You are on page 1of 77

SKUPINA 1

1. UVOD
1) Objasnite na nekoliko primjera što znači tvrdnja da model neke naprave posjeduje neka svojstva koja
sama naprava ne posjeduje.
U modelima otpornika, kondenzatora i zavojnice postoji trenutna promjena struje što u
stvarnom slučaju to i nije.
2) U kojim bi slučajevima vrijedio Kirchhoffov zakon struje za efektivne vrijednosti struja grana neke
mreže?
Kirchhoffovi zakoni vrijede za trenutne i srednje vrijednosti struja i napona te za njihove
linearne transformacije. Budući da određivanje efektivne vrijednosti nije linearna
transformacija (sadrži drugi korijen), za efektivne vrijednosti ne možemo primijeniti
Kirchhoffove zakone.
KZS bi vrijedio u istosmjernim mrežama gdje je I
ef
=I
sr
i u izmjeničnim mrežama građenim od
istovrsnih elemenata (samo L ili samo C).
3) Obrazložite vrijedi li KZN za Fourierove koeficijente napona grana neke mreže.
Vrijedi jer je integriranje linearna transformacija, a KZ vrijede za linearne
transformacije.
4) Petlju prožetu izmjeničnim magnetskim poljem indukcije b(t) tvore četiri otpornika po 1Ω . Efektivna
vrijednost struje petlje iznosi 1A. Odredite efektivnu vrijednost napona između priključnica A i B.
Napon se ne može odrediti jer je petlja prožeta magnetskim poljem pa
za nju ne vrijede KZ.
5) Pod kojim uvjetima vrijede Kirchhoffovi zakoni?
Trebaju vrijediti 4 postulata teorije mreža:
i) Dimenzije električnih naprava kao i od njih stvorenih mreža zanemarive su u
odnosu prema valnoj dužini koja odgovara najvišoj frekvenciji bitnoj za rad
razmatranih naprava odnosno mreža.
ii) Spojni vodiči između naprava beskonačne su vodljivosti i oko njih nema
elektromagnetskog polja.
iii) Rezultantni naboj svake naprave u mreži je jednak nuli.
iv) Nema magnetske veze između naprava u mreži.
6) U mreži prema slici a) izmjerena je struja kroz otpor R5=1Ω u iznosu od 2A. Koliki je napon na
otporniku R1=2Ω iste mreže otpora, ali uz premješteni izvor E=10V kako je prikazano na slici b).
( )
V U
A i R R i E
U V U
R
R R
5 2 5 . 2
5 . 2
2
1
1 2 1 1
6 5
· ⋅ ·
· → + ·
· ·
7) Promjenom napona
1
E
za
1
E ∆ struja
1
i
promijeni se za
1
i ∆ a struja
2
i
za
2
i ∆ . Odredite
promjenu struje izvora
1
E
ako se napon
2
E
promijeni za
2
E ∆ .
Teorija mreža – Ispitna pitanja
1
Tellegen
( ) ( ) ( ) ( )
2 2 1 1 2 2 1 1
i E i E i E i E ∆ − ∆ + ∆ − ∆ · ∆ − ∆ + ∆ − ∆
kako je
1
2
2 1 1 2
0
E
E
i i E E


∆ · ∆ ⇒ · ∆ · ∆
8) U mreži sa b grana napon i struja svake grane rastavljeni su u istosmjernu i izmjeničnu komponentu, što
znači da za k-tu granu vrijedi da je:
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) t i I t i
t u U t u
k k k
k k k
~
0
~
0
+ ·
+ ·
Čemu je jednak umnožak ( ) ( ) 0 0
1
k
b
k
k
I U ⋅

·
, a čemu umnošci

·
b
k
k k
i u
1
~
~
, ( )
k
b
k
k
i U
~
0
1


·
?
To su izrazi za Tellegenov teorem. Ako se vrijednosti napona i struje k-te grane odnose na
isti trenutak, onda je 0
~
~
1
·

·
b
k
k k
i u što je pomoću snaga izražen zakon o očuvanju energije.
( ) ( ) 0 0 0
1
· ⋅

·
k
b
k
k
I U ; 0
~
~
1
·

·
b
k
k k
i u ; ( ) 0
~
0
1
· ⋅

·
k
b
k
k
i U
9) Vrijedi li za dvije mreže prikazane na slikama a) i b) da je 0
1
·

·
b
k
k k
i u gdje je sa uk označen napon k-
te grane mreže prema slici a), a sa
k
i
~
struja k-te grane mreže prema slici b). Obrazložite odgovor!
Izraz predstavlja Tellegenov teorem i vrijedi jer se nije promijenio graf mreže (zbroj
grana i čvorova ostao je isti), a iz njega proizlazi da umjesto dviju mreža M1 i M2
pretpostavimo jednu mrežu M. Budući da je za izvod Tellegenovog teorema bitno samo da važe
KZ, tada Tellegenov teorem možemo pisati 0
1
·

·
b
k
k k
i u .
10) Na mreži linearnih vremenski nepromjenjivih otpora m provedena su dva pokusa. U prvom pokusu
narinut je napon E=3V i uz opteretni otpor R=1Ω izmjerena je struja naponskog izvora iE=1A i napon na
opteretnom otporu uR=2V. U drugom pokusu narinut je napon E=6V i uz opteretni otpor R=2Ω
izmjerena je struja naponskog izvora iE=1.5A. Odredite napon na opteretnom otporu uR u drugom
pokusu.
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
,
_

¸
¸
− · + −

,
_

¸
¸
− · − − −
+ − · + −
2
2
1
2
1 6 5 . 1 3
R
R R
R E E
R
R E
R
R E
U
R
U
R
U
U i E i E
R
U
U i E
R
U
U i E
V U
U
R
R
5 . 1
1 5 . 1
·
·
Teorija mreža – Ispitna pitanja
2
I. ELEMENTI MREŽE
2. JEDNOPRILAZNI DISIPATIVNI ELEMENTI (OTPORI)
11) Zašto je linearni memristor identičan linearnom otporu?
Ni linearni memristor ni otpor ne posjeduju svojstvo pamćenja.
Izraz za linearni otpor
dt
di
Mq
R i u
·
⋅ ·
ϕ
Izraz za linearni memristor
Mi u
dt
dq
M
dt
d
·
·
ϕ
Linearni memristor je identičan linearnom otporu jer su im i izrazi jednaki.
12) Nacrtajte karakteristiku otpora zadanog izrazom
( ) ( ) ϕ ω + ⋅ · t I t i cos
.
Za različite t struja je između 1 i -1, a napon proizvoljan.
Ovo je karakteristika nelinearnog otpora i predstavlja strujni izvor
= poopćeni prekid.
13) Zadana je karakteristika otpora prema slici. Je li ovaj otpor aktivan/pasivan, linearan/nelinearan i kako
je upravljan?
Otpor je aktivan (karakteristika mu ne prolazi kroz ishodište i
ne nalazi se samo u I i III kvadrantu), nelinearan, monoton
(upravljan i strujno i naponski).
14) Odredite koji je od ovih otpora pasivan, a koji aktivan:
a) t u i ω 2 cos ⋅ · ; b)
( ) ϕ ω + ⋅ · t I i sin
; c)
2
2 3 u u i + + · ; d) i Sh u 3 · ; e)
2
3 2 i i u + ·
a) aktivan
-2 -1 1 2
-2
-1
1
2
b) aktivan
c) aktivan
-2 -1 1 2
-15
-10
-5
5
10
15
20
d) pasivan
-1 -0.5 0.5 1
-10
-5
5
10
e) aktivan
-4 -2 2 4
20
40
60
80
15) Navedite nekoliko primjera naprava s pomoću kojih se može realizirati poopćeni kratki spoj.
Svaki naponski izvor može se interpretirati kao poopćeni kratki spoj: akumulator,
izmjenični i istosmjerni generator.
16) Je li bipolarni tranzistor kvaziaktivni otpor? Obrazložite odgovor primjerima.
Bipolarni tranzistor je kvaziaktivni otpor ako možemo
mijenjati struju baze jer u tom slučaju na
karakteristici postoje točke A i B tako da vrijedi:
[u
A
-u
B
][i
A
-i
B
]<0.
17) Odredite jalovu i prividnu snagu izvora t Sin U u ω
ˆ
· .
Teorija mreža – Ispitna pitanja
3
( ) ( ) ( )
( )
R
U
dt i
T
dt u
T
I U S
R
U T
T
T T
TR
U
dt t dt t
R
U
T
dt t
R
U
T
idt u
T
P
T T
T
T
T
T
T
ˆ
2
1 1 1
4
ˆ
0 0
2
2 2
sin
2 4
1
2 2
1
ˆ
sin sin
ˆ
1
sin
ˆ
1 1
0
2
0
2
2
0
2
0
0
2 /
2
2 /
0
2
2
2
2
0
· · ⋅ ·
·
1
1
1
]
1

¸

− −
,
_

¸
¸ ⋅
− ·
1
1
]
1

¸

+ · ⋅ · ⋅ ·
∫ ∫
∫ ∫ ∫ ∫
·
·
       
    
π
π
ω ω ω
18) Na otpor ( ) t R R t R
t
ω sin
0
+ · narinuta je struja valnog oblika izraza t I i ω sin ⋅ · . Odredite valni oblik
napona na otporu kao i sve članove pripadnog Fourierovog reda.
( ) ( )
( ) t t R I t R I t u
t R R t I t u
1 1 0
1 1 0
sin sin
ˆ
sin
ˆ
sin sin
ˆ
ω ω ω
ω ω
+ ·
+ ·
Ako zbog lakšeg računanja pretpostavimo
da je ω ω n ·
1
, tada je
I R a a I R b
k k
ˆ
2
1
ˆ
1 0
· ·
Ako taj uvjet nije zadovoljen onda se
koeficijenti računaju prema formulama:
( )
( )
( ) ... 2 , 1 , 0 sin
1
... 2 , 1 , 0 cos
1
sin cos
2
1
1
1
1 1
0
· ·
· ·
+ + ·






·
k kxdx x f b
k kxdx x f a
kx b kx a
a
u
i
k
π
π
π
π
π
π
19) Obrazložite koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se realizirao linearni aktivni otpor.
Linearnost zahtijeva da karakteristika bude pravac kroz ishodište a
aktivnost da ne prolazi. To možemo izbjeći ako je aktivnost definirana
u odnosu na neku pogodno odabranu fiksnu točku karakteristike tako da
u okolini te točke vrijedi [u-U
0
][i-I
0
]<0. Mi smo ustvari
pretpostavili karakteristiku otpora u novom koordinatnom sustavu čije
je ishodište smješteno u (U
0
, I
0
).
20) U mreži sheme prema slici traži se struja kroz otpor R6. Nacrtajte maksimalno pojednostavljenu shemu
spoja zadane mreže na temelju koje se može odrediti tražena struja.

( )
5 4 6 4 6 5
4 4 5 2
6
6
6
5 4 6 4 6 5
6 4 4 5 2
6 5 4
5
4
4
2
6
1 1 1
0
R R R R R R
R E R E
R
U
I
R R R R R R
R R E R E
R R R
R
E
R
E
U
+ +
+
· ·
+ +
+
·
+ +
+ +
·
3. JEDNOPRILAZNI REAKTIVNI ELEMENTI
21) Kapacitet je naponom upravljan ako se naboj kapaciteta q(t) može izraziti jednoznačnom funkcijom
napona na kapacitetu, tj. q(t)=f[uC(t)]. Dokažite da je uskladištena energija naponom upravljanog
kapaciteta dana izrazom
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )

− ·
t u
C C C
C
x du x q t q t u t
0
ε
Teorija mreža – Ispitna pitanja
4
( )
( )
( ) ( ) [ ] ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )
( ) x du x q t q t u t dx
dx
du
u f t u f t u dx
dx
df
u dq u t
t u
C C C
t
C
C
t
C C
t
C
t q
C C
C
∫ ∫ ∫ ∫
− · ⇒ − · · ·
∞ −
∞ −
∞ − 0 0
ε ε
22) Odredite uskladištenu energiju kapaciteta kapacitivnosti -0,5 µ F nabijenog na napon od 10 V.
Obrazložite dobiveni rezultat.
( ) ( )


∞ −
· dt t i t u
C C C
ε energija će biti ∞, tj. onolika koliko može uskladištiti izvor.
23) Kako bi s obzirom na upravljanosti nazvali kapacitet karakteristike prema slici? Je li ovaj kapacitet
aktivan ili pasivan?
To je pasivan kapacitet (prolazi samo kroz prvi i treći kvadrant),
upravljan naponom.
24) Pod kojim je uvjetima moguć skok napona na kapacitetu?
Skok napona na kapacitetu je moguć ako je kapacitet nelinearan i vremenski promjenjiv.
25) Obrazložite vrijedi li za nelinearni kapacitet nejednoznačne karakteristike q-uC da je IC(0)=0.

( ) ( )
( )
( )
∫ ∫ ∫
+ + +
· · ·
T t q
t q
T t
t
T t
t
C C
dq
T
dx
dx
dq
T
dx x i
T
I
1 1 1
0
Odavde zbog q(t)=q(t+T) proizlazi da je I
C
(0)=0. Ovo
vrijedi samo ako je pobuda periodična.
26) Nacrtajte shemu spoja mreže dualne zadanoj mreži. S1 i S2 su periodički upravljane sklopke koje
sklapaju protutaktno.
27) Je li dvoznačnom krivuljom prema slici korektno prikazana karakteristika zavojnice s feromagnetskom
jezgrom? Naputak: prisjetite se uvjeta pod kojim vrijedi definicija karakteristike bilo kojeg elementa
mreže!

Definicija karakteristike VNP induktiviteta je
( ) ( ) { } 0 , ; , · ϕ ϕ i f i t što znači da je pravilno prikazana
karakteristika zavojnice s feromagnetskom jezgrom jer se
prigušnice i transformatori često prikazuju kao vremenski
nepromjenjivi nelinearni induktiviteti.
28) Je li u mrežama shema spoja prema slikama a) i b) moguća istosmjerna komponenta napona na
kapacitetu C1 u periodičkom režimu rada?
a) nije jer je napon na C
1
izmjeničan
b) moguća je i ovisi o linearnosti neke od komponenata
29) Mreža sastavljena od jednoprilaza M i serijsko spojenog induktiviteta L i kapaciteta C nalazi se u
periodičkom režimu rada. Valni oblik napona na induktivitetu je zadan. Odredite i nacrtajte valni oblik
struje kroz induktivitet.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
5
( ) ( )
¹
¹
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹
> · → · + ≤ ≤ −
> ≈ ⇒ + − · ⇒ · − ≤ ≤
< ≠ · ⇒ · ≤ ≤
·
· ·

0 0
2 2
0
0
2
0 0 0 0 0
1
1 1
1 1 1 1
1
c o n s t i
d t
d i
t
T
t t
T
L
E
d t
d i
t i t t
L
E
i
d t
d i
L E t
T
t t E
t c o n s t i
d t
d i
L t t
u
d t u
L
i
d t
d i
L u
L
L
L
L L
L
L
L L L
30) Sklopke S1 i S2 periodički i protutaktno sklapaju i to tako da je svaka od sklopki polovinu periode T
isklopljena. Odredite srednje vrijednosti napona na kapacitetima C1 i C2 ako je poznata induktivnost L1,
napon E i ako je C1=2C2. Obrazložite odgovor!
U slučaju kao na slici napon na
2
1
E
C · kao i na S
2
. Analogno
vrijedi i za C
2
kada je S
1
isklopljena.
Zbog toga će za oba kondenzatora vrijediti
2
E
C · .
31) Zašto za vremenski promjenjivi induktivitet ne vrijedi da je PL=0? Pokažite to na jednom primjeru!
Vremenski promjenjivi induktiviteti predstavljaju modele el. naprava za koje ne važi uvjet
nedisipativnosti. Fizikalni mehanizam pomoću kojega se ostvaruje vremenska promjenjivost
valja shvatiti kao izvor djelatne snage. Npr. razlika između brzine kojom vanjski svijet
ulaže energiju u L(t) i brzine skladištenja je ( ) ( ) 0
2
1
2
<
>
· − t i
dt
dL
dt
d
t P
C
L
ε
. Kada je >0 ponaša
se kao trošilo, kada je <0 ponaša se kao izvor.
4. VIŠEPRILAZNI DISIPATIVNI ELEMENTI (OTPORI)
32) Što određuje broj prilaza neke naprave sa tri ili više priključnica?
Broj prilaza ovisi o primjeni naprave odnosno o vrsti spoja naprave. Primjer ovisnosti o
primjeni bio bi bipolarni tranzistor. Ako radi u spoju pojačala, tada je dvoprilaz, no ako
radi kao sklopka, onda je jednoprilaz.
33) Je li zadani dvoprilaz aktivan ili pasivan?
Teorija mreža – Ispitna pitanja
6
( )
2
2
1 2 1
2 2 1 1
2 2
2 2 2
1 1 1
1
0
R
u
A
R
u
A i u i u
Au u
i R u
Ri Au u
− − · +
·
· +
· −
2
2
1 A
R
R
A > − - pasivan
2
2
1 A
R
R
A < − - aktivan
ako je A>1 uvijek je pasivan
34) Simbol operacijskog pojačala prikazan je na slici. Zašto se priključak 2' ne smije u analizi ispustiti i kako
je on u stvarnosti realiziran?
Iako fizički ne postoji priključak 2 se mora naznačiti jer bi
u protivnom u skladu s KZS-om i relacijom i
-
=0 i i
+
=0 uvijek
vrijedilo da je i
i
=0 što nije točno.
35) Odredite prijenosnu karakteristiku sklopa ui=f(u).
z i
z d
z i z
j
E u
E u U
E u E
E U
i i
t ·
+ ·
≤ ≤ −
·
· ·
+ −
0
36) U mreži sheme spoja prema slici a) spojena je dioda V karakteristike dane na slici b). Odredite u-i
karakteristiku zadane mreže.
a) linearni režim
( )
V
z V z V z
V V i V d i
d
z i z d
i i u
E f i E u E
i i u u u u u
u u u
E u E i i u
· ·
≤ ≤ ⇒ ≤ ≤ −
· − · · + +
· · +
< < − · · ·
− +
0
0
0
0 0
0 0
b) zasićenje
V V
d z V
d V z
d
z d
i i u
u E u
u u E
u u u
E u i i u
· · <
− − ·
· + +
< ⇒ · +
> · · · >
+ −
0 0
0
0 0
0 0 0
37) Odredite u-i karakteristiku zadane mreže ako se idealno operacijsko pojačalo nalazi samo u linearnom
režimu rada.
38) Koji je linearni zavisni izvor realiziran zadanom mrežom nakon što uklopi sklopka S?
Teorija mreža – Ispitna pitanja
7
0
0
· ·
·
− +
i i
u
d
nakon što uklopi sklopka nema više R
2
0
1
· ·
d
u u strujom upravljani element mreže
⇒ − · ·
1 2 1 1 2
R i R i u SUNI ( )
1 2
i f u ·
39) Koji je linearni zavisni izvor realiziran zadanom mrežom nakon što isklopi sklopka S?
Nakon što isklopi sklopka s nema više R
1
2
1
2
1 2 2 2 2 2
2 1 2 2 1
R
u
i
u R i R i u
u u u u u
R
R R
·
· − · ·
· ⇒ · +
( ) ⇒ ·
1 2
u f i NUSI
Teorija mreža – Ispitna pitanja
8
40) Dokažite koji je element mreže realiziran mrežom sheme spoja prema slici.
( )
( ) ( )
d t
d i
L u
C R R L
d t
d i
C R R u
d t
i R d
C R
d t
d u
C R u
i i R
i R u
u d x x i
C
i R
e k v
R C
C
C
C
T
C R
− ·
· ⇒ − ·

· ·
¹
¹
¹
¹
¹
¹
¹
)
¹
· +
·
· ·

∞ −
2 1 2 1
1 1
2 2
1
2
1
0
1
1
41) Dokažite koji je element mreže realiziran mrežom sheme spoja na slici.
1
2
1
1
2
1
2
2 2 1 1
2
1 1
1
0
i
R
R
i
R
R
i
i R i R
dt i
C
u u
i i i i
C
− · ·
·
· ·
− · · +

u
idt
C
u
idt
R
R
C
u
dt i
R
R
u
dt i
C




− ·
− ·

· ·
2
1
1
2
1
2
negativan
kapacitet
42) Nacrtajte element mreže dualan idealnom transformatoru zadanom konstitutivnim relacijama u1=nu2,
i2=-ni1.

Dualan je samome sebi ¬
2 1
1
u
n
u − ·
2 2
1
i
n
i ·
43) Dokažite da se ''lebdeći induktivitet'' može realizirati prikazanom mrežom.
Lebdeći induktivitet je realiziran
giratorom koji je definiran konstitutivnim
relacijama u
1
=ri
2
, u
2
=-ri
1
. Oba priključka
induktiviteta realiziranog s pomoću
giratora moraju biti slobodna.
( )
( )
2
1 1 2
2
1
2 1
1
1 1 1 2 1
1
u
dt
di
L
dt
di
C r u
dt
ri d
rC u
r
r u
dt
du
rC ri
dt
du
C i r i i r ri u
C
C
+ · + ·


,
_

¸
¸
− − ·
− − ·
,
_

¸
¸
− − · − − · ·
5. VIŠEPRILAZNI REAKTIVNI ELEMENTI
44) Na linearnom dvonamotnom transformatoru induktivnosti L1=L2=100 mH provedena su dva mjerenja. U
prvom je mjerenju narinut na primarni namot izmjenični napon efektivne vrijednosti U1=100 V, a na
neopterećenom sekundarnom namotu izmjeren je izmjenični napon efektivne vrijednosti U2=10 V. U
drugom mjerenju narinut je na sekundarni namot izmjenični napon efektivne vrijednosti U2=10 V. Kolika
je izmjerena efektivna vrijednost napona U1 na neopterećenom primarnom namotu i zašto?
Teorija mreža – Ispitna pitanja
9
1
2
1
1
2
1
2 1
0
2
2 2
1
1
1
0
2 1
1 1
U
U
L
dt L
U
dt U
di
dt U
M
dt
di
M
dt
di
L U
dt
L
U
di
dt
di
M
dt
di
L U
· · · ⇒ + ·
· ⇒ + ·
  
dt
L
U
i d
dt
i d
M
dt
i d
L U
dt
i d
M
dt
i d
L U
2
2
2
0
1 2
2 2
2
0
1
1 1
· ⇒ + ·
+ ·
  
1 . 0
10 100
01 . 0
01 . 0
100
10
10 100
3
2 1
3
1
2
1
·

· ·
· ⋅ ⋅ · ⇒ ·


L L
M
k
M
U
U
L M
V U
L
U
U
U
L
dt L
dt U
M U
1
10 100
10
100
10
10 100
1
3
3
2
2
1
2
1
2
2
1
·

⋅ · · ·


45) Za mrežu sheme spoja prema slici napišite jednadžbe mreže!
( )
3
1
31
2
32
3
13
2
12
3
3
1
1
0
2 3
2
32
3
23
1
21
1
31
2
2
3
3
3 1
0
1
0
Ri
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
L
dt
di
L E
U dt i
C
Ri
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
L
dt
di
L
i i i
C
t
+ + − + − + ·
+ + − − − − − + − ·
+ ·

46) Za magnetski krug prema slici odredite predznake svih međuinduktivnosti.
M>0 za
0
2 1
> H H
¯ ¯
0 cos
2 1
> ϕ H H tj. ako je
( )

¯ ¯
90 0
2 1
< ∠ ≤ H H
90°
M
12
<0
M
21
<0

M
13
>0
M
31
>0
90°
M
23
<0
M
32
<0
<90°
M
34
>0
M
43
>0
<90°
M
14
>0
M
41
>0
>90°
M
24
<0
M
42
<0
47) Nadomjesna induktivnost paralelnog spoja dvaju magnetski vezanih induktiviteta dana je izrazom
M L L
M L L
L
ekv
2
2 1
2
2 1
− +

·
. Znači li to da je pri savršenoj vezi namota Lekv=0?
Pri savršenoj vezi k=1 i
2
2 1
M L L ·
( )( )
( ) 2 2 2 2
2 2
M L
M L
M L M L
M L
M L
L
ekv
+
·

− +
·


·
Izraz ( ) L M L ≈ +
2
1
je proporcionalan sa L što znači da je
postojao samo jedan induktivitet.
48) Objasnite pod kojim uvjetom vrijedi da je induktivitet zavojnice od N zavoja jednak L=N
2
L1, gdje je L1
induktivitet jednog zavoja.
Ako je tok ϕ
1
=Nϕ
2
(proporcionalno ϕ
2
), ( )
2 2 2 1 2 1 1 1
ϕ ϕ N i L Mi N Mi i L · + − + · , tj. NM L ·
1
;
2
2
1 2 1 2
L N L NNL L NL M · ⇒ · ⇒ ·
. Izraz vrijedi ako je magnetska veza među njima savršena.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
10
49) Nacrtajte i objasnite nadomjesnu shemu nelinearnog savršenog transformatora.
µ
ϕ
i
L
1
1
· lančani spoj induktiviteta i
idealnog trafoa
µ
i i i + ·
1
struja magnetiziranja
dt
di
L u
µ
1
·
50) Objasnite je li moguće da u linearnom dvonamotnom transformatoru protjecanom strujama i1(t) i i2(t)
bude barem u jednom trenutku ukupna uskladištena energija jednaka nuli?
( ) ( ) 0 , 0 , 0
2 1 1 2
0
2 2 2 2 1
0
1 1 1
· + + · + ·
∫ ∫ ∫ ∫
W W di Mi di L T W di Mi di L T W
  
