You are on page 1of 251

K A Z A L O:

Uvodni dio Glava prva:

ZATO SE DEBLJAMO?
Da nema debljine ne bi bilo posla - Bolje malo manje nego malo vie - Velika ponuda hrane Masti na udaru slino kao duhan - Tri muketira debljine - Fast foods kumuju debljanju - Mogu li virusi izazvati debljinu? Mravljenje i visok eer u krvi - Mravljenje i prehrambene navike

Glava druga:

EMOCIONALNI IZJELICA
Kakva je veza emocija i hladnjaka - Sit gladnom nikada ne vjeruje - Ovisnost ena o okoladi (okoholine ene) - Osam obiljeja emocionalne gladi - Pretjerano konzumiranje hrane (prederavanje) Noni izjelica - Kontrolni mehanizam apetita i gladi - Naglo mravljenje izaziva stres!

Glava trea:

HORMONI, GENI I MRAVLJENJE


Fatalni hormonalni odgovor - Hormoni dirigiraju debljinu - Peptidni hormoni ine uda - Vae tijelo je protiv vas Ipak, sve lei u genima - Polugladovanje je klju dugog ivota - Zato epidemija debljine?

Glava etvrta:

JESMO LI PREDEBELI?
Najmasniji gradovi Amerike Konani rezultati mravljenja su slabi - Kirurgija vraa dostojanstvo - Indeks tjelesne mase (ITM) - Bitka protiv celulita Kako sanirati debljinu nakon trudnoe Kliniki vodi za utvrivanje pretilosti Najbolja je kombinacija metoda! Spavanje i mravljenje Hrvatska slijedi trendove

Glava peta

BITKA S KALORIJAMA
Objavite rat viku kalorija - Broj i veliina obroka (Supersize era) - Izbjegavanje masnih namirnica - Strategija kupovanja namirnica - Razreivanje energijske gustoe - Strategija kulinarne obrade hrane Gladovanje kao metoda restrikcije kalorija - Mjerite kalorije na ulazu - Kontrola ulaznih kalorija - Domaa restrikcija kalorija - Fokusiranje na (kalorije) masti

Glava esta:

OTAPANJE MASNOG TKIVA (TERMOGENEZA)


Metabolizam i nenamjerno mravljenje - Hibernacijska termogeneza - Tamno masno tkivo i termogeneza - Termogeneza ovisi o fizikoj aktivnosti - Otapanje trbunog masnog tkiva Koliko kalorija troimo - Mravljenje kod sportaa - Spaljivanje masnog tkiva - Izraun redukcije tjelesne mase kod sportaa - Redukcija teine - greke i kljuna pravila - Postoji li inteligentna redukcija teine - Redukcija teine pomou piruvata i kroma

Glava sedma::

DIJETE ZA MRAVLJENJE
udotvorne dijete (Fad diets) - Strategija sam svoj majstor - Izbor dijeta najvei problem Imperija uzvraa udarac - Atkinsova visoko-proteinska dijeta - Zonska prehrana (dr Sears) Malokalorijska dijeta (Jenny Craig Diet), - Montignacova dijeta - Drastine dijete, ruski rulet Dijeta klinike Mayo - Heilerova dijeta - Yo-yo dijeta - Uinkovitost dijeta..

Glava osma:

PILULE ZA MRAVLJENJE
Ima li udotvornog sredstva - Napad na mozak ili eludac Lijekovi za mravljenje - Laksativi za mravljenje Diuretici za mravljenje Dodaci prehrani (suplementi) Gojazni uvijek oekuju udo Centralni supresori apetita Malo vie je previe Velika opasnost od interakcije Citrin ili hidroksilimunska kiselina - Chitosan je samo nova nada Krom pikolinat otapa masno tkivo - Uinkovitost dodataka prehrani

Glava deveta::

PSIHOLOGIJA MRAVLJENJA
Kako izgubiti teinu i ostati iv - Jesu li dijete za mravljenje slatke zamke - Strah od neuspjeha - Mravljenje i prijevare - Bolje mrtav nego debeo Pravi savjet zlata vrijedi Prevara zvana drastino mravljenje

Glava deseta::

FIZIKA AKTIVNOST I MRAVLJENJE


Kretanje i potronja kalorija - Broj koraka mjeri se stepometrom - Evolucija fizike aktivnosti ovjeka - Mravljenje uz tranje i hodanje Gore, dolje po stepenitu - Nije dovoljna samo aktivnost Je li dovoljan trening na biciklu - Uspostava ravnotee treningom

Glava jedanaesta::

MRAVLJENJE I UMJETNA SLADILA


Ovisnost o slatkom - Umjetna sladila ulaze na velika vrata - Aspartam promjenio slatku viziju Acetosulfam K (Sunnete) Polioli, slatki alkoholi - Umjetna sladila u redukciji tjelesne teine

Mnogima ne treba niiji utjecaj da bi sami sebe pokrenuli na akciju dok drugi naprotiv jedva ekaju da ih netko pogura, inspirira i motivira, da ih pokrene iz mrtvila. Ako ova knjiga udahne u vas samo traak one pokretake snage koja je mene nagnala da ju napiem, onda je ona u potpunosti ispunila svoju misiju! autor

Uvodni dio Mrzim masti i masne naslage iz dna due. Kad se pogledam u zrcalo i vidim kako stvari vise, meni je zlo a ta se scena naalost ponavlja svako jutro nakon tuiranja. Znam tono kako se to salo podmuklo navuklo na mene; imao sam 80 kg kad sam oenio svoju dragu enu prije 8 godina a zatim sam naslagao ukupno jo 18 kg vie to znai godinje prosjeno po 2,25 kg. Slikao sam se nedavno na plai i da znate - mrzim tu sliku. Znam zasigurno da nisam jedini koji prieljkuje bolju liniju i tanji struk. Primjerice, vie od polovice Amerikanaca su preteki, predebeli i preglomazmi zahvaljujui tome to ne mogu savladati neodoljivu glad. Znate li zato? Krivi su hormoni slini onima koji vas tjeraju u nezavidne i nedostojne situacije ganjajui ene ili mukarce!, Inzulin i njegovo drutvo s jedne te leptin i njegovo drutvo s druge strane stvaraju osjeaj ja sam gladan i osjeaj ja nisam gladan. Ti se osjeaji teko mogu kontrolirati osim kod osoba izuzetne volje. Inzulin izaziva glad a leptin ga supresira, no prokleta je stvar u tome to kad mravite, smanjuje vam se prag osjetljivosti na leptin, a im njega nema eto gladi kuc-kuc! A im ste gladni morate jesti ili vam se u protivnom eludac uvre a crijeva krulje! I tako se zatvara zaarani krug (circulus vitiosus). I eto odmah odgovora zato injekcije istog leptina ne ljakaju kod debelih osoba ve vas naprosto ine jo gladnijim. ovjek koji je sve ovo izgovorio zove se dr Frank Kuhajda, istraiva koji studira neobinu stvar na Hopkins University School of Medicine kako tijelo pravi masne naslage! Naravno da iz tog vanog projekta stoje sve one farmeceutske tvrtke koje bi elile zauzeti svoju poziciju u tom fantastinom businessu koji se zove mravljenje (weight loss). Tako je dr Kuhajda utvrdio da masne naslage nastaju pod utjecajem enzima koji se zove fatty acid sintetaza ili skraeno FAS. Ako dakle u organizmu uspjeno blokirate djelovanje tog enzima dogaa se malo udo - jednostavno nema slaganja lanaca masnih kiselina u salo. Ostaje najtei dio problema - blokada tog enzima s tim da sredstvo kojim to radite nije toksino! Znalo se odavno da proizvod gljivica pod nazivom cerulenin potpuno blokira FAS ali naalost ta je tvar toksina. I naravno dr Kuhajda s svojim timom ispitali su cijelu seriju od stotinjak derivata nainjenih iz te tvari sve dok nisu napiknuli aktivnu supstancu pod oznakom C75 koja blokira FAS ali ipak nije toksina. Znatieljno su preli na seriju novih pokusa na mievima i desilo se udo; ne samo da nije dolazilo do stvaranja masnih naslaga nego se njihov apetit toliko smanjio da su uzimali samo 10% hrane koju uzimaju mievi iz kontrolne skupine. Rezultat toga je bio dramatian pad tjelesne mase! Zato se to dogaa? Preparat C75 zapravo zavarava mozak kao da tijelo dobiva hranu premda to nije sluaj. To je gotovo idealno sredstvo jer manje jedete i opet niste gladni! Pokusi na ljudima jo nisu izvreni ali ako se uzme u obzir injenica da se genetska mapa mieva i ljudi podudara u 99% sluajeva onda se moe vjerovati u uspjeh.

Zato vam uvodno dajem ovu zgodnu istraivaku priu? Da shvatite golemi struni i financijski napor da se doe do odgovarajueg rjeenja za akutni problem predebelih ljudi. To je nesumnjivo nona mora za milijune ljudi i oni bi se toga eljeli rjeiti. Nigdje se vie ne govori o debljini, nigdje se vie ne troi novaca na istraivanje gojaznosti kao u SAD, nigdje nema toliko knjiga i broura, video i audio kazeta o skidanju tjelesne teine a ipak nigdje nema toliki broj ekstremno debelih osoba kao u Americi! Popularna TV emisija OPRAH SHOW koju gleda preko 50 milijuna ljudi imala je tu temu kroz nekoliko posebnih priloga s tim da je i sama voditeljica Oprah prola golgotu redukcijske dijete pa ak je o tome napisala i posebnu knjigu koju emo vie puta spominjati.. Tek posljednjih 5 godina ulo se u samu sr problema debljine s tim da su jo mnoga pitanja ostala nerjeena. Otkrivanje centara za glad i sitost, otkrie gena i cijelog orkestra hormona koji djeluju na sferu uzimanja hrane te aktivnih komponenti koje djeluju destimulativno, daju nadu da e se ve u narednih desetak godina debljina kao zdravstveni ali i estetski problem uspjeno rjeiti U ovoj knjizi nita vam nije odreeno, nita sugerirano, ali su dati svi elementi da moete izgraditi vlastiti pristup i utvrditi vlastitu strategiju. Samo vi moete rjeiti problem vaeg vika kilograma. Naravno treba vam pomo; ako je ova knjiga mali prilog tome, onda je moja misija zavrena! Autor

Glava prva:

ZATO SE DEBLJAMO?
Da nema debljine ne bi bilo posla - Bolje malo manje nego malo vie Velika ponuda hrane - Masti na udaru slino kao duhan - Tri muketira debljine - Fast foods kumuju debljanju - Mogu li virusi izazvati debljinu? Mravljenje i visok eer u krvi - Mravljenje i prehrambene navike Mirisi, arome i mravljenje

Nikad ne moe biti previe bogat niti previe mrav..


(vojvoda od Windsora)

Da nema debljine ne bi bilo posla! Nita gore kad netko olako dijeli savjete o tome kako treba jesti ovo ili ono da biste skinuli tjelesnu teinu, smatrajui da je najvanije maknuti poneki obrok, uskratiti poneki kola ili prestati piti zaslaena osvjeavajue napitke! Da je problem mnogo vei i kompleksniji najbolje govori statistika iz SAD koja pokazuje da unato izvrsnoj dravnoj kampanji i golemim novcima uloenim u edukaciju, broj pretilih osoba raste tako rapidno da situacija dobiva sve znakove epidemije! Istraivanja koje je objavio Journal of the American Medical Association a koje je obuhvatilo 4115 odraslih osoba (mukaraca, ena i djece) u periodu od 1960-1980 godine a potom od 1988-1994 godine, pokazala su da broj pretilih osoba rapidno raste a osobito broj ekstremno debelih osoba. No ono to posebno zabrinjava raste i broj pretile djece. PREGLED TRENDOVA U KRETANJU TJELESNE TEINE U SAD Istraivanje 1988-1994 1999-2000 Pretjerana teina 55,9% 64,5% Pretile osobe 22,9% 30,5% Ekstremno pretile osobe 2,9% 4,7% Djeca 2-5 god 7,2% 10,4% Djeca 6-11 god 11,3% 15,3% Tinejderi 12-19 god 10,5% 15,5%
IZVOR: Journal of the Medical Association

Osobito je zanimljiva usporedba s najnovijim podacima samo za razdoblje 1999-2000 godina. Amerika je predebela i ako ovako nastavi loe joj se pie, komentirao je navedene podatke kolumnist poznatog lista US Today. Ni jedan posao nije donio toliko novaca kao skidanje tjelesne teine i ni jedno znanstveno podruje nije progutalo vie novaca u istraivanju od ovoga. Primjerice, od otkria novih hormona gladi (ghrelin i leptin) nije proslo ni 2 godine a ve imamo preko 200 objavljenih znanstvenih radova! Razlog? Vlada grozniava utrka tko e prije otkriti sredstvo za blokiranje djelovanja ghrelina i tako omogui profit svojoj kompaniji s novim preparatom koji e uinkovito topiti tjerlesnu masu. Jo jedan primjer; tvrtka Wyeth-Ayerst koja je lansirala na ameriko trite preparat Redux (kasnije je proizvodnja zabranjena) za godinu dana je zaradila 250 milijuna dolara! Stotine tisua ljudi se bori s debljinom od 120-150 kg ne tedei truda i sredstava da to zlo skine sa sebe, a najvei dio dijeta koje to omoguuju su neuspjene tj. nakon poetnog uspjeha i probuenih nada dolazi do razoarenja. Zato? Jednostavno zato to je priroda tako savreno stvorila tijelo koje izvrsno samo sebe regulira. Kad se krene u obraun s vikom teine, svatko je spreman na radikalne mjere i na drastini postupak a upravo to je krupna pogreka! Tijelo ne voli nasilje i uzvraa udarac poveanim luenjem hormona gladi ghrelina koji neutaivo zahtjeva nove koliine hrane pa se tako izgubljena teina s kamatama vraa natrag. Kad ponete gladovati i gubiti na tjelesnoj

masi tijelo misli da je neto krenulo pogreno (kao kompjuter) i pokree cijeli niz finih mehanizama da to vae nasilje sprijei. Vi se inatite i istjerujete mak na konac ali odgovor tijela je uvijek isti tj tijelo prua otpor vaim nastojanjima i dapae svojski se zalae da vam pomogne izgubljene kilograme vratiti natrag!.Meu tim odgovorima je sniavanje brzine metabolizma i pojaanje uinkovitosti miia. Rezultat ovjek gubi bitku a ne kilograme! Premda epidemija debljanja najvie zabrinjava zdravstvene organe u SAD gdje je postotak debelih ljudi iznad 60%, gojaznost sve vie postaje globalni problem. U pitanju je mjeavina psihosocijalnih, genetskih i ekolokih razloga. Kada kaem genetskih onda mislim na injenice koje proizlaze iz istraivanja provedenih na blizancima iz ega je sasvim jasna uloga koju ima nasljee. Budui da je cilj poduzimanih mjera uklanjanje masnog tkiva, svi su napori usmjereni ka otkrivanju mehanizama nastanka i taloenja, regulaciji od strane hormona, ulozi tamnog masnog tkiva, utjecaju termogeneze itd. Svako uproivanje ili eventualno podcjenjivanje problema bila bi velika pogreka iz ega se bjelodano moe zakljuiti zato najvei dio redukcijskih dijeta ne pogaa svoj cilj. Puno jela na raspolaganju, nezajaljivi apetit i sve slabije kretanje, okosnica su tih napora na planu redukcije teine, ali to nikako nije sve. ovjek je emocionalni izjelica pa se na prehrambenim navikama odraava njegovo mentalno stanje (strah, ljutnja, depresija). Ako netko ustaje nou da uzimanjem hrane zatomi ne glad ve frustraciju, onda je badava umotavati ga u folije ili ga stavljati u saunu ili ga natjeravati da beskrajno dugo tri. Kod redukcije tjelesne teine mnogi rabe izraz spaljivanje masnog tkiva, no valja precizno rei da prije tog spaljivanja masti moraju biti razloene na sastavnice. Masno tkivo (salo) koje se sastoji od masnih stanica (adipocita) moe se mobilizirati procesom koji se zove lipoliza. No lipoliza se ne moe regulirati mehanikim ve iskljuivo hormonskim sredstvima. Potrebno je ii obrnutim procesom od onoga kada se masno tkivo stvaralo tj. trigliceridi se moraju hidrolizirati na masne kiseline i glicerol. Pravi hormon koji okida taj kaskadni proces lipolize jeste kateholamin. Kao to je mogui defekt u luenju i cirkulaciji svih tjelesnih hormona (primjerice inzulina), tako je mogu defekt s ovim hormonom tj lipoliza e biti smanjena ili obustavljena. Rezultat slaganje masnih naslaga. Osim kateholamina lipolizu moe stimulirati i adrenalin. Evo dokaza; kod mnogih opasnih zvanja u kojima su osobe neprestalno pod stresom nema debelih ljudi! Stresno stanje topi zalihe masnog tkiva! Mobilizaciju masnih naslaga moe pokrenuti i hipokalorina prehrana koja traje dulje vrijeme. Smanjivanje dnevnog kalorijskog unosa za 30-40% daje najbolje rezultate; ako je primjerice dnevni unos iznosio 3500 kcal smanjivanje za 40% iznosi 1400 kcal to jo uvijek nije drastino smanjenje i ne predstavlja zdravstveni problem. Polu-gladovanje koje je primjereno ljudima u logorima ili zatvorima, uvijek dovodi do troenja masnih naslaga pa su takvi ljudi najee mravi. Dok god traje kalorijski deficit ne postoji opasnost od stvaranja novih masnih naslaga. Problem suvremenog ovjeka je u tome to uvijek jede u suviku i to nije u stanju mjeriti svoj kalorijski unos.
8

Bolje malo manje nego malo vie! Ako se uzmu u obzir iskustva Amerikanaca s potroakim mentalitetom i njihovim nainom prehrane, uope nije teko pronai osovinu zla koja donosi viak kalorija: prevelik broj obroka predimenzionirani obroci soft drinks fast food junk food sjedenje uz TV i kompjutor

S jedne strane tu je mentalitet bolje malo vie nego malo manje dakle bjeanje od pothranjenosti a s druge utjecaj medija koji propagira velik broj namirnica u najluksuznijem izdanju. Hranu koja se nudi treba unititi a unitit emo ju tako da ju konzumiramo! Jede se i pije svugdje na ulici, na poslu, uz TV pa ak i na sastancima! Dakle ne pije se i ne jede zato to smo gladni i edni, ve da neto radimo, da nam nije dosadno! Tome u velikoj mjeri pomae TV reklama za namirnice koja primjerice u SAD troi 4,5 milijarde dolara goinje! Poseban je problem izlazaka na poslovne rukove i veere gdje se jede i pije na tui raun pa luksuzne namirnice treba dokrajiti jer takvu priliku treba iskoristiti! Kako god okrenete vraamo se na psihologiju ovjeka; on neto mora imati u ustima pa makar to bila i vakalica! Cijeli kompleks tzv snack fooda bazira na toj psihologiji grickanja, krckanja i vakanja. Ako ste gledali izvrsne dokumentarne TV filmove National Geographica iz Indije o majmunima koji haraju po gradovima i naseljima, onda ste zasigurno primjetili da stalno jedu i kradu hranu ili preciznije stalno su u potrazi za hranom! Razlika izmeu tih majmuna i dananjeg ovjeka nije velika premda ih dijeli nekoliko milijuna godina. No za razliku od majmuna koji je stalno u pokretu, ovjek sjedi dakle ne troi. Zato? Jer mu hrana doe kui ili na posao gotova polupripremljena ili ju dobije u samoposluzi! Ali da se vratimo Amerikancima ije su prehrambene navike razgolitili strunjaci North Carolina University i to kroz period od 20 godina. Prema izvjeu objavljenom u Journal of the American Medical Association izmeu 1977 i 1997 godine dr Samara Joy Nielsen i dr Barry Popkin su utvrdili porazno poveanje prosjenog unosa kalorija po obroku: 93 kcal od tzv snack fooda 49 kcal od soft drinksa 97 kcal od hamburgera 68 kcal od french fries-a 138 kcal od meksike hrane

Dakle podatak da je preko 60% Amerikanaca predebelo, prema ovoj studiji uope nije teko objasniti. Postoji generalni porast unosa kalorija iz najloijih kategorija namirnica dakle isti viak koji nema svrhu nahraniti tijelo, ve napuniti rezerve sala. Drugim rijeima Amerikanci unato silnom presingu

preko medija o zdravoj prehrani uope ne mare za svoju prehranu ni za svoj izgled ak i kada ve definitivno iskau izvan standarda. Dr Popkin kae; Amerikanci jednostavno konzumiraju previe hrane bilo da se radi o prevelikom broju obroka ili da su postojei obroci preobilni! Kada prave break na poslu, otimaju se tko e smazati dupli hamburger koji je bogat kalorijama a siromaan hranjivim tvarima jer je ista sinteza. Ako se tome doda i obvezna limenka Cole, obrok je kompletno promaen jer je uneeno jo praznih kalorija! Ako se to ponavlja iz dana u dan sve vam je jasno! Strunjaci North Carolina University su upravo konstatirali injenicu da ubitano djeluje jednostrana hrana kroz dugi vremenski period. Analiza je pokazala da piramida kao slubena preporuka nita ne znai jer je umjesto pridravanja svatko napravio vlastitu piramidu od elja. Tako policajci dolje vide samo doughnutse, sportai muesle, vegetarijanci itarice a gradski ljudi bijeli kruh. Naravno, ni jedno rjeenje nije dobro jer nije postignuta raznovrsnost. Po dr Drayeru, najvanije je izmjeriti veliinu obroka koja podmiruje donju razinu dnevnih potreba i toga se vrsto drati. A kada se doe u restoran pa je ta mjera znaajno vea, nemojte se libiti ostaviti na tanjuru jer bolje je u kantu za smee nego u vae salo! Ako pak (kao to je uobiajeno) u shoping centru dobijete veliko pakiranje hrane zato to je jeftino, pa to donesete u svoj kuni hladnjak, to nikako ne znai da sada treba poveati obroke u kui. Prije nego krenete u konzumiranje nekog obroka stanite na trenutak i pitajte se jel vam to uope potrebno?! Ako nije odustanite jer nigdje ne pie da SVE morate pojesti. Da, to znai samokontrolu no nemojte zaboraviti da vam je ona tijekom ivota potrebna i kod mnogih drugih aktivnosti. elim preporuiti slijedee nemojte jesti nesvjesno! Namjerno zahtjevajte i konzumirajte manje obroke! Nemojte oekivati neki desert jer vam on uope ne treba a ako skidate tjelesnu masu pogotovo! Ako kod nekog poslovnog ruka izostavite masnu juhu i umak vi ste puno napravili na kontroli obroka a ako izostavite palainke u vajn atou iza obroka i 2 ae pive, vi moete rei da ste zaista pod kontrolom. Prije nego otvorite vrata vaeg hladnjaka i dohvatite bocu s kolom pitajte se zato da pijem tu slatku vodicu kad sam samo edan? Oko obroka i obronih dijelova bilo je mnogo rasprave a i danas mnogi ljudi ne znaju to to zapravo znai. Mi smo navikli na obroke doruak, ruak, veeru i meuobroke, kod ega odmah naglaavam da meuobroke trebaju samo aktivni sportai, a mnoga zanimanja zbog dugotrajnog sjedenja mogu mirne due veeru odmah izbaciti iz jelovnika i! Obroni dio (portion size) podrazumjeva uobiajenu mjeru pojedinih namirnica koje dolaze po jednom obroku a razvili su je nutricionisti. Tako primjerice, obroni dio mesa znai komad veliine kompjutorskog mia (teine oko 100 g), obroni dio voa znai 1 komad veliine teniske lopte (srednje velika jabuka), sir 2 komadia veliine kocki za igranje, sirovi pageti - koliko stane u aku (toliko kad se skuha daje 1 alicu), maslac predstavlja komadi veliine palca itd. Iz svega se vidi da je MJERA najvei problem ovjeka i da mnogi ljudi ne ele mjeriti to stavljaju u eludac ili jednostavno nemaju osjeaja za mjerne jedinice. Uostalom, mjera je problem i kod alkoholiara i mnogih drugih stvari.

10

Velika ponuda hrane, Veliki hladnjaci znae veliku koliinu hrane a im je hrana u kui ona e se i konzumirati! To je marketinko pravilo u SAD koje se moe uoiti ve na prvi pogled kad udjete u neku kuu. Sada su u trendu dvokrilni hladnjaci s automatom za led i filtriranom hladnom vodom. Ako ga kupite nesvjesno otvarate problem debljine jer ga morate napuniti a kada ga jednom napunite bit e kuni izlog namirnica. U vratima s jedne i druge strane su posebna mjesta za velike pet boce soft drinksa. Ako se sjeate kada je industrija soft drinksa krenula u masovnu proizvodnju bile su samo boce od 1 litre! Sada su pet boce od 1,5 i 2 litre a nije iskljueno jednog lijepog dana ugledamo i vee pakiranje.od recimo 3 litre. Svaka boca sadri oko 10% suhe tvari sirupa a to je u sluaju boce od 2,5 litre ravno 250 grama eera ili ako hoete kg neopotrebnih kalorija! Pitam vas koja bi to guteraa izdrala? Velika ponuda znai veliku potronju a koga briga za vau tjelesnu teinu? Ako pogledate propagandne poruke na TV onda ete vidjeti da se najvei dio odnosi na namirnice i soft drinks, na pivo, slastice, okoladu, kolu itd! To djeluje podsvijesno i gura ljude da idu u samoposlugu i da stalno neto jedu ili piju. U Kaliforniji su se dosjetili pa su u prodaju namirnica (Wall Mart) uveli stimulacije u obliku kupona; to ee kupujete dobijete vie bonusa i onda naravno te bonuse moete opet potroiti na tim prodajnim mjestima. Meu enama vlada natjecateljski duh tko e vie sakupiti pa se neke od njih na blagajni umjesto zelenim novanicama ili karticama iskljuivo slue kuponima! Ako napravite utroak vei od 50$ vlasnik vas moe nagraditi smrznutom puricom a da biste ju ispekli i pojeli morate na istom mjestu kupiti jo cijeli niz sitnica kao to su umaci, zaini itd. Sve je organizirano i sloeno da stimulira potronju a zna se im kupite netko e i pojesti. Dobro je poznato da Amerika ima vie drava s kritinom kvalitetom vode pa se troe razne mineralne vode i brojni napici tipa soft drinks. U mnogim hotelima dobit ete upozorenje da voda nije preporuiva za pie, ali postoje zlobnici koji tvrde da to nije sluajno ve je tako napravljeno namjerno samo da bi se stimulirala prodaja vodica u pet ambalai. Zato? Produkcija pet ambalae od prozrane plastike koja atraktivno izgleda, ne lomi se i znatno je laka od stakla, napravila je revoluciju i nala svoju glavnu primjenu kod soft drinksa. Proizvedene boce se moraju neim napuniti a kada se napune, netko ih mora popiti. Snagom medija neosjetno se mjenja stara navika ljudi da se e gasi vodom i tako su desetine napitaka tipa kola zagospodarile hladnjacima. Brojne arome vam trebaju doarati svjeinu, primjerice jagode, umsko voe ili borovnicu. Iza cijelog businessa stoji kukuruzni sirup jer sva su ta osvjeavajua pia zaslaena tim sladilom. Da na davni predak krapinac ili kromanjolac okusi takvu stvar pao bi u nesvijest jer u njegovo vrijeme e se gasila iskljuivo dobrom izvorskom vodom. No i njegov vjerni pratilac pas koji je dobivao otpatke od mesa svog vlasnika, zakolutao bi oima da vidi dananju perliranu hranu za koju se u TV spotovima tvrdi kako je raznovrsna i zdrava Amerika je veliki proizvoa kukuruznog sirupa koji se dobiva fermentacijom njegova kroba. Stalni poljoprivredni vikovi raaju ogromnu produkciju sirupa koji se negdje mora utroiti. Najbolje mjesto jeste da se kao tekue sladilo stavi u stotine vrsta soft drinksa. Prema tome tzv osvjeavajui napici ne
11

sadre eer (saharozu) kao to se obino misli ve kukuruzni sirup. Problem takve supstitucije lei u sasvim razliitim glikemijskim indeksima; dok napici zaslaeni eerom nemaju visok GI jer saharoza spada u disaharide, kukurruzni sirup sadri glukozu, maltozu i fruktozu kod ega su prva dva visoko glikemina sladila. Pitate zato je to vano? Pa jednostavno zato to gaenje ei svakodnevno s 2 litre takvih napitaka strahovito mika guterau na luenje inzulina, a ovaj hormon pokree lavinu promjena koja vodi vremenom do gojaznosti a moda i dijabetesa II. Pretpotopni ovjek nikada nije pio slatke tekuine a med su jeli moda svega nekoliko puta godinje kada bi se namjerio na uplje drvo s pelama. On nikada nije bio debeo i naravno nije znao to je to dijabetes! Pa i druge divlje ivotinje nikada ne piju slatke tekuine i nikada nisu predebele ak i kada se hrane iskljuivo voem. Za sada soft drinks ine u SAD 25% svih tekuina koje se konzumiraju! Tijekom 2000 godine prodano je 15 milijardi galona, to je kotalo ravno 5,4 milijarde US dolara! Studije koje su nainjene u posljednje vrijeme pokazuju da kod nekih skupina djece ak 20-40% dnevnih kalorija donosi soft drinks, to bi se moglo prevesti na praktinu mjeru a to je svaki ameriki djeak u dobi 13-18 godina popije najmanje 3 limenke dnevno dok e 10% sve djece popiti 7 limenki! Preko 60% svih srednjih kola u SAD nude limenku soft drinksa s lunch paketom. TV programi su doslovce subverzivni kada je u pitanju reklama soft drinksa nalaze se u svakom tinejerskom programu s tendencijom silaska meu djecu dakle na sve nie dobne skupine. Primjerice, Coca Cola uplauje putem svoga kluba 60 milijuna dolara godinje direktno u kole za njihove sportske programe kako bi se ubacili u lunch paket odnosno u automate (wending machines) koji su svugdje prisutni! Posebno se istie izvrsna longitudinalna studija objavljena u Lancetu u veljai 2002 godine. Istraivanje je obuhvatilo 548 djece kroz 19 mjeseci u dravi Masschusetts. Pod nazivom Soft Drinks rizik za debljanje, utvreno je da sa svakom popijenom limenkom rizik raste za 1,6 puta! Kada dijete jednom povea broj masnih stanica (adipocita), te e stanice ostati u trajnom posjedu kasnije otvarajui tako mogunost da nabujaju i pretvore se u nezajaljive male derae. to vie adipocita ima, tee je skidati.teinu i obratno - to ih je manje, lake je!! Normalno popunjena osoba teine 75-80 kg ima oko 25 milijardi adipocita dok debela osoba teine 110-130 kg ima 100-150 milijardi. Broj i veliina tih masnih stanica igra kljunu ulogu kod redukcije tjelesne teine sada ali i u budunosti a kada je rije o debljini djece soft drinks imaju presudnu ulogu u njezinu nastanku! Kofein u napicima soft drinksa isto je dio subverzivne taktike proizvoaa jer se tako stvara neka vrsti ovisnosti; to vie pijete vie traite! Ako ukinete soft drinks iz dnevnih obroka nastaje problem tj mali ovisniki sindrom! Masti na udaru slino kao duhan! Posljednjih desetak godina masti su kao najvei donator kalorija razapete na kri srama, a novinari tvrde da ih slijedi sudbina duhana. Negativno su raspoloene osobito ene, koje sebe dovode do stanja paranoje na samu pomisao o jednoj lici punomasnog vrhnja!
12

Ako uklonite masti na jednom mjestu, dobit ete ih na drugom jednostavno zato to su masti neunitive. One su sastavni dio mesa, jaja, mlijeka, uljarica i oraastih plodova. Trebali biste se odrei veine namirnica pa da smanjite unos masnoa na minimalnu mjeru. Meutim, ne treba ih uope uklanjati ve odabrati! Za vrijeme kolesterolske kampanje protiv jaja, njihova potronja je pala na jednom segmentu ali se poveala tamo gdje se ne vidi tj u sladoledu, tjestenini, kremama, juhama, kolaima. Slino se dogaa s masnoom; ako primjerice oberete mlijeko da se ne bi pilo ono punomasno (3,5%) onda budite sigurni da ete tu masnou dobiti u drugim proizvodima (okolada, sladoled, juhe). Lani je podignuta optuba protiv fast food lanca Mc Donaldsa da kroz svoje proizvode ini djecu debelom! Tuitelj iz New Yorka Sam Hirsch obrazloio je podizanje optunice rijeima; oni namjerno, smiljeno, bezduno i beskrupulozno djeci prodaju hranu s visokim sadrajem masti, soli, kolesterola izazivajui u njih gojaznost, visoki tlak, poviene masnoe u krvi i dijabetes to je dovoljno da bi cijelog ivota bili bolesni Istina da junk food nije adiktivna na isti nain kao nikotin iz duhana, ali tko jednom nabije teinu teko se rjeava, a ako se to dogodi u ranoj mladosti gotovo je sigurno da e se odraziti i kasnije. Prema tome velika slinost postoji jer nosi zdravstvene posljedice. Valja spomenuti da proizvodnja snack proizvoda za djecu i mlade raste geometrijskom progresijom; tako su se u SAD od 1980 godine do danas utrostruili! Zbog velikog morbiditeta s dijabetesom II alarmirani su pedijatri u cijeloj zemlji. Mnoga djeca ive na slatkiima a nerijetko se za doruak pojede samo ploica s kikirikijem i okoladom i popije limenka kole. Kada dijete jednom dobije dijabetes nosit e ga do kraja ivota. Nije razlog eer ve enormna dnevna koliina visoko glikeminih namirnica. Mnogi kau da je po srijedi osobna odgovornost roditelja, ali se ne moemo sloiti da je gojaznost iskljuivo vlastiti problem. Naime, i duhan se pui na vlastitu odgovornost i svima je jasno da su cigarete opasne pa ipak ljudi pue. Na kutijama ak pie smoking is hazard. Neemo valjda na prehrambene proizvode jednog dana staviti isto takvo upozorenje eating iz hazard? Ima jo jedna velika razlika izmeu duhanske i prehrambene industrije; duhanska industrija zaista ne moe napraviti cigaretu bez zdravstvenog rizika, ali prehrambena industrija moe napraviti namirnicu bez opasnosti po zdravlje ljudi. Naravno, treba truda i sredstava! U strunom asopisu Surgeon General krajem prole godine, objavljena je usporedba procjena trokova javnog zdravstva kao direktna posljedica puenja s jedne i gojaznosti s druge strane. Tako gojaznost kota amerike porezne obveznike 117 milijardi dolara a puenje 140 milijardi dolara godinje. Ako se uzme u obzir trend porasta gojaznosti a trend pada puenja, onda se moe rei jo malo pa gotovo izjednaeno! asopis je otiao i korak dalje pa za prolu godinu procjenjuje 300.000 smrtnih sluajeva kao direkna posljedica gojaznosti! Uz to odmah stoji opaska da se cifra pribliava onoj od puenja. Za ovakvu situaciju krivi su mediji ali dio odgovornosti stoji i na zdravstvenim institucijama. Svjetski poznata multinacionalna kompanija Nestle preko svog glasnogovornika kae da se vlasti nikad nisu jasno odredile i rekle amerikom narodu jedite manje ve su pod pritiskom industrijskog
13

lobija okoliile kao maak oko vrue kae. Primjerice, umjesto da ostane preporuka jedite manje crvenog mesa, zdravstvene vlasti su stvari okrenule pa su izdale parolu jedite vie krtog mesa. Kada je klanje goveda znaajno palo a potronja zbog straha od kolesterola pala na donju granicu, doputena je deklaracija dijetetsko junee meso premda je svakome jasno da takvo meso teko moe biti dijetetsko. Ako napravite jedan truli kmpromis bit e ih jo i tako je zaista bilo! Javili su se proizvoai svinjskog mesa pa su izmislili da neki dijelovi svinjskog mesa mogu biti dijetetski. Tako su upropatene dobre zdravstvene inicijative i ovjek potroa zapravo je preputen sam sebi! U SAD su ostali samo poneki javni radnici koji su imali hrabrosti rei istinu a meu njima je i tuitelj iz New Yorka Tom Hirsch koji je novinarima rekao da je dvostruki hamburger (double burger) Mc Donaldsa kalorijska bomba! Precizne analize su pokazale da je bio u pravu! Tri muketira debljine to se tie Amerike odgovornost za 3 najvea uzroka debljine apsolutno snosi industrija a to su fast food, snack food i soft drinks koji su spretno iskoristili sve slabe toke suvremenog naina ivota (urba, automobil, TV) a odmah zatim slijede institucije za javno zdravstvo koje nisu pravovremeno reagirale i prepoznale opasnost. Budui da prehrambeni trendovi dolaze iz Amerike u Europu, sve je oitije da se stvari ponavljaju tj putuju zajedno s proizvodima multinacionalnih kompanija. Tome u velikoj mjeri pomau mediji koji sustavno usauju potrebu da se jede vie i bolje, da se pije ie, ljepe i slae! Njihov marketing napada djecu u jutarnjem pa ak i kolskom TV programu pa je sasvim normalno da se kopira ono to se vidi. Uglavnom vodu nitko ne pije jer to nije dovoljno in. U vrlo iskrenom razgovoru za jednu privatnu TV postaju ameriki 16 godinji djeak Gregory Rhymes teak 200 kg je rekao slijedee; hamburgere Mc Donaldsa jedem svaki dan od svoje 6 godine i to je za mene najbolja hrana. Naravno, optuena tvrtka McDonalds ima filozofsku odstupnicu pa kae; izbor jela je osobno pravo svakog ovjeka, a mi smo za to da zadovoljimo njegove potrebe.. Mi na zahtjev muterija dajemo nutritivne podatke za sve nae proizvode, ali to se rijetko koristi Ako vam se ne svia, nemojte jesti Ljudi znaju da preni krumpirii plivaju u masti, da je to izgorena mast i da je ta namirnica visokokalorina i hiperglikemina ali je ipak vole. To je njihov dio odgovornosti. No odgovornost proizvoaa je kad napravi TV spot koji baca sasvim drugo svijetlo na tu namirnicu pa zavodi mlade ljude da to vie kupuju! Najgore je kad se reklamiraju zajedno proizvodi fast fooda primjerice hamburger i kola napitak uz tekst kako je to najbolji obrok na svijetu! Suodgovornost medija lei u injenici da tekstove i slike reklamnih spotova bez ikakve strune recenzije objavljuju uz debele novce. Moglo bi se rei da na taj nain brojne potroae smiljeno obmanjuju, a to je zloupotreba javnih medija. Treba rei da se industrija fast fooda uspjeno adaptira novim okolnostima na tritu. Tako je lani McDonalds smanjio koliinu trans masnih kiselina u svojim prenim proizvodima jer su neki domiljati ljudi naprosto obrok odnijeli na
14

analizu i potom poslali rezultate upravi tvrtke. A rezultati nikako nisu bili dobri. Htio bih upozoriti itatelje da trans masne kiseline potjeu od hidrogeniziranih masnoa kao to je primjerice tvrdi margarin. Osim toga uveden je malomasni jogurt i lagani voni desert kao nutritivno jaa namirnica. U oglasu je reeno da jogurt pokriva dio potreba u kalciju a voni desert 25% potreba u vitaminu C. injenica je meutim da je generalni utisak dosta teko popraviti tako malim zahvatima! Bez obzira na razne prilagodbe, moj savjet jest nemojte jesti junk food jer osim kalorija ne dobivate gotovo nita vrijedno! Za redukciju tjelesne teine junk food je strogo zabranjen! to se tie snack-a stvari su jo malo gore. Celofanske vreice su preplavile samoposluge, male i srednje prodavaonice, a budui da ih ima u neogranienim koliinama, nalaze se na kioscima za novine, na autobusnim, eljeznikim i benzinskim postajama. Svugdje se nude ips, flips, slatke ploice i srodne prazne kalorije! Ciljna skupina su djeca na odlasku u kolu ili na povratku kui. Budui da proizvodi krckaju, da ih se mogu staviti u depove ili torbe, da imaju privlano dizajniranu ambalau spadaju u gotovo idealni nadomjestak za stvarnu hranu. U njima nema hranjivih tvari ali ima izgorenih masnoa, soli i kalorija! Tako djeca vrlo rano dobivaju svoju porciju junk food-a a kad se jednom naviknu, smatrat e to najboljim rjeenjem za prazan eludac. Gojaznost dakle nije samo ameriki problem ve kuca na europska a time i naa vrata! Soft drinks tj kategorija osvjeavajuih gaziranih napitaka popularno nazvanih slatke vodice su velika skupina napitaka koji su potpuno istisnuli obinu vodu za pie i postali su nasuna potreba mlade i srednje generacije a sve pod medijskim nadzorom i u reiji multinacionalnih kompanija koje ulau u TV propagandu vie milijardi dolara godinje. Osim vode, arome i kukuruznog sirupa te aditiva, one ne sadre nikakve hranjive tvari i apsolutno nisu organizmu potrebne. Propagandna poruka kako gase e i osvjeavaju a to se mjeri u koliini dodanog ugljinog dioksida, obina je obmana jer nakon ae napitka koji sadri desetak postotaka glukoze, maltoze i fruktoze, moete biti samo vie edni. No glavni je problem to se koritenjem takvih napitaka nepotrebno unose znaajne koliine kalorija od ugljikohidrata. Primjerice, tzv. pet boca od 2 litre sadri 10% suhe tvari sirupa a to je oko 200 grama x 4 kcal = 800 kcal dakle kao solidan objed! Za vrijeme ljetne ege moe se mnogo popiti a takve visoko glikemijske ugljikohidrate treba pokriti mikanjem inzulina iz guterae! Vie je nego jasno da se takav viak kalorija taloi najee u masne naslage. Obzirom da su marketinki strunjaci kao metu za soft drinks uzeli mladu generaciju, jasno je da e se posljedice najvie vidjeti upravo na njima. Strategija je vrlo jednostavna; tzv tri muketira debljine treba maksimalno izbjegavati.Kljuna stvar kod toga je naviknuti sebe i svoju djecu da se jede obrok a ne slatke ploice i da se e gasi vodom ili limunadom a ne zvunim markama iz carstva soft drinksa. Ako to postignete, napravili ste prvi pomak ka uspjenoj kontroli tjelesne teine, a odmah zatim slijede i drugi. Fast foods kumuje debljanju
15

Kada se spominje Amerika dobronamjerni stranac ne pomilja na kulturne spomenike i ostale znamenitosti ove bogate zemlje ve misli na hamburger! I zaista u mnogim kjnigama se spominje kako je to zemlja hamburgera to je naravno kriva slika stvorena na bazi medijske predobe. A kada vidite da su za zimske Olimpijske igre glavni sponzori McDonalds i Coca cola onda nije teko asocirati da sportai moraju jesti zdravu hranu a to je tamo upravo zdrava hrana i napitak! Apetit Amerikanaca za hamburgerima je golem a ono to brine jeste da taj apetit i kod ostalih europskih zemalja postaje sve vei. ak ni ozbiljna prijetnja kao to je bila pojava BSE (kravlje ludilo) nije mnogo suzbila naviku da se koristi fast food. Prema rijeima novinara Erica Schlossera ta je navika tako velika jer TV kompanje dre preko 60% reklamnog prostora upravo za fast food business.. I upravo jedan nestrunjak za hranu dakle novinar (Eric Schlosser) objavio je knjigu pod naslovom Zemlja brze hrane (Fast food Nation) koja je ohladila ak i najvatrenije pristalice tzv brze prehrane (Fast Food Nutrition). Ono to ovu knjigu razlikuje od ostalih slinih izdanja jeste da ona nije anti-mesna, anti-masna, anti-kolesterolska a najmanje je uperena protiv multinacionalnih lanaca kao to su McDonalds, Burger King ili TacoBell..To je naprosto dobro argumentirana pria s farmi za produkciju mesa i klaonica za njihovu preradu pa sve do stola i tanjura te mrtvanice. Naime, Schlosserova stresna pria zavrava vrlo logino u mrtvanici! U tekstu knjige on doslovce kae slijedee: to je vei profit mesne industrije s jedne, to je vei broj mrtvih s druge strane! A komentator uglednog New York Timesa rekao je da njegova knjiga djeluje tako fascinantno da e svatko tko ju proita debelo razmisliti prije nego se odlui da pojede slijedei hamburger! Naime, on direktno krivi proizvoae hamburgera dakle lance fast fooda za oajno debelu Ameriku kojoj se rugaju svi ostali narodi. Vjetom reklamom TV kompanija, doslovce se ljudima ulo pod kou i uvjerilo ih se da je to najbolje i najbre rjeenje za obrok. to njih briga o pretiloj Americi, o zastraujuim statistikama sranog i modanog udara! Glavno da se profit gomila i da se ponovno ulae u nove shopove u nova stada tovne junadi koja e genetskom manipulacijom dati i 30% vie mesa..to njih briga to je Amerika stavljena pred situaciju koju je isti komentator nazvao strahotom od sretnog obroka (The horror of the happy meal)? Schlosserova statistika je neumoljiva; gigantska industrija mesa dnevno prerauje u hamburgere kompoziju od oko 400.000 tona goveeg mesa to e pojesti u uredima i na ulici najmanje nekoliko milijuna ljudi. Od tog broja e se oko 200.000 osoba otrovati tipinim i opasnim zagaivaem Escherichiom coli 0157, oko 900 e biti hospitalizirano a 14 e unmrijeti. To je zaista previsoka cijena za ljubav prema hamburgeru! No nije to sve jer se neumoljiva statistika nie dalje..Na fast food prehranu Amerika godinje troi fantastinu sumu od 120 milijardi dolara, to je daleko vie nego za edukaciju, uvoenje novih tehnologija, informacije, zabavu i knjige zajedno! Ako se uzme u obzir da se iza hamburgera lepaju preni krumpirii
16

poznati kao french fries, koji unose dodatne kalorije nije potrebno objanjavati iole obrazovanom ovjeku to to znai za tzv kasne zdravstvene implikacije (porast teine, dijabetes, bolesti srca i krvnih ila itd). Od 1,5 dolara koliko platite fiek prenih krumpiria na ulici New Yorka samo 2 centa ide farmerima za produkciju novog krumpira, a sve ostalo vlasnicima lanaca Istraivanje je pokazalo da 95% kolske djece zna za McDonalds ali za mnoge druge stvari ne zna! Mora se priznati da je Schlosser i vie od novinara on je neumorni istraiva. On lijepo veli da se u svakom zalogaju fast fooda krije i dio dogme koju ima u sebi svaki doljak koji kroi na tlo Amerike. Ako netko takne u fast food, odmah se spominje da ta industrija zapoljava 4 milijuna ljudi!. A sve je zapoelo poprilino naivno etrdesetih godina u Kaliforniji kada su lansirani hot dog i hamburgeri kao nov nain ivota. Lanci fast fooda iji je trend irenja svijetom najbri (svakog dana se otvara po nekoliko restorana) sada gutaju doslovce sve pa recimo u Velikoj Britaniji imaju veliki udio u prometu kave u sportskim klubovima itd. A filozofija je bila jednostavna; otvarati nove restorane na novim mjestima koji e prodavati istu hranu i proizvoditi isto tako debele ljude, koji e se jednog dana razboliti i konano umrijeti. Nita zato jer doi e novi narataji a to znai nova usta i novi restorani.. No da ne bi zaboravili jo jednu stvar; ako ljudima otvorite apetit za mesom u neogranienim koliinama, onda ete s njime dobiti i poveu koliinu raznih ostataka pesticida, antibiotika, tekih metala, radioaktivnih izotopa, otapala itd jer se te tvari otapaju upravo u masnoi animalnog podrijetla (meso prosjeno sadri oko 20% masnoe). A dnevno konzumiranje znaajno poveava rizik od pojave raznih intoksikacija i raka o emu postoje nedvojbeni argumenti. Klorirani ugljikovodici prve generacije pesticida (aldrin, dieldrin, klordan i DDT) akumuliraju se u masnom tkivu ivotinja pa ak i divljai i dolaze na stol iskljuivo preko masnog mesa. Oko 40% organofosfornih pesticida (malation, paration) takoer dolaze putem animalne masnoe a blokiraju acetilholin u naem centralnom nervnom sustavu izazivajui prikrivene simptome vrtoglavice, povraanja, glavobolje, dakle imamo djelovanje .slino bojnim otrovima. A rak zasigurno izaziva dioksin koji spada u novu generaciju kloriranih ugljikovodika iz raznih herbicida. On se definitivno akumulira u masnom tkivu i praktino je neunitiv. Sjetimo se samo frke oko belgijske piletine. Dok je naa ponuda hrane u Hrvatskoj jo uvijek djevianski ista, uvoz hrane iz raznih zemalja dovodi nas u priliku da se suoimo i sa tradicionalnim kontaminantima koje je najbolje do sada opisao i objasnio David Steinman u svojoj knjizi Hrana za zagaeni planet (Diet for a poisoned Planet). On kae da se od dioksina vie ne moe pobjei jer dolazi iz zraka zbog sagorjevanja ostataka plastike osobito PVC-a. Jedan dio ulazi i preko tanjura odnosno preko masnog tkiva peene piletine, junetine ili svinjetine. Postoje granice kontaminacije koje se razlikuju od zemlje do zemlje. U SAD je naen ak u kartonskoj ambalai od mlijeka i vrhnja a naravno ima ga i u majinom mlijeku zbog prehrane trudnica. Trenutak kada je kao Agent orange baen iz amerikih aviona na vijetnamske dungle da bi ogolile lie i pokazale gdje se kriju vijetkongovci, identian je trenutku bacanja atomske bombe na Hiroimu. Zapravo pobjegao je duh iz boce to nije prvi puta u povijesti zemlje a vjerovatno ni zadnji. kola nije bila dovoljno
17

tragina pa se dioksin i danas koristi kao dio smjesa za pripremu efikasnih herbicida. Jer ni jedna kemikalija do sada nije bila tako uinkovita u unitavanju korova kao dioksin. Ima dijelova u knjizi Davida Steinmana od kojih boli glava! Hrana u SAD je analizirana na 100 kontaminanata i svi imaju povienu razinu a zabrinjavajue koliine su utvrene na svjeem vou.Poseban problem su ostaci hormona u mesu i mlijeku. Tamo je vrlo omiljen sok od jabuka (Apple juice) koji se pije kao ljetno osvjeenje i to u nepasteriziranom i pasteriziranom obliku. Nalaz povelike koliine alara (daminizida) kojim se zasipaju jabuke u vrijeme cvata kako bi se sauvali plodovi, izazvao je zgraanje javnosti pa je usljedila zabrana. Naime alar je karcinogen! U naim uvjetima zabrinjavajua je kontaminacija povra i voa uzdu velikih prometnica jer je posljednjih godina broj vozila vie puta povean. Dozvolite da zakljuim; moete voliti hamburgere ali ih nemojte previe jesti jer se ta ljubav skupo plaa! Moete imati fritezu, ali zdravlja radi nemojte jesti fritirane namirnice ukljuivo i french fries! Sve to je zavodljivo postaje opasno! uvajte svoju teinu; najbolji je obrok kojeg nema! Mogu li virusi izazvati debljinu? Obino za debljanje optuujemo loe prehrambene navike, slabu ili nikakvu fiziku aktivnost i genetiku a sve ostalo zanemarujemo. Meutim, znanstvenici nikada ne miruju zbog ega nikad nije dobro rei vie nita nema. Naime, nedavno je ponuena nova opcija tj da virus izaziva debljanje ili da budemo praktiniji da postoji virus debljine! Tako je zahvaljujui toj tezi stvorena i nova kovanica poznata u znanosti kao infectobesity.. U pokusima koji su poblie objanjeni u znanstvenoj literaturi, dr Nikhil Dhuranddhar iz Wisconsina je otkrio zanimljivu stvar tj da mievi i pilii inficirani obinim ljudskim virusom AD-36 dobivaju na tjelesnoj teini mnogo vie od kontrolne skupine koja nije bila inficirana. Kada se analizira njihovo tijelo, moe se utvrditi znatno vie masnog tkiva! Budui da su pokusi na laboratorijskim ivotinjama jedno a ljudi neto sasvim drugo, poduzeta su dodatna istraivanja kako bi se utvrdili virusi kod pretilih osoba. Otkrie je zanimljivo; od 10 pretilih osoba 3 pokazuju infekciju s spomenutim virusima! Kod mravih ljudi taj je odnos bio drukiji tj samo 1 osoba od njih deset je pokazivala znakove infekcije s virusima AD-36. Bez obzira koliko to izgledalo indikativno to jo ne znai da AD-36 izaziva pretilost. Ako pak pozovemo u pomo epidemioloka istraivanja kao i njihove rezultate koji kazuju da se primjerice pretilost u Velikoj Britaniji udvostruila od 1980-1990 godine, onda virusi ispadaju kao sasvim realna opcija. Ima samo jedan problem; ako je to tono onda svi napori oko restrikcija kalorija i poveanja fizike aktivnosti posljednjih dvadesetak godina padaju u vodu. Ljude smo muili i varali a problem lei na sasvim drugoj strani. Najvea sumnja pada na viruse kod pretilosti mladih jer je teko vjerovati da samo loe prehrambene navike mogu stvoriti tovljene gusane kako britanski studenti zovu svoje debele kolege. No Velika Britanija nije usamljena s pojavom prave epidemije pretilosti. U goroj je situacija SAD a osobito neke savezne drave na Istoku te goleme zemlje.
18

Ako jest u pitanju virus, nitko ga nije vidio i ne zna se na to i kako djeluje. Virus ne mora biti jedini uzronik, a ne mora biti ni samostalno upleten u pojavu pretilosti.Viruis moe djelovati samo djelomino kod vrlo pretilih ljudi. Dok se definitivno ne sazna opcija da virus uzrokuje neke tipove debljine, ostat e kao uzrok previe kalorija i premalo tjelesnih aktivnosti. Mravljenje i visok eer u krvi Mnogo se ee spominje nizak eer u krvi (hioglikemija) to naravno moe izazvati slabost, glavobolju i druge probleme ukljuujui i kolaps. No najnovija istraivanja objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences u SAD poetkom veljae 2003 godine kau da ljudi koji due vrijeme imaju povien eer u krvi (hiperglikemija) imaju smanjenu sposobnost memoriranja zbog manjeg hipokampusa, dijela mozga koji je zaduen kao ljudski hard disk tj da pamti daleke dogaaje. Dobra vijest jest a istraivai su potvrdili, da se jednostavnim zahvatima u prehrani, dakle jednom laganom dijetom (primjerice mediteranskom prehranom) i laganim vjebama stanje bitno moe popraviti. Izvjee koje je u ime skupine istraivaa podnio dr Antonio Convit s sveuilita New York zanimljivo je dakle i zbog druge implikacije svaki kilogram vika igra veliku ulogu pa zapravo skidanje tjelesne teine ima svoj puni smisao.Da je sve to istina, najbolji dokaz su stariji dijabetiari koji su poznati po slinim simptomima slabog memoriranja. Kad god je dijabetika kriza u pitanju zbog povienog eera u krvi njihova memorija rapidno slabi! Rasni istraiva dr Convit upustio se u vrlo zanimljiv pokus s dijabetiarima. i onima koji to nisu. Zakljuak je nedvosmislen; to je konverzija eera u energiju bila sporija, testom je potvrena slabija memorija! Mozak je naime vrlo osjetljiv na opskrbu energijom a kao energetik iskljuivo slui glukoza; to dulje eer stoji u krvi (hiperglikemija) slabija je opskrba mozga a to znai i njegova funkcija memoriranja. A to takvo stanje hiperglikemije dulje traje hipokampus mozga ili kompjuterskom terminologijom hard disk sve je manji! Budui da je raspolagao najmodernijkom tehnikom on je smanjenje hipokampusa mogao pratiti na MRI skeneru. Metabolizam glukoze moe biti oteen na vie mjesta pa su adekvatno tome i odgovarajue posljedice. Kad sretnete ovjeka s dobrom memorijom moete komotno rei ovaj ovjek ima dobar metabolizam glukoze! Kod gojaznih ljudi srednje dobi postoji tzv predijabetiko stanje (impaired glucose tolerance) od ega pati preko 16 milijuna Amerikanaca. U pitanju su osobe ija je profesija sjedea to sve pogoduje nastanku problema. Ako se takvo stanje ne uoi i ne krene u otar zaokret u pogledu prehrane i treninga, nastupa pravi dijabetes to se u pravilu nosi do kraja ivota. Mravljenje u takvim sluajevima je conditio sine qua non! Mravljenje i prehrambene navike Kad pogledate tipinog sumo hrvaa koji se u slobodnoj interpretaciji moe definirati kao brdo mesa i sala, pomislite da takav mladi ovjek ne prestaje jesti jer se drukije naprosto tolika teina ne moe postii. Ali prevarili ste se; prema dobro uhodanoj tradiciji sumo hrvai jedu svega jednom dnevno premda se mora priznati da je taj obrok vrlo obilan. elim rei da nije sve u
19

koliini hrane; igraju naravno i ostali imbenici (vizualni utisak, miris i okus, boja i kombinacija boja itd). Njihov sustav kontrole je navikao raditi na toj razini i veliki problem nastaje kad sumo hrva eli smanjiti svoju teinu i upisati se u obine smrtnike! Zato? Zatitni mehanizmi smatraju to nultim stanjem i sve drugo je poremeaj. Ako ponu naglo gubiti teinu, pone raditi ghrelin i javlja se neutaiva glad kojoj nitko ne moe odoliti! Popunjenost probavnog sustava vaan je imbenik da mozak dobije signale o sitosti. No popunjenost se ne mora postii namirnicama ve to mogu biti primjerice topljiva vlakna (galaktomanani) bez kalorijske vrijednosti. To se zove prevara organizma ali ne za dugo jer e nedostatak ugljikohidrata u takvom sadraju izazvati stopiranje inzulina i holecistokinina a to e opet povui neke druge posljedice. Sve u svemu organizam ovjeka (kao i ivotinje) u normalnim okolnostima odrava stalnu tjelesnu teinu to bi se kompjuterskom terminologijom moglo zvati setirana ili zadana teina. Ako ovjek tu teinu probije nerazumnim navikama, organizam se svim sredstvima slui da bi se vratio na zadano stanje! elim rei da osoba koja na silu i na brzake eli skinuti desetak kilograma vodi zapravo borbu s vjetrenjaama! Ovdje moram dodati jo neto; kada je izvrena redukcija hrane, brzina bazalnog metabolizma se sputa (radi kompenzacije) to je jo jedan od razloga zato se samo dijetama teina teko gubi. Navika je druga priroda veli stara narodna izreka. Kada je u pitanju prehrana, to dolazi do punog izraaja. Zimi koja obiluje blagdanima i raznim delicijama, nabijemo kilau da bismo s prvim suncem konstatirali kako smo ove godine pretjerali i u sebi se zaklinjemo kako emo idue godine stvari okrenuti naglavake. Mnoge ene s zaprepatenjem konstatiraju kako vie ne mogu u hlae ili os a bluzica zatee na sve strane. Pomisao za ljetno skidanje u kostim ih izluuje. Taj scenario se stalno ponavlja bez ikakvih mogunosti da se neto promjeni. Onaj tko malo dublje razmilja o tom problemu mora doi do zakljuka kako je to potpuno krivi pogled na prehranu tj totalna anarhija. Na poraznu konstataciju (prokleto zrcalo) o slojevima suvinog sala naglavake skaemo u drastinu dijetu, ne elei se vidjeti prije prvih rezultata. I opet pogreka jer nakon drastine dijete slijedi yo-yo efekt i kilaa se vraa natrag. Sretna je ona ena koja ne dobije jo i malo dodatka. elite li zakljuak? ovjek se u pogledu prehrane ne moe kontrolirati! Trae se promjene iz ega slijedi uasno pitanje moete li se promjeniti? Moete li vae anarhine prehrambene navike staviti u nekakav okvir, pod nekavu (vau) kontrolu ili ete jednostavno dignuti ruke i predati svoju sudbinu nekom guru-u koji e vas svojski maltretirati i na kraju oderati a stvari e se zavriti na istom tj na vraanju teine na poetno stanje! Prva navika koju morate uvesti kao potpunu novost u svoj ivot jeste kontrola kalorijskog dnevnog unosa. To praktino znai da prestaje vrijeme anarhinog popunjavanja eludca u vrijeme gladi i upravo poinje praenje i analiziranje svih namirnica na ulazu. Poto svaki viak kalorija odlazi u salo postaje nuino da znate kalorijsku vrijednost onoga to unosite a to dalje znai da morate koristiti prehrambene tablice ili odgovarajui softwerski program. Najbolje je dnevni jelovnik podijeliti na 5 manjih obroka koji se tako lake kontroliraju. Oni se konzumiraju svakih 3 sata a izmeu se koriste obilne koliine vode. Svrha takvog planskog jedenja je stabiliziranje eera u
20

krvi a time smanjivanje inzulinskog pritiska na energijski sustav. Cijela stvar je izmiljena kao trik da se smanji unos kalorija i to tako da enama ostane na raspolaganju 1400-1800 kcal a mukarcima 2200-2600 kcal dnevno. Mnoge dijete su drastinije pa ak idu ispod 1000 kcal/dnevno ali zato su i opasnije. Moda e njihov rezultat u poetku biti dobar ali nikako ne i kasnije. Mnogi naalost misle da jednostavnim izbjegavanjem obroka mogu poluiti rezultate, ali praksa pokazuje da je to kriva raunica. Tijelo je savren stroj za produkciju masnih naslaga, pa se zavarava svatko tko misli da e taj stroj slomiti preko koljena! Naglo mravljenje rui brzinu metabolizma a time i brzinu otapanja masti. Javlja se kriza, odustajanje, ponovna nezajaljiva glad i povrat na staro stanje. Druga promjena navike odnosi se na balansiranje koliina proteina, masti i ugljikohidrata u tih 5 dnevnih obroka. Oko 30% ukupnih kalorija treba potjecati od proteina, 55% od kompleksnih ugljikohidrata i 15% od masnoa meu kojima e dominantno mjesto imati maslinovo ulje. Svi hoe brze rezultate a njih nema pa nema. Nervoza i panika! Mravljenje meutim znai prije svega strpljenje! Ako idete u optimalni tretman mravljenja brzinom 0,5-1,0 kg/tjedno, mravljenje je sporije ali zasigurno trajno. to idete bre od te idealne brzine, sve je vea ansa da se ostvari izreka kako otilo, tako se vratilo! A to onda to znai poraz, depresija, neuspjeh! Kada se radi o mravljenju, nema preica! Mravljenje uz arome i mirise Nakon napornog radnog dana vraate se domu svom i s vrata vas zapljusne ugodni miris peenja tako da u glavi odmah imate jasnu sliku zapeene preplanule korice. Struno bi se moglo rei - mirisna asocijacija koja dakako mami sline na usta i koja nema nikakve veze s znanou Ali, da znate, vi ste se upravo prevarili!.Ameriki neurolog dr A. Hirsch bavi se upravo tim podrujem i kroz 100 znanstvenih radova koje je objavio plasirajui tako svoje vienje, kae da je veza mirisa, aroma i mravljenja tako velika da bi se o tome mogla napisati cijela knjiga. Ako kaemo da su mu radovi objavljeni u najprestinijim medicinskim asopisima kao to je primjerice JAMA (Journal of American Medical Association) onda smo izmjerili njegovu znanstvenu teinu. Ako jednom shvatimo kako miris i okus djeluju na centar za glad, onda moemo poduzeti i neke konkretne mjere kako sprijeiti tu glad. Dr A. Hirsch kae da specifine arome i mirisi mogu deprogramirati pretile ljude u tolikoj mjeri da postanu teki ovisnici primjerice o krafnama, okoladi ili pizzi. Ne u smislu da te namirnice silno ele, ve kad ih dobiju da pretjeruju s konzumiranjem! On ne bi bio istraiva a da nije analizirao kako neki mirisi i arome djeluju na psihu ovjeka odnosno koje stimuliraju a koje supresiraju centar za glad..Rezultati su veoma zanimljivi a najvie injenica da ima mirisa koji izazivaju debljanje na taj nain to pojaavaju osjeaj gladi do nevjerovatnih granica. Ljudi oboavaju miris i okus slatkog u kombinaciji s vanilijom koja je prava zavodnica. Ta aroma i taj arobni miris toliko su karakteristini za okoladu i sve okoladne proizvode.da takav prikriveni ovisnik kad udje u delikatesnu radnju, s vrata ga obori miris i on postaje robot koji uvijek neto kupi. Sve te radnje su nesvjesne, dakle odvijaju se bez nae volje. Takva ovisnost se po njemu razvija vrlo rano u djetinjstvu a tome u
21

velikoj mjeri doprinose roditelji koji se ne znaju postaviti, ve djeci u torbe guraju okoladne ploice. A upravo miris okolade prema dr Hirschu snano stimulira centar za glad i tjera ljude na pretjerivanje u koliini jela.. Da bi istraio stvar dr Hirsch je ispitao 3193 pretile osobe preteito ene u dobi od 18-64 godine na neobian nain da inhaliraju neutralne mirise (banana, jabuka, i pepermint) svaki puta kad su bili gladni. Nakon 6 mjeseci iznenaenje; prosjeni uesnik u pokusu izgubio je 2,5 kg mjeseno! Da bi saznanja bila vjerodostojna pobrinula se ekipa iz drugog senzornog istraivakog centra u Washingtonu gdje je sve potvreno! Tamo je bio u pitanju manji pokus na svega 8 pretilih osoba, ali na vie sofisticirani nain. Imali su 2 inhalatora u kojem je jedan bio s jakim mirisima a drugi je bio placebo.. Ljudi u pokusu morali su 5-6 minuta prije obroka udahnuti 3 puta prije i poslije jela. Nakon 6 mjeseci pokusni kunii su prosjeno izgubili 8,5 kg dok je placebo skupina izgubila samo 2 kg. Na temelju dobivenih saznanja dr Hirsch je razradio cijeli niz tehnika za supresiranje apetita i gubitak tjelesne teine na temelju smjese mirisa kod ega je koristio zelenu jabuku, bananu, pepermint i mentol. Mirisanjem 3 puta dnevno (pojedinano lijeva pa desna nozdrva), on je poluio gubitak tjelesne teine. On daje ljudima koji reduciraju teinu slijedee savjete: Prije nego jedete, dobro pomirite jelo Konzumirajte mali komad, zadrite ga u ustima i gutajte Birajte svjeu ili netom pripremljenu hranu bogate arome Jedite toplo ili vrue jelo nikad hladno Koristite jake zaine jer e bolje zasititi va apetit

Ima i drugih zanimljivih opaanja; ovisnici o kavi oboavaju miris prene kave i kada dou primjerice u Trst gdje se na svakom uglu redaju izlozi s prodavaonicama i prionicama, oni su na velikoj muci. Slino je kod ljubitelja mirisa lule; u stanju su hodati za ovjekom koji pui lulu! REFERENCE
Kori M.: Debljina i kardiovaskularne bolesti, Medix, 2002, 44 Topi Elizabeta.: Patobiokemija i molekularna osnova pretilosti, Medix, 2002, 44 Kulier I.: Prehrana vrhunskih sportaa, Impress Zagreb 2002 Durhandhar N.V.et al.; Incrised adiposity in animals due to a human virus. International Journal of Obesity 2000, 24, 989-996, Friedman, J. M. & Leibel, R. L. Tackling a weighty problem. Cell 1992,. 69, 217-220 Bado, A.et al. The stomach is a source of leptin. Nature 1998, 394, 790-793 Masuzaki, H.et al. Nonadipose tissue production of leptin: leptin as a novel placenta-derived hormone in humans. Nature Med. 1997, 3, 1029-1033. Hirsch A.B.: Gomez R.:Weight reduction trogh the inhalatio of odorants. Jour. Neurology Orthoph. Med. Surg 1995, 16. 28-31

22

Pelleymounter, M. A.et al. Effects of the obese gene product on body weight regulation in ob/ob mice. Science 1995, 269, 540-543 ivkovi R.: Hranom do zdravlja, Medicinska naklada Zagreb 2000 Kulier I.: Dobro jedi i ostani iv, Impress Zagreb 1999 Kulier I.: Hrvatsko engleski Prehrambeni rjenik, Hrvatski farmer, Zagreb Montignac M: Jedem dakle mravim, Naklada Zadro, Zagreb 1995 Montignac M.: Kako mravjeti uz poslovne rukove, Naklada Zadro, Zagreb 2000 Friedman, J. M. The alphabet of weight control. Nature 1997, 385, 119-120 Kennedy, G. C. The role of depot fat in the hypothalamic control of food intake in the rat. Proc. R. Soc. Lond. B 1953, 140, 578-592. Erickson, J. C., Hollopeter, G. & Palmiter, R. D. Attenuation of the obesity syndrome of ob/ob mice by the loss of neuropeptide Y. Science 1996, 274, 1704-1707 Kristensen, P.et al. Hypothalamic CART is a new anorectic peptide regulated by leptin. Nature 1998, 393, 72-76). Ohi-Hamazaki, H.et al. Mice lacking bombesin receptor subtype-3 develop metabolic defects and obesity. Nature 1997, 390, 165-169). Woods, S. C., Chavez, M. & Park, C. R. The evaluation of insulin as a metabolic signal influencing behavior via the brain. Neurosci. Biobehav. Rev. 1996, 20, 139-144 ( Elmquist, J. K.et al. Leptin activates neurons in ventrobasal hypothalamus and brainstem. Endocrinology 199,7138, 839-842. Stunkard, A. J., Harris, J. R., Pedersen, N. L. & McClearn, G. E. The body-mass index of twins who have been reared apart. N. Engl. J. Med. 1990, 322, 1483-1487 Coleman, D. L. Obese and Diabetes: two mutant genes causing diabetes-obesity syndromes in mice. Diabetologia 1978, 14, 141-148. Wadden, T. A. Treatment of obesity by moderate and severe caloric restriction. Results of clinical research trials. Ann. Intern. Med. 1993, 119, 688-693). Tecott, L. H.et al. Eating disorder and epilepsy in mice lacking 5-HT2c serotonin receptors. Nature 1995. 374, 542-546 Ioffe, E., Moon, B., Connolly, E. & Friedman, J. M. Abnormal regulation of the leptin gene in the pathogenesis of obesity. Proc. Natl Acad. Sci. USA 1998, 95, 11852-11857. Verploegen, S.et al. Ahuman leptin mutant induces weight gain in normal mice. FEBS Lett. 1997, 405, 237-240 Chen, G.et al. Disappearance of body fat in normal rats induced by adenovirus-mediated leptin gene therapy. Proc. Natl Acad. Sci. USA 1996, 93, 14795-14799. Sivitz, W. I.et al. Effects of leptin on insulin sensitivity in normal rats. Endocrinology 1997, 138, 3395-3401. Collins, S.et al. Role of leptin in fat regulation. Nature 1996, 380, 677.

23

Zhou, Y.-T.et al. Induction by leptin of uncoupling protein-2 and enzymes of fatty acid oxidation. Proc. Natl Acad. Sci. USA 1997, 94, 6386-6390 Frederich, R. C.et al. Leptin levels reflect body lipid content in mice: evidence for diet-induced resistance to leptin action. Nature Med. 1995 1, 1311-1314 Van Heek, M.et al. Diet-induced obese mice develop peripheral, but not central, resistance to leptin. J. Clin. Invest. 1997, 99, 385-390 Rovere, C., Viale, A., Nahon, J. L. & Kitabgi, P. Impaired processing of brain proneurotensin and promelanin-concentrating hormone in obese fat/fat mice. Endocrinology 1996, 137, 29542958). Jackson, R. S.et al. Obesity and impaired prohormone processing associated with mutations in the human prohormone convertase 1 gene. Nature Genet. 1997,16, 303-306 Kleyn, P. W.et al. Identification and characterization of the mouse obesity gene tubby: a member of a novel gene family. Cell 1996, 85, 281-290 Noben-Trauth, K., Naggert, J., North, M. & Nishina, P. Acandidate for the mouse mutation tubby. Nature 1996, 380, 534-538 Wang, J.et al. Anutrient-sensing pathway regulates leptin gene expression in muscle and fat. Nature 1998, 393, 384-388 ( Mantzoros, C.et al. Cerebrospinal fluid leptin in anorexia nervosa: correlation with nutritional status and potential role in resistance to weight gain. J. Clin. Endocrinol. Metab. 1997, 82, 1845-1851.

24

Glava druga

EMOCIONALNI IZJELICA
Kakva je veza emocija i hladnjaka - Sit gladnom nikada ne vjeruje Ovisnost ena o okoladi (okoladomanija) - Osam obiljeja emocionalne gladi - Pretjerano konzumiranje hrane (prederavanje) Jeste li noni izjelica - Kontrolni mehanizam apetita i gladi - Naglo mravljenje izaziva stres!

25

Veza emocija i hladnjaka Kada jede izvan obroka, kada jede ne zato to je stvarno gladan ve da pokrije frustracije kao to su strah, tjeskoba, briga, stres, ljubomora, kada ustaje nou i odlazi u hladnjak da bi jeo ovjek se pretvara u ovisnika o hrani ili jednostavnije on postaje emocionalni izjelica. Premda nije vezan uz spol, ovaj sindrom preteito je karakteristian za ene. Jedna od podvarijanti emocionalnog izjelice je i pretjerana ljubav prema okoladi koja je opet karakteristina za ene! No, to mogu to biti i druge namirnice kao primjerice sladoled, kruh ili ak kikiriki. U svojoj knjizi Stalna glad (Constant Craving) dr Doreen Virtue kae da je u mladosti bila totalno ovisna o upravo sladoledu, to znai da ga je konzumirala u velikim koliinama Ako emocije ostanu nerazjanjene ili ne adresirane glad za hranom ili nekom specifinom namirnicom bit e konstantna. Pokuajmo sada sortirati primarne uzroke zato emocionalni izjelica pretjeruje sa hranom: 1./ STRAH (nesigurnost, opi strahovi od ljudi, strah od seksa, strah od trudnoe, strah od ispita, briga, anksioznost, strah od braka itd). Zato se jede u avionu zbog jakog straha od leta! 2./ LJUTNJA (srba na branog partnera, srba zbog nepravde, srba zbog prevare na poslu ili u braku itd). Kad god ste ljuti na sebe ili nekog drugog ili na neku situaciju prihvatit ete radije hranu nego sueljavanje s izvorom ljutnje koju treba rjeiti. Jedem kad se naljutim! 3./ NAPETOST (stres zbog nagle promjene, frustracija zbog neispunjenih obveza, razoarenje u poslovnog partnera, ljubomora na branog partnera, gubitak posla, likvidacija tvrtke itd). Beznadenost, bezizlaznost situacije zbog uvjerenja da se nita ne moe promjeniti 4./ SRAM (samooptuivanje zbog fizikog izgleda, zbog greki na poslu, zbog nedolinog ponaanja, zbog ljubomornih scena itd). Najvei broj debelih osoba je stid okoline a utjehu nalazi u hrani Svjesni ste da jedete izvan obroka, da gurate u sebe kalorije kada uope niste gladni, svjesni ste da to ne valja i da e biti posljedice ali ipak to radite..Niste nikad pokuali precizno i poteno (prema sebi) utvrditi zato to radite i KAD...Ako idete praviti retrogradnu analizu, morate doi do onog trenutka kad ste krenuli prema hladnjaku..to ste tada pomislili? Kome se svetite i zato? Hoe li vaa debljina pomoi nekome (vama) ili je to samo skakanje iz problema u problem. Jer, ako imam kilograme moram ih skidati! ene je stid to su debele to su iskoile izvan standarda i to se ne znaju kontrolirati veli prof dr Barbara Fredrickson, sa sveuilita Michigan (University of Michigan). To e se kompenzirati kompulzivnom prehranom Ako doe u drutvo svi e ju deki zagledati a neki e okrenuti glavu na drugu stranu. Posljedica jest povlaenje u sebe i zatvaranje u kuu a tamo ima veliki hladnjak pun raznih namirnica. Ako nije dovoljno dobra onda e biti jo gora!
26

To se otprilike odigrava u mnogim glavama a kompenzacija za takve frustracije je hrana. Kad se stvori zaarani krug sve ide samo od sebe a ovjek mehaniki obavlja radnje kao rob. Tako nastaje emocionalni izjelica! Tiho neosjetno i to moe trajati godinama. Ima mnogo znakova koji ukazuju da napetost raa udnju za mastima pa se ne bez razloga u takvim sluajevima esto konzumira cijela okolada koja sadri preko 50% masnoe. Kod stresnih situacija se obino uzimaju jako slatke stvari. Osoba koja obavlja stresan posao i oito takav posao ne moe podnijeti, posee za chipsom i konzumira ga u enormnim koliinama. Strastveni ljubitelji sporta za vrijeme prijenosa koarke ili neke druge discipline u panici (strahu) da njihov tim ne izgubi, mogu konzumirati punu zdjelu kukuruznih kokica. Naravno kod toga im ne pada na pamet da mjere kalorijsku vrijednost koju su unijeli u tijelo. Pred neki vaan sastanak ili spoj s osobom suprotnog spola, mnogi poteu aicu konjaka ili whiskeya kako bi se opustili od napetosti. Mehanizam je uvijek isti potiskivanje jakih emocija (straha). Imam jednu dobru prijateljicu koja odjednom moe pojesti pola toplog kruha ili poveliku koliinu peciva. Ona ne moe objasniti zato to radi ali je vidljivo da joj to treba. Prof dr Sarah Lebowitz s Rockefeller University kae da je napetost toliko mona da izaziva porast hormona kortizola u krvi i neurotransmitera koji izazivaju apetit. Meu njima se istie neuropeptid Y koji otvara i zatvara potrebu za ugljikohidratima. No postoji i drugi vid udnje za hranom a to je ona fizika. Naprosto, moe nam nedostajati neki od vitamina, minerala ili kvalitetni protein. Kad nemaju dovoljno kalcija, mala djeca jedu zid i zemlju! Istraivanja uestalosti pojave emocionalnih izjelica u Finskoj pokazalo je prevagu enskog spola nad mukim a utvreno je da postoji veza izmeu vieg indeksa tjelesne mase i emocionalnih poremeaja u prehrani osobito u periodu od 14-31 godine Autor knjige Fattitudes; Beat Self-Defeat and Win your War with Weight psiholog dr Jeffrey Wilbert, kae; otvaranje prema sebi samom i poteno otkrivanje psiholokih problema najvanije je kod saniranja problema emocionalnog izjelice.. Ako to ne moete sami, potraite pomo strunjaka. On iz prakse iznosi najei problem kada pacijent kae nemam vie kontrolu ili gubim kontrolu. Tad treba energino intervenirati i prekinuti zatvoreni krug koji vodi u hladnjak. Mi smo skloni kritizirati one slabe volje, ali jednostavno oni postoje i ne mogu sami s sobom izai na kraj. Hrana je zadovoljstvo, hrana ima svojevrsnu mo, hrana mnoge neodoljivo privlai pa nije nikakvo udo da se podsvijesno ne ele niega odrei makar ih ta ista hrana odvela u sami pakao! Otkrijte u sebi razloge pretjerivanja i onda prekinite zatvoreni krug. Okrenite glavu od hrane i hladnjaka od stola i tanjura i bavite se drugim stvarima jer znajte, hrana nije centar svijeta! Otkrijte to vas je tako pritislo da ste se svetili sami na sebi stalnim odlascima u hladnjak. Jel to iekivanje, nestrpljenje, usamljenost ili dosada? Pronaite neto to vas potpuno okupira, promjenite mjesto boravka makar na kratko, upoznajte druge ljude! Doktor Jeffrey Wilbert kae da su usamljenost i
27

dosada kod ena glavni okidai za stvaranje emocionalnih izjelica! esto su ene poznatih umjetnika koji putuju i nastupaju pa ih dugo vremena nema u kui debele iskljuivo zbog usamljenosti i dosade. Jedino to rade jeste dranje telefonske slualice i vrata hladnjaka. Kako prepoznati emocionalnog izjelicu? On se s vrata baca na hranu pa ako nakon posla objed nije na stolu, on e otvoriti hladnjak i jesti prvo to mu pane aka. ene esto jedu kad im je dosadno ili ostanu same a budui se ne znaju korisno zaposliti, rjeenje problema nalaze u hladnjaku. Emocionalni izjelica dobije napad gladi u nelogino vrijeme (izmeu obroka) ili na neloginom mjestu. On ak jede u telefonskog govornici drei slualicu na uhu! Ako skrenete pozornost na nastranu sklonost, dobit ete odbojni odgovor u stilu sam se brinem za sebe i za ono to jedem, moja prehrana i moje tijelo! Emocionalni izjelica je uvijek gladan i uvijek moe jesti a njegov izgled ga uope ne zanima. Ako mu date neki dobar lanak ili dobru knjigu, glatko e odbiti jer prepoznaje pokuaj da ga promjenite! Svaka briga i pokuaj pokazivanja brige, slome se kao valovi na hridi! Samo krajnje svjesni ljudi visoke razine samokontrole mogu spoznati ozbiljnost svog problema pa prema tome poduzeti i odgovarajue korake. Sit gladnom nikada ne vjeruje! Glad je potreba za hranom i predstavlja normalno stanje koje se neprestalno izmjenjuje sa sitosti. Hiperfagija i polifagija su varijante gladi pojaane sve do fokusiranja jedino na hranu i jedenje a to onda moe biti znak nekog bolesnog stanja. Ako elite mraviti morate razlikovati apetit od stvarne gladi jer meu njima postoji kvalitativna razlika. elja za hranom (apetit) je priroen i stalno se manifestira.a moe se javiti primjerice pogledom na atraktivno aranirane namirnice, pureu peenku, kuhanu unku itd. Prava glad se javlja svaka 3-4 sata pod uvjetom da se niste prejeli kod zadnjeg obroka. to vie hrane uzmete u eludac dulje e biti zatomljena glad. Ili preciznije to ta hrana ima vie kalorija, dulje e trajati. to to praktino znai; ako sam dorukovao 8,30 u vrijednosti od 300 kcal ponovno u biti gladan u 11,30. Ako tada umjesto objeda pojedem bananu i jogurt miran sam do 12,30 kada mogu konano ruati u vrijednosti od 500 kcal. Nakon toga sit sam sve do 18,30 kada je vrijeme za malu veeru. To je nekakav standardni ritam izmjene praznog i punog eluca tj izmeu gladi i sitosti. Ja ekam na pojavu prave gladi izmeu pojedinih obroka kako ne bi poludiomoj apetit. Na apetit poinje i zavrava u mislima i bitno je samo drati ga pod kontrolom. Upravo zato je DOSADA najvei problem za mravljenje, jer im ovjek nema to raditi, im se dosauje, ini mu se da je gladan i on zavrava u hladnjaku. Jelo i hrana ne smije biti glavna misao vodilja tijekom dana. Evo jednog primjera; vojska koja nema zadae, dosauje se i uvijek je gladna. U mislima im nije nita drugo do li slijedei obrok a kad zazvecka posue, apetit se pojaa do nesluenih granica. Vojnici ne jedu samo zato to su stvarno gladni ve zato da neto rade. Za razliku od apetita, stvarna glad poinje u elucu. Nama je dosadno i ponemo
28

izmiljati- elim neto slano ili neto slatko! Mi stvaramo sliku u mozgu pa nam se ini da miriemo jelo i vidimo njegovu boju. Misli dalje naviru (javlja se vraiak) bolje bi bilo da prije sastanka neto pojedem jer kasnije neu imati vremena! A kad krenemo s jelom mozak kae to je malo, daj jo jedan komad! U odnosu na apetit, glad se prije zadovolji. Ako jedemo nakon neugodnog iskustva prave gladi, jedemo manje. Na mozak kao da kae Aha, hvala trebam, samo malo. Apetit je tee zadovoljiti; on kao da nam kae To nije dovoljno, ja bih jo malo.Dok naa stvarna glad znai potrebu, apetit znai elju a potrebu je lake zadovoljiti nego elju! Ako imate otro oko ovo ete lako provjeriti u svojoj obitelji gdje uvijek postoje i gladni i eljni. Ako ste nazoni jednoj kvalitetnoj veeri u restoranu, glavno jelo e utaiti vau glad a palainke s orasima u vajnatou utait e vau elju. Na apetit nastoji zadovoljit elju za hranom zato to nismo stvarno gladni, ali smo ostali nezadovoljni. Jo hrane znai pokrivanje nezadovoljstva. A mnogi ljudi su danas nezadovoljni (frustrirani). Flambiranje u restoranu nije postupak da zadovolji vau glad ve vau elju! Stalno nastojimo zadovoljiti nae elje, ali moda je ono to stvarno trebamo neto sasvim drugo (panja, simpatija, povjerenje, njenost). Svi oni koji ele mraviti trebali bi izvriti potenu samoanalizu pa bi nali odgovore na mnoga pitanja . Potrebno je dakle identificirati glad s jedne i elje s druge strane jer mnogi to uope ne razlikuju. Nakon toga bili biste u stanju rei svom nezajaljivom apetitu NE a gladi DA a to bi onda znailo i poetak jednog procesa koji se zove gubitak tjelesne teine. Osobno sam uvjeren da to moete. Ovisnost o okoladi - okoladomanija Da, ja sam ista ovisnica samo o jednom tipu okolade i moram ju konzumirati nekoliko puta dnevno kae tipina lanica amerike udruge ovisnika o okoladi koji imaju ak i svoje web stranice. Takvih je na tisue u svakoj zemlji a po svemu sudei njihov broj stalno se poveava. Naa poznata urednica Radio 101 i novinarka Zrinka Vrabec-Mojze, priznala je svoju ljubav prema okoladi kao i nain njenog konzumiranja; kad se uzrujam ili me zbog neega prime strah i panika, smirim se okoladom. Sreom ona dobro kontrolira svoju teinu pa to nema neke vee posljedice. Naa rekorderka u skoku u vis Blanka Vlai doslovce unitava okoladu; ona rjeava nervozu pred nastupe okoladom! Procjene neovisnih strunjaka kau da je oko 50% ena legalno ili ilegalno ovisno o okoladi! Pred pojavom mjesenice ene doslovce polude za okoladom! One kau: tijelo jednostavno trai i ako mu ne da izluuje te! Mnoge ene tvrde da im je s okoladom lake; svejedno je jesu li to one mlijene, za kuhanje ili griotte. U objanjenu tog fenomena meu znanstvenicima postoje razmimoilaenja; jedni su pristalice kemijskog a drugi psiholokog pa ak i kulturolokog podrijetla problema. Ameriki neurobiolog dr Debra Zellner kae da sve lei u psihologiji dok druga strana koja je i znatno jaa kae da je sve plod kemijskih dogaanja u mozgu. Naime, u okoladi se krije preko 400 raznih kemijskih spojeva meu kojima ima kofeina, teofilina, serotonina, triptofana i anandamida, dakle psihoaktivnih tvari. Budui da pred menstruacijski ciklus u
29

mozgu ena nastaje poremeaj koji se osjetno manifestira raspoloenjem (svadljivost, netolerancija) okolada moe pomoi bogatstvom magnezija, mikro koliinama serotonina dakle moda moe pomoi brem uspostavljanju normalnog stanja. Ne bi trebalo zanemariti niti bogatstvo u aminokiselini triptofanu koji predstavlja graevinski materijal u sintezi serotonina. A upravo nedostatak ovog neurotransmitera potkopava ensko raspoloenje kako u fazi PMS-a tako i u fazi menopauze! I sada neto o kemijskoj ovisnosti.. Ima nekih strunjaka koji okoladu zovu psihoaktivnim koktelom i u tome izgleda ima barem malo istine. Naime, u okoladi je definitivno utvreno postojanje malih koliina anandamida za kojeg bi se u slobodnoj interpretaciji moglo rei da je slian unutranjem kanabisu. Da bi se po tom osnovu izazvala prava ovisnost trebalo bi pojesti oko 12 kg okolade to je naravno tehniki nemogue! I na kraju neto o endorfinima. Sve slatke stvari a okolada posebno, izazivaju u mozgu izluivanje unutranjih opiata endorfina koji kod ovjeka izazivaju osjeaj ugode i zadovoljstva. Pojaano izluivanje endorfina smanjuje osjetljivost na bol pa bi se tako moglo objasniti blagotvorno djelovanje okolade kod tipnih bolova uslijed PMS-a. Nisam siguran da ovdje vrijedi pravilo to vie okolade to manje boli jer bi se onda protiv bolova propisivala okolada a ne analgetici. I na koncu tvar kemiarima dobro poznata kao feniletilamin (lovechemical) koji se normalno stvara u mozgu (kod zaljubljenih posebno) i pretvara u dopamin i to u centrima zadovoljstva gdje se inae postie orgazam. Ako se ova tvar u istom stanju konzumira u visokim dozama, izaziva promjene ponaanja koje su vrlo sline stimulativnom djelovanju droge amfetamina (okoladni amfetamin). okolada na neki nain stimulira stvaranje i aktivnost fenil-etil-amina, a postoji ak i teorija o nastanku depresije koja je vezana za ovu tvar. okolada za zaljubljene slui da im ublai ljubavne jade! Mnogi koji u popularnim listovima i ilustriranim asopisima piu o okoladi zaboravljaju da je ona bila ne samo dio filozofskih, psiholokih ve i znanstvenih istraivanja. Kada se kae da su ta istraivanja obavljena na poznatom sveuilitu Harward, pria postaje posebno zanimljiva. U pokusu je uestvovalo 7800 osoba oba spola koji su konzumirali okoladu i okoladne slatkie 1-3 puta tjedno u pokusu koji je trajao vie godina.. Zakljuak studije da su osobe koje su konzumirale okoladu ivjele dulje od skupine koja uope nije konzumirala okoladu! Ako traite objanjenje, ono je relativno jednostavno; komad okolade sadri skupinu snanih antioksidansa ija bi se koliina mogla mjeriti s aom crnog vina! Katehini iz aja su poznati antioksidansi zbog ega je zdravo piti aj. E pa, komad okolade ima katehina 4 puta vie od crnog aja! Ali ostaje injenica da je okolada opasna slastica jer izaziva nezajaljivu glad pobuivanjem inzulina. to vie pojedete to vie elite! Nemojte se zavaravati da se glad za okoladom moe kompenzirati neim drugim. Postoji navika ak na odreeni tip okolade a napast je tako velika da se ovisnice opskrbljuju uvijek na jednom mjestu sve do trenutka kad sluajno taj tip okolade nedostaje. A tada nastupa prava panika! Osobe na redukcijskoj dijeti trebale bi gledati na okoladu kao na minu u moru; svako pribliavanje postaje opasno!.
30

Obiljeja emocionalne gladi Rekosmo da postoji bitna razlika izmeu emocionalne i fizike gladi; ovdje dajemo glavna obiljeja jedne i druge vrste. Emocionalna glad se javlja naglo, gotovo u jednom trenutku kad pomislimo na hranu - mi osjetimo glad. Fizika glad nastaje postupno..eludac vam zakruli i 1 sat kasnije osjetite jaku glad. Dok se emocionalna glad javlja za specifinom hranom (okolada, sladoled, cheeseburger) to znai da ste usmjereni konzumiranju samo te namirnice, kod fizike gladi potreba se javlja prema razliitim namirnicama. Emocionalna glad poinje u ustima i u mozgu; vaa usta ele kuati tu zamamnu pizzu ili miriljavu krafnicu. Fizika glad je prepoznatljiva po eluanim senzacijama (kruljenje, praznina, bolno grenje). Dok vas emocionalna glad tjera da jedete ODMAH jer u protivnom nastaje emocionalna bol, fizika glad doputa odgaanje do nekog obroka. Emocionalna glad je u vezi s vaim loim raspoloenjem a najee je u pitanju napetost i srba zbog galame vaeg pretpostavljenog, zbog loih rezultata djeteta u koli, zbog brane svae itd. Fizika glad nastaje iskljuivo zbog toga to je od zadnjeg obroka prolo 4-5 sati i to eludav kuca na vrata i trai novi obrok, novu energiju! Emocionalna glad moe biti prikrivena kao da vas netko drugi hrani a vi samo otvarate usta (automatic eating) ili vam se ini da ste upravo pojeli cijelu vreicu omiljenih slastica. Kod fizike gladi nema prikrivanja jer u lici i na vilici tono vidite to i koliko stavljate u usta. Sasvim svjesno vi odluujete hoete li pojesti pola ili cijeli sendvi. Emocionalna glad dolazi od elje da se pokrije bolan ili neugodan osjeaj (krivnja, sram), a moe biti toliko intenzivna da se jede i dalje bez obzira to su davno prekoraene sve granice. Primjerice, umjesto 2 mesne kugle s prilogom to je nekakav standard, emocionali izjelica pojede 6 kugli i nakon toga mrtav hladan pita to ima za jesti! Kod fizike gladi nema takvih osjeaja; ovjek jednostavno podmiruje svoje potrebe isto kao to uzima kisik za disanje. Odmah moram upozoriti itatelja da treba vremena i strpljenja da se identificirate s jednim od ova dva tipa izjelice. Pokuajte biti poteni u analizama pa e vam biti mnogo lake! I jo neto; ak i kad kae neu se vie prederavati emocionani izjelica sve uini prema svom scenariju pa ak i onda kada od lijenika dobije upozorenje zbog zdravstvenog stanja, on to ne uje i ne vidi. To je jae od njega! Ako emocionalni izjelica nije u stanju sam odgonetnuti svoj problem, potrebno je zamoliti za pomo psihijatra. Ne, neu se vie prederavati? Znate li kolika je teina ove reenice i ovakve odluke? Samo malo njih je u stanju to striktno provesti u djelo! Ovdje emo dati 5 vanih koraka koje treba poduzeti za savladavanje emocionalne gladi 1./ Kad krenete po jelo ili hranu to se obino nalazi u hladnjaku, zaustavite se i odgodite realizaciju nauma barem za narednih 15 minuta. U meuvremenu radite neto da vam okupira pozornost. Taj dril ponovite 3 puta i ako uspijete vi ste prekoraili prvi prag

31

2./ Kada budete krenuli po jelo, skrenite na vrata van kue i provedite u nekom radu makar u tranju narednih sata. Ako vam supruga ili tata nudi omiljena jela na stol, zahvalite se, dignite i recite da imate vanog posla. Ako uspijete vi ste prekoraili drugi prag. 3./ Isperite usta od ostataka jako aromatine hrane kao to su slastice (okolada, pita od jabuka, palainke) da izbjegnete draenje svojih osjetila. Dobro je popiti au obine vode umjesto omiljenog jela. 4./ Ne morate duboko ponirati u svoju psihu i skrivene okolnosti zbog kojih pretrpavate va eludac i nagomilavate slojeve sala oko trbuha, ne morate biti ak i ni Freud. Rjeenje e vam se ukazati kao poruka na monitoru vaeg PCa. Jeste, bilo te strah financijskog sloma ili jeste, bio si silno ljubomoran na susjeda ili jeste, strano su te pogodile rijei kunog prijatelja 5./ Zamjenite ljubav prema mastima s ljubavlju prema sebi! Mi zapravo lijeimo strahove rtvujui ljubav umjesto da vie ljubimo sebe a zaboravimo strahove i prederavanje! Kada se ispunimo ljubavlju ili pozitivnim emocijama nema mjesta za one negativne pa ni za jelo. Mogli bismo skraeno rei ovako: Ja opratam, prihvaam i vjerujem sebi to je akronim za masti i troslojni pojas oko pasa! Gladovanje je isto to i teror nad tijelom. esto jedemo ne zbog gladi ve zbog emocija! Svaki ovjek koji na pitanje o razlozima debljanja olako daje odgovore, ne pozna problem a tko daje savjete ini neoprostivu tetu! Zato ovjek TOLIKO jede, pitanje je prije svega brojnih psiholokih i tjelesnih razloga ali da pokuam protupitanjem zato ovjek pije? I evo odgovora; ovjek koji pije, utapa u alkoholu svoju tugu, bol, nesreu, frustraciju, strah, usamljenost. Zbog slinih razloga ena koja nije uposlena stalno ide u hladnjak. Hrana slui dakle kao neke vrsti droge koja nam ublaava svakodnevne probleme. Ona slui kao spas i kad se napuni eludac sve izgleda lake! to se vie zaglibi izlaz iz zatvorenog kruga, sve je tei. A rezultat je enormno poveanje tjelesne teine. Dr Doreen Virtue, amerika psihijatrica vrlo jednostavno rekla; svi gledaju u trbuh a problem lei u glavi! Pod uvjetom da ste inae zdravi, uzroci debljanja lie na santu leda; a vrh koji se vidi spada u svjesni dio a sve ostalo nalazi se u podsvijesti tj ispod povrine vode! Veliki je spektar emocija koje potpuno nesvjesno mogu odvesti u debljanje kao to su; tjeskoba, ljutnja, razoaranje u voljenu osobu, dugotrajna dosada, strah od neuspjeha, stresna situacija, ljubomora, krivnja itd. Iz toga jasno proizlazi da bi svaka pretila osoba prije tretmana na neki od drastinih naina trebala posjetiti psihijatra kako bi se razotkrila santa leda ispod povrine vode. Jer naglo mravljenje bez rjeenja temeljnog razloga debljanja znai zasigurno vraanje natrag u prvobitno stanje. Razlozi zbog kojih emocionalni izjelica jede nisu glad ve unutranje potrebe dakle psiholoki problemi. Donekle, svi smo pomalo emocionalni izjelice tj dolazimo u priliku kada neto jedemo a da za to glad nije razlog. Toga uglavnom nismo svjesni a vezano je za drutvene obveze kao to su primjerice rukovi i veere poslovnih ljudi ili intimne proslave roendana te
32

raznih blagdana. Tada jedemo jer svi jedu i bilo bi nekulturno u drutvu odbiti domaina! Naravno, netko se kod toga kontrolira manje a netko vie. Takoer treba rei da postoji i imbenik dostupnosti tj.netko ima hranu ima na dohvatu ruke u izobilju a drugi mora namirnice kupovati, pripremati i servirati na stol. Ako pitate ljude zato jedu kad nisu gladni nee vam znati odgovoriti; kod svih je zapravo u zaetku - emocionalni izjelica. Problem emocionalnog izjelice jeste to on jede sve uglavnom junk food jer mu je vano da neto ima u ustima i da vae. On ne broji ni obroke ni zalogaje, on stalno jede! Psihologija je jednostavna; rae jedem nego se suoim s problemom i rjeim ga! Ili moe i ovako; ja u problem pod tepih a omiljena hrana u eludac i gotovo! Najgore je kad brani parovi zajednikim snagama ulaze u takav zaarani krug dok se totalno ne zaglibe a onda sami sebe uvjeravaju kako je to krasno, kako nema bora kad si okrugao i druge ribarske prie. Zapravo, smijui se i alei na vlastiti raun rade od sebe karikature a da stvar bude gora, onda se javno pojavljuju hotei rei svijetu kako je to lijepo! Ne, nije lijepo kad se ena valja s 130 kg! Pretjerano konzumiranje hrane (prederavanje) Pojam poznat kao binge eating neobino je (bolesno) stanje kada osoba u roku od sat-dva pojede enormne koliine hrane bez ikakvog vidljivog razloga a najmanje taj razlog mora biti glad. Problem je evidentan u SAD gdje je utvreno prilino veliko prisustvo (oko 2% odraslog stanovnitva to znai oko 4 milijuna ljudi) ali i u drugim zemljama. Rauna se da ovaj problem imaju 10-15% umjereno gojaznih osoba a osobito oni koji nastoje povratiti prethodnu (pristojnu) teinu. Naglo konzumiranje neuobiajeno velikih obroka, primjerice umjesto 2 mesne kugle s umakom ravno 6 kugli (3 puta vie od standarda), konzumiranje u pravilu do krajnjih granica sitosti i osjeaj krivnje nakon takvog obroka su glavne karakteristike takvih izjelica koje se daju promatranjem lako uoiti. Oni u pravilu trae repete i ponaaju se kao da e im neko hranu ukloniti prije nego ju pojedu. Sve pratee pojave ukazuju da se radi o emocionalnim problemima i da nikako nije u pitanju obina glad. Problem se moe pojaviti 2 puta tjedno a potom izostati nekoliko tjedana. No u praviliu uvijek se ponovno javlja. Ne treba pretjerivati s otrim stavom jer svaki ovjek ponekad dobije takav napad konzumiranja pa se prejede i zbog toga kaje, kada primjerice zbog izvrsne pite od jabuka pojede 3 komada umjesto jednog. Za sada se o moguim uzrocima takvih iznenadnih napada pretjeranog konzumiranja hrane ne zna mnogo, ali se primjerice zna da preko polovice takvih izjelica imaju depresiju ili e ju dobiti. Kada takve ljude pitate zato su upravo tako mnogo pojeli, odgovorit e vam da su bili ljuti, zabrinuti ili tome slino. Na pitanje da li je pretjerano konzumiranje hrane tetno za zdravlje odgovor je jasan naravno! Kao posljedica dugotrajnih manifestacija pretjerivanja mogu se javiti dijabetes, visoki tlak, bolesti srca i krvoilnog sustava itd.

