d`.{., objavio, pored toga {to on (munafik) pred svijetom isti~e svoju privrènost vjeri. O tome Allah, d`.{., u Kuranu kaè:
64
Od tebe }e traìti dozvolu samo oni koji ne vjeruju u Allaha i u onaj svijet i ~ija se srca kolebaju, pa sumnjaju i neodlu~ni su. (Et - Tevba, 45) 2. Neprihva}anje Allahovog, d`.{., zakona i njegovih odredbi. Allah, d`.{., o tome kaè: Zar ne vidi{ one koji tvrde da vjeruju u ono {to se objavljuje tebi i u ono {to je objavljeno prije tebe, pa ipak èle da im se pred {ejtanom sudi, a nare|eno im je da mu ne vjeruju. A {ejtan èli da ih u veliku zabludu navede. Kad im se kaè: Prihvatite ono {to Allah objavljuje i Poslanika! - vidi{ licemjere kako se od tebe sasvim okre}u. (En - Nisa, 60, 61) 3. Oni ne vole islam niti bu|enje islamske svijesti i to ih uznemirava, a raduju se neuspjehu islama i njegovih sljedbenika. Allah, d`.{., u Kuranu kaè: Ako postigne{ uspjeh, to ih ogor~i, a kad te pogodi nesre}a, oni govore: Mi smo i ranije bili oprezni i odlaze veseli. (Et - Tevba, 50)
Vi njih volite, a oni vas ne vole, a vi vjerujete u sve knjige; kad vas sretnu govore: Vjerujemo! - a ~im se na|u nasamo od srd`be prema vama grizu vrhove prstiju svojih. Reci: Umrite od muke! Allahu su, zaista, dobro poznate misli sva~ije. Ako kakvo dobro do~ekate, to ih ozlojedi, a zadesi li vas kakva nevolja, obraduju joj se. I ako budete trpjeli, i ono {to vam se zabranjuje izbjegavali, njihovo lukavstvo vam ne}e nimalo nauditi. Allah zaista dobro zna ono {ta oni rade. (Ali - Imran, 119, 120)
65
4. Od njihovih je osobina i prouzrokovanje nereda (fitnet), haosa me|u muslimanima i pravljenje razdora i njihova te`nja za neredima. Allah, d`.{., kaè: Da su po{li s vama, bili bi vam samo na smetnji i brzo bi me|u vas smutnju ubacili, a me|u vama ima i onih koji ih rado slu{aju. A Allah zna nevjernike. (Et - Tevba, 47) 5. Ljubav prema neprijateljima islama i simpatije prema vo|ama kufra, njihovo hvaljenje i {irenje njihovog mi{ljenja i u~enja, koja se sukobljavaju sa islamom. Allah, d`.{., o tome kaè: Zar ne vidi{ one koji prijateljuju s ljudima na koje se Allah rasrdio? Oni nisu ni va{i ni njihovi, a jo{ se svjesno krivo zaklinju. (El - Mudàdela, 14) 6. Poigravanje i ismijavanje vjernika i njihovog obavljanja islamskih propisa. Allah, d`.{., o tome kaè: Oni koji vjernike ogovaraju zato {to zekat daju, a rugaju se i onima koji ga s mukom daju - Allah }e kazniti za izrugivanje njihovo, i njih ~eka patnja nesnosna. (Et - Tevba, 79) Oni one {to obavljaju Allahove, d`.{., zapovijedi optuùju kako to rade zbog ljudi, a ne znaju da li je tako. 7. Oni se ohole i omalovaàvaju vjernike. Allah, d`.{., o tome kaè: A kad im se rekne: Do|ite, Allahov Poslanik molit }e da vam se oprosti, oni glavama svojim tresu i vidi{ ih kako nadmeno odbijaju. (El - Munafikun, 5) 8. Te{ko im je namaz obavljati i lijeno se diù radi namaza. Allah, d`.{., o tome kaè: Licemjeri misle da }e Allaha prevariti i On }e ih za varanje njihovo kazniti. Kada ustaju da molitvu obave, lijeno se diù i samo zato da bi se pokazali pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spominju. (En - Nisa, 142) A Allahov, d`.{., Poslanik, a.s., kaè: Najteì namazi za munafike su jacija i sabah - namaz. (Muttefekun alejhi) 9. Vrije|anje Allaha, d`.{., Poslanika, a.s., i vjernika.
66
Allah, d`.{., o tome kaè: Ima ih koji vrije|aju Vjerovjesnika. (Et - Tevba, 61) One koji Allaha i Poslanika budu vrije|ali, Allah }e na ovom i na onom svijetu prokleti i sramnu im patnju pripremiti. A oni koji vjernike i vjernice vrije|aju, a oni to ne zasluùju, tovare na sebe kletvu i pravi grijeh. (El - Ahzab, 57, 58) Ovo su neke osobine licemjera koje smo ovdje spomenuli da bi se mi sa~uvali i o~istili svoje du{e. Na{ Allahu, sa~uvaj nas licemjerja i oja~aj nas ~vrstim imanom, na na~in kako si Ti zadovoljan. Oprosti nama i na{im roditeljima grijehe i svim muslimanima, o Gospodaru svijetova. Selam i mir vjerovjesniku Muhammedu, s.a.v.s., njegovoj porodici i svim ashabima.
67
DRUGA VRSTA UZROKA ULASKA U D@EHENNEM

