Udruženje za zaštitu okoline „Zeleni – Neretva“ Konjic

RIJEKA BEZ POVRATKA Ekologija i politike velikih brana

Konjic, oktobar 2004. godine

1

Izdavač: Udruženje za zaštitu okoline “Zeleni – Neretva“ Konjic u saradnji sa Fondacijom “Heinrich Böll“, Regionalni ured Sarajevo Autor: Mr. Variščić Miralem, dipl. ing. Recenzenti: Nijaz Abadžić, publicista, Prof. dr. Rifat Škrijelj Fotografije: Dinno Kassalo, arhiva Udruženja “Zeleni – Neretva“ Tehničko uređenje i design: MAG Plus, Sarajevo Štampa: BEMUST Realizacija: MAG Plus, Sarajevo Tiraž: 500 primjeraka Prvo izdanje: oktobar 2004. godine Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke Federacije BiH broj 04-15-3456/04 od 23.08.2004. godine, knjiga “RIJEKA BEZ POVRATKA – Ekologija i politike velikih brana” oslobođena je poreza na promet proizvoda i usluga.

2

Sadr`aj
RECENZIJE ............................................................................................................................ 5 Recenzija 1 - Drugo lice istine ................................................................................ 7 Recenzija 2 - Ozbiljna prijetnja tekućim vodenim ekosistemima ...............11 Predgovor ...........................................................................................................................13 Uvod ..... 15 KRATKA ISTORIJA RIJEKA ...............................................................................................17 1. Brane u svijetu ......................................................................................................19 2. Brane u svijetlu izvještaja WCD .......................................................................31 3. Brane i sigurnost ..................................................................................................39 4. Uticaji brana ..........................................................................................................45 5. Breane u BiH .........................................................................................................53 6. Brane na Neretvi...................................................................................................65 7. Brana i akumulacija HE Jablanica – Pedeset godina poslije ....................69 8. Sve velike brane na Neretvi ...............................................................................75 9. Projekat „GORNJA NERETVA“ ............................................................................79 10. Analiza uticaja u funkciji donošenja odluka o projektu brana .............87 11. Razvoj otpora izgradnji velikih brana (Pokret protiv velikih brana) ....89 ZAVRŠNA RIJEČ ................................................................................................................95 DODACI ...............................................................................................................................97 Dodatak 1-Deklaracija iz San Franciska .............................................................99 Dodatak 2 - Manibeli Deklaracija...................................................................... 101 Dodatak 3 - Deklaracija iz Curitibe................................................................... 105 LITERATURA .................................................................................................................... 109 3

4 .

RECENZIJE 5 .

6 .

dobro im je poznato bosanskohercegovačko bogatstvo u potencijalima za ovu vrstu energije i još uvijek nedovoljna iskorištenost tih potencijala. osim pozitivnih efekata. U knjizi se kategorično tvrdi da komparativna razvojna prednost Bosne i Hercegovine ne može i ne smije biti struja za izvoz po cijenu destrukcije domaćih prirodnih resursa. neodgovorno i brzopleto. Magistar Miralem Variščić. konačno morala uspostaviti neka vrsta ravnoteže u objektivnoj raspravi za dokazivanje istine. ima i svoju negativnu. To se posebno može reći za planiranu i svim vrstama pritisaka forsiranu gradnju novih brana i hidroelektrana na lokacijama sa neprocjenjivo vrijednom i atraktivnom prirodnom baštinom. trajno uništava zarad novih kilovata električne energije. njeni priređivači su svjesni stalno rastuće „gladi za energijom“. ali se uz te činjenice u knjizi javno postavljaju i ova logična pitanja: 1) Zašto su razvijene zemlje prestale da grade brane i hidroelektrane na svojim rijekama.RECENZIJA 1 Nijaz Abadžić. pošteno i uz obilje valjane argumentacije dokazuju da gradnja svake nove brane. ružnu i opasnu stranu. S pravom se negativna ocjena može dati i planiranoj gradnji novih objekata za proizvodnju hidroenergije iz kojih bi se tako dobivena električna struje – izvozila drugim državama. pravde radi. a ne da se. da se. prvi put bosanskohercegovačkoj javnosti objektivno. kao izdavač knjige „Rijeka bez povratka – Ekologija i politike velikih brana“. kao priređivač i Udruženje „Zeleni – Neretva“ iz Konjica. Toliko se posljednjih godina u ovoj zemlji govorilo o novim branama i hidroelektranama i toliko su te rasprave i dijalozi do sada bili jednostrani. kojima se razmahuju energetičari i projektanti. a spremne su da investiraju u takve objekte u nerazvijenim zemljama? (Trebaju li nerazvijejeni da vode manju brigu o zaštiti okoline i prirodne baštine od razvijenih?) 2) Da li po svaku cijenu treba insistirati na većoj iskorištenosti hidropotencijala za povećanje proizvodnje električne energije ako postoji alternativa 7 . Knjigom „Rijeka bez povratka – Ekologija i politike velikih brana“ ne osporavaju se izvjesne prednosti hidroenergije. hrabro. publicista Sarajevo DRUGO LICE ISTINE Ovo je knjiga koja se Bosni i Hercegovini morala dogoditi. zbog superiornog statusa energetičara u dokazivanju opravdanosti izgradnje novih hidrocentrala i iznošenju svoje „argumentacije“ za takve tvrdnje. crnu. koja bi zbog svoje unikatnosti i neponovljivosti morala da bude neka vrsta svetosti jednog naroda.

To je zahtjev da se čuju glasovi ljudi iz riječnih dolina kada se donose odluke koje utiču na gubitak njihovih rijeka.). odluke koje bitno utiču na njihov život i budućnost. vode tekućice sa autentičnim i atraktivnim prirodnim ukrasima kanjona. godine i njegovo objavljivanje u javnosti predstavljaju prekretnicu u svijetu i politici izgradnje velikih brana. „ekološkog“ i „avanturističkog turizma“. kaskada i vodopada glavni su magnet u ponudama sve traženijeg „humanog“.Velike brane razorno djeluju na prirodnu okolinu . brzaka. Umjesto njih.Odluke o gradnji brana do sada nisu bile demokratske jer su isključivale iz odlučivanaja najviše pogođeno lokalno stanovništvo. solidarni proces protiv destruktivnog razvoja i jednostranih kalkulacija i borbi za socijalnu pravdu i prava zajednica na svoje resurse i život. politička i poslovna elita koja je gradeći brane povećavala sopstvenu moć i bogatstvo.Nepriznati troškovi uglavnom se odnose na afektirano lokalno stanovništvo i degradaciju ekosistema . a uz to obnovljivoj. Potreba da se u investicije velikih brana i hidroelektrana uključe i troškovi negativnog uticaja takvih objekata učinit će ih neisplativim. Priređivači publikacije o naličju velikih brana i hidroelektrana iskreni su kada kažu: „U ovoj brošuri ćemo prezentirati argumente. u stvari. voda se nikada i ničim neće moći nadomjestiti.2000. Slovenija.Velike brane na rijekama nisu ekonomski opravdane ako bi se uzeli u obzir svi realni troškovi i štete koje izazivaju . Dosta je hvalospjeva napisano o hidroenergiji kao najčistijoj i najjeftinijoj. To je.Analizirajući društveni uticaj brana došlo se do zaključka da u dosadašnjoj praksi negativni efekti brana često nisu ni procjenjivani i uračunavani ili je to činjeno površno i nepravično . 3) Otkud da su među glavnim investitorima. odluke su donosile tehnokrate. Izvještaj Svjetske komisije za brane od 16. koji nude novac za gradnju novih hidroelektrana ili malih elektrana u Bosni i Hercegovini. 8 . Vrlo je bitno – naglašavaju priređivači ove publikacije – da se pokret protiv izgradnje brana ne radikalizira u otpor izgradnji svake brane i da ne bude usko kanalisan na isključivo ekološke komponente. a ne emocije – kako su nam u dosadašnjim raspravama prigovarali pobornici brana.11.za trajno korištenje tih prirodnih bogatstava. Ovim tekstom mi želimo uzdrmati tvrdnju koju su na osnovu jednostranih računica energetičari nametnuli. upravo one zemlje kojima su prirodne ljepote „glavna sirovina“ za njihove gigantske turističke uspjehe (Austrija. Italija). Prvi put u jednom svjetskom javnom dokumentu je zaključeno: . itd. čista voda će se više tražiti kao preduslov u proizvodnji biološki punovrijedne hrane. a da ne bude uništena (kriza pitke vode u svijetu se dramatično zaoštrava. a hidroenergija ima alternativu.

godine 9 .Kao novinar i publicista sa 45 godina profesionalnog bavljenja ovim poslom (od toga 32 godine specijalizovanim ekološkim novinarstvom) rijetko sam imao u rukama publikaciju sa bogatijom i ubjedljivijom argumentacijom o temi kojom se bavi knjiga „Rijeka bez povratka – Ekologija i politike velikih brana“. Siguran sam da će njeno objavljivanje popuniti veliku prazninu o ovoj tematici u domenu informisanja i educiranja naše javnosti i zato je. uz čestitke priređivaču i izdavaču.9. 23.2004. Sarajevo. zdušno preporučujem za objavljivanje.

10

RECENZIJA 2
Prof.dr. Rifat Škrijelj Odsjek za biologiju Prirodno – matematički fakultet Sarajevo

BRANE - OZBILJNA PRIJETNJA TEKU]IM VODNIM EKOSISTEMIMA

Knjiga „ Rijeka bez povratka - Ekologija i politike velikih brana“ izdavača „Zeleni – Neretva“ Konjic i autora Miralema Variščića predstavlja osmišljeno djelo čija namjena može biti višestruka. Koncipirana u 11 zasebnih poglavlja: 1. Brane u svijetu, 2. Brane u svjetlu izvještaja WCD, 3. Brane i sigurnost, 4. Uticaji brana, 5. Brane u BiH, 6. Brane na Neretvi, 7. Brana i akumulacija HE Jablanica – 50 godina poslije, 8. Sve velike brane na Neretvi, 9. Projekat „Gornja Neretva“, 10. Analiza uticaja u funkciji donošenja odluka o projektu brana i 11. Razvoj otpora izgradnji velikih brana (pokret protiv velikih brana), ova brošura predstavlja sadržajno bogato djelo. Naručilac i izdavač brošure „Zeleni – Neretva“ Konjic i autor Miralem Variščić na ovaj način nastavljaju kontinuiranu borbu u zaštiti prirodnih resursa Bosne i Hercegovine fokusirajući se, ovaj put, na brane kao ozbiljne prijetnje tekućim vodnim ekosistemima i živom svijetu u njima. Knjiga predstavlja znalački koncipirano štivo bogato velikim brojem informacija o politici izgradnje velikih brana u Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu i čitaoca tjera da pročita sve dijelove u cilju kompletiranja spoznaja o ovoj problematici. Dugogodišnji pregalački rad autora u Udruženju za zaštitu okoline „Zeleni – Neretva“ iz Konjica i ozbiljnost pristupanju valorizaciji prirodnih vrijednosti Bosne i Hercegovine omogućili su izradu jedne ovakve knjige neophodne u vremenu poratne obnove i tranzicije Bosne i Hercegovine. Autor u knjizi temeljito elaborira sve dileme oko izgradnje velikih brana i, u stilu vrlo odgovornog stvaraoca, daje objektivan sud o ovoj problematici. Posebnu pažnju autor posvećuje sve izraženijoj borbi protiv velikih brana i dilemama velikih finansijera poput Svjetske banke da li novac investirati u ovakve objekte. Autor u knjizi, također, vrlo direktno ukazuje na posebno izraženu krutost centralističkih sistema (socijalističkih zemalja) koje odluke o gradnji velikih brana donose „iza paravana“ zvanog „viši interesi“, skriveno od očiju javnosti i običnog čovjeka, zadirući u njegovo pravo lokalnog odlučivanja i upoznavanja sa posljedicama podizanja ovakvih objekata. Iz naslova knjige „ Rijeka bez povratka Ekologija i politike velikih brana“ nazire se trajni gubitak rijeka i čitavog kompleksa prirodnih ekoloških uvjeta u krajnjem sa negativnim posljedicama po živi svijet vodenih ekosistema i šireg okruženja. Autor posebnu pažnju u ovoj knjizi posvećuje ovoj problematici u Bosni i Hercegovini, a naročito na rijeci Neretvi. Na primjeru hidroakumulacije Jablanica autor pokušava približiti čitaocu stvarnost nakon 50 11

godina postojanja ovog vještačkog jezera. Ovdje autor prikazuje „štete i nevolje ljudi čija imanja ostadoše na dnu jezera, izgubljena ljudska dobra i 50 godina teškog života onih što ostadoše uz akumulaciju...“, a na drugoj strani naglašava „svečanost i obljetnice su uvijek bile za glorifikaciju uspjeha“. Na osnovu izloženih i ostalih značajki sadržaja priložene knjige može se zaključiti da je ovo znalački formulisano i vješto elaborirano popularno djelo izdavača i autora koje u cjelosti opravdava svoju namjenu. Priloženi rukopis se odlikuje konkretnom formulacijom polaznih intencija, pisan je jasnim stilom i jezikom i dovodi do jasnih zaključaka, pa ga sa zadovoljstvom predlažem za štampanje. Sarajevo, 29.9.2004. godine

12

ali. te kao dio kampanje nekoliko ekoloških organizacija i manjeg broja naučnih radnika. niti pruža otpor. tako i sa aspekta dovoljnog broja relevantnih informacija. Dapače. brane vrše destrukciju razvoja. Zato smo. prirodno. B. Očekivali smo u proteklih sedam godina da će ova tematika zaintrigirati naučnike. naše afektirano stanovništvo niti je organizirano. te da će o branama i njihovim kontraverzama biti napisano više tekstova od kompetentnih naučnih radnika. donedavno. kako su nam u kampanji često podastirali pobornici brana. problem brana nije samo ekološki. ekologiju. da ukažemo da brane na rijekama već više od dvadeset godina izazivaju žestoke rasprave i polemike u svijetu. afektiranog stanovništva pogođenog izgradnjom velikih brana. Sedam je godina kako pokušavamo probleme i kontraverze izgrađenih. Želimo da demantujemo neistine koje nam se plasiraju jer brane nisu u okviru održivog razvoja ma koliko se govorilo o obnovljivoj energiji i čistoj energiji dobivenoj na taj način. ali je nešto više od propagandnog teksta za vođenje kampanje protiv izgradnje brana. ovaj problem je elabororan i u nekim univerzitetskim udžbenicima sa drugih fakulteta (Dr. Otpor protiv brana kod nas je prisutan uglavnom u sferi ekologije. ekonomiju i ljudska prava. energiju. energija. Sa aspekta destrukcije ekosistema problem brana je značajnije prisutan u naučnim publikacijama. odlučili da napišemo ovaj tekst. Međutim. univerzitetskim udžbenicima i javnim istupima kod naučnih djelatnika sa Prirodno-matematskog fakulteta u Sarajevu. Nažalost.Predgovor Ovu brošuru Udruženje za zaštitu okoline „Zeleni – Neretva“ iz Konjica objavljuju u okviru svoje kampanje protiv izgradnje novih brana na Neretvi. U brošuri ćemo prezentirati argumente a ne emocije. a naročito planiranih. najveći pozajmljivač novca za izgradnju brana. Nažalost. da se pokret protiv visokih brana toliko razvio i podastro tako valjanu argumentaciju da se. definitivno povukla iz finansiranja brana. bez ambicija da tekst bude naučni rad. kako materijalno. ali i stručnjaka iz oblasti koje su neposredno vezane za ovaj razvojni koncept. i kod nas prikažemo kao iznevjerena ljudska očekivanja koja nisu ni samo lokalna niti samo ekološka. što je recidiv iz prošlih. Želimo bosansko-hercegovačkoj javnosti. ekologija“ – Ekonomski fakultet Sarajevo). Naravno. I ovom brošurom ćemo pokušati da brane u svijetu. nedemokratskih vremena. On je i ekonomski i društveni i 13 . mada u potpunosti nespremni. Ćulahović „Tehnologija. Tu i tamo. Svjetska banka. više u smislu uzgrednih naznaka šteta koje nastaju izgradnjom brana. brana prezentirati bosansko-hercegovačkoj javnosti. U svijetu se razvio pokret obespravljenih ljudi. naša su očekivanja uglavnom iznevjerena. ali i šire. da će potaknuti naučnu radoznalost. a naročito intelektualnom krugu profesionalno vezanom za brane.

U brošuri. Razvoj i energija ne bi smjeli biti destruktivni niti prema okolišu niti prema čovjeku. koje imaju izuzetno velike negativne posljedice. kao poseban dodatak. na sociologe. Bili bismo sretni ako bi se front otpora branama proširio i na ugledne ekonomiste (ekonomska isplativost brana.Deklaraciju iz San Franciska (1988.) . koji našu BiH vide kao najvećeg (i jedinog) izvoznika struje u regionu. na poljoprivredne stručnjake (najplodnija zemlja nestaje na dnu akumulacije) i na niz drugih stručnjaka kojima je stalo da preostale resurse Bosne i Hercegovine optimalno koristimo i čuvamo. naročito sada kada se tako velikodušno svjetskim emisarima nude koncesije za nova pregrađivanja bosanskohercegovačkih rijeka. Dosta je hvalospjeva napisano o hidroenergiji kao najčistijoj i najjeftinijoj. toplo preporučujemo najbolju knjigu do danas napisanu o branama u svijetu. A trebali bi da ih znaju. Ta strana je voljom energetičara i industrije brana nepoželjna. Hidroenergija ima alternativu – voda i rijeka je nemaju.Manibeli deklaraciju (1994. To je knjiga „SILENCED RIVERS“. rijeke. ljudska prava oštećenih). sve nevolje afektiranog lokalnog stanovništva. god) i . god. čija radoznalost traži bolje i više na ovu temu. sve nepravde i štete koje su brane donijele ljudima i prirodi. sve kontraverze brana. Ovim tekstom mi želimo uzdrmati tu tvrdnju koju su energetičari nametnuli kao aksiom. Isuviše je mnogo literature koja je napisana o pozitivnim efektima. Očito je da se borba protiv visokih brana. The ecology and politics of large dams. Naročito ne ovdje kod nas u Bosni i Hercegovini. struja za izvoz. O drugoj strani ogledala malo se piše i govori.ekološki. Molimo čitaoce da nam oproste što akcenat dajemo negativnim uticajima brana i štetama koje ostaju kao posljedice izgradnje velikih brana. riječna područja i vodeni ekosistemi su biološke mašine planete. autora Patrick Mc Cully-ja. ne može voditi samo ekološkom argumentacijom. Nažalost. Čitaocu. veoma sažeto se nalaze u ovim Deklaracijama. 14 .Deklaraciju iz Curitibe (1997. Svi problemi. Jer. niti se bitka može dobiti ukazivanjem samo na destrukciju ekosistema. nešto neporecivo i bez dokazivanja. god). Dosta je afirmativnog napisano o energiji kao osnovnom preduvjetu razvoja. u frontu tog otpora najmanje očekujemo naše vrhunske političare koji šansu za izlazak ove zemlje iz krize i beznađa vide u novim kapacitetima za proizvodnju struje. te uz sve to i obnovljivoj. Preporuke WCD (Svjetska komisija za brane) očito da nisu poznate onima koji odlučuju o našoj budućnosti. alternativne razvojne ponude za bosanske rijeke). na pravne stručnjake (demokratija u odlučivanju. objavljujemo po prvi put na našem jeziku: .

dovoljno veliki uzorak analiziranih brana i vještačkih akumulacija. odnosno potvrdu prava na život i sredstava za život ljudi afektiranih branama. kada su u Curitabi. direktive i standarde. međunarodnih financijskih institucija. autoritet i nepristrasnost Komisije sastavljene od predstavnika svih strana. Taj izvještaj prezentiran svjetskoj javnosti pod nazivom „BRANE I RAZVOJ – NOVI OKVIR ZA DONOŠENJE ODLUKA“ predstavlja novu ponudu za rijeke i društvo. puštanje u pogon. Dogovoreno je da se uspostavi Svjetska komisija za brane (WCD) sa mandatom: . godine. konstrukciju. svaki njen član pružao je usluge kao svoj individualni doprinos i nijedan nije predstavljao neku instituciju ili državu. organizacija civilnog društva i ljudi pogođenih posljedicama visokih brana. u aprilu 1997. nao para a morte (Voda za život. Svjetska banka. godine – datum objavljivanja izvještaja predstavljaju prekretnicu u svijetu u politici izgradnje velikih brana.Deklaracija iz Curitabe Izvještaj Svjetske komisije za brane (WCD – World Commision on Dams) i 16. Neposredno iza tog događaja. Izuzetna argumentacija. Sa lokalnog nivoa one su se podigle na svjetski nivo. za planiranje. monitoring i obustavljanje rada brana. To nije datum prestanka izgradnje velikih brana na svjetskim rijekama. već ranije je optužena da financijski potiče destruktivan razvoj i pozvana je na moratorijum u financiranju velikih brana (Manibeli deklaracija. ali i reprezentativni. gdje je to pogodno. predstavnici različitih interesa sastali su se u Glandu (Švicarska) da rasprave visoko kontraverzne sporove vezane za visoke brane.Uvod Aquas para a vida. uz potporu Svjetske banke i IUCN – Svjetskog saveza za konzervaciju. Brazil. novembar 2000.Da razviju međunarodno prihvatljive kriterije. Destrukcije brana. godine). predstavnici organizacija ljudi oštećenih branama usvojili takozvanu Deklaraciju iz Curitibe. u svijetu su poznate još od ranije. kao najveći finansijer velikih brana. juni 1994. WCD je bila nezavisna. privatnog sektora. ali da će intenzitet gradnje biti bitno smanjen i da će svaki novi projekat u demokratskim društvima biti temeljito analiziran sa ekonomskog. naravno. Kulminacija otpora izgradnji velikih brana dostignuta je 1997.Da razmotri razvojne efekte i posljedice visokih brana i procijene alternative za vodene resurse i energetski razvoj. visoko su rangirali ovaj izvještaj koji je konačno prihvatio neke činjenice koje je globalna svjetska politika razvoja zanemarivala ili svjesno tajila. . godine. procjenu. društvenog i ekološkog aspekta – to je činjenica. U radu skupa učestvovali su predstavnici vlada. ne za smrt) . Komisija je izvršila 15 .

seriozan. 16 . .Pravednost .Efikasnost . Komisijin okvir za donošenje odluka baziran je na pet ključnih vrijednosti: .da se nepriznati troškovi odnose na afektirano lokalno stanovništvo i degradaciju ekosistema.Učešće u donošenju odluka i . . Detaljnija analiza stavova iz izvještaja Komisije biće elaborirana u brošuri u narednom tekstu. Da je prihvaćen kao vrhunski. analitičan i posebno objektivan tekst potvrđuje uskoro i odluka Svjetske banke da uvede moratorijum na financiranje projekata visokih brana.da brane razorno djeluju na okoliš. Podneseni izvještaj je u formi preporuke jer on faktički i ne može biti obavezujući.prvi obiman globalni i nezavisni pregled perfomansi i uticaja visokih brana i raspoloživih opcija za vodu i neenergetski razvoj.Odgovornost.Opravdanost .da odluke nisu demokratske jer isključuju iz odlučivanja najviše pogođeno lokalno stanovništvo. . Izvještaj WCD je prekretnica u vrednovanju brana kao razvojnih mogućnosti. ako bi se svi troškovi uzeli u obzir. Prvi put u jednom svjetskom.da brane nisu ekonomski opravdane. javnom dokumentu je zaključeno: .

KRATKA ISTORIJA RIJEKA
Kao što krvotok obuhvata svaku poru organizma tako je i sva zemlja dio vodenog područja ili riječnog bazena i sva je oblikovana vodom koja teče površinom ili kroz zemlju. Rijeke su integralni dio tla. Nastale u turbulentnim vremenima oblikovanja planete Zemlje mijenjale su se kroz njenu istoriju: nastajale su nove rijeke u pojedinim razdobljima Zemljina stvaranja ili su, pak, na drugim dijelovima planete nestajale. Negdje su obilate i moćne, a drugdje, čak na istoj geografskoj širini, ostala su samo suha korita drevnih rijeka. Rijeke su mnogo više od vode koja teče krajnjoj odrednici: moru ili jezeru, a ponekad i podzemlju: rijeke nose ne samo vodu nego i važne sedimente, otopljene minerale i hranjive ostatke mrtvih životinja, ali i žive organizme. Njihova stalno promjenjiva korita i obale i podzemne vode ispod njih integralni su dijelovi rijeke. Čak i livade, šume, močvare i ostaci poplavljenih ravnica mogu se posmatrati kao dijelovi rijeke, ali i rijeka kao njihovi dijelovi. Izvorišta rijeka, njeni počeci, njeni vodeni tokovi kreću sa vrha planina ili brda. Snježne otopine i kiše ih sapiraju i prave potočiće koji otiču u brze planinske potoke. Spuštajući se niz strmine uvećavaju volumene prihvatajući druge pritoke i izvore podzemnih voda. Tako nastaju gornji tokovi rijeka. Napuštajući planine rijeke usporavaju, krivudaju, prepliću se tražeći put najmanjeg otpora preko širokih dolina sa aluvijalnim dnom, milenijumima polaganim naplavinama bogatim sedimentima. Konačno tečenje završava utokom u more ili jezero. Tamo gdje su rijeke muljevite a zemlja ravna aluvijalni sedimenti mogu formirati deltu, cijepajući rijeku u više rukavaca. Mjesta gdje se slatke vode miješaju sa slanom morskom vodom predstavljaju biološki najproduktivnije dijelove rijeka i mora. Raznolikost rijeka ne odražavaju samo različiti tipovi zemlje kroz koje one protiču, nego ta raznolikost zavisi i od promjena godišnjih doba i razlika između vlažnih i suhih godina. Sezonske i godišnje varijacije u količini vode, sedimenata i hranjivih materija koje otiču vodenim tokom, mogu biti obilne, posebno u suhim područjima gdje većina godišnjih kiša može pasti u samo nekoliko pojedinačnih pljuskova. Velike prekretnice ljudske istorije odigrale su se na obalama rijeka. Fosilni ostaci naših najranijih poznatih predaka pronađeni su na etiopskoj rijeci Awash. Prve civilizacije pojavile su se u trećem milenijumu prije nove ere uz Eufrat, Tigris, Nil i Ind i nešto kasnije i uz Žutu rijeku. Mnogo kasnije, još jedna prekretnica u ljudskoj istoriji, pokretanje ranih industrijskih tvornica odigraće se uz rijeke i pritoke Sjeverne Engleske. Rijeke i bogata raznolikost biljaka i životinja koje one održavaju obezbjeđuje prvobitnim lovačkim zajednicama vodu za piće i pranje, hranu i lijekove. Kasniji 17

razvoj zemljoradnje nezamisliv je bez navodnjavanja usjeva vodom iz rijeka. Za pastirske zajednice bogata vegetacija uzduž riječnih obala često je spasonosna jer obezbjeđuje hranu za stoku i u vrijeme suhe sezone i žeđi. Naselja i, kasnije, gradovi upotrebljavaju (i zloupotrebljavaju) rijeke kako bi odnijele njihove otpatke. Rijeke, takođe, služe i kao putevi za trgovinu, istraživanja i osvajanja. Uz izuzetak od nekoliko primorskih naseobina, sve velike istorijske kulture rasle su kroz kretanja ljudi i institucija i izuma i roba uz prirodni autoput velike rijeke. Uloga rijeke kao održavaoca života i plodnosti iskazana je u mitovima i vjerovanjima mnogih kultura. Dok su rijeke pružale život, one su donosile i smrt. Naselja u ravnicama koja su omogućavala ljudima korištenje bogatog aluvijalnog tla, istovremeno su bila izložena riziku katastrofalnih poplava. Gilgameš, najstarija sačuvana epska priča, govori o velikom potopu koji Bog pusti da kazni velike grešnike u Mezopotamiji. Mitovi i legende o golemim poplavama su zajednički mnogim kulturama širom svijeta, od židovskog starog zavjeta do kultura autohtonih naroda Amerike. Svjetska izgradnja brana donijela je temeljitu promjenu vodenih tokova. Ništa ne mijenja rijeku tako potpuno kao brana. Akumulacija je antiteza rijeke – bit rijeke je da teče, dok je bit akumulacije da je nepomična. Divlja rijeka je dinamična, zauvijek mijenjajući erodirajući svoje korito, ostavljajući nanos, tražeći nove puteve, razbijajući svoje obale. Brana je monumentalno statična, pokušava da rijeku stavi pod kontrolu, da reguliše njene sezonske pojave poplava i niskih protoka. Brana je klopka za sedimente i hranjive materije, mijenja temperaturu i hemiju rijeke i ometa geološki proces erozije i nanosa kojim rijeka modelira zemlju koja je okružuje. Brana ukida integritet rijeke i njenog toka. Posljedice silom nametnutih promjena milenijumskog hidro-biološkog ritma rijeka su ogromne i nepovratne. Jer, voda je najsenzibilniji ekosistem planete Zemlje.