33

esto se dogaa da je napad pretjeranog konzumiranja hrane popratna pojava kod tzv bulimiae nervose, dakle stanja kod kojeg se prvo najede a zatim sve povrati u paninom strahu od debljanja ili ako se radi o tekuoj hrani sve se potjera diureticima. U praviliu je pretjerani izjelica povratnik od neke ultra restriktivne dijete pa se doima kao da je utekao iz gladi a gladi zapravo nema. Naravno, uobiajene metode izbora i kontrole namirnica ovdje ne pomau pa je najbolje zatraiti pomo psihijatra. Noni izjelica (Night Eating Syndrome) posebni je oblik pretjeranog konzumiranja hrane nou a on samo govori do koje mjere ovjek moe biti ovisnik o hrani. Zapravo radi se o bolesnom stanju koje bi se moralo sanirati u psihijatrijskoj ordinaciji. Znanstvenici vjeruju da je ak 1,5% populacije zahvaeno ovim problemom. ovjek koji je prvi registrirao none lutalice do hladnjaka i natrag dr Albert Stunkard, rekao je da se radi manje o navici a vie o bolesnom stanju.koje je izazvano nekim stresom ili takve osobe imaju ozbiljnih problema s spavanjem. U nedoumici to da nou rade, odlaze u hladnjak. Kad god se probude u pravilu jedu ugljikohidrate ili preciznije neke od snack proizvoda. Promatrajui takve osobe dr Stunkard je primjetio da preskau doruak. U toku 24 sata oni u pravilu konzumiraju 500 kcal vie od ostalih ljudi koji nou ne odlaze u hladnjak. Na svojoj klinici u Filadelfiji dr Sdtunkard je primjetio da takve osobe zapravo imaju 3 problema poremeaj spavanja poremeaj prehrane poremeaj raspoloenja.

On je doao do slijedeih zanimljivih opaanja; noni izjelice se lijee ugljikohidratima kako bi izazvali porast serotonina u mozgu koji vraa san. Ako se uzme 1,5% populacije kao nekakav prosjek onda bi to primjenjeno na Veliku Britaniju znailo oko 900.000 ljudi! Noni izjelica ima slab apetit tijekom dana, pati od nesanice, prekida san koji vie ne moe nastaviti, osjea se napeto, zabrinuto. Nakon jela u veim koliinama i bez nekog izbora on se smiruje. Meutim on uope nije gladan! Suprotno ovim istraivanjima Norveani su doli do zakluka da se kod nonog izjelice radi o fizikom a ne psihikom poremeaju. Oni naime misle da se takva osoba ne moe adaptirati na stres tj da postoji poremeaj biolokog sata i utjecaj kombinacije hormona melatonina, leptina i kortizola.. Naime pokusi su pokazali da se razina nekih od spomenutih hormona za vrijeme noi moe promjeniti ak i za 70%. Rezultati njihova istraivanja su objavljeni u American Journal of Physiology Endocrinology and Metabolism 2002 godine. Kontrolni mehanizam apetita i gladi Neete nita pogrijeiti ako kaete da sve poinje i zavrava u mozgu! Tako je i kod funkcija kao to su prehrambene navike, apetit, tjelesna teina, razina aktivnosti, bazalni metabolizam..Sve se kontrolira iz
34

jednog centra u mozgu skraeno ACS (Appetite Control System). Za one koji se bave kompjuterom pokuat u nainiti usporedbu to je mjesto neto kao to je program poznat pod oznakom ROM (Read-only memory). Nikad ga ne vidite ali uoavate rezultate njegova rada. ACS radi spontano, tiho i neosjetno i zapravo dirigira svim mehanizmima oko uzimanja i koritenja energije.Iz ACS-a dobivate poruke u obliku potreba, elja, apetita..Evo primjera poruke; mjehur vam je pun trite u WC ili sad ste gladnite, idite u hladnjak po hranu. Svjesnom kontrolom ne moete puno postii jer se sve obavlja automatski. ACS je uspostavio polaznu toku (set-point) i bez obzira na variranje u koliini hrane uvijek se nastoji vratiti na tu toku. To je za one koji mrave najvei problem. Dok upoznaju svoju set-point treba puno vremena i gorkih razoarenja. Utvreno je da ACS radi na 3 razine: promjene prehrambenih navika promjene metabolizma promjene fizike aktivnosti

Kada ACS eli da neto uinite, uini vas gladnim i natjera da konzumirate hranu. elim rei koliko god se ritate i mislite kako uspjevate stvari kontrolirati, vi ste programirani da radite odreene stvari. Kad sustav kae GO vi trite da izvrite nalog upravo kao to slijedite zeleni semafor kad prelazite ulicu! Ako je to odlazak u hladnjak po zdjelicu sladoleda, vi ete to uiniti. Premda savjest kae NE jer to je prekalorino, vi ste motor koji slijedi naloge! Savjest kae moda bi bilo bolje malo celera, ali vi zavrite na sladoledu! Prehrambene navike su dakle automatizirane i stoga ih je teko mjenjati. Zapravo je vrlo malo ljudi koji mogu rei da kontroliraju svoje prehrambene navike. Centar ACS se nalazi u hipotalamusu a podaci koje prima dolaze putem kemijskih prijenosnika - hormona (leptin, ghrelin, inzulin) o kojima vie govorimo na drugom mjestu. ACS centar u hipotalamusu i skupina hormona ine mreu i sve se koordinira u toj mrei; unos hrane, probava i metabolizam. Naravno, kod tako puno sudionika u igri moe se dogoditi da neto zateka i tada imamo bolesno stanje koje se moe manifestirati na razliite naine ali meu ostalim i debljinom. Da sada pokuamo ponoviti; emocije snano djeluju na sferu konzumiranja hrane i treba paljivo oslukivati i gledati to se to upravo dogaa. Treba prekinuti eventualne zatvorene krugove iz kojih nema povratka. Stanja u kojima su emocije okidai za pretjerano konzumiranje hrane, mogu biti socijalna kada je primjerice oko nas skupina ljudi koja jede pa bi bilo nepristojno da i mi ne jedemo ili situacijska kao primjerice kad se nalazimo u luksuznom restoranu pa bi bilo glupo odbiti izvrsnu ponudu atraktivno pripremljenih namirnica ili fizioloka kao primjerice kad vam poraste glad jer ste preskakali obroke. Nadalje, ako ste na moru u nekom od hotela gdje postoji vedski stol to ne znai da morate 3 puta obilaziti i tovariti svoj tanjur s svim namirnicama koje stoje na raspolaganju. Svim tim stanjima koja su ljudska i dobro poznata moe se doskoiti ako osoba ima sustav samokontrole, no naalost ostaje pitanje koliko takvih ljudi uope ima?
35

Mjesta gdje se mogu presjei putevi za nastanak zatvorenih krugova koji vode u debljinu jesu: 1./ ne unosite viak namirnica u kuu 2./ ne pravite trnicu od svog hladnjaka 3./ nemojte se ni u ludilu dizati nou radi jela 4./ ne donosite pred TV nikakve snack foods 5./ ne prireujte gozbe i proslave 6./ bavite se poslom koji vas potpuno okupira 7./ viak vremena potroite u fizikoj aktivnosti 8./ oslobodite se poslovnih rukova i veera 9./ oslobodite se napetosti, straha i brige 10./ razvijte tehniku meditacije (joga) Kad se malo vie ponete baviti samoanalizom, doi ete do zanimljivih otkria i postat e vam sasvim jasno gdje su vam slabe toke! Priznajte ih pred sobom i neposrednom okolinom te stvorite strategiju kako ih likvidirati. Kad prereete sve puteve pretjeranog konzumiranja namirnica, onda nastojte ne ponavljati radnje koje su se ranije dogaale. Nagradite se za postignuti uspjeh naravno nikako ne okoladom ili odlaskom u restoran ve na mnogo drugih naina. Predlaem da razluite 3 pojma; glad zbog eluca, glad zbog usta i glad zbog oiju. Prvi se problem rjeava popunjavanjem tj konzumiranjem ne maksimalnih ve umjerenih koliina pomno odabranih namrinica, drugi se rjeava na emocionalnom planu prije jela a trei ostaje za uivanje u lijepim bojama voa i povra, u smeoj zapeenoj korici itd. Nauite se gledati u hranu a da ju ne konzumirate jer zaboga, ne morate sve to vidite pojesti?! To zavirivanje u unutranjost izjelice najbolje su ocrtale 2 amerike autorice Jane Hirschmann i Carol Munter u knjizi Overcoming Overeating. One zagovaraju da se nestaluk s prederavanjem treba oprostiti ali odmah potom pripremiti sebe za obraun slijedei puta kada se to dogodi. One navode poznate sportae koji su pred natjecanje znali pojesti goleme obroke zbog kojih su kasnije imali tekih problema.

Naglo mravljenje izaziva stres!


Kada vam netko kae da mravi tempom od 5 kg tjedno nevjerujte! Kada vam netko nudi sjajnu dijetu koja bez truda i odricanja skida 10 kg mjeseno nevjerujte. Kada vam netko kae da bez ikakvih posljedica gubi 30 i vie kilograma ne vjerujte! Zato? Jednostavno zato to mravljenje nije tako jednostavno kao to propagandisti u svojim spotovima prikazuju. Mravljenje je stres za organizam i njegovo normalno funkcioniranje ili ako hoete to je pravi udar na metabolizam. I kakva je reakcija tijela? Ono se brani i slui trikovima kako bi zadralo postojee stanje. A kad sluajno zapadnete u euforiju zbog fantastinih rezultata, eto razoarenja jer tijelo postaje imperija koja uzvraa udarac i tjelesna teina se vraa natrag.
36

Upravo zato mnogi iskusni svjetski strunjaci kau da je skidanje debljine najgori mogui posao! Treba prevesti jedno stanje tijela u drugo (novo) stanje, treba okrenuti sklopku u glavi a to moe samo relativno mali broj ljudi! Nuditi svim debelim ljudima isti recept za mravljenje je nemogua misija jer svaiji metabolizam je drukiji. Kako izgubiti teinu bez stresa? Kako nai optimalnu mjeru za redukciju unosa hrane? Kako sprijeiti glad? Ova naizgled laka i jednostavna pitanja nisu do danas dobila definitivni odgovor a desetine svjetskih kompanija intenzivno tragaju za arobnim formulama koje bi osigurale uspjeh. Meutim, sredstvo za mravljenje bez obzira na kojoj osnovi bilo samo je pomono sredstvo u procesu a ovjek koji eli mraviti je centralna figura. Naalost, u najveem broju sluajeva ta osoba podsvijesno smatra da svi drugi trebaju uiniti vie za njegovu debljinu nego on sam. A tome su u velikoj mjeri krive reklamne poruke koje glade i maze potroae izjavama kao mravite bez truda i muke, dok vi spavate salo se otapa itd. Ukratko; mravljenje je tortura a malo tko je spreman tu torturu proi. Proizvoai to dobro znaju pa uljuljkuju korisnike u brz i lagan posao! A to rade osobe iz blie okoline primjerice iz obitelji? Takoer paze i maze, podhranjuju iluzije gojaznog lana a sve u dobroj namjeri da ga ne povrijede, da ne rue samopouzdanje itd. Sasvim logino da su uinci kontraproduktivni jer se podhranjuju krive postavke. ovjeka se ne motivira podilaenjem ve sasvim suprotno stavljanjem pred zid tj tamo gdje vie nema vrdanja ve gdje treba izabrati jedino ispravan put. Primjerice spominjem neobian mentalitet vien u Kaliforniji; zbog injenice da je debljina postala prava poast, na TV i u tisku se stvara predoba kako je debljina normalna stvar to naravno implicira da su svi ostali nenormalni. I pored toga to je svim uesnicima u borbi protiv gojaznosti sasvim jasno to je u pitanju i kako treba raditi glede prevencije, svi sklapaju kompromise a to onda znai novi gojazni a osobito mladi..U mnotvu informacija i dezinformacija na amerikoj sceni kada je u pitanju redukcija tjelesne teine, najveu ulogu je odigrala Oprah s svojom TV emisijom gdje je vrlo poteno prikazala problem u cjelini kao i kobne zdravstvene posljedice koje iz toga proizlaze. Ona je jednom lijepo rekla kako moete prihvatiti da je to normalno stanje kad ovjek od 150 kg ne moe sjesti u standardni auto ili na sjedite aviona, kada za sebe nigdje ne moe nai odjeu ili kad u lift za 4 osobe s njim mogu stati samo jo osobe??
REFERENCE: Doreen Virtue: Loosing your Pounds of Pain Hay House 2002 Lock, J., Le Grange, D., Agras, W.S., and Dare, C.Treatment Manual for Anorexia Nervosa: A Family-Based Approach.:The Guilford Press, New York, 2001 Doreen Virtue: Constant Craving, 1999, Hay House, Carlsbad Bob Green Oprah Winfrey: Make the connection, Hyperion New York, 1996 Spitzer, RL, Devlin, MJ; Walsh, BT: Hasin, D; Wing,RR; Marcus,MD; Stunkard, A;Wadden, TA;Agras, WS;Mitchell,J and, Nonas,C.). Binge eating disorder: A multisite field trial for the 37

diagnostic criteria. Int.J.Eat.Disord. 1992, 11, 191-203. Spitzer, RL; Yanovski, S; Wadden,T; Wing,R; Marcus,MD; Stunkard,A; Devlin,M; Mitchell,J; and, Hasin, D.). Binge eating disorder: Its further validation in a multisite study. Int.J.Eat.Disord. 1993, 13, 137-154. "Why You can't stop eating". Interview with Dr. Judith Wurtman. November 1992, WCPO TV. "Confession of a Binge eater" by Ellen Shuman. January 1994. Cincinnati Magazine Why You can't stop eating". Interview with Dr. Judith Wurtman. November 1992, WCPO TV. Kulier .I: Dobro jedi I ostani iv Impress, Zagreb 1999 Kulier I.: Hrana u slubi zdravlja, A. G. Mato, Samobor 1992

Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Third Edition Revised, (DSMIII-R American Psychiatric Association, 1987). Brassington GS, Welter MG, Lucero K. Arousability and Eating Problems of College Women. Perceptual and Motor Skills. 1992:754. Grisset NI, Norvell NK. Perceived social support, social skills, and quality of relationships in bulimic women. Journal of Consulting and Clinical Psychology 1992; 60:293-299. Williamson DA. Assessment of Eating Disorders; Obesity, Anorexia, and Bulimia Nervosa. New York: Pergamon Press; 1990.
Bill B.: Compulsive Overeater. Hazelden 1981

38

Glava trea

HORMONI, GENI I MRAVLJENJE


Fatalni hormon i zatvoreni krug - Rezistencija na inzulin znai alarm Hormoni dirigiraju debljinu - Peptidni hormoni ine uda - Vae tijelo je protiv vas Ipak, sve lei u genima - Polugladovanje je klju dugog ivota - Zato pandemija debljine?

39

Fatalni hormon i zatvoreni krug Kada se dobro najedete i obriete usta te traite prikladno mjesto za poinak, napravili ste hormonalni izazov a da toga niste ni svjesni. Sve (pa i vaa debljina) ovisi upravo o tom odgovoru. Nita se ne vidi ali se odigrava u tijelu a najgore je to svaki ovjek ima drukiji hormonalni odgovor. Dok god kroz vau krv struji inzulin, hormon nazvan i dirigentom metabolizma, tako dugo nema spaljivanja masti tj one se taloe a to ukazuje koliki je problem ako se stalno iz sata u sat provocira inzulin konzumiranjem jako zaslaenih soft drinks-a s visoko glikeminim ugljikohidratima a kod toga se slabo kree i fiziki ne optereuje. Najvei dio suvremenih ljudi upranjava upravo takav scenario pa je debljina samo logina posljedica.. Kada pojedete obrok u kojem ima ugljikohidrata va eer u krvi raste. Kako brzo i koliko, iskljuivo zavisi o konzumiranim namirnicama ili jo preciznije o odnosu pojedinih komponenti konzumiranih namirnica. Porast eera u krvi je okida (triger) za luenje inzulina iz guterae, koji je zaduen za sprovoenje eera u miine stanice gdje e posluiti kao energent za kretanje i ostale tjelesne funkcije. Kod nekih ljudi a osobito onih koji u svojoj prehrani preferiraju visoko glikemine namirnice a kod toga najvie sjede, taj opisani mehanizam ne radi na najbolji nain. Naime, stalno konzumiranje visoko glikeminih namirnica dri visoku razinu eera u krvi koja takvom i ostaje! Da bi sruila razinu glukoze u krvi guteraa stalno lui nove i nove koliine inzulina pa vremenom tijelo postaje manje osjetljivo na inzulin. Rezultat takvog stanja je stalno poveana razina inzulina u krvi, velika glad pa se poveanim unoenjme hrane sve vie kalorija taloi kao salo na tipinim mjestima (stranjica u ena i trbuh u mukaraca) Ako se takvo stanje ne prekine na vrijeme, vrlo brzo nastaje praktino zatvoreni krug u kojem vie inzulina trai vie hrane koja pojaava glad a sav viak ide u salo s rezultirajuim poveanjem tjelesne mase do nevjerovatnih razmjera (130-150 kg). Ako ste kod toga slabe volje ili ako ne marite za svoj izgled pa se prepustite stihiji, za vas naalost nema spasa. Svaka pojaana glad sumnjiva je na poetak takvog stanja pa je dobro konzultirati lijenika i odmah poduzeti velike restrikcije. Kako to otkriti? Kako uvidjeti da se stvari rapidno mjenjaju? Po promjeni brojeva koulja, hlaa, kaputa a najbolje prema rupicama za remen. Rei u vam kako to rade sportai kojima je tono odreeni okvir tjelesne mase jako vaan za upad u jednu od kategorija za natjecanje. Oni uvijek navlae majice za jedan broj manje pa kad se one jako napnu, znak je za uzbunu. A svaki znak za uzbunu znai da se moraju poduzimati energine mjere. Tri puta je lake drati stvari pod kontrolom dok postoji kakva takva mjera nego kad se situacija otme kontroli i probiju sve mjere. Zapravo, onda je 100 puta tee povratiti se na poetno stanje ili da upotrijebim vojniku terminologiju povratiti se na poetni poloaj. U mravljenju naalost nema uda! Autor knjige Zonska prehrana dr B. Sears tvrdi inzulin je glavni krivac za srane bolesti a ne kolesterol! Ako nauite kontrolirati luenje inzulina (izbjegavanjem visokoglikeminih namirnica) ne samo da tedite guterau za dugotrajnu upotrebu, ve smanjujete pritisak na ostale uesnike u orkestru hormona koji moduliraju metabolizam. Najvei izvor visoko-glikeminih ugljikohidrata su osvjeavajui
40

gazirani napici koji se osobito ljeti troe u ogromnim koliinama. Ponavljam nije u pitanju eer (saharoza) ve maltoza i glukoza iz kukuruznog sirupa koji imaju GI oko 100 i koji se koriste kao zaslaivai u napicima. Tko primjerice ljeti gasi e najboljim napitkom na svijetu pa tijekom dana popije 2 litre, on unese u organizam oko 200 g navedenih visoko-glikeminih eera i tako prosto prisili guterau na mikanje do krajnjih granica. Pretvoreno u energiju to je oko 800 kcal istog vika bez ikakvih hranjivih tvari, naravno uz dodatak kofeina, polifosfata i drugih nepotrebnih dodataka. Kada se nerazumnom (preobilnom) prehranom dugo vremena bezduno eksploatira inzulin moe se pojaviti posebno stanje organizma koje je u medicini poznato kao sindrom rezistencije inzulina (pluri metabolic syndrome) gdje tjelesne stanice vie ne reagiraju pa se koliina inzulina poveava, nastupa glad a to opet zatvara zaarani krug to rezultira debljinom i dovodi do ozbiljnih posljedica na srcu i krvoilnom sustavu. Stanje organizma je takvo kao da plae i trai jo eera a ionako ga ima na pretek! U slobodnom argonu sindrom se naziva smrtonosni kvartet aludirajui na kasne posljedice tj porast triglicerida i kolesterola u krvi. Kad je netko strano gladan premda od obroka nije prolo vie od 2 sata, trebalo bi pomisliti na postojanje ovog sindroma. to treba raditi? Paljivo mijeati kompleksne ugljikohidrate i proteine tako da se maksimalno tedi inzulin. to manje inzulina to bolje ili ako hoete narodnom poslovicom; ne diraj lava dok spava! Problem prehrane u SAD je upravo obilje namirnmica visokog glikemijskog indeksa to znai stalnu provokaciju inzulina ili stalno prisustvo inzulina u krvi. Vremenom to dovodi do rezistencije; procjenjuje se da je poetkom 2003 godine svih Amerikanaca rezistentno na inzulin to definitivno znai da njihove miine stanice stalno trae nove koliine inzulina, to izaziva novu glad i sve skupa vodi u debljinu. Dok je guteraa u stanju drati korak s poveanim zahtjevima za luenje inzulina postoji kakav takav balans ali kad su zahtjevi vei od mogunosti javlja se ozbiljan problem . Prvi znakovi su pospanost (letargija) a zatim slijede i drugi.. Mnogi u namjeri da smanje provokaciju inzulina pretjeruju pa ukidaju sve ugljikohidrate iz prehrane to je svakako velika greka. Ne treba zaboraviti da su ugljikohidrati izvor energije a da su masti i proteini samo alternativni izvori koji se troe kad nema ugljikohidrata. Treba smanjiti samo neke vrste visoko glikeminih ugljikohidrata dok je unos kompleksnih ugljikohidrata i vlaknaste strukture dapae vrlo poeljan. Dakle ne carbophobia po dr Atkinsu, ve selektivni izbor ugljikohidrata. Crni kruh, itarice, tjestenina, voe i suho voe te povre ne sadre navedene visoko glikemine ugljikohidrate i od njih ne prijeti nikakva opasnost. Htio bi ovdje osobito naglasiti voe u svjeem i suhm stanju. Mnogi slimeri uobraavaju kako je voe puno eera i zbog toga opasno to naravno nije tono! Voe sadri fruktozu i druge eere koji zajedno imaju glikemijski indeks oko zlatne sredine. Prema tome voe bez obzira na koliine ne provocira produkciju inzulina! Primjerice, suhe smokve u strukturi eera imaju i galaktozu oko 5% na koju uope nema reakcije inzulina zbog ega ih rado koriste vrhunski sportai

41

elite li tijekom reima redukcije tjelesne teine kontrolirati masnoe u krvi? Naravno, no onda kontrolirajte inzulin jer upravo ovaj hormon ima ulogu medijatora za trigliceride u krvi. Drugim rijeima, gledajte na masnoe a mislite na inzulin. Naime, postoji direktna korelacija izmeu razine triglicerida i razine inzulina u krvi tj manje inzulina manje i masnoa. Na ovaj fenomen se vrlo esto zaboravlja. Zanimljivo je da se inzulin ili podcjenjuje ili precjenjuje; s jedne strane imate strogo strune radove koje obian ovjek ne moe shvatiti ili veliko neznanje laika odnosno nejasne predstave novinara, to se moe vidjeti iz brojnih napisa. To mogu potvrditi i razgovori voeni na seminaru Health Institute BoulderFest 1999 godine u SAD. Najee se znanje o inzulinu svodi na regulaciju eera u krvi i nita vie! Tako je bilo prije 50 g a danas stvari stoje sasvim drukije. U otkrivanju novih spoznaja o ulozi inzulina pomogla su epidemioloka istraivanja starih osoba.odnosno dugovjenosti kod osoba oba spola. Inzulin je utvren ak i kod najjednostavnijih organizama i prisutan je na zemlji nekoliko milijardi godina, pa prema tome njegova uloga je daleko vea- Moglo bi se rei slijedee; inzulin ima utjecaja i na duinu ivota ali se to u praksi ne uzima u obzir. Ako postoji neki kljuni imbenik u dugovjenosti, onda je to osjetljivost tjelesnih stanica na inzulin odnosno pitanje je koliko su vam stanice osjetljive (otporne) na inzulin? Kada stanice nisu vie osjetljive, inzulin se penje gore, a to vie to gore! U protivnom sluaju imamo na djelu fatalni odgovor rezistenciju na inzulin (insulin resistance) Naime, rezistencija na inzulin je podloga za sve kronine bolesti starenja prema emu jasno proizlazi da je i starenje samo bolest (krvoilni sustav, osteoporoza, dijabetes). Dijabetiari dobro znaju da im ivot zavisi o kontroli razine inzulina o emu su educirani i znaju si pomoi u sluaju nude. Prosjeno zdravi ljudi uope nisu optereeni inzulinom i ne haju za njega dok ne zatreba. A zapravo, trebali bi se brinuti za svoj inzulin samo malo manje od dijabetiara. Vrhunski sportai su negdje na sredini tj dosta znaju o njemu mada jo uvijek ne znaju iskoristiti sve prednosti tih saznanja. Odavno je poznato da glukoza, koja se uz maltozu najee nalazi u suhoj tvari sirupa, (soft drinks) depresira imuni sustav. Kako? Glavne obrambene snage organizma su bijela krvna zrnca koja u svojoj strukturi imaju visoki sadraj C vitamina. Poznato je takoer da C vitamin i glukoza imaju vrlo slinu kemijsku strukturu zbog ega se na razini stanice dogaa udna stvar; to u krvi ima vie glukoze to e u stanicu ui glukoza ali ne i C vitamin neophodan upravo u funkciji imuniteta. Oni se iskljuuju tj vie glukoze, manje C vitamina i obratno!. U tom natjecanju tko e prije u stanicu glukoza je izgleda bra! Rezultat imunitet pada! Nemojmo zaboraviti da upravo inzulin dovodi glukozu do stanice..Kako je stari prof dr Pauling zadrao vitalnost tako dugo? Uzimao je 15 g C vitamina dnevno upravo da bi svoje stanice privolio na bolju zatitu od kroninih bolesti tj da bi istisnuo glukozu iz utrke. Ako se uzmu u obzir njegove godine, on je u tome i uspio! Naravno, ne preporuujem vama njegov recept! Rezistencija na inzulin znai alarm! to se dogaa kad jednom postanete rezistentni na inzulin? Prvo, ne moete uskladitavati dragocjeni magnezij ve ga gubite urinom. A nedostatak
42

magnezija izaziva greve koji su bolni, neugodni i mogu primjerice kod sportaa izazvati pravu katastrofu. Magnezij uestvuje u relaksaciji miia; bez njega taj proces teka ili potpuno prestaje. Kao posljedica dolazi do naglog grenja glatke muskulature kapilara i evo novog problema koji moe zavriti i fatalno. Ako magnezij pada, krvni tlak raste! Naravno, sve zbog inzulina!. Upravo zato rabim izraz fatalni hormon! Kako praktino objasniti vrlo vaan pojam rezistencije na inzulin? Ako naglo doete u prostor s neugodnim mirisom burno reagirate a ako dulje sjedite u njemu naviknete se na taj miris i vie ga ne osjetite! Vi o tome razmiljate i zaboravite. Ako pak izaete van pa se opet vratite smrad je i dalje tamo. to se dogodilo? Vi ste resintetizirali vau sposobnost registracije mirisa ali sada znatno slabije! Drugim rjeima pored njuha postajete sve manje osjetljivi na taj neugodni miris dok napokon ne osjetite nita!.Zato toliko inzistiram na rezistenciji inzulina? Zato to pritisak prehrane iz samoposluge postaje sve vei i broj ljudi s tim problemom raste iz dana u dan! Procjena je strunjaka da je amerike populacije rezistentna na inzulin a to je ravno 70 milijuna ljudi! Zbog rezistencije inzulina prvo strada jetra, pa miii pa onda konano masne stanice, a svi ti organi iznimno su vani u reimu mravljenja. To je redoslijed stvaranja neosjetljivosti. Jetra na to odgovara supresijom produkcije eera i tako direktno ovisite o eeru koji dolazi putem hrane. Kada miii postanu rezistentni, oni vie nee troiti eere kao gorivo pa ako ste sporta, moete jedino promatrati druge kako jurcaju okolo jer vi ste ostali bez energije. No najvanije su posljedice rezistencije inzulina na masne stanice. Sav eer umjesto da bude skuren odlazi u masno tkivo koje opasuje ovjeka kao nekakav oklop. to su ljudi vie rezistenmtni na inzulin to vie slau salo i postaju deblji to znai da teina dramatino raste. Moe se postii neograniena teina od 150-200 kg i takva teina u Kaliforniji nije nikakva rijetkost..Tu je dramaturgiju slaganja kilograma vrlo lijepo opisala Oprah u svojoj TV emisiji. Temeljna stvar koju bi trebalo drati na umu tedite svoj inzulin mjerenjem dnevnih koliina visokoglikeminih namirnica o emu smo u ovoj knjizi mnogo govorili. Hormoni dirigiraju debljinu! Kad prosjeno obrazovani ovjek skida svoju teinu, u pravilu gleda na naslage sala koje se love oko struka, a zapravo problem lei i rjeava se u mozgu i u crijevima. Naime, pitanje gladi i sitosti koordinira sustav hormona s tim da je centrala u donjem dijelu mozga koji je poznat kao hipotalamus.Taj centar za glad i centar za sitost stalno primaju impulse o tome da postoji glad ili je postignuta sitost, kolika je razina glukoze u krvi i mnogo drugih podataka. Ovisno o stanju sustava, on daje naredbe za odravanje status quo-a. Ako ureaj dobro poznat kao termostat odrava istu radnu temperaturu automobilskog hladnjaka, onda bismo ureaj u mozgu koji regulira masne naslage mogli nazvati adipostat (fat thermostat) tj on brine za ravnoteu u tjelesnoj masi. im se ravnotea narui stupaju u akciju hormoni koji su zapravo operativni izvritelji mozgovnih naloga. Strunjaci kau (a treba im
43

vjerovati) - zdravo tijelo stalno je u stanju gladovanja koje se povremeno prekida jedenjem! Taj zanimljivi mehanizam ima autoregulaciju u elucu i crijevima; kada je eludac prazan lui se hormon grelin koji smjesta donosi osjeaj gladi a posljedica je ovjek mora jesti! Na unos hrane stanice probavnog sustava reagiraju oslobaanjem drugog hormonskog imbenika pod nazivom PYY3-36 koji dojavljuje mozgu da je ovjek sit! ovjek prestaje jesti. I gle sada; na unos ugljikohidrata, guteraa lui dobro nam znani hormon inzulin koji je glavni regulator za razinu glukoze u krvi. On voli dirigirati pa tako odreuje koliko e se glukoze skuriti za produkciju tjelesne energije a koliko e se pretvoriti u salo za (zlu ne trebalo) crne dane. A kada se tanko crijevo napuni hranom, lui se novi hormon holecistokinin koji nareuje izluivanje probavnih enzima i tako poinje probava. I najzad zadnji hormon u ovom orkestru je onaj koji se lui od strane masnih stanica (leptin) a ija je svrha da odrava razinu masnog tkiva stalnom! I svaki hormon svoj posao poteno odrauje i njima se fuka to vi unosite nered, to se znojite, to trite, to ujutro glupo izmahujete rukama i pravite sklekove. Hormon grelin toliko je uinkovit da injekcija takoru ini uda jer on smjesta dobije pomamu za hranom. Pokusi su nainjeni na ljudima dobrovoljcima pa je uinak priblino isti a nedvosmislen zakljuak znanstvenika jeste da je novootkriveni hormon zapravo zloesti deko koji sustavno rui sve napore jadnog ovjeka da smanji svoju tjelesnu masu u podnoljive okvire. to to znai? elite li skinuti teinu morate blokirati da ne kaem likvidirati - grelin koji pojaava apetit. Na tome se sada intenzivno radi i gotovi rezultati e brzo ugledati svijetlo dana. Zato? Zbog znanosti? Ne, zbog - novaca! Preparat tipa antigrelin farmaceutskim kompanijama bi trebao donijeti golemi profit u narednih desetak godina.Meutim, neki strunjaci misle da sam antigrelin nee biti dovoljan ve da e trebali nekakav cocktail od grelina i leptina. Japanci su 1999 godine otkrili grelin hormon gladi pa je vrlo vjerovatno da su njihova istraivanja otila najdalje. Ali, bitka oko dobivanja GM hormona protiv gladi (anti-grelina) dostigla je poetkom 2003 godine svoj vrhunac i samo je pitanje vremena kada e se pojaviti prva tvrtka s gotovim rjeenjem za registraciju. Naime, u pitanju je posao vrijedan milijardu dolara! Za sada bitka se vodi u laboratorijama SAD a visoku cijenu plaaju mievi koji se na kraju pokusa moraju rtvovati.Glad se najbolje istrauje na mievima jer kada je u pitanju elja za hranom i uzimanje hrane, postoji velika slinost izmeu mieva i ljudi.Jedan od novinara CBS News bio je privilegiran svojim oima gledati efekte grelina; 15 minuta nakon injekcije, mievi su doslovce poludili za hranom! Grelin je isproban i na ljudima koji su prethodno bili operirani zbog ekstremne debljine.kada im je kirurki skinuto 95% povrine eluca. Nakon toga oni su izgubili teinu ali su i dalje mravili jer su jednostavno ostali bez hormona grelina. Operacija je tako unitila njihovu potrebu za hranom tj zdravi apetit. Svrha je bila da se takvim pacijentima pomogne te apetit vrati natrag I taj pokus istraivaa je uspio! Grelin dakle proizvodi eludac i taj hormon stalno alje mozgu poruku JEDI, JEDI..To je dakle hormon koji rui sve napore gubitaa kilograma i stvari vraa na polazni poloaj. Jedino tako se moe objasniti tzv yo-yo efekat kad se osoba koja dri dijetu stalno vrti u krug.

44

Budui da je leptin koniar dobrog apetita dakle supresor grelina predvia mu se znaajno mjesto u budunosti .jer djeluje centralno dakle u samom hipotalamusu (ventromedial nucleus) u smislu smanjivanja potrebe za jelom, potronje energije i time gubitka tjelesne teine. No novija istraivanja su pokazala da njegova funkcija nije tako jednostavna i nije samo u smislu supresije apetita. Primjerice, ako se mravim mievima leptin injektira, to izaziva daljnji gubitak njihove tjelesne teine premda je apetit ostao netaknut. Kod debelih ljudi se pokazalo da postoji poviena razina leptina u krvi. Takoer, mnogo kae injenica da se eksperimentalno koliina leptina moe poveati indukcijom iz bijelog masnog tkiva. Bilo kako bilo, vrlo je vjerovatno da farmaceutska industrija intenzivno radi na preparatima tipa ghrelina i leptina, ali je isto tako izvjesno da treba jo dosta vremena dok se kompleksni hormonski sustav u metabolizmu a time i kod redukcije tjelesne teine u potpunosti shvati. Najnovija istraivanja donijela su cijeli niz zanimljivih otkria; tretman enske i muke debljine ne moe biti jednak; naime ene zbog vie masnih naslaga od mukaraca sadre i vie leptina. Malokalorijska hrana koju uveliko upranjavaju upravo ene, izaziva rapidni pad razine leptina u krvnoj plazmi. Njegov nedostatak je odgovoran za napade gladi koji toliko izluuje ene i onda se hvataju - okolade! Rad nedavno objavljen u New England Journal of Medicine pokazuje da dnevna injekcija leptina kroz godinu dana bitno smanjuje apeitit i dovodi do gubitka tjelesne teine. Posebno je ispitana 9 godinja djevojica koja je imala tjelesnu teinu 104 kg zbog genetske mutacije naime, ostala je bez leptina. Naravno, sve prethodne konvencionalne metode smanjivanja tjelesne teine ostale su bez ikakvog rezultata. Tek je injekcija leptina kroz godinu dana donijela uspjeh i smanjila iskljuivo njeno salo za 18 kg. Da rezultat ne bi ostao usamljen Amerikanci su obavili istraivanja na 73 tea sluaja pretilosti a rezultati su objavljeni u asopisu The Journal of the American Medical Association. Dnevne injekcije leptina donijele su kroz period od 24 tjedna gubitak teine od 7,5 kg. Oko 94% gubitka mase se odnosi iskljuivo na masno tkivo bez ikakvih drugih posljedica. Odreenu ulogu je imala i doza; najvea doza leptina dnevno donijela je i najvei gubitak tjelesne mase! Radi toga to je leptin proteinske strukture ne moe ga se dati preko usta u obliku tableta ili kapsula ve se mora aplicirati putem injekcije..Iskuana doza je 0,3 mg/kg tjelesne teine kroz 4 tjedna. To istovremeno znai bit e lijek a ne suplement a to e opet obradovati farmaceutsku industriju a razalostiti trgovce! Kada se mehanizam djelovanja leptina paljivo raslani, onda to izgleda ovako; normalna produkcija ne izaziva gotovo nikakve promjene na tijelu ni u krvnoj plazmi tj postoje normalne masne naslage i normalna glad. Ako je produkcija leptina zbog nekog razloga smanjena, bit e smanjene tjelesne masne naslage ali jo uvijek u granicama normale ali javlja se nezajaljiva glad. Kada leptin potpuno nedostaje u krvnoj plazmi raste razina masnoa u krvi a naglo rastu i masne naslage izazivajui intenzivnu gojaznost. Gladovanje izaziva smanjivanje masnih naslaga a to opet dovodi do pada razine leptina u krvnoj plazmi i pozitivnog energijskog balansa. Porast koliine masnih naslaga podie razinu leptina i shodno tome negativni energijski
45

balans. Tako se zatvara zaarani krug u kojem se teko snai. Ima jo jedna kvaka; rekli smo da koncentracija leptina u krvnoj plazmi korelira s sadrajem masnog tkiva a to opet sugerira da je debljina ljudi u direktnoj vezi s neosjetljivosti na leptin. Meutim, 5-10% debelih ljudi ima relativno nisku razinu leptina. To objanjava prirodno debelu populaciju kao to je sluaj kod Pima indijanaca. Gubitak tjelesne teine induciran redukcijom koliine namirnica i smanjivanjem njihove kalorijske vrijednosti rezultira padom koncentracije leptina u krvnoj plazmi. Prema tome osoba koja olako zakljuuje o mravljenju strano grijei jer to nije nimalo jednostavan proces. Hormone ne moete preskoiti ni prevariti s njima se ne moete igrati! U zanimljivom strunom lanku objavljenom u asopisu Nature pod naslovom Medicinska strategija u lijeenju gojaznosti (Medicinal Strategies in the Treatment of Obesity) autori dr G. Bray i dr L.Tartaglia kau slijedee: budui da gojaznost rijetko moe biti izlijeena strategija pristupa je uinkovita samo toliko dugo koliko se koristi kombinirani tretman; im to prestane gojaznost se vraa natrag. Temeljno (prokuano) pravilo stoga jest reducirati unos energije (kalorija) poveati potronju energije (kalorija)

Svrha je izazvati negativni balans energije koji e dovesti do mobilizacije masnog tkiva i gubitka teine.Sve ostalo je manje vano a putevi da se to ostvari su razliiti i zapravo sve ovisi o mati onoga tko problem nosi na svojim leima. Sve klinike svijeta dre se ovog naela premda u ponudi daju velika a vrlo esto i nebulozna obeanja. Peptidni hormoni ine uda! Ako ste mislili da je stvar zavrena s prethodno spomenutim leptinom i grelinom, prevarili ste se jer postoji cijeli niz vrlo vanih proteinskih molekula koje reguliraju glad i sitost a koje kratko nazivamo peptidnim hormonima. Holecistokinin je je meu prvima otkrio svoje tajne koje su vezane uz sposobnost da reducira potrebu za jelom (glad) to znai unos hrane u organizam. Holecistokinon kod domaih ivotinja i ljudi je vrlo slian, to omoguuje unakrsno ispitivanje. Kod aba su u koi primjerice utvreni peptidni hormoni gladi i oznaeni su kao Neuromedin B i Bombesin. Zanimljivo je da djeluju jednako kod ivotinja i ljudi. Naravno da je nainjen sintetski holecistokinin ali do sada nikada nije ugledao ni jednu kliniku jer se smatra da ima nepoeljne sporedne uinke. Peptidni hormoni iz guterae oznaeni kao Glukagon i GLP-1 moduliraju uzimanje hrane. Zatim slijedi Enterostatin koji je po strukturi pentapeptid, reducira unos masti i pojaava osjeaj sitosti kod ljudi a tu je i amilin koji utjee na unos hrane. Sasvim je jasno da spomenuti peptidni hormoni ija struktura je poznata, slue kao modeli za pripremu ljekova protiv gojaznosti. Tako primjerice, hidroksicitrat i piruvat na pokusnim ivotinjama pokazuju sposobnost redukcije tjelesne teine. Do sada je meu peptidnim hormonima najvie istraivan leptin o emu svjedoi i vrlo velik broj objavljenih radova. Kao to smo ve spominjali, on slui kao centralni kontroler za status masti u tijelu. Pozicijsko kloniranje
46

izvedeno 1994 godine (kasnije usavreno) omoguilo je iri uvid u unos i potronju energije. Poznato je primjerice da citokin dobiven iz masnih stanica, eluca i placente reducira unos hrane i podie razinu termogenih aktivnosti u tijelu preko pleksusa simpatikusa. Vae tijelo je protiv vas! Kad pogledate tipinog sumo hrvaa koji se u slobodnoj interpretaciji moe definirati kao brdo mesa i sala, pomislite da takav mladi ovjek ne prestaje jesti jer se drukije naprosto tolika teina ne moe postii. Ali prevarili ste se; prema dobro uhodanoj tradiciji sumo hrvai jedu svega jednom dnevno premda se mora priznati da je taj obrok vrlo obilan. elim rei da nije sve u koliini hrane; igraju naravno i ostali imbenici (vizualni utisak, miris i okus, boja i kombinacija boja itd). Njihov sustav kontrole je navikao raditi na toj razini i veliki problem nastaje kad sumo hrva eli smanjiti svoju teinu i upisati se u obine smrtnike! Zato? Zatitni mehanizmi smatraju to nultim stanjem i sve drugo je poremeaj. Ako ponu naglo gubiti teinu, pone raditi grelin i javlja se neutaiva glad kojoj nitko ne moe odoliti! On je protiv vae akcije! Popunjenost probavnog sustava vaan je imbenik da mozak dobije signale o sitosti. No popunjenost se ne mora postii namirnicama ve to mogu biti primjerice topljiva vlakna (galaktomanani) bez kalorijske vrijednosti. To se zove prevara organizma ali ne za dugo jer e nedostatak ugljikohidrata u takvom sadraju izazvati stopiranje inzulina i holecistokinina a to e opet povui neke druge posljedice. Sve u svemu organizam ovjeka (kao i ivotinje) u normalnim okolnostima odrava stalnu tjelesnu teinu to bi se kompjuterskom terminologijom moglo zvati setirana ili zadana teina. Ako ovjek tu teinu probije nerazumnim navikama, organizam se svim sredstvima slui da bi se vratio na zadano stanje! elim rei da osoba koja na silu i na brzake eli skinuti desetak kilograma vodi zapravo borbu s vjetrenjaama! Ovdje moram dodati jo neto; kada je izvrena redukcija hrane, brzina bazalnog metabolizma se sputa (radi kompenzacije) to je jo jedan od razloga zato se samo dijetama teina teko gubi. Naravno ima puno onih koji se zahvaljujui povratnim uincima vraaju na poetno stanje. Zanimljivo da se radi upravo o onim ekstremnim sluajevima koji su izgubili i do 50 kg tjelesne teine. Meu njih spada i Amerikanka koja je kao lanica Weight Watcher organizacije izgubila 45 kg. Prola je zapravo sve dijete i svaki puta je povratila prvobitnu teinu pa sama za sebe kae da cijelog ivota provodi dijetu bezuspjeno! Slino toj gospoi reagira i Bargar Stracjbein koja je otrom redukcijskom dijetom (700 kcal/dnevno) uspjela skinuti ak preko 50 kg. Jela je samo sojine burgere i omlete od malomasnih jaja, no teina joj se poela vraati natrag. Kada se obratila poznatom strunjaku dr Cummingsu koji se bavi hormonima grelinom i leptinom, rekao joj je neto poprilino okantno ali istovremeno to je zaista realno..Naime, rekao je sve ste uradili ali ipak nije dovoljno jer vae tijelo je protiv vas! Nakon toga Bargar se povukla i pomirila s injenicom da ne moe vie smraviti i novu teinu zadrati. Kasnije je dr Cummings obrazloio svoj postupak rekavi predviao sam da nee uspjeti i samo sam ju odgovorio

47

da dalje ne pokuava..Dodao je slijedee to je zato to svako tijelo ima svoju genetsku toku za setiranje a njena je poprilino visoko. Na temelju toga postavlja se pitanje; vodimo li bitku protiv loih navika ili protiv biologije? Britanski istraiva debljine dr Stephen Bloom odluno kae oboje! Mi smo strojevi nainjeni da ivimo zahvaljujui gladi. Evo kako; iz iskustva znamo da e biti 6 dobrih etvi a da e sedma zakazati. Svi e preivjeti 6 godina ali e sedmu godinu preivjeti samo oni debeli! Dakle da ste uredno kroz generacije kontrolirali vau tjelesnu teinu, ne bi vas danas bilo niti bi bilo vaeg potomstva. Mi smo na kugli zemaljskoj preivjeli zahvaljujui debelima. Stoga je razumljivo da jedino razmiljamo kako bi popunili nae rezerve hrane od koje emo udebljati. Tako smo programirani! Prof dr Bloom ima originalno miljenje i o nainu lijeenja ljudi. On kae: savjete koje dajemo ljudima nisu uinkoviti; ako se netko ali na tlak dajemo tabletu, ako je visok kolesterol opet dajemo tabletu. Kod debljine dajemo isto jer drugo ne znamo napraviti a to je ono to ne valja! Nije djelotvorno. Moramo prihvatiti da debljinu jo uvijek ne moemo i ne znamo kontrolirati. No ljudi i dalje vjeruju u maginu pilulu protiv apetita bez obzira kako ona djelovala i bez obzira pripadala klasinoj paleti sredstava ili novokomponiranim GM lijekovima. Moda su oekivanja opravdana? Ima nekih naznaka da bi se jednog lijepog dana u farmaceutskoj industriji moglo zapraiti nakon to netko objavi senzacionalnu novost. Da sam u pravu zavirimo malo u laboratorije uvene farmaceutske kompanije Eli Lilly gdje na istraivanju radi tim pod rukovodstvom dr Marka Heimana. Zadaa skupine istraivaa je samo jedna grelin blocker! Snano oruje koje e djelotvorno uutkati izazivaa gladi, onog istog imbenika iz eluca koji stalno daje mozgu poruke JEDI..JEDI..a vlasnik tog eluca mora zbog toga grozniavo traiti to e strpati u usta pa makar to bilo usred noi! Management kompanije dobro zna da je projekt vrijedan milijardu dolara i ne tedi na sredstvima, pa ne tedi na na najstroim mjerama sigurnosti pa tako na svakih par metara zuje automatske TV kamere koje snimaju svaki pokret svakog ovjeka. Pod mikroskopom dr Heiman ima stanice eluca koje lue grelin i razmilja na slijedei nain: - ba srea to je u elucu a ne recimo u mozgu jer emo mu kad-tad nai dostojnog protivnika. Kao u sebi dr Heinman zakljuuje; magine pilule nee biti tako skoro jer je to dugi proces. Protei e vie godina dok e se grelin blocker nai na policama ljekarni a kad se to dogodi, potraga e biti vea nego za viagrom. Prve koliine dragocjenog praha bit e isprobane na najteim bolesnicima upravo na onima koji jedu dok ne umru! Oni se doslovce ugue u svom salu; ne mogu hodati, ne mogu sjediti ali mogu jesti i to ih ubija. Jedan od njih je iskreno rekao da se osjea kao piranha; sve to je na dohvatu ruke on mora pojesti! Ispitivanje razine grelina u njihovoj krvi pokazalo je najvie vrijednosti zabiljeene kod ljudskog roda. Takvih ima samo u SAD vie nego biste pretpostavili! I dr Cummings i dr Heiman upozoravaju kako ne treba pretjerivati u oekivanju jer i pored uspjeha u tehnikom smislu, moe se dogoditi da gotov grelin blocker bude toksian ili da izaziva cijeli niz tekih zdravstvenih posljedica. Uostalom, za to nije bio sluaj kod gotovo svih dosadanjih preparata? Budui da je centar za glad u hipotalamusu jasno je da e grelin

48

blocker djelovati centralno a itateljstvu je takoer poznato kako svaki takav preparat do sada ima cijeli niz sporednih (nepoeljnih) uinaka. S druge strane valja uzeti u obzir nalaze i ostalih istraivaa koji su daleko dogurali. Tako u ST. Louisu postoji skupina koja je injektirala mieve grelinom i utvrdila je da hormon djeluje na memoriju i rast..To sasvim sigurno znai da e priblino tako biti i kod ljudi to doputa pekulaciju kako e grelin blocker imati utjecaja i na kognitivmu sferu. Dopustite da na kraju zavrim ove znanstvene pekulacije pitanjem; hoe li ikada ovjek napraviti pilulu koja e ga nainiti mravim? Ipak sve lei u genima! Ako nita drugo ne pomogne gojaznim, pomoi e genetska manipulacija izjavio je dr Gary Ruvkun, biolog s Harwarda koji je pomogao identifikaciju 400 gena u genetskom kodu za produkciju masnoe i njeno uskladitenje kod crijevnih glista (C. Elegans). U preko 300 pokusa njegovi istraivai uspjeno su deaktivirali sklopku za iskljuivanje taloenja masti o emu je prikaz dao i poznati znanstveni asopis Nature. Naravno, pitanje hoe li tehnika primjenjena s uspjehom kod glista biti primjenjiva kod ljudi tek ostaje da se vidi. Ima drugih biologa koji tvrde s sigurnou da e farmaceutskim kompanijama trebati najmanje desetak godina kako bi se dobio prvi uinkoviti genetski preparat protiv gojaznosti. Ali, isto tako ima onih strunjaka koji tvrde da e se to dogoditi mnogo ranije. Zanimljivo je da ovjek ima upola manje gena od gliste koja ima 19000 ukljuivo 200 gena za uskladitenje masti. Premda je obinom ovjeku to udno, spomenuta glista vrlo je prikladna za ovakva istraivanja. Poznato ameriko sveuilite Iowa State University duboko je zagrizlo gorku jabuku fundamentalnih istraivanja na genima za masno tkivo. Naravno, doli su do zanimljivog otkria; gen koji ljude ini gladnima, kada se prebaci prascima izaziva mravljenje tj gubitak slanine s lea i trbuha. Studirajui debljinu kod ljudi istraivai su posegnuli za genom melacortin-4 receptor za kojeg se nadaju da bi ih mogao odvesti do rjeenja problema gojaznosti. Slijedea velika skupina znanstvenika koja radi na pokuajima genetske manipulacije u svrhu lijeenja i prevencije gojaznosti jeste ona na Rockefeller University a tamo je kako je itatelju vjerovatno poznato otkrivena vana znanstvena injenica tj. da se geni sastoje od lanaca DNA. Medicinski institut tog sveuilita na elu s dr Jeffrey Friedmanom moda otkriva zajedno s suradnicima novu eru u borbi protiv gojaznosti. Molekularni pristup gojaznosti prema ocjeni direktora tog instituta jedino je pravi put koji vodi ka rjeenju. Svoja otkria ovi su znanstvenici priopili u asopisu Nature iz prosinca 2002, a zapravo bila je to njihova estitka za Novu 2003 godinu. Miji gen za debljinu OB (obese gene) predstavlja protein izluen od strane masnog tkiva. Taj protein koji u svom lancu sadri 167 aminokiselina, regulira masne naslage signalizirajui mozgu da supresira apetit kada su naslage rezervi dovoljne. Kada se pak gen OB manipulacijom mutira on prestane prenositi mozgu takvu poruku pa se kod pokusnih mieva
49

stvaraju abnormalnje naslage masnog tkiva tako da dobivamo tzv gigantske mieve (mighty mice) i dijabetes II koji je identian onom ljudskom. Iz njihova istraivanja je vidljivo da gen OB ili ako hoete proteinski imbenik predstavlja dio endokrinog sustava u tijelu. Ovi sjajni istraivai otkrili su jo jednu zanimljivost; postoji vrsta debelih mieva kod kojih je taj gen kompletno neaktivan. Na temelju toga je potvreno da se takav proteinski imbenik mora proizvoditi u tijelu kako bi se tjelesna teina i masne naslage drale pod kontrolom. Budui takav imbenik ima u sebi sekvencu za prijenos poruka, on zapravo ima funkciju hormona. No u cijelom projektu ostala su jo 2 vana pokusa; dokazati da OB cirkulira u krvi (kao i drugi hormoni) te da injekcija OB-a ima takav uinak da reducira tjelesnu masu pokusnih ivotinja. S velikom sigurnosti se predostavlja da OB utvren kod mieva postoji i kod ljudi. Poznato je naime da fiziologija mieva i ljudi ima veliku slinost. Ako se to potvrdi onda lijenici imaju veliki adut u rukama protiv gojaznosti jer e jedna, dvije ili tri doze potpuno regulirati masne naslage, neto slino kao to se problem dijabetesa rjeava injekcijama inzulina. Polugladovanje - klju dugog ivota? ivimo u vrijme kad jedno znanstveno saznanje rui drugo; prije 30 godina smo mislili da je za dug ivot potrebna obilata i zdrava prehrana, danas pouzdano znamo da je obrnuto tj provjereno pravilo jest jedi manje ivi dulje! Pokazali su to zatvorenici po logorima i dugogodinjim zatvorima koji su vrlo oskudno hranjeni, pokazali su indijski jogiji a potvrdila su i najnovija istraivanja provedena pri Joslin Diabetes Center Harward Medical School od strane dr R. Kahna i njegovih suradnika. Istraivanje je objavljeno u elitnom znanstvenom asopisu Nature.. Mnoga istraivanja na pokusnim pa i divljim ivotinjama su pokazala da jedinke s smanjenim unosom hrane za 30% normalnog unosa ive dulje! Ta su vrlo rana saznanja dala naslutiti znanstvenicima da bi se isto moglo dogoditi i ljudima, ali nitko nije mogao ni sanjati na koji nain takvo polugladovanje rezultira duim ivotom? Danas znamo da to ima vezu s inzulinom pa se nikako nemojte uditi to se u mojoj knjizi o inzulinu dosta esto govori. Naime, izgleda da dugovjenost ovisi o tome kako inzulin djeluje na masne stanice. Da bi se to provjerilo, dr Kahn je koristio genetski modificirane laboratorijske mieve koje je nazvao FIRKO (for fat-specific insulin receptor knock-outs). Naime, njima je nedostajao specifini gen inzulin receptor to znai da su mogli uzimati hranu po volji bez slaganja masnih naslaga i to je vano ivjeli su dulje od kontrolne skupine. Ti su mievi imali 50-70% manje masnog tkiva bez obzira to su i koliko jeli, nisu razvijali dijabetes kao kontrolna skupina i to je najvanije jo uvijek su ivi dok je kontrolna skupina uginula nakon 30 mjeseci ivota! Utvreno je da su ivjeli 134 dana dakle 18% dulje od kontrolne skupine. Skupina strunjaka oko dr Kahna smatra da u masnom tkivu ima neto to utjee na duljinu ivota! On kae slijedee: koncept koji su ljudi prihvatili jeste oteenje organa izazvano djelovanjem slobodnih radikala i tono je reeno kada i gdje slobodni radikali nastaju. Meutim, nitko nije pomislio da je moda masno tkivo glavni izvor slobodnih radikala? To bi jasno znailo to vie masnih naslaga - to krai ivot?

50

Zato vam navodim dr Kahna i njegove pokuse? Zato da pokaem kako gladovanje u svrhu mravljenja (gubitka masnog tkiva) moe imati i drugu povoljnu posljedicu tj. da due poivite! Da je hormon inzulin klju ivota (Key to life) ne treba sumnjati jer ljudi s dijabetesom 1 ija guteraa uope nema inzulina osueni su na smrt ako nema spasonosne injekcije. Dr Kahn objanjava da su njegovi mievi preivjeli takvo iskuenje jer su njihova tijela blokirana od akcije inzulina samo na jednom mjestu na masnim stanicama! Naime, inzulin djeluje na sve stanice i na cijeli metabolizam glukoze koja hrani miino i druga tkiva pa ga ne bez razloga nazivaju dirigentom hormona metabolizma. Kada se radi o masnim stanicama, inzulin omoguuje njihovo taloenje. I naravno, ne treba biti previe pametan pa zakljuiti kako dr Kahn razmilja o konstrukciji GM lijeka koji bi djelovao ciljano samo na tom mjestu..Odgovor e dati genetiari i farmaceutske kompanije. Zato pandemija debljine? U nastojanju da odgonetnu uzroke nagle pandemije debljine koja je posljednjih desetak godina zahvatila SAD ali je sve prisutnija i na europskom tlu, znanstvenici su upotrijebili sva oruja pa i ona genska. Naime, u posljednje vrijeme je otkriveno mnotvo gena za pretilost implicirajui nasljee kao vaan uzroni imbenik. Meu zanimljivim fenomenima vezanim uz moguu gensku pozadinu jeste i sindrom prederavanja (binge-eating) koji mui oko 4 milijuna Amerikanaca. To je prema National Institute of Health poremeaj koji pogaa ne samo debele osobe ve i one druge koje nemaju pretjeranu tjelesnu teinu. Misli se naime da je po srijedi tzv genetska pogreka koja prisiljava ovjeka da povremeno konzumira enormne koliine hrane premda to nema nikakve veze s osjeajem gladi. Volja kod toga ne igra nikakvu ulogu; neki ljudi pokuavaju to kontrolirati ali ih je vie koji ne se mogu odhrvati napasti. U vicarsko-njemako-amerikoj studiji koja je objavljena poetkom oujka 2003 godine u strunom asopisu The New England Journal of Medicine, opisani su pokusi na 469 vrlo pretilih osoba uz napomenu da je ukupnog broja patila od tog problema neodoljivog prederavanja. Njih je zanimao gen nazvan melanocortin 4 koji stimulira apetit do krajnjih granica. Oko 5% ispitanih deronja imalo je mutaciju gena! Genetski link je bio toliko jak da su istraivai tvrdili kako na temelju DNA mogu predviati kako e jesti djeca roditelja-izjelica! Inae, osobe s pretjerano jakim apetitom pate zbog svoje potrebe jer nailaze na podsmjeh okoline. A kad saznaju da se moda radi o genetskom poremeaju, oslobaaju se osjeaja krivnje pa su neki dali otisnuti majice s naslovom We,ve got and MC4 mutation Zamislite kako bi bilo divno sve knjige o debljini i skidanju tjelesne teine (mravljenju) spaliti na lomai i jesti po elji to god hoete i koliko god hoete? Jesti a ne debljati - futuristiki je san brojnih poklonika hrane premda ve sada se intenzivno radi na tome da se taj san i ostvari kau istraivai Joslin Diabetes Centra Reference:
51

Rotkvi V. Z. Debljina i eerna bolest, Medix, 44, 2002


OBESITY: THE ROLE OF A SEDENTARY LIFE STYLE. Journal Watch (General) 1988: 2-2 Stensel, D. J, Lin, F.-P., Nevill, A. M Resting metabolic rate in obese and nonobese Chinese Singaporean boys aged 13-15 y. Am. J. Clin. Nutr. 2001, 74: 369-373 Butte, N. F, Wong, W. W, Hopkinson, J. M, Heinz, C. J, Mehta, N. R, Smith, E O'B. Energy requirements derived from total energy expenditure and energy deposition during the first 2 y of life. Am. J. Clin. Nutr. 2000, 72: 1558-1569 Ricquier, D., Bouillaud, F. Mitochondrial uncoupling proteins: from mitochondria to the regulation of energy balance. J Physiol Lond 2000, 529: 3-10 Roberts, S. B, Lucas, A., Hirsch, J.. Low energy expenditure as a contributor to infant obesity. Am. J. Clin. Nutr. 2000, 71: 154-155 Rosenbaum, M., Leibel, R. L., Hirsch, J. Obesity. N Engl J Med 1997, 337: 396-407 Goran, M. I). Metabolic precursors and effects of obesity in children: a decade of progress, 1990-1999. Am. J. Clin. Nutr. 2001,73: 158-171 Frisancho, A R. Prenatal compared with parental origins of adolescent fatness. Am. J. Clin. Nutr. 2000,. 72: 1186-1190 Johnson, M. S., Figueroa-Colon, R., Herd, S. L., Fields, D. A., Sun, M., Hunter, G. R., Goran, M. I. Aerobic Fitness, Not Energy Expenditure, Influences Subsequent Increase in Adiposity in Black and White Children. Pediatrics 2000, 106: 50e-50 Hoffman, D. J, Sawaya, A. L, Coward, W A., Wright, A., Martins, P. A, de Nascimento, C., Tucker, K. L, Roberts, S. B Energy expenditure of stunted and nonstunted boys and girls living in the shantytowns of Sao Paulo, Brazil. Am. J. Clin. Nutr. 2000, 72: 1025-1031 Stunkard, A. J, Berkowitz, R. I, Stallings, V. A, Schoeller, D. A). Reply to SB Roberts et al. Am. J. Clin. Nutr. 2000, 71: 155-156

Blackburn, G. Effect of degree of weight loss on health benefits. Obes. Res. 3 (suppl. 1995, 211-216 Manson, J. E.et al. Body weight and mortality among women. New Engl. J. Med. 1995, 333, 677-685 Woods, A. J. & Stock, M. J. Leptin activation in hypothalamus. Nature 1996, 381, 745 Glaum, S. R.et al. Leptin, the obese gene product, rapidly modulates synaptic transmission in the hypothalamus. Mol. Pharmacol. 1996, 50, 230-235 Spanswick, D.et al. Leptin inhibits hypothalamic neurons by activation of ATP-sensitive potassium channels. Nature 1997, 390, 521-525. Kamohara, S., Burcelin, R., Halaas, J. L., Friedman, J. R. & Charron, M. J. Acute stimulation of glucose metabolism in mice by leptin treatment. Nature 1997 389, 374-377. Banks, W. A.et al. Leptin enters the brain by a saturable system independent of insulin. Peptides 1996. 17, 305-311 (

52

Hakansson, M.-L.et al. Leptin receptor immunoreactivity in chemically defined target neurons of the hypothalamus. J. Neurosci. 1998, 18, 559-572 Friedman, J. M. The alphabet of weight control. Nature1997, 385, 119-120 Woods, S. C., Chavez, M. & Park, C. R. The evaluation of insulin as a metabolic signal influencing behavior via the brain. Neurosci. Biobehav. Rev. 1996, 20, 139-144 Qu, D.et al. Arole for melan ating hormone in the central regulation of feeding behavior. Nature 1996, 380, 243-247). Sakurai, T.et al. Orexins and orexin receptors: A family of hypothalamic neuropeptides and G protein-coupled receptors that regulate feeding behavior. Cell 1998,. 92, 573-585 Schwartz, M. W.et al. Identification of targets of leptin action in rat hypothalamus. J. Clin. Invest. 1996, 98, 1101-1106 Elmquist, J. K.et al. Leptin activates neurons in ventrobasal hypothalamus and brainstem. Endocrinology 1997, 138, 839-842 Ioffe, E., Moon, B., Connolly, E. & Friedman, J. M. Abnormal regulation of the leptin gene in the pathogenesis of obesity. Proc. Natl Acad. Sci. 1998, 95, 11852-11857 Moody, D. E., Pomp, D., Nielsen, M. K., Van Vleck, L. D.). Identification of Quantitative Trait Loci Influencing Traits Related to Energy Balance in Selection and Inbred Lines of Mice. Genetics 1999, 152: 699-711 Stunkard, A. J, Berkowitz, R. I, Stallings, V. A, Schoeller, D. A). Energy intake, not energy output, is a determinant of body size in infants. Am. J. Clin. Nutr. 1999, 69: 524-530 Rosenbaum, M., Leibel, R. L.). The Physiology of Body Weight Regulation: Relevance to the Etiology of Obesity in Children. Pediatrics 1998, 101: 525-539 Verploegen, S.et al. Ahuman leptin mutant induces weight gain in normal mice. FEBS Lett. 1997, 405, 237-240 Chen, G.et al. Disappearance of body fat in normal rats induced by adenovirus-mediated leptin gene therapy. Proc. Natl Acad. Sci.1996, 93, 14795-14799 Sivitz, W. I.et al. Effects of leptin on insulin sensitivity in normal rats. Endocrinology 1997, 138, 3395-3401 . Haynes, W. G.et al. Receptor-mediated regional sympathetic nerve activation by leptin. J. Clin. Invest. 1997, 100, 270-278). Collins, S.et al. Role of leptin in fat regulation. Nature 1996, 380, 677 Jackson, R. S.et al. Obesity and impaired prohormone processing associated with mutations in the human prohormone convertase 1 gene. Nature Genet. 1997,16, 303-306. West, D. B., Boozer, C. N., Moody, D. L. & Atkinson, R. L. Dietary obesity in nine inbred mouse strains. Am. J. Physiol. 1992, 262, R1025-R1032 Schwartz, M. W.et al. Cerebrospinal fluid leptin levels: relationship to plasma levels and to adiposity in humans. Nature Med. 1996, 2, 589-593 Caro, J. F.et al. Decreased cerebrospinal-fluid/serum leptin ratio in obesity: a possible mechanism for leptin resistance. Lancet 1996, 348, 159-161 Mandrup, S.et al. Obese gene expression at in vivo levels by fat pads derived from Sc implanted 3t3-F442a preadipocytes. Proc. Natl Acad. Sci. USA 1997. 94, 4300-4305 53

Wang, J.et al. Anutrient-sensing pathway regulates leptin gene expression in muscle and fat. Nature 1998, 393, 384-388). Saladin, R.et al. Transient increase in obese gene expression after food intake or insulin administration. Nature 1995, 377, 527-529 Clement, K.et al. Indication for linkage of the human OB gene region with extreme obesity. Diabetes 1996, 45, 687-690 Reed, D. R.et al. Extreme obesity may be linked to markers flanking the human OB gene. Diabetes 1996, 45, 691-694).

54

Glava etvrta

JESMO LI PREDEBELI?
Najmasniji gradovi Amerike Konani rezultati mravljenja su slabi Kirurgija vraa dostojanstvo - Indeks tjelesne mase (ITM) - Bitka protiv celulita Kako sanirati debljinu nakon trudnoe Kliniki vodi za utvrivanje pretilosti Najbolja je kombinacija metoda! Spavanje i mravljenje Hrvatska slijedi trendove s Zapada

55

Najmasniji gradovi Amerike Svake godine Amerikanci troe enormnih 33 milijarde dolara za redukciju tjelesne teine putem fitness centara, raznih dijeta, turskih kupelji, raznih suplemenata (tablete, kapsule, ajevi) i operativnih zahvata. No sve uzalud jer trend debljine iri se s Istoka na Zapad poput epidemije. Prema zadnjem istraivanju ije rezultate je objavio US Surgeon General ove godine 61% Amerikanaca je daleko izvan standardnog okvira tjelesne teine! Svako tree dijete je predebelo! Amerika je sve tea i tea! Premda je pojam mastan sam po sebi neobian napravljena je mapa najmasnijih gradova Amerike koja je prilino alarmantna. Naime, radi se o mapi onih gradova gdje ima najvie pretilih ljudi velike tjelesne mase 120-160 kg. Nacionalna organizacija nadlena za praenje debljine (National Weight Control Registry) koja prati 3000 pretilih osoba s gubitkom 15-30 kg objavila je podatke iz kojih je razvidno da je veselje uvijek bilo kratkog vijeka jer se teina u pravilu vraala natrag.Zato? Ostale su stare navike odlaska u samoposlugu koja se nalazi u krugu par kilometara, slabog kretanja (Amerikanac sve obavlja autom) konzumiranja tekuina zaslaenih kukuruznim sirupom (maltoza, glukoza), gledanja TV itd. Zapravo Amerikanac svojom golemom ponudom namirnica i stilom ivota savreno zatvara zaarani krug debljanja! Kansas City, Cleveland, San Antonio, Houston, St Louis je skupina najmasnijih gradova Amerike, a najmasnije drave su Teksas, Kansas i Indiana dakle drave sredinje Amerike. Trend debljine dolazi s istone obale i relativno brzo putuje na Zapad s tim da se trenutno zaustavio u Arizoni i Nevadi. Zanimljivo da su zemlje na sjeveru i krajnjem zapadu Amerike poteene. Premda je autor vaeg lanka peti put u Kaliforniji, svaki put se moe zamjetiti vie pretilih ljudi. Najbolje se to vidi u velikim samoposlugama (gdje dolaze u opskrbu) i u shoping centrima. Prema naim mjerilima debeo je mukarac s 100 kg a ena s 90 ali kod njih su granice pomaknute pa nije nikakav problem odjednom vidjeti po nekoliko ena ija teina prenosi 120 kg ili nekoliko mukaraca ija je masa preko 140-150 kg! Zapravo debeli ljudi su na sve strane a mnoge stvari su upravo njima prilagoene (od tekstila do automobila). Zanimljiva je i njihova psihologija; za razliku od nas debljina im ne smeta a mnogi ne razmiljaju o skidanju teine i promjeni stila prehrane! Rekli bismo kvasaju dok se ne ugue u vlastitom salu. Sasvim je jasno da tako debele osobe imaju problema ulaskom u pretrpane liftove, podzemnu eljeznicu s sjedalima aviona, sjedalima u kazalitu ili kinematografu, da ne mogu potrati u sluaju nude itd.

56

Naravno da u skupinu najmasnijih gradova spadaju i obalni gradovi istone obale kao to su New York, Baltimore, Philadelphia, New Orleans i na krajnjem jugu Miami. U pitanju je visoki standard ivota i enormna ponuda namirnica iz svih krajeva svijeta. Amerikanci ne tede na 2 stvari; na hrani i na gorivu! Prema tome ako doete, neete biti gladni!

. Ista institucija koja kontrolira tjelesnu masu preko 3000 osoba (National Weight Control Registry) sumirala je sve vrste dijeta i zakljuila da nita nije idealno, da je svaka dijeta individualna i da je jo uvijek najbolja kombinacija svakodnevnog treninga i malokalorine hrane. Naravno tee je zadrati nisku teinu nego skinuti onu visoku! Kakva je situacija u Hrvatskoj? Zbog razloga koji jo nisu znanstveno istraeni, epidemioloka slika debljine populacije u Hrvatskoj zapravo zrcali onu u Sjedinjenim dravama. Sukladno rezultatima Prvog hrvatskog zdravstvenog projekta, u populaciji odraslih (18-64 g) prekomjernu tjelesnu teinu (ITM:25-30) ima 35% ena i 48% mukaraca. A pretilost (ITM vie od 30) ima 15% ena i 31% mukaraca. Po definiciji Herrian-Webster rjenika moe se govoriti o pandemijskimm razmjerima debljine u Hrvata sa svim rizicima pridruenih bolesti, posebice oboljenja koronarki (ateroskleroza) i dijabetesa tip 2. Prema tome slijedimo negativne trendove sa Zapada! Koji su mogui uzroci posebice u svijetlu niske kupovne moi? Nema vrsto argumentiranih stajalita ali pretpostavka jest - prehrana preteito ugljikohidratima i sjedelaki stil ivota! Gledanje TV serija i konzumiranje veih koliina gaziranih osvjeavajuih napitaka (soft drinks) Najea namirnica su krumpir i kruh! Lijep prikaz patobiokemije i molekularne osnove pretilosti dala je u nas prof dr Eilazabeta Topi, a odnos debljine i kardiovaskularnih bolesti
57

prof dr Mirko Kori, poznati strunjaci s KBC Rebra. O vezi debljine i dijabetesa mnogo je znanstvenih i strunih radova napisano i skupova odrano ali se ovdje time neemo previe baviti.. Konani rezultati mravljenja slabi! Ako se vozite du avenija u Los Angelesu, Anaheimu, Santa Monici, Long Beachu, Hollywoodu i drugim gradovima june Kalifornije, uoit ete bezbroj fitness centara koji uvijek rade, a kroz velike staklene izloge mogu se vidjeti zajapureni muki i enski likovi koji jure po beskrajnoj traci troei viak kalorija. No pored ovih postoje i druge brojne sprave za unitavanje kalorija po prostranim kuama i apartmanima. Zapravo, svaka kua ima najmanje nekoliko sprava za fiziko kondicioniranje a mnoge imaju i vlastite fitness prostore i naravno bazene za kupanje. O tome da u shopping centrima postoje zasebni odjeli za nabavku raznih dodataka prehrani (suplemenata) koji slue u svrhu skidanja kilograma a tu su savjeti, knjige, broure ne treba ni govoriti. Meutim, sve to nita ne znai jer broj debelih ljudi i dalje nezadrivo raste. .Ako se pogleda godinje izvjee CDC-a (Behavioral Risk Factor Surveillance System) koje se izvodi na temelju telefonskog interview-a velikog broja pretplatnika zakljuak je - stanje je alarmantno ili slikoviti reeno, Amerika je sve tea i tea; est od 10 Amerikanaca (60%) su pretili s tim da se od 1980 godine stanje pogoralo 100% unato svim poduzetim mjerama. Problemom se bave nutricionisti, lijenici, psiholozi, genetiari a i poznata TV emisija OPRAH. Na podruju SAD postoji udruenje pretilih mukaraca i ena koji se ak meusobno ene jer se meusobno dobro razumiju. Debljina je laka udvoje! Dr Jim Hill s sveuilita u dravi Kolorado, posebno prati one koji su uspjeno izrili redukciju tjelesne teine i naravno postignutu teinu zadrali. Njegova baza podataka je dragocjena jer se jedino tako mogu pratiti problemi onih koji su proli golgotu redukcije. Najpoznatiji njegov primjer je brani par Karen Brown i Robert Romaniello; ona je izgubila 35 a on 30 kg. Jedina sredstva su bila odricanje od jela (samokontrola) i mukotrpni trening. Sada kad se osjeaju fantastino, trude se da teinu skinu i sinu koji je takoer svojski pretjerao s teinom. Doktor Hill kae da je to jedna od najboljih metoda jer se angairate i psihiki i fiziki i spremni ste na rtve tj. ne oekujete uda od raznih preparata za mravljenje. U spektru treninga najee se radilo o tranju u prirodi ali radile su i sprave! Zanimljivo je opseno istraivanje provedeno na raun federalnih vlasti SAD iz kojega proizlazi (a to je i preporuka) malomasna, visoko ugljikohidratna hrana (povre, voe, riba) to bi otprilike odgovaralo naoj mediteranskoj prehrani uz odgovarajui trening. Problem je u tome to je golema ponuda amerikih samoposluga svugdje ista pa i onaj tko bira namirnice vrti se zapravo u istom krugu. Izgleda ima neto u psihologiji tj u potroakom mentalnom sklopu; ako ima dovoljno novaca mora se obilato hraniti ili jo preciznije svaki as mora neto imati u ustima. Taj trend pogaa osobito djecu kolskog uzrasta tj djeca
58

moraju imati sve to poele i tu se najee pretjeruje. Jednom naviknuta na slatko, djeca uvijek trae slatko. Posljedica je nezajaljiva glad koja postupno trai nove obroke.. Posljednjih 20 godina broj pretile djece se udvostruio a trend porasta se i dalje nezadrivo iri. Lijenici u ordinacijama vrlo jasno vide odgovarajue posljedice; u toku je rapidan porast dijabetiara tipa 2. Postoje i sljedbenici ideje fit but fat koji negiraju sve napore oko mravljenja a glavni adut njihovog idejnog voe McAfee-a jeste da stotine studija o dijetama nisu donijele nita novoga! On propovjeda ovako; ako moete jesti cijeli dan zato ne biste imali 200 kg? Redukcija teine je prije svega golemi business!. Budui da ima na stotine preparata koji doslovce tope salo za mjesec dana, potrebno je samo odluiti se za jedan i gotovo! Naravno, kada se zadnje kapsule konzumiraju u pravilu nastupa duboko razoarenje i frustracija. Kilogrami se lako dobivaju ali teko skidaju! Ako postoji golgota onda je to redukcija teine! Najea komponenta svakog od preparata za redukciju tjelesne teine je dobro nam znani kofein ili da budem precizniji guaranin - njegov roak puno jaeg uinka (2,5-3 puta) iz tzv paste guarane. Za razliku od standardnog kofeina iz kave, guaranin se sporo apsorbira i dulje djeluje. Upravo zbog toga pastu guaranu koriste sportai. Svi jednako tvrde da kofein stimulira termogenezu tj da ubrzava topljenje masnog tkiva. Termogeneza je proces stvaranja tjelesne topline; ako se taj proces ubrzava, troi se vie kalorija! to pe bolje grije vie troi!. Indeks tjelesne mase (ITM) To je jedna od metoda utvrivanja tjelesnog statusa na temelju odnosa visine i teine koji se posebno izraunava . Dobiva se tako da se teina u kilogramima podijeli s visinom u metrima na kvadrat. Tako visina od 1,72 metra mnoi se s 1,72 = 2,95 a zatim se aktualna teina (primjerice 80 kg) podijeli s 2,95 i dobije se ITM 27,1 Metoda je vrlo uobiajena u svijetu i kada se rade studije na velikom uzorku uvijek se zakljuci donose upravo uzimajui u obzir ITM. Ovaj indeks ima 4 kategorije za svrstavanje: normalna tjelesna teina (ITM 18,5-24,9) pretjerana tjelesna teina - (ITM 25-29,9) pretilost (debljina) ITM iznad 30) ekstremna pretilost ITM iznad 40

Pretila je ona osoba koja ima tzv. indeks tjelesne mase vie od 30 ili to je ona osoba koja ima veu koliinu masnog tkiva u odnosu na miino tkivo. Preciznije, prema amerikoj klasifikaciji: ako je ITM od 25-30 to je pretjerana teina, od 30-40 u pitanju je pretilost a preko 40 se radi o ekstremnoj pretilosti.. Dakle imamo slijedeu formulu; Teina (kg) / visina (m) na kvadrat
59

Prema podacima strunog asopisa JAMA iz 1999 godine viak teine kree se u rasponu od 10-30% a zabrinjava upravo ovaj posljednji ekstrem tj preko 30% istog vika tjelesne teine. Slaganje abdominalnog (trbunog) sala smatra se zdravstveno najopasnijim Podatak o vaem ITM slui kao prilino realan indikator ukupnog tjelesnog masnog tkiva, a viak masnog tkiva se potom dovodi u direktnu vezu s nekim degenerativnim bolestima suvremene civilizacije. No, naravno ITM ima svoja ogranienja koja treba uvaavati..Primjerice, kada se radi o sportaima osobito body builderima koji podiu miinu masu iznad standarda moe doi do pretjerivanja, a kod starijih osoba i bolesnika koji gube miinu masu moe doi do podcjenjivanja. Kod istraivanja zdravstvenog statusa neke osobe uz koritenje ITM-a nabrojani su i faktori rizika kao to su visok tlak, visoki trigliceridi, visok eer, nasljedna osnova, neaktivnost i puenje..Ovisno o ITM u dobivate i broj pojedinih rizika; to je brojka ITM-a vea, vei je i broj rizika! Svoj ITM moete vrlo precizno izraunati i tako utvrditi fiziki status, ako odete na web stranice KALKULATOR pod nazivom Healthy weight na adresi http://www.dietitian.com/ibw.html Na tom mjestu u obzir se uzima razlika po spolu a dobivate i konverziju mjernih jedinica. Konverzija i kalkulator ITM-a te mjera za visinu i teinu nalazi se na adresi pod nazivom CINDERHILL http://www.cinderhillgym.com/tools_converter.htm Saniranje debljine nakon trudnoe Prosjean dobitak tjelesne teine za vrijeme trudnoe kree se u rasponu od 12-17 kg a za vrijeme poroda ena prosjeno izgubi 6-7 kg tjelesne teine. To u pravilu ostavlja od 6 -10 kg istog vika, koji treba vrlo postupno nakon poroda izgubiti. Istovremeno to je dobra prilika da se nehotice naprave pogreni potezi a posljedice mogu biti privremene ili trajne. Nositi dijete ne znai da zbog toga morate ostati debeli tj s trajno poveanom tjelesnom teinom jer kako bi se inae objasnilo da ima ene koje rode troje djece a ostanu savreno vitke pa se k tome bave zanimanjem koje podrazumjeva vitku liniju i dobar izgled. Najvei broj ena koje poklanjaju pozornost svom izgledu, vraaju teinu koju su imale prije trudnoe za 8-12 mjeseci. Kad kaem pozornost mislim na strogi reim unosa kalorija i na vrlo raznovrsnu prehranu osobito prva 3 mjeseca nakon poroda. Kod toga valja postupno uvoditi neki od laganih vjebica i treninga kako bi se povratila gibljivost tijela. Kada proe kritini period nakon poroda tj. 3-4 mjeseca, onda bi trebalo prei na malomasnu ali raznovrsnu prehranu. Sasvim je jasno da dojenje utjee na tjelesnu teinu ili preciznije dojenje pomae gubitku tjelesne teine. Jedno treba upamtiti; za vrijeme dojenja kalorijski unos ne bi smio pasti ispod 1800 kcal/dnevno. A ako je u pitanju ve nekakva redukcija tjelesne teine trebalo bi poveati dnevni unos za 500 kcal.

60

Kakve su greke najee nakon poroda; nagli prelazak na omiljeni junk food ili jo gore, prelazak na drastini tip redukcije tjelesne teine iz straha zbog loeg izgleda. Obje greke mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice Strategija za bitku protiv celulita Celulit je prema rijeima novinara iz US Today najstraniji enski problem i one e sasvim sigurno uiniti SVE da ga se rijee. Ako nakon jutarnjeg kupanja pogled u zrcalo zastrauje, onda je to zbog celulita, ako pred godinji odmor imate paranoju od kupaeg kostima onda je to svakako zbog celulita! Te se injenice naravno komercijalno obilato koriste. Uzroci ove pojave nikad nisu jednoznani, ve u pravilu imaju svoje podrijetlo u genetici i hormonalnim poremeajima s tim da nastanku celulita kumuje sjedenje pred TV, to izaziva slabu cirkulaciju, zatim nepravilna prehrana i dehidracija, puenje i alkohol. Plazma i limfa koji dolaze iz komprimiranih i oslabljelih kampilara, akumulira se i stagnira, stvaraju se vakuole koje prorastu masnim stanicama. Vrijeme ini svoje i eto celulita! Zapravo, postoje 3 teorije o uzrocima pojave celulita: hormonalni poremeaj (viak estrogena) nedostatak kretanja i stagniranje limfne cirkulacije loa i nebalansirana prehrana (intoksikacija)

Pouzdano se zna da estrogen omekava (oslabljuje) vezivno tkivo i da se prvi celulit javlja odmah nakon poroda. Prema tome viak estrogena bio bi prirodan podstreka nastanka celulita, ali poznato je takoer da slaba limfatina cirkulacija doprinosi celulitu. Izvjesno je da se radi o nekoliko uzroka koji djeluju simultano. Utoliko je tee boriti se protiv tog problema. Cirkulacija limfe u tijelu direktno je ovisna o kretanju.. Grudaste naslage masnog tkiva koje potpuno deformiraju bokove i stranjicu javljaju se kod svih ena u jednom periodu ivota pa ak i kod ena koje paze na svoj izgled i tjelesnu teinu. Koa postaje deblja kao naranina kora, nakupljaju se potkone grudice sala i stvari napreduju svake godine po malo. Celulit se javlja zbog velikog broja masnih stanica adipocita koje se zadravaju u depovima vezivnog tkiva. to je manje tjelesne aktivnosti, to je vie adipocita ispod povrine koe a vremenom nastaje prava kora od narane (orange peel). Onaj tko olako misli da je celulit masno tkivo koje se vjebom lako skida, ljuto se vara jer to nisu obine naslage.Naime, zbog slabe cirkulacije krvi u tom sloju koe, masne naslage su vrlo vrlo tvrdokorne i nedaju se maknuti. Zbog takvih znaajki, najvei dio preparata za smanjivanje naslaga celulita bazira upravo na pojaavanju cirkulacije bilo povrinski bilo dubinski. Neki od preparata djeluju tananjem koe kako bi se naslage pomaknule mehanikim putem. No zajedniko je da sve metode djeluju sporo pa treba mnogo strpljenja i upornosti. Razne anticelulitne kreme koje se koriste, sadre vazodilatatore i druga sredstva (natrij laktat metilsilanol) s svrhom kondioniranja koe, uvijanje tijela u razne ljekovite omotae treba proistiti kou i osloboditi od masnoa, ljekovito blato zagrijava kou i topi masne slojeve a popularna Cell Pil treba djelovati iznutra na smanjivanje celulita a sadri ulje nourka (GLA) i omega-3 (EPA) te alfa
61

lipoinu kiselinu (ALA).. Neke se formule vraaju natrag u rimsko doba traei inspiraciju u eterinim uljima a druge koriste najnovija znanstvena saznanja (hormone pa i GM proizvode)!.Od ostalih dodataka u sadraju se nalaze sjeme groa (Vitis vinifera), lecitin, Ginkgo biloba i gotu kola (Centella asiatica). Mnoge ene smatraju runu odnosno mehaniku (strojnu) masau pravim rjeenjem za celulit. Sve metode imaju jednu zajedniku crtu vratiti enama nadu da je mogue pobjediti celulit i povratiti mladalaki izgled koe. Dok je tanki sloj potkonog masnog tkiva normalna zatita miia, tetiva i ivaca od hladnoe, pritiska ili udara, celulit je isti viak koji u organizmu nema nikakvu funkciju. Celulit je vrsta masnog sloja koji se stvara u potkonom vezivnom tkivu samo na odreenim mjestima a koji ovisi o tjelesnoj teini, nasljeu i utjecaju okolia. Dok je kod ena celulit lociran na bedrima i stranjici, kod mukaraca je obino na vratu i trbuhu. Mnogi misle da je celulit direktno vezan uz debljinu i da se redukcijom teine automatski gubi! Ali to uope ne mora biti tako. Naime, ima ena koje su sjajno skinule tjelesnu teinu ali je celulit ostao ili ima mravih ena koje pate zbog celulita. Stil ivota i nain prehrane imaju utjecaja kod nastanka celulita, najvei problem su toksine tvari i masnoe koje se stvaraju metabolizmom u tijelu. Zbog razliitih uvjeta u kojima nastaje, postoje i razliiti tipovi celulita. Primjerice, plesaice i trkaice imaju tvrdi celulit (solid cellulite) koji je zbog visoke koncentracije stanica osobito ilav i predstavlja gotovo nepremostivu prepereku..Mekani celulit (soft cellulite) se esto via na plaama u obliku naslaga koje se kod hoda treskaju te zahvaaju vee dijelove tijela. Zanimljivo je za razliku od obinog masnog potkonog tkiva, celulit vie osjetljiv na dodir i promjenu temperature. Smatra se da pored hormonskih turbulencija kojima ene podlijeu ve od ranog puberteta, veliku ulogu u nastanku celulita ima nasljee i nedovoljno uzimanje vode dakle kronina dehidracija. Sretna okolnost za mukarce je to masne stanice u koi lee znatno dublje nego kod ena. Svaki dobar poznavatelj problema e rei da kod celulita kao i kod debljine nema arobnog tapia i nema univerzalnog i radikalno uinkovitog sredstva. Ali zato postoje temeljna pravila ponaanja koja mogu znaajno pomoi a to su: - konzumiranje malomasne hrane, - konzumiranje veih koliina vode, - intenzivno vjebanje barem 3 puta tjedno i - strojna masaa (Endermologie) Primjerice, pouzdano je utvreno da runa masaa poboljava cirkulaciju u koi za 60% a francuski ureaj Endermologie ak za 200%! No kod toga treba znati da takva intenzivna masaa koja zapravo dovodi do lagane upale koe, samo privremeno skuplja tkivo te umanjuje utisak naranine kore. Povoljan uinak traje oko 8 dana, to znai da se tretman stalno mora ponavljati Bez obzira kome se obratili zbog celulita, ne oekujte uda jer uda se ne dogaaju! Ali, sretna kombinacija zdrave (mediteranske) prehrane, odgovarajuih vjebi i masae moe u velikoj mjeri pomoi. Kod toga je vie
62

nego jasno da kampanji nema mjesta, ve je potreban sustavan rad. Poeti s preventivom pred godinji odmor, samo je slatka iluzija koja se rasprsne kao mjehur od sapunice! Detoksifikacija organizma je dobar poetak za bitku protiv celulita, a to znai mnogo svjeeg voa i povra, vee koliine vonih sokova i cjelovitih itarica. To istovremeno znai izostavljanje kave, cigareta, alkoholnih pia, sode, soli, eera i otrih zaina. Trebalo bi upranjavati malomasnu hranu bogatu vlaknastom strukturom i kompleksnim ugljikohidratima. Hrana bez svinjetine i govedine podrazumjeva manje masti animalnog podrijetla i manje toksina, a uzimanje velike koliine izvorske vode znai ispiranje tih toksina van! Redovna masaa uvruje tkivo, skuplja kou te bitno popravlja cirkulaciju krvi. Spomenuli smo da masaa moe biti runa i strojna ali moe biti primjerice i s frotir-runikom! Ako se to radi svaki put pred tuiranje a zatim tuira s maksimalno vruom vodom, rezultati moraju postati evidentni. Naalost, veina ljudi e kretanje tj fiziku aktivnost radije zamjeniti s pilulama koje e djelovati kao akceleratori metabolizma. Naravno, takav tretman moe imati i nepoeljne posljedice! Kompanija Rexail Sundown Inc iz Boca Raton na Floridi, optuena je 2002 g za prevaru potroaa i osuena na kaznu od 12 milijuna dolara koje mora vratiti oteenim strankama zbog krivog oglaavanja tj oglasili su da njihov preparat Celasene uspjeno uklanja celulit a budui da to nije tono, sluaj automatski postaje federalni prekraj i Federal Trade Commission postupa po zakonu SAD. Budui da deklarirani sastav i dodani naputak obeavaju konano rjeenje celulita za 8 tjedana po tretmanu koji kota 200 dolara, a takvog uinka nema, tvrtka je prevarom ostvarila profit od 40 milijuna dolara. Prema odluci suda tvrtka mora otvoriti besplatni telefon na koji se mogu prijaviti oteenici i dobiti povrat sredstava a vodstvo tvrtka mora u vie navrata oglasiti preko medija da je krivo oglaavala. Zato vam navodim upravo ovaj sluaj? Mislite samo zato to se u Hrvatskoj to ne bi moglo dogoditi? Ne, ve zato da pokaem kako je reim redukcije tjelesne teine, oblikovanja i uljepavanja tijela oduvijek bio izloen prevarama. Radi vae informacije preparat Celasene sadri ekstrakt ginkgo biloba, ekstrakt sjemena groa i nekoliko drugih biljnih ekstrakata i dodataka. Kliniki vodi za utvrivanje pretilosti Dva glasovita amerika instituta tj instituti za srce, plua i krv te institut za dijabetes (National Heart, Lung and Blood Institute i National Institute of Diabetes) nainili su veliku stvar ne samo za struku ve i za sve one koji nastoje dotjerati svoju tjelesnu teinu u poeljni okvir, tj nainili su 228 stranica detaljnog teksta pod nazivom Kliniki vodi za identifikaciju, evaluaciju i lijeenje pretjerane teine i pretilosti kod odraslih (Clinical Guidelines on the Identification, Evaluation, and Treatment of Overweight

63

and Obesity in Adults). Na to ih je natjerala injenica da danas u SAD ima ni manje ni vie nego 97 milijuna odraslih oba spola koji su pretjerano teki ili pretili. Posao je bio opsean i kompliciran jer je zapravo nainjena tzv meta-analiza u kojoj su pregledane stotine studija da bi se dobio saetak s vrstim stavovima oko pojedinih vanih pitanja Napravljeni su elektronska knjiga (electronic textbook), puni tekst izvjea (full report), izvrni saetak (executive summary), praktini vodi (Practical guide), indeks tjelesne mase (Body mass Indeks) i dodatak za zdravu teinu (Aim for a Healthy Weight). U poplavi jeftinih tekstova, broura, savjeta, programa i drugih pomagala oko redukcije tjelesne teine, oni su na ovaj nain prezentirali zvanino stajalite medicinske struke. No ono to je nedvosmisleno jasno istaknuto - pretjerana tjelesna teina i pretilost znaajno poveavaju rizik morbiditeta od povienog tlaka, poveanih masnoa u krvi dijabetesa 2, bolesti srca i krvoilnog sustava, modanog udara, unih kamenaca, osteoartitisa, guenja u snu. raka endometrija, prostate i kolona, a poveana tjelesna teina bitno poveava mortalitet od svih bolesti! Naalost, tekst je pisan za lijenike i medicinske djelatnike pa e ga osim njih malo tko moi razumjeti. teta je da se svugdje rabi izraz pacijent dakle namjena je samo za one osobe koje dolaze po pomo u lijeniku ordinaciju a to su obino najtei sluajevi Poznato je da se primjerice u SAD od 98 milijuna pretjerano tekih i pretilih osoba u ordinaciji tretira samo manji dio. Mene zanimaju neki dijelovi Vodia koji govore o pojedinim dijetama u svijetlu najnovijih saznanja. Primjerice, koji tretman je najuinkovitiji do sada? Pretraeni radovi pokazuju rezultate koji nikako ne idu u prilog ni dr Atkinsu ni dr Searsu naime prije svega se koristi malokalorijska dijeta (LCD) ili rapidna malokalorijska dijeta (VLCD) a od tipova prehrane najee se spominje vegetarijanski! Zapravo trai se kombinacija kontrolirane prehrane, fizike aktivnosti i raznih pomonih sredstava protiv gladi (bulking agents). Mravljenje uz kombinaciju vie metoda! Malokalorijska dijeta (Low Calorie Diet) podrazumjeva redukciju tjelesne teine od prosjeno 8% u periodu od 3-12 mjeseci a to znai energetski unos od 1000-1200 kcal/dnevno. Najvei broj studija povruje da kod takvog reima dolazi do gubitka tjelesne teine prosjeno u duini od 6 mjeseci. Kod ove dijete utvreno je da dolazi do topljenja trbunog sala Rapidno malokalorijska dijeta (Very low-Calorie Diet) dovodi do veeg gubitka tjelesne teine od prethodne. Ona traje 12-16 tjedana a zatim slijedi malokalorijska dijeta. Eksperimentalno je dokazan gubitak od 1323 kg za vrijeme aktivne faze (za razliku od malokalorijske dijete gdje je gubitak bio 9-13 kg). Ova dijeta podrazumjeva 800-1000 kcal/dnevno Dijete zaista postignu gubitak tjelesne teine ali im reim prestane tj im se osobe u tretmanu vrate za stol, postoji jaka tendencija povratka
64

na poetno stanje .Sve studije naglaavaju vanost aerobne fizike aktivnosti 2-3 puta tjedno u trajanju od 30-60 minuta. A kada je u pitanju intenzitet aktivnost svi se autori slau da je to od 60-85% VO2maxa. Korist je viestruka; ubrzava se metabolizam, uvruju miii i tetive, gubi se abdominalno salo koje osobito mui mukarce. Kombinacija malokalorijske dijete i intenzivnog aerobnog treninga unitava abdominalno salo bolje od ijedne druge metode ili kombinacije metoda. Premda mnogi podcjenjuju dijete kao reim kontrole to je jedini nain da se ogranii unos kalorija u tijelo. Modifikacija prehrane je stoga alfa i omega svakog tretmana za redukciju tjelesne teine. Sve se studije slau u ocjeni da mukarci u te svrhu dobivaju propisanu dijetu 12001500 kcal/dnevno a ene 1000-1200 kcal. Nijedna studija ne preporuuje da se s redukcijskom dijetom ide ispod 800 kcal jer je to rizino zbog deficita nekih hranjivih tvari prevelik! Spavanje i mravljenje Dok se raspravlja o vezi prehrane i mravljenja te fizike aktivnosti i mravljenja, potpuno se zaboravlja na spavanje u odnosu na mravljenje. To je udno pogotovo kada se uzmu u obzir sve uvjerljiviji dokazi koji dolaze iz znanstvene literature. Tako je u posljednje vrijeme objavljena fascinantna serija znanstvenih lanaka u Journal of the American Medical Association i u Lancet gdje je bjelodano dokazano kako nespavanje dovodi do cijelog niza hormonalnih poremeaja a to naravno ima odraza na proces mravljenja. Utvreno je da nespavanje utjee na razinu kortizola, hormona rasta i inzulina. Tako primjerice kortizol nastao u nadbubregu odgovoran je za emocionalni stres; ako tijelo ne spava, razina kortizola raste osobito naveer a ovo pak podie razinu inzulina to djeluje u smislu mobilizacije masnih naslaga. Scenario je otprilike ovakav; dolazite kasno naveer s posla; umor i nespavanje izazivaju jaki stres i vi odluite neto pojesti kako biste se bolje osjetili. Obzirom da se u stresu trae rafinirani ugljikohidrati i eer vi se obruavate na slatko, a ako nema nita drugo dobra je i okolada. Ako se to vie puta ponavlja stvoreni su svi preduvjeti za debljanje zbog neurednog spavanja. Dugotrajno slabo spavanje ili nespavanje mogu tako dovesti do rezistencije inzulina (smanjena sposobnost inzulina da pokrije razinu glukoze u krvi).Ne treba spominjati da znanstvenici rezistenciju inzulina smatraju okidaem (trigerom) za ozbiljnije zdravstvene probleme kao to su pretilost, bolesti srca i krvoilnog sustava i dijabetesa. Pokusi na takorima su pokazali da se rezistencija na inzulin javlja ve nakon dvo tjedne prehrane visoko eerne, visoko masne hrane. Druga veza spavanja i mravljenja dolazi od zanimljivog rada panjolskih istraivaa koji su objavili rezultate u asopisu Journal of Obesity. Pokusi su obavljeni na 814 mukaraca i 958 ena iz mediteranskog podruja. Ljudi koji spavaju vie od 9 sati dnevno znatno su manje skloni debljanju od ljudi koji spavaju 6 sati ili manje od toga.
65

Autori su bili toliko precizni da su izraunali da se za svaki sat vremena spavanja sklonost debljanju smanjuje za 24%. to se to dogaa za vrijeme spavanja? Troenje? Moda neto slino onome kod hibernacije medvjeda! Rezultati vrlo opsenog istraivanja pokazuju jo neto; tko gleda TV vie od sat vremena dnevno skloniji je debljanju od drugih koji to ne upranjavaju tako redovno. Jasno je vidljivo da zdrav ivot podrazumjeva i spavanje kao fazu odmora a da svatko tko forsira nespavanje grijei! U vezi spavanja i mravljenja, strunjaci su formulirali preporuke iz kojih proizlazi da je uredno spavanje dobra navika kao i uredna prehrana. Stoga oni preporuuju slijedee: nemojte ii u krevet praznog eluca ali to ne znai vei obrok ve tek toliko da se obavi zavaravanje neprijatelja vjebajte redovno ali najkasnije 3 sata prije spavanja izbjegavajte kofein i nikotin pa i alkohol popodne i predveer ako imate problema s spavanjem, radije ustanite i itajte naviknite se na ritual prije spavanja (uspavljivanje)

Debeli jedu vie? Psihologikinja dr Judith Rodin s sveuilita Yale pokuala je objasniti psiholoko stanje debele osobe kao krajnje inferiorno u odnosu na ostalo normalno drutvo. To je teza slina onoj od mnogo ranije kada se pokualo objasniti intelektualnu inferiornost crnaca koritenjem IQ-a. U jednom interviewu ona je doslovce rekla da - crni ljudi esto gube bitku s vikom kilograma samo zato to su specijalno osjetljivi na izgled i miris netom pripremljene visoko kalorine hrane. Ona je obavila i pokuse koji su imali za cilj dokazati da debeli ljudi jedu vie od mravih i da su zbog toga debeli! Kasnija istraivanja drugih autora su pokazala suprotno tj da debeli ljudi u prosjeku jedu isto toliko kao i mravi. Takvim saznanjima najvie je doprinjeo dr S. Garrow istraiva koji je opsenom meta-analizom svih objavljenih radova u periodu od 19361972 godine, pronaao 13 studija na tu temu od kojih su sve osim jedne tvrdile da debeli i mravi ljudi zapravo uzimaju priblino istu koliinu hrane. Evo jednog tipinog primjera; u svojoj knjizi The Fit or Fat Target Diet autor knjige Cover Bailey, nutricionist i specijalist za fitness iz SAD kae; kada smo vjebali u teretani ja sam imao 70 kg iste miine mase, a jedna kolegica pored mene samo 45 kg miine mase. Svi bi dobronamjerni prijatelji rekli da ja jedem vie, ali paljiva analiza je pokazala da je kolegica vei izjelica od mene! Mjerili smo kod nje koliinu masnog tkiva vrlo esto pa smo utvrdili da je bila stabilizirana kod 20%. Prijateljica koja je vjebala pored nje imala je sasvim drugu situaciju. Stoga nema nikakve logike ona krilatica veliko tijelo velika hrana a to zorno pokazuje i primjer s sumo hrvaima koji sam spomenuo na drugom mjestu knjige. Iz toga jasno proizlazi jo jedna stvar; metabolizam je toliko kompleksan da svako pojednostavljivanje vodi u krive zakljuke! Da je tome tako utvrdili smo na temelju iskustava trenera
66

koarkakih i nogometnih klubova; koliko god bi oni htjeli sve igrae strpati u isti ko i davati im iste stvari, oni su (svaki za sebe) posebne jedinke i treba ih gledati izdvojeno! Upravo zbog razliitog metabolizma! Problem debelih ljudi jest to su stalno na reduktivnim dijetama i opet ih stalno optuuju da jedu prevelike koliine hrane. Na vizualni pristup je siliedei; gle, kako je debeo, mora da puno papa! Naravno, to uope ne mora biti istina. To je dakle generalna percepcija i tu naalost nema pomoi. Kirurgija vraa dostojanstvo Drastina (kirurka) metoda sve je vie metoda izbora za najtee sluajeve debljine, meu kojima naalost ima mnogo mladih. Tzv. "gastrini bypass smanjuje eludac s veliine lopte na veliinu jajeta te zaobilazi dio tankog crijeva gdje se apsorbira najvei dio hranjivih tvari a posljedica zahvata je odmah rapidni gubitak tjelesne teine i zadravanje te teine. Popularnosti ove metode je u SAD najvie doprinjeo pop pjeva Carnie Wilson koji je takvom operacijom smanjio teinu s 150 kg na 78 kg Za sada nitko ne zna kakve su kasne posljedice na razvitak mladih ljudi, ali kao i obino to nitko u ovom trenutku ni ne pita! Zna se sa sigurnou da su mogue razne malnutricije i uni kamenci. Upravo mladi Amerikanci u dobi teenagera zahvaeni su nezaustavljivom epidemijom gojaznosti a odnos roditelja prema toj pojavi je tradicionalno nemaran!. Rauna se da e ove godine takvu operaciju naruiti najmanje 100.000 (imunih) ljudi..Naime, takva operacija u Americi kota nekoliko desetaka tisua dolara..Kad bi ljudi znali da nemarom u prvih 20 godina ivota svoje djece dovode u pitanje narednih 50 godina, zasigurno bi se postavili mnogo otrije! Naravno, operativni zahvat samo je jedna od opcija za teke oblike pretilih ljudi (BMI preko 40) gdje nita drugo ne pokazuje rezultate. Prema podacima s amerike Konferencije gastrointestinalne kirurgije za probleme teke pretilosti, rizik operacije raste proporcionalno debljini. No svakako treba rei da jedino kirurka intervencija definitivno sreuje problem to znai da nema vie dijeta ni znojenja, nema restrikcija to mnogima lii na ponovno roenje. Najnovija istraivanja RAND Instituta jasno pokazuju da pretili ljudi maju dvostruko vie kroninih zdravstvenih problema u odnosu osobe normalne teine pa ak i na puae i alkoholiare. Znanstveno istraivanje objavljeno u British Journal of Public Health, obuhvatilo je 9585 osoba i pokazalo je da 59% odraslih Amerikanaca imaju Indeks tjelesne mase iznad 25 dakle da imaju preveliku teinu. No, utvreno je takoer da osobe s ITM iznad 30 oboljevaju 200% vie od raznih kroninih bolesti u odnosu na osobe s normalnom teinom. A ekstremno debeli ljudi imaju ak 600% vie zdravstvenih problema Reference:
Kori M: Debljina i koronarna bolest, Medix 44, 2002 67

Topi Elizabeta: Patobiokemija i molekularna osnova pretilosti, Medix 44, 2002 Westman B.C et al: Effect of 6 months adherence to a very low carbo diet program. Am. Jour. Med 2002, 113: 30-6

MokdadA.H.Bowman B.A et al: The Continuing epidenmics of obesity in the United States, JAMA 2000, 286: 195-200
Young L.R, Nestle M.: The contribution of expanding portion size to the US obesity epidemics..Am. Jour. Of Public Health 2000, 92:246-9 World Health Organization. Obesity: Preventing and Managing the Global Epidemic. (World Health Organization, Geneva, 1998. National Heart Lung and Blood Institute. Clinical guidelines on the identification evaluation and treatment of overweight and obesity in adults -- the evidence report. Obes. Res. 1998, 6 (Suppl. 51S-290S AllisonD. B. et al. Annual deaths attributable to obesity in the United States. J. Am. Med. Assoc. 1999, 282, 1530-1538 Spiegel K et al: Impact of sleep debt on metabolic and endocrine function, Lancet 1999, 354, 1435-1439 Hunter DJ, Willett WC. Diet, body size, and breast cancer. Epidemiol Rev. 1993;15:110-132. Huang Z, Hankinson SE, Colditz GA, et al. Dual effects of weight and weight gain on breast cancer risk. JAMA. 1997;278:1407-1411. .Hartz AJ, Barboriak PN, Wong A, Katayaa KP, Rimm AA. The association of obesity with infertility and related menstrual abnormalities in women. Int J Obes. 1979;3:57-73. Smith DE, Lewis CE, Caveny JL, Perkins LL, Burke GL, Bild DE. Longitudinal changes in adiposity associated with pregnancy. The CARDIA Study. Coronary Artery Risk Development in Young Adults Study. JAMA. 1994;271:1747-1751. Johnson SR, Kolberg BH, Varner MW, Railsback LD. Maternal obesity and pregnancy.Surg Gynecol Obstet. 1987;164:431-437. Prentice A, Goldberg G. Maternal obesity increases congenital malformations. Nutr Rev. 1996;54:146-152. Stunkard AJ, Wadden TA. Psychological aspects of human obesity. In: Bjorntorp P, Brodoff BN, eds. Obesity. Philadelphia: Lippincott; 1992:352-360. Brownell KD, Fairburn C. Psychosocial consequences of obesity. In: Stunkard AJ, Sobal JG, eds. Eating Disorders and Obesity: A Comprehensive Handbook. New York: Guilford Press; 1995:417-421. Wadden TA, Stunkard AJ. Psychosocial consequences of obesity and dietingresearch and clinical findings. In: Stunkard AJ, Wadden TA, eds. Obesity Theory and Therapy. New York: Raven Press;1993:163-177 . Faith MS, Allison DB. Assessment of psychological status among obese persons. In: Thompson JK, ed. Body Image, Eating Disorders, and Obesity: An Integrative Guide For Assessment and Treatment. Washington, DC: American Psychological Association; 1996:365-387.