Bra}o moja! Ranije smo u ovoj knjizi naveli poglavlja u kojima je spomenuto nekoliko uzroka prve vrste zbog kojih se ide u Dèhennem i trajno ostaje u njemu. U ovom dijelu knjige govorit }emo o uzrocima druge vrste zbog kojih se ide u Vatru, ali ne trajno. Prvi uzrok: Neposlu{nost prema roditeljima, a to su majka i otac. Ta neposlu{nost ogleda se u prekidu onoga {to je obaveza prema njima. Kao: pa`nja, dobro~instvo rije~ima ili djelom. Allah, d`.{., kaè:
Gospodar Tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobro~instvo ~inite. Kad jedno od njih dvoje ili oboje kod tebe starost doìve, ne reci im ni uh, i ne podvikni na njih i obra}aj im se rije~ima po{tovanja punim. Budi prema njima pa`ljiv i ponizan, i reci: Gospodaru
68
moj smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali! (El - Isra, 23, 24) Mi smo naredili ~ovjeku da bude poslu{an prema roditeljima svojim. (Lukman, 14) Vjerovjesnik, a.s., kaè: Trojici je Allah, d`.{., zabranio Dènnet: notornoj pijanici, neposlu{nom prema roditeljima i onome ko nema osje}aja i ljubomore prema svojoj èni i tolerira njene nevaljal{tine. (Prenose ga Ahmed i Nesai) Drugi uzrok: Prekidanje rodbinskih veza. U ovo spada pored prekida rodbinskih veza, zanemarivanje rodbine i spre~avanje njihovih prava koja im pripadaju U Dva sahiha od Dùbejra b. Mutina zabiljeèn je hadis: U Dènnet ne}e u}i onaj ko prekida..., a Sufjan kaè: rodbinske veze. A od Ebu -Hurejrea isti izvori biljeè: Na Sudnjem danu rodbina }e re}i Allahu, d`.{.: Ovo je mjesto onih koji su pomagali rodbinu, a On }e re}i: Da, zar ne èlite da Ja imam vezu s onima koji su vas pomagali, a da prekinem s onima koji su prekidali veze sa vama. Re}i }e: Da, to je Tvoje pravo, zatim je Poslanik, a.s., rekao: îtajte ove rije~i: Zar i vi ne biste, kad biste se vlasti do~epali, nered na Zemlji ~inili i rodbinske veze kidali? To su oni koje je Allah, d`.{., prokleo i gluhim i slijepim ih u~inio. (Muhammed, 22, 23) Naàlost, mnogi su muslimani danas zanemarili prava roditelja i rodbine, pa su prekinuli veze koje ih povezuju. Razlog za to navode kao da i njih rodbina ne posje}uje, ali ovaj izgovor ne koristi, jer ako neko od rodbine ne}e da uzvrati, ima ne{to {to je bolje, a to je Allahova, d`.