18

1. BRANE U SVIJETU
Poslije velikog Kineskog zida brane su najveće izgrađene građevine na Zemlji. Do danas je u svijetu za zadovoljenje ljudskih potreba u energiji, vodi i hrani izgrađeno najmanje 45.000 velikih brana. Danas blizu polovine svjetskih rijeka ima najmanje jednu branu. Izgradnja brana bila je za razne namjene: za upravljanje plavnim valom, za kroćenje vode za hidroenergiju, za snabdijevanje vodom za piće, za industriju ili za natapanje polja. Polovina svjetskih visokih brana izgrađena je isključivo ili primarno za navodnjavanje i čak 40% od 271 miliona hektara zemlje u svijetu navodnjava se iz akumulacija stvorenih izgradnjom brana.

1.1. DEFINICIJA VELIKE (VISOKE) BRANE
Prema Međunarodnoj komisiji za velike brane (ICOLD – International Comision on Large Dams) visoka brana je visoka 15 metara i više, mjereno od temelja. Ako su brane visoke između 5 i 15 m, a imaju rezervoar preko 3 miliona m³, one se također klasificiraju kao visoke brane.

1.2. ISTORIJA GRADNJE BRANA
Prije 6500 godina Sumerićani su izukrštali ravnice uz donji Tigris i Eufrat mrežom kanala za navodnjavanje. Ne postoji fizički pronađeni dokaz o postojanju brana u tom periodu, ali je velika vjerovatnoća da su one bile korištene da kontrolišu tok vode za navodnjavanje. Najstarije brane sa pronađenim ostacima bile su izgrađene prije 3.000 godina p.n.e. kao dio sistema vodosnabdijevanja na područja rijeke Jordana. Krajem prvog milenijuma p.n.e. brane od kamenja i zemlje bile su izgrađene u području Mediterana, na Srednjem Istoku, Kini, i Srednjoj Americi. Rimljani su imali cijelu mrežu brana i vodenih kanala (akvadukti) za snabdijevanje vodom svojih gradova. Najimpresivnije sačuvane rimske brane su u Španiji koja je nastavila svoju dominaciju u hidroinženjeringu kroz maurski period sve do modernih vremena. Južna Azija je također imala dugu istoriju gradnje brana. Dugački zemljani nasipi bili su podizani kako bi čuvali vodu za gradove Šri Lanke od četvrtog vijeka p.n.e. Tehnologije konverzije energije tekuće rijeke u mehaničku energiju imaju istoriju kao i ona o navodnjavanju. Vrsta vodenog točka koji ima zahvatnice oko svoje osovine sa funkcijom zahvatanja vode iz rijeke ili kanala bila je korištena u drevnom Egiptu i Sumeriji. Mlinovi nisu građeni samo da bi podizali vodu ili mljeli kukruz. Za vrijeme kasnog Srednjeg vijeka vodenice su obavljale brojne zadatke u velikim 19

godine uveliko pojačavajući efikasnost vodenica. Po prelasku u 20. 1900. počela je proizvodnju električne energije 1882. godine Britanija je imala toliko velikih brana kao sve ostale svjetske zemlje zajedno. SAD). Prva u svijetu hidroakumulacija protočnog tipa. Turbina. 1. usavršio je prvu vodenu turbinu 1832. Benoit Fourneyron. godine. To je drugi po veličini izvor električne energije i osigurava oko 19% globalne električne energije. Tek izumima Tesle i Westinghausa naizmjenična struja je potakla izgradnju hidroelektrana koje su tehnološki i ekonomski postale konkurentne drugim izvorima energije (prva hidroelektrana naizmjenične struje izgrađena je na Niagari. Slijedećih se godina grade hidroelektrane u Norveškoj i Italiji. U nerazvijenom dijelu planete taj proces se nastavio i poslije gradnjom ogromnih brana sa velikim akumulacijama. HIDROENERGIJA I OGRANI^ENJA Hidroenergija je zahvaljujući solarnoj energiji i isparavanju vode još uvijek najveći obnovljivi izvor koji se koristi za proizvodnju električne energije. te razvoj proizvodnje. Puni značaj turbine je postao jasan u kasnom 19. BRANE ZA HIDROELEKTRANE Prva električna centrala koristeći hidroenergiju proizvodila je istosmjernu struju koja je imala tehničke manjkavosti. razvoj tehnike gradnje velikih betonskih brana. Period od 30-ih do 70-ih godina 20. 1. Progres u dizajniranju turbine.4.industrijskim centrima Njemačke i sjeverne Italije. Glavna ograničenja za veću ekspanziju hidroenergije su u fizičkim.3. Ipak. Francuski inženjer. u Apletonu (Wisconsin – SAD). Narednih decenija male su se hidroelektrane namnožile na brzim rijekama i potocima Evrope. Početkom industrijske revolucije nekih pola miliona vodenica pokretalo je evropske fabrike i rudnike. Skoro 200 brana viših od 15 metara bilo je izgrađeno u postindustrijskom 19. koja konvertuje potencijalnu energiju padajuće vode u mehaničku energiju. daleko je efikasnija od vodenog točka koji se pokreće kinetičkom energijom protičuće vode. vijeku sa napretkom u električnom inženjeringu što je vodilo izgradnji energetskih centrala. vijek veličina brana i energetskih centrala naglo se povećava. Brane je projektovala i opremu isporučivala industrija brana bogatih zemalja. vijeka obilježen je izgradnjom velikih brana u razvijenom svijetu. prenosa i potrošnje električne energije izazvao je pravu eksploziju u izgradnji brana za proizvodnju električne energije. uglavnom da bi čuvale vodu za narastajuće gradove. najčešće u Skandinaviji i Alpima. vijeku u Velikoj Britaniji. taj najveći obnovljivi izvor električne energije ima svoja bitna ograničenja. okolinskim 20 .

Može se primijetiti da tri zemlje (Norveška. Fizička ograničenja su u tome što je samo dio podzemnih tokova voda uhvatljiv i iskoristiv. više od 400. a zbog tehničke manjkavosti električne energije u smislu nemogućnosti “skladištenja“ i velikih gubitaka u prenosu. domaćinstvo i gradske potrebe 7% i dr. a sve veći dio tih voda. 21 . Računa se da je do sada zbog formiranja hidroakumulacija prinudno iseljeno preko 80 miliona ljudi iz najplodnijih riječnih dolina. Velike akumulacije dovode do velikih iseljavanja stanovništva za šta im se ne može ponuditi nova zemlja iste kvalitete što izaziva velike sociološke i ekonomske probleme. U tabeli 1 dat je pregled zemalja sa najvećom proizvodnjom i kapacitetima hidroenergije u svijetu. Iz tabele je vidljivo da deset zemalja ima proizvodnju preko 75% ukupne svjetske proizvodnje. Brazil i Kanada) sa izuzetnim bogatstvom vodnog potencijala imaju tu zastupljenost preko 50%. potreban je čovjeku za druge namjene kao antropološka voda (poljoprivreda 65%.000 km² najkvalitetnije zemlje potopljeno je hidroakumulacijama.). industrija 24%.Ćulahović „Tehnologija. a Norveška skoro 100%. Raspored površinskih voda nije povoljan za najveće potrošače električne energije (razvijene zemlje). Tabela 1 . naročito porastom stanovništva. godina U tabeli broj 2 dat je prikaz zastupljenosti hidroenergije u ukupnoj proizvodnji energije. Naime.PROIZVODNJA I KAPACITETI HIDROENERGIJE U SVIJETU Izvor: B.i socijalnim limitima. ekologija“ Podaci 1999. energija. Okolinska i socijalna ograničenja se odnose na gubitak zemljišta hidroakumulacijama.

gdje su date uporedbe aktualne i projektovane cijene električne energije u SAD u tri vremenska razdoblja. ova zastupljenost stalno opada. Drugi izvori energije zahvaljujući tehnološkom napretku i usavršavanju postaju sve ekonomičniji.Cully: „Silenced Rivers“ Podaci: 1994. naročito kod velikih potrošača električne energije (razvijene zemlje).CIJENA PO INSTALISANOM KW * diferencirano u zavisnosti od kapaciteta Izvor: P. Tabela 2/1 . ali je zbog objektivnog ograničenja njena važnost znatno opala naročito razvojem drugih izvora energije. godina U posljednjih dvadesetak godina drugi izvori električne energije (osim nuklearki) znatno su smanjili cijenu po kWh.Tabela 2 . godina Međutim.ZASTUPLJENOST HIDROENERGIJE U UKUPNOJ PROIZVODNJI ENERGIJE Izvor: Besim Ćulahović „Tehnologija. ekologija“ Podaci: 1999. 22 . energija. Do sada je hidroenergija igrala značajnu ulogu u ranom razvoju industrijskog svijeta. To se najbolje vidi iz tabele 2/2.Mc. Pregled cijena po instalisanom KW nekih izvora električne energije dat je u tabeli 2/1.

PRINCIP RADA HIDROELEKTRANA Računajući bilo koju namjenu.dobiti što veću akumulaciju i (ili) . U skladu s tim su i tipovi hidroelektrana: akumulacijske i protočne.AKTUALNA I PROJEKTOVANA CIJENA EL. Prema tome se koriste u osnovi i dvije vrste turbina: . Obzirom da količina proizvedene energije (ukoliko je u pitanju brana za hidroelektranu) zavisi od mase (količine – protoka vode) i od visine pada (odnosno brzine proticaja) logično je da se ove dvije fizikalne veličine dopunjuju: tamo gdje su veći protoci vode (rijeke u srednjim i donjim tokovima) normalno je da su i visine brana manje (na što još utiče i konfiguracija terena) i obratno: u gornjim tokovima rijeka sa manjim protocima. 1.5.Kaplan za protočne i . a naročito proizvodnju električne energije osnovni cilj pregrađivanja je: .Tabela 2/2 . godina Kao primjer opadanja učešća hidroenergije u globalnoj proizvodnji energije možemo navesti da je 1960.ostvariti što veću visinsku razliku između nivoa akumulacije i donjeg nivoa ispod brane. U principima mehanike količina proizvedene električne energije (i uopće energije vodenog kola) je akumulacija potencijalne energije u rezervoaru vode što je direktno zavisno od visine kote akumulacije i njene korisne zapremine. 9% i 8%. nedostatak mase nadoknađuje se visinom pada vode. 23 . ENERGIJE U SAD * sa prirodnim gasom kao gorivom Izvor: P. godine njeno učešće palo na 6%. ali većim padom. odnosno visinom brana.Mc.Francis za akumulacijske. da bi 1997. te njena pretvorba u kinetičku energiju (energiju kretanja).Cully: „Silenced Rivers“ Podaci: 1994. godine hidroenergija učestvovala u ukupnoj proizvodnji električne energije u Italiji sa 82%. Japanu sa 51% i SAD sa 18%.

S jedne strane. strojare (turbinsko-generatorska postrojenja) neposredno ispod brane – to su pribranska postrojenja. Praktično. 24 . ali postoje okolnosti velikih zaokreta rijeka gdje se maksimalni pad poveća sa kratkim tunelom (slučaj HE Jablanica). nasipne i gravitacijske. potporne. VRSTE BRANA PREMA IZVEDBI Danas poznajemo četiri osnovna tipa brana: lučne. Lučne su brane tanke te zahtijevaju manje materijala nego drugi tipovi brana. prikazan je uprošteno. tako da su često turbinska postrojenja na nižem nivou od dna brane (disperzione hidroelektrane). šematski na sl. Lučne brane pogodne su za uske. Zbog ove važne činjenice gdje god prirodni uslovi pada rijeke i reljefa dozvole nastoji se ta razlika od nivoa ulaska vode u odvodni tunel (cjevovod) do nivoa turbina povećati. 1 1. sa malom akumulacijom i one sa ekološkog i socijalnog aspekta objektivno nisu tako negativnih uticaja kao akumulacijske.1. uz branu. kamene lokacije. U ovom slučaju dužina tunela je velika. Takve povoljne okolnosti stekle su se kod nas u koritu rijeke Rame. pribranske hidroelektrane. pa je takozvani maksimalni bruto pad čak 325m i višestruko je veći od visine brane. akumulacija vode povećava njenu potencijalnu energiju. Sl. protočne elektrane su u samom koritu rijeke. One su zaobljene i njihov prirodni luk vraća vodu u rezervoar. a time i snagu elektrane. brana stvara akumulaciju vode koja osigurava stalni. Princip rada akumulacijske.6. S druge strane. ujednačeni dotok vode na lopatice turbine obzirom na promjenjivost protoka u rijeci u sušnom i kišnom periodu. Inače. naročito u protočnim elektranama najčešće su tzv.Uloga brane i vodene akumulacije je dvojna.

3 . svojom težinom odupiru pritisku vode. Sl. te se. Sl. Mnoge potporne brane sagrađene su od armiranog betona.Sl. Pojačane su gustom. Nizovi potpornja podupiru branu s nizvodne strane.Nasipna brana 25 . Sl.Lučna brana Potporne brane mogu biti ravne ili zaobljene. 2 .Potporna brana Gravitacijske brane su masivne brane koje odolijevaju pritisku vode isključivo vlastitom težinom. Većina je gravitacijskih brana skupa za gradnju jer one zahtijevaju izuzetno velike količine betona. vodonepropusnom jezgrom što sprječava vodu da prodre kroz strukturu.4 . kao i gravitacijske.Gravitacijska brana Nasipne brane su masivne brane sagrađene od zemlje i kamenja. 5 .

godine izgrađena čuvena Huver brana (gravitacijska). god. Tenesiju.Cully: „Silenced Rivers“ 26 . Kolumbiji. Tabela 3 . EKSPANZIJA IZGRADNJE VELIKIH BRANA Dostigavši visoke tehničke perfomanse kako u konstrukciji turbina-generatora tako i u projektovanju i graditeljskoj tehnici velikih brana. gdje je 1935.) Izvor: P. U tabeli broj 3 dat je pregled 20 zemalja sa najvećim brojem brana (svih namjena).BROJ VELIKIH BRANA PO DRŽAVAMA (1986. Sa izgradnjom velikih brana formiraju se velike akumulacije.Mc. Ovaj trend naročito dolazi do izražaja u SAD tridesetih godina prošlog vijeka kada velikim javnim radovima zemlja pokušava da prevaziđe Veliku ekonomsku krizu.1.7. ali i na rijeci Kolorado (Nevada). decenijama najveća brana na svijetu sa ugrađenih 6 miliona tona betona. razvijene zemlje krenule su u pregrađivanje velikih rijeka. Gradi se niz brana na Misisipiju.

Tabela 4 . U svijetu je podignuto više od 20 brana sa visinom većom od 200m pretežno u planinskim predjelima i kanjonskim koritima rijeka.Cully: „Silenced Rivers“ Podaci: 1995.VISOKE BRANE U SVIJETU Izvor: Izvor: P.manija projektovanja i izgradnje ogromnih brana i još većih akumulacija u nerazvijenom svijetu prisutan je i danas. 27 . Zanimljivo je da se među dvadeset najviših brana nalazi brana Mratinje na rijeci Pivi u Crnoj Gori. Formiraju se u srednjim i donjim tokovima rijeka ogromni vještački rezervoari pod kojima ostaju ogromna prostranstva plodne zemlje.Mc. Veličina tih akumulacija data je u tabeli broj 5.Ovaj trend izgradnje velikih brana u razvijenom svijetu potrajaće do 70-ih godina prošlog vijeka. Pregled najviših brana u svijetu dat je u tabeli 4. godina „Inženjerski gigantizam“.

Mc.BRANE SA NAJVEĆOM AKUMULACIJOM * Najveći dio akumulacije predstavlja prirodno jezero (Victoria) Izvor: P. 28 . Na sreću. Ubjedljivo najveći kapacitet ima brana na rijeci Itaipu koja je granična rijeka Brazila i Paragvaja. godina U tako velike brane sa ogromnim proticajima ugrađuju se agregati sa velikim instalisanim kapacitetima za proizvodnju električne energije. brana nije potopila čuvene vodopade na rijeci Itaipu. U tabeli broj 6 dat je prikaz dvadeset najvećih kapaciteta.Tabela 5 .Cully: „Silenced Rivers“ Podaci: 1995.

prekrasne tri klisure na rijeci Jangce.Mc. postoje i duže.Tabela 6 . Navodimo neke osnovne tehničke karakteristike brane: . Postoje više brane na svijetu. Hidroelektrana „Tri klisure“ sa 26 turbina je najveći građevinski poduhvat Kine još od izgradnje čuvenog Kineskog zida. BRANA “TRI KLISURE” TEHNI[KO ^UDO . Kada bude završena proizvodiće 18200 MW struje što je ekvivalent količini koju daje 18 nuklearki ili količini električne energije koja se dobije spaljivanjem 50 miliona tona uglja za godinu dana. 29 . Vu i Ksiling.EKOLO[KO ^UDOVI[TE Rekord brane Itaipu trajaće još nekoliko godina dok se ne završi „kineski vodeni zid“ projekat brane „Tri klisure“ na rijeci Jangce. Tri klisure je zajedničko ime za Kutang.Vrsta: betonsko-gravitaciona brana.Cully: „Silenced Rivers“ Podaci: 1995.Najveća brana na svijetu: četiri puta veća od Huver brane u Nevadi (SAD).8. .BRANE SA NAJVEĆIM INSTALISANIM KAPACITETIMA ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE Izvor: P. godina 1. ali niti jedna brana nema ovoliku moć.

Da li će projekat „Tri klisure“ biti inženjerski uspjeh.1.89 miliona m³ betona. Vrijeme izgradnje: 16 godina u tri faze.Biti potopljeno 30.Biti potopljeno 657 fabrika .- Visina brane: 185 m.3 milijarde m³. od čega 40% žena.Biti potopljeno na stotine drevnih hramova i drugih kulturno-istorijskih vrijednosti.6 miliona tona drvene građe Ukupno: 26. Angažovana radna snaga: 25. Ovo tehničko čudo koje je vlada Kine predstavila kao „znak modernizacije zemlje i kao simbol inženjerske snage“ koštaće preko 70 milijardi US dolara. Ugrađeni materijal: .Biti izazvana ekološka katastrofa narušavanja prirodnog ekvilibrijuma rijeke Jangce.Biti prinudno iseljeno (u tri faze) 1. ovo čudo od tehnike je i ekološko-socijalni monstrum jer će kao posljedica brane: . Dužina brane: 2259 m.Biti potopljeno 13 velikih gradova. . .9 miliona stanovnika. Zapremina akumulacije: 39. Dužina akumulacije: 660 km.92 miliona tona čeličnih profila . Ali. 30 . zastrašujuće. a koje loše strane? Samo vrijeme može dati odgovor na ova pitanja! Zbog toga je Svjetska banka odbila da financira ovaj projekat. . ali ekonomski i ekološki promašaj? Koje su dobre.000 radnika.1. . Ovo je samo dio posljedica koje nastaju u zoni akumulacije.10. Mnoge. 140 varoši i 1352 sela. Čak su brojne firme iz industrije brana na Zapadu odbile ponuđenu saradnju na realizaciji projekta.Izazvati izumiranje i nestanak brojnih endemskih rariteta rijeke Jangce (između ostalog i čuveni riječni delfin).82 miliona tona cementa .000 hektara najplodnije zemlje. čovjek u ovom trenutku nije kadar prognozirati. .

mnoge su rijeke već pregrađene. kontrola poplava i snabdijevanje vodom. Imperativ da se rastućoj populaciji i ekonomiji osigura voda čija se količina smanjuje. eksploatacija izgradnje brana u razvijenom svijetu (S. a odnedavno i kao ekonomskog dobra i ljudskog prava. ali 31 . kao i raspodjela troškova i prihoda. Tako je voda priznata kao deficitaran prirodni resurs koji daje prioritet razmatranju pravedne raspodjele vode. struja. U posljednjih nekoliko decenija društva su se pomakla od posmatranja vode kao slobodnog dobra ka posmatranju vode kao ograničenog prirodnog resursa. prekid toka rijeka i pad kvaliteta voda. Međutim. Hidroenergija. irigacija. obnovljivi izvor energije itd.Amerika i Evropa) naglo je prekinuta 70-ih godina prošlog vijeka.1. kao što su irigacija. ali to su brane sa isključivo tom funkcijom.2. regulisanja protoka. Istina. opskrba vodom i kontrola poplava činile su se kao dovoljne da bi opravdale velike investicije koje su uložene u brane. prekoračenje troškova. Tako su visoke brane postale jednim od najviše osporavanih predmeta održivog razvoja. Nesumnjivo da hidroelektrane imaju određene prednosti: brane imaju dug eksploatacioni vijek te se velika ulaganja pri izgradnji dugoročno isplate. Projekti visokih brana postali su mjesto jedne velike nepravde prema. zaštite od poplava. obično. faktički.000 km² kopna od čega preko 400. raseljavanje i osiromašenje ljudi. Brane su iscjepkale i transformisale svjetske rijeke i dovele do egzodusa preko 80 miliona ljudi. BRANE U SVJETLU IZVJE[TAJA WCD 2. blokada riječnog prometa i migracija ribe. do proizvodnje energije. Međutim. itd. naročito socijalni i okolinski učinci visokih brana.. BRANE . Protivnici ukazuju na negativne učinke brana kao što su teret dugova.000 km² najplodnijeg tla riječnih dolina. Pristalice ukazuju na društvene zahtjeve i potrebe ekonomskog razvoja koje brane treba da ispune. kvalitet voda opada. a sve strožija ograničenja korištenja površinskih voda. što je kod termoelektrana tehnički nemoguće. Ogromne investicije i široki spektar učinaka visokih brana podgrijavali su sukobe o položaju i učincima visokih brana. posljednjih pedeset godina sve su prisutnija razmatranja negativnih posljedica. destrukcija važnih ekosistema. doveo je upravljanje održivim vodenim resursima na sam vrh dnevnog reda globalnog razvoja. rekreacije i turizma. siromašnim grupama lokalnog stanovništva. To je. Hidrocentrale su posebno prikladne za nagla povećanja potrošnje jer mogu povećati proizvodnju električne energije. potopile preko 500. malte ne u trenu. Postoje akumulacije na kojima se razvila rekreativnoturistička djelatnost.U^INCI I [TETE Neosporno je da brane mogu imati važnu ulogu u ispunjavanju potreba ljudi: od navodnjavanja.

Sve druge namjene su sporedne. Tu je potrebno istaći nekoliko bitnih razloga: . drugorazredne. Dapače. Nema kafeznog uzgoja riba na visokooscilirajućim akumulacijama.je otpor izgradnji novih brana na nizu nepregrađenih rijeka. voda u akumulaciji i voda u oticanju. Iz jednostavnog razloga što je u pitanju jedan te isti medij za korištenje i osiguranje funkcije. . a naročito gornjih tokova bio toliko veliki da se brane više ne grade u razvijenom svijetu.vodni transport i dr. To je problem objektivne realizacije višenamjenske funkcije brana.potreba za dodatnom energijom ne može se riješiti makar bi se iskoristili svi preostali hidropotencijali. Još jedan problem učinio je brane konfliktim i pojačao je sukobe. sunce) nisu više tako skupi da se ne bi investiralo u njih (u posljednje vrijeme ekspanzija izgradnje vjetrenjača – Danska. Međutim. Velike poplave u Mostaru. To je voda. SAD). pitkom vodom je sve veća. iz teorije sistema je poznato da se više funkcija ne može istovremeno optimizirati u istom sistemu. .alternativni izvori obnovljive energije (vjetar. .potreba da se uključe svi troškovi učinio je brane neisplativim. Njemačka. stanovništva . pored brane Grančarevo i pored brane Modrac. Kontrola poplava može se osigurati držanjem poluprazne akumulacije pred sezonu kiša što je ekonomski rizik. a kod relativno malih volumena akumulacija niti ne pomaže. 32 .snabdijevanje industrije.otpor lokalnog stanovništva u demokratskim društvima postao je dominantan.regulacija protoka za sušna perioda .ribarstvo na akumulacijama . Turizam na punoj akumulaciji isključuje ispuštanje većih količina vode od priticanja u akumulaciju. najčešće optimizacija ili maksimizacija jedne u potpunosti isključuje drugu funkciju. Izgradnjom brana za proizvodnju struje taj problem višenamjenskog korištenja je kulminirao u praksi.hidroenergija . Popovu polju i u tuzlanskom kraju dogodile su se i pored brana na Neretvi. . Nedavna dešavanja na rijekama u BiH ovo potvrđuju. voda u dotoku.irigacija – napajanje polja .turizam na vještačkim akumulacijama .kontrola poplava nizvodno .potreba za zdravom. U svim branama za hidroelektrane režimi rada su u osnovnoj funkciji: maksimalizacija proizvodnje struje jer samo proizvedeni i prodati kWh osiguravaju novac za povrat investicije i troškove funkcionisanja sistema. Teoretski gledano namjene brana su zaista višestruke: .

posebni interesi grupa i pojedinaca nije potrebno posebno govoriti. Taj zatvoreni sistem. Sve vanjske pojave trebaju biti potpuno kompenzirane i to na način koji je prihvatljiv za ljude na koje se odnosi.Posljednjih nekoliko ljeta zbog obaveze ispuštanja zakonskog minimuma protoka Jablaničko jezero se usred turističke sezone intenzivno praznilo. Projekti moraju biti društveno pravedni. otvoren za učesnike i objašnjiv – odgovoran javnosti u cjelini. koji su od životnog značaja za ljude na koje se odnose. Gdje je u svemu tome funkcija održavanja ekosistema ne treba posebno ni isticati. O tome da se u svim sistemima iza „općih interesa“ kriju konkretni. Tek kada su te nadležnosti prenešene na centralne vlasti mogla je početi izgradnja velikih vodenih akumulacija i hidroelektrana. Ta logična potreba da se na nivou države usaglašavaju nesuglasice lokalnih vlasti vremenom se pretvorila u jedan čvrsti centralizovani sistem. Od eliminacije iz troškova izgradnje ribarskih staza do naglih ispuštanja vode u vrijeme mriještenja riba u priobalnom pojasu akumulacije samo je jedan detalj ihtiološkog aspekta u ukupnoj degradaciji ekosistema. 33 . koji su obično siromašni. građevinci. 2. ne može se očekivati da subvencioniraju grupe koje imaju koristi od ovog projekta. Da bi napredovao ka realizaciji svaki veliki infrastrukturalni projekat trebao bi biti baziran na istim principima: 1. višem interesu društvene zajednice“. Koristi bi trebale biti široko raspoređene. U tom sistemu sve više se formirao zatvoreni sistem vladinih agencija i industrije brana (konsultanti. Proces planiranja trebao bi biti transparentan. a od ljudi na koje se odnosi. 2.2. Projekti trebaju biti u skladu sa pravilima o zaštiti okoline. U inače centralizovanim sistemima socijalističkih zemalja i zemalja u razvoju ovaj sistem se u potpunosti uklopio u ukupni sistem upravljanja gdje je uveden pojam „višeg interesa“ u potpunosti eliminisao bilo kakvu demokratičnost u donošenju odluka. to je vrlo brzo generiralo u zatvoreni sistem donošenja odluka. 3. Prirodno. Ne smiju ugroziti veće prirodne resurse. projektanti. BRANE I DONO[ENJE ODLUKA Već na početku projektovanja i izgradnje velikih brana uz prevaziđene tehničke probleme postavilo se pitanje političkog konflikta o nadležnostima za upravljanje vodotocima. izgradnji i kontroli rada elektrana. ti otuđeni centri moći prerasli su u takozvani „energetski lobi“ koji je svaki posebni interes vezan za stepen ugroženosti lokalne zajednice i njenih prava suprotstavljao „općem. isporučioci opreme i nosioci investicije – vlasnici elektrana).