68

Allon N. The stigma of overweight in everyday life. In: Wolman BB, DeBerry S, eds. Psychological Aspects of Obesity: A Handbook. New York: Van Nostrand Reinhold; 1982:130-174. Feinleib M. Epidemiology of obesity in relation to health hazards. Ann Intern Med. 1985;103:1019-1024. Garrison RJ, Castelli WP. Weight and 30-year mortality of men in the Framingham Study. Ann Intern Med. 1985;103:1006-1009. . Denke MA, Sempos CT, Grundy SM. Excess body weight. An underrecognized contributor to high blood cholesterol levels in white American men. Arch Intern Med. 1993;153:1093-1103. Denke MA, Sempos CT, Grundy SM.Excess body weight. An underrecognized contributor to dyslipidemia in white American women. Arch Intern Med. 1994;154:401- 410. Ashley FW Jr, Kannel WB. Relation of weight change to changes in atherogenic traits: the Framingham Study. J Chronic Dis. 1974;27:103-114. Manson JE, Colditz GA, Stampfer MJ, et al. A prospective study of obesity and risk of coronary heart disease in women. N Engl J Med. 1990;322:882-889. Reeder BA, Angel A, Ledoux M, Rabkin SW, Young TK, Sweet LE. Obesity and its relation to cardiovascular disease risk factors in Canadian adults. Canadian Heart Health Surveys Research Group. Can Med Assoc J. 1992;146:2009-2019. Carlson LA, Lindstedt S. The Stockholm prospective study. 1. The initial values for plasma lipids. Acta Med Scand Suppl.1968;493:1-135. Bray, G. A. Drug treatment of obesity. Don't throw out the baby with the bath water. Am. J. Clin. Nutr. 67, 1-2 (1998). Bray, G. A. Current and Contemporary Management of Obesity (Handbooks in Health Care, Newtown, PA, 1998). Bray, G. A. & Greenway, F. L. A review of current and potential drugs for treatment of obesity. Endocr. Rev. 20, 805-875 (1999). Jequier, E. & Tappy, L. Regulation of body weight in humans. Physiol. Rev. 79, 451-480 (1999). Rolls, B. J., Shide, D. J., Thorwart, M. L. & Ulbrecht, J. S. Sibutramine reduces food intake in non-dieting women with obesity. Obes. Res. 6, 1-11 (1998). Hauptman, J. B., Jeunet, F. S. & Hartmann, D. Initial studies in humans with the novel gastrointestinal lipase inhibitor Ro 18-0647 (tetrahydrolipstatin). Am. J. Clin. Nutr. 55, 309S313S (1992). Sjostrom, L. et al. Randomized placebo-controlled trial of orlistat for weight loss and prevention of weight regain in obese patients. European Multicentre Orlistat Study Group. Lancet 352, 167-172 (1998). Davidson, M. H., Hauptman, J. & DiGirolamo, M. Weight control and risk factor reduction in obese subjects treated for 2 years with orlistat. A randomized controlled trial. J. Am. Med. Assoc. 281, 235-242 (1999). Hollander, P. et al. Role of orlistat in the treatment of obese patients with type 2 diabetes. Diabetes Care 21, 1288-1294 (1998). Hill, J. O. et al. Orlistat, a lipase inhibitor, for weight maintenance after conventional dieting -A 1 year study. Am. J. Clin. Nutr. 9, 1108-1116 (1999). 69

Wetherford, S. C. et al. Intraventricular administration of enterostatin decreases food intake in baboons. Appetite 19, 225 (1992). Morley, J. E., Flood, J. F., Horowitz, M., Morley, P. M. & Walter, M. J. Modulation of food intake by peripherally administered amylin. Am. J. Physiol. 276(1 Pt 2), R178-R184 (1994). Nagase, H., Bray, G. A. & York, D. A. Effects of pyruvate and lactate on food intake in rat strains sensitive and resistant to dietary obesity. Physiol. Behav. 59, 555-560 (1996). Scharrer, E. Control of food intake by fatty acid oxidation and ketogenesis. Nutrition 15, 704714 (1999). , Heymsfield, S. B. et al. Garcinia cambogia (hydroxycitric acid) as a potential antiobesity agent: a randomized controlled trial. J. Am. Med. Assoc. 280, 1596-1600 (1998). | ISI | Gietzen, D. W., Erecius, L. F. & Rogers, Q. R. Neurochemical changes after imbalanced diets suggest a brain circuit mediating anorectic responses to amino acid deficiency in rats. J. Nutr. 128, 771-781 (1998). Mantzoros, C. S. The role of leptin in human obesity and disease -- a review of current evidence. Ann. Intern. Med. 130, 671-680 (1999). Cone, R. D. The central melanocortin system and energy homeostasis. Trends Endocrinol. Metab. 10, 211-216 (1999). Ogawa, Y. et al. Increased glucose metabolism and insulin sensitivity in transgenic skinny mice overexpressing leptin. Diabetes 48, 1822-1829 (1999). Zimanyi, I. A., Fathi, Z. & Poindexter, G. S. Central control of feeding behavior by neuropeptide Y. Curr. Pharm. Des. 4, 349-366 (1998). Palmiter, R. D. et al. in Pennington Center Nutrition Series: Nutrition, Genetics, and Obesity 269-286 (Louisiana State Univ. Press, Baton Rouge, 1999). Greenway, F. L. & Bray, G. A. Topical fat reduction. Obes. Res. 3 (Suppl. 4), 561S-568S (1995).

70

Glava peta

BITKA S KALORIJAMA
Totalni rat kalorijama - Broj i veliina obroka (Supersize era) - Izbjegavanje masnih namirnica - Strategija kupovanja namirnica - Razreivanje energijske gustoe - Strategija kulinarne obrade hrane Gladovanje kao metoda restrikcije kalorija - Mjerite kalorije na ulazu - Kontrola ulaznih kalorija - Domaa restrikcija kalorija - Fokusiranje na (kalorije) masti

71

Totalni rat ukupnim kalorijama! Glad je definirana kao fizioloki nagon za konzumiranjem hrane uz vidljive znakove nervoze ako to stanje ne bude zadovoljeno u dogledno vrijeme. Apetit na drugoj strani definiran je kao elja za hranom, koja ne mora odmah biti zadovoljena! To je velika razlika koju mnogi potpuno zaboravljaju. elja moe narasti zbog drugih imbenika koji nemaju veze s gladi (dosada emocionalne potrebe itd). Prema tome prije nego posegnete za hranom stanite i razmislite jel to u pitanju prava glad ili samo elja? Na temelju te dileme moi ete se odrediti prema hrani. Prije nego krenete u akciju skidanja vika masnog tkiva, postavite sebi pitanje - zato mravim, zato se muim, zato mjenjam svoje ustaljene navike i odmah sami sebi dajte slijedei odgovor: da bi bio zdraviji, da bi dulje ivio da bi ljepe izgledao

Kao ozbiljna osoba traite dokaze za gornje konstatacije. Naravno, dokaza ima na pretek pa emo ovdje spomenuti samo one najvanije. Rak i bolesti srca te krvoilnog sustava, dakle 2 najsmrtonosnije skupine bolesti u direktnom su srazmjeru s koliinom masnog tkiva: to je na vaem tijelu manje sala manji je i rizik od ovih bolesti!. Slijedei na redu je dijabetes to vie masnog tkiva to vea ansa da vas dijabetes sahrani. Zakljuak, vi mravite iz zdravstvenih i estetskih razloga a potom dolazi i onaj koji je takoer vaan duljina ivota. No o tom duljem ivotu govorimo na drugom mjestu ove knjige. Sve namirnice sadre energijsku vrijednost ovisno o sadraju masti, ugljikohidrata i proteina, no najvanije je od svega koliko namirnice sadre masti; to manje masti to manje kalorija! Meutim, ne smijemo zaboraviti ni kalorijsku vrijednost alkohola i organskih kiselina. Kada jednom navjestite radikalne mjere oko unosa hrane tj navjestite totalni rat kalorijama, to je u svakom sluaju dan D za vas koji bi trebalo negdje zabiljeiti da se pamti za neka budua vremena. Ako je to vrsta odluka, onda e vam naredni redci biti vrlo korisni.. Vojni stratezi uvijek govore podinjenima da se mora uvati ulaz jer kad neprijatelj jednom ue u vae dvorite onda je gotovo. A kod vas su ulazna vrata usta! Prema tome otvorite ui na ono to vam ulazi kroz usta jer kad jednom ode u eludac nema povratka. Kalorije u viku koje uu pretvorit e se sasvim sigurno u salo na vaoj stranjici! Kada biste kojim sluajem usta mogli zatvoriti svaki drugi dan (osim za vodu) tjelesna teina bi se mogla sjajno kontrolirati. Tehnika smanjivanja energijskog unosa prua razliite mogunosti na koje se u obinom ivotu obino zaboravlja. Znate onu narodnu: zrno po zrno pogaa? E, tako je to s kalorijama! A da biste mogli kontrolirati taj unos, morate nauiti brojati KALORIJE..

72

Postoje 2 naina; pomou Prehrambenih tablica koje pruaju uvid u energijsku vrijednost pojedinih namirnica, dakle olovkom ili pomou odgovarajueg softwerskog paketa (GENESIS - vidi na kraju knjige) koji je u stanju napraviti bilo koji jelovnik i izbacit vam koliko ste upravo energije unijeli u organizam.Morate naime nauiti mjeriti to je kalorino a to ne, gdje se krije mast i kako to izbjei. Izbjegavanje masti je kao da vozite slalom; as lijevo, as desno! Kad vas netko nudi pizzom, prije pristanka razmislit ete koja pizza ima najmanje sira i najmanje mesa (kobasica), da li su dodane masline itd. Kad vam konobar na stol donese jelovnik, izabrat ete ono to je najmanje masno a brojne slastice koje se nude kao desert, jednostavno ete zaboravit kao da vas se uope ne tie. Ovako iz razgovora s strunjakom i tekstova ne moete ui u sutinu takve kontrole, ali kad zavrtite softwerski program Genesis, onda vidite kako i kapuino i svaka liica eera koju tijekom dana stavite u usta nosi kalorije. No ne treba pretjerivat; vi jednostavno NE moete izbjei sve, ve samo one kalorije koje su vam isti viak..elim rei, pizza je odlina namirnica ali kad mravite bez kobasica i maslina, a osobito sira. Naime, svaka kobasica ima preko 30% a sirevi i 40% masnoe. Dobro vam je poznato da se iz maslina dobiva ulje! Toliko vam masti apsolutno nije potrebno. to se tie mlijeka i jogurta, sve je jasno; trai se malokalorijska varijanta, a to znai da zagledate etikete i nauite koliko postotaka je malo a koliko puno. Punomasno mlijeko je 3,5% a to znai da je (kad se puno pije) mala kalorijska bomba. Standard je 2,8% mlijeka premda postoji i nia masnoa. 1,5%. Kod toga vam treba biti jasno da je mlijeko bez masti vodenasto! Svatko od vas moe rei pa to je prava hajka na masti! Jeste, istina je ali nedajte da postane paranoja. Ne mora se uvijek istjerivat mast i ne morate zbog toga prestati piti omiljeni kapuino! Bitno je odrezati kalorije na kljunim mjestima; primjerice, jedete vani evape i va prijatelj narui porciju pommess fritess-a. Vi pojedete evape ali izostavite prene krumpirie. Zato? Stisnite ih u salvetu i pogledajte otisak..Neka izgorena mast ostane na papiru a ne u vaim krvnim ilama! Ta vam masnoa uope nije potrebna! Broj i veliina obroka (Supersize era) Veliko pakovanje znai veliki obrok a veliki obrok znai mnogo kalorija! A zna se da ivimo u vrijeme velikih pakovanja, velikih opskrbnih centara gdje se kupuju pune koare. Vie nije zanimljivo kupiti na malo na komad pa bismo mogli rei da nam dolazi supersize era. Tako primjerice, imate dupli hamburger koji naravno ima i duple kalorije, kukuruzne kokice u jumbo pakiranju, veliku Coca Colu od 2 litre, limenku piva od 0,5 litara itd. Objanjenje je ne isplati se malo pakiranje a zapravo se strunjaci za marketing poigravaju psihologije pa kau slijedee; kad ponudi veliko pakiranje nitko nee odbiti a ti e prodati duplu koliinu. Raunica je tona a krajnji rezultat je debljanje djece i omladine koji najvie konzumiraju gazirane napitke. U hladnjaku se tako nalazi dupla koliina zaslaene vodice i moete piti kad god hoete. Pored vode dobijete nepotrebnih ugljikohidrata oko 10% to znai na 2 litre 200 g. Svaki dan, svaki mjesec i tako u nedogled. Zanimljivo, kad se jednom stvori navika, nitko i ne pomilja neto promjeniti. Istraivanjem u SAD je utvreno da i restorani zbog utrke za muterijama, poveavaju obroke pa tako i najobiniji pageti bolonjez s
73

umakom od rajice sadre ak 849 kcal to je naravno previe. Luksuzna veera sa svim dodacima moe imati 1500 kcal. Sad vi zamislite kad morate zbog posla ii na rukove i veere koji su tako kalorini? To je ravno katastrofi! Nadalje istraujui priloge jelima, zaustavili su se na pire krumpiru. Prema nekom ustaljenom standardu ranije je taj dodatak teio oko 150 g a sada je preao 200 g. Mjere se poveavaju, unosi se vie kalorija a manje se troi jer se sjedi u autu, uz TV na poslu..Rezultat je vie nego jasan pretjerana teina!. Neki od psihologa koji su se dugo bavili prehrambenim navikama kau: kad ljudi naviknu uzimati jednu koliinu hrane svaki dan, imaju tendenciju da to ponavljaju bez obzira da li se kalorijska vrijednost obroka poveava ili smanjuje. Zapravo postoji neke vrsti ignorancija prema neophodnim promjenama. Upravo zbog toga svoj puni smisao ima zadravanje obroka a smanjivanje njihove energijske vrijednosti dodavanjem tzv razreivaa (bulking agents) kao to su oligo-fruktosaharidi dakle malokalorijska ili bezkalorijska punila. Da biste izbjegli sve te zamke, postavite strogi reim broja obroka i nemojte ni pod koju cijenu jesti izmeu! Neka to bude 5 malih obroka svaka 3 sata s tim da veeru smanjite na minimum (jogurt, corn flakes s mlijekom) a doruak tek toliko da ne gladujete (bez croissanta i narezaka). Zaboravite velike obroke kao i nicle preko cijelog tanjura, zaboravite pun tanjur masnih juha! Trebali biste znati da su umaci prava napast jer se pripremaju na maslacu ili na punomasnom vrhnju. Naravno, izbacite gazirane napitke i koristite izvorsku vodu koja se sada moe dobiti i kod nas. Strategija izbjegavanja masnoa Ako se nauite obrezivanju masnog tkiva i odvajanju sala primjerice iz piletine, vi ste mnogo uinili na smanjivanju kalorijskog unosa. Razlika u energijskoj vrijednosti posnog sira mozzarella i punomasnog sira je preko 30% to znai da na 100 g dobijete manje masti ija je kalorijska vrijednost 9 dakle 270 kcal manje. Sve kobasice imaju izmeu 25-35% masti pa tko voli nek izvoli. Ako volite prenice, vidjet ete da su toliko masne da im za prenje uope ne treba dodano ulje. Kad je prenje gotovo, sve pliva u masnoi. No to nije sve jer veliki dio je zaostao unutra. Ako pak kobasice (kranjske) kuhate i kod toga ih probodete na nekoliko mjesta, mast e kao laka isplivati na povrinu vode koja se baca. Bolje u kanal nego u vae salo! Ima jo jedna vana stvar; ako vam netko drugi priprema obroke, nema naina da kontrolirate razinu masti a ako to radite sami treba vam vremena. To je razlogom da mnogi vrhunski sportai jedu samo ono to sami pripreme. to se tie pripreme mesa, uope ne bi trebalo koristiti fritezu ni prenje kao postupak jer se jednostavno ne moe izbjei upijanje masnoa. Dokazano je da je za mravljenje najbolja metoda rotilj bez ikakvog dodavanja masti ili jo jednostavnije teflonska posuda (peenje u vlastitom soku). Ima vie vrsti takvih posuda a meu inima i tzv dry cooker. Pa ak i kod peenog pileeg mesa, mogue je izabrati bolju varijantu tj bijelo meso koje je manje kalorino od crnog. Ne moram govoriti da je potkono masno tkivo kod brojlera vrlo razvijeno pa se kod peene piletine najvei dio kalorija unosi upravo s koom.
74

Prijedlog: nauite guliti perad i tako ih pei na rotilju! Ne preporuuje se pohano u jajetu jer to je vie nego dvostruka kalorija; masnoa iz mesa zatvorena u vrstom omotau i masnoa iz samog omotaa i to masnoa od jajeta koja je bogata kolesterolom. Majoneza i keap? Ne preporuuje se pa pokuajte zaboraviti. Naime, u keapu ima vie eera nego u sladoledu a o majonezi da ne govorim. To je emulzija masti i vode uz pomo jajeta, dakle kombinacija koja donosi iste kalorije a nema svrhe osim to malo popravi ukus jelu. Veliki obroci postaju velika glavobolja, prema tome nemojte nasjedati reklami big burger ili double hamburger. Njihova energijska snaga koja uglavnom potjee od masnoa duplo je vea od vrijednosti standardnog obroka to znai 600-800 kcal. Budui da su novinari u Velikoj Britaniji dali izmjeriti energijsku vrijednost McDonaldsovih hamburgera pa potom pisali o tome, tvrtka se odluila na drastian potez tj smanjivanje energijske vrijednosti i objavu sadraja masti i kalorija na samom pakovanju. Moda su tome doprinjela istraivanja kvalitete fast foodsa objavljena na Michigan University koja su proizvode ove tvrtke svrstala na najnie mjesto nacionalne ljestvice. . Da pokuamo zaokruiti; najgora metoda obrade namirnica kod mravljenja je fritiranje kod ega se koristi prenje u kupki od masti, a najbolja jest kuhanje i rotiljanje bez koe. Obrada u mikrovalki moe biti dobra, ali nikad tako dobra kao u penici. Preporuka: Promjenite nain obrade hrane u kuhinji jer tu se krije velika rezerva za smanjivanje unosa kalorija. Ako vam kuha baka ili teta, znajte da neete moi kontrolirati! Strategija kupovanja namirnica Spominjali smo ve kako je suvremeni marketing stvorio idealan sustav iskljuivo radi poveavanja prodanih koliina namirnica; velika pakovanja, velike koare u samoposlugama, veliki hladnjaci kod kue i potom stalno popunjavanje golemih rezervi. Ono to se unese u kuu, to se i pojede (da se ne bi pokvarilo). ovjek eta na toj relaciji, kupuje, dovlai i jede a zeleni plac gotovo je ostao kao isti viak. Tu je zamka o kojoj nitko ne razmilja jer na pomisao da neega nema u kui ide se u Billu i kupi u pravilu vie nego je bilo planirano! Bit e tamo akcija i niskih cijena i zgodnih pakiranja i cilj je postignut; oni su robu prodali a vi ste ju kupili a kad ste ju kupili, bogme ete ju i pojesti. To je ve dovoljno da se kod vas rodi mali izjelica koji stalno aka i pita to si kupila? A to danas imamo za ruak? A kad opet idemo u shoping? No nije tako strano jer po svemu sudei postoji dobra strategija kupovanja o kojoj se poneto moe nauiti. Prvo pravilo glasi ne nosite u kuu nepotrebne namirnice, jer to ste donijeli to e se i pojesti. Neka va hladnjak ne bude krcat namirnicama jer gdje molim vas pie da mora biti popunjen? Ako neega nema nita zato a pogotovo nita se nee dogoditi ako zavrite na jogurtu i komadiu kruha! Ne nosite pet boce po 2,5 litre osvjeavajuih napitaka s kofeinom i desetak drugih aditiva, jer ete sebe
75

upropastiti a djecu naviknuti da je to najbolje pie na svijetu i budite sigurni da e ta navika ostati cijelog ivota. Privlana reklama nita ne znai pa je daleko najbolja izvorska voda! Kada ste dakle u samoposluzi otvorite oi, gledajte i itajte etikete proizvoda. Prije svega koliko ima postotaka masnoe a osobito za meso i mesne proizvode te za mlijeko i mlijene proizvode. Prema tome nemojte uzimati masno mljeveno meso u kojem prosijava bijela boja loja ili slanine i kobasice za peenje u kojima ima vie slanine nego mesa. Na tetrabricku ili pet boci mlijeka tono pie koliko sadri mlijene masti pa nemojte uzeti s 3,5% ve s 2,8 ili ak 1,8% masnoe. Svi su polutrajni i trajni sirevi vrlo masni pa se opredjelite radije za svjee kravlje sireve tipa mozzarella. Kad kupujete piletinu, pogledajte na koliinu masnog (potkonog) tkiva a najbolje je uzeti pilea ili purea prsa koja sadre najmanje masnoe. Kada je rije o redukiji tjelesne teine, kolai i slastice otpadaju osim rijetkih izuzetaka koji su dobiveni na temelju pomno odabranih sirovina. Gotov dijetetski kola moe biti pripravljen na bazi umjetnih sladila. Kod toga upozoravam na masno tijesto koje u sebi krije poveliku koliinu kalorija. Croissant nije opasan zbog ugljikohidrata pa ak i nadjeva, ve zbog sadraja masnoe u tijestu. Naime, masnoe donose uvijek dvostruko vie kalorija od ugljikohidrata. I sada dolazimo do raskra u kupovini nabaviti prema vlastitom nahoenju ili prema naznakama na proizvodima kao low fat, low calorie, reduced calorie ili light?? Te su naznake temeljni naputak kuda treba ii ali takav podatak jo uvijek nije dovoljan da donesete odluku o kupovini jer se ispod takve deklaracije moe kriti i sasvim drukija stvarnost. Zato traite dodatne informacije o proizvodima ili ih nemojte kupiti. Kad ste utvrdili ukupnu masnou trebalo bi znati neto o vrsti masnoe koja se unutra nalazi (mononezasiene, zasiene ili polinezasiene masne kiseline). Unaprijed znam da takve podatke uglavnom neete dobiti jer jo nismo na razini tzv sigurnosnih etiketa na Zapadu, gdje se nalaze kompjutorski ispisi svih moguih podataka. Ako to ne funkcionira bilo bi neophodno znati radi li se o ivotinjskim ili biljnim masnoama. Nadalje treba gledati kako na sadraj masti tako i na energetsku vrijednost izraenu u kalorijama. Naime, ima ljudi koji smatraju da nakon odstranjivanja masti, sve drugo moete duplirati!! to elim rei? Postoji registrirana malomasna hrana (low calorie) koja nema nuno i smanjenu energetsku vrijednost pa se lako prevariti! Bez obzira jeste li u sebi razvili paranoju na masti i masnoe pa ih izbjegavate u svakoj prilici, nemojte zaboraviti da nema kljunih vitamina iz skupine ADEK ako u hrani nema masnoa. Prema tome minimalne masnoe se moraju uzimati svakodnevno a osobito esencijalne plus omega-3 masne kiseline. Naime, istraivanja su pokazala da se primjerice kod sranih bolesnika stanje pogorava ako se naglo smanji unos masnoa u hrani. I sad imamo jednu zanimljivost; drastino smanjivanje unosa masti po svakoj logici trebalo bi donijeti kao posljedicu redukciju tjelesne teine. Meutim, ima onih koji umjesto toga lagano dobivaju na teini?! Razlog se krije u injenici da uskraivanje kalorine masnoe neosjetno poveava unos ugljikohidrata! Ostaje neoboriva injenica; bitno je smanjivanje ukupnog unosa kalorija iz svih izvora a ne samo iz masti!

76

Da biste zadrali nizak unos masti nije neophodno eliminirati sve visoko masne namirnice ali jest potrebno smanjiti broj obroka i koliinu masnih namirnica u njima! im u sve obroke unesete osjetno vie kuhanog povra, itarica (kruha) i voa, automatski ste smanjili unos masnoa.Ako ne volite masnou izraavati u postocima na 100 g evo nekih okvira koji bi izraeni u gramima trebali osiguravati optimalni unos masti starije osobe oba spola 35-62 grama masnoa/dnevno aktivne ene i djevojke 49-85 grama masnoa/dnevno aktivni mukarci i mladii 62-108 grama masnoa/dnevno

Ako na ovaj nain planirate vae dnevne obroke onda vam je uspjeh osiguran pod uvjetrom da ispunite i sve druge zahtjeve a prije svega trening! Strategija razreivanje energijske gustoe Dodavanje vlaknasta hrane i oligo-fruktosaharida Nacionalni institut za rak u SAD (National Cancer Institute) predloio je da dnevna doza za vlaknastu strukturu bude 20-35 g premda je dobro poznato da je ameriki prosjek oko 15 g /dnevno!! Za razliku od Amerikanaca, neka ruralna podruja Afrike pokrivaju stanovnici koji konzumiraju i do 80 g vlaknaste strukture dnevno i tamo zasigurno nema pojave raka. No ono to je zanimljivo, jedna engleska studija je utvrdila da mravi ljudi troe oko 19 grama a debeli svega 13 g vlaknaste strukture dnevno. Naravno, to ima direktnu vezu; to vie vlaknaste strukture u hrani koja se unosi u tijelo to manje kalorija. Ako se vlakna dodaju umjetnim putem ali samo do odreene granice, mogu se postii isti ili slini uinci. Upravo zbog toga mnoge dijete za redukciju teine sadre u sebi kuhano povre koje obiluje vlaknima. Ako ne volite povre i voe pa prema tome nemate prirodnih izvora, pokuajte s raznim dodacima prehrani (oligofruktosaharidi, glukomanani) Ima jo jedna prednost kod hrane bogate vlaknastom strukturom; dobro se pune upljine probavnog sustava, to daje osjeaj sitosti i zbunjuje hormone leptin, grelin i holecistokinin. Primjerice, ljudi koji konzumiraju zobenu kau umjesto klasinog amerikog doruka od mlijeka i corn flakesa, dobivaju i do 40% vie vlakana. A ako uzmete da vlakna nemaju energijsku vrijednost ili je ona posve zanemarljiva onda vam je jaasno koliko je to manje kalorija u ukupnom dnevnom jelovniku..Da zakljuimo; to vie u dananju koncentriranu hranu ili ako hoete hranu visoke kalorijske gustoe ugurate vlaknaste strukture, smanjili ste kalorijski unos s jedne i rizik za nastanak nekih bolesti s druge strane! Rekao bih dobra pomona strategija. Strategija kulinarne obrade namirnica Prije nego se prihvatite rata s kalorijama morate shvatiti da je kuhinja krizni stoer; im se neto dogodi, im je neka guva vi se naete u tamo! Niste se pitali zato? Zato da se smirite ponekim zalogajem! Sav trud uloen oko izbora i nabavke namirnica propast e ako zataji slijedea faza tj kulirana obrada namirnica! Odmah moram rei da stara kola (bakina kuhinja) koja je navikla na masna jela, brojne umake i zaprke ovdje
77

ne dolazi u obzir to e rei pohano, fritirano i preno se ne preporuuju jer sobom nose nepotrebni viak kalorija Razlika u energetskom unosu (ovisno o metodi pripreme) je tako velika da se kod redukcije tjelesne teine nikako ne moe i ne smije zanemariti. Prema tome najee se koriste (i preporuuju ) kuhanje, uparivanje, peenje i rotiljanje bez masnoe. Naravno, ovdje valja spomenuti i sve vrste lonaca za zdravo kuhanje (peenje) namirnica tipa dry cooker i druge. Svrha je dobiti ukusno pripremljene namirnice bez masnoe ili s minimalnim dodatkom ulja. Od metoda dalje dolaze u obzir teflonska ploa (tava) ili otvorena elektrina ploa. Naravno, zbog sadraja mrvica i jajeta, to stvara koricu pohanca koja se zapee i upija masnou, energetska vrijednost skae i za vie od 30% a kada se radi o fritiranju dakle prenju namirnica u kupki od vrele masnoe i puno vie! Prema tome tko voli prene krumpirie (French fries) a eli skidati teinu, morat e se odrei ovog jela! Kada su u pitanju jaja kao jedan od najjeftinijih izvora bjelanevina, preporuuje se odvajanje bjelanceta od umanca i kuhanje bjelanca. Dapae, dnevno se preporuuje po nekoliko kuhanih bjelanjaka. Zato? Svako jaje sadri 6 g masti (54 kcal) i preko 200 mg kolesterola a kada se koristi bjelanjak energija je zanemarljiva. Postoje i zamjenice za jaja bez masnoe i kolesterola pa tko je blizu naih granica moe si dozvoliti i takvo sredstvo. Primjerice u SAD oko 25% ukupne ponude jaja otpada na zamjenice koje ne sadre masti i kolestrol a usmjerene su preteito za osobe na redukcijskoj dijeti kao i za srane bolesnike. Naravno da se takve zamjenice koriste u kulinarstvu na svim onim mjestima gdje su se koristila jaja. Osnovni omjer jeste da alice zamjenice moe supstituirati jedno cijelo jaje! Ako netko pita zato nije dobro ono to je pohano eto i odgovora; pored svih masnoa sadri i zasiene masti iz jaja i kolesterol. Ako kod nas nije obiaj skidanja koe i potkonog masnog tkiva pilia, takvu oguljenu piletinu moete dobiti u inozemstvu. Njihova energetska vrijednost znaajno je smanjena. Evo primjera; 100 grama piletine s koom ima 200 kcal a pilea prsa imaju 165 kcal. Batak s koom ima 215 kcal a bez koe 170 kcal. Ako dakle kod svakog obroka piletine utedite samo 50 kcal vi ste mnogo napravili, a ako se tako racionalno ponaate i kod drugih namirnica, uspjeh vam je zagarantiran! Kao to sam ve rekao svinjetinu i govedinu moete komotno izbaciti iz jelovnika jer naprosto niste u stanju kontrolirati koliko u njima ima masnoe. ak i kad je sadraj masnoe deklariran, ja u te podatke mnogo ne vjerujem! Kod izbora ribe za ljude s mora stvari su jasne i oni e lako odvojiti masnu od nemasne ribe ali za nas kontinentalce je to malo vei problem. Bijela riba je skuplja i manje masna a srdela je meu najmasnijim ribama. Kao i kod mesa jako je vana metoda pripreme a preporuuje se riba na leo ili na gradele bez dodatka ikakve masnoe ili uz par kapi maslinova ulja. Osobno volim karpinu s blitvom i to jelo toplo preporuujem kao vrlo izdano a ipak malokalorino. Ako se koristi riba i peradsko meso (piletina, puretina) za vrijeme mravljenja drugo meso vam nije ni potrebno. Kad se jednom naviknete, vjerovatno se neete vratiti na svinjski odrezak. O ostalim namirnicama ugljikohidratnog tipa (ria, pasta, muesli) ne bih elio vie govoriti jer je dosta toga reeno kod glikemijskog indeksa.
78

Strategija mravljenje - gladovanjem! Gladovanje je vrlo restriktivna prehrana tijekom koje se dnevno unosi samo 200-800 kcal i zapravo prisiljava tijelo da okrene sklopku u tzv. mod za preivljavanje (starvation mode). To znai da je sve drugo iskljueno osim funkcije mozga, odravanja energetske razine kao i sinteze hormona neophodnih za funkcioniranje tijela. Ta e sklopka zasigurno spustiti bazalni metabolizam na minimum. Kompjuterskom terminologijom to bi znailo da ste u safe modu koji obavlja samo minimum funkcija da bi se sustav PCodravao u pogonu. Pod gladovanjem se zapravo podrazumjeva i krajnje malokalorina dijeta pa su i reakcije tijela vrlo sline. Funkcioniranje na pragu bazalnog metabolizma zahtjeva i manje energije pa se sve usporava. Istraivanjem je primjerice utvreno da se bazalni metabolizam tako moe spustiti za 25-35%. Druga posljedica gladovanja je gubitak tjelesne teine prvo na raun zaliha sala a kasnije na raun miine mase. to je glad vea i to dulje traje vide se vee posljedice na tijelu. To smo esto puta imali prilike vidjeti na TV snimkama ljudi u koncentracijskim logorima. to se vie troi miina masa kao izvor energije, pada bazalni metabolizam a to postupno dovodi do usporavanja svih funkcija tijela. Naalost, taj pad bazalnog metabolizma kao nain obrane vitalnih funkcija u najveem broju sluajeva ne razumiju ni proizvoai ekspresnih dijeta niti njihovi korisnici. Naime, im se nakon takve restriktivne dijete pone normalno hraniti teina naglo raste jer se die i bazalni metabolizam. Ne treba spominjati da je gladovanje kao metoda restrikcije kalorija izvrsna prilika da svoj organizam dovedete u deficit nekih najvanijih hranjivih tvari a prvenstveno esencijalnih aminokiselina i masnih kiselina. Prema tome korisnik gladovanja kao metode skidanja tjelesne teine, trebao bi osigurati mlijeni protein iz arsenala body buildera i esencijalne masne kiseline u kapsulama, naravno uz vitamine i minerale. ak ako redovno i paljivo uzimate spomenute dodatke postoji mogunost nastanka kratkoronih i dugoronih deficita koji e se tijekom vremena manifestirati na najrazliitije naine. Samo najvjetiji slimeri e nainiti takav odnos hranjivih tvari da se ne dogodi neki ozbiljniji problem; odnos hranjivih tvari bi trebao biti UH 45-65%, proteini 15-20%, i masti 20%. Jo neto, tko se odlui na gladovanje trebao bi znati da je vana postupnst a nikako ne naglost. Naime, sputanje kalorijskog unosa ne bi smjelo biti vee od 500 kcal/dnevno.to znai ako ste bili na potronji od 2500 kcal treba vam 4 dana dok ne dotaknete dno od 500 kcal. Ispod toga se ne preporuuje osobito ne na dulje vrijeme.Svakako je dobro da blizu vas bude i neki lijenik koji zna vae namjere! Krize gladi treba rjeavati malim dodacima smjese ugljikohidrata i proteina u odnosu 3:1 ili eleom od smjese glukomanana i oligo-fruktosaharida koji u vodi buibre ali nemaju energiju. Post ili nemrs starinski je obiaj za ienje organizma i redovni dio pred uskrnje blagdane tj u vrijeme korizme (etrdeset dana). To je naalost ve zaboravljena biblijska tradicija koju je pomalo izbrisao suvremeni potroaki mentalitet kae u svom uvodu lanka poznati hrvatski endokrinolog prof dr V.Boikov. Gladovanje se jo uvijek preporuuje kao redovna terapija
79

pretilosti na brojnim svjetskim klinikama. Najstroiji post je kruh i voda koji sigurno dovodi do gubitka tjelesne teine ali naravno moe imati i ozbiljne zdravstvene posljedice. Prema iskustvima prof dr Boikova ponekad je lake biti na gladovanju nego na malokalorijskoj dijeti. Tzv nulta dijeta redovno se provodi na Zavodu za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma KB Dubrava u Zagrebu. Dobar poznavatelj problema mravljena kod sportaa dr Suzane Kleiner kae; za vrijeme gladovanja dogaaju se u organizmu 4 krupne promjene usporavanje metabolizma i svih tjelesnih funkcija, sporije sagorjevanje kalorija postupno raste glad koja se teko kontrolira dio masnog tkiva zaostaje i ima tendenciju taloenja

Taj kompleks pitanja smeta slimerima i najee dovode do zabune pa i onog famoznog pitanja nita ne jedem a ne mogu smravit. Nakon duljeg gladovanja mogu se pojaviti i psiholoki problemi pa takvi slimeri postaju teki za obitelj i okolinu. Iskustva indijskih jogija vrlo su indikativna; upravo gladovanje ih dovede u stanje totalnog usporavanja funkcija organizma. Divimo se njihovoj mirnoi a zapravo oni su objektivno usporeni. Naravno, gladovanje je no s 2 otrice a skup pod nazivom NH Conference on Methods for Voluntary Weight Loss and Control iz 1992 godine jasno daje do znanja da se moe dogoditi i smrtni ishod. Koje su posljedice gladovanja? Uzet emo samo jedan svjei primjer iz slubene amerike statistike; srednji unos kalorija za ene na poetku novog milenija iznosi 1600 kcal to je dosta ispod preporuke RDA koja iznosi 2200 kcal. Ako stvari stoje upravo tako onda se ne treba uditi injenici koja kae da postoji stalni deficit eljeza i kalcija koji su neophodni za metabolizam ene koje mraju gladovanjem zapravo plaaju visoku cijenu u deficitu pojedinih hranjivih tvari. Ni ostale posljedice nisu male; dulje koritenje Atkinsove visoko proteinske dijete moe dovesti do rapidnog gubitka kalcija, a ovo dovesti do poveanja rizika za rak colona i osteoporozu. Mjerite kalorije na ulazu! Za razliku od nekih drugih stvari u ivotu, iskustvo pokazuje da je glede unosa kalorija uvijek bolje malo manje nego malo vie! I zbog krvnih ila i zbog mozga i zbog starenja. Post koji je obveza u nekim vjerama, samo to potvruje. Dobar lovaki pas je onaj koji nema sala tj koji moe juriti divlja Prosjeno zdrava prehrana osigurava ovjeku godinje oko 1 milijun kcal a to preraunato znai u ivotnom vijeku od 60-80 milijuna kcal. Naravno, to je golema koliina energije koja slui za pogon svih ivotnih funkcija. U normalnim okolnostima izmeu unosa i potronje kalorija postoji dinamina ravnotea (balans). im se unos kalorija pomjeri na tetu potronje, ravnotea se kvari i slijedi taloenje masnih naslaga na predilekcionim mjestima tj trbuh mukaraca i bedra te stranjica ena. Slae se lako i neosjetno tempom 2,5-3 kg godinje a ako se proces ne zaustavi i ne pokua kontrolirati, moe ekspandirati sve do ekstremno velike tjelesne mase koja iznosi ak i 200 kg.
80

Starenjem proces taloenja masnih naslaga se ubrzava. Stvar se postavlja vrlo otro; ili kontrola ili katastrofa! Na vama je da se odluite! I tako dolazimo do vanog pojma bazalnog metabolizma. Naime, svatko ima svoj (drukiji) bazalni metabolizam pa je svaka usporedba izlina. To je dakle energija koja se troi na odravanje tjelesnih funkcija (plua, srce, jetra, bubrege i mozak); kod nekog je bazalni metabolizam vii a kod nekog nii. To praktino znai da 2 osobe mogu za vrijeme ivota jesti istu koliinu hrane i raditi isti posao s tim da e jedna ostati mrava a druga postati debela! Takva solucija je mogua ak i kod brae! Kada se netko svakodnevno bavi treningom, njegov bazalni metabolizam se die na viu razinu i on vie troi ak i kad se odmara. Tu injenicu ljudi teko razumiju a jo tee prihvaaju. Prag bazalnog metabolizma najbolje se die treningom a sve ostalo su samo pomona sredstva koja mogu ali i ne moraju djelovati. to ste nabildali vie muskulature u odnosu na masno tkivo, prag bazalnog metabolizma e biti vei. Ima jo jedan dokaz; visoke osobe troe vie kalorija od niskih jer imaju veu tjelesnu povrinu s koje mogu izbaciti toplinsku energiju van. to se vie grije gibanjem, ovjek vie odaje toplinske energije i vie se troi.Ima jo jedna zanimljivost a to je razlika izmeu spolova; mukarci imaju za oko 15% bri metabolizam od ena! Jasno je iz toga da onaj tko promatra redukciju tjelesne teine mukaraca i ena na isti nain grijei! Potrebe za energijom (kalorijama) tijekom dana osciliraju; to ste aktivniji potronja raste i obratno. Kad sjedite ili spavate troite minimalno iz ega opet jasno proizlazi problem sjedeih ljudi (informatiari, piloti, vozai). Kad elite regulirati tjelesnu masu i kalorije koje ste naslagali potroiti, mora se ii obratno a to je u pravilu uvijek tee. Matematika je nepogreiva pa kae da morate potroiti 3500 kcal za smanjivanje tjelesne teine od 0,5 kg. to vie elite ubrzati stvari vrite vei pritisak na tijelo (mravljenje je stres) i poveavate intenzitet potronje raznim aktivnostima. Primjerice, ako sjedite i gledate TV ili sjedite cijeli dan pred kafiem, vi troite svega 1-2 kcal/minutu a to preraunato znai da bi takvim tempom potroili jedan sladoled trebalo bi vam ravno 34 minute. Naravno, ovakve vam usporedbe dajem da biste se jasno opredjelili za neku od daleko jaih aktivnosti (plivanje, tenis, planinarenje, tranje). Netko e rei da je stara izreka kilogrami se istjeruju znojem staromodna, ali moram vas uvjeriti da su ak i najnovija istraivanja potpuno na strani ove izreke, naravno osim u sluaju genetskog tretmana kada se teina gubi bez ikakvog fizikog napora. Znastvenici tvrde a valjda za to imaju i dokaze, da starenje nastaje usporavanjem bazalnog metabolizma tj onda kada se aktivnosti smanje jer se tada dio muskulature ireverzibilno pretvori u masno tkivo. Propadanje miine mase je zapravo poetak kraja i sve se naglo usporava. Kao to dobar PC prati sve vae operacije i stvara zapis o tome to ste i kad uradili, tako tijelo prati vae muenje s redukcijom teine i reagira. Ako ste previe drastini, tijelo reagira u obliku iscrpljenosti, bljedila, tekog disanja i naglog umaranja ono daje do znanja da ne odobrava vae postupke, a ako nastavite istim tempom ono moe poduzeti i druge mjere. Ako nastavite redukciju drastinim metodama nekoliko puta godinje, tijelo moe rei dosta mi je toga tako da vas dovede do ruba ivanog sloma. Znajte da se tijelo ne ali i da bi posljedice mogle biti vrlo ozbiljne! Kod nekih osoba koje
81

dobrovoljno pristaju na gladovanje kao metodu kalorijske restrikcije, postoji problem psiholoke prirode tj. oni se nesvjesno kanjavaju za tako lo izgled time da ne jedu. Danas nije potrebno gladovanje jer ima metoda da se cilj postigne i bez toga. Dakle, nemojte muiti tijelo gladovanjem jer valjda ste gledali onaj film Imperija uzvraa udarac. Kad se pobuni tijelo je vrlo goropadno! Ve je odavno poznata energijska vrijednost sastojaka hrane: - ugljikohidrati - masti - proteini 4 kcal/gram 9 kcal/gram 4 kcal/gram

Iz ovoga se lijepo vidi zato kod mravljenja prvenstveno atakiramo na masti; zato to donose najvie kalorija! Ako dakle iz smjese raznih namirnica koje tijekom dana unesemo u tijelo izbacimo najveeg donatora a potom unesemo neke druge tvari koje imaju malo ili nikako kalorija, onda smo napravili energijsko razreenje tj. smanjili smo ukupnu energijsku vrijednost obroka. Manje je poznato da i neke druge komponente imaju znaajnu energijsku vrijednost na koju u pravilu zaboravljamo. Tako primjerice alkohol ima 7 kcal/gram zbog ega su najee ljubitelji piva debeli! I organske kiseline koje osobito troimo ljeti su znaajan izvor dodatnih kalorija: - octena kiselina - limunska i malina - mlijena kiselina 3,5 kcal/gram 2,4 kcal/gram 3,6 kcal/gram

Primjerice samo 5 grama octene kiseline na 100 ml daje 17,5 kcal to znai da ne govori istinu onaj tko vam kae kako kiseli krastavci ili druge kisele namirnice nemaju kalorijsku vrijednost.. Nikako ne treba podcjenjivati energijsku vrijednost alkohola jer po snazi odmah dolazi iza masnoa. Tako boca piva 0,5 l s 5-6% alkohola, moe imati ak 150 kcal..Ako ljeti kad je vrue popijete samo 3 takve boce, eto skoro 500 kcal to je ravno dobrom, masnom doruku! Tzv lagano pivo (light) ima oko 100 kcal. Iza toga slijedi velika aa vina cooler s 6,5% alkohola koje moe imati 125 kcal te na kraju dolaze likeri 1 aica 103 kcal. aica estice (oko 40 vol %) donosi oko 65 kcal: to vie aica tijekom dana vie kalorija! Ako pak pravite razne koktele i mikseve, kalorijska vrijednost naglo poinje rasti.Zamislite kad na aicu votke dodate au gustog soka narane koji sadri oko 100 kcal na koliko poraste energijska vrijednost napitka? Na kraju ne zaboravljamo spomenuti da alkohol iz raznih pia ima i druge uinke osobito na apetit kao i na proces topljenja masnog tkiva pa tako direktno sudjeluje u vaem reimu skidanja teine. Jetra razlae alkohol za energiju a potom masne kiseline pretvara u masno tkivo.Prevedeno na obian jezik to bi znailo da je alkohol u procesu energije prvi a tek tada na red dolazi masno tkivo, dakle alkohol tedi masno tkivo, to je za onog tko mravi kontraproduktivno. Iz svega je vidljivo da osoba koja eli mraviti mora alkohol izbjegavati ili svesti na najmanju moguu mjeru
82

Nita bez kontrolne vage! Sve poinje od nabavke precizne vage s namjerom da ponete kontrolirati svoju teinu. Dobro je da pripremite i blok s danima u mjesecu kako biste registrirali oscilacije teine. Znam da vam je to teko, da ocjenjujete kako je to teror nad tijelom i sve one druge floskule koje govorite ujutro dok se spremate na posao.Ali, moram vas upozoriti na ljudsku prirodu; sve to nije pod strogim nadzorom brzo se pokvari. KONTROLA je rije koja bi trebala odsada neprestalno lebdjeti nad vaom glavom a dobra vaga je mehanika naprava koja to mjerenje ini vjerodostojnim! Skinite se dakle u pidamu i vaite ujutro uvijek s praznim elucem! Mjerite svoju teinu prije odlaska na odmor i nakon povratka, prije blagdana i poslije. Dobit ete zanimljive podatke koji vam najbolje govore o vama samima! Broja potroenih kalorija daje do znanja koliko ste kalorija unijeli u tijelo i koliko ste potroili? Koliko moete potroiti standardnim poslovima u kui, oko kue, na stubitu u autu? Evo jednog bizarnog primjera; ima mnogo mlaih ljudi koji tijekom dana to zbog navike s to zbog psihike napetosti troe vakae gume. Stomatolozi kau da je vakanje zdravo za zube i desni a osim toga ostaje svjei zadah koji je vaan u meuljudskoj komunikaciji. Kod onih koji gube tjelesnu teinu vano je da vakalica nema energiju odnosno da je sugarless Jeli se netko zabavio istraivanjem koliko se potroi energije vakanjem? Naravno i to ni manje ni vie nego istraivai Klinike Mayo u Rochesteru SAD. Rezultati su pokazali da se vakanjem takve gume gubi 11 kcal/sat to bi preraunato na 3 sata dnevno moglo godinje iznositi i 12000 kcal odnosno 1-2 kg tjelesne teine! Jasno je da nitko ne moe svakodnevno vakati, ali moe posluiti kao indikator. vakanje gume slimerima moe posluiti kao psiholoka potpora da neto imaju u ustima i da neto vau. Strategija - domaa restrikcija kalorija Od brojnih pomonih sredstava spomenutih u ovoj knjizi koja stoje na raspolaganju prosjenom korisniku restriktivnih dijeta, potrebno je profilirati izbor domaih namirnica, kulinarne obrade i receptura za mravljenje. Po mom osobnom miljenju postoje brojna rjeenja koja se uz malo mate i strpljenja mogu ostvariti pod uvjetom da se koriste svi temeljni principi spomenuti u pojedinim poglavljima ove knjige. Budui da sam pledirao na promjenu navika kao kljuni imbenik za mravljenje, ovdje emo jo jednom ponoviti 10 kljunih savjeta to je potrebno uiniti da biste ostvarili konaan cilj - gubitak teine 1./ Smanjite broj obroka i koliinu jela u tanjuru, ali svakako zadrite doruak. Ako ste tei sluaj, jednostavno prepolovite obroke bez mogunosti da se obroci repetiraju. Za veeru voni jogurt! Hladnjak drite prazan tako da za svaku stvar morate ii u kupovinu, dakle hodanje! 2./ Uklonite masna jela (peenje, kobasice, slanina, govedske juhe, krmie, sireve, kolae od masnog tijesta, kremaste kolae, mesne umake) i nauite se

83

da postoje i druge lake namirnice. Jedite manje ali ee, nemojte se nikada najesti do kraja.. 3./ Izbacite iz kuhinje fritezu i pohanje kao metodu obrade namirnica, a uvedite kuhanje u loncima zdrave hrane i peenje na elektrinom grilu bez ikakvog dodavanja masnoe s strane. Ukratko, modernizirajte kuhinu! 4./ Govedinu i svinjetinu definitivno zamjenite s ribom, puretinom i piletinom pod uvjetom da obreete sve masne dijelove i izbacite salo. Ako piletina ima debelo potkono masno tkivo, skinite ga i bacite u kantu za smee. 5./ Bijeli kruh i pecivo zamjenite s to tamnijim itnim proizvodima po mogunosti od cjelovitog zrna, a restani i pire krumpir zamjenite s krumpirom koji je peen s ljuskom u rerni. Koristite kuhanu riu bez dodane masnoe. Nema umaka, nema preliva, nema majoneze! 6./ Konzumirajte velike koliine tekuine (prirodni sokovi kao primjerice narana i rajica, izvorska voda, mineralna voda) a naprosto zaboravite zaslaene i kofeinizirane osvjeavajue napitke i razne koncentrate koji su inae napunili nae samoposluge ()soft drinks) 7./ Poveajte broj dnevnih koraka tj. poveajte gibanje bez obzira kako i u kojem obliku (brzo hodanje, tranje, penjanje po stepenitu gore-dolje, planinarenje, tranje s djecom, veslanje, jurcanje po kuhinji, previjanje tijela preko stolca, odlazak u fitness centar, vonja bicikla, rad na spravama, cjepanje drva itd. 8./ Ne mravite zbog drugih ve zbog sebe pa prema tome ne pravite reklamu ni na poslu ni u kui. Radite potiho a pohvalite se tek kad imate pozitivne rezultate. Par skinutih kilograma je tek poetak bitke s debljinom..Nikada nemojte pretjerivati hvastanjem jer - ne zaboravite - imperija uzvraa udarac! Popularna Oprah 3 put se radovala i 3 puta grozno razoarala!.. 9,/ Nemojte lei iza objeda i nemojte obilato veerati. Obje opcije se nikako ne preporuuju i vrlo su vane u sklopu promjena naina ivota. Moda je to slatko ali gdje pie da vam u ivotu ba sve mora biti lako i slatko? Uostalom, floskula o potrebnom odmoru moe se rjeiti promjenom aktivnosti! 10./ Prestanite stalno misliti na hranu, kao primjerice to ima u hladnjaku, to je za ruak, to bi se dalo grickati uz TV itd! Nastojte popuniti svoje slobodno vrijeme do kraja i dokaite da ne ivite samo zato da biste jeli nego jedite tek da biste preivjeli!! Uz TV vaite sugarless gumu! Na jednom mjestu u knjizi sam spomenuo u emu je bila prednost peinskog ovjeka u odnosu na dananjeg homo urbanicusa; neprestalno je jurcao i bio u potrazi za hranom da bi preivio dok dananji ovjek neprestalno sjedi i hranu vadi iz hladnjaka da bi debljao. A kad mu namirnica ponestane, spusti se u lapama do samoposluge! Ako k tome cijelu no sjedi da bi odgledao ponudu dobrih TV filmova situacija postaje bezizlazna Ta se razlika na njemu i vidi. Kuno kino i noni TV program naprosto su opasna

84

napast ali svi koji imaju novaca jednako se utrkuju da tu napast uvedu u svoju kuu i potom pokau prijateljima?!.

Fokusiranje na (kalorije) masti


Fokusiranje na masti u sustavu restrikcija kalorija nije sluajno; masnoe imaju najmanje dvostruko kalorija kao ugljikohidrati. No nije u pitanju samo energetska vrijednost ve i sadraj zasienih masti i kolesterola. Najnepovoljnije namirnice u tom smislu su krumpirov ips, slanina, kobasice, masni sirevi i mlijeko s visokim sadrajem mlijene masti. Masne namirnice sobom ne nose zatitne tvari kao to je sluaj kod povra i voa zbog ega ih je dobro u najveoj mjeri izbjei. to to praktino znai? Birati posno meso, skidati salo i slaninu s mesnih komada pa i skidati kou s peradi nakon peenja. Izbjegavati umake i preljeve, osobito majonezu. Naravno i skrivenu masnou ioz masnog tijesta i kremastih kolaa! Izbjegavanje masti samo po sebi nikako ne znai sigurno mravljenje. To je kao i druge mjere samo uinkovita pomo uz generalnu promjenu stila ivota. Ako ste rijeili problem vika masnoa moda niste rjeili problem vika slatkih tekuina? I sada dolazimo do pitanja koliko je masnoa dovoljno odnosno potrebno za odvijanje tjelesnih funkcija? Ako koristite 2000 kcal/dnevno ne treba vam vie od 65 g masti. To je manje od 30% upravo kako je preporuilo ameriko udruenje za srce i krvoilni sustav (The American Heart Association). Moete ii i nie ali da znate da to nije dobro jer bi vam mogli faliti vitamini topljivi u mastima (ADEK) i poneke esencijalne masne kiseline. Da biste to izbjegli, dobro je za vrijeme tretmana uzimati omega-3 i alfa lipoinu kiselinu. Kako znati koliinu masnoa iz pojedinih jela i namirnica? Ve smo spomenuli namirnice koje su na crnoj listi a tome treba dodati izbjegavanje zafriga, pretjeranog preliva za salate, masnog namaza za kruh, preljevanje rotilja s uljem itd. Kod izbora mljevenog mesa traite ono s 8-10% a ne s 18-20% masti. Ako pak elite vie znati o energetskoj vrijednosti namirnica i sadraju masnoe, nabavite Prehrambene tablice ili ak softwerski paket koji za as mogu izbaciti svaku pojedinu kaloriju ukljuivo i onu od crne kave. Masno moete izbjei i na jednostavniji nain tj da to vie ukljuite u prehranu kuhano povre, itarice i voe jer e automatski ostati manje mjesta za masne namirnice. Takva promjena donijet e manje proteina i masti ali vie zatitnih tvari (vitamina i minerala) te grube vlaknaste strukture. Koja su temeljna pravila neophodna da biste izbjegli masne namirnice? jedite raznovrsnu hranu s malo mesa a vie povra i itarica ograniite unos ukupne masnoe (ne preko 65 g dnevno) ograniite unos zasienih masnoa iz mesa, mlijeka i jaja kontrolirajte pripremu hrane u kuhinji (friteza, zafrig) izaberite malomasno meso, mlijeko i sireve u restoranu odaberite jela na leo i rotilj

85

Kada se uz sav trud redukcija teine konano postigne, ostaje tei dio zadatka tj kako teinu zadrati. Naime, gubitak tjelesne teine neto je slino penjanju na postolje za medalje kod vrhunskih sportaa. Tekom mukom se dolazi do medalje ali jo tee se zadrava!

Mediteranska (malokalorijska) dijeta


Odluite li promjeniti svoj stil ivota osobito prehrane tad je prilika da krenete s mediteranskom prehranom koja je polu-vegetarijanskog tipa, malokalorijska po svojoj strukturi i mjiriljava po bijelom luku, ribi i crnom vinu. Kao to sam vie puta spominjao dovoljno je izbaciti svinjetinu i govedinu pa ste ostvarili preko 50% preduvjeta za redukciju tjelesne teine na mediteranski nain. Jo ostaje malo kontrole na ulazu (dizano tijesto, slastice, kolai, vrhnje, sladoled) i to je to! A recepte mediteranske i drugih domaih kuhinja moete nai na stranicama http://www.hrana.com Moram rei da ima vie tipova dijeta koje su vrlo sline mediteranskoj; tako postoji grka dijeta koja je zapravo prirodna, prehrana s dodatkom ribe i peradskog mesa ali bez svinjetine i govedine. Mnogo povra, voa i maslinova ulja te crnog vina. Mnogi Amerikanci dolaze upravo u Grku kako bi na mediteranskoj dijeti skinuli teinu za 30 dana..Ostaje otvoreno pitanje to bismo mogli uraditi na tom planu u Hrvatskoj? Ostali uinci restrikcije kalorija Kada unosimo znatno manje kalorija od dnevnih potreba, mi gubimo tjelesnu masu. Na to smo koncentrirani i to se zaista dogaa. Ali, istovremeno dogaaju se i neke druge stvari koje ne primjetimo! Ako gladovanje potraje dulje vrijeme to e zatiti va mozak od naglog starenja! Naime, kako starimo nae tijelo se mjenja. Stare stanice umiru i nestaju a sve je vei deficit radnih stanica na vitalnim mjestima. To je normalno. Ali kod Alzheimer-ove i Parkinsonove bolesti te stanice umiru znatno bre a osobito u mozgu i to nikako nije normalno jer funkcija mozga propada mnogo ranije nego to bi bio sluaj pod standardnim okolnostima. Skupina istraivaa s Florida University pod rukovodstvom dr Christiana Leevenburgha nainila je zanimljiv laboratorijski pokus; jednoj skupini takora dala je neogranien pristup hrani za vrijeme trajanja ivota a drugoj je hrana bila kalorijski ograniena tj dobivali su 40% manje kalorija. Dobiveni rezultati su pobudili veliku pozornost i znanstvenika i javnosti a osobito bolesnika. Razina proteina u krvnoj plazmi koja indicira smrt stanica porasla je u prvoj skupini prema oekivanju ali skupina koja je ivjela s 40% restrikcijom uope u krvi nije imala taj proteinindikator. No to nije sve; kod skupine koja je obilato hranjena protein koji titi mozak od propadanja pao je u krvi za 60% a narastao je kod druge gladne skupine Pokus fragmentacije DNA koji takoer slui kao jedan od indikatora smrti stanica bio je udvostruen kod dobro hranjenih ali je 36% bio manji kod slabo hranjenih takora! Prema tome ne jedete manje samo zbog toga da lijepo izgledate i strpate svoje tijelo u nekakav teinski okvir, ve zato da ouvate svoj mozak i kognitivnu funkciju a time i produite svoj aktivni ivot na prelijepoj kugli
86

zemaljskoj. Ovaj rad je publiciran u Journal of the Federation of American Societties for Experimental Biology a objavljen je i na WebMD. Ostali imbenici vani za teinu Kad pogledate tipinog sumo hrvaa koji se u slobodnoj interpretaciji moe definirati kao brdo mesa i sala, pomislite da takav mladi ovjek ne prestaje jesti jer se drukije naprosto tolika teina ne moe postii. Ali prevarili ste se; prema dobro uhodanoj tradiciji sumo hrvai jedu svega jednom dnevno premda se mora priznati da je taj obrok vrlo obilan. elim rei da nije sve u koliini hrane; igraju naravno i ostali imbenici (vizualni utisak, miris i okus, boja i kombinacija boja itd). Njihov sustav kontrole je navikao raditi na toj razini i veliki problem nastaje kad sumo hrva eli smanjiti svoju teinu i upisati se u obine smrtnike! Zato? Zatitni mehanizmi smatraju to nultim stanjem i sve drugo je poremeaj. Ako ponu naglo gubiti teinu, pone raditi ghrelin i javlja se neutaiva glad kojoj nitko ne moe odoliti! Popunjenost probavnog sustava vaan je imbenik da mozak dobije signale o sitosti. No popunjenost se ne mora postii namirnicama ve to mogu biti primjerice tiopljiva vlakna (galaktomanani) bez kalorijske vrijednosti. To se zove prevara organizma ali ne za dugo jer e nedostatak ugljikohidrata u takvom sadraju izazvati stopiranje inzulina i holecistokinina a to e opet povui neke druge posljedice. Sve u svemu organizam ovjeka (kao i ivotinje) u normalnim okolnostima odrava stalnu tjelesnu teinu to bi se kompjuterskom terminologijom moglo zvati setirana ili zadana teina. Ako ovjek tu teinu probije nerazumnim navikama, organizam se svim sredstvima slui da bi se vratio na zadano stanje! elim rei da osoba koja na silu i na brzake eli skinuti desetak kilograma vodi zapravo borbu s vjetrenjaama! Ovdje moram dodati jo neto; kada je izvrena redukcija hrane, brzina bazalnog metabolizma se sputa (radi kompenzacije) to je jo jedan od razloga zato se teina teko gubi dijetama Moete pojesti 1 kola ili 3 pa je razlika u koliini (i energiji) ogromna. Viak se kao i uvijek taloi u obliku sala. Jedno je to vi nemate osjeaja za mjeru a sasvim drugo su uglikohidrati kao standardna komponenta hrane. Naime, kakvi su takvi su ugljikohidrati imaju samo polovicu energijske vrijednosti masnoa! Prema proraunu Coverta Baileya, strunjaka za fitness i autora knjige The Fit or Fat, ena kojoj je stalo do zdravlja, ne bi smjela imati vie od 22% masnog tkiva u odnosu na ukupnu tjelesnu teinu dok je za mukarce krajnja granica 15% masnog tkiva. Da bi se taj odnos nekako odrao u ravnotei, potrebno je mjeriti koliinu masnog tkiva u odnosu na miinu masu. Uostalom, to je stalna praksa nekih sportskih disciplina, primjerice body buildera Zbunjujue vrste ugljikohidrata Nadam se da vas ove stvari oko koliina nisu previe zbunile pa se isto tako nadam, da vas nee zbuniti ni slijedee. Ugljikohidrati su integralni dio itarica, voa i povra dakle biljnog su podrijetla. Ako ste u stanju dozirati
87

ugljikohidrate, ne prijeti vam gotovo nikakva opasnost. Sve u svemu u stratekim tokama za reim mravljenja, redukcija ugljikohidrata daleko zaostaje iza masnoa. Jednostavni eeri imaju sasvim jednostavnu kemijsku strukturu i slatkog su okusa, a kompleksni se granaju u lancima i gube slatkou. Prvi se lako i brzo apsorbiraju (i troe kao energenti) a drugi se sporo apsorbiraju i troe sukcesivno. Brzi i spori ugljikohidrati; prvi su veliki potroai inzulina a drugi paraju inzulin..elite li dakle sauvati svoju guterau za dugi vijek, nemojte ju svakodnevno mikati s slatkim vodicama, ve maksimalno koristite kompleksne ugljikohidrate (kuhano povre, kruh od cjelovitog zrna, voe). Ako je organizam zdrav i sve normalno funkcionira, eer iz krvi (glukoza) ima stabilnu razinu koja se bitno ne mjenja bez obzira na konzumirane namirnice. Naalost, kod gojaznih ljudi i u nekim drugim sluajevima dolazi do poremeaja i javlja se hipoglikemija. Jednostavni eeri iz namirnica su stolni eer (saharoza), voni eer (fruktoza) i mlijeni eer (laktoza). Namirnice koje sadre ove eere su jednostavni ugljikohidrati i tu jo spadaju smei eer, melasa, kukuruzni sirup, med i sirup od javora. Naravno da se ovdje mogu ubrojiti i neke namirnice preteito sastavljene od jednostavnih eera kao to su gusti voni sokovi, bonboni, kolai i slatko pecivo. Nisu svi jednaki to znai da ih ne treba tretirati na isti nain. Naime, dok primjerice glukoza ima GI 100, fruktoza ima 70 a maltoza preko 100. Pored sloenog kemijskog sastava, kompleksni ugljikohidrati sadre mnogo vlaknaste strukture. i obino ih nazivamo krobovi. Takve su namirnice kruh, itarice, krekeri, ria, tjestenina, kukuruz, graak, grah, bob, lea, krumpir i druge. Ako pogledate kako se hrane vrhunski sportai, primjetit ete da preteito troe upravo spore dakle kompleksne ugljikohidrate da ne bi uzbudili duha koji se zove inzulin. Prema tome generalno pljuvanje po ugljikohidratima kao vinovnicima debljine, nema nikakvog znanstvenog uporita tj ono je jedino u mati autora carbophobie Problem suvremenog ovjeka koji se hrani iz samoposluge, jeste prevaga jednostavnih eera nad kompleksnim zbog ega se javlja viak tjelesne teine (pretilost) s svim posljedicama (dijabetes, bolesti krvnih ila i srca). Kod toga su kljuna 2 imbenika; neaktivnost s jedne i soft drinks s druge strane! Ne elim kod toga rei da su jednostavni eeri loi...Njih je naprosto previe a s njima ne dolazi u tijelo dovoljno vlaknaste strukture, vitamina i zatitnih tvari. Sintetika iz pet ambalae koja je potiho ula u na ivot i potpuno zauzela mjesto izvorskoj vodi, donijela je nepotrebni kukuruzni sirup, to je naravno isti viak, prazne kalorije. U poetku je bila samo Cola a sad imate najmanje desetak vrsta slatkih vodica s kofeinom ili bez. I naa djeca su zapravo zaboravila emu slui obina voda. Jednostavni ugljikohidrati oznaavaju preraene namirnice a kompleksni intaktne (neobraene). Naravno, ima (kao i uvijek) jedan izuzetak; mlijeko sadri jednostavni ugljikohidrat laktozu a mlijeko nam treba kao izvor kalcija. Prema tome,

88

mlijeka se neete odrei, to ne vrijedi za jednostavni ugljikohidrat iz kolaa (saharozu). to je namirnica blie prirodi manje je jednostavnih a vie kompleksnih ugljikohidrata. To se najbolje vidi u razlici izmeu crnog (cjelovitog) i bijelog (rafiniranog) kruha. Svjee voe je blizu prirode, a voni sokovi dosta daleko jer su viestruko preraeni. Isto tako u ljusci peeni krumpir je daleko zdraviji od prenog krumpira (french fries) koji je proao nekoliko faza u procesu prerade. Isto tako je kod odnosa smee i bijele rie; smea je blia prirodi a bijela je preraena a za vrijeme prerade dolazi do promjena. Jasno elim rei slijedee; nita nije otrovno, nita nije opasno, nitko nije bijela smrt ve je naprosto jedna opcija bolja od druge. ovjek treba birati za sebe uvijek najbolju opciju! Sve osim mesa i masti sadri ugljikohidrate, pa svi zagovornici tzv panike od ugljikohidrata (karbofobisti) upuuju na visoko proteinske namirnice (meso, sireve, jaja). krobasta hrana ne deblja! Da li onda ipak postoji razumna smanjena potronja ugljikohidrata (low carbohydrate diet). Naravno! Visoko ugljikohdratna hrana prosjeno sadri 50-60% energetske vrijednosti od ugljikohidrata, a plan za redukciju ugljikohidrata bi bio 40-45% ali nikako ne ispod te granice. Na taj nain zadravate razinu energetskih izvora kao i pratee elemente tj vlaknastu strukturu, vitamine i zatitne tvari. Za reim redukcije tjelesne teine, jednostavni eeri nisu poeljni pa je temeljno pravilo to manje zaslaenih namirnica (low sugary food). Suprotno tome, kompleksni ugljikohidrati su viestruko poeljni; prvo zato to ne optereuju inzulin, to se sporije aporbiraju i zato to dobro popunjavaju probavni sustav. Za razliku od jednostavnih ugljikohidrata koji spadaju u visoko glikemine namirnice, kompleksni ugljikohidrati spadaju u srednje ili nisko glikemine namirnice. Da ponovimo jo jednom; u kompleksne ugljikohidrate spadaju krumpir, tjestenina, kruh od cjelovitog brana, itarice, voe i povre. Strunjaci ocjenjuju da je najbolje kada konzumiramo 55-60% energije od kompleksnih ugljikohidrata. No moram napomenuti slijedee: najbolji su kuhani kompleksni ugljikohidrati jer se zafrigom i drugim postupcima unosi nepotrebna koliina masnoe i tada ugljikohidrati ponu debljati. Ne deblja krob ve deblja masnoa dodana da bi krob bio ukusniji. Umaci, majoneza, bogati zafrig i kiselo vrhnje su ubojice iz tanjura a ne krob! Ponavljam, tko skida teinu ne treba izbjegavati krobaste namirnice ve masnoe! Hrana bogata krobom nije bogata kalorijama kao to se misli osim ako se ne radi o velikim koliinama. Treba vam energija ugljikohidrata a ne od masnoa osim ako niste umski ili pruni radnik. Prema tome ona poznata pria kako su najbolji pek s enjakom spada u proli milenij! Nasluao sam se pria o tome kako krumpir deblja a pogotovo kolai. Kod toga su sve oi uprte u ugljikohidrate a ispod njih zapravo izviruju skrivene masnoe. Jedno je pire krumpir s maslacem ili vrhnjem a sasvim drugo krumpir peen u ljusci. Meu istim teinama razlika u kalorijama je vie od
89

100 kcal i zato nisu krivi ugljikohidrati ve masti. Krumpir moe popiti strano puno masnoe to se najbolje vidi kod french fries-a! Obini kola i kola od masnog (lisnatog) tijesta je golema energijska razlika, a ako je dodan nadjev (kremasta fila) onda pogotovo. Zato su torte na glasu kao kalorijske bombe, a na glasu je i croissant s sirom ili okoladom. Policajci su u SAD prosjeno debeli zato to na kisocima mogu dobiti samo visoko masne namirnice - hamburgere i donutse! Dakle, pokuajte otvoriti vae oi na skrivene masnoe. Strategija ugljikohidrati prema glikeminom indeksu! Prema utjecaju na razinu glukoze u krvi a kao znaajno mjerilo vrijednosti ugljikohidrata, 1981 godine stavljen je u funkciju glikemini indeks. Uveden je da pomogne posebnim kategorijama ljudi (dijabetiari, sportai, trudnice, slimeri) radi odravanja razine glukoze u krvi stabilnom. Dugo vremena nije bio ozbiljno shvaen niti koriten, ali sada se bez njega ne bi mogla ni zamisliti konana ocjena kvalitete jednog obroka za redukcjski jelovnik. Mnogi smatraju da je otkrie uloge glikeminog indeksa revolucionarna novina u vrednovanju obroka. Kao standard se koristi glukoza (GI 100) ili bijeli kruh (u SAD). Namirnica s visokim GI izaziva rapidni porast glukoze u krvi i brzo otputanje inzulina. Meutim, to vie inzulina to vea glad i mogunost hipoglikemije! Dakle, to se guteraa vie mika to je glede mravljenja loije! Premda svaka namirnica ima svoj GI, znanstvenici su ih grubo svrstali u skupine s visokim GI (bijeli kruh, krumpir, itarice za doruak, ria, energetske tekuine s glukozom) s umjerenim GI (energetske tekuine s saharozom, cola napici, voni sokovi na bazi fruktoznog sirupa, tropsko voe, smokve) i namirnice s niskim GI (mlijeko i mlijeni proizvodi, grahorice, lea, zob, jabuke). Bez poznavanja GI ne moe se predvidjeti kako e neka hrana utjecati na razinu glukoze u krvi, a od toga u velikoj mjeri ovisi da li e u kritinom trenutku biti dovoljno energije na raspolaganju ili ne. Jasno je da se sada mogu izvesti razne manipulacije, tj podeavanja razine glukoze u krvi prema stvarnim potrebama. Pogledajte dijabetiare; oni su savladali tehniku kontrole razine glukoze u krvi ali ne zbog portskih aktivnosti, ve zbog osobnog zdravlja. ak to vie za njih je to pitanje ivota ili smrti! Ne treba zaboraviti da je kontrola glikeminog indeksa namirnica vana i kod redukcije tjelesne teine; naime znanstveno je potvreno da hrana s niskim GI ima sposobnost da dulje vremena daje osjeaj sitosti, to je za sve slimere velike tjelesne mase jako vano. O prednostima poznavanja glikeminog indeksa govore i posebne knjige pod nazivom The Glucose Revolution i The G.I. Factor koje su nedavno izasle u SAD. Premda se GI namirnica godinama koristi kod dijabetiara pa odnedavno i kod sportaa, potpuno su zaboravljeni slimeri tj svi oni koji podnose razne dijete da bi izgubili kilograme teine. Jedino je Atkinsova, visoko proteinska dijeta uzela u obzir i ovaj moment pa tvrdi da se sustavnom upotrebom nisko glikeminih namirnica mogu poluiti izvrsni rezultati..Uostalom o tome se dosta govori u knjigama dr Atkinsa i dr Searsa Sugar boosters i The Zone Diet
90

Savjet: Birajte namirnice niskog GI koje ne provociraju guterau na luenje inzulina Visoki GI imaju:glukoza 100, glukozni (bonbonski) sirup 94, krumpir 85, corn flakes 84, graham krekeri 74, bijeli kruh 80, bijelo pecivo 72, med 73, lubenica 72, rozine 64, gazirani napici 68, soft drinks 83 Umjereni GI imaju: eer (saharoza) 60, ria bijela 56, sok od narane 57, kukuruzne kokice 55, banana 52, slatki krumpir 50, graak i grah 48, tjestenina 41, sok od jabuke 41, Niski GI imaju: jabuka i kruka 36, fruktoza 23, graak i grah 33, obrano mlijeko 32, punomasno mlijeko 27, jeam 25, energetske ploice tipa Power bar 31 Ovaj popis daje na uvid GI onih najvanijih namirnica s tim da je glukoza (groani eer) s indeksom 100. Upozoravamo slimere na visoko glikemine namirnice, koje kada se konzumiraju u veim koliinama mogu izazvati nagli pad eera u krvi (hipoglikemiju). Kada se to dogodi, guteraa naglo izlui inzulin da bi sruila eer i kada razina eera padne, moe doi do slabosti, vrtoglavice i kolapsa (hipoglikemini kolaps). Slabo glikemine namirnice ne provociraju luenje inzulina na takav nain, jer postupno otputaju eer. Naravno da ovdje dolazi u obzir kombiniranje namirnica visokog i niskog GI tako da se agresija na inzulin osjetno smanjuje. Savjet: Kad analizirate GI, uvijek traite podatke za individualne namirnice a ne njihovu kombinaciju Pitanje je kako se prealtati na nisko glikemine namirnice? itarice za doruak zamjeniti punim itnim zrnom, peninim posijama, i zobenim pahuljicama. Bijeli kruh zamjeniti to tamnijim po mogunosti na bazi cjelovitog itnog zrna ili rai, a krumpir zamjeniti tjesteninom od iste semoline (Barilla). Temeljem podjele namirnica na one visokog i niskog GI mogli bismo reci da ne preporuuju se kukuruzni i maltozni sirup, krumpir i bijeli kruh i pecivo, soft drinks, eer, med, melasa, alkoholna pia osim crnog vina, te standardni snack proizvodi na bazi krumpira i kukuruza (chips, flips, popcorn). preporuuju se namirnice niskog glikeminog indeksa kao to su povre i povrtni proizvodi, voe i voni proizvodi bez dodanog eera, sve namirnice zaslaene umjetnim sladilima i fruktozom, meso i mesne preraevine, mlijeko i mlijeni proizvodi, oraasti plodovi, .

Budui da se omiljeni snack proizvodi zbog visokog GI ne preporuuju, u zamjeni mogu posluiti oraasti plodovi, masline itd Od svih vrsta kruha bijeli (francuski) apsolutno nije poeljan jer ima najvii GI tj 96, a najnii je raenac s GI 50. Od itarica za doruak najvii GI imaju riine pahuljice (90) i corn flakes 84 a najnii zobene pahuljice. Omiljeni muesli imaju umjeren GI (60) pa
91

se mogu koristiti osobito u kombinaciji s nekim nisko glikeminim namirnicama. Jeam meu itaricama ima najnii GI 25, ali se on rijetko koristi osim u bijeloj kavi. Ria koja se nalazi u dosta jela kao prilog ima GI 70 to nije mnogo ako se kombinira s drugim nisko glikeminim namirnicama. Keksi i krekeri ovisno o vrsti imaju GI izmeu 70-75 pa se s njima ne smije pretjerivati. Sve drugo nije vrijedno spomena jer se kree u rasponu od 45-55 ako se iskljui krumpir u svim oblicima koji jedini meu povrem dostie i GI 90..Voe preporuujemo u neogranienim koliinama jer je GI prosjeno 45 s tim da je raspon od greipfruita 21 pa do ananasa 66 i lubenice 72. Marelica osuena 35, jagoda 32, jabuka 39, narana 40, groe 45, rozine 64 Od povra treba preskoiti skoro sve vrste krumpira osobito pommess frittess (75). Kaem skoro jer kuhani mladi krumpir u ljusci ima sasvim pristojan GI (57) Rajica je samo 38 pa prema tome ketschup se moe koristiti neogranieno. Mnogi ne znaju da je mrkvica jako slatka i ima GI 92. Sve vrste graha su (ovisno o vrsti) od 50-60, soja ima malen GI 32 pa se toplo preporuuje itd. Glikemini indeks rangira namirnice i njihovu konanu vrijednost prema tome kako pobuuju inzulin odnosno kako djeluju na razinu glukoze u krvi. Glikemini Indeks daje dragocjeni podatak o porastu ili snienju glukoze u krvi. Koja je krajnja svrha? Kontrola statusa eera u krvi! Izgleda da je to najvanije za dijabetiare, ali nita manje za vrhunske portae kao i slimere. Naime, tko uspjeno nadzire glukozu u krvi izbjegava i sve nezgodne posljedice koje iz toga proizlaze. .Mnogi od nalaza u vezi s glikeminim indeksom su iznenaujui; primjerice peeni krumpir ima GI koji je vei od eera! Jo vee iznenaenje je vrlo niski GI jedne vrste graha koji se zove Chana dai Slijedee ugodno iznenaenje je nizak GI za perlirani jeam (36) to je daleko najnie meu itaricama. Sasvim neoekivano smea ria ima GI 79 a penica i vie od toga. Do sada su znanstvenici odredili GI kod nekih 300 namirnica ugljikohidratnog tipa. Kao to je sasvim jasno kada se radi o vrhunskim portaima, klju je jesti to manje visokoglikemine a to vie niskoglikemine hrane. Kod toga izbor namirnica ima presudnu ulogu. Kako utvrditi GI indeks u obroku? Kao to smo rekli glikemini indeks je mjerilo kvalitete ugljikohidrata a ne kvantitete. Meutim, glikemini indeks nije nikakvo mjerilo kada je u pitanju veliina obroka. Naime, on ostaje isti pojeli mi 10 ili 1000 grama tog ugljikohidrata! Provokacija inzulina je izvrena ili nije izvrena. Moemo to objasniti i na drugi (jednostavniji) nain; vi moete pojesti dvostruko vie ugljikohidrata iz namirnice koja ima GI 50 u odnosu na drugu namirnicu koja sadri ugljikohidrate s GI 100 pa e razina glukoze biti ista! Savjet: Nemojte provocirati guterau jer vam mora trajati cijeli ivot! U tom smislu izvren je veliki broj istraivanja kako na dijabetiarima tako i na portaima dobrovoljcima. Koliina od 50 grama ugljikohidrata data je skupini s dijabeteasom i skupini koja nema dijabetes. Taj obrok ugljikohidrata
92

je specificiran posebnom metodologijom, a to znai da su vlakna bila iskljuena. Obrok od 200 grama kuhanih pageta sadri tono 50 grama ugljikohidrata. To je posluilo kao temeljni obrok (test obrok) i usporeivalo se s obrokom bijelog kruha kroz period od 2-3 sata s ciljem da se utvrdi kakva e biti reakcija. Dobiveni podaci su zanimljivi a ponekad iznenaujui. Sruene su i neke od ranije vrlo tvrdih teza. Primjerice, da banana ima nizak GI (43) to znai da se moe koristiti kod portova izdrljivosti pa i tenisa. Naknadnom provjerom je utvreno vie stupnjeva zrelosti banane pa onaj zadnji ima ak GI 74! Treba dakle biti oprezan i rei da pri izboru ugljikohidrata ne moe jedini kriterij biti njegov glikemini indeks; u pitanju je naravno vie imbenika kao ukupna koliina ugljikohidtrata, vrsta i koliina masnoe te koliina i vrsta vlaknaste strukture Mjeane namirnice i GI to e se dogoditi s glikeminim indeksom u mjeanim (miksanim) proizvodima pitaju se mnogi itatelji? Da li se na neki nain GI moe predvidjeti? Vie studija nainjenih posljednjih godina kau - da! ak u 12 studija je naeno upravo ono to se oekivalo (velika sigurnost predvianja). Kako? Jednostavno pomnoite postotak ukupnog ugljikohidrata od svake namirnice iz smjese s njegovim glikeminim indeksom i dobit e te zbrajanjem GI itave smjese. Naalost, proizvoai takvih prehrambenih smjesa jo uvijek ne nalaze potrebe za izraunom glikeminog indeksa na deklaracijama proizvoda ali zasigurno e se i to jednog dana dogoditi. Tipini mjeani obrok je pizza i to je posebno zanimljivo, svima izgleda kako upravo pizza odrava razinu glukoze u krvi stabilnom dulje vrijeme nego bilo koji drugi obrok. Budui da za to vjerovanje nema jo uvijek nikakve znanstvene potvrde, fenomen ostaje do daljnjeg misterija..portai vole pizzu i esto je koriste kada ne ele nikakvih problema s provokacijom inzulina. Ria i krumpir su najvie istraivani vezano uz GI naprosto zato to su to 2 namirnice koje najee ine prilog jelima i najvie se koriste od Istoka do Zapada. Statistiari su otili tako daleko pa su pobrojali 24 studije o GI kod krumpira i 49 studija za GI rie. Razlika u njihovim GI je razlika u strukturi kroba tj odnos izmeu amiloze i amilopektina. Naime, svaka krobasta namirnica ima drukiji omjer ovih komponenti, a taj omjer u velikoj mjeri ovisi i o stupnju zrelosti namirnice. Krumpir prolazi kroz vie faza to znai da ima vie GI . Kod rie stvar ovisi o vrsti i stupnju tehnoloke obrade; tako sorta BASMATI iz Australije ima osrednju vrijednost GI jer prirodno ima vii sadraj amiloze. Tzv slatka ria (sweet rice) od koje se u azijskim restoranima pripremaju izvrsni umaci i koja ima voskastu konzistenciju uope nema amiloze, to znai da ima najvii GI koji je sasvim blizu bijelom kruhu! Savjet: Potraite long-grain riu niskog GI

93

Suprotno toj (high GI) sorti, postoji ona izrazito dugog zrna (long-grain rice) koja vrlo visoki sadraj amiloze i znaajno nii GI. Ukratko, to to znai? To znai da bi vrhunski portai i slimeri morali jako dobro poznavati namirnice koje svakodnevno stavljaju u usta! Postoji li razlika u GI izmeu bijele i smee rie? Nema bitne razlike jer su u pitanju kako rekosmo, samo sortna svojstva. Preporuujemo da kod rie izbor bude Basmati, a kod krumpira bijela sorta za koju je dokazano da ima neto nii GI. Fruktoza i fruktozni sirup Ljudi mjeaju voni eer (fruktozu) i fruktozni sirup to su 2 potpuno razliita pojma. Fruktoza je eer vee slatkoe od saharoze, ali manjeg GI od glukoze koja slui kao standard. Kao to smo ve spominjali ista fruktoza u prahu ima GI 70 ali fruktozni sirup je smjesa eera u kojoj ima samo oko 50% fruktoze dok je ostalo glukoza. Zbog toga dakle, fruktozni sirup ima GI slian saharozi tj GI = 65. Prema tome mogli bismo rei da su napici na bazi fruktoznog sirupa daleko povoljniji od napitaka koji su dobiveni od kukuruznog sirupa koji je naalost najee sladno sredstvo. Standardni gazirani napici tipa Fanta imaju zbog toga visok GI (97) a poneki kao Lucosade i vie (136). Od napitaka koji su izuzetno povoljni za portae istiem sojino mlijeko s vrlo niskim GI 43. Standardno pecivo za hamburger koje se esto koristi jer ga dobijete na svakom kiosku ima GI 87. Glikemini indeks je dakle, relativna vrijednost u odnosu na 2 standarda; glukozu i na bijeli kruh. Dok je prva mjera uobiajena u Europi, druga je u Americi. Ako vrijednost GI prema bijelom kruhu pomnoite s 0,7 dobit ete vrijednost po europskom nainu tj prema glukozi koja je 100. Zato vam je potreban glikemijski indeks? Kada nauite koristiti glikemijski indeks, onda ste savladali inzulin kojeg svi znanstvenici uvaavaju kao dirigenta metabolizma ili glavnog urednika svih zbivanja kod produkcije tjelesne energije. Ima i onih kao to je primjerice dr Mercola iz SAD koji uope ne priznaju razlike meu ugljikohidratima jer se na kraju kako kae - sve u crijevima razlae na glukozu! On dijeli ugljikohidrate na fibers i nonfibers; vlakna su za vas dobra a ugljikohidrati nisu! No ima neto to je zaboravio; s nekim eerima (galaktoza, riboza) nije mogue isprovocirati luenje inzulina. Sreom ovakva stajalita nisu dobila potporu slubene medicine I da pokuamo privesti ovom poglavlje zakljuku; nisu ugljikohidrati problem, ne deblja se od kruha, krumpira, rie i tjestenine ve od ukupnog kalorijskog unosa i od trajanja tog unosa. Dakle, ne treba odrezati ni masti ni ugljikohidrate ve ukupnu koliinu namirnica (broj i veliinu obroka) i tako izdrati vie od godinu dana. To je dragi itatelji zakljuak velike skupine eminentnih znanstvenika Stanford University i Yale koji su nainili metaanalizu od 107 dijeta u periodu od 1996-2003 godine i kod toga ukljuili 3268 korisnika tih dijeta iz cijelog svijeta. Rad je objavljen u Journal of the American Medical Association (broj 9 od 2003). Zanimljivo da se to dogodilo samo par dana nakon smrti dr R. Atkinsa koji je smatrao ugljikohidrate glavnim krivcem

94

za debljinu Amerikanaca i koji je svojski zagovarao upravo restrikciju ugljikohidrata (carbophobia)! REFERENCE
Goran, M. I). Metabolic precursors and effects of obesity in children: a decade of progress, 1990-1999. Am. J. Clin. Nutr. 2001, 73: 158-171 Butte, N. F, Wong, W. W, Hopkinson, J. M, Heinz, C. J, Mehta, N. R, Smith, E O'B. Energy requirements derived from total energy expenditure and energy deposition during the first 2 y of life. Am. J. Clin. Nutr. 2000, 72: 1558-1569 Ricquier, D., Bouillaud, F.). Mitochondrial uncoupling proteins: from mitochondria to the regulation of energy balance. J Physiol Lond 2000, 529: 3-10 Frisancho, A R. Prenatal compared with parental origins of adolescent fatness. Am. J. Clin. Nutr. 2000, 72: 1186-1190 Stensel, D. J, Lin, F.-P., Nevill, A. M). Resting metabolic rate in obese and nonobese Chinese Singaporean boys aged 13-15 y. Am. J. Clin. Nutr. 2001, 74: 369-373 Johnson, M. S., Figueroa-Colon, R., Herd, S. L., Fields, D. A., Sun, M., Hunter, G. R., Goran, M. I.). Aerobic Fitness, Not Energy Expenditure, Influences Subsequent Increase in Adiposity in Black and White Children. Pediatrics 2000, 106: 50e-50 Hoffman, D. J, Sawaya, A. L, Coward, W A., Wright, A., Martins, P. A, de Nascimento, C., Tucker, K. L, Roberts, S. B Energy expenditure of stunted and nonstunted boys and girls living in the shantytowns of Sao Paulo, Brazil. Am. J. Clin. Nutr. 2000, 72: 1025-1031 Hoffman, D. J, Sawaya, A. L, Verreschi, I., Tucker, K. L, Roberts, S. B Why are nutritionally stunted children at increased risk of obesity? Studies of metabolic rate and fat oxidation in shantytown children from Sao Paulo, Brazil. Am. J. Clin. Nutr. 2000, 72: 702-707 Goran, M. I., Weinsier, R. L). Role of Environmental vs. Metabolic Factors in the Etiology of Obesity: Time to Focus on the Environment. Obes Res 8: 2000, 407-409 Treuth, M. S, Butte, N. F, Wong, W. W). Effects of familial predisposition to obesity on energy expenditure in multiethnic prepubertal girls. Am. J. Clin. Nutr. 2000, 71: 893-900 OBESITY: THE ROLE OF A SEDENTARY LIFE STYLE. Journal Watch (General) 1988: 2-2 Groff J.L., et al. Advanced nutrition and human metabolism. New York: West Publishing Co., 1995 Silverstone T., et al. The clinical pharmacology of appetite suppresant drugs. Int J. Obes 1984;8.1:23-33 Rosenbaum, M., Leibel, R. L., Hirsch, JObesity. N Engl J Med . 1997, 337: 396-407 Astrup A., Enhanced thermogenic responsiveness during chronic ephedrine treatment in man. Amer J. Clin Nutr 1985;42:83-94. Dulloo Ag., et al. Potentiation of the thermogenic antiobesity effects of ephedrine by dietary methylxanthines: adenosine antagonism or phosphodiesterase inhibition. Metabolism: Clinical and Experimental 1992;41:1233-1241. McNaughton L., et al. Acomparison chinese and russian ginseng as ergogenic aids to improve various facets of physical fitness. Int Clin Nutr Rev 1989;9:32-37.

95

.Morazzoni P. et al. Hypericum perforatum. Fitoteropia 1995;66:43-68. 17Harrer G. et al. Treatment of mild/moderate depression with hypericum. Phytomed 1994;1:3-8.18 Cangiano C. et al. Eating behavior and adherence to dietary prescriptions in obese adult subjects treated with 5-hydroxytryptophan. Am J Clin Nutr 1992;56:863-67. Kalman D., et al. The effects of pyruvate supplementation on body composition in overweight individuals. Nutrition 1999 May;15(5):337-40 Millward D.J., et al. Role of thyroid insulin and cortico-steroid hormones in the physiological regulation proteolysis in muscle. Prog Clin Biol Res 1985;180:531-542. Figueroa-Colon, R., Arani, R. B, Goran, M. I, Weinsier, R. L (2000). Paternal body fat is a longitudinal predictor of changes in body fat in premenarcheal girls. Am. J. Clin. Nutr. 71: 829834 Roberts, S. B, Lucas, A., Hirsch, J. (2000). Low energy expenditure as a contributor to infant obesity. Am. J. Clin. Nutr. 71: 154-155 Stunkard, A. J, Berkowitz, R. I, Stallings, V. A, Schoeller, D. A (2000). Reply to SB Roberts et al. Am. J. Clin. Nutr. 71: 155-156 Moody, D. E., Pomp, D., Nielsen, M. K., Van Vleck, L. D. (1999). Identification of Quantitative Trait Loci Influencing Traits Related to Energy Balance in Selection and Inbred Lines of Mice. Genetics 152: 699-711 Stunkard, A. J, Berkowitz, R. I, Stallings, V. A, Schoeller, D. A (1999). Energy intake, not energy output, is a determinant of body size in infants. Am. J. Clin. Nutr. 69: 524-530 Rosenbaum, M., Leibel, R. L. (1998). The Physiology of Body Weight Regulation: Relevance to the Etiology of Obesity in Children. Pediatrics 101: 525-539 Goran, M. I., Gower, B. A., Nagy, T. R., Johnson, R. K. (1998). Developmental Changes in Energy Expenditure and Physical Activity in Children: Evidence for a Decline in Physical Activity in Girls Before Puberty. Pediatrics 101: 887-891 Sun, M., Gower, B. A., Nagy, T. R., Trowbridge, C. A., Dezenberg, C., Goran, M. I. (1998). Total, resting, and activity-related energy expenditures are similar in Caucasian and AfricanAmerican children. Am. J. Physiol. 274: 232E-237 Salbe, A. D., Weyer, C., Harper, I., Lindsay, R. S., Ravussin, E., Tataranni, P. A. (2002). Assessing Risk Factors for Obesity Between Childhood and Adolescence: II. Energy Metabolism and Physical Activity. Pediatrics 110: 307-314 Astrup A., Enhanced thermogenic responsiveness during chronic ephedrine treatment in man. Amer J. Clin Nutr 1985;42:83-94. Dulloo AG., Ephedrine, xanthines and prostaglandin inhibitors: actions and interactions in the stimulation of thermogenesis. Int J Obesity 1993;17(Supplement):S35-S40. Astrup A, et al. The effect and safety of an ephedrine/caffeine compound compared to ephedrine, caffeine and placebo in obese subjects on an energy restricted diet. Int J Obes 1992; 16(4):269-77. Angelucci E., et al. Chemical evaluation of guarana seed. Bol Inst Tech Ailment 1978;56:183. Astrup A, et al. The effect and safety of an ephedrine/caffeine compound compared to ephedrine, caffeine and placebo in obese subjects on an energy restricted diet. Int J Obes 1992; 16(4):269-77. 96

Dulloo Ag., et al. Potentiation of the thermogenic antiobesity effects of ephedrine by dietary methylxanthines: adenosine antagonism or phosphodiesterase inhibition. Metabolism: Clinical and Experimental 1992;41:1233-1241. Daly P., et al. Ephedrine, caffeine and aspirin: safety and efficacy for treatment of human obesity. Int J Obes 1993;17(1):S73-78.