{., nagrada koja je najvrednija. U Buharijinom Sahihu od Abdullaha b. Amra b. Asa, r.a., prenosi se da je Muhammed, a.s., rekao: Ne odràva se veza s rodbinom radi interesa, ve} kada se prekine veza, ona se uspostavlja radi Allaha. Ebu - Hurejre, r.a., kaè da je neki ~ovjek rekao: O Allahov Poslani~e! Ja imam rodbinu koju posje}ujem, ali oni mene ne, ja njima dobro ~inim, ali oni meni lo{im uzvra}aju, ja njih upoznajem, ali oni mene zaboravljaju, a Poslanik je rekao: Ako je tako kao {to kaè{, njih je obuzeo nemar i lijenost, Allah }e biti na tvojoj strani sve dok ti ustraje{ na tome. (Muslim) Ako ~ovjek odràva rodbinske veze, a oni mu to ne uzvra}aju, on }e imati sigurno lijep zavr{etak, oni }e jednoga dana po~eti uzvra}ati, ako im Allah, d`.{., bude èlio dobro.
69
Tre}i uzrok: Jedenje kamate. Allah, d`.{., o tome kaè:
O vjernici, bezdu{ni zelena{i ne budite, i Allaha se bojte, jer }ete tako posti}i {to èlite, i ~uvajte se vatre, za nevjernike pripremljene, i pokoravajte se Allahu i Poslaniku da bi vam milost bila ukazana. (Ali - Imran, 130 132) Allah, d`.{., obe}ao je onome ko se bavi kamatom, i nakon saznanja i pouke da je haram, da }e vje~no ostati u Dèhennemu: Oni koji se kamatom bave, di}i }e se kao {to }e se di}i onaj koga je dodirom {ejtan izbezumio, zato {to su govorili: Kamata je isto {to i trgovina. A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova - pa se okani, njegovo je ono {to je prije stekao, njegov slu~aj }e Allah rje{avati; a oni koji opet to u~ine bit }e stanovnici Dèhennema, u njemu }e vje~no ostati. (El - Bekara, 275) êtvrti uzrok: Jedenje imetka siro~eta i poigravanje s njim. Allah, d`.{., o tome kaè:
Oni koji bez ikakva prava jedu imetke siro~adi, doista jedu ono {to }e ih u vatru dovesti i oni }e u ognju gorjeti. (En - Nisa, 10)
70
Jetim je maloljetnik bez roditelja. Peti uzrok: La`no svjedo~enje. Ibn - Omer, r.a., prenosi hadis od Allahovog Poslanika, a.s., gdje kaè: Onoga ko la`no svjedo~i, njegove }e noge u vatru odnijeti. Ovaj hadis prenosi Ibn - Madè, Hakim i kaù da je njegov sened ispravan. La`no svjedo~enje je i kada neko svjedo~i za ono {to ne zna i nije vidio, kao i da svjedo~i suprotno onome kako se dogodilo. Svjedo~enje nije dozvoljeno, osim ako ~ovjek sigurno zna situaciju. U jednom hadisu kaè se da je nekome ~ovjeku re~eno: Da li vidi{ Sunce? Rekao je: Da, ili ne{to sli~no. Onda svjedo~i kao {to si vidio. [esti uzrok: Mito u sudstvu. Abdullah b. Amr, r.a., prenosi od Poslanika, a.s., da kaè: Onaj koji daje mito i ko ga prima, u}i }e u Dèhennem. (Prenosi ga Taberani, a prenosioci su pouzdani i poznati.) U djelu Et - tergibu ve terhibu misli se na onoga {to daje mito da bi mu se pomoglo u neistini, tj. u slu~ajevima gdje pravda nije na njegovoj strani, kao i onaj koji prima mito da bi pomogao