učešće ugroženih ljudi i poduzimanje okolišnih i socijalnih procjena uticaja često su se dešavale kasno u procesu. a često samo u vidu „ikebane“ (takozvane javne rasprave o pojedinim segmentima projekta koje bitno ne zadiru u osnovno pitanje: da li branu treba graditi?).4. Projekti ne bi trebali biti samo finansijski profitabilni. na tehničke parametre i na usku primjenu privrednih analiza trošakprofit. ako su uopće i sačinjene. spriječilo je da se uči iz iskustva. .da se poboljšaju životni uslovi i osiguraju raseljena i projektima ugrožena lica.pomanjkanje praćenja i aktivnosti procjene. rizika i neuspjeha: . Uplitanje civilnog društva bilo je veoma slabo i periferno. nadležnosti i formalno pravo lokalnih komuna. Procjena planiranja i ciklusa projekta za velike brane otkrila je niz ograničenja. a ne korektiv projekta. Uočivši ove i druge nedostatke WCD smatra da kao sredstvo za umanjenje negativnih uticaja i konflikata posluže preporuke: . nikada bili partneri u procesu planiranja. a bile su ograničene obimom. . sa pravima kao i svim punomoćima da učestvuju u procesu. Kao razvojni izbor visoke brane su najčešće postajale fokusne tačke interesa političara. praktično. . . . međunarodnih finansijskih agencija i industrije za izgradnju brana.procjena opcija bila je tipično ograničena u obimu i bila je sužena.mnoge zemlje nisu uspostavile licencne periode koji bi razjasnili odgovornosti vlasnika prema kraju efektivnog vijeka brane.izbjegavanje minimiziranja problema ekosistema. . Prema saznanjima WCD-a ugroženi ljudi nisu.učestvovanje i transparentnost u procesima planiranja za visoke brane često nije bilo ni obuhvatno niti otvoreno. .angažovanje i analiza više kriterija razvojnih potreba i opcija. kada je već jednom brana uspostavljena.studije uticaja brana. Analize troškova i dobiti trebaju pokrivati sve spoljne troškove. . dominantnih i centralizovanih vladinih agencija. nego moraju imati i ekonomski smisao. 34 . bile su „naručene“ i više su bile zadovoljavanje formalnih obaveza u potrebnoj dokumentaciji. . .nedefinisano pravo upravljanja akumulacijama. u prvom redu.štetom pogođeni ljudi priznaju se kao prvi među korisnicima projekta.povećanje efikasnosti postojećih efektiva.

da se riješe prošle nejednakosti i nepravde i da se projektima ugroženi ljudi pretrasformišu u korisnike. . primjenjuju i nametnu poticaji. kao i zaštitom drugih ugroženih mjesta jednakih ekoloških vrijednosti.potapanja izvora čiste pitke vode. šuma i degradacije razvođa gornjeg toka rijeke stvaranjem akumulacije. Analize su pokazale da: . riječna područja i vodeni ekosistemi su biološke mašine planete. naročito u području okolišne i društvene performanse i učinaka.nije moguće ublažiti mnoge uticaje stvaranja akumulacije na kopnenim ekosistemima i bioraznolikostima. . Negativni uticaji kulminiraju ukoliko se na istoj rijeci lokalizuje više brana.opadanja kvaliteta vode zbog stvaranja „efekta bare“ u akumulacijama.pojave emisije gasova plastenika zbog trulenja vegetacije i karbona. BRANE I EKOSISTEMI Rijeke. Ograničeni uspjeh tradicionalnih mjera ublažavanja posljedica brana rezultira u nekim zemljama „kompenza-cionim“ pristupom nadoknade gubitka ekosistema i bioraznolikosti putem investiranja u konzerviranje i regenerisanje. 2.3. One su osnova za život i životne uslove lokalnih zajednica. Brane transformišu okolinu i stvaraju rizike nepovratnih uticaja.. .da se provode redovna praćenja i periodični pregledi. kako u akumulacijama tako i u preostalom dijelu rijeke i pritoka. Sama po sebi priroda uticaja visokih brana na ekosistem. Velike brane dovele su do: .promjene klime sa ovlaženim okolnim zemljištem i većim prisustvom vlage i magle.da se razviju.trajnog gubitka plodnog tla. .gubitka vodenih bioraznolikosti. a time i razmnožavanje i opstanak autohtonih ribljih vrsta. . .upotreba prolaza za ribu (riblja staza) da bi se ublažila blokada migracije riba nije imala značajnijeg uspjeha pošto tehnološka rješenja nisu prilagođena specifičnim mjestima i vrstama ribljih populacija. Niz od više akumulacija usložnjava te probleme i u potpunosti prekida migraciju. . . sankcije i kompenzacionii mehanizmi. 35 . bioraznolikost i na život uzvodno i nizvodno od brane je u velikoj mjeri poznata.

a nije se gledalo na privredni i društveni razvoj raseljenih. Računa se da je u prošlom vijeku oko 80 miliona ljudi fizički raseljeno zbog brana širom svijeta. Vlasnici hidroelektrana nemaju praksu razvoja industrije na lokalitetu akumulacije čak i iz srodne djelatnosti kako bi zapošljavanjem kompenzirali bar dio negativnih posljedica. Milion ljudi koji žive nizvodno od brana. zbog promjene klime. gubitak stalnih prihoda. došao do zaključka da negativni efekti često nisu ni procjenjivani niti izračunavani. narušenih putnih komunikacija. duhovno i zdravstveno afektirano stanovništvo. koji su dobili nova naselja. Socijalni i kulturni stres. odnosno nisu primili kompenzaciju. ekonomske i zdravstvene posljedice.Nacionalna politika treba da bude u razvijanju i održavanju odbrane rijeka sa visokim funkcijama ekosistema. Tamo gdje su iseljeni dolazili nije bilo kvalitetne zemlje u „rezervi“. promjena ranije djelatnosti i naprasni prekid tradicije osiromašuje ekonomski. Raseljeni. a tamo gdje su fizički raseljeni i registrovani mnogi nisu bili uključeni u program raseljavanja. trajno su osiromašeni bez ikakvih beneficija. životne namirnice i zdravlje ugroženih zajednica. Ova migracija ogromnog broja ljudi ima brojne neposredne i posredne socijalne. Opseg ovih uticaja je bitan. a da se pri razmatranju alternativnih lokacija za brane na neiskori-štenim rijekama prioritet daje lokalitetima na pritokama. a isto toliko ili više ostalo je ili se naselilo u priobalnom pojasu akumulacije. 36 . niti optimalnih lokacija za životni razvoj. Procjena obeštećenja vršena je „konzervativnim metodama“ bez uobzirenja razvojne komponente vlasničkih prihoda. uključujući život.4. Pošto hidroelektrane imaju izuzetno malo zaposlenih u odnosu na proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva. rijetko su obnovili svoja životna sredstva. zavisno od životne okoline riječne doline. te oscilacija akumulacije. također su pretrpjeli ozbiljne štete. Mnogi raseljeni nisu ni priznati (odnosno nisu ni registrovani kao takvi) tako da nisu dobili nova naselja. BRANE I AFEKTIRANO STANOVNI[TVO WCD je. Oni koji su ostali u priobalju ili su se iz područja akumulacije pomjerili uz obale zbog zemlje nižeg kvaliteta. analizirajući društveni uticaj brana. posebno oni koji se oslanjaju na prirodnu funkciju plavnih polja. pošto su programi raseljavanja bili uglavnom fokusirani na fizičku relokaciju. to je šansa za zapošljavanje veoma mala. 2. Tamo gdje je kompenzacija „dobivena“ često nije bila adekvatna. kao i njihovom prirodnom stanju. zbog gubitka izvora pitke vode.

uključujući i tzv. Realne procjene WCD ukazuju na to da će siromašni. a on se maksimalno negativno odražava tamo gdje je izgrađen sistem od više brana čime se korisna sedimentacija u potpunosti prekida. U ranim 90-im godinama Svjetska banka nije bila u mogućnosti da nađe niti jedan projekat ponovnog naseljavanja gdje su navedeni uslovi mogli biti ispoštovani. ostao je na dnu akumulacije. Osim skoro 100. same po sebi. Prava privredna profitabilnost projekta visokih brana ostaje neuhvatljiva pošto su prirodni i društveni troškovi visokih brana loše uračunati. nisu opravdane. koji je normalizirao oplođavanje suhog pustinjskog tla tokom jednogodišnjih poplava. ostale osjetljive grupe i buduće generacije snositi neproporcionalni udio društvenih i prirodnih troškova projekata visokih brana bez dobivanja srazmjernog dijela privrednih koristi. 2. Procjena opcija bila je tipično ograničena u obimu i bila je sužena.000 iseljenih egipatskih fedaina – seljaka nastale su štete o kojima se uglavnom ne govori. Prije njene gradnje Nil je plavio sušna tla ostavljajući za sobom milione tona plodnog mulja. ali i sa negativnim efektima. EKONOMSKO-FINANSIJSKI ASPEKT BRANA Mnoge brane. 37 . Ovaj proces dugoročno degradira plodnu zemlju i smanjuje debljinu sloja plodne zemlje. Neuspjesi ili nespremnost da se adekvatno izračunaju ovi uticaji doveli su do osiromašenja i patnje miliona ljudi što je sada rezultiralo da se sve više javljaju opozicije branama. vanjske nisu pri procjeni uzeti u obzir.Ilustrativan primjer za to je Asuanska brana u Egiptu. na tehničke parametre i na usku primjenu analize trošak-profit. Prema saznanima WCD. Asuanska brana danas „zarobljava“ vodu u kišnoj sezoni te je iz akumulacijskog jezera ispušta tokom sušnog perioda. Sada egipatski seljaci moraju koristiti oko milion tona vještačkog đubriva kao zamjenu za prirodni materijal koji je nekoć oplođavao zemlju. Projekti Svjetske banke predviđali su da afektirane osobe moraju biti rehabilitirane na način da u krajnjoj liniji moraju dosegnuti prijašnji nivo životnog standarda. Novi primjeri procesa da se izvršavaju reparacije odnosno kompenzacije i da se dijele profiti projekata daju nadu da će se prošle nepravde zaliječiti i da će iste biti izbjegnute u budućnosti. U osnovi tog razloga je činjenica što mnogi troškovi.5. u prvom redu. Ovaj je proces prisutan u svim deltama i donjim tokovima rijeka. grobalja i arheoloških spomenika. Bogati mulj. Poplave su eliminisane. posebno kod ugroženih zajednica širom svijeta. visoke brane imaju značajne negativne uticaje na kulturno-istorijsko nasljeđe gubitkom kulturnih izvora lokalnih zajednica i potapanjem i degradacijom biljnog i životinjskog svijeta.

povećanje efikasnosti prenosnog sistema? Da li nerazvijene zemlje i njihove vlade trebaju manje brinuti o društvenom uticaju njihovih projekata? Da li su njihovi industrijski i urbani potrošači toliko siromašni da trebaju biti subvencionirani od strane još siromašnijih ljudi afektiranih branama. projektanata i isporučilaca opreme. nego znače ekonomsku životnu osnovu miliona ljudi. u nerazvijenim zemljama čak više nego u bogatim prirodni resursi. Ovo pokazuje da je izgradnja brana manje motivirana zajedničkim dobrom nego utvrđenim interesima vladinih agencija. saobraćajnice i druga infrastruktura i dr. Obzirom na dugi vijek brana. A precijenjena je proizvodnja energije i budućih prihoda. te nepostojanje koncesionog perioda u znatnom broju zemalja minimum morala i pravednosti je da se afektiranom stanovništvu izvrši revalorizacija naknada.) napokon realizuju. pa i nerazvijenoj. privrednim i finansijskim faktorima u analizi troškova i uopšte u opciji procesa procjene. Na taj način privredni proračuni rentabilnosti se ne mogu održati. Često se postavlja pitanje da li takav pristup treba da primjene siromašne zemlje u razvoju. a često je to sve režirano radi početka radova. Često se precjenjuje riječna struja. a obećane.Osnovu nepriznatih vanjskih troškova čine degradacija ekosistema i društveno raslojavanje. su one preko čijih se leđa lome nepriznati spoljni troškovi brane. pogodnosti za one koji ostadoše uz obale akumulacija (mostovi. Neophodno je da se društvenim i ekološkim aspektima daje ista važnost kao i tehničkim. konsultanata. Napokon. afektirane osobe u svakoj zemlji. potrošenih 100 milijardi dolara. Najzad. raseljavanja 80 miliona ljudi i poslije 20 godina praćenja pokazatelja industrija brana još uvijek nije sposobna da kalkulira pune ekonomske troškove njihovih projekata. Iz toga proizilazi logičan zaključak da projekti brana u nerazvijenim zemljama treba da ispoštuju iste osnovne uslove kao oni u bogatim zemljama. da li bi nerazvijene zemlje trebale manje brinuti o ekonomskoj opravdanosti svojih energetskih projekata samo zato što su siromašne? Da li bi im bolje bilo da rasipaju svoje resurse na brane. trebaju li nerazvijene zemlje da vode manju brigu o zaštiti okoliša? Naprotiv. što je skuplje nego npr.000 velikih brana. Osnova za ta prekoračenja su uvijek loša procjena i nepotpuna istraživanja naročito geološke podloge i geomehaničkih osobina. a podcjenjuje sedimentacija. a nikad realizovane. nisu stvar luksuza. Prirodno je da splavarenje po netaknutim kanjonima ne bi trebalo da ima isti prioritet u siromašnoj i bogatoj zemlji. Svjetska banka je utvrdila da 70 brana koje je ona finansirala od 60-ih godina imaju preko 30% prekoračenja troškova. 38 . Zato ne začuđuje da teško i jedan privatni investitor rizikuje da uloži vlastiti novac na velike brane – osim ako im vlade ne ponude velikodušne subvencije i garancije. Međutim. Nakon izgradnje 40. Zato su uvijek prisutni dodatni radovi.

urušila. Inženjerska i političarska očekivanja projektne održivosti su često sačinjena uprkos pomanjkanju osnovnih geoloških podataka o mjestu brane ili količini vode i sedimenata koje rijeka nosi. sigurnošću brane. revitalizacija ekosistema. Stoga je praksa da se brane grade sa samo djelimičnim poznavanjem stanja lokacije – graditelji se nadaju da neće naići ni na kakve nestabilne formacije koje ne bi mogle izdržati temelje. nisu uzeta ozbiljno.3. Pomanjkanje vremena i novca za određene troškove (izmještanje pogođenih ljudi. Sticanje potpunog saznanja ovih karakteristika je skupo i zahtijeva vrijeme: milioni dolara su morali biti potrošeni na geološko istraživanje prije nego li se otkrije da je mjesto neprihvatljivo za branu. Ovi problemi mogu rezultirati produženim rokom izgradnje. redukcija sedimenata i dr. te se 90 m visoka brana 1976. Studija je došla do zaključka da su hidrocentrale bez geoloških problema više izuzetak nego pravilo. industrija brana pravi novac gradeći brane (i obično ne plaća ništa za svoje loše izvedbe) i razmatranje toga da li njihovi projekti imaju dobar tehnički ili ekonomski smisao su neminovno sekundarnog značaja prema njihovoj želji da grade.1. BRANE I SIGURNOST 3. Često su podaci prikupljeni. Bušenja tla iz 1970.2. a potop je oštetio ili potopio 4000 domova i 350 firmi u tri gradića nizvodno. 3. godine. ili da se stropovi njihovih tunela neće urušavati. godine naišlo na neočekivane geološke probleme. netom dovršena. ali određena saznanja su ili zanemarena ili su interpretirana suviše optimistički. Propust da brane rade kako je predviđeno nastao je tako što su prognoze (ili proračuni) bazirani na preoptimističkoj pretpostavci sačinjenoj za vrijeme planiranja. Studija Svjetske banke o troškovima izgradnje hidrocentrala je otkrila da je više od ¾ od 49 projekata ocjenjivanih 1990. skinuo gornji sloj tla sa nekoliko hiljada hektara i usmrtio 14 39 . Zbog zanemarivanja i osiguranja naznaka o grešci inženjeri su u stisci s vremenom zanemarili geološki nedostatak prilikom izgradnje brane u kanjonu rijeke Teton (Ajdaho – SAD). TEHNI^KE GRE[KE VELIKIH BRANA Brane imaju tehničke probleme koji proizilaze ili iz tehnologije ili su rezultat pomanjkanja neovisnog uvida u proces izgradnje brane. ekonomičnošću (prekoračenjem troškova i smanjenom proizvodnjom struje) i. Jednostavno. Taj problem je općeprisutan.) proizilazi iz tzv. „inženjerske pristrasnosti“ ili još tačnije „graditeljske pristrasnosti“. u najgoroj varijanti. BRANE I GEOLOGIJA Svako mjesto brane ima svoje jedinstvene geološke karakteristike.

podignute da smanji sedimentaciju Jablaničkog jezera. Drugi primjer je brana i akumulacija Salakovac. Obično su neophodni podaci iz nekoliko desetina godina da bi se sačinila razumna predviđanja. možda. U svakom slučaju. curenjem vode okolišnim putem. oni procjenjuju podatke o vodotoku iz prošlosti u budućnost. Veliki radovi injektiranja vodopropusnog stijenja ni do danas nisu u potpunosti eliminisali grešku. postupak graditelja brane – izgradnja bez dovoljno podataka za predviđanje kolika je količina vode dostupna ili namjerno zanemarenje podataka koji im ne idu u prilog – jeste ono mjesto gdje treba tražiti krivicu. Dvije godine kasnije. čak ni tada ne postoji garancija da će uzorak kišnih padavina u sljedećih npr. da bi se mogao predvidjeti maksimalni odliv vode koji će brana. godine. Uvažavajući nova saznanja i redizajniranjem nastavljena je izgradnja brane. ali u rad nije puštena ni do 1988. „Božja volja“ – suša ili potop.3. ali i seizmički nedostaci čine veoma nestabilnu osnovu za bilo koji veliki konstrukcijski projekt na Čiksoj rijeci (Gvatemala). Hidrolozi ne mogu savršeno tačno predvidjeti koliko vode će uticati u planiranu akumulaciju. uvijek će biti opravdanje za proizilazeći manjak vode ili poplavu.ljudi prouzrokujući štetu od preko milijardu dolara. 3. Kada nema dovoljno vode da pokreće turbine brane ili je ima toliko da prijeti lomom brane. morati da ispusti 40 . a troškovi projekta od 270 miliona dolara iz 1974. Zbog poroznosti tla neposredno uz branu na lijevoj obali. Eksproprisano zemljište za Idbarsko jezero ni nakon 50 godina nije vraćeno mještanima. Naša praksa također ima primjera loših geoloških ispitivanja (ili nepotpunih) i procjena koji na sreću nisu završili tragično. godine narasli su na 944 miliona dolara. Velika smrtnost je spriječena zbog blagovremene evakuacije 12. ali je zbog njih izgubljeno mnogo novca. 50 godina biti isti kao onaj posljednih 50 godina. Nadalje. posebno razmatrajući hidrološku kartu globalnog zagrijavanja. Troškove njene izgradnje davno su platili građani ove zemlje kao kupci struje.000 ugroženih ljudi. NEPOUZDANA HIDROLOGIJA Graditelji brana ostvaruju uštede gradeći brane i na osnovu ozbiljno manjkavih podataka. je ilustrativan – brana stoji kao monument na kome bi se trebalo učiti da nema tehničke perfekcije u gradnji brana. Da bi se „najbolje pogodilo“ koliki će biti vodeni priliv rijeke za vrijeme životnog vijeka brane. Njemačko-švicarski konzorcij je znao da krečnjačke stijene pune pećina. Primjer napuštene visoke lučke betonske brane. jako ispucale vulkanske stijene. Ipak je njihova studija izvodljivosti 1974. u Idbru kod Konjica. Pa. znatno se gubila voda iz akumulacije ne proizvodeći kW. godine preporučila gradnju. na početku gradnje 130 m visoke brane razoran zemljotres pogodio je Gvatemalu. uzimajući u obzir godišnje cikluse variranja kišnih padavina.

bez podataka. put) dok su divlji. golijet) kao i reljef i veličina sliva. ali i nedostatak vode za druge namjene. Ovo unosi dosta nesigurnosti u formule hidrologa pošto to zahtijeva da se naprave brojne pretpostavke o odnosima padavina i protoka. planinski tokovi. nepristupačni dijelovi toka.4. uzimajući u obzir brojne faktore uključujući intenzitet padavina. Rezultat toga je manja proizvodnja struje. u svakom slučaju. Ako se i vrše mjerenja ona su najčešće prisutna na određenim pristupačnim dijelovima toka rijeke (struja. Ogromna Buendia-Entrepenas akumulacija u centralnoj Španiji izgrađena na rijekama Guadiela i Tagus koncem 50-ih godina prošlog vijeka nikada nije bila u stanju da isporuči više od pola kapaciteta akvadukta izgrađenog da odvodi njenu vodu do mediteranske obale. Najnoviji podaci govore da je posljednje decenije protok rijeke Kolorado pao na najniži nivo od kako se prate proticanja sa tendencijom daljeg opadanja. Pomanjkanje relevantnih hidroloških podataka. Sličan je slučaj sa precijenjenim protokom na rijeci Kolorado na osnovu čega je takva procjena poslužila izgradnji Huver brane. Prikupljanje vjerodostojnih podataka o vodostaju je relativno skupo i teško. mjesečna. isparavanje.i da bi se planirao uzorak ispuštanja potrebno je znati ne samo godišnja variranja protoka nego i sezonska. KOLAPSI BRANA I KATASTROFE Brane su u punoj akumulaciji izložene hidrostatičkom pritisku vode koji raste sa visinom vodenog stuba. da bi uzorak mjerenja bio pouzdan i upotebljiv. Graditelji brana često grade i nadaju se najboljem u hidrološkom smislu: tako postoji uzorak precijenjenog godišnjeg pritjecanja i potcijenjene vršne bujice. Brojni su primjeri u svijetu te precijenjenosti proticaja kod već izgrađenih brana. 3. Ako podaci ne postoje onda bi graditelji trebali čekati puno godina da protekne dovoljno dug vremenski period. i za većinu svjetskih rijeka postoji vrlo malo podataka. telefon. Prema podacima iz 1994. ne zaustavlja graditelje brana. pa čak i dnevna najviša i najniža stanja. godine akumulacija je imala samo 17% od svog kapaciteta. Ovim silama koje se usmjeravaju na brane u vanrednim 41 . hidrolozi često izvlače vodostaj iz statistike o padavinama. najčešće gornji. ali i drugih brana. stanje tla (šuma. Ovo je dovelo do sporenja među SAD i Meksikom jer se ne ostvaruju raspodjele vode na osnovu Ugovora Colorado River. Zbog pomanjkanja podataka o proticajima. Posebno su diskutabilni prosjeci u sušnim predjelima gdje kišne padavine i izljevi rijeka mogu toliko mnogo varirati u vremenu da čak i prosjeci proizašli iz višedecenijskih posmatranja imaju malo vjerodostojnosti u predviđanju budućih protoka.

Sve do 1930. Izgradnja brana kroz istoriju bila je bez poznavanja osnovnih elemenata neophodnih za dimenzioniranje i sigurnost brane. * P. a spoljni poticaj su najčešće velike vode kombinovane sa izuzetno visokom sedimentacijom dna akumulacije. Nesreće su prisutne i u novije doba. Međutim.000 ljudi. tehnološki prevaziđene brane u nerazvijenom svijetu. Od kolapsa brane u Engleskoj. mogu nastati pukotine u strukturi brane koje kasnije mogu postati inicijalne za strukturalno razaranje. U dosta slučajeva urušavanje brana direktno ili indirektno uzrokovano je zemljotresima. Zemljani nasip je zadržavao najveći rezervoar vode u SAD tog vremena. godine nije bilo naučnog saznaja kako se zemlja i stijenje ponaša pod pritiskom. još svježiji slučaj kolapsa brane Stava u Italiji 1985. protocima. godine. kako ih hidrolozi nazivaju „jednom u hiljadu godina“ najčešći su vanjski uzrok urušavanja brana. faktički. kada je nastradalo najmanje 230.situacijama mogu se pridružiti dinamičke sile usljed „plavnog vala“. nažalost. I nisu kolaps i katastrofe imale samo starije. Ovi nasipi često su popuštali i rušili se naročito pri nailasku velikih voda. godine 60-metarska brana Malpassat urušila a u vodi i blatu nastradao je 421 stanovnik naselja ispod brane. sila udara na branu pri pojavi velikih voda. neslavni rekorder i u razmjerama katastrofe nastale kolapsom brane. ona je. godine. Više od 2200 ljudi utopilo se kada je brana iznad grada Džounstauna (Pensilvanija. godine na osnovu poznatih podataka i praćenja do 1995. od 1860. ali osnovni su konstruktivno-tehničke greške u izvedbi brane. strana 118 42 .. Prirodno da je uznapredovana tehnologija gradnje brana i pouzdanost podataka o geologiji. godine sa 269 nastradalih. godine. Nekvalitetno i nedovoljno ispitivanje geološkog sastava i geomehaničkih osobina tla može dovesti do projektovanja nestabilne brane. ali i u Evropi i SAD. Brane stradaju iz više razloga. I kao što je Kina rekorder u izgradnji najveće brane u svijetu. Cully „ SILENCED RIVERS“ tabela 4. seizmici. problem sigurnosti nije i eliminisan. Velike vode. Ili. Ne riješi li se uspješno rashlađivanje betona pri izgradnji (zbog razvijanja visokih temperatura). SAD) oštećena 1889. Mc. Dvije stotine pedeset ljudi stradalo je kada je naprsla brana za snabdjevanje vodom u Jorkširu (Engleska) 1864. Graditelji brana u XIX vijeku (pa. čak i danas u nekim dijelovima svijeta) imali su malo podataka o protocima i padavinama i malo statističkih podataka za analizu na osnovu prikupljenih hidroloških podataka. godine više od 50 brana u svijetu imalo je kolaps koji je rezultirao sa 10 i više nastradalih*. Stariji još pamte katastrofu iz Frejus-a (Frežis – Francuska) kada se 1959.2. naročito velikim vodama znatno povećala sigurnost brana. Planetarnu nesreću iz augusta 1975. Sve do XX vijeka brane su. Kao konsekvenca je bilo učestalo rušenje brana. bile nasipi od zemlje i kamenja. problem fundamenta (geologija).

naročito oni čija su naselja u neposrednoj blizini visoke brane. a podaci su od neimenovanog kineskog eksperta za vode. jer. Tehnička perfekcija ne postoji. Brana Baugiao i brana Shimantan na rijeci Huai. Informacije su na Zapad „procurile“ putem novinara čiji identitet je skriven pseudonimom. kada je nizvodno potopljeno sedam gradova.“ Tipičan odgovor u duhu „inženjerskog optimizma“. geološki sastav tla i seizmologija). ostali su nastradali indirektno (epidemije i dr. Njihov strah je objektivna činjenica. u Londonu Human Rights Watch po prvi put objelodanio dugo čuvanu kinesku tajnu. njihove psihičke traume ne mogu nestati uvjeravanjem da je vjerovatnoća kolapsa izuzetno mala. Sve bi bilo sravnjeno sa zemljom – brana bi ostala. Pesto miliona kubika vode sjurilo se brzinom od 50 km/h i urušilo Shimantan branu i još 62 brane nizvodno. povodom ugroženih ljudskih prava zbog izgradnje gigantske brane „Tri klisure“. godine. godine ogromne poplave „jednom u hiljadu godina“ u najkraćem roku ispunile su akumulaciju do maksimuma blokiranu sedimentom. pritoci Jangce (provincija Heman) izgrađene su 1950. Uostalom. podaci o dešavanjima demantuju takvu tvrdnju. Tada je. Rizik od kolapsa je po statističkoj vjerovatnoći dosta mali. godine. Ljudi koji žive nizvodno od velikih brana i akumulacija. zašto bi država i vlast pravila programe i planove evakuacije stanovništva za slučaj kolapsa brane ako ta vjerovatnoća nije u domenu realno mogućeg? Konjic je pun znakova označenih plavim crtama koje označavaju visinu plavnog vala ako bi se. ugledni stručnjak. ali skup nepovoljnih okolnosti i faktora ga može značajno uvećati. jednom prilikom neko je postavio karizmatično pitanje: “Šta ako bude zemljotres?“ Prisutni. ne daj Bože. Oko 1/3 nastradalih smrt je zadesila direktno od poplavljene vode. U augustu 1975. Podaci o razmjerama nesreće su magloviti. sve do februara 1995. Nizvodno je kaskadno postavljeno više od 50 manjih brana. posebno ako se nizvodno nalaze važni ratni ciljevi. Brane i njihove akumulacije su osjetljive mete u ratovima. Naročito ako postoji saznanje da čovjek tek nepunih stotinu godina naučnim metodama prati određene bitne parametre (protoci i velike vode.kineski režim je uspješno skrivao od spoljnog svijeta skoro punih 20 godina. 43 . žive sa strahom koji utiče na njihov kvalitet života. nepouzdani i kontradiktorni jer zvaničnici Kine nikada nisu dali oficijelne podatke. srušila brana na Rami. U kampanji protiv brane.). je odgovorio: “Današnjim branama ne mogu naškoditi ni najjači zemljotresi. Poznat je slučaj rušenja brane na rijeci Vuper u Njemačkoj od strane avijacije RAF-a (zračne snage Velike Britanije).