97

Glava esta

OTAPANJE MASNOG TKIVA (TERMOGENEZA)


Metabolizam i nenamjerno mravljenje - Hibernacijska termogeneza Tamno masno tkivo i termogeneza - Termogeneza ovisi o fizikoj aktivnosti - Otapanje trbunog masnog tkiva - Koliko kalorija troimo Mravljenje kod sportaa - Spaljivanje masnog tkiva - Izraun redukcije tjelesne mase kod sportaa - Redukcija teine - greke i kljuna pravila Postoji li inteligentna redukcija teine - Redukcija teine pomou piruvata i kroma

98

Metabolizam i nenamjerno mravljenje Poznato vam je da je va metabolizam vezan za tjelesnu teinu zbog ega imate obiaj rei kako vam je metabolizam usporen ili ubrzan. No optika je varka oekivati da se na metabolizam u cjelini moe djelovati. to je to metabolizam? Metabolizam je kompleksan biokemijski proces koji kombinira hranjive tvari i kisik radi oslobaanja energije. Ili drukije reeno; to je produkcija topline od spaljivanja kalorija. A poznato je, bez energije nema pokretake snage, nema rada stanica, tkiva i organa ili preciznije nema obavljanja vanih tjelesnih funkcija. Postoje 2 faze metabolizma pozitivna anabolina i negativna katabolina. U prvoj se tkiva grade iz dobivenih hranjivih tvari a u drugoj razgrauju. Jedna je konstruktivna a druga je destruktivna. Ako uete u katabolinu fazu, vie se troi nego gradi a rezultat je postupno mravljenje. Metabolizam se mjeri u kcalorijama a broj potroenih kalorija dnevno, ovisi o cijelom nizu imbenika meu ostalim i od bazalnog metabolizma (ITM). Ako imate vruicu va metabolizam naraste za 10-30%. A konzumiranje hrane takoer dovodi do ubrzanja metabolizma. I neki hormoni a osobito inzulin mogu djelovati na metabolizam. Bazalni metabolizam (ITM) se odnosi na utroak kalorija u vrijeme kad nita ne radite dakle kad sjedite. to ste nabacili na sebe vie miine mase a manje masnog tkiva, imate veu tendenciju za troenje kalorija. To je ujedno razlogom zato mnogi treneri upravo kroz nabijanje miine mase vide idealnu regulaciju tjelesne teine svojih pulena. Vi koristite oko 10% kalorija koje konzumirate iz hrane; to je poznato kao termodinamski uinak hrane. Dakle, ako konzumirate 1800 kcal dnevno, vi ete potroiti (spaliti) 180 kcal putem digestije, apsorpcije i metaboliziranja. Ovisno o tome koliko i kako trenirate, vi troite od 15-40% unosa kalorija u fizikoj aktivnosti. Ako ste ve pokuavali mraviti, onda ste se uvjerili kako je teko jer je va metabolizam isuvie spor. Ako se poalite svom lijeniku nemojte se iznenaditi ako nae da je sve normalno! U tom smislu su obavljena i istraivanja koja je vodio dr Michael Jensen s Klinike Mayo iz Rochestera..Rezultati istraivanja su zanimljivi; preko 90% ispitanih tvrdilo je da imaju usporen metabolizam ali kod svih je utvreno da je taj metabolizam posve normalan!! to to znai? Problem esto lei u percepciji; ako imate problema s gubitkom teine ili previe lako dobivate na tjelesnoj masi, moramo vidjeti to su bila realna oekivanja. Naime, popularni magazini ire lana oekivanja kako je moguie smrati 5-10 kg za mjesec dana! Ljudi koji zaista gube tako velik broj kilograma, zapravo gube tjelesnu tekuinu i miinu masu ali ne i masno tkivo (salo). Kod ena imamo posebnu situaciju; ako smanjimo unos hrane ak za 25% (to je mnogo) one e objektivno izgubiti samo 0,5 kg/tjedno! Premda ste uli za fenomen kroninog mravljenja (yo-yo efekt), zapravo takvo mravljenje nema nikakvog uinka na metabolizam dotine osobe! Dr Jensen upozorava da se sve svodi na smanjivanje kalorijskog unosa i na poveanju dnevnih aktivnosti (tranje, okretanje bicikla). Ukratko, bitno poveajte broj koraka u toku dana pa makar to bilo rano ujutro ili kasno naveer. Svaki korak znai otapanje sala!

99

Masno tkivo se topi gotovo ekskluzivno u miiima tj ne moete ga otopiti u finskoj sauni ili turskoj kupelji makar se ibali liem sve do krvi. Ne moete ga skinuti vibratorima, rolerima ili masaom, ne moete ga otopiti u dijeti s grejpom. Masti se oslobaaju iz depoa i putem krvi odlaze u miie a ako miii miruju vratit e se natrag u neki drugi masni depo. Hou rei da su miii jedino mjesto gdje se masnoe mogu skuriti i to samo kad miii dugo i naporno rade. No radi vee sigurnosti trebalo bi obaviti masni test (fat test) kako bi se utvrdilo koliko % imate masnog tkiva. To se nekad najbolje radilo postupkom hidrostatskog testa imerzijom a danas ima i suvremenijih rjeenja kao to je primjerice ultrazvuk ili trenutno najmoderniji postupak DXA (Dual Energy X Ray Absorptiometry) Ovaj postupak osim preciznih podataka o masnom tkivu daje podatke o miiima i struktutri minerala u kostima. Za dobro zdravlje mukarac ne bi trebao prijei granicu od 15% a ena od 22% masnog tkiva Mravi ljudi energiju hrane spaljuju bre (oko 40%) za razliku od debelih ljudi gdje postoji znaajna usporenost (10%). Razlozi te diskrepancije su: neosjetljivost na inzulin odnos miinog i masnog tkiva usporen metabolizam odnos smeeg i bijelog masnog tkiva

Upravo zbog toga neki ljudi mogu pojesti velike obroke hrane da ne debljaju a drugi ljudi kod najvee redukcije debljaju! Dio tog zanimljivog fenomena je termogeneza! Ima onih koji za svoje tekoe oko prevelike teine krive velike kosti to je naravno potpuno pogreno! Problem lei samo u metabolizmu ! Postoje namirnice koje stimuliraju kao i namirnice koje supresiraju proces termogeneze, to znai da se manipuliranjem moe djelovati stimulativno i destimulativno. Poznato je da ljuta jela stimuliraju termogenezu pa se primjerice kapsaicin koristi s istom svrhom. Neki narodi kao primjerice otoani u Karibima, oboavaju ljutu hranu i prosjeno imaju najmanje debelih ljudi. Visoko proteinska dijeta prisiljava tijelo da radi u modu gladovanja (starvation mode) a kao posljedica se javlja spaljivanje masnog tkiva. Zatim stimulativno djeluje malokalorijska hrana na dulje vrijeme Tipine situacije kod kojih dolazi do termogeneze tj do nastanka novih termo jedinica odnosno produkcije topline u tijelu su: ivotinje u hibernaciji adaptacija na hladnou (zahvaljujui porastu topline) nakon jela postaje toplo zbog porasta tjelesne topline kod male djece

Na planu termogeneze istakli su se osobito kanadski znanstvenici, koji su objavili i najvei broj radova.. Dobar dio odnosi na adaptaciju ljudi polarnih krajeva na niske temperature. Kod toga se posebno istie uloga smeeg masnog tkiva koje je poznato pod kraticom BAT. Naime, BAT je jedino tkivo u sisara koje direktno proizvodi toplinu.

100

Na tritu postoji velik broj pomonih sredstava (suplemenata) koja navodno pospjeuju termogenezu a nalaze se pod popularnim nazivom fat burners..Tu se spominju krom pikolinat, kofein, guaranin, efedrin, hidroksicitrat,l L-karnitin, zeleni aj i drugi, Premda reklamne agencije napuhuju njihovo djelovanje, nema dovoljno dokaza da bi se opravdala njihova upotreba osim u sluaju efedrina odnosno kineske biljke ili Ma Huang o emu govorimo na drugom mjestu ove knjige. Proizvoai redovno upuuju na kombinaciju spaljivaa masti kao najbolje rjeenje. Tipini fat burner omiljen osobito na Zapadu jest Xenadrine EFX Hibernacijska termogeneza Kada bi netko rekao da je hibernacija dobra za mravljnje vjerovatno biste odmahnuli rukom, ali podsjeam vas da i medvjed tijekom zimskog sna (hibernacije) uspjeno smravi bez ikakvih zdravstvenih posljedica! Kod toga enka obavlja jo jednu vanu funkciju donosi svoje mlado takoer bez zdravstvenih problema. Bez hrane i vode, bez mokrenja i defekacije tijekom 100 dana njihova tijela funkcioniraju bez greke. to je po srijedi? Medvjei organizam uspjeno je rjeio energetske potrebe troenjem rezervi sala koje se nakupilo bogatom jesenskom prehranom. Proces pretvaranja masnog tkiva u energiju ili jednostavnije otapanje masnog tkiva naziva se jo i termogeneza. Naravno, logino pitanje jeste - ako moe medvjed zato ne bi mogao ovjek? U svim dijetama koje se spominju radi redukcije tjelesne mase, otapanje masnog tkiva jeste jedna od prvih stepenica i najee se spominje. Kako je mogue preivljavanje u hibernaciji i to se dogaa s metabolizmom? Poznato je da nema ivota bez vode a ipak medvjed oko 100 dana uope ne pije? On zapravo koristi interni metabolizam za produkciju vode, a to je vrlo neobino reapsorbira ureu iz mokranog mjehura i koristi ju za izgradnju neophodnih aminokiselina. Zahvaljujui toj sposobnosti, medo se za vrijeme zimskog sna pretvara u automatsku energanu koja odrava sve tjelesne funkcije na donjem pragu. To je ak dovoljno da se za vrijeme hibernacije kod enke u uterusu normalno razvija plod koji za svoju izgradnju troi znaajne tjelesne resurse. Koliko ta tvornica radi najbolje ilustrira podatak da potronja energije u vrijeme sna moe biti ak i 4000 kcal dnevno! Aktiviranje metabolizma masti dozvoljava medvjedu da izgubi 40% svoje tjelesne mase uglavnom od masnog tkiva. Na strunom skupu drutva za hibernaciju krajem 2000 godine objavljeno je da su utvrena 2 odgovarajua gena koji slue kao okidai procesa i enzim (PDK) koji omoguuje konverziju masti u energiju. I sada slijedi neto vrlo zanimljivo; za razliku od kontinentalnog polarni medvjed moe ii u hibernacijski metabolizam bez zimskog sna! Naime, ljetni mjeseci su vrlo oskudni u hrani jer nema glavnog opskrbljivaa mesom tuljana! Naime kad se led topi tuljana se ne moe uloviti. U tim mjesecima medin metabolizam radi kao da je u pitanju zimski san! A kada doe zimsko vrijeme tzv punog lova, svakih 7 dana padne barem po jedan tuljan to je otprilike 50000 kcal. Meutim nije toliko zanimljivo meso ve njihova slanina iz koje hibernacijski metabolizam sintetizira vodu! Naime vodu polarni medo moe dobiti samo tako da lie snijeg i led a to nije dovoljno i s tim ne moe preivjeti. Ako pak pojede meso, medvjed nepotrebno podie potrebe za vodom koja zatim mora ispirati ureu. Osim toga konzumiranje
101

masnoa e osloboditi ugljini dioksid i vodu koji e biti izbaeni disanjem. Jednostavnije reeno polarni medvjed ima negdje mod za hibernacijski metabolizam to mu omoguuje da prealta i preivi u nemoguim uvjetima. Logina je elja strunjaka da se takav mod uspostavi i kod ljudi pa bi tako nastao novi pojam hybercare. Jasno je da treba pronai latentne gene kako bi se aktivirali. Upravo zato je za projekat zainteresirana US Army i upravo zato spominjemo medvjei metabolizam u kontekstu kako potroiti zalihe sala. Ali nije to sve; medvjed je meu sisarima poznat po najmanjem unosu proteina u gramima po kg tjelesne mase a i to je vano kod raznih metoda preivljavanja. U poznatom strunom asopisu New Scientist Magazin od oujka 2002 godine izaao je sjajni lanak Geofa Wattsa pod naslovom Hoe li biti pilule za gastronomski promiskuitet koji kae slijedee; mi smo sada na poetku kampanje s jelom i piem kao to smo prije 40 godina bili s pilulama protiv zaea. Naime, tada smo oslobodili seks od straha neeljene trudnoe a danas elimo jelo osloboditi straha od debljine! Zapravo ovjek eli oputeno uivati bez posljedica. Dakle, zato nema pilule da nas oslobodi neeljene masnoe? Tamno masno tkivo i termogeneza Tamno masno tkivo karakteristino po tamnijoj boji jer sadri cijeli splet sitnih krvnih ilica (kapilara) glavni je regulator procesa termogeneze; to je dakle vae smee masno tkivo aktivnije i to ga vie ima lake ete odravati standardni okvir za tjelesnu masu. Termogeneza je kritina za skidanje tjelesne mase nakon 40 godina jer opada razina aktivnosti. Mnogi korisnici restriktivnih dijeta ostaju teko razoarani rezultatima a razlog je vrlo jednostavan; to je vea restrikcija kalorija nia je razina termogeneze! Oito da vae tijelo troi manje kalorija nego prije pokrenute redukcijske dijete! elim rei da debljina nastaje primarno zbog toga to smee masno tkivo ne funkcionira kako treba ili preciznije to proces termogeneze radi na preniskoj razini. Tijelo je u tom sluaju suoeno s vikom kalorija koje naalost mora uskladititi na karakteristinim mjestima (stranjica u ena i trbuh u mukarca). Najgora je injenica da se genetski bioloki sat nakon 40 godina okree i proces termogeneze znaajno slabi a to automatski znai vie sala! Kako tamno masno tkivo stimulira proces termogeneze? Kao to smo rekli ono lui poseban protein (uncoupling protein) koji prekida tok biokemijskih procesa stanice u pretvaranju kalorija u energiju. Mehanizam djelovanja tog masnog tkiva na neki nain je automatiziran; ono proizvodi protein za okidanje koji stimulira nastanak novog tamnog masnog tkiva, a to pak rezultira veim sagorjevanjem kalorija od bijelog masnog tkiva dakle od naslaga sala! Brojni pokusi su pokazali da mnogi ljudi jednostavno nemaju dovoljno smeeg masnog tkiva i za njih kaemo da su roeni da budu debeli (born to be fat). Kada kau da gotovo nita ne jedu a opet ne mogu skinuti tjelesnu masu, ovo bi mogao biti jedan od moguih razloga. Sada se intenzivno radi upravo na tom mehanizmu jer genetska manipulacija prua mogunost da se bioloki sat okrene ili pomakne za kasnije.

102

Tzv termogenske biljke pokazale su se dobre u uspjenom reaktiviranju smeeg masnog tkiva osobito kod osoba iznad 40 godina. One mogu (ali ne moraju) izazvati porast sagorjevanja kalorija od masti bez dodatnih restrikcija ili dijeta. Naime, one poboljavaju cirkulaciju miinog tkiva koje tako radi bolje i bre a to odmah znai i veu potronju.Osim toga termogenske biljke supresiraju apetit to je dodatni imbenik od interesa. Svakoj zdravoj osobi intenzitet metabolizma poraste nakon jela, ali koliina osloboene topline koja se mjeri kalorijama kod toga nije ista. Mravi ljudi imaju porast od oko 40% a debeli ili oni pretjerano debeli imaju porast od svega 10%. Razlika je isto salo! Problem srednjevjenih ljudi je takoer relativno slaba termogeneza nakon jela a ako se nakon objeda legne pogotovo! Naalost mnogi iza objeda legnu i odspavaju 2 sata a potom se pitaju zato debljaju? Pa naravno, zbog niske termogeneze! Intenzitet metabolizma treba podii a ne spustiti, a umjesto spavanja treba se naviknuti na neku laganu aktivnost. Priroda je nepogreiva; poetkom 40 tih godina ivota kad smo tako puni sebe, genetiki tajmer gasi mehanizam termogeneze! Da li se tajmer moe reaktivirati (pomaknuti) natrag na mladalaki prag metabolizma? Teko, ali tko zna moda uskoro? Sve oi uprte su u tamno masno tkivo koje se moe prealtati da i dalje pretvara kalorije masti u toplinu. Tamno masno tkivo za razliku od bijelog bogato je u mitohondrijama i citokromu, rapidno se pretvara u toplinu i naravno, najvie ga ima na grudnom kou i oko pleki te kod ivotinja koje imaju privilegij biolokog zimskog sna (hibernacije). Zanimljivo je ima ga i oko velikih krvnih ila a zadaa mu je grijati krv kako bi se mogla odrati stabilna tjelesna temperatura. Naalost tamno masno tkivo ini svega neto oko 1% ukupne tjelesne mase. Taj postotak je vei kod novoroenadi kao i kod osoba klimatiziranih da ive i rade na niskim temperaturama (Eskimi, stanovnici Sibira itd). Ali, opet zanimljivo poveani postotak tamnog masnog tkiva je utvren i kod odraslih osoba koje redovno treniraju! Smatra se da bi nasljedni (uroeni) nedostatak tamnog masnog tkiva mogao biti jedan od razloga ekstremne gojaznosti. Kako stimulirati tamno masno tkivo na vei stupanj aktivnosti? Strunjaci klinike Mayo kau da postoje 2 naina; jedan je rasporediti dnevnu koliinu hrane na vie manjih obroka i drugi je trenirati to ee! Ni jedan od naina nije teak za osobu koja dovoljno snano eli kontrolirati svoj teinski status Termogeneza ovisi o fizikoj aktivnosti Ako elite kontrolirati tjelesnu teinu pod svaku cijenu i skinuti masne naslage koje se vremenom taloe na kritinim mjestima, pored redukcije kalorija na ulazu u tijelo, MORATE poveati razinu potronje tj poveati fiziku aktivnost. Sve optike varke i sve floskule oko toga kako se to moe zaobii i izigrati padaju u vodu! To je naprosto zakon! Intenzitet aktivnosti diktira potronju masti; kako se prag aktivnosti poveava, smanjuje se razina upotrebe masti kao goriva. Naime, za razlaganje masti potreban je kisik a njega moete dobiti dovoljno u tijelo samo ako se estoko ispuete nekom od aktivnosti. Da li je
103

ba tako? Naravno ne; tek laki trening koji dulje traje s dubokim udisajima donijet e tijelu vie kisika potrebnog za razlaganje masti. A to vie kisika u tijelu, bit e manje masnih naslaga. Ove injenice se u pravilu zaboravljaju pa se na neki nain stalno ponavljaju iste greke. Rijetki ljudi koji taj problem dobro poznaju su body builderi. Preporuka je lake do umjerene vjebe koje dulje traju umjesto urnebesnog preskakanja konopca ili 100 sklekova! To to vas je oblio znoj i to vam je majica za mikanje nikako ne znai da ste razloili vae salo. Vi mislite da morate podnijeti torturu, da platite ceh svom apetitu a tortura uope nije potrebna.Tu se krije zamka! Kako moete znati u kojoj ste fazi treninga i da li je intenzitet dovoljan za odvijanje termogeneze? Postoji jednostavan trik za postizanje optimuma; ako moete razgovarati tj voditi konverzaciju za vrijeme vjebi, neete moi pjevati. Ako ipak moete suvislo pjevati neku ariju intenzitet treninga i njegovu duinu treba poveati! Otapanje trbunog masnog tkiva Za one koji ne znaju, radi se o masnom tkivu trbune maramice (omentuma) te oko unutranjih organa koja trbuastim mukarcima predstavlja toliki problem. Salo oko crijeva moe imati nekoliko kilograma i to je najvanije kad se jednom naslae teko se skida! Kad netko jedva nosi trbuh ispred sebe, zapravo ima velike masne naslage oko crijeva dok ostala proporcija tijela moe biti sasvim u redu! Ako postoji neto to kvari figuru mukarca onda je to viak sala u trbuhu! No nije u pitanju samo ugroena figura; unutranje salo sakriveno u dubini tijela koje moe biti ak izmeu 15-20% ukupnog masnog tkiva, moe biti rizino pa i smrtonosno jer vue za sobom dijabetes, infarkt sranog miokarda, modani udar i neke vrste raka. Naravno, unutranje masno tkivo (salo) povezano je s povienim kolesterolom i trigliceridima, visokim krvnim tlakom itd. Kako moete saznati imate li veliku ili malu zalihu unutranjeg sala? Molim pazite jer uope ne morate biti na oko debeli pa ak ni preteki iako ve nosite poveu zalihu visceralnog sala. Jedini nain da to sigurno saznate jest skupa dijagnostika skeniranja (CT, MRI). Nagomilano salo pritie iznutra na trbunu muskulaturu koja se istee i polako poputa. Sve je dobro dok se muskulatura moe kontrahirati, ali budite sigurni (ako nastavite s jelom) da e doi trenutak kad e teina sala provaliti muskulaturu i sve e se lijepo vidjeti. Nikakvi trbunjaci vie nee pomoi sve dok ne doe do odgovarajueg gubitka tjelesne teine. Kao to se iz ovoga lijepo vidi, domai remen i pomicanje rupica u njemu opasan je znak da se vae unutranje salo slae pa to moe posluiti kao indikator gdje se nalazite. Sputanje remena na nie veliko je zavaravanje neprijatelja koji svom estinom nadire iznutra! Istraivanja obavljena u Seatlu a potom prezentirana u poznatom asopisu Journal of the American Medical Association pokazuju nam da se umjerenim treningom uz apstinenciju od velikih i masnih obroka, visceralne masne naslage mogu bitno stanjiti. Istraivai su u pokus uzeli 173 ene nakon menopauze u rasponu od 50 75 godina koje su najvei dio dana sjedile. Sve su bile gojazne s najmanjim vikom od 15 kg od ega je najvei dio zauzimalo visceralno masno tkivo. Polovica ispitanica je radila 45 minuta 5 dana u tjednu
104

(etnje) a druga polovica je radila samo vjebe istezanja (streching) u trajanju od 45 minuta. Obroci su bili isti bez ikakvih promjena kod obje skupine. Istraivai su mjerili ukupne masne naslage na predilekcionim mjestima i unutranje masno tkivo pomou CT ili MRI skenera. Rezultati? ene koje su zduno odraivale program vjebi gubile su kako vanjsko tako i unutranje masno tkivo. Bitno im se popravio zdravstveni status i psihiko osjeanje. Analize krvi pokazale su pad masnoe i kolesterola! Dakle intenzivno etanje 45 minuta 5 dana u tjednu. Ako tako izdrite nekoliko mjeseci zapravo nema to ne moete postii tvrde istraivai pod rukovodstvom dr Tima Churcha. On dodaje kako je siguran da je visceralno masno tkivo osjetljivo na ubrzano kretanje i kako se sigurno troi U tretiranju gojaznosti, termogeneza se koristi gotovo 100 godina a prva varijanta takvog tretmana bila je upotreba ekstrakta titne lijezde. Poznato je odavno da hormon tiroksin podie potronju energije i reducira masne naslage pa su ljudi odnosno djeca koji imaju viak tog hormona mravi! Nezgoda je mravljenja s tiroksinom to pored masnog tkiva otapa i miino i naalost kosti. Iz toga jasno slijedi pouak ako uspijete takve negativne efekte eliminirati, tiroksin bi mogao povoljno djelovati kod gojaznosti. Ako se u tretmanu koristi dinitrofenol termogeno sredstvo koje sprijeava oksidacijsku fosforilaciju, stanje se popravlja ali jo uvijek moe biti neugodnih popratnih pojava kao to su katarakta i neuropatija. No nije svako masno tkivo tako opasno kao ono visceralno i ne treba ga panino skidati. Masno tkivo to starije ene imaju na rukama, bokovima ili stranjici ne pretdstavlja nikakav zdravstveni problem osim to fiziki smeta Prema rezultatima istraivanja koji su objavljenu u broju od oujka 2003 godine strunog asopisa Journal of Circulation, glasilu udruge za srce American Heart Association-a popunjene ene koje imaju kakvu takvu figuru daleko manje su izloene riziku opstrukcije arterije srca i mozga od onih koje imaju visceralno salo (veliki trbuh). U modnim asiopisima esto se pie potpuno pogreno svo salo u ena nikako nije isto kae dr R. Bonow, lan skupine istraivaa. A do slinih rezultata su doli i danski istraivai (Center for Clinical and Basic Research) iz Kopenhagena. Voditelj skupine dr Laslo Tanko naziva ovo masno tkivo perifernim i on vjeruje da upravo to masno tkivo lui tvari koje popravljaju osjetljivost na inzulin, a to opet regulira metabolizam. Iznenaenje jest u tome tome to visceralno masno tkivo ini potpuno suprotno zbog ega su trbuasti mukarci rizina skupina. Naime, visceralna debljina je jo uvijek snaan faktor rizika za pojavu ateroskleroze. Kad dobivaju na teini mukarci sve pakiraju u trbuh i to je njihov grob! Ima jo jedna stvar karakteristina samo za mukarce puno sjede uz TV dok ene u to vrijeme jurcaju po kuhinji i bave se djecom. Tako je nastao pojam krumpir s kaua (couch potato) odnosno mukarac okruglog (krumpirastog) oblika. Ako elite postati upravo takav tip, nakon dobrog objeda obriite usta i lezite u krevet! Nakon spavanja se zavalite u fotelju i gledajte dobar TV film Koji je spas od trbunog sala? Redukcija veliine i broja obroka s jedne i intenzivni trening s druge strane! A najbolji trening jest brza etnja u trajanju od 30-45 minuta 5 puta tjedno. Ako hoete precizirati pojam brza etnja - to je kao da ste zakasnili na posao i gazite sve ispred sebe da biste uskoili u
105

tramvaj. A ako hoete precizirati pojam redukcija obroka onda je to ovako 2 obroka umjesto 3 odnosno jedna sarma umjesto 3, jedna mesna kugla umjesto 6, jedna nita kruha umjesto 2 itd. Moda bi za va sluaj najbolje bilo pola jela ostaviti u tanjuru? Kad jednom maknete taj mjehur od trbuha, onda postavite crvenu crtu i nemojte ju prelaziti! Za vae dobro! Koliko kalorija troimo? Ako kola sadri 100 kcal tko god ga pojede zaradio je 100 kcal i mora se dobro potruditi da ih skine dolje. Htio sam slikovito rei da se kalorije kontroliraju na ulazu a ne na izlazu. , Drugi kraj te jednabe nije nimalo jednostavan pa nije nikakvo udo to zadaje toliko muka mnogim ljudima. Zato? Zato to 2 osobe koje su obavljale istu aktivnost u istom vremenskom periodu troe razliite kalorije ovisno o njihovoj veliini (teini). Evo opet jednog primjera; ako joggira cijela obitelj 30 minuta, otac koji ima 85 kg e potroiti 400 kcal, majka koja ima 65 kg e potroiti 300 kcal i dijete koje tei 33 kg potroit e svega 180 kcal. Zakljuak; vee osobe troe vie kalorija u disciplinama kao to su tranje ili penjanje uz stepenice gdje se uglavnom nosi vlastita teina kae veliki autoritet na polju sportske medicine prof dr R. McMurray.s University of North Carolina. A fiziolog Steve Farrel kae da se kod uinkovite restrikcije kalorija stvari trebaju postaviti tako da se dnevno naini deficit od 300-500 kcal. Polovica od tog deficita treba doi od manjeg opsega unosa hrane a druga polovica od treninga. Uspjeh je tada zajamen premda nitko ne jami da se teina nee vratiti natrag. Upravo zato bi bilo potrebno barem priblino znati koliko kalorija troite za vrijeme aktivnosti tj trebalo bi napraviti sken vae potronje. Ima jo neto; ranije smo se znali aliti na raun buildera i muskuloznih mukaraca. Postoji meutim, znaajna istina; to vie miia to bolje sagorjevanje kalorija i obrnuto to vie masnog tkiva to je spaljivanje tee! Naime, miino tkivo je metaboliki najaktivnije pa se ak i za vrijeme mirovanja gubi (troi). Prema tome savjet pravih strunjaka za gubitak teine jest budite tijekom dana to aktivniji, nemojte sjesti, nemojte lei. Hodajte, penjite se, radite sklekove, jurcajte gore i dolje niz stubite, gurajte ormare, cjepajte i nosite drva, etajte! Nemojte pasti na pomisao umoran sam, dosta mi je jer to vas podsvijest navlai na drugu stranu! Nastavite s aktivnostima unato umoru jer jedino tako moete uspjeti! Kakve su potrebe u kalorijama i postoje li razlike u potronji izmeu mukaraca i ena? ena teine 75 kg koja radi u sjedeem poloaju dakle nije aktivna kalorijske potrebe izraunava tako da svoju teinu 75 pomnoi s 25 = 1875 kcal Ako se bavi laganim vjebama ena treba 75 x 26 = 1950 kcal a ako umjereno trenira onda se teina mnoi s 28 dakle 75 x 28 = 2100 kcal. Kada se ena bavi umjereno tekim treningom onda treba 75 x 30 = 2250 kcal. Kada se pak radi o normalno tekom treningu, ena treba 75 x 32 = 2400 kcal Kod sjedeeg mukaraca stvari stoje malo drukije. Primjerice, takav mukarac teak 82,5 kg treba 82,5 x 26 = 2145 kcal..Ako se bavi laganim treningom faktor se mjenja i imamo 82,5 x 28 = 2310 kcal.. Kada se njegova razina aktivnosti digne na umjereni trening njegove potrebe za energijom
106

narastu i to 82,5 x 30,5 = 2516 kcal..I na koncu kada se bavi normalno tekim treningom, on ima slijedee energetske potrebe 82,5 x 36 = 2970 kcal. Rijetko koji trener kluba ove promjene potreba u energiji uzima u obzir a jo rjee to uzima u obzir neki srednje obrazovani ovjek koji nastoji skinuti svoju tjelesnu teinu. No jako je dobro znati da te promjene potreba postoje. Vrlo je zanimljivo je promatrati kako pojedina vrsta aktivnosti troi kalorije; primjerice, da biste tranjem potroili energiju jednog cheesburgera s dodanim prenim krumpiriima morate trati bez predaha 81 minutu a ako je u pitanju hodanje morate utroiti ak 136 minuta! Da biste shvatili kolika se kalorijska bomba krije u jednom velikom hamburgeru s dodanim prenim krumpiriima evo brojki; ako ete hodati treba vam ravno 176 minuta a ako ete trati treba vam 105 minuta da biste potroili njihovu energiju. Sad ste istovremeno shvatili koliko je teka potronja kalorija kad se jednom naslau u obliku sala i koliko treba muke da se to dovede u podnoljivo stanje. Za one koji podcjenjuju energetsku vrijednost jaja i jela od jaja (koja su najea kod prosjenog ovjeka) evo malo podataka; - 2 jaja na oko = 186 kcal - 2 kuhana jaja = 150 kcal - jaja s sirom (obrok) = 350 kcal - omlet od 3 jaja = 330 kcal - sendvi s jajima = 250 kcal - soufle (jaja + sir) = 275 kcal - jaja Benedict = 410 kcal - kajgana od 3 jajeta = 225 kcal - jaja Florentine = 520 kcal Iz toga je sasvim jasno; to vei unos na ulazu, mora biti i vea i potronja na izlazu! To je temeljna jednaba svakog mravljenja! Mravljenje kod sportaa? Kod sportaa pogotovo onih vrhunskih, sve je drukije pa i mravljenje. Motiv je posve drukiji a to znai i pristup. Naime, mravljenje ili ako hoete skidanje tlelesne mase je samo dio sportskog treninga dakle dobro uhodanog drila. Nema pritiska, nema terora i sve se svodi na kontrolu miine mase kako bi se uklopilo u odgovarajui sportski okvir. Sporta je u velikoj prednosti jer o tjelesnim zbivanjima zna neuporedivo vie od obinog smrtnika koji kree u avanturu mravljenja. On tono zna to ga eka i kako do cilja; hou rei on raspolae samodisciplinom koju obian ovjek nema. A meu sportaima svaka disciplina ima svoje posebnosti; ini se ipak da najvie znaju body builderi i dizai utega jer svakodnevno timaju svoju tjelesnu masu. Nema dovoljne snage i izdrljivosti, pogotovo nema graninih vrijednosti ako se ne izgradi maksimum miine mase na raun masnog tkiva! Takva je strategija zakon koji duboko potuje svaki natjecatelj. Zapravo, svaki vrhunski sporta bdije nad svojom tjelesnom masom i podeava ju prema potrebama sportske discipline kojom se bavi. Odnos miia i masnog tkiva,
107

vaan je kod body buildinga, plivanja, boksa, hrvanja i kod drugih disciplina prvo radi svrstavanja u odgovarajuu kategoriju i drugo zbog brzine i lakoe kretanja. Kod atletiara u pitanju je brzina a kod skoka u vis snaga odraza prema tjelesnoj masi. Paljivo balansiranje tjelesne mase vrhunskih sportaa zapravo je praktian nain rjeavanja unosa energije i balansa tekuine! Stabilnost tjelesne mase i kod poveanih napora, dobar je indikator da svi sustavi u tijelu dobro rade te da se tjelesni resursi pravilno eksploatiraju. Ipak, ako tjelesna masa ne odgovara uobiajenim standardima prema sportskoj disciplini, onda je period izmeu sezona natjecanja idealna prilika da se taj problem uinkovito rjei. S jedne strane je pothranjenost i pad sportskih performansi zbog deficita a s druge strane je pretjerana tjelesna teina koja je smrtni neprijatelj brzini, izdrljivosti i snazi..Idealni odnos masnog i miinog tkiva koji je skopan prije svega s dobrim zdravljem, a zatim i s velikim sportskim rezultatima, kljuna je meta vrhunskih sportaa. Gladovanje kao metoda ienja Kod body buildera ali i u drugim sportskim disciplinama to je vrlo uobiajena procedura koja ima za svrhu fiziko i psihiko proiavanje. Fiziko u smislu postupnog odvoenja iz organizma nagomilanih toksina i ostataka kontaminirane hrane, a psihiko u smislu smirivanja i psihike pripreme pred novo veliko natjecanje. Naim jezikom reeno - obian post! Osim apstinencije od namirnica osobito onih visoko kalorinih, dolazi u obzir ispiranje sokovima, mineralnom vodom, ajevima i drugim tekuinama. Treba li naglo prekinuti jesti i piti ili treba selektivno smanjivati unos hrane? Principjelno u ljudskoj prehrani se nikakvi zahvati ne provode naglo jer to moe imati neeljene posljedice, pogotovo kada se radi o vrhunskim sportaima. Postupno se smanjuje broj obroka i ukupna koliina hrane da bi se iza toga (u drugoj fazi) prelo na kuhano povre i voe! Potpuni post moe trajati nekoliko dana ali nikako ne vie od 3 dana. Za to vrijeme piju se tekuine bez eera da se prisilno obavi mobilizacija masnih depoa (salo oko struka).. Tko voli slatko, za vrijeme gladovanja moe koristiti kavu i vone salate zaslaene umjetnim sladilima kao to je primjerice aspartam. .Zato su Ameri predebeli? Za vrijeme svojih dugih boravaka u junoj Kaliforniji (Orange County) promatrao sam ljude oko sebe, na ulici i u oping centrima i ostao sam frapiran katastrofalnom debljinom koja se potpuno otela kontroli i koja je podjednako zahvatila sve slojeve drutva kako mlade tako i one stare (enske i muke). Ako nam je to budunost u treem tisuljeu (mislio sam u sebi) onda generaciji koja dolazi iza mene nimalo ne zavidim. U svojoj knjizi iz 1977 godine kada se problem samo nazirao, autor knjige Fit or Fat Covert Bailey narugao se kada je rekao Amerikanci dre dijetu ve 25 godina, a sve su deblji i deblji. Oko 58 milijuna Amerikanaca su ovog trenutka daleko predebeli za svoj okvir i ta brojka svake godine raste. Problem putuje s istoka na zapad pa su sada zahvaene i one zapadne drave u SAD koje uope nisu osjeale gojaznost ljudi kao zdravstveni problem. Nacionalna konferencija odrana u Teksasu na temu zabrinjavajueg stanja zbog gojaznosti, dala je predvianje da e do 2230 godine svi Amerikanci biti predebeli. Kada kaem predebeli nije to ona simpatina popunjenost poznata iz Europe, ve deformirani mjehur teak 150 i vie kg koji se valja gurajui ispred sebe koaru nakrcanu namirnicama.
108

Ovo spominjem sportaima samo kao lagvort za opasnost koja prijeti od naglog debljanja, a isto tako od naglog mravljenja. Sjetimo se naeg poznatog boksaa Mate Parlova koji je kronino patio od prevelike teine tako da je pred svaki me morao drastino skidati viak da bi zadovoljio poluteku kategoriju. Skidanje teine pred nastup je zapravo miniranje maksimalne forme za najmanje 25%. Naalost, to mnogi rade! Prema poznatoj knjizi Wilmora i Costila Physiology of Sport and Exercise (Human Kinetics 1994) Ameri debljaju tempom 0,5 kg po svakoj godini nakon 25 godine ivota! Budui da zbog slabe pokretljivosti osim toga gube i 250 grama miine mase svake godine, to znai da Amer prosjeno godinje dobiva 750 grama sala! Preraunato za 30 godina to iznosi ravno 22,5 kg. Strano! Moemo u proraunu ii dalje pa rei da 750 grama sala predstavlja viak od 5250 kcal/godinje to je oko 15 kilokalorija dnevno! Dr A. Jensen, specijalist preventivne medicine sa Cooper klinike u Dalasu (Teksas) odredio je tempo mravljenja svojim pacijentima od 250-500 grama tjedno! To je teko za prihvatiti jer predugo traje ali je jedino ispravno. Naglo mravljenje donosi dramatina poboljanja, ali tjelesna teina se vrlo brzo vraa na polaznu osnovu. Zato? Organizam reagira usporavanjem metabolizma a to znai - debljanje. Koliki su body builderi taj problem osjetili na vlastitoj koi? Tijelo je dakle savreni stroj koji uspijeva zadrati balans ulaza i izlaza enrgije unato stalnim promjenama uvjeta okoline. Wilmore i Costil su dokazali da je mehanizam te ravnotee isti kao kod termoregulacije; tijelo se adaptira na unos i signalizira metabolizmu da manje ili vie potroi. A ovjek, bio on porta ili ne, za to nema puno sluha i u pravilu grijei tj. pretjeruje. Dr Jensen kae da ograniavanje koliine obroka nije dobro; prisiljavanje da se uzdrava od jela prije zadovoljenja potreba, ne donosi oekivane rezultate. U svojoj knjizi Lean for life (Mrav do kraja ivota) on kae da samo jedno pravilo moe uinkovito spustiti tjelesnu teinu a to je - jesti malomasnu hranu bogatu ugljikohidratima! Njegov kolega dr Goodrick rekao je da je najbolja formula za mravljenje malomasna hrana bogata vlaknastom strukturom. Kod takvog pristupa ne morate svaku stvar vagati na grame, ne morate zavirivati u prehrambene tablice! Kod toga je vaan ukupni dnevnim unos namirnica a ne samo pojedino jelo. Nemojte zaboraviti da se Amerika deblja jedui upravo malomasnu hranu; namirnice jesu malomasne ali ih ukupno ima previe! Kuhano povre, citrusno voe i itarice glavne su namirnice da bi mravljenje prolo bezbolno. Svi znaju da se vjebanjem troe kalorije i ubrzava metabolizam, ali nitko kod toga ne misli i na jednu posljedicu tj. da se otvara apetit dinosaura. Kontrolirati apatit je malo tea stvar! Spaljivanje masnog tkiva To je vrlo popularni izraz koji je uao u svakodnevni rjenik sportaa, ali koji nije sasvim znanstveno utemeljen. Zato? Smatra se da jurnjava po tekuoj traci i drugim spravarma koje izbijaju znoj na lea i pjenu na usta i za koje se vrsto vjeruje kako "istjeruju" kalorije iz tijela, baziraju na vrlo nesiguranim izraunima i krivim formulama sve u cilju da se bolje prodaju. Izraun potroenih kalorija je naravno mogu, ali stroj ne zna koliko kilograma imate,
109

kakva je situacija u vaem tijelu, kakav je odnos masnog i miinog tkiva, koliko godina imate, kojeg ste spola itd. Naravno da ima onih koji su ispitivali preciznost ureaja kod obrauna kalorija, pa su dobili iznenaujue loe rezultate. Najvie "lomova" je bilo kod imbenika koji se zove "body composition" jer bez obzira kako precizan bio, stroj ne moe uzeti u obzir obrnuto srazmjerne podatke. Naime, osobe koje imaju vie masnog a manje miinog tkiva, po kilogramu tjelesne mase, sagorit e manje kalorija od osobe koja ima obrnutu situaciju tj. vie miinog od masnog tkiva po kilogramu tjelesne mase. Naprimjer, sportaica s 65 kg koja ima 20% masnog tkiva sagorit e masno tkivo mnogo efikasnije od sportaice teke 65 kg koja ima 30% masnog tkiva! Zato vrhunski sportai trpe torturu redukcije tjelesne teine? Naravno, radi poveavanja svojih performansi! Kad tad dolazi do krize s vikom tjelesne mase i tada nastaje panika premda je to sasvim normalna pojava. Poduzeti prave mjere i povui pravilne poteze nije tako jednostavno. Zato? Redukcija tjelesne teine slabi organizam i fiziki i psihiki, a time padaju i obrambene snage organizma. Takva redukcija prije natjecanja (boksai, hrvai) je pravo samoubojstvo! Razlozi za redukciju su razliiti; jedamput je to elja za ljepim izgledom, drugi put preskakanje u niu kategoriju ili na koncu radi se o elji za veom privlanosti u odnosu na suprotan spol. Naravno, postoji vie metoda, ali prije svega potrebno se odluiti za brzu ili drastinu metodu ili sporiju ali sigurniju. Ako se odluite na drastinu redukciju s 800 kcal dnevno, onda ste potpisali i drastine posljedice koje se sastoje u slijedeem: 1./ Zajedno s masnim tkivom, gubi se tekuina i miino tkivo to naravno nikako nije dobro. Naime, prvo se borite da miinu masu osigurate a onda ju jeftino rasprodate.Ako u 20 dana izgubite 10 kg, prva 3 kg se odnose na tekuinu., a ostatak otpada na masno tkivo i miie. Zapravo, moglo bi se rei slijedee: takvim reimom redukcije ne dobivate nita osim tekih problema. 2./ Ozbiljan gubitak aerobne snage tj. va kapacitet oksidacije (VO2max) naglo pada ili bolje rei - kisik je manje dostupan miinim ali i modanim stanicama! Vi naravno shvaate to to u praktinom smislu znai? 3./ Gubitak snage koji vas izluuje! ini vam se da ne moete nositi vlastito tijelo! To je zapravo najvei hendikep za vrhunskog portaa, stoga ne kreite u takvu akciju ako nije neophodno potrebno! 4./ Metaboliko usporavanje! to to znai? Brzina metabolikih procesa pada za 25%, to znai da su svi vitalni procesi usporeni. Za put od hrane do energije u miiima treba puno vie vremena. To vam je isto kao kad sputate neto s interneta brzinom 7,1 kb/sec pa naglo padnete za 25%! A maksimum sputanja (DSL) je 140 kb/sec. Pogledajte ovo; ena troi samo na pokrivanje bazalnih potreba tijekom dana 1200-1400 kcal a vi to sruite na 800? A gdje su ostale potrebe? Kako oni sportai koji direktno ovise o kategoriji tjelesne mase (rvai, bokseri) provode drastine kure mravljenja? tranjem u plastinom omotau (znojenjem)
110

znojenjem u sauni, toplom blatu ili pijesnku upotrebom diuretika i laksativa nasilnim povraanjem

Sve te tehnike mravljenja dobro su znane i budui je u pitanju nasilje nad tijelom, vraaju se u obliku iscrpljenosti i smanjivanju sportskih performansi za 25-50%. Povraanje, laksativi i diuretici su iz nekog prohujalog vremena, ali ima onih koji u krajnoj nudi idu i na takve metode skidanja tjelesne mase. Naravno, trenutno se gubi tjelesna tekuina a ve narednih dana teina se vraa na staro stanje. Dakle, nita to je drastino nije dobro a najmanje takva redukcija tjelesne mase. No, naravno ima na desetke drugih sporijih dijeta, koje svaka za sebe nude arobna rjeenja. Vi se odluite za jedno! Detaljno o dijetama govorimo u posebnoj glavi a ovdje spomenimo samo neke Zone diet ili Searsova metoda Amerikanac dr Barry Sears je svojom knjigom "The Tone Diet" tj. preporukom da se hrana unosi u tijelo prema njegovu pravilu i to 40-30-40 ugljikohidrata masti i proteina, unio poprilinu zabunu u ionako zbunjenu javnost koja je zainteresirana za redukciju tjelesne teine. Nastala je velika struna polemika koja traje sve do dananjih dana. Naime, nali su se zagovornici i protivnici takve dijete. U bitku se ukljuio i dr Michael Colgan koji je napisao vie knjiga o prehrani sportaa, meu kojima je svakako najpoznatija "Optimum Sport Nutrition"..On tvrdi da je previe vrlo ozbiljnih znanstvenih radova koji su nedvosmisleno potvrdili da bez preteno ugljikohidratne hrane nema nita u pripremi vrhunskih sportaa a osobito onih u disciplinama izdrljivosti. Dr Colgan je otiao i korak dalje pa je izraunao da bi po Searsovoj metodi sporta izdrljivosti dnevno primio samo 180 grama ugljikohidrata, to bi ga brzo dovelo do apsolutnog deficita glikogena..Ne treba zaboraviti da je preporuivi prosjek za takve sportae preko 500 grama dnevno! Redukcijska dijeta s grapefruitom (Grapefruit diet) To je zapravo jedna od varijanti vonih dijeta a podrazumjeva da se prije svakog obroka pojede barem polovica grapefruita (bolje cijeli) s tim da dnevni unos energije ne prelazi 800 kcal. Poznato je da grapefruit sadri obilje enzima koji znaajno pomau troenje kalorija iz organizma. Ako se to ponavlja barem 3 puta dnevno pa zatim mjesec dana, rezultati su izvrsni naravno pod uvjetom da se ustraje. Grapefruit se moe kombinirati s ananasom jer i ovo voe sadri enzim bromelain. Trajanje dijete najmanje 30 dana. Dijeta vonim sokovima (Juice diet) Ova redukcijska dijeta bazira na prehrani 100% s voem i. vonim sokovima.to omoguuje generalno "ispiranje" organizma i oslobaanje od toksina i ostalih tetnih stvari. Nema dodavanja soli, eera ili nekih aditiva, zbog ega je dijeta "naporna" i sportai u pravilu teko izdravaju do kraja. Naravno, da tijelo trai i neke druge hranjive tvari (proteine, masti, kompleksne ugljikohidrate) a ne dobiva ih to znai da trpi. Za svakog onog

111

tko se iole razumije u prehranu ovo moe biti dobro pomono sredstvo, ali nikako ne i glavno sredstvo za skidanje teine. Bez obzira na vitamine i minerale rezultat moe biti iscrpljenost. Vlastita dijeta - najbolja dijeta! Vi sami najbolje poznajete svoje tijelo pa ete znati kako krenuti u redukciju tjelesne mase. Jednostavno pitajte se na kojoj masi elite ostati tj. to je vaa optimalna teina ili ako vam je lake odredite po odijelima, koji je to konfekcijski broj? Naravno, moete se sluiti i medicinskom metodom tj odnosom visine i teine, ali i raznim drugim metodama (bioelektrina impedanca, koni nabor) koje ovdje neemo poblie objanjavati. Jedno je sigurno; na vagu morate stati svako jutro brojei kod toga grame koje ste izgubili. Uspjeh je jednak trudu koji ste uloili. Sami ste sa sobom i ne oekujte nikakvu pomo! Nemojte praviti reklamu i priati o podvizima; radite muki i trpite! to je to optimalni postotak masnoe u tijelu? To je 22-25% tjelesne teine kod ena i 15-20% kod mukaraca. A kada se radi o body builderima postoci su jo manji (10-18% za ene i 7-15% za mukarce. Mnoge ene koje spadaju u elitne sportaice imaju ispod 10% masnog tkiva. To je naime zahtjev strogih natjecateljskih propozicija. Treba meutim, upozoriti da postoji nezgodna kombinacija - restrikcija kalorija s jedne i pretjerani trening s druge strane! Tada moe doi do potpunog gubitka masnog tkiva i naravno, do nezdravih reakcija (deficit estrogena, gubitak menstruacije, prerana osteoporoza). Napravljene su i neke granice; utvreno je da ene koje se bave sportom ali nisu elitne, ne smiju prei granicu od 14% masnog tkiva. To je naime trenutak kad poinje pojava promjena u hormonalnom sustavu, a to je lo znak. Mukarci su prirodno mraviji u odnosu na ene; pa ak i kad rade potpuno identian program treninga uz istu prehranu, mukarci lake gube masno tkivo. Razlozi za tipino enske depoe masnog tkiva, lee u injenici da za vrijeme trudnoe i laktacije moraju imati vie energije. Na temelju rezultata iz pokusa provedenih na amerikim renderima, mukarci ne bi smjeli ii u redukciju tjelesne mase ispod 6% masnog tkiva naprosto zato jer tada dolazi do mobilizacije i utroka miinog tkiva (troenje vlastite supstance). Pokus na renderima je nainjen tako to su stavljeni na estoki dril 8 tjedana uz svega jedan obrok dnevno. Kakvi su bili rezultati? Na kraju su izgubili 16% tjelesne mase, a masno tkivo se istopilo svega 4-6%. Stvari su dakle vrlo jasne - to je granica, a dalje od granice ne treba ii! Za pravu poplavu arobnih ili udotvornih dijeta (Miracle diet) koje su u posljednje vrijeme evidentne i u Hrvatskoj, ameriki esejist H.L.Mencken kae: "za svaki komplicirani problem postoji jednostavno rjeenje koje je u pravilu - pogreno"! Tragino je da nas proizvoai takvih dijeta uvijek "love" na isti nain..Iz toga slijedi zakljuak - to vie grizemo, dublje u problem gazimo! Gliko-dijeta za vrhunske sportae

112

Puno prostora u ovoj knjizi posvetili smo glikeminom indeksu namirnica. S punim pravom jer ini se u tom grmu lei zec. Ovdje dajemo ideju kako se relativno jednostavno i bezbolno moe kontinuirano mraviti na tom principu. Ako koristite nisko glikeminu hranu s razdiobom ugljikohidrata, proteina i masti u odnosu 50%-25%-25% zagarantirano ete s teinom ii dolje bez ikakvih zdravstvenih posljedica! Naravno, temeljno pravilo kod toga je JEDI MANJE, TRENIRAJ VIE! to se u takvoj situaciji dogaa u organizmu? Dugotrajno uzimanje nisko glikemine hrane dovest e i do hormonalnih i do metabolikih pomaka a kao rezultat e se javiti smanjivanje apetita. Da vam ne govorim prazne prie evo egzaktnih dokaza. Pokusi u djejoj bolnici u Bostonu su nedvosmisleno pokazali da djeca koja su stalno dobivala visoko glikeminu hranu, konzumirala su 83% vie ukupne hrane od djece koja su hranjena s nisko glikeminim namirnicama. I to nije sve; djeca koja su hranjena s visoko glikeminim namirnicama imala su visoku razinu inzulina u krvnoj plazmi, a poznato je da on izaziva glad..I tako se zatvara zaarani krug debljine; vie visoko glikeminih namirnica, vie inzulina, a vie inzulina otvara apetit za novu koliinu hrane! Nedajte se zavarati vagom! Nikada kod razmiljanja o mravljenju nemojte zaboraviti da se tijelo sastoji od 60% vode, a zadravanje vode u tijelu (u staninom i izvanstaninom prostoru) regulirano je unosom vode s jedne i unosom soli s druge strane. to manje vodu pijete, vie vodu zadravate. Tako se naime, tijelo brani od dehidracije. Da ne zaboravim; iz soli je vaan samo natrij. To je udna tvar osobito kada se radi o industrijskim proizvodima. to je stupanj industrijske prerade vei, via je razina natrija. Pola alice instant pudinga ima 460 mg natrija a to je 4 puta vie u odnosu na prirodnu namirnicu kao to je primjerice - orah! Kilogram sala sadri 7000 kcal i svakome je jasno da se to nikako ne moe spaliti sa malo tranja. Hou rei slijedee; vaga mjeri sve (kosti, vodu, meso, ile) pa kad malo izgubite na teini nema mjesta nikakvom slavlju jer ste izgubili samo vodu. Da biste izgubili masno tkivo treba mnogo vie truda! Vaga je izvrsno sredstvo da vam pomogne ali lako moe i zavarati! Kako moete poveati miinu masu na raun masnog tkiva? intenzivnim treningom, osobito ujutro na prazan eludac, konzumiranjem adekvatne koliine proteina u svakom obroku, urednim odmaranjem poslije napora, konzumiranjem nisko glikeminih namirnica, dnevnim suplementiranjem obroka antioksidansima izbjegavanjem visoko glikmeminih namirnica izbjegavanjem trans masnih kiselina (chips, pommess frittess) eliminiranjem rafiniranih eera i sirupa konzumiranjem obroka svaka 3-4 sata kako bi se u krvi odrala razina eera stabilnom

Borba s teinom (Slow gain - no pain)! To je ba dobar slogan iz amerikog argona koji jasno kae sve. Znai li to ako jedamput dobijemo na teini, da je nemogue povratiti prethodno stanje bez problema? Ne, nije tono! Zato? Mnogi sportai misle da se teina
113

dobije preko noi i da se adekvatno tome moe izgubiti preko noi. Brojne studije su pokazale da se salo slae dugo prije nego se primjeti. To moe biti samo 50-70 grama tjedno dakle rekli bismo malo ali podmuklo s tim da mi istinu otkrijemo tek kada je u pitanju nekoliko kilograma. Autor poznate knjige Optimum sport nutrition dr M. Colgan koji je sam bio sporta i cijeli je ivot posvetio prehrani sportaa kae slijedee: htjeli mi to ili ne ivimo kod odreene toke debljine (we live at a fatpoint) mislei kod toga da imamo odreen broj masnih stanica. Dakle, mi ne nasljeujemo razliite razine debljine nego razliite kapacitete da stanice masnog tkiva zamastimo.. Iz toga slijedi zakljuak da tijelo brani svoj fatpoint kao to brani svoje miie i kosti. to neki sporta dri radikalniju dijetu, to se u njegovu tijelu stvara vie enzima za uskladitenje masti - lipaze. Svaku molekulu masnoe koju pojedete taj enzim razlae i vraa natrag u masne stanice da bi se odrao fatpoint. ak i onda kada provodite protokol ispranjavanja rezervi energije, mehanizam samozatite masnog tkiva vrlo efikasno i dalje djeluje. Kljuno pitanje je - moe li se fatpoint dignuti ili spustiti? Naravno da moe, ali POSTUPNO! Dr Colgan to zove resetiranje mehanizma; tijelo se naprosto mora naviknuti na niu razinu fatpointa kao to se alpinisti na Mount Everestu moraju naviknuti na disanje kod razreenog zraka. elite li dakle stalno gubiti na teini uz isti intenzitet treninga, morate postupno uzimati sve manje kalorija dnevno. Za resetiranje vaeg fatpointa idealni su tekui nadomjesci za obroke (Meal replacement drinks). Ako jedan normalan obrok od 430 kcal (primjerice sendvi od tune) dnevno zamjenite s tekuim obrokom koji sadri 200 kcal, vi ete za 7 dana skinuti 1610 kcal Ali, ukupno smanjivanje kalorija nije dovoljno; napitak koji pijete mora potencirati potronju masnog tkiva. Zato? Kalorije masti su najgore kalorije premda ete mnogo puta uti kako su sve kalorije iste. Doktor Colgan tvrdi da - nisu i zato iznosi argumente. U pokusu na takorima dr Wayne Miller s kolegama sa sveuilita Illinois, jednoj skupini je davao hranu s 42% masti a drugoj skupini je davao malomasnu hranu s tim to je ukupan iznos kalorija bio jednak (36000 kcal po takoru tijekom 60 tjedana). Tradicionalno gledanje na stvari bi zakljuilo da e obje skupine jednako udebljati..Ali gle, nije bilo tako; skupina na visoko masnoj hrani bila je znatno deblja! Ako se dakle daje tekui obrok bez masti koji ima malo ili nikako masti, onda upravo postiemo potenciranje potronje vlastitog sala. Jedan od takvih napitaka je Diet Fuel koji ima ispod 1% masti. Pria o eerima (Sugar Blues) Vi moete reducirati masnoe, to je bez sumnje prioritet broj 1 ali ako izgubite bitku s eerima, izgubit ete sve tj vratit ete izgubljenu teinu natrag! Naime, mnogi napici koji se buno reklamiraju preko medija sadre i do 30% jednostavnih eera. I zato se nemojte zaletiti s tekuim zamjenicama za masti ako imate namjeru neto raditi na brzinu. Naime, tako neete spustiti svoj fatpoint i nakon slabih rezultata sve ete biti uzalud. To je klasina greka a tipini primjer je poznata TV voditeljica Oprah Winfrey koja je nekoliko puta sjajno skinuta teinu da bi se odmah zatim opet vratila na poetno stanje. to se dogodilo? Zamjene za masne obroke s visokim sadrajem eera podignu razinu inzulina, a ovaj prvo izaziva glad a drugo izaziva tipino inzulinsko djelovanje koje je slino dijabetesu. Meutim to nikako nije kraj prie; ponavljano uzimanje slatkih tekuina bez ikakve druge
114

hrane, usporava apsorpciju eera to automatski izaziva njegov porast u krvi, a to pak ponovno provocira luenje inzulina. Tako se zatvara zaarani krug a to je i odgovor na zauujua pitanja sportaa - nita ne jedem a opet debljam. Pogledajte dobro deklaraciju tekuih proizvoda koji vam slue kao zamjena za redovne obroke i uvjerite se koliko ima ukupnih eera i kakva im je struktura. Naravno, ne smije biti visoko glikeminih eera (glukoza, med, kukuruzni sirup) o emu smo vie pisali u poglavlju o prehrani za energiju. Da zakljuimo; s zamjenama za redovne obroke u tekuem obliku (Meal Replacement Drinks) moe se puno postii u redukciji tjelesne mase tako da se strogo kontrolira vrsta eera obzirom na glikemini indeks. Strpljivim sputanjem fatpointa rezultati su sigurni i trajni (Colgan M.; Nutrition & fitness 1991, vol 10, 1-2). Izraun redukcije tjelesne mase kod sportaa Kada jedamput utvrdite sastav vae tjelesne mase (pomou jedne od poznatih metoda), moete relativno lako doznati koliko kg trebate izgubiti da biste spustili masno tkivo na zadovoljavajuu granicu. Evo formule za izraun: 1./ Postojea tjelesna masa x % tjelesnog masnog tkiva = teina sala 2./ Postojea tjelesna masa - teina sala = teina miine mase bez masti 3./ Teina slobodnog masnog tkiva / eljeni postotak miine mase bez masti 4./ Postojea tjelesna masa - teina prema tablicama = guitak teine prema pravilu.. Idemo sada napraviti simulaciju ovog izrauna prema slijedeim parametrima: imate teinu 70 kg i elite izgubiti tjelesnu masu tako da zadrite stanje na 12% masnog tkiva.. 1./ 70 x 0,12 = 8,4 kg teine masti 2./ 70 - 8,4 kg = 61,6 kg miine mase bez masti 3./ 61,6 / 0,93 = 66,2 kg 4./ 70 - 66,2 = 3,8 kg ZAKLJUAK: Da biste spustili vae masno tkivo na razinu 12% ukupne tjelesne mase, morate izgubiti 3,8 kg tjelesne mase! Kako to napraviti na racionalan nain? Evo naih savjeta za strategiju gubitka tjelesne mase. Redukcija teine - greke i kljuna pravila! Poeti emo od greke nae najpoznatije sportaice svih vremena - Janice Kosteli, koja je naravno cura kao i mnoge druge i osim skijanja ima druge tipino enske probleme. Poetkom 2000 godine i Janica Kosteli i njen otac pretrpili su nadublju krizu od kako rade zajedno, jer su dole bube u glavu, koje se zovu dobar izgled i vitka linija. Janica je dobila arku elju za
115

mravljenjem i prestala je jesti, to je njenog oca inae iskusnog trenera izluivalo. Naime, nagli gubitak teine, povukao je za sobom pad snage i izdrljivosti a to je opet znailo da naporne treninge nije vie mogla privesti kraju. Naravno, rezultati su bili sve loiji i prijetio je neslavan kraj. Otac Ante znao je odakle pue vjetar pa je Janicu priveo redu. Kako je to uinio mi nikada neemo doznati, ali ona je shvatila da je gubitak tjelesne mase opasna stvar! Ovo vam priam kao ivi dokaz kako mravljenje kao i batina imaju 2 kraja! Stane na jedan a drugi te lupi po glavi! Vratimo se dakle redukciji; va je zahtjev sasvim jasan; skinuti masno tkivo bez gubitka miine mase i kod toga naravno, ne elite izgubiti dragocjenu snagu a jo manje izdrljivost! Vi takoer neete da se redukcija odraava na vae natjecateljske performanse. Prilino teki zadaci! Prilino, osim ako niste spremni na velike rtve.. 1./ to vie trenirate to manje morate brinuti za kalorije! Kilogram masnog tkiva ima ekvivalent od 7000 kcal. Skidanje tempom od 250-500 kcal / dnevno kroz trening, moete se nadati da ete izgubiti 0,5 kg / tjedno (7 dana x 500 kcal = 3500 kcal) i to bez restrikcije hrane. Ako pak trebate zbog inih razloga izgubiti vie, pokuajte zahtjev kompenzirati intenzivnijim treningom. Tijekom vrlo napornog treninga moete raunati na potronju od 500 kcal/sat samo je nezgoda to to ne moe dugo trajati. Brzo hodanje troi 300 kcal/sat, okretanje pedala 600 kcal/sat, a ples tipa aerobik 500 kcal/sat. 2./ Nekoliko sati nakon intenzivnog treninga vi jo uvijek troite energiju jer je metabolizam jo uvijek pod pritiskom.. Dobro je ispitati brzinu tog stanja (RMR). Stjecanjem snage, raste i potronja jer nove stanice i tkiva zahtjevaju energiju. ak i kad potpuno mirujete vai miii troe oko 45 kcal/dnevno. Vrlo opseni pokusi na dobrovoljcima koji su napravljeni na Colorado State University pokazali su da je trening je najbolji spaljiva kalorija (Calorie booster)! To je istovremeno i najjednostavniji nain kontrole tjelesne teine. 3./ Umjereni trening titit i jaa miie, a pretjerivanje ih kida. Tu granicu je teko nai i od strane trenera i od vrhunskih portaa. Ako za mjesec dana istopite 5 kg tjelesne mase - to je sjajno, ali ako kod toga izgubite samo 100 grama miia, platit e vaa snaga! Nesumnjivo da ete uz reduktivnu dijetu i trening skinuti tjelesnu masu, ali ostaje otvoreno pitanje zahvaanja miinog tkiva. Pokusima kod body buildera je utvreno da je unos 35-38 kcal/kg tjelesne mase dovoljan za gubitak masnog tkiva bez gubitka miine mase. Krajnja granica je 30-33 kcal/kg tjelesne mase (Kleiner 1998) 4./ Kako izmjeriti intenzitet treninga za redukciju tjelesne mase? Relativno jednostavno; treba postii 70-85% brzine otkucaja srca u odnosu na maksimum! A maksimum dobijete ako od 220 odbijete vae godine. Znai ako imate 25 godina va maksimum pulsa iznosi 220-25 = 195 i od toga 70% = 136..Dakle, morate jurcati okolo dok vam puls ne skoi na 136 i tu je granica. Kod intenzivnog aerobnog treninga koji je na razini 75% maksimalnog pulsa, troit ete 14 kcal/minutu u emu e 60% energije potjecati od masnog tkiva. Kod treninga u visini 50% maksimalnog pulsa, troit ete duplo manje dakle 7 kcal/minutu, ali pri tome e ak 90% energije potjecati od masti. Izraunajte
116

to vam se vie isplati. Po meni bi u svakom sluaju bilo korisnije vjebati manjim intenzitetom due vrijeme! Imam jedan savjet koji ne morate posluati. Da biste poveali brzinu gubitka masnog tkiva, poveajte aerobni trening s 30 na 60 minuta. ogiranje dugo 1 milju troi oko 100 kcal, a ako trite 5 milja potroit ete 500 kcal. Meutim, raunica je ovakva; ako trite milju dnevno, trebat e vam mjesec dana za gubitak 0,5 kg masnog tkiva, a ako trite 5 milja dnevno za isti gubitak trebat e vam samo tjedan dana! Djeluje izazovno! Ali, nemojmo se zavaravati; 5 amerikih milja iznosi oko 9 km! SIMULACIJA GUBITKA Recimo da imate tjelesnu masu 82 kg i da hoete koristiti tempo od 35 kcal/ minutu. Evo kako emo simulirati va gubitak masnog tkiva: 82 x 35 = 2870 kcal Da biste odrali tjelesnu teinu, trebali biste unositi 44 kcal/kg tjelesne mase dnevno ili ukupno 3608 kcal dnevno. Ako ubrzate intenzitet treninga i njegovo trajanje, morate poveati kalorijski unos na 54 kcal/kg ili 4428 kcal/dnevno.Kako praktino to provesti? 1./ Otvorite oi i skidajte masti s namirnica! Kalorije masti se ipak najvie taloe u tjelesne depoe i kad se jedamput stvore, teko ih je maknuti.Treba znati da je put od ugljikohidrata do energije dui nego put od masti do energije a to znai da tijelo lake doe do energije iz masti. to manje masti znai da se tijelo prisiljava da koristi jedan (pravi) izvor energije. Striktno voenje rata protiv masti ima svoj rezultat u utedama do nevjerovatnih 20 kalorijskog unosa od masti. Masne juhe, masno meso, masni sirevi - sve treba ukloniti! 2./ Uzimanjem proteina zapravo se tite miii! Prema ocjeni veine istraivaa, optimalna doza je 1,6g/kg tjelesne mase dnevno.Pokusi nainjeni s 19 body buildera na Virginia Tech u SAD, pokazali su da se za vrijeme reduktivne dijete miina masa najbolje tititi konzumiranjem proteina. 3./ Koncentrirajte se na ugljikohidrate pod svaku cijenu! Bez obzira to vam rekli ili proitali u tisku drite se tjestenine, kruha, itarica, rie i pizze. U poluvremenu igre ili kod prve stanke u vaoj disciplini koristite suhe smokve i marelice. Ugljikohidrati paraju proteine da se furaju kao rezervno gorivo, a to znai da ostaju na raspolaganju kao graevni materijal za nove miine stanice. Osim toga, ugljikohidrati se pretvaraju u glikogen a proteini ne. A glikogen naravno, slui kao pogonsko gorivo! Postoji jo neto to do sada nismo spominjali a to termiki efekat ugljikohidrata i masti; kad organizam koristi ugljikohidrate, metabolizam ubrzava, to nije sluaj kod masti. Zato?To je tzv termiki efekt. No to nije sve; kompleksni ugljikohidrati uvijek idu zajedno s vlaknastom strukturom to kod masti takoer nije sluaj. Kao to je poznato, vlaknasta struktura je vana za normalno funkcioniranje probavnog sustava kako kod vrhunskih portaa tako i kod obinih smrtnika. 4./Stopirajte konzumiranje slatkih namirnica (kolaa, sladoleda, napitaka - soft drinks, bonbona. vakaih guma itd) jednostavno zato to takve namirnice koje nas okruuju zaista debljaju a u sutini predstavljaju prazne kalorije. Pa
117

kako se osladiti? Jednostavno - koristite umjetna sladila. Premda oko njih ima mnogo kontraverze, koriste se u tako malim koliinama da sve ono to se o njima negativno pie ne bi trebalo predstavljati problem. Njihova prednost je to uope nemaju energetsku vrijednost ili je ona zanemarljiva. Stoji vam na raspolaganju saharin, ciklamat, aspartam i acetosulfam K..Svi su odobnreni od nadlenih zdravstvenih organa i kada se koriste u propisanim dozama ne bi trebalo biti problema. Najee su u prometu namirnice s aspartamom ili s kombinacijom saharin / ciklamat. U svim dijetnim proizvodima i proizvodima za dijabetiare imate sladila, pa ako bolesnici smiju uzimati, zato ne biste smjeli vi? Da, ima ozbiljnih studija koje ukazuju na porast pojave tumora mozga od kako je u masovnoj uporabi aspartam, ali FDA jo uvijek vrsto stoji iza njegovog odobrenja za uporabu. Sjetimo se da je istih primjedbi bilo na saharin ali lokacija tumora je bila na drugom mjestu (mokrani mjehur) Kasnije je to demantirano a saharin se proizvodi ve vie od 100 godina. Ima primjedbi i na ciklamate pa se samostalno ne mogu korisriti. Za sada nema zaprijeka za uporabu acetosulfama K ali je njegova upotreba ograniena. Sve u svemu - umjetna sladila da, ali uz duni oprez1 5./ Ne preskaite zajutrak jer bi se moglo dogoditi obratno od onoga to si prieljkujete a to je - debljanje. Zato? Zato to praznog eluca navalite na ruak i pojedete dvostruko vie i naravno naveer podmirite sve zaostatke. Ni jedan stroj ne voli raditi na prazno pa ni ljudski organizam (running on empty stomach).. Treba dakle neto toplo i prikladno staviti u eludac; najbolje itne pahuljice s obranim mlijekom i neko suho voe (smokva, marelica). Postoji li inteligentna redukcija teine? Na ovo pitanje moda e nam najbolje odgovoriti dr Susan Kleiner, autorica knjige Power Eating; Build Muscle, Gain Energy, Lose Fat koja je u SAD pobudila veliko zanimanje. Ona kae slijedee: Rjeenje je u pravilu na posve drugoj strani.dakle suprotno od onog to svi oekuju (BRZO I EFIKASNO) ve podrazumjeva filozofiju korak po korak..Odmah treba kazati slijedee - nema lake i brze redukcije tjelesne mase! Brza redukcija, znai jo bri povratak tjelesne teine!.Vi ne moete izgubiti 3 ili 5 kg/tjedno, ali obeavam da moete izgubiti 5 kg za 2 tjedna! Strpljivost je glavni problem koji ljudi jednostavno ne mogu prihvatiti. A ako ste preteki 25 kg to je onda ve isto medicinski problem i izlazi iz domene sporta. Za gubitak tjelesne mase potrebno je vrijeme i svako pourivanje otvara nove probleme. to je sporta tei u odnosu na standarde svoje discipline, gubit e vie tekuine a manje masnog tkiva! to se tie najpovoljnijeg odnosa ugljikohidrati-proteini u prehrani kod redukcije tjelesne mase i to se tie razlika obzirom na spol, moe se rei da ima zanimljivih stvari. Nesumnjivo, masti u prehrani treba spustiti na minimum jer one nemaju samo 9 kcal/gram kako se misli ve znatno vie. Zato? Zato to je sagorjevanje namirnica u kalorimetrijskoj bombi mjerilo njene energetske vrijednosti, ali ljudsko tijelo nije kalorimetrijska bomba i esto se ponaa drukije od tog ureaja. Dakle, masti su u pravilu vie od 9 kcal/gram a ugljikohidrati manje od 4 kcal/gram. To znai da se u dnevnoj razdiobi energije ugljikohidrati bogati
118

vlaknastom strukturom moraju popeti prema gore dok bi proteini trebali ostati nepromjenjeni. Mnogi ne znaju da po energetskom potencijalu alkohol dolazi odmah iza s 7 kcal/gram zbog ega su pivopije u pravilu debeli ljudi. Na organske kiseline nitko ne obraa pozornost ali i one imaju znaajnu kalorijsku vrijednost. Skrivena mast je najopasnija (sirevi, ips, kolai, snack, sladoled, majoneza, jaja) pa onaj tko eli izgubiti salo mora biti pedantan u doslovnom smislu. ene su u nepovoljnijem poloaju i imaju veih problema od mukaraca; prvo, lake dobivaju na teini i treba im manje kalorija za dnevno odravanje,.zatim, ene tee sagorjevaju masti od mukaraca i na koncu manje su prikladne za teki dril koji rapidno rui teinu Premda su metaboliki identini, mukarci i ene razliito reagiraju na gubitak tjelesne mase!.Trener ili nutricionist koji te razlike ne prepoznaje i uzima u obzir grijei! Mi zaista trebamo masti i o tom smo ve pisali, ali se postavlja pitanje koliko? Ako ste na dnevnoj prehrani od 2000 kcal, dovoljno je 5% kalorija od masti ali tada to moraju biti korisne masti (esencijalne masne kiseline plus omega-3 masne kiseline) a ne palmitinska i stearinska kiselina ili trans masne kiseline. Osobno predlaem da dnevni minimum za redukciju tjelesne mase ne bi smio biti vei od 1200 kcal. Oni koji krenu nie, rade to na vlastitu odgovornost. Zato ne moete vidjeti debelog biciklista? Zato to uvijek vie enrgije troi nego uzima! Oni neprestano jure energiju, a drugi sportai koji bi izgubili salo oko pasa bjee od energije! Nacionalni registar za kontrolu redukcije tjelesne teine u SAD (National Weight Control Registry) napravio je na temelju 8 godinjeg istraivanja tipinih problema 3600 ekstremno debelih ljudi, program za redukciju koji ima zajednike elemente za sve. Iz toga proizlazi da jedino visoka dnevna aktivnost (prosjeno tjedno potronja od 2545 kcal za ene i 3293 kcal za mukarce) moe vratiti stvari glede teine na poetak, a to znai minimum 1 sat aktivnosti dnevno. Kao prikladan vid aktivnosti za skidanje sala toplo se preporuuje bicikl! Naime, vonja bicikla umjerenom brzinom (50% VO2maxa) due vrijeme donosi najbolje rezultate. Zato? Kod tog tipa aktivnosti maksimalno se skida upravo masno tkivo! Ako podignete brzinu na 65% VO2maxa, potronja e biti 50% od masti a 50% od glikogena. Ako dalje diete stupanj aktivnosti na 85% VO2maxa, potronja energije e od masti uzimati samo 1/3 a ostalo e sve biti od ugljikohidrata. I jo jedno zanimljivo pitanje. Naime, moe li se skidanje masnog tkiva odrediti selektivno prema pojedinjim dijelovima tijela tj mogu li se vjebe usmjeriti u jednom pravcu? To je naalost, optika varka. Baca kladiva nee imati ni manje ni vie masti u ruci kojom baca! Vjeba troi kalorije iz cijelog tijela a ne iz pojedinih dijelova, tj. ne moete ciljati gdje ete izgubiti a gdje ne! Mnogi sportai koji ele mraviti zabrinuti su da e poveanje aktivnosti poveati apetit! Bojazan je na mjestu, ali moda i nije tako jer novija istraivanja decidirano pokazuju obratno; to je stupanj aktivnosti vii, apetit je manji (supresija apetita)! Da zakljuimo; mravite limitiranjem a ne eliminiranjem masti, a ostatak dnevne prehrane popunite to vie kabastim ugljikohidratnim namirnicama. Kod toga najvaniji imbenik je poveanje

119

stupnja fizike aktivnosti a bicikl s mjeraem je najbolje rjeenje! I tranje na 5 km a zimi na skijama! Ako se bavite nekom od disciplina koja nema veze s vodom, pa vam se uini kako biste ugodno mogli skidati tjelesnu masu - plivanjem u bazenu, moram vas obeshrabriti. Plivanjem sportai drugih disciplina nisu uspjeli ni pomaknuti svoju tjelesnu masu prema dolje. Takav vid akitvnosti za utrenirane osobe ne donosi oekivane rezultate u topljenju masnih naslaga! Zato? Problem su pokuali rjeiti dr Mike Flynn i suradnici s Bell State Univeersity u Indijani i to na taj nain to su ispitivali 2 skupine sportaa - plivae i trkae koji su bili pod istim reimom treninga i energetskog unosa (45 minuta kod 75-80% VO2maxa). Reagirali su potpuno razliito; dok su se trkai topili svoju masu plivai su je jaali! Objanjenje? Plivai su poslije treninga gladni ko vukovi i upravo zbog apetita smjesta namire sve gubitke, a trkai su toliko iscrpljeni da nemaju nikakav apetit i tako zapadaju u energetski deficit. Jednostavno zar ne? Redukcija teine pomou piruvata i kroma Na piruvatu je mnogo uraeno o emu svjedoi i vei broj objavljenih radova.. Posebno je zanimljiv rad objavljen od strane American Colege of Sport Medicine a iz pera poznatog istraivaa dr D. Kalmana sa idovskog centra u New Yorku. Skupinu od 53 mukarca i ene podjelio je na 3 grupe; prva je dnevno dobivala kapsule po 6 grama piruvata plus 250 mcg kroma, druga je dobivala iste kapsule s maltodekstrinom i trea - kontrolna grupa nije dobivala nita. Svi su bili na jedinstvenoj prehrani od 2000 kcal/dnevno uz isti 30 minutni rutinski aerobno / anaerobni trening.5 dana u tjednu. Na kraju pokusnog perioda nisu zamjeene nikakve razlike u tjelesnoj masi meu pojedinim skupinama dobrovoljaca. Ali, primjeene su razlike u tjelesnoj strukturi tj. odnosu masnog i miinog tkiva! Dobrovoljci koji su dobivali kapsule s piruvatom, izgubili su 2,4 kg masnog tkiva to ima ekvivalent od 12,4% njihovih ukupnih masnih naslaga! Radi usporedbe dobrovoljci iz kontrolne skupine nisu izgubili - nita! Kako se moe objasniti taj gubitak? Jasno, upravo za toliko je porasla miina masa, to je zapravo direktni dobitak na snazi. Piruvat je stabilizirana sol piruvine kiseline, angairana u metabolizmu glukoze, dakle prirodna tvar koja u prehrani sportaa nije nita znaila sve do serije pokusa koji su pokazali najblae reeno - zanimljive stvari. Da se relativno jednostavno gubi masno tkivo koje se zamjenjuje miinim te da se popravlja izdrljivost. Ako se piruvat spoji s drugim meuproduktom metabolizma - dihidrooksiacetonom, koji je prethodnik piruvata, onda se dobiva kombinacija poznata pod skraenim nazivom DHAP..Prof dr E. Burke koji je na neki nain na trite uveo DHAP objanjava mehanizam njegova djelovanja; "ovaj suplement poboljava izdrljivost poveavanjem sposobnosti miinih stanica da iz struje krvi "ekstrahiraju" vie glukoze. Kod treninga, miine stanice tu glukozu konvertiraju u energiju ili usklauju kao glikogen". Kada se svakodnevno obavljaju treninzi, sportai imaju opetovane procese troenja i popunjavanja zaliha glikogena.

120

Taj proces ne moe uvijek ii istim intenzitetom i jednako "glatko" jer naprosto konzumirani ugljikohidrati nisu uvijek isti.To je potvrdio i poznati porta, nutricionist i sveuilini prof dr David Costil serijom svojih pokusa na plivaima. Dr E. Burke tvrdi da DHAP podie zalihe miinog glikogena bolje od uobiajene kombinacije glukoznih polimera i fruktoze, a pokusi dr R. Stanka sa Medicinskog centra sveuilita u Pitsburghu pokazali su da se signifikantno poboljavaju performanse i izdrljivost ramena i noge ak za 20%. Rezultati su potvreni i u treoj studiji koja je koristila slijedeu kombinaciju hrane; 15% proteina, 30% masti i 55% ugljikohidrata uz dodatak 7,5 grama DHAP-a tijekom dana. Trening se sastojao u pedaliranju bicikla, a oni dobrovoljci koji su dobivali DHAP imali su 20% dulje vrijeme rada! Zalihe glikogena u miiima su porasle za gotovo 50%. Dr R Stanko predlae optimalnu dozu 2-5 grama piruvata dnevno rasporeeno popla u 2 obroka zajedno s hranom. Sporedni uinci piruvata nisu registrirani Premda se piruvat nalazi u veini voa osobito u crvenim jabukama (pakovanje sadri 450 mg) nigdje ga nema vie od 25 mg u jednom obroku pa bi trebalo pojesti povelike koliine da se pribliimo potrebnim koliinama piruvata od nekoliko grama. Piruvat dolazi u obliku praha i tableta, u sportskim napicima pa i u energetskim ploicama. Nesumnjivo da su potrebna dodatna istraivanja u ovu zanimljivu oblast, ali i ovi rezultati su vrlo ohrabrujui. Koje zamjenice za eer? Svaki gram eera nosi 4 kalorije, pa kada se u ljetnim mjesecima nakupi dnevno po par litara slatke osvjeavajue vodice, pa plus crna kava i poneke palainke i sladoled to moe biti - znaajna koliina suvine energije. Slatko moe biti bez kalorija, pa se eer moe potpuno ili djelomino - ukloniti! Svi volimo slatko a mnogi bez slatkoga ne idu ni na spavanje. Ne treba oekivati da su vrhunski sportai nekakav izuzetak! Ali, treba oekivati da oni svoju potrebu za slatkim kontroliraju utoliko to nee koristiti eer i sirupe. Danas u vrijeme suvremene tehnologije, pitanje slatkog rjeeno je brojnim zamjenama dakle umjetnim sladilima. Hoete li koristiti aspartam, kombinaciju saharina i ciklamata ili acetosulfam K, ovisi o vama samima. Da bismo vam pomogli ovdje emo iznijeti generalni stav. Jedno je sigurno; sva su sredstva u prometu to znai da su odobrena za upotrebu. Ako ih koriste dijabeteari, zato ne bi smjeli vrhunski sportai? Zaboravite na one prie da izazivaju rak ili da se od njih smanjuje potencija itd. Predlaem da koristite razna sredstva jer svako ima poneku prednost ili nedostatak. Umjesto eera predlaem kristalnu fruktozu ali budui je osjetno slaa, koristi se u manjim koliinama (umjesto 1 ajne lice dovoljna je lice). Ako se radi o peenim proizvodima, nema problema jer se fruktoza moe grijati. Kombinacija saharin + ciklamati - dobra je ali ako se stavi previe, okus prelazi u gorko. Ako je smjesa dobro pogoena nema nikakav poseban aftertaste. U protivnom ostaje metalini okus. Acetosulfam K je sve
121

popularniji ali mu je upotreba limitirana, to se najbolje vidi iz naputka. Ovo sladilo ne moe se staviti u sve proizvode ve je njegova uporaba uglavnom ograniena na napitke. Ostaje nam aspartam koji je trenutno najpopularniji i koji se naao u najvie gotovih industrijskih proizvoda (kreme, napici, kava, coca cola, ledeni aj itd). Svi proizvodi u prometu koje na sebi nose oznaku light u pravilu su zaslaeni aspartamom (Nutrasweet) ukljuujui i popularnu Coca Colu.. Prema tome i da hoete od sladila vie ne moete pobjei. Aspartam se nalazi i u brojnim otopinama za rehidraciju ili oporavak sportaa. Naravno, i uporaba aspartama je limitirana ali su doze podeene tako da se dnevni unos teko moe prekoraiti. Neprijatelji umjetnih sladila su se pobrinuli za itav niz negativnih prikaza na temu dodataka hrani (aditiva) meu kojima je naravno i aspartam. Ali, znanstvene institucije nadlene za zdravlje (FDA, WHO) do sada nisu pokrenule inicijativu za njihovu zabranu, a vjerovatno to nee ni uiniti. Predrasude i zablude o mravljenju Poznata svjetska klinika Mayo (Mayo Clinic) pored ostalog sustavno se bavi istraivanjem problema mravljenja, posebice ena pa nesumljivo u tim stvarima ima golemo iskustvo. Nemojmo zaboraviti da su bili ukljueni u vjetaenje kada je sruena iluzija zvana "fen-phen" i upravo njihova ocjena je bila presudna da oteene ene dobiju visoke naknade. To navodim samo zato da moemo biti sasvim sigurni u vjerodostojnost njihovog neutralnog stajalita. Osvrui se na milijunske pristalice tzv "fad diet" koje smo nabrojali, kao i na njihove sve brojnije knjige, strunjaci klinike kau slijedee: 1./ Ljudi koji promoviraju visoko proteinsku nisko ugljikohidratnu hranu, polaze od pretpostavke ako jedemo mnogo ugljikohidrata lui nam se previe inzulina, a to autori knjiga nazivaju "pakao" (carbohydrate hell). Po njima zbog toga nastaju srani udar, rak, artritis i razni drugi zdravstveni problemi . Naravno, obina glupost! Inzulin je hormon koji pokree glukozu iz krvi do miinih stanica pa ima kljunu ulogu u oslobaanju tjelesne energije. 2./ Ljudi su se u prethistoriji poeli hraniti mesom i bez sumnje mi smo se navikli na mnogo proteina, dakle naa tijela su genetski predodreena za proteine a ne za ugljikohidrate. Naravno, nije potpuno tono jer ovjek se hranio voem i korijenjem koliko i mesom pa je predoreen za mjeovitu hranu.. U vrijeme kada se hranio samo mesom ulovljene divljai imao je ivotni vijek 30-40 godina upravo zbog zasienih masnoa i kolesterola, dakle zbog jednostrane prehrane. 3./ Moete smanjiti tjelesnu teinu brzo i jednostavno ako se hranite samo proteinima! Naravno - zabluda jer gubitak tjelesne teine kod konzumiranja proteinske hrane dolazi prvenstveno zbog gubitka vode (dehidracije). Naa iskustva pokazuju da se u preko 90% sluajeva nakon poetnih uspjeha teina vraa na prvobitno stanje.

122

Psiholog Klinike dr Jennifer Nelson objanjava fenomen privlanosti pojedinih dijeta i njihovo masovno imitiranje na slijedei nain; "ljudi se brzo zasite svake dijete i ele promjenu i naravno promjena doe u obliku neke nebuloze. Ako je k tome iz poznatog pera brzo e zagospodariti medijima a sve to se dalje odigrava je samo mehanizam podraavanja neeg neobinog. Kod toga vrijedi pravilo - to neobinije - to bolje! Ljudi brzo povjeruju i onda ubrzo nastupa zasienje sve do slijedee "nove ideje". to rei na kraju o mravljenju? Niim se ne mogu ubrzati procesi gubitka tjelesne mase na "udotvoran" nain a pogotovo ne na "ekspresan" nain pa nita drugo ne ostaje osim one dobro poznate - korak po korak do uspjeha! A to znai; smanjite broj obroka i koliinu jela, smanjite kalorijski unos i poveajte potronju energije svakodnevnim atkivnostima. Euforija zbog nie teine na vagi nema nikakvu osnovu dok to nije REALAN gubitak tjelesne mase. Pa i tada kada skinete desetak kilograma ostanite hladni jer teina se vraa natrag!
REFERENCE Spraul M, Ravussin E, Fontvieille AM, Rising R, Larson DE, Anderson EA. Reduced sympathetic nervous system activity. A potential mechanism predisposing to body weight gain. J Clin Invest 1993; 92 (4):1730-1735 Pierson RN, Wang J, Heymsfield SB, Russell-Aulet M, Mazariegos M, Tierney M, Smith R, Thornton JC, Kehayias J, Weber DA, Dilmanian. Measuring body fat: calibrating the rulers. Intermethod comparisons in 389 normal Caucasian subjects. Am J Physiol 1991;261:E103E108 Astrup A, Soubro S, Cannon S, Hein P, Madsen J. Thermogenic, metabolic, and cardiovascular effects of a sympathomimetic agent, ephedrine. Curr Ther Res 1990;48(6):1087-1100. Breum L, Pedersen JK, Ahlstrm F, Frimodt-Mller J. Comparison of an ephedrine/caffeine combination and dexfenfluramine in the treatment of obesity. A double-blind multi-centre trial in general practice. Int J Obesity 1994;18:99-103. Cupps MJ. Herbal remedies: adverse effects and drug interactions. Am Fam Physician 1999;59(5):1239-1244. Dalton S. Overweight and weight management: the health professionals guide to understanding and practice. Gaithersburg: Aspen Publishers, Inc., 1997. Daly PA, Krieger DR, Dulloo AG, Young JB, Landsberg L. Ephedrine, caffeine and aspirin: safety and efficacy for treatment of human obesity. Int J Obesity 1993;17(Suppl. 1):S73-S78. Emmanuel NP, Jones C, Lydiard, RB. Use of herbal products and symptoms of bipolar disorder. Am J Psychiatry 1998;155(11):1627. Gurley BJ, Gardner SF, White LM, Wang P-L. Ephedrine pharmokinetics after ingestion of natural supplements containing Ephedra sinica (ma huang). Ther Drug Monit 1998;20:439445. Mazess RB, Barden HS, Bisek JP, Hanson J. Dual-energy x-ray absortiometry for total-body and regional bone mineral and soft-tissue composition. Am J Clin Nutr 1990;51:1106-1112.

123

Pasquali R, Baraldi G, Cesari MP, Melchionda N, Zamboni M, Stefanini C, Raitano A. A controlled trial using ephedrine in treatment of obesity. Int J Obesity 1985;9:93-98. .Ramsey JJ, Colman RJ, Swick AG, Kemnitz JW. Energy expenditure, body composition, and glucose metabolism in lean and obese rhesus monkeys treated with ephedrine and caffeine. Am J Clin Nutr 1998;68:42-51. Shannon JR, Gottesdiener K, Jordan J, Chen K, Flattery S, Larson PJ, Candelore MR, Gertz B, Robertson D, Sun M. Acute effect of ephedrine on 24-h energy balance. Clin Sci 1999;96:483-491. Toubro S, Astrup A, Breum L, Quaade F. Safety and efficacy of long-term treatment with ephedrine, caffeine and an ephedrine/caffeine mixture. Int J Obesity 1993;17(Suppl. 1):S69S72.

124

Glava sedma

DIJETE ZA MRAVLJENJE
udotvorne dijete (Fad diets) - Strategija sam svoj majstor - Izbor dijeta najvei problem - Imperija uzvraa udarac - Atkinsova visokoproteinska dijeta - Zonska prehrana (dr Sears) - Malokalorijska dijeta (Jenny Craig Diet), - Montignacova dijeta - Drastine dijete, ruski rulet Dijeta klinike Mayo - Heilerova dijeta - Yo-yo dijeta - Uinkovitost dijeta..

NIKAD NE ZNA KOLIKO MOE, DOK NE PROBA NAINITI, VIE NEGO TO MOE... Tony Blauer

125

udotvorne dijete (Fad diets) Kad dijeta ne bi bilo, trebalo bi ih izmisliti, komentirao je jedan ozlojeeni novinar koji je i sam uesnik u neprekidnoj vrtnji dijetama u krug! Oekujete udo a uda nema!. Naime, bolje je da ljudima date da vjeruju i da se love za slamku nego da nema ni vjere, ni iluzije ve jedno veliko nita! Samo to se okrenete oko sebe, samo to se okrene kalendar nove godine i evo ga na pomolu je nova udotvorna dijeta koja fantastino skida kilograme, nakon ega se ovjek pojavljuje sav blistav u novom odijelu! Ovaj slatki mjehur od sapunice uvijek istom snagom zapuhne vie ene a manje mukarce; istom snagom novi trend prisili ljude na nemogue a esto i nedostojne postupke sve u nadi da e se dogoditi udo. Kupuju se programi za mravljenje, kapsule, tablete, praci, gotovi tekui obroci, protokoli, mjeavine ajeva, kupa se u sauni, znoji se na spravama, oblae se blatom i pvc folijama, ide se na pikanje pa ak i hipnozu sve za dobar izgled! Svi koji su u businessu mravljenja tvrde kako je upravo njihova dijeta najbolja a kao dokaz slue slike na ulazu u tretman i na izlazu. Naravno, nitko nije provjerio autentinost slika niti da li su slikane osobe zaista bili na toj i takvoj dijeti. ene na novogodinjem doeku pred bogatom trpezom tvrde kako je to zadnji obilni obrok u staroj godini kako e se odmah baciti na posao poetkom sijenja tj. kako bi izbjegle izdajnike masne naslage koje kipte ispod kupaeg kostima tamo u srpnju. Sve su dijete veliki meunarodni business u kojem se vrte milijuni dolara, a glavni promotori su modni asopisi koji lansiraju lijep izgled i vitku liniju. Meu asopisima vlada natjecanje tko e objaviti prvi, tko e imati bolje slike, bolje modele, ljepe ene i mukarce. Fimski glumci i glumice te manekeni i ostali javni djelatnici moraju zbog posla imati liniju, ali to ne znai da vi kao itatelj ili itateljica morate imati isto. Ali, avaj ovi asopisi diktiraju ne samo modne trendove, parfeme, minku i izgled ve i psihologiju..Oni su uzor i imaju maginu privlanost za tinejerice i mlae enske osobe. Izgledati atraktivno kao Cameroon Diaz ili Jenifer Lopez to je san svake djevojke izmeu 16-22 godine! Ona koja zbog debljine ne moe u takav okvir nesretna je! Ona grozniavo trai pomo, a ako ne moe ili ne zna pada u depresiju. ene mrze svoje tijelo zbog kilae i prate svaku pa i najmanju promjenu. Ogledalo je u to vrijeme najvanija stvar na svijetu premda ima daleko ljepih i vanijih stvari. Naa TV kultura kreira utisak da svi, apsolutno svi moraju izgledati kao foto modeli, a primjerice voditeljicama se mjeri svaki korak. Meutim, objektivno govorei nema teorije da svi budemo idealni u naznaenim proporcijama i da moemo bez straha etati modnom pistom. Previe je imbenika koje jednostavno ne moemo kontrolirati. Dvije osobe pa ak i 2 brata mogu ivjeti u istom okruenju, jesti priblino istu hranu i baviti se priblino istim aktivnostima pa ipak nee imati istu kilau niti e izgledati isto. Premda se priroda na taj nain naalila, treba to prihvatiti kao realnost. Na djelu su sve mogue vrste dijeta; malokalorijske, niskougljikohidratne, visokougljikohidratne, visoko proteinske, ketogene itd s tim to se uvijek hvale svoje a kude one druge. No, naravno postoji i mjerodavno struno miljenje a postoje i mjerodavne znanstvene institucije koje imaju vrsti stav o tzv udotvornim dijetama (Fad diets). Jedno je business a sasvim drugo zvanina medicina, no nezgodno je kad lijenici koji bi trebali zastupati
126

iskljuivo medicinska stajalita presele u business..Kada pored toga oni napiu knjige koje su tiskane u milijunskoj nakladi, onda se mora priznati da e njihov utjecaj na javnost biti daleko vei ak i od ustanova kakva je primjerice Klinika John Hopkins. Ljudi olako shvaaju dijete kao nekakvu igru (zabavu) u kojoj se moe dobro ili loe proi a o eventualnim zdravstvenim posljedicama se ne razmilja. Bogata literatura meutim pokazuje da moe biti vrlo ozbiljnih posljedica pa i smrtnih sluajeva. Svako mravljenje je zapravo rizian posao (risky business), a kada se obavlja bez ikakvih konzultacija s strunjacima pogotovo. Zbog relativno visokih cijena usluga za provoenje tretmana mravljenja, mnogi pribjegavaju ultra drastinim metodama koje ih dovode na sam rub ivota! Zbog sustavnog izgladnjivanja trpe svi organi jer ne dobivaju ni temeljne hranjive tvari ali ponajvie mozak i ivci. Visoka razdraljvost, nesanica, nagon za povraanjem samo su laki znakovi da se tijelo buni protiv terora a to se teror vie poveava, reakcije tijela su snanije! Pobornici izbjegavanja ugljikohidrata rizina su kategorija jer upravo su ugljikohidrati glavni opskrbljivai vitalnih organa energijom. A pretjerano konzumiranje mesa, sira i drugih proteinskih namirnica, moe imati za posljedicu nedostatak ugljikohidrata u miiima i oslobaanje ketona, a ketoza naravno nikako nije normalno ve predstavlja ozbiljno stanje praeno jakim glavoboljama, razdraljivou, neugodnim zadahom i problemima s bubrezima. Budui da visok unos proteina uvijek povlai i visok unos animalnih masnoa, raste potencijalna opasnost od hiperlipidemije, hiperkolesterinemije koja su stanja uvod u ozbiljne bolesti srca i krvnih ila te rak raznih lokacija. Ljudi nikako ne mogu shvatiti da su ugljikohidrati energija i da bez energije ni jedna stanica ne moe funkcionirati a to znai da se troi za stajanje, hodanje, tranje, intelektualni napor, disanje. Ako se u hrani potpuno izostave ugljikohidrati, ovjek je iscrpljen, umoran, pospan i nije za nita do li za krevet. Taj se nedostatak ne moe pokriti ponudom visoko proteinske hrane jer konverzija proteina u energiju je preduga i prespora. Prema tome ako mravite nemojte dozvoliti da vas zarobi strah od ugljikohidrata (karbofobija), ve zadrite onoliko koliko je neophodno (kruh, krumpir, tjesteninu). Bez problema moete pojesti pun tanjur pageta ali ne i bogat mesni umak! Strategija sam svoj majstor! Dranje dijete u svrhu gubitka tjelesne teine je bitka koja nema kraja ali kako bilo da bilo jedno je sigurno - vi ste gubitnik! Tako kau iskustva klinika koje se profesionalno bave problemom vika teine, a tako kau i iskustva brojnih korisnika koji su se cijeli ivot zvali gubitai kilograma (slimers) Najbolja je dijeta koje nema tako pie u samom naslovu najnovijeg izvjea Consumer Report Magazina, mjerodavnog amerikog asopisa za pitanja potroaa. Na temelju istraivanja velikog uzorka od 32000 korisnika dijeta proizlazi da je najvei dio onih koji se mogu svrstati u uspjene gubitae kilograma (successful loosers) i da su to uradili po principu sam svoj
127

majstor (do-it-yourself strategy). Glavna urednica Nancy Metcalf kae da se prema rezultatima moe zakljuiti kako opada broj onih koji svoju sudbinu predaju u ruke raznim guruima i autorima dijeta potpisujui unaprijed odreenu sumu novaca za program koji bi trebao poluiti uspjeh. Vie od ispitanika a to je preko 8000 koristio je vlastite namirnice..Valja odmah rei da postoji i definicija uspjenog gubitaa kilograma; to je osoba koja izgubi najmanje 10% svoje tjelesne teine u odnosu na poetno stanje i zadri tu teinu najmanje godinu dana! Super gubitaima se zovu one osobe koje izgube 10% svoje teine i zadre to stanje najmanje 5 godina. Taktika prehrane kod najveeg broja ispitanika bila je slijedea: umjesto bijelog kruha, krumpira i tjestenine, dakle visoko glikeminih namirnica, oni su koristili kuhano povre, svjee i osueno voe koji su bogati vlaknastom strukturom umjesto svinjetine i govedine koristili su kvalitetne proteine (riba, bijelo meso peradi i kuhani bjelanjak jajeta) kao i proteinske koncentrate za sportae koji izvrsno blokiraju osjeaj gladi uzimali su obilje tekuine kroz voe i povre, prirodne sokove (bez kukuruznog sirupa) dakle bez visoko glikeminih dodataka umjesto masnoa koristili su oraaste plodove, masline i avokado

glad su blokirali pomonim sredstvima za popunjavanje na bazi inulina (oligofruktosaharida) i glukomanana Istraivai koji su kolekcionirali odgovore, ocjenili su meu primjedbama jako vanim da se izabrane namirnice vole tj. da osoba koja dri dijetu nije prema njima neprijateljski raspoloena. Najvei dio ispitanika za vrijeme dijete je koristio neki od multivitaminskih preparata i gotovo svaki je koristio neki od programa treninga bilo u vlastitoj kui ili u fitness centrima. Oni koji su koristili trening 3 ili vie puta u tjednu izjavili su kako je to nedvojbeno najvaniji dio u procesu gubitka tjelesne teine. Prema tome svatko tko taj dio preskae, trebao bi se unaprijed pomiriti s neuspjehom! Najvei dio ili preciznije ak 83% super gubitaa izgubili su teinu u vlastitoj reiji i na vlastiti nain! Premda je organizacija Weight Watchers veoma snana i broji desetine tisua sljedbenika u vie zemalja svijeta, samo 14% super gubitaa je potpisalo da radi s njima. Meu preparatima iz podruja suplemenata koji su koriteni tijekom tretmana, najee se spominju Metabolife i Dexatrim. Za mene kao strunjaka a vjerovatno i za vas kao itateljstvo zanimljiv je odgovor u vezi koritenja gotovih tekuih (zamjenskih) obroka. ak 88% ispitanika se izrazilo protiv Slim Fasta i drugih tekuih zamjenskih obroka. Da li je razlog relativno visoka cijena ovih preparata ili slabo blokiranje gladi ostalo je nejasno. Na pitanje koju vrstu vjebe preferiraju (izuzevi one koji idu u fitness centre) najvie ih se izjasnilo za brzo hodanje, penjanje po stubitu po nekoliko puta i druge lagane vjebe. Zanimljivo da tranje nije vie tako na cijeni! Svatko danas moe mraviti ali postignutu teinu mogu zadrati samo izabrani. Kako? Odgovori slijede na stranicama ove knjige!