nekome u sporu gdje nema pravo. A {to se ti~e davanja u cilju da se pomogne istina, to ne ulazi u ovaj kontekst. Sedmi uzrok: La`no svjedo~enje. Od Harisa b. Malika, r.a., prenosi se da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika za vrijeme hadà izme|u dva dèmreta1 kako kaè: Ko prisvoji imetak svoga brata s la`nom zakletvom, njegovo mjesto je u Dèhennemu! Neka prenese prisutni odsutnome. Ovo je ponovio dva ili tri puta. (Prenosi ga Ahmed, a Hakim kaè da je ovaj hadis ispravan) La`na zakletva zove se na arapskom gamus, jer ona izvr{ioca uvodi u grijeh, a zatim ga baca u Vatru. Nema razlike da se ~ovjek zakune la`no za ono {to tvrdi pa se na osnovu toga donese presuda ili se zakune la`no za ono {to negira, pa se i tada donese presuda na osnovu njegove zakletve. Osmi uzrok: Dono{enje fetvi, {erijatskih pravnih rje{enja, bez odgovaraju}eg znanja ili argumenata koji upu}uju na donesene fetve.
1
Dèmreta su mjesta na Mini gdje se bacaju kamen~i}i (op. prev.)
71
O ovome govori hadis kojeg prenosi Burejde b. Husejn, r.a., gdje Poslanik, a.s., kaè: Imaju tri vrste sudija (kadija). Jedna od njih }e u Dènnet, a dvije u Dèhennem. [to se ti~e prve, koja je za Dènnet, to se odnosi na onoga ko spozna istinu i na osnovu toga donese presudu. Sudija koji zna istinu, a pogre{no presudi, ide u Dèhennem, kao i ~ovjek koji sudi ljudima, a ne zna suditi. On, tako|er, ide u Dèhennem. (Ebu - Davud, Tirmizi, Ibn - Madè) Deveti uzrok: Varanje onih koji su ~ovjeku pot~injeni i za koje je obavezan da ih savjetuje, i sve {to radi treba da je za njihovo dobro. Hadis o ovome prenosi Malik b. Jasir, r.a., koji kaè: ûo sam Vjerovjesnika kada kaè: Svaki ~ovjek koji je odgovoran za svoje stado do Sudnjeg dana, ako ga vara, u}i }e u Dèhennem. (Mutefekun alejhi) Ovo obuhva}a odgovornost prema porodici, poloàju, vlasti i u drugim prilikama. U hadisu Ibn - Omer, r.a., saop}ava: ûo sam Vjerovjesnika, a.s., kada kaè: Svi ste vi pastiri i svi }ete biti odgovorni za svoje stado. Imam je pastir i odgovoran je za svoje stado, ~ovjek je pastir svoje porodice i on je odgovoran za svoje stado, èna je pastir u ku}i svoga muà i odgovorna je, sluga je pastir za imetak svoga gospodara i odgovoran je za svoje stado; svi ste vi pastiri, i svi }ete biti odgovorni za svoje stado. (Muttefekun alejhi) Deseti uzrok: Slikanje onoga {to ima du{u, od ljudi ili ìvotinja. Ibn - Abbas, r.a., kaè: ûo sam Vjerovjesnika kada kaè: Svaki slikar }e u vatru. Od svake slike koju je na~inio stvorit }e se lik, pa }e ga ti likovi mu~iti u Dèhennemu. (Muslim) A u Buharijinoj verziji stoji: Ko slika, na Sudnjem }e danu biti mu~en, sve dok on ne udahne du{u onome {to je slikao, a to ne}e uspjeti nikada. A slikanje prirode, vo}a i bilja, ili sli~no tome, {to je Allah, d`.