44 .

45 . Intenzitet uticaja je u direktnoj zavisnosti od veličine brane i akumulacije. a osnovni uticaji proizlaze iz prekida integriteta rijeke i uticaja same akumulacije na uzvodni dio rijeke. ali i na šire regionalne prostore. neki tek čekaju da se istraže jer su potrebne stotine godina da novi sistem (vještačke akumulacije) uspostave evolutivnim putem stanje relativne ravnoteže. AKUMULACIJA Zbog zaustavljanja rijeke i formiranja vodnog rezervoara velikih dimenzija vode u mirovanju prirodno je da su na ovom području uticaji i promjene najbrojniji i najintenzivniji.1. Koristio je plodove njenih voda. I tako postupno. UZVODNI UTICAJI Ovi se. I čovjek. pak. Uzvodne promjene iznad akumulacije srazmjerne su blizini rezervoara.4. razvijao irigacione sisteme. na čovjeka i njegov tradicionalani život usklađen sa ritmom rijeke. korak po korak od skretanja voda. Evolucijom je samoadaptivni ekosistem tekućica stvarao povoljne uslove za razvoj biodiverziteta u vodi i oko vode sa svim svojim specifičnostima. da se mogu eliminisati ili da se mogu svesti u prihvatljive okvire. Oni mogu biti trenutni. kao dio tog ekosistema. Osnovna klasifikacija uticaja je prema lokaciji brane / na uzvodne uticaje iznad brane i nizvodne uticaje ispod brane. uzvodno i nizvodno. stvaranje vještačkih jezera i dirigovano variranje proticaja voljom čovjeka a ne prirode. sa rijekom i od rijeke. UTICAJI BRANA Ekosistemi rijeka i riječnih dolina stvarani su milionima godina. Živio je uz rijeku. Neki uticaji su već dobro izučeni i istraženi. Uticaji se tako mogu klasificirati prema uzroku nastajanja: uticaji zbog postojanja brana i akumulacija i uticaji zbog strukture rada brana. izuma vodeničkog kola do turbina i velikih brana. a neki uticaji su istovremeno i pozitivni i negativni: kao primjer eliminacije poplava nizvodno(?) kao pozitivno dejstvo za ljude izaziva odsustvo sedimenata u delti i siromaši bioraznolikost obale. a postepeno i njenu energiju stavljao u funkciju svojih potreba. kratkoročni i dugoročni. nepopravljivi. Brane su intenzivno uticale na ekosistem vode i okoliša. Uticaji mogu biti takve prirode i intenziteta da su nepovratni. Prema dejstvu na okoliš i čovjeka mogu biti pozitivni i negativni.1. izazvalo velike poremećaje i promjene u dotadašnjem milenijumskom bioritmu rijeka. mogu podijeliti na uzvodne promjene od dolina rijeke do akumulacije i na promjene na prostoru akumulacije. unazad više hiljada godina stvorio je prve civilizacije u dolinama velikih rijeka. Mogu djelovati na neposredni prostor uz akumulaciju ili rijeku. 4.1. Uticaji koje velike brane izazivaju su veoma različiti i složeni. režima rada brane a time i veličinom i variranjem proticaja. 4. Mogu biti direktni i indirektni. Nedvojbeno je zaustavljanje rijeka.

PROMJENA KVALITETA VODE Stajaće vode usljed bio-hemijskih procesa. PROMJENA KLIME Utvrđeno je da vodne akumulacije utiču na klimu kroz promjene slijedećih parametara: . daleko većim nego li je to kod prirodnih jezera. proces trulenja organskih materija. GUBITAK IZVORSKE VODE Znatan broj izvora i pritoka kratkog toka koji su uz korita rijeka naročito prisutni u kraškom području biva nepovratno izgubljen u dubinama akumulacija čime se rezerve pitke vode bitno reduciraju. a naročito u sferi populacija životnih zajednica i zemljišta kao jedinstva fizičkih. te da će se evolucija bioloških i ekositema na taj način vratiti na svoj početak.U osnovi je najveća promjena trajni gubitak kopna koje je najčešće uz rijeke i najplodnija zemlja pogodna za razvoj bioraznolikosti. te oscilacijama i pražnjenjem akumulacija znatno remeti uspostavu nove eko-ravnoteže. termičkih promjena. 4. 4.2. Trajna nestabilnost novog ekosistema pruzročena je intenzivnim unosom sedimenta koji rijeka sa sobom donosi. osim matičnog substrata. promjenom režima proticaja.1. razvoja nove flore i smanjenja kisika i uopće stvaranja „efekta bare“ imaju značajan pad u klasi čistoće vode. Ekosistem tekućice naprasno pretvoren u ekosistem stajaćih voda akumulacije biće u transformaciji više stotina godina do dostizanja stepena evolucije prirodnih jezerskih ekosistema. planinskim tokovima rijeka. 4.1. pogotovo što čovjek svojim zahvatima. Nažalost. Ove promjene su naročito intenzivne u akumulacijama koje se formiraju u gornjim. a u odnosu na tekućice te vode imaju mali i spori proces samofiltriranja. Obično su to vode III – IV klase čistoće i bez uređaja za pročišćavanje nisu za ljudsku upotrebu. hemijskih i bioloških sistema. ali i za čovjeka i razvoj njegovih naselja i infrastrukture. Iz tog se može izvući zaključak da će potopljene komponente kopnenih ekosistema pretrpjeti stopostotnu degradaciju. 46 . nauka nema još odgovora na proces evolucije.1.4.Temperature zraka i temperature ciklusa. pretrpjeti krupne promjene. U akumulacijama je prisutno taloženje.3. Notorna je činjenica da će sve komponenete i elementi potopljenih kopnenih ekosistema.

To je posljedica povećanog isparavanja sa smanjenim brojem sunčanih dana. prema analizama stručnjaka. nekontrolisani brojni požari.1. a poduzimanjem mjera čovjek može znatno uticati na ublažavanje procesa nanošenja sedimenata kao što je poduzimanje mjera radi vezivanja tla i ujednačavanje oticaja. jer se magle zadržavaju do kasnih jutarnjih sati. Amplitude temperature zraka u zoni uticaja akumulacije opadaju u odnosu na kopno. Međutim. zemljotres) mogu.5. 4. izgledno je da funkcija brane više zavisi od dužine vijeka akumulacije. Neki stručnjaci ističu da je to pozitivan uticaj na razvoj vegetacije. reljefa ali i ranijih klimatskih uslova. 47 . strukture okoline. Dnevne oscilacije temperature zraka se smanjuju odnosno javlja se dnevno hlađenje i noćno zagrijavanje u odnosu na okolni zrak čime dolazi do uticaja na temperaturu u priobalnom pojasu. Tamo gdje su erozioni procesi intenzivni proces zasipanja je ubrzan. Pobornici brana ističu da su ti nepovoljni klimatski uticaji ograničeni na nekoliko stotina metara kopna od obale akumulacije. geomehanika dobro istražena. u određenom vremenu svaka akumulacija će prestati sa svojom funkcijom kada se akumulacioni prostori potpuno zaspu nanosom. Javljaju se razlike između zimskih i ljetnih mjeseci i općenito smanjuju se razlike između godišnih doba. izgradnja šumskih puteva bez ispunjenja tehničkih uslova bitno utiču na povećanje erozije a time i na brzinu sedimentacije. U slučaju da je izgradnja bila tehnički korektna. naravno. Objektivno. SEDIMENTACIJA AKUMULACIJE Brane su dugoročne. Srednja brzina vjetra se povećava kao i uopće turbulencija zraka. a takvu sudbinu doživjeli su i vinogradi. Međutim. Objektivno najznačajnija klimatska promjena očituje se u povećanju relativne vlažnosti zraka uz obalu akumulacije zbog čega u toj zoni raste broj dana sa maglom. biti u funkciji i do dvije stotine godina. te da nema ekstremnih uticaja (velike vode.. . Čak su i sunčani dani znatno reducirani. Devastacija šuma prekomjernom sječom. sa obnavljanjem i rekonstrukcijom opreme ako je proizvodnja struje u pitanju. Iskustva iz postojećih akumulacija govore da je u priobalju sa takvom intenzivnom maglom i ovlaženjem oboljelo i nestalo voće koje traži više sunčanih dana i suhu klimu.Vlažnosti zraka i ciklusa vlage i pojava magle. Jako je intenzivno ovlaženje zraka koje rezultira ovlaženjem vegetacije. Intenzitet ovih pojava bitno zavisi od veličine akumulacije. Praksa pokazuje da je negativna posljedica daleko veća: ovo ovlaženje ne zamjenjuje kišne padavine i uglavnom pogoduje razvoju biljnih štetočina: lišajeva i mahovina. Nastankom vodene akumulacije uspostavlja se cirkulacija zraka na relaciji kopnojezero-kopno usljed temperaturnih razlika.Brzine i smjera vazdušnih strujanja (pojava vjetra). činjenica je da je gustoća ljudskih staništa najveća upravo u toj zoni uticaja. Njihov vijek zavisi od količine i intenziteta sedimentacije.

1.6. a zbog načina rada elektrana utiče na znatno rashlađivanje vode nizvodno od brana. dnevne i ekscesne. Prisutno je sezonsko zagrijavanje i rashlađivanje. Ove oscilacije su intenzivne i praktično postaju svakodnevne. Samim tim brana gubi jednu od svojih najbitnijih funkcija. OSCILACIJA VODE U AKUMULACIJI Oscilacije mogu biti sezonske. tehnologije i režima rada brane. 4.7. u ovisnosti od veličine dotoka. U ljetnim mjesecima površinski sloj vode. 4. Ovo direktno utiče na razvoj flore i faune. na život ljudi uz akumulaciju (otežan prevoz. količine doticaja i okolišne klime. Stalno osciliranje vode ozbiljno podriva obalno tlo. Proces taloženja ublažava se i redukovanjem nanosa iz pritoka u akumulaciju izgradnjom kaskadnih prepreka ali i izgradnjom i pomoćnih brana i akumulacija radi zadržavanja sedimenata. slabi turističku ponudu.1. 48 .8.Uslijed moguće erozije i taloženja velike količine nanosa u akumulaciji može doći do smanjenja njene korisne zapremine na račun povećanja zapremine „mrtvog“ prostora. Nagli porast. izaziva malarične bolesti jer pogoduje razmnožavanju komaraca i sl. SEIZMI^KI UTICAJI Ogromni pritisak akumulicije na tlo.). Pražnjenja u vrijeme mriješćenja riba u potpunosti uništavaju godišnju reprodukciju ribljih populacija koje razmnožavanje vrše u najplićim obalskim dijelovima akumulacije. naročito kod velikih brana može povećati seizmičku aktivnost u regionu što izravno utiče na nesigurnost brane. kao i priobalska voda intenzivno se zagrijavaju dok se u dubini zadržava hladna voda. Gomilanjem nanosa na dnu akumulacije ne smanjuje se samo njena korisna zapremina već se povećava i nivo vode u akumulaciji uzvodno od brane (uzvodno plavljenje). Variranje nivoa voda u akumulacijama nepovoljno se odražava na floru i faunu. naročito kod brana sa vršnim radom.1. Pražnjenja akumulacija u sušnom. punjenja akumulacija su intenzivna u kišnom periodu kada često dolazi do preliva voda preko brana. te vanrednih pražnjenja do „biološkog minimuma“. ljetnom periodu rezultira od manjeg doticaja od ispuštenih voda. naročito ako su napravljene greške pri izgradnji brane. To je zaštita od poplava. TEMPERATURA VODE U AKUMULACIJI Temperatura vode u akumulaciji u direktnoj je ovisnosti od veličine akumulacije. 4.

u relativno kratkom periodu. 49 . Redovne (tehnološke) oscilacije usljed rada elektrana direktno utiču na razmnožavanje. ali se negativni uticaji reflektiraju nizvodno. Ukupnoj destrukciji i degradaciji ihtiofaune dodatno doprinosi često nestručno i nekontrolisano poribljavanje akumulacije. a razvijaju se cipronidi i druge. Brane predstavljaju fizičku barijeru koja onemogućava migraciju riba i prekidaju prirodne tokove života (narušavanje lanca ishrane. Ovo je razarajuće u bližoj okolici radilišta. obrušavanje materijala u korito. Problem je još složeniji zbog neizgrađenih ribljih staza na mnogim branama. eksplozije dinamita. 4.zbog postojanja brana i akumulacija i . NIZVODNI UTICAJI Nizvodni uticaji i promjene nastaju iz dva osnovna razloga: . Položena ikra šarana na obalnom podvodnom bilju često ostaje na suhom. ulaz mehanizacije u korito. koje se lakše adaptiraju na novu hemiju i temperaturu vodnog ekosistema.). Relativno veliko opterećenje različitim zagađenjima odražava se na zdravlje riba u ovim ekosistemima jer su ovakve akumulacije istovremeno kolektori u kojima se vrši taloženje i dugotrajno zadržavanje onečišćenja. stalno zamućivanje vode u potpunosti uništavaju riblja staništa i kompleks životnih zajednica dna rijeke.zbog strukture rada brana.9. Na taj način mnoge autohtone vrste riba više nisu u mogućnosti da sa mjesta svog staništa migriraju na svoja prirodna mrijestilišta koja se obično nalaze u gornjim tokovima rijeka i njihovih pritoka. mijenja sastav ribljih vrsta: autohtone. IHTIOFAUNA Destrukcija vodenih ekosistema nastupa već u fazi građevinskih radova na izgradnji brane. Oscilacija vodostaja u akumulacijama negativno se odražava na živi svijet u vodi a posebno na riblji svijet kako u akumulaciji tako i nizvodno. Usljed naglog ispuštanja sa vodom se ispušta i velika količina riba zatrpanih ogromnim količinama mulja koji se pokreće zajedno sa pražnjenjem vode. hladnoj vodi tekućice bogatoj kiseonikom.2. manje zahtjevne vrste. Tako se gubi biološka reprodukcija za cijelu godinu. Tako se. Usporen ili onemogućen protok vode ove efekte povećava pošto ta pojava znatno smanjuje efekat samoočišćenja.4. Intenzivni radovi. prometa materijala i sl. Oscilacije ili pražnjenja akumulacije do „biološkog minimuma“ usljed remonta ili vanrednog kvara i intervencije destruktivno djeluju na opstanak ribljih vrsta. često i endemske.1. visokokvalitetne salmonidne vrste nestaju. Formiranjem akumulacija prvo stradaju riblje vrste prilagođene čistoj.

naročito srednjem. hranjivosti. otopljenim gasovima. ekstremno visoke i ekstremno niske. Visoke oscilacije otežavaju uspostavu sistema navodnjavanja i ugrožavaju stabilnost prirodnih staništa riba. promjenu sezonskog rasporeda protoka. 4. OSCILACIJA ISPU[TENE VODE Kako je već naprijed izloženo. na destrukciju ekosistema i umanjenu valorizaciju rekreacije i turizma u nizvodnom toku. Ako su elektrane sa vršnim radom onda su te ekstremne oscilacije svakodnevne u ljetnom periodu.2. sezonske. delte i morske obale zbog promijenjenog sedimentnog nanosa. Ovo se odražava na eroziji obala i delte. zatim . niski protoci ostavljaju otpadne vode na suhom usljed čega nastaju ozbiljne posljedice. 4. naravno. Taj sloj vode je uvijek znatno rashlađen a zbog toga je i nizvodna voda znatno hladnija nego li u rijeka bez brana koja ljeti u svom. ali i naprijed navedenih promjena. tako da i one mogu biti dnevne. U većim naseljima nizvodno.redukciju obalno vodopoplavne raznolikosti staništa posebno nakon eliminacije poplava. kratkotrajna kolebanja protoka i promjene u ekstremno visokom i niskom protoku. oscilacije akumulacije su u direktnoj vezi sa veličinom protoka ispuštene vode.2.promjenu u kvalitetu vode: efekti na temperaturu vode. . toku ima povišenu temperaturu u odnosu na izvorišni dio rijeke. 50 . .1. naročito u ljetno vrijeme.redukcije biološke raznolikosti zbog blokade kretanja organizama. Struktura rada brane izaziva: . u negativnom kontekstu. sa neriješenom preradom fekalnih i drugih otpadnih voda. zamućenosti. kao i na ljudske potrebe za navodnjavanjem polja i turističku valorizaciju. Snižena temperatura vode znatno utiče na ekosistem i život u vodi.promjenu nizvodne morfologije korita rijeke i njenih obala.promjene u kvalitetu vode usljed promjena modela protoka i . .Postojanje brane i akumulacije izaziva: .promjene u nizvodnoj morfologiji izazvane promjenom modela protoka.2.promjenu hidrologije i to promjenu ukupnog protoka. koncentraciji teških metala i minerala. TEMPERATURA VODE NIZVODNO OD BRANE Brane za proizvodnju električne energije koriste za turbinska postrojenja vodu sa donje kote korisne zapremine (kota ulaza u ispusni tunel – cjevovod).

čovjekove kulture i duhovnosti ostaje na dnu buduće akumulacije. 4. Ostvarenje funkcije zaštite od poplava i izravnavanje protoka nizvodno bitno narušava stabilni nivo akumulacije. Usljed redukcije nanosa nastaju promjene u morfologiji korita rijeke i njenih obala. posljednjih sto godina brane se grade za proizvodnju struje. grade brane sa promjenjivim režimom rada.4. delte. a minimalni proticaji u ljetnom periodu prouzrokuju manjak vode za potrebe snabdijevanja domaćinstava. brane mogu pozitivno djelovati na izravnavanje voda nizvodno. Svi navedeni uticaji brana višestruko se intenziviraju izgradnjom niza brana na jednoj rijeci. minimalni protoci uzrokuju uspor slane morske vode što veoma šteti poljoprivredi u delti. 4. UTICAJI NA KULTURNO-ISTORIJSKU BA[TINU U dolinama rijeka čovjek je u dugom istorijskom razdoblju razvijao svoje naseobine i civilizacijske tekovine. Međutim. HIDROLO[KI UTICAJI Osnovni hidrološki uticaji nizvodno reflektiraju se u promjeni ukupnog protoka. promjeni sezonskog rasporeda protoka i kolebanju proticaja od ekstremno visokog do minimalnog. a naročito poljoprivrede. Poznat je kod većine rijeka disparitet u veličini proticaja od maksimalnog u kišnoj sezoni do minimalnog u vrijeme ljetnih suša. PROMJENA SEDIMENTACIJSKOG REŽIMA Brana zaustavlja prirodne procese sedimentacije u domenu akumulacije što se direktno odražava na visokoproduktivnim zemljištima nizvodno od brane koja više ne dobijaju ravnomjernu prirodnu ishranu. Nažalost. Kao tragovi tih civilizacija ostali su brojni kulturno-istorijski spomenici. a pogotovo brana u gornjim dijelovima rijeka gdje se.4.2. neki čekaju buduće generacije da ih otkriju. odnosno vršne elektrane. industrija.2. kako je ranije istaknuto. 51 . Najčešće zbog proizvodnje struje ostaju nezadovoljeni interesi i jednih i drugih. znatan dio tih spomenika i tragova ljudskog življenja. Nesumnjivo. Također.3. zbog nedovoljno velikih akumulacija. Maksimalni mogu opasno ugroziti naselja nizvodno izazivajući poplave. Očito da zadovoljavanje interesa jedne grupe ljudi (ljudi u delti) može se ostvariti na račun interesa druge grupe ljudi (ljudi na obalama akumulacije).3. pa čak i morske obale. Neki su vidljivi ili ranije otkriveni. Kada bi brane bile prvenstveno napravljene za sprječavanje poplava i izravnavanje vode one bi u tom domenu zaista imale pozitivno dejstvo. Optimizacija proizvodnje električne energije je dominantan cilj kome se podvrgavaju sve ostale moguće namjene brana.

slapovi. a kao pozitivan uticaj ističu razvoj turizma na novoformiranim akumulacijama. 4.Mjere za otkrivanje. klisure. umjesto ribolova na divljim vodama autohtone visokovrijedne salmonidne ribe. Vodopadi. ranije otkrivenih spomenika. najčešće. UTICAJI NA RAZVOJ TURIZMA Projektanti brana i akumulacija najčešće ističu višenamjensku funkciju brana. degradiraju ove visoko vrijedne prirodne rijetkosti. nudi se ribolov cipronida na vještačkim akumulacijama. predstavljaju prirodne raritete i najčešće su stavljeni pod visok stepen zaštite. brzaci ne mogu se dislocirati. Najčešće se u projektima velikih brana napravi popis-evidencija vidljivih. vodopadi. 52 . zaista. UTICAJI NA PRIRODNE VRIJEDNOSTI Rijeke i njihovo bliže okruženje. slapovi. a samo neki izuzetnog značaja se dislociraju van buduće akumulacije. U našoj praksi izgradnje brana poznate su dislokacije Arslanagić mosta u Trebinju i Pivskog manastira na Pivi zbog izgradnje brane Mratinje. umjesto izvorski čiste vode nudi se turizam na. pećine i dr. Ovo je. zagađenoj vodi. 4. Mada se gubi autentičnost i organska prostorna veza sa okruženjem. vrhunac ironije. Oni nestaju zauvijek u dubini akumulacije. kao da je vještačka akumulacija stvorena na tlu bez vrijednosti. u ovom slučaju šteta je 100 % jer. ipak je dislociranje spomenika dobro urađen posao zbog generacija koje tek dolaze. ili u potpunosti ili djelimično.4. Umjesto slapova i brzaka. Ove studije o novom turizmu predstavljaju vrhunac sarkazma u skrivanju izgubljenih vrijednosti. nudi se stajaća voda sa visokim oscilacijama. jednostavno. naročito tokovi u planinskim područjima obiluju nizom obilježja visoke prirodne vrijednosti. kanjoni. Uz pomoć UNESCO-a i drugih donatora ima dobrih primjera tog dislociranja (svjetski projekat dislociranja spomenika starog Egipta iz područja Asuanske akumulacije je najpoznatiji). Nažalost. istraživanje i dislociranje ograničene su najčešće vremenom i financijama. Brane i akumulacije često. Novi urbanistički planovi područja vještačke akumulacije razvijaju ispraznu priču i teoriju o nekoj novoj turističkoj perspektivi uopće ne analizirajući izgubljeno prirodno bogatstvo.5.

Vrbas sa Vrbanjom. dužini toka i energetskog pada najznačajnija je rijeka Drina koja je ispod Žepe do ušća granična rijeka. Sutjeska. Hronologija brana u BiH Izgradnja brana i formiranje hidroakumulacija u BiH u najužoj je vezi sa proizvodnjom električne energije. sa puno brzaka i uskih dolina (posebice Drina i Neretva). Vrbas i Bosna su u potpunosti od izvora do ušća bosanske rijeke. Lim i Rzav. ovo područje predstavlja izvorište svih bosanskih rijeka i ono je vododjelnica crnomorskog i jadranskog sliva. koji se pruža centralnim dijelom BiH. Crnomorskom slivu pripadaju Una sa Sanom. Prača. u većoj ili manjoj mjeri. jer je korištenje voda pa i hidroenergetika na nivou entiteta. Sa izvorišnog platoa skoro sve rijeke usmjeravaju svoj tok prema sjeveru osim Neretve i Trebišnjice. Sava (u potpunosti).5. te Drina sa pritokama Drinjača. BRANE U BiH 5. 5. Zbog planinskog reljefa izvorišta sve rijeke karakterizira specifičnost toka: gornji tokovi imaju karakter planinskih rijeka sa većim padom. Karakteristika bosanskih rijeka je u znatnom variranju proticaja u toku godine. Sve rijeke pripadaju crnomorskom slivu (utječu u rijeku Savu) osim Neretve i Trebišnjice koje gravitiraju jadranskom slivu. sve rijeke su ispresijecane entitetskim linijama. donji tokovi znatno bogatiji vodom imaju karakteristike ravničarskih rijeka. Područje jadranskog sliva je kraško (krečnjačko-dolomitskog sastava) i odlikuje se razvijenim hidrološkim podzemljem i ponornicama. Jadranskom slivu pripadaju Neretva sa Ramom. te Trebišnjica kao najveća ponornica u Evropi. Navedene su samo značajnije rijeke i njihove pritoke. što rezultira iz različitih intenziteta oborinskih padavina u toku godine.2. značajnim padom a time i hidroenergetskim potencijalom. Obzirom na izvorišnu nadmorsku visinu sve navedene rijeke odlikuju se. zbog čega se upravljanje ovim vodnim resursima značajno komplikuje.1. a Neretva do Metkovića i Una od Martin Broda do Bosanskog Novog. te Drina i Una (djelimično) su granične rijeke. Prema veličini protoka. Obzirom na prostiranje planinskog vijenca Dinarida pravcem sjeverozapad-jugoistok. Jedina veća akumulacija i brana koja nije 53 . Bunom i Trebižatom. Nažalost. RIJEKE U BIH Bosna i Hercegovina raspolaže znatnim riječnim potencijalom. Bosna sa Sprečom i Krivajom.

Tabela 7 . ekologija“. Pri izradi ove brošure nisu bili dostupni podaci o malim HE u Republici Srpskoj (HE Mesići na Prači i dr. istina na pritokama. Prva pregrađivanja. godine izgrađeno je i pušteno u rad trinaest brana za hidroelektrane sa većim ili manjim akumulacijama. ali je i ta akumulacija. Pregled izgrađenih brana sa tehničkim podacima dat je u Tabeli broj 8. bez formiranja većih akumulacija a više u funkciji preusmjeravnja vode vršena su i prije Drugog svjetskog rata u funkciji izgradnje malih hidroelektrana. godine i formiranjem Jablaničkog jezera. 54 . Osnovna namjena te brane prilikom izgradnje bila je vodosnabdijevanje industrije tuzlanskog bazena. Neke su i danas u funkciji i uključene su u hidroenergetski sistem u BiH (Tabela 7). Mnoge od tih mini hidroelektrana sa izgradnjom velikih brana su prestale sa radom (primjer HE Ljuta pored Konjica). Izgradnja velikih brana na osnovnom toku rijeka i formiranje većih akumulacija počinje izgradnjom HE Jablanica na Neretvi 1955.MALE HIDROELEKTRANE U BiH Izvor: B. Do 1992. a njihova proizvodnja struje dostajala je tek za javnu i kućnu rasvjetu. energija.Ćulahović „Tehnologija. One su obično bile locirane u blizini većih potrošača – gradova. prije nekoliko godina.). stavljena i u funkciju proizvodnje električne energije.prvobitno namijenjena proizvodnji električne energije je brana i akumulacija Modrac na rijeci Spreči pored Lukavca.

vode Trebišnjice usmjeravaju se prema Hrvatskoj za HE Dubrovnik. 55 . Neke brane i akumulacije su na teritoriji BiH. Tako su izgrađene brane u Zvorniku (HE Zvornik) sa Zvorničkim jezerom i Bajinoj Bašti (HE Perućac) čija je akumulacija skoro u potpunosti u Bosni i Hercegovini. Tako Buško jezero.Tabela 8 . ali su postrojenja za proizvodnju električne energije u drugim državama. Pregled hidroelektrana i njihov geografski raspored u BiH i okruženju dat je na slici 6. locirano između Livna i Tomislavgrada predstavlja najveću hidroakumulaciju u BiH. ekologija“ Zanimljivo je istaći da to nisu jedine brane i akumulacije u BiH. Jedino je brana Višegrad bosansko-hercegovačka. a ranije započeta brana Buk Bijela. pritoku Drine). a svoje vode usmjerava u Hrvatsku ka rijeci Cetini za HE Peruća. Vode pograničnog toka Drine u potpunosti su iskorištene za izgradnju elektrana za potrebe Srbije. Isto tako. Ćulahović „Tehnologija. energija. nije izgrađena zbog odsustva dogovora tadašnjih republika BiH i Crne Gore (uspor vode uz rijeku Taru.HIDROELEKTRANE U BiH Izvor: B. uzvodno od Foče.