128

Izbor dijeta najvei problem! Ljudi se jako razlikuju u gledanju na mravljenje; jedni su spremni sami u kotac s problemom debljine a drugi oekuju pomo s strane jer nemaju naprosto dovoljno ni snage ni volje da se bore. No prije nego pristupite bilo kakvoj dijeti ili bilo kojem programu za redukciju tjelesne teine, ispitajte svaki detalj da tono znate to slijedi, kakvi su problemi i koje posljedice. 1./ Da li dijeta (program) osigurava kompletan servis i edukaciju glede tehnologije mravljenja, promjene prehrambenih navika i stila ivota? 2./ Da li ekipa koja radi na dijeti (programu) ima na raspolaganju dovoljno strunjaka ili je to samo trgovina? Naime, u sluaju nude vi morate imati na raspolaganju odgovarajueg lijenika, osobito ako ste prihvatili jednu od drastinih metoda (800 kcal/dnevno) 3./ Koliko dugo traje dijeta (program) i kakvi se rezultati obeavaju? to ako rezultati nisu ostvareni? Ima li program dugoronu strategiju ili predstavlja samo kratkorono rjeenje problema? 4./ Da li dijeta u sluaju striktnog pridravanja obeava zadravanje smanjene tjelesne teine ili se mora nakon neuspjeha krenuti ispoetka? Naime, neke dijete imaju poetni uspjeh a kasnije potpuno zakau.. 5./ Da li su obroci preporueni tijekom programa fleksibilni ili oni sadre nebulozne namirnice koje ne moete nabaviti? 6./ Da li sredstvo koje se koristi u tretmanu sadri zabranjene ili opasne tvari koje mogu ugroziti vae zdravlje? Ako je barem najvei dio ovih pitanja dobio povoljan odgovor, moglo bi se razgovarati o prihvaanju dijeta. U protivnom zaboravite i oslonite se na vlastite snage! Najvea pogreka kod svih korisnika dijeta jest predrasuda da je put do pakla i natrag kako mnogi nazivaju torturu mravljenja, zapravo sve to treba nainiti. Naravno, takav pasivan stav je unaprijed osuen na neuspjeh. Zato? Zaboravljena je generalna promjena stila ivota, a zaboravljen je trening 3 puta tjedno! No tome treba dodati i cijeli niz drugih stvari koje se paljivim isitavanjem ove knjige mogu jasno uoiti. Trai se PROMJENA naina ivota, ponaanja, prehrane, spavanja a to je ono to bi svi rado preskoili. Mravljenje trai disciplinu koja takoer teko pada ak i onima koji se deklarativno izjanjavaju za promjene. Podsvijest i ustaljene navike pruaju otpor i potiho kau nee ti to tako lako proi. elite li savladati pretjeranu teinu, morate prvo savladati sebe! S druge pak strane imate poveliku skupinu previe revnih korisnika dijeta tzv istunaca koji se svega odriu, skau na liicu eera, ne piju kavu ako nema umjetnog sladila, iz tanjura neugodno izbacuju sve to je po njima
129

premasno, piju samo filtriranu vodu, prekidaju posjetu da bi odjurile na trening, ukratko to su osobe koje sve maltretiraju da bi pod svaku cijenu istjerale program koji je izmislio neki polupismeni guru. Mogli bismo to nazvati paranojom mravljenja koja je zapravo vrlo blizu anoreksiji. Ona nema nikakvog smisla jer paranju kalorija zasigurno ne doprinosi jedna kava, jedno pivo ili jedan obrok. Sve stvari u ivotu pa i one najopasnije obavljaju se MIRNO i bez paranoje. Ponavljam; redukcija kalorija u tanjuru samo je jedan dio programa skidanja tjelesne teine. Postoji ulaz energije u tijelo i izlaz pa se oba mjesta moraju kontrolirati. Imperija uzvraa udarac! Najvei dio korisnika dijeta ubrzo nakon tretmana vrate prvobitnu teinu to im rui moral a nije mali broj onih koji na tu prvobitnu teinu nadograde i dodatak. ZATO? Prave odgovore ete nai na vie mjesta u ovoj knjizi a ovdje emo citirati priznatog strunjaka za ovo podruje a to je prof dr Tom Wadden, direktor Clinical Studies for Weight and Eating Disorders na Hospital Pennsylvania University. On slikovito kae: ima bezbroj odgovora no svi se mogu saeti na razloge bioloke i one druge ekoloke prirode! Primjerice osoba koja je znaajno predebela, dakle ima vika 35% preko idealne tjelesne teine, nosi gen koji garantira debljinu ako se za to prui prilika. To znai ako osoba doe u Ameriku, obzirom na veliku ponudu brze hrane i soft drinksa te relativno ogranieno kretanje, ona e zasigurno postat predebela. No ako kao novinar ode u Afganistan i prilagodi se njihovoj prehrani, tamo uope nee biti debela. Prof dr T. Wadden dodaje: ovdje u Americi stalno smo pod pritiskom medija i ogromne ponude hrane da jedemo i onda kad nismo gladni to je recimo u Afganistanu nezamislivo. To su 2 lijepa primjera utjecaja okolia. Dakle ljudi u Americi su inducirani da jedu u suviku jer je produkcija hrane tolika da netko to mora potroiti. Ne bi htio rei da tako ovjek postaje rtvom urote, ali ne treba zaboraviti da je utjecaj medija toliki da ljudi kopiraju upravo stil ivota koji vide na TV ekranima. Dakle, kad zavre redukcijsku dijetu i smrave nema mjesta srei jer se ljudi vrate u isti okoli i sve se nastavi po starom! Ja to zovem prema poznatom filmu da imperija uzvraa udarac a zapravo tako i jeste. Kad nema to raditi kod kue prosjeni Amerikanac ide u shoping a najee se kupuju namirnice. Da bi se te namirnice imale gdje staviti nabavljaju se sve vei i vei hladnjaci. Tako se zatvara krug; vi ste samoposlugu prenijeli u kuu i sada moete jesti do mile volje. Iza zidova nitko ne vidi kako se tovite jer svakih pola sata idete u hladnjak. elite li sebi napraviti uslugu, nemojte namirnice donositi u kuu ve svaki put idite po njih! Ono to ne nabavite, ne moete ni potroiti! Nauite tijelo da se treba do hrane potruditi a ne da stoji na dohvat ruke. ivotinje su mrave jer hranu moraju traiti pa ak i vjeverica koja uskladitava ljenjake ispod zemlje, mora kopati da bi ih pronala! Lovake pse se nikad ne hrani obilato jer oni svoju hranu moraju vidjeti u divljai za koju su programirani! Oni moraju juriti do hrane i kad ju nau moraju je donijeti lovcu.. Zato se i kae da je psei ivot teak. Prof dr Wadden tvrdi da je ljudsko tijelo opskrbljeno mehanizmom za setiranje slino kao to setirate neki software, video rekorder ili digitalnu kameru. Tamo su zadani okvirni parametri po kojima se odvija ulaz i izlaz energije. Sasvim je jasno da postoji modul za normalnu teinu ali postoji modul za
130

rad izvan zadanih okvira. Kad ovjek mravi, on zapravo radi protiv zadanih parametara i im se tortura zavri, program vraa sve natrag na poetno stanje! Kod softwera u takvom sluaju dobijete prozor koji vas upozori a ovdje u ivotu takvog prozora nema! To morate znati a da biste znali morate nauiti..Poetak nove dijete znai ponavljanje iste procedure uvijek s novom nadom u uspjeh. Vraanje na standardnu teinu za organizam je zapravo vraanje na normalno stanje. Prof dr Wadden koji je na klinici svakodnevno ivio s stotinama takvih gubitnika kae da postoji odreeni scenario koji se tvrdoglavo ponavlja: nakon prve godine redukcijskog reima 1/3 s vraa na polaznu teinu poslije 3 godine 2/3 se vraaju na polaznu teinu i nakon 5 godina gotovo svi su povratnici na polaznu teinu

To je najbolji dokaz njegovoj tezi da u tijelu postoji program iz kojeg privremeno moete iskoiti, ali im prekinete novi reim, program vas vraa natrag na polazne osnove. Slino govori i predsjednica kompanije Weight Watchers Group, Florine Mark kada kae da su ak i oni najvatreniji pobornici treninga (6 puta tjedno po 30 minuta) skloni vraanju natrag jer kau da su valjda nakon toliko napora zasluili da neto pojedu! U pitanju je TRENIRATI A NE POJESTI, dakle potroiti energiju. im se energija nadoknadi trening nema nikakve svrhe tj kako otilo, tako se vratilo natrag! Ona kae da su ljudi na redukcijskoj dijeti u posebnom psiholokom stanju tj. nestabilni su i lako ih je pokolebati. Zato je otro protiv navike nekih lijenika koji kad vide pacijenta na vratima kau nikad neete skinuti vae kilograme. To je doslovce njihova sahrana i na koncu nije istina! Ljudima u nevolji treba dati pozitivnu poruku, dakle nadu! Zadrati izgubljenu teinu kljuni je problem svake dijete a odgovore na brojna pitanja moda ima The National Weight Registry - najvea studija o mravljenju na svijetu. Njihov istraivaki centar u Pittsburghu godinama prati preko 2000 odraslih korisnika redukcijske dijete koji su minimalno izgubili 15 kg tjelesne teine i uspjeli to stanje trajno zadrati! Preko 90% tih uspjenih slimera istie samo 2 kljuna imbenika promjenu prehrambenih navika i porast fizike aktivnosti kroz razne programe. Njihov najvei dio usvojio je vano pravilo vie malih obroka (nikad se najesti) bez obzira na kalorijsku vrijednost i koliinu masti i obavezno skuriti 2800 kcal tjedno kroz intenzivni trening (brzo hodanje, tranje, plivanje, planinarenje). Pretvoreno u duinsku mjeru to je tjedno najmanje 28 milja ili oko 45 km odnosno dnevno 6,5 km Ta izmjena ciklusa vrue-hladno odnosno otra dijeta pa vraanje na poetno stanje, strunjaci su nazvali weight cycling ili popularnije yo-yo dieting. Sve do nedavno nije se mnogo znalo o zdravstvenim aspektima takvih ciklusa (neki ljudi su tijekom godina izgubili i vratili vie stotina kilograma) ali od pojave Framingham Health Study koju su radili u zajednici vedski i Ameriki znanstvenici stavovi su izmjenjeni. Na temelju istraivanja 3000 uesnika kroz period od 32 godine, utvreno je da takvi yo-yo slimeri imaju povean rizik umiranja od bolesti srca i krvnih ila i povean rizik za neke vrste raka. Drastini tretmani koji traju krae vrijeme uz 800-900 kcal dnevno, mogu izazvati depresiju, agresivnost ili anoreksiju. to teina bre pada, bre se i die uz manji dodatak!
131

Atkinsova visoko-proteinska dijeta im kaete visoko-proteinska rekli ste i nisko ugljikohidratna jer to se podrazumjeva (ako je jednoga u viku mora biti drugoga u manjku). Osnovna teza takve dijete jest da od ukupnog unosa dnevnih kalorija na proteine mora otpasti 30-50% . Odmah valja naglasiti da je to u ogromnoj opreci s preporukama zvaninih medicinskih institucija kao American Heart Association i American Cancer Society koje na temelju brojnih istraivanja preporuuju od proteina samo 10-15% kalorija. Teza se svodi da se drastinim smanjivanjem ugljikohidrata (zbog unoenja proteina) tijelo prisiljava da udje u novo metaboliko stanje (kao kod kompjutora u safe mode) tj u ketozu. to praktino znai prisilno otapanje masnog tkiva koje se troi kao energija. Tijelo se zapravo pretvara iz stroja koji kuri ugljikohidrate u stroj koji kuri masnou! Rezultat slabiji osjeaj gladi i gubitak teine. No ketoza nikako nije normalno stanje (isto kao to safe mode nije normalno stanje PC-a) ve nuno stanje u kojem se stvaraju tetni ketoni a posljedica takvog stanja moe biti zastoj u radu bubrega. Najvie spominjana i k tome najkontraverznija je svakako dijeta dr Atkinsa koja je tijekom godina doivjela i nekoliko modifikacija. Zanimljiva je ljudska psihologija; ovjek nikada nee krenuti za neim to je pouzdano dobro ali hoe za modnim trendom makar on bio i sasvim bizaran. Na Hopkins University koji slui kao izvorite svih apsolutno novih stvari u istraivanju prehrane postoji desetine vrlih strunjaka koji piu i educiraju o zdravoj prehrani, koji lijee i rade na vanim projektima ali koji ne mogu povui za sobom masu kao to to moe jedan odmetnuti lijenik koji krene u neke druge vode i napie knjigu pod nazivom Revolucija u prehrani (Diet Revolution) koja je objavljena 1972 godine i od tada do danas prodana u desetak milijuna primjeraka. Dakako rije je o kontraverznom dr Robertu Atkinsu koji je popljuvao klasine teze o redukcijskoj prehrani i namjerno udario u sasvim suprotnom smjeru tj. u proteinsku dijetu dakle u prehranu preteno proteinima i mastima. Kada je naletio na minu svih zdravstvenih institucija u SAD koje su ga napale zbog neprimjerene edukacije masa, on je stalno dobivao na popularnosti (mase vole one koje netko napada) pa je svoje teze zabetonirao novom knjigom Nova revolucija u prehrani (New Diet Revolution) koja je objavljena 1992 godine i koja je takodjer prodana u nekoliko milijuna primjeraka. I to se desilo? Nitko ne gleda u piramidu zdrave prehrane slubenih zdravstvenih vlasti gdje se najvie preporuuju ugljikohidrati, ve svi prepriavaju Atkinsovu proteinsku dijetu. Ljudi poludili za proteinima, to dakako pogoduje svim proizvoaima i preraivaima mesa, jaja i ostalih proteinskih namirnica. Zlobnici bi mogli rei da je mesna industrija kupila dr Atkinsa ali vie je vjerovatna teza da se dr Atkins odmetnuo jer su mu zvanini medicinski stavovi jednostavno dojadili! Treba zapravo napisati neto drugo (neobino) jer svi znamo da nije senzacija kad pas ugrize ovjeka, ali jest senzacija kad ovjek ugrize psa! Atkins je dakle napravio business, a to je dakako u Americi najvanija stvar na svijetu! Prema njegovom konceptu redukcijska dijeta se sastoji iz dvo-tjednog ulaznog dijela gdje je potrebno ugljikohidrate svesti na manje od 20 grama dnevno i
132

slijedeeg perioda gdje se ugljikohidrati postupno poveavaju od sluaja do sluaja to on naziva kritina toka ugljikohidrata. Prema zvaninom naputku za sljedbenike takve dijete stoji da korisnik moe konzumirati neograniene koliine ostalih (proteinskih) namirnica dakle da se iskljuivo ravna osjeajem gladi! Dalje stoji da eventualna ketoza (prevelika produkcija ketona u tijelu) sprijeava pojavu gladi supresijom apetita. Da bi se to tono potvrdilo, doktor Atkins insistira na pregledu razine ketona u urinu! U svom generalnom planu Atinks je sve dobro iskombinirao samo je jednu stvar zaboravio; veliki unos mesa i ostalih izvora proteina kao to su jaja i sirevi, donosi ogromnu koliinu zasienih masnoa u tijelo, to je priznat ete veliki izazov. Zapravo, tijelo je u velikoj nedoumici kako da to smee oisti? Naravno, nema ansi da takva svinjarija kroz tijelo proe nekanjeno i rezultat je naglo taloenje na mjestima gdje se ne bi oekivalo u arterijama! Glavna optika varka za ljude jeste ako to preporuuje poznati doktor, mora da je dobro! Istina moe biti na sasvim drugoj strani; svatko moe napisati i preporuiti to hoe ali zvanini stav zdravstvenih organa je samo jedan premda i on moe biti pogrean! Valja rei da su upravo zvanini organi reagirali vie puta; tako je primjerice udruga potroaa (Consumer reports) i AMA Council on Foods and Nutrition upozorili na vrlo negativne zdravstvene implikacije Atkinsove dijete. Najvie je argumenata protiv objavilo nekoliko eksperata s University of Kentucky koji su napravili kompjutersku analizu Atkinsove dijete i konstatirali slijedee: Takva prehrana prosjeno sadri 59% masti Animalna masnoa donosi obilje kontaminanata Prehrana drastino poveava rizik za aterosklerozu i rak Gubitak tjelesne mase je slab ili nikakav

No da ne bi zaboravili jo jednu stvar; ako ljudima otvorite apetit za mesom u neogranienim koliinama, onda ete s njime dobiti i poveu koliinu raznih ostataka pesticida, antibiotika, tekih metala, radioaktivnih izotopa, otapala itd jer se te tvari otapaju upravo u masnoi animalnog podrijetla (meso prosjeno sadri oko 20% masnoe). A dnevno konzumiranje znaajno poveava rizik od pojave raznih intoksikacija i raka o emu postoje nedvojbeni argumenti. Klorirani ugljikovodici prve generacije pesticida (aldrin, dieldrin, klordan i DDT) akumuliraju se u masnom tkivu ivotinja pa ak i divljai i dolaze na stol iskljuivo preko masnog mesa. Oko 40% organofosfornih pesticida (malation, paration) takoer dolaze putem animalne masnoe a blokiraju acetilholin u naem centralnom nervnom sustavu izazivajui prikrivene simptome vrtoglavice, povraanja, glavobolje, dakle imamo djelovanje .slino bojnim otrovima. A rak zasigurno izaziva dioksin koji spada u novu generaciju kloriranih ugljikovodika iz raznih herbicida. On se definitivno akumulira u masnom tkivu i praktino je neunitiv Grupa strunjaka istraila je 41 pretilu osobu koji su striktno koristili Aktinsovu dijetu kroz period od 6 mjeseci i utvrdili svega 10% gubitak mase uz cijeli niz problema (oscilacije razine kolesterola, rast ukupne masnoe u krvi itd) Ne bih htio razoarati ljubitelje Atkinsove dijete kao ni ostale ljubitelje raznih trendova (kao primjerice zonska prehrana dr Searsa) ali moram rei slijedee; svaki mesija ima svoje sljedbenike pa tako i dr Atkins! Kroz njegovu ordinaciju za 30 godina rada proslo je preko 60000 ljudi koji su dobili protokol i slijepo ga
133

sluali, ali iako je imao dragocjeno iskustvo i reputaciju NIKADA nije napisao ni jedan struni ili znanstveni rad koji bio javno publiciran Iako je bio medicinar nije priznavao medicinske vlasti i nije svoj rad elio staviti na ocjenu struke! Naravno da to mnogo govori za sebe. Oito da je njegovo geslo prvo business pa onda praktina medicina a o znanosti ne treba ni govoriti. Svi oni koji su spominjali tetnost njegovih nastupa, ocjenjeni su od strane njegova stoera kao zloesti deki koji su jalni njegovu uspjehu!. Sada 2003 godine dr Atkins ima poslovno carstvo vrijedno preko 100 milijuna $ ili da budem precizniji nalazi se na 3-4 mjestu u segmentu koje pokriva kontrolu tjelesne teine. Pria o njemu je tipina american story; dr Atkins je u 72 godini, pao poetkom travnja 2003 godine, zadobio ozbiljne povrede glave, te nakon kratke kome umro. Dok je dr Atkins potiho nestao s scene, svojevrsni rat izmeu 2 pristupa mravljenju ostaje; nisko kalorina malomasna dijeta s jedne i visoko proteinska malo-ugljikohidratna dijeta s druge strane! Ulje na vatru dolilo je istraivanje nedavno objavljeno na 85 godinjici amerikog udruenja dijetetiara (American Diethetic Association) a koje su obavili istraivai sveuilita u Cincinati-u pod rukovodstvom prof dr S. Brehma. Ono je u suprotnosti s pobornicima Atkinsove proteinske dijete gdje se govori o fenomenalnim uspjesima..Da, odluno potvruje dr Brehm, rezultati postoje gledano kratkorono (najvie 3 mjeseca) ali dugorono mogu nastupiti neugodna iznenaenja. Poznato je naime i slabije educiranim itateljima da organizam energiju dobiva od ugljikohidrata te da srce i mozak rade na energiji od ugljikohidrata (glukoza). Budui kod Atkinsove dijete umjesto ugljikohidrata dolaze proteini, organizam se mui da opskrbi stanice energijom i nakon 3-4 mjeseca takve dijete poinju se primjeivati prvi znaci energetskog sloma. Osim toga tijelo trpi od dehidracije i od raspadajunih produkata razgradnje proteina a to je vrlo toksini amonijak. Meso je glavna namirnica takve dijete i to najmanje 3 puta dnevno, pa u obrocima u tijelo ulazi i neuobiajeno velika koliina masnoa ivotinjskog podrijetla i kolesterola. Najee se viak kolesterola zbrine ali ima i takvih organizama koji viak kolesterola ne mogu zbrinuti ve se on taloi na najgorem mjestu na - ravanju arterija.Openito uzevi, Atkinsova dijeta koja je nastala sedamdesetih godina i sutinski se nije mjenjala (samo 10% kalorija od ugljikohidrata), daje kratkorone rezultate ali nikako nije zdrava kae prof dr S. Brehm. Dovoljno je spomenuti vrhunske spotae koji su izvrgnuti velikim fizikim naporima. Njima treba hrana bogata energijom (najmanje 60% kalorija od ugljikohidrata) a vi ih Atkinsovom dijetom najednom spustite na svega 10%! Ukratko; elite li sebi nauditi, koristite Atkinsovu dijetu godinu dana! Vi ete zacijelo izgubiti na teini ali to e se drugo dogoditi u tijelu, moete samo pretpostaviti. To vam je slino kao kod uporabe stereoidnih hormona; diu vam tjelesnu masu a to se u tijelu dogaa, doznat ete za godinu ili dvije! Svaka batina ima 2 kraja pa tako i mravljenje; ako povuete jedan kraj previse, mogao bi vas onaj drugi dokrajiti! Fenomen Atkins je zanimljiv i na drugi nain; ostaje pitanje to ako je barem malo bio u pravu? Naime povijest pokazuje da je svakog odmetnika medicina izopila i to je estina napada bila vea, vjerovatnost greke medicine bila je vea! Sjetimo se samo dr Pasteura kojeg je zvanina medicina iznogirala iz francuske Akademije medicinskih znanosti jer je bio
134

kemiar koji se usudio vrlim lijenicima objanjavati kako vrenje izazivaju kvasnice i kako bjesnilo izaziva mali nevidljivi uzronik koji se moe uspjeno savladati vakcinom!. Atkins pita svoje kolege ovako; to ako masti uope ne debljaju? Posljednja otkria objavljena travnja 2003 godine daju za pravo dr Atkinsu pa bi se moglo dogoditi da je predviao bolje od svih medicinskih institucija zajedno. Ornisheva odnosno Pritkinova dijeta Podrazumjeva radikalno smanjivanje masnoa osobito onih ivotinjskog podrijetla. Pobornici ove dijete idu tako daleko da masti proglaavaju neprijateljima zdravlja pa se peeni pilii i patke gule, svaka masnoa se obrezuje a slanina se uope ne konzumira. U najgorem sluaju radi se o pravoj panici od masti fatphobia. Redukcija masnoe cilja na iskljuivanje najveeg donositelja kalorija masti koje sadre 9 kcal/gram. Naroito se navjeuje rat skrivenim masnoama kao to su one iz raznih sireva, majoneza, umaka i kolaa. Istina je da malomasna dijeta moe vrlo povoljno djelovati na prevenciju oboljenja srca i krvnih ila ali istina je takoer da ne treba pretjerivati jer ima skupina vitamina za iju apsorpciju trebaju masnoe. Smanjivanje unosa mesa znai vie povra i voa a to onda znai i vie zatitnih tvari. Atkinsova odnosno zonska prehrana dr Searsa idu pak u drugu krajnost tj iskljuuju ugljikohidrate iz prehrane pod izgovorom da su oni (eeri) glavni krivci za sve, da ine ljude ovisnicima itd. Ekstremni pogledi mogu ii tako daleko da nastaje prava carbophobia tj panika od ugljikohidrata! Oni propagiraju proteinsku hranu tj meso, sireve, jaja itd uz svoenje potronje ugljikohidrata na donju granicu. Izbjegavanjem ugljikohidrata funkcija inzulina se smanjuje na minimum i to moe imati za posljedicu gubitak teine a to je i krajnja svrha ovog pristupa prehrani. O posljedicama za zdravlje dr Atkins i dr Sears ne brinu, naime to preputaju svojim sljedbenicima. Ve smo spomenuli da se tijekom prehrane proteinima mjenja odnos hranjivih tvari u tijelu, mjenja se pH krvi, oslobaa se amonijak u viku, nedostaje energije za stanice i tkiva osobito za mozak i srce i ono to najvie brine, slae se kolesterol u viku Zonska prehrana (dr Sears) Kada se kae da zonsku prehranu dr Searsa koriste papa, Madona, Brad Pitt, Demi Moore, Cindy Crafword i na Goran Koulj, ovjek bi trebao ostati veoma impresioniran. Pogotovo kad se zna da je upravo objavljena njegova knjiga ivot u zoni na hrvatskom jeziku a njegovoj promociji nazoio je u Zagrebu osobno i autor knjige. U napisima o knjizi govori se u superlativima kao promjenila je ivot milijuna ljudi pa onda sportai s kojima je radio osvojili su 21 medalju itd. Spominje se kako je to jedina dijeta na svijetu kod koje nema nikakvih restrikcija ve se jede i uiva u hrani, kako je to dijeta koja daje trajno rjeenje do kraja ivota itd. Da se odmah razumijemo; zonska prehrana ili prehrana u zoni osobni su stav jednog ovjeka koji je apsolutno kompetentna osoba (lijenik i biokemiar), ali to je autor iji stavovi nikada nisu priznati od zvaninih medicinskih ustanova SAD. Knjiga je prodana u preko milijun kopija i nesumnjivo je ostavila traga,
135

ali njegov odnos ugljikohidrata, proteina i masti u obliku formule 40:30:30 nije i stav zvaninih institucija kao to je Nacionalna akademija znanosti (National Academy of Sciences). Smanjivanje ugljikohidrata u korist proteina i masti temeljna je postavka autora, emu bi se najvie trebali radovati proizvoai fast foods budui upuuje na intenzivno koritenje mesa. Sve preporuke zvaninih medicinskih organa idu ka smanjivanju unosa crvenog mesa a time i masnoa animalnog podrijetla dok autor zonske prehrane preporuuje obrnuto. On otvoreno kae da svo zlo dolazi od ugljikohidrata i da sadanja epidemija gojaznosti u SAD uope ne potjee od mesa, masnoa i vika kolesterola ve od vika ugljikohidrata. Pojam carbophobia (strah od ugljikohidrata) nastao je zapravo od njegovih sljedbenika pa je postao na neki nain i slubeno geslo njegove dijete! No bez obzira to ima stvari s kojima se slaem (pretjerano pobuivanje inzulina) ostaje injenica da je Bog odredio da se mozak i ivci hrane iskljuivo glukozom te da sva tjelesna snaga potjee ne od proteina i masnoa ve od ugljikohidrata. Uostalom, pred natjecanje vrhunski sportai ne gomilaju proteine i masti ve prikupljaju zalihe glikogena koji e u datom trenutku tijelo pretvoriti u energiju. Za normalno funkcioniranje tijela trebaju ugljikohidrati u odnosu 50-60% ukupne energetske vrijednosti. Objanjavajui kako su nai daleki preci peinski ljudi jeli iskljuivo meso i neto plodova, on ukazuje na promjene u prehrani koje su uslijedile posljednjih 100 godina. Tono je i tu se slaemo! No peinski ovjek nije imao sreu svaki dan uloviti divlje ivotinje i jesti meso jer je imao primitivno orue, ve je vadio korijenje, brao plodove dakle velik dio energetskog unosa ipak je potjecao upravo od ugljikohidrata. No za razliku od posljednjih 100 godina, tada nije bilo eera, ve se radilo o grubim polisaharidima i vlaknastoj strukturi. Nije bilo friteze i prenih krumpira, nije bilo hamburgera! S druge strane postoji skupina vrhunskih strunjaka u SAD koji ne preporuuju zonsku prehranu za skidanje tjelesne teine i za nju jednostavno kau da je fashionable tj modni trend. No ako bi po linostima koje je koriste i mogli tako zakljuiti, nije nam jasno tko je meu umjetnike stavio papu. Malokalorijska dijeta (Jenny Craig Diet) Slijedea metoda mravljenja je kontrola kalorija bez obzira od ega potjeu pa se jo zove i malokalorijska prema Jenny Craig i Weight watchers. Svrha je obruiti se svom silinom na energetsku vrijednost namirnica a budui da su masti glavni donatori kalorija, obruavanje se najvie odnosi upravo na masnoe. Ljude koji prihvate ovu metodu mravljenja zovu jo i brojai kalorija jer pod pazuhom nose prehrambene tablice i sve to je na stolu preraunavaju a tek zatim jedu! elite li se upisati u sljedbenike ove dijete, navjestite svojevrsni rat kalorijama i najavite vaoj kuharici (eni, mami, baki) da ete obirati svu masnou, guliti kou i biti za objedom ponekad i neugodni. Od silnih otpadaka pri jelu trebat e vam u blizini stola i kanta za smee! Na mnogim stolovima kalifornijskih restorana moete uz jelovnik dobiti i preciznu (komopjutorsku) analizu obroka koji se nudi a to znai da ete tono moi utvrditi to upravo jedete i koliko vam to nosi kalorija. Drastine dijete ruski rulet!

136

Drastina dijeta (Very low calorie diets) podrazumjeva sve redukcijske dijete koje koriste svega 800-1500 kcal/dnevno. Takve dijete mogu postii kod umjereno gojaznih osoba tjedni gubitak od 1,5-2,5 kg pa ak dovesti do poboljanja povienog krvnog tlaka, visoke razine triglicerida i povienog kolesterola. ali, one nisu u konanoj bilansi efikasnije od umjerenih dijeta i najgore - imaju jaku tendenciju da se povrati staro stanje. Ponuai brojnih dijeta doveli su brzinu gubitka tjelesne teine do apsurda; pa se reklamiraju za 7 ili 15 dana rjeavamo problem vae debljine to je naravno ista la. Brza dijeta i ekspresni rezultati nikad nisu dali trajne uspjehe i nikad nisu osigurali osjeaj zadovoljstva kod ljudi koji su uredno platili skupi tretman. Ako se ve netko odlui na ruski rulet, treba potivati nekoliko temeljnih pravila: 1./ Ne pokuavajte samostalno bez pomoi lijenika krenuti s ekspres dijetom 2./ Nemojte gubiti dragocjena vrijeme za nemoguu misiju Brzina kojom MOETE krenuti u redukciju tjelesne teine ovisi o vie imbenika a ovdje navodimo: trenutnu teinu, va opi ivotni stil, koliko ste fiziki aktivni, kakva vam je profesija (da li je stresna), va zdravstveni status i nasljedni imbenik..Kad dobijete odgovore na sva ova pitanja, onda moete posloiti vrstu i brzinu tretmana za redukciju teine Koja je najbra metoda mravljenja? Brzina kojom se mogu gubiti kilogrami a da ne doe do povratka na staro, ograniena je tj nema probijanja brzine zvuka bez posljedica: Ako ste primjerice 112 kg teki ili tei od toga moete gubiti teinu brzinom 2 kg/tjedno.to praktino znai 14 kg za 7 tjedana.. Ako ste teki 91 kg ili vie od toga, moete gubiti teinu brzinom 1,5 kg/tjedno.to praktino znai da skinete 14 kg treba vam ravno 9 tjedana. A ako ste teki 77 kg ili vie od toga moete gubiti brzinom 1 kg/tjedno. pa vam za skidanje 14 kg treba 12 tjedana. Ako se ipak odluite na tretman pazite na slijedee: 1./ Nikada ne budite gladni jer glad je ubojica svih dijeta 2./ Koristite paljivo izbalansiranu hranu (najmanje 5 malih obroka) 3./ Naite nekog tko e vas pratiti u dijeti Kada se takva dijeta provodi uz nadzor lijenika i ako imate indeks bazalnog metabolizma iznad 30, vi moete relativno sigurno krenuti u u VLCD dijetu, ali budite svjesnim injenice da izvodite teror nad tijelom, da se kao posljedica javlja stresno stanje te (ono to je najvanije) ne reagiraju svi ljudi jednako. Naime, netko e se osjetiti sjajno a netko e biti u pravoj komi. Iskustva pokazuju da se nakon 4-8 tjedana takve dijete javljaju slabost, vrtoglavica, glavobolja itd. Nakon opetovanih dijeta takvog tipa osobito kod ena mogu se pojaviti kamenci u unoj vreici. Trudnicama, dojiljama, starijim osobama i djeci takva dijeta se ne preporuuje!

137

Boanska dijeta Moda brojanje kalorija te izbjegavanje masnih jela nije najbolja metoda za redukciju tjelesne teine jer stalno odricanje dovodi do frustracije.Ali zato vjera u Boga moe donijeti rezultate. Naime, fokus nije na hrani ve na vjeru u Boga. Koji je klju? Sluati glas Boga i tada nai u sebi snage za otpor debljanju. Opisani program redukcije tjelesne teine ima vie naziva; The weight Down Workshop, Step forward Thin within a postoji ak i posebna knjiga pod nazivom to bi Isus jeo? (What would Jesus Eat) autora Don Coberta. On napominje da se njegovom metodom moe smraviti bez velikog odricanja ak i 15 kg. Nema posebnog plana, nema restrikacija tj moe se jesti prema elji. U emu je tos? Bog je stvorio nae tijelo i dao nam signal da ga sluamo. Ako to ne uinimo, ostavljeni smo na milost i nemilost. Step forward radi na istom principu tj ima inspiraciju u bibliji. Poznato je da se Isus suzdrava od jela i pia tj ima odlinu samokontrolu a takvi bi morali biti i njegovi sljedbenici.Hrana je posve sporedna stvar a misao je potpuno poklonjena Bogu. Jesti religiozno znai uzeti samo pola obroka, dijeliti jelo s drugima, jesti polako i kod toga misliti na Boga jer Bog je ovjeku dao mehanizam oslukivanja naeg tijela. Prije nego to pone jesti, ovjek bi se trebao pitati to bi sada jeo Isus? Don Cobert koji je lijenik po struci tvrdi da je Isus zapravo idealni model zdravog naina prehrane. On zasigurno nije jeo preraenu hranu, niti pio slatku vodu niti je koristio fritirane namirnice!. Korristio je zapravo jedino crni kruh, maslinovo ulje i smokve Treba dakle izbjegavati svinjetinu i drugo crveno meso, preraenu hranu i lou vodu. Treba dnevno piti au dobrog crnog vina, jesti onako kako je jeo Isus u oputenoj atmosferi meu prijateljima Dijeta gotovim tekuim obrocima Postoji vie tipova gotovih (zamjenskih) obroka u tekuem stanju, koji su posebno balansirani za reim mravljenja. Ako dakle uz ostale restriktivne mjere u prehrani koristite i takve obroke, moete mraviti. Ideja nije loa ali je realizacija takve dijete vrlo slaba. Svrha je dakle kontrolirati kalorije kad se ve ne mogu kontrolirati kalorije iz obroka. Naravno, reim podrazumjeva i intezivnu fiziku aktivnost. Glavni problem je jednolinost i uskraivanje psiholokog zadovoljstva izbora namirnica a to vremenom dovodi do frustracija. Gledate druge kako uivaju u razliitim jelima a vi morate piti iz limenke! I tako 1 ili 2 mjeseca ili ak vie! Najvei problem je ipak visoka cijena takvih obroka. Tipini predstavnik takvih zamjenskih obroka je Slim Fast koji se na tritu plasira u limenkama u nekoliko aroma meu kojima se istiu karamel, vanilija i okolada. Kad doete u bolje opskrbljene shoping centre u junoj Kaliforniji, moete vidjeti cijeli red polica s limenkama slim fasta to je najblie hrani za dojenad. Ako se odluite na ovakvu dijetu koja traje primjerice mjesec dana, spremite znaajna sredstva jer takvi proizvodi nisu nimalo jeftini. Prednost je totalna kontrola kalorija na ulazu u tijelo a velika mana je jednolinost i izostanak vakanja tj psiholoki osjeaj da jedete, vaete i preraujete namirnice.

138

Mravljenje uz sokove i vodu


Voda ini 60-70% ukupne tjelesne teine s tim da je njena zastupljenost u miiima i znatno vea tj 70-75%. To zorno pokazuje da e se poremeaj u opskrbi vodom vrlo negativno odraziti na krv, mozak i miie dakle na ope osjeanje pa i na sportske performanse. Popunjavanje volumena krvi i hlaenje tijela 2 su temeljne funkcije vode, ali naravno ima i drugih.. Ako dakle nema vode, nema dovoljno krvi, krv postaje gua, ona tee cirkulira a to znai opskrba mozga i miia hranjivim tvarima je sve slabija! Ako se topi mason tkivo, ako se gube kalorije voda mora biti uvijek prisutna.
.

Svi biokemijski procesi u tijelu odvijaju se u vodenoj otopini; to je vode manje, to su te aktivnosti slabije a dehidracija jaa. Voda je sredstvo za hlaenje, pa se primjerice jedna utakmica hokeja na ledu ne moe ni zamisliti bez nekoliko litara tekuine po igrau koji aktivno igraju svega 20-30 minuta. Aktivni a posebno elitni sportai (olimpijci) troe se nekoliko puta bre od sjedeih ljudi; nakon ubitanog treninga koji traje danima i mjesecima brojna su oteenja koja se mogu vidjeti na mikroskopskim preparatima presjeka njihovih miinih vlakana. Za saniranje tih ozljeda potrebno je vrijeme oporavka, voda i odgovarajua pomona sredstva (suplementi). Ako trener nema mjeru (to se vrlo esto dogaa) ozljede se proiruju i postaju ozbiljna smetnja daljnjoj pripremi portaa. Kronini umor i loe osjeanje samo su prvi znaci; kasnije se pridruuju bolovi u miiima i depresija. Ovaj problem dobro je poznat uesnicima sportskih igara kao to su koarka, nogomet i hokej na ledu, ali i kod slimera dakle osoba koje su na redukcijskoj dijeti. Postoji li pomo i u emu se ona sastoji? Performanse igraa kod kolektivnih igara determinirane su kompleksom fizikih i mentalnih sposobnosti. Hrana i voda koju dobivaju treba stimulirati upravo te i takve sposobnosti. Evo nekih karakteristika: esto se zaboravlja da je voda zapravo namirnica bez kalorijske vrijednosti i to vanija je od hrane to se jasno vidi po tome koliko ovjek moe bez prvog a koliko bez drugog imbenika. Voda u tijelu slui kao prijenosnik (transporter) hranjivih tvari, zatim kod probave i apsorpcije, kod eliminacije toksinih nuzprodukata, kod proizvodnje energije, kod podmazivanja zglobova, u makromolekularnoj strukturi, kao sredstvo za otapanje (otapalo) i kod termoregulacije (kao vektor topline). Oko pojmova dehidracije postoje razliite interpretacije pa iskoristimo prostor i vrijeme da to ponovimo ovdje; To je dakle stanje kada se izgubi vie od 1% tjelesne mase - znojenjem! Brzi ili akutni oblik nastaje kao rezultat intenzivnog treninga na vruini a dugotrajni ili kronini nastaje kao rezultat neadekvatne dnevne zamjene izgubljene vode kroz dulje vrijeme. Znakovi se vide po suhoi usta, koe, neraspoloenju, somnolenciji, sporosti u razmiljanju i odluivanju te drugim znakovima. U normalnim okolnostima prehrane pijemo kad smo edni i kod toga ne razniljamo o onome to se dogaa u organizmu. Ne raunajui disanje, dnevne potrebe u vodi iznose 4% od tjelesne mase a to znai da osoba od 70 kg treba 2500-3000 ml vode dnevno ili 1ml/kcal potroene energije.. Ako je hrana dobro izbalansirana s voem i povrem koje sadri i do 80% vode,
139

ukupne potrebe se smanjuju za 1 litar. Ne treba zaboraviti da se oksidacijom hranjivih tvari u organizmu takoerr stvara oko 250 ml vode dnevno, a sve ostalo se mora nadoknaditi - pijenjem! Postoji pravilo - za 1 kg tjelesne mase potrebne su 4 ae vode. e se inducira ve kod razine od 0,8-2,0% gubitka tjelesne mase. Ako se gubitak vode nastavi dalje prvo se javljaju laki a potom i tei znakovi dehidracije. Problem kod gubitaa tjelesne teine je slian onome kod sportaa; ne smije zapasti u dehidraciju ve mora piti prije nego nastupe znakovi ei! Oekuje se da tekuina za rehidraciju sadri sve ono to organizmu nedostaje a da bi se precizno utvrdilo to se u dehidriranom organizmu stvarno dogaa, potroeni su milijuni dolara. Troe se prije svega elektroliti (natrij, kalij, klorid) i ugljikohidrati. No po svemu sudei nije dovoljna samo njihova mehanika zamjena, ve potpuna sinhronizacija s zbivanjem u tijelu. Prema zvaninim preporukama ACSM-a iz 1996 godine, vodu treba piti to ranije i u tijeku treninga s svrhom da do pojave dehidracije uope ne doe! , Svakako da treba uzeti u obzir uinke nekih sredstava koja stimuliraju gubitak vode; tako primjerice kofein stimulira diurezu, pa ako se konzumiraju napici bogati kofeinom (kava, Cola, ajevi), vjerovatno emo imati poveanu dehidraciju. Naravno, tu su i alkoholna pia osobito bezazleno pivo. Naime, sasvim je izvjesno da alkohol depresira produkciju hormona ADH (vasopresina) a za njega je poznato da pojaava diurezu. Ako se voda pojaano lui mokraom, naravno, nedostajat e organizmu i eto, opet dehidracije koja znai umiranje za gubitae teine!. Postoje i drugi imbenici gubitka vode kao to su jaki proljevi, povraanje, poviena tjelesna temperatura, poviena ambijetalna temperatura, sputena razina vlage i poveana visina boravka. Nedostatak natrija (hiponatremia) takoer moe biti jedan od uzroka dehidracije a to se prepoznaje po miinoj slabosti, glavobolji bez vidljivog uzroka, pospanosti i dezorjentaciji. Izvjebani sportai takvo stanje lako prepoznaju a znaju si i pomoi. Problem se najbolje regulira uzimanjem slanih namirnica pred trening ili natjecanje. Mnogi se slue slancima koje vade iz torbi ili depova. Oslukujte svoje tijelo jer ono uvijek sve kae! Neprimjetna dehidracija ili osobito dehidracija koja dugo traje, poremeti intracelularnu vodu, oteti intracelularnu koncentraciju minerala, uspori i oslabi aktivnost staninih enzima i eliminaciju toksina a time i regulaciju metabolizma. Najbolje rjeenje jeste piti oko 250 ml tekuine (velika aa) kod svakog obroka, izmeu obroka, prije spavanja i nou. Kod vrueg vremena unos tekuine treba poveati najmanje za 50% i dodati na pici noa soli.

140

Ako elite mraviti, pijte sokove i vodu! Ovo je rekao nutricionist na baptistikom medicinskom centru Wake Forest University dr Johan Kreuf usput napominjui da je voda najbolje sredstvo za sprijeavanje gladi (zatomnjivanje apetita). Kad ste estoko gladni popijte puno vode i ekajte 20-30 minuta i glad e prestati. Tko god vam nudi tekuinu tijekom redukcijsklog tretmana, bit e to u pravilu razne zaslaene i aromatizirane vodice za koje imam obiaj rei da su ista sinteza. Ako takve kalorijske tekuine zamjenite s istom izvorskom vodom koje se sada mogu dobiti i u nas (Jana) ili prirodnim sokom vi ste izostavili znaajan kalorijski prinos. Ako pak tekuine sadre kofein dehidracija se pojaava to nikako nije sukladno ouvanju svjeine onoga tko gubi tjelesnu teinu. Oko toga koliko vode treba popiti dnevno osoba koja gubi teinu, ima vie odgovora jer se strunjaci oko toga ne slau ali primjerice ena teka 75 kg trebala bi popiti oko 2 litre dnevno. Ako se to podijeli na 4 obroka znai svaki puta po 0,5 litara. Zapravo trebalo bi poeti odmah ujutro nakon ustajanja a zavriti naveer u vrijeme uobiajenog obroka. Dakle, temeljno pravilo ne ekajte pojavu ei ve pijte kao da ste strano oednili! No ako se radi o izrazito toplom vremenu kao i napornim fizikim aktivnostima na postojeu koliinu dodajte jo jednu bocu. Prije treninga 2 ae i poslije treninga 2 ae bez obzira postoji li osjeaj ei ili ne! Danas je sasvim normalno u Americi vidjeti osobu mukog ili enskog spola kako ujutro lagano tri s plastinom bocom vode u ruci. On (ona) su nauili da fizika aktivnost ne ide bez vode i rae je nose sobom nego da piju kada se vrate natrag. Zato? Onda je ve kasno jer je nastupila e tj pojavila se dehidracija. U razgovoru za poznatu TV emisiju Good morning America, Elizabeta Cohen urednica CNN-a za medicinska pitanja vidjela je na stolu kod voditeljice vodu i dobila priznanje da samo tijekom emisije Paula Zahn popije 6 aa vode! Punei eludac vodom, ona ga je nauila na disciplinu i prevladavanje gladi tj na mirovanje. Ona kae da voli osjeaj plivanja u vodi premda zna da nita drugo pa ni voda nema maginu mo. Definitivnog odgovora na pitanje koliko zaista trebamo vode dnevno jo nema premda se odgovori naziru. Sigurno je da ni jedan ovjek ne treba ISTU koliinu vode pa e se tijekom oujka 2003 godine na posebnom panel skupu samo o tom pitanju izjasniti najbolji strunjaci Amerike tj strunjaci National Academy of Sciences. Treba piti vodu a ne slatke tekuine, treba piti to ee, naravno istu izvorsku vodu!. Trebam li spominjati da su mnoge poznate osobe smravile zahvaljujui gladovanju uz sokove? to to praktino znai? Uz minimalne obroke koji dnevno iznose 1000 kcal piju se neograniene koliine prirodnih (nezaslaenih) sokova ili kombinacije gustih sokova i izvorske vode Jana. Za mlae zdrave osobe to je metoda mravljenja koja sigurno donosi rezultate samo je pitanje kako postignutu teinu trajno zadrati. Jedan od vodeih amerikih strunjaka za fitness Denise Austin preporuuje mravljenje s sokom og grapefruita i kod toga spominje iskustva koja su postignuta tretmanom kroz 13 tjedana na Floridi. Njegovi klijenti, uglavnom
141

osobe srednje dobi, izgubili su u napornom reimu 9 kg. Uz gubitak tjelesne teine dolo je do pada njihovog kolesterola i krvnog tlaka. Sasvim je jasno da se umjesto soka od grapefruita moe upotrijebiti prirodni sok od narane pa i drugi nezaslaeni sokovi. Osim popunjenosti eluca, sokovi zadovoljavaju svojim minimalnim sadrajem kalorija i vitamina. Ipak, Austin je takvoj drastinoj dijeti dodavao multivitaminske preparate.

Jelovnik Denise Austin 1000 kcal/dnevno


Zajutrak: 2 kuhana bjelanceta jajeta 1 prepeenac 1 velika aa vonog (nezaslaenog) soka 1 nitica unke 1 malomasni jogurt Ruak: 100 g pileeg bijelog mesa (prsa) peenog 2 alice kuhanog povra alice kuhane tjestenine alice kuhane rie 2 prepeenca 1 aa gustog soka Meuobrok: 1 osrednja banana Veera: 1 komad pizze bez maslina i mesa 1 vona salata s umjetnim sladilom Vane napomene Denise Austin: Nikada nemojte izbjei obrok jer ete to kasnije skupo platiti Nemojte napuniti eludac prije spavanja Hrana nije neprijatelj pa ju nemojte neprijateljski promatrati

Malo-kalorijska dijeta Valja itateljstvu napomenuti da ima vie vrsta malokalorijskih dijeta; niskoenergetska, malo-uigljikohidratna dijeta, malo-masna dijeta i kao to sam ve spomenuo drastina, kod koje se unos smanjuje na puko preivljavanje Takva drastina dijeta podrazumjeva rigoroznih 1000 kcal/dnevno kroz najmanje 30 dana. Za to vrijeme dobivaju se gotovi tekui obroci u kojima dominiraju proteini uz minimalne dodatke kao to su zelena salata, voni sok, kuhano bjelance jajeta itd. Najgore to takve dijete reklamiraju rapidni gubitak tjelesne teine ali ne radi se o stvarnim gubicima ve o gubicima vode i miine mase dok glavni neprijatelj salo, ostaje praktino netaknuto! Jo se
142

tortura nije ni zavrila, a teina se poela vraati natrag. Takva dijeta je izuzetan stres za organizam, a kad se esto ponavlja pogotovo! Od svih programa za redukciju tjelesne teine, ovakve dijete su najee. Zato? Zato to ona znai najmanje truda! To samo govori o psihologiji korisnika koji u najveem broju posve olako shvaaju problem pretjerane teine. Malo-kalorijska dijeta osim restrikcije broja i koliine obroka, znai i koritenje malo-kalorijskih proizvoda. Odmah moram naglasiti da deklaracijama smanjene kalorije ne vjerujete slijepo, ve sve provjeravajte. Na nekim proizvodima oznaka low calorie ne znai nita a ima sluajeva gdje je proizvod deklariran kao low calorie a zapravo ima veu energijsku vrijednost od srodnog proizvoda koji nije tako obiljeen! Amerikanci su analizirali neke svoje proizvode na tritu a osobito u lanmcu samoposluga Wall Martu a rezultati su slijedei: Sendvi cookie regular ima energetsku vrijednost 160 kcal a isto takav sendvi oznaen kao low calorie ima 140 kcal. Razlika je premalena da bi ju uope trebalo naglaavati i posebno deklarirati. No kod krekera nali su i obrnutu situaciju tj wheat cracker regular imao je 140 kcal a isto takav cracker u verziji low calorie imao je ak 180 kcal!! Analizirajui perece u jednoj i drugoj verziji nali su potpuno identinu energijsku vrijednost tj 120 kcal. to to zapravo znai? Jednostavno, vie ni deklaracijama ne moete vjerovati! Vrijedni ameriki statistiari su utvrdili da prosjeno 29% mukaraca i 44% ena u SAD nastoji reducirati tjelesnu teinu. Obzirom na mnogoljudnu zemlju koja prema popisu od 2000 g ima 286 milijuna graana, radi se o vrlo velikim ciframa tj oko 83 milijuna mukaraca i 126 milijuna ena! Medicinski gledano malo-ugljikohidratna dijeta koja traje dulje vrijeme uvijek za sobom nosi rizik; samo je pitanje kada i koji zdravstveni problem e nastati U svom radu dr Sondike i suradnici detaljno su analizirali te probleme. Jedan od prvih je jaki zaep i glavobolja to se moe objasniti nedostatkom vlaknasta strukture u crijevima i glukoze. Ako se radi o ketogenoj dijeti koja je u pravilu isprovocirana nakon primjene Atkinsove dijete, stvari se pogotovo kompliciraju; dugotrajna ketoza izaziva rezistenciju na inzulin a na ovo stanje se dalje veu oscilacije krvog tlaka i redukcija triglicerida u krvi. Oekuje se da e gubitak tjelesne teine to stanje popraviti, to se u pravilu ne dogaa. Ako je unos proteina velik, kalcij pada na na najniu razinu a to naravno moe imati za posljedicu rane znakove osteoporoze. Tome svakako doprinosi i visoko uee animalnih proteina u odnosu na biljne pa slijedi neposredna opasnost za starije osobe (lomovi kuka). Prema istom autoru s ketogenom dijetom postoje iskustva pedijatara koja su takoer negativna.Pojava otoka, bubrenih kamenaca, metabolika acidoza i srana slabost standardne su posljedice takvog prisiljavanja tijela da radi na drugi nain. Na koncu nije potrebno kontrolirati ugljikohidrate ve treba brojati ukupne kalorije. Restrikcija samo ugljikohidrata to je teza nametnuta od strane dr Atkinsa i njegovih sljedbenika, ne rjeava nita! To je zakljuak velike skupine znanstvenika okupljenih oko projekta meta-analize 107 dijeta u periodu od 1996-2003 godine, kojom prilikom je ispitano 3268 korisnika iz
143

cijelog svijeta. Mraviti se moe samo ako se smanji ukupni dnevni unos kalorija i tako izdri dovoljno dugo vremena! Rezultate analize objavio je dr Dena Bravata predstojnik Centra za primarnu zatitu Stanford University polovicom travnja 2003 godine. Publikacija je objavljena u uglednom asopisu Journal of the American Medical Association (9/2003). Zanimljivo da jedinstveno stajalite skupine strunjaka 2 najpoznatija amerika sveuilita gotovo definitivno potkopava autore knjiga koji su pretvorili malo-ugljikohidratnu dijetu (Atkins Diet Revolution, Sugar Busters i The Zone Diet dr Searsa) u zakon (business) ili bolje rei u pravu carbophobiu. Na taj nain industrija udotvornih dijeta (Fad Diets) s milijunima broura, programa, video i audio vrpci gube tlo pod nogama a zvanine medicinske institucije u SAD podvlae crtu razdiobe! Ugljikohidrati sami po sebi nisu nikakvi posebni krivci za debljinu Amerikanaca kako tvrde Atkins i sljedbenici, ve ukupan kalorijski unos.(broj obroka i koliina hrane u njima). Naravno, pretvoreno u kalorije. .Dijeta od kombinacije namirnica Za neke namirnice se uporno tvrdi da spaljuju masnou a najee se spominje ananas i grapefruit te kupus. Kod ananasa se miljenje bazira na djelovanje enzima bromelina a kod grapefruita na temelju kiseline. No unato vjerovanju, stvari stoje drukije; za sada nema nikakvih znanstvenih dokaza da spomenute namirnice spaljuju kalorije i pomau mravljenju. One izgleda slue samo da se osoba na dijeti osloni na neto i tako preivi teku restrikciju kalorija. Bez obzira radilo se o soku od ananasa ili juhi od kupusa isto se pie! U tanjur se gleda ali u njemu nieg opipljivog nema! Ba kao pijanac i bicikl; pojedinano padaju a zajedno se dre u vertikali! Dijeta Klinike Mayo Kalorija je kalorija bez obzira od kuda dolazi a jednog dana e se nai na vaoj stranjici- kau poznati eksperti za mravljenje jo poznatije svjetske klinike iz Rochestera SAD. Svrha dijeta je pomoi vam u restrikciji kalorija no malo koja zadovoljava temeljno pravilo: jedite manje, vjebajte vie! Vaa teina ostaje stabilnom ako uspostavite ravnoteu uzimanja i potronje kalorija. Ako samo malo smanjite unos kalorija a poveate potronju, vi zasigurno gubite a gubitak se vidi ve nakon nekoliko tjedana. No nisu svi ljudi jednaki; nekome jako teko pada svaka kontrola a pogotovo ona u jelu i poduzimanju fizike aktivnosti. Strunjaci klinike Mayo insistiraju na vrstom programu koji je tono propisan i koji traje odreeno vrijeme. Program mravljenja podrazumjeva nekoliko stvari: - pravilan izbor namirnica koje omoguuju slaganje obroka odgovarajue energetske vrijednosti - plan treninga koji znai najmanje 3 puta tjedno po 30 minuta - psiholoku podrku ovlatenog lica Programi za redukciju tjelesne teine dosta se meusobno razlikuju; od onih koji zadovoljavaju ekspresni gubitak (quick fix) do onih koji idu sporije ali dulje
144

zadravaju steenu prednost. Za kliniare u bolnici Mayo postoji utvreni reim 0,5-1,0 kg tjedno to se smatra optimalnim za zdrave osobe koje nisu pretjerano teke. Dijeta nikako nije univerzalna ve je posebno primjerena svakom korisniku. Istraivanja na Klinici Mayo su pokazala vanim 2 stvari volumen i teinu hrane koja se stavlja u eludac. Ako se izabere malokalorijska hrana velike gustoe koja moe popuniti probavni sustav, tada ne postoji glad, a budui da kalorija nema ili ih ima malo, teina se postupno gubi..Ako se tome doda intenzivni fitness program, postie se vrlo dobar rezultat. Od namirnica paljivo se bira kuhano povre i svjee voe velike teine a male energijske gustoe. No dijeta na Klinici mayo ima i druge specifinosti koje emo ovdje spomenuti Na ulazu stoji poster s pitanjem: jeste li stvarno spremni otopiti svoje salo? Na ostalim posterima du hodnika stoji Od vas traimo promjene; ako niste u stanju vratite se natrag! Nakon pregleda i propisivanja dijete, postoji ovakav redoslijed zbivanja: - izaberite zdravu hranu (povre, voe, itarice - reducirajte masnoe na donju granicu - izaberite kompleksne ugljikohidrate - nauite svakodnevno brojati kalorije - motrite veliinu svog obroka - razmiljajte o energetskoj gustoi namirnica - izostavite iz obroka slatkie i soft drinks Zanimljivo da glasovita medicinska ustanova ne uvaava piramidu prehrane preporuenu od strane USDA ve imaju svoju piramidu razraenu upravo za potrebe redukcije tjelesne teine.. Umjesto kruha itarica i tjestenine na dnu se nalazi povre i voe to znai da se konzumiraju u neogranienim koliinama. Sve ostale namirnice su pomaknute gore uz napomenu da se na sredini nalazi mjesto za tjelesnu aktivnost. Jo jedna zanimljivost: Klinika Mayo smatra Atkinsovu i Searsovu metodu redukcije tjelesne teine u udotvorne dijete (Fad Diets) Uz Kliniku Mayo esto se spominje i dijeta s grapefruitom. Ona podrazumjeva prilino radikalni reim od 800 kcal/dnevno s tim da se prije svakog obroka pojede velikog grape-a. Tako se navodno potpomae enzimatsko djelovanje soka. Obroke valja paljivo birati jer prijeti opasnost da doe do deficita nekih kljunih hranjivih tvari. Korisnica njihove dijete bila je i slavna Oprah koja je u TV emisiji objasnila sve do detalja to i kako je radila. To je bila drastina dijeta od 670 kcal/dnevno. Za doruak 270 kcal (kuhano jaje, malo zobene kae i 1(2 grejpa. Ruak i vecera su bili simbolini to znai da je doruak bio udarni obrok a nakon toga gladovanje. Dnevni unos ugljikohidrata je bio samo 20 g! Ona je uz osmjeh opisala sve patnje koje je izdrala kao i neizdrivu glad. Od fizikih aktivnosti Klinika Mayo takoer ima posve originalan reim; za svakoga stepenice po nekoliko puta dnevno gore-dolje, vonja biciklom

145

obvezatno, igranje s djecom, gledanje TV u stojeem poloaju, telefoniranje uz pedaliranje bicikla itd. Od motivirajuih (psiholokih) aktivnosti oni zastupaju druenje, razgovore, iznoenje problema, meusobno natjecanje, pohvale za uspjeh itd. Temeljno pravilo je stalni pokret, zapravo cijeli program se odvija u pokretu! Dijeta s juhom od kupusa To je jedna od najstarijih, najpoznatijih a ujedno i najradikalnijih metoda redukcije tjelesne teine koju su upranjavale glumice (otuda popularnost). Svaki dan se jede juha od kupusa po elji i tako 8 dana. Oni koji su probali takvu dijetu rekli su da je uasna ali se moe izgubiti 5-8 kg to bi bio intenzivan tempo od 1 kg/dnevno. Naravno da takav reim drastine redukcije dolazi u obzir samo kod mlaih potpuno zdravih osoba. Prije poetka predlaem konzultaciju s lijenikom! Jedem dakle mravim! Michel Montignac je francuski kulinar i pisac vie knjiga koje su na neki nain uzdrmale temelje konvencionalne dijetetike. Temelj Montignacove metode mravljenja uope nije u smanjivanju ukupnog broja obroka dakle u gladovanju, ve uspostavi ravnotee meu namirnicama! On je meu prvima kritiki razmotrio hipokalorini pristup tj da emo smanjiti tjelesnu teinu samo ako smanjimo masnoe. Vano je rei da je on meu prvima shvatio koritenje nisko glikeminih namirnica i kontrolu nad izluivanjem inzulina. Njegova teza se najbolje oituje u izreci jedem, dakle mravim. No, trebalo bi naglasiti da se ne radi o klasinoj dijeti u kojoj se neto propisuje i odreuje (limitira) ve vie o filozofskom pristupu zdravoj prehrani iji je krajnji rezultat poeljno blago mravljenje i vitalnost tijela. Njegov pristup ima 2 faze; prva se predlae za prave ovisnike o nekim namirnicama (primjerice eer) i druga koja uvodi vrsta naela tj. promjenu prehrambenih navika i stabiliziranje tjelesne teine. U svojoj drugoj knjizi koja je objavljena u nas Kako mravjeti uz poslovne rukove on je vrlo otro napao teoriju energetske vrijednosti namirnica tvrdei da se kalorije krivo interpretiraju i da zapravo od toga sve ide u krivo, da su ljudi obmanuti ve od poetka prolog stoljea, da su malokalorine dijete gubitak vremena itd. On dijeli sve hranjive komponente na dobre i loe (dobri i loi ugljikohidrati, masti i proteini) to je udar u temelj svega to do sada znamo a to je da sve to se normalno jede tj nalazi se u prometu pod nazivom namirnice moe biti i dobro i loe ovisno o koliini konzumiranja. Ako je Atkins okrenuo sve tumbe bacajui rukavicu u lice amerikim medicinskim institucijama, onda je Montignac svojim stavovima napravio mnogo vie.i bacio rukavicu u lice svim znanstvenicima svijeta tvrdei da su kod oiju bili slijepi i nisu vidjeli ono to je bjelodano. Ako mrav Francuz ode na specijalizaciju u Ameriku za 6 mjeseci e naslagati nekoliko kilograma, a ako debeljukasta Amerikanka doe u Francusku i boravi 6 mjeseci u nekoj obitelji, smravit e nekoliko kilograma! Razlike u nainu prehrane i vrsti koritenih namirnica su ogromne i to se nakon nekog vremena mora vidjeti. Upravo zato je u Americi popularna francuska kuhinja ali u Francuskoj nije
146

popularna ona amerika! Ljudi vole dr Atkinsa i to su pokazali kad su kupili ukupno 15 milijuna njegovih knjiga pa nema razloga da Francuzi ne kupe 5 milijuna Montignacovih knjiga! Sama injenica da Montignac ima svoj stav koji je izgradio djelomino na temelju vlastitih iskustava s pretilosti, dovoljno je da ga valja posluati Program Bill-a Phillipsa (Body-for life) Program redukcije predvia 12 tjedni tretman u kojem se koriste preteito proteinske namirnice i provodi dnevni fitness program. Jede se normalno 6 obroka dnevno ali se ne broje kalorije. Premda se radi o malomasnoj hrani ona ne podrazumjeva raznolikost pa se nakon duljeg koritenja mogu javiti zdravstveni problemi. Ornisheva dijeta (Lifestile program) Radi se o zgodnoj kombinaciji vegetarijanske i malomasne prehrane, koja zasigurno moe dati dobre rezultate kako u smanjivanju tjelesne teine tako i u dobrom zdravlju. Uz tako kombiniranu prehranu radi se i odgovarajui program fizike aktivnosti. Osim smanjivanja tjelesne teine, sigurno dolazi do pada razine kolesterola u krvi. Dijeta je tako dobra za srane bolesnike da su je uvrstile mnoge svjetske bolnice u svoj prehrambeni program Heilerova dijeta (Carbohydrate Addict,s Life Span) Poiva na tezi da viak hormona inzulina u krvi (hormon gladi) izaziva ovisnost o ugljikohidratima to ima za posljedicu jaki osjeaj gladi. Ako se pak glad zadovolji zatvara se krug. Dijeta zagovara donju granicu ugljikohidrata ali zato visoko masne tj visoko kalorine namirnice, to naravno nikako nije zdravo (puno zasienih masnoa i kolesterola, rizik od sranog i modanog udara). Mravljenje uz mlijeko Ako uzmemo u obzir injenicu da je svako mlijeko jedini izvor hrane za mladune pa i svako dijete do godinu dana, onda emo shvatiti ovaj podnaslov kao realno mogu. Naime, mlijeko sadri sve hranjive sastojke za preivljavanje a njime se moe lako i jednostavno podesiti kalorijski unos. Moda je najvanije od svega, mlijeko i mlijene preraevine spadaju u nisko glikemine namirnice! No jedno je razmiljanje pojedinca a sasvim drugo kad se za takvu tezu zalae neki od znamenitih instituta kao to je u ovom sluaju Prehrambeni institut sveuilita u Tennessee-u u gradui Knoxvillu. Naime voditelj projekta dr Michael Zemel objavio je da hrana bogata malomasnim mlijenim proizvodima moe okrenuti tjelesne masne stanice da rade svoj posao na drugi nain tj da ne taloe u salo ve da ga tope! . Obino se misli da je punomasno mlijeko i masne mlijene preraevine jedan od uzroka debljanja, ali evo sada prema izvjeu koje je plasirano krajem oujka 2003 godine, stvari se mjenjaju. Naravno, radi se iskljuivo o malomasnim mlijenim proizvodima.

147

Tko najvie moe profitirati iz takve mlijene dijete? Odgovor je vrlo jednostavan ene! Doktor Michael Zemel i njegova skupina istraivaa su nainili neobian pokus; ene koje su dobivale dnevno 3 obroka malomasnih mlijenih proizvoda kroz 30 dana, bile su daleko manje sklone dobivanju tjelesne teine nego kontrolna skupina Rizik je bio manji ak za 80% to je vrlo signifikantan podatak.On je u asopisu Journal of Nutrition dao i objanjenje; kada elimo izgubiti na teini jednostavno izbacimo mlijene proizvode iz jelovnika, a budui da je mlijeko glavni izvor kalcija, to daje tijelu signal da konzervira zalihe kalcija to znai vee luenje hormona calcitriola. Ovaj hormon upravo stimulira produkciju masnih stanica. Kad se calcitriol isprovocira, nastaje ekspanzija masnih stanica (adipocita) na kojima tada sjedite! Ako uzimate malomasne mlijene proizvode dobivate kalcij, nema provokacije calcitriola i nema stvaranja novih maasnih stanica a to opet dovodi do postupnog razlaganja postojeeg masnog tkiva.. Moda ovo izgleda prekomplicirano, ali stvari za sada tako stoje. Na tritu postoji cijeli niz malomasnih mlijenih proizvoda koji sadre prirodni kalcij. No ne treba se zavaravati da je to sada magina pilula za redukciju tjelesne teine, ali ostaje injenica da se malomasnim sirom, jogurtom, mlijekom i drugim proizvodima moe znaajno pomoi u pripremi dijetnih jelovnika.
.

Jesu li dijete djelotvorne?! Iz svega do sada se vidi da postoje stotine raznih dijeta i programa za zdrave osobe kako sigurno rijeiti problem pretjerane tjelesne teine, pa bi se tako nabrajanjem mogle napraviti jo desetine stranica. No sve su sline i iz toga ne biste zapravo nita novoga nauili. Dijete dolaze i odlaze kao proljetni modeli odjevnih predmeta i traju prosjeno 6-12 mjeseci! Pitam se da li je od svih brojnih dijeta i preporuka, od panike zbog izgleda, od prevare i podvale najbolje moda gladovanje?? Ima mnogo zagovornika takve teze premda zdrava logika kae da gladovanje ini vie tete nego koristi jer otvara jedino nove probleme..Ako jednom u danu dobrovoljno preskoite obrok, vi ste sebi napravili medvjeu uslugu; manje kalorija, manje masnoa i manje tvari koje kontaminiraju namirnice! Od svog izobilja koje nam stoji na raspolaganju ponekad je najbolje ne uzeti nita! Kao to smo rekli na stranicama ove knjige, vrijedni statistiari su zapisali preko 250 raznih dijeta. To meutim nije kraj jer se dijete stalno iznova stvaraju, a njihovi autori tvrde kako su to ipak najbolji tretmani koji jame siguran uspjeh! Zato uope mravimo? Prednosti odravanja optimalne teine su brojne; izgledat ete bolje i osjeat ete se bolje a moglo bi se dogoditi i da ivite dulje. No nije to sve; prevencija nekih bolesti postie se upravo tako da sprijeite gojaznost. Teko je pronai program mravljenja koji nee nakoditi zdravlju a koji e istovremeno biti uinkovit. Ne morate biti lijenik ili nutricionist da biste poduzeli redukciju tjelesne teine, ali je zato potrebno od poetka zauzeti jasan stav kao i okvir u koji elite staviti svoje tijelo.

148

Milijuni Amerikanaca svake godine iznova nastoje smanjiti tjelesnu teinu uzimajui razne preparate koji se dobiju bez recepta (OTC) i preparate biljnog podrijetla (suplemente). No nikako nisu u pitanju samo Amerikanci ve se zlo pretjerane tjelesne teine iri zapadom u obliku epidemije. Uinkovitost tih preparata je vrlo problematina a o potroenim novcima neemo ni govoriti. Tijekom rasprave u ovoj knjizi vie puta smo spominjali brojke koje ponekad fantastino zvue. Jasno je da arobne pilule nema i da je jedini pravi put onaj tei (kojeg svi izbjegavaju) a to je promjena prehrambenih navika i podvrgavanje dnevnom reimu kontrole. Jedemo da bi ivjeli a ne ivimo da bismo jeli! Razlikujemo se od ivotinja po razumu premda smo upravo za ovjeka nali sretan izraz nerazumna prehrana i nerazumne ivotne navike Uzdajui se u preparate, mnogi ne provode restrikciju kalorija pa se udom ude to nakon nekog vremena nema nikakvih rezultata?! Oni ne shvaaju da su pilule i druge metode samo pomona sredstva da se prevari mozak ili eludac. Oni takoer ne shvaaju da i nakon prestanka reima mravljenja treba nastaviti ivotom na novi nain ako se eli sauvati manja teina. Vae su navike duboko zakopane u podsvijeti i sasvim sigurno progovorit e im se reim zavri i pokuat e vas vratiti natrag gdje ste i bili. Sva ta sredstva djeluju kao supresanti apetita (centralno) i u smislu podizanja bazalnog metabolizma. No ima sredstava koja djeluju na vie naina, a jedno od njih je svakako fenil-propano-lamin (PPA) koji djeluje kao supresant apetita ali i kao dekongestiv. Zbog mogunosti krvarenja u mozgu ta je supstanca zabranjena od strane FDA a proizvoaima je savjetovano da ju izbace iz mjeovitih formulacija. Drugi popularni preparat za redukciju tjelesne teine na bazi bilja jest Metabolife a koji se moe nabaviti u inozemstvu pa i preko interneta. Jasno je da ima proizvoaa koji prave smjesu od Metabolifea i Metabomaxa;. kljuna napomena za potencijalne korisnike da oba sadre jako stimulativno sredstvo efedrin i da moe doi do opasnog pojaavajueg djelovanja. O efedrinu iz kineske biljke MaHuang smo dovoljno govorili a ovdje podvlaimo da postoji i sintetska forma koja je po kemijskoj strukturi vrlo bliska ulinoj drogi metamfetamin (speed). Sve u svemu, elite li gubiti kilograme brzo jedite visoko proteinsku hranu, ali ako elite postignutu teinu i zadrati jedite ugljikohidrate. Dakle, nije teko izgubiti par kilograma, ali je teko postignutu teinu zadrati! Kada kaemo jedite ugljikohidrate mislimo na one kompleksne a nikako ne na bijeli kruh, pecivo i krumpir. Ovo to smo rekli nije neka izmiljotina ve rezultati najnovijih istraivanja u Ministarstvu poljoprivrede SAD (USDA) pod vodstvom nutricionistice dr Shanty Bowman. Skraeni rezultati studije priopeni su javnosti putem HealthScoutNews.. Kada se vrlo precizno i kroz dugo vrijeme izmjeri unos kalorija kod onih koji su se preteito hranili ugljikohidratima u odnosu na one koji su se preteito hranili proteinima, jasno proizlazi da je proteinska (mesna) skupina unijela vie kalorija. Opsena istraivanja su provedena u periodu od 1994-1996 godine na 10014 osoba oba spola koje su prema sadraju ugljikohidrata u dnevnoj prehrani bile podijeljene na 4 skupine i to: manje od 30% 30-45%
149

45-55% vie od 55%

Ova zadnja skupina koja je u dnevnoj prehrani dobivala preko 55% kalorija od ugljikohidrata, imala je oko 200 kcal dnevnog unosa manje u odnosu na druge skupine. Ta je skupina imala prosjeni dnevni unos od 1840 kcal u usporedbi s 2031 kcal koliko je imala skupina s najmanjim unosom ugljikohidrata. No to nije sve; ta je ugljikohidratna skupina imala najmanji Indeks tjelesne mase dakle odnos izmeu teine i visine! Podaci su vjerodostojni a argumenti jaki i naravno potpuno kolidiraju s pompoznom Atkinsovom dijetom. Dva od tri Amerikanca bore se s vikom kilograma svjesni da im rapidno rastu anse za dijabetes, srani i modani udar. Nitko meutim ne zna koliko e ta bitka trajati i kada e se nai uinkovito sredstvo koje nije kodljivo? No nisu u pitanju samo ove spomenute bolesti; sada moemo sa velikom sigurnou rei da se gojaznima ivot skrauje za prosjeno 3 godine, a onima koji su ekstremno debeli za 6 godina. Za puae ta je statistika i mnogo gora!.To se istie u najnovijem istraivanju provedenom od strane nizozemskih istraivaa koje je objavljeno u oujku 2003 godine u strunom asopisu Annals of Internal Medicine. Podaci su sakupljeni od 3457 odraslih osoba izmeu 28-62 godine ivota u Framinghamu, Massachusetts u periodu od 1948-1990 godine. Istraivai su zapravo mjerili sve a najvie odnos izmeu visine i teine (ITM). Na temelju tih istraivanja postavljena je i definicija: ako imate ITM 25 ili preko tog broja vi ste pretjerano teki (alarm) ako imate ITM 30 ili vie, vi ste predebeli (pala je crvena zastavica)

Primjerice, 40 godinja ena visoka oko 162 cm a teka 75 kg (ITM 25) smatra se pretjerano tekom. U odnosu na oekivanu starost ona moe ivjeti 3 godine manje premda je fiziki sasvim zdrava. Ako je ista enska osoba teka 80 kg (ITM 30) ona spada u predebele i izgubit e od svog fonda ivota najmanje 7 godina! Mukarci su tim istraivanjem pogoeni gotovo na identian nain. Ako je dakle mukarac tei 92 kilograma, definira se kao preteak a ako mu je teina 110 kg definira se kao predebeo uz rapidno smanjivanje fonda ivota od 6 godina. Puai istih karakteristika mogu mirno raunati na jo vei gubitak fonda od 7 godina. Ako se radi o predebeloj enskoj osobi, skraivanje ivotnog fonda se poveava na 13 godina u odnosu na mravice koje ne pue! Prema podacima Centra za kontrolu i preventivu SAD 2/3 odrasle amerike populacije je preteko ili predebelo uz tendenciju da sve vie debljaju mlai od 18 godina. Ako se mravi tempom 0,5 kg/tjedno (to pretpostavlja rezanje oko 500 kcal/dnevno) mogue je postii godinji prosjek od oko 10% gubitaka masnog tkiva. Trend porasta gojaznosti u SAD kroz period od 40 godina je katastrofalan: 1962..13% 1980 .15% 2000..31%

150

Zanimljivo da je pored obilja dijeta i redukcijskih programa najvie onih koji imaju svoj vlastiti reim dijete i fizike aktivnosti

PLAN REDUKCIJE TEINE TEMPOM 1200 kcal / DNEVNO


Premda nije u pitanju ekstremno drastina metoda restrikcije kalorija, ona uz pridravanje reima prua veliku sigurnost u konani rezultat tj u gubitak teine. Uz odgovarajue poznavanje problema mravljenja i prehrane ova dijeta nee dovesti do nikakvog deficita hranjivih tvari pa ni uobiajenih psihikih problema. Rezultati bi se trebali nazirati nakon 2-3 tjedna a ve nakon 4 tjedna, vaga e pokazati uspjenost postupka. Plan sadri preporuene malokalorine namirnice koje se mogu pripremiti na razne naine i pomona sredstva koja se dodaju s svrhom popunjavanja eluca, zatomljivanja osjeaja gladi i supresije apetita. Metoda je zgodna i za sve one osobe koje se plae povratka na staro stanje, dakle osobe koje su prethodno ile do pakla i natrag. Glavni obroci sastoje se od izbalansiranog doruka, ruka i veere te uz meuobroke. Dijeta je bazirana na posnom mesu i drugim malokalorijskim proizvodima meu kojima postoji ak i jedna slastica shake na bazi voa i posebnih dodataka (mlijenih proteina).. Za doruak se koristi iskljuivo shake (frape) nainjen od vone podloge i dodataka (proteina sirutke), za ruak primjerice dolazi pljeskavica od usitnjenog pureeg mesa koja je peena na teflonskoj podlozi i malo salate od celera i mrkve. Poslije podne za meuobrok dolazi 1 narana a za veeru tjestenina s peenim patlidanom (na teflonu) i vona salata bez dodanog eera. Opisani jelovnik ima oko 1200 kcal pa ako je teko izdrati, onda je to za ljubav dobrog izgleda! Ako od dolje nabrojanih ideja za doruak, ruak, veeru i meuobroke sloite logian jelovnik priblino ete dobiti 1200 kcal Naravno od svega to je ponueno samo po 1 jedinicu!! Primjerice, 3 kuhana bjelanceta jajeta i aa gustog soka za doruak ili purea pljeskavica s grakom za ruak ili grah-salata s jogurtom za veeru. Kad kaemo logian jelovnik to znai odrezak od 150 g a ne od 300 g a povre ne punu zdjelu ve duboki tanjur do ruba. Shake se mjeri aom! Glavni dio za redukcijski shake koji omoguuje pjenastu strukturu (protein sirutke) posebno se nabavlja u malim vreicama i dodaje neposredno prije miksanja. Ljeti se u shake moe dodati i leda. Ideje za doruak: Shake od mjeanog voa, shake od kave, shake od vonog soka, 3 kuhana bjelanceta jajeta, alica zobenih posija s malomasnim mlijekom, 1 grapefruit, 1 narana, 1 prepeenac, 1 jogurt-bioaktiv, 1 banana itd. Energetska vrijednost doruka ne bi trebala prijei 250 300 kcal Ideje za ruak: Pljeskavica od pureeg mesa, alica guste juhe od graka, alica guste juhe od rajice, komad peenog bijelog mesa pileta bez koe, 1 riba na gradele, alica graha na salatu, telei odrezak na teflonu, alica kuhane rie, alica kuhanog povra, alica pilee juhe, komad kuhanog bijelog mesa peradi,
151

komad sojinog sira-tofu..Energetska vrijednost ruka ne bi trebala prelaziti vie od 450-550 kcal Ideje za veeru: alica kuhanih pageta s umakom od rajice, komad pizze bez masnih dodataka, alica vegetarijanske salate, sendvi s unkom + jogurt , banana + jogurt, alica vone salate + prepeenac, 1 palainka s sirom mozzarella, alica kuhanog povra mjeanog + aa gustog soka itd. Energetska vrijednost veere ne bi trebala prjei 350 - 450 kcal Ideje za meuobrok: aa soka od rajice, aa prirodnog soka od narane, aa prirodne izvorska vode, par suhih smokava, 1 jabuka, 1 banana, par suhih marelica, par suhih ljiva. Naravno da je mogua kombinacija primjerice, aa soka i 2 suhe ljive..Energetska vrijednost meuobroka ne bi smjela prijei 100 kcal Sasvim je jasno da e ovisno o mati svaki korisnik programa dijete razviti svoj osobni plan i izvriti svoj osobni izbor namirnica. Kod toga se moe sluiti Prehrambenim tablicama pod nazivom to jedemo (istog autora) ili odgovarajuim softwerskim paketom (Genesis) koji se moe vidjeti na kraju knjige. Jelovnici se mogu izraditi za 7 dana ili mjesec dana i to tako da se nikad ne ponavljaju ista jela. Treba naime voditi rauna da monotonija ubija korisnike bilo kakvih dijeta a osobito onih drastinih. Vano je da se postigne maksimalna raznovrsnost tj da iscrpljeni organizam primi sve potrebne hranjive tvari. Prema iskustvima Klinike Mayo u Rochesteru (SAD) ovakav plan redukcije tjelesne teine za inae zdravu osobu ne predstavlja nikakav zdravstveni rizik.

PLAN REDUKCIJE TEINE TEMPOM 1500 kcal / DNEVNO


Radi se o konfornijoj varijanti redukcijske dijete koja ne oskudjeva anergijom kao ona prethodna ali zato traje neto due vrijeme (45-60 dana). Mravljenje ovom dijetom je svakako sporije, no to nikako ne znai da se ne mogu postii zadovoljavajui rezultati. Masnoe su i dalje vrlo ograniene ali postoji vei izbor ostalih namirnica. Dodana je pokoja salata, dodane su juhe i neke druge uobiajene namirnice. Ova bi se dijeta mogla nazvati vrlo umjerenom i sigurno nije prikladna za nestrpljive tipove koji su eljni brzih (ekspresnih) rjeenja. I ovdje postoji podjela na 3 glavna i 2 sporedna obroka (meuobroka) pa emo dati ope ideje za formiranje jelovnika koji bi u kombinaciji trebali dati oko 1500 kcal/dnevno. Ideje za doruak: aa shake-a od jabuka + 1 banana, aa shake-a od jagoda + 1 banana, alica zobenih pahuljica s malomasnim mlijekom, sendvi s unkom + jogurt bioaktiv, 1 tamno pecivo + jogurt, alica crne kave + 1 komad peciva s sirom, 1 purea hrenovka u crnom pecivu itd Ukupna energetska vrijednost doruka ne bi smjela biti vie od 350 kcal

152

Ideje za ruak: alica pageta s posnim sirom (mozzarella) + zelena salata, vegetarijanska 1 pljeskavica (lea) s ofurenom blitvom, alica pilee juhe, komad pileih prsa s rotilja + 1 kuhani krumpir, komad ribe (lososa) s gradela + ofurena blitva, grah crveni na salatu + pljeskavica od puretine, graak s mrkvicom + okruglica od peradskog mesa, juha od rajice, povrtna juha itd. Energetska vrijednost ruka ne bi trebala prijei 550-600 kcal Ideje za veeru: Komad bijele riba na gradele s povrem, ampinjoni s rotilja + pljeskavica od puretine (bijelo meso), alica smee rie + komad sojinog sira-tofu-a, 3 bjelanceta jajeta prena na teflonu + alica pinata, pageti s umakom od rajice, komad peene piletina bez koe + alica kuhane rie, alica zobenih pahuljica + jogurt bioaktiv, komad pizze bez masnih dodataka itd Energetska vrijednost veere ne bi trebala prijei granicu od 450 kcal Ideje za meuobroke: aa shake-a od mjeanog voa, jagoda, kave ili kiwi-a, 2 suhe marelice, 3 suhe ljive, 3 suhe smokve, 1 banana, 1 jabuka, 1 kruka, 1 jogurt itd Izrada shake-a: Shake je tekui pjenasti (koncentrirani) napitak koji se dobiva brzim miksanjem malokalorijskih komponenti na bazi mlijeka, voa i dodataka. Da bi se postiglo dobro miksanje i pjenasta struktura, potrebno je dodati nasjeckano voe ili mjeavinu voa (razliito obojeno) malomasno mlijeko (ohlaeno) 1-2 lice proteinskog koncentrata u prahu

Nakon miksanja napitak se moe zasladiti umjetnim sladilom i servirati kao snaan meuobrok. Umjesto mlijeka moe se koristiti voni jogurt. Prema prikazanom izboru ideja i uz malo mate moete sami nainiti desetak jelovnika koji e mati priblino istu energetsku vrijednost. Za tu svrhu dobro bi bilo imati Prehrambene tablice (to jedemo? istog autora) ili jedan od softwerskih paketa za izradu jelovnika s hrvatskom bazom podataka koji brzo i uinkovito rjeavaju problem (Genesis ili Nadzornik tjelesne teine) - vidi na kraju knjige)! Zadravanje teine nakon dijete Kada jednom zavrite restriktivnu dijetu uspjeno, nastupa kritini period tj zadravanje postignutih rezultata. Kako smo ve spominjali tijelo se brani protiv terora i eli vratiti stvari na staro stanje. Jedini nain da se oduprete potpuno uspijete jeste postupno navikavanje tijela i psihe na novo stanje (kao novo setiranje PC-a) . To treba raditi postupno i bez urbe a kod svega treba zadrati visoku motivaciju i veliko strpljenje. Teoretski se moe rei vrlo jednostavno smanjiti generalni unos kalorija i poveati potronju energije ali praktiki to nije nimalo laka zadaa. Ovdje dajemo natuknice samo onoga to se nikako ne smije zaboraviti

153

1./ Nipoto ne treba izbjegavati obroke jer to poveava glad 2./ Jesti manje obroke svaka 3 sata kako bi se smirio eludac. 3./ Masti svedite na 15% ukupnih kalorija (reim malomasno) 4./ Najbolje je birati nisko glikemine kompleksne ugljikohidrate 5./ Dodajte tekuim obrocima mjericu mlijenog proteina (od sportaa) 6./ Granica za ene je 1000 kcal a za mukarce 800 kcal/dnevno 7./ Konzumirajte mnogo izvorske vode (Jana) ili prirodne sokove 8./ Podignite razinu metabolizma treningom 3 puta tjedno po 30 minuta 9./ Izbjegavajte kofein jer stimulira produkciju inzulina koji usporava proces termogeneze 10./ Koristite jako zainjenu (ljutu) hranu jer zasigurno podie razinu metabolizma (paprika, biber, senf) 11./ Nemojte se frustrirati svakodnevnim vaganjem 12./ Nemojte odustati jer vaan je samo krajnji rezultat Vrste namirnica i metodu kulinarne obrade (malomasno) treba paljivo birati tako da su zastupljene sve temeljne skupine meso, perad i riba povre i voe kruh i itarice mlijeko i mlijeni proizvodi masti i ulja slastice i snack proizvodi

Mogu se koristiti pageti, makaroni, smea ria kuhana, crni kruh, peeni krumpir, svjee, suho i konzervirano voe, kuhano povre, bijelo meso peradi, posna riba, kuhano bjelance jajeta, malomasno mlijeko, malomasni sirevi, maslinovo ulje, oraasti plodovi sve u vrlo umjerenim koliinama. Kada se od navadenih sirovina pripreme odgovarajua jela, moe se rei da je stvoren malokalorijski jelovnik koji je u stanju odravati postignuto stanje. im pozornost u kontroli teine popusti, evo kilograma natrag! Glad se moe zatomiti meuobrocima meu kojima mogu biti preparati na bazi topljivih vlakana (galaktomanani, psillium, oligo-fruktosaharidi) koji su ili bez kalorija ili s minimalnom energetskom vrijednosti. Skidanje velike teine i zadravanje stanja je toliko teka procedura da primjerice na sveuilitu Kolorado postoji baza podataka onih koji su to uspjeli. Tako primjerice Karen Brown i Robert Romanielo rekorderi su koji su skinuli 40 odnosno 30 kg i takvo stanje zadrali u smislu definicije. Prema istraivanju dr J. Hill-a na uzorku od 3000 slimera samo je 5% onih koji su uspjeli izgubiti i potom zadrati tjelesnu teinu. Yo-yo dijeta (Yo-Yo-ing) Pojam podrazumjeva ponavljanje raznih tretmana za gubitak teine i vraanje na staro stanje, zapravo radi se o ciklusnim dijetama, dijetama bez kraja i konca za to na amerikom postoji zgodan izraz weight cycling ili yo-yo dieting. Moe se raditi o malim gubicima i vraanju natrag ali i o velikim ak do 25 kg. Nije potrebno itateljstvu ponavljati koliki je to stres za organizam i
154

koliko trpe sve njegove funkcije. Da se na taj nain poveavaju zdravstveni rizici takoer nije potrebno posebno naglaavati. Ako se dijeta ponavlja nekoliko puta bez ikakvih rezultata tj da se svaki puta dogodi povratak teine na poetno stanje, treba zajedno s lijenikom postaviti sebi pitanje ima li to smisla? Najvei broj studija pokazuje da ciklusi dijeta uope ne remete bazalni metabolizam tj. da se sve nakon prestanka terora vraa na normalu. Vie puta spominjano setiranje organizma na odreenu tjelesnu teinu je tako vrsto da ne pomae ni najrigidniji program redukcije. Kod nekih ljudi jedina korist u takvom sluaju jeste porast miine mase ako je za vrijeme reima redukcije obavljan i program fizikog treninga. Pa i to je neki napredak jer se poveavanjem miine mase poveava povrina za sagorjevanje vika kalorija. Ako je u pitanju vie od 3 ciklusa dijeta bez rezultata, rizik za razna oboljenja naglo raste pa se tako mogu pojaviti povieni tlak, povieni kolesterol, upala une vreice, dijabetes tip 2 problemi s srcem itd. Yo.yo dijeta ili stalno ponavljanje dijetne procedure s vraanjem na poetno stanje pa ak i uz novi dobitak teine, neugodna je pojava i treba ju pokuati izbjei a to znai da se u redukcijsku dijetu ulazi vrlo paljivo s ciljem da se postignuta nova teina trajno zadri. Mravljenje hod preko greaka! Povijest mravljenja nije poela od juer, ve prema pisanim materijalima i poutjelim novinama zapravo jo na samom poetku 20 stoljea. Poelo je sve od one prie to je zdravo a to treba izbjegavati i od onda pa do danas stvari su se temeljito izmjenile. Naravno, bilo je tu tekih nebuloza na koje se danas moemo jedino smijati. Izmjenio se pogled na ensku i muku liniju, na lo i dobar stas, na odijevanje i minkanje. Ako gledate stare filmove, lako ete uoiti da ono to je bilo lijepo i moderno tada nije atraktivno danas! Uvijek se cure smiju svojim bakama s slika premda e ve sutra i one biti ismijane! Knjiga dr Irwina Stillmana objavljena 1967 godine pod nazivom The Doctors Quick Weight Loss Diet, prva je zvanina brza dijeta s malo ugljikohidrata koja na neki nain podsjea na dananje. Svojim sljedbenicima autor je diktirao preivljavanje na malomasnom cotage cheese-u, jajima, ribi i peradskom mesu dok su ostala mesa, voe, povre i itarice bili zabranjeni. Njegov utjecaj u tadanjoj Americi ne treba podcjenjivati jer je imao 20 milijuna sljedbenika koji su njegovo uenje bez provjere prihvatili. Nije iskljueno da se drugi lijenik dr R. Atkins inspirirao upravo Stillmanovom knjigom koju je samo malo bolje prilagodio novom vremenu i tako objavio 1972 g svoju knjigu pod naslovom Diet Revolution a koja opet propagira proteine na raun ugljikohidrata. Robert Green se ne ustee kad ocjenjuje da je upravo ta knjiga next fad (slijedea udotvorna dijeta). Neto kasnije tj 1978 godine slubeno je objavljena The Complete Scarsdale Medical Diet koja je takoer bila nisko ugljikohidratna, a koja je bila sraunata vie na komercijalnoj a manje na medicinskoj osnovi. Dakle visoko
155

proteinska malo-ugljikohidratna dijeta u svrhu mravljenja nikako nije nastala juer i nikako nije djelo jednog ovjeka. Ljudi su se zduno bacili na proteine (meso, sireve, jaja) a proizvoai ovakvih namirnica su se zduno bacili na proizvodnju kako bi podmirili rastue potrebe. Business je cvjetao a o zdravlju se nije mislilo ili se nije mislilo dovoljno ozbiljno. Poetak takve dijete je uvijek bio obeavajui a kasnije su se javljali problemi osobito kod ljudi srednje ivotne dobi (porast krvnog tlaka, triglicerida i kolesterola u krvi). Istina ljudi su lagano gubili na teini jer su proteini eliminirali vodu, ali kasnije se sve vratilo na poetno stanje. Razgradnjom enormnih koliina proteina nastaju 2 vrste spojeva ketoni i amonijak. Ketoni supresiraju apetit zbog ega se u poetku tjelesna teina gubi ali kasnije mogu dovesti do oteenja jetre i bubrega. Na amonijak su svi zaboravili a to je poprilino toksian spoj. Neugodan zadah, omamljenost i munina bili su standardni simptomi takve dijete a komentari autora u pravilu su bili kako je to normalna popratna pojava. No Bob Green spominje jo jednu neugodnu sporednu pojavu karakteristinu za takvu vrstu dijete; zbog krize ugljikohidrata dakle energije, vrlo je oteana svaka fizika aktivnost pa se sve svodi na sjedenje i izleavanje to je prema dananjem shvaanju totalno kontraproduktivno. Stvar je vrlo jednostavna; ako nema u hrani ugljikohidrata ne stvara se u miiima i jetri glikogen i nema tjelesne energije. Ako dakle ne moete obavljati nikakvu fiziku aktivnost, bitno je smanjena potronja kalorija zbog ega nastaje protuefekt debljanje. Jednostavnije reeno krenuli ste protiv debljine a dobili ste ono to ste eljeli izbjei!. Zbog relativno oskudnog znanja kakvo je bilo u periodu od 1960 1970 godine, korisnici ovih dijeta nisu mogli znati to se dogaa u njihovim tijelima i postoji li nekakav zdravstveni rizik zbog njihove upotrebe. Meutim ak i da su pregrmili sve nelagode takve restriktivne dijete (neugodan zadah, slabost), nisu mogli prei preko uskraivanja njihovih omiljenih jela kao to su kruh, ria i tjestenina, a pogotovo voa i povra.Deprivacija je bila okrutna i fiziki i emocionalno! Od 10 ljudi samo 2 ili 3 e prihvatiti da se mjesecima hrani samo proteinima. Naravno, neki ljudi su brzo shvatili da i meu lijenicima moe biti svakakvih pa i neprihvatljivih stajalita pa su se orjentirali na drugu liberalniju varijantu..No i dalje su bile u modi ekstremne dijete; tako je 1980 godine stvorena tzv Cambridge Diet koja je u vrlo otroj formi branila koritenje ugljikohidrata i tada su se po prvi put pojavili ozbiljni zdravstveni problemi zbog kojih je bilo i sudskih tubi. Naime dugotrajna Cambridge Diet izazivala je kamence u unoj vreici i iznenadne smrti. Kako se pojavila na horizontu tako je i nestala. Ali ne za dugo jer se pojavila obnovljena, osvjeena i obuena u drukije ruho kao Optifast Diet. Odmah iza toga slijede prve tekue dijete tj. gotovo tekui obroci koji potpuno zamjenjuju standardnu prehranu. Na prelazu 1989/90 godine a na temelju prvih istraivanja veze masti i pojave raka, nisko-ugljikohidratna dijeta se zaboravlja a na kri srama se pribija novi neprijatelj masti! Nastaje trend istjerivanja masnoa pod svaku cijenu i na svaki nain to je iznjedrilo malomasnu, malokalorijsku dijetu. Tim vie to masti sadre gotovo dvostruko veu energetsku gustou po jedinici namirnice. Od carbophobiae nastala je fatphobia pa su ljudi krenuli u kriarski rat s
156

masnoama a taj rat traje sve do dananjih dana. Podjela na zasiene i nezasiene masti te na dobar i lo kolesterol bili su duevna hrana svih jurinika na masti. Ljudi su irom otvorili oi na masti a ugljikohidrati su odjednom postali dobri i poeljni. Trai se crni kruh umjesto bijelog i itarice za doruak umjesto maslaca i jaja. Dolje masti gore ugljikohidrati! Saznanja da se ostaci pesticida (dioksin), veterinarskih lijekova i radionuklida otapaju i zadravaju u masnoama ivotinjskog podrijetla, definitivno su dokrajile masti i zapravo otvoren je njihov bezduni lov..Zbog te hajke na zasiene masti visoku cijenu je platio maslac a kao zamjena je lansiran margarin u svim moguim varijantama kao zdrava zamjenica biljnog podrijetla. No vremenom smo otkrili u njemu trans masne kiseline pa smo rekli da je tvrdi margarin vee zlo od maslaca jer te neprirodne masne kiseline izazivaju oteenje krvnih ilica a moda i rak. Koje su posljedice? Naravno, totalno rezanje masti pa je tako nastala cijela paleta low fat i low energy proizvoda i naravno raznih restriktivnih programa za skidanje tjelesne teine gdje se sustavno provodi izbjegavanje masti. Trai se malomasno meso, malomasno mlijeko i vrhnje, malomasni umaci itd. Ni jedan ekstrem nije dobar pa tako ni ovaj; nedovoljno masnoa u restriktivnoj dijeti uskrauje ljudima opskrbu ADEK vitamina koji se tope u mastima, a oni koji dijete lansiraju preporuuju uzimanje sintetskih vitamina.. Nekako u isto vrijeme kada je restrikacija masti u SAD bila na vrhuncu, pojavile su se prve pilule koje dramatino skidaju tjelesnu teinu. Opet su ljudi povjerovali zaboravljajui na svoje zdravlje. Ovi sofisticirani farmaceutski pripravci ciljali su u samu sridu tj na mozak i centar za glad i naravno pogodili su u metu ali uz stravino visoku cijenu o emu govorimo na drugom mjestu ove knjige. Na trenutak je izgledalo kao da su se ostvarili snovi svih onih koji su prieljkivali najzad udotvornu pilulu za redukciju tjelesne teine. Naravno, uda nigdje nema a kad se horizont razbistrio od dima propagande, pojavile su se prve ozbiljne zdravstvene posljedice (sluaj fen-phen). Kad su se ljudi smrtno uplaili od lijekova koji djeluju centralno, zamislite pojavilo se novo izdanje dr R. Atkinsa sada pod nazivom New Diet Revolution (1994) koje dopunjeno i modificirano prvo izdanje. Naravno, opet se lansira visoko proteinska, nisko ugljikohidratna dijeta kao revolucionarno otkrie koje e spasiti ovjeanstvo od napasti debljine. Kao i uvijek ljudi su posluni i konzumiraju velike koliine mesa, sireva, jaja i druge proteinske hrane a Atkinsova blagajna naglo dostie sumu od oko 100 milijuna USD. elite li znati kako su golgotu mravljenja prole druge osobe iz javnog i kulturnog ivota, elite li znati to oekuje vas, onda su naredni redci zapravo neizostavni! Naime, postoji jednostavno pravilo; sve to su proli drugi, ne morate proi vi..Sluiti se tuim iskustvima veliko je umijee pa zato ne biste to umijee koristili? Kako se borila Oprah?