{., stvorio, nema nikakve gre{ke. Ovo je stav ve}ine islamske uleme. A ima i onih koji i ovo zabranjuju rukovode}i se hadisi - kudsijem u kojem Poslanik, a.s., kaè: Ko je ve}i grije{nik od onoga koji tvrdi da stvara kao {to Ja stvaram, pa neka stvore (ako mogu) atom, ili neka stvore zrno p{eni~no. Jedanaesti uzrok: Ovaj uzrok ulaska u Dèhennem spomenut je u hadisu koji je zabiljeèn u Dva sahiha od Harisa b. Vehba da je Vjerovjesnik, a.s., rekao:
72
Ho}ete li da vas obavijestim o stanovnicima Dèhennema? To je svaki ~ovjek koji je grub, surov, uobraèn, ohol, a sve to zna~i veliku grubost i neposjedovanje blagosti pred istinom, a surovost podrazumijeva i veliku {krtost i pohlepu. Ohol ~ovjek odbija istinu i nema tolerancije pred istinom, jer on sebe vidi ve}im od drugih ljudi, a svoje mi{ljenje smatra ispravnijim od istine. Dvanaesti uzrok: Upotreba zlatnog i srebrenog posu|a za jelo i pi}e, kako za ljude tako i za ène. U Dva sahiha od Ummu Seleme, r.a., prenosi se hadis da je Poslanik, a.s., rekao: Ko pije iz srebrne posude, u njegovom }e stomaku na Sudnji dan klokotati vatra. U Muslimovom predanju stoji: Onome koji pije ili jede iz zlatne ili srebrene posude, u njegovom stomaku klokotat }e dèhenemska vatra. A od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je Poslanik, a.s., vidio zlatni prsten na prstu jednog ~ovjeka, pa mu ga je skinuo i bacio, a zatim rekao: Vi svojim rukama uzimate vatrene ì{ke. Po{to je Poslanik, a.s., oti{ao, neko je rekao ~ovjeku ~iji je prsten: Uzmi svoj prsten, moè{ ga iskoristiti, a on je rekao: Ne, Boga mi, nakon {to ga je bacio Allahov Poslanik! (Muslim) ûvajte se, bra}o, ovih uzroka koji vode u Dèhennem. Radite djela koja }e vas udaljiti od njeg, kako bi uspjeli i zasluìli vje~no boravi{te u Dènnetu. Znajte da je dunjaluk kratkotrajan i uìvanja na njemu brzo prolaze. Molite svoga Gospodara da vas u~vrsti na putu istine sve do smrti. Molite ga da vas oìvi s pravovjernima s kojima je On zadovoljan. Na{ Gospodaru, u~vrsti nas na putu istine, i usmrti nas na tom putu. Oprosti nama, na{im roditeljima i svima muslimanima. Tvojom milo{}u Te molimo, o Najmilostiviji. Selam i spas na{em vjerovjesniku Muhammedu, a.s., njegovoj ~asnoj porodici i svim ashabima.
73
ZNAKOVI LIJEPOG ZAVR[ETKA