27/88). godina „rezervisan je i zaštićen prostor“ na čak 53 lokaliteta za izgradnju brana i formiranje hidroakumulacija. ali i brana za druge namjene. br. BRANE U PROSTORNOM PLANU BIH 1981-2000. akumulacija i namjene dat je u tabeli broj 9 (Službeni list SR BiH.Napomena: Na datoj slici nije označena brana za HE Višegrad 5. Pregled tih lokaliteta.3. 56 . Prostornim planom bivše republike SR BiH za period 1981-2000. Na osnovu ocjene dinamičnog razvoja potrošnje električne enrgije u SR BiH i tadašnjoj zajedničkoj državi Jugoslaviji sačinjen je dugoročni plan izgradnje novih hidroelektrana.

PLANIRANE (I ZAŠTIĆENE) AKUMULACIJE ZA PERIOD 1981-2000. god.Tabela 9 . 57 . (I DALJE) U BiH Izvor: Izmijenjeni Prostorni plan SR biH 1981-2000. GOD.

četiri godine poslije prestanka važenja i dalje živi u kompletnom sadržaju i sa svim promašajima i iracionalnostima koje su u njemu izrečene. pretočen u restriktivne propise koji i danas važe) znači zabranu svih razvojnih aktivnosti ljudske zajednice na tim „rezervisanim i zaštićenim“ prostorima.Sl. Kako je moguće. Kao da se za ovih 23 godine poslije ništa nije desilo. dvadeset i više godina unaprijed da može neko reducirati život i stopirati razvoj određenog regiona samo zato da neko sutra. i s kakvim pravom.2 milijardi m³ akumulacionih prostora što bi odgovaralo oko 30% zapremine cjelokupnog prosječnog tadašnjeg oticanja površinskih voda u BiH. ipak svaki entitet računa u ovim godinama samo na čiste lokacije koje su u potpunosti na teritoriji entiteta. a nadležnost za nove namjene prostora su upravo na entitetima. taj pojam tako olako izrečen (ali. taj prevaziđeni prostorni plan. danas je izvjesno da to može biti i strana firma. Nažalost. lakše se dogovoriti između 58 . te da su neophodna dalja istraživanja na definisanju i novih akumulacija (!) za koje će trebati rezervisati prostore (!). Jer. Međutim. godine. Zanimljive su bar dvije stvari iz ovih planova izrečenih u prostornom planu jedne bivše države za vodne i energetske bilanse iste te države: . Mada su oba entiteta „privremeno“ (dokle?) produžila važnost starog Prostornog plana na svom dijelu.nema podataka na koliki prostor od značaja za život ljudi se odnosi pojam „rezervisati i zaštititi“. već tada u Prostornom planu iskazane su sumnje da će planirane akumulacije moći zadovoljiti potrebe za bilansom voda u pojedinim regionima do 2000.nema podataka o tome koliko bi se na tih 11. List 27/88 Legenda: V – vodosnabdijevanje N – navodnjavanje K – Kontrola poplavnih valova E – energetika O – oplemenjivanje minimalnih proticaja R – rekreacija i turizam Iz navedene tabele lako je uočiti da su skoro sve planirane akumulacije pretežno u funkciji proizvodnje električne energije.2 milijardi m³ vodne akumulacije našlo pod vodom plodna tla i koliko ljudi naseljava te prostore i . Jer. što jeftinije dobije taj prostor kako bi napravio branu. Ovo stvara novu realnost i nove poglede na neke nove brane. nažalost. A desilo se mnogo toga! Rat u BiH i nova stvarnost drastično su reducirale potrošnju struje i donijele nove odnose: rijeke su isparcelisane entitetskim crtama. Na osnovu tadašnjih analiza zaključeno je da se u BiH može dostići zapremina od oko 11.

godine. 5.4. NOVE BRANE U BIH I PROTOKOL IZ KJOTA Nove poslijeratne okolnosti nisu samo promijenile nadležnosti države te u skladu s tim i planove izgradnje brana zacrtanih Prostornim planom bivše republike SR BiH. 17 Protokola uvedena je i tzv. Osnovni poticaj i razvoj aktivnosti dolazi na osnovu odredbi jednog svjetskog ekološkog dokumenta poznatog kao Protokol iz Kjota. uništenje industrije. Certificirano smanjenje emisije (CER) koje se postigne ovakvim projektima mogu koristiti razvijene države (iz Aneksa B) kako bi dostigle svoje emisijske ciljeve iz Kjoto protokola. da se kolektivne emisije šest ključnih stakleničkih gasova smanje za 5%. Zbog toga se stvara višak proizvedene električne energije koji se usmjerava u izvoz. Cilj mora biti dostignut u periodu 2008-2012. a naročito u posljednje dvije godine (2003. 59 .“trgovina emisijama“. da implementiraju održivi razvoj projektnih aktivnosti koje će sa nižim troškovima smanjiti emisiju u zemljama koje nisu članice Aneksa B (čitaj: nerazvijenim zemljama) koje imaju „višak nepotrošenih emisija gasova“. financijskih. i 2004.4.dvije države nego među entitetima (slučaj najnovijeg sporazuma između Republike Srpske i Crne Gore o nastavku radova na brani Buk Bijela). godine donesen je Protokol iz Kjota. Taj mehanizam nazvan CDM (mehanizam čistog razvoja) dopušta razvijenim zemljama. Osim standardne inercije energetičara za investiranjem pobude za izgradnju novih brana i akumulacija dolaze i iz okruženja. Time se stvorio višak instalisanih kapaciteta u odnosu na potrošnju u BiH. tehnoloških i drugih uzroka bitno su reducirali potrošnju električne energije. I pored te činjenice i pored nedostatka novca u BiH posljednjih godina. PROTOKOL IZ KJOTA BiH je u maju 2000. popisanih u Aneksu B Protokola. Zato se pojavljuju neke nove brane reduciranih mogućnosti a kojih nije ranije bilo u Prostornom planu (brana Ustikolina). godine. velikim emiterima stakleni-čkih gasova. Suština Protokola je obaveza razvijenih zemalja kao i tranzicijskih.1. Među mehanizmima za ispunjenje obaveza u čl. Na osnovu Okvirne konvencije u decembru 1997. 5. 6 i čl.) planovi za novo pregrađivanje rijeka se intenziviraju. Devastacije u ratu. ali i gašenje mnogih industrijskih kapaciteta ili smanjen obim proizvodnje usljed tržišnih. iz spiska u Aneksu B. Taj višak je preko 50% i obzirom na slabu mogućnost oporavka industrije i investi-cija u nove industrijske kapacitete on je dugoročan. godine usvojila OKVIRNU KONVENCIJU UN O PROMJENI KLIME iz 1992.

kako bi se neki lokalni otpori u potpunosti eliminisali. Direktiva o trgovanju emisijama ima listu projekata koji se ne mogu financirati zbog ekoloških uvjeta (nuklearke. 5. odnosno entiteta.CER-ovi se mogu prenositi od sada do 2012. Međunarodni faktori u BiH su shvatili „da evropska šema trgovine emisijama stvara nove mogućnosti za BiH ekonomiju“ (Konferencija „Obnovljivi izvori energije i certifikovanje aeroemisija – Prilika za Bosnu i Hercegovinu“ – Sarajevo. razvijene zemlje. eksploatacija šuma i dr. O ovim izuzećima i ograničenjima u pregovorima se ne govori. Ovo je odmah shvaćeno kao odlična šansa da se u taj mehanizam karbonsih kredita uključe nove brane i nova pregrađivanja bosanskih rijeka. godine). ali i zbog industrije brana koja je u 60 .). odnosno davanje tzv. Među tim isključenim projektima su i veliki hidroenergetski projekti (veći od 20MW) koji ne zadovoljavaju kriterij Svjetske komisije za brane. veliki emiteri gasova. godine. Projekti moraju biti ekološki certificirani. između ostalog i formiranju fondova radi finansiranja CER-a. Prema saznanjima EU. Pojavljuju se posrednici za nove velike brane uz velike povlastice koje bi se dale privatnom kapitalu od strane države. u ovom momentu.2. Od svih zemalja iz susjedstva koje pokazuju interes najaktivnija je Austrija. CDM projekti moraju biti ekološki prihvatljivi. „karbonskih kredita“. nije članica Kjoto protokola.2004. Uslovi koje treba ispuniti za ratifikaciju Protokola nisu jednostavni i iziskuju znatne finansijske i ljudske resurse kako bi se izgradio Nacionalni izvještaj o stakleničkim gasovima u BiH. Prostim jezikom rečeno. CDM projekti se moraju provoditi u svim zemljama koje nisu u spisku Aneksa B. Naše pravo na razvoj kroz dodatnu (nepotrošenu) emisiju nude nam da potrošimo izgradnjom novih brana i akumulacija na bosanskim rijekama. entitetski nivo. godine. mogu kupovati „nepotrošeno pravo emisije“ od nerazvijenih zemalja investirajući u projekte te zemlje. Znači da se do daljnjeg pravno BiH ne može kandidovati za CDM projekte. odnosno mora se izvršiti analiza okolinskih uticaja. Zbog konstantnog deficita u proizvodnji struje. te pristupili aktivnostima za ispunjenje svojih obaveza.4. Da li će građani i ovaj put biti obmanuti i da li će im biti skrivene neke činjenice? To su: 1. ali su članice Kjoto protokola. BiH. 11. Između ostalog su i projekti u kapacitete obnovljive energije. Zemlje EU pojedinačno. ali i EU kao cjelina su ratificirali Kjoto protokol 2002. Vlasti su prilagodile zakone da se odlučivanje o izgradnji brana podigne na veći.5. NOVE BRANE Ponuda za nove brane jednako je prisutna u oba entiteta. 2.

Gatačkog i Dabarskog polja u nivo Trebišnjice. To. sada se u F BiH pokušavaju stopirati radovi na projektu Gornji horizonti zbog sumnji da će se reducirati voda sliva Neretve (izvor Bune. u najboljem slučaju. problem Hutovog Blata). Bregava. odnosno hidroelektrane: HE Konjic – Neretva HE Glavatičevo – Neretva HE Ustikolina – Drina HE Vrhpolje – Sana (sliv Une) HE Vranduk I – Bosna HE Vranduk II – Bosna 61 . agencijske. a posebno lokalne zajednice. Neretva je tehnički iskorištena od Mostara do Konjica. Uzimaju se u obzir samo brane sa „čistih teritorija“ u oba entiteta. Kako je već napisano. Drina je već znatno tehnički iskorištena. U fazi izrade ovog teksta informacije o pregovorima su veoma oskudne. Prema saznanju iz eko-organizacija (protest zbog eventualnog potapanja rijeke Tare. Ostao je tok od cca. Istina. U Prostornom planu na osnovnom toku rijeke Bosne nisu planirane velike brane zbog velikih naselja i infrastrukture u dolini Bosne. Nastale su i neke redukcije.Austriji jako razvijena i koja bi se uključila u izgradnju brana u BiH. ponude za izgradnju brana su dosta reducirane. Prostornim planom brane su bile planirane isključivo na pritokama. U „federalnom“ toku Vrbasa nisu planirane nove brane. što zbog iskorištenosti ili razvijenih naselja u gornjem toku (Donji Vakuf-Bugojno-Gornji Vakuf). brane koje zadiru u interese oba entiteta zbog novih entitetskih granica su sada u drugom planu. Prema informacijama iz medija. može da rezultira ponudom jedne do dvije manje protočne brane. kojim se vrši prevođenje voda iz Nevesinjskog. u Republici Srpskoj stranim potencijalnim investitorima (Austrija) nudi se izgradnja dvije elektrane na Vrbasu i Buk Bijela na Drini. 80 km od izvorišta do Konjica. Projekat Gornji horizonti. ali je zato „federalni“ dio Sane aktuelan (brana Vrhpolje). U oba entiteta pregovori su praktično na nivou vlada. Tako sliv Une isključuje Unu zbog planiranog nacionalnog parka. i izgradnja brana ponovo je aktualizirana i nastavilo se s radovima koji su prije rata obustavljeni. a u F BiH „čiste brane“ mogle bi biti HE Konjic i HE Glavatičevo. Za Federaciju (odnosno Elektroprivredu BiH) značajan je dio od grada Goražda (dokle dolazi uspor od HE Višegrad) do nekoliko kilometara iznad Ustikoline. U odnosu na planove iz Prostornog plana. U Federaciji Bosne i Hercegovine (Elektroprivreda BiH) u opticaju su sljedeći lokaliteti. pregovori su „u četiri oka“ i nema govora o uključivanju javnosti. koja je nacionalni park) Republika Srpska i Crna Gora su napravile dogovor i riješile ranije sporove i usaglasile interese u izgradnji brane Buk Bijela.

. a i zbog odsustva otpora gradnji od nevladinih organizacija (projekat realizira Elektroprivreda HercegBosne) nema podataka da li je projekat u okviru ranijih tehničkih pokazatelja. te kako je zatvorena (ako je?) konstrukcija finansiranja. ako će se sve to uraditi naknadno kao puki prilog kompletiranju dokumentacije. 62 . godine objavljeni su podaci za četiri brane koje su se planirale realizirati u tom periodu.Neke od ovih brana nisu bile u dugoročnim planovima te nije poznato u kojoj su fazi izrade projekata i kakve su im tehničke karakteristike. koji je u dugoročnim planovima. Na osnovu srednjoročnog razvojnog plana EP BiH početkom 2000. Zbog oskudnih informacija. a sve to neposredno utiče na cijenu izgradnje brane. Brane za HE Konjic i HE Glavatičevo planirane su kao vršne – sa promjenjivim režimom rada i protoka u ekstremnim vrijednostima što predstavlja vrhunac negativnog dejstva po ljude i okoliš. nedavno je doživio „polaganje kamena temeljca“. Projekat HE Mostarsko Blato. Osnovni podaci dati su u tabeli 10. Glavatičevo i Vrhpolje su akumulacijske brane sa pribranskim postrojenjima. Izuzev za HE Konjic. Izuzev. Tabela 10 . a brane Konjic. a ekološke i druge vanjske troškove ionako neće prihvatiti privatni kapital. nema izrađenih studija uticaja pa nisu poznati socijalni i ekološki aspekti. Nejasno je kako se kupcu mogu nuditi nekompletni projekti. bez studije uticaja nema ni korekcije projekta. Jer.AKTUALNI PLAN IZGRADNJE NOVIH HIDROELEKTRANA Izvor: podaci ELEKTROPRIVREDE BiH Iz tabele je lako uočiti da je brana Ustikolina predviđena kao protočna. niti kompenzacija i sl.

potopio pritoke Sanicu.n. U kojoj je fazi u vrijeme izrade ove knjige (2004. ne nikako. Kevušu i svojim najvećim dijelom toka rijeku Dabar. 239m.5. Izvorište je u Vrbljanima.n. rijeka Sanica. otpor izgradnji brane Vrhpolje na rijeci Sani. Osnovni problem za postizanje veće akumulacije predstavlja gradsko područje Ključa. Akumulacija bi se prostirala na terenu dvije općine Federacije BiH. Dužina toka Sane. Banja Ilidža. gravitacijska ili potporna?) i drugim karakteristikama. Akumulacioni bazen bi. te ne čudi što se plan za izgradnju brane za HE Vrhpolje našao u Prostornom planu SR BiH 1981-2000. najveće pritoke Une je 146 km sa površinom sliva od 3369 km². Podaci koji se prezentiraju u brošuri dobiveni su od NVO „Devet rijeka“. Kozica. Veličine kote uspora (233 m. a donji tok je ponovo u Republici Srpskoj (Prijedor i Bosanski Novi). HE VRHPOLJE SA HE ^APLJE „Hvala. srednji tok sa dijelom općine Ključ i općinom Sanski Most je u Federaciji BiH.v. oplemenjivanje minimalnih proticaja i navodnjavanje (tabela 9). ili 345 m. Entitetske međe i grad Ključ sa okolinom limitirale su veličinu brane i akumulaciju planirane HE Vrhpolje. rijeka Dabar i postojeće putne komunikacije. Srednji tok Sane je interesantan po svojim hidroenergetskim karakteristikama. Najnovijom entitetskom podjelom njen tok je isparcelisan: gornji tok od izvorišta do iznad Ključa je u Republici Srpskoj. Nije poznato kakav bi uticaj imala nova akumulacija na termomineralne vode Banje Ilidža i Kozica. između ostalog. a druge namjene sekundarne prirode su bile: kontrola poplavnih valova. betonska. godine na nivou idejnog rješenja – I faza.5. o broju moguće iseljenih stanovnika i dr. desne. Određeni tehnički podaci dati su u tabeli 10. godine. istina. 63 . Već prije više od dvadeset godina namjena brane je bila prvenstveno za proizvodnju električne energije. Projekat HE Vrhpolje sa HE Čaplje kao kompenzacionim bazenom urađen je 2000. a ušće u Unu u Bosanskom Novom. te Banjicu. o potopljenim naseljima i plodnom zemljištu. ali i dijelu entiteta Republike Srpske.v. Ako se nas malih ljudi pita!“ – Poruka iz „Devet rijeka“ Osim evidentnog građanskog otpora izgradnji brana na Neretvi iskazan je. Zgonsko Polje.v. Ostali precizniji podaci o vrsti brane (nasuta. – varijante) opredjelio je kompromis tehničkih perfomansi i broja potopljenih naselja. Čapaljsko Polje. nisu dostupni široj javnosti. u znatno skromnijem obimu. te bi u proceduri donošenja odluke trebalo izvršiti usaglašavanje među entitetima. Kozicu. godine) nije poznato.n.

64 .

Ali.“ Mak Dizdar Neretva je najveća pritoka Jadranskog mora na Balkanu. Izvire na 1227 m nadmorske visine. ovakav primjer graditeljstva industrije brana nije zabilježen.1.. Do ušća Rame Neretva teče prema sjeverozapadu. Od Župe je sve do ušća Rame pad znatno manji. a iza utoka ove pritoke naglo skreće prema jugu. a dolina šira. stani vodo. ne potapaju sva ljudska naselja (Mostar.. U svijetu nije nepoznata izrada niza kaskadnih brana i akumulacija na pojedinim rijekama. Brane od Uloga do Počitelja uzimaju rijeci i ljudima više od 200 km toka od ukupno 230 km dužine toka rijeke. Konjic) nego ih „samo“ ostavljaju u sendviču vodnih akumulacija. pod vrhom Gredelj. a kamoli svjetskim kriterijima) kakva je Neretva isprojektovat i izgraditi dvanaest velikih brana i formirati isto toliko vještačkih jezera je vrhunac „tehničke prilagodbe rijeke i prirode“ potrebi čovjeka. Na jednoj maloj rijeci (prema evropskim.. Apsolutno orjentisani ka njenom maksimalnom iskorištenju isključivo u funkciji energije zanemarili su u potpunosti sve druge namjene vode kao općeg. Izvorišna dionica doline Neretve duboka je do 600 m i u svom gornjem toku zove se Borač. 65 . sa slapovima i manjim vodopadima. po procjeni geologa. Jablanica. U svom gornjem toku Neretva protiče kroz dolinu koja se pruža paralelno sa planinskim masivima ne presjecajući ih.. Na tim vertikalama skoro da nema vegetacije.. ali i ograničenog ljudskog dobra. a dolina uska.Iz poznate pjesme ansambla „Djevojke sa Neretve“ Opsjednutost energetičara potencijalom Neretve školski je primjer jednostranog odnosa prema prirodi. RIJEKA NERETVA „Ima jedna modra rijeka. niti je realiziran sa takvom gustoćom brana i akumulacija. prirodnim resursima i ljudskom dobru. stariji od 175 miliona godina.6. Dužina toka iznosi 230 km. Odatle njena dolina presijeca planinske vijence pod pravim ili oštrim uglom. U kanjonu je Neretva vrlo brza. Uz samo jednu opasku i malo pitanje: “Za koga i kojem čovjeku?“ 6. na obroncima planine Lebršnik. Ovaj dio Neretve odlikuje se kanjonskim stranama visine od 800 do 1200 m. Na području Borča pad Neretve izrazito je velik.“ . Istina. građene su od krečnjaka koji su. BRANE NA NERETVI „Stan’ Neretvo.

Doljanka i Drežanka). Neretva teče kotlinom koju sa sjevera okružuju planine Visočica. te je i plovna sve do svog utoka u more u Pločama. a vode Neretve. te sa izvorištima nekoliko desetina metara iznad nivoa rijeke (Lađanica. Prirodna baština ovog područja je visoko ocijenjena. pritoka i brojnih izvora su I klase kvalitete iznad Konjica. u raznim stepenima zaštite. široka i duboka. Krupac.Kanjon Rakitnice kao regionalna vrijednost sa stepenom zaštite I-II i . Izlazeći iz kanjona Neretva ulazi u Mostarsko polje. PRIRODNE VRIJEDNOSTI NERETVE I OKRU@ENJA Neretva je. Buna). naročito u svom gornjem toku.Blatačko jezero kao lokalna vrijednost sa II stepenom zaštite.regionalni park prirode „Prenj“ koji obuhvata dijelove Prenja. a zatim. Južnu i istočnu stranu ograničava Prenj. Neretvica. sa svojim bližim okruženjem poznata kao izuzetno atraktivan prostor. 6. te sa nizom vrela uz korito Neretve. te Bitovinja i Vranica.Vodopad Šištice Kao rezervati prirode su valorizirani: .2. izdašne vodom.Boračko Jezero . Neretvu karakteriše hidrološka specifičnost. Čvrsnice i Čabulje sa dijelom Neretve i njenih pritoka sa stepenom zaštite I-IV . Trešanica. Površina sliva Neretve iznosi 8220 km². pošto napusti klisurasto suženje ulazi u svoj donji tok. Desne pritoke su dužeg toka sa izvorištima na većim visinama (Ljuta. Od Metkovića (Hrvatska) je mirna rijeka. ali i naučno-vaspitne aktivnosti neka posluži sljedeći primjer: Kada je stručna ekipa DIF-a (Državni institut za fiskulturu – danas Fakultet fizičke kulture) iz Beograda davne 1950. Bijela. Glogošnica. Lijeve pritoke su kratke. pun raznolikosti i visokih prirodnih vrijednosti. godine tražila na prostoru tadašnje Jugoslavije 66 . Prostornim planom bivše SR BiH valorizirani su kao prirodne vrijednosti: . koji počinje uzvodno od Čapljine. Bjelašnica.Pod najstrožijim režimom zaštite u okviru navedenog regionalnog parka su sljedeći lokaliteti: . te ne čudi što je ovaj prostor već unazad više od pedeset godina. a sa zapadne strane Čvrsnica. Na ovim prostorima obitavaju brojne endemične vrste flore i faune. Rakitnica. Rama. Kao ilustraciju koncentracije skupa raznolikosti visokih prirodnih vrijednosti izuzetno pogodnih za rekreativnosportske. Zbog kraškog sastava južno i istočno.Neretva ima sve karakteristike planinske rijeke sa relativno velikim padom. a dolomitnog sa sjevera. Idbarčica.

te vodu i prostor za razvoj turizma. I sve dok su se pravile studije Neretva je neprekinuto tekla sve do 1953. drugi. godine. Čvrsnicom i Čabuljom sa pripadajućim tokovima Neretve i pritoka. 800 m na dužini toka 230 km. Bleda i Bohinja. Jablaničko jezero. Zašto? Jer je tu na prostoru ne većem od 5 do 10 km bilo sve: i mirna voda gorskog oka – jezera za plivačke. do 1987. godine na Neretvi. HIDROENERGIJA I NERETVA .IZGRA\ENE BRANE (Tabela 11. 6. 1964.) I dok su jedni u Neretvi nalazili Božiji dar. ronilačke sportove i kajakarenje na mirnim vodama. najveće dubine 34 m i korisne zapremine 5 hm³. uzvodno do Konjica pretvorena je u vještačku akumulaciju. Mavrova i niza drugih lokacija izabrano je Boračko jezero i obližnja Bukovica (Neretva).najpogodniji prostor za ljetni kamp svojih studenata uzela je u razmatranje 50-ak lokacija diljem zemlje. bilo je atraktivno za energetsko iskorištenje. godine pristupa se izgradnji brane za HE Rama na istoimenoj rijeci. drugi južnije sa Prenjom.3. korisna zapremina je 466 hm³. Dužina ove akumulacije je 12 km. Sutjeske. Pet kilometara uzvodno od Jablanice podignuta je lučna brana visine 80 m i na taj način rijeka. Treskavicom sa kanjonom Rakitnice i Neretve. i Prenj sa vrhovima preko 2000 m za planinarenje i vertikalama za alpinizam i prirodne trim-staze za pješačenje i trčanje itd. U konkurenciji Triglava. Kopaonika. itd. Durmitora. Jedina nedoumica predlagača je kako riješiti problem da se gornji tok sa kanjonom Neretve ne nađe u prostoru oba nacionalna parka. dok su u Neretvi vidjeli zalihe čiste pitke vode za pokoljenja koja dolaze. godine. Najveća dubina je 95 m. odmor za dušu. a površina 1500 ha. a u novije vrijeme rafting i ekstremne sportove. godine. oazu visokih prirodnih vrijednosti i bioraznolikosti. opet. tzv. površine 314 ha. Hidroakumulacija Salakovac je duga 20 km. Pad Neretve od cca. a akumulacija Rama formira se 1968. bogatstvo vodom. Akumulacija Grabovica dužine 12 km. od Jablanice do Mostara. Po završetku Drugog svjetskog rata pristupilo se konkretnom iskorištenju potencijala rijeke Neretve. Posljednja hidroakumulacija. ljudi energetske struke u toj istoj plahovitoj vodi vidjeli su samo jedno – njenu hidroenergetsku moć. površine 130 ha. desnoj pritoci Neretve. 67 . Prva izgrađena brana za HE Jablanica puštena je u rad 1955. Bjelašnicom. i plahovita Neretva sa kanjonom Rakitnice za sportove na divljim vodama. jadranske obale i Velebita. podignute su još tri brane sa akumulacionim jezerima. Ne čudi što je upravo intenzivna aktivnost da se na ovom prostoru proglase dva nacionalna parka: jedan sjevernije sa Igmanom. I počeli su još početkom prošlog vijeka praviti studije kako najbolje iskoristiti njen energetski potencijal. osebujnu ljepotu. Od 1981. te navodnjavanje plodne doline i delte. najveća dubine 40 m i korisne zapremine 16 hm³. istina neravnomjerno u toku godine.