157

Mjera je najvei ljudski problem kae u svojim TV emisijama Oprah i samo zbog toga to ne moe kontrolirati mjeru ovjek u ivotu strada. Jelo, pie, brzina vonje, ponaanje itd. Zbog toga je nastao neobian izraz razumno i nerazumno premda dobro znamo da bi ovjek trebao biti razumno bie po emu se bitno razlikuje od ivotinja. to se tie prehrane MJERA je poseban problem jer i postojeci sustav kontrole ovjeka zataji u vezi s emocionalnim ivotom u vezi s okoliom i brojnim drugim imbenicima (rasa, materijalne mogunosti itd). to je za vas puno za drugoga je malo, netko jede 2 put a netko 5 puta dnevno. Ako stvorite neka pravila i neke okvire, netko e ih prihvatiti a drugi e ih odbiti. Ljudi ne vole da im netko s strane soli pamet i mjeri ono to onji stavljaju u usta.. Za razliku od drugih u SAD Oprah krasi jedna velika vrlina koju uvijek iznova preporuuje drugima; OTVORENOST. Ona smatra da treba govoriti o svojim problemima i zajedniki traiti rjeenje. Ljudi imaju volju uiniti sve za svoj problem ali im esto nedostaje hrabrost i pomo. Upravo zbog toga ona je u emisije dovodila strunjake koji su kvalificirani za pojedina podruja. Jedan od gostiju bio je i Bob Green, trener za fitness, poznavatelj prehrane, pisac i publicist..Upravo on je Oprah posluio kao oslonac za vrijeme njenih drastinih dijeta i tako bjelodano demonstrirao da dijeta sama po sebi nije dovoljna ako ju ne prati promjena naina ivota i odgovarajui trening..Po njemu svi prave greku na isti nain tj trpaju u sebe namirnice da kod toga apsolutno ne razmiljaju. I tad je gotovo jer stvari se ne mogu vratiti natrag; uneene kalorije ostaju i ako se ne potroe, taloe se na poznatim mjestima. Zapravo po njemu postoje 3 opcije; ili ete smanjiti unos ili ete poveati potronju i na koncu moda ete napraviti i jedno i drugo. Tri puta je Oprah skidala teinu i 3 puta se vraala na poetno stanje ali nije odustajala. Redoslijed zbivanja vrlo zaposlene Oprah tipian je za amerike ene zbog ega ona moe posluiti kao primjer. U lipnju 1990 godine Oprah je imala oko 100 kg a ve u kolovozu iste godine 102 kg! Prava katastrofa a najvei problem je bila odjea. Stalno nove i sve ire stvari. U studiju za snimanje emisije primjeuje podsmjeljive poglede pomonog osoblja. Kada je sama Oprah gorko plae. U veljai 1991 godine Oprah je dogurala do 113 kg i sve se tee kree. Pohaajui jedan seminar spoznaje da nije sve u prehrani ve da treba poveati potronju kalorija intenzivnim treningom. Javila se i depresija a svaki pogled u ogledalo, poveavao je frustraciju. Konano Oprah je upoznala Bob Greena koji joj je otvoreno rekao da je u poeku izgledala kao mjehur i da mu nije jasno kako da pone s njom. Kad su poeli suraivati postavio joj je ultimatum ili e svaki dan biti ovdje i raditi po programu ili si trai drugog trenera. Razmaena TV zvijezda je sluala jer nije imala drugog izbora. Malo po malo uz otar dril i totalnu redukciju (800 kcal/dnevno) Oprah je poela gubiti tjelesnu teinu. Bob se rtvovao i podredio sve Oprah. Kako je vrijeme odmicalo Bob je bio sve otriji i otriji pa je ponekad izgledalo da se Oprah nalazi u specijalnim jedinicama a ne kod sportskog trenera. Bilo je suza i otrih rijei ali Bob je znao to radi i potpuno ju je pokorio. Druenje je trajalo nekoliko mjeseci i kad se vratila natrag u TV studio nitko ju nije prepoznao. Oprah je bila nova osoba imala je svega 70 kg. Izgledalo joj je kao da se ponovno rodila..Bob joj je na kraju rekao: - sad ti je jasno kako se to radi! Sve ostalo su bajke!
158

Zapravo Bob joj je promjenio stil ivota; od prehrambenih navika do izbora namirnica i naina pripreme. Primjerice, im bi ispunila jednu normu u tranju dobivala je vei i dalji cilj pa je tako jednog dana morala trati pola maratona. Kad su se penjali na planine, na lea joj je stavio ruksak s 20 kg teine! Ucjepio joj je potrebu za kretanjem i drugim fizikim aktivnostima pa je tako postala pasionirani hoda, jogger, roler i planinar itd. Umjesto odmora i spavanja, uveo je vjebe..Zapravo sve je to bilo urnebesno kretanje da ga je ponekad jedva sljedila. Sve totalno suprotno od njenog ustaljenog naina ivota na Beverly Hilsu! Tako je postala rijetla osoba koja je smravila gotovo 40 kg. Za vrijeme joggiranja po predgrau Los Angelesa pratio ju je opor novinara koji su mjerili svaki pomak njenog stanja. Slijedee emisije OPRAH SHOW koje je pratilo preko 50 milijuna gledatelja u SAD i u 60 zemalja svijeta, donijele su joj golemu (globalnu) popularnost i novac ali naalost i stare navike karakteristine za prezaposlenu osobu. Da bi se oduila brojnim enama koje nisu uspjele reducirati svoju teinu, napisala je zajedno s Bob Greenom zanimljivu knjigu Make the Connection u kojoj je zapravo sve priznala i decidirano nabrojala sve svoje krize, sva svoja razmiljanja, patnju i strahove.. Knjiga je doivjela nekoliko izdanja i prodana je u preko 100000 primjeraka. Debele ene irom Amerike vidjele su u njoj sve ono to one nisu same mogle ostvariti. Ona je tako postala njihov idol. Pravila koja Oprah preporuuje u Programu restriktivne dijete sjedite za stol i jedite u oputenoj atmosferi. Nemojte jesti stojeki, za pultom ili u automobilu, od svakog obroka napravite mali dogaaj tj sluajte laganu glazbu, pozovite goste, razgovarajte limitirajte broj obroka na 5 tj 3 glavna i 2 sporedna obroka od pomno izabranih namirnica pratite i registrirajte svako novo malokalorijsko rjeenje i recept te ga uvrstite u svoj program drite va meuobrok u rasponu od 80-150 kcal s tim da jedna srednja banana ima 80-100 kcal kod putovanja nosite svoje namirnice da ne biste morali improvizirati limitirajte alkoholna pia na minimum jer po energiji alkohol je odmah iza masti tj ima 7 kcal/gram nahranite se kuhanim povrem i vodom prije odlaska na neku fetu gdje se jede da vas tamo ne bi spopala glad ako se pije vino uzmite au i razredite s mineralnom vodom i nemojte zaboraviti da postoji bezalkoholno pivo obvezatno dorukujte rano i tad krenite na posao; ako preskoite kasnije ete pojesti dvostruko konzumirajte 6-8 aa svjee izvorske vode dnevno a to znai nosite pet bocu s sobom. Ujutro nakon ustajanja prva aa! Vodi moete dodati kriku limuna ili limete svedite dnevni unos kofeina na minimum (1-2 alice kave) 3 puta dnevno svjee ili osueno voe, 3 puta dnevno kuhano povre kao snack moe posluiti svjee ili kuhano povre (tapii od mrkve, korjena celera) ili suho voe (marelica, smokva, ljiva)

159

Dnevni raspored aktivnosti kod Oprah 6,45 ustajanje 7,00 lagani snack (perec) 7,15 vjebe rastezanja 7,30 brzo hodanje 8,10 tuiranje 8,30 zajutrak 12,00 ruak 15,00 snack 18,00 veera 20,00 snack 22,00 spavanje Prijedlozi Oprah za dijetu 1200 kcal/dnevno Zajutrak: 3 kuhana bjelanceta jajeta s kuhanim povrem itarice bez eera (penica, kukuruz) Obrano mlijeko s 1% mlijene masti Zobena kaa s komadiima suhog voa Meuobrok: Perec slani banana Ruak: Sendvi od peene posne puretine ili piletine Smea ria kuhana Kuhano mjeano povre Crni kruh prepeenac Vona salata Meuobrok: Peeni krumpir jabuka Veera Tjestenina s kuhanim povrem Bijelo pilee meso (purea prsa) Suhe ljive i smokve Malomasni jogurt Prema ovom uzoru jelovnika moete sami nainiti desetak slinih koji e imati priblino istu energetsku vrijednost. Za tu svrhu dobro bi bilo imati Prehrambene tablice (to jedemo? istog autora) ili jedan od softwerskih paketa za izradu jelovnika s hrvatskom bazom podataka (Genesis for windows 6,0 i Nadzornik tjelesne teine. Vidi na kraju knjige detaljnije Kontakt: tel. 1 6688 611 ene i mukarci u restrikcijskoj dijeti
160

Svaki onaj tko poistovjeuje restrikcijsku dijetu za mukarce i ene jako grijei jer kao to je rekla urednica jednog enskog asopisa ako negdje postoji razlika po spolovima onda je to kod protokola za gubitak tjelesne teine! Zapravo razlike postoje u intenzitetu i duini trajanja pa i po kalorijama. Slinosti meu spolovima u tom pogledu nema i nee je biti Meutim, nije u pitanju ni volja za gubitkom teine, ni fizika snaga; u pitanju su sasvim drugi imbenici. 1./ Razlike u grai mukarca i ene osobito glede vee miine mase kod mukaraca i vie masnog tkiva kod ena, 2./ Hormonalne i metabolike razlike koje imaju velikog odjeka na gubitak tjelesne teine Treba znati slijedee; miina masa koja se sastoji od miinog tkiva je metaboliki najkativnije u organizmu koje znaajno utjee na brzinu metabolizma. to je vea miina masa se vie kalorija pa ak i onda kada se ne bavi fizikim aktivnostima tj kad se sjedi. Zahvaljujui testosteronu mukarci imaju miinu masu veu 20-35% u odnosu na ene iste teine. To mukarcima daje stanovitu prednost nad enama, to se vidi kod restrikcijske dijete. Dakle kad gube, mukarci vie i bre gube od ena! Zahvaljujui veoj miinoj masi mukarci konzumiraju prosjeno 500-1000 kcal dnevno vie u odnosu na ene. Kada smanjuju unos recimo za 1000 kcal u svrhu redukcije oni jo uvijek konzumiraju 2000-2500 kcal/dnevno to im daje dovoljno osjeaja kako su neto pojeli. Kada ena smanji kalorijski unos za 1000 kcal.tada je teko ostalo bilo to vrijedno spomena i ena je doslovce na gladovanju tj na nultoj dijeti. Stoga je ena za razliku od mukarca u riziku od deficita najvrednijih hranjivih tvari. Istraivanja su to i potvrdila pa se kod drastinih dijeta kod ena u pravilu javljaju deficiti vitamina C i cinka. to takva dijeta dulje traje rizik se poveava. Ako se nakon takvih dijeta pogledaju mukarci i ene priblino iste kilae, uvijek bolje izgledaju mukarci upravo jer manje trpe od deficita pojedinih hranjivih vari. Ako se kojim sluajem ene poslue mukom dijetom, one su zapravo na gladovanju i zaista im prijeti opasnost (starvation syndrome) Vane su i neke druge razlike. ena za razliku od mukarca raa i nosi velike rezerve energije u obliku sala koje mukarci nemaju. enski metabolizam ima sklopku kojom mogu okrenuti metabolizam u smjeru potronje masti a to se najbolje vidi kod poznatih maratonki koje su upravo zbog toga izdrljivije od mukaraca. Primjerice, rekord u supermaratonu na 100 km u SAD dri ena a mukararci se nisu ni pokuali natjecati jer jednostavno ne mogu izdrati takav napor. Meutim, to je dvosjekli ma; za vrijeme reima mravljenja njihovo salo se duplo tee otapa u odnosu na salo kod mukarca! Obiaj je da se brani parovi zajedno odluuju na redukciju tjelesne teine pa bih upozorio da se o tim razlikama vodi rauna. Mukarac dvostruko lake i bre gubi teinu od ene pa natjecanje u tom smislu nije realno. Ako se netko ba eli natjecati onda vrijedi pravilo za 1 kilogram gubitka u ene idu 2 kg gubitka kod mukaraca..
161

Strunjaci dva najpoznatija amerika sveuilita Stanford i Yale izvrili su tzv meta-analizu 107 dijeta i raznih programa za redukciju tjelesne teine ukljuujui pri tome i 3268 osoba oba spola koji su bili korisnici tih dijeta i programa. Koliko god se autori dijeta i programa nastojali meusobno razlikovati istiui ponekad i nebulozne stavove, ostao je slijedei zakljuak citiram: jedino to je sigurno i pouzdano jest redukcija kalorijskog unosa i trajanje te redukcije s jedne strane uz poveanje kretanja i potronje s druge strane A sve ostalo je samo dekor i scenografija. Popis ostalih dijeta Ovdje dajemo popis ostalih dijeta s originalnim nazivima tek toliko da itateljstvo stekne uvid u to koliko toga ima! Meu njima su male ili nikakve razlike. Zapravo svaki modni asopis ili magazin ima neku svoju dijetu
1000 calorie diet, consumptief krediet, high fiber diet, peptic ulcer diet, weigh down diet, 2000 calorie diet, cyber diet, dietician, high protein foods diet, prescription diet pills, weight loss diets, 3day diet, dash diet, hills prescription diet, protein diet, weightwatcher diet, 48 hour miracle diet, detoxification diets, dietpills, hollywood 48 hour diet, protien diet, acid reflux diet, diabetes diet, dietrich bonhoffer, hollywood diet, pyramid diet, adkins diet recipes, diabetese diet, dietsmart, hypertension diet, rapid weight loss diet, alkaline diet, diabetic diets, diverticulitis diet, james dietz, recommended dietary allowances, american heart association diet, diet 10lb 3 days, doorlopend krediet tarieven, juice diet, renal diets, apple cider vinegar diet, diet and fitness, dr atkins protein diet, kidney diet, rotation diet, atkin's diet, diet calculator, dr. bernstein diet, lemonade diet, scarsdale diet, atkins diet recipes, diet diet revolution, ediets.com, lose weight fast diet, science diet dog food, balance diet, diet eman, fad diets, low carb diet, soup diet, beverly hills diet, diet foods, fasting diet, low cholesteral diet, stewardess diet, blackburn diet, diet log, feingold diet, low cholestrol diet, subway diet, blood type diet, diet menus, fit for life diet plans, low fiber diet, sugarbusters diet, body solutions diet, diet pills, free copy of adkins diet, low purine diet, suzanne somers dieting, brat diet, diet plans, free diet plan, low sodium diets, teenage diet plan, cabbage soup diet, diet reviews, free online diets, macrobiotic diet, the carbohydrate addicts diet, cancer diet, diet supplement, gallbladder diet, mcdougall diet, the hollywood diet, carbohydrate addict diet, diet weightloss, gluten free diet, mediterranean diet, the new mayo clinic diet, carbohydrate diets, dietary fat, grapefruit diet, metabolic diet, the three day diet, caveman diet, dietary guidelines, hallelujah diet, mystical mayo clinic diet, triglyceride lowering diet, chitosol diet, dietas, healthy diet plans, no carb diet, ulcer diets, cholesterol lowering diet, dietech.com, heart diet, old mayo clinic diet, vegetarian diet health, clear liquid diet, dietetics, hermafrodiet, osteoporosis diet, vinegar diet, 1200 calorie diet, crash diet, diethylhydroxylamine, high fiber diets, popular fad diets, weight gain diet, 3 day chemical breakdown diet, cyberdiet, dieticians, high protein low carbohydrate diet, prism diet, weight watchers diet, 3-day diet, detox diet, dietitians, hill's prescription diet, protein diet recipes, wheat free diet, 7 day cabbage soup diet, detoxification fasting diet, dietpower, hollywood 48 hour miracle diet, protien diets, adhd diet, diabetes diet carbohydrates, diets, hollywood diet recipe, quick diet, aflossingsvrij krediet, diabetic diet, dietsmart.com, hypoglycemia diet, raw food diet, american diabetic diet, diabetic exchange diet, diverticulosis diet, jennifer aniston diet, registered dietician, ana mendieta, diet aids, dr adkins diet, ketogenic diet, review of diet programs, arthritis diet, diet and nutrition, dr. adkins diet, kidney stone diet, sacred heart diet, atkins diet food list, diet center, ediet, liquid diet, scarsdale diet plan, atkinsdiet, diet drinks, elimination diet, losing weight dieting, slim fast diets, balanced diet, diet exercise, fad diets.com, low carb diets, south beach diet, big diet, diet for celiac disease, fat burning diet, low cholesterol diet, stillman diet, bland diet, diet low calorie, fiber diet, low fat diet, subway sandwich diet, blood type diets, diet of worms, flexibel krediet, low oxalate diet, survivor diet, body type diet, diet pills online, free diet, low residue diet, suzanne sommers diet, breast cancer diet, diet products, free diet plans, low-carb diet, the american dietetic association, cabbage soup diet recipe, diet shakes, french diet, marlene dietrich, the dash diet, candida albicans diet, diet supplements, garder snake diet, medical liquid diet, the mayo clinic diet, carbohydrate addicts diet, diet zx, gluten free diets, 162

mediterranean diet pyramid, the rice diet, cardiac diet, dietary fiber, grapefruit egg diet, miami diet, the zone diet, celebrity diet, dietary supplement, harvard dash diet, negative calorie diet, triglycerides diet, cholesteral diets, dietas de adelgazamiento, healthy diet pyramid, no carbohydrate diet, ulcerative colitis diet, cholestrol diet, dieten, heart healthy diet, online diet, vegetarian diets, cleveland clinic diet, diethyl ether, high blood pressure diet, paleolithic diet, volumetrics diet, 12day grapefruit diet, crash diets, diethylpropion, high protein diet, pregnancy and diet, weight gaining diet, 3 day diet, cyberdiet.com, dieting, high protien diet,

Reference:
"The Big "Diet & Heart Disease" Misconception -- PART II". Lowcarbluxury.com, August 10, 2001, Vol. 2, Issue 15. Swedish Scientists Find Cancer Agent in Staple Foods. Stockholm, 2002 April 23, Blackburn G.L. Philips CC.Morreale S.: Physicians guide to popular low carbohydrate weight loss diet, Cleveland Clin. Jour. Med 2001, 68: 761-74 David Edelberg, M.D. Polycystic Ovarian Syndrome, A Little-Known Complaint Affecting Many Women. Wholehealthmd.com, 2000. Annebeth R. Skov, Nikolaj Haulrik, Sren Toubro, Christian Mlgaard and Arne Astrup. Effect of Protein Intake on Bone Mineralization during Weight Loss: A 6-Month Trial. ObesityResearch.org, 2002, Vol. 10, pp. 432-438. Kulier I.: Suplementi u prehrani i portu, Impress, Zagreb 2000 Kulier I.: Prehrana vrhunskih sportaa, Ikmpress, Zagreb 2001 Atkins R.: dr Atkins New Diet Revolution, New York, Avon Books 1998 Montignac M.: Kako mravjeti uz poslovne rukove, Naklada Zadro, Zagreb, 2000 Jones PJ, Pappu AS, Hatcher L, Li ZC, Illingworth DR, Connor WE. Dietary cholesterol feeding suppresses human cholesterol synthesis measured by deuterium incorporation and urinary mevalonic acid levels. Nat. Cenr. for Bio. Tech. Inf., 1996, Vol.16, No. 10, .1222-8. Nebeling LC, Miraldi F, Shurin SB, Lerner E. Effects of a Ketogenic Diet on Tumor Metabolism and Nutritional Status in pediatric oncology patients: two case reports. NCBI, 1995, Vol. 14, No. 2, 202-8. Methods for Voluntary Weight loss and Control. National Institutes of Health Technology Assessment Conference. Annals of Internal Medicine1993 119, October 1, Choosing a Safe and Successful Weight Loss Program. US Department of Health and Human Services, Public Helath Service, National Institute of Health1993 December Bob Green & Oprah Winfrey: Make The Connection, Hyperion, New York 1996 Doreen Virtue: Constant Craving, Hay House, Inc, Carlsbad 1999 Cameron Johnston. Diabetics Improve Health With Very High-Fat, Low-Carb Diet. Docguide.com, 1999. Scientists Close in on Trigger of Insulin Resistance; Extra Sugar Can Cause Insulin Resistance In Cells. John Hopkins Medical Institutions, posted at ScienceDaily.com Compound in Meat Prevents Diabetes Study Suggests. West Lafayette, 1998, posted on Purdue News. PCOS and Carbohydrates

163

Incompatibilities Between Dairy Consumption and Human Physiology (scroll down). Beyondveg.com Timeline of Dietary Shifts in the Human Line of Evolution. Beyondveg.com Signs of Evolutionary Mismatch Between Grains and Human Physiology. Beyondveg.com Co-Evolution of Increased Human Brain Size With Decreased Size of Digestive System. Beyondveg.com Robert Crayhon, M.S. interviews Paleolithic Diet Expert Loren Cordain , 1999, Vol.10, No.1, pp.2. Metabolic Evidence of Human Adaptation to Increased Carnivory. Beyondveg.com Dean Esmay. The World's Biggest Fad Diet. Thatsrich.com,1997. "The Big "Diet & Heart Disease" Misconception -- PART II". Lowcarbluxury.com, August 10, 2001, Vol. 2, Issue 15. Swedish Scientists Find Cancer Agent in Staple Foods. Stockholm, April 23, 2002. Beck SA, Tisdale MJ. Effect of insulin on weight loss and tumour growth in a cachexia model. Br J Cancer. May 1989, Vol. 59 No. 5, pp. 677-681, posted at www.cythrawl.org. Nebeling LC, Miraldi F, Shurin SB, Lerner E. Effects of a ketogenic diet on tumor metabolism and nutritional status in pediatric oncology patients: two case reports. Nat. Cenr. for Bio. Tech. Inf., April 1995, Vol. 14 No. 2, pp. 202-8. High Carb Cancer Risks: A Sample of Increasing World Wide Research. Lifeservices.com. August 2001, Vol.13, No. 8, pp. 3. Simin Liu, Walter C Willett, Meir J Stampfer, Frank B Hu, Mary Franz, Laura Sampson, Charles H Hennekens and JoAnn E Manson. A prospective study of dietary glycemic load, carbohydrate intake, and risk of coronary heart disease in US women. Amer. Jnl. of Cl. Nut., June 2000, Vol. 71, No. 6, 1455-1461. Lisa Cooper Hudgins, Marc Hellerstein, Cynthia Seidman, Richard Neese, Jolanta Diakun, and Jules Hirsch. Human Fatty Acid Synthesis Is Stimulated by a Eucaloric Low Fat, High Carbohydrate Diet. J. Clin. Invest. May 1996, Vol. 97, No. 9, pp. 2081-2091. Rosenvinge Skov A., Toubro S., Blow J., Krabbe K., Parving H-H., Astrup A., Correspondence: Arne Astrup. Changes in renal function during weight loss induced by high vs low-protein low-fat diets in overweight subjects. International Journal of Obesity, November 1999, Vol. 23, No. 11 pp.1170-1177. Kulier I.: Hrana u slubi zdravlja, Antun Gustav Mato, Samobor 1992 MARIAN T. HANNAN, KATHERINE L. TUCKER, BESS DAWSON-HUGHES, L. ADRIENNE CUPPLES, DAVID T. FELSON, and DOUGLAS P. KIEL. Effect of Dietary Protein on Bone Loss in Elderly Men and Women: The Framingham Osteoporosis Study*. Jnl. of Bone & Min. Rsrch., December 2000, Vol. 15 No. 12, pp. 2504. H Spencer, L Kramer, M DeBartolo, C Norris and D Osis. Further studies of the effect of a high protein diet as meat on calcium metabolism. Amer. Jnl. Clin. Nutr., 1983, Vol. 37, pp. 924-929. Kidney Stones In Adults. NIDDK, NIH Publication No. 00-2495, 2000. Dieting and Gallstones. NIDDK, NIH Publication No. 02-3677, 2002. 164

Stephen Byrnes, PhD, RNCP. High Protein Diets: Separating Fact from Fiction. Mercola.com Mary G. Enig, Ph.D. Saturated Fats and the Kidneys. Westonaprice.org Jim Barlow. Consuming more protein, fewer carbohydrates may be healthier. News Bureau University of Illinois at Urbana-Champaign, 2001. Phinney, S.D., Bistrian, B.R., Wolfe, R.R., et al., "The Human Metabolic Response to Chronic Ketosis Without Caloric Restriction: Physical and Biochemical Adaptation." Metabolism, Vol. 32, No. 8, 1983, pp. 757-768. Young, C.M., Scanlan, S.S., Im, H.S., et al., "Effect on Body Composition and Other Parameters in Obese Young Men of Carbohydrate Level of Reduction Diet." The American Journal of Clinical Nutrition, 24, 1971, pp. 290-296. Amiel, S.A., "Organ Fuel Selection: Brain." The Proceedings of the Nutrition Society, 1995, Vol. 54, No.1, pp.151-155. Posted at Atkinscenter.com Yehuda, S., Rabinovitz, S., Mostofsky, D.I., "Essential Fatty Acids Are Mediators of Brain Biochemistry and Cognitive Functions." Journal of Neuroscience Research, 1999, Vol. 56, pp. 565-570, posted at Atkinscenter.com Mitchell, G.A., Kassovska-Bratinova, S., Boukaftane, Y., et al., "Medical Aspects of Ketone Body Metabolism." Clinical and Investigative Medicine, 1995, Vol.18, No. 3, pp.193-216, posted at Atkinscenter.com http://atkinscenter.com/Archive/2002/1/11-257541.html Al-Mudallal, A.S., Levin, B.E., Lust, W.D., et al., "Effects of Unbalanced Diets on Cerebral Glucose Metabolism in the Adult Rat." Neurology, , 1995, Vol. 45, No.12, pp. 2261-2265.

165

Glava osma

PILULE ZA MRAVLJENJE
Ima li udotvornog sredstva - Napad na mozak ili eludac Lijekovi za mravljenje - Laksativi za mravljenje Diuretici za mravljenje Dodaci prehrani (suplementi) Gojazni uvijek oekuju udo Centralni supresori apetita Malo vie je previe Velika opasnost od interakcije Citrin ili hidroksilimunska kiselina - Chitosan je samo nova nada Krom pikolinat otapa masno tkivo - Uinkovitost dodataka prehrani

166

Ima li udotvornog sredstva? Teko je danas vjerovati da su pedesetih i ezdesetih godina za redukciju tjelesne teine bili propisivani amfetamini (speed). Kad su lijenici shvatili da postoji navikavanje (adikcija), odustalo se. Nakon toga tek 1973 godine krenule su razne dijete i programi za mravljenje a bili su na vidiku i prvi lijekovi (fenfluramin). Iza njega je doao fentermin da bi nekim lijenicima palo na pamet da ova 2 kemijska spoja mogu sastaviti zajedno u fen-phen. Za 18 mjeseci ova kombinacija 2 lijeka bila propisivana u 14 milijuna sluajeva! Obino ljudi oekuju uda a uda (kao to je poznato) nema! esto se pitam odakle ta snana vjera u arobnu pilulu koju stalno i iznova podgrijava industrija raznih preparata za mravljenje! Stavljajui pilulu u usta, ovjek intimno oekuje da ona rijei sve njegove probleme tako da kad ponovno otvori oi i pogleda u zrcalo sve bude OK. Naravno, to je potpuno neutemeljeno oekivanje da ne kaem da je besmisleno rekao je poznati ekspert dr Byron Jones, profesor farmakologije na dravnom sveuilitu Kalifornije. A kada se radi o redukcijskoj dijeti, onda su ta oekivanja posebno neutemeljena; naime, ne mogu pilule rjeiti ono to ste vi svojim nerazumnim nainom prehrane taloili nekoliko godina! Da ne pomislite kako pretjerujem, evo dokaza; u istraivanju institucije Pen State Pulse, 28% studentica i 11% studenata ima neki poremeaj u prehrani ili se hrani na nebulozan nain. Studija jasno pokazuje da su ene sklonije takvim poremeajima jer im je izgled najvanija stvar na svijetu. Ako mene pitate mnogo je bolje ii na sate intenzivnog treninga i potroiti viak kalorija nego gutati problematine pilule! Pilule mnogo obeavaju ali malo daju, one vas iscrpljuju a svaka od njih ima ozbiljne a ponekad i opasne sporedne uinke. Naravno o tome postoji bogata dokumentacija i literatura o emu ovdje vie govorimo.. Svi nas uvjeravaju kako treba uzimati pilule prirodnog a ne sintetskog podrijetla, ali ala na stranu, ini se da je prirodno ipak opasnije! I zvearka je potpuno prirodna a ipak je po ivot opasna! Razne smjese za redukciju teine koje se dobiju bez recepta ili preko interneta, nitko nije provjeravao, nisu kliniki ispitane, ne zna se koliko su kontaminirane tekim metalima i koliko imaju aktivne tvari. Ostaje vam da vjerujete osobi koja je to isprobala prije vas, a to nikako nije pouzdano! Primjerice, kolegica nije osjetljiva na aspirin a vi od jedne tablete dobijete iritaciju eluca. Ako preparat sadri Ma Huang, dvije e osobe reagirati potpuno razliito jer postoji razliita osjetljivost na alkaloid efedrin. Jednome nee biti nita a drugi e doivjeti teki akcident uz intervenciju hitne pomoi. Netko je pokuao pobrojati preparate za mravljenje koji sadre Ma Huang i stao je kod 200 a dok ovo piem taj broj je sigurno vei. Pilule ubrzavaju metabolizam podraajem autonomnog nervnog sustava (plexus simpaticus), a taj podraaj podrazumjeva i sporedne uinke koji nemaju nikakve veze s gubitkom tjelesne mase. esto one djeluju stimulativno poput amfetamina kae prof dr Jones, a to znai da se javlja lupanje srca, nesanica, porast krvog tlaka a dolazi i do paranoidnog ponaanja. Mnogi koji godinama ponavljaju takvu dijetu pilulama nisu svjesni da e im ostati posljedice za cijeli ivot. Prema podacima National Institute of Mental Health, mnogi korisnici pilula za mravljenje pate od deficita serotonina to znai trajne posljedice u ponaanju, problemi u koncentraciji, depresija ili razdraljivost, problemi kognitivne funkcije itd.
167

Ne elei biti maliciozan kad su u pitanju lijekovi protiv gojaznosti (antiobesity drugs) pokuat emo ovdje analizirati najvanije meu njima i naravno pretresti dobra i loa iskustva te njihove povoljne i nepovoljne uinke. Kada kaemo pilule onda mislimo na sve to se stavlja u usta a trebalo bi pomoi kod mravljenja. Klasina sredstva se polako povlae pred novim istraivakim pothvatima a otkrie molekularnih mehanizama u regulaciji tjelesne teine otkriva u skoroj budunosti potpuno nove puteve u tretiranju te dosadne bolesti. Nekoliko novih sredstava ve kuca na vrata ili su pred registracijom, a drugi se vide na rubu horizonta. Sva dosadanja (klasina) sredstva bila su samo palijativnog karaktera a sasvim je izvjesno da nakon viekratnog ponavljanja ostavljaju i zamjetljive posljedice. to se neki lijek protiv debljine lake penjao na ljestvici komercijalnog uspjeha, to mu je pad bio bri i laki. Poueni neuspjehom i estim reklamacijama u tretiranju gojaznosti, mnogi lijenici odustaju i rae tretiraju visoki tlak ili neka druga oboljenja. Procjene o stvarnoj uspjenosti lijeenja gojaznosti kreu se u relacijama od 10% a to je nedostatno da bi se moglo govoriti o opem zadovoljstvu. Napad na mozak ili eludac Kakav je mehanizam djelovanja lijekova protiv gojaznosti? Kao to smo ve spomenuli, u obzir dolaze sva sredstva to blokiraju unos energije, to stimuliraju mehanizam oslobaanja energije , koja blokiraju djelovanje probavnih enzima, supresiraju apetit, ubrzavaju bazalni metabolizam, dakle djeluju termogenski itd. Zapravo mogli bismo preparate podijeliti na one koji djeluju - centralno na mozak i - periferno (eludac i crijeva). Ako gledamo praktino, izvori energije su uvijek isti tj ugljikohidrati i masti dok proteine moemo zapravo posve zanemariti. Ako dakle sprijeimo njihovu razgradnju ili blokiramo apsorpciju u crijevima, ovi e izvori protutnjati naim tijelom tako da se nee pretvoriti u energiju a potom u masno tkivo. Kada pak stimulirajui nadlene centre u mozgu podignemo prag metabolizma i time poguramo nau potronju na viu razinu, mi vie troimo energije i cilj je postignut ali uz napomenu da sva centralna sredstva u pravilu imaju znaajne posljedice u obliku popremeaja spavanja, raspoloenja itd. Zapravo, strategija lijekova sastoji se u ometanju normalnog funkcioniranja metabolizma to bi trebalo rezultirati gubitkom tjelesne teine. Razne posljedice su neminovne i gotovo se podrazumjeva da se one dogaaju! Pitanje je da li se one mogu znaajno smanjiti? Farmaceutske kompanije u SAD ali i u svijetu troe golema sredstva za otkrivanje novih tvari koje bi mogle djelovati ljekovito na jedan od spomenutih naina. Tako ameriki list US Today procjenjuje da se trenutno u ranoj fazi istraivanja nalazi preko 100 raznih preparata! Neki su nainjeni da spaljuju kalorije, drugi da napadaju kemiju mozga, trei kontroliraju apetit, etvrti popunjavaju probavni sustav itd. No nakon povlaenja iz prometa preparata
168

fen-phen (Meridia) dolo je do zastoja na supresantima apetita koji djeluju centralno. Najvei dio moda ak 95% tih preparata u razvoju nikada nee ugledati ni svijetlo dana ni trite. Ali, kompanije investiraju i kockaju se jer od 100 ideja uvijek jedna moe donijeti milijarde dolara! Obzirom na veliinu trita i broj gojaznih ljudi ni jedan troak nije velik rekao je John Maraganore, potpredsjednik stratekog razvoja kompanije Millenium Pharmaceuticals koja u zajednici s tvrtkom Abbot radi na jednom od obeavajuih projekata. Pa i pored svega za sada se u prometu nalaze samo 3 lijeka za redukciju tjelesne teine i to 2 s centralnim djelovanjem (sibutramin i axokine) i jedan koji djelomino blokira apsorpciju masti (Xenical). Nakon upotrebe ovih lijekova gubici teine se nakon 6 mjesenog tretmana nalaze u rasponu od 5-10% Slijedea generacija lijekova bi trebala skidati do 15% tjelesne teine uz obvezu da se takvo stanje zadri najmanje godinu dana! A da biste mogli shvatiti o kolikim trokovima se radi, evo procjene Centra za razvoj lijekova Tufts University; razvoj jednog preparata do trita stoji 802 milijuna dolara! Kad jednog lijepog dana doete na trite ekaju vas novi golemi trokovi. to redukcija teine znai za zdravlje? Na to pitanje dobro je odgovorio dr Georg Bray, ef tima za istraivanje gojaznosti Biomedical Research Center Boton Rougea koji je rekao; - ako reducirate tjelesnu teinu do 5% u odnosu na trenutno stanje, znaajno ste smanjili rizik za pojavu dijabetesa, sranog i modanog udara. No, dodao je ni izdaleka nije lijeenje gojaznosti tako uinkovito kao prevencija! Prema tome lijekovi mogu biti sjajni ali promjene u stilu ivota su daleko vanije. Lijekovi za mravljenje Sibutrimin (Fenetilamin) je preparat tvrtke Knoll Pharmaceuticals a bazira na redukciji unosa hrane tj na supresiranju apetita i stimuliranju termogeneze. Zapravo sibutramin (meridia) usporava reuptake serotonina i noradrenalina u mozgu slino Prozaku i ostalim snanim antidepresivima. ovjek izgubi apetit i prestane s uzimanjem hrane a posljedica je gubitak tjelesne teine. Nije potrebno naglaavati itateljstvu da se radi o lijekovima specifinog djelovanja na mozak koji mogu imati vrlo neugodne posljedice. Pod utjecajem dueg uzimanja bez kalorijske restrikacija mogu je gubitak tjelesne mase do 9% to je malo u odnosu na razinu popratnih pojava. U sluaju kombiniranog uzimanja s restriktivnom dijetom, trajnost uinaka je oko godinu dana a ukupni gubitak tjelesne teine moe biti do 15% poetne tjelesne mase.. Ako se sibutramin uzima paralelno s redukcijskom dijetom mogue je da se ta teina moe zadrati i do 18 mjeeci Sporedne pojave su ovisno o osjetljivosti na preparat, suha usta, porast krvnog tlaka, nesanica i nagon za povraanjem XENICAL (Orlistat) je preparat vicarske tvrtke Hoffmann La Roche koji bazira na blokadi enzima za razlaganje masti lipaze to rezultira smanjenjem apsorpcije triglicerida. Blokada iznosi do 30% ukupno uneene masti ako se dnevno uzme 3 puta po 120 mg preparata. Prema objavljenim podacima klinikih istraivanja, gubitak (ovisno o trajanju tretmana) iznosi 6-8% tjelesne teine a nakon 12 mjeseci i do 32%. Budui da orlistat blokira djelovanje enzima lipaze, koliina masnoe u fecesu raste to moe izazvati nelagodu i mogue flisanje bez kontrole niz debelo crijevo. Primjeeno je da vremenom ti znakovi slabe. Jasno je da zbog smanjene apsorpcije masnoa,
169

nastaje problem smanjenog priliva u mastima topljivih vitamina (ADEK) i esencijalnih masnih kiselina (PUFA) pa o tome treba u kontaktu s lijenikom voditi rauna. Tijekom 1999 godine slubeno je data preporuka monoj amerikoj instituciji FDA da odobri proizvodnju i stavljanje u promet preparata za mravljenje pod amerikim nazivom "Xenical" iji je kemijski naziv "Orlistat". Oekuje se da e ovaj preparat koji se ocjenjuje nekodljivim, napraviti pravu malu revoluciju na amerikom i europskom tritu, proizvoda za "skidanje" tjelesne teine. To je prvi preparat koji uope ne djeluje na apetit (kao veina preparata do sada) ve na probavljanje masti, dakle iskljuuje dio najveeg donatora kalorija!. Povijesno gledano, borba protiv vika kilograma suoavala se uvijek s problemom nuzpojava preparata koji su djelovali centralno smanjujui apetit (supresivno djelovanje). Potpuno novi pristup kojim se uz malokalorinu dijetu daje inhibitor enzima lipaze, Orlistat (Xenical, F. Hoffmann-La Roche) otklanja te povijesne nedostatke i omoguava dugoroni program u kontroli tjelesne teine. Djelovanje je jednostavno; kada se daje s masnom hranom, orlistat blokira hidrolizu triglicerida i sprijeava apsorpciju masti za oko 30%. Ako se kombinira s standarnom malokalorijskom dijetom, rezultati su optimalni. Pored toga, zbog svog utjecaja na apsorpciju triglicerida i kolesterola, Orlistat smanjuje masnou krvi (hiperlipidemiju), regulira razinu glukoze, smanjuje potrebu za inzulinom te pomae normalizaciji krvnog tlaka. Orlistat se ne resorbira iz probavnog sustava i za razliku od standardnih supresora, nema nikakve centralne uinke! Preparat se dobro podnosi pa osim mogueg proljeva i tzv masne stolice kada se konzumira punomasna hrana, nema sporednih uinaka. . Ne treba posebno spominjati da e duim koritenjem Orlistata, unos vitamina A,D,E, i K biti smanjen za 1/3 to se uspjeno nadoknauje dodatkom odgovarajuih multivitaminskih preparata. Da ponovimo; orlistat djeluje u crijevima i nema nikakve veze s centralnim nervnim sustavom. Preparat se uzima s svakim obrokom i u crijevima se vee s izluenim pankreatinim enzimom lipazom. Od strane proizvoaa se upozorava da preparat ne treba koristiti kombinirano s drugim preparatima pogotovo ne s supresantima apetita. Orlistat je do sada koristilo oko 5 milijuna ljudi, a bogata iskustva kau da se tjelesna teina gubi znatno bolje nego samo dijetom. Orlistat je kliniki ispitan na 400 pretilih ljudi; dnevno smanjivanje je iznosilo 600 kcal odnosno smanjivanje tjelesne mase je bilo za 4 kg bolje u odnosu na placebo skupinu. Velika odlika Xenicala pokazala se u najkritinijoj fazi tj. nakon prestanka tretmana kad je skupina "placebo" vratila polovicu svoje teine a skupina koja je dobivala preparat samo 26% prethodne teine. Moda je najvanije otkrie da korisnici Xenicala nakon nekon vremena pokazuju pad kolesterola, pad krvnog tlaka i pad eera u krvi, a to znai smanjivanje rizika od bolesti krvoilnog sustava. U finalnoj statistici klinikog ispitivanja se kae da je samo 20% ispitanika imalo masnu stolicu.
170

Toksikoloka ispitivanja provedena na pokusnim ivotinjama nisu dala naslutiti nikakvu potencijalnu opasnost, a uobiajeni pokusi izvedeni na rak, takoer su proli dugotrajnu proceduru bez ikakvih rezultata. Pod sloganom preuzmite kontrolu nad svojom teinom Xenical (orlistat) je od poetka 2000 godine i naem tritu. Preporuena orjentacijska doza odreena od strane proizvoaa je tri puta po jedna kapsula od 120 mg dnevno. Ovisno o tjelesnoj masi korisnika lijenik moe propisati i drukije tj. vee doze. AXOKINE je druga generacija novog lijeka protiv apetita iz tvrtke Regeneron koji je 2001 godine stavljen na klinika ispitivanja a odobrenje za upotrebu od strane FDA se oekuje za 3 godine. Axokine je nova genetski reprogramirana verzija ranije otkrivenog imbenika koji ima naziv ciliary neurotrophic factor. Trebao bi i u pogledu uinkovitosti ali i sigurnosti biti bolji od svojih prethodnika sibutramina i orlistata. No, obzirom na gorka iskustva s FenPhenom mnogi su skeptini. Naime, axokine je slian sibutraminu jer djeluje centralno i izaziva supresiju nezajaljivog apetita. No dok proe par godina u primjeni i steknu se iskustva, tvornica koja ga je proizvela (Regeneron) vratit e novac za skupa istraivanja i jo dobro zaraditi. Ako se dakle projekt realizira i klinika istraivanja zadovolje, axokine e biti potpuno suprotan uincima hormona ghrelina; dok grelin ini ini ljude vjeno gladnim, axokine ih ini sitima. Naime, svaki od njih alje centru za kontrolu apetita u hipotalamusu oprene poruke Kada se axokine injektira potkono on daje nalog mozgu sitost je postignuta. No ono najvanije jest on sprijeava mozak da alje alarme za luenje hormona karakteristinih za konzumiranje hrane. Mogli bismo rei da je djelovanje axokina slino djelovanju leptina. Prvi rezultati su ohrabrujui; nakon 12 tjedana injektiranja gubitak teine iznosi oko 5 kg s tim da je prosjeni gubitak 3,35 kg. Prema izjavi dr Schleifera, koji predvodi klinika istraivanja, nema povraanja i nagona za povraanjem to je tipino za sibutrimin i prozak. Jednostavno nema apetita, teina pada i vie se ne vraa. Zvui previe dobro da bi bilo istinito! ZONISAMID je najnoviji preparat ija su prelimirana istraivanja zavrena poetkom 2003 godine na Duke University a rezultati objavljeni u American Journal of Medical Association. Radi se o lijeku za epilepsiju kod kojega je sasvim sluajno otkriveno da djeluje vrlo povoljno na gubitak tjelesne teine. Istraivanja su takoer izvrena na University of Pennsylvania pod vodstvom dr R. Berkovia koji bi mogao biti hrvatskog podrijetla. Kada je lijek apliciran kod 60 pacijenata u trajanju od 16 tjedana, kod svih je primjeen gubitak tjelesne teine od 6,5 kg za razliku od kontrolne skupine koja je izgubila samo 1 kg. To naravno nije sluajno, dakle zonisamid na neki nain djeluje upravo tamo gdje je potrebno na centar! Pacijenti su imali kontroliranu prehranu tako da je svima kalorijski unos bio smanjen za 500 kcal/dnevno.Tvrtka koja je finansirala ova istraivanja (Elan Biopharmaceuticals) htjela je jedno a ispalo je drugo! To drugo bi moglo biti zlatna koka. Naime, preparat prema dosadanjim podacima nema svu paletu sporednih djelovanja koja su karakteristina za ovu skupinu lijekova, a najvei problem jest pojava umora. Zonegran kako se trgovaki zove preparat ocjenjuje se vrlo obeavajuim osobito za tretiranje pretilosti ena. A koji je mehanizam djelovanja za sad se ne zna.
171

PHEN-FEN Najveu senzaciju i najveu nadu pobudila su novija sredstva koja djeluju centralno dakle u smislu smanjivanja apetita (supresori apetita). ali istovremeno ta su sredstva proizvoaima donijela i najvie nevolja a korisnicima vrlo dramatina iskustva. Naime ono to se dogodilo odgovor je svima koji pribjegavaju drastinoj metodi mravljenja. to bre mravite to je vei rizik za ozbiljne zdravstvene posljedice! Tipini predstavnik te skupine drastinih sredstava jeste Phen-fen (Fenilfuramin i Fentermin).Jednostavna analiza preparata Pfen-fen pokazuje da se zapravo radi o 2 kemijska sredstva (lijeka) koji posjeduju uredne dozvole za stavljanje u promet ali iskljuivo pojedinano. Oba imaju djelovanje na koru mozga, ali izgleda kad se spoje zajedno to djelovanje se bitno pojaava. Nitko nije ni pomiljao da bi netko to mogao spojiti zajedno, pa ipak to se dogodilo. Ideja da se 2 preparata kombiniraju kako bi se dobilo uinkovito sredstvo za mravljenje pala je samim lijenicima koji su poznavali njihova svojstva i htjeli su napraviti komercijalnu bombu. Djelovanje Fenfluramina je vrlo specifino: on pojaava proizvodnju serotonina u mozgu koji pored cijelog spektra djelovanja, djeluje i na osjeaj sitosti. to vie serotonina, osjeaj sitosti je vei, a to znai manje konzumiranje namirnica. Rezultat - ovjek mravi. Kod takve raunice zanemarena je samo jedna bitna injenica; vie serotonina u mozgu dovodi do poremeaja u balansu ponaanja koje se teko kontrolira (raspoloenje, spavanje, kontrola impulsa itd). Dobri poznavatelji preparata tvrde da je utvreno oteenje stanica mozga kod majmuna babuna koji su dobivali preparat. To jo uvijek ne znaI da oteuje stanice mozga ovjeka premda postoje jake indicije. Budui da se stanice mozga ne mogu regenerirati kao druga tkiva (primjerice jetra), svaki gubitak moe izazvati neoekivane promjene ponaanja. No nije to sve; preparat je zabranjen kada su klinika istraivanja na Mayo klinici u Rochesteru pokazala oteenje mitralnih zalistaka. ene koje su preparat preteito koristile, stradale su najvie, a neke su zavrile na operaciji srca (zamjena mitralnih zalistaka). Phen-Fen je prije par godina bio jedan od najtraenijih preparata jer ovjek koji ga uzima, gubi apetit i rapidno skida kilograme. (Ne)sretna kombinacija od 2 lijeka koji poinju s slovom F, donijela je mnogima goleme profite. Poznata tvrtka Wyeth-Ayerst, zaradila je samo jedne godine na proizvodnji Phen-Fena 191 milijun dolara! Kad su se pojavili problemi ista kompanija hladno priopuje javnosti da nema podataka o oteenju mozga, ali da sustavno prati sve sporedne uinke. U strunim krugovima u SAD pilula se naziva pill mill tj. kao sredstvo koje se masovno propisuje, a da za to nema nikakve dokumentacije. Problemi su nastali tek onda kada su se pojavile prve indicije da preparat oteuje mitralne zaliske kod osoba koje uzimaju dulje vrijeme ili tretman ponavljaju vie puta godinje. Nakon to su nalazi oteenja srca potvreni od elitnih medicinskih ustanova (Klinika Mayo), kod odreenog broja ena (koje su zbog toga morale na operaciju) pokrenuti su sudski postupci za naknadu tete. Proizvoa je sve procese izgubio uz golemu odtetu, dakle skupo je platio svoju neutaivu gramzivost i nestrpljivost (bez klinikih istraivanja, bez standardne pairologije).Nakon tog sluaja koji je uzvitlao

172

veliku prainu, supresivi apetita izgubili su na popularnosti a znatno je opao interes za ekspresne dijete i drastini programi mravljenja. Laksativi za mravljenje Bez obzira u kom su obliku (kapsule, tablete) i laksativi se koriste kao klasina metoda za kontrolu tjelesne teine a osobito kod osoba s poremeajem u prehrambenim navikama Bilo je sluajeva da su poneki sportai na takav nain pokuavali srediti svoju tjelesnu kategoriju. No odmah naglaavam da koritenje laksativa nije samo opasno, ono je i krajnje neracionalno. Ako se radi o sportaima gubi se snaga a snagu gube i svi drugi korisnici takvog naina mravljenja. Svrha je potjerati sadraj debelog crijeva na stalno pranjenje prije nego pone apsorpcija hranjivih tvari u tankom crijevu. Osim fizikog iscrpljivanja u pitanju je nadraaj crijeva, grevi, gubitak vitamina i minerala, dehidracija, poremeaj u odnosu elektrolita itd. Diuretici za mravljenje Neobina metoda za kontrolu tjelesne teine koju koriste osobe s poremeajem u prehrambenim navikama. Diuretici djeluju na principu redukcije zadravanja vode u organizmu, tj to bre evakuacije tekuina iz organizma, to vrlo brzo izaziva vidljivu dehidraciju, slabost i druge neugodne znakove. I sredstva za poveanje diureze su opasna i krajnje neracionalna. Sreom, obje metode mravljenja su prilino rijetke pa se na njima neemo zadravati. Iz ovoga to je prezentirano moglo bi se zakljuiti kako unatrag 50 godina i nije napravljen nekakav veliki iskorak na planu lijekova koji pomau mravljenje ili ako hoete sprijeavaju debljanja, ali to bi bio pogrean zakljuak. Zato? To samo pokazuje kako je teko napraviti pravi lijek s jedne i koliko je mravljenje organizma kompleksno pitanje s druge strane. Milijarde dolara u istraivanju nisu donijela desetine novih (revolucionarnih) preparata ali su donijele nova dragocjena saznanja o metabolizmu, nainu troenja energije, hormonskoj kontroli procesa itd. Na bazi tih (novih) saznanja tek e u narednom periodu zaredati novi preparati DODACI PREHRANI (SUPLEMENTI), POMONA SREDSTVA I TRETMANI Gojazni uvijek oekuju udo! Svi bi se dodaci prehrani koriteni za mravljenje mogli podjeliti na slijedee skupine: sredstva koja upijaju masti (Fat trapping aids) sredstva koja spaljuju masti (Fat burning aids) koniare apetita (Appetite suppressants) i ubrzivae metabolizma (Metabolism accelerators) dodaci za prazne obroke (Bulking agents)
173

Svaki od njih djeluje na drukiji nain pa prema tome nimalo nije svejedeno koji se koristi i da li ga uope treba koristiti. Hvatanje masnoa koje su najvei donatori energije ili sprijeavanje njihove apsorpcije u crijevima temeljna je karakteristika prve skupine. Budui da potpuno iskljuivanje masnoa iz prehrane apsolutno nije poeljno jer su za biokemijske procese masti neophodne, to je metoda koja daje ograniene rezultate uz napomenu da je zdravlje nakon dulje upotrebe - ugroeno. Drugoj skupini tzv spaljivaima masti posveena je posebna glava knjige pa se ovdje na tome neemo zadravati. Koniare apetita krasi posebna dramatika jer djeluju centralno pa se s njima dogaao i najvei broj registriranih incidenata. Upravo zbog toga im posveujemo posebnu pozornost. Razni ubrzivai metabolizma su najmanje zastupljeni a oni su ujedno i najmanje efikasni. Na kraju su dodaci za popunjavanje eluca i crijeva kako bi se sprijeila akutna glad. Uz odgovarajuu redukcijsku dijetu, ovo su najkorisnija i istovremeno najbezazlenija sredstva. Sva ta sredstva koja se nalaze u slobodnom prometu irom svijeta nisu dovoljno ispitana ili o njima nema dovoljno valjanih dokaza o uinkovitosti. Pojedinane studije koje daju do znanja podatke o pozitivnim uincima kod jedne kategorije korisnika (recimo kod ena) nisu ponovljeni kod mukaraca ili nisu ponovljeni na dovoljno velikom uzorku pa konanih zakljuaka nema. Naalost, velika veina ljudi uzimajui razna pomona sredstva uobraze da su to lijekovi koji e rjeiti njihov problem vika kilograma. Za vrijeme rata i poslijeratnih godina kod inae zdravih osoba naravno nema nikakve potrebe za mravljenjem jer sve je uinila glad!. Ali zato u mirnodopsko vrijeme velika ponuda hrane industrijskog podrijetla s jedne i vea mogunost nabavke namirnica s druge strane te oputen ivot uz mnogo sjedenja, otvorili su mogunost nastanka gojaznosti od koje nisu poteeni ni djeca ni odrasli. Paralelno s problemom gojaznosti rastao je i broj raznih sredstava za redukciju tjelesne teine. Naravno, iza svega stoji posao; na mravljenju se zarauje jer su debeli ljudi spremni potroiti novac da bi se rijeili tog krupnog problema. Nije u pitanju kako, a mnogi su spremni staviti na kocku zdravlje zbog dobre linije. Posljednjih godina, kada ljudi imaju sve manje vremena, traena su vrlo uinkovita (drastina) sredstva. Za mjesec dana 5 kg pa i vie reklamni je slogan mnogih preparata. Koliko u tome ima istine? Kada je prije nekoliko godina popularna zvijezda amerike televizije OPRAH koristei se drastinom tekuom dijetom (3 shakes 900 kcal/dnevno) postigla spektakularne rezultate, koje je u posebnoj TV emisiji objavila, oduevljenju gojaznih ena irom Amerike nije bilo kraja, a uprava tvrtke koja je preparat proizvodila, zadovoljno je trljala ruke. No njezin triumf kratko je trajao jer se obistinilo dobro znano pravilo - kako otilo tako i dolo. Oprah je danas ponovno gojazna ena to ona ni ne krije. Ta pametna i vrlo zabavna osoba ivi je dokaz da je mravljenje mnogo dublji problem nego to izgleda i da definitivnog rjeenja zapravo nema dok se ne posegne u samu genetsku strukturu.

174

Kada ovjek ima problem kao to je debljina, ne preza ni od kakvih mjera, pa ni onih koje dovode u pitanje njegovo zdravlje! Takva osoba spremna je platiti sve samo da to prije rjei svoj problem. To je njegova psihologija i njegov pokretaki motiv. Naravno, da e takvu situaciju uvijek netko nastojati iskoristiti zbog ega nigdje nema toliko podvala kao kod kreiranja suplemenata za mravljenje! Znanje je za sada jedino preventivno sredstvo, jedina pomo, zato ovdje nudimo abecedu koju naravno treba podesiti prema vlastitim potrebama. Nije nikakvo udo da je nakon antioksidansa i vitamina, upravo ova skupina suplemenata svakako komercijalno najkonjukturnija! Svaki peti Amerikanac i svaka trea Amerikanka su predebeli i spremni su uzimati neko od brojnih sredstava za ubrzano skidanje tjelesne teine! Ili ukupno gledano preko 60% svih stanovnika SAD su gojazni! Trend iz SAD sve vie zapljuskuje Europu; budui da gojaznost za posljedicu ima mnoge bolesti (modani udar, dijabates, rak, ateroskleroza, visoki tlak) postoje ozbiljne zdravstvene implikacije koje ne samo da brinu zdravstvene djelatnike ve to i kota dravne proraune! Procjenjuje se da u borbi s suvinim kilogramina na kraju 2001 g Amerikanci troe fantastinu sumu od 33 milijarde USD godinje! Pomo postoji u desetinama tisua "shopova" dijetetskih proizvoda i "zdrave" hrane, brojnim "savjetnicima" i klinikama, kozmetikim salonima, fitness centrima, ali jo uvijek su uinci slabi ili nikakvi. Preko 80% onih koji uspiju smanjiti tjelesnu teinu u prvoj fazi vraaju se kasnije na isto stanje. Najvei broj preparata bazira na supresiji apetita (Redux, Phen-Fen) a upravo takav pristup izaziva cijeli niz esto neoekivanih i nepredvidivih zdravstvenih problema. Djelovanje je naime bilo usmjereno ka centralnom nervnom sustavu tj. na centar za apetit, a dobro je poznato da preparat koji djeluje centralno u pravilu ima i druge neugodne posljedice. Postoji cijela paleta dodataka prehrani (suplemenata). pa ih je najbolje promatrati na najjednostavni nain - kako i gdje djeluju! Centralni supresori apetita Tipini primjer centralnog supresora apetita je Ma Huang (Ephedra) Premda kineski aj kako se jo naziva (Ephedra sinica, Ephedra intermedia. Ephedra equisetina), predstavlja ljekovitu biljku poznatu na dalekom Istoku nekoliko tisua godina, ponovno je otkriven i reaktiviran tek nedavno i tako postao sastavnicom raznih ajeva za mravljenje i drugih formulacija za body buildere. Za razliku od azijske efedre, amerika ne sadri aktivne tvari (alkaloide). Prema procjeni s poetka 2000 godine, Ma Huang se nalazi na amerikom tritu u 240 raznih suplemenata! Poznat je po svom sadraju stmulativnog alkaloida efedrina koji je zapravo jedina prirodna supstancija s uinkom mobiliziranja i troenja masnog tkiva tj njegova pretvaranja u toplinsku energiju (termogeneza). Premda je izoliran davne 1887 godine, efedrin nije bio koriten sve do 1924 godine kada je otkriveno njegovo blagotvorno djelovanje kod upala gornjih dinih puteva (bronho-dilatator, dekongestiv) . Stabljika biljke sadri ukupno 1-3% alkaloloida od ega na efedrin otpada 30-90% ovisno o vrsti. I prirodni i
175

sintetski efedrin djeluju kao moan stimulans centralnog nervnog sustava a to znai da je obuhvaeno gotovo sve; od bronhija do krvnog tlaka! Pseudoefedrin je tvar koja se nalazi u kapljicama za oepljenje nosa (dekogestiv). Zanimljivo da sam po sebi nema uinka dok se ne uzme u poveanim koliinama, a te su u pravilu vrlo opasne zbog iznenadnih i neugodnih reakcija organizma (ubrzanje rada srca i aritmija). . Naime, ovaj stimulans osobito kada se kombinira s kofeinom (u Guarani ga ima oko 5%) moe izazvati ozbiljne psihike poremeaje. Tek kada se u svrhu redukcije tjelesne teine kombinira s drugim tvarima postaje svrsishodan i uinkovit a tu smjesu ne zna svatko. Naravno, termogeneza (izgaranje masnog tkiva) je proces koji dovodi do gubitka tjelesne teine. Budui da pored toga spada u stimulanse (slino amfetaminima), djeluje na krvni tlak, na miie, rad srca i mozak, pa svakako treba dobro otvoriti oi na oblik aja, koliinu efedre u njemu i duinu trajanja tretmana, Najbolje je takva sredstva koristiti pod nadzorom strune osobe. U pravilu svaka osoba drukije reagira (slino kao kod kave) nije dobro dijeliti preporuke drugome! Njegovo centralno djelovanje se manifestira porastom elana i poboljanjem raspoloenja, ali ne treba zaboraviti na drugu fazu koja slijedi poslije u obliku - depresije. Suha usitnjena stabljika efedre sadri oko 1% efedrina i uzima se u dozi od 1,5-6,0 grama dnevno u obliku aja. To je najbezazleniji oblik koji bez drugih dodataka za zdravu osobu ne predstavlja problem . Stariji oblik je tinktura efedre koja se uzima 1-4 ml 3 puta dnevno. Za efedrin koji se moe dobiti bez recepta doza je 12,5-25 mg svaka 4 sata, meutim ukupna dnevna koliina ne smije prei 150 mg. Sve je dobro dok je efedra u granicama! Problem nastaje upravo kada se efedra uzima u poveanim dozama zbog drastine redukcije tjelesne teine ili kada se kombinira s drugim jakim sredstvima (kofein) a to se upravo dogaa sportaima!. Podcjenjujui opasnost ljudi ne gledaju doze na etiketama preparata koje su dobili zbog ega se javljaju lupanje srca, nagli pad tlaka, nervoza, strah, znojenje i kolabiranje. To je standardna slika simptoma koji inae podsjeaju na onu sliku kod amfetamina. Naravno, ako nema brze intervencije, mogu je i smrtni ishod zbog kljenuti srca to se vie puta dogodilo . Osobe s visokim tlakom, osobe koje uzimaju sedative ili antidepresante te trudnice i majke dojilje ne smiju koristiti efedru! Treba podvui da je efedrin standardni doping u sportu i da je zabranjen propisima IOC-a Naalost, staro je pravilo da mnogi prvo moraju stradati da bi nadlene vlasti uoile problem i poduzele odlune korake. Efedra se koristi za mravljenje u preko 200 preparata. Tek je smrt poznatog sportaa nagnala vlasti u SAD da na etiketu stave oznaku kao i na cigarete opasno po ivot! Baseball otkriva uzrok! Premda bi za mene bilo svrsishodno da se opasne tvari uklone iz prometa i definitivno zabrani njihova proizvodnja, oito da je efedra preveliki zalogaj u koji je uloen golemi kapital pa se pribjegava kompromisnom rjeenju upozorenje potroaima na etiketama proizvoda to se moe dogoditi ako

176

pretjerate s dozom. To bi bilo isto kao da na staklo automobila stavite etiketu s ovim se autom moete ubiti ako previe stisnete gas. Steve Bechler, igra tima Orioles iz Baltimorea koristio je XENADRINE koji je sadravao efedru i naglo je za vrijeme treninga umro od toplinskog udara i posljedinog treperenja srca (aritmije). Odmah moram rei da su efedra i efedrin zabranjen od strane NCAA i NFL-a meunarodnog Olimpijskog odbora jer se tretira kao doping u sportu ali se to ne odnosi i za profesionalne timove prve lige u baseballu! Neposredno prije smrti izmjerena mu je temperatura koja je iznosila nevjerovatnih 42,2 C. Neposredni uzrok smrti bilo je otkazivanje unutranjih vitalnih organa. Nitko ne zna koliku je dozu uzeo ali se zna praksa ostalih sportaa koji su sami priznali da iznad preporuke koja dnevno iznosi 30 mg idu ak do 100 mg dnevno. Meu takvima se trai onaj jedan koji e biti osjetljiviji i taj strada. Prema zvaninoj evidenciji FDA do sada je bilo 1500 akcidentnih situacija s efedrom a za 90 smrtnih sluajeva se direktno optuuje efedra premda je to teko i dokazati. Bechler jer u odnosu na svoju standardnu teinu imao 5 kg vika i zbog toga je uzimao Xenadrine jer za profesionalca to je nedopustivi prekraj koji on mora hitno rjeiti. Efedra se masovno koristi u sportu kao stimulans za poveanje izdrljivosti te redukciju tjelesne mase koja je jaa od kave ali zato u pogledu sporednih uinaka apsolutno nepredvidiva. Dobiva se bez recepta a moete ju lako nabaviti preko interneta pa e vam ju donijeti potar na kunu adresu.No sama efedra (MaHuang) nije toliko opasna kao kad je u kombinaciji s kofeinom kojeg imamo u gotovo svim preparatima, napicima, kavi i aju te s aspirinom. Tada se stimulativni uinci meusobno pojaavaju i dobivamo efekat kao kad konja u zaprezi oinete biem tj on naglo poskoi i jurne! Nitko ne zna kamo e vas odvesti. Ako se koritenje poklopi s velikim naporima, visokom vanjskom temperaturom i visokom relativnom vlagom, situacija je kao stvorena za toplinski udar (heat stroke). Efedrin iz efedre i kofein iz guarane ne idu zajedno ne samo zbog mogunosti predoziranja, ve zbog nepredvidivih, uglavnom vrlo neugodnih i po ivot opasnih situacija. Ova potencijalno smrtonosna kombinacija pomalo nalii na kombinaciju jakih droga i alkohola koju esto koriste narkomani traei granicu ivota. Potencijalno smrtonosna kombinacija pomalo nalii na kombinaciju jakih droga i alkohola koju esto koriste narkomani traei granicu ivota. Na vijest o smrti poznatog sportaa i injenicu da je koristio XENADRINE javila se i tvornica Cytodyne Technologies proizvoa tog preparata, tvrdei da su preporuili u naputku najvie 2 x po 2 kapsule dnevno i da ta doza jami siguirnost. No ono to nisu napisali jest da vea doza ne jami nikakvu sigurnost! Jer ako napiete na etiketi da vas dupla ili trodupla doza moe ubiti, nitko vam nee kupiti preparat. A od 100 ljudi barem nekoliko e isprobati vee doze ili nee dovoljno paljivo proitati naputak i preporuene doze. Zbog roditelja na lijekovima stoji naputak sklonite od dohvata djece a kako ete napisati naputak za veliku djecu? A znate li kakva je logika zdravog mladog ovjeka ako je za sve propisano ovoliko ja mogu i malo vie..No oito da je malo vie bilo previe!

177

Malo vie je previe! Efedra a time i njen djelatni alkaloid efedrin (jaki stimulans, bronhodilatator i nazalni dekongestiv) ne spadaju u lijekove ve u suplemente i nalaze se na Zapadu bez ogranienja u slobodnom prometu. iroka upotreba bez ikakve kontrole dobila je tako svoje rtve, ali je istovremeno upozorena nadlena ustanova Ministarstvo poljoprivrede (USDA). Zanimljivo je da nadlena zdravstvena ustanova FDA pere ruke jer efedra nije lijek i prema tome ne spada pod njenu jurisdikciju. Najveim dijelom akcidenti pa i smrtni sluajevi se odnose na sportae naprosto jer o njima se mnogo pie. A to je s onim sluajevima gdje ene ili mukarci kod kue sami bez ikakvih konzultacija s lijenikom pokuavaju reducirati svoju tjelesnu teinu? Pa da bi stvari ubrzali i skratili muke prelaze na vie doze? Lista poznatih imena koji su izgubili ivot zbog uinaka efedre (kolaps, srana aritmija, srani udar) velika je: Rosanna Porras 15 godinja igraica nogometa iz Filmore-a u Kaliforniji, Rashidi Wheeler, Sean Riggins, Korey Stringer itd. Svi su uzeli preveliku dozu i svi su skidali tjelesnu teinu a s efedrom su htjeli ubrzati svoj metabolizam i otopiti masno tkivo. Nekoliko senatora a meu njima i republikanac John Sweeny predlae reklasifikaciju efedre u lijekove to bi ju automatski diskvalificiralo iz slobodne prodaje. Meuitim, takav prijedlog ne prolazi. Kakvi su sporedni uinci efedre koje zvaninici pokrivaju terminom adverse effects: nagli porast broja sranih udaraca izvan standardnih okvira nagli porast krvnog tlaka treperenje sranog miia (aritmija) predznaci sranog udara (slabost, znojenje, bol u grudima) snana nesanica nervoza bez vidljivog uzroka podrhtavanje miia i ruku glavobolja bez vidljivog uzroka nagli kolaps

Oko efedre postoji dosta kontraverze pa se ne zna tko ju zagovara a tko se protivi njenoj upotrebi..Ameriko medicinsko udruenje (American Medical Association) urgiralo je kod FDA da se smjesta zabrani daljnja upotreba, ali ova institucija je slegla ramenima i ocjenila da efedra nije u njenoj nadlenosti. Meunarodni Olimpijski komitet, Udruenje nacionalne nogometne lige (National Foutbal League) i Nacionalno atletsko udruenje (National Athletic Association) su zabranili upotrebu efedre ali te zabrane nemaju nikakog pravnog uinka a posao oko efedre cvjeta da je milina. I onda kada su svi oekivali kakvu takvu odlunu akciju, slijedi odluka da se na boicama koje sadre efedru ili alkaloid efedrin stavi oznaka kao na cigaretama opasno zbog mogunosti kolapsa, sranog udara i smrti. To je istovremeno veliki presedan jer se zapravo dozvoljava proizvodnja i plasiranje (trgovanje) efedre uz opasku da je opasno po ivot i da moe izazvati smrt. Meni je je to slino kao kad bi primjerice na smrznutu piletinu

178

stavili etiketu na kojoj bi pisalo sadri antibiotike, jedete na vlastitu odgovornost jer moete postati rezistentni na antibiotike Kada je objavio ovu odluku ministar zdravstva SAD Tommy Thompson je rekao; Nikad to ne bi osobno koristio i nikad to ne bi dao svojoj obitelji Zanimljivo jer efedra se nalazi na tritu SAD najmanje 20 godina! Ameriki struni asopis Annals of Internal Medicine objavio je podatak da preparati na bazi efedre ine 1% ukupne prodaje suplemenata a da ak 64% svih akcidenata kod suplemenata dolaze upravo od efedre. Drugi vrlo ugledan struni asopis Neurology, objavio je pak podatke da su akcidenti primjeeni ve kod dnevne doze od samo 32 mg/dnevno a da je sasvim evidentno da pojedini body builderi postiu dozu i od 100 mg ekstrakta alkaloida. Autor lanka se udi oko dvojbi FDA jer oni imaju sasvim jasno ovlatenje da iskljue iz prometa sve to ugroava ljudsko zdravlje! On dodaje slijedee; kako FDA moe prati ruke od efedre kad regulira sintetski lijek efedrin koji ima potpuno isti uinak!! Da je autor strunog lanka u pravu govori jedan uzeti primjer s interneta; Ephedra Super Caps sadri 850 mg ekstrakta s propagandnim sloganom moste powerful formula uz 8% istog alkaloida efedrina, to znai da jedna kapsula sadri 68 mg efedrina! Ako neki naivni mladac uzme samo 2 kapsule dnevno (136 mg) to je prava katastrofa, a ako kod toga popije neto kofeina ili alkohola primjerice 2 express kave ili par aa Coca cole ne moe ga izvui ni hitna pomo! Velika opasnost interakcije Rauna se da na podruju SAD preko 30 milijuna ljudi redovno koristi efedru a najee kao jednu od komponenti u formulama za redukciju tjelesne mase. Nonalantni trgovci tvrde da od te ogromne mase ljudi bude akcidenata tek toliko da se nabroje na obje ruke, a kao protuargument navode procjenu da samo od aspirina za godinu dana umire oko 3000 ljudi. Nigdje ne pie temeljna stvar da na efedrin postoji preosjetljivost isto kao i na kofein i da ga neki ljudi nikako ne smiju uzimati. To se ne pie i ne govori jer to kvari poslove. Osobe s povienim tlakom, osobe s problemima u radu sranog ritma, osobe koje uzimaju MAO inhibitore, dijabetiari, trudnice i dojilje ne smiju ni blizu efedre! Ako mladi tako jeftino stradaju, jasno je da starije osobe ne smiju biti korisnici efedre. FDA je iznijela svoju verziju istraivanja prema kojima zdrava mlaa osoba moe podnijeti 90 mg ekstrakta alkaloida efedre dnevno. Iza toga nastupaju ozbiljni problemi koje ne vole vidjeti ni vrlo iskusni lijenici. No neki drugi navode i druga vrlo negativna iskustva. Tako je primjerice objavljen struni rad irskih znanstvenika koji su opisali klasini sluaj teke psihoze izazvane interakcijom efedre iz tableta pod nazivom vigueur fit, kofeina iz Red Bulla i alkohola. Radi se o 32 godinjem mladiu koji nije znao za sebe 48 sati. Nakon 2 dana uzorak njegova urina je pokazivao 22 mcg/ml efedrina i 5 mcg/ml pseudoefedrina. Naravno, nigdje nije bilo upozorenja da se to moe dogoditi. A takav sluaj nedavno smo imali i mi u Hrvatskoj. Njemaki strunjaci preporuuju maksimalnu jednokratnu dnevnu dozu istog efedrina 15-30 mg to znai oko 120 mg ekstrakta alkaloida efedre a maksimalna doza za djecu je 2 mg/dnevno. I oni izvjeuju da se djelovanje
179

efedrina naglo multiplicira upotrebom kofeina i aspirina.pa treba biti krajnje oprezan. Problem se krije u injenici da mnoge tvrtke guraju kofein u preparate za mravljenje koji nije deklariran a kako bi se pojaalo djelovanje u smislu otapanja masnog tkiva. Osobe koje to ne znaju a vole piti jaku kavu nalaze se pod ozbiljnim rizikom. Nagla slabost i drhtanje je siguran znak to se sprema pa je potrebno hitno traiti pomo lijenika. No to nije sve; da bi poboljali formulaciju za skidanje tjelesne teine, nesavjesni proizvoai stavljaju unutra i koru bijele vrbe (Salix alba) koja obiluje prirodnim aspirinom! Slijedea vana napomena za one koji redovno troe efedru kao sredstvo za skidanje tjelesne teine; koliina alkaloida se mjenja a ljudi se lako naviknu na uvijek isto uzimanje preparata u kojem meutim sadraj alkaloida moe oscilirati i za 20%. To je upravo toliko da ovjek moe imati ozbiljnih problema. Od najpoznatijih formulacija za skidanje teine, efedru sadre: Metabolife, Xenadrine RFA-1, Ripped Fuel, Diet Fuel, Stacker 3, Natural Trim, Hydroxycut. Metab-O-Lite, Lip Your Gas, Trucker Luv, Yellow jacket, Epitonin, Ultar, Advocare.. Ovi proizvodi nisu regulirani propisima, to znai da su korisnici potpuno preputeni na milost i nemilost proizvoaa. to se tie uinkovitosti efedre kod redukcijskih dijeta indikativno je istraivanje provedeno od strane Danaca 1995 godine a koje je objavljeno u strunom asopisu Journal of Obesity Research..Ako se provodi striktna redukcijska dijeta (900 kcal) moe se uz efedru izgubiti dodatnih 3,5 kg za 6 mjeseci to je oko 0,5 kg mjeseno. Obzirom na zdravstvene rizike, to su prilino slabi uinci! Na veliko reklamirani uinci spaljivanja masnog tkiva, nisu do sada ekgzaktno dokazani. Efedra ili kineska biljka Ma Huang poznata je tisuama godina i od tada se koristi kao bronhodilatator, kao stimulativno sredstvo slino amfetaminu, kao sredstvo za mravljenje a ima jo i cijeli niz drugih namjena. No ostaje injenica kada se prelo na masovnu produkciju i potronju, da su se pojavili ozbiljni problemi oko deklariranja, doziranja, obiljeavanja, interakcija itd. Najvei problem su ipak akcidentna stanja i uestali smrtni sluajevi osobito kod sportaa. Hoe li efedra preseliti u lijekove i tako nestati s slobodnog trita, ostaje da se vidi, ali oito do sada nije bilo dovoljno mrtvih jer nadlena institucija FDA je odluila na etiketu efedre staviti samo upozorenje opasno po ivot kao kod cigareta tj pute na vlastitu odgovornost ili smoking is hazard Za mene je ostalo otvoreno slijedee pitanje; ako se zna da je neto opasno po zdravlje, zato se nalazi u prometu? Tropska grmolika biljka Guarana (Paullinia cupana) koja raste u dubini amazonske dungle i njen bobiasti plod, oduvijek su bili zanimljivi za proizvoae redukcijskih preparata. Zato? Zbog prirodno visokog sadraja kofeina i kofeinu slinih tvari. Domoroci - indijanci Andirazi tradicionalno su gnjeili sjeme guarane i od toga spravljali ukusni napitak koji je popravljao raspoloenje, podizao radnu (ratnu) sposobnost i sprijeavao umor .Kao to je poznato nitko od njih nije debeo! ,

180

Guarana je stimulans vrlo specifinog (egzotinog) okusa, koji prema strunjacima nije mogue usporediti s niim poznatim do sada. Poveanje energije, motiviranosti i izdrljivosti glavne su znaajke djelovanja kompleksa koji se sastoji od kofeina, teofilina, guaranina i teobromina, inae dobro nam znanih aktivnih tvari iz aja. Lokalno domorodako stanovnitvo duboko vjeruje u afrodizijano djelovanje guarane, ali to bi se djelovanje zapravo moglo svesti na smanjenu potrebu za snom .Manje spavanja vie troenja energije! Guarana djeluje na centralni nervni sustav slino kavi samo mnogo jae i dulje. Misli se da moe odgoditi umor te da poboljava mentalne sposobnosti, ali to nije dokazano s dvostrukom slijepom probom. Ne treba zaboraviti da guarana poveava potrebu za mokrenjem tj. diurezu. U prometu su ekstrakt od osuenih plodova guarane i sjeme ili prah dobiven mljevenjem osuenog sjemena guarane. Postoji i pasta guarana koja prosjeno sadri 5% guaranina (kofeina). Dobiveni poluproizvodi se zatim dodaju raznim suplementima za redukciju tjelesne teine u kapsule i tablete ili se u obliku praha stavljaju u napitke. Za vrijeme ljetne ege, guarana se dodaje u vone napitke i mikseve za suzbijanje ei. Kod pretjerivanja moe se kao posljedica pojaviti tremor (drhtanje ruku), nesanica, glavobolja i slabost. Zbog toga se preparat ne preporuuje davati trudnicama i majkama dojiljama. Ako se 1-2 grama usitnjenog sjemena guarane (1/3 male liice) prelije alicom vrele vode (250 ml), dobit e se napitak s prosjenom koliinom od 50 mg guaranina (kofeina). to se koliina dodane vode vie smanjuje u odnosu na suhu tvar, napitak e rapidno biti jai. Puna ajna liica praha guarane sadri oko 120 -130 mg guaranina.U svakom sluaju treba biti oprezan ako dodje do kombinacije guarana-efedrin i guarana-Coca cola-kava..Drhtanje ruku i nagla slabost su prvi znakovi za uzbunu Najsveiji podaci US Poison Control pokazuju da je do 1.1. 2003 g bilo ukupno 1178 dramatinih sluajeva vezanih za upotrebu suplemenata na bazi efedre, a po svemu sudei doi e do restrikcija u upotrebi svih preparata koji sadre kinesku biljku MaHuang. ak i u sluajevima kada su body builderi preparate koristili striktno prema propisanim uputama i u odreenim dozama, bilo je akcidentnih sluajeva!.I ostali podaci nisu nita bolji; od ukupnog broja svih akcidentnih sluajeva s suplementima na bazi bilja, ak 64% otpada na efedru. Do sada je prema izvjeu FDA bilo 100 smrtnih sluajeva kod osoba koje su uzele ovo stimulativno sredstvo.Iznenadna konstrikcija krvnih ila noe izazvati takvu tahikardiju da u roku od par minuta nastupi kolaps i smrt. Strunjaci procjenjuju da je tetni uinak efedre daleko vei od svih korisnih uinaka i da je rizik upotrebe prevelik. Na temelju ovih podataka American Medical Association preporuilo je da se efedra ne koristi kao stimulativno sredstvo u sportu a posebice ne kod redukcijskih dijeta.. Dinitrofenol (DNP) je dobro poznato redukcijsko sredstvo kod body buildera, no njegovo podrijetlo i upotreba u industriji kao i opasnosti trovanja manje su poznati. iroj javnosti.Tim vie saznanja o tom sredstvu vana su za svakog tko kani koristiti drastina redukcijska sredstva..2,4-Dinitrofenol se koristi u industriji boja, kao sredstavo za zatitu drveta i u industriji pesticida. Akutno otrovanje nakon uzimanja dinitrofenola na usta oituje se povraanjem,
181

znojenjem, jakim migrenama i gubitkom tjelesne teine. Djeluje na centralni nervni sustav, na kotanu sr i cirkulacijski sustav. Za sada nema podataka o karcinogenosti i mutagenosti, ali kad mu vidite kemijsku strukturu stvari su vam odmah jasnije. Ono to zauuje, nakon I svjetskog rata preko 100.000 ljudi ga je koristilo za skidanje tjelesne teine jer nitko nije imao pojma koliko je otrovan. A sve sporedne pojave koje su jasno pokazivale da se radi o opasnom sredstvu, vjeto su zamagljene reklamom. Ta histerija je nastala kada su novine objavile da je neka osoba koja je rukovala s njim naglo smravila!! Ako elite identifikaciju dinitrofenol je insekticid jer je otrovan i smrtonosan za sve vie oblike ivota. Na temelju takvih saznanja FDA je zabranila njegov promet ali jo dugo se prodavao ilegalno. Tako je u Teksasu 1987 g uhvaen lijenik koji je tretman dinitrofenolom gojaznoj osobi naplaivao ni manje ni vie nego 1000$. Neke stvari se nikad nee promjeniti i lakovjernost e uvijek imati visoku cijenu, ponekad i cijenu ivota!. Body builderi kau da je DNP najbolji spaljiva masti (fat burner) do sada ali ga treba uzimati vrlo paljivo kako ne bi izazvao nepoeljne sporedne uinke. Zanimljivo je da ga builderi i dalje uzimaju svjesni opasnosti, jer kako kau kad nita ne pomae DNP je uinkovit. itateljstvo se ne bi trebalo uditi na ovu ignoranciju opasnosti jer to nikako nije i jedina opasna tvar koju ljudi uzimaju kako bi skinuli tjelesnu teinu. Kakva je poruka? Nema drastinog mravljenja bez posljedica, a ove mogu biti ponekad i vrlo ozbiljne. Sluaj s Pfen-fenom ili s efedrom iznova pokazuju da se s tijelom ne smijemo igrati jer greke se u pravilu skupo plaaju! A greke su skupo platili i neki proizvoai preparata s efedrom (Metabolife International) kada ih je tuila obitelj korisnika preparata koji su dobili srani infarkt zbog koritenja. Sud je donio odluku o kazni 4,1 milijun US dolara! Citrin - hidroksi-limunska kiselina (HCA) To je preparat dobiven ekstrakcijom ploda indijskog drveta Garcinia cambogia koji se iskljuivo bere runo, a ima kemijsku strukturu slinu limunskoj kiselini. Stoljeima se kora ovog ploda koristi kao zain. Uveden je u lanac prehrane 1991 godine kao isti (prirodni) biljni ekstrakt s aktivnom supstancijom citrin. Treba rei da je tvrtka Hoffmann La Roche poela intenzivno istraivanje ove tvari jo sedamdesetih godina. Tada je utvreno da je HCA potentni inhibitor (koniar) enzima jetre citrat liaze koji regulira metabolizam mastiPreliminarna istraivanja na ivotinjama pokazala su da bi mogao biti vrlo upotrebljiv za mravljenje. Prema laboratorijskim pokusima, on reducira konverziju ugljikohidrata u masti inhibirajui enzimske procese Istraivanja na pokusnim ivotinjama pokazala su da reducira glad i tako dovodi do gubitka tjelesne teine U jednom pokusu osoba koja je dobivala 1 gram HCA prije svakog jela, gubila je masu tempom od 0,5 kg dnevno .Svaka kombinacija suplementa koji u sebi sadri Garsiniu, zapravo stimulira termogenezu tj. sagorjevanje masnog tkiva. Citrin (ekstrakt s 50% aktivne tvari) reducira stvaranje masnih kiselina u jetri. Ako se ne stvaraju masne kiseline, nema masnog tkiva, dakle nema taloenja
182

masti. Istovremeno se pokree energija na razini stanica za poveani utroak postojeeg masnog tkiva, to sve stavlja u pogon lanac termogeneze. Osim to blokira stvaranje masti, citrin djeluje na apetit u smislu njegove redukcije. Citrin se priprema kao tablete, kapsule, pastile za vakanje, suhe smjese za napitke itd. Prosjena doza je 500 mg 3 puta dnevno oko 30 minuta prije obroka. Provjera na pokusnim ivotinjama je pokazala da maksimalna dnevna doza moe biti do 6 grama! Meutim, klinika ispitivanja su pokazala da ne treba prekoraiti dozu od 2000 mg. Takoer ne treba zaboraviti da je citrin sastavnica mnogih preparata za mravljenje. Nisu opisani ozbiljni sporedni uinci citrina samog, ali to se moe dogoditi kada se kombinira s drugim preparatima, nije poznato. Phaseolamin Najnoviji biljni suplement za mravljenje dobiven je ekstrakcijom iz ljuske graha (Phaseolus vulgaris) a ima sposobnost blokiranja enzima alfa amilaze iz guterae koja razlae ugljikohidrate (krob). ovjek jede normalno ali se krob jednostavno ne razlae pa prema tome niti ne koristi. Organizam koji ne dobiva ugljikohidrate, prilagoava se i troi zalihe masnog tkiva. Nigdje nema obrazloenja to trpi u metabolizmu i kakve mogu biti posljedice nakon takve kure!? Naravno, ostaje otvoreno pitanje kako dugo moe biti blokirano normalno djelovanje alfa amilaze? No kao i uvijek jedno isto zdravorazumsko pitanje; to s energijom ako tijelo dulje vrijemje ne dobiva ugljiokohidrate? Chitosan samo nova nada! To je slijedei suplement koji na bazi vlaknaste strukture ivotinjskog podrijetla navodno omoguuje vezanje masnoe i mravljenje pa se govori o zamki za masti. Ovo potpuno novo tehnoloko rjeenje zasniva se na prirodnom materijalu tj.hitinu iz ljutura raia. Prema specifikaciji proizvoaa, svaki gram chitosana moe vezati 12 grama masti! Prednost novog pristupa je u tome da se zapravo ne morate odricati dragih vam ali opasnih namirnica kao sto su pokladice! Ispitivanjem je potvreno da osim sniavanja masti, chitosan sniava i razinu LDL kolesterola. Da li je stvarno tako ili imamo jo jednu uzaludnu nadu? Za razliku od obine biljne celuloze, hitinski polisaharidni lanci pokazuju veliki afinitet za masti, to se i koristi za izradu suplementa. Nije probavljiv i nema kalorijsku vrijednost! Chitosan napada masti i upija ih prije probave u elucu i to tako da koristei vlagu naglo bubri i pretvara se u gel te tako lovi masti u zamku.. Na temelju klinikih ispitivanja koja su provedena u Helsinkiju (ARS Medicina August-October 1994) gojazne osobe gube teinu tempom od 8% za 4 tjedna, to za osobu teine 100 kg iznosi 8 kg ili 2 kg za tjedan dana! Standardni preparat po jednoj tableti sadri: - hitinska masa (Chitosan) - Gymnaema sylvestre - Garcinia cambogia - vitamin C 1000,00 mg 200,00 mg 50,00 mg 25,00 mg

183

Kod toga prva biljka slui kao blokator eera, a druga kao blokator masti. Ako se ovoj kombinaciji doda i piruvat kao spaljiva masti, uinci bi najmanje mogli biti zanimljivi! Nemojte misliti da se takva kombinacija ve nije pojavila na tritu SAD?! Jedno pakiranje Chitosana plus kota na amerikom tritu 27$. Do sada nisu primjeeni nikakvi sporedni uinci ni interakcije s lijekovima.Sve to je novo ne mora biti dobro, ali ovo izgleda toliko dobro da bi u bliskoj budunosti moglo biti korisno! Sve dok se ne pojavi lanak koji opovrgava sve to je do sada reeno! Dodaci za prazne obroke (bulking agents) Ovdje spadaju sva ona sredstva koja zbog manje kalorijske vrijednosti razblauju masne namirnice (primjerice inulin) ili mogu u vlazi nabubriti i time viestruko poveati svoju zapreminu te tako mehaniki popuniti probavni sustav. Trai se to manja energetska vrijednost pojedinih sirovina; time se smanjuje glad, ukupni unos hrane i kalorija . Tu spadaju preparati na bazi celuloze, skupina glukomanana, pektin, razna vlaknasta hrana (posije), sjeme psilliuma i drugi. Ova skupina klasinih suplemenata za mravljenje koja daje osjeaj punoe eluca, smatra se pouzdanim ali suvie sporim. Osim toga ljudi ne vole psiholoku pozadinu zavaravanja samog sebe pa takva dijeta u pravilu ne moe dugo trajati. Rezultati su dobri kod preparata na bazi pektina i celuloze ako se uz suplemente obroci smanje na razinu malomasne hrane Glukomanani ili ekstrakt korijena japanske biljke konjak (Amorphus konjak) imaju izvanredno svojstvo bubrenja, i daju dobre rezultate i bez malomasne dijete ako se koriste 1,5 gram prije doruka i veere. Naime, alkoholnom ekstrakcijom debelog korijena dobivaju se dugolanani polisaharidi koji predstavljaju najia topljiva vlakna poznata do sada. Brzina i snaga bubrenja glukomanana su takvi da u ai vode, kojoj je dodan 1,5 gram praha, liica moe stajati vertikalno ve poslije par minuta. U stanju je poveati svoj prvobitni volumen za 200 puta! Nakon to se aa popije, formirana masa u elucu dugo traje prije nego to proe probavni sustav i daje ugodan osjeaj punoe. Masa je potpuno neutralnog mirisa i okusa, to znai da se moe bojiti i aromatizirati po volji (imitirati voe). Najvanije, nema kalorijsku vrijednost jer se uope ne probavlja. Nema nikakvih sporednih uinaka ni lokalno u crijevima ni centralno na kori mozga. Iskustva na sportaima koji su "ratovali" s tjelesnom masom izvanredno su povoljna. Nesumnjivo da se s glukomananima u kombinaciji s malomasnim namirnicama (voe i kuhano povre) moe uinkovito smraviti ali je pitanje kako smanjenu tjelesnu teinu zadrati. Naalost, ima mnogo sluajeva gdje nakon poetnih uspjeha s ovakvim preparatima, opet nastaje glad od koje se ne moe pobjei Inulin i frukto-oligosaharidi Preparati na bazi inulina i frukto-oligosaharida velika su skupina novijih sredstava s topljivim vlaknima u strukturi, koja zbog male energetske vrijednosti (oko 1,5 kcal/gram) djeluju zapravo na principu zamjene
184

visokokalorijskih komponenti iz namirnica (masti i eera). Dobivaju se iz cikorije, repice ili artioke-topinambura kompleksnim tehnolokim postupkom. Dok je inulin kemijski ista supstanca, frukto-oligosaharidi se dobivaju enzimatskom hidrolizom inulina. Radi se o topljivim vlaknima koja umjesto da se apsorbiraju kao i drugi ugljikohidrati prolaze bez apsorpcije te podlijeu fermentaciji u kolonu s posljedinim poveanjem volumena i brzinom protoka sadraja crijeva. Preparati inulina uvedeni su u sve kritine namirnice (jogurt, sladoled, smrznute deserte itd) koji se konzumiraju u veim koliinama a sadre znaajne koliine masti. Na taj nain osjetno se smanjuje njihov energetski potencijal (najmanje za 1/3)..Obzirom da su bez ukusa i mirisa ne mjenjaju organoleptiku formulacije i razreuju slatkou proizvoda ..Ako se dodaju okoladi, nita se ne vidi i ne prepoznaje a slatkoa je smanjena barem za 20%. Budui da ove tvari slue i kao hranjiva podloga za rast dragocjene mlijeno-kisele mikroflore u crijevima (probiotika), spadaju u suplemente s izrazitim medicinskim indikacijama. Na temelju analize uea inulina u prehrani pojedinih populacija dolazimo do zanimljivih saznanja o njihovoj prehrani; tako Aborini u Australiji dnevno konzumiraju 200-300 grama, zapadna Europa 35 grama, a centralna i juna Amerika 50-100 grama inulina. Inulin je dakle slabo probavljiva balastna tvar koja toliko nedostaje u prehrani urbanog ovjeka. Osim to popunjava obroke s balastnim materijalom i to slui kao neophodna podloga za razvitak poeljne mikroflore, inulin kao zgunjiva stvara u probavnom sustavu galertastu masu koja svojom teinom pomae peristaltiku i sprijeava zaep. Fermentacijom od strane mlijenokiselih bakterija, reducira pH vrijednost u debelom crijevu, to pak omoguuje bolju iskoristljivost minerala a osobito kalcija. Naravno, najvaniji rezultat je sprijeavanje razvitka patogene mikroflore, njenih toksina, te mehaniko oslobaanje od karcinogenih tvari . Dnevni unos oligo-fruktosaharida nije strogo limitiran, pa za one koji ele mraviti zapravo nema problema.Inulin i FOS preparati su potpuno prirodni neutralni materijali dobiveni od korijena cikorije ili od artioke (ekstrahirani alkoholom i koncentrirani) pa shodno tome nemaju nikakvih sporednih uinaka. Mogu se mjeati i kombinirati s drugim sredstvima bez bojazni za mogue interakcije. Zamjena za masti i eere manje energetske vrijednosti Inulin i oligofruktoza su idealni za primjenu u proizvodima zdrave hrane i piima jer sadre manje kalorija od drugih sastojaka (1 Kcal/g inulina, odnosno 1,5 Kcal/g oligofruktoze). Ovi su sastojci takoer klasificirani kao prehrambena vlakna, pa stoga mogu poveati razinu vlakana i poboljati nutritivni profil proizvoda. Uz pomo inulina i oligofruktoze proizvoai hrane mogu razviti proizvode s manje kalorija i niskim sadrajem masti a s bitno nepromijenjenim okusom, to e potroaima olakati izbor zdravog proizvoda. Inulin ima odlina svojstva zamjene masti; nakon mijeanja s vodom nastaje kremasta struktura koja stvara isti osjeaj u ustima kao i masnoa. U mlijenim proizvodima za namaz s niskim sadrajem masti, kao to su kremasti sir i obraeni sir,
185

primjenom inulina poveava se masa, te postie izraeniji kremasti okus u ustima i bolje uravnoteena aroma. Dodatkom inulina u sladolede s vrhnjem i mlijene deserte mogua je 100% zamjena masti, a da pritom kremasti okus ostane nepromijenjen. Oligofruktoza ima oko jedne treine slatkoe eera sa slinim profilom slatkoe. Moe se koristiti u vonim jogurtima s naznakom dijetni ili nisko kalorini proizvod, prije nego jednostavno s niskim sadrajem masti, pri emu je niski sadraj ukupnih kalorija jednako vaan kao i smanjena koliina masti. Oligofruktoza se moe koristiti u kombinaciji s intenzivnim zaslaivaima to rezultira sinergistikim uinkom koji je posebice prikladan za upotrebu u industrijskim vonim pripravcima. Kombinacija oligofruktoze i intenzivnih zaslaivaa koristi se u mnogim proizvodima, na primjer, u vonim preparatima, vonim jogurtima i kremastim sirevima s niskim sadrajem masti, sladoledima, mlijenim napitcima i dijetnim proizvodima. Premda se probiotici najvie koriste u sektoru mlijenih proizvoda, podruje primjene prebiotike hrane daleko je ire jer se djelotvoran sastojak moe ugraditi u brojne razliite kategorije proizvoda. Raznolikost prebiotinih sastojaka znai da se oni mogu ugraditi u znatnim koliinama u cijelom nizu prehrambenih proizvoda koje svakodnevno koristimo, poput mlijenih proizvoda, namaza i pekarskih proizvoda.. Za mravljenje - zdrava hrana s prebiotinim sastojcima! Pored mravljenja, danas je jednako vano voditi brigu o zdravlju unutar tijela kao izvan njega. Probavni sustav je kod toga bitan za dobro fiziko i mentalno zdravlje organizma, te ukoliko on ispravno funkcionira, bolje emo iskoristiti uneenu hranu. Naravno, postoje razne mogunosti a meu njima prebiotini sastojci hrane kao to su inulin i oligofruktoza, poznati su irom svijeta posebice kada je u pitanju zdravlje probavne mikroflore. Inulin i oligofruktoza mogu se nai u stotinama vrsta bilja ukljuivi luk, poriluk, penicu, artioku i enjak. Proizvode kao to su Raftiline (inulin) i Raftolose (oligofruktoza) iz korijena cikorije priprema tvrtka Orafti. . Rezultati brojnih ispitivanja pokazuju da ak i umjerene koliine inulina i oligofruktoze mogu biti korisne za zdravlje. Prva i najvanija nutritivna korist od inulina i oligofruktoze je njihov pozitivan uinak na zdravlje probavnog sustava. On sadri daleko vie bakterija nego to je ukupan broj stanica u organizmu. Te su bakterije poznate kao crijevna mikroflora. Meutim, nisu sve crijevne bakterije opasne, pa se tako skoro jedna treina crijevne mikroflore sastoji od prijateljski raspoloenih mikroorganizama. Te crijevne bakterije poznate pod nazivom bifido-bakterije - pomau pri probavi i sprjeavaju rast brojnih tetnih mikroorganizama u crijevima. Vano je da se razina prijateljske mikroflore u probavnom sustavu ne spusti prenisko, a to se dogaa tijekom antibiotske terapije ili onda kada due vrijeme jedemo nezdravu hranu. Konzumirani inulin i oligofruktoza prolaze neprobavljeni kroz cijeli probavni sustav da bi se fermentirali tek nakon dolaska u debelo crijevo i tu posluili kao hrana dobrim bakterijama. S poveanjem broja dobrih bakterija u crijevima poboljava se funkcioniranje probavnog sustava - stoga, ako vae tijelo dobro funkcionira iznutra i vi ete se bolje osjeati izvana.
186

Osim svog pozitivnog djelovanja na probavni sustav, sastojci inulin i oligofruktoza mogu se takoer koristiti za poboljanje izgleda, punoe i okusa velikoj broja prehrambenih proizvoda i pia. Ovi sastojci nude jedinstvenu kombinaciju nutritivnih i tehnolokih prednosti. Uspjeno se mogu koristiti kao dodaci mlijeku u prahu, mlijenim proizvodima, sokovima od svjeeg voa, pekarskim i slastiarskim proizvodima, pa ak i tjestenini. Psillium (Plantago ovata) sjeme i ljuskice poznate biljke je klasino sredstvo iz palete bulking agents koje su mnogi uspjeno koristili osim za poboljanje probave i kao sredstvo za popunjavanje eluca tj. kao pomono sredstvo kod redukcijskih dijeta (supresija gladi). Sjeme psiliuma ima rijetku sposobnost bubrenja u elucu i crijevima to daje utisak kao da ste uzeli obilni obrok hrane. Ta se punoa zadrava nekoliko sati. Osim toga, ljuskice psilliuma olakavaju defekaciju i tako ubrzavaju evakuaciju tetnih tvari iz organizma. Psillium se moe koristiti samostalno ili u raznim kombinacijama s glukomananima, inulinom, pektinom, guar gumom i chtosanom. Uinkovitost psilliuma direktno je ovisna o stupnju usitnjenosti; to vea usitnjenost to bolja apsorpcija vode! Psillium je potpuno neutralan i prolazi kroz crijeva bez apsorpcije. Izvrsno djeluje kod konstipacija jer smekava stolicu Pektin je bijeli ljepljivi prah dobiven iz jabuka i drugog voa i povra (citrusi, groe i repa) koji ima sposobnost s vodom elirati i tako mehaniki popuniti eludac i crijeva. I pektin se esto koristi u kombinacijama s chitosanom, citrinom (Garcinia cambogia). Radi se o finoj topivoj vlaknastoj strukturi koja reagira slino kao ljepilo za tapete. Nema kalorija a zamjenjuje velike obroke zapravo zavarava probavu i pomae supresiju osjeaja gladi. Navodno pektin sputa razinu kolesterola, reducira pojavu apetita i normalizira probavu ali to do sada nije potvreno odgovarajuim ispitivanjima. Od pektina je znatno bolja kombinacija glukomanana i guar gume u prahu. Konjugirana linolna kiselina (CLA) je normalna sastavnica mnogih namirnica izmeu ostalog goveeg mesa i mlijeka. Ali kada se intenzivno mravi, meso i mlijeko se konzumiraju u vrlo ogranienim koliinama to znai da CLA moe nedostajati. Nekoliko studija s istraivanjem na pokusnim ivotinjama ali i na dobrovoljcima su pokazala da suplementiranje osoba s 3 g/dnevno CLA provocira porast miine mase na raun masnog tkiva to je svakako zanimljivo sportaima. Kod jednog ispitivanja tijekom 90 dana uz dozu od 3g/dnevno postignuta je redukcija masnog tkiva od 20% i porast miine mase uz 5%. Prema novijim istraivanjima CLA inhibira uskladitenje masnih naslaga i provocira proces termogeneze Krom pikolinat otapa masno tkivo? Krom je esencijalni mikro-element koji omoguuje gotovo kapitalnu funkciju tj. odravanje razine eera u krvi. To se najbolje vidi po tome to dodatak preparata kroma poboljava toleranciju glukoze kod tzv Turnerovog sindroma koji je vezan za nepodnoljivost glukoze..Smanjujui kod toga razinu ukupnog kolesterola, on zapravo poveava razinu HDL-a tj. njegove poeljne (zatitne) frakcije Forsirana prehrana ugljikohidratima karakteristina za vrhunske portae u fazi punjenja, poveava potronju kroma; kako razina inzulina u
187

krvi raste, tako se krom otputa iz miia. Ili drukije reeno to trening dulje traje, gubitak kroma je vei! Osim to su portai posebno izloeni deficitu kroma, problem je njegova apsorpcija; anorganski spojevi apsorbiraju se na razini 0,5%. Problem je rjeen izradom organskog spoja kroma u obliku pikolinata, to je polueno zahvaljujui radovima prof dr Evansa i suradnika iz USDA. Apsorpcija krom pikolinata je najmanje 5 puta bolja od anorganskih soli kroma. Krom pikolinat izuzetno pospjeuje metabolizam inzulina i na taj nain pretvaranje ugljikohidrata u energiju. Suplementiranje krom pikolinatom postalo je popularno nakon to je utvreno da se intenzivnim treningom kod vrhunskih sportaa ovaj rijetki mineral gubi,to zapravo znai da je njegov deficit kod njih normalna stvar.Budui da je ko-faktor u akcijama inzulina u tijelu, znaajno djeluje na metabolizam ugljikohidrata i masti. On popravlja podnoljivost glukoze i poveava sintezu glikogena. Osim toga krom podie iskoristljivost aminokiselina u sintezi miinog tkiva. Radovima Evansa i Hansena otkriveno je da u dozi od 200 /ug dnevno ima uinak steroidnih anabolika tj da dolazi do izgradnje miinog a rastakanja masnog tkiva. Osobito je bio omiljen kod body buildera gdje je odnos masnog i miinog tkiva izuzetno vaan. Ima meutim studija koje nisu potvrdile takve nalaze. Zanimljivo je da su svi pokusi na ivotinjama (takori, svinje, janjad i pilii) dali pozitivne rezultate tj. potvrena je izgradnja miinog i otapanje masnog tkiva. Kao suplement za mravljenje krom pikolinat imao je takoer veliki komercijalni uspjeh, premda ne u svim sluajevima. Budui da je rijetki elemenat (mikromineral) koji igra vrlo vanu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata i masti i to u zajednici s inzulinom, to mu zapravo nije bilo teko.. Dobro je istraen i o njemu ima mnogo znanstvenih radova pa i klinikih ispitivanja .Brojnim preliminarnim istraivanjima na ivotinjama i ljudima je utvreno da utjee na kemijski sastav tijela u smislu gubitka masnog tkiva i poveanja miine mase pa je ne bez razloga i dobio naziv sagorjeva masti (fat burner).. Nakon pokusa s dvostrukom slijepom probom, uz davanje od 400 /ug dnevno, kroz 3 mjeseca, dobiveni su vrlo zadovoljavajuji rezultati. Druga je stvar koliko se takva redukcija tjelesne mase zadrala nakon prekida tretmana! To nikako ne smeta da se krom pikolinat i dalje dobro prodaje kao sredstvo za sagorjevanje masnog tkiva. Osim za mravljenje krom se koristi kao pomono sredstvo kod dijabetesa, hiperkolesterinemije i hipoglikemije. Ipak najvie ga koriste aktivni sportai. Inae, kroma najvie ima u pivarskom kvascu (pekarski ga nema), itaricama i namirnicama koje se obrauju u posuu od nerajueg elika. Poznato je da se takva legura u pravilu radi od kroma i elika Kada se precizno analizira dnevna prehrana, velik broj ljudi ni izdaleka ne pokriva sigurnosne koliine kroma koje iznose 50-200 /ug. (RDA nije odreen)) Veliki broj otkrivenih a jo vei broj neotkrivenih sluajeva dijabetesa upravo su na tragu ove konstatacije. Smatra se da dnevno suplementiranje bez obzira na prehrambene navike s 200 /ug krom pikolinata, moe zadovoljiti sve potrebe organizma. Za razliku od drugih
188

mikrominerala, preparati kroma mogu biti i toksini. Zabiljeen je sluaj otrovanja s 1000 /ug dnevno kroz dulje vrijeme, koje se oitovalo oteenjem jetre i bubrega Takoer je bilo sluajeva oteenja bubrega s 610 /ug krom pikolinata dnevno kroz 3 tjedna.. Forskolin je tvar dobivena ekstrakcijom korijena biljke Coleus forskohili koja pripada obitelji metvica. Preparat pripada termogenim agensima jer prema iskustvima body buildera ima pozitivne uinke na planu redukcije tjelesne mase osobito u fazi pred natjecanje. Preparat se koristi u okviru Ayuverda medicine a prema istraivanju provedenom na Centralnom Institutu za biljne droge u Indiji, aktivna komponenta je forskolin. Tradicionalno preparat se koristi za skidanje povienog tlaka, kod hipotireoidizma i redukcije tjelesne teine. Prema Botanical Bulletinu obavljeno je vie in vitro i in vivo istraivanja osobito u tretiranju astme i povienog krvnog tlaka. Glavna aktivnost forskolina je aktiviranje enzima adenilil ciklaze koji ima vanu ulogu u konverziji ATP-a. Prof dr R. Kreider ispitivao je kombinaciju kofeina, sinefrina i forskolina u tretiranju gojaznosti ena navodno s dobrim rezultatima Konjak korijen japanske biljke (Amorpholus konjac) slian naoj tikvi ijji ekstrakt moe vezati 100 puta vie vode od vlastite teine. Tako nastala galertasta masa nabubrenog konjaka uspjeno popunjava eludac i sprijeava akutnu pojavu gladi. Ako se u au vode doda samo 2 g bijelog praha (oko 1 liica) nakon par minuta lica moe stajati vertikalno!. Kroz eludac i crijeva prolazi kao i svaka druga hrana. Nema kalorija, lako se boji, aromatizira i dodaje drugim sredstvima za redukciju tjelesne teine. Radi se zapravo o topljivoj vlaknastoj strukturi koja moe biti izuzetno korisna kao pomono sredstvo kod mravljenja. Moe se pojaviti u obliku tableta ili kapsula kad za njegovu aplikaciju treba popiti i au vode (bez vode nema djelovanja) ili u obliku praha koji se iz vreice umjea u voni sok, vodu ili neku drugu tekuinu. Kod akutne gladi moe doslovce spasiti od neugodnog osjeaja grenja eluca. Princip davanja je slijedei; broj obroka ostaje isti ali se bitno smanjuje koliina jela u njima. Kao zamjena se daju tablete odnosno smjesa praha i soka. Na taj nain moe se bitno smanjiti energetski unos ak do granice od 1200 kcal/dnevno. Konjak je potpuno nekodljiv (inertan). 5-HTP (5 hidroksi-triptofan) Je derivat triptofana dakle esencijalne aminokiseline koja u organizmu ima vrlo vanu funkciju prekursora serotonina, tj neurotransmitera koji u velikoj mjeri utjee na apetit. Komercijalni oblik se dobiva ekstrakcijom sjemena afrike biljke Griffonia simplicifolia. Nakon to ste pojeli odreenu koliinu hrane serotonin vam pomae da se zaustavite; niska razina serotonina stimulira centar za kontrolu u hipotalamusu a kao posljedica javlja se glad za ugljikohidratima. Izvrena su ispitivanja koja su pokazala da 5-HTP moe promovirati gubitak tjelesne teine. Odmah valja upozoriti eventualne korisnike da moe biti neugodnih sporednih uinaka, a osobito su ugroeni bolesnici, trudnice i korisnici antidepresiva tipa hipericina i prozaka.