Moguće je ako je 0
1 2 2 1
≠ − ·
∫ ∫
di i M di i M a to se događa ako je 0 ≠ M ili u ravnini
( ) t i
1
( ) t i
2
vrijedi 0
1 2 2 1
≠ − ·
∫ ∫
di i di i . Ovaj izraz vrijedi ako struje i
1
i i
2
nisu
proporcionalne, tj. ako
2 1
Ai i ≠ ; A = konst. U suprotnom iz integrala dobijemo
2 1
Ai i · ,
tj. pravac. Tada je površina petlje u ravnini ( ) t i
1
( ) t i
2
= 0 te uistinu nema prijenosa
energije.
51) Objasnite način prijenosa električne energije između dva galvanski odvojena sustava u periodičkom
režimu rada s pomoću termina teorije mreža.
Prijenos energije između dva galvanski odvojena sustava u periodičkom režimu rada je moguć
ako postoji međuinduktivitet, tj. 0 ≠ M ili vrijedi 0
1 2 2 1
≠ − ·
∫ ∫
di i di i ako struje i
1
i
i
2
nisu proporcionalne, tj. ako
2 1
Ai i ≠ ; A = konst. To vrijedi za
1 ≤ k
i M L L ≠
2 1
.
52) Odredite snagu ''prenesenu'' linearnim dvonamotnim transformatorom trošilu ako su poznati valni oblici
struja namota t J t I i ω ω sin
ˆ
cos
ˆ
1 1 1
− · ; t I i ω cos
ˆ
2 2
· te svi parametri transformatora.
( ) ( ) ( )
( )( )
t J I M t t I I M t t J L t J I L t J I L t t I L i u
t J t I t I M t J L t I L i u
t I M t J t I L
dt
di
M
dt
di
L u
ω ω ω ω ω ω ω ω ω ω ω ω ω ω ω
ω ω ω ω ω ω ω ω
ω ω ω ω ω ω
2
1 2 2 1
2
1 1
2
1 1 1
2
1 1 1
2
1 1 1 1
1 1 2 12 1 1 1 1 1 1
2 12 1 1
2
12
1
1 1
sin
ˆ ˆ
cos sin
ˆ ˆ
cos sin
ˆ
cos
ˆ ˆ
sin
ˆ ˆ
cos sin
ˆ
sin
ˆ
cos
ˆ
sin
ˆ
cos
ˆ
sin
ˆ
sin
ˆ
cos
ˆ
sin
ˆ
+ − + − + − ·
− − − − ·
− + − − · + ·
zbog ortogonalnosti
0 cos sin · t t ω ω

1 2 1 2 1 1 1 1 1 1
0
0
2
0
0
2
0
1 1
2
1 2
2
1 1 1
2
1 1 1 1 1
ˆ ˆ
2
1
2
1
ˆ ˆ
2
1
ˆ ˆ
2
1
ˆ ˆ
1
2
1
2 sin
4
1
2
1
cos
2
1
2 sin
4
1
2
1
sin
1
sin
ˆ ˆ
cos
ˆ ˆ
sin
ˆ ˆ
J I M P T J I M T J I L T J I L
T
P
t t t tdt t t t tdt dt i u
T
P
t J I M t J I L t J I L i u
T
T
T
T T
ω ω ω ω
ω
ω
ω ω
ω
ω
ω ω ω ω ω ω
· ⇒
,
_

¸
¸
+ − ·
·
,
_

¸
¸
+ · ·
,
_

¸
¸
− · ·
+ − ·
∫ ∫ ∫
53) Objasnite kada se dvonamotni transformator shvaća kao pasivni dvoprilaz a kada kao aktivni jednoprilaz.
Je li on tada reaktivni ili disipativni jednoprilaz?
Kao pasivni prilaz s ponaša kada ispitujemo svojstva transformatora, a kao aktivni kada se
koristi kao izmjenični otpor. Tada se ponaša kao disipativni jednoprilaz. Budući da
prijenos energije idealnim transformatorom ne možemo objasniti koristeći pojmove vezane uz
reaktivne elemente, idealni transformator je disipativni dvoprilazni element mreže.
54) Zašto idealni transformator nije reaktivni element mreže?
Transformator nije reaktivni element mreže zbog toga što se prijenos energije idealnim
transformatorom ne može objasniti koristeći pojmove vezane za reaktivne elemente.
On niti rasipa niti uskladištava energiju.
55) Na slici je prikazana nadomjesna shema linearnog dvonamotnog savršenog transformatora pri čemu je
induktivitet magnetiziranja podijeljen u dva induktiviteta LA i LB.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
11
a) odredite što je dualno linearnom dvonamotnom savršenom transformatoru
b) zašto je bilo nužno razdijeliti induktivitet magnetiziranja u dva induktiviteta?
b) ako su namoti elektromagnetski blizu, u svakome od njih
se osjeća djelovanje drugog budući da dio magnetskog toka
stvoren strujom jednog namota prolazi drugim namotom.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
12
II. PRIJELAZNO STANJE
6. ZAKONI KOMUTACIJE
56) Objasnite pod kojim uvjetima u mreži nastupa prijelazno stanje.
Prijelazno stanje nastupa kada struja i napon grana mreže:
a) ovise o vremenu ili su
b) neperiodičke funkcije vremena ili
c) nisu kvaziperiodičke funkcije vremena ili
d) ne iskazuju kaotično ponašanje
57) Je li mreža sheme spoja prema slici nakon što uklopi sklopka S dobro ili loše definirana mreža?
Budući da imamo induktivni čvor (ne vrijede KZ), mreža je loše definirana.
58) Izvedite zakon komutacije za kapacitivnu petlju.
KZS za n-ti čvor iz sustava j-te kapacitivne petlje: 0 · + + +
∑ ∑ ∑ ∑
∈ ∈ ∈ ∈ C k
kn
L k
kn
R k
kn
I k
kn
dt
dq
i i i .
Integriramo li izraz dobivamo: 0
0
0
·



+

dt i
I k
kn
0
0
0
·



+

dt i
R k
kn
0
0
0
·



+

dt i
L k
kn

0
0
0
·



+

dt
dt
dq
C k
kn
. Odatle proizlazi zakon komutacije:
( ) ( ) 0 0 + · −
∑ ∑
∈ ∈ C k
kn
C k
kn
q q
.
59) Napišite sustav jednadžbi s pomoću kojeg se mogu odrediti naponi na svim kapacitetima mreže
neposredno nakon što uklopi sklopka S. Do trenutka uklopa svi su kapaciteti bili nenabijeni.
zbog R
3
( ) ( ) 0 0
3 3
+ · −
C C
u u
( ) ( ) ( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
4
2 2
2
1
2 2
4
2 2
4
1
2 2
1
4 2 1
0
0
0
0
0
0
0
0 0 0
C
C u
u
C
C u
E
C
C u
u
C
C u
u
u u u E
C
C
C
C
C
C
C
C C C
+ −
− + +
+
·
+ −
· +
+
· +
+ − + + + ·
( )
( )
( )

,
_

¸
¸
+ +
− · +

,
_

¸
¸
+ +
· +

,
_

¸
¸
+ +
· +
4
2
1
2
4
2
4
4
2
1
2
1
2
1
4
2
1
2
2
1
0
1
0
1
0
C
C
C
C
E
C
C
u
C
C
C
C
E
C
C
u
C
C
C
C
E
u
C
C
C
60) U zadanoj mreži svi su kapaciteti do trenutka t=-0 nenabijeni. U trenutku t=0 uklopi sklopka S. Odredite
napon na svim kapacitetima u trenutku t=+0.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
13
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
( )
( )
( ) ( )
( ) 0
0 0
0
0
0
0
0 0 0
0 0 0
3
2
3 3
1
3 3
2
3 3
2
1
3 3
1
3 2 1
3 2 1
+ +
+
+
+
·
+
· +
+
· +
+ + + + + ·
− · − · −
C
C C
C
C
C
C
C C C
C C C
u
C
C u
C
C u
E
C
C u
u
C
C u
u
u u u E
u u u
( )
( )
( )

,
_

¸
¸
+ +
· +

,
_

¸
¸
+ +
· +

,
_

¸
¸
+ +
· +
1
0
1
0
1
0
2
3
1
3
2
3
2
2
3
1
3
1
3
1
2
3
1
3
3
C
C
C
C
E
C
C
u
C
C
C
C
E
C
C
u
C
C
C
C
E
u
C
C
C
61) U trenutku t=0 uklopi sklopka S. Odredite struje primarnog i sekundarnog namota u trenutku t=+0 ako
je transformator linearan i savršen.
dt
di
M
L
i
M
R
dt
di
Ri
dt
di
L
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
L E
2 2
2
1
2
2
2
1
2 1
1
0
− − ·
+ + ·
+ ·
( )
( ) ( ) ( )
1
2
1
1 2
1
2
1
1
2
2
1
2
0
2 1
2
2 1
2
1 2 2 2
2 1
0 0 0 0
0
1
L
L
R
E
L
M
i i
L
L
i
R
E
L
M
i
i
M
RL
E
dt
di
L L
M
M
L L
Ri
M
L
E
dt
di
M
dt
di
M
L
i
M
R
L E
· + ⇒ · + + +
− · +
− ·

,
_

¸
¸
− − − · ⇒ +
,
_

¸
¸
− − ·
  
62) Do trenutka t=-0 mreža je bila u ustaljenom stanju. U trenutku t=0 isklopi sklopka S. Odredite struju
kroz induktivitet L1 u trenutku t=+0.
To je induktivni čvor
( )
1
1
0
R
E
i
L
· − ( )
2
2
0 0
R
E
i
L
· · − ( ) ( ) 0 0
2 1
+ · +
L L
i i
zakon očuvanja toka za petlju:
( ) ( ) ( ) ( )
( )

,
_

¸
¸

+
· +
+ + · − − −
2
2
1
1
2 1
1
2 2 1 2 2 1 1
0
0 0 0
R
L
R
L
L L
E
i
i L L i L i L
L
L L L
Teorija mreža – Ispitna pitanja
14
63) Do trenutka t=-0 mreža je bila u ustaljenom stanju. U trenutku t=0 isklopi sklopka S. Odredite količinu
energije pretvorene u toplinu na sklopci. Komentirajte slučaj kad je
2
2
1
1
R
L
R
L
·
.
i
1
se dobije iz zakona o očuvanju toka ( ) ( ) ( ) ( ) 0 0 0
2 2 1 2 2 1 1
+ + · − − − i L L i L i L
( )
1
1
0
R
E
i · − ( )
2
2
0
R
E
i · −
( )

,
_

¸
¸

+
· +
2
2
1
1
2 1
1
0
R
L
R
L
L L
E
i
( ) ( ) ( ) [ ]
( )
1
]
1

¸

+ · −
− + − · −
2
2
2
2
2
1
2
1
2
2 2
2
1 1
¸
2
1
0
0 0
2
1
0
R
E
L
R
E
L
i L i L
ε
ε ( ) ( ) ( )
( ) ( )
( )
1
1
]
1

¸

,
_

¸
¸

+
+ · +
+ + · +
2
2
2
1
1
2
2 1
2
2 1
2
2 1
2
1
0
0
2
1
0
R
L
R
L
L L
E
L L
i L L
ε
ε
disipacija na sklopki ( ) ( )
1
1
1
1
1
]
1

¸

+

,
_

¸
¸

,
_

¸
¸
+ · ∆ ⇒ + − − · ∆
2 1
2
2
2
1
1
2
2
2
2
1
1 2
2
1
0 0
L L
R
L
R
L
R
L
R
L
E W W ε ε
2
2
1
1
R
L
R
L
· je za sklopku najnepovoljniji slučaj jer su gubici na njoj tada najveći

,
_

¸
¸
+ · ∆
2
2
2
2
1
1 2
2
1
R
L
R
L
E W
64) Objasnite na primjerima zašto neka stvarna mreža (uređaj), koja na razini najjednostavnijih modela
komponenata koje tvore tu mrežu (uređaj) predstavlja loše definiranu mrežu, najvjerojatnije neće u
praksi uspješno raditi?
Za sve loše definirane mreže vrijedi da je ( ) ( ) 0 0 − < +
Σ Σ
ε ε , tj. uskladištena energija
neposredno nakon komutacije manja je od uskladištene energije neposredno prije komutacije.
Razlika energije se disipira i to uglavnom na onom elementu mreže koji je uzrokovao
komutaciju. Npr. ako načinimo krug koji sadrži samo induktivitet i sklopku i pri tom
dovedemo napon, sklopka će prilikom otvaranja pregorjeti. To je loše definirana mreža. Ako
u krug uključimo reverzno spojenu diodu, sklopka je zaštićena. Takva mreža je dobro
definirana.
7. MREŽE PRVOG REDA
65) Dokažite da je u mreži sheme spoja prema slici
Teorija mreža – Ispitna pitanja
15
napon na kapacitetu od trenutka t=+0 dan izrazom ( ) ( ) ( )dx x u e
RC
e u t u
t
RC
x t
RC
t
C C


− −
+ + ·
0
1
0
( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) t u t u
t u dx x u e
RC
e u t u dx x u e
RC
e u x f dx x f
dt
d
dx x u e e
dt
d
RC
e u
RC dt
du
u u
dt
du
C R
t
RC
x t
RC
t
C
t
RC
x t
RC
t
C
t
t
RC
x
RC
t
RC
t
C
C
C
i
C
·
· + + + + − + − ⇒ ·
1
]
1

¸

+ + − ·
· +
∫ ∫ ∫


− −

− −
− −
0 0 0
0
1
0
1
0
1
0
1
66) U mreži sheme spoja prema slici a) djeluje izmjenični strujni izvor valnog oblika prema slici b). U
trenutku t=0 sklopka S isklopi.
a) odredite valni oblik napona na kapacitetu
b) odredite valni oblik napona na kapacitetu za nekoliko različitih trenutaka isklopa sklopke S.
Interpretirajte fizikalno dobivene valne oblike.
c) odredite valni oblik napona na kapacitetu u periodičkom režimu rada.
a) b) c)
( ) t
C
I
dt t I
C
u
t
C
· ·

∞ −
1
67) Na slici je prikazan valni oblik struje kroz jedan element kapacitivne mreže prvog reda nakon sklapanja
sklopke u toj mreži u trenutku t=0. Odredite najjednostavniju shemu spoja te mreže.
R
E I
i t
R
E
I i t
2 2
0
· · ∞ ·
· · ·
68) Na slici je prikazan valni oblik struje kroz jedan element induktivne mreže prvog reda nakon sklapanja
sklopke u toj mreži u trenutku t=0. Odredite najjednostavniju shemu spoja te mreže.
R
E
i
I i t
R
E
I i t
3
3
0
·
· ∞ ·
· · ·
69) a) odredite valni oblik struje izvora ako u trenutku t=0 uklopi sklopka S. Do trenutka t=-0 mreža je bila
u ustaljenom stanju.
b) nacrtajte mrežu dualnu zadanoj!
Teorija mreža – Ispitna pitanja
16
a)
b)

,
_

¸
¸
− · ⇒ + ·
+ ·

RC
t
C C
C
C C
e E u u
dt
du
C R E
u R i E
1
1
1
dualno

,
_

¸
¸
− ·

R
L
t
e I i 1
70) U trenutku t=0 uklopi sklopka S. Odredite vremenski interval u kojem vršna vrijednost struje i2 dosegne
99% svoje ustaljene vrijednosti.
71) Na mrežu prvog reda narinuta je struja valnog oblika prema slici a). Prisilni odziv mreže dan je na slici
b) i sastoji se od dvaju segmenata eksponencijalne funkcije vremenske konstante od 1.44 ms.
Odredite shemu spoja mreže i vrijednosti elemenata mreže.
τ
τ
t
L
t
L
Ke
R R
R
i
Ke i


+
+
·
·
2 1
1

,
_

¸
¸
+
+
− ·
− · ⋅ ·

,
_

¸
¸
+
+
·
+
· · ⇒ ·


τ
τ
t
L R
t
L
L
e R R
R R
R
u
i i R u
e R R
R R
R
i
R R
R
K i t
1 2
2 1
1
1 1
1 2
2 1
1
2 1
1
1
1
0 0
( )
( )
mH L
R R
L
ms
R
e R
R
V ms u ms t
R V u t
9
44 . 1
25 . 1
5
5
5
2
2 2 2
5 5 0 0
2 1
2
44 . 1
2
2
2
1
·
+
· ·
Ω ·

,
_

¸
¸
+
+
·
· ·
Ω · ⇒ · ·

τ
72) Obrazložite zašto je fizikalno nemoguće da u serijskom RL-krugu napajanom iz istosmjernog naponskog
izvora napona E i u jednom trenutku struja prisilnog odziva kruga bude veća od
R
E
?
Ne samo da je matematički nemoguće (trebalo bi biti
R
E
i >
) nego je i narušen zakon o očuvanju energije.
73) U istosmjernom krugu prvog reda poznat je potpuni odziv za neku varijablu mreže B Ae y
t
+ ·
−α
,
0 + ≥ t . Odredite slobodni i prisilni odziv zadanog kruga.
Potpuni odziv = slobodni odziv + prisilni odziv
Slobodni odziv ima rješenje u obliku eksponencijalnih funkcija
2 1
y y y + ·
t t
Be Ae y
α α − −
+ ·
1
slobodni odziv
t t t
Be Ae B Ae y y y
α α α
− − + · − ·
− −
1 2

t
Be B y
α −
− ·
2
prisilni odziv
74) Krug prvog reda opisan je diferencijalnom jednadžbom
t
Ae y
dt
dy
α
α

· + . Odredite potpuni odziv kruga
ako je ( )
0
0 Y y · .
Teorija mreža – Ispitna pitanja
17
t t
t
Ae Ke y
Ae y
dt
dy
α α
α
α
− −

+ ·
· +
0 · + y dy α mrtva mreža
t
t
Ate y
Ke y
α
α


·
·
2
1

( )
t t
t t
Ate e Y y
Y K y
Ate Ke y
y y y
α α
α α
− −
− −
+ ·
· + ·
+ ·
+ ·
0
0
2 1
0 0
75) Odredite količinu energije pretvorene u toplinu u otporu R nakon uklopa sklopke S u trenutku t=0.
( )
( ) ( ) ( )
( ) ( )
( )
( )
( )
2 1
1 2
0
2
0 2
2 1
2
1
2 1
2
2 1
2
0 1
2
1
0
2
1
0
0
2
1
0
2
1
0
C C
C
U
U
C C
C
C C
u C C
U C
C
+
· +
+
+ · +
+ + · +
· −
ε
ε
ε
ε
( ) ( )
( )

,
_

¸
¸
+
− · ∆
+
− · ∆
+ − − · ∆
2 1
1 2
0 1
2 1
2
1 2
0
2
0 1
1
1
2
1
2
1
2
1
0 0
C C
C
U C W
C C
C
U U C W
W ε ε
76) Od trenutka t=0 kapacitet C prethodno nabijen na napon U0 prazni se u jednom slučaju preko linearnog
vremenski nepromjenjivog otpora R a u drugom slučaju preko otpora konstantne snage zadanog izrazom
R
U
i u
R R
2
0
· . Nacrtajte valne oblike napona na kapacitetu za 0 + ≥ t u oba slučaja.
a)
RC
t
C
C
C
C R
R
e U u
u
dt
du
RC
R
U
R
U
i

·
· +
· ·
0
0
b)
RC
t
U u
Ru
U
dt
du
C
Ru
U
i
C
C
C
R
R
2 1
0
0
2
0
2
0
+ ·
· +
·
8. MREŽE DRUGOG REDA – SLOBODNI ODZIV
77) Odredite faktor gušenja i vlastitu frekvenciju mreže.
( )
st
st
e K i
e K i
i i
dt
d
L Ri
dt i
C
Ri
2 2
1 1
2 1 1
2 1
0
0
1
·
·
· − +
· +

0
0
1 1
2 1 1
2 1
· − +
· +
st st st
st st
e LSK e LSK e RK
e K
S C
e RK
( ) 0
0
1 1
2 1
2 1
· − +
· +
LSK LS R K
K
S C
RK
( )
0
1 1
0
0
1 1
2
2
· + +
· + +
· + +
LC RC
S S
LS R RCL S
CS LS R
S C
SRL
RC
1
2 · α
LC
1
2
0
· ω
78) Odredite faktor gušenja i vlastitu frekvenciju mreže.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
18
( )
( ) 0 0
0
2
0 1
· −
· −
C
C
u
U u
( )
st
L
st
L
L L
L
e K i
e K i
dt
di
L i i R
dt
di
L
dt
di
L i R
2 2
1 1
2
2 2 1 2
2
2
1
1 1 1
0
·
·
· −
· + +
0
0
2 2 2 2 1 2
2 2 1 1 1 1
· − −
· + +
st st st
st st st
e K SL e K R e K R
e K SL e K SL e K R
( )
( ) 0
0
2 2 2 1 2
2 2 1 1 1
· + −
· + +
K SL R K R
K SL K SL R
( )( )
( )
0
: 0
0
2 1
2 1
1
2
2
2
1
1 2
2 1 2 2 2 1
2
1 2 2 1 2 1
2 2 2 2 1 1
· +

,
_

¸
¸
+ + +
· + + + +
· + + +
L L
R R
L
R
L
R
L
R
S S
L L R SL L L S L R L R S R R
R SL SL R SL R
1
2
2
2
1
1
2
L
R
L
R
L
R
+ + · α
2 1
2 1 2
0
L L
R R
· ω
79) Odredite prirodne frekvencije mreže.
( ) 0
1
0
1 1
2 2 2 1
2 2 1
· − − −
· + +

∫ ∫
Ri dt i
C
i i R
Ri dt i
C
dt i
C
0
1
2
0
1 1 1 1
2 1
2 2 1
·
,
_

¸
¸
+ −
· + +
st st
st st st
e K
CS
R e RK
e RK e K
S C
e K
S C
0
1
2
0
1 1
2 1
2 1
·
,
_

¸
¸
+ −
·
,
_

¸
¸
+ +
K
CS
R RK
K R
CS
K
CS
RC RC
S
C R C R RC
S
C R RC
S S
C R S C R CRS CRS
S C R
CS
R
S C CS
R
2
5
2
3
2
4 9 3
0
1 3
: 0 1 2
0
1 2
2 , 1
2 2 2 2
2 , 1
2 2
2
2 2 2 2 2
2
2 2
2 2
t − ·
− t −
·
· + +
· + + +
· + + +
80) Odredite prirodne frekvencije mreže.
0
0
0
2
2
2
2
2
· +
· +
· +
dt
dq
L
R
dt
q d
i
L
R
dt
di
i R
dt
di
L
L
L
L
L
( )
L
R
S
S
S S
S S
S
L
R
S
2
2
1
2
2 2
2
0
0 2
0 2
0
− · − ·
·
· +
· +
· +
α
α
α
81) Kondenzator kapaciteta C početno nabijen na napon U0 prazni se od trenutka t=0 preko otpornika R.
Idealni valni oblik struje pražnjenja dan je na slici. Nacrtajte i objasnite neke od mogućih stvarnih
valnih oblika struje pražnjenja.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
19
Od trenutka t=0 vrijedi da je U
c
=U
R
, i
C
+i
R
=0 zbog čega vrijedi da je
0 · +
R
C
i
dt
du
C
. Napon na
otporu se može samo smanjivati što je moguće ako dođe do skoka struje.
82) Odredite otpor slabo prigušenog serijskog RLC kruga ako je poznat induktivitet L, kapacitet C, a vršna
vrijednost napona na kapacitetu se nakon pet perioda istitravanja smanji na 10% početne vrijednosti.
( )
LC T
n
A
A
nT L
R
n m
m
π
ω
π
α
2
2
5
ln
1
2
0
· ·
·
· ·
+
10 ln
2 5
1
2
10
1 . 0
1
LC
L R
A
A
n m
m
π ⋅
·
· ·
+
83) Odredite faktor dobrote slabo prigušenog titrajnog kruga.
( )

· − +
· + +
t
dt i i
C
i R
dt
di
L i R i R
0
2 1 1 2
2
2 1 1 2
0
1
0
( ) 0
1
0
2 1
1
2
2
2
2
2
1
1
2
· − +
· + +
q q
C dt
dq
R
dt
q d
L
dt
dq
R
dt
dq
R
( )
0
1 1
0
0
1
0
2 1 2
2
2
2 1 1 2
2 2
1 1
2 1 1 2
2
2
2 1 1 2
· −
,
_

¸
¸
+
· + +
·
·
· − +
· + +
st st
st st st
st
st
e K
C
e K
C
SR
e LK S e K SR e K SR
e K q
e K q
q q
C
q SR
Lq S q SR q SR
0
1
0
0
2
2 1
2
1 2
2
2 1
2 1 2
2
2
2
3 1
2 1
2 2
·
+
+

,
_

¸
¸
+ +
· +
,
_

¸
¸
+ +
· + + + +
LC R
R R
C R L
R
S S
L R
C
R R
C
L
R R S L R S
C
L
S L R S
C
R
S R R S
C
R
S
LC R
C R R
2
2 1
2 · α
LC R
R R
2
2 1 2
0
+
· ω
C R R
LC R R R
LC R
C R R
LC R
R R
Q Q
2 1
2 2 1
2
2 1
2
2 1
0
0
2
+
·
+
· · ≈
α
ω
84) Odredite faktor dobrote serijskog RL kruga priključenog na izmjenični izvor frekvencije f.
Uskladištena energija T I R T P LI
L R L
2 2
ˆ
2
1
2
1
· · ε
R
L
TR
L
R I
LI
T P
Q
L
L
R
ω
π
π
ε
π · · · ·
2
2
1
2
1
2 2
2
2

85) Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi u istosmjernoj mreži sheme spoja prema slici bio ostvaren
periodički režim rada?
Teorija mreža – Ispitna pitanja
20
Periodički režim rada zadovoljen je ako je ( ) 0
<