Ostalo je suho korito Neretve od brane do Jablanice i „biološki minimum“ proticanja koritom Rame od Šćita do ušća u Jablaničko jezero. Pregled sa karakteristikama akumulacija na Neretvi dat je u tabeli broj 11. sa vrlo malo plodnog tla. a kotline su krševite. HE Salakovac i HE Mostar su protočne sa pribranskim turbinskim postrojenjima. Sve akumulacije su visoko oscilirajuće od 55 m Ramske do 5 m protočnih akumulacija. Brane Grabovica. Salakovac i Mostar u odnosu na brane Jablanica i Rama neuporedivo su ljudima nanijele manje štete jer su prostori gdje su formirane akumulacije slabo ili nikako bili naseljeni. Sa aspekta degradacije ekosistema štete su značajne naročito zbog potapanja niza obilnih izvorišta čiste pitke vode (Aleksin Han i dr. Škrijelj: Ihtiološka monografija 68 . godine sa dužinom 10 km.37 hm³. Brane za HE Grabovica. Brane HE Jablanica i HE Rama su akumulacijske visoke brane sa turbinskim postrojenjima dislociranim nizvodno od brane. formirana je 1987.HE Mostar. dubinom od 20 m i korisnom zapreminom 6.). Izgradnjom ovih pet brana Neretva je od Konjica do Mostara izgubila karakteristike rijeke u dužini od preko 80 km. OSNOVNE KARAKTERISTIKE AKUMULACIONIH JEZERA NA RIJECI NERETVI Napomena: Oscilacija vode= razlika između maksimalne i minimalne radne kote Izvor: R. površinom od 112 ha.

1. neretvanska dolina je prostrana i široka sa više proširenih dolina pritoka (Rama.) čime se znatno dobiva na zapremini akumulacije. Neretvica. a oscilacije vodostaja kreću se i preko 30 m.PEDESET GODINA POSLIJE Godine 2005. 7. Žuglići. Ostrožac. Paprasko. granitnoj podlozi.2. BRANA I AKUMULACIJA HE JABLANICA . Računa se (do egzaktnih podataka je teško doći) da je područje 69 .n. – kote turbinskog postrojenja): . Lisičići. izgubljena ljudska dobra i pedeset godina teškog života onih što ostadoše uz akumulaciju. ni ovog puta neće biti ispričane. sa suženim profilom korita imao je još najmanje dvije tehničke prednosti: . 7. Rame i Idbarčice bili su gusto naseljeni sa nizom naselja (Orahovica. Zapremina korisne akumulacije je cca. Tako je maksimalni bruto pad povećan na 111 m (sa 27o.7. Najveća dubina je 80 m. – maksimalne kote Jablaničkog jezera do 159 m. Idbarčica i dr.iznad brane. Izbor lokacije brane na čvrstoj.5 m. TEHNI^KI PODACI Projektanti prve velike brane u Drugoj Jugoslaviji apsolutno su bili opredjeljeni za lokaciju koja će obezbijediti maksimalne tehničke efekte. Čelebići. navršava se punih 50 godina od puštanja u pogon HE Jablanica odnosno formiranja hidroakumulacije poznatije pod nazivom Jablaničko jezero. uzvodno do Konjica. a površina je 1440 ha.v.n. Tako je formirana akumulacija duga preko 30 km sa maksimalnim usporom u gornjem dijelu grada Konjica. Sva naselja su bila povezana cestom i željeznicom. Plodna kotlina između Konjica i Ostrošca.). Svečanosti i obljetnice su uvijek bile za glorifikaciju uspjeha. Upriličit će se svečanosti na kojima će se istaći proizvedeni milioni kilovatsati i zarađene milijarde.v. Rama i dr. a da se dužina dovodnog tunela znatno ne poveća. 290 hm³. SOCIOLO[KE POSLJEDICE Izbor tehnički optimalnog rješenja imao je razorne posljedice po ljude i okoliš. Ribići. te donji tok Neretvice.nagli zavoj Neretve od pravca sjeverozapad ka jugu osigurao je da se turbinska postrojenja postave 5 km niže od brane čime je korisni energetski pad znatno uvećan. Ona druga priča: štete i nevolje ljudi čija imanja ostadoše na dnu jezera.

vodovoda i dr. sve dažbine za priključenje na mrežu električne energije u potpunosti platila po tada važećoj tarifi. 70 . Brodice i prevoz su brzo ukinuti. ali ne novcem hidroelektrane nego iz solidarnih sredstava općinskog samodoprinosa. Država nije imala obaveze za novo zapošljavanje niti je preuzela brigu za stambeno zbrinjavanje. novih mostova. Prve sijalice u naseljima tik uz akumulaciju zasvijetlile su tek početkom 70-ih. Lisičići. ali su najčešće ostajala samo puste priče. i jedina. Prema pamćenju iseljenih. Od nekad bogatog kraja postao je nejnerazvijeniji dio općine Konjic. To stanovništvo povuklo se u padinste dijelove iznad svojih potopljenih naselja. Čelebići. mostovi nikada nisu izgrađeni. Jablanici.buduće akumulacije naseljavalo 4500 do 5000 ljudi. snijegu. nego je. najkvalitetnije zemljište plaćeno je tako jeftino da je jedan metar četvorni pak-papira imao u to vrijeme veću cijenu od jednog metra četvornog zemlje prve kategorije. a naročito voćem. Prva izgrađena tvornica u Neretvici (Tvornica zakovica) ne samo što nije u konstrukciji finansiranja imala novac od proizvedene struje. Po kiši. Mostaru i Sarajevu. vjetrovima. Naročito su se u velikoj nevolji. bila je više nego mizerna. koji je imao razvijenu trgovinu poljoprivrednim proizvodima. kroz blato. U početku je Elektroprivreda o svom trošku organizovala prevoz mještana brodicama (Lisičići-Čelebići. hiljade učenika. Tako su na neplodnoj zemlji. Paprasko – Žuglići) do izgradnje mostova. najviše pogođenoj akumulacijom. A ta prva. radnika i mještana prelazili su jezero kako bi došli u školu. Potapanjem gradića Ostrožac. cio kraj Neretvice. sa veoma intenzivnim iseljavanjem koje se nastavilo sve do danas. bez izvora pitke vode koji ostadoše na dnu jezera. Cijelo područje tadašnjeg sreza konjičkog (desna obala akumulacije) sa preko 10. Naknada za izgubljene nekretnine u siromašnoj državi. Znatan broj iseljenih nisu bili ekonomski moćni da grade ili kupe kuću u Konjicu.000 stanovnika ostalo je odsječeno. fabriku ili na pijacu da prodaju svoje oskudne usjeve. ostao je ekonomski i komunikacijski odsječen. Mnogim prinudno iseljenim eksproprijacija je izvršena i na nekretninama koje su se našle van zone akumulacije zbog izgradnje nove ceste i željezničke pruge. izgrađena je punih 25 godina poslije izgradnje HE Jablanica. tvornica u nerazvijenoj dolini Neretvice. našli ljudi na desnoj obali akumulacije. inače do tada poznat kao voćarski kraj. naprotiv. Prvi viseći most u Ostrošcu također je izgrađen i konstrukcija osigurana iz izvora koji nisu od brane. su pljuštala. Žuglići i dr. upravo izašloj iz rata. Problemi prelaska jezera malim čamcima su se uvećali smanjenjem nivoa jezera zbog ogromnih količina blata zaostalog na obali iza povučene vode. nastali novi Ostrožac. Obećanja vlasnika brane o izgradnji novih puteva. bez komunikacija. Ribići. Od tada je krenula stagnacija razvoja tog kraja. zbog potpunog prekida komunikacija.

Uz sve ove. Poznato je da je prije akumulacije Konjic imao skoro idealnu klimu sa snježnim zimama i suhim i toplim ljetima sa maksimalnim brojem sunčanih dana. Nekadašnji tok Neretve bogat autohtonim vrstama plemenitih salmonidnih riba praktično je u jablaničkoj akumulaciji doživio potpuni kolaps. podignut je čitav niz pregradnih brana čime je kontinuitet toka ovih izuzetno atraktivnih rječica višestruko isprekidan. Naročito negativno na razmnožavanje ribljih populacija u jezeru utiču oscilacije vode koje 71 . Kraj. Samo u periodu velikih voda. U priobalnom pojasu nemoguć je razvoj pčelarstva zbog stradanja pčela u prostranstvu akumulacije. Samim tim. ali i neplanski. Također je više od 5 km toka Neretve. šaran sa babuškom. Nove vrste. incidentno unešene u akumulaciju. Neretvice. Najveći negativni uticaj zabilježen je u ihtiofauni. Kraljuščice. U zoni fotosinteze na dnu akumulacije razvijaju se podvodne trave i alge s nepovoljnim dejstvom na rekreaciju i turizam. naročito atraktivne glavatice. bitno je na akumulaciji smanjio sportski ribolov a time i turističku ponudu. a zamijenjene su alohtonim vrstama. Akumulacija je okolnim prostorima i gradu Konjicu donijela veliku vlažnost zraka i do 80%. Primijećena je i riba linjak za koju je nepoznato kako se našla u akumulaciji. Autohtone vrste glavatice. Klimatski uticaji naročito su prisutni u vidu magle i vlaženja priobalnog pojasa. te smuđem ali u novije vrijeme bjelica i korov riba sunčica. Nestanak endemskih ribljih vrsta salmonida. od brane nizvodno do turbinskih postrojenja (grada Jablanice). ostalo bez vode. prije svega. To su. Bijeloj i Idbarčici. selu Idbar izgrađena je visoka lučna betonska brana koja je prilikom probnog punjena napuštena zbog tehničkih manjkavosti i opasnosti od urušavanja i danas stoji kao spomenik i opomena ljudima da nema tehničke perfekcije. a i gornjeg toka Neretve sa pritokama. u potpunosti je ostao bez ove kulture. Zbog namjere da se formira pomoćna akumulacija u. manje atraktivne za sportski ribolov ali i slabijeg kvaliteta su planski. mekousne pastrmke. Radi smanjena nanosa u akumulaciju na dvije pritoke Neretve. Ovo je direktno uticalo na voćarske zasade usljed bujanja parazita i biljnih štetočina.7. vodu nastanjuju i domicilne cipronidne vrste kao kljen i strugač. ove rječice prestale su da budu prirodno mrijestilište autohtone neretvanske pastrmke koja je imala izvrsne uslove za razmnožavanje i razvoj u ovim pritokama. Idbarčice. ali i na osiromašenje ribljeg fonda zbog osiromašenja vode kiseonikom. EKOLO[KE POSLJEDICE Najveća posljedica je trajni gubitak oko hiljadu hektara plodnog tla i pretvorba rijeke tekućice u stajaću vodu akumulacije. Akumulacija je prekinula i prirodnu migraciju i mriješćenje ribe u tokovima Rame. uslijed prelijevanja vode preko brane. privremeno se formira izgubljeni tok rijeke u suhom koritu. nekad poznat po vinogradima i odličnim sortama grožđa. Seončice. zubatka i potočne pastrmke su potpuno nestale u akumulaciji.3.

trave na dnu jezera. Ovaj privredni subjekt prirodom svoje proizvodnje ne potiče razvoj drugih. niti posebna prava onih čija su dobra uz neprimjerenu nisku cijenu postala dio sistema za proizvodnju struje.se dešavaju upravo pri mriješćenju u priobalnom pojasu. U toku ljetnih mjeseci. isparenja i neugodne mirise na dijelu obale s kojeg se voda povukla. obavezno svake godine. Prije svega. jer današnje hidroelektrane visoko sofisticirane tehnologije i automatizacije zapošljavanju veoma mali broj radnika. koje traži brojnu radnu snagu. kao što je primjer termoelektrana uz koje se snažno razvija rudarstvo. strugač. Te intenzivne oscilacije čak i usred ljeta skoro u potpunosti degradiraju turističku ponudu.4. Lisičići i dr. neki drugi mogući pozitivni efekti za domaće stanovništvo se ne realiziraju iz ranije iskazane činjenice da optimizacija proizvodnje struje potire neke druge korisne namjene akumulacije. Istina.) Zbog visokih oscilacija na jablaničkoj akumulaciji nije moguć uzgoj ribe po kaveznoj tehnologiji. Svaka druga pozitivna posljedica. Punih 8 km od Konjica do Čelebića je područje niti jezera niti rijeke. jer je kao prvoizgrađena koncentrisala sve tehničke službe za sve nove brane i elektrane (tehničko održavanje i sl. Opadanje akumulacije u ljetnom periodu uzrokuje proces truljenja. ako ih ima. Naročito se ove oscilacije negativno odražavaju na području tzv. Alge. 7. Mostar). nema znatnog zapošljavanja. u jablaničkoj elektrani zaposlen je znatan broj radnika. Hidroelektrana pripada drugom čije je sjedište obično daleko od akumulacije. Niko se ne smatra obaveznim da ove naplavine čisti. dolazi do oboljenja nekih vrsta riba (kljen.) gdje i male oscilacije pomjeraju obalu na desetine. Hladna voda donjih slojeva koja se obrušava na turbine rashlađuje vode nizvodnih akumulacija (Grabovica. bjelica – pojava pantljičare). EKONOMSKE POSLJEDICE Temeljna pozitivna ekonomska posljedica izgradnje brane je proizvodnja električne energije. Međutim. To se naročito odnosi na populaciju šarana. „cvjetanje jezera“ na površini. te naplavine zaostale od bujice dodatno umanjuju turističku ponudu. te rekreativni i sportski turizam na tim akumulacijama faktički uopće ne postoji. naročito od Konjica do Čelebića kao i zbog 72 . i taj osnovni pozitivni efekat nije donio posebnu korist afektiranom stanovništvu. isporuka sirovina) na lokalnom nivou. koji otpadnom parom zagrijavaju grad uz vrlo povoljne cijene i sl. plitkih voda (zaliv u Buturović Polju. Nažalost. Ugostiteljski objekti sa plažama i drugim sadržajima prilagođeni maksimalnoj koti jezera zbog oscilacije vode. sporedna je i nastala bez htijenja i namjere graditelja brane. Kvalitet akumulacije i njene vode umanjen je i na-plavinama koje su posljednjih godina umnožene nerazgradivom plastikom. pa i stotine metara. Ne postoje nikakve posebne beneficije. pomoćnih djelatnosti (kooperacija. Salakovac.

pritoke Neretve. jednostavno. Akumulacija HE Jablanica višestruko je poskupila projekat fekalne kanalizacije u Konjicu. vjerovatno zato što. sama po sebi. putevi. Onih koji su prije pedeset godina otjerani sa svojih ognjišta uz mizernu naknadu.5. i sl. Trešanica. govore o degradaciji ribljih populacija. te se na ušću gomilaju usljed čega dolazi do plavljenja i izlijevanja vode u grad. gradske rječice. te se „penje“ uz obalu u brda što također pravi dodatne troškove (problem kanalizacije. Pedeset godina je dovoljno dug period za praćenje svih pojava koje se dešavaju na ovoj akumulaciji kako bi se učilo iz iskustva. Ispod grada potopljene su i sve moguće lokacije za tretman otpadnih voda. Čak i zakonski regulisana obeštećenja nisu u potpunosti u svojoj osnovnoj namjeni: poboljšanju uslova života ljudi afektiranih branom i revitalizaciji degradiranog ekosistema u akumulaciji i priobalju. 73 . 7. Ali i za financiranje glomazne administracije. jednostavno. fekalnih voda. pumpno snabdijevanje vodom. Nažalost. nema ni u kakvoj računici. Suhi Do. Zbog maksimalne kote uspora vještačkog jezera do uzvodnog dijela grada nije moguć sistem kanalizacije gravitacijom nego pumpnim sistemom kako bi se fekalne vode podigle iznad nivoa akumulacije. ihtiologija vještačkih akumulacija) nisu materijalno i financijski podržana od vlasnika elektrana. stanovnici malog grada ne bi mogli prihvatiti. Projekat fekalnih voda u gradu pumpnim sistemom košta. istraživanja uticaja ove akumulacije su bila vrlo slabog intenziteta. ne može riješiti sistem otpadnih. Narodu se u trajno negativnom sjećanju ostali partijski apartčiki koji su odrađivali prljavi posao istjerivanja ljudi iz njihovih kuća. A sredstva iz budžeta idu tamo gdje izvršna vlast ocijeni prioritet. Ukoliko bi se ta visoka investicija i realizirala trajno ostaju veliki troškovi utroška električne energije i održavanja pumpnog sistema koje.). čak i nepoželjna.neugodnih mirisa bukvalno propadaju. Naprotiv. Sa propalom industrijom mali Konjic. DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA Ne treba posebno isticati koliko je u „narodnoj demokratiji“. novoj socijalističkoj zemlji u prvim godinama poslije rata bilo pravo pogođenog stanovništva da učestvuje u donošenju odluka o izgradnji brane. 18 miliona!!! (Više od 1200KM po stanovniku grada!). prema prvom predračunu. Međutim. Radava ne mogu da unesu sedimente u korito Neretve. Čak i sporadični otpori (odbijanje rušenja džamija ili izgradnja potleušica iznad potopljenih sela koje je vlast u početku zabranjivala) završavali su zatvorskim kaznama. Zbog trajno potopljene doline nizvodno grad nema prirodnog prostora za širenje. naročito usljed kiša i bujica. U vrijeme punog jezera. Neka naučna istraživanja (npr. niti njihovih nasljednika. općine ta sredstva usmjeravaju u budžet. mada je znatan dio kolektora još prije rata položen. trajnog monitoringa nema.

Istina. a nova vlast i elektroprivreda nastavili su staru ljubav u uzajamnom interesu što se veoma brzo pokazalo u starim metodama „demokratije i odlučivanja“ u aktivnostima za izgradnju brana na gornjoj Neretvi. On je i danas na dužini od 30 km. od Konjica do brane jedini most preko jezera. istina. koji je napokon spojio desnu obalu sa svijetom. ako se ne računa most u Čelebićima. Formiranjem višestranačja i prvim demokratskim izborima u predizbornoj kampanji kandidati sa stranačkih lista su narodu na prostorima uz akumulaciju obećavali da će uspostavom nove vlasti oni postati dioničari u hidroelektrani. Data obećanja onim koji ostadoše uz obale jezera o izgradnji infrastrukture nisu bila obligaciona obaveza. napravljen je tek koncem sedamdesetih godina. Naravno. te kako će se izvršiti revizija naknada. a prvi viseći most u Ostrošcu. Povremeno su dodjeljivane „mrvice“ općinama za rješenje ovog ili onog komunalnog problema. jer je to željeznički most. sa nešto većim iznosom naknade) odlučivalo se na visokom nivou. ali nikada nije nigdje pokrenuta inicijativa za pravičnu naknadu i reviziju procjene. to su bili predizborni gafovi. Hidroelektrana je davno isplatila investiciju. 74 . kako će učestvovati u podjeli dobiti. još prije rata zakonski je bilo uspostavljeno obeštećenje za općine na čijoj je teritoriji formirana akumulacija. ali ono je bilo veoma nisko uspostavljeno po sistemu naknade za kvadratni metar površine i kubni metar zapremine vode u akumulaciji. I tada kao i danas općinska izvršna vlast nije imala strogo usmjerenje sredstava pa se znalo desiti da se tim novcem interveniše u dijelovima općine koji su od akumulacije udaljeni 50 km.O veličini obeštećenja u klasičnoj konzervativnoj metodi procjene vrijednosti nekretnina (koja se i danas primjenjuje. Mnogi iseljeni nisu nikada ni podigli tu mizernu naknadu.

HE Mostarsko Blato. nije na osnovnom toku Neretve nego koristi vode ponornice Lištica i dr. one predstavljaju dugoročnu politiku energetičara za definitivno energetsko iskorištenje Neretve. Pošto se ne nalaze u Prostornom planu SR BiH. na lokaciji Bune i drugu kod Počitelja. Skica svih brana na Neretvi data je na slici 7 sa naznakom faza realizacije. SVE VELIKE BRANE NA NERETVI Realizirani projekti brana na Neretvi od Konjica do Mostara sa pregrađenom Ramom nisu bili i kraj namjera i projektovanja. nego u studijama.8.. Nizvodno od Mostara energetičari su zbog obilnog protoka iskoristili pad Neretve. Ljubuča i Ulog. Glavatičevo. Poslije niza promjena definitivno je usvojena varijanta četiri visoke brane i to brana Konjic. u Mostarskom Blatu. . istina znatno manji.n. te ih regulacijom i cjevovodom sa maksimalnim bruto padom preko 180 m usmjerava na turbinska postrojenja koja se nalaze u neretvanskoj kotlini. na području gornje Neretve. kraškom polju. Energetski projekat potpunog iskorištenja Neretve nezamisliv je bez iskorištenja voda uzvodno od Konjica.v. Tako je kota uspora (maksimalni nivo akumulacije Počitelj) na 23 m. da predvide još dvije protočne brane i to odmah ispod Mostara. Slika 7. za koju je Elektroprivreda Herceg-Bosne proljetos upriličila početak radova.Skica hidroenergetskog iskorištenja sliva rijeke Neretve Izvor: Elektroprivreda BiH 75 . Nisu dostupni podaci o tehničkim detaljima izuzev kota uspora.

godina 76 . Uzdužni presjek. data je skica uzdužnog presjeka hidroenergetskog sistema na slivu rijeke Neretve. .Izvor: STUDIJA UTICAJA HE KONJIC Podaci 1992. sa svim izgrađenim i planiranim velikim branama. Slika 8. najbolje ilustruje i nestanak jedne rijeke. za čitaoca koji bolje zna da tumači ovaj crtež.Na slici 8.

napokon.Nema podataka izuzev kote uspora Izvor: ELEKTROPRIVREDA BiH 77 . onih koje su u studijama. do projektovanih i. Tabela 12 . onih koje su u gradnji.U tabeli broj 12 dat je pregled tehničkih karakteristika svih brana za hidroelektrane na slivu Neretve kako izgrađenih.TABELARNI PREGLED TEHNIČKIH KARAKTERISTIKA BRANA ZA HE NA SLIVU NERETVE * .

78 .

Napokon i konačno usvojena varijanta je sa četiri brane: .00) m. .n.n. godine.Brana HE Konjic sa kotom uspora 400.n. Četvrta varijanta.00 m. Zato su se više puta do konačnog izbora javljale razne varijante izvedbe. sačinjena je sa dva modela sa ukupno sedam varijanti.v.v. bila je sa tri brane: .v.5 m. godine.n.Živanj sa kotom uspora 454.Ulog sa kotom uspora 740. također.v.00 m. bivši direktor Hidroelektrana na Neretvi Energetsko iskorištenje potencijala voda rijeke Neretve uzvodno od Konjica razmatrano je još prije Drugog svjetskog rata. godine bila je sa četiri brane: .v. 79 .00 m.!!!) .00 m.n. Ovom varijantom predviđeno je uvođenje tri pritoke Neretve u akumulaciju Ulog a time i povećanje srednjeg proticaja na profilu brane. i .v.n. (Boračko jezero je na 402. u Konjicu trebalo je. i .v. Prva varijanta napravljena 1951.9.00 (736. Druga varijanta.Ljuta sa kotom uspora 388.n.00 m. iz 1984.n.v. Treća varijanta.00 m. kada je povećanjem kote uspora HE Ljuta eliminisana brana Glavatičevo (a time potopljeno naselje Glavatičevo) i energetsko iskorištenje riješeno sa dvije brane: . pretočiti u kilovate makar se i pojavljivali određeni tehnički problemi u realizaciji projekta.00 m.n.v.Glavatičevo sa kotom uspora 421. rješenje sa dvije brane (Ulog i Konjic).Sadi Čemalović.n. sačinjena krajem 60-ih. PROJEKAT “GORNJA NERETVA” „Naprave li se brane iznad Konjica Konjičani će se iseliti iz svog grada“ .v. inovirano je 1973.Ulog sa kotom uspora 700. Preostalih 80-ak kilometara toka sa padom od 800 m.Ljuta sa kotom uspora 322.n. Peta varijanta.n.v. . .oo m. godine.v.Brana za HE Ulog sa kotom uspora 736.Ulog sa kotom uspora 685.00 m.00 m.Glavatičevo sa kotom uspora 432. u Borču do 271. napravljena 1953.v.n.

n. Projekat brane HE Konjic predstavlja vrhunac inženjerske isključivosti u kojem je u potpunosti zanemarena optimizacija ekoloških i prostornih kriterija i ograničenja. Prva tvrdnja je jedna golema obmana i neistina. napisala: „Novi projekti će biti realizirani na principima održivog razvoja. a da niko. Posljednja varijanta.. u uvodnom dijelu studije uticaja izgradnje brane za HE Konjic na prirodnu sredinu i istorijsko nasljeđe napisano je: „Dosadašnje pristupe izgradnji brana i akumulacija karakterizirala je isključivo optimizacija tehničkih rješenja po kojima su se poduzimale mjere i vršila izgradnja samo onog što je tehnički nužno da bi sistem ušao u proizvodnju. potvrđena u već izgrađenim branama. BRANA HE KONJIC „Pusti rijeku neka teče“ .n.00 m.moto otpora izgradnji brane „Zeleni – Neretva“ iz Konjica Prezentirajući nove projekte izgradnje brana na Neretvi. a u korist tehničkih i ekonomskih.Ljubuča sa kotom uspora 600.00 m. biti realizirani i projekti vodosnabdijevanja.Glavatičevo sa kotom uspora 485.v. Za sve projekte planirano je višenamjensko korištenje akumulacija tako da će. Istovremeno.1. . i . čime su dobile legalitet ne samo u pogledu prava na dalje aktivnosti nego i u smislu „rezervacije i zaštite“ prostora buduće akumulacije (čitaj: zabrana razvojnih aktivnosti na skoro 80 km toka i doline rijeke). Ovakvim pristupom zanemarivani su brojni direktni i indirektni efekti na prirodnu sredinu. dvije konstatacije koje se u potpunosti isključuju.Konjic sa kotom uspora 349. bivše i današnje nije pokušao da je ospori ili ukine. Definitivno usvojena varijanta sa četiri brane ugrađena je u izmijenjeni i dopunjeni Prostorni plan SR BiH 1981-2000.n. uz uvažavanje kriterija i planova za minimiziranjem uticaja na okolinu. između ostalog. 9. usvojena prije petnaestak godina. navodnjavanja. Očito. 80 .00 m. godine. iz lokalne vlasti. a vrhunac dostigla u projektu brane za HE Konjic. sporta i turizma“. Ova zabrana u funkciji smanjenja troška izgradnje brane za budućeg investitora traje već 23 godine i ko zna koliko još dugo (jer je zakonski produžena).v.v. Elektroprivreda je. ama baš niko. dalje je razrađivana od idejnih projekata do izvedbenog projekta za branu Konjic. uz proizvodnju električne energije. ribogojilišta. istorijsko nasljeđe i prostorno uređenje“.

a turbinska postrojenja ispod brane spustila na niži nivo. Drugi inženjerski zahvat dubljenja prirodnog korita rijeke spustio bi kotu donje vode na ispod 276 m.sa vršnim radom elektrane zbog reduciranih količina vode u akumulaciji u sušnom periodu (od jula do oktobra).intenzivno variranje količine vode i proticaja nizvodno do 16 puta razlike.). a usvajanjem projekta četiri brane na gornjoj Neretvi. Iz tog su proistekla ograničenja za količinu proizvedene električne energije. inženjeri su se našli pred nizom ograničenja za optimalno energetsko iskorištenje HE Konjic. To bi rezultiralo svakodnevnim visokim oscilacijama nizvodno i kroz grad.5 m pada do utoka u Jablaničko jezero u gradu (271.Izgubljen je energetski pad za 51 metar (sa ranije kote uspora 400 m.. Dva su ključna limita: . prema usvojenom rješenju) i . To je projekat „bez duše“. bar dva puta dnevno. po jedan sat izjutra i predvečer. od bujice sa 192 m³/sec do tzv. ali i nedostatak korisne zapremine vode za stalni rad elektrane. Ovi tehnički zahvati i režim rada rezultirali bi: .v. zbog kanjonsko-klisurastog prostora. Za one koji manje razumiju jezik tehnike to znači: .n. bez uvažavanja osnovnih okolinskih zahtjeva.visokim dnevnim oscilacijama akumulacije sa tendencijom stalnog smanjenja nivoa do velikih kiša. naročito u sušnom periodu. Zbog toga se pribjeglo inženjersko-tehničkom rješenju kojim je napravljen projekat sa razornim djelovanjem na ekosistem i ljude. „biološkog minimuma“ od 12 m³/sec.n.vršni rad elektrane podrazumijeva da dnevni protok vode na turbinska postrojenja varira i .v.v.00 hm³ korisne zapremine.v. na 349 m. 81 .5 m.Smanjena je zapremina buduće akumulacije više nego dvostruko na skromnih 75.n.sa povećanim korisnim padom dobijenim na račun nizvodnog toka Neretve.n.Napuštanjem koncepta dviju brana (Konjic i Ulog). i ostavio izdubljenom kanalu nepunih 4. Da bi otklonio ili bar ublažio ova dva bitna ograničenja projektant je napravio projekat: . .da se „otme“ Neretvi najveći dio prirodnog pada do Konjica tako što bi se izdubilo korito rijeke. a ostalih 22 sata u pogonu bi bila mala turbina sa proticajem od maksimum 12 m³/sec. Tako bi u ljetnom periodu dva puta dnevno. Tehnička izvedba podrazumijeva izradu dviju velikih turbina sa instalisanim proticajima po 90 m³/sec za svaku i jedne male turbine sa instalisanim proticajem 12 m³/sec. . radile sve tri turbine sa proticajem 192 m³/sec.