189

Uinkovitost dodataka prehrani


Ukratko; sve to djeluje centralno tj na mozak ima lake ili tee posljedice o emu u pravilu osoba koja odluuje o vrsti dijete zna malo ili nita! O negativnim uincima kapsula ili tableta se ne govori jer vaan je konaan rezultat! Onaj tko prodaje preparat ima samo jedan cilj zaradu i koritenje posebnog psiholokog stanja u kojem se debela osoba nalazi. Uporaba sredstava (lijekova ili suplemenata) koji djeluju centralno, izvor je velike zarade ali i mnogih nevolja pa oni koji su proli taj krini put to najbolje znaju. Od oko 40 milijuna korisnika antidepresiva Prozaka u SAD, koji djeluje na reapsorpciju serotonina u mozgu, velik je broj ena koje ne lijee depresiju nego skidaju teinu! Naime, popratna pojava tog preparata jeste centralna supresija gladi. Korisnica Prozaka nema apetita i naglo gubi na teini a kako gubi teinu tako zapada u teko psihiko stanje (neizmjerni osjeaj slabosti). Ako se nadalje javi povraanje, to takoer moe biti posljedica koritenja Prozaka, stvari se znaajno ubrzavaju. Ukratko zbog drastinog mravljenja sredstvima s centralnim djelovanjem mnoge su ene sebe dovele na rub ivota, a one najslabije su podlegle. Drugi primjer je bilo iskustvo s pfenfenom koji se na sreu nije kod nas prodavao. Povijest drastinih sredstava za mravljenje a osobito fen-phena, zanimljiva je ne samo zato to potvruje nekoliko svetih postulata (nikad ne kupuj ono to dolazi uz veliku pompu), ve pokazuje kako je ljudska gramzljivost neutaiva, a spremnost ljudi na prevaru neograniena! Preparati pod trgovakim nazivom REDUX (deks-fenil.furamin) i PONDIMIN odobreni su odlukom FDA 1996 godine a glasanje je kod toga bilo tijesno tj. 6:5 u korist onih koji su zagovarali stavljanje u promet. Oporba preparata je ipak bila preslaba i zato se morala platiti visoka cijena u ljudskom zdravlju! Reklama je bila barnumska a slogani prvi lijek protiv debljine, Redux revolucija itd. Njegov tvorac dr Levine Sheldon zadovoljno je trljao ruke jer svi vjetrovi svijeta puhali su u njegova jedra! U jednom TV programu je rekao kako je to najvanije otkrie stoljea kada se radi o gubitku tjelesne teine (moste important weightloss discovery of the century. U roku od 5 mjeseci desetine tisua oajnih ljudi koristilo je preparat s izvanrednim uspjehom, a TV emisije su bile pune fantastinih uspjeha u brzini skidanja masnih naslaga. Do kolovoza 1997 godine propisivano 85.000 recepata tjedno pa su prognoze marketinkih strunjaka bile milijarda profita za 5 godina! Ali, ne lezi vrae, vjetrovi puu i mjenjaju smjer! Kako se naglo pojavio na horizontu, tako je naglo i nestao. Dne 15.9.1997 godine, sve koliine preparata povuene su iz prometa a 13.11.1997 godine FDA zvanino objavljuje propast! Javio se i dr Seiden koji je dovoljno rano upozoravao da Redux izaziva oteenja mozga pokusnih ivotinja (majmuna). Na temelju svojih istraivanja oko 5 mjeseci prije stavljanja u promet molio je Komitet FDA-a da odloi putanje Reduxa u promet, ali situacija bila takva da ga nitko nije uo!.

190

Nakon to su uz bunu reklamu najavljena i potom dugo vremena koritena, drastina sredstva za mravljenje dola su pod udar zdravstvenih organa irom svijeta a najvie u SAD gdje su i nastala. Najvei optuenik je poznati FEN-PFEN, a optuili su ga sami korisnici. Optube su vrlo detaljno obrazloene a odnose se prije svega na neugodne posljedice kao sto su amnezija, depresija, konfuzija i oteenje mozga. aleI se novinarki Elizabeti Kohen iz Los Angeles Registera, jedna korisnica tog preparata za mravljenje iz Kalifornije pria da je citirala svom unuku abecedu i da se nikako nije mogla sjetiti slova "D" to svakako nije bio samo izolirani sluaj.. Jedan korisnik iz Huntington Beacha dobio je nakon kure mravljenja FENPFENOM teku nesanicu i svrbe po tijelu da je htio "iskoiti iz koe". Lijenici koji su predlagali koritenje ovog preparata otvoreno govore da posljedice ima najmanje svaki deseti pacijent. Utvreno je da preparati FEN-PFENA mogu imati manijakalno-depresivne manifestacije i halucinacije, koje ipak nisu bile dovoljne da odgovarajui zdravstveni organi poduzmu akcije. Poznata vladina organizacija FDA nadlena za presuivanje u ovakvim sluajevima, dala je prvo priopenje za javnost da ne moe nita jer je sve legalno! ajevi za mravljenje: ajeve za mravljenje mnogi podcjenjuju premda s druge strane postoji zasigurno velika skupina onih koji su vrlo uspjeno skinuli tjelesnu teinu upravo zahvaljujui njima! Radi se dakle, o ajnim smjesama koje sadre centralne stimulanse (kofein ili efedrin) i citrin ili druga sredstva za ubrzanje metabolizma i topljenje masnog tkiva. Kada se strpljivo uzimaju uz strogi reim redukcije visoko kalorinih namirnica, postupno se moe izgubiti tjelesna masa. Idealne ajne smjese nema premda svaki formulator misli upravo da je njegova smjesa najbolja! Svaki aj ima jednu ili vie aktivnih tvari (komponenti) Jedna od aktivnih tvari takvih ajnih smjesa je hidroksi-limunska kiselina (HCH) koja se dobiva ekstrakcijom vanjskog omotaa ploda indijskog drveta (Garcinia cambogia). U pokusima koji jo nisu potvreni i klinikim ispitivanjima, ekstrakt djeluje na metabolizam ugljikohidrata tj, reducira njihovu konverziju. Na taj nain smanjuje apetit i inducira gubitak tjelesne mase. Prema jednoj studiji tko potroi 1 gram ovog ploda dnevno prije svakog obroka, moe izgubiti teinu tempom 0,5 kg/dnevno. Ove pekulacije nikad nisu znanstvbeno potvrene. Naravno, mogue su razne kombinacije s kofeinom, pastom guaranom, Ma Huangom te pojedinim aminokiselinama i drugim komponentama. Najjednostavnija ajna smjesa sadri Garciniu, Ma Huang (kineski aj) i guaranin (kofein). Efedrin i kofein zajedno djeluju na centralni nervni sustav podravajui djelovanje simpatikusa (pojaan katabolizam, razlaganje masnih zaliha i pojaana diureza). Naravno, pretjerivanje s takvim ajevima moe imati i negativnih posljedica. Spirulina je druga komponenta biljnog podrijetla koja prema dobro kontroliranoj studiji moe pridonijeti gutku tjelesne teine. Ako se 2,8 grama spiruline daje 3 puta dnevno gojaznoj osobi, za 4 tjedna bit e postignut gubitak tjelesne mase koji nije senzacionalan, ali je statistiki signifikantan.

191

Doziranje ajnih smjesa za mravljenje mogue je obaviti jedino na temelju deklaracije aktivnih tvari, odnosno prema naputku formulatora (proizvoaa). On naravno ne zna da li ste i koliko osjetljivi na efedrin ili kofein pa je to ostavljeno da odluite sami. Ako se korisnik dri okvira zadanih doza ne bi trebalo biti negativnih sporednih uinaka, ali iskustvo pokazuje da je potreban oprez. Budui da biljni pripravci mogu pomoi kod redukcije tjelesne teine, u interesu je zdravlja da se dobro otvore oi. Kako? Etiketa odnosno marka proizvoaa, vrsta sirovine, aktivna tvar i starost pripravka, samo su oni najvaniji momenti koji vam mogu pomoi kod procjene to to kupujete i to ete staviti u usta. Jedna jo ne publicirana studija Centra za suplemente sveuilita u Kaliforniji (Centre for Dietary Supplement Research in Botanicals) bavila se problemom pouzdanosti etiketa biljnih pripravaka i utvrena je apsolutna nepouzdanost! Od 9 ispitanih uzoraka inae vrlo popularnog ginsenga, 4 su imala krivo deklarirani sadraj ginsenoida. Razlike su bile u rasponu od 30-266%. A to sve sadri va aj za mravljenje mogao bi utvrditi tek odgovarajui kontrolni laboratorij Zeleni aj se u svrhu redukcije tjelesne teine koristi osobito nakon objavljenog rada u amerikom asopisu American Journal of Clinical Nutrition koji kae da kofein (50 mg) i katehini (30 mg EGCG) iz aja ako se pije 3 puta dnevno, mogu pokrenuti uz odgovarajuu dijetu proces termogeneze to donosi 4% poveanje potronje kalorija. Upravo to je razlogom da mnoge kompanije nakon tih pokusa stavljaju upravo zeleni aj u razne formulacije za mravljenje..Kao primjer se navode Japanci koji mnogo konzumiraju zeleni aj i nisu gojazni. Budui da i brojni drugi podaci (studije) govore pozitivno o zelenom aju, nema nikakvog razloga da se on ne koristi kao dobro pomono sredstvo u redukciji tjelesne teine. Ekstrakt gospine trave i 5-HTP koriste se kao pomona sredstva kod redukcije tjelesne teine budui da djeluju centralno na kretanje serotonina u mozgu. Naime, hipericin, djelatna tvar iz gospine trave i derivat triptofana poznat pod oznakom 5-htp imaju takvo djelovanje jer se koriste kao antidepresivi, ali je vrlo upitno djelovanje u smislu smanjivanja apetita. Djelovanje hipericina kojeg ima u ekstraktu gospine trave 0,3% slino je djelovanju antidepresiva prozaka.. Sinefrin je aktivna tvar zapravo esktrakt gorke narane (Citrus aurantium) koja je tradicionalni lijek kineske medicine. Sinefrin je blagi stimulans, kemijski vrlo slian efedrinu i pseudoefedrinu koji se mogu nai u preparatima za dekongestiju nosa kod kihavice i gripe. Izjave odnosno deklaracije proizvoaa kau da podie brzinu metabolizma, poveava potronju kalorija i otapa masno tkivo. Meutim, ni jedno deklarirano svojstvo jo uvijek nema znanstvenu valorizaciju. Nalazi se kao komponenta u vie razliitih formulacija za skidanje tjelesne teine. Kako rekosmo nema dokaza za pojedinano djelovanje, ali postoji mogunost da u zajednici s efedrinom i kofeinom postie poboljanje uinaka. Sinefrin i ekstrakt gorke narane podiu krvni tlak na ivotinjskim modelima pa postoji vjerovatnost da je tako i kod ljudi.

192

Satietrol je komercijalna smjesa djelatnih tvari u prahu energetske vrijednosti 80 kcal, koje pomau gubitak tjelesne teine a sastoji se od; male koliine proteina, masnih kiselina, glukomanana, vlakana iz krumpira, guar gume, alfalfa u prahu i dodataka. Navodno zbog visokog sadraja topivih vlakana reducira apetit popunjavanjem eluca te usporavanjem rada enzima i tako promovira gubitak tjelesne mase. Spominju se klinika ispitivanja kod kojih je postignuta redukcija teine od 20% u odnosu na placebo skupinu. Gymnema podrazumjeva ekstrakt korijena indijske i afrike biljke Gymnema silvestre, koji ima neobino svojstvo da blokira elju za slatkim tj za eerom na taj nain da smanji osjet za slatko i apsorpciju ugljikohidrata. Uzima se prije obilatih obroka a indicirana je kod osoba koje luduju za slatkiima. Ekstrakt ove biljke moe se nai u raznim kombiniranim preparatima. Treba biti oprezan kod dijabetiara. L- carnitin - zatitnik slimera? L-karnitin je esencijalan za nedonoad i dojenad male tjelesne teine a dodaje se i u formulacije za zdravu dojenad! Ako je dobar za malu djecu, zato ne bi bio dobar za odrasle? Naravno, ta logika nema veze jer odrasli imaju sposobnost sintetiziranja i konzumiranja L-karnitina s hranom! Ako vam netko donese boicu s tabletama L-karnitina na kojima pie 500 mg vratite natrag, jer tu neto ne tima! Naime osobitost karnitina je u njegovoj higroskopinosti pa mu treba za tabletiranje trostruko vea koliina neutralnog dodatka (ekscipijenta). Dakle, ukratko nije mogue strpati toliko L-karnitina u tabletu 500 mg a da bi ona istovremeno ostala u standardnoj veliini za gutanje! Klasine knjige o karnitinu e vam rei da ga ima dovoljno u hrani i da ga tijelo stvara pa prema tome nije potreban. Tono, ne treba za ljude u sjedeoj poziciji (sedentary people), ali portai su drukiji ljudi, osobe u pokretu s velikim dnevnim oscilacijama i pritiscima u metabolizmu a slino je kod osoba na reduktivnoj dijeti. Ako kaemo da o zatitnom djelovanju Lkarnitina postoje cijele vrlo dobro elaborirane knjige, nismo nimalo pretjerali, a tome treba dodati stotine drugih radova uglednih znanstvenika. : Najvei broj pojedinanih radova odnosi se na koritenje kod vrlo aktivnih portaa - natjecatelja i to nikako bez razloga! Premda se L- karnitin u jetri sintetizira iz aminokiseline lizina i metionina, mogu se dogoditi stanja kada taj proces pretvaranja zateka, osobito kad se njegova potronja forsiranim treningom - povea! Naime u izgradnji L-karnitina (beta-hidroksi-gamatrimetilamonij butirat) pored navedenih aminokiselina uestvuju C vitamin, nikotinamid, eljezo i vitamin B-6.. Nadalje, utvreno je da koritenje ovog suplementa smanjuje bolnost miia . Meutim, vjerovanje da e zbog utjecaja na energiju L-karnitin pomoi izgradnji miine mase ili popraviti izdrljivost kod vjebanja, nije moglo biti znanstveno potvreno . Acetil grupa u formuli modificiranog L-karnitina doprinosi produkciji prijenosnika impulsa (neurotransmitera) tipa acetilholin. U pokusima dvostrukom slijepom probom utvreno je da to moe odgoditi manifestaciju Alzheimerove bolesti i obnoviti fiziku sposobnost koja je naruena.

193

Svi istraivai utjecaja L-karnitina slau se u ocjeni da ova tvar vrlo pozitivno djeluje na rad srca. U pitanju je bolja miina kontrakcija zbog kvalitetnije opskrbe masnim kiselinama i naravno, vei volumen djelovanja. Slijedea stvar je poboljana oksigenacija tkiva i organa! Sve to je potrebno kod slimera! Ako se uvaava iskustvo aktivnih portaa osobito body buildera i dizaa utega, ono pokazuje da je L-karnitin jedno od sredstava izbora za prevenciju neprijatelja broj 1 - kroninog umora. L-karnitin djeluje na nain da usporava stvaranje mlijene kiseline u miiima. U jednom pokusu s pacijentom koji je imao anginu pektoris, davali su L-karnitin i pratili parametre nastanka umora kod optereenja srednjeg intenziteta; primjeeno je poboljanje i odgoda umora za 50%.. L-karnitin ima jednu manu tj. sporo se apsorbira pa je potrebno viekratno uzimanje. Prije nego bi se mogli uoiti bilo kakvi uinci, Lkarnitin treba uzimati najmanje 4 tjedna. Kao to mu i naziv veli (carne - meso), najvie ga ima u crvenom mesu, mesnim preraevinama te mlijeku i mlijenim preraevinama. Jasno je da osobe koje ne konzumiraju ove namirnice imaju malo ili nedovoljno Lkarnitina (makrobiotiari, vegetarijanci i gubitai tjelesne teine). portai u vrijeme intenzivnog treninga ili natjecanja uzimaju 1-3 grama L-karnitina dnevno a najee iz ampule. Zato? Zato to u otopinu jedne ampule koliinski moe stati ono to u tabletu ili kapsulu - ne moe! Kod modificirane forme (Acetil-L-Carnitin) se uzima 2-4 grama dnevno podijeljeno na nekoliko obroka 2 tjedna prije treninga. Do sada nema podataka o toksinosti i interakcijama L-karnitina, ali je bilo izvjea o konim reakcijama I neugodnom mirisu iz koe (karnitin sadri 3 metil skupine) Piruvat za mravljenje Piruvat u formi piruvine kiseline nastaje u organizmu kao intermedijer glukoze za vrijeme procesa metaboliziranja ugljikohidrata i proteina. Piruvat moe biti zanimljiv dodatak u reimu skidanja tjelesne teine a tome u prilog bila su i klinika istraivanja provedena 1994 godine. Nije esencijalan pa nije utvren njegov deficit u organizmu. O piruvatu se relativno malo zna premda ima dosta onih koji luduju za ovim suplementom. Mehanizam njegova djelovanja do danas nije otkriven! Jedna od teorija je povrat energije sistemom napred - natrag. Naime proces stvaranja energije poznato je, ide samo jednosmjerno i to po poznatoj putanji uspon i pad nakon ega dolazi umor i zastoj! Misli se da piruvat zatvara povratni krug neto slino kao perpetum mobile (futile cycle). tj. da oslobaa energiju stalno! Premda zvui dosta atraktivno, to je teko vjerovati. Neki od pokusa izvedeni na ivotinjama naveli su ak i poznate istraivae na takvu pomisao. Piruvat zasigurno poveava uzimanje glukoze od strane skeletnih miia, to znai bolju opskrbu energijom. Supresija apetita potvrena je ali samo na animalnim pokusima. Stanko i njegovi suradnici poeli su istraivati njegovu ulogu kod gubitka tjelesne teine u ena kojima su davali 25 grama piruvata plus 12 grama DHA
194

(dihidroksiacetona) dnevno. Budui su rezultati bili pozitivni, nastavili su na nov nain uz bolju kontrolu a rezultati su bili 37% vei gubitak u odnosu na plecebo skupinu s tim da je gubitak masnog tkiva bio ak 48% bolji u odnosu na plecebo grupu. Rezultati djeluju previe optimistiki pa bi bilo dobro njihovo viestruko potvrivanje! Vjeruje se da piruvat djeluje tako to bitno ubrzava metabolizam. Drugi nain njegove aktivnosti u organizmu je jako antioksidacijsko djelovanje na slobodne radikale. Piruvata ima u crnom pivu, jabukama, siru i crnom vinu. Naravno, najvie ga ima u suplementima koji se nalaze na tritu. Osim laganih eluanih tegoba i eventualnog proljeva kod veih doza, nisu primjeeni ozbiljniji sporedniu uinci. Ipak, upozorava se potencijalne korisnike da su u pitanju preliminarni rezultati koji trae dodatna istraivanja. Hipnoza i mravljenje Uviajui elje i potrebe gojaznih osoba, skupina psihologa i psihijatara pripremila je poseban program mravljenja uz pomo hipnoze. Program je bio prikazan na amerikoj TV u okviru emisije Daily Record,s. Svrha programa je relaksacija i zauzimanje pozitivnh stavova o redukciji tjelesne teine. Oni su se specijalizirali upravo za razoarane osobe kao i one slabije volje kako bi preskoili sve prepreke i poluili rezultate u reimu redukcije. Njihova iskustva su vrlo zanimljiva pa i pouna. Moglo bi se rei da ljudi koji skidaju teinu osobito kada su predebeli, zapravo posru a hipnoza im pomae da se pridignu i nastave svoju bitku dalje! Pokusni kuni programa bio je lijenik dr Melvin Kulbicki koji je pod hipnozom skinuo 20 kg i uspio teinu zadrati. On kae: nisam imao vie snage, naprosto sam digao ruke i tada sam saznao da postoji program hipnoze. I kad mi se nakon tretmana teina poela vraati natrag, pomou hipnoze uspio sam stvari zadrati pod kontrolom. On sada redovno ODRAVA svoje novo stanje osmiljenom redukcijskom dijetom (malo masti, malo ugljikohidrata) i odgovarajuim treningom. Kroz smijeh on kae: problem vraga koji vue natrag dobro mi je poznat i zato sada pazim da me ne prevari. Hipnoza je posebno stanje svijesti ili bolje rei stanje duboke koncentracije, koje otvara mogunost plasiranja ciljanih sugestija koje su sukladne eljama hipnotizirane osobe. Ljudi naime s svojim idejama lutaju i svaki as mjenjaju pravac kretanja a sugestija ih usmjerava. Ako je to gubitak tjelesne teine, onda je to stvaranje pozitivnog ozraja, vjerovanja u postizanje uspjeha itd. Ako je u pitanju debela ena koja eli postati zapaena, sugestije e biti osmiljene u tom smjeru. Prema tvrdnji dr M. Kulbickog, hipnoza i autosugestija su najugodnije pomone metode u tretiranju debljine i teta je to se vie ne koriste. Ista takva metoda se vrlo uspjeno koristi kod redukcije stresa, odvikavanja od puenja itd. Strunjak koji dovodi pacijenta u stanje hipnotike koncentracije mora imati plan tj mora znati to se u programu redukcije teine mora rei a to treba izbjei tj kako se postaviti od samog poetka. Osim tzv direktne seanse mogue je program snimiti na vrpcu pa reproducirati.
195

Zanimljivo je da autohipnoza tj jaka autosugestija ne daje ni priblino tako dobre rezultate kod redukcije tjelesne teine i to zbog slijedeih rrazloga: 1./ Uporaba vaeg glasa nije isto to i glas hipnotizera tj taj vam je glas dobro poznat i za vas on nema dovoljno autoriteta, 2./ Ne moete sami sebe uvjeriti u potrebu gubitka teine ni priblino tako dobro kao to moe obueni profesionalac. To vam je otprilike isto kao kad bi svojoj supruzi neku stvar prodavali vi i profesionalni trgovac. Dovoljno je da vaa supruga uje va glas i od trgovine nema nita! 3./ Amaterizam u hipnozi moe donijeti vie tete nego koristi Hipnoza nema uspjeha kod osoba koje duboko u sebi ne ele gubiti teinu! Naime, hipnotizer ne moe sugerirati nita to se protivi volji hipnotizirane osobe a isto tako nema uspjeha ako osoba ne eli biti hipnotizirana. Hipnotika sugestija moe biti izvrsno iskoritena za ubrzanje procesa gubitka tjelesne teine jednostavno promjenom prehrambenih navika. Zatim, sugestije u hipnozi mogu zgaditi masnu hranu ili fast food proizvode pa ak i okoladu koja je prije toga bila oboavana. Ipak najvanija je uporaba hipnoze podizanje motivacije za izdravanje torture redukcijske dijete. Iz toga se moe zakljuiti slijedee; hipnoza je vrlo korisno pomono sredstvo koje u konstelaciji ostalih sredstava redukcije tjelesne teine moe dati izvrsne rezultate. Ono to moe biti korisno jest kvalitetno pripremljen CD ili vrpca koji se sluaju s slualicama bez prisustva drugih osoba tj kada postoje preduvjeti za koncentraciju. Meu brojnim hipnotizerima specijaliziranim za redukciju tjelesne teine jeste Wendy Friesen od koje se mogu nabaviti trake i CD-i Prof dr Wadden kae da se problem epidemije gojaznosti posebno u SAD nee rjeiti sve dok se sustavno ne prihvati program kao kod puenja tj. svi ujedinjenji protiv zla. Bitka na svim frontovima! Finska ili turska sauna Pruaju osvjeenje i poboljanje cirkulacije, dakle u svakom sluaju postupak detoksicira organizam no ne dovodi do bitnijeg snienja tjelesne teine. Naime i kod znojenja u sauni osoba ima utisak da mravi ali to je varka jer se pijenjem tekuine izgubljena teina vraa natrag. Omatanje tijela folijom (Overwraping) Klasine pomone metode koje se u okviru redukcijskog programa mogu koristiti za osvjeivanje, vraanje snage, popravljanje cirkulacije itd. Sauna znojem skida toksine tvari iz organizma, dakle gubi se voda ali valja priznati da takva metoda bitno ne rui koliinu masnog tkiva. Omatanje folijom slino sauni izaziva znojenje i ovjeku se ini kao da mravi ali im se napije tekuine, izgubljena teina se vraa natrag

196

Da zakljuimo; postoje brojni dodaci prehrani (suplementi) kao i tehnike za mravljenje koji pokuavaju zadovoljiti golemu potrebu ljudi da pristojno izgledaju. Treba razlikovati "razvikane" preparate i "ekspresno" djelovanje od sporijih ali uinkovitijih rjeenja. U mnogim "dijetama" ljudi koji su postigli neke rezultate postaju zapravo iva reklama ili zamka za nove korisnike. Supresori apetita, dakle sredstva koja djeluju centralno vrlo su opasna a reakcije vrlo individualne i nepredvidive. Stoga kad nekome preporuujete drastinu dijetu za mravljenje, pripazite da ne sudjelujete u nekakvoj buduoj drami. Tablete ili kapsule same po sebi ne mogu biti udotvorne ako ne postoji vrsta odlunost da se promjene vae ivotne navike. Anticelulitna kapsula U pravoj najezdi suplemenata za uinkovito mravljenje, najnovija je kapsula protiv celulita ili jednostavnije preparat Celulaza (u SAD Cellasene) koji navodno otapa slojeve masnog tkiva, odnosno sprijeava u ena pojavu toliko omraene naranine kore po bokovima i nogama. U pitanju je kombinacija ekstrakta azijske biljke centelle, fucusa, gingko biloba, sjemenki groa i GLA. Autor preparata talijanski farmaceutski kemiar dr Gianfranco Merizzi. Biljna pilula kako su je nazvali, poboljava cirkulaciju, uklanja nadutost, normalizira metabolizam masti, uklanja nakupine sala itd. Klinika ispitivanja je obavio sam autor preparata u Paviji na 65 gojaznih ena. Nakon 8 tjedana (2 puta dnevno po 2 kapsule) masne naslage su se smanjile za 30% i to obujam bokova 3%, bedara 5% a mikrocirkulacija na kritinim mjestima je poboljana za 45%. U propagandnoj aktivnosti se navodi kako je to pobjednika kombinacija prirodnih tvari. Sve ostaje na tome da dobivene rezultate dr Merizzi-a potvrdi i netko drugi s dvostrukom slijepom probom. Zamjenice za masti Kada su se pojavile na tritu tzv. umjetne (sintetske) masti (olestra i simplesa), mnogi su euforino izjavljivali kako je konano doao kraj debelim ljudima i kako e ukidanje prirodnih masnoa iz hrane putem supstitucije, napraviti revoluciju! Kakva iluzija! Uloena su golema sredstva i istraivaki napori, ali rezultati nikako nisu zadovoljili. Nakon toga, zamjene za masti su gotovo potpuno zaboravljene. Olestru je lansirala devedesetih godina amerika multinacionalna kompanija Procter Gamble s propagandnim sloganom zamjenjuje masti i rui kalorije. Umjetna mast koja po svemu i lii na masti, plod je kemijske sinteze na bazi kombinacije eera i masnih kiselina koja se u domainstvu moe koristiti za prenje, kuhanje i peenje. Budui da se uope ne apsorbira u organizam (zbog krupnih molekula) nema kalorijsku vrijednost, pa drastino smanjuje energetsku vrijednost obroka ovisno o tome koliko zamjenjuje klasine masnoe (masti ili ulja). Budui da masnoe nose sobom i vitamine topive u mastima, ovi se umjetno dodaju. Nakon velikog pritiska, FDA je 1991 godine odobrila olestru za ogranienu uporabu i to do 35% u mastima za prenje i do 75% u restoranima. to to u neposrednoj praksi znai, evo primjera; kada se u masnou za firitiranje krumpira stavi olestra, energetska vrijednost pommess fritess-a se smanjuje s 126 na 73 kcal/100 grama.Vladina institucija je imala u vidu problem gojaznosti, a tvrtka je imala u vidu brzi profit! Nakon 2
197

godine eksploatacije i brojnih reklamacija s trita (grevi, proljevi) olestra je zabranjena s tim da su je novinari proglasili proizvod masnih gaa budui kod potroaa nekontrolirano flisa van. Simplesa je sintetika mast amerike kompanije Nutrasweet, koja je napravljena na bazi ivotinjskih proteina (jaja i mlijeka) 1990 godine. Takoer je dobila odobrenje FDA za limitiranu uporabu samo za smrznute deserte koje Amerikanci masovno troe (sladoled, pudinzi, jogurti, i) u najboljoj namjeri da se uspostavi kontrola nad problemom gojaznosti. Za razliku od olestre ima malu energetsku vrijednost (1-1,5 kcal/100 grama) i uestvuje u metabolizmu. Po svim fizikim znaajkama, simplesa podsjea na masti, pa se moe koristiti bez problema kao supstitucija. Simplesa je dodatak od kojeg se mnogo oekivalo ali se elje nisu ostvarile..
REFERENCE: Caccitolo, J. A., Connolly, H. M., Rubenson, D. S., Orszulak, T. A., Schaff, H. V. Operation for anorexigen-associated valvular heart disease. J Thorac Cardiovasc Surg 2001, 122: 656-664 Rothman, R. B., Baumann, M. H., Savage, J. E., Rauser, L., McBride, A., Hufeisen, S. J., Roth, B. L.). Evidence for Possible Involvement of 5-HT2B Receptors in the Cardiac Valvulopathy Associated With Fenfluramine and Other Serotonergic Medications. Circulation 2000, 102: 2836-2841 Physicians Desk Reference (PDR) for Herbal Medicines (2nd ed.). New Jersey: Medical Economics Company, Inc. 2000; 488-489. Skegg, D. C G). Pitfalls of pharmacoepidemiology. BMJ 2000, 321: 1171-1172 Soler-Soler, J., Galve, E). VALVE DISEASE: Worldwide perspective of valve disease. Heart . 2000, 83: 721-725 Jollis, J. G., Landolfo, C. K., Kisslo, J., Constantine, G. D., Davis, K. D., Ryan, T. Fenfluramine and Phentermine and Cardiovascular Findings : Effect of Treatment Duration on Prevalence of Valve Abnormalities. Circulation 2000, 101: 2071-2077 Rajamani, S., Studenik, C., Lemmens-Gruber, R., Heistracher, P). Cardiotoxic effects of fenfluramine hydrochloride on isolated cardiac preparations and ventricular myocytes of guinea-pigs. Br. J. Pharmacol. .2000, 129: 843-852 Bensky D, Gamble, A. Chinese Herbal Medicine: Materia Medica. Seattle: Eastland Press, Inc 2000; 391. Caccitolo, J. A., Connolly, H. M., Rubenson, D. S., Orszulak, T. A., Schaff, H. V.). Operation for anorexigen-associated valvular heart disease. J Thorac Cardiovasc Surg 2001,122: 656-664 Werbach, MR and Murray MT. Botanical Influences on Illness: A Sourcebook of Clinical Research. California: Third Line Press, Inc., 2000. Herbal Medicine Expanded Commission E Monographs. Blumental M, Goldberg A, Brinckman J. American Botanical Council with Integrative Medicine Communications First Edition. Newton, MA 2000 Mills S, Bone K. Principles and Practice of Phytotherapy. London: Churchill Livingstone, 2000; 57-8.

198

Stanko, et al. Body composition, energy utilization, and nitrogen metabolism with a 4.25-MJ/d low-energy diet supplemented with pyruvate. Am. J. Clin. Nutr. 1992; 56:630-635 Ivy, et al. Effects of pyruvate on the metabolism and insulin resistance of obese Zucker rats. Am. Clin. Nutr. 1994 Feb; 59 : 331-337 Stanko, et al. Enhancement of arm exercise endurance capacity with dihydroxyacetone and pyruvate. J. Appl. Physiol. 1990; 68:119-124 Stanko, et al. Enhanced leg exercise endurance with a high-carbohydrate diet and dihydroxyacetone and pyruvate. J. Appl. Physiol. 1990;69:1651-1656 Mancini M, Rengo F, Lingetti M, Sorrentino GP, Nolfe G. Controlled study on the therapeutic efficacy of propionyl-L-carnitine in patients with congestive heart failure. Arzneimittelforschung 1992;42:1101-4. Giamberardino MA et al. Effects of prolonged L-carnitine administration on delayed muscle pain and CK release after eccentric effort. Int J Sports Med 1996;17:320-24. Green RE, Levine AM, Gunning MJ. The effect of L-carnitine supplementation on lean body mass in male amateur body builders. J Am Dietet Assoc 1997;(suppl):A-72. Murray MT. The many benefits of carnitine. Am J Natural Med 1996;3:6-14 . Dal Negro R, Pomari G, et al. L-carnitine and rehabilitative respiratory physiokinesitherapy: metabolic and ventilatory response in chronic respiratory insufficiency. Int J Clin Pharmacol Ther Toxicol 1986;24:453-56. Dal Negro R, Turco P, Pomari C, De Conti F. Effects of L-carnitine on physical performance in chronic respiratory insufficiency. Int J Clin Pharmacol Ther Toxicol 1988;26:269-72. Dipalma JR. Carnitine deficiency. Am Family Phys 1988;38:243-51. Kendler BS. Carnitine: an overview of its Appetite-Suppressant Drugs and Cardiac Valvular Abnormalities. Journal Watch (General) 1998: 1-1 Appetite Suppressants and Valvular Regurgitation. Journal Watch Cardiology 1998: 10-10 Appetite Suppressants and Valvular Regurgitation. Journal Watch Cardiology 1998: 1-1 Appetite-Suppressant Drugs and Cardiac Valvular Abnormalities. Journal Watch Psychiatry 1998: 12-12 Diet Pills and Heart Disease. Journal Watch Cardiology 1997: 1-1 Diet Pills Linked to Valvular Heart Disease. Journal Watch Psychiatry 1997: 15-15 Diet Pills Linked to Valvular Heart Disease. Journal Watch Women's Health 1997: 3-3 Weight Loss Medications: More Lost Than Gained. Journal Watch Psychiatry 1997: 18-18 Appetite-Suppressant Drugs and Cardiac Valvular Abnormalities. Journal Watch (General) 1998: 1-1 Appetite Suppressants and Valvular Regurgitation. Journal Watch Cardiology 1998: 10-10 Appetite Suppressants and Valvular Regurgitation. Journal Watch Cardiology 1998: 1-1 Appetite-Suppressant Drugs and Cardiac Valvular Abnormalities. Journal Watch Psychiatry 1998: 12-12

199

Wood, A. J.J., Stein, C. M., Woosley, R. Making Medicines Safer -- The Need for an Independent Drug Safety Board. N Engl J Med 1998, 339: 1851-1854 Williamson, D. F., Yanovski, S. Z., Myers, M. D., Moye, L. A., Annegers, J. F., Paoletti, C. F., Shapiro, S., Khan, M. A., St. Peter, J. V., Herzog, C. A., Jick, H., Weissman, N. J., Gottdiener, J. S., Gwynne, J. T., Devereux, R. B., Cannistra, L. B., Cannistra, A. J.). AppetiteSuppressant Drugs and Valvular Heart Disease. N Engl J Med 1999, 340: 476-480 Biswas, S. S., Donovan, C. L., Forbess, J. M., Royal, S. H., Landolfo, K. P.). Valve replacement for appetite suppressant-induced valvular heart disease. Ann. Thorac. Surg. 1999, 67: 1819-1822 Prasad, A., Mehra, M., Park, M., Scott, R., Uber, P. A., McFadden, P. M. (Cardiac allograft valvulopathy: a case of donor-anorexigen-induced valvular disease. Ann. Thorac. Surg. 1999, 68: 1840-1841 Pollick, C., Fishman, A. P. (Aminorex to Fen/Phen: An Epidemic Foretold Response. Circulation 1999, 100:,147-147 Shively, B. K., Roldan, C. A., Gill, E. A., Najarian, T., Loar, S. B. (Prevalence and Determinants of Valvulopathy in Patients Treated With Dexfenfluramine. Circulation 1999) 100: 2161-2167 The Complete German Commission E Monographs - Therapeutic Guide to Herbal Medicines. M Blumenthal, WR Busse, A Goldberg, J Gruenwald, T Hall, CW Riggins, RS Rister (eds.) S Klein and RS Rister (trans.) Austin: American Botanical Council; Boston: Integrative Medicine Communications; 1998. 125-6.

200

Glava deveta

PSIHOLOGIJA MRAVLJENJA
Poruke i savjeti Kako izgubiti teinu i ostati iv - Dijete za mravljenje slatke zamke Strah od neuspjeha Panini strah od masnoa - Mravljenje i prijevare - Bolje mrtav nego debeo Pravi savjet zlata vrijedi Prestanite plakat, ponite radit - Prevara zvana drastino mravljenje

201

Kako izgubiti teinu i ostati iv? Postoji neoboriva istina; mravljenje znai preskakanje brojnih praktinih i emocionalnih barijera; netko to moe netko ne moe a netko nee! ovjek je udno bie; elio bi se staviti u kakav takav ljudski okvir glede svoje tjelesne teine, a kod toga ne bi nita uinio! ak ne bi promjenio ni svoje ustaljene prehrambene navike. A kad konano odlui neto uraditi, moli Boga da se u sutini nita ne promjeni. Dakle, on e i dalje jesti kao do sada, on e puno sjediti uz daljinski upravlja, on se nee kretati. Pitam se kakav bi to trebao biti strunjak koji bi iz takvog materijala neto korisno napravio i kako bi iz tako bezobline mase stvorio neto nalik na ovjeka? Naravno nemam odgovora i zato emo u narednom poglavlju mnogo govoriti upravo o njegovoj psihologiji. Netko je mekan i nakon prvog neuspjeha odustaje a netko je tvrd i nastavit e s naporima tvrdoglavo ak i onda kad izgleda nemogue! Ljudi se znaajno meusobno razlikuju; po snazi volje, motivaciji, spremnosti na tekoe, izdrljivosti, upornosti itd. to se tie mravljenja ima dosta neodlunosti, nevjerice u uspjeh ili moda straha od uspjeha, podcjenjivanja problema, straha za vlastito zdravlje, ali najgori od svega je ipak problem neodstatka motivacije. Primjerice, hou smraviti, elim se rjeiti vika kilograma ali ne znam kako! Ja bi krenuo s ovom ili onom dijetom s ovim ili onim programom mravljenja ali kada poeti! elim skidati kilograme ali mi se ne da samome a budui da nemam drutvo, odgodit u do neke druge prilike. To su dileme one ljudske, to su razmiljanja svakog prosjenog ovjeka. Naalost, sasvim je malo onih koju donesu odluku, naprave plan i striktno idu korak po korak do cilja! Kod osoba enskog spola prisutan je strah od neuspjeha pogotovo ako se tretman najavi u svom drutvu pa svi iz okoline ekaju to e se dogoditi. Ima onih koji svoj poetak redukcijske dijete najave na velika zvona a ima i onih koji rade tiho i bez reklame vjerujui iskljuivo samo u svoje snage. Ima naravno onih koji se pedantno pripremaju za uspjeni tretman skidanja tjelesne teine od olovke i biljenice do vage i trenirke a drugi nemaju gotovo nita i opet uspiju. Hou rei sve je u ovjeku i zavisi o ovjeku. Nema laganog i brzog mravljenja pa tko vam uz bunu reklamu takve stvari obeava znajte da bezobrazno lae! Uostalom, postoji i jedno dobro poznato pravilo; to se dijeta ili program bunije reklamira, to u njoj ima vie udotvornog i senzacionalnog - toliko manje vrijedi.Mene osobno uvijek iznova udi injenica da ljudi lake povjeruju u nebuloze nego u prave stvari i da nemaju osjeaja da izmjere to je to pravo a to krivo. No da nije tako, reklama ne bi imala svoju svrhu a mediji ne bi brali tolike novce! Lijepi izgled i standardne mjere za ene, okvir je koji sustavno nameu luksuzna izdanja modnih asopisa i TV. Cijela generacija mukaraca iz blie prolosti imala je u podsvijesti Arnolda Schwarzeneggera kao uzor (Musculo man) a sada je tu ulogu preuzeo elegantni James Bond (Pierce Brosnan) Novija generacija ena ima svoj uzor u Cindy Crawford i Naomy Campbell.

202

Svi hoe ba u TAKAV okvir a budui postoje bezbrojni fitness centri, nije nikakvo iznenaenje kada se na vratima pojavi i pedesotogodinjak koji eli lijepo izgledati. Lijep fiziki izgled je dakle motiv i apsolutni preduvjet uklapanja u drutvo. Bez vitke linije ne moete ui u modne detalje, ne moete ii na poslovne sastanke a ne moete se pojaviti na jadranskim plaama. Ako ste predebeli na neki main vas se saaljeva a ako ste uspjeno tjelesnu liniju stjerali u red, svatko vas pita kako ste to uspjeli, koju ste dijetu koristili, koliko ste kalorija dnevno konzumirali, jedete li masno i slatko? Ljudi naime, sve vie vode rauna o tome to jedu i kako izgledaju to se lako moe dokazati ako se pregledaju dnevni i nedjeljni listovi koji u pravilu u centralnom dijelu imaju poseban prilog za zdrav ivot, za bobar izgled itd. Vrlo je raireno stajalite da e se gladovanjem ili drastinom redukcijom kalorija rjeiti problem vika kilograma i to u pravilu isproba najvei dio onih koji sami kreu u rat protiv debljine. Naalost, svi zavre na isti nain i to se stalno vrti u krug. Naime, sam gubitak kalorija ne znai i skidanje masnih naslaga jer se moe dogoditi obrnuto tj da nastupi glad i onda se kalorije vraaju natrag. Naime, svi znamo da skidanje teine izaziva porast metabolizma (mobiliziranje energetskih resursa) a ne njegovo sniavanje. A kad gladujete va metabolizam je na minimumu koji zovemo preivljavanje. Savjet: jedite raznovrsnu hranu smanjenog volumena, smanjenog broja obroka i smanjene kalorijske vrijednosti Dajte poten odgovor na pitanje; mravim li zato to to elim ili hou nekome uiniti zadovoljstvo?. Vrlo je vano postii unutranju motivaciju da to zaista elite uiniti s punom odlunou i da vas nitko i nita nee sprijeiti da mravljenje privedete kraju. Tono postavite prioritete i tono se tako postavite.Treba fizike i mentalne snage da se unesu radikalne promjene u nain ivota i ako vam je to zaista prioritet broj 1 onda neka tak i ostane bez obzira to se dogaalo oko vas. Budite umjereni u postavljanju ciljeva jer ako je cilj prevelik za vae snage, predstoje vam gorka razoaranja. Da biste preli preko brda, ne smije biti previsoko! Prihvatite injenice da skidanje tjelesne teine tee sporo i mukotrpno i da nikako ne treba ii bre od optimalnog tempa 0,5-1,0 kg/tjedno. Morate shvatiti da se trae brojna odricanja, osobito od onih voljenih jela koja su najvie doprinjela vaem sadanjem izgledu.

Savjet: za mukarce 1400 kcal a za ene 1200 kcal/dnevno najmanje 30 dana


Istraivanja su otkrila da najvei broj ljudi koji se podvrgavaju restriktivnom reimu, koristi dnevni unos od 1000-1500 kcal. No dokazano je da nikako ne treba ii ispod 1200 kcal/dnevno za ene i ispod 1400 kcal/dnevno za mukarce. To je upravo toliko da osigurate minimalnu opskrbu hranjivim tvarima, da ne gladujete totalno i ne dovodite se u teko psihiko stanje. Ako se odluite za dijetu ispod 1200 kca/dnevno onda reskirate deficit nekih
203

vitamina i minerala a osobito folne kiseline, magnezija i cinka. Naravno da je to skopano i s vjerovatnim psihikim problemima (nervoza, nesanica, svadljivost itd) I sada ono to mnogi podcjenjuju povratni uinci gubitka teine na tjelesno zdravlje. Ako izgubite samo 5-10% tjelesne mase, smanjit e se krvni tlak, poboljat e se razina triglicerida i kolesterola u krvi, nestat e problemi tekog disanja osobito nou..A ono to je najvanije, najmanji gubitak tjelesne mase vraa vam samopotovanje i vjeru da se stvari ipak mogu drati pod kontrolom. Rezanje kalorija najlake je skidanjem masnoa u dnevnim obrocima tj svoenjem na manje od 30% ukupnog kalorijskog unosa. A kada ozbiljno skratite unos masnoa, ostaje puno vie mjesta za povre, voe, itne i oraaste plodove. Ako skratite unos energije samo za 250 kcal/dnevno, vi ste dohvatili mogunost tjednog gubitka od 0,5 kg. Naravno, tome treba dodati i 30 minuta brzog hodanja 4 puta u tjednu! Nije tako strano da se ne bi moglo izdrati!. Dijete za mravljenje - slatke zamke? Dijete kojih do sada ima preko 200, nisu izmiljene da bi vam se pomoglo regulirati tjelesnu masu, ve da bi se zaradilo! Svaka nova dijeta je novi modni trend koji se prihvaa ili ne, ba kao to se dogaa s novim trendom u odijevanju. Tek kasnije saznate da li je bila uinkovita ili je to bio samo dobar komercijalni tos! Neka istraivanja tekstova i poruka za programe mravljenja ali i gorka iskustva brojnih klijenata pokazuju da se u preko 80% sluajeva radi o neuinkovitim rjeenjima. Objanjenje naina otapanja masnog tkiva, naina prehrane za vrijeme tretmana kao i preporuka za promjenu naina ivota mnogo govori samo za sebe. No scenario je uvijek isti; klijenti se malo hrane, sniavaju metabolizam za vrijeme tretmana, gube miinu masu, pate zbog miine slabosti i tako doekaju kraj. Kad se sve zavri jedva doekaju da se dobro najedu. No problem ostaje u zaotrenoj formi jer im je snien metabolizam u odnosu na ulazno stanje, to znai da e lake dobivati na teini i sve to pojedu otii e ponovno u salo! Zakljuak je vrlo jednostavan yo-yo efekt tj im je zatvoren jedan ciklus skidanja teine, moete poeti sve iznova! Taj odvratni krini put ide ovako; dijeta manja teina glad - vea teina nova dijeta! Zapravo ste pustili duha iz boce i morate ga sluati tj. morate iz tretmana u tretman. Mudrost marketinga je izazvati takav zaarani ciklus a sve ostalo je automatizam koji donosi novac. Nije visok sadraj eera u osvjeavajuim napicima zbog toga da vam ugodi ve da izazove novu e, ne daje gostioniar pijancima slane ribice da ih spasi ve da pojaa njihovu e! Ponuai instant dijeta zapravo nude slatku iluziju tj. da ete za mjesec dana izgubiti 5 kg lako, bez napora, bez opasnosti po zdravlje. Neki su otili tako daleko pa vele dok vi spavate mi vam skidamo teinu. Zanimljivo i tragikomino! Savjet: Nemojte problem otvarati ve ga zatvorite! uvajte se ciklusa dijeta jer onda nema kraja i sve postaje tortura!

204

elite li mraviti prihvatite pravila! Ako ih prihvatite drite se reima koji ste si propisali vi sami a netko drugi! elite li uspjeti morate promjeniti stil ivota tj morate podnijeti rtve! Valjda niste pomislili da moete proi bez po muke? Pitam vas i traim poten odgovor to vam stoji na putu ako zaista elite skinuti recimo desetak kilograma i to bez vraanja na staro stanje? Nita! Ako je tako primite se posla! Sistem? Sam svoj majstor (Do-it-yourself). ivot vam nikako ne moe promjeniti jedna plastina boica s 100 kapsula, ili prospekt s pozivom na program ali vi sami ga moete promjeniti! Mjeru odredite sami i primite se posla tiho bez reklame, bez pompe, bez velikih najava u obitelji ili susjedstvu. Ono to e svi vidjeti jeste gubirak vae teine! Priutite im to a vi uivajte u tiini samozadovoljstva! Prisutan je strah od neuspjeha! Neuspjeh je sastavni dio ivota i svakome se dogaa, ali bitno je ne postati kronini gubitnik! Mislim na gubitak tjelesne teine tj na situaciju u kojoj se sve samo ponavlja i zavrava prema ve spomenutom scenariju. Neuspjeh moda vama puno znai jer vam rui moral ali drugi to ne vide pa ak i ne moraju znati. Nemojte dakle svoj neuspjeh stavljati na velika zvona jer tko se neuspjehom hvali, neto mu nije u redu. Neuspjeh je kao izgubljena utakmica i nita vie, dakle nije vaan jer ve za koji dan dolaze prvi ohrabrujui rezultati.Naime, moe se dogoditi da ne moete platiti svoje raune ali se ne moe dogoditi da ne moete skinuti barem nekoliko kilograma. Mnogi ljudi imaju glavu u pijesku a stranjicu u zraku i tako ekaju da se dogodi eksplozija. Upravo zbog toga u SAD godinje umire 300.000 ljudi jer ih pokose bolesti vezane uz gojaznost (infarkt, modani udar, visoki tlak, dijabetes, rak). Nitko ne eli biti debeo ali nita se ne ini da se problem rijei. ak ima nekih strunjaka koji kau da je to drugi pogled na stvarnost tj debeli ljudi su kao i svi ostali koji sebe nazivaju normalnim. A za stotine raznih proizvoda koji pomau redukciju tjelesne teine kau da su bolji od lijekova aktualne medicine. Tako je nastalo carstvo pilula, kapsula, tableta, tekuih obroka, limenki i staklenki, arenih etiketa koji pozivaju nesretnike da ponu s programom upravo kod njih! Dakle prestanite brinuti, opustite se jer brigu o vama preuzimamo mi. Znate tko vam je u kui najbolji prijatelj? Zrcalo! I to po mogunosti ono veliko do poda jer vam pokazuje sve. Ono je tako dobro da vam kae i to s sobom trebate uiniti. Ono se ne udvara, ono ne lae i uvijek je prokleto iskreno. Moda ga zbog toga ne volite, ali vjerujte nemate razloga. Zato vam to govorim? Zato to svaki posao oko sreivanja svoje tjelesne teine poinje upravo pred zrcalom. Ako je to najgora slika vaeg stanja, bilo bi dobro da to nekako zapamtite ili jednostavno slikate u velikom formatu i objesite na zid. Sve to se dogodi iza toga va je uspjeh, jedan korak naprijed. Pogled u zrcalo je zapravo pogled hrabrosti, potez vrijedan divljenja jer se moete suoiti s problemom. Mnogi ljudi a osobito ene provedu ivot u tranju iz dijete u dijetu a itajui filmske magazine moemo se uvjeriti da se to dogaa i glumcima. Svakog sijenja donosi se interno obeanje da e ove godine sve biti drukije i
205

kree se u dijetu a ve u veljai se odustaje. I budui da vrijeme brzo prolazi pred sezonu kupanja dakle negdje u svibnju ponovno poinje dijeta. Naravno, ni ta dijeta nita ne popravlja stanje stvari pa se u rujnu kree iznova. Tako svake godine ista pria! Zato se sve tako ponavlja kad se moe zavriti odjednom? Zato provesti ivot po salonima da vam netko daje lekcije o mravljenju kad moda o tome i sami znate vie? Jeste li ponekad sami pravili PLAN to i kako treba napraviti? Jeste li proitali koju dobru knjigu? Naravno, niste jer ste podsvijesno zakljuili da to nije lako. Prije svega potrebno je postaviti jasan CILJ i plan kako doi do cilja. Nemojte mi spominjati prepreke jer njih uvijek ima ali zato ste vi tu da ih otklonite.. Kad sam rekao CILJ mislio sam postavite normu koliko kilograma elite skinuti za 3 ili 6 tjedana tj odredite TEMPO skidanja. Osobno vam predlaem da to bude 0,5-1,0 kg tjedno jer to je mogue gotovo bezbolno.Ako ste spremni trpiti onda to moe biti i malo vie ali nikako ne 3 kg tjedno kako mnoge dijete obeavaju. Dakle, nemojte gladovati jer to nije potrebno pod uvjetom da se malo razumijete u prehranu ili jednostavnije da sluate savjete iz ove knjige. Gladovanje je neprijatelj broj 1 za one koji mrave! . Savjet: Nemojte gladovati jer to je va neprijatelj broj 1 Hodajte, radite bilo to, putujte, vozite bicikl ali nemojte popustiti u reimu prehrane. Drite pri ruci kuhani bjelanjak, suho voe, oraaste plodove i sline dodatke ali nemojte biti gladni jer upravo glad pokree i zatvara ciklus. Ne moete izdrati? MORATE! Barem jedamput u ivotu napravite pravu stvar do kraja! Uopstalom, elite li biti dobitnik ili gubitnik? Mnogi gubitnici teine nastoje biti perfekcionisti pa padaju u komu na najmanju greku. Rezultat? U pravilu doive neuspjeh! Zato? Gube se nepotrebno na sitnicima a zaborave konani cilj! Nita nije savreno; ni priroda, ni Bog, ni ljudi pa ni vi. Dakle, budite spremni na greke; velik je onaj ovjek koji svoje greke uoava i u trku ih ispravlja. ovjek je graen da posre i stalno se die. Nee ni vama faliti nita ako jednom tresnete o tle. Dignite se, otpraite koljena i nastavite dalje jer pred vama je dugi put! Savjet: Nemojte gubiti teinu prebrzo! U silnoj elji da pokau drugima kako mogu, mnogi pretjeraju i doive neuspjeh! Hou rei ne dajte se zavesti osjeajem da moete mnogo bolje od drugih. Trenutno bi vam ilo sjajno ali to iza euforije? Depresija? Vi ste kao maratonac; ako idete prebrzo sigurno ete odustati na 20 kilometru a ako idete sporije svi e vas pretei. Morate podesiti brzinu mravljenja svojim mogunostima i to moete samo vi procjeniti. Jeste gledali utrku na 3000 m kad neki mladac povede ponesen pljeskom publike i odmakne 100 m ostalim? Sasvim je jasno da e za svoju naivnost platiti visoku cijenu a cijena je odustajanje! Jako je teko ljudima odrediti MJERU pa zato mjeru morate odrediti sami. Bolje malo manje nego malo vie! Iz svega proizlazi slijedee; nemojte uriti, nemojte biti pod stresom, jer nita vam nee pobjei. Upravo je urba za neke veliko optereenje pa i uzrok neuspjeha. Ako se plan ne ostvaruje odreenim ritmom, ako se ne realizira njihova podsvijesna elja, postanu histerini i to je onda glavni preduvjet za odustajanje. Obino se kae
206

dosta mi je svega! Rezultat? Takva osoba ostaje debela i frustrirana a nezgoda svih frustracija jeste da se gomilaju i taloe. Nita gore od frustrirane osobe! Tko ne eli izgubiti kilograme? Ako pak mislite da ste izgubljen sluaj, neka vam je jasno da ne moete imati ba sve na svijetu ukljuujui i dobru liniju. Vi naprosto imate takvu kemiju u organizmu koja ne mari za liniju a u vaem mozgu nije sve posloeno na nain da tijelo privedete kontroli. Vi se preputate stihiji pa neka tako i ostane.Jer ak da krenete na silu, moglo bi vam se razbiti o glavu jer tijelo e rei neu mraviti. Nemojte izbjegavati obroke jer to vas onda navodi da se namirite kod sljedeeg obroka pa i malo vie. Krajnji rezultat dana je nepovoljan. Zato je vaan red zajutrak, meuobrok, ruak, meuobrok, veera. Izvan toga nema jela, nema zaslaenog pia! Broje se kalorije koje ne smiju prei granicu od 1300-1500 kcal (ovisno o vaoj teini). Na posebnom mjestu emo dati takve jelovnike kako bi se moglo utvrditi to to znai u praktinom smislu. Zato ipak mnogi gubitai kilograma preskau obroke? Zato to nemaju vremena tj oni su prezaposleni. A ako im kaete da budu strpljivi oni e vam se prezrivo nasmijati. Oni jednostavno nemaju vremena izgubiti 1 kg/tjedno jer ne mogu sprovesti reim u dijelo. Drugim rijeima cilj je pred njima ali ga oni ne mogu dohvatiti. Kad bi tajnice mogle mraviti umjesto svojih direktora, bila bi to najbolja strategija mravljenja! Da vas podsjetim; izgubiti samo 1 kg/tjedno znai izgubiti ak 52 kg/godinje a to je vie nego dovoljno i za najtei sluaj. Savjet: Pokuajte neto vie nauiti o prehrani Pokuajte neto nauiti o prehrani tek toliko da vas netko ne prevede ednog preko vode! ivimo u elektronsko doba pa uope nije teko doznati i objasniti svaku stvar u par minuta! Nemojte aliti vrijeme koje potroite u te svrhe. to vie znate o prehrani, to e vam biti lake podnijeti reim restrikcija. Naime, ne priam vam to te tako; statistike jasno pokazuju da da se sve odvija bre i lake kad se stvari prethodno dobro poznaju. Ispitivanja su pokazala da primjerice manageri nisu zadovoljni reimom redukcije 1kg/tjedno ve ele maksimalnu brzinu od 2,5 kg/tjedno to podrazumjeva drastinu dijetu 800900 kcal/dan. elim odmah rei da je takva dijeta prava tortura i da naprosto svatko ne moe podnijeti. Tako se teina nee skinuti ni narednih 1000 godina jer se reim ili prekine ili dugotrajno gladovanje izazove organizam da uzvrati udarac tj vrati teinu na poetno stanje i jo malo vie! to radite kad vam je dosadno? Idete u hladnjak i jedete? Naravno! Kad nam je dosadno i ne znamo to sa sobom, onda jedemo, puimo, gledamo TV, pijemo soft drinks i opet jedemo. Sve najgore! Dosada je neprijatelj broj 2 za osobe na dijeti (slimere) pa se treba usmjeriti u neki hobi, sportsku aktivnost ili naprosto obradu vrta. Dosada vas tako deblja da prosto osjetite kako naslage rastu! Zato STOP dosaivanju! Savjet: Dosada je neprijatelj broj 2 za osobe na dijeti pa pozornost treba usmjeriti na neki hobi, sportsku aktivnost ili obradu vrta..

207

Dranje dijete zapravo je vrlo jedonstavno; premda vam to izgledalo nemogue, koliko ste vee tjelesne teine toliko je lake. Utvrdite tono koliko imate vika kilograma..Recimo da je to 17 kg. Uzmite veliku i duboku tavu i napunite ju vodom. Stavite to na vagu i trebalo bi biti teko oko 3,5 kg. Sada podijelite viak kilograma (17) s brojem 3,5 = 4,85 . To je dakle broj tavi koje svakodnevno svake sekunde nosite sobom kao rob i naravno nikom se ne alite! To je va jaram na koji ste se silom prilika navikli. Jel to lako tegliti okolo? Nije! Jel vam to treba? Ne! Kad bi meni s 76 kg netko rekao da sobom nosim 4,85 tavi cijeli dan, ja bi rekao da se gubi i skoi u vodu! Eto, vidite da je u odnosu na biti debeo skidanje teine laki posao! Prema tome, molim vas nemojte mi rei da je dranje dijete teka stvar! Da biste uspjeno zavrili proces skidanja tjelesne teine, neophodno je presvui kaput i od lampastog deka (cure) s loim navikama stvoriti urednog deka (curu) koji e se drati nekih regula. Kao to vidite kljuna rije je PROMJENA a ljudima sve moete traiti ali nemojte traiti da se mjenjaju! Najvei dio onih koji dre neki reim dijete nisu otvoreni za promjene. Moda vam ak i obeaju ali se stvarno nee promjeniti. Savjet: Promjenite prehrambene navike, uredite svoj ivot na nov nain! Moram vas upozoriti na prijateljski nain; ako se ne mislite promjeniti, nemojte ni pokuavati skinuti viak kilograma! To nije nikome uspjelo pa nee ni vama. Mnogi se u sebi zavaravaju i misle da su se promjenili ali zapravo nisu. Nakon 3-4 mjeseca odustaju a tretman ostaje bez rezultata! Izgubljeno vrijeme i novci i sigurna frustracija! Oni otkrivaju jo neto; postati otvoren prema sebi i drugima isto je to i nekome priznati da vam je draga osoba! Postoje 3 stupnja takvog stanja; elim se promjeniti, mislim da se elim promjeniti, ne elim se promjeniti. Zapravo, treba u sebi prelomiti stvar samo na 2 opcije HOU ili NEU! ene su sklonije neodlunosti od muakaraca i kod njih izmeu ove 3 opcije moe biti jo itava paleta nijansi. Iza svega stoji VOLJA pa ne treba biti previe pametan i zakljuiti to dalje treba (ili ne treba) uraditi! Da sam u pravu dokaz su osobe koje mogu postii sve to ele i to bez napetosti, strahova i frustracija. To su odlune osobe, ali takvih je najmanje. Koga elite zadovoljiti skidanjem kilograma? Supruga ili roditelje? Prijateljice s posla? Ne, to bi bila velika greka! Jedini razlog zato to radite jeste da zadovoljite SEBE. Ako to radite za druge nee uspjeti! Kad postignete uspjeh u savladavanju sebe i svojih loih navika, to vam je podstrek da nastavite dalje; jedan uspjeh uvijek vue i drugi! Kako? Malim pomacima! Primjerice, teki ste oko 100 kg i elite skinuti teinu sve do 75 kg. Taj raspon od 25 kg podijelite na 5 dijelova po 5 kg i napravite plan za 6 mjeseci! Savjet: Redukcija kilograma je iskljuivo vae osobno zadovoljstvo! Svaki put kad postignete jedan korak i ubijete tih 5 kg, izvrsno ete se osjeati jer ste ostvarili cilj, a to e vas ohrabriti za naredni korak.. Kada je u jednoj zgodnoj basni ptica pitala gusjenicu visoko na stablu kako je tamo dospjela ona je odgovorila puzanjem to bi se moglo isitati malim
208

koracima! Kada postignete cilj zasluili ste nagradu i onda nemojte aliti da si nagradu i ostvarite. Pitate to kupiti? Bilo to! Ljude usreuju sitne stvari. Savjet: Pripremite se za loe dane! Svaki korisnik neke dijete ima svoj lo dan, kada nita ne ide, kada se preskau obroci zbog nekih vanih zbivanja, bolesti, slubenog puta itd. Naravno, nitko zbog jednog dana nee postati debeo niti e se neto bitno promjeniti pod uvjetom da se reim nastavi dalje. Samo, da se jedan dan ne pretvori u tjedan dana jer onda sve pada u vodu. To naravno nije reim ve anarhija! Mnoge pedantne slimere zahvati panika zbog prekida, ali praksa pokazuje da je to potpuno neosnovano. Ostanite mirni i nemojte greku ponoviti. im nastavite pogledajte se u zrcalo jer je jako vano da vidite rezultate svojih napora. Kod toga razmiljajte kako ete izgledati tek kad se sve to zavri!? Razmiljajte o tome kako kao potpuno nov idete na posao i razgovarate s kolegama i kolegicama, razmiljajte kako e reagirati na promjenu vae vizualizacije ili ukratko - stvarajte pozitivnu klimu uspjeha oko sebe.Nakon nekoliko mjeseci vi ste drugi ovjek manjih dimenzija pa ak moete uskoiti u neki od tekstilnih brojeva. Fantastino. Savjet: Slikajte se u veem formatu i postavite sliku na vrata Slikajte se u veem formatu i prikeljite sliku na vrata kako biste svaki put kad idete van mogli pogledati to ste uradili. Budui da se svaki as otvaraju vrata hladnjaka, jednu sliku stavite i na ta vrata. Ali ne zato da se gledate ve da vam slui kao opomena da odlazak u hladnjak znai uzimanje omiljenih jela koja upropatavaju sav trud. Ako ste tei sluaj, dobro je da naete pajdaa s istim problemom i da se meusobno pomaete i hrabrite. Ponekad je gladovanje bolno i dugotrajno a poznati proncip da je sve lake udvoje, ovdje vrijedi vie nego bilo gdje drugdje! Statistiki gledano ipak je najvie onih koji samo gladuju i tuguju pa sve svoje tekoe i dileme ne dijele s nikim drugim osim sa samim sobom. Ako ne moete nai prijatelja u nudi, obratite se na poznatu organizaciju Checkweight.net gdje ete dobiti sve ostale informacije Savjet: Izmjerite se, dobro e vam doi! Prije ulaska u program ili reim redukcije tjelesne teine, dobro je da se izmjerite od glave do pete tj vrat, ruke iznad lakta, oko struka, oko bedara, noge u gornjem i donjem dijelu itd. Kasnije kad se program zavri treba napraviti statistiku da se tono utvrde pomaci. Ako se napravi odgovarajui obrazac i unesu podaci statistiku nee biti teko napraviti. Kako program odmie, promjene se mogu dogaati vrlo brzo pa se preporuuje unositi nove podatke svaki mjesec. Svaki centimetar gubitka bit e nagrada za vau upornost. to se tie vaga, bolje da ju izbacite iz programa! Zato? Zbog vage se brine i strepi a bilo je sluajeva da su osobe nezadovoljne napretkom vagu razbile. Prema tome predlaem da vagu sklonite i da vjerujete u sebe bez te sprave. Rezultat tog poteza? Nema loih vijesti, nema razoarenja a nema ni histerije.Ima jo neto mjerenje teine vremenom postaje paranoja a sve se to moe lagano izbjei ako vaga nestane.
209

Savjet: Zaboravite osjeaj krivnje i prihvatite injenicu da niste savreni! Za osobu enskog spola to je neminovno cijelog ivota jer ene se osjeaju krive zbog mueva, zbog djece i ostale rodbine. Uvijek krivnja zbog neega! Svi oekuju da ste savreni a vi niste. Pravite greke kao i drugi ljudi i zato ste dobili masne naslage na bokovima i nogama. Osjeaj krivnje upravo nastaje na podlozi imperativa savrenstva. Prema tome, tempirajte vae mravljenje uz neku godinjicu i pokuajte iznenaditi sve odjednom. Pogledajte u svoju sliku na dan vjenanja i pokuajte se pribliiti tom idealu. uvate li tu haljinu i moete li uskoiti u nju? Djeca ne vole da su mama i tata debeli a osobito kerke oboavaju vidjeti da im mama nije za otpis! Drite se oko 1500 kcal/dnevno i nastavite tako nekoliko mjeseci. Rezultat e biti iznenaujui ve nakon 9 mjeseci pa zato budite strpljivi. im zbog mravljenja iskoite iz stare odjee, kupite novu jer e vam to dati osjeaj sigurnosti. to se tie debljine bedara, nogu i stranjice vladaju brojne predrasude: da se naslage sala mogu smanjiti nekom vrstom hrane da se naslage na tim mjestima mogu smanjiti nekim vjebama da postoji brzi nain redukcije umatanjem u foliju (overwraping)

Jedina prava istina jeste da se te naslage mogu smanjiti sukladno cijelom tijelu samo uz primjenu reduktivne (malomasne) dijete i uz redovne vjebe. Izgleda nema toga tko bi vas natjerao na vjebe koje se u trajanju od 30 minuta ponavljaju 3 puta svaki tjedan! Postoji vie varijanti objanjenja; ne marite, nemate vremena, ne da vam se, ini vam se glupo, ini vam se da ste prestari za takve stvari, smatrate da je vanije ii u etnju, vie volite gledati TV itd. Itd. Jasno vam je ak i to da nakon 40 godina vjebanje nije samo u funkciji skidanja vika tjelesne teine ve u funkciji boljeg zdravlja, lakeg gibanja, bolje koncentracije, boljeg izgleda i boljeg osjeanja.. Znate li da intenzivna tjelesna vjeba oslobaa tvari koje zovemo endomorfinima? Oni ovjeka ini sretnijim a sjedenje frustriranim i nezadovoljnim Nita od toga vas ne privlai? E, pa dobro; to manje vjebate, to vam vjeba vie treba! Hodanje, tranje, plesanje, biciklistika, plivanje, natezanje ueta sva aerobna gibanja bit e sasvim zadovoljavajua. Proraun je jednostavan; 20 minuta jedne od vjebi, skinut e 7,5 kg/godinu dana! Ne vjerujete? Pokuajte! Japanci su prihvatili 15 minutno vjebanje (istezanje) na poslu i to o troku poslodavca samo s jednim razlogom da se poslije toga bolje radi! Parkirajte auto dalje od mjesta gdje radite kako biste morali pjeaiti ili idite na SAVJET: to vie se kreite - to manje sjedite! posao gradskim prevozom. Umjesto lifta, koristite stepenice (koje nisu napravljene za reklamu). Daljinski upravlja je zadnja sprava koja je izmjenila na ivot i tako sprijeila da nainimo jadnih 5 m od kaua do TV. Zato maknite daljinski i svaki put ustanite kako biste promjenili TV kanale. Ako ba elite ostati ljubitelj mekanog kaua, mogu vam rei osobno miljenje to je ubojstvo! Najbolja je tvrda stara stolica!. Za ljude koji oboavaju kau
210

Amerikanci imaju izvrstan izraz couch potato. Kinezi su najmnogoljudnija nacija na svijetu ali statistiki gledano nemaju mnogo debelih graana! Zato? Nema luksuznog naina ivota, nema lifta, nema daljinskog; nema kaua i kreu se cijeli dan. Kad je Bog stvarao ovjeka, mislio je na skromnost pa mu je dao malo da jede, malo da se oblai, noge da se kree i stranjicu da sjedi na kamenu! Sve ostalo stvorio je ovjek da bi sebi ugodio. Tako je mukarac zapravo dobio trbuh a ena stranjicu. Ostatak prie znate! Koliko ljudi toliko prehrambenih navika ali kao to rekosmo kod redukcije tjelesne teine navike se moraju promjeniti. Predlaem da kod toga prihvatite mediteranski model a to znai slijedee: izbacite svinjetinu i govedinu a zamjenite ih ribom i puretinom izbacite punomasno mlijeko i punomasne sireve koristite maslac i maslinovo ulje ili ak njihovu mjeavinu konzumirajte kruh i pecivo od crnog (cjelovitog) brana stavite na stol oraaste plodove, suho voe i sjeme sezama koristite kuhano povre i svjee (citrusno) voe kuhani bjelanjak jajeta umjesto cijelog jajeta izbacite fast food i soft drinks izbacite fritiranu hranu (french fries)

Kroz mnoge lanke pa i brojnu popularnu literaturu jo uvijek se provlai teza da se od kruha i krumpira deblja. Istina je da su to (ovisno o pripremi) visokoglikemine namirnice, ali ipak njihova kalorijska vrijednost nije ni blizu skrivenim masnoama iz raznih namirnica (kolaa). U Danskoj gdje sam boravio 6 mjeseci na specijalizaciji, krumpir se jede umjesto kruha. Tamo nema ni blizu tako veliki broj debelih ljudi kao primjerice u Kaliforniji! Naravno, jer Amerikanci jedu premasnu hranu osobito njihove hamburgere, steakove i meksike specijalitete (tortilje, burito). Ako jedete ribu umjesto svinjetine i govedine, gotovo je zajameno da ete gubiti na teini. Zato? Riba je (ovisno o vrsti) za desetak postotaka manje masna a masti donose kalorije! Japanci su najvei potroai ribe na svijetu i imaju najvei broj graana u dobi preko 100 godina. Sasvim sigurno imaju daleko manji broj debelih ljudi od Amerikanaca!. Za vrijeme tretmana jedite ljutu papriku (chili) jer su Kanaani utvrdili da ljuta hrana podie razinu metabolizma a to opet pomae u sagorjevanju ekstra kalorija. Idemo sad usporediti kuhani krumpir i krumpir iz friteze;. porcija od 250 g kuhanog ili u ljusci peenog krumpira ima 250 kcal a preni krumpirii (french fries) u istoj koliini sadre 480 kcal i 13 g nepotrebne masti! Tko voli nek izvoli ali onaj tko skida kilograme takav si luksuz ne moe priskrbiti. Druga stvar koju treba maksimalno izbjegavati jeste majoneza i razni umaci. Naime, majoneza sadri 80% iste masti! Jedan me bucmasti mladi iz susjedstva od 17 g upitao kako to da se tako deblja premda jede samo nite kruha namazane majonezom!? Deko voli majonezu a ova ima svoju energetsku vrijednost i shodno tome visoku cijenu u naslagama sala!.

211

Ako ste sanjali o tome da smanjite teinu, onda to moete i napraviti! Psiholozi kau (a to im treba vjerovati) da je sama elja dovoljan potencijal koji vas moe dovesti do cilja..No svakako trebate i vi sudjelovati tj dati svoj doprinos. Trai se upornost, strpljenje i opet ponovno upornost. Svaki dan pomalo pa e rezultati doi sukcesivno nakon mjesec dana, 3 mjeseca a nakon 6 mjeseci moi ete ponosno promjeniti odjeu. Slikajte se s kartonom u ruci koji pokazuje poetnu teinu i datum kad je to ostvareno te drugi puta na kraju s novom teinom. Takve slike su dobre za va moral; to je dokazni materijal da sebe i druge moete uvjeriti kako je taj podvig bio mogu, da ste ga izveli ba vi i da ga moete izvesti ponovno ako to bude potrebno! Predlaem meutim da drugi puta uope ne bude potreban. Naime, oboruani ste tolikim znanjem i iskustvom da ste nauili vraga drati pod kontrolom Panini strah od masnoa Ako vidite mladu djevojku koja okree glavu na stranu kada vidi svinjsko peenje ili peeno pile, umak na bazi maslaca ili lag na jagodama, znajte da je u pitanju jaki strah od masnoa. Ona ne moe vidjeti nita masno pa primjerice u kuhinju ne ulazi kada se pere sue samo zbog masne vode od sua! A o masnim juhicama da i ne govorimo. Njen komentar - ogavno! To je samo klasian primjer do koje mjere mozak mlade osobe moe isprati medijska kampanja na TV na radiju ili drugom mediju. Zapravo uzor su slike na naslovnicama ilustriranih magazina i specijaliziranih enskih asopisa. Punaka ena je na naslovnicama jednostavno nezamisliva! Ili moemo rei ovako; elite li uplaiti ene, stavite veliku sliku neke debeljuce! Takav broj asopisa zasigurno bi ostao neprodat! Vrhunac straha, odnosno bolesno stanje koje iz toga proizlazi je anoreksija! Bijeg od kalorija, bijeg od najveeg donatora energije masti!.Mnoge cure su izludile svoje drage roditelje izbjegavanjem jela da bi napokon, kad je vrag odnio alu, zavrile u jednoj od bolnica. Jedini spas tada lei u prisilnoj prehrani kroz sondu! Ako ste proetali kroz umjetnike galerije Prado u Madridu, Ermita u Petersburgu i Louvre u Parizu, tad ste po ogromnim slikama mogli vidjeti da je ideal enskog tijela nekad bio sasvim drukiji; sve su ene bile punake, oble i djelovale su prilino zdravo. Danas svaka TV voditeljica mora biti po mjeri i pod budnim okom urednika. Opcesija izgledom tijela vrlo je prisutna i najee se svodi na stalni reim restriktivnih dijeta, zapravo polugladovanje. Ako se u nekom drutvu pojedu 2 komada izvrsne trudle od jabuka nastaje prava panika!. Meu enama postoji natjecanje koja e biti mravija tj kojoj e hlae manje zatezati. No da ne bi ova zapaanja ostala neargumentirana, pomoi e nam dr Barbara Fredrickson, profesorica psihologije sveuilita u Michiganu (SAD) koja se cijeli ivot bavi uljepavanjem, oblaenjem, manekenstvom ljepeg spola. Ona kae da se ene u velikoj mjeri stide svoga tijela i da ako neto ne valja, ozbiljno pate pa ak padaju u depresiju. Upravo to im je jaki motiv koji ih dovodi u ordinaciju estetskih kirurga na to se mukarci obino smiju i dre da je to veoma lakomisleno. Prema istoj autorici danas u SAD preko 50% ena koristi neku od restriktivnih dijeta kako bi zadrale kakvu takvu liniju i zbog debljine ne bi iskoile iz drutva.

212

Ne bi elio ulaziti u diskusiju da li trend mravih cura dolazi od ve zaboravljene Twigy ili iz Holiwoodske produkcije filmova, ili modnih pista Milana i Londona ali jedno je sigurno - mravost i panika od kalorija traju jako dugo i dre ene sve do etrdesetih kada ivot uini svoje, pogledi se promjene a to naravno za sobom povlai i dobar izgled. Mravljenje i prijevare Novinarka istraivakog usmjerenja Laura Fraser iz San Franciska, potroila je 2 godine ispitujui kako se iskoritava vjena elja ljudi za dobrim izgledom, tko to radi kao i tehnika kojom se to radi. Na temelju obilne dokumentacije, nainila je knjigu koja je pod naslovom Strah od masti (Fear of Fat) objavljena 1997 godine. Budui da ljudi ne vole istinu o sebi a ne vole takvu istinu ni oni drugi koji ive od sredstava za redukciju tjelesne teine, Fraserova je imala i prijatelja ali jo vie neprijatelja. Jedan od njenih kritiara je rekao doslovce i ovo; ljudi ele uti kako izgubiti suvine kilograme a ne kako ih varaju!!.Njena konstaticija je slijedea; ljudi a osobito ene u SAD imaju takav strah od masti (debljine) da inae poteni i hrabri lijenici nemaju petlje razbiti ga ve im radije propisuju nebulozne dijete zbog kojih unaprijed znaju da e se vratiti natrag. Oni tako plivaju na ljudskom strahu i tako se zatvara krug businessa za koji bi se moglo rei da je sve prije nego poten! Kada se pregledaju ilustrirane revije i magazini, ini se da je prikaz stanja nacije u pogledu debljine prilino poten, ali ostaje injenica da se plasiraju i nebuloze. Kad god je ovjek ugroen kad zbog toga pati a pogotovo kad nedovoljno razumije problem koji ga mui, javljaju se oni koji to koriste! Proizvoai revolucionarnih dijeta za mravljenje se javljaju u vrlo irokom dijapazonu od rafiniranih preko otvorenih do onih agresivnih. Njihova ponuda je vrlo oskudna jer kad se ozbiljno pogleda s ime nastupaju onda se moe vidjeti praznina! Nigdje aktivne tvari ali se zato barataju terminima topljenje masnog tkiva, ubrzavanje metabolizma, sagorjevanje masnoa itd. Bitno je samo rairiti vjeru u odreenu stvar a kad to ima onda posao moe krenuti bez obzira radilo se o tabletama, kapsulama, ajevima ili neem drugom Neka mi dame oproste ali one su najee rtvama jer se brzo zagriju i jo bre razoaraju. Naime, njihova elja za atraktivnom linijom je toliko jaka da se oprez potpuno zanemaruje a to ima svoju cijenu! Mukarci se tee odluuju na dijete a prije nego krenu dobro se informiraju. No i oni imaju slabu toku; skloni su drastinim rjeenjima (tranje u plastinoj trenirki, preznojavanje u sauni, pretjerani rad na spravama). Ako se pogledaju asopisi nekoliko decenija unatrag onda se moe vidjeti stotine dijeta i preparata za redukciju tjelesne teine od kojih ni 10% nije bilo uinkovito! A im netko prodaje nedjelotvornu tvar - to je prevara! Ono to se deklarira i obeava na etiketama nije mogue postii! Upravo na takvim deklaracijama kao i brourama koje prate preparate vidi se jedna zauujua injenica; to je tvrdnja nebuloznija u nju se vie vjeruje. Primjerice, ako poznata tvrtka koja ima vlastito istraivanje i laboratorije pripremi preparat za mravljenje s jednom, dvije ili ak 3 aktivne tvari, to nije toliko zanimljivo kao smjesa aja za koju se tvrdi da ima arobno djelovanje i skida 10 kg mjeseno a da kod toga nitko pojma nema to ta smjesa zapravo sadri. O
213

tom fenomenu vie bi mogli rei psiholozi ili strunjaci za marketing, no vie nego oito da je ljudska lakovjernost beskrajna! Samo desetak dana nakon objavljivanja otkria hormona leptina koji je uinkoviti koniar apetita, na tritu SAD su se pojavitli suplementi koji sadre leptin! Naravno o komercijalnoj proizvodnji leptina jo nije bilo ni pojma! Snagom medija stvari se brzo ire i dok traje klima novih otkria treba plasirati razne problematine formulacije. Kalkulacija proizvoaa je slijedea; njihova debljina e se ionako vratiti natrag! Na planu poveanja aktivnosti sve vie se ide na pasivno kretanje uz pomo raznih sprava s tim da se obraunava broj minuta i utroene kalorije. Tipian primjer su razni plastini ureaji na oprugu koje se stiu uz tijelo da bi se smanjio trbuh za mukarca i razne natezaljke za bedra ena. Zatim slijede razni vibratori koji masiranjem potiu razlaganje masnih naslaga! Budite sigurni u jedno; im vas nateu i rasteu sprave, nita od kretanja! Naalost, i to je velika prevara koja ljudima s asfalta nudi ekspresna rjeenja a takva rjeenja dionose samo frustraciju. Nikada miris poljane ne moe zamjeniti miris vae sobe! Kad je u pitanju pasivna aktivnost, iskustva iz SAD gdje se fitness centri nalaze na svakom uglu su vrlo loa! to ih se vie otvara Amerikanci su sve deblji i deblji. Tek posljednjih 5 godina ulo se u samu sr problema debljine s tim da su jo mnoga pitanja ostala nerjeena. Otkrivanje centara za glad i sitost, otkrie gena i cijelog orkestra hormona koji djeluju na sferu uzimanja hrane te aktivnih komponenti koje djeluju destimulativno, daju nadu da e se ve u narednih desetak godina debljina kao zdravstveni ali i estetski problem uspjeno rjeiti Na temelju svega to smo rekli razvidno je da je regulacija tjelesne teine vrlo kompleksan problem u kojem odreenu ulogu imaju brojni hormonalni, metaboliki i neuralni imbenici. Stoga pojednostavljivanje stvari na ulaz energije i njenu potronju koje je karakteristino za autore jeftinih dijeta, zasigurno nije pravo rjeenje i nee donijeti potpuni uspjeh. Sasvim sigurno da je izbjegavanje masnih i slatkih namirnica samo mali dio rjeenja a to je ono to obian ovjek u pravilu jedino i radi. Ono to svi izbjegavaju jest poveanje aktivnosti jer se naprosto ne mogu odvojiti od punog konfora. Kae se dobra civilizacije kod ega se misli na razna tehnika pomagala, ali upravo to su zla civilizacije tj. ono to ovjeka odvaja od aktivnosti kojima se primjerice bavio na davni predak kromanjolac. Ako mislite da je business oko odravanja tjelesne linije novijeg datuma, onda se varate. Nastao je zapravo 1920 godine kada je skinut korzet i stvoren pojam enske linije. Laura Frazer u izvrsnoj knjizi Strah od masti (Fear of fat) konstatira da je skidanje tjelesne mase zadnji ostatak feminizma. Naime, ena za razliku od mukarca provodi previe vremena oko sporedne stvari kao to je linija, a naalost vrlo esto linija postaje njena opsesija. Bolje mrtav nego debeo! Svugdje moete dobiti patvorene, krivo deklarirane ili proizvode loe kvalitete, ali najgore je kada kupujete neto opasno po ivot! Mravljenje je razumljiva
214

ljudska potreba jer svatko eli lijepo izgledati, ali upravo mravljenje se najvie zlorabi! Ne biraju se sredstva da se na ljudskoj drami izbije tzv express zarada. ajna smjesa, tableta ili dijeta svejedno je; ako umrete na operacijskom stolu zbog loe anestezije znajte da je to u ime znanosti ali ako vam se to desi od pilula za mravljenje, onda ste velika - neznalica! Nedavno je poznati ameriki magazin Fitness svojim itateljicama postavio pitanje to bi vie volile: doivjeti 90 godina ili izgubiti 10 kg. Odgovor je bio fascinantan; 54% se opredjelilo za gubitak tjelesne teine. Jasno, to znai doslovce - bolje mrtva nego debela! Prosto je nevjerovatno kako ovjek malo razmilja kad neto trpa u sebe! A ene zasljepljene arkom eljom da svoju liniju definitivno dovedu u red i pojave se na radnom mjestu u punom sjaju, spremne su na rizine preparate i postupke. Prenosi se predaja o maginom djelovanju od usta do usta dok se na koncu ne doe do neega tio je novo, iskuano i naravno kliniki ispitano. Formula je uvijek ista i scenario se ponavlja aj koji stvari rjeava za 3 tjedna! Nema maltretiranja, nema dijete a kilogrami nestaju! Nitko ne pita to aj sadri, tko ga je sastavio i tko ga je kontrolirao; glavno je da se isproba i prenesu dragocjena iskustva prijateljicama, obitelji ili suradnicima na poslu. Na elektronskom izdanju CNN-a svakodnevno se vrti reklamni oglas koji kae; s nama moete izgubiti 5 kg u 5 tjedana a nekim drugim novinama moete nai oglas koji kae dok vi spavate na preparat djeluje Preparati za mravljenje su prije svega veliki business u kojem se vrte milijarde zelenih novanica. Najvei dio preparata u svijetu spada u dodatke prehrani (suplemente) tj nalazi se u slobodnoj prodaji dok manji dio spada u dijetetske pripravke ili lijekove. Naravno sredstva za mravljenje se izvoze u druge zemlje to je svakako unosan posao, a on-line tehnologija nam je otkrila novu varijantu nekontrolirane trgovine preko interneta. to je veliki nedostatak prodaje preko interneta? Tvrtka koja prodaje moe nestati preko noi a njihov portal se pogasiti.. Upravo zahvaljujui internetu Kinezi su izvezli te magine pilule za mravljenje u Japan jer je to mnogoljudna zemlja, jer njihove ene ele biti atraktivne i jer imaju dovoljno visok standard da si to mogu priutiti. Poiljke su stizale potom na kunu adresu i trgovci su zadovoljno trljali ruke. Ali, iznenada nastao je golemi problem 4 ene su umrle a 160 ih hospitalizirano! Sve su kupile pilule za mravljenje od jednog te istog proizvoaa..Japansko Ministarstvo zdravstva je priznalo problem i naglasilo da se mogu oekivati novi sluajevi jer nitko nema pojma koliko osoba je preparat koristilo.Novinska agencija Kyodo javila je da se svi hospitalizirani sluajevi oituju na slian nain ozbiljni problemi jetre i titnjae! Naziv preparata Sennomoto-kono nama nita ne znai ali brza analiza je pokazala da pilula sadri zamislite molim vas fenilfuramin poznato sredstvo zabranjeno u SAD upravo zbog smrtnih sluajeva i golemih odtetnih zahtjeva! Ameriki preparat je poznat kao afera FEN-PFEN Tvornice nisu prestale proizvoditi zabranjeno sredstvo ve su dole do sjajnog zakljuka; ako ne moe u naem dvoritu moe kod nekog drugoga!. Uostalom zato i ne bi kada su nekoliko godina ranije japanski proizvoai uvalili Amerikancima pilule triptofana (dobivenih uz
215

pomo genetske manipulacije) koje su tamo ubile 38 ljudi a preko 1500 je zadobilo trajno oteenje zdravlja! A naivni ljudi su kupovali tablete triptofana u nadi da e barem malo olakati problem nesanice (sleeping pils). No to nikako nije sve; samo godinu dana ranije kineski proizvoa Yuzhitang Health Products prodavao je u Singapuru preparat pod nazivom Sim 10 koji je bio slinog sadraja. Jedna ena je umrla od zakazivanja jetre a druga djevojka je jedva preivjela zahvaljujui srei da joj je deko darovao komadi svoje jetre za transplantaciju. Na temelju tog saznanja kineske zdravstvene vlasti su zabranile prodaju preparata u Kini ali tko moe zabraniti prodaju preko interneta? Zanimljiva je obrana kineskog proizvoaa koja samo pokazuje da su lopovi neunitivi! Oni naime tvrde da je proizvod na japanskom tritu patvorina a da je njihov originalni proizvod ist, zdrav i prav! I naravno oni to mogu dokazati! Njihov originalni proizvod uope ne sadri fenilfuramin..Tko e sada znati to je original a to falsifikat? I to bi potroa o tome morao razmiljati? Budui da naslovnice japanskih listova tjednima imaju velike naslove o prevari, javili su se i strunjaci koji su definitivno potvrdili da navedeno sredstvo sadri tragove hormona titnjae i supresant apetita fenilfuramin oba lijekovi koji nisu naznaeni na etiketi pilula za mravljenje i koji se mogu dobiti samo na lijeniki recept. Pravi savjet zlata vrijedi Postoji problem koji se zove - ajne smjese za mravljenje! Ekstrakti biljaka i ajevi za mravljenje odavno su poznati i koriste se u reduktivnim dijetama. Upravo to je idealno mjesto za prevaru! Njihov sadraj sraunat je na ubrzanje metabolizma putem centralnog stimulansa kao to je primjerice kofein ili na gubitak apetita koji se postie citrinom tj. ektraktom ploda drveta Garcinia cambogia. Najea,je kombinacija razliitih uinaka. U ajne smjese moe se dodati i kineski aj Ma huang koji sadri efedrin tj jaki nervni stimulans. Kao izvor kofeina moe posluiti Guarana koja pored toga sadri i alkaloide teofilin i teobromin. Poznato je da kofein poveava diurezu i ubrzava metabolizam. Valja upozoriti itatelje da obrate pozornost osobito na Ma Huang tj. efedru jer je s njom bilo vrlo neugodnih pa i pogibeljnih posljedica Premda kineski aj kako se jo naziva (Ephedra sinica, Ephedra intermedia. Ephedra equisetina), predstavlja ljekovitu biljku poznatu na dalekom Istoku nekoliko tisua godina, ponovno je otkriven i reaktiviran tek nedavno i tako postao sastavnicom raznih ajeva za mravljenje i drugih formulacija za body buildere. Za razliku od azijske efedre, amerika ne sadri aktivne tvari (alkaloide) pa ako se izvri dopuna ajne smjese, eto iste zarade. Prema procjeni s poetka 2000 godine, Ma Huang se nalazi na amerikom tritu u 240 raznih suplemenata! Poznat je po svom sadraju stmulativnog alkaloida efedrina koji je zapravo jedina prirodna supstancija s uinkom mobiliziranja i troenja masnog tkiva tj njegova pretvaranja u toplinsku energiju (termogeneza). Djelovanje bilja sukladno je sadraju njihovih aktivnih tvari a sve ostalo je stvar pekulacije, rekao je dr Donald Hensrud, nutricionist i specijalist za istraivanje ljekovitosti bilja Klinike Mayo. Svako generaliziranje nezahvalno
216

je, a jo gore je pripisivanje biljkama univerzalnih svojstava! Svaku biljku dakle, treba gledati posebno tj. izdvojeno. Jedni vjeruju da su biljke svemogue (panacea) a drugi uope ne vjeruju u njihovu ljekovitost. Kao kod svih stvari istina lei negdje na sredini. Ako se uzme u obzir samo notorna injenica da se ovjek lijei biljem tisuama a lijekovima samo 200 godina kao i injenicu da se dobar dio lijekova jo uvijek dobiva na bazi bilja, prosjeno inteligentna osoba e donijeti odgovarajui zakljuak. Mudar ovjek e iskoristiti sve prednosti koje bilje prua a izbjei toksine komponente kojih naravno ima. Za razliku od lijekova, bilje sadri aktivne tvari u vrlo malim koncentracijama pa prema tome (osim nekih izuzetaka) nema naglih uinaka. Upravo zbog toga, prosudba uinkovitosti bilja je znatno tea. Nedostatak dokaza ne znai da uinak ne postoji! Isto tako, injenica da biljni preparat kod jedne osobe djeluje a kod druge ne, nikako ne znai da ga treba odbaciti. Postoji odgovor i za one koji podcjenjuju suplemente na bazi bilja; najvei dio je ve dovoljno ispitan i za one najvanije postoje dobro kontrolirane studije. Neke su biljke izvrsne i imaju vrlo korisne uinke (primjerice enjak ili gingko), a druge su toksine ili na drugi nain tetne. Problem nisu pojedine biljke ili njihovi dijelovi, ve smjese bilja kod kojih moe doi do sporednih (nepoeljnih) pojava pa ak i interakcija. Obzirom da aktivna tvar u biljnoj vrsti oscilira prema zemljitu i klimatskim uvjetima, teko je sirovinu standardizirati pa prema tome postaviti odgovarajue doziranje. A uzimanje dijelova divljih biljaka za koje se ne zna sastav niti koliina aktivne tvari, bili oni ekstrakti ili ajevi, isto je to i konzumiranje gljiva za koje nismo sigurni jesu li jestive ili ne! Nezgoda je to je kontrola kvalitete biljnih vrsta koje ulaze u razne formulacije, nesigurna i neizvjesna ak i u zemljama kao to su SAD. Poseban problem kod ekstrakcije su ostaci pesticida koji se tim postupkom uveliko koncentriraju. Najbolji primjer je popularni ginseng; gotov ekstrakt na amerikom tritu ispitala je FDA i utvrdila sadraj fungicida quintozena u koliini od 12 ppm. Sve ovisi o tome kako se ekstrakcija bilja radi; do sada je iz Europe vicarska tvrtka Flachsmann A.G zadovoljila u pogledu sadraja pesticida tj tijekom ekstrakcije oni se eliminiraju van Prednost ekstrakta bilja pred tabletama i drugim oblicima jeste prije svega u brzini apsorpcije. Ekstrahirane aktivne tvari bilja lake ulaze u krvotok i brzo se asimiliraju u organizam. Osim toga, ekstrakt je zapravo koncentrat gdje su zastupljene aktivne tvari u svom prirodnom kompleksu. Ako su ekstrakti dobro pripremljeni (prema dobroj proizvodnoj praksi) imaju trajnost do 3 godine Definiranjem pojma ekstrakt izbjei e se pravo arenilo proizvoda koji se pod tim nazivom lepaju. Primjerice, koja je razlika meu proizvodima dobivenim tjetenjem biljnih dijelova, uparavanjem njihovih sokova ili klasinom alkoholnom ekstrakcijom? Naravno, potrebna je klasifikacija biljnih ekstrakata obzirom na vrstu otapala jer ne treba zaboraviti da ekstrakt iste biljke dobiven razliitim otapalima ima sasvim drukije biokemijske karakteristike! Budui da pojmovi ekstrakt bilja i sirovo bilje nisu dovoljno razlueni, esto dolazi do zamjene pa i zlouporabe. Evo kako; spretni strunjaci mogu uzeti 1 mg biljnog ekstrakta u prahu i onda ga deklarirati kao 50 mg bilja a to nije isto! Ekstrakt po definiciji ne moe sadravati sve komponente sirove biljke! Ako uzmemo u obzir da se primjerice od 4 kg
217