· t R R . R mora biti vremenski promjenjiv i
to tako da je u dijelu perioda T pasivan, a u dijelu aktivan otpor.
9. MREŽE DRUGOG REDA – POTPUNI ODZIV
86) Zašto je poznavanje slobodnog odziva dovoljno da bi se odredio potpuni odziv istosmjerne mreže?
To je moguće zbog toga što analitički gledano u
istosmjernim mrežama drugog reda nema razlike
između početnog napona na kapacitetu i nezavisnog
istosmjernog naponskog izvora spojenog u seriju,
odnosno početne struje kroz induktivitet i
nezavisnog istosmjernog strujnog izvora spojenog
paralelno induktivitetu.
87) Zašto valni oblici odziva u prijelaznom stanju ne ovise o valnim oblicima poticaja? Objasnite to na
primjeru serijskog RL kruga uključenog u trenutku t=0 na izmjenični naponski izvor t U u ω sin · .
Valni oblici odziva u prijelaznom stanju ne
ovise o valnim oblicima poticaja zbog toga što u
prijelaznom stanju nema poticaja. Oni ovise samo
o prirodnim frekvencijama kruga.
88) Nacrtajte najjednostavniju shemu spoja mreže napajane iz istosmjernog naponskog izvora pri čemu je
struja izvora dana izrazom
t t
e I e I I i
2 1
2 1 0
α α − −
+ + · . Konstante I0, I1 i I2 te α 1>0 i α 2>0 međusobno su
različite i različite su od 0.
Homogeno rješenje
12 12
2 1
2
0
2
2
2
2 1
'
0 2
0
1
S
e K e K q
S S
q
LC dt
dx
L
R
dt
d
t t
·
+ ·
· + +
· + +
− −
α
ω α
α
α α
Partikularno rješenje
CE q
L
E
q
LC
L
E
q
LC dt
dx
L
R
dt
d
·
·
· + +
' '
' '
1
1
2
2
α
t t
t t
e K e K E u
CE e K e K q q q
2 1
2 1
2 1
2 1
' '
' ' '
α α
α α
− −
− −
+ + ·
+ + · + ·
R
E
I ·
0

1 1
' ' K I ·

2 2
' ' K I ·
t t
e K e K
R
E
i
2 1
2 1 1
' ' ' '
α α − −
+ + ·
89) Nakon uklopa koje sklopke ili grupe sklopki može se u mreži sheme spoja prema slici postići samo
prigušeni odziv neovisno o vrijednostima elemenata mreže?
Prigušeni odziv možemo dobiti uklopom samo S
3
ili S
3
i S
2.
Ako uklopimo S
1
dobili bi
oscilatoran odziv.
90) Na karakteristici kapaciteta grafički prikažite energetske odnose u istosmjernom serijskom RLC krugu
ako se napon napajanja skokovito mijenja kako je to prikazano na slici. Kapacitet C je linearan i
vremenski nepromjenjiv.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
21
qE
2
1
· ε E q2
2
1
· ε E q3
2
1
· ε
uskladišteno ( )
2
3
2
1
E C
C
· ε
disipirano
2
2
1
3 CE W
R
⋅ ·
91) Odredite koliko se energije pretvorilo u toplinu na otporu R za vrijeme nabijanja kapaciteta
karakteristike
C C
u Au q ·
na napon izvora E. Prikažite grafički energetske odnose u krugu.
( )
2
0
2
0 0 0 0
AE u AEu u W
du
E
AE
u du
E
E q
u dt
dt
du
C u idt u W
R
E
C R R
C
E
R C
E
R
C
R R R
· ·
· · · ·
∫ ∫ ∫ ∫
∞ ∞
92) Na serijski RC krug narinut je napon valnog oblika prema slici. Koji uvjet i zašto mora biti zadovoljen da
bi se snaga disipirana na otporu s dozvoljenom tehničkom točnošću mogla izračunati prema izrazu
2
ˆ
U fC P
R
· ;
π
ω
2
· f
RC C
RC
C
u
RC
R
u
RC RC
T
RC
RC R
T
C RC R
u u RC T je ako
dt
du
C i
U fC
u
fC P
du u
T
C
dt
dt
du
C u
T
P
dt i u
T
P
≈ >> ·
· ·
· ·
·
∫ ∫

2
0
2
0 0
0
ˆ
2
2
2 2
1
1
Uvjet je da T>>RC jer bi inače disipaciju morali računati prema
I
2
R.
93) Količina energije predana serijskom RC krugu iz izvora valnog oblika napona

,
_

¸
¸
− ·

T
t
e E u 1
; T>0 od
trenutka uklopa u t=0 do uspostave ustaljenog stanja iznosi
RC T
RC T
CE W
E
+
+
·
2
2
1
2
. Odredite količinu
energije disipiranu na otporu R te posebno komentirajte posebne slučajeve kad je T>> RC odnosno T<<
RC.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
22
2
2
2
1
2
1
2 1
2
1
2
1
2
2 2 2
2
2 2 2
2
2 2
T
t
T
t
C
T
t
T
t
C
T
t
T
t
C
e CE e CE CE
e CE e CE CE
e e CE CU
− −
− −
− −
+ −
·
+ − ·

,
_

¸
¸
+ − · ·
ε
ε
ε

,
_

¸
¸
− + −
+
+
·

,
_

¸
¸
+ − −
+
+
·
− −
− −
T
t
T
t
R
T
t
T
t
R
e e
RC T
RC T
CE W
e e CE
RC T
RC T
CE W
2
2
2
2 2
2 1
2
2
1
2 1
2
1 2
2
1
Za T>>RC
2
2
1
CE W
E
· . Budući da je
2
2
1
CE
C
· ε , disipacija na otporu je 0, tj. W
R
=0.
Za T<<RC
2
CE W
E
·
. Budući da je
2 2
2
1
2
1
CE W CE
R C
· ⇒ · ε , tj. onoliko koliko se
uskladišti u kondenzatoru, disipira se na otporu.
94) a) Odredite snagu istosmjernog naponskog izvora E ako sklopke S1 i S2 sklapaju protutaktno, svaka od
njih uklopljena je po polovinu periode T i ako je T>> RC.
b) Da li se smanjivanjem periode T u odnosu na vremensku konstantu povećava ili smanjuje potrebna
snaga istosmjernog naponskog izvora.
a) Ako je T>>RC odmah nastupa ustaljeno
stanje. U pola periode je na
1 1
C R
2
2
1
CE , a u drugoj polovici periode je
na
2 2
C R . Ukupna energija je
2 2
2
1
2 CE CE W · ⋅ · .
b) Ako se smanjuje perioda T u odnosu
na RC, energija će se povećati jer
će trebati duže da dođe do
ustaljenog stanja, tj. da C bude
prekid.
95) Količina energije pretvorene u toplinu u serijskom RC krugu napajanom iz naponskog izvora valnog
oblika napona prema slici, do uspostave ustaljenog stanja iznosi
1
]
1

¸

,
_

¸
¸
− − ·

T
e
T
CE W
T
R
τ τ
τ
1 1
2
; τ =RC.
Odredite količinu energije pretvorene u toplinu za dva posebna slučaja: a) T>>τ i b) T<<τ te
objasnite dobivene rezultate.
a) T>>τ
2
2
1 2
CE
T
W
R
π
· ⇒
b) T<<τ
2
2
2
2
2
1
2
1
1 1 1 CE
T
T T
T
CE W
R
·
¹
¹
¹
)
¹
¹
¹
¹
'
¹
1
]
1

¸

,
_

¸
¸
+ − − − · ⇒
τ
τ τ
τ
96) Za mrežu opisanu diferencijalnom jednadžbom t X y
dt
dy
dt
y d
ω ω α sin
ˆ
2
2
0
2
2
· + + pretpostavljeno je
rješenje u ustaljenom stanju u obliku ( ) ϕ ω + · t Y y sin
ˆ
. Odredite amplitudu
Y
ˆ
i početni kut ϕ
metodom izjednačavanja koeficijenata uz ortogonalne komponente rješenja.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
23

( )
( )
( ) ϕ ω ω
ϕ ω ω
ϕ ω
+ − ·
+ ·
+ ·
• •
t Y y
t Y y
t Y y
sin
ˆ
cos
ˆ
sin
ˆ
2
`
( ) ( ) ( )
ϕ ϕ ω ϕ α ω ϕ ω
ϕ ϕ ω ϕ α ω ϕ ω
ω ϕ ω ϕ ω ω ϕ ω ϕ ω α ω ϕ ω ϕ ω ω
sin : 0 sin
ˆ
cos
ˆ
sin
ˆ
cos :
ˆ
cos
ˆ
sin
ˆ
2 cos
ˆ
sin
ˆ
sin cos cos sin
ˆ
sin sin cos cos
ˆ
2 sin cos cos sin
ˆ
2
0 0
2
0
2
0 0
2
2
0 0
2
· + − −
· + − −
· + + − + + −
Y Y s Y
X Y Y Y
t X t t Y t t Y t t Y
( )( )
2
0
2 2 2
0 0
2
2
0
2
2
0
2
2
0
2 2
0
2
2
0
2
2
0
2
4 cos
ˆ
ˆ
cos
ˆ
ˆ ˆ
2
ˆ
2 2
2
0 2
ω ω ω ω ω ω α
ω ω
ϕ
ϕ
ω ϕ α ω ω
ω ω
α ω
ϕ
ω ω
α ω
ϕ
α ω
ω ω
ϕ
ω ϕ α ω ω
− − + −

·
· + − −

·

·

·
· + + −
X
Y
X
Y tg Y Y
arctg tg ctg
ctg
Teorija mreža – Ispitna pitanja
24
III. SINUSOIDALNO USTALJENO STANJE
10. FAZORSKA TRANSFORMACIJA
97) Zašto umnožak fazora nije fazor?
Množenje nije linearna transformacija. Ako su zadane dvije jednoharmonijske funkcije
ϕ j
e A A
1 1
ˆ
·
`
i
Ψ
·
j
e A A
2 2
ˆ `
, umnošku fazora ne odgovara u vremenskom području umnožak
pripadnih vremenskih funkcija.
( )
( )
( ) ( ) ( ) Ψ + ⋅ + ≠ Ψ + + · · ⋅
Ψ +
t A t A t A A e A A A A
j
ω ϕ ω ϕ ω
ϕ
cos cos cos
2 1 2 1 2 1 2 1
` `
98) Metodom fazorske transformacije odredite valni oblik odziva u ustaljenom stanju neke mreže opisane
diferencijalnom jednadžbom t x
dt
dx
dt
x d
10 sin 20 2 6 . 0 1 . 0
2
2
· + + .
_ _
0
10 10
2
0 2 2
2
2
20 2 6 . 0 1 . 0
20 2 6 . 0 1 . 0
10 sin 20 2 6 . 0 1 . 0
2


·

,
_

¸
¸
+ + −
· + +
· + +
ω ω
ω ω
j X
X X j X j
t x
dt
dx
dt
x d
`
` ` `
( )
( ) ( ) 1 4 3 1 0 s i n 2
2
1 0
2 0
. . .
1 3 . 1 4 3 1 8 0
8
6
1 0 6 8
. . .
6 8
2 0
1 3 . 1 4 3
1 3 . 1 4 3
0
2
2
0
− ·
· ·
¹
¹
¹
)
¹
¹
¹
¹
'
¹
· +

· + −
·
+ −
·
− ∠

∠ ∠
t t x
t g
j
X
`
99) Funkcija
( ) ϕ ω + · t x sin
prikazana je fazorom
1 · X
`
. Kojim je fazorom prikazana funkcija
( ) Ψ + · t y ω sin
?
( ) ϕ ω + · t x sin
1 · X
` ( ) Ψ + · t y ω sin
( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ϕ ϕ ϕ ϕ ω ϕ ϕ ω ϕ ϕ ω ω
ϕ ω
− Ψ + − Ψ · − Ψ + + − Ψ + · − Ψ + + · Ψ +
+
sin cos sin cos cos sin sin sin
cos
j t t t t
j t
100) Funkcija ( ) ϕ ω+ t Asin
ˆ
prikazana je fazorom
A A ·
`
. Kojim je fazorom prikazana funkcija t B ω cos
ˆ
?
( ) ϕ ω+ t Asin
ˆ

A A ·
`
t B ω cos
ˆ
( )
( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ϕ ϕ ω
ϕ ϕ ϕ ϕ ϕ ϕ ω ϕ ϕ ω ϕ ϕ ω
ϕ ω
ϕ ω
sin cos
ˆ
cos
ˆ
sin cos sin cos sin sin cos cos cos
cos
1 sin
− − ·
− − · − + − · − + + − + · − +
· +
· +
j B t B
j j t t t
j t
t
101) Funkcija
( ) ϕ ω + t Csin
prikazana je fazorom
jB A +
. Kojim je fazorom prikazana funkcija
( ) Ψ + t D ω sin
?
( ) ϕ ω + t Csin jB A + ( ) Ψ + t D ω sin
( )
( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ϕ ϕ
ϕ ϕ ω ϕ ϕ ω ϕ ϕ ω
ϕ ω
ϕ ω
− Ψ
,
_

¸
¸
+ − + − Ψ
,
_

¸
¸
+ ·
− Ψ + + − Ψ + · − Ψ + +
+ − · +
+ · +
sin cos
sin cos cos sin sin
cos
sin
j
C
A
C
B
j
C
B
C
A
t t t
j
C
A
C
B
t
j
C
B
C
A
t
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1
]
1

¸

− Ψ + − Ψ +
1
]
1

¸

− Ψ − − Ψ · Ψ + ϕ ϕ ϕ ϕ ω sin cos sin cos sin
C
AD
C
BD
j
C
BD
C
AD
t D
102) Fazorom
jA
prikazana je funkcija t A ω cos . Kojim je fazorom prikazana funkcija
( ) ϕ ω − t Bcos
?
jA
t A ω cos
( ) ϕ ω + t Bcos
Teorija mreža – Ispitna pitanja
25
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ϕ ϕ ϕ ω
ϕ ϕ ϕ ω ϕ ω ϕ ω
ω
ω
sin cos cos
sin cos sin sin cos cos cos
1 sin
cos
B Bj t B
j t t t
t
j t
− − · −
− − · − + − · −

103) Funkcija ( ) ϕ ω+ t Acos
ˆ
prikazana je fazorom
A A ·
`
. Koja je funkcija prikazana fazorom
jA A+
?
( )
( )
( ) ( )
,
_

¸
¸
+ + ·
,
_

¸
¸
+ + · + + + · +
+ ·
+ ·
4
cos 2
ˆ
4
cos 2 sin cos 1
sin
cos 1
π
ϕ ω
π
ϕ ω ϕ ω ϕ ω
ϕ ω
ϕ ω
t A t t t j
t j
t
104) Zadan je fazor
jB A +
. Koju od navedene tri funkcije prikazuje taj fazor?
a)
,
_

¸
¸
+ +
A
B
arctg t B A ω cos
2 2
b)
( ) ϕ ω + t Csin
;
2 2
B A C + ≠
;
A
B
arctg ≠ ϕ
c)
,
_

¸
¸
+ +
4
cos
2 2
π
ωt B A
Pitanje nema smisla jer nije zadano načelno preslikavanje. Bilo koji od odgovora može biti
točan.
105) Zadana je amplitudna karakteristika impedancije neke naprave. Odredite najjednostavniju nadomjesnu
shemu spoja te naprave.
Nadomjesna shema: na niskim i visokim frekvencijama ulazna
impedancija je beskonačna, a na srednjim ima minimum.
L L C C
I L j U I
C j
U
` ` ` `
ω
ω
· ·
1
niske frekvencije: ( ) ∞ → → ω ω j Z 0
visoke frekvencije: ( ) ∞ → ∞ → ω ω j Z
106) Koji se elementi mreže nalaze u crnoj kutiji B ako je ( )

60 314 sin 120 + · t u , V ;
( )

80 314 cos 15 + · t i , A?
( )
60
120 60 314 sin 120

· + ·

t u
( ) ( ) ( )
170
15 170 314 sin 15 90 80 314 sin 15 80 314 cos 15

· + · + + · + · t t t i

( ) ⇒ ≤ ∠ ≤ −

90 , 90 i u vrijedi za pasivne elemente
Budući da je ( )

110 , · ∠ i u , znači da se u crnoj kutiji nalazi aktivni element, tj. strujni
ili naponski izvor.
107) Odredite prijenosne funkcije mreže dvoprilaza. Poticaj djeluje na prilazu 1.
prijenosna impedancija
( )
C j I
C j
I
I
U
j Z
ω
ω
ω
1
1
1
1
2
21
· · ·
`
`
`
`
prijenosni omjer struja ( ) 0
1
2
21
· ·
I
I
j
`
`
ω α
Teorija mreža – Ispitna pitanja
26
prijenosni omjer napona
( ) CL CL j CL S
SC
CL S
SC
Z
SC
SC
U
U
A
ekv
2 2 2 2
1
2
21
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
ω ω −
·
+
·
+
·
+
·
+
· ·
`
`
prijenosna admitancija
( ) 0
0
1
1
21
· · ·
C j
I U
I
j Y
ω
ω
` `
`
108) Zadana je prijenosna funkcija mreže
ω α
ω
j U
U
+
·
1
2
`
`
. Odredite efektivnu vrijednost napona u2 (t) ako je
poznat valni oblik napona poticaja t U t U t U u 5 cos
ˆ
3 sin
ˆ
sin
ˆ
5 3 1 1
+ + · .
?
5 cos
ˆ
3 sin
ˆ
sin
ˆ
2
5 3 1 1
1
2
·
+ + ·
+
·
u
t U t U t U u
j U
U
ω α
ω
`
`
( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
2 2
2
2 2 2
2
2 2 2
2
2 2
2
2
2
2
2
2 2
2 2
5 2
2 2
3 2
2 2
1 2
25
25
9
9 1
5
ˆ
3
ˆ ˆ
25
5
ˆ
5
ˆ
9
3
ˆ
3
ˆ
ˆ ˆ
ω α ω α ω α
ω ω ω
ω α
ω
ω
ω α
ω
ω
ω α
ω
ω
+
+
+
+
+
·
+ + ·
+
·
+
·
+
·
U U U u
U U U u
U U
U U
U U
11. REZONANCIJA I FREKVENCIJSKI ODZIV
109) Zašto se ne može reći da je rezonancija nastupila u nekom točno utvrđenom trenutku?
To se ne može reći zbog toga što se rezonancija promatra u ustaljenom stanju. Stanje u
nekom trenutku nije bitno, nego je bitan proces koji traje.
110) Amplituda napona na kapacitetu u serijskom RLC krugu napajanom iz naponskog izvora t U u ω cos
ˆ
·
dana je izrazom
( )
2 2
2
2 2
0
2
0
4
ˆ ˆ
ω α ω ω
ω
+ −
· U U
C
gdje je α - faktor gušenja, a ω 0 - vlastita frekvencija
kruga. Odredite maksimalnu vrijednost napona na kapacitetu ako se mijenja vlastita frekvencija kruga.
t U u ω cos
ˆ
·
( )
2 2
2
2 2
0
2
0
4
ˆ ˆ
ω α ω ω
ω
+ −
· U U
C
( ) [ ]
( )( ) [ ]
( )( ) [ ]
2 2
0
2
0
2 2
2 3 2
0
2 2 2
0
2
0
2 2 2
0
3
2 2
2
2 2
0
2
0
2
0 2
4 : 0 8 4 4
0 8 2 2
ˆ
0 8 2 2
4
1
2
1
ˆ
0
ˆ
α ω ω
ω α ω
ω ω α ω ω ω
ω α ω ω ω ω
ω α ω ω ω
ω α ω ω
ω
ω
− ·
· − +
· + + −
· + − −
·
¹
¹
¹
)
¹
¹
¹
¹
'
¹
+ − −
+ −
⇒ ·
U
U
d
U d
C
( ) ( )
2 2
0
2
0
4 2
0
2
2
0
4 2
0
2 4
2
0
2 2
0
2
2
2 2
0
2
0
2
0
2
ˆ ˆ
4 4
ˆ ˆ
8 4 4
ˆ ˆ
2 4 2
ˆ ˆ
α ω α
ω
α ω α
ω
α ω α α
ω
α ω α α ω ω
ω

·

·
− +
·
− + + −
·
U U
U U
U U
U U
C
C
C
C
111) Zašto je definicija faktora dobrote
( )
( ) ( ) T t t
t
Q
+ −
·
Σ Σ
Σ
ε ε
ε
π 2
gdje je ( ) t
Σ
ε uskladištena energija u krugu
u nekom trenutku t, a T perioda titranja, neprimjenjiva na harmonički poticane krugove?
Zbog toga što se kod harmonijski poticanih krugova energija poništi, nazivnik razlomka = 0
i dobije se beskonačna vrijednost faktora dobrote.
112) Obrazložite zašto je rezonancija odziv na jednoharmonijski poticaj?
Teorija mreža – Ispitna pitanja
27
Zbog toga što ako na neku mrežu djeluje periodična elektromotorna sila periode ω π 2
1
· T ,
a u toj elektromotornoj sili nema harmonijskog člana potrebne frekvencije
r
ω, rezonancije
neće biti jer sam Fourierov rastav periodičke funkcije je fizikalan, tj. daje ispravne
odgovore.
113) Trošilo otpora R napaja se preko LC kruga iz izmjenične mreže. Koji uvjet mora biti zadovoljen da
efektivna vrijednost struje trošila ne bi ovisila o vrijednosti otpora? Koja svojstva posjeduje u tom
slučaju promatrana mreža?
( )
C Rj I I
R I I
C j
R I I I L j U
R C
R C
R R C
ω
ω
ω
` `
` `
` ` ` `
·
·
+ + ·
1
( )
( )
L j
U
I LC
L j LC R
U
I
I CR j L j I R L j U
R
R
R R
ω
ω
ω ω
ω ω ω
`
`
`
`
` ` `
· ⇒ · −
+ −
·
⋅ + + ·
0 1
1
2
2
mreža ima svojstvo strujnog izvora
114) Trošilo otpora R napaja se preko LC kruga iz izmjenične mreže. Koji uvjet mora biti zadovoljen da
efektivna vrijednost struje izvora ne bi ovisila o promjeni otpora trošila?
C R
C R
R C
C
I I I
I
CR j
I
I R I
C j
I
C j
I L j U
` ` `
` `
` `
` ` `
+ ·
·
·
+ ·
ω
ω
ω
ω
1
1
1
CR j
CR j
I I
CR j
CR j
I I
I
CR j
I I
C
C
C C
ω
ω
ω
ω
ω
+
·

,
_

¸
¸ +
·
+ ·
1
1
1
` `
` `
` ` `
( )
U
L j
CR j
I LC j
U
L j LC j R
CR j
I
CR j
R RCL L j
I U
I
CR j
CR j
C j
I L j U
` `
` `
` `
` ` `
ω
ω
ω
ω ω
ω
ω
ω ω
ω
ω
ω
ω
+
· ⇒ · −
+ −
+
·

,
_

¸
¸
+
+ −
·
+
+ ·
1
0 1
1
1
1
1
1
2
115) Koliki mora biti kapacitet C da se u zadanoj mreži nakon uklopa sklopke S ne promijeni efektivna
vrijednost struje izvora?
Teorija mreža – Ispitna pitanja
28
( )
( )
L
C
L
C j
X X
X X X
X R X X X X R
X R X X R
Z Z
j X R Z
X X j R Z
L C
C L C
L C C L L
L C L
u l u l
L u
C L u
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
1
2
1
2
2
2
ω
ω
ω
·
·
¹
¹
¹
¹
¹
)
¹
·
·
+ · + − +
+ · − +
¹
¹
¹
¹
¹
)
¹
·
¹
)
¹
+ ·
− + ·
`
116) Nacrtajte amplitudnu karakteristiku funkcije mreže ( )
1
2
U
U
j H
`
`
· ω . Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi
se ova mreža ponašala kao niskopropusni filtar?
( )
LC U
U
j H LC
U
U
2
1
2 2 2
0
2
1
2
1
1
;
1
1
ω
ω ω ω
ω
ω
ω
ω −
· ·
¹
)
¹
¹
'
¹
· ·

·
`
`
. .
`
`
2 1
2 2
1 1
1
1
I I I
C j
I R I U
C j
I L j I U
C
C
C
` ` `
` ` `
` ` `
− ·
· ·
+ ·
ω
ω
ω
( )
( )
( )
2 2
2
2 2
2
2 1
1
1
L LC R
R
j H
R
LC R L j
U U
ω ω
ω
ω ω
− −
·

,
_

¸
¸ − +
·
` `
Pojačanje treba biti
konstantno, treba postojati
konstantan omjer struje i
napona (treba opteretiti
mrežu).
117) Nacrtajte amplitudnu karakteristiku funkcije mreže ( )
1
2
U
U
j H
`
`
· ω . Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi
se ova mreža ponašala kao visokopropusni filtar?
( )
1
;
1
2
2
1
2 2 2
0
2
2
1
2

· ·
¹
)
¹
¹
'
¹
· ·

·
LC
LC
U
U
j H LC
U
U
ω
ω
ω ω ω
ω
ω
ω
ω
ω
`
`
. .
`
`
L j
U
R
U
I I I
L j I R I U
U
C j
I U
L
L
ω
ω
ω
2 2
2 1
2 2
2 1 1
1
` `
` ` `
` ` `
` ` `
+ · + ·
· ·
+ ·
( )
( ) ( )
( )
( )
2
2 2 2 2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2 2 2 1
2 2
1
1
1 1
1
1 1 1
LC R L
RLC
j H
LC jR L
RLC j
RLC j
LC jR L
U
U
j H
RLC j
RLC j jR L
U
CL RC j
U U
L j
U
R
U
C j
U
ω ω
ω
ω
ω ω
ω
ω
ω ω
ω
ω
ω ω
ω ω ω ω
− +
·
− −
·
− −
·
+ −
·