Osnovne tehničke karakteristike brane HE Konjic date su u tabeli br. brojka od 84 domaćinstva je rezultat one zabrane iz 1981 godine. Vuliće i dio Glavatičeva sa 84 domaćinstva (prema podacima iz 1990. Osnovni društveni problem nije samo u prinudnom egzodusu stanovništva i njihovom iseljavanju u napušteno radničko naselje (!!!) nego već više od 23 82 . UTICAJI BRANE HE KONJIC Uzvodni uticaji U dužini od 20 km (uspor u Glavatičevu između mostova) nova akumulacija bi potopila brojne ljudske naseobine.OSNOVNE KARAKTERISTIKE HE KONJIC Izvor: ELEKTROPRIVREDA BiH 9. telefonska mreža.1. Prirodno. šume. SOCIOLO[KI UTICAJI Nova akumulacija bi u potpunosti potopila sela Džajiće.1. 9.1. godine) sa svom infrastrukturom i imanjima. 13. Pod vodom bi se našla i putna komunikacija za Glavatičevo. Tabela 13 . plodno tlo. Donje Spiljane.1. dalekovodi. vodovodi. ali i region izuzetno visokih prirodnih vrijednosti. inače u tom dijelu doline Neretve bilo bi puno više onih koji bi danas bili na spisku za egzodus.1.

EKOLO[KI UTICAJI Osnovni negativni uticaj je trajni nestanak kopna od 380 ha sa svim staništima biljnog i životinjskog svijeta. 83 . Destrukciju ekosistema pratili bi i drugi negativni uticaji ranije elaborirani (klimatski uticaji i dr. sportski riječni ribolov i ekstremni sportovi.godine zabrane svake gradnje i razvoja na području buduće akumulacije.). Tek nedavno.). livada i šumskog područja. 9. mekoune pastrmke. Bukovica. a u potpunosti bi nestale sportsko-rekreativne aktivnosti kao što su rafting. Blizanci i dr. glavatice i lipljena. Dokle ide ironija i cinizam dovoljno govori primjer da je u sporazumu općine i EP BiH prihvaćeno da se za obračun štete uzme stanje prije rata. Ili su to.2. a područna škola u Spiljanima godinama nije obnovljena iz istih razloga. Šištica. Rakitnica. Akumulacija bi potopila čitav niz okolnih izvora čiste pitke vode (Bukovica. U dubinama jezera nestao bi i vodopad Šištice koji je registriran kao zaštićena prirodna vrijednost. Procjena te štete nikada nije napravljena niti će se ikada ispostaviti račun onome ko je tu zabranu uveo. Drugim riječima. Ni kandidatura mještana da se put do Džajića rekonstruiše ne prolazi kod općinskih vlasti. ipak razumni potezi onih koji nalaze interese u takvom ponašanju. Akumulacija bi potopila 380 ha obradive zemlje. velikodušno će se priznati devastirane i porušene kuće kao da su cijele samo da se stanovnici Džajića ne bi vratili i ne bi obnovili svoje domove. Selo koje je prvo porušeno u ratu nije bilo u spiskovima donatora za obnovu a kao razlog je isticano da bi to bilo nepotrebno trošenje novca. Vlaga i magle bi bitno pogoršali izuzetno povoljne klimatske uslove Župske kotline. Zbog blokade migracije proces izumiranja zadesio bi i sve pritoke Nereteve koje bi u budućnosti bile dio akumulacije (Račica. Ta politika zaštite interesa budućeg koncesionara brane nije bliska razumu. Nestanak tekućice u kanjonima Neretve i Rakitnice potpuno bi promijenio ambijent ovih visokovrijednih prirodnih rijetkosti koje su ranije stavljene u zaštitu. možda. Kvalitet vode tekućice. Akumulacija bi potopila izvrsne turističko-rekreativne destinacije Bukovicu i Ban Vir. oronulu i ruševnu školu obnoviše stranci (SFOR). jer uskoro selo ide na dno akumulacije.1. Formiranjem duboke kanjonske akumulacije u potpunosti bi 20 km uzvodno nestale sve populacije riba endemske i autohtone potočne pastrmke. Džajića Potok). koja je u ovom dijelu toka I klase pao bi na III-IV klase stajaćih voda.1. naročito ako je tako revnosno provode lokalne vlasti.

NIZVODNI UTICAJI Uređenjem (dubljenjem) korita u potpunosti bi u dužini 3-4 km. Postavlja se ozbiljno pitanje deponovanja preko milion kubnih metara materijala nastalog dubljenjem korita. Na taj način degradiraće se i ono malo toka nizvodno do uspora akumulacije HE Konjic u samom mjestu Glavatičevo. Osim degradacije dna rijeke i svakodnevne visoke oscilacije bi doprinijele nestanku živog svijeta u tom kanalu. bio tok rijeke. 9. Ne samo što bi nestao čuveni neretvanski pijesak.1. a zbog visoke brane uzvodno izostao bi poznati vjetar niz Neretvu.9. koliko bi.1. a po povlačenju vode do „biološkog minimuma“ ostale bi ovlažene obale sa poznatim isparenjima i neugodnim mirisima. Zbog izgradnje brane i dubljenja korita najmanje pet godina Neretva u gradu zbog zamućivanja ne bi u toku ljeta privlačila niti ribolovce niti kupače. Značajno je istaći da je i ova hidroelektrana sa vršnim radom. BRANA HE GLAVATI^EVO Brana za HE Glavatičevo projektom je locirana uzvodno od Lađanice (uzvodni dio Glavatičeva) na užoj lokaciji zvanoj Konačine. nestao život u tom uređenom kanalu. Tako bi obala i dno Neretve u gradu bili u potpunosti kameniti. kojim slučajem našli u koritu Neretve. odnosno sastoji se od tri veća turbinska postrojenja sa protokom po 50 m³/sec za svaku turbinu i jedne mini turbine sa protokom 5 m³/sec. Odsustvo sedimentacije i bujice stvorile bi potpuno novu strukturu dna rijeke u gradu i iznad grada. veličina akumulacije 185 hm³. usljed spiranja obala. Prirodno da će i nova akumulacija smještena u klisurastom koritu Neretve biti visokooscilirajuća. Visoke oscilacije vode u gradu bi bile stalna opasnost za dječiji uzrast ako bi se. Uz sve to treba dodati rashlađenu vodu koja bi dolazila iz donjih slojeva akumulacije. a instalisani protok 155 m³/sec. inače. Naravno. Priča o plažama u gradu i iznad grada bila bi samo podsjećanje na prošla vremena. Konjic bi se našao u sendviču dviju akumulacija sa 100% vlagom. Tako će se pitoma župska kotlina naći između dvije akumulacije 84 . čime bi vlaga bila teško podnošljiva što bi povećalo broj oboljelih.3.2. nego bi to bile obale dva puta dnevno punog korita. Pad temperature i zamućivanje. Novi pijesak ne bi se taložio ispod brane pa ni u gradu. permanentni strah od rušenja brane ostaće sastavni dio života građana Konjica koji ostanu živjeti u njemu. važno je istaći da je visina brane 144 m. čime bi se i onako slabi uslovi turističke ponude dodatno pogoršali. prenijeli bi se i u zonu Jablaničkog jezera. Ovdje je dnevna oscilacija vode još i intenzivnija od maksimuma od 155 m³/sec do „biološkog minimuma“ od samo 5 m³/sec. Prema podacima iz tabele 10. a bujice bi odnijele postojeću pjeskovitu strukturu.

ali je akumulacija najvećim dijelom u drugom entitetu. Jasno je da ove brane u doglednom periodu neće biti predmet ponude niti izrade detaljne dokumentacije.3. Nove poslijeratne okolnosti izmijenili su bitno nadležnosti.sa svim negativnim uticajima elaboriranim u ranijem tekstu. raj za ribolovce. Pa i pored nekompletnosti dokumentacije i ova brana se u paketu sa branom HE Konjic nudi potencijalnim stranim ulagačima. Iz Studije uticaja HE Konjic – vodoprivredni uticaji daje se naznaka o forsiranom pražnjenju akumulacije HE Glavatičevo od 1. Zanimljivo je istaći da je donedavno postojao samo idejni projekat ove brane. Bez obzira što je Općinsko vijeće usvojilo separat strategije razvoja općine „Turizam – razvojna budućnost Konjica“ koji je u potpunosti okrenut Neretvi kakva je danas. Glavatičevo. činjenica je da su sa aspekta uspostave vodoprivrednih režima za nizvodne akumulacije one vrlo važne te se određeni projektovani parametri na HE Glavatičevo a time i HE Konjic neće moći realizovati u optimalnoj varijanti. a brana HE Ljubuča je u F BiH. Sve ovo govori koliko su studije uticaja samo formalni dokumenti koji nimalo ne zadiru u moguće konstruktivne izmjene. kao i bez svih drugih autohtonih riba: potočne pastrmke i mekousne pastrmke. Turistički projekti locirani na ovo područje nemaju nikakvu budućnost u izmijenjenim okolnostima. Međutim. 85 . 9. HE LJUBU^A I HE ULOG Za ove brane nisu urađeni ni idejni projekti i nisu predmet ponude za izgradnju.VII do 31. Brana za HE Ulog i akumulacija su u potpunosti u Republici Srpskoj. te da nisu napravljene studije uticaja kao ni prostorni plan posebnog područja HE Glavatičevo. koje je i svoje ime dobilo po čuvenoj endemskoj ribi glavatici ostaće bez rijeke ali i ribe koja mu je ime dala.X radi povećanja protoka nizvodno. a kamo li da mogu uticati na eventualno odustajanje od projekta. a ne na vještačke akumulacije.

86 .

na osnovu svjetske literature (mada u neposrednoj blizini imaju 50 godina jablaničku akumulaciju. pa se postavlja pitanje čemu uopće služi i zašto ga je zakonodavac propisao. opterećeni neujednačenim proticajima nizvodno. on je to već sada. Tu se samo iznose konstatacije i prognoze novog stanja. I taj dokument je pun.. Studija uticaja uopće ne obrađuje ihtiofaunu.. Zaključci i preporuke Studije uticaja HE Konjic praktično ne nude ništa u smislu korekcije tehničkih rješenja ili. nije u domenu njihovog djelokruga interesa. sportovi na brzim (?) i mirnim vodama. strahom od mogućeg uspora slane vode. inače. ANALIZA UTICAJA U FUNKCIJI DONO[ENJA ODLUKA O PROJEKTU BRANA U procesu prihvatanja konačnog rješenja za projektnu izvedbu nije prisutna analiza mogućih uticaja projekta u smislu bilo kakvih tehničkih korekcija. prirodno. niti bilo kakva tehnička veličina. Studija uticaja nije temeljni stručni dokument koji bi sociološke i ekološke efekte stavio u istu ravana sa ekonomskim i tehničkim.“ (Pa. u najmanju ruku. briga hidrologa za navodnjavanjem delte. konstatuju moguće klimatske promjene.10. To nije korektiv tehničkog rješenja projekta. Prostorni plan naprosto „uređuje“ prostor na već definisanoj akumulaciji. Prema tome.. Kanjon Rakitnice treba staviti pod režim stroge zaštite u formi strogog rezervata prirode nulte vrijednosti. Studija uticaja HE Konjic snima stanje prije i poslije izgradnje brana. skupih nasipa kao zaštite od poplava nizvodno u potpunosti u drugi plan stavlja gubitak i štete koje bi nastale akumulacijom. kajakaštvo. a kako će to i ostati kada se potopi akumulacijskom vodom?!!) Ili.Glavatičevo bi organizovanim pristupom moglo da postane turistički centar riječnog (?) i jezerskog turizma (sportski ribolov. mada će u toj oblasti nastati najveće promjene. drugih neistina: „. Klimatolozi. problematičnih konstatacija kao:“. žale zbog napuštanja varijante sa dvije brane pošto se zbog toga gubi 16% akumulacije. ne nudi kompenzacije izgubljenih prirodnih vrijednosti na nekom drugom lokalitetu ili ublažavanje problema (riblje staze?). ekološka studija. itd. da sugerišu preispitivanje cjelokupnog projekta. a pogotovo u temeljnoj odluci da li branu graditi ili ne. Prostorni plan posebnog područja je jedini dokument koji je bio predmet javne rasprave i na osnovu koga su građani mogli da se uključe u neki vid odlučivanja.. Hidrolozi.)“ 87 . Ni za taj dokument brana nije upitna. jednostavno. ne daj Bože. To. Biolozi konstatuju da će sve visoke prirodne vrijednosti nestati izgradnjom brane. nimalo ne zanima činjenica da bi u potpunosti bila potopljena plodna župska kotlina sa nekoliko većih naselja. Ta.. da bi se „dotakli“ Boračko i novo jezero i šta bi sve iz toga moglo proizaći zbog nemogućnosti pražnjenja Boračkog jezera itd. Njih.. ali bez monitoringa)... više je lamentiranje i žal nad onim što se gubi. Stiče se dojam da gornji tokovi rijeka treba da budu regulisani isključivo radi poboljšanja uslova života u bogatom i plodnom prostoru donjeg toka rijeke. I.

ljekara. Ovdje se ističu samo tri postavljena uvjeta koji realno upozoravaju na moguću opasnost po građane Konjica.“. posebno salmonidnih riba. Bez ijednog ekonomiste. Posebna je priča da je to tijelo sastavljeno od pet inženjera. pa se može ozbiljno posumnjati da li je isključenje općine iz donošenja odluke donešeno bez znanja i uz prećutnu saglasnost lokalne vlasti.Izvršiti projektovanje i izvođenje sigurnosnog sistema za obavještavanje i uzbunjivanje stanovništva i njegovu evakuaciju. lokalna vlast.. jednog pravnika i jednog politologa. Rakitnice i salmonidnih riba? Koliko su tehnička rješenja nedodirljiva može poslužiti Zapisnik Koordinacionog odbora za izgradnju HE Konjic. 88 . Iz navedenog je savršeno jasno da je konstruktivno-tehničko rješenje projekta brane neupitno i da ne postoji nikakvo demokratsko odlučivanje stanovništva.Izraditi proračun propagacije vodnih valova u slučaju rušenja brane (i uzvodnih brana). koji je Općina Konjic formirala za pregovore sa Elektroprivredom BiH. to vlastito „razvlašćenje“ u odlučivanju o izgradnji brana prihvata bez otpora i kao „skidanje velikog bremena odgovornosti sa svojih leđa“. . Da li je ovo priča o tome šta već sad postoji kao realna turistička šansa ili nebuloze o novom stanju bez Neretve... .Ili: „. te analizu posljedica naglog rušenja brane. Podizanjem nivoa odlučivanja o usvajanju prostornog plana posebnog područja hidroelektrane na nivo države-entiteta lokalna zajednica i afektirano stanovništvo u potpunosti se isključuju iz procesa donošenja odluka. a da ne govorimo da u tijelu nema predstavnika građana iz udruženja za zaštitu okoliša. Nažalost. Kada tu moguću opasnost u svojoj kampanji ističu protivnici izgradnje brane prigovara im se da preuveličavaju dimenzije opasnosti. Između ostalog.. u smislu da ili ne graditi branu.Bistri i čisti vodotoci Neretve i Rakitnice pogodni su za riječni ribolov. kao uvjeti za davanje saglasnosti za izgradnju HE Konjic koje Elektroprivredi BiH uvjetuje. Koordinacioni odbor postavljaju se: . bez ijednog biologa.Na odgovarajućim vidnim mjestima pokraj korita rijeke Neretve u gradu treba postaviti informativne oznake u cilju upozoravanja javnosti o režimu dnevnih oscilacija vodostaja. takav se utisak stiče.

14. Meksiku. 89 . ME\UNARODNI POKRET PROTIV BRANA Prvi organizovani pokret koji je izašao iz lokalnih okvira javlja se sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka. Prvi međunarodni kongres predstavnika naroda pogođenih branama. Brazilu. o njihovim negativnim uticajima i trajnim posljedicama je vrlo teška. veoma snažan doprinos dala i Bernska deklaracija – švicarsko udruženje pravnika – advokata sa preko 16000 članova. U podršku ovom i drugim pokretima protiv brana uključuju se veoma uticajne međunarodne nevladine organizacije. afektirano stanovništvo. godine donosi Manibeli deklaracija kojom se zahtijeva moritorij Svjetske banke u financiranju projekata velikih brana iza koje stoji koalicija od 326 grupa iz 44 zemlje. SAD. Brazil.1. To je period planiranja. pošto otpori u zemlji nisu dali rezultate. Na tom skupu se donosi Deklaracija iz Curitibe – Afirmacija ljudskih prava i pravo na život naroda afektiranog branama.11. nesumnjivo. godine organizuje se u Curitibi. RAZVOJ OTPORA IZGRADNJI VELIKIH BRANA (POKRET PROTIV VELIKIH BRANA) U proteklih dvadeset godina od sporadičnog. godine IRN sponzorira međunarodnu konferenciju u San Francisku o položaju organizacija građana prema velikim branama i upravljanju vodenim resursima. U junu 1988. Zatim se u junu 1994. organizacija za zaštitu okoliša i ljudskih prava iz Berkeleya. Tajlandu. te da razmotre efekte već financiranih sve su jači. tražeći pomoć kako bi se obustavila međunarodna financijska podrška tom projektu. Koordinaciju ovih aktivnosti u međunarodnim razmjerama vrši IRN (International Rivers Network). jer je svjetski konzorcij industrije brana u sprezi sa financijskim korporacijama i vladama izuzetno moćan. Stanovništvo svoj otpor kanališe putem Komiteta protiv Normada brane i problem uspijeva podići na međunarodni nivo. Kini. Zahtjevi da međunarodne financijske institucije uvedu restrikcije i moratorij na financiranje ovakvih projekata. marta 1997. projektovanja i gradnje velikih brana i ogromnih akumulacija u Indiji. lokalnog otpora Pokret protiv velikih brana evoluirao je u snažan i značajan faktor u svjetskim razmjerama. sa izuzetno razornim posljedicama po lokalno. Ta borba i potreba da se svijetu prezentira i druga strana istine o velikim branama. . 11. Među nima je. Jedan od takvih projekata je i brana na rijeci Normada u Indiji. Turskoj i dr.

pak. juna 1998.2 POKRET PROTIV VELIKIH BRANA U BIH Pouzdano se može tvrditi da u BiH sve do 1997. biogeografiju i zaštitu životne sredine. vodu i život.Šumarski fakultet. Organizatori su. Sarajevo . Netransparentnost EP BiH i nastavak stila rada iz predratnih vremena. poslije trogodišnjeg rada donosi svoj Izvještaj – Brane i razvoj. te poznatih međunarodnih NGO i priznatih autoriteta. odbijaju učešće u projektima visokog socio-ekološkog rizika (brana Tri klisure i dr. valja pribilježiti: . odluke koje bitno utiču na kvalitet života. a uskoro se i više financijskih institucija i industrije brana uključuju u taj moratorij ili. mart obilježava kao Međunarodni dan akcija protiv brana i za rijeke. bez uvažavanja novih demokratskih načela. pojačali su proteste i ubrzo je otpor prerastao u pokret koji je uzeo maha i van Konjica. godine. godine nije bilo nikakvog organizovanog protesta i otpora izgradnji brana na bosanskim rijekama. Dana 5. 90 . u Sarajevu je organizovan Okrugli sto na temu: “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti gornjeg toka rijeke Neretve“. sastavljena od svih sudionika: i predstavnika industrije brana i financijskih institucija. naročito u Sarajevu i Mostaru. Komisija.EKO BiH . . Katedra za ekologiju. Ponovnim aktualiziranjem i nastavkom aktivnosti na izgradnji brane za HE Konjic nastali su prvi protesti i organizovani otpori od novoformiranog udruženja građana za zaštitu okoline „Zeleni – Neretva“ iz Konjica.Prirodno-matematički fakultet – Sarajevo.Komitet za visoke brane BiH. To je solidarni proces protiv destruktivnog razvoja i borba za socijalnu pravdu i prava zajednica na svoje resurse i život. naročito ne od lokalne zajednice i afektiranog stanovništva. Svi ljudi moraju imati glas u odlukama koje se tiču njihovih resursa. na Svjetski dan zaštite okoline. Ubrzo zatim.). 11. Svjetska banka konačno prihvata činjenicu da treba izvršiti analizu posljedica izgradnje velikih brana te se uključuje zajedno sa drugim međunarodnim subjektima u formiranje Svjetske komisije za brane. Pokret protiv brana nije usko kanalisan na isključivo ekološke komponente.Od tada se 14. novi okvir za donošenje odluka . Rezultat toga je odustajanje od realizacije više projekata velikih brana u više zemalja. To je zahtjev da se čuju glasovi ljudi iz riječnih dolina kada se donose odluke koje utiču na gubitak njihovih rijeka. Svjetska banka uvodi moritorij na financiranje projekata velikih brana.

isključivo su otpor iskazali ekolozi i ribolovci. Narednih godina održan je veliki broj okruglih stolova. bar u javnosti. energije. nekako se smatralo da će isticanje tih problema oslabiti i suziti front borbe i otpora izgradnji brane i spustiti ga na lokalni nivo. simpozija i savjetovanja na visokom naučnom nivou na temu izgradnje brana na Neretvi. 91 . to ograničenje je nastalo pošto je otpor potekao od ekologa iz Konjica. Mada su „Zeleni – Neretva“ na osnovu vlastitih iskustava sa branama i akumulacijom HE Jablanica postavljali i druga pitanja: ljudska prava oštećenih. sa problemom oštećenih i nepravdi prema afektiranom stanovništvu. Međutim. nije registrovan na lokalnom nivou prigodom početka radova na HE Mostarsko Blato.Raspravlja se isključivo o branama u gornjem toku Neretve a posebice o brani HE Konjic. mada je izuzetno opravdana. Zanimljivo da nikakav otpor . Objektivni problem je što ne postoji inicijalni otpor na lokalnom nivou bez koga nema poticaja za solidarnost na višem nivou. a kasnije i u Prijedoru. Oni to sami objektivno ne mogu uraditi. nedemokratičnost u odlučivanju. ali sporadični i kratkotrajni. sa stručnim argumentacijama ekonomske isplativosti brana. blaži. godine. ali je otpor nastao u F BiH. vid otpora registrovan je povodom nastavka radova na predratnom projektu „Gornji horizonti“. ne bi smjela da zanemari izgrađene i i planirane brane na drugim bosanskim rijekama. Mada treba cijeniti pionirski otpor ekologa. Konjički ekolozi su se nametnuli te je. tribina. a projekat se realizuje u Republici Srpskoj. Jedan. Orjentacija na otpor izgradnji brane HE Konjic. nepriznati troškovi lokalnom stanovništvu i sl. U medijima je ova tema maksimalno prisutna. problem brana nije isključivo ekološki. otpor i pokret protiv izgradnje brane Vrhpolje na rijeci Sani u Sanskom Mostu. ali to je samo jedan argument. te da daju alternativno optimalno. on je daleko širi. Na ovaj način se ekolozima nametnulo teško breme da daju odgovore na vrlo kompleksna pitanja održivog razvoja.Ovo je važno istaći jer je to bio prvi skup u BiH ikada održan gdje su hidroenergetskim vrijednostima Neretve ravnopravno pridodate i druge njene vrijednosti. Ako brane ne treba graditi onda je tu čitav niz argumenata gdje je ekološki aspekt vrlo značajan. Nažalost. I opet. Na svim skupovima dominirao je otpor izgradnji brane HE Konjic. prirodno. dolazi se do saznanja da je razorno djelovanje brana na ekosistem samo jedna od niza negativnih posljedica. po objavi Izvještaja Svjetske komisije za brane. financijski održivu neenergetsku varijantu iskorištenja rijeke Neretve. Istina je da se pojavio organizovani. Prirodno. Tek koncem 2000.Pretvara se u konfrontaciju energetičara i ekologa i . rasprava ima dva bitna ograničenja: . solidarnost bila usmjerena ka njima i branama na Neretvi. ipak je neophodno proširiti front otpora sa NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava. Prvi put postavilo se hipotetičko pitanje: „Da li treba praviti branu i da li je šteta veća od koristi?“.

Dok su ekološka društva iz prostora već izgrađenih ili planiranih brana protiv. Organizovane aktivnosti: rafting. ostaje da se vidi. Danas se vode aktivnosti za zaštitu Une proglašenjem nacionalnog parka čime bi se trajno eleiminisali svi planovi za izgradnju brana na ovoj rijeci. April 2004. ali je i činjenica da iz niza okolnosti (tehnički prilagođeno rješenje.Stanovništvo iz doline Krivaje organizovalo je potpisivanje peticije kojom se zahtijeva da se skine 23 godine stara zabrana izgradnje objekata u području planirane akumulacije. uključenje zainteresiranih od prve faze planiranja do projektovanja. Prozor. prirodno. jer je sada simbolično. na skupu se tražilo da se u ljetnim mjesecima osigura turistička kota jezera kako bi bar od turističke ponude mještani mogli imati neku korist. Hiljade mladih ljudi koji pohode gornji tok Neretve su protivnici izgradnje brane HE Konjic. Oni. Jablanica). kajakaštvo. fleksibilni i u skladu sa specifičnostima svakog projekta. a druge daleko manje štete po ljude i okoliš. i sl) neke prave veće. otpori moraju biti argumentirani. godine mogao bi biti prekretnica u zahtjevu oštećenog stanovništva izgradnjom akumulacije. uspješne kompenzacije na drugim lokacijama visoke prirodne vrijednosti. neneaseljenost. Prema tome. Istina je da svaka brana samom činjenicom da pregrađuje i zaustavlja rijeku čini niz negativnih posljedica. a tamo gdje je projekat maksimalno negativan po ljude i okoliš tražiti odustajanje od projekta. te uticati na poboljšanja i korekciju projektnih rješenja gdje je to moguće. mala akumulacija. Odlučeno je da se formira udruženje građana za zaštitu Jablaničkog jezera. odlično riješeni zahtjevi oštećenih. dolaze iz lokalnog okruženja. Bitka protiv izgradnje brana na Uni je dobivena sredinom osamdesetih. eko-društva u donjem toku i delti izgradnjom brana očekuju izravnanje proticaja i zaštitu od poplava. a ne samo na problem oscilacije vode. Odnos lokalnog stanovništva prema Uni bio je presudan. neplodno tlo. višestruko veće nego li su kod sve tri izgrađene brane nizvodno. oni nizvodno traže ispuštanje što veće količine vode iz akumulacija. Uvijek je najbolji saveznik u odbrani rijeke promocija aktivnosti za isticanje alternativnih vrijednosti rijeke. jer gube rijeku. Doduše. Da li će novo udruženje imati volje i snage da svoje zahtjeve postavi šire i kompleksnije. Projekat brane HE Jablanica imao je brojne negativne posljedice po ljude i prirodu. Prvenstveno je potrebno tražiti transparentnost projekta. Tada je u Čelebićima (općina Konjic) organizovan protestni skup svih mještana sa obala Jablaničkog jezera iz sve tri općine (Konjic. a ne stanovništvo općina Livno i Tomislavgrada uputilo zahtjev da se obeštećenje za akumulaciju Buško jezero od Republike Hrvatske poveća. Vrlo je bitno da se pokret protiv izgradnje brana ne radikalizira u pokret protiv svake brane. Dok oni uzvodno traže ljeti pune akumulacije. 92 . Treba se pomiriti sa činjenicom da čak i među ekolozima često ima suprotstavljenih interesa. Poznato je da je vlast. mada su energetičari imali planove i studije za hidroenergetsko iskorištenje Une.