Prvo: Izgovaranje kelimei {ehadeta pred smrt: îje posljednje rije~i budu: Lailahe illellah, u}i }e u Dènnet. (Prenose ovaj hadis Hakim i drugi s dobrim senedom, a prenosilac je Muaz) Drugo: Smrt uz znojno ~elo. Hadis koji govori o ovome prenosi Burejda b. Hasib, r.a., koji bio je u Horasanu, pa kada se vratio, bio je bolestan, pa mu je do{ao njegov brat u posjetu. Na{ao ga je na samrtnoj postelji, pa je primijetio znoj na njegovom ~elu. Tom prilikom je rekao: Allahu ekber (Allah je najve}i). ûo sam Allahova Poslanika kad kaè: Smrt vjernika je sa znojem po ~elu. (Prenosi ga Ahmed, 5/357, 360) Tre}e: Smrt uo~i petka ili petkom O ovome govori slijede}i hadis: Svaki musliman koji umre u petak ili uo~i petka, Allah }e ga za{tititi kaburskih isku{enja. êtvrto: Traènje {ehadeta za vrijeme borbe. Allah, d`.{., o tome kaè: Nikako ne smatraj mrtvim one koji su na Allahovom putu izginuli! Ne, oni su ìvi, i u obilju su kod Gospodara svoga. (Ali - Imran, 169) Hadis koji govori o ovome, glasi: Ko traì od Allaha {ehadet (da pogine kao {ehid) iskreno, Allah }e mu dati stupanj {ehida, pa makar umro i na postelji. (Prenosi ga Muslim, 6/49)
74
Peto: Smrt borca na Allahovom putu. Poslanik, a.s., pitao je: Koga vi smatrate {ehidom izme|u vas? Ashabi reko{e: O Allahov Poslani~e, ko pogine na Allahovom putu, on je {ehid! On tada re~e: U tom slu~aju u mom ummetu bit }e malo {ehida. Reko{e oni: Pa ko su oni, o Poslani~e? On re~e: Ko pogine na Allahovom putu, on je {ehid, ko umre na Allahovom putu, i on je {ehid, ko umre od stoma~ne bolesti, i on je {ehid, i utopljenik je {ehid. (Prenosi ga Muslim, 6/51) [esto: Smrt od kolere. Hafsa, k}i Sirina rekla je: Enes b. Malik me upitao: Od ~ega je umro Jahja b. Ebu - Umrete? Rekla sam: Od kolere!, a on re~e: Allahov je Poslanik rekao: Kolera je {ehadet za svakog muslimana. (Buharija, 10/ 156, 157) Sedmo: Smrt zbog trovanja stomaka. Hadis koji govori o ovome ranije smo citirali. Osmo i deveto: Smrt utopljenika i onoga koji se strmoglavi niz provaliju. Alejhisselam je rekao: Ima pet kategorija {ehida: ko je proboden noèm, onaj ko otruje stomak, utopljenik, onaj {to se strmoglavi i onaj koji pogine na Allahovom putu. (Buharija, 6/33, 34) Deseto: Smrt ène porodilje. Hadis Ubadea b. Samita kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., posjetio bolesnog Abdullaha b. Revaha, pa po{to se pribliìo njegovoj postelji, upitao je: Zna{ li ti ko je {ehid od mog ummeta? Neko od prisutnih re~e: Ko pogine u borbi! On re~e: U tom slu~aju malo je {ehida; {ehadet je pogibija muslimana u borbi, smrt zbog kolere, i èna koja umre u ~asu dok ra|a dijete. Njeno dijete uvest }e je za ruku u Dènnet. (Ahmed, 4/201, 5/323)
75
Jedanaesto i dvanaesto: Smrt utopljenika i probodenog. Hadisa koji govore o ovome ima vi{e, a ovaj je najpoznatiji: Osim borca na Allahovom putu, koji je prva kategorija {ehida, ima jo{ sedam vrsta i to: ko umre od kolere, utopljenik, proboden, ko umre od stoma~ne bolesti, ko u vatri izgori, koga ne{to pritisne i èna koja umre prikupljaju}i {ehide. Trinaesto: Smrt zbog tuberkuloze. Ovo ima potvrde u slijede}em hadisu: [ehid je ko pogine na Allahovom putu, porodilja, ko izgori u vatri, utopljenik, smrt zbog i tuberkuloze i zbog stoma~ne bolesti. êtrnaesto: Smrt zbog odbrane svog imetka od kradljivca. Hadis koji govori o ovome glasi: Ko pogine brane}i svoj imetak..., a u drugom predanju: Ko brani svoj imetak od kradljivca pa pogine, {ehid je. (Buharija, 5/39) Petnaesto i {esnaesto: Smrt zbog odbrane vjere i ìvota: Hadis: Ko pogine brane}i svoj imetak {ehid je, ko pogine brane}i svoju porodicu {ehid je, ko pogine brane}i svoju vjeru {ehid je i ko pogine brane}i svoj ìvot, {ehid je. (Ebu - Davud, 2/275) Sedamnaesto: Smrt straàra na Allahovom putu. Hadis: Straàriti dan i no} bolje je nego postiti i klanjati mjesec dana (dobrovoljnog posta i namaza), pa ako pogine, bit }e nagra|en na osnovu djela koje bude radio; bit }e opskrbljen i siguran od isku{enja. (Muslim, 6/51) Osamnaesto: Smrt u hairli poslu. Hadis: Ko kaè: Lailahe illellah, èle}i Allahovo zadovoljstvo i tako zavr{i ìvot, u}i }e u Dènnet; ko posti dan, èle}i Allahovo zadovoljstvo i tako zavr{i svoj ìvot, u}i }e u Dènnet. Ko dijeli sadaku èle}i Allahovo zadovoljstvo i tako zavr{i svoj ìvot, u}i }e u Dènnet.