,
_

¸
¸
+ − · +

,
_

¸
¸
+ ·
`
`
` ` `
` `
`
Teorija mreža – Ispitna pitanja
29
118) Dokažite da u reaktivnom pojasnom propustu sheme spoja prema slici vrijedi da je
( )
2
0
2
1
2
2
2
ω ω α ω
α ω
− +
·
j U
U
`
`
; B= 2α gdje je α faktor gušenja a ω 0 vlastita frekvencija.
_ _
( )
2 2
0 1
2
2
0
2
1
2
2
2
2 2
1
2
2
2
2
2
1
1 1
1
2
0
ω ω α ω
α ω
ω α ω ω
α ω
ω
α
− −
·
+ + −
·
+ +
·
+ +
·
+ +
+
·
+
·
+ ·
j U
U
j
j
U
U
CL L
R
S S
L
R
S
LC S SRL
SRC
SC
LC S SRC
R
R
Z R
R
U
U
CS
LS Z
ekv
ekv
`
`
`
`
`
`
12. ENERGETSKI ODNOSI
119) Obrazložite fizikalni smisao pojma jalove snage. Zašto dimenzije reaktivnih komponenata ovise o
njihovoj jalovoj snazi?
Fizikalni smisao snage je da je ona mjera za količinu energije koja njiše između izvora i
pasivnog jednoprilaza i ne sudjeluje u pretvorbi električne energije u drugi oblik. Jalova
snaga je amplituda trenutne snage a time i mjera za dimenzije reaktivnih komponenata.
120) Valni oblik trenutne snage jednoprilaza dan je izrazom
( ) t t p ω ω 2 sin 6 2 cos 1 4 + − ·
, W. Odredite
djelatnu, jalovu i prividnu snagu jednoprilaza. Obrazložite fizikalni smisao prividne snage.
( )
( ) ( ) [ ] ( )
52 6 4
sin 2 cos 1
2 sin 6 2 cos 1 4
2
2
· + · · ·
+ − + + ·
+ − ·
Q P S VAr Q W P
t Q t P t p
t t p
R R
R
ϕ ω ϕ ω
ω ω
Prividna snaga je najveća moguća djelatna snaga koju bi jednoprilaz mogao preuzeti iz
izvora pri danim efektivnim vrijednostima napona U i struje I jednoprilaza.
121) Zadana je pozitivna amplituda P1 trenutne snage i negativna amplituda P2 trenutne snage. Odredite
djelatnu, jalovu, i prividnu snagu jednoprilaza.
djelatna snaga
( )
2 1 2 1
2
1
P P P P P P P
R R R
− · ⇒ + · −
prividna snaga
( )
2 1 2 1
2
1
P P S S P S P + · ⇒ + − · −
jalova snaga
2 1
2 2
P P P S Q · − ·
122) Zašto za kompleksnu snagu vrijedi zakon o očuvanju, a ne vrijedi za prividnu snagu?
0
2
1
0
1 1
· ·
· +
· ·
∑ ∑

` ` `
K k
jQ P
k k
b
k
b
k
K
I U S
zakon za očuvanje kompleksne snage vrijedi jer je izraz linearan.
2 2
k k k
Q P S + ·
zakon o očuvanju ne vrijedi jer izraz nije linearan (ima korijen).
Teorija mreža – Ispitna pitanja
30
123) Trošilo i izvor spojeni su parom vodova induktiviteta LV i otpora RV. Neka se na trošilu održava
konstantna efektivna vrijednost napona U i djelatna snaga P. Dokažite da su gubici prijenosa energije
minimalni ako je jalova snaga trošila potpuno kompenzirana.
2 2
1
Q P
U U
S
I + · ·
1
1
]
1

¸

,
_

¸
¸
+
,
_

¸
¸
· ·
2 2
2
U
Q
U
P
R I R P
V V RV
gubici prijenosa
U = konst.; P = konst.; uz Q = 0 ¬
2

,
_

¸
¸
·
U
P
R P
V RV
124) Iz izmjeničnog naponskog izvora efektivne vrijednosti napona U=10V i impedancije ω L=1Ω napaja se u
jednom slučaju radno trošilo a u drugom slučaju radno-kapacitivno trošilo kako je to prikazano na
slikama a) i b).
Izračunajte u oba slučaja djelatne snage trošila i pripadne faktore snage. Iz dobivenih rezultata
proizašao bi zaključak da se maksimalna snaga trošila pri istoj efektivnoj vrijednosti struje ne postiže uz
faktor snage trošila cosϕ 1=1. Je li taj zaključak ispravan?
( )
3
2
cos
1 cos 50 2 50
2
10 1
)
2
1
cos 1 cos 50 50
2
10
2 1 1 )
2 2
2
2
2
2
2
2
2 2 2
2 2 2 2
·
+
·
·
− +
· · · · · ·
,
_

¸
¸
− + ·
·
+
· · · · · · · · · + ·
C R
R
T
C L R
R
C T T
R
R
T
R
R
T
Q P
P
Q Q P
P
VAr
C
I
Q W RI P I
C
L R I U b
Q P
P
P
P
VAr LI Q W RI P I Z a
ϕ
ϕ
ω ω
ω
ϕ ϕ ω
Da ali maksimalna snaga koju bi jednoprilaz mogao uzeti iz izvora pri danim efektivnim
vrijednostima struje i napona je pri S UI RI P
R
· · · ⇒ ·
2
2
1
1 cosϕ .
125) Zašto je u pasivnim mrežama složenosti po volji na svakom prilazu fazni pomak između napona i struje
tog prilaza u granicama
2
,
2
π π
− ?
Impedancija kruga ( )
( )
2
1
' '
ˆ
4 2
I
j P
j Z
C L
ε ε ω
ω
− +
· ⇒
Budući da je 0 ≥ P , proizlazi da je ( ) { } ( ) { } ω ω ω ∀
<

ℑ ≥ ℜ ; 0 , 0 j Z m j Z e . Prema tome kut
impedancije može biti samo ( ) { }
2 2
π
ω
π
≤ ∠ ≤ − j Z , a samim time i kut između napona i struje.
126) Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi u jednoprilaznoj mreži složenosti po volji nastupila fazna
rezonancija, a koji da bi nastupila ''prava'' rezonancija?
U jednoprilazu složenosti po volji fazna rezonancija nastupa kada je
C
L
ω
ω
1
· , tj.
' '
C L
ε ε ·
, a budući da je faktor prigušenja α << od vlastite frekvencije ω
0
, fazna
rezonancija se podudara s 'pravom'.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
31
SKUPINA 2
IV. NESINUSOIDALNO USTALJENO STANJE
13. TOČNE METODE ANALIZE VIŠEHARMONIJSKIH MREŽA
127) U mreži sheme spoja prema slici poznat je valni oblik napona naponskog izvora
t U t U u ω ω 2 cos
ˆ
sin
ˆ
2 1
+ · te valni oblik struje strujnog izvora ( ) t I t I i ω ϕ ω 3 sin
ˆ
2 sin
ˆ
3 2 2
+ + · .
Nacrtajte nadomjesnu shemu spoja mreže za prvi, drugi i treći harmonijski član.
Prvi harmonijski član
0
sin
ˆ
1
·
·
i
t U u ω
Dugi harmonijski član
( )
2 2
2
2 sin
ˆ
2 cos
ˆ
ϕ ω
ω
+ ·
·
t I i
t U u
Teći harmonijski član
t I i
u
ω 3 sin
ˆ
0
3
·
·
128) Odredite snagu otpora R ako je RC<< T i to ako je u jednom slučaju valni oblik napona u(t) kao na slici
b), a u drugom slučaju kao na slici c).
b)
_
( ) ( )
2
2
2
3
2
4
3
0
2
2
2
4
3
0 0
0
2
1
2
1
1 6
9
9
8
2
1 1
9
1 6 1
0
3
4
3
4 1 1
4
3
0
4
3
0
3
4
4
3
0
4
3
0
3
4
1
f C E P
T
C E
T
T
C E
E
T
C E
T
P
C
T
E
t
T
E
T
d t t i t u
T
P
T t T
T t C
T
E
i
T t T
T t
T
E
u
u e u u
d t
d u
C i u i d t P
T
T T
t
C
C
·
· · ·
+ · ·
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹
< <
< <
·
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹
< <
< <
·
·

,
_

¸
¸
− · · ·
∫ ∫


τ
Teorija mreža – Ispitna pitanja
32
c)
2
2
1
0
0
2
0
2
0
f C E P
C E
T
P
P
i
T t
T
T
t E
u
R
R
·
·
·
·
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹
< <
< <
·
129) Odredite valni oblik napona na induktivitetu u ustaljenom stanju kao i srednju vrijednost struje izvora
ako je L/R>> T.
E u U
RI U u
Ri
dt
di
L u
L
L
α − ·
+ ·
+ ·
) 0 (
srednja vrijednost će biti
( )
R
E
R
U
I
α
· ·
0
0
¹
'
¹


·
T T
T
E U
L
,
, 0 1
α α
α α
130) Odredite valni oblik struje izvora u ustaljenom stanju za dva granična slučaja: a) T>> RC, b) T<< RC
E e K u
u u
dt
du
RC
t
CA
C
CA
+ ·
· +

τ
1
u u
dt
du
RC
u u iR
u u u
C
C
C
R C
· +
· +
+ ·
τ
αT t
CB
CB
CB
e K u
u
dt
du
RC


·
· +
2
0
( )
τ
α
τ
α
T
T
e K E
e K K E


+
− +
1
1
1 1
( )
τ
τ
α
τ
τ
α
T
T
T
T
e
e
E K
e
e
E K







·


− ·
1
1
1
1
2
1
1
Teorija mreža – Ispitna pitanja
33
( )
τ
τ
τ
α
τ
α
τ
τ
α
t
T
T
CB
T t
T
T
CA
e
e
e
E u
e
e
e
E E u










·


− ·
1
1
1
1
1
( )
¹
¹
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹



≤ ≤



· ·








τ
α
τ
τ
α
τ
τ
τ
α
α
T t
T
T
t
T
T
C
C
e
e
e
R
E
T t e
e
e
R
E
R
u u
i i
1
1
0
1
1
1
( )
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹
< ≤ −
< ≤
·

→ →
> >





T t T e
R
E
T t e
R
E
i
e
e
e
T
T t
T
C
T
t
t
α
α
τ
τ
α
τ
τ
α
τ
τ
0
0
0
1
1
( )
( )
( )
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹
< ≤ −
< ≤ −
·
− →

+ − → −
→ + − → −

< <



T t T
R
E
T t
R
E
i
T
T e
T T
e
e
T
C
T
T
T
α α
α α
τ
α
τ
α
τ τ
τ
τ
α
τ
τ
0 1
1
1
1 1 1
1 1 1
1
1
131) Odredite efektivnu vrijednost struje kapaciteta C ako je LC T π 2 << . Za koju se vrijednost faktora α
postiže najveća vrijednost struje IC ?
( )
( ) 0 '
0 '
·
·
+ ·
+ ·
ω
ω
I
U
i i i
iU U E
C L
C L
( )
( ) ( ) ( )
( )
2
1
0 2 1
2
1
0
2
1 1 1 1 1
0
0 1
2
2
2 2 2 2 2 3 2 2 2 2 2 2 3
2 2
2
0
2 2
2
0
2
· ⇒ · −

⇒ ·
− · − · − + + − ·
− + − · + − · ·
¹
'
¹
≤ ≤ · −
≤ ≤ − · −
· − · < <
∫ ∫ ∫
α α
α α
α
α α α α α α α α α
α α α α α α
α α α
α α α
π
α
α
I
d
d I
I I I I I I I I I
T T I
T
T I I
T
d t I
T
d t I I
T
d t i
T
I
T t T I I
T t I I I
i i i L C T
C
C
T T
T
T
C C
L C
132) Odredite valni oblik napona na induktivitetu L te srednju vrijednost napona na otporu R, ako je u
periodi rada T sklopka S u položaju 1 α T vremena, a u položaju 2 (1-α )T vremena.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
34
( ) 0 0
2
· ≈ > > u U u T
C C
τ
( )
( ) ( )
α
α
α α

· ⇒ − · ⋅
≈ >> ·
·
1
0 1
.
0 0
E U u T u T E
u u T RC konst U
U
R C C
C L C
L
133) Odredite valni oblik napona na induktivitetu L i kapacitetu C, ako je u periodi rada T sklopka S u
položaju 1 α T vremena, a u položaju 2 (1-α )T vremena.
( )
( )
( ) E E E U
E u u u u
E RI u u
R
E
I i T
R
L
C L
R C
L
α α
α
α
α
α
− · − ·
+ · − −
· ≈ ·
· ≈ ⇒ >>
1
0
0
134) Odredite valni oblik struje trošila za dva granična slučaja: a) T
R
L
<< i b) T
R
L
>>
( ) 0 . 0
1
:
L L
L
L
LR L
L
LR
R L LR
I konst i
dt
di
RT
L
T
R
l
T
i
R
u
dt
di
R
L
R Ri
dt
di
L u
u u u
T
R
L
· · →
∞ →
,
_

¸
¸
⇒ >>

,
_

¸
¸
− ·
+ ·
+ ·
>> T
R
L
<< trenutno ustaljeno stanje
( ) ( ) ( )
( )
( ) ( ) ( )
( )
( ) ( ) ( ) [ ]
( )
R
U
I
U U
t
U
U
t td U U
konst i R I U U
U
U U U
L
L L R
L
R L LR
π
π π
ω
π
ω ω
π
π
π
ˆ
0
ˆ
ˆ
1 1
2
ˆ
cos
2
ˆ
0
sin
ˆ
2
1
0
. 0 0 0 0
0 0
0 0 0
0
0
·
· − − · ·
·
· ·
·
+ ·

Teorija mreža – Ispitna pitanja
35
135) Za mrežu sheme spoja prema slici objasnite postupak određivanja tipa periodičkog rješenja ako je
2
T
R
L
> .
A: V1 i V2 vode ¬ nemoguće
B: V1 i V2 ne vode ¬ moguće ako je u<0
C: V1 vodi, V2 ne ¬ moguće ako je u>0
D: V1 ne, V2 vodi ¬ moguće ako je u<0
U negativnoj poluperiodi zbog očuvanja naboja nije moguć slučaj B, a budući da je
2
T
R
L
> ,
vrijedit će slučaj D, pa dobivamo tip periodičkog rješenja:
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹
< <
< <
· +
T t
T
T
t E
R i
d t
d i
L
d
2
0
2
0
136) Periodički upravljana sklopka S polovinu periode T je u položaju 1 a drugu polovinu periode u položaju
2. Sve vremenske konstante kruga zanemarive su u odnosu na trajanje periode T.
a) nacrtajte valni oblik napona u2 (t)
b) odredite ukupnu snagu disipiranu na otporima R1 i R2.
a)
b)
( )
( )
2
2 1
2 1
1
2 2 1 1
2 1
2
2
0
1
1
E C C f P P
T t
T
R R i E
T
t idt
C
iR E
T C R T C R
T
f
R R
+ · +
< < + ·
< < + ·
<< << ·

137) Objasnite kako se pomoću sklopkama preklapanim kapacitetom realizira otpor.
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹
≤ ≤
≤ ≤
· +
T t
T
u
T
t u
u
d t
d u
C R
C
C
2
2
0
2
1
1

Teorija mreža – Ispitna pitanja
36
Pod pretpostavkom da je perioda dovoljno kratka da se u
1
i u
2
unutar jedne periode ne
promijene
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹
≤ ≤
≤ ≤
· ⇒ < <
T t
T
u
T
t u
u T C R
C
2
2
0
2
1
1
. Količina naboja prenesena kapacitetom od prilaza 1 na
prilaz 2 u periodu T iznosi
( )
( ) i u u fC
T
u u C
· − ·

2 1
2 1
što je ekvivalentno prolazu iste
količine naboja kroz otpornik otpornosti
fC
R
1
· .
138) Odredite ukupnu snagu disipiranu na otporima R1 i R2 ako je sklopka S trećinu periode rada T u položaju
1 a dvije trećine periode u položaju 2.
( ) ( )
( )
2
2 1
2
2 1 2 1
2 2
2
1
2
E E fC
T
W
P
E E C U E E C qU U
U
q
CU W
R
R
R
− · ·
− · − · · · ·
14. NELINEARNE IZMJENIČNE MREŽE
139) Zašto je rješenje nelinearne diferencijalne jednadžbe, kojom je opisano ustaljeno stanje neke mreže,
dobiveno primjenom načela o ravnoteži harmonijskih članova uvijek približno rješenje?
Javlja se problem pronalaženja točnog rješenja zbog toga što nakon što postavimo jednadžbu
kruga i pretpostavimo rješenje, trebali bi izjednačiti koeficijente s lijeve i desne strane
jednadžbe. Budući da postoje nelinearni elementi, javljaju se članovi koji nemaju svoj par
na jednoj od strana jednadžbe i njih ne možemo uravnotežiti.
140) Odredite osnovni harmonijski član struje induktiviteta ako je zadana karakteristika induktiviteta
3
ϕ ϕ b a i + · te valni oblik toka t ω ϕ sin
ˆ
Φ · .
3
ϕ ϕ b a i + ·
t ω ϕ sin
ˆ
Φ ·
3
3
3 3
ˆ
4
3
ˆ
3 sin
4
1
sin
4
3
sin
ˆ
sin sin
ˆ
Φ + Φ ·

,
_

¸
¸
− Φ + Φ ·
Φ + Φ ·
b a i
t t b t a i
t b t a i
ω ω ω
ω ω
141) Odredite valni oblik napona i struje induktiviteta karakteristike
3
ϕ ϕ b a i + · ako je zadan valni oblik
toka t ω ϕ cos
ˆ
Φ · .
3
ϕ ϕ b a i + ·
t ω ϕ cos
ˆ
Φ ·
t b t b t a i
t t b t a i
t b t a i
ω ω ω
ω ω ω
ω ω
3 cos
4
1
cos
ˆ
4
3
cos
ˆ
3 cos
4
1
cos
4
3
cos
ˆ
cos cos
ˆ
3 3
3
3 3
Φ + Φ + Φ ·

,
_

¸
¸
+ Φ + Φ ·
Φ + Φ ·
Teorija mreža – Ispitna pitanja
37
1
]
1

¸

Φ − Φ − ⋅ Φ − · · t b t b t a L
dt
di
L u
L
ω ω ω ω ω ω 3 sin
4
3
sin
ˆ
4
3
sin
ˆ
3 3
142) Na nelinearni element mreže karakteristike
3
ax y · narinut je poticaj ( ) ( ) t X X x ω sin 1
ˆ
0 + · .
Dokažite da istosmjerna komponenta odziva
( ) 0 Y
ovisi o
( ) 0 X
, ali i o ( ) 1
ˆ
X . Pod kojim se uvjetom u
odzivu pojavljuju parni harmonijski članovi?
3
ax y ·
( ) ( ) t X X x ω sin 1
ˆ
0 + ·
( ) ( ) [ ]
[ ]
1
]
1

¸

− + − + + ·
1
]
1

¸

,
_

¸
¸
− +

+ + ·
+ + + ·
+ ·
t X t X t X X X X t X X X a y
t t X
t
X X t X X X a y
t X t X X t X X X a y
t X X a y
ω ω ω ω
ω ω
ω
ω
ω ω ω
ω
3 sin
ˆ
4
1
sin
ˆ
4
3
2 cos
ˆ
2
3
ˆ
2
3
sin
ˆ
3
3 sin
4
1
sin
4
3
ˆ
2
2 cos 1
ˆ
3 sin
ˆ
3
sin
ˆ
sin
ˆ
3 sin
ˆ
3
sin 1
ˆ
0
3
1
3
1
2
1 0
2
1 0 1
2
0
3
0
3
1
2
1 0 1
2
0
3
0
3 3
1
2 2
1 0 1
2
0
3
0
3

,
_

¸
¸
+ ·
2
1 0
3
0 0
ˆ
2
3
X X X a Y istosmjerna komponenta
Parni harmonijski članovi javljaju se ako se pobuda sastoji od zbroja ili razlike
istosmjerne komponente i jednoharmonijske komponente ili ako je istosmjerna komponenta
dvoharmonijska.
143) Za mrežu sheme spoja prema slici a) s nelinearnim induktivitetom L izračunata je i nacrtana
karakteristika UL (1)=f(U) prikazana na slici b). Je li moguće mjerenjima efektivnih vrijednosti UL (1) i U
u potpunosti rekonstruirati izračunatu karakteristiku?
Uz stalni faktor gušenja α i stalnu frekvenciju poticaja
ω , javlja se petlja histereze.
Nije moguće u potpunosti rekonstruirati izračunatu
frekvenciju.
144) Odredite efektivnu vrijednost osnovnog harmonijskog člana napona na kapacitetu C ako je poznata
karakteristika nelinearnog induktiviteta. ( ) ( ) ( ) 1 1 1
3
L L L
U U I β α + · gdje su ( ) 1
L
I i ( ) 1
L
U efektivne
vrijednosti osnovnih harmonijskih članova struje i napona nelinearnog induktiviteta.
( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) ( )
1
]
1

¸

+ − + ·
+ · + ·
·
+ ·
RC j
X
R
j U U U
U C j
jX
U
I I I
U U
U R I U
L
L C
C
L
L
C L R
L C
C R
ω
ω
1 1
1
1
1 1 1
1 1
1
` ` `
`
`
` ` `
` `
` ` `
( )
( )
( )
( ) ( )
( ) ( ) ( ) [ ]
( ) ( ) ( ) [ ]
2
2 2 2
2
3
1 1 1
1 1
1 1
1
1
1
C C ef
C C
C C
R
L
L
L
U L R U U
U j jR RC j U U
U U
U
I
U
X
α β ω
β α ω
β α
− + ·
+ − ·
+
·
`
` ` `
` `
`
`
`
145) Pokažite da u mreži sheme spoja prema slici može u nelinearnom induktivitetu u ustaljenom stanju rada
postojati istosmjerni tok. (Naputak: Sve varijable mreže prikazati zbrojem istosmjerne i izmjenične
komponente!)
Teorija mreža – Ispitna pitanja
38
15. ENERGETSKI ODNOSI – DJELATNA SNAGA
146) Zbog nelinearnog induktiviteta L struja RLC kruga u ustaljenom stanju dana je izrazom
( ) ( ) ( ) ( )
1 1
3 sin 3
ˆ
sin 1
ˆ
ϕ ω ϕ ω − + − · t I t I i . Nacrtajte fazorski dijagram kruga za treći harmonijski član.
Komentirajte dobiveni rezultat.
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) [ ] ω ω ω
ω ω ω
3 3 3
0 3 3 3
R C L
R C L
U U U
U U U
` ` `
` ` `
+ − ·
· + +
Budući da je kut veći od 90°,
induktivitet se ponaša kao aktivni
element što nije moguće.
147) U linearnoj vremenski nepromjenjivoj mreži djeluju dva naponska izvora. Koji uvjet mora biti
zadovoljen da bi u toj mreži i za djelatne snage vrijedilo načelo superpozicije?
( )
( )




·
·
·
·
n
k
T
k k
n
k
T
k k
dt R u i
T
P
dt R u i
T
P
1
0
2
2
2
1
0
1
2
1
1
1
P
1
– disipirana snaga na R ako djeluje samo u
1
P
2
– disipirana snaga na R ako djeluje samo u
2
I
k
(u
1
) – struja k-te grane ako u mreži djeluje samo u
1
I
k
(u
2
) – struja k-te grane ako u mreži djeluje samo u
2
djelatna snaga ( ) ( ) ( )


·
+ ·
n
k
T
k k k
dt R u i u i
T
P
1
0
2
2 1 1
1
superpozicija za djelatnu snagu ( ) ( ) ( )


·
+ ·
n
k
T
k k k
dt R u i u i
T
P
1
0
2
2
1
2
1
1
vrijedi ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 0 2
2 1
0 0
2
2
1
2
0
2
2 1
· ⇒ + · + → ·
∫ ∫ ∫
u i u i dt R u i u i dt R u i u i P P
k
k
T T
k k k
T
k k k uk
, samo
ako su struje ortogonalne.
148) Zašto se ne može izgraditi ispravljač koji bi se sastojao samo od reaktivnih komponenata?
Svojstvo ispravljača je da se ponaša kao istosmjerni izvor, tj. istosmjerna snaga mora biti
negativna. Ovo je svojstvo temelj svake analize kojom bi se željelo istražiti može li neki
element mreže preuzeti snagu na jednoj frekvenciji i predati je drugim dijelovima mreže na
nekoj drugoj frekvenciji. Budući da je istosmjerna snaga linearnih i nelinearnih vremenski
nepromjenjivih reaktivnih elemenata jednaka 0, ovi se elementi ne mogu upotrijebiti ni u
jednoj pretvorbi snage na frekvenciji.
149) Zašto se ne može izgraditi ispravljač koji bi kao komponente za pretvorbu djelatne snage imao samo
bipolarne tranzistore?
Zbog toga što je istosmjerna snaga bipolarnog spojnog tranzistora pozitivna. U sklopnom
režimu rada u

i
T
=0, za svaki T; P
T
=0. P
T
(0)>0, P
T
=-P
T
(0)<0. Idealni bipolarni tranzistor je
element mreže u kojem se sva istosmjerna snaga raspoloživa na njegovim energetskim
priključcima pretvara u izmjeničnu; obrat nije moguć. On je i kvaziaktivni i vremenski
promjenjivi element što mu omogućuje da upravlja iznosom transformirane snage.
150) Objasnite pretvaračka svojstva serijskog spoja diode i bipolarnog tranzistora u sklopnom načinu rada.
Pretvaračka svojstva se zasnivaju na tome da možemo imati
negativan napon dok će struja ostati pozitivna. Istosmjernu
snagu možemo pretvoriti u izmjeničnu i obratno.
151) Dokažite da za djelatnu snagu na frekvenciji vrijedi zakon o očuvanju.
Jedan od načina iskazivanja zakona o očuvanju energije s pomoću trenutnih snaga grana
0
1
· ⋅

·
b
i u
α
α α
ili s pomoću srednjih snaga grana
∑ ∑

· ·
· · ⋅
b b
T
P dt i u
T
1 1
0
0
1
α
α
α
α α
. To vrijedi za
Teorija mreža – Ispitna pitanja
39
svaku komponentu snage i dobijemo ( ) ( ) ... 2 , 1 , 0 0
ˆ ˆ
1
· ·