93 . ovdje postoji problem „zaštite i zabrane“ gradnje upravo na tim prostorima. Upravo zato aktivnosti treba usmjeriti na skidanje te „zabrane i zaštite“ koja industriji brana osigurava jeftin prostor a protivnicima brane nemogućnost argumentacije za alternativni neenergetski održivi razvoj na rijeci. kampovanje i ekstremni sportovi.sportski ribolov. Istina. bez izgradnje turističkih objekata nema ni pravog turizma. Do danas takvih aktivnosti u BiH nema. a vlasti ih sigurno neće poticati obzirom da su jasno opredjeljene uz „energetski lobi“. ali i bogata ekološka turistička ponuda su novi poeni protiv izgradnje brane. Mnoge zemlje u kojima su izgrađene brane ili su planirane nove formirale su na nivou države komitet ili koordinaciono tijelo kako bi otpor sa lokalnog nivoa podigli na nivo države. A bez investicionih ulaganja. a time i povećali efikasnost svoje borbe.

94 .

lijepa. a ako Bog da i bogata BiH na srcu sa svim svojim rijekama čije draži treba da dožive naša djeca i unuci. Dignimo glas za rijeke danas jer sutra može biti kasno. „Zeleni – Neretva“ su član Međunarodne mreže rijeka (IRC). Nastavljamo greške iz prošlosti kada smo također isticali bogatstvo i padali u zabludu i siromaštvo. Učinićemo napor da tekst Deklaracije osiguramo dostupnim svakom onom kome je zdrava. Naše rijeke nisu velike. Jer. Deklaraciju ćemo dostaviti i svim onim koji bi da u potpunosti ućutkaju žubor naših rijeka. Jer. Struja za izvoz na način destrukcije prirodnih resursa sigurno nije.ZAVR[NA RIJE^ Bosanskohercegovačke rijeke su sastavni dio svjetske mreže rijeka. Zna se šta je naša komparativna prednost. Velika je zabluda da smo prebogati vodama. to je i naša borba. 95 . ali ni naša zemlja također nije velika. Zaključci iz ove Deklaracije neka budu i naša završna riječ. Mi podržavamo pravednu borbu za pravo na život i sredstva za život ljudi afektiranih branama. brane su greška bez popravnog. a nismo. Sve što smo rekli u ovoj brošuri i što smo htjeli reći. sublimirano je u Deklaraciji iz Kuritibe.

96 .

Dodatak 97 .

98 .

Dodatak 1 A. kao i omogućena adekvatna prilika za provjeru i kritiku od strane nezavisnih stručnjaka. projektom brane. mora biti istražena i sačinjene analize potpuno dostupne svima koji žive u području potencijalno afektiranom plavnim valom. moraju biti upozoreni na vjerovatna štetna djelovanja na njihove živote. zbog potencijalnog rušenja brane. osvojena od strane konferencije i nakon toga proširena preko naših umreženih organizacija (posljednjih 6 tačaka koje se ovdje pojavljuju) formira osnovu naše kampanje: • Specifični ciljevi projekta brane moraju biti jasno navedeni. moraju biti jasno analizirane. moraju biti u potpunosti obeštećeni od strane odgovornih agencija. • Prijetnja javnoj sigurnosti. i strukturne i nestrukturne. Sljedeća izjava. • Svi ljudi izloženi štetnom djelovanju brane. obezbjeđujući jasnu osnovu za mjerenje budućeg uspjeha ili promašaja projekta. • Bilo koji projekat natapanja spojen sa velikom branom. • Svaka vladina ili međunarodna agencija koja ulaže kapital u projekat velike brane mora dozvoliti puni pristup informacijama o projektu građanima i zemalja posjednika i zemalja korisnika. i oni u području akumulacije i oni nizvodno.International Rivers Network) Pozicija građanskih organizacija u pogledu velikih brana i upravljanja vodenim resursima. i moraju imati efektna politička sredstva za zabranu projekta. kao svoj primarni cilj mora imati proizvodnju kultura hrane za lokalnu upotrebu. U junu 1988. zemlju ili sredstva za život. IRN je sponzorisao međunarodnu konferenciju u San Francisku za organizacije građana koje se bave zaštitom rijeka i vodenih resursa od direktne prijetnje – izgradnje velikih brana. Deklaracija iz San Franciska Mre`a Me|unarodnih rijeka (IRN . • Za vrijeme planiranja projekta. 99 . prije nego za izvoz. socijalnih i ekonomskih efekata projekta mora biti sačinjena. • Puna procjena kratkoročnih i dugoročnih okolišnih. sve alternative projektnim ciljevima. Šezdeset ljudi iz 26 zemalja je prisustvovalo i pokrenulo program akcije koji formira osnovu globalne kampanje IRN-a za zaštitu međunarodnih rijeka. moraju biti konsultovani u toku procesa planiranja. • Svi ljudi koji izgube domove.

100 . • Planovi za hidrocentrale moraju predstaviti analize relativnih dobitaka i troškova alternativnih sredstava električnih izvora i štednje energije. • Loši uticaji industrijskih korisnika koji ovise o energiji koju proizvodi brana. Ukoliko projekat nije održiv. • Plan projekta mora identifikovati da li projekt jeste ili nije održiv. • Ekonomska analiza projekta brane mora identifikovati raspon nesigurnosti u procjenama troškova i dobitka. Treba da jasno ukazuje na taloženje u akumulaciji. • Projekat brane ne smije imati štetno dejstvo na bilo koji nacionalni park. • Projekat brane mora dokazati da ne predstavlja prijetnju kvalitetu vode niti isporuci vode za one koji žive nizvodno. i ne smije povećavati pojavu bolesti koje se prenose vodom. moraju biti uključeni u projektno planiranje. estuarijski ili obalni ribolov. mjesta koja imaju naučnu ili obrazovnu važnost niti bilo koje mjesto naseljeno ugroženim vrstama. mora uključivati potpuno integrisan program sprečavanja prenatapanja i salinizacije. mjesto kulturnog naslijeđa. • Projekat more popravljati javno zdravlje. pripremom. s ciljem omogućavanja samoodrživog korištenja natopljenog tla. • Ekonomski troškovi projekta moraju uključivati sve ekonomske troškove šteta po okolinu i sve troškove povezane sa izgradnjom. • Ekonomski projektni dobici i troškovi projekta brane moraju da se baziraju na dokazanim dobicima i troškovima prethodnih projekata. program restauracije treba biti uključen kao dio dizajna projekta. salinizaciji tla i promjenama u akumulacionom prilivu zbog degradacije vodenog toka. • Projekat brane mora dokazati da nema značajnije štetno dejstvo na nizvodni riječni.• Bilo koji projekat natapanja spojen sa velikom branom. • Projekat brane mora dokazati da nema značajnijih štetnih uticaja (kao što su oni izazvani gubitkom hranjivosti i saliniteta tla) na isporuke hrane ili sredstava za život ljudi koji su ovisni o poljoprivredi na nizvodnim područjima. • Adekvatan program ponovnog pošumljavanja ili kontrole erozije u akumulaciji mora biti u potpunosti integrisan pri dizajniranju projekta. održavanjem i stavljanjem van upotrebe. • Moraju postojati efektna sredstva osiguranja da će rad i održavanje brane i pripadajućih kapaciteta biti stvarno izvršavano da bi se postigle obećani koristi.

5. Svjetska Banka je najveći pojedinačni izvor finansiranja izgradnje velikih brana. 2. uključujući populaciju raseljenu od 1980. 4. finansiranoj od strane Svjetske Banke.Dodatak 2 Manibeli Deklaracija Poziv na moratorijum finansiranja velikih brana od strane Svjetske Banke (Juni 1994) (U čast herojskog otpora stanovnika Manibeli i drugih sela u dolini indijske rijeke Narmada. u slučaju ljudi istjeranih iz njihovih domova. i milionima izbjeglica od akumulacija širom svijeta) S obzirom da: 1. i uprkos nekoliko revizija politike. Od 1948. Svjetska Banka planira da. u toku sljedeće tri godine. Bankin vlastiti pregled ’Raseljavanje i razvoj’ iz 1994. Uprkos ovim enormnim ulaganjima. društveni i okolišni troškovi bili opravdani ostvarenim dobicima. uništavajući šume. muškaraca i djece deložiranih projektima finansiranja Banke nikad nisu ponovo ostvarili prijašnje prihode niti su primili ikakvu direktnu potporu od brana zbog kojih su bili prisiljeni žrtvovati svoje domove i imanja. godine. Svjetska Banka je finasirala projekte koji su nasilno raselili oko 10 miliona ljudi iz njihovih domova i sa njihovih imanja. koje bi prisilno raselile sljedećih 450. ribarstvo i prebivališta ugroženih vrsta. bez ikakvih vjerodostojnih garancija da će njena politika raseljavanja biti sprovedena. godine. finansira 18 projekata velikih brana. obezbjedivši više od 50 milijardi US dolara za izgradnju više od 500 velikih brana u 92 zemlje. Okolišni i socijalni troškovi velikih brana koje finansira Svjetska Banka. uništavanja šuma i ribolovstva i 101 . U međuvremenu. pruženog izgradnji brane Sardar Sarovar.000 ljudi. Banka nema planova da adekvatno kompenzira i rehabilituje milione raseljenih njihovim prethodnim projektima. Banka nema planova da fundamentalno promijeni svoj pristup prisilnim preseljavanjima. 3. Banka konstantno propušta da implementira i stavi na snagu sopstvenu politiku vezanu za prisilna raseljavanja. Velike brane finansirane od strane Svjetske Banke su imale i imaju velike negativne uticaje na okolinu. uspostavljenu 1980. vodena područja. ne postoje nezavisne analize ili dokazi koji pokazuju da su finansijski. povećavajući širenje bolesti povezanih sa vodom. u kršenjima politike banke. godine priznaje da velika većina žena.

namećući projekte bez značajne konsultacije ili učešća oštećene zajednice. 11. 10. plemenske narode i najsiromašnije i najmargilizovanije grupe populacije. koji profitiraju dok su građani zemalja posuđivača opterećeni dugovima. umjesto toga podupirući zavisnost. 7. Svjetska Banka je tolerisala. čak i lokalnim vlastima u afektiranim područjima. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa čestim tvrdnjama Svjetske Banke o ’sveobuhvatnom cilju ublažavanja siromaštva’. Primarni dobitnici dobivenih ugovora za velike brane koje finansira Svjetska Banka su konsultanti. okolišnim i socijalnim uticajima samih velikih brana. i nadgleda izgradnju velikih brana na tajnovit i neodgovoran način. potcjenjujući moguća odlaganja i prekoračenja troškova. Svjetska Banka planira. 9. Banka konstantno propušta izgradnju lokalnih kapaciteta i ekspertiza. 8. Projektne procjene su tipično bazirane na nerealno optimističkim prognozama izvođenja projekta. kao što bi ponovo mogao da bude slučaj sa Arun III projektom u Nepalu. 6. 102 .širenju bolesti prenosivih vodom su nesrazmjerno pali na žene. projektuje. premlaćivanja. autohtone zajednice. solarne i biološke izvore energije. priznaje da se projektne procjene tretiraju kao ’marketinške varke’ koje propuštaju ustanovljavanje javnog interesa projekata. destruktivnim ekonomskim. kao i navodnjavanju poljoprivrede okrenute izvozu. uključujući vjetar. a time i doprinijela velikom kršenju ljudskih prava od strane vlada. i upravljanje ne-strukturnim poplavljavanjem. Banka je čak uvjerila vlade da prihvate zajam za velike brane i kad postoje troškovno-efikasni i manje destruktivni alternativni planovi. Ekonomske analize na kojima Svjetska Banka temelji svoje odluke da finansira velike brane propuštaju da primjene lekcije naučene iz slabih izvještaja iz prethodnih brana koje je Banka finansirala. Svjetska Banka je stavila kao prioritet kreditiranje velikih brana koje obezbjeđuju energiju transnacionalnoj industriji i urbanim elitama. silovanja i pucanja na miroljubive demonstrante. ne računajući direktne i indirektne troškove negativnih okolišnih i socijalnih uticaja. zahtjeve za upravljanjem energijom. rehabilitaciju navodnjavanja. često osporavajući pristup informacijama. pošumljavanje tropskih šuma. Bankin sopstveni revizioni portfolio iz 1992. Svjetska Banka dosljedno ignoriše troškovno-efektne okolišno i socijalno zdrave alternative velikim branama. zanemarujući najhitnije potrebe ruralnih siromašnih i drugih gubitničkih grupa. uključujući samovoljna hapšenja. u procesu implementacije finasiranja velikih brana od strane Svjetske Banke. popravak efikasnosti. Mnogi projekti Banke za finansiranje velikih brana ne mogu biti implementirani bez velikog kršenja ljudskih prava jer će se oštećene zajednice neminovno opirati nametanju projekata koji su tako štetni za njihove interese. proizvođači i ugovarači smješteni u donatorskim zemljama.

Velike brane finansirane od strane Svjetske Banke su potapale kulturne spomenike. dozvoljavajući da se okolišne procjene sačinjavaju od strane promotora projekata. koji bi 103 .Pozivaju na hitni moratorijum svih ulaganja Svjetske Banke u velike brane uključujući sve projekte koji su trenutno u pripremi za finansiranje. koji zahtijevaju prisilna preseljenja. ZBOG TOGA. 17. Kroz svoju upletenost u Sardar Sarovar branu u Narmada Dolini. Izvještaja Morse (Morz). pokušavajući da prikrije zaključke ozbiljne kritičke nezavisne službene revizije. Svjetska Banka se nikad nije propisno dotakla svojih izvještaja o finansiranju projekata velikih brana niti ima mehanizme mjerenja stvarnih dugoročnih troškova i dobiti od velikih brana koje finansira. neće biti finansirani u zemljama koje nemaju politiku ni zakonske okvire na snazi. i . Svjetska Banka se nikada u svojoj politici. Zajedno sa prisilnim deložacijama i potopljavanjem zemlje urođenika. istraživanjima ili projektnoj dokumentaciji nije dotakla stavljanja van prometa brana nakon što njihov korisni životni vijek prođe zbog taloženja akumulacije ili fizičkih kvarova.Zaključuju da Svjetska Banka do danas nije voljna i nije sposobna za reformu pozajmljivanja za velike brane. Fondom treba upravljati transparentna i odgovorna institucija.12. često dajući dodatne zajmove da bi se pokrili troškovi prekoračenja načinjenih onim što Banka naziva ’funkcionisanje kod traženja zajma’. U svojim posuđivanjima za velike brane Svjetska Banka je tolerisala i opraštala krađe fondova obezbjeđenih od strane Banke. često od strane korumpiranih vojnih i nedemokratskih režima. Svjetska Banka konstantno krši svoju politiku okolišnih procjena. 15. 14. religiozna i sveta mjesta. svjetski poznati simbol destruktivnog razvoja. Banka nosi direktnu zakonsku i moralnu odgovornost za kršenja ljudskih prava koja se događaju u Narmada Dolini. Svjetska Banka ojača svoju politiku i operativnu praksu da garantuje da projekti velikih brana. nacionalne parkove i druga utočišta divljih životinja. dok: 1.18. 13. koristeći ih za opravdavanje prethodno donešenih odluka o nastavku projekata destruktivnih velikih brana. potpuno nezavisna o banci i treba da obezbjedi fondove za zahtjeve za reparacijom zajednicama afektiranim od strane velikih brana koje je finansirala Banka. 2. Svjetska Banka ustanovi fond za obeštećenje ljudi prisilno deložiranih iz njihovih domova i imanja od strane velikih brana koje je finansirala Banka bez pružanja adekvatne kompenzacije i rehabilitacije. Svjetska Banka konstantno ignoriše sopstvene političke smjernice u pogledu preseljenja i okolišnih procjena. Primjeri uključuju Yacyreta branu u Argentini i Chixoy u Gvatemali. dolje potpisane organizacije: . 16.

dizajniranja. 8. uključujući prošle. 7. 5. sadašnje i one u razmatranju. 6. Svjetska Banka razvije nove tehnike projektnog predviđanja da bi osigurala da procjene troškova i dobiti. Svjetska Banka zatraži nezavisno nadgledanje i evaluaciju priprema projekata velikih brana. rizika i uticaja. i da projekat predstavlja posljednje utočište nakon što su iscrpljene sve druge manje štetne i jeftinije alternative upravljanja potapanjem. Revizija mora da se provede od strane pojedinaca u potpunosti nezavisnih o Banci. od strane osoba van Banke i bez interesa u rezultatima projekta. Revizija treba da procjeni stepen do kojeg su projektna predviđanja griješila u procjenjivanju troškova i dobiti. isporukom vode. Se donese formalna odluka od strane Banke da se za stalno zaustave sva finansiranja velikih brana preko fondova International Development Association (Međunarodna Asocijacija za Razvoj – IDA) koji su u neskladu sa IDA-10 donatorskim sporazumom. transportom. Svjetska Banka otkaže dugove za projekte velikih brana u kojima je otkriveno da su ekonomski. uključujući direktne i indirektne ekonomske. implementacije i nadgledanja projekata. potpuno dostupne javnosti. Usvojeno od 326 grupa i koalicija u 44 zemlje. 104 . kao i sistematsko nadgledanje i kontrolu projektne implementacije. 4. okolišne i socijalne troškove i stvarno ostvarene dobitke svakog projekta. Svjetska Banka učini sve informacije o projektima velikih brana. identifikuje pojedina kršenja politike Banke i odgovorno osoblje i uputi troškove nepodržanih projektnih alternativa. provjere i implementacije preporuka nezavisnih sveobuhvatnih revizija svih Bankinih projekata finansiranja velikih brana treba da ustanove stvarne troškove. Bankine narudžbe. zajednice koje se moraju raseliti moraju biti uključene u proces identifikacije. Svjetska Banka zatraži da bilo koji projekat velike brane u razmatranju neophodno bude dio lokalno odobrenog jasnog plana o upravljanju vodenim bazenom. i dati svoj obaviješten pristanak prije nego se projekat implementira. okolišni i socijalni troškovi prevagnuli nad realizovanim dobitima. 9. 3. bez ikakvog interesa u rezultatima revizije. velikih brana u pitanju su strogo zasnovani na stvarnom iskustvu prethodnih projekata finansiranja velikih brana od strane Banke. Nadalje.osiguravali obnovu životnog standarda raseljenih naroda. navodnjavanjem i isporukom energije.

Takođe je i potrebno i moguće implementirati alternativne načine ozbezbjeđivanja energije i upravljanja čistim vodama. i istih korporacija umiješanih u teške subvencione energetsko-intenzivne industrije. Brane daju manje struje i navodnjavaju manje zemlje nego što se obećava. Brazil. politička i poslovna elita koja povećava sopstvenu moć i bogatstvo gradeći brane. seoske radnike. i izazivaju socijalne i kulturne dezintegracije i ekonomska osiromašenja naših zajednica. Mi. čak i prije uključivanja okolišnih i socijalnih troškova. šume i sveta mjesta. starosjedilačke i tradicionalne zajednice. mart 1997. Naša je borba jedinstvena jer svugdje brane prisiljavaju ljude da napuštaju svoje domove. Naša je borba jedinstvena jer su svugdje ljudi koji najviše ispaštaju zbog brana isključeni iz donošenja odluka. Brane donose dobit velikim zemljoposjednicima. Umjesto toga odluke donose tehnokrate. plemena. koji su pravični. ljudi iz 20 zemalja okupljeni u Kuritibi. Brazil. 105 . Naša je borba jedinstvena zato što se mi borimo protiv sličnih interesa moćnika. podijelili smo iskustva gubitaka koje smo pretrpili i prijetnji s kojima smo se suočavali zbog brana. političke i okolišne realnosti. 14. preplavljuju plodne farme. korporacijama agrobiznisa i spekulantima. istih inžinjera i okolišnih konsultanata. Naša nas zajednička borba uvjerava da je i potrebno i moguće privesti kraju eru destruktivnih brana. Naša je borba jedinstvena zato što svugdje postoji široki ponor između ekonomskih i socijalnih dobiti koje su obećane od strane graditelja brane i realnosti koja se događa nakon što je brana sagrađena. uništavaju ribarstvo i isporuke čiste vode. Brane skoro uvijek koštaju više nego što je predviđeno. One razvlašćuju male poljoprivrednike. ribare. istih multilateralnih i bilateralnih agencija za novčanu potporu i kreditiranje. istih međunarodnih zajmodavaca. Curitiba. One čine poplave još destruktivnijima. istih kompanija graditelja i isporučilaca opreme.Dodatak 3 Deklaracija iz Curitibe Potvrda Prava na `ivot i Sredstva za `ivot ljudi afektiranih branama Prihvaćeno na Prvom Međunarodnom Sastanku Ljudi Afektiranih Branama. održivi i efektivni. predstavljajući organizacije ljudi oštećenih branama i oponenata destruktivnim branama. Iako naša iskustva reflektuju naše različite kulturne. naša je borba jedinstvena. socijalne.

i koje je zasnovano na pravičnim i poštenim odnosima između ljudi. Uspostavljanje i procedure revizije moraju biti odobreni i nadgledani od strane predstavnika međunarodnog pokreta ljudi oštećenih branama. Mi. zahtijevamo pravu demokratiju koja uključuje učešće javnosti i transparentnost u razvoju i implementaciji politika energije i voda. zajedno sa decentralizacijom političke moći i osnaživanja lokalnih zajednica. 3.Da bi se ovo dogodilo. d) Se teritorijalna prava autohtonih. i ’Manibeli Deklaraciju’ o finansiranju velikih brana od strane Svjetske Banke. Zahtijevamo da vlade. zemljom. e) Se ne ustanovi međunarodna nezavisna komisija koja će sprovesti opsežnu reviziju svih brana finansiranih ili na drugi način potpomognutih međunarodnim agencijama za novčanu pomoć i kreditiranje i dok se ne sprovedu njeni zaključci. međunarodne agencije i investitori primijene hitni moratorijum na izgradnju velikih brana. sa milionima ljudi čija su sredstva za život već ugrožena zbog brana. Mi moramo smanjiti nejednakost putem mjera koje uključuju pravičan pristup zemlji. Mi ćemo se protiviti izgradnji svake brane koja nije odobrena od strane afektiranih ljudi nakon obaviještenog i participativnog procesa donošenja odluka. regija i naroda. šumama i drugim resursima i na pravu svake osobe na zdravu okolinu. Mi moramo uznapredovati u društvo koje poštuje različitosti. plemenskih. f) Svaka nacionalna ili regionalna agencija koja je finansirala ili na drugi način pomagala izgradnju velikih brana ne odobri nezavisnu sveobuhvatnu re106 . Mi moramo načiniti napredak ka društvu gdje ljudska bića nisu više reducirana na logiku tržišta gdje je jedina vrijednost roba i jedini cilj profit. polu-plemenskih i tradicionalnih populacija afektiranih branama ne budu potpuno poštovala obezbjeđujući im teritorije koje im dozvoljavaju da ponovno uspostave svoje prethodne kulturne i ekonomske uslove – ovo bi ponovo moglo zahtijevati uklanjanje brana. 2. smještajne i socijalne infrastrukture. insistiramo na neotuđivom pravu zajednice da kontroliše upravljanje svojim vodama. Mi priznajemo i potvrđujemo principe ’Rio de Janeiro Deklaracije NVO-a i Društvenih Pokreta’ iz 1992. Naše nas je zajedničko iskustvo vodilo da se složimo kako slijedi: 1. b) Sve dok se ne bude pregovaralo o odšteti. uključujući pribavljanje odgovarajuće zemlje. takođe. c) Se ne preduzmu akcije na restauraciji okoliša oštećenih branama čak i kad ovo zahtijeva uklanjanje brana. sve dok: a) Se ne zaustave svi oblici nasilja i uznemiravanja nad ljudima ugroženim branama kao i organizacija koje se opiru branama.

viziju projekta svake velike brane koju su finansirali i ne implementiraju zaključke revizije. Nacionalno i međunarodno smo radili solidarno sa drugima u borbi protiv destruktivnih razvojnih projekata. Mi se obavezujemo intenziviranju borbe protiv rušilačkih brana. g) Se politike o energiji i čistim vodama ne implementiraju i na taj način ohrabre korištenje održivih i prihvatljivih tehnologija i praksi upravljanja. not for death! Voda za život. Kroz sve ove godine. ne za smrt! 107 . Razotkrili smo korupciju. Revizije moraju da se izvrše uz učešće predstavnika organizacija afektiranih ljudi. Proces privatizacije koji se nameće u mnogim zemljama svijeta od strane multilateralnih institucija povećava socijalne. takođe. Naš je prioritet demokratska i efektna javna kontrola i regulisanje entiteta koji obezbjeđuju energiju i vodu na način koji garantuje zadovoljavanje potreba i želja ljudi. Tokija i Londona. ekonomske i političke isključivosti i nepravdu. prisilićemo graditelje brana da prihvate naše zahtijeve. 4. laži i lažna obećanja industrije brana. Zaposjedali smo mjesta brana i kancelarije. od sada biti Međunarodni Dan Borbi Protiv Brana i Borbi za Rijeke. zajedno sa onima koji se bore za ljudska prava. Mi smo jaki. Zaustavljali smo graditelje destruktivnih brana i primoravali ih da poštuju naša prava. koje su pod kontrolom države. Mi ne prihvatamo tvrdnje da je ovaj proces rješenje korupcije. 5. Od sela Indije. odbijali da napuštamo svoja imanja iako smo bili izloženi zaplašivanjima. Zaustavljali smo brane u prošlosti i još više ćemo ih zaustaviti u budućnosti. Da bismo simbolisali svoje rastuće jedinstvo. Brazila i Lesota do kancelarija upravnih odbora Vašingtona. socijalnu pravdu i zaustavljanje uništavanja okoline. Ovakve politike trebaju. Aguas para a vida. proglašavamo da će 14. nasilju i potiskivanjima. Vode i Život. mi smo pokazali svoju rastuću snagu. različiti i ujedinjeni i naši su razlozi pravedni. mart. koristeći doprinose i moderne nauke i tradicionalnih znanja. Da bismo ojačali svoj pokret izgradićemo i ojačati regionalne i međunarodne mreže. nao para a morte! Aguas para la vida. obeshrabriti gubitke i pretjeranu potrošnju i garantovati pravičan pristup ovim osnovnim potrebama. no para la muerte! Water for life. brazilski Dan Borbe Protiv Brana. marširali u našim selima i gradovima. neefikasnosti i drugih problema u sektoru energije i voda.

108 .

godine . „AG Magazin“. 27/88 10. „Meridijani“. ENERGIJA. Cully „SILENCED RIVERS“. EKOLOGIJA . Pisani materijali sa raznih konferencija posvećenih otporu gradnje HE „Konjic“ 17. Prostorni plan posebnog područja HE „Konjic“ – Urbanistički zavod BiH. The ecology and politics of large dams 2. „BRANE I RAZVOJ – Novi okvir za donošenje odluka“ – Izvještaj Svjetske komisije za brane 5. Protokol iz Kjota 15. godine – izmijenjeni i dopunjeni plan – Službeni list SR BiH br.Literatura 1. Sarajevo 9. br 15. Studija uticaja izgradnje HE “Konjic“ na prirodnu sredinu i istorijsko nasljeđe – Institut za arhitekturu. 2003. godine – Beograd 19. Rifat Škrijelj „POPULACIJE RIBA NERETVANSKIH JEZERA“.univerzitetski udžbenik 4. br. Besim Čulahović „TEHNOLOGIJA. „Zeleni – Neretva“ Konjic „ZAŠTO SMO PROTIV“ – brošura 13. Patric MC. Bernska deklaracija .NGO pogled na velike brane 18. Prostorni plan SR BiH 1981-2000. sept. Peter Bosshard. 2003. urbanizam i prostorno uređenje – Sarajevo 8. Alija Pozderac „STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONJIC – Turizam razvojna budućnost Konjica“ 7. dec. Set eko zakona F BiH 12. Artur Runge – Metzger „Borba protiv klimatskih promjena – koje su koristi za BiH od EU regulativa“ 16. Zakon o zaštiti rijeke Soča (Slovenija) i pritoka 14. Ihtiološka monografija 3. 80. Zakon o prostornom uređenju F BiH 6. Informacija o toku priprema za izgradnju HE Konjic Općine Konjic 11.Zagreb 109 .