sirove biljke dobije 1 kg ekstrakta u obliku praha (odnos 4:1), jasno je kolike se mogunosti otvaraju za razne proizvoae. Na kraju i pitanje odgovarajuih informacija o biljnom suplementu za potroae korisnike. Do sada se uvijek manipuliralo na nain da su se pozitivne injenice uveavale a negativne umanjivale ili izostavljale. Potroa u interesu svog zdravlja ima pravo na sve informacije o preparatu bile one pozitivne ili negativne. Prestanite plakat, ponite radit! Jeste vi moda ona osoba koja svugdje pria o svojoj zloj sudbini, o svojim loim prehrambenim navikama, o svojoj looj srei s kilaom?? Ako jeste, znajte da je dosta plakanja nad svojom sudbinom i da je dolo vrijeme da konano neto i napravite! To je rekao dr Phill, psiholog i specijalist za podruje ljudskog ponaanja kada je bio gost u TV emisiji Oprah Show. Ljudi nesvjesno trae saaljenje, trae rame za plakanje a kad ga konano nau nema kraja i konca. Treba se okrenuti sebi, svojoj situaciji, konstatirati stanje i krenuti na posao. Kao to sam spomenuo, kada je Bob Green dobio na obradu Oprah Winfrey s 110 kg htio je pasti u nesvijest. Nakon 3 mukotrpna mjeseca ona se nije mogla prepoznati! Ali kad joj je na vojnikom drilu tovario ranac od 20 kg na lea i natjerao uzbrdo treim korakom, bio je zloinac kojeg treba ubiti A kad je sve bilo gotovo dizala mu je spomenik do neba! Greg Landry, sportski trener i edukator za redukciju tjelesne teine opisuje svoj najgori sluaj. Radilo se o gospoi Margie koja je pri dolasku imala ravno 150 kg. Gotovo da nije mogla hodati a najmanja radnja ju je umarala. Sjedila je, gledala TV, jela i spavala je. Izgledalo je kao nemogua misija ali korak po korak bilo je sve bolje i bolje. Hodanje od 10 metara na poetku pomaklo se kasnije na 50 m a nakon 15 dana na 500 m. im nije bila blizu hladnjaka, nije jela a prikladne tablete na bazi kombinacije glukomanana i psilliuma, pomogle su u borbi protiv gladi. Potpuno je postala ovisna o meni kae Greg i na dril je trajao cijelu vjenost. Hodanje oko kue prertvorilo se u hodanje oko bloka pa onda na 1 km pa na 3 km sve do 3 mjeseca. Njena kilaa se znaajno spustila (oko 15 kg) ali jo uvijek je to bilo previe. Tada je nastupila psiholoka kriza uvjetovana s jedne strane gladovanjem a s druge napornim aktivnostima i Margie je htjela odustati. Izgledala je oajna jer oito njeno je tijelo trailo hranu i vuklo je na staro stanje.Rekao sam da isprazni hladnjak i sve kune zalihe hrane a da u samoposlugu uope ne ide. Izgledalo je kao da slua ali to se dogaalo kod kue Greg nije saznao. Susjedi su bili velika podrka jer su je bodrili kad je bilo najgore. Problem je bio to je ivjela sama. No nakon 12 mjeseci restriktivne dijete i vrlo aktivnog kretanja (2 puta dnevno) ona je svoju teinu dogurala do 107 kg i kao takva dobila posao blagajnice u Wall Martu. Ovaj sluaj kao i brojni drugi samo na kratko daju sliku krinog puta koji je proao svaki slimer uz napomenu to je vea kilaa, stvar je tea!. Odustajanje od reima restrikcija je stalna pratilja pa se ovjeku naprosto ini da joj volja s jedne strane kae DA nastavi, a podsvijest stalno gura natrag rijeima ODUSTANI!! Da se ovakva bitka odvija kod svakog slimera a bila
218

je u velikoj mjeri prisutna i kod Oprah, to je vie nego jasno!. To je zapravo pravi trenutak kad netko dobronamjeran MORA biti na pomoi! Imate li mentalitet dobitnika ili gubitnika? Osobe kao to su treneri, edukatori i fizioterapeuti koji su svakodnevno u kontaktu s korisnicima dijeta, imaju najbolji uvid u njihovu psihologiju i dobro pamte dane njihova dolaska i odlaska. Svi su zabrinuti, svi strepe, svi trae pomo i oekuju uda.. Imaju elju da uspiju ali mentalni sklop gubitnika visi nad njima kao damaklov ma. Upravo zbog toga mnogi odustaju bez obzira na cijenu. Jednostavno nisu spremni ii dalje do cilja ili zbog toga to ne ele proi torturu ili zbog toga to jednostavno nemaju dovoljno snage. Iskustva koja su na mnogim mjestima opisana govore o pravim dramama. Broj pravih dobitnika koji e ii do kraja bez obzira na cijenu sasvim je malo moda svega desetak postotaka. Ima oko 20% onih koji unato kolebanjima, gunanjima istjeruju program do konanog cilja, a sve ostalo su gubitnici koji ili odustanu ili neredovito dolaze ili jednostavno ne ele suraivati na odraivanju programa. Ima puno onih koji verbalno hoe i ele ali u praksi ne mogu ili jednostavno nee! Najtei dio je fizika aktivnost i glavni grijeh je skraivanje vremena predvienog za trening ili preskakanje vjebi. Ljudi nikako nee prihvatiti notornu injenicu da se viak kalorija mora potroiti i da za te svrhe miii moraju postati pokretni znatno vie od standarda. Druga evidentna stvar kod gubitnika jeste da se propisani kalorijski unos redovno prebacuje za 600 kcal/dan i naravno time remeti reim restrikcija, to dovodi do prolongiranja tretmana. Kada doe kraj reima, nisu zadovoljni premda su sami doprinjeli da rezultati budu slabiji. Svi se gubitnici dijeta ponaaju ko mala djeca tj hiroviti su i puno trae a nita ne daju. Gotovo svi oekuju instant rezultate premda je i srednje obrazovanom ovjeku jasno da prije isteka mjesec dana nije mogue postii zapaenije rezultate. Razoarani sporou procedure, mnogi odustaju. Dobro poznata slabost svih gubitnika je preskakanje obroka jer kad se uplae da su previe grijeili slijedei obrok jednostavno preskoe. Poznato je da takva metoda izaziva obrnuti uinak od oekivanog; pojaava se glad i usporava bazalni metabolizam.. Istraivanja takoer pokazuju da neki nisu uspjeli zato to su pretjerano koristili visoko glikemijske namirnice koje su na spisku zabranjenih a meu njima soft drinksa i drugih proizvoda s tzv dodanim eerom. Poseban problem je alkohol koji ima kalorija priblino kao masti, ali ima i druge posljedice tj usporava metabolizam i stimulira apetit. I na kraju, jedan dobar dio gubitnika otpada na one koji jednostavno ne podnose reim bilo kakve discipline ili samodiscipline. Prevara zvana drastino mravljenje Povijest drastinih sredstava za mravljenje a osobito fen-phena, zanimljiva je ne samo zato to potvruje nekoliko svetih postulata (ne kupuj ono to dolazi
219

uz veliku pompu), ve pokazuje kako je ljudska gramzljivost neutaiva, a spremnost ljudi na prevaru neograniena! Preparati pod trgovakim nazivom REDUX (deks-fenil.furamin) i PONDIMIN odobreni su odlukom FDA 1996 godine a glasanje je kod toga bilo vrlo tijesno tj. 6:5 u korist onih koji su zagovarali stavljanje u promet. Oporba preparata je tada ipak bila preslaba i zato se morala platiti visoka cijena u ljudskom zdravlju! Reklama je bila barnumska a slogani prvi lijek protiv debljine, Redux revolucija itd. Njegov tvorac dr Levine Sheldon zadovoljno je trljao ruke jer svi vjetrovi svijeta puhali su u njegova jedra! U jednom TV programu je rekao kako je to najvanije otkrie stoljea kada se radi o gubitku tjelesne teine! . U roku od 5 mjeseci desetine tisua oajnih ljudi koristilo je preparat s izvanrednim uspjehom, a TV emisije su bile pune fantastinih uspjeha u brzini skidanja masnih naslaga. Do kolovoza 1997 godine propisivano 85.000 recepata tjedno pa su prognoze marketinkih strunjaka bile milijarda profita za 5 godina! Ali, ne lezi vrae, vjetrovi puu i mjenjaju smjer! Kako se naglo pojavio na horizontu, tako je naglo i nestao. Polovicom rujna1997 godine, sve koliine preparata povuene su iz prometa a polovicom studenog1997 godine FDA zvanino objavljuje zabrana! Prava katastrofa! Odluci je u znatnoj mjeri doprinjelo istraivanje preparata na poznatoj klinici Mayo, objavljeno u kasno ljeto 1997 godine, koje vrlo precizno kae da svaki deseti pacijent tretiran s Fen-Phenom ima oteene mitralne zaliske! Osim toga, kod tretiranih pacijenata naglo je porasla potencijalna opasnost inae vrlo rijetkog medicinskog sindroma primarno zakazivanje plua (PPH)! Javio se i dr Seiden koji je dovoljno rano upozoravao da Redux izaziva oteenja mozga pokusnih ivotinja (majmuna babuna). Na temelju svojih istraivanja oko 5 mjeseci prije stavljanja u promet molio je Komitet FDA-a da odloi putanje Reduxa u promet, ali situacija bila takva da ga nitko nije uo!. Kada su pare na vidiku nitko nikoga ne prepoznaje! Nakon to su uz bunu reklamu najavljena i potom dugo vremena koritena, drastina sredstva za mravljenje dola su pod udar zdravstvenih organa irom svijeta a najvie u SAD gdje su i nastala. Najvei optuenik je poznati FEN-PFEN, a optuili su ga sami korisnici. Optube su vrlo detaljno obrazloene a odnose se prije svega na neugodne posljedice kao sto su amnezija, depresija, konfuzija i oteenje mozga. Jedan korisnik iz Huntington Beacha dobio je nakon kure mravljenja FEN-PFENOM teku nesanicu i svrbe po tijelu da je htio "iskoiti iz koe". ena koja ga je koristila 3 mjeseca nije se mogla sjetiti svog telefonskog broja itd. Lijenici koji su predlagali koritenje ovog preparata otvoreno govore da posljedice ima najmanje svaki deseti pacijent. Utvreno je da preparati FEN-PFENA mogu imati manijakalno-depresivne manifestacije i halucinacije, koje ipak nisu bile dovoljne da odgovarajui zdravstveni organi poduzmu akcije. Zanimljivo da je poznata vladina organizacija FDA (Federal and Drug Adiministation) nadlena za presuivanje u ovakvim sluajevima, u prvom priopenju za javnost rekla da ne moe nita jer je sve legalno! Jednostavna analiza preparata FEN-PFEN pokazuje da se zapravo radi o 2 kemijska sredstva i to Fenfluramina i Fentermina, koji posjeduju uredne
220

dozvole za stavljanje u promet ali iskljuivo pojedinano. Oba kao lijekovi imaju djelovanje na koru mozga, ali izgleda kad se spoje zajedno to djelovanje se pojaava. Nitko nije ni pomiljao da bi netko to mogao spojiti zajedno, pa ipak to se dogodilo. Ideja da se 2 preparata kombiniraju kako bi se dobilo uinkovito sredstvo za mravljenje pala je samim lijenicima koji su poznavali njihova svojstva. Djelovanje Fenilfuramina je vrlo specifino: on pojaava proizvodnju serotonina u mozgu koji pored cijelog spektra djelovanja, djeluje i na osjeaj sitosti. to vie serotonina, osjeaj sitosti je vei, a to znai manje konzumiranje namirnica. Rezultat - ovjek mravi. Kod takve raunice zanemarena je samo jedna bitna injenica; vie serotonina u mozgu dovodi do poremeaja u balansu ponaanja koje se teko kontrolira (raspoloenje, spavanje,kontrola impulsa itd). Dobri poznavatelji preparata tvrde da je utvreno oteenje stanica mozga kod majmuna babuna koji su dobivali preparat. To jo uvijek ne znai da oteuje stanice mozga ovjeka premda postoje jake indicije. Budui da se stanice mozga ne mogu regenerirati kao druga tkiva (primjerice jetra), svaki gubitak moe izazvati neoekivane promjene ponaanja. Fen-pfen je samo u SAD koristilo oko 7 milijuna osoba, preteito ena, koje su u elji postizanja zadovoljavajue linije, pristale na kuru novog suplementa. Tisue ih je trailo lijeniku pomo zbog neoekivanih promjena zdravlja, a tisue se nisu uope prijavile jer su smatrale da su takve promjene rezultat naglog slabljenja organizma. Zbog ozbiljnih oteenja mitralnih zalistaka, podnijeto je 6000 tubi protiv nesavjesnog proizvoaa "American Home Product Corporation" odnosno njihove firme kerke Wyeth-Ayerst a mnoge su ve rijeene u korist klijenata (oteenih ena). Jedna od ena je napisala i knjigu pod naslovom Dispensing with the truth Razlog prevare: pohlepa za profitom! Fenilfuramin i fentermin pojedinano su bezopasni, ali zajedno rue tjelesnu teinu i izazivaju nepredvidive (kobne) posljedice! Na mravljenju se zarauju zelene novanice jer su debeli ljudi spremni potroiti sve to imaju da se rijee tog krupnog problema. Psiholoki pritisak je tako velik da su mnogi spremni staviti na kocku i vlastito zdravlje. Posljednjih godina traena su vrlo uinkovita (drastina) sredstva. Za mjesec dana izgubiti 5 kg pa i vie, reklamni je slogan mnogih preparata. Fen-pfen je svakako bio jedan od najtraenijih jer ovjek koji ga uzima, nema apetita i rapidno gubi kilograme. Sretna kombinacija od 2 lijeka koji poinju s slovom F, donijela je mnogima goleme profite. Poznata tvrtka Wyeth-Ayerst, zaradila je 1999 godine na proizvodnji Fen-pfena 191 milijun dolara! Kad su kola krenula nizbrdo, ista kompanija hladno priopuje javnosti da nema podataka o oteenju mozga, ali da sustavno prati sve sporedne uinke (gotovo identino kao to je duhanska industrija pod prisegom senatskoj komisiji izjavila da duhan ne stvara ovisnost). U strunim krugovima u SAD pilula se naziva "pill mill" tj. kao sredstvo koje se masovno propisuje, a da za to nema nikakve dokumentacije. Procjena je potpuno neovisnih istraitelja da je prije povlaenja iz prometa Phen-Fen bio uzrokom najmanje 300 smrtnih sluajeva! Pa i pored toga povlaenje iz prometa nije znailo i prestanak proizvodnje. Dogaanja u Japanu samo to potvruju. Uostalom, trebamo li se podsjetiti katastrofalnih posljedica davanja talidomida trudnicama iz ezdesetih godina? Svatko
221

normalan bi pomislio da je njegova proizvodnja definitivno obustavljena .ali nije; pod drugim nazivom se sada prodaje protiv padavice! Kakva je poruka? Kemija i zdravlje ne idu zajedno - nema drastinog mravljenja bez posljedica, a ove mogu biti ponekad i vrlo ozbiljne. Sluaj s Phen-Fenom iznova pokazuje da se s tijelom ne moemo igrati. Nesavjesnih i gramzljivih ljudi uvijek ima na pretek a greke se u pravilu skupo plaaju. Procjenjuje se da u borbi s suvinim kilogramina na kraju 1999 Amerikanci troe fantastinu sumu od 30 milijardi USD godinje! Pomo postoji u desetinama tisua "shopova" dijetetskih proizvoda i "zdrave" hrane, brojnim "savjetnicima" i klinikama, kozmetikim salonima, fitness centrima, ali jo uvijek su uinci slabi ili nikakvi. Preko 80% onih koji uspiju smanjiti tjelesnu teinu u prvoj fazi vraaju se kasnije na isto stanje. Najvei broj preparata bazira na supresiji apetita (Redux, Phen-fen) a upravo takav pristup izaziva cijeli niz esto neoekivanih i nepredvidivih zdravstvenih problema. Djelovanje je naime bilo usmjereno ka centralnom nervnom sustavu tj. na centar za apetit, a dobro je poznato da preparat koji djeluje centralno u pravilu ima i druge vrlo neugodne posljedice. Parole i floskule oko dijeta za mravljenja nadmauju jedna drugu u dovitljivostii snalaljivosti. Tako se primjerice u TV spotu za krom pikolinat kae slijedee: izgubite kilograme, otopite vae salo, izgradite miinu masu Tijekom studenog 1996 godine Federal Trade Commission (FTC) naredila je tvrtki Nutrition 21 iz San Diega, California da obustavi cijelu marketinku kampanju zbog obmanjujuih poruka u vezi upotrebe krom pikolinata u svrhu redukcije tjelesne teine. Kamo sree da kod nas u Hrvatskoj postoji netko tko analizira TV poruke i otkriva lai i obmane vezano za razne preparate za mravljenje i druge dodatke prehrani. Primjerice, kada se kae u TV spotu kliniki ispitano trebalo bi rei gdje je ispitano i tko je i kada ispitao..No upravo suprotno to se skriva jer nikada nije ni uinjeno! Do koje nevjerovatne granice se moe lagati kada su u pitanju reklamne poruke za redukciju tjelesne teine, pokazuje slijedei primjer: POKUAJTE ODMAH JER REDUCIRA TJELESNO MASNO TKIVO I GRADI MIINU MASU BEZ FIZIKE AKTIVNOSTI! NEMA VIE BOLNOG GLADOVANJA! POVEAVA SEKSUALNU POTENCIJU, UKLANJA CELULIT, SMANJUJE KRVNI TLAK, POBOLJAVA SPAVANJE, MEMORIJU, USPOSTAVLJA NORMALNU BOJU KOSE, JAA IMUNI SISTEM, POBOLJAVA ENERGIJU!!..VRATITE VA BIOLOKI SAT 10-20 GODINA UNATRAG! Evo jo jednog eklatantog primjera; poetkom 2003 godine pojavila se ponuda slobodnog downloada za eBook pod naslovom The negative Calorie Diet pod sloganom konano program koji uspijeva i u nastavku se reklamira teka nebuloza tj 7 kg za 7 dana! Kad se poblie analizira nova dijeta onda se moe vidjeti da novo nita nema osim praznih (lanih) obeanja.

222

REFERENCE: Doreen Virtue: Loosing your Pounds of Pain, Hay House 2002 Sorbara, M., & Geliebter, A.). Body image disturbance in obese outpatients before and after weight loss in relation to race, gender, binge eating, and age of onset of obesity. International Journal of Eating Disorders, 2002, 31(4), 416-423. Bulik, C. M., Sullivan, P. F., & Kendler, K. S.). Medical and psychiatric morbidity in obese women with and without binge eating. International Journal of Eating Disorders, 2002, 32, 72-78. Agras, W. S., & Apple, R. F.. Overcoming eating disorders: A cognitive-behavioral treatment for bulimia nervosa and binge-eating disorder, Harcourt Brace & Company San Diego, 1997 Allison, D., & Heshka, S.. Emotion and eating in obesity? A critical analysis. International Journal of Eating Disorders, 1993, 13, 289-295. Greene B. & Oprah Winfrey: Make the connection: Hyperion, New York, 1996 Fairburn, C. G., & Wilson, G. T. (Eds.). Binge eating: Nature, assessment, and treatment. New York: Guilford Press. 1993. Ganley, R.. Family patterns in obesity with consideration of emotional eating and restraint. Family Systems Medicine, 1992, 10, 181-199. Kearney-Cooke, A. (in press). Overcoming overeating. In A. Kearney-Cooke (Ed.), Power surge: Coming to terms with your body and self in midlife. New York: Simon & Schuster. Klerman, G., Weissman, M., Rounsaville, B. J., & Chevron, E. S. . Interpersonal psychotherapy of depression. New York: Basic Books. 1984 Levine, M. D., Marcus, M., & Moulton, P.). Exercise in the treatment of binge eating disorder. International Journal of Eating Disorders, 1996, 19, 171-177. Marcus, M., Wing, R., & Hopkins, J. Obese binge eaters: Affect, cognitions, and response to behavioral weight control. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 1988, 56, 433-439. Mufson, L., Moreau, D., Weissman, M., & Klerman, G. Interpersonal psychotherapy for depressed adolescents. New York: Guilford Press. 1993. Striegel-Moore, R. H.). Etiology of binge eating: A developmental perspective. In C. G. Fairburn & G. T. Wilson (Eds.), Binge eating: Nature, assessment, and treatment (pp. 144-172). New York: Guilford Press. 1993 Vitaliano, P., Scanlan, J., Krenz, C., & Fujimoto, W. . Insulin and glucose: Relationships with hassles, anger, and hostility in non-diabetic older adults. Psychosomatic Medicine, 1996, 58, 489-499. Wifley, D. E., & Cohen, L. R. (). Psychological treatment of bulimia nervosa and binge eating disorder. Psychopharmacology Bulletin, 1997, 33, 437-454.

223

The Hartford Courant, "Obesity blamed on stimulants," 1977, August 29, Garrow, J.S., Energy Balance and Obesity in Man, American Elsevier Publishing Company, 1974, 84-85.

224

Glava deseta

FIZIKA AKTIVNOST I MRAVLJENJE


Kretanje i potronja kalorija - Broj koraka mjeri se stepometrom Evolucija fizike aktivnosti ovjeka - Mravljenje uz tranje i hodanje Gore, dolje po stepenitu - Nije dovoljna samo aktivnost Je li dovoljan trening na biciklu - Uspostava ravnotee treningom

225

Kretanje i potronja kalorija Kako starimo tako dobivamo na tjelesnoj teini odreenim tempom jer sve vie postajemo usporeni i sve se manje bavimo fizikim aktivnostima. Teina koju dobivamo raste zbog naslaga masnog tkiva (sala) i konzumiranja prekalorinih obroka. Netko se s takvim tendencijama pomiri a netko svoju aktivnost pojaava i prehrambene navike mjenja pa i tako zadrava dobro staro stanje tjelesne teine. to to znai? Naravno, debljanje u starijim godinama nije neizbjeno, ve se moe uz odreeni reim gotovo potpuno kontrolirati. Zapravo, slabo kretanje u starijim godinama je samo odraz prethodnih loih navika. Svi nam govore smanji aktivnost, pazi na sebe, uspori to su obine floskule. Bez obzira kakva sredstva se koristila za redukciju tjelesne teine, gojaznost u SAD je dobila epidemijske razmjere, to naravno veoma zabrinjava kako znanstvenike tako i aktualnu vlast. Razlog je vrlo jednostavan; oko 40 milijuna gojaznih odraslih osoba i 300.000 smrtnih sluajeva godinje koji su direktno ili indirektno vezani za debljinu.dovoljan su znak za uzbunu. Na bazi takvih podataka, zdravstvene vlasti su izraunale da svaki stanovnik SAD dobiva 1 kg godinje, to je adekvatno 50 ekstra kalorija svaki dan. Budui da tijelo moe uskladititi samo polovicu konzumiranih kalorija, spomenuta koliina od 1 kg godinje zahtjeva redukciju od 100 kcal/dnevno! U borbi s vikom masnog tkiva isprobana je cijela paleta raznih sredstava koja se u ovoj knjizi detaljno razmatraju. Fizika aktivnost na koju mnogi potpuno zaboravljaju, vrlo je vana karika koja zapravo pogaa na pravo mjesto tj na spaljivanje masnoa (termogenezu). Tono se zna koliko neka od fizikih aktivnosti u odreenom periodu vremena moe spaliti kalorija, pa obian ovjek, dakle korisnik neke od dijeta ima irok izbor mogunosti..to je vei intenzitet aktivnosti uz nazonost zraka, to je vea potronja kalorija. Dr Jeffrey Friedman, poznati istraiva koji je otkrio hormon leptin 1995 godine, s ovakvom raunicom se ne slae i istie kako netko godinje dobije 5 kg a netko nita! Na kraju on se pita koliko ljudi zapravo zna neto o koliini potroenih kalorija tijekom dana? U svom izvanrednom strunom lanku on kae da je mravljenje bitka protiv biologije (battle against biology). Po njemu centralno mjesto zapravo imaju broj dnevnih obroka i veliina obronog dijela. Uspostava kontrole kalorija na ulazu lako kontrolira sve ostalo! Uvid u pojedine sportske aktivnosti i njihova potronja kalorija omoguuje zanimljive podatke; najvie troe skijaki trkai, umski radnici i biciklistiki sprinteri to se bjelodano vidi na poznatim utrkama Giro d Italia i Tour De France. Nakon 3 etape kada poinje uspon, energija se troi nemilice, bazalni metabolizam je na vrhuncu, majice su mokre a znoj potocima curi niz lice. Slini (veliki) potroai su hokejai na ledu, trkai na skijama (utrka na 25 km). Prosjek potronje je 3000-5000 kcal a kod vrlo toplog vremena i 10000 kcal/dnevno! Takav gubitak tjelesne mase je strahoviti stres za organizam to on i pokazuje. Vozai bicikla su tako iscrpljeni da bi najradije legli na asfalt ili na livadu pokraj puta! Od obinih smrtnika, veliki potroai kalorija su strojopisaica, pijanist, rudar, planinar, kolporter itd. Najmanje se troi sjedei
226

uz TV ili monitor PC-a tj svega oko 56 kcal tijekom 30 minuta. Cijelo tijelo spava a salo raste! I tako danima, mjesecima i godinama. Usudio bi se rei i ovako; sve je dobro dok ovjek stoji ili se kree jer u oba sluaja troi kalorije a im sjedne ili legne, potronju svede na najmanju moguu mjeru.

UTROAK ENERGIJE PREMA VRSTI AKTIVNOSTI Vrsta trajanje potronja aktivnosti minuta kcal Hodanje po brijegu Hodanje po snijegu Hodanje asfaltom Brzo hodanje Aerobik Tenis Cjepanje drva, ubrzano Gimnastika Planinarenje Planinarenje s 20 kg Koarka Nogomet Plivanje prsno Plivanje Crawl Skijako tranje Skijako tranje uzbrdo Skakanje preko konopca Ronjenje na dah Kopanje krumpira Dudo Biciklizam, ubrzano Rolanje 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 194 392 189 336 317 255 700 156 284 345 326 312 288 369 336 648 463 653 298 459 400 165

tjedna potronja ( x 3) kcal 582 1176 567 1008 951 765 2100 468 852 1035 978 936 864 1107 1008 1944 1389 1959 894 1377 1200 495

Ostaje jedino da izaberete aktivnost koja vam se najvie svia ili moda bolje gdje se najvie troi i zatim krenete u predani i dugotrajni rad. Krajnja rubrika desno su kcal na bazi uspinjanja 3 puta tjedno, ali vi sebi moete preraunati manje ili vie ovisno o eljama za postignute rezultate. Raunajte ovako; da biste izgubili efektivnih 0,5 kg tjelesne mase morate potroiti 3500 kcal a ako elite gubiti tempom oko 1 kg/tjedno (to je razuman zahtjev) onda vam valja potroiti do 1000 kcal/dnevno tj morate vjebati 30-60 minuta vrlo intenzivno (recimo tranje srednjim intenzitetom). No ako nakon povratka s treninga navalite na ips ili kukuruzne kokice onda ste sve toga dana upropastili. I sada slijedi zanimljivo pitanje; koliko treba fizike vjebbe da bi se dobivanje teine dralo pod kontrolom? Jedini mogui odgovor jest da je to vrlo individualno i svatko treba nai svoju mjeru. Zato? Zato to e fiziko optereenje posve razliito djelovati na apetit, termogenezu, bazalni
227

metabolizam i druge tjelesne funkcije. Iskustva meutim govore da apetit nee mnogo porasti nakon intezivnih vjebi. Ispitivanja koja su obavljena na enama lanicama National Weight Control Registry-a (NWCR) pokazala su da dnevni trening u obliku brzog hodanja u trajanju od 80 minuta potpuno moe kontrolirati prirast teine. Naravno, takav strogi reim je u praksi teko odrati no ove ispitanice su ga odrale ravno 12 mjeseci.Vaan je ukupni dnevni utroak energije! Naime, vi moete ujutro pojaati radni tempo ali tijekom dana i veere drijemate, rezultati e opet biti slabi.ini se da je u tom pogledu najbolja kombinirana strategija; osim intenzivno brzog hodanja popodne i uveer, potrebno se prisiliti i na cijeli niz drugih (dodatnih) aktivnosti kao to su stepenice umjesto lifta, odlazak u samoposlugu bez auta, parkiranje nekoliko blokova dalje kako bi se poveala ruta do auta i natrag itd.. Broj koraka mjeri se stepometrom!. Za ljude koji su odluili mjeriti svoje dnevno kretanje, izmiljen je ureaj na baterije koji broji korake (stepometar) Ureaj je zanimljiv i po tome to moe biti koristan za odreivanje fizikog napora nekih vrsta zanimanja (konobari, prodavai sistemom vrata do vrata, perai automobila, frizerke) itd. .Kod toga se mjeri broj uinjenih koraka tijekom 24 sata. Primjerice, ovisno o frekvenciji posla, konobarica u vrlo prometnom lokalu dnevno moe napraviti 10 km pa za takve profesije ne postoji problem gubitka tjelesne teine. Na temelju stepometra moe se prilino realno ocjeniti koliko ste neaktivni tj koliko sjedite pred Tv ekranom ili kompjuterom. Kod procjene dnevnih aktivnosti oito postoji pretjerivanje isto kao to postoji pretjerivanje kada je u pitanju hrana koju jedemo. Kod gojaznih ljudi postoji cijeli sustav samoobmane i u pogledu pojedenih obroka i na planu fizikih aktivnosti. Na pitanje koja je najbolja fizika aktivnost za gojaznu osobu, odgovor e mnoge zauditi ali stvarno najbolje je da nosi svoju vlastitu teinu! ak i stajanje je energetski proces koji troi kalorije, a kada pored toga dodamo i pjeaenje od 5 km tim bolje! Brzo hodanje je primjereno svakom uzrastu i svakoj teini i relativno lako se podnosi. Samo treba strpljenja tj treba odraditi odreenu dnevnu razdaljinu. Strunjaci su sve izraunali, sve je negdje zapisano i sve je dostupno samo treba proitati i praktino primjeniti. Osoba teka oko 80 kg treba 30 standardnih koraka da spri 1 kcal. Za minimum zdravlja dnevno se preporuuje potronja od 250 kcal to znai 30 x 250 = 7500 koraka! Ima mnogo onih koji ne naprave ni polovicu te zadae. Rezultat debljina! to ste veeg formata treba vam vea energija za pokretanje tjelesne mase. Oko 3500 kcal reba skuriti da bi se izgubilo 0,5 kg masnog tkiva i obratno ako jedete 3500 kcal vie nego vam treba, dobit ete 0,5 kg. To je pravilo jednakog ulaza i izlaza Evolucija fizike aktivnosti ovjeka Koliko god studija o gojaznosti pregledate unatrag nekoliko godina, uvjerit ete se da je zaista smanjen unos kalorija, ali istovremeno imamo dramatini
228

porast broja gojaznih osoba! Ovaj paradoks u SAD nije lako objasniti No, ne morate uzeti u obzir samo SAD; pogledajte Australiju; gojaznost je zahvatila 50% enske i 33% muke populacije. Kao to objasniti? Ako nisu u pitanju drugi imbenici, jedino mogue objanjenje jest; usporavanjem i prestankom fizike aktivnosti. Sve je mehanizirano i automatizirano pa se ljudska aktivnost smanjila na minimum. Autom se izlazi iz kune garae pa nema ni one uobiajene jutarnje etnje do parkiralita. Nema ni odlaska po mlijeko ili novine jer vam se to ostavlja pred vratima. im se doe kui sjedne se na kau i gleda TV ili se sjedi za PC-em. Aktivnost se smanjila a veliina obroka je ostala ista, koliina soft drinksa koji se dnevno popije ostala je ista. ovjek je dobio pridjev suvremen ali se zapravo pretvorio u takora. Neprestalno je u potrazi za hranom koju tvrdoglavo uskladitava u hladnjacima Evolucija ovjeka izjelice ila je otprilike ovako: Peinski ovjek bez obzira zvao se kromanjolac ili krapinac bio je STALNO u pokretu da pronae hranu za sebe i svoju obitelj, a najee je bio gladan! Najvei dio uneenih kalorija potjecao je od ugljikohidrata, a vrlo rijetko od proteina animalnog podrijetla. Nismo vidjeli debelog peinskog ovjeka! Njegov bazalni metabolizam bio je 16-20 Industrijski ovjek bio je umjereno aktivan jer je jurio lijevo i desno cijeli dan ali ne za hranom ve za poslom. Tako je osigurao uinak od oko 15000 koraka, ali je poeo uzimati veu koliinu zasienih masnoa (meso i mlijeko) Unos ugljikohidrata je dakle smanjen a masti poveane. Industrijski ovjek je ugodno popunjen i ve ima vika sala. Njegov bazalni metabolizam je porastao na 20-25. Postmoderni ovjek prestao je biti aktivan tj. vozi se autom, liftom, navikao mnogo sjediti pred TV i PC-em i tako smanjio broj koraka na 3000 dnevno. Jo vie je smanjio unos ugljikohidrata na raun masti a njegov bazalni metabolizam se pribliio brojki 30. Javlja se gojaznost kod oba spola i kod djece s karakteristinim posljedicama (dijabetes, infarkt, rak) Ta uproena evolucija u 3 stupnja zapravo mnogo kazuje. Da je tome tako najbolji je dokaz i vjerni ovjekov pratilac pas koji pati od istih problema i s istim i slinim posljedicama a koje se mogu vidjeti i na zagrebakim ulicama. Za desetak godina psea hrana se okrenula naopake i od tradicionalnih mesnih otpadaka (grkljana, pluica) sada se sva hrana vadi iz vreica i kartonskih kutija i prodaje se u perliranom obliku. Kod toga se tvrdi kako je zdrava i puna vitamina! Kroz evoluciju pas je oduvijek jurio po dvoritu jeo meso i glodao kosti (zbog ega je imao i otre zube) a posljednjih desetak godina ovjek je konstatirao da to treba promjeniti a da mu zubi ne bi zakrljali moete mu kupiti plastine imitacije kostiju. Hou rei slijedee; ovjek nije napravio karikaturu samo od sebe ve i od svog psa. Koliko je potrebno nainiti koraka da bi se tijekom dana mogla odrati zdrava tjelesna teina? Naravno, potrebno je nainiti mjerenja a za to nam treba mali elektronski mjera koraka stepometar koji kota svega 25$. Veliki je izazov
229

postii dnevni uinak od 7500 koraka koje smo spominjali, a tko moe vie to ve zasluuje i poneku nagradu. U nekim amerikim srednjim kolama postavljena je norma od 10000 koraka dnevno! U vezi s tim postoji i meusobno natjecanje, a tko ne moe kontrolirati svoju tjelesnu masu moe ak izgubiti mjesto u koli. U program jurcanja tj pravljenja velikog broja koraka ukljuila se i Coca Cola naravno da osigura svoj utjecaj u kolskim kuhinjama i obrocima ili u kolskim automatima za osvjeavajue napitke. Program se zove koraaj s Coca colom (Step with Coke) Nagrada za uspjeno postizanje 10000 koraka dobiva na poklon stepometar! Tijekom 2002 godine u ovom programu Coca Cole sudjelovalo je preko 50000 studenata i nastavnika. Meni je zanimljivo da Coca Cola koja je u vie navrata u SAD optuivana kao glavni liferant soft drinksa pa tako ionako gojaznu naciju ugroava visokim sadrajem suhe tvari sirupa (glukoze, maltoze) dakle suvinih kalorija sada se trudi u redukciji tjelesne teine mladei!? Da stvari budu gore, Coca Cola je razvila program u zajednici s The Nacional Association for Sport and Physical Education (NASPE). Da je u SAD glede gojaznosti dogorilo do noktiju, dokazuje i specijalna izjava predsjednika krajem 2002 godine u kojoj se Amerikanci pozivaju i podstiu na vee tjelesne napore i na sve oblike fizike aktivnosti No predsjednik SAD kasni jer Coca Cola je svoje uinila mnogo ranije pa je tako dodatno smanjila pokretljivost Amerikanaca. Novi propagandni slogan je S Coca Colom napravi milju (Have a Coke and a Mile) znai da je poznata multinacionalka upala u jedinu poru amerikog naina ivota u koju do sada jo nije imala pristup. Sada se trudi iz petnih ila da amerika mlade bude zdravija? Dakle, vjebajte uz ledenu Coca Colu da smanjite svoju teinu! Mravljenje uz tranje i hodanje Ve smo spomenuli da se tranjem i pedaliranjem bicikla poprilino troe kalorije i da su za svakog ljubitelja redukcijskih dijeta takve discipline gotovo idealne.Ne treba zaboraviti da se igrai u nekim kolektivnim sportskim igrama (nogomet, koarka, rukomet) bave tranjem ne samo radi nabijanja kondicije ve i radi skidanja vika masnog tkiva. Premda je tranje prihvatljivo i podnoljivo nikako nije magino i nije jedino pomono sredstvo u redukcijskim tretmanima. Sigurno je da kod tranja treba malo strategije i da su treneri koji se cijeli ivotni vijek bave sportaima, nauili neke sheme i istraili kako se postiu najbolji rezultati Trite 40-48 km tjedno to bi znailo prosjeno dnevno 6,5 km. Trite i ne preskaite ve poteno odradite! Trite i gledajte ravno ispred sebe jer tamo je va konaan cilj! Prema vrlo vjerodostojnoj statistici National Weight Control Registry, oni koji su uspjeli skinuti kilograme, spaljivali su 2800 kcal tjedno odnosno 400 kcal/dnevno. To se zove vrlo otar tempo ili ako hoete visoki intenzitet treninga! Trite dugo i SPORO a kad kaem sporo mislim na 90 minuta. To e vas staviti u zonu sagorjevanja masti tj krenut e proces troenja nagomilanih zaliha. No ne morate tako trati ba svaki dan. Nemojte se plaiti tranje ponekad zamjeniti ubrzanim hodanjem jer uinak je priblino
230

jednak.Povremeno potrite kratko (60 m) i brzo (desetak sekundi) ali ne kao Johnson ve glatko i brzo bez posebnog naprezanja. Upravo to e vam pojaati potronju masnih naslaga. Trkai su oduvijek u tihom ratu s svojom tjelesnom teinom slino kao hrvai i boksai.gube teinu lake nego u drugim sportskim disciplinama. Zato? Bez obzira trao mukarac ili ena, brzo ili sporo, svaka osoba u takvoj vrsti pokreta troi proasjeno oko 100 kcal na 1,6 km (milju). Stupanj sagorjevanja kalorija zavisi samo od duine tranja i njegova intenziteta. No odmah napomena; trali vi ili brzo hodali razlike u potronji su tako male da nije vrijedno spomena. Budui da je 0,5 kg sala jednako 3600 kcal, vi trebate trati ravno 35-36 milja ili 56 km da izgubitre tih 0,5 kg! Hoete li to u komadu ili na rate ovisi o vama ali raunica je vrlo jednostavna. Mnogi misle kako maratonac krasno gubi tjelesnu masu, ali to je optika varka. On za vrijeme utrke izgubi 3-5 kg ali to je uglavnom tekuina. Za par dana sve povrati natrag i nema vie od 0,5 kg gubitka! Mnogi misle da tranjem na distancu od 5 milja gube vie kalorija nego da tu distancu brzo hodaju. Naravno, to je pogreno. Naime, duga trka primjerice na 22 km ili vie moe podii metabolizam na viu razinu ali to traje samo kratko vrijeme. Zanimljivo je da se trkai ne vau ali zato kupuju majice i drugu odjeu za jedan broj manje pa dobro znaju kad stvari ponu zatezati da je vrijeme za redukciju. Kakva je razlika u odnosu na brzo hodanje? injenica jeste da brzo hodanje sagorjeva vie masnog tkiva od tranja jer se radi o preteito aerobnoj disciplini koja troi vie kisika ali ukupno gledajui potronja je na kraju vea kod tranja. Gubitak tjelesne mase nastaje jedino sagorjevanjem vie kalorija nego ih dnevno unesete u tijelo. Jednostavno dakle nema drugog naina!. Kod toga uope nije vano je li kalorije potjeu od masti, ugljikohidrata ili ak od proteina. Mnogi ljudi tu injenicu nee prihvatiti. Ima jo jedna stvar koja mnoge buni; ne gubi se najvie kalorija za vrijeme intenzivnog treninga nego nakon njega! Vi moete natjerati tijelo da posegne za energetskom rezervom tj masnim tkivom (salom) jedino tako da prethodno skurite sve zalihe energije iz krvi i miia! Kad se to dogodi metabolizam je stavljen pred gotov in (nema energije) i tjelesna sklopka se okrene u potronju masti. Malo intenzivnije hodanje moe potroiti 100 kcal/milju (milja=1,6 km) ili oko 300 kcal/sat i to se nikako ne moe zanemariti. Ako dakle hodate 2 puta dnevno po 1 sat vi moete potroiti oko 600 kcal. Ako tako izdrite mjesec dana vi ste skinuli ukupno 18000 kcal. Pretvoreno u salo to iznosi oko 2,5 kg i to bez napora, bez opasnosti za ivot i bez ikakvih drugih posljedica. No pored mravljenja imate i druge koristi; kondicioniranje sranog miia, poboljanje plunog volumena tj disanja (kad sjedimo diemo s 50% kapaciteta), regulirani krvni tlak, razina eera u krvi..itd. Kad vas netko upita to to znai ubrzani hod evo odgovora; to je hod brzinom 3 mph. Mnogi strunjaci se slau da je upravo ubrzani hod bolji od tranja, manje umara i donosi bolje rezultate na planu topljenja masnog tkiva. Zato mnogi ameriki treneri kau Walk, Don,t Run! Christine Gorman, ttrenerica enskog nogometnog tima iz Los Angelesa kae da njene igraice redovno tre brzinom 3-4 mph u trajanju od 30 minuta i to 5 puta tjedno! Optimum za
231

veinu obinih smrtnika jest najmanje 3 puta tjedno. Naravno, nee vam biti lako a nee biti odmah ni bolje, ali budite strpljivi i priekajte 2 tjedna. init e vam se da moete poletjeti. Rade noge, rade lea, radi srce i krvoilni sustav ali nedovoljno rade ruke. Upravo zbog toga nabavite utege po 6 kg ili ako ste stariji po 3 kg i nastojte vjebati kad god se ukae dobra prilika. Hodanje je dakle izvrsno za obine prosjene ljude koji ele kako tako kontrolirati svoju tjelesnu teinu. to ee i to vie hodanja, to bolje! Kada su pitanju stariji ljudi, hodanje je bolje od drugih opcija jer osim kretanja, oi vide novi prostor i nove ljude. elite li dakle imati dobro srce, skidanje teine uz hodanje je pravi lijek! Gore - dolje po stepenitu Svi se strunjaci i treneri slau da je od prirunih metoda za skidanje tjelesne teine osim hodanja i tranja najbolje koristiti stepenite. Ako ste skija i to onaj koji ide na snijeg preko vikenda, imate problem kondicije, neuvjebanih zglobova i veza. Najbolji nain osobito u urbanim sredinama da stanje popravite jeste da koristite stepenite. Gore i dolje do 7 ili desetog kata i tako vie puta tjedno. Ako pak postignete vii cilj uspon po 2 stepenice odjednom jo bolje! Ovaj aerobni trening izvrsno topi kalorije, a hod protiv gravitacije jedna je od najboljih vjebi za srani mii i kosti. Zanimljivo je da najvei broj ljudi takav trening izbjegava. Zato? Odgovore su pokuali dobiti znanstvenici u okviru Medical Centre, John Hopkins University u Baltimoreu ali bez veeg uspjeha. Ako postoji lift ljudi e uvijek radije ii liftom tako da se opravdano postavlja pitanje emu stepenite? Izgleda da ljudi uope ne shvaaju vanost kretanja, hodanja, penjanja jer da je to sluaj epidemije gojaznosti u SAD nikad ne bi bilo. Svaku redukciju kretanja ovjek prima mirno i bez ikakvog otpora a kad postane gojazan pita se kako se to moglo dogoditi Studija nainjena 2000 g na Harwardu (Alumni Health Study) ispitala je navike ljudi i stil ivota na 1000 ispitanika. Oni su utvrdili da i najmanja fizika aktivnost tijekom dana ima znaajnu vrijednost za zdravlje. Tako skupina ispitanika koja se redovno pjeke penjala na 20 kat zgrade, imala je za 20% manji rizik od modanog udara i drugih uzroka smrti u odnosu na kontrolnu. skupinu Svaka uprava tvrtke uinila bi mnogo za svoje zaposlenike kad bi na neki nain privolila ljude da idu stepenicama! .Primjerice, informatika tvrtka na petom katu daje samo jednu opciju stepenicama uz obrazloenje da se cijeli dan sjedi iza monitora i da e to kretanje biti jedino tijekom dana! Jedna dobra prijateljica koja stanuje u Zagrebu na VII katu, ostala je veoma iznenaena kad me je vidjela da pjeaim premda je lift bio na raspolaganju. Pomisao je vjerovatno bila tko je tako lud da pored lifta ide pjeice?? Eto, upravo trebate raditi na takav nain da svi misle kako ste vrknuti. Velika prednost stepenita jeste to u pravilu ima rukohvat sa strane pa se moe odmoriti a potom opet nastaviti. Nema opasnosti od povrede osim u sluaju ako neete preskakati ak po 3 stepenice. Trebam li spominjati da mnogi sportai pored bezbroj sprava za natezanje i istezanje koriste upravo stepenice? Britanske web stranice Village.Co.uk koje ocjenjuju pojedine metode fizike aktivnosti brojem sreka, dali su stepenitu 3 za kondicioniranje sranog miia, i 3 za skidanje tjelesne teine. U tekstu se
232

kae da je penjanje do 6-7 kata nekoliko puta tjedno razliitim tempom jedno od najboljih rjeenja za kontrolu tjelesne teine. Sputanje izvrsno uvruje zglobove, ligamente i reflekse. U drugoj fazi moete preskakati po 2 stepenice i gore i dolje mjerei pri tome puls sve dok ne postignete da se nakon napora srce previe ne uzbudi. Koliko treninga je zaista dovoljno za pokretanje gubitka tjelesne teine? Na to pitanje nije lako dati pravi odgovor jer to ovisi o cijelom nizu imbenika (dob, spol, teina,fizika kondicija itd). No kao pravilo koje se ponavlja na vie mjesta ove knjige jeste minimalno 3 puta tjedno po 30 minuta. Naravno, ako je moguie vie od toga jo bolje! Krajem rujna 2002 godine, po tom pitanju se oglasila i zvanina dravna institucija SAD - Institute of Medicine (CM), koji je preporuio da se fizika aktivnost u svrhu mravljenja povea na 60 minuta 3 puta tjedno srednjim intenzitetom to je 100% vie od ranijih preporuka koje je 1996 godine utvrdio US General Surgeon. Kao najbolja metoda spominje se brzo hodanje (brisk walking). Pojaani tempo prua velike anse ali predstavlja i veliki fiziki napor koji veina sljedbenika redukcijske dijete nee moi izdrati. Oito, takav odrezani limit nije ba za svakoga. Bez obzira da li odreeni reim fizike aktivnosti redovno provodite u praksi ili ne, nita se nee promjeniti ako paralelno s tom aktivnosti ne ide i restrikcija kalorija. Psiholoki gledano kod mnogih se u glavi vrzma ideja kako je nakon iscrpljujueg mara koji traje 60 minuta prva stvar koju treba nainiti jeste dobro se najesti! Naravno, takav pristup bi bio sasvim pogrean! Pristup koji omoguuje redukciju tjelesne teine je slijedei; smanjiti unos kalorija restrikcijom broja obroka i njihove veliine s jedne i poveati potronju energije fizikom aktivnosti s druge strane. Ako se kod izrade programa fizike aktivnosti kao i izrade jelovnika sluite amerikim softwareom, koristite se slijedeim konverzijskim kljuevima za pretvoriti funte u kilograme treba teinu podijeliti s 2,2 za pretvoriti ine u centimetre duinu treba pomnoiti s 2,54

Nije dovoljna samo aktivnost Mnogi od nas mrze tjelesno vjebanje; to nam je dosadno, glupo i nepotrebno oduzima slobodno vrijeme. Zato? Zato to bilo kakav trening ne uzimamo ozbiljno tj. mislimo u dubini svijesti da to niim ne doprinosi naem izgledu. Jednostavno, ne drimo do toga i ne elimo u to potroiti ni kune! Umjesto toga radije gledamo TV! Nesumnjivo da je takav stav potpuno pogrean i bez ikakve dvojbe je da fizika aktivnost bitno pomae naem zdravlju. No ne ini nas automatski mravim! Za mravljenje treba uiniti i neke druge stvari o kojima u ovoj knjizi upravo raspravljamo. Dakle, nije dovoljno nabaviti novu trenirku i svako jutro optrati poasni krug oko stambenog bloka. Jer u pravilu, kad uvidimo kako stvari stoje odustajemo! Evo nekoliko natuknica prije nego to promjenite va tvrdi stav: redovni trening je najlaki i najjeftiniji nain da se dobro osjeate,
233

trening je da barem za malo produite ivotni vijek da postanete mraviji i odrite dobar izgled dulje vrijeme trening uspjeno bilda miie ali ne eliminira masno tkivo ako ne trenirate za vrijeme mravljenja, neete izgubiti kilograme ako radite aerobne vjebe a jedete normalno pogreka! ako radite vjebe za abdiminalne miie, ne morate gubiti teinu bez kontrole prehrane trening nema nikakav smisao

Nemam vremena za trening - najgora je mogua floskula koju moete odgovoriti prijateljima i najbolji je dokaz da ste vrlo konzervativnih pogleda. Upravo takav odgovor ete dobiti od najveeg broja naih managera. Samo oni mudri su si dali namjestiti ureaje za trening bilo u stanu ili na poslu. Oni se naime ne bore samo s vikom kilograma nego i s stresom. Jaanje miine mase za mukarce nije samo pitanje snage i lijepog izgleda ve se poveanjem miine mase poveava stroj za spaljivanje kalorija. Zbog toga treba s treningom poeti polako i postupno s tim da se trajanje treninga i njegov intenzitet diu prikladno vaim fizikim sposobnostima.Postoje razne mogunosti za aerobni trening a to su plivanje, joggiranje, vonja biciklom ili intenzivni ples. No jedno ostaje kao trajni problem; uvoenje treninga nije samo kampanja ve dio strategije u promjeni naina ivota. Trening se preporuuje ak i trudnicama pa kad se one fiziki optereuju kako bi lake obavile svoju funkciju, zato i vi ne biste malo okrenuli va ivot? Je li dovoljan trening na biciklu? Bez obzira je li u pitanju mobilni na ulici ili stabilni u sobi, bicikl s okretanjem pedala, standardno je sredstvo za troenje vika kalorija. Mnogi ovo sredstvo podcjenjuju ali iskustvo kazuje da je, kada se pravilno koristi nezamjenjivo! Dovoljno govori i podatak da se za vrijeme ubrzanog pedaliranja u roku od 30 minuta skuri ravno 400 kcal to je u gornjem dijelu skale potronje. No 30 minuta treba izdrati! Vonja bicklom kroz prirodu prua dvostruko zadovoljstvo; gubitak teine i udisanje svjeeg zraka. Prednost vlastite sobe jeste blizina tua i mogunost komotnog ponaanja. Osim toga trening na sobnom biciklu moe se poduzeti u bilo koje doba dana kao sredstvo relaksacije od druge vrste aktivnosti. Jedna od najboljih aerobnih aktivnosti jeste pedaliranje ne samo za troenje vika kalorija ve zbog sranog miia, cirkulacije i krvnog tlaka. Pedaliranje bicikla e poveati vau kalorijsku potronju na 2 naina; guranjem protiv otpora kotaa te gravitacije i drugi indirektno podizanjem metabolizma. Mnogi gubitai kilograma se boje bicikla da e intenzivna aktivnost poveati apetit. Na sreu najnovija istraivanja paljivo kontrolirane studije pokazuju da se kod gojaznih osoba apetit ne pojaava! ak suprotno; intenzivno pedaliranje tako da se na vama sve smoi, supresira apetit za nekoliko sati. Istraivanja su potvrdila porast bazalnog metabolizma pod uvjetom da se pedaliranje obavlja 30-40 minuta 3-4 puta tjedno. Slijedee zanimljivo pitanje; da li se zbog specifinog dranja tijela kod okretanja pedala troe samo neki dijelovi masnih naslaga? Odgovor je ne, troe se sve zalihe podjednako! Naime,
234

ako se ispituju pojedine mjere (opseg butina, ruku) nee biti razlika obzirom na lijevu i desnu stranu ili obzirom na gornje i donje dijelove tijela. Dakle, da ponovim nema ciljanog gubitka sala s nekih dijelova tijela kao to je primjerice mogue razvijati muskulaturu pojedinih partija tijela. Postoji razilaenje strunjaka oko brzine okretanja pedala; jedni tvrde da se optimalno teina gubi kod brzine od 50%VO2 maxa a drugi nastoje posao obaviti kod 65%VO2max-a. Precizni prorauni pokazuju da su rezultati priblino podjednaki. No ako nemate puno vremena onda se preporuuje bre okretanje pedala.. Uspostava ravnotee treningom! Sjedenje znai slaganje sala a tranje znai otapanje vika masnog tkiva. Stvari su prilino jasne i jo samo ostaje prei s rijei prei na djela. Zapravo dnevna fizika aktivnost koja na neki nain postaje obred koji se ne preskae osim u izuzetnim situacijama, ostaje ventil pomou kojeg se kako tako dri ravnotea ulaznih i izlaznih kalorija. Neki od zagrepana pripremili su i dvorane za tzv sqush (tenis uz zid) za koji smo na brojnim filmovima vidjeli da je jedno od najboljih sredstava za skidanje masnog tkiva. esto za takvu igru i nije potrebna posebna soba, ve neki improvizirani prostor. Naravno, kod mjerenja uinka takve igre kod koje odbijate loptice vaeg partnera nije vano koliko ste natopili znojem vas dres ve koliko ste koraka napravili. Cilj ste postigli ako se navaer sruite na krevet od umora i vrsto zaspete.esto su me pitali zato su profesionalni biciklisti tako mravi aludirajui na znoj koji na usponu curi u potocima. Odgovorio sam nije u pitanju znoj ve broj okretaja pedale! To je potronja energije a znoj se nadomjesti ve na prvoj usputnoj stanici kada se popije nekoliko boca izotonika. Hou jasno rei slijedee umjee balansiranja s ulazom i izlazom kalorija jedini je pravi klju za kontrolu tjelesne teine. Svi ljudi u urbanim sredinama pate od istog sindroma previe kalorija a premalo kretanja. Isti sindrom ima i gradski pas a rezultat je debljina. Kada treba pojaati potronju nastaje otpor. Najgore od svega jest to su prehrambene navike najdublje usjeene u svijest i tu su teke bilo kakve promjene. Ako dakle u dnevnom rasporedu aktivnosti imate vremena za izlazak na kavu ili na razgovor s prijateljem, onda nagurajte u taj raspored i 30 minuta intenzivne aktivnosti jeer to e vam se deseterostruko vratiti natrag. Naime, izbjee ete dijabetes, p'revenirat ete srani i modani udar, popravit ete sliku tzriglicerida u krvi, splasnut e vam krvni tlak, nee biti bolova u leima a malo je vjerovatno da ete dobiti osteoporozu. No najvanije od svega drat ete vrsto balans teine u svojim rukama. Mnogi su me pitali treba li biti aerobna ili anaerobna aktivnost? Aerobna aktivnost je svaka aktivnost koja obuhvaa velike miine partije a koja se dogaa produeno vrijeme (joggiranje, brzo hodanje, plivanje, cross country skijanje itd). Vrlo je poeljna jer osim troenja kalorija predstavlja zdravo kretanje u prirodnom okoliu..Anaerobna aktivnost obuhvaa trening na spravama koji je prvenstveno predodreen za podizanje miine mase. Ako postanete dovoljno fit pod utjecajem aerobnog treninga, tada vam ostaje i via faza koja se sastoji od dobro osmiljenih vjebi na spravama
235

Stupanj intenziteta fizike aktivnosti strunjaci prosuuju na vie naina a jedan od njih je i skala od 6 20..Tako primjerice imamo 6..odmaranje 7..vrlo lagano kretanje 8 .lake kretanje 9 -11..umjereno kretanje 12 -14kretanje srednjeg intenziteta 15 -16.. ubrzano kretanje 17 -18 .vrlo ubrzano kretanje 18 -19 . snano kretanje 20 kretanje maksimalnom snagom Naravno da od stupnja intenziteta kretanja ovisi i razina potronje kalorija. Kada specijalci krenu na usiljeni mar od 80 km to garantirano znai skidanje svog suvinog sala a na vazi se oituje kao minus nekoliko kilograma. Nadalje, sve ovisi i o duljini trajanja kretanja i zato ni jedna aktivnost nije ispod 30 minuta i ispod 3 puta tjedno. To je zaista minimum ispod kojeg nije vrijedno voditi evidenciju. Ostaje otvoreno pitanje da li upranjavati estoki tempo aktivnosti ili ne? Premda teoretski izgleda da je to sasvim svejedno, vjerujte nije! Intenzivnija aktivnost bez obzira kakve vrste bila, ima cijeli niz prednosti; bez sumnje ona troi 2-3 puta vie energije od aktivnosti prosjenog intenziteta i najzad takva aktivnost znatno poboljava potronju kisika (aerobna aktivnost) to je vrlo vano. Dakle, to god radili, kako god se kretali neka to bude snano i brzo! Na kraju ne bi trebalo spominjati kolika je to prednost za zdravlje kirvoilnog sustava i srca. Oito dosadanja pravila koja su nastala na bazi prevencije kardiolokih problema vie ne odgovaraju potrebama. Novo pravilo za aktivnost trebalo bi biti 2000 kcal/tjedno to podrazumjeva vrlo ivu aktivnost. Zdravi mukarac graen je od 40% muskulature a ene imaju 8% manje miine mase. Najvea greka koju uvijek iznova rade autori raznih redukcijskih dijeta jeste kad pretjeraju s reimom mravljenja i doe do gubitka muskulature jer time zapravo raste nemogunost tijela da spali masno tkivo. To se moe rei i ovako: trening gradi miinu masu vie miia spaljuje vie masnog tkiva to manje masti, to laki trening trening gradi miinu masu itd

Dakle, nemojte nikad govoriti o gubitku tjelesne teine ve o gubitku masnog tkiva! Budui da su miii jedino mjesto gdje se otapa masno tkivo, vodite rauna da vam se miina masa ne smanjuje nego poveava. Prije stupanja u nekim reim ili program za redukciju masnog tkiva, pazite da ne doe do troenja miine mase.

236

Profesorica Kineziolokog fakulteta u Zagrebu dr Marjeta Miigoj-Durakovi predlae odgovore na najmanje 3 pitanja prije nego se pristupi nekom od redukcijskih programa vjebanja: hoe li tjelesno vjebanje uvjetovati jo vei energijski unos hranom? mjenja li poveani intenzitet treninga ukupni dnevni utroak energije? mjenja li tjelesnu masu i sastav tijela?

Da biste odgovorili ma ova pitanja, morate dobro poznavati svoje tijelo a nije zgoreg konzultirati se s lijenikom koji vas prati. Naime, netko na poveani pritisak treningom reagira poveanim apetitom a netko supresijom apetita. Vae je da otkrijete kojem tipu pripadate. Reference
Miigoj-Durakovi Marjeta: Uloga tjelesnog vjebanja u redukciji pretilosti, Medix 44, 2002 Milanovi D. Heimer S. Juki I: Dopunski sadraji sportske pripreme. Zbornik radova, Zagreb, 2002 Hass CJ, Garzarella L, de Hoyos D, Pollock ML. Single versus multiple sets in long-term recreational weightlifters. Med Sci Sports Exerc, 2000, Jan;32(1):235-42 National Strength and Conditioning Association, Essentials of Strength Training and Conditioning, Human Kinetics, 2000, 2. Kulier I. Prehrana vrhunskih sportaa, Impress Zagreb 2001 American College of Sports Medicine, American College of Sports Medicine Position Stand on Progression Models in Resistance Training for Healthy Adults. Medicine and Science in Sports and Exercise; 2002, 34(2): 364-380 Covert Bailey: The Fit-orFat Target Diet, Houghton Miffin Co Boston 1984 American College of Sports Medicine, Principles of Exercise Prescription, William & Wilkins, 1995. 5. Bompa, T.O., Periodization of strength: the most effective methodology of strength training, National Strength and Conditioning Association Journal, 1990,12(5), 49-52. Fleck, S.J., Kraemer, W.J., Strength Training For Young Athletes, Human Kinetics Publishers. 1993. Fleck, S.J., Kraemer, W.J). Designing Resistance Training Programs, Human Kinetics Publishers., 1997, 2. Naughton, D., (The strength wave, National Strength and Conditioning Association Journal, 1991. 13 (5), 36-37. Pearl, B., Perry, L.R.,). Bill Pearl's Keys to the Inner Universe, Commercial Printing Co., Inc.. 1982 Schwarzenegger, A., Arnold Schwarzenegger Encyclopedia of Modern Bodybuilding, Simon & Schuster, Inc..1985 Shellock, F. G., Prentice, W. E.,. Warming-Up and Stretching for Impoved Physical Performance and Prevention of Sports-Related Injuries, Sports Medicine, 1985, 2: 267-278.

237

Starkey, D.B., Pollock, M.L., Ishida, Y., Welsch, M.A., Brechue, W.F., Graves, J.E., Feigenbaum, M.S.). Effect of resistance training volume on strength and muscle thickness, Medicine and Science in Sports and Exercise, 1996, 1311-1320. Thompson, C.W., Floyd, R.T., (). Manual of Structural Kinesiology, Mosby-Year Book, Inc., 1994, 12.

238

Glava jedanaesta

MRAVLJENJE I UMJETNA SLADILA


Ovisnost o slatkom - Umjetna sladila ulaze na velika vrata - Aspartam promjenio slatku viziju - Acetosulfam K (Sunnete) Polioli, slatki alkoholi - Umjetna sladila u redukciji tjelesne teine

239

Ovisnost o slatkom Ako se uzmu u obzir statistiki podaci o potronji eera u SAD onda se moe vidjeti kakvo je kobno njegovo djelovanje na tjelesnu teinu. Tijekom 1986 godine u ukupnom kalorijskom dnevnom unosu, doprinos eera bio je 11% a tijekom 2000 godine on iznosi 18%! Najvei dio tog eera unese se skrivenim eerom iz raznih osvjeavajuih napitaka. Na tipinoj 2000 kcal prehrani to iznosi 300 kcal ili preraunato 14 liica dodanog eera potpuno nepotrebno, dakle onog eera koji odlazi u masne naslage. Ispitivanja su pokazala da se ovjek raa s potrebom za slatkim. Pokazalo se nadalje da se ta potreba moe zadovoljiti i drugim sredstvima a ne samo eerima. Mnoge tvari iz prirode, a meu njima i neki otrovi imaju slatkast okus. Vrijeme eera kao sredstva za zaslaivanje sve vie prolazi, najvie zbog nepotrebnih kalorija i karijesa u djece a umjetna sladila na velika vrata ulaze u na svakodnevni ivot kao vrlo solidna malokalorijska zamjena. Doivljaj slatkog (kao i slanog) individualno je svojstvo svakog pojedinca, pa to je za vas jako slatko za nekog drugog moe biti nedovoljno! Dok je eer namirnica, umjetna sladila su aditivi bez kalorijske vrijednosti ili sa simbolinim sadrajem energije Prije poetka prie evo vane definicije; nutritivna sladila, eer, med, sirupi, aspartam su one namirnice koje ulaze u metabolizam ovjeka te imaju energetsku vrijednost i sladki okus, a ne-nutritivna sladila su sve one druge tvari koje su doputene u svrhu zaslaivanja a ne ulaze u metabolizam ovjeka (saharin, ciklamati). Za eer kao namirnicu, nasluali smo se svakakvih naziva, a posljednjih desetak godina u pravilu se koristi atribut "bijela smrt". To jest rafinirana namirnica koja izuzev slatkoe donosi i nepotrebne kalorije, to jest tipini industrijski proizvod koji se dobiva ekstrakcijom sladora iz repe ili eerne trske, ali sve su optube osim onih za karijes - izmiljene! Zatim, potpuno su neosnovane optube da saharoza izaziva eernu bolest, bolesti krvoilnog sustava ukljuujui i infarkt, gojaznost, hipoglikemiju, hiperaktivnost djece itd. Temeljita ispitivanja konzumnog eera koja su obavljena osamdesetih godina u SAD, dovela su do toga da se oglasi svemona FDA specijalnim priopenjem koje kae; "osim za karijes u djece, nema nikakvih dokaza da eer kao namirnica predstavlja bilo kakav zdravstverni rizik u sluaju konzumiranja uobiajenih koliina i na uobiajeni nain". Zbog loeg imia eera, krivicu su morale otrpiti i sve one namirnice slatkog okusa gdje je eer jedna od sastavnica (kolai, bonboni, napici itd). eer i dalje ostaje namirnica koju treba izbjegavati najvie zbog nepotrebnih kalorija. To je tipini sluaj gdje znanost (na temelju argumenata) pokazuje jedno a ljudi vjeruju u neto sasvim drugo! Umjetna sladila ulaze na velika vrata Prije desetak godina nitko (osim u krajnjoj nudi) nije htio koristiti umjetna sladila pod motom da se radi o "istoj kemiji". Sada se ta kemija toliko udomaila da se nalazi na svakoj blagajni samoposluge, pa je posve normalno da ovjek u lokalu sladi kavu tableticama a ne eerom. Zbog istog razloga gotovo su nestale s trita kocke eera
240

koje su nekad bile normalni dio svakodnevne opskrbe domaica. Kako bilo da bilo, umjetna sladila su definitivno ula kako na na stol tako i u na eludac. Trebamo slatko bez kalorija i to je glavna prednost zamjena za eer, a radi se o zamjenama koje bi mogle vremenom potpuno izbrisati svoj uzor - eer! Prvo sladilo vrlo udne sudbine bio je saharin koji se na sceni nalazi preko 100 godina, koji sladi oko 200-700 puta vie od eera i koji ima svoje velike uspone i padove. Unato tome i danas ga moete nabaviti u ljekarnama! Otkriven je davne 1879. godine i predstavlja organsku komponentu dobivenu sintezom iz nafte. Ako je netko ivio dobro, onda je ivio od proizvodnje saharina sve do trenutka kad su bili objavljeni rezultati kanadskih ispitivanja koja su pokazala da navodno izaziva tumurozne tvorbe na mokranom mjehuru takora. I tada nastupa prava katastrofa koja se zove zaziranje javnosti od saharina, a trajalo je to desetak godina! Naravno, bile su pogoene i one posebne kategorije potroaa koje zbog bolesti moraju troiti ovo sladilo svakodnevno (dijabetiari). No za divno udo drugi struni radovi su anulirali one prve, pa je utvreno da saharin koriten u normalnim koliinama kao zaslaiva nije tetan po zdravlje ljudi i on se pojavljuje kao ptica feniks, ali sada u kombinaciji s ciklamatima (odnos 1:10), kako bi se izbjegao neugodan "metalian" okus. Dakle, nakon prvih 50 godina ivota, dola je druga "mladost" saharina. Njegova dnevna koliina je ograniena na 50 mg. Organizacija poznata kao JECFA odredila je ADI za saharin 5 mg/kg tjelesne mase dnevno. Bez obzira na starost i ogranienje, saharin je do sada najjeftinije i najrairenije umjetno sladilo na svijetu koje najvie koriste dijabetiari. Do sada nema nikakvih radova koji bi aludirali da dijabetiari zbog stalnog konzumiranja saharina poboljevaju od raka vie od ostale populacije. Ciklamati su doli znatno kasnije (1937) godine a i po slatkoi zaostaju tj. svega oko 30 puta su slai od eera. Na tritu SAD pojavili su se pedesetih godina u gaziranim napicima i dijetetskim pripravcima, ali komercijalni uspjeh nisu imali sve dok nisu kombinirani s saharinom u odnosu 1:10. U meuvremenu su se pojavila neka izvjea o karcinogenom djelovanju pa je stavljena njegova zabrana. Meutim 1982 godine Cancer Assessment Committee od FDA prostudirao je svu znanstvenu literaturu o ciklamatima i zakljuio da ciklamati nisu karcinogeni! Na temelju tog izvjea ali i drugih radova, Nacionalna akademija znanosti (National Academy of Science) objelodanila je 1985 godine povratak ciklamata na scenu. Navedena smjesa ciklamata i saharina zadrala sve do danas jer se tako najbolje gubi metalini naknadni okus saharina a zajednika slatkoa je vea nego pojedinana. Naalost, paranoja "kemijske kontaminacije" koja je zahvatila SAD, dovela je do optubi na raun ciklamata koje su vrlo sline onima za saharin tj. da izazivaju rak. Bilo je to dovoljno da se pod pritiskom javnosti skinu s liste onih aditiva koji su prepoznatljivi kao sigurni (GRAS) Ciklamati su inae odobreni za upotrebu u 50 zemalja svijeta Aspartam promjenio slatku viziju! Kada je rije o umjetnim sladilima, dugo vremena nije se mogla nainiti nikakva usporedba jer je saharin bio usamljeni jaha na horizontu; pojavom aspartama, sve se izmjenilo tj. doli smo do saznanja da zamjena za eer
241

moe biti bez ikakvih negativnih senzacija u ustima tj. gotovo idealna. Dipeptid aspartam je otkriven u SAD relativno kasno tj. 1965. godine, i vrlo dugo je ekao komercijalnu promociju, jer se plaao ceh negativnog javnog mnjenja od saharina. Premda slubeno od strane FDA odobren za uporabu 1981. godine, dran je u ladici zbog paninog straha da se ne bi dogodilo neto nepredvieno. U proizvodnju i izvoz u druge zemlje (Kanadu) krenulo se tek osamdesetih godina uz vie ogranienja. Prvo je bilo da se ne smije prekoraiti doputena granica (doza) od 34 mg/kg tjelesne teine. Kasnije je to poveano na 50 mg/kg tjelesne teine. Tek 1988. godine dodoputena je uporaba aspartama u napicima i sokovima, a njegova kvaliteta da sladi a ne izaziva probleme dovela ga je na pijedestal gdje se i danas nalazi. Godine 1996 FDA odobrava njegovu upotrebu u namirnicama i napicima a danas je registriran u 100 zemalja svijeta i zaslauje ravno 6000 prehrambenih proizvoda. Aspartam se sastoji od 2 aminokiseline od fenilalanina i aspartata te ima slatkou ija se snaga procjenjuje na 220 puta vie od eera. Aspartam za razliku od ciklamata i saharina predstavlja namirnicu a ne aditiv jer se u organizmu razlae kao i sve ostale aminokiseline. Prema tome on ima i energetsku vrijednost, ali zbog visokog stupnja slatkoe, njegove kalorije se mogu zanemariti. Drugo ogranienje odnosi se na fenilketonuriju tj. rijetku bolest kod koje se aspartam ne smije uzimati jer bi moglo doi do neeljenih posljedica. Upravo zbog toga na pakovanju s tableticama aspartama stoji odgovarajue upozorenje, a takvo upozorenje mora stajati i na svim namirnicama koje su zaslaene s ovim zaslaivaem. Ostaje dakle injenica da je aspartam za zdrave osobe doputeno sladilo univerzalne namjene (praci, tabletice i otopine). Najee se koristi tabletirana forma i to tako da jedna tabletica zamjenjuje liicu eera. ovjek ini sve da zadovolji silnu potrebu za slatkim.. No da se ne zavaravamo; napadi ekologista i drugih zelenih nisu mimoili ni aspartam, pa su tako devedesetih godina nastale udruge protiv aspartama a ovo sladilo koje je milijune ljudi spasilo vika kalorija proglaeno je opasnim karcinogenim. Pripisivano mu je da izaziva tumore na mozgu, psihike poremeaje (depresiju) itd.Uostalom tono prema ve poznatom i dobro uhodanom scenariju. To meutim nije smetalo da aspartam zauzme svoje vodee mjesto u tzv low calorie napitcima gdje se i danas nalazi. Acetosulfam K (Sunnete) To je kompleksan kemijski spoj (dimetil oksatiazin dioksid) ili sladilo novije generacije koje je oko 200 puta slae od eera s minimalnom kalorijskom vrijednosti (1 paketi svega 4 kcal) s tim da je 12 paketia jednako sladnoj sposobnosti alice eera. Oznaka K znai da u sebi sadri kalij. Slino kao saharin ima gorkast naknadni osjeaj u ustima, koji zapravo nita ne smeta kada se na njega navikne. Za razliku od aspartama vrlo je stabilan pa se moe koristiti za kuhane ili peene slastice jer ga visoka temperatura ne degradira. Posebno je prikladan za stvaranje raznih sladnih smjesa s drugim eerima i sladilima jer im podie stabilnost na visoke temperature dok se istovremeno gubi naknadni osjet u ustima. Koristi se ak i za zaslaivanje vakaih guma, proizvoda za sportae itd. Njegova dnevna doza je takoer limitirana na 15 mg/kg tjelesne mase, to znai da osoba teine 80 kg ne bi smjela prekoraiti 1200 mg
242

Polioli slatki alkoholi Sorbitol i manitol (polioli monosaharidi) koje esto moete dobiti u proizvodima bez eera, su ustvari alkoholni eeri koji se koriste kao sladila. Oba imaju 50-70% slatkoe eera ali imaju I blagi laksativni uinak koji nastupa kad se pretjera s dozom.(vie od 50 g za sorbitol i vie od 20 g za manitol). Ovdje jo spadaju ksilitol i eritritol koji se rjee koriste uz napomenu da je ksilitol sladak priblino isto kao i eer.. Prikladni su za bonbone, vakae gume i neke druge slastice oznaene kao low calorie. Prema meunarodnoj kategorizaciji spadaju u nekodljive tvari te imaju status GRAS. U normalnim okolnostima polioli imaju 4 kcal/gram dakle kao ugljikohidrati, ali budui se ne apsorbiraju i metaboliziraju direktno ve nakon fermentativne razgradnje u crijevima pasivnom difuzijom, njihova energetska vrijednost je znaajno smanjena (manitol 1,6 kcal i sorbitol 2,6 kcal/gram). Kada se dakle dodaju u smjesu, slade ju ali ne donose kalorije. Osim toga ne provociraju inzulin jer imaju niski glikemijski indeks i ne izazivaju karijes. Sukraloza (Splenda) Je umjetno sladilo (triklor-galaktosaharoza) novije generacije koje je neprobavljivo premda se dobiva posebnim postupkom iz stolnog eera. Slai je od eera 600 puta, to namee prilino veliki problem razreivanja do konzumnog oblika. Nema energetsku vrijednost jer jednostavno prolazi mokraom gotovo nepromjenjeno van. Otporna je na visoke temperature (kuhanje i peenje) pa se moe kombinirati s drugim sladilima ovisno o namjeni. Sukraloza je odobrena za upotrebu 1998 godine kao sladilo u tableticama za kunu upotrebu, a odmah zatim i u osvjeavajuim napicima i smrznutim desertima (sladoled). Do sada je objavljeno 110 studija koje sve potvruju nekodljivost sukraloze kao umjetnog sladila tj. nema toksina ili karcinogena svojstva. JECFA je poveala ADI s 3,5 mg/kg tjelesne teine na 15 mg/kg tjelesne teine, to je dokaz nekodljivosti ovog umjetnog sladila. Alitam Umjetno sladilo u tableticama za kunu upotrebu bez ikakvog gorkog ili metalinog naknadnog okusa, slae je od saharoze 2000 puta i predano na registraciju FDA jo davne 1986 godine. Kemijski gledano radi se o kombinaciji 2 aminokiseline (aspartinske i alanina). Kada se uzme na usta 722% se uope ne apsorbira ve proe fecesom van, a ostatak od 78-92% se hidrolizira i ulazi u metabolizam kao i ostale aminokiseline. Zbog nekompletnog metabolizma ima izvrsnu energetsku vrijednost od svega 1,4 kcal/gram. Zbog izuzetno visoke slatkoe ova se energetska vrijednost moe gotovo potpuno zanemariti.Tijekom 1995 godine JECFA je zakljuila da alitam nije karcinogen i nije toksian, ali se ADI oekuje sve do ove godine. Pretpostavlja se da bi doputena dnevna koliina ovog umjetnog sladila bila na razini 0,34 mg/kg tjelesne teine. Za sada je odobren za upotrebu u Australiji, Novom Zealandu, Meksiku i Kini Iz tih zemalja nema nikakvih negativnih povratnih informacija.

243

Stevia za mravljenje? Sladilo biljnog podrijetla a dobiveno je iz plodova obitelji krizantema (blisko kamilici) koje je 200-300 puta slae od eera pa bismo mogli upotrijebiti izraz izuzetno slatko. Ima lagani okus na sladi (liqorice) to bi svakako trebalo zadovoljiti djecu, ali daleko je vanije zapravo da nema energetske vrijednosti i da ne pobuuje luenje inzulina zbog ega bi se idealno moglo uklopiti u sve redukcijske dijete. Ne moe biti podloga za rast bakterija i prema tome ne izaziva karijes u djece Budui da su umjetna sladila zabranjena u Japanu, ovo biljno sladilo je veoma omiljeno a Japanci su i najvei uzgajivai te biljne vrste na svijetu..Sladilo je izgleda nekodljivo i do sada jo nije dolo pod udar ekolokih pokreta. Zanimljivo da su stevia i steviozidi zabranjeni u SAD i smatraju se adulterantom tj svaki proizvod zaslaen steviom smatra se falsificiranim! Stevia je zabranjena i na podruju EU Stevia dolazi u vie raznih oblika; zeleni prah, smei tekui ekstrakt s jakim mirisom na sladi i kao bijeli prah. Komercijalno se najee koristi kao bijeli prah. Zbog visoke slatkoe najmanja mrvica je ljudima preslatka pa se preporuuju razne varijante razreivanja osobito u tekuem obliku kada se dozira brojem kapi. Stupanj slatkoe najbolje ilustrira slijedea usporedba jedna ajna liica tekueg ekstrakta jednaka je po snazi - alici eera! Umjetna sladila u redukciji teine Sladila su samo kemijske zamjene za eer i tako bi ih trebalo gledati! Ona samo imitiraju sladak okus eera ali bez kalorija ili s vrlo niskim iznosom kalorija koje se mogu gotovo zanemariti.Nezgoda je u tome to mnogi smatraju da jednostavnom zamjenom eera u kavi mogu rjeiti problem vika kilograma. Naravno, to je slatka iluzija! Sladila su izvrsno pomono sredstvo i u te svrhe su napravljeni, ali mravljenje je mnogo kompleksniji problem koji sama sladila nikako ne mogu rjeiti. Prema tome nije upitno da li koristiti umjetna sladila u reimu mravljenja ili ne. Kada se sladila koriste na propisan nain i sukladno preporuenim koliinama, ne ugroavaju zdravlje a najbolji dokaz da je tako jesu dijabetiari koji su ivotno vezani za umjetna sladila. ,Zbog visoke koncentracije sladila podiu prag osjetila za slatko i onda kada se prekine s konzumiranjem, korisniku izgleda kao da vie nita nije dovoljno slatko. Slian problem imaju djeca naviknuta na mnogo slatkog pa su stalno u potrazi za neim jaim. Postoje neka istraivanja koja kau da sladila pojaavaju apetit, ali to jo nije dovoljno valorizirano. to se tie povezanosti saharina i ciklamata za pojavu raka, danas su stvari prilino jasne jer su u meuvremenu nainjene brojne studije meu kojima se osobito istie ona 1979 godine koju je proveo National Cancer Institute iz SAD. Iz nje proizlazi definitivni zakljuak da ljudi koji koriste umjetna sladila nemaju nimalo vei rizik dobivanja raka mokranog mjehura od ostalih ljudi koji nikada ne koriste sladila,..
244

Aspartam ija je uporaba dozvoljena 1981 godine, ne izaziva tumore mozga kako je sugerirano od strane tiska u periodu od 1975-1992 godine. Naime, poveana pojava takvih tumora u SAD poela je 8 godina prije nego se na tritu pojavio aspartam! Statistike podatke koji su to demantirali lansirao je NCI u zvaninom izvjeu. Od 1985 godine pojavnost tog oblika raka jenjava a osjetno je smanjena u periodu 1991-1993 godine. Upravo u to vrijeme je potronja svih oblika aspartama je poveana. Za sada nema zvaninih znanstvenih radova objavljenih u relevantnim strunim asopisima koji bi govorili u prilog poremeaja zdravlja izazivanog koritenjem aspartama Sasvim sigurno da se tijekom reima mravljenja sladila mogu koristiti i na mnogo drugih naina a ne samo za zaslaivanje kave. Vone salate, slatko pecivo, vone kreme (parfei) I kolai izvrsno se mogu obraditi kombinacijom umjetnih sladila. Ve sada pijete brojne niskokalorine napitke koji su zaslaeni aspartamom i drugim sladilima (low calorie drinks). Postoji primjerice Coke light i drugi gdje je energetska vrijednost takvih napitaka znaajno smanjena u odnosu na izvorni oblik (Coke clasic) Na namirnice koje se koriste u svjeem stanju, moe se stavljati bilo koje od spomenutih sladila. Aspartam u prahu se dodaje nakon to su namirnice peene ili kuhane dok se kombinacija saharina, ciklamata i acetosulfama K moe stavljati u namirnice koje e se pei ili kuhati. Meutim, kada se proizvodima za peenje dodaju sladila treba raunati na manji volumen tijesta, zbog ega se preporuuje kombinacija eera i sladila. Dakle, kombinaciju sladila moete nabaviti u gotovom obliku ili kombinaciju moete nainiti sami. Izbjegavanje eera se vremenom pretvori u paranoju (kao i kod masnoa) ali nigdje ne pie da ponekad ne moete neto zasladiti eerom ili ak kombinacijom eera i umjetnih sladila. Hou rei,, svako pravilo koje se shvati bukvalno nije dobro! Ako u 90% sluajeva kavu zasladite tableticama, nita se nee dogoditi da jednu kavu zasladite eerom. Na pripovijesti kako umjetna sladila nisu korisna kod mravljenja, evo jednog dobrog primjera; primjerice vi dnevno pijete oko litru Coke Clasic koju zamjenite s istom koliinom Coke Diet. Vi ste smanjili dnevni unos energije za 480 kcal to iznosi 3360 kcal/tjedno ili 13440 kcal/mjeseno! Sav taj viak kalorija otiao bi u va zadnji kraj tj u salo! Rekao sam da umjetna sladila zamjenjuju eer u bukvalnom smislu dakle bijeli prah koji sipamo na kolae, u kavu, vone salate itd. Ali sladila mjenjaju i brojna druga sladna sredstva koja podiu razinu inzulina u krvi a za prosto oko su nevidljiva a to su kukuruzni i maltozni sirupi sve prisutniji u osvjeavajuim napicima i smrznutim desertima. Neemo ni spominjati da umjetna sladila ne izazivaju karijes kao eer i ne podiu razinu inzulina u krvi.a to je jako vano zar ne? Naravno, ne treba pretjerivati jer zbog ljudske prirode, prednost umjetnih sladila brzo se moe istopiti ako ne slijede i druge otre restriktivne mjere. Ako krenete u supstituciju eera samo na 2 pozicije dakle kod napitaka za osvjeenje i kod kave, zasigurno e doi do pomaka u redukciji tjelesne teine. Ali, ne lezi vrae, redukcija na jednoj strani mogla bi znaiti poveanje drugih ugljikohidrata visokog glikemijskog indeksa koji vam se uvuku na drugoj strain! To je jedan zanimljiv paradoks na koji su upozorili psiholozi.
245

Zatim, tu je i vrlo jaka predrasuda da je konzumiranje eera glavni razlog debljanja! .Iz tog slijedi ako makne eer iz hrane, rjeio si problem! Kod toga se naravno potpuno zaboravlja da su i drugi ugljikohidrati na isti nain donatori kalorija. Slijedea psiholoka stvar na koju ljudi nasjedaju jeste natpis bez eera koji po njihovom ubjeenju predstavljaju automatsko mravljenje. No i to je kao i mnoge druge stvari optika varka koja gotovo nita ne znai. Naime, nitko drugi nee nita nainiti za vau debljinu ako vi sami ne uinite! Da ponovimo; ovjek je izmislio zamjene za eer bez kalorija ali ne zato da spasi ovjeanstvo od debljine, ve da smanji generalni dnevni unos kalorija. On je u tome uspio to znai da su umjetna sladila sjajna stvar koja meu ostalim alatima ine samo dio strategije mravljenja. Ima jo neto; to slae to tee! Naime, klinika istraivanja su pokazala da ljudski prag zasienja (set point) nije fiksiran ve se ovisno o ukusu namirnica moe pomjerati i to uglavnom prema gore! Ukusnija i obilnija jela prireena od pravih majstora podiu prag i to je juer bila donja granica sutra vie nije! Iz toga jasno proizlaze sve nezgode i zdravstvene posljedice zbog preobilne prehrane. Da vas podsjetim da gotovo identino reagira pas; dok je bio na par kostiju i grkljana jednom dnevno, imao je savrenu kondiciju i izgled, a hranei se preobilno (ljudskom hranom) postao je debeo i apsolutno nesposoban za veselo jurcanje isto kao i ovjek. Evo, jo jedan primjer; kau da je rimsko carstvo propalo zbog bakanalija! Bez obzira je li tako bilo ili ne, prehrana moe postati opasna kad donosi previe kalorija. Uzimajui umjetna sladila umjesto eera, ovjek vara tijelo, ali tijelo je graeno da prepozna njegove trikove I uvijek iznova iznenauje svojim reakcijama.

Reference
Bartoshuk LM, Beauchamp GK. Chemical senses. Ann Rev Psychol. 1994;45:419-449. Anderson G. Sugars and health: a review. Nutr Res. 1997;17:1485-1498. Toxicological Principles for the Safety Assessment of Direct Food Additives and Color Additives Used in Food. Washington, DC: Food and Drug Administration, Bureau of Foods (now Center for Food Safety and Applied Nutrition); 1982. National Technical Information Order No. PB83-170696. Glinsmann W, Park Y. Perspective on the 1986 Food and Drug Administration assessment of the safety of carbohydrate sweeteners: uniform definitions and recommendations for future assessments. Am J Clin Nutr. 1995;62(suppl):161S-169S. Gibney M, Sigman-Grant M, Stanton J, Keast D. Consumption of sugars. Am J Clin Nutr. 1995;62(suppl):178S-194S. Food labeling: mandatory status of nutrition labeling and nutrient content revision, format for nutrition label. Federal Register. January 6, 1993;58:2079-2173. Davis E. Functionality of sugars: physicochemical interactions in foods. Am J Clin Nutr. 1995;62(suppl):170S-177S. National Academy of Sciences, Institute of Medicine. Dietary Reference Intakes for Calcium, Phosphorus, Magnesium, Vitamin D and Fluoride. Washington, DC: National Academy Press; 1997. Hanover L, White J. Manufacturing, composition, and applications of fructose. Am J Clin Nutr. 1993;5 (suppl):724S-732S.

246

Shi X, Schedl H, Summers R, Lamber G, Chang R, Xiz T, Gisolfi G. Fructose transport mechanisms in humans. Gastroenterology. 1997;113:1171-1179. Rumessen J. Fructose and related food carbohydrates: sources, intake, absorption, and clinical implications. Scand J Gastroenterol. 1992;27:819-828. Uusitupa M. Fructose in the diabetic diet. Am J Clin Nutr. 1994;59(suppl):753S-757S.

247

Softwerska podrka mravljenju

GENESIS

for windows 6,0

Program za kontrolu teine i izradu jelovnika HRVATSKA BAZA PODATAKA 12.000 NAMIRNICA!
Srce svakog programa je njegova baza podataka a ovdje je sloeno sve to vam treba za izradu kvalitetnih jelovnika; od kruha, juha, mesa, variva, zaina i salata pa do slastica, kave i alkoholnih pia. Tekstualni i grafiki dio u nekoliko varijanti s izvrsnim ispisom i mogunou prijenosa podataka u druge programe (Excel, PowerPoint). Premda izuzetno velika (12.000 namirnica, sirovina i dodataka) hrvatska baza podataka se lako moe proirivati vlastitim nadopunama. Ona je sloena logikom osobe koja eli brzo postii cilj, pa je sve podreeno upravo vremenu i uinkovitosti. Bazu se moe pozivati prema nazivu namirnice ili sirovine ili po kodu ili prema skupinama. Zajutrak, ruak, meuobrok i veera mogu biti sloeni i analizirani u roku od desetak minuta! Krajnja svrha jest da tono znate to stavljate u usta, koliko kalorija to ima i od ega kalorije potjeu! Genesis mjeri energiju ali brine i o zdravlju! Ono to malo koji drugi slian program ima jeste broj analitikih podataka; za svaku jedinicu preko 100 nutrienata! To je svakako temelj za solidnu kompjutorsku simulaciju! Ne samo da ete dobiti ukupne masnoe ve i njihovu strukturu, kolesterol, omega-3 itd. Kod proteina ete dobiti sliku esencijalnih aminokiselina i bioloku vrijednost obroka! Novina ovog programa jeste da se po prvi puta u obzir uzimaju promjene pod utjecajem kulinarne obrade pa ete tako dobiti odgovore na poziv sirovina kao KUHAN, PECEN, PRZEN, POHAN, OSUSEN, ODIMLJEN, SIROV, SUH, ZASLADJEN, ODMASTEN, PROKLIJAN, NADJEVEN, U STAKLENKI, U LIMENKI, NESLAN itd. To vam prua priliku vidjeti razliku izmeu kuhane, peene, pohane ili fritirane namirnice, izmeu ribe na rotilju i na leo! Izbor mogunosti je tako velik da ih nikada neete sasvim iskopristiti. elite li izraditi jelovnike za posebne dijete, za portae ili za specijalne postrojbe? elite li napraviti jelovnik mediteranske prehrane? elite li vidjeti koliko su vaa sirovina ili gotov proizvod u jelovnicima jeftiniji ili skuplji od vae konkurencije? GENESIS tedi vrijeme i novac! Jedina baza podataka koja sadri sve prehrambene sirovine, prehrambene dodatke (vitamine, minerale), zaine i aditive, jedini software koji nudi sve odgovore. Od tropskih do mediteranskih jela, od fast food-a do slavonskog obanca i sarme. Sve na jednom mjestu! Rjeenje je GENESIS! Kontakt: tel: 1 6688 611

248

NADZORNIK TJELESNE TEINE


for Windows
mali program velike snage s hrvatskom bazom podataka

____________________________________________
1./ Podeavanje energetskih potrebe organizma 2./ Preporueni unos hranjivih tvari u odnosu na spol, dob tjelesnu masu 3./ Podeavanje vrste aktivnosti i intenziteta 4./ Optimira i izrauje jelovnike prema zadanim parametrima 5./ Slae pojedine obroke na temelju izbora namirnica 6./ Analizira obroke energetski (tekstualno i grafiki) 7./ Usporeuje dobivene obroke prema preporukama (RDA) 8./ Priprema dnevni i tjedni plan prehrane 9./ Pretrauje hrvatsku bazu podataka 10./ Ima opciju upozorenja maksimalne vrijednosti 11./ Ima bogatu help funkciju 12./ Ima print funkciju iz svih pozicija 13./ Moe mjenjati boje podloge 14./ Ima i druge standardne opcije

IZRADA JELOVNIKA ZA MRAVLJENJE PO DOGOVORU Kontakt: tel: 1 6688 611


..

249

PLAN REDUKCIJE TEINE TEMPOM 1200 kcal / DNEVNO


Premda nije u pitanju drastina metoda restrikcije kalorija, ona uz pridravanje reima prua veliku sigurnost u konani rezultat tj u gubitak teine. Uz odgovarajue poznavanje problema mravljenja i prehrane ova dijeta nee dovesti do nikakvog deficita hranjivih tvari pa ni uobiajenih psihikih problema. Rezultati bi se trebali nazirati nakon 2-3 tjedna a ve nakon 4 tjedna, vaga e pokazati uspjenost postupka. Plan sadri preporuene malokalorine namirnice koje se mogu pripremiti na razne naine i pomona sredstva koja se dodaju s svrhom popunjavanja eluca, zatomljivanja osjeaja gladi i supresije apetita. Metoda je zgodna i za sve one osobe koje se plae povratka na staro stanje, dakle osobe koje su prethodno ile do pakla i natrag. Glavni obroci sastoje se od izbalansiranog doruka, ruka i veere te uz meuobroke. Dijeta je bazirana na posnom mesu i drugim malokalorijskim proizvodima meu kojima postoji ak i jedna slastica - shake na bazi voa i posebnih dodataka (mlijenih proteina).. Za doruak se koristi iskljuivo shake (frape) nainjen od vone podloge i dodataka (proteina sirutke), za ruak primjerice dolazi pljeskavica od usitnjenog pureeg mesa koja je peena na teflonskoj podlozi i malo salate od celera i mrkve. Poslije podne za meuobrok dolazi 1 narana a za veeru tjestenina s peenim patlidanom (na teflonu) i vona salata bez dodanog eera. Opisani jelovnik ima oko 1200 kcal pa ako je teko izdrati, onda je to za ljubav dobrog izgleda! Ako od dolje nabrojanih ideja za doruak, ruak, veeru i meuobroke sloite logian jelovnik priblino ete dobiti 1200 kcal Naravno od svega to je ponueno samo po 1 jedinicu!! Primjerice, 3 kuhana bjelanceta jajeta i aa gustog soka za doruak ili purea pljeskavica s grakom za ruak ili grah-salata s jogurtom za veeru. Kad kaemo logian jelovnik to znai odrezak od 150 g a ne od 300 g a povre ne punu zdjelu ve duboki tanjur do ruba. Shake se mjeri aom! Glavni dio za redukcijski shake koji omoguuje pjenastu strukturu (protein sirutke) posebno se nabavlja u malim vreicama i dodaje neposredno prije miksanja. Ljeti se u shake moe dodati i leda. Ideje za doruak: Shake od mjeanog voa, shake od kave, shake od vonog soka, 3 kuhana bjelanceta jajeta, alica zobenih posija s malomasnim mlijekom, 1 grapefruit, 1 narana, 1 prepeenac, 1 jogurt-bioaktiv, 1 banana itd. Energetska vrijednost doruka ne bi trebala prijei 250 - 300 kcal Ideje za ruak: Pljeskavica od pureeg mesa, alica guste juhe od graka, alica guste juhe od rajice, komad peenog bijelog mesa pileta bez koe, 1 riba na gradele, alica graha na salatu, telei odrezak na teflonu, alica kuhane rie, alica kuhanog povra, alica pilee juhe, komad kuhanog bijelog mesa peradi, komad sojinog sira-tofu..Energetska vrijednost ruka ne bi trebala prelaziti vie od 450-550 kcal Ideje za veeru: alica kuhanih pageta s umakom od rajice, komad pizze bez masnih dodataka, alica vegetarijanske salate, sendvi s unkom + jogurt , banana + jogurt, alica vone salate + prepeenac, 1 palainka s sirom mozzarella, alica kuhanog povra mjeanog + aa gustog soka itd. Energetska vrijednost veere ne bi trebala prjei 350 - 450 kcal Ideje za meuobrok: aa soka od rajice, aa prirodnog soka od narane, aa prirodne izvorska vode, par suhih smokava, 1 jabuka, 1 banana, par suhih marelica, par suhih ljiva. Naravno da je mogua kombinacija primjerice, aa soka i 2 suhe ljive..Energetska vrijednost meuobroka ne bi smjela prijei 100 kcal Sasvim je jasno da e ovisno o mati svaki korisnik programa dijete razviti svoj osobni plan i izvriti svoj osobni izbor namirnica. Kod toga se moe sluiti Prehrambenim tablicama pod nazivom to jedemo (istog autora) ili odgovarajuim softwerskim paketom (Genesis). 250

Jelovnici se mogu izraditi za 7 dana ili mjesec dana i to tako da se nikad ne ponavljaju ista jela. Treba naime voditi rauna da monotonija ubija korisnike bilo kakvih dijeta a osobito onih drastinih. Vano je da se postigne maksimalna raznovrsnost tj da iscrpljeni organizam primi sve potrebne hranjive tvari. Prema iskustvima Klinike Mayo u Rochesteru (SAD) ovakav plan redukcije tjelesne teine za inae zdravu osobu ne predstavlja nikakav zdravstveni rizik.

PLAN REDUKCIJE TEINE TEMPOM 1500 kcal / DNEVNO


Radi se o konfornijoj varijanti redukcijske dijete koja ne oskudjeva anergijom kao ona prethodna ali zato traje neto due vrijeme (45-60 dana). Mravljenje ovom dijetom je svakako sporije, no to nikako ne znai da se ne mogu postii zadovoljavajui rezultati. Masnoe su i dalje vrlo ograniene ali postoji vei izbor ostalih namirnica. Dodana je pokoja salata, dodane su juhe i neke druge uobiajene namirnice. Ova bi se dijeta mogla nazvati vrlo umjerenom i sigurno nije prikladna za nestrpljive tipove koji su eljni brzih (ekspresnih) rjeenja. I ovdje postoji podjela na 3 glavna i 2 sporedna obroka (meuobroka) pa emo dati ope ideje za formiranje jelovnika koji bi u kombinaciji trebali dati oko 1500 kcal/dnevno. Ideje za doruak: aa shake-a od jabuka + 1 banana, aa shake-a od jagoda + 1 banana, alica zobenih pahuljica s malomasnim mlijekom, sendvi s unkom + jogurt bioaktiv, 1 tamno pecivo + jogurt, alica crne kave + 1 komad peciva s sirom, 1 purea hrenovka u crnom pecivu itd Ukupna energetska vrijednost doruka ne bi smjela biti vie od 350 kcal Ideje za ruak: alica pageta s posnim sirom (mozzarella) + zelena salata, vegetarijanska 1 pljeskavica (lea) s ofurenom blitvom, alica pilee juhe, komad pileih prsa s rotilja + 1 kuhani krumpir, komad ribe (lososa) s gradela + ofurena blitva, grah crveni na salatu + pljeskavica od puretine, graak s mrkvicom + okruglica od peradskog mesa, juha od rajice, povrtna juha itd. Energetska vrijednost ruka ne bi trebala prijei 550-600 kcal Ideje za veeru: Komad bijele riba na gradele s povrem, ampinjoni s rotilja + pljeskavica od puretine (bijelo meso), alica smee rie + komad sojinog sira-tofu-a, 3 bjelanceta jajeta prena na teflonu + alica pinata, pageti s umakom od rajice, komad peene piletina bez koe + alica kuhane rie, alica zobenih pahuljica + jogurt bioaktiv, komad pizze bez masnih dodataka itd Energetska vrijednost veere ne bi trebala prijei granicu od 450 kcal Ideje za meuobroke: aa shake-a od mjeanog voa, jagoda, kave ili kiwi-a, 2 suhe marelice, 3 suhe ljive, 3 suhe smokve, 1 banana, 1 jabuka, 1 kruka, 1 jogurt itd

251