·
n n I n U
b
α
α α
, tj.
( ) ... 2 , 1 , 0 0
1
· ·

·
n n P
b
α
α
.
152) Nelinearni kapacitet zadan je karakteristikom
2
C
u q · . Obrazložite osnovna energetska svojstva ovog
kapaciteta ako je valni oblik napona na kapacitetu zadan izrazom
( ) ( ) ( ) t U t U t U u
C C C C
ω ω ω 3 sin 3
ˆ
2 sin 2
ˆ
sin 1
ˆ
+ + · .
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) t t U U t t U U t t U U
t U t U t U q
C C C C C C
C C C
ω ω ω ω ω ω
ω ω ω
2 sin 3 sin 2
ˆ
3
ˆ
2 3 sin sin 3
ˆ
1
ˆ
2 2 sin sin 2
ˆ
1
ˆ
2
3 sin 3
ˆ
2 sin 2
ˆ
sin 1
ˆ
2
2
2
2
2
2
+ + +
+ + ·
Može generirati više harmonike i može imati istosmjerne komponente.
153) Nelinearni kapacitet zadan je karakteristikom
2
bq aq u
C
+ · . Odredite iznose djelatne snage koju ovaj
kapacitet prima odnosno predaje drugim dijelovima mreže ako je poznat valni oblik struje kroz
kapacitet ( ) ( ) t I t I i
C C C
ω ω 2 cos 2
ˆ
sin 1
ˆ
+ ·
154) Objasnite Hartleyev efekt!
0 ; 0
0 1 0
0
0 1 1
1
·
+
+ ·
+
+
ω ω ω ω ω ω n m
nP P
n m
mP P
mn mn
Manley-Rowe jednadžbe za slučaj triju frekvencija.
a)
1 0
; 1 ω ω > · · n m
0 ; 0
0 1 0
0
0 1 1
1
11
·
+
+ ·
+
+
·
+ +
+
ω ω ω ω ω ω
P P P P
P P
P+<0 - modulator predaje snagu
trošilu
P1>0 , P0>0 – oba izvora daju
energiju izlaznom krugu
1
1
0
0 1 0
; P P P P P
ω
ω
· + ·
+
b)
1 0
; 1 ; 1 ω ω > · − · n m
0 ; 0
0 1 0
0
0 1 1
1
11
·

+ ·

+
·
− −
− −
ω ω ω ω ω ω
P P P P
P P
P-<0 , P1<0 , P0>0 lokalni oscilator daje
energiju i izlaznom i ulaznom krugu.
Nelinearni kapacitet prima energiju na
frekvenciji lokalnog oscilatora ω 0 i vraća
dio energije generatoru signala. To je isto
kao da je u ulazni krug uveden negativni otpor
koji nadmašivši pozitivne otpore generatora
ulaznog signala može dovesti do nestabilnosti
rada modulatora.
0
0
1
1 1 0
; P P P P P
ω
ω
· + ·

16. ENERGETSKI ODNOSI – PRIVIDNA SNAGA
155) Pod kojim je uvjetom skup svih harmonijskih članova struje jednoprilaza jednak skupu svih
harmonijskih članova napona jednoprilaza?
( ) ( )


+ ·
N n
n
t n n U u α ω sin 2
napon prilaza (N – skup harmonijskih članova napona reda n)
( ) ( )

∪ ∈
− + ·
N M n
n n
t n n I i ϕ α ω sin 2
struja prilaza (M - skup harmonijskih članova struje reda
n)
Samo u slučaju kada pojna mreža modelirana idealnim izvorom M = N jer tada skup M nema
članova iz čega proizlazi da niti N nema članova.
156) Odredite jalovu snagu Q
α
(n) elementa mreže α na n-tom harmonijskom članu ako su valni oblici
napona i struje na n-tom harmonijskom članu dani izrazima:
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) t n n J t n n I t n i
t n n V t n n U t n u
ω ω
ω ω
α α α
α α α
sin
ˆ
cos
ˆ
,
sin
ˆ
cos
ˆ
,
+ ·
+ ·
( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
( ) ( ) [ ] ( ) ( ) [ ] n J n I n V n U S
n J n V n I n U P
2 2 2 2 2
ˆ ˆ ˆ ˆ
4
1
ˆ ˆ ˆ ˆ
2
1
α α α α α
α α α α α
+ + ·
+ ·
Teorija mreža – Ispitna pitanja
40
( ) ( ) [ ] ( ) ( ) [ ] ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
2
2
2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2
ˆ ˆ ˆ ˆ
4
1
ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ
2
ˆ ˆ
4
1
ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ
2
ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ
4
1
ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ
2
ˆ ˆ
4
1
ˆ ˆ ˆ ˆ
4
1
n V n I n J n U Q
n V n I n J n V n I n U n J n U
n J n V n J n V n I n U n I n U n J n V n V n I n J n U n I n U
n J n V n J n V n I n U n I n U n J n I n V n U
P S Q
α α α α α
α α α α α α α α
α α α α α α α α α α α α α α α α
α α α α α α α α α α α α
α α α
− ·
+ − ·
− − − + + + ·
+ + − + + ·
− ·
157) Istosmjerni izvor napona E i unutarnjeg otpora R opterećen je trošilom koje se sastoji od periodički
upravljane sklopke S koja je polovinu periode rada T uklopljena a polovinu periode rada T isklopljena.
a) nacrtajte valne oblike napona i struje sklopke
b) postoji li prijenos energije između izvora i trošila?
c) postoji li jalova snaga trošila?
a)
b) nema prijenosa energije jer je 0 0
0
· ⇒ ·

P dt i u
T
s s
c) jalova snaga postoji
Q
R
E
R
E T
T
T
R
E T
T E
T
dt i
T
dt u
T
U I S
T T
S S
· · ·
,
_

¸
¸
− · · ·
∫ ∫
2 2
1
2 2
1 1 1
2 2
2
2
2
0
2
0
2
158) Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu te faktor snage trošila.
( ) ( )
R
U
t t
R
U
T
t td t td
R
U
T
t td
R
U
T
dt t i t u
T
P
T
T T
T
T
T
2
0
2
0
2
0
0
2
2 2
0
2
2
2
2
0
ˆ
4
1
2 sin
4
1
2
1
ˆ
1
sin sin
ˆ
1
sin
ˆ
1 1
·
1
1
1
]
1

¸

− ·
1
1
1
]
1

¸

+ · · ·
∫ ∫ ∫ ∫
  
    
ω
ω
ω ω ω ω ω ω
( ) ( )
R
U
t
T
T R
U
U
t t
T
U
R
U
t td t td U
T
dt t i
T
dt t u
T
UI S
T
T
T
T
T
T
T T
2
1
2 sin
4
1
2 2
1 1
2
2 sin
4
1
2
1 1
8
sin sin
1 1 1
2
0
0
0
2
2
2 2
0
2 2
0 0
·
1
1
1
]
1

¸

− ·
·
1
1
1
]
1

¸

− ·
· + · · ·
∫ ∫ ∫ ∫

  
ω
ω
ω
ω
ω ω ω ω
Teorija mreža – Ispitna pitanja
41
2
1
4
2 2
cos
4 16 8
2
2
4
2
4
2 2
· · ·
· − · − ·
S
P
R
U
R
U
R
U
P S Q
ϕ
159) Obrazložite je li za pojavu jalove snage nužno postojanje reaktivnih elemenata u mreži.
Postojanje reaktivnih elemenata je nužno jer bi u suprotnom ona bila = 0.
160) Zašto samo u jednoharmonijskim mrežama postoji fizikalna interpretacija jalove snage kao mjere za
njihanje energije između izvora i trošila?
Ukupna uskladištena energija u RLC krugu je:
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ϕ ω
ω
ε ε ε
ϕ ω ε ε ε ε ε ε ε
+ + + ·
+ − + + · + ·
Σ
Σ
t
Q
t
t t t t
C L
C L C L C L
2 cos
2
cos
161) Zašto je prividna snaga dogovorna veličina?
Da bi se pokušala očuvati fizikalna smislenost prividne snage dogovorena je referentna
točka s obzirom na koju je definirana trenutna snaga. Prividna snaga je dogovorna veličina
koja ima puni smisao ako se kao referentna točka odabere jedan od priključaka jednoprilaza.
Tada prividna snaga postaje ona najveća djelatna snaga koja bi se na tom prilazu mogla
postići uz dane efektivne vrijednosti napona i struje jednoprilaza.
162) Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu na prilazu 1.
( )
U U U
u u Ri u u
R
u u
i
· ·
+ · − ·

·
2 1
2 1 1 1 11
2 1
1
2
1
2
( )
( )
R
U
I u Q S
u u u
T
u
R
U
dt u u
T
u u
R
dt i
T
I
dt u u
RT
dt i u
T
P
T
u u
T T
T T
2
2 2
1
2
2
4
1 1
0
2
1 1
2
11 11 11
2
0
2
2 1 2
11
2
2
0
0
2 1
2
2
2
1 2
0
2 2
0
2
2
2
1
0
1 11 11
2
2 1
· · ·
·
,
_

¸
¸ +
·
·
1
1
1
]
1

¸

− + · ·
· − · ·

∫ ∫
∫ ∫
+
·
      
 
163) Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu na prilazu 1 ako je t u ω sin 100 2 ⋅ · , V; t i ω cos 20 2 ⋅ · ,
A.
u i i
u
4
1
4
3
+ ·
Napon prilaza 1 ( ) i u i u u
u
− · − ·
4
3
1

_ _

,
_

¸
¸
+ ·

,
_

¸
¸
− ·
t t i
t t u
i u
i u
ω ω
ω ω
cos 15 sin 25 2
cos 15 sin 75 2
4
3
4
1
1
4
3
4
3
1
Teorija mreža – Ispitna pitanja
42
( )
VAr P S Q
VA I U S
W P
1500
2230 15 25 15 75
1650 25 75 15 15 2 2
2
1
2
1
2
1 1
2 2 2 2
1 1 1
1
· − ·
· + + · ·
· ⋅ + ⋅ − ·
164) Izmjenični izvor napona t u 314 sin 100 2 ⋅ · , V napaja jednoprilaz. Efektivna vrijednost napona
jednoprilaza iznosi 70.7 V a struje 0.707 A. Djelatna snaga izmjerena na prilazu je 0 W. Odredite što se
nalazi u jednoprilazu. Navedite barem tri različita rješenja.
U jednoprilazu se može nalaziti idealna dioda, bipolarni tranzistor u sklopnom režimu rada
ili MOSFET u sklopnom režimu rada jer je na svim tim komponentama djelatna snaga jednaka 0.
165) Struja k-te grane rastavljena je na djelatnu, jalovu i raspršenu komponentu, tj.
ks kr k k
i i i i + + ·
α
.
Dokažite da KZS za neki čvor u mreži vrijedi posebno za svaku od komponenata rastave struje grane, tj.
0 ; 0 ; 0
1 1 1
· · ·
∑ ∑ ∑
· · ·
N
k
ks
N
k
kr
N
k
ka
i i i gdje je sa N označen ukupni broj grana spojenih na promatrani
čvor.
KZ će vrijediti posebno za svaku od komponenti jer rastavom struje dobivamo također
linearne funkcije. Budući da KZ vrijede za linearne funkcije, vrijedit će i za te
komponente struje.
166) Dva linearna jednoprilaza A i B spojena su u seriju. Struja svakog jednoprilaza može se rastaviti u
djelatnu, jalovu i raspršenu komponentu, tj.
Bs Br Ba B As Ar Aa A
i i i i i i i i + + · + + · ;
. Očigledno je da je
B A
i i ·
. Vrijedi li to i za pojedine komponente struje prilaza, tj.
Bs As Br Ar Ba Aa
i i i i i i · · · ; ;
?
Ne jer je i=f(u
ref
), tj. struja i je funkcija referentnog napona.
167) Parametri dvaju trošila prikazanih na slikama a) i b) odabrani su tako da kad se trošila napajaju iz izvora
istog valnog oblika ( ) t t u 3 sin sin 10 2 + ⋅ · , V djelatne i prividne snage trošila su jednake. U kojoj od
tih mreža ne može se nikakvim filtrom paralelno spojenim trošilu postići potpuna kompenzacija faktora
snage, tj. λ =1?
( )
( )
( )
( )
3 1
3
1
2
1
2
1
1
1
1
1
3
1
2
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
2
3
3
1
2
3
1 3
1 1
2
3
2
1
1 1
G G
j
e
j
j
j
e
j Z
e G
j
e
j
j
j
e
j Z
e G
j j j Z
j j j Z
·
·
¹
)
¹
¹
'
¹ −
ℜ ·
¹
)
¹
¹
'
¹


+
ℜ ·
¹
)
¹
¹
'
¹
ℜ ·
·
¹
)
¹
¹
'
¹ +
ℜ ·
¹
)
¹
¹
'
¹
+
+

ℜ ·
¹
)
¹
¹
'
¹
ℜ ·
+ ·
,
_

¸
¸
− + ·
− ·
,
_

¸
¸
− + ·
kompenzacija je moguća
Teorija mreža – Ispitna pitanja
43
( )
( )
( )
( )
3 1
3
1
10
9
10
27 9
9
10
3 1
3
1
1
3
1
1
3
1
1
1
3
1
10
1
10
3 1
3 1
3 1
3 1
1
1
1
3
1
1
2
7
3
1
2
3
1 3
3 1
2
7
2
1
1 1
G G
j
e
j
e
j
j
j
e
j Z
e G
j
e
j
j
j
e
j Z
e G
j j j Z
j j j Z

·
¹
)
¹
¹
'
¹ −
ℜ ·
¹
¹
¹
¹
¹
)
¹
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹

ℜ ·
¹
¹
¹
¹
¹
)
¹
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹


+
ℜ ·
¹
)
¹
¹
'
¹
ℜ ·
·
¹
)
¹
¹
'
¹ +
ℜ ·
¹
)
¹
¹
'
¹
+
+

ℜ ·
¹
)
¹
¹
'
¹
ℜ ·
+ ·
,
_

¸
¸
− + ·
− ·
,
_

¸
¸
− + ·
kompenzacija nije moguća
168) Zašto se u mreži sheme spoja prema slici faktor snage λ ne može potpuno kompenzirati spajanjem
kapaciteta paralelno trošilu?
( )
( )
( )
2 2
1
1
1
1
1
1
1
1 1
1
n n
jn
e
jn
jn
jn
e
jn Z
e G
jn jn Z
u f G
u
u
+
·
¹
)
¹
¹
'
¹
+

ℜ ·
¹
)
¹
¹
'
¹


+
ℜ ·
¹
)
¹
¹
'
¹
ℜ ·
+ ·
·
Vodljivost ovisi o frekvenciji i uvijek postoji raspršena komponenta.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
44
V. JEDNADŽBE MREŽE
17. OSNOVE TOPOLOGIJE ELEKTRIČNIH MREŽA
169) Objasnite pod kojim uvjetima vrijedi KZN koristeći postulate teorije mreža i pojam petlje.
KZN vrijedi i ako se petlja deformira, a to je zbog toga što prema 4. postulatu teorije
mreža niti jedna petlja nije prožeta vanjskim promjenjivim magnetskim tokom. U terminima
teorije mreža petlja ne zauzima realni prostor.
170) Povežite stavak o kontinuitetu i pojam reza te dokažite da za svaki rez mora vrijediti KZS.
U skladu s trećim postulatom teorije mreža rezultantni naboj svake
naprave jednak je 0. Na nivou modela to znači da je rezultantni
naboj elemenata mreže svake grane jednak 0, što znači da količina
naboja koja uđe u plohu mora biti jednaka količini naboja koja iz
plohe izađe.
171) Dokažite da svaka spojnica s odgovarajućim brojem grana stabla određuje jednu jedinstvenu petlju.
T(3, 4, 5) – odabrano stablo
L(1, 2) – spojnice
Petlje P
1
(2, 3, 5) ; P
2
(1, 4, 5)
Broj spojnica l=b-n=5-3=2
Dogovorno smjer petlje određuje smjer spojnice.
172) Dokažite da svaka grana stabla s odgovarajućim brojem spojnica određuje jedan jedinstveni rez.
T(3, 4, 5) stablo
L(1, 2) spojnice
173) Dokažite da struje spojnica određuju struje grane stabla.
R
1
(2, 3) ->i
3
=-i
2
R
2
(1, 2, 5)->i
5
=i
2
-i
1
R
3
(1,4)->i
4
=i
1
i3, i1, i5 struje grana
i1, i2 struje spojnica
Ukoliko su struje spojnica zadane, možemo odrediti struje grana
jer u jednom rezu može biti samo jedna grana i više spojnica.
174) Označimo sa l broj spojnica u mreži od b grana a sa n broj grana stabla. Dokažite da je l najmanji broj
struja koji treba odrediti u mreži da bi sve struje mreže bile poznate. Pokažite to na primjeru zadanog
grafa.
b=5 ; n=3 ; l=b-n=2
R
1
(1, 4) i
1
-i
4
=0 i
1
=i
4
R
2
(2, 4, 5) i
2
-i
4
-i
5
=0 i
2
=i
4
+i
5
R
3
(3, 4, 5) i
3
+i
4
+i
5
=0 i
3
=-i
4
-i
5
Da bi dobili ostatak, moraju nam biti poznate još barem
dvije struje (struje spojnica).
175) Dokažite da naponi grana stabla određuju napone spojnica.
T(3, 4, 5) ; P
1
(2, 3, 5) ; P
2
(1, 4, 5)
b=5 ; n=3 ; l=b-n=2
u
2
-u
3
+u
5
=0 ; u
2
=u
3
-u
5
u
1
-u
5
+u
4
=0 ; u
1
=u
5
-u
4
176) Označimo sa l broj spojnica u mreži od b grana a sa n broj grana stabla. Dokažite da je l najmanji broj
napona koji treba odrediti u mreži da bi svi naponi mreže bili poznati. Pokažite to na primjeru zadanog
grafa.
b=5 ; n=3 ; l=b-n=2
u
4
=u
1
+u
2
+u
3
u
5
=u
2
+u
3
Teorija mreža – Ispitna pitanja
45
177) Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi se mreža od b grana pri sustavnom zapisu jednadžbi mreže mogla
opisati sa 2 b jednadžbi? Koliko je, u općem slučaju, od tih 2 b jednadžbi linearnih jednadžbi?
Da bi mrežu od b grana pri sustavnom zapisu jednadžbi mogli opisati sa 2b jednadžbe, moramo
pretpostaviti da su sve grane mreže normalne. Pod normalnom granom mreže smatra se svaka
grana, napon i struja koji u početku analize nisu poznati. U općem slučaju u mrežama s
takvim granama ne može se na temelju broja grana odrediti ukupni broj jednadžbi mreže. Broj
jednadžbi mreže manji je od 2b.
178) Za neku mrežu poznate su jednadžbe napona temeljnih petlji napisanih s obzirom na jedno stablo grafa
pripadne mreže.
0
0
0
3 1 5
3 1 4
2 1
· + −
· + −
· +
u u u
u u u
u u
Napišite jednadžbe struja temeljnih rezova s obzirom na isto stablo grafa pripadne mreže.
b=5 ; n=3 ; l=b-n=2
i
1
-i
2
+i
4
+i
5
=0
i
3
-i
4
-i
5
=0
179) Za neku mrežu poznate su jednadžbe struja temeljnih rezova napisanih s obzirom na jedno stablo grafa
pripadne mreže.
0
0
0
5 4 3
5 4 2
4 1
· − −
· − −
· −
i i i
i i i
i i
Napišite jednadžbe napona temeljnih petlji s obzirom na isto stablo grafa pripadne mreže.
u
1
+u
2
+u
3
+u
4
=0
u
2
+u
3
+u
5
=0
18. JEDNADŽBE STANJA
180) Zašto varijable stanja moraju biti neprekinute vremenske funkcije?
Zbog toga da bismo dobili jednostavan numerički proračun pripadnih diferencijalnih
jednadžbi te da ne postoji ograničenje na vrstu analizirane mreže. Te zahtjeve ispunjavaju
sustavi diferencijalnih jednadžbi prvog reda ( ) x t f
dt
dx
, · . Da bismo odredili vrijednost
varijable (t), moramo je razviti u Taylorov red, a osnovna je pretpostavka da je funkcija
koju razvijamo neprekidna.
181) Zašto pri izgradnji prikladnog stabla svi nezavisni naponski izvori moraju biti u stablu a nezavisni strujni
izvori u spojnicama?
Napon svake spojnice određuju naponi svih grana stabala koji s tom spojnicom čine petlju.
Nezavisni naponski izvori moraju biti u stablu zbog toga što je napon nezavisnog naponskog
izvora zadan, on se ne može odrediti iz napona drugih grana koje čine stablo.
Struju svake grane stabla određuju struje svih spojnica koje s tom granom stabla čine rez.
Strujni izvor ne može biti u stablu budući da bi njegova struja, a koja je zadana inače
bila određena strujama spojnica. Zbog toga nezavisni strujni izvori moraju biti u
spojnicama.
182) Zašto pri izgradnji prikladnog stabla svi induktiviteti moraju biti u spojnicama a svi kapaciteti u stablu?
Svaka nezavisna jednadžba KZS-a dobiva se od struja grana koje pripadaju nekom rezu. Rez
tvore jedna presječena grana stabla i odgovarajući broj spojnica. Svaka od jednadžbi stanja
jedna je diferencijalna jednadžba prvog reda. Jednoj presječenoj grani stabla odgovarat će
jedino struja kapaciteta jer je
dt
du
C i
C
·
. Smještanjem kapaciteta u stablo zajamčeno je da
će pripadna jednadžba stanja biti diferencijalna jednadžba prvog reda.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
46
Svaka nezavisna jednadžba KZN-a dobiva se od napona grana koje pripadaju nekoj petlji.
Petlju tvore jedna spojnica i odgovarajući broj grana stabla. Analogno prethodnom
objašnjenju, zaključujemo da se svi induktiviteti moraju smjestiti u spojnice.
183) Što je red složenosti mreže N i koliki je u mreži sheme spoja prema slici?
Red složenosti mreže jednak je broju varijabli stanja. U dobro definiranim mrežama jednak
je broju reaktivnih elemenata, a u loše definiranim mrežama umanjen je za zbroj
kapacitivnih petlji i induktivnih rezova.
N=9-(1+3)=5
9 reaktivnih elemenata – 5C i 4L
1 kapacitivna petlja – C
4
, u, C
5
3 induktivna reza – L
1
L
2
L
4
, L
1
L
4
L
3
, L
2
L
3
184) Kako se zove mreža u kojoj barem jedan kapacitet mora biti u spojnicama i/ili jedan induktivitet u
stablu? Koliki je red složenosti N takve mreže?
Takva mreža naziva se lom. Uređenost takve mreže dobijemo tako da od ukupnog broja
reaktivnih elemenata oduzmemo jedan za svaki rez ili kapacitivnu petlju.
185) U mreži sheme spoja prema slici nalazi se jedna induktivna petlja. Utječe li to na red složenosti mreže?
Ne. Na red složenosti utječu induktivni rez i kapacitivna petlja.
186) Objasnite način izgradnje prikladnog stabla u mreži sa zavisnim izvorima.
a) SUNI – obje grane u stablo (upravljačka i upravljana grana specifirane naponom)
b) SUSI – upravljačka u stablo, upravljana u spojnice
c) NUSI – obje grane u spojnice (upravljačka i upravljana grana specifirane strujom)
d) NUNI – upravljačka u spojnicu, upravljana u stablo
187) Za mrežu sheme spoja prema slici ne mogu se napisati jednadžbe stanja u normalnom obliku. Što valja
učiniti da se one ipak mogu napisati i da njihovo rješenje bude prihvatljivo s tehničkog stajališta?
(Naputak: Razmotrite kako u nadomjesnoj shemi transformatora najjednostavnije izbjeći induktivni
čvor!)
0
2 2
1 2
2
2 1
1
1 2
2 2
2 1
1 1
· + +
+ ·
+ ·
+ ·
R i
dt
di
M
dt
di
L
dt
di
M
dt
di
L u
dt
di
M
dt
di
L u
dt
di
M
dt
di
L u ( )
( )
m
T
m
T
T
i i i i
i R
dt
di
M L Ri
dt
di
M i R
R i
dt
di
M L u
− − + ·
+ − + ·
− ·
+ − ·
0 2 1
0
2
2 2
0
0
1
1
0
0
0
M
i R
dt
di
M L
i R Ri
dt
di
M L
R i u
dt
di
T m
T
T
0
2
0 2 2
1
0 1

− −
·


·
Teorija mreža – Ispitna pitanja
47
VI. LINEARNE VREMENSKI NEPROMJENJIVE MREŽE
19. SUPERPOZICIJSKI INTEGRALI
188) Odredite valni odziv y(t) za t>t3 na stepeničasti poticaj prikazan na slici te ako je skokovni odziv dan
izrazom
( )
τ
t
e t s

− · 1
.
( ) ( ) ( ) [ ] ( ) ( ) [ ]
( )
1
]
1

¸

+ − − +
1
]
1

¸

+ − − ·
− − − + − − ·





− −
τ τ τ τ
3 2 1
1 1 1 1
2 1
3 2 2 1 1
t t t t t t t
e e X e e X t Y
t t s t t s X t t s t s X t Y
189) Parcijalnom integracijom izraza ( ) ( ) ( )
( )
( ) 0 ; 0
0
+ ≥

+ ·

t dx x u
dx
x t df
t u f t i
t
odredite drugi oblik Du
Hamelovog integrala.
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
( )
( )

∫ ∫
− + − − ·
− ·
T
T
dx x t f
dx
x du
x t f x u t u f t i
vdu uv udv
0
0
0
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
( )
( )


− + ·
− + + − ·
T
T
dx x t f
dx
x du
t f u t i
dx x t f
dx
x du
t f u f t u t u f t i
0
0
0
0 0 0
190) Odredite odziv struje serijskog RC kruga na jedinični skok napona.
( ) K
R
i
i
C dt
di
R
dt
d
dt i
C
Ri
t
C
· · +
· +
· +

1
0
0
1
1
1
0
RC
t
RC
t
e
R
i
Ke i


·
·
1
( ) ( ) ( )
( ) ( ) t S e
R
t s
t S t i t s
RC
t

·
·
1
191) Odredite valni oblik odziva y(t) za t>t1 na poticaj zadan valnim oblikom prema slici ako je skokovni
odziv dan izrazom
( )
τ
t
e t s

− · 1
.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
48
( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) ( ) ( )
1
0
1
1
1
0
1
0
0
t t s x dx x t s
t
x
t f t x
dx x t f
dx
x du
u t f t i
t
t
odziv slobodan
− − − + ⋅ ·
− + ·



( )
( ) ( ) ( )
1 1
0
1
1
1
1
1
1
0
0
t t s x d x x t s
t
x
t y
t t
t t t
t
x
t x
T
− − − ·
¹
¹
¹
'
¹
>
< <
·

192) Na ulazu jednoprilaza poznatog sokovnog odziva s(t) djeluje poticaj valnog oblika prema slici. Odredite
valni oblik struje i(t)
a) u intervalu
1
0 t t ≤ <
b) u intervalu ∞ < ≤ t t
1
1
1
1
1
1
2
0
0
2
2
t
E
d t
d u
t t
t t
t
t
t
E
u
·
¹
¹
¹
'
¹
>
< <
,
_

¸
¸

·
a) ( ) ( ) ( )dx x t s
t
E
t s E t i
t

− + ⋅ − ·
0 1
2
b)
( ) ( ) ( ) ( )
1
0 1
1
1
2
t t s E dx x t s
t
E
t s E t i
t
− ⋅ − − + ⋅ − ·

193) Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje poticaj valnog oblika prema slici. Odredite
valni oblik odziva y(t)
a) u intervalu
1 2 1
2t t t ≤ ≤
b) u intervalu
∞ < ≤ t t
1
2
Teorija mreža – Ispitna pitanja
49
( )
¹
¹
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹
>
< < − −
≤ ≤
·
1
1 1 1
1
1
1
1
2 0
2 2
0
t t
t t t X t
t
X
t t
t
X
t x
a) ( ) ( ) ( ) ( )
∫ ∫
− + − + ⋅ ·
1
1
1
2
1
1
0 1
1
0
t
t
t
dx x t s
t
X
dx x t s
t
X
t s t Y
b)
( ) ( ) ( ) ( )
1 1
1
1
2
1
1
0 1
1
2 2
1
1
1
t t s X t
t
X
dx x t s
t
X
dx x t s
t
X
t Y
t
t
t

1
]
1

¸

+ − − − − ·
∫ ∫
194) Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje napon valnog oblika prema slici. Odredite
valni oblik struje i(t)
u intervalu
1
0 t t ≤ <
u intervalu
∞ < ≤ t t
1
a) ( ) ( ) ( )
1
0 1
0 0 t t dx x t s
t
E
t s t i
t
≤ ≤ − + ⋅ ·

b)
( ) ( ) ( ) ( )
1 1
0 1
1
1
0 t t dt t t Es dx x t s
t
E
t s t i
t
t
t
> − + − + ⋅ ·
∫ ∫
195) Na ulazu dvoprilaza djeluje impuls napona prema slici. Odredite valni oblik napona na izlazu dvoprilaza
u intervalu ∞ < ≤ t t
1
.
( )
( )
τ
τ
τ
t
t
RC
t
e
dt
ds
t h
e
E
e
R
E
R
u
u
t s



− · ·
· · ·
1
1
2
( ) ( ) ( )
( )
τ τ
τ
τ
t t
t
t t
t
e e E t u
dx e E dx x t h x u t u
− −

,
_

¸
¸
− ·
− · − ·
∫ ∫
1
1
1
1
1
1
2
0 0
1 2
196) Odredite odziv struje serijskog RC kruga na jedinični impuls napona.
( )
dt
RC i
di
i
C dt
di
R
dt
d
dx x i
C
iR
t
1
0
1
1
1
0
− ·
· +
· +

( )
K
R
i
Ri
K i
Ke i
t
· ·
·
· +
·

1
1
0
τ
( ) ( )
( )
( )
RC
t
RC
t
RC
t
e
C R
t h
e
RC R dt
ds
t h
t s e
R
t i



− ·

,
_

¸
¸
− · ·
· ·
2
1
1 1
1
197) Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se mreže mogle analizirati s pomoću superpozicijskih integrala?
Svi pasivni elementi mreže moraju biti linearni, vremenski nepromjenjivi i mreža mora biti
mrtva.
198) Kako primijeniti superpozicijske integrale ako mreža nije ''mrtva''?
Onda se teorem superpozicije rastavi na toliko dovoljno mreža da svaka bude mrtva. Svaku od
mreža rješavamo zasebno.
20. OSNOVNA SVOJSTVA LAPLACEOVE TRANSFORMACIJE
Teorija mreža – Ispitna pitanja
50
199) Koji su osnovni razlozi za primjenu Laplaceove transformacije u analizi mreža?
Laplaceova transformacija omogućuje da se integro-diferencijalne jednadžbe mreže pretvore u
algebarske jednadžbe, dopušta u analizi razne vrste poticaja i omogućuje dobivanje potpunog
odziva.
200) U kojim je slučajevima nužno da donja granica definicijskog integrala Laplaceove transformacije bude
t=-0? Ilustrirajte primjerom!
Ako odaberemo t=-0, dobivamo
( )
τ
t
e
R
E
L
M
t i

·
1 2
2
.
Ako je t=+0, dobivamo
( ) ( )
τ
t
e i t i

+ · 0
2 2
. U ovom
slučaju postavljenu zadaću nismo riješili
budući da ne znamo i
2
(+0). Ako je zadana
mreža loše definirana, samo izbor t=-0 kao
donje granice definicijskog integrala
omogućava da dobijemo rješenje. Ako je mreža
dobro definirana, ne postoji diskontinuitet
početnih uvjeta i svejedno je da li je donja
granica t=-0 ili t=+0.
201) Riješite diferencijalnu jednadžbu ( ) B x A ax
dt
dx
· − · 0 ; i iskažite rješenje u obliku zbroja slobodnog
i prisilnog odziva.
( )
( ) ( ) ( )
( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) a s
B
a s s
A
s x
a s
B
s
A
s x
s
A
B s x a s
s
A
s ax x s sx
B x A ax
dt
dx
+
+
+
·
+

,
_

¸
¸
+ ·
· − +
· + − −
· − ·
1
0
0 ;
( )
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
_
( ) t s Be t s e
a
A
t x
t s Be t s e
a
A
t s
a
A
t x
a s
B
a s
a
A
s
a
A
s x
odziv slob
at
odziv pris
at
at at
.
.
1
− −
− −
+ − ·
+ − ·
+
+
+
− ·

202) Prvi korak pri određivanju Laplaceove transformacije neke periodičke funkcije f(t)= f(t+T) jest da se
uvede nova funkcija
( )
( )
¹
'
¹
>
≤ ≤
·
T t
T t t f
t f
0
0
1
za koju vrijedi da je [ ] ( ) s F t
1
sin · ω L . Provedite postupak
određivanja Laplaceove transformacije periodičke funkcije f(t) do kraja!
( ) [ ]
( )
sT
e
s F
t f


·
1
1
L
( ) ( ) ( ) ⇒ − − ·


·0
1
k
kT t s kT t f t f ( ) [ ] ( ) ( ) ( )
Ts
k
kTs kTs
e
s F e s F e s f t f


·
− −

· − ·
∑ ∑
1
1
1
0
1 1
L
203) Odredite Laplaceovu transformaciju pravokutnog napona prema slici.
( ) ( ) ( )
T s T s t sT
T
sT
e
s
E
e
s
E
e
s
E
dt Ee s F
α α α
α
− − −


− · − − · − · ·

1 1
0
0
1
( ) [ ]
( )
sT
T s
sT
e
e
s
E
e
s F
t u





·

·
1
1
1
1
α
L
204) Odredite Laplaceovu transformaciju pilastog napona prema slici.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
51
( ) ( ) ( )
sT sT
T
sT
e
sT
E
e
sT
E
dt e
T
E
s F
− −


− · − − · ·

1 1
0
1
( ) [ ]
( )
sT
E
e
e
sT
E
e
s F
t u
sT
sT
sT
·


·

·



1
1
1
1
L
205) Odredite Laplaceovu transformaciju impulsa jedinične površine prikazanog na slici. Čemu je jednaka
Laplaceova transformacija impulsa ako ε ¬0?
Kada
0 → ε
dobivamo jedinični impuls ( ) t δ , a njegova Laplaceova transformacija je jednaka
( ) ( ) ( ) [ ]
( ) [ ] ( )
s
e
e
s s
s U t u
t s t s t u
s
s
ε ε
ε
ε
α
α



·
1
]
1

¸

− · →
− − ·
1 1 1 1
1
L
206) Odredite i nacrtajte funkciju f(t) Laplaceova transformacija koje je ( ) ( )
2
1
1
s
e
s
s F

− · .
( )
( )
( ) ( ) ( ) ( ) 2 1 2
2 1 2 1 1
2 2
2
− + − − ·
+ − ·
+ −
·

·
− − − − −
t s t s t s t f
s
e
s
e
s s
e e
s
e
s F
s s s s s
207) Ako je [ ]
2 2
sin
ω
ω
ω
+
·
s
t L odredite Laplaceovu transformaciju funkcije ( )
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹
∞ < ≤
≤ ≤
·
t
t t U
t u
ω
π
ω
π
ω
0
0 s i n
ˆ
.
( )
( ) [ ]

,
_

¸
¸
+
+
·

,
_

¸
¸

,
_

¸
¸
− + ⋅ ·
− s
e
s
U
t u
t s t U t s t U u
ω
π
ω
ω
ω
π
ω
π
ω ω
1
ˆ
sin
ˆ
sin
ˆ
2 2
1
1
L
208) Struja neke grane mreže dana je u frekvencijskom području
( )
2 1
2
0
2 1
2
0
a s a s a
b s b s b
s I
+ +
+ +
·
. Svi koeficijenti su
realni i pozitivni. Što se sve može zaključiti o toj mreži samo na temelju zadanog izraza prije
transformacije funkcije I(s) u vremensko područje?
Teorem početne vrijednosti
( ) ( ) s F s t f
s t
⋅ ·
∞ → →
lim lim
0
( ) ∞ · ·
+ +
+ +
·
+ +
+ +
· ⋅
∞ → ∞ →
0
1
1
lim lim
0
3
2
2
1 0
2
2 1
0
3
3
2 1
2
0
2
2
1
3
0
b
s
a
s
a
s
a
s
b
s
b
b
s
s
a s a s a
s b s b s b
s F s
s s
( ) +∞ · 0 i skok struje
Teorem konačne vrijednosti
( ) ( ) s F s t f
s t
⋅ ·
→ ∞ → 0
lim lim
Teorija mreža – Ispitna pitanja
52
( ) 0
0
lim lim
2 2 1
2
0
2
2
1
3
0
0 0
· ·
+ +
+ +
· ⋅
→ →
a a s a s a
s b s b s b
s F s
s s
( ) 0 · ∞ i stabilnost mreže
209) Objasnite vezu između Laplaceove transformacije i fazorske transformacije.
Ako su svi početni uvjeti u trenutku t=-0 jednaki nuli, pravila Laplaceove transformacije
identična su pravilima fazorske transformacije s tim da se varijabla s zamijeni sa jω .
Fazorska transformacija
( ) [ ] U U j
C
`
2
0
2 2
0
ˆ
2 ω α ω ω ω · + −
Laplaceova transformacija
[ ] ( ) ( ) s U s U s s
C
2
0
2
0
2
2 ω ω α · + +
Ako stavimo s=jω , ta dva izraza imaju isti oblik.
21. ANALIZA MREŽA S POMOĆU LAPLACEOVE TRANSFORMACIJE
210) Vrijede li KZ za napon i struju u frekvencijskom području? Posjeduju li pojmovi transformiranih napona i
struja fizikalni smisao?
Vrijede KZ jer je Laplaceova transformacija linearna. Transformirani naponi i struje nemaju
nikakav fizikalni smisao jer dimenzija transformiranog napona U
k
(s)je Vs što je fizikalna
veličina toka, a dimenzija transformirane struje I
k
(s) je As, tj. dimenzija fizikalne
veličine naboja.
211) Pod kojim se uvjetom svaki reaktivni element u frekvencijskom području ponaša kao otpor?
Svaki reaktivni element mreže u frekvencijskom području ponaša se kao otpore uz uvjet da je
mreža 'mrtva', tj. da su svi početni uvjeti (struja kroz L, napon kroz C jednaki 0).
212) Objasnite moguće prikaze kapaciteta u frekvencijskom području.
a) prikaz kapaciteta u frekvencijskom području transformiranom impedancijom Z
C
(s)
( ) ( )
( )
( )
( )
( ) s Z
sC s I
s U
s
U
s I
sC
s U
C
C
C
C
C C
· ·

+ ·
1
0 1
b) prikaz kapaciteta u frekvencijskom području transformiranom admitancijom Y
C
(s)
( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) s Y sC
s U
s I
CU s sCU s I
C
C
C
C C C
· ·
− − · 0
213) Objasnite moguće prikaze induktiviteta u frekvencijskom području.
a) prikaz induktiviteta u frekvencijskom području transformiranom impedancijom Z
L
(s)
( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) s Z sL
s I
s U
Li s sLI s U
L
L
L
L L L
· ·
− − · 0
b) prikaz induktiviteta u frekvencijskom području transformiranom admitancijom Y
L
(s)
( ) ( )
( )
( )
( )
( ) s Y
sL s U
s I
s
i
s U
sL
s I
L
L
L
L
L L
· ·

+ ·
1
0 1
214) Može li se za bilo koji napon narinut na oba jednoprilaza pronaći razlika u valnom obliku struje?
Obrazložite odgovor!
Teorija mreža – Ispitna pitanja
53
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
sRC
u Ri
C
sRC
s u
s I
sC
R s I
s
u
s u
s I s I s I sL R I Li s u
C C
a C
C
C L a L L
+
− − −
+
+
·
,
_

¸
¸
+ ·


+ · + · − +
1
0 0
1
1 0
0
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( ) ( )
sRC
Cu s sCu
s I
sRC
s u
s RI
sRC
RCu
R
s u
sRC R
Ci R s u
s I
C
L
L
C
L
L

− −
·
+
·
+
− +
·
+
− +
·
1
0
1 1
0
1
0
2
( ) ( )
( )
( ) ( ) t Ri t u
sRC
s u
s I
sC
s u
L C
C C
·
+
· ·
1
1
Nema razlike u odzivu mreže.
215) S pomoću teorema o početnoj vrijednosti odredite početne vrijednosti struja i1(+0) i i2(+0) kroz otpore
R1 i R2 nakon uklopa sklopke u trenutku t=0 i to za slučajeve:
a) M
2
< L1 L2
b) M
2
= L1 L2
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) s I R s I sL s sMI
s sMI s I sL s I R
s
E
2 2 2 2 1
2 1 1 1 1
0 + + ·
− + ·
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) 0
2 2 2 1
1 1 1 2
· + +
· + +
s I sL R s sMI
s
E
s I sL R s sMI
( ) ( )
( ) ( ) 0 lim
0 lim
2 2
1
+ ·
+ ·
∞ →
∞ →
i s sI
i s sI
s
s
a) ( ) ( ) 0 0 0 0
2 1
· + · + i i
b) ( )
1
2
1
0
L
L
i · +
216) Odredite valni oblik struje induktiviteta L1 nakon što isklopi sklopka u trenutku t=0. Što se događa ako je
2
2
1
1
R
L
R
L
·
?
( ) ( )
2
2
1
1
0 0
R
E
i
R
E
i · − · −
( ) ( )
( )
( )
( ) ( )

α
2 1
2 1
2 1 2 1
2 1 1 2
2 1 2 1
2 1
2 1 1 2
2
2
1
1 2 1 2 1
L L
R R
s
R R L L
R L R L
L L s R R
E
R R
R L R L
s I
R
E
L
R
E
L s I R R sL sL
s
s
+
+
+ +

·
+ + +

·
+ − · + + + ( )
( )
t
e
R R L L
R
R
R L
R
R
R L E
t i
α −
+

,
_

¸
¸

·
2 1 2 1
1
1
2 1
2
2
1 2
( )

,
_

¸
¸

+
·
1
1
2
2
2 1
1
R
L
R
L
L L
E
t i
( ) 0
2
2
1
1
· ⇒ · t i
R
L
R
L
217) Odredite valni oblik napona na kapacitetu C2 ako u trenutku t=0 sklopka preklopi iz položaja 1 u položaj
2.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
54
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) s I s I s I
sC
s I
s
E
sC
s I s U
R
E
i
R
E
i
C C
C C C
2 1
2
2
1
1 2
2
2 1
1 1
0 0
+ ·
· + ·
· − · −
( )
( )
( )
( ) ( )
2 1
2 1
1
2
1 1 2
2
1
2 1
2
;
1
1
1 1 1
1
1
1
C C R
s
E
C C
C
s s
E
s U
st
RC
E
s s
E
s
C sR
s
E
s U
s
E
sRC
C C sR
s U
C
C
C
+ ·
+
+
+

,
_

¸
¸
+
·
+
+

,
_

¸
¸
+
·
,
_

¸
¸
+
+
·
·

,
_

¸
¸
+
+ +
τ
τ
τ
τ
τ
τ
τ
( )
( )
( ) ( ) [ ]

,
_

¸
¸
+
− · ·
+
+
− ·
+
+ ·

,
_

¸
¸
+
+
+
·

τ
τ
τ
τ
τ
t
C C
C
C
e
C C
C
E s U t U
s
E
C C
C
s
E
s U
s
B
s
A
s s
Es
C C
C E
s U
2 1
2
2 2
2 1
2
2
2 1
1
2
1
1
1
1
1 -
L
218) Odredite valni oblik struje kroz otpor R2 nakon isklopa sklopke u trenutku t=0.
( ) ( ) 0 0 0
0
2
1
1
1 2
2 2 2
2 1
1 1 1
· − · −
+ + ·
+ + + ·
i
R
E
i
dt
di
M
dt
di
L i R
dt
di
M
dt
di
L U i R E
S
( ) [ ] ( ) ( ) [ ] ( ) s I t i s I t i
2 2 1 1
· · L L

( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
( )
τ
τ
τ
t
e
R
E
L
M
t i
R
L
s
L
Mi
s I
Mi s I sL s I R
i t t i
Mi s sMI I L s I sL s I R

·
·
+

·
− − + ·
· − + ≥ ⇒ ·
− − + − + + ·
1 2
2
2
2
2
1
2
1 2 2 2 2
2 1
1
0
1
0
2 2 2 2 2 2
1
1
0
0 0
0 0 0 0
0 0 0
   
219) Zašto je pri rješavanju neke mreže s pomoću metode jednadžbi struja petlji ''zgodno'' sve početne
uvjete prikazati kao naponske izvore?
To je zgodno zbog toga što se tada bilo koja mreža sa reaktivnim elementima ponaša kao
otporna mreža i lakše ju je analizirati, a samim time i brže doći do rješenja. Broj petlji
ostaje isti uz minimalan broj jednadžbi.
220) Zašto je pri rješavanju neke mreže s pomoću metode jednadžbi napona čvorova ''zgodno'' sve početne
uvjete prikazati kao strujne izvore?
Transformirana mreža ponaša se kao otporna mreža i lakše ju je analizirati, a samim time i
brže doći do rješenja. Broj čvorova ostaje isti uz minimalan broj jednadžbi.
22. FUNKCIJE MREŽE
221) Pod kojim uvjetima vrijedi definicija funkcije mreže? Koja je osnovna razlika između definicije funkcije
mreže u frekvencijskom s-području u odnosu na definiciju funkcije mreže u frekvencijskom ω -
području?
Definicija funkcije mreže vrijedi za svaku linearnu nepromjenjivu mrežu u kojoj djeluje
samo jedan nezavisni izvor, te je: ( )
[ ]
[ ]
( )
( ) s E
s R
poticaj
odziv prisil
s H · ·
L
L .
. U mreži koju
karakterizira H(s) svi početni uvjeti jednaki su nuli i u mreži nema unutarnjih nezavisnih
izvora, dok je funkcija mreže H(jω ) kompleksni broj koji pomnožen s fazorom poticaja daje
fazor odziva.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
55
222) Koji je fizikalni smisao polova i nula funkcija mreže?
Polovi funkcije mreže H(s) podskup su frekvencija iz skupa prirodnih frekvencija mreže.
Polovi definiraju valni oblik odziva. Nule definiraju iznose svakog dijela odziva.
223) Što su to prirodne frekvencije varijable mreže r(t)? Ilustrirajte odgovor primjerima!
Odziv se sastoji od valnog oblika istih frekvencija, tzv. prisilne frekvencije, i od valnog
oblika u kojem se nalaze frekvencije koje ovise samo o funkciji mreže i zovu se prirodne
frekvencije varijable mreže r(t).
Prirodne frekvencije varijable i
2
(t)
ovise o tome djeluje li na prilazu
1 poticaj u obliku naponskog ili
strujnog izvora.
Prirodne frekvencije varijable i
2
(t) su
korijeni karakteristične jednadžbe:
0
1
1
1
2
1
2
1 2
·

,
_

¸
¸
+ +

,
_

¸
¸
+ +
LC R
R
s
C R L
R
s ako je
poticaj naponski izvor u
1
(t). Neki broj s
1
je prirodna frekvencija varijable mreže
x(t) ako za neko početno stanje mreže
slobodni odziv varijable x(t) sadržava član
K
1
e
st
.
224) Odredite prirodne frekvencije varijable mreže i2(t) ako je:
a) poticaj oblika t U u ω sin
ˆ
1
·
b) poticaj oblika
t
Ie i
α −
·
1
( )
( )
dt
di
L i i R
i i R i R
dt
di
L U
2
2 2 1 2
2 1 2 1 1
1
1 1
· −
− + + ·
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) s I
R
sL R
s I
s I sL s I R s I R
s I R s I R s I R s I sL s U
2
2
2 2
1
2 2 2 2 1 2
2 2 1 2 1 1 1 1 1
+
·
+ ·
− + + ·
( ) ( ) ( ) ( )
( ) [ ] ( )
( )
( ) ( ) [ ]
( )
( )
2 1
2 1
2
2
1
2
1
1
2
2
1
2
2 1 2 1 2 2 2 1 2 1
2
2
1
2
2
2
2 2 2 2 1 2 1
2 2
2 2 1 2 1 1 2
2 2 2
2
2 2
2 1 1 1
L L
R R
L
R
L
R
L
R
s s
R
s U
s I
R R R L R L L R s L L s
R
s U
s I
s I R R sL L sR L L s R R R R sL s U R
s I R s I
R
sL R
R R sL s U
+
1
]
1

¸

+ + +
·
+ + + +
·
− + + + + + ·

,
_

¸
¸ +
+ + ·
( ) ( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
2
2
2
2
2
2
2
2
2
1
2 2
2
2
2
1
2 2
2 2
2
2 2
2 2
1 2
0
L
R
s
L
R
s
L
R
s
R
s U
s I
s I
R sL
R
s I
sL
s I
sL R
L sR
s I
sL R
L sR
s I s U
− ·
· +
+
·
+
·
+
·
+
·
225) Pokažite na primjeru mreže sheme spoja prema slici da recipročna funkcija neke prijenosne funkcije
mreže ne mora biti funkcija mreže.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
56
( )
( )
( )
( )
( )
( ) s U
s U
s A
LC
s
RC
s
LC s U
s U
s A
2
1
12
2
1
2
21
1 1
1 1
·
+ +
· ·
12
21
1
A
A ≠
226) Između zadanih racionalnih funkcija odredite one koje mogu biti ulazne funkcije mreže.
( ) ( )
( ) ( )
2
1
;
1 2
2 3
1 3
3
;
1
2 2
2
4
2 3 4
3
2
2
3
2
1
+
+ +
·
+ + + +
+
·
+ +

·
+ +
+ +
·
s
s s
s Y
s s s s
s
s Y
s s
s
s Y
s s
s s
s Z
( ) s Z
1
ne – u polinomu moraju postojati svi članovi od najvišeg ka najnižem osim ako
nedostaju svi parni ili svi neparni
( ) s Y
2
ne – svi koeficijenti P(s) i Q(s) moraju biti pozitivni
( ) s Y
3
ne – razlika stupnja polinoma u brojniku i nazivniku mora biti 1
Može biti jedino Y
4
(s) jer jedino ona zadovoljava sve postavljene zahtjeve i predstavlja
ulaznu funkciju neke mreže.
227) Između zadanih racionalnih funkcija odredite one koje mogu biti prijenosne funkcije mreže.
( ) ( )
( ) ( )
2 4
3
21
2
21
2
2
21
2
3
21
3
2
;
2 2
1
2 2
1
;
1
2
s s
s s
s Y
s s
s
s s
s s
s Z
s s
s s
s A
+
+
·
+ −
·
+ +
− +
·
+ +
+
·
α
( ) s A
21
ne – najviši stupanj polinoma P(s) veći je od stupnja polinoma Q(s)
( ) s
21
α ne – svi koeficijenti polinoma Q(s) moraju biti pozitivni brojevi
( ) s Y
21
ne – pol mora biti jednostruk ako je njegov realni dio jednak 0. ( 3 j t dvostruk)
( ) s Z
21
jedini zadovoljava sve zadane uvjete.
228) Odredite prijenosnu impedanciju Z21(s) i prijenosnu admitanciju mreže sheme spoja prema slici.
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) [ ] ( ) ( )
( ) ( )
( )
( )
( )
LC R
R
C R L
R
s s
s u
s I
s Y
s I
sC
R
sC
C R sR R LC R s sL s u
s I s I C sR C R R s C sR LC R s LC s sC s u
s I C sR
sC
R sL s u
s I C sR s I s I R s I s I
sC
s I s I
sC
s I R s sLI s u
i i i
i R dt i
C
dt i
C
i R
dt
di
L u
1
1
1
1
1 1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
2
1 2 1
2
21
2 2 2 1 1 2
2
1
2 2 2
2
2 1
2
1
2
2
3 2
1
2 2 1 1
2 2 1 2 2 2 1
2 1 1 1 1 1
3 2 1
2 2 3
3 1 1 1
1
]
1

¸

+ +
1
]
1

¸

+ +
· ·

,
_

¸
¸
− + + + + + ·
− + + + + + ·
+
,
_

¸
¸
+ + ·
+ · ⇒ · −
− + + ·
+ ·
·
+ + ·


( ) ( )
( )
( )
( ) C sR
R
s I
s U
s Z
C sR
R
s I s U
C R j
R
i u
2
2
1
2
21
2
2
1 2
2
2
1 2
1
1
1
+
· ·

,
_

¸
¸
+
·

,
_

¸
¸
+
·
ω
Teorija mreža – Ispitna pitanja
57
229) Dokažite da je za prijenosnu funkciju mreže A21(s) najviši mogući stupanj polinoma brojnika P(s) jednak
stupnju polinoma nazivnika Q(s).
( ) ( ) R
SC
SL s Z s Z ,
1
, , ,
2 1
Ako su Z
1
i Z
2
istoga tipa, m = n i imamo 6 mogućih
kombinacija:
1. 1 0 · · ⇒
+
n m
sL R
R
2.
1 1
1
1
· · ⇒
+
·
+
n m
sRC
sRC
sC
R
R
3. 2 0
1
1
1
1
2
· · ⇒
+
·
+
n m
CL s
sL
sC
sC
4. 1 0
1
1
1
1
· · ⇒
+
·
+
n m
sCR
R
sC
sC
5. 1 1 · · ⇒
+
n m
R sL
sL
6.
1 1
1 1 1
2
2
2
· · ⇒
+
·
+
·
+
n m
LC s
LC s
sC
LC s
sL
sC
sL
sL
230) Prisilni odziv jednoprilaza na jedinični skok je ( )
t
e t y
α −
·
1
. Odredite periodički odziv jednoprilaza na
poticaj
( ) t A t x ω cos ·
.
( )
[ ]
[ ]

+
·
+
· ·
α
α
s
s
s
s
poticaj
odziv prisil
s H
1
.
L
L funkcija mreže
231) Prisilni odziv mreže na koju je narinut poticaj t Ae
t
ω
α
cos

je ( ) ϕ ω
α
+

t Be
t
cos . Odredite prisilni
odziv te mreže na poticaj
( ) t AS
.
( )
( ) [ ] [ ]
( )
( ) [ ] ( ) [ ] ( ) [ ]
( )
( ) [ ] ( ) ( )
( )
( )
( )
t
t t
t
t t
e B B t Y
s
B
s
B s Y
s
B
s
B
s
A
s H s Y t y
A
B
s H
t t Be t Be t y
s
s
A t Ae t x
t Be t Ae
α
α α
α
α α
ϕ
α
ω
ϕ
α
ω
ϕ
α
ϕ
α
ω
ϕ
α
ω
ϕ
α α
ϕ ω ϕ
α ω
ω
ϕ ϕ
ω ϕ ω ϕ ϕ ω
ω α
α
ω
ϕ ω ω

− −

− −
⋅ +
,
_

¸
¸
− ·
+

,
_

¸
¸
− ·
+
− · · ·
1
]
1

¸

+
− ·
− · + ·
+ +
+
· ·
+
sin sin cos '
1
sin
1
sin cos '
1
sin
1
cos ' ' '
sin cos
sin sin cos cos cos
cos
cos cos
2 2
L
L L L
L L
23. STABILNOST
232) Dokažite da je pasivnost mreža dovoljan, ali ne i nužan uvjet stabilnosti mreža.
Sve pasivne mreže, tj. mreže karakterizirane R, L, C, M parametrima su stabilne. Postoje
mreže u kojima ovaj uvjet nije zadovoljen. To su mreže sa zavisnim izvorima i mreže s
povratnom vezom.
233) Objasnite i pokažite na primjeru kako bez daljnje analize prepoznati da neki sklop s operacijskim
pojačalom može raditi kao oscilator.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
58
Sklopovi s pozitivnom povratnom vezom mogu raditi kao oscilatori
234) Objasnite pojam stabilnosti impulsnog odziva na primjerima mreža prema slici.
235) Objasnite pojam stabilnosti slobodnog odziva na primjeru mreže prema slici.
Na nenulte početne uvjete uvijek ( )
0
0 U U
C
· − , ( )
0
0 I i · − .
( ) ( ) ( )
( )
( )
2
0
2
2 , 1
2
0
2
2
0
2
0
2
0 0
0
0
0 2
1
2
2 2
0
1
ω α α ω α
ω α
ω α
− t − · ⇒ · + +
· ·
+ +

·
· + + + −
s s s
LC L
R
s s L
U sLI
s I
s
U
s I
sC
s RI LI s sL I
Sustav će biti stabilan ako je
0 ≥ α
, tj. 0 ≥
L
R
(R i L su pasivni)
236) Objasnite pojam stabilnosti prisilnog odziva na primjeru mreže prema slici.
LC RC
sL R
sC U
s
I
S
1 1
2
1 1
ˆ
2
0
2 2
· ·

,
_

¸
¸
+ + ·
+
ω α
ω
ω
237) Odredite koji je od zadanih polinoma Hurwitzov polinom.
( ) ( ) ( ) 16 8 6 6 5
2 4
3
2
2
2
1
+ + · − + · + + · s s s Q s s s Q s s s Q
polinom Hurwitzov
b b b
0 30
6 1
0 5
6 5 1
2 1 0
> ·
· · ·
nije ispunjen uvjet da svi
budu pozitivni realni
brojevi.
0
0
16 8 1 0
0 0 0 0
0 16 8 1
0 0 0 0
16 8 1
4 2 0
>
·
· · ·
biti mora da uvjet ispunjen nije
b b b
238) Koji su osnovni nedostaci Hurwitzovog testa stabilnosti?
Hurwitzov test pretpostavlja da je poznat transformat impulsnog odziva H(s). Ovo često nije
slučaj. Znatno je češće poznata amplitudna ili fazna karakteristika funkcije H(jω ) i to
približno ili na osnovi mjerenja.
239) Objasnite pojam lokalne stabilnosti mreže.
Odziv mreže r(t) definiran u intervalu [t,∞> lokalno je stabilan ako
0 0 > ∃ > ∀ δ ε
tako
da za svaki odziv r(t) za koji vrijedi da je ( ) ( ) δ < −
0 0
t r t r zadovoljava uvjet
( ) ( )
0
t t t r t r > ∀ < − ε . Ako to ne vrijedi, odziv mreže je lokalno nestabilan.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
59
240) Kako bi u vremenskom području izgledao valni oblik neke varijable stanja sustava koja je lokalno
nestabilna a globalno stabilna?
Lokalna nestabilnost uz globalnu stabilnost osnovna je značajka mreža s kaotičnim
ponašanjem. Realni oblik varijable stanja lokalno nestabilne a globalno stabilne mreže u
vremenskom području bio bi kaotičan.
241) U kojim je primjenama korisna stabilnost neke električne mreže, a u kojim primjenama nestabilnost?
Ilustrirajte odgovor primjerima!
Stabilnost¬analogni sklopovi¬napajanje
Nestabilnost¬vremenski sklopovi¬oscilatori
242) Uređaj konstantne snage napaja se preko niskopropusnog LC filtra iz istosmjernog naponskog izvora.
Primijenivši metodu Ljapunova pokažite da sustav filtar-uređaj može postati nestabilan!
( ) 0 1
0 0 0 0
2
2


· − ·
,
_

¸
¸
· ·
·
·
· ·

U I U I
i
k
i k
i
k
dt
d
di
du
R
i
k
u
k ui
ui konst p
Sve mreže koje sadrže operacijsko pojačalo ili zavisni izvor (nuni, nusi, suni, susi) su
potencijalno nestabilne mreže.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
60
SKUPINA 3
VII. VIŠEFAZNE MREŽE
24. OPĆA SVOJSTVA VIŠEFAZNIH MREŽA
243) Objasnite relativnost pojma faze sa stajališta teorije mreža.
Faza je jedan od m strukturno
identičnih dijelova mreže u
koji se promatrana simetrična mreža može
rastaviti. Kod nesimetričnih mreža pojam faze
koristi se samo kao oznaka broja poticaja istih
perioda djelujućih na trošilo. Pojam faze vezan
je uz stvarne mreže, a ne uz modele. Sa
stajališta teorije mreža simetrična četverofazna
mreža sheme spoja prema slici a) valnih napona
t E e e ω sin
ˆ
3 1
· − ·
;
t E e e ω cos
ˆ
4 2
· · −
identična
je nesimetričnoj trofaznoj mreži sheme spoja
slike b) budući da ih opisuju iste jednadžbe
mreže.
244) Kako je definiran fazni napon m-žilne mreže? Koje je osnovno svojstvo nulišta?
Zajednička točka svih izvora naziva se zvjezdište. Napon između k-tog priključka izvora i
zvjezdišta naziva se fazni napon k-te faze. Ako zvjezdište nije dostupno ili je izvor
spojen u m-trokut, fazni se napon definira uz pomoć nulišta. Nulište dobivamo tako da
višefaznu mrežu opteretimo m-krakom zvijezdom jednakih otpora R, a u jednoharmonijskoj
mreži m-krakom zvijezdom elemenata mreže jednakih impedancija u svakoj fazi. Ovako dobiveno
zvjezdište naziva se nulište. Temeljno svojstvo nulišta je 0
1
·

·
m
k
k
u .
245) S pomoću geometrijskih argumenata pokažite da su u svakoj simetričnoj višefaznoj mreži potencijali
zvjezdišta i nulišta jednaki.
Nulište dobivamo tako da n-terokutu raspolovimo stranice i taj postupak ponavljamo dok se
n-terokut ne stegne u jednu točku. Ta točka je nulište sustava. Za trofazni sustav nulište
je težište trokuta linijskih napona. Ukoliko je težište isto što i nulište, a težište je
isto što i zvjezdište, zaključujemo da su potencijali zvjezdišta i nulišta jednaki.
Potencijal zvjezdišta = potencijal nulišta ako je 0
1
·

·
m
k
k
e .
Za trofaznu mrežu
246) Koje je osnovno svojstvo uravnotežene mreže i u kojim je primjenama to važno? Postoje li i
uravnotežene nesimetrične mreže?
Uravnotežena mreža je jednoharmonijska višefazna mreža čija je trenutna snaga u ustaljenom
stanju konstantna, tj. vrijedi da je ( ) ( )

·
·
m
k
k k
konst t i t e
1
. Korisna je ako želimo izračunati
snagu koja se ne mijenja u vremenu. Postoje i nesimetrične uravnotežene mreže, npr.
dvofazna trožilna mreža.
247) Odredite napon faze 2 u četverofaznoj mreži ako su poznate trenutne vrijednosti svih međufaznih
(linijskih) napona.
( )
42 32 12 2
1
4
1
4 2
1
U U U U
m k U
m
U
m
l
lk k
+ + ·
· · ·

·
248) U četverofaznoj simetričnoj mreži poznata je efektivna vrijednost napona jedne faze. Odredite
efektivne vrijednosti svih međusobnih napona.
u u u
u u u u u
2
2
24 13
41 34 23 12
· ·
· · · ·
249) Poznate su efektivne vrijednosti linijskih (međufaznih) struja trofazne mreže. Mogu li se u općem
slučaju odrediti efektivne vrijednosti faznih struja?
Teorija mreža – Ispitna pitanja
61
Mogu samo ako je mreža simetrična. U općem slučaju ne mogu.
23 31 3
12 23 2
31 12 1
I I I
I I I
I I I
` ` `
` ` `
` ` `
− ·
− ·
− ·
250) Za trofazni sustav prikazan fazorima vrijedi da se nulište nalazi u težištu trokuta međufaznih (linijskih)
napona.
a) Vrijedi li to općenito i za trenutne vrijednosti linijskih napona?
b) Vrijedi li to općenito i za efektivne vrijednosti linijskih napona?
a) vrijedi;

·
·
m
i
ik k
u
m
u
1
1
b) ne vrijedi jer KZN ne vrijedi za efektivne vrijednosti
251) Na simetričnu trofaznu mrežu efektivne vrijednosti međufaznog (linijskog) napona U priključene su tri
žarulje iste snage.
a) Što se događa s intenzitetom svjetla pojedinih žarulja ako pregori osigurač u fazi 1? Kolike su
efektivne vrijednosti napona na pojedinim žaruljama?
B gori normalno U U U
B
· ·
23
A i C ne svijetle kao prije
2 2
23
U U
U U
C A
· · ·
a) Koju efektivnu vrijednost napona pokazuje voltmetar V ako se uz ispravne osigurače žarulje prespoje
kako je to prikazano na slici?
U u
u
U
u u
u U U u
l
l
V
ef l
ef V V ef
2
3
2
3
3
2
3
3
2
3
3
2
· · ·
·
· → ·
252) Efektivna vrijednost međufaznog (linijskog) napona trofaznog sustava uvijek je manja od 3 -struke
efektivne vrijednosti faznog napona ako u faznom naponu postoje viši harmonijski članovi reda 3 k; k=1,
2, 3 … Zašto?
Linijski naponi su međusobno pomaknuti
u fazi za 120°. Osjenčana polovica
trokuta čini trokut čija je hipotenuza
fazni napon U
f
, jedna kateta je polovina
linijskog napona U
l
/2, a kut među njima
je 30°.
f l
f
l
f
l
U U
U
U
U
U
3 3
2
3
2
30 cos · ⇒ · ⇒ · ·

t U t U u
t U t U u
ω
π
ω
ω
π
ω
3 sin
ˆ
3
2
sin
ˆ
3 sin
ˆ
3
2
sin
ˆ
33 32 3
23 22 2
+
,
_

¸
¸
+ ·
+
,
_

¸
¸
+ ·
Zato što trofazni sustavi trostruke
frekvencije uvijek tvore jednofazni
sustav.
253) Trofazni jednoharmonijski nesimetrični naponski izvor napaja simetrično trošilo impedancije Z(jω ).
Odredite efektivne vrijednost međufaznog (linijskog) napona U12 ako su poznate efektivne vrijednosti
struja trošila I1, I2 i I3 te efektivne vrijednosti međufaznih napona U23 i U13.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
62
( )
( )
( )

·
+ − ·
+ + · + +
+ + · + +
3
1
2
31
2
23
2
12
2
31
2
23
2
12
2
3
2
2
2
1
2
31
2
23
2
12
2
3
2
2
2
1
3
3
3
k
k
U U I Z U
U U U I I I Z
U U U U U U
254) Odredite efektivne vrijednosti struja faza i neutralnog vodiča ako je simetrični trofazni sustav napona
opterećen simetričnim trošilima A i B, a struja faze 1 dana je izrazom ( )

30 3 sin
ˆ
sin
ˆ
1
+ + · t I k t I i ω ω .
I k I
m
k
I I
m
ˆ
2
3
3 , 2 , 1 ,
2
1
ˆ
0
2
·
·
+
·
25. SIMETRIČNE KOMPONENTE VIŠEFAZNIH MREŽA
255) Objasnite postupak određivanja simetričnih komponenata m-fazne mreže. Koji je fizikalni smisao
simetričnih komponenata trofaznog sustava?
Svaki od m po volji zadanih kompleksnih brojeva (fazora)
k
A
`
, k=1, 2, 3, …, m može se
prikazati kao zbroj od m kompleksnih brojeva (fazora)
kv
B
`
, tj. kao

·
·
m
v
kv k
B A
1
` `
gdje je
( ) v k
m
j
v kv
e B B
1
2
− −
·
π
` `
; k=1, 2, 3, …, m. Za trofazne mreže, nesimetrični skup fazora
( ) 3 , 2 , 1 · k A
k
`
možemo prikazati kao:
3 2
3
2
3
2 2
3
2
2
1 2
3
2
1 33 32 31 3
3 1
3
2
3
2 1
3
2
2
1 1
3
2
1 23 22 21 2
3 2 1 13 12 11 1
⋅ − ⋅ − ⋅ −
⋅ − ⋅ − ⋅ −
+ + · + + ·
+ + · + + ·
+ + · + + ·
π π π
π π π
j j j
j j j
e B e B e B B B B A
e B e B e B B B B A
B B B B B B A
` ` ` ` ` ` `
` ` ` ` ` ` `
` ` ` ` ` ` `
Fizikalni smisao simetričnih
komponenti trofaznog sustava je
rastavljanje nesimetričnog sustava u 3
simetrična sustava: dva trofazna
(inverzni i direktni) i jedan
jednofazni (nulti).
256) Navedite osnovna svojstva Steinmetzovog operatora.
osnovna svojstva Steinmetzovog operatora
0 1
1
2
3
2
1
3
2
sin
3
2
cos
2
2 2 1 3
3
4
2
3
2
· + +
· · · ·
+ − · + · ·
− −
a a
a a a a a e a
j j e a
j
j
π
π
π π
257) Što su to ciklički simetrične mreže? Ilustrirajte odgovor primjerom!
Primjer ciklički simetrične mreže je sinkroni generator. To su takve mreže u kojima je:
(primjer za trofaznu)
Z Z Z Z
Z Z Z Z
Z Z Z Z
m
M
· · ·
· · ·
· · ·
33 22 11
32 13 21
31 23 12
258) Zašto je pri analizi nesimetričnih trofaznih mreža zgodno uvesti metodu analize s pomoću simetričnih
komponenata?
Pojednostavljuje se proračun. Mjerenjima se na rotacionim strojevima mogu odrediti samo
direktne, inverzne i nulte (istofazne) impedancije. Zbog toga je zgodno upotrijebiti metodu
analize s pomoću simetričnih komponenata.
259) Što treba znati da bi se nesimetrična višefazna mreža mogla rješavati bilo kojom standardnom metodom
analize?
Treba znati nadomjesnu shemu spoja te mreže.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
63
260) Na trošilo za koje vrijedi ω L=1/ω C narinut je direktni sustav napona. Pokažite da struje faze tvore
inverzni sustav.
0
3 2 1
3 2 3
2 1
· + +
− · −
· −
I I I
I jX U U
I jX U U
L
` ` `
` ` `
` ` `
( )
( )
( ) ( ) a
I
a a
I
a
a
I
j X
U
a
j X
U
I I I
U
j X
a a
I
U
j X
a
I
+
·
− − + −
+ −

·
+ − · − − ·
¹
¹
¹
¹
¹
)
¹

− ·

·
1 1 1
1
1
1
1
1 1
2
1
3 1 2
2
3
2
2
` `
`
` ` `
`
`
( )
1
2
3
1 2 1 3
1 2
1
2
2
2
2
1
1
1
0 1
I a I
I a I I I
a
a a
a I a I I a a
a a
` `
` ` ` `
` ` `
·
+ − · − − ·
· ·
· · → − · +
· + +


261) Veza između simetričnih komponenata i nesimetričnih trofaznih napona dana je izrazom
1
1
1
]
1

¸

1
1
1
]
1

¸

·
1
1
1
]
1

¸

3
2
1
2
2
0
1 1 1
1
1
3
1
U
U
U
a a
a a
U
U
U
i
d
`
`
`
`
`
`
Odredite fazore direktnog, inverznog i nultog sustava ako je 3 1 , 3 1 , 1
3 2 1
j U j U U + − · − − · ·
` ` `
a j U a j U U 2 3 1 2 3 1 1
3
2
2 1
· + − · · − − · ·
` ` `
3 2 1 0
3 2
2
1
3
2
2 1
3
3
3
U U U U
U a U a U U
U a U a U U
i
d
` ` `
` ` `
` ` `
+ + ·
+ + ·
+ + ·
1 2 2 1 3
1 2 2 1 2 2 1 3
5 2 2 1 3
2
0
2 4 2 2
2 2 2
− · + + ·
− · + + · + + ·
· + + ·
a a U
a a a a a a U
a a a a U
i
d
3
1
3
1
3
5
0
− · − · · U U U
i d
262) Veza između nesimetričnih trofaznih napona i simetričnih komponenata dana je izrazom
1
1
1
]
1

¸

1
1
1
]
1

¸

·
1
1
1
]
1

¸

0
2
2
3
2
1
1
1
1 1 1
U
U
U
a a
a a
U
U
U
i
d
`
`
`
`
`
`
Odredite napone faza
3 2 1
, U i U U
` ` `
ako su referentni fazori simetričnih komponenata
j U U U
i d
· · ·
0
, 1 , 2
` ` `
.
( )
j U
j j j
U
j j j U
j j j U
j a a U
j j U
2
2 3
2
3
2
2 3 2 3
2
3
2
3
2
1
4
3
2
3
4
1
2
2
3
2
1
2
3
2
1
2
2
3 1 2
2
2
2
2
2
2
2
1
+ −
+ − ·
+ −
+ − ·
+ + −

,
_

¸
¸
− − ·
+ + −

,
_

¸
¸
+ − ·
+ + ·
+ · + + ·
`
`
`
`
`
`
j U
j j j
U
j j j U
j a a U
2
2 3
2
3
2
2 3 2 3
2
3
4
3
2
3
4
1
3 1
2
3
3
3
2
3
+
+ − ·
+ + −
+ − ·
+ − − + + − ·
+ + ·
`
`
`
`
263) Je li nužno nesimetričnu trofaznu mrežu riješiti metodom simetričnih komponenata ako se znaju
direktna, inverzna i nulta impedancija izvora? Obrazložite odgovor.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
64
Ne, budući da se znajući Z
d
, Z
i
i Z
0
mogu na temelju izraza
m M
m M I
m M d
Z Z Z Z
Z a aZ Z Z
aZ Z a Z Z
+ + ·
+ + ·
+ + ·
0
2
2
odrediti
sve impedancije Z
d
, Z
i
i Z
0
nadomjesnom shemom spoja izvora, a tada se može primijeniti bilo
koja metoda analize.
26. ENERGETSKI ODNOSI – PRIVIDNA I TRENUTNA SNAGA
264) Zašto je u višefaznom sustavu važno dogovoriti referentnu točku s obzirom na koju je definirana
trenutna snaga?
Da bi se pokušala očuvati fizikalna smislenost prividne snage dogovorena je referentna
točka s obzirom na koju je definirana trenutna snaga. Prividna snaga je dogovorna veličina
koja ima puni smisao ako se kao referentna točka odabere jedan od priključaka jednoprilaza.
Tada prividna snaga postaje ona najveća djelatna snaga koja bi se na tom prilazu mogla
postići uz dane efektivne vrijednosti napona i struje jednoprilaza.
265) Što je aritmetička prividna snaga i zašto je ona uvijek manja od sistemske prividne snage?
Budući da se trofazna mreža promatra kao zbroj triju jednofaznih mreža, prividna snaga se
definira kao zbroj maksimalnih djelatnih snaga pojedinih faza, tj. ( )

·
·
3
1
max
k
k AR
P S i
naziva se aritmetičkom prividnom snagom. Ona je manja od sistemske prividne snage jer se
kod sistemske mreža promatra kao cjelina pa se prividna snaga definira kao maksimum zbroja
maksimalnih djelatnih snaga pojedinih faza.
266) Što je sistemska prividna snaga i pod kojim uvjetom je ostvarena potpuna kompenzacija faktora snage
λ s?
Sistemska prividna snaga je naziv za prividnu snagu u trofaznoj mreži koja se promatra kao
jedinstvena cjelina i definira se kao maksimum zbroja maksimalnih djelatnih snaga pojedinih
faza. Potpuna kompenzacija faktora snage ostvarena je kada je trošilo sastavljeno od
zvijezde otpora jednakih otpornosti.
AR PR
S S max ·
267) Odredite aritmetičku i sistemsku prividnu snagu te djelatnu snagu simetrične trofazne mreže
opterećene otporom R.
( )( )
2
4
2
2
2 2
3
2
2
2
1
2
3
2
2
2
1
2
2
3 3 2 2 1 1
2
2
1
3 2 1
18
3
2 3
3 2
3
2
3
0
3
R
U
R
U
U I I I U U U S
R
U
R
U
U I U I U I U S
R
U
RI P
I
R
U
I I
S
AR
· · + + + + ·
· · + + ·
· ·
· · ·
268) Trofazna mreža direktnog sustava opterećena je trima vodljivosti G1, G2 i G3. Fazori struja dani su
izrazima
( ) ( ) [ ]
( ) [ ]
( ) [ ]
2 3 3 3
2 1 1 2
3 1 3 1 1
2 3 3
2
2 3
2
3 3
2
G G j G
U
I
G G j G
U
I
G G j G G
U
I
+ + ·
+ − − ·
− + + ·
`
`
`
Pretpostavite da je G1=G2=G , G3=2G. Nacrtajte fazorske dijagrame napona i struja trofaznih mreža i
objasnite opravdanost uvođenja pojma sistemske prividne snage.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
65
269) Zašto nije moguća trenutna kompenzacija nedjelatnih komponenata sistemske prividne snage?
Zbog toga što je to integralna veličina kod koje vrijednosti saznajemo tek nakon isteka
periode rada. Mijenja li se opterećenje unutar periode, promjena struje jednoprilaza na
optimalnu vrijednost nije moguća u istom trenutku.
270) Zašto nije moguća trenutna kompenzacija u jednofaznim mrežama?
U jednofaznim mrežama k=1 te prema izrazu
( )
( )
( ) 0 ;
2
1
1 1 1 3
1
2
· · − · · ·

·
q p pk k qk k
k
k
k pk
i i i i i i t u
t u
t p
u i λ
kompenzacija bez reaktivnih elemenata
¬ trenutna kompenzacija nije moguća.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
66
VIII. TEOREMI MREŽA
27. TEOREM ZAMJENE
271) Nacrtajte nadomjesnu shemu spoja zadane mreže.
272) Odredite struju kroz kapacitet C maksimalno pojednostavivši zadanu mrežu.
RL grana je spojena paralelno naponu u(t) te je struja te grane zadana. Na kapacitetu
narinut je napon u(1+A) tako da strujni izvor ne određuje struju kapaciteta te ga možemo
odspojiti.
( )
( ) ( ) ( )
dt
du
C A A u
dt
d
C
dt
du
C i
A u u Au u
C
C
C
+ · + · ·
+ · + ·
1 1
1
273) Odredite valni oblik napona izvora nakon uklopa sklopke u trenutku t=0 ako je od trenutka t=0 poznat
valni oblik napona na kapacitetu C2, uC2(t).
2 1 1 1
2
C
C
C
R C R
C R
u i R u
dt
du
C R
dt
du
C i i i i i
u Ri u
+ · +
⋅ · + ·
+ ·
( ) ( )
( ) ( ) ( ) [ ]dx x U x Ri e
T
t u
U U
t
C
x t
C

+ ·
· · −


0
2
1
1
0 0 0
τ
`
28. TEOREM SUPERPOZICIJE
274) Odredite valni oblik napona na induktivitetu L2 u ustaljenom stanju primijenivši Millmanov teorem.
RL grana otpada budući da je spojena paralelno izvoru Usinω t.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
67
( )
( )
( )
( )
( ) ( )
t U
A C C L
C L
U
U C L A C L
C C L
U
C C L
AU C U C L
L j
C C j
AU C j U C j
U
L
L
L L
L
ω
ω
ω
ω ω
ω
ω
ω
ω
ω
ω ω
sin
ˆ
1 1
1
1
1
2 1 2
2
1 2
2
1 2
2
2 2
2
2 1 2
2
2
2 1 2
2
2 2 1 2
2
2
2 1
2 2 1
2
− − +
·
− ·
1
]
1

¸

+
+

+ −
+
− ·
+ +
+
·
`
` `
`
275) Dokažite da u mreži sheme spoja prema slici vrijedi da je ( )

·
·
n
k
k d
t u
n
u
1
1
( )



·
·
·
· + + + + ·
+ + + +
· ·
n
k
n n d
n
n
n
k
k
n
k
k k
d
U
n
L j
n
U U U U
L j
u
L j
n
L j
U
L j
U
L j
U
L j
U
Y
Y U
u
1
3 2 1
3
3
2
2
1
1
1
1
1
1
1
...
1
1
1
...
1 1 1
` ` ` ` `
` ` ` `
`
ω
ω
ω
ω ω ω ω
276) Odredite snagu trošila R ako su strujni izvori zadani izrazima t I i ω sin 2
1 1
· i ( ) ϕ ω + · t I i sin 2
2 2
.
Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi i za snage vrijedio teorem superpozicije?
( )
( ) ( ) ϕ ω ω
ϕ ω
ω
+ + ·
+ · ·
⋅ · ·
t I t I R P
R t I R i P
R t I R i P
Ruk
R
R
2 2
2
2 2
1
2 2
2
2
2
2 2
1
2
1
sin sin 2
sin 2
sin 2
Ne može se riješiti jer da bi za snage vrijedio
teorem superpozicije, ne smije biti međudjelovanja
između odziva nastalih kao rezultat različitih
poticaja.
29. TEOREM RECIPROČNOSTI
277) Dokažite da je linearni vremenski nepromjenjivi induktivitet recipročni element mreže.
Ohmov zakon vrijedi u frekvencijskom području za linearne vremenski nepromjenjive
induktivitete i kapacitete. Za k-tu granu u kojoj se nalazi linearni vremenski
nepromjenjivi induktivitet ili kapacitet vrijedit će da je: ( ) ( ) ( ) ( ) s I s U s I s U
k k k k
· .
dt
i d
L
dt
i d
L u
dt
di
L
dt
di
L u − · · − · ·
2
2
2
1
Ako je
2 1
u u · , slijedi da je i i ·
2
, pa je uvjet
recipročnosti zadovoljen.
278) Je li linearnost neke mreže nužan uvjet da bi ta mreža bila recipročna?
Nije. To je samo dovoljan uvjet jer je i svaki nelinearni otpor neparne simetrične
karakteristike recipročan element mreže.
279) Objasnite na jednom primjeru temeljni uvjet za izbor para pokusa kojima se dokazuje eventualna
recipročnost neke mreže.
U dokazivanju da je neka mreža
recipročna mreža su dva pokusa.
Označimo sa ( ) t
1
x poticaj koji djeluje
na prilazu 1, a sa ( ) t y
2
odziv koji se
pojavljuje na prilazu 2 u prvom pokusu.
Označimo sa ( ) t x
2
poticaj koji djeluje
na prilazu 2 a sa ( ) t y
1
odziv koji se
pojavljuje na prilazu 1 u drugom
pokusu. Teorem recipročnosti se može
iskazati na ovaj način:
Mreža M je recipročna ako zbog
( ) ( ) t t
2 1
x x · proizlazi da je
Teorija mreža – Ispitna pitanja
68
( ) ( ) t y t y
2 1
· . Na mrežu M
r
djeluje samo
jedan poticaj, tj. ona je prije
provedbe prvog i drugog pokusa bila
mrtva.
280) Dokažite da girator nije recipročni element mreže.
1
i i
2
i poticaji
2
u i
1
u odzivi
u prvom pokusu dobivamo
1 2
ri u − ·
u drugom pokusu dobivamo
2 1
i r u ·
uz
2 1
i i · dobivamo da je
2 1
u u ·
što dokazuje da girator nije
recipročan element mreže.
281) Zašto se na temelju dvaju pokusa prikazanih na slici ne može dokazati recipročnost linearnog
dvonamotnog transformatora? Koje pokuse treba obaviti i zašto?
282) Recipročni dvoprilaz takve je sheme spoja da je pri narinutom skoku struje I1 na prilazu 1 struja kratkog
spoja na prilazu 2 jednaka
t
e I i
α −
·
2 2
. Odredite valni oblik napona na prilazu 1,
1
u , ako se na prilaz 2
narine napon valnog oblika
t
e U u
β −
·
2 2
.
30. THÉVENIN – NORTONOV TEOREM
283) Pod kojim uvjetima vrijedi Thévenin – Nortonov teorem?
Thévenin – Nortonov teorem vrijedi pod slijedećim uvjetima:
a) da se promatrana mreža može prikazati spojem dvaju jednoprilaza
b) da je jedan od prilaza linearan dok je drugi po volji
c) da mreža ima jednoznačno rješenje
d) da nema međudjelovanja između prilaza
284) Odredite elemente Théveninove nadomjesne mreže naponskog slijeda izvedenog s pomoću operacijskog
pojačala konačnog pojačanja A i izlaznog otpora R.
( )
( )
i
A
R
E
A
A
u
iR AE A u
u iR Au Ri u E A
u E u u u E
T
T
T d T
T d d T
+

+
·
− · +
· − ⇒ − −
− · + ·
1 1
1
A
R
R
E
A
A
E
i R E u
T
T
T T T
+
·
+
·
− ·
1
1
285) Odredite elemente Théveninove nadomjesne mreže s obzirom na prilaz 2.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
69
( )
( )
( )
0
2 1 0
2 1
2
2
2 0
2 1
2
0 2 2
0 1 0 2
2 1 0
2 1
2
1 2 1 1 2
1
R
R R R
R R
i
u
R
i R
R R
u
R AR u
R i Au u
R i u
R R
u
i R R i u
T
α + + +
+
· ·
+
+
+ − ·
+ − ·
·
+
· ⇒ + · ( )
2 1
0
1 0 2
2 1
1 2 0 0
2 1
1 2 1 1
R R
u
u u
i R R
R R
u
A Au i R Au u
R R
u
i R R i u
T
T
T
T
T
T
+
· ·
+
+
− · − ·
+
− · ⇒ + − ·
( )
( )
2 1 0
2 1 1
2 1
0 2
1
2 1
0
2 1
2
1
1 R A R R
R R Au
u
R R
R AR
u Au u
R R
R u
R R
R u
A Au u
T
T T
T T
T
+ + +
+
·
+
+
− ·
+

+
− ·
286) Valni oblik napona na prilazu neke L/VNP mreže je
E u ·
1
. Ako se na prilaz 1 spoji otpor, struja kroz
otpor će biti valnog oblika
t
E
Ie i
α −
· . Odredite struju tog prilaza ako se paralelno otporu spoji i
kapacitet C.
( ) ( )
( )
r
T
R
R T
T
T
sC
R
s
R R R
s I
s RI s u
Z
E u u
1
0 0
1
+ · + − ·

·
· ·
α
( )
( )
( )
1 2
2 1
2
1 1
1 1 1
1
2
0
s s
e s
RC
e s
RC
R
E
t i
RC C R C R RC
s s
sC
s
R
E
s sZ
E
s I
sT sT
T T T T
T

,
_

¸
¸
− −
,
_

¸
¸

·
+
1
]
1

¸

+ +
+
· · ·
− −
2

      
ω α
287) U skladu s Thévenin – Nortonovim teoremom, mreže prikazane na slici se ekvivalentne, ako za zadanu
Nortonovu struju IN i Nortonovu vodljivost GN vrijedi da je
N
T N N T
G
R G I E
1
; · ·
. Kako to da je
2 2
I R U G
T N
≠ ?
Ekvivalencija vrijedi za mrežu N a ne za izvore.
288) Odredite napon na otporniku R4.
Théveninov napon ( )
3 2 1
2
1
U U U U
T
+ + ·
Théveninov otpor ( )
3 2 1
2
1
R R R R
T
+ + ·
Teorija mreža – Ispitna pitanja
70
( )
( )
4
4 3 2 1
3 2 1
4
4 3 2 1
3 2 1
4 4
4
4 4 4
2
2
1
2
1
R
R R R R
U U U
U
R R R R
U U U
R U
R R
U
R iR U
R
R
T
T
R
+ + +
+ +
·
+ + +
+ +
·
+
· ·
289) Odredite valni oblik struje induktiviteta L u periodičkom režimu rada ako su zadani naponi naponskih
izvora
,
_

¸
¸
− · ·
3
2
sin
ˆ
, sin
ˆ
2 1
π
ω ω t U u t U u
290) Odredite maksimalnu snagu koja se može ''prenijeti'' trošilu ako se u mreži sheme spoja prema slici
može mijenjati samo prijenosni omjer idealnog transformatora.
( ) ( )
'
2
'
2 2
2
'
2
'
2 '
2 1
'
2 1
2
'
2
2
1
2 2 2
1 1 1
1
jX R Z
n
Z
R
X X R R
U
R I P
jX R Z
jX R Z
+ · ·
+ + +
· ·
+ ·
+ ·
max prijenos
2
'
2
2
1
2
1
0 Z X R
Z
P
· + ⇒ ·


291) U nekoj jednoharmonijskoj mreži ''prijenos'' maksimalne snage postiže se ako je impedancija trošila
jednaka konjugiranoj vrijednosti Théveninove impedancije. Koji uvjet pri tome mora biti zadovoljen?
Što ako taj uvjet nije zadovoljen?
Mora biti zadovoljen uvjet da se realni dio R i imaginarni dio X impedancije mogu mijenjati
nezavisno. Ako taj uvjet nije zadovoljen tada za prijenos maksimalne snage mora vrijediti:
0 ·


·


X
P
R
P
. Mora biti zadovoljen uvjet
T T
R R X X · − · .
292) Zašto je ''prijenos'' maksimalne snage tako važan u elektronici a nevažan u elektroenergetici?
Zato jer je u elektroničkim sklopovima Thévenin – Nortonova impedancija uvijek zadana, dok
u energetici to nije i traži se da njen R
T
bude što manji sa svrhom da se minimiziraju
gubici izvora prijenosom kompleksne snage. U elektronici je bitan stupanj iskorištenosti a
u energetici je najvažniji prijenos velike snage, a ne iskoristivost.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
71
IX. DVOPRILAZI
31. JEDNADŽBE DVOPRILAZA
293) Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi dvoprilaz sheme spoja prema slici bio linearan i vremenski
nepromjenjiv?
Elementi mreže dvoprilaza moraju biti linearni vremenski nepromjenjivi. U induktivitetu i
kapacitetu ne smije biti prethodno uskladištena energija.
294) Nacrtajte nadomjesnu shemu dvoprilaza iskazanog s pomoću impedancijskih parametara.
1 21 2 12 2
2 12 1 11 1
I A I A u
I Z I Z u
+ ·
+ ·
295) Zašto za potpuni opis recipročnog dvoprilaza dostaje određivanje triju parametara?
Pretpostavimo da je dvoprilaz opisan strujnim jednadžbama
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
U Y U Y I
U Y U Y I
+ ·
+ ·
. Za potpuni
opis dvoprilaza potrebno je odrediti 4 parametra Y
11
, Y
12
, Y
21
, Y
22
. Budući da je kod
recipročnog dvoprilaza Y
12
=Y
21
, za određivanje nam preostaju samo 3 parametra.
296) Objasnite pojam simetričnog dvoprilaza i navedite nekoliko primjera.
Dvoprilaz je simetričan ako se izmjenom ulaznih priključaka s izlaznim priključcima ne
promijene naponi i struje vanjskih krugova. U simetričnom dvoprilazu vrijede uvjeti
21 12
22 11
Y Y
Y Y
·
·
.
297) Odredite impedancijske parametre dvoprilaza. Transformator je idealan prijenosnog omjera
2
1
'
u
u
n ·
.
1 1
2
2
1
1
2 1
'
'
u u
u
u
u
u
nu u
·
·
·
( )
( )
2
1 1
2
2
1
2
1
2 1
'
'
1
u
i u
i
i
u
u
i
i
n
i
− ·
− ·
− ·
1
2
21
1
2
2
1 1
1
12
2
1
12
'
'
i
u
Z
i
u
u
i u
u
Z
i
u
Z
·
− ·

·
·

2
1
21
1
2 2
1
2 1
1
2 2
2
1
1
21
'
'
'
'
i
u
Z
u
i u
u
u u
u
i u
u
u
u
Z
− ·

·

·
298) Odredite z i y parametre uzdužne impedancije Z.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
72
0
2
2
22
0 1
2
21
0 2
1
12
0
1
1
11
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
1
2
1
2
·
·
·
·
·
·
·
·
+ ·
+ ·
U
U
U
U
U
I
Y
U
I
Y
U
I
Y
U
I
Y
U Y U Y I
U Y U Y I
22 12
21 11
2 1
22 2 12 2 2
12 2 11 1 1
Y Y
Y Y
I I
Z I Z I U
Z I Z I U
− ·
− ·
− ·
+ ·
+ ·
Z Y
Z
Y
Z
Y
Z
Y
·
− ·
− ·
·
22
12
21
11
1
1
1
∞ ·
∞ ·
22
11
Z
Z
¸
299) Odredite α parametre linearnog dvonamotnog transformatora kao i idealnog transformatora.
( )
n
a
a a
I
n
I
n a
nU U
1
0
1
22
21 12
2 1
11
2 1
·
· ·
− ·
·
·
0
0
0
0
2 2
1
22
2 2
1
12
2 2
1
21
2 2
1
11
·
− ·
·
− ·
·
·
·
·
U I
I
a
U I
U
a
I U
I
a
I U
U
a
300) Na slici je prikazana pojednostavljena nadomjesna shema bipolarnog tranzistora. Odredite h parametre.
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
U h I h I
U h I h U
+ ·
+ ·
β
β
· ·
·
·
· ·
·
·
1
1
2 1
2
21
1
1
1 1
2 1
1
11
0
0
I
I
U I
I
h
R
I
R I
U I
U
h
2 2 2
2
1 2
2
22
2
2
1 2
1
12
1
0
0
R R I
I
I U
I
h
U
U
I U
U
h
· ·
·
·
· ·
·
· α
α
301) Na slici je prikazana pojednostavljena nadomjesna shema MOSFET-a. Odredite g- parametre.
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
I g U g U
I g U g I
+ ·
+ ·
β β
1
0
1
1
1
1 2
1
12
1 1 1
1
1
1
11
· ·
·
·
· · ·
I
I
U I
I
g
R R I
I
U
I
g
1
2
1 1
2 1
1 1
2 2
1 1
2
21
2
2
2 2
1 2
2
22
0
0
R
R
R I
R I
R I
R I
I U
U
g
R
I
R I
U I
U
g
β
β
· · ·
·
·
· ·
·
·
32. SVOJSTVA DVOPRILAZA
302) Objasnite na primjeru dvonamotnog transformatora razliku između potpune ekvivalencije i
ekvivalencije s obzirom na prilaze.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
73
Za prvu sliku sve moguće kombinacije
pokusa koje bi proveli na oba
dvoprilaza dovele bi do istih
vrijednosti napona i struje na svim
priključcima dvoprilaza.
Za drugu sliku dvoprilazi su
ekvivalentni s obzirom na prilaze. Da
te dvije mreže nisu potpuno
ekvivalentne vidi se ako se narine
napon između priključaka 1' i 2'.
Struja kroz sve priključke mora biti
jednaka 0 što dobivano na osnovi mreže
na slici 1b, dok se na 2b dobiva kratki
spoj.
303) Zašto se u općem slučaju petljasta mreža ne može transformirati u ekvivalentnu zvjezdastu mrežu?
Zato jer se zvjezdasta mreža od n elementa transformira u ekvivalentne mreže od n(n-1)/2
elementa pa je prilaz petljaste mreže u ekvivalentnu zvjezdastu moguć samo kad je n=n(n-
1)/2, tj. kada je n=3.
304) Odredite ulaznu impedanciju dvoprilaza opterećenog impedancijom Z. (iskoristite impedancijske
parametre dvoprilaza!)
ul
ul
Z
Z Z
Z Z
Z
i
u
Z Z
I Z
Z I Z u
Z Z
I Z
I I Z I Z ZI
i
u
Z
ZI u
I Z I Z u
I Z I Z u
·
+
− ·

,
_

¸
¸
+
− + ·
+
− · + · − ·
− ·
+ ·
+ ·
22
12 21
11
1
1
22
1 21
12 1 11 1
22
1 21
2 2 22 1 21 2
1
1
2 2
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
305) Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da se dvoprilaz pri stalnom ulaznom naponu ponaša kao strujni izvor,
tj. da struja na prilazu 2 ne ovisi o priključenoj impedanciji? (iskoristite admitancijske parametre
dvoprilaza!)
Z I U
U Y U Y I
U Y U Y I
2 2
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
− ·
+ ·
+ ·
0
1
22
1
22
21
2
2 22 1 21 2
·
+
·
− ·
Y
U
Z Y
Y
I
Z I Y U Y I
306) Nacrtajte nadomjesnu shemu mreže prema slici za mali izmjenični signal ako su poznati h parametri
bipolarnog tranzistora. Impedancije kapaciteta zanemarive su na frekvenciji ulaznog signala u1.
CE B C
CE B BE
U h I h I
U h I h U
22 21
12 11
+ ·
+ ·
307) Nacrtajte nadomjesnu shemu mreže prema slici za mali izmjenični signal ako su poznati y parametri
MOSFET-a. Impedancije kapaciteta zanemarive su na frekvenciji ulaznog signala u1.
Teorija mreža – Ispitna pitanja
74
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
'
'
U Y U Y I
U Y U Y I
+ ·
+ ·
308) Odredite g parametre dvoprilaza ako su poznati g parametri dvoprilaza M.
309) Navedite osnovna svojstva lančanog spoja više dvoprilaza.
1
]
1

¸


·
1
]
1

¸


1
]
1

¸

·
1
]
1

¸


1
]
1

¸

·
1
]
1

¸

2
2
2
2
1
1
2
2
1
1
1
1
; ;
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
B
B
B
B
A
A
A
A
dobivamo da je [ ] [ ]
1
]
1

¸

·
1
]
1

¸

2
2
1
1
I
U
a a
I
U
B
ij
A
ij
.
U lančanom spoju dvaju dvoprilaza parametri tako dobivenog dvoprilaza određuju se množenjem
matrica s a parametrima pojedinih dvoprilaza.
310) Pokažite da je lančani spoj prema slici recipročni dvoprilaz ako je dvoprilaz M recipročan.
1
]
1

¸

1
]
1

¸

1
]
1

¸

1 0
1
1
0 1
22 21
12 11
R
g g
g g
R
311) Objasnite zašto serijski spoj dvaju dvoprilaza nije uvijek moguć.
U serijskom spoju z parametri dvoprilaza se zbrajaju.
Nakon serijskog spoja dolazi do promjene sheme
dvoprilaza B (
B
Z
1
i
B
Z
2
su kratko spojeni).
312) Objasnite zašto paralelni spoj dvaju dvoprilaza nije uvijek moguć.
Ponekad to nije moguće jer dolazi do promjene sheme dvoprilaza, tj.
A
Z
1
i
A
Z
2
te
B
Z
1
i
B
Z
2
su kratko spojeni.
313) Kako se provode testovi valjanosti serijskog spoja?
Teorija mreža – Ispitna pitanja
75
Ako je u
p
=u
q
=0 dvoprilazi A i B se mogu
spojiti serijski.
314) Kako se provode testovi valjanosti paralelnog spoja?
Ako je u
p
=u
q
=0 dvoprilazi A i B se mogu
spojiti paralelno bez promjene
parametara pojedinih prilaza.
315) Što su to regularni spojevi dvoprilaza?
Ako su sheme spojeva dvoprilaza poznate, spojevi s idealnim transformatorom mogu se izbjeći
ako se dvoprilazi spoje kao
To su regularni spojevi. (prvi je serijski, drugi je paralelni)
Teorija mreža – Ispitna pitanja
76
skupina 1....................................................................................................................1
1.uvod.........................................................................................................................1
I.ELEMENTI MREŽE.........................................................................................................3
2.JEDNOPRILAZNI DISIPATIVNI ELEMENTI (OTPORI)....................................................3
3.jednoprilazni reaktivni elementi...............................................................................4
4.višeprilazni disipativni elementi (otpori)..................................................................6
5.VIŠEPRILAZNI reaktivni ELEMENTI............................................................................9
II.prijelazno stanje........................................................................................................13
6.zakoni komutacije .................................................................................................13
7.mreže prvog reda..................................................................................................15
8.mreže drugog reda – slobodni odziv......................................................................18
9.mreže drugog reda – potpuni odziv.......................................................................21
III.sinusoidalno ustaljeno stanje...................................................................................25
10.fazorska transformacija.......................................................................................25
11.rezonancija i frekvencijski odziv..........................................................................27
12.ENERGETSKI ODNOSI...........................................................................................30
skupina 2..................................................................................................................32
IV.nesinusoidalno ustaljeno stanje...............................................................................32
13.točne METODE analize višeharmonijskih mreža..................................................32
14.nelinearne izmjenične mreže...............................................................................37
15.energetski odnosi – djelatna snaga......................................................................39
16.energetski odnosi – prividna snaga.....................................................................40
V.jednadžbe mreže......................................................................................................45
17.osnove topologije električnih mreža....................................................................45
18.jednadžbe stanja..................................................................................................46
VI.linearne vremenski nepromjenjive mreže................................................................48
19.superpozicijski integrali.......................................................................................48
20.osnovna svojstva laplaceove transformacije.......................................................50
21.analiza mreža s pomoću laplaceove transformacije............................................53
22.funkcije mreže.....................................................................................................55
23.stabilnost.............................................................................................................58
60
VII.višefazne mreže......................................................................................................61
24.opća svojstva višefaznih mreža...........................................................................61
25.simetrične komponente višefaznih mreža...........................................................63
26.energetski odnosi – prividna i trenutna snaga.....................................................65
VIII.teoremi mreža........................................................................................................67
27.teorem zamjene...................................................................................................67
28.teorem superpozicije...........................................................................................67
29.teorem recipročnosti............................................................................................68
30.thÉvenin – nortonov teorem................................................................................69
IX.dvoprilazi.................................................................................................................72
31.jednadžbe dvoprilaza...........................................................................................72
32.svojstva dvoprilaza..............................................................................................73
Teorija mreža – Ispitna pitanja
77

Tellegen

∆E1 ( − ∆i1 ) + ∆E 2 ( − ∆i 2 ) = ∆E1 ( − ∆i1 ) + ∆E 2 ( − ∆i 2 )
∆E 2 = ∆E1 = 0 ⇒ ∆i1 = ∆i 2 ∆E 2 ∆E1

kako je

8)

U mreži sa b grana napon i struja svake grane rastavljeni su u istosmjernu i izmjeničnu komponentu, što znači da za k-tu granu vrijedi da je:

~ u k ( t ) = U k ( 0) + u k ( t ) ~ i k ( t ) = I k ( 0 ) + ik ( t )

Čemu je jednak umnožak


k =1

b

U k ( 0 ) ⋅ I k ( 0 ) , a čemu umnošci


k =1

b

~~ u k ik ,

~ ∑U ( 0) ⋅ i
k k k =1

b

?

To su izrazi za Tellegenov teorem. Ako se vrijednosti napona i struje k-te grane odnose na isti trenutak, onda je

~ ∑u i
k =1 b

b

~

k k

=0
;

što je pomoću snaga izražen zakon o očuvanju energije.

∑U ( 0) ⋅ I ( 0) = 0
k k k =1

b

;

~ ∑u i
k =1

~

k k

=0

~ ∑U ( 0 ) ⋅ i = 0
k k k =1

b

9)

Vrijedi li za dvije mreže prikazane na slikama a) i b) da je

∑u i
k =1

b

k k

= 0 gdje je sa uk označen napon k-

~ te grane mreže prema slici a), a sa ik struja k-te grane mreže prema slici b). Obrazložite odgovor!

Izraz predstavlja Tellegenov teorem i vrijedi jer se nije promijenio graf mreže (zbroj grana i čvorova ostao je isti), a iz njega proizlazi da umjesto dviju mreža M1 i M2 pretpostavimo jednu mrežu M. Budući da je za izvod Tellegenovog teorema bitno samo da važe KZ, tada Tellegenov teorem možemo pisati

∑u i
k =1

b

k k

=0.

10)

Na mreži linearnih vremenski nepromjenjivih otpora m provedena su dva pokusa. U prvom pokusu narinut je napon E=3V i uz opteretni otpor R=1Ω izmjerena je struja naponskog izvora iE=1A i napon na opteretnom otporu uR=2V. U drugom pokusu narinut je napon E=6V i uz opteretni otpor R=2Ω izmjerena je struja naponskog izvora iE=1.5A. Odredite napon na opteretnom otporu uR u drugom pokusu.

UR U = E ( − iE ) +U R R R R U  U E( − iE ) − E ( − iE ) = U R  R − R  R   R E( − iE ) + U R 2 2 3( − 1.5) + 6(1) = U R  −  1 2
1.5 =U R 1 U R =1.5V

Teorija mreža – Ispitna pitanja

2

I.
11)

ELEMENTI MREŽE

2. JEDNOPRILAZNI DISIPATIVNI ELEMENTI (OTPORI)
Zašto je linearni memristor identičan linearnom otporu?
Ni linearni memristor ni otpor ne posjeduju svojstvo pamćenja.

u =i ⋅R

Izraz za linearni otpor

ϕ = Mq

di dt

Linearni memristor je identičan linearnom otporu jer su im i izrazi jednaki.

dϕ dq =M Izraz za linearni memristor dt dt u = Mi

12)

Nacrtajte karakteristiku otpora zadanog izrazom i (t ) = I ⋅ cos (ωt +ϕ) .

Za različite t struja je između 1 i -1, a napon proizvoljan. Ovo je karakteristika nelinearnog otpora i predstavlja strujni izvor = poopćeni prekid.

13)

Zadana je karakteristika otpora prema slici. Je li ovaj otpor aktivan/pasivan, linearan/nelinearan i kako je upravljan?
Otpor je aktivan (karakteristika mu ne prolazi kroz ishodište i ne nalazi se samo u I i III kvadrantu), nelