Obrazovanje u BiH Neupitna realnost obrazovnih sustava jeste njihova sporost.

Promjene u obrazovanju redovito su sporije od promjena u ostalim segmentima ljudskog djelovanja. To se odnosi i na metode kojima se koristomo u obrazovanju, i na sadraje koje obrazovanjem prenosimo. Naravno, to ima svojih dobrih ali i loih strana. kolovanje postaje masovno na sve viim razinama, a one za to najee nisu spremne.U generaciji naih baka/majki i djedova veina je svoje kolovanje zavravala u 11. godini (ako ga je uope i zapoinjala). U generaciji naih roditelja veina je kolu naputala s 15 godina, dok se ta granica u naoj generaciji pomakla na 19 godina. Veina nae djece koluje se do 21. godine. Generacija koja se raa danas kolovat e se bitno due, mnogi od njih i cijeli ivot. Za sljedee generacije to e biti standard. Veina e se kolovati cijeli ivot. Kvalitetu obrazovanja nuno je osigurati i vanjskom evaluacijom postignutih znanja, u srednjoj a moda i osnovnoj koli. Uspjeh nastavnika identian je uspjehu njegovih uenika, pa ga u nekom trenutku osim samog nastavnika mora procijeniti i netko neutralan. Nije dovoljno dolaziti svaki dan na posao, predavati svaki dan na isti nain, obrazovni sustav treba pronai nove tehnike predavanja kako bi uenika privukli ka znanju, a ne odbili. Na obrazovni sustav percipira se kao sustav u tekoj krizi, kako unutar samog sustava tako i izvan njega. Nastavnici su na samoj granici apatije i jedva ekaju ak i male pozitivne pomake. Roditelji o koli misle toliko loe da su spremni prihvatiti svaku promjenu (moda ak i promjene na gore; to je vrlo opasno). Uenici su esto toliko dezorijentirani da gotovo vape za nekim usmjerenjem. Sve je to veoma loe, ali je i pokazatelj velike spremnosti za promjene. S druge strane, kao velika prepreka promjenama vidi se sveope siromatvo. Naime, promjene su skupe i to je argument koji vlast esto koristi da opravda svoju neaktivnost. Meutim, ve smo ranije ukazali na to da male, najee siromane zemlje, jedinu ansu imaju ba u obrazovanju. (Siromana Irska obogatila se upravo uspjenim ulaganjima u obrazovanje.) Vlast koja to ne razumije, nego ulaganja u obrazovanje ostavlja za neka druga bogatija vremena, zapravo je nesposobna vlast koja nas nikada ni nee dovesti do tih vremena. Dakle, ini se da spremnost za promjene u obrazovanju postoji, te da im je glavna prepreka vlast, koja ne razumije njihovu vanost. Nita nije toliko skupo koliko je skupo loe obrazovanje. Nuni preduvjet svake uspjene reforme, pa tako i reforme naeg obrazovnog sustava jest spremnost za promjene. Ako veina aktera reforme nije za nju spremna i ako je ne prihvaa, reforma skoro sigurno nee uspjeti. Kakvi su nai izgledi u tom pogledu? Bez obzira, kakvi oni bili, nee se poboljati ako mi ne uinimo neto. Nastavnici i profesori, uenici i roditelji trebaju se udruiti i uestvovati zajedno kako bi uspjeli poboljati kvalitet obrazovanja u BiH.