77
SADR@AJ
PREDGOVOR......................................................................................................................5 PREDGOVOR ................................................................................................. 7 UVOD ............................................................................................................... 7 KADA ]U UMRIJETI? ..................................................................................... 9 KA POKAJANJU ............................................................................................ 11 KAKO SE UZIMAJU DU[E? ......................................................................... 13 DU[A VJERNIKA I DU[A NEVJERNIKA ..................................................... 18 KABURSKA TJESKOBA ............................................................................... 18 KABURSKA ISKU[ENJA .............................................................................. 19 OPIS KABURSKIH ISKU[ENJA ................................................................... 20 UZROCI KABURSKIH ISKU[ENJA .............................................................. 21 SUDNJI DAN ................................................................................................. 23 KADA ]E NASTUPITI SUDNJI DAN ............................................................ 24 PUHANJE U ROG PO DRUGI PUT ................................................................. 24 KAKO ]E SE DOGODITI O@IVLJENJE ............................................................ 27 NIKO NE MO@E IZBJE]I SUDNJI DAN ........................................................... 29 KAKO ]EMO BITI O@IVLJENI? ........................................................................ 31 STRAHOTE SUDNJEG DANA ........................................................................ 32 OPIS D@ENNETA ............................................................................................ 35 OSOBINE STANOVNIKA D@ENNETA ............................................................. 43 OPIS D@EHENNEMA ...................................................................................... 50 UZROCI ULASKA U D@EHENNEM ................................................................. 59 DRUGA VRSTA UZROKA ULASKA U D@EHENNEM ...................................... 67 ZNAKOVI LIJEPOG ZAVR[ETKA .................................................................... 73

Abdulah Bin Ahmed El Gamidi - Iz Kabura U Dzennet Ili U Dzehennem

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Abdulah Bin Ahmed El Gamidi - Iz Kabura U Dzennet Ili U Dzehennem

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IZ KABURA U D@ENNET ILI D@EHENNEM

Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el - Gamidi

Sarajevo, 2001. - 1422. H.G.

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

KAKO SE UZIMAJU DU[E?

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

DU[A VJERNIKA I DU[A NEVJERNIKA

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

OPIS KABURSKIH ISKU[ENJA

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

UZROCI KABURSKIH ISKU[ENJA

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

KADA ]E NASTUPITI SUDNJI DAN

PUHANJE U ROG PO DRUGI PUT

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

KAKO ]E SE DOGODITI O@IVLJENJE

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Ovo potvr|uju Allahove, d`.{., rije~i:

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

NIKO NE MO@E IZBJE]I SUDNJI DAN

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Allah, d`.{., rekao je:

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

KAKO ]EMO BITI O@IVLJENI?

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

STRAHOTE SUDNJEG DANA

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

OSOBINE STANOVNIKA D@ENNETA

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem

Iz kabura u D`ennet ili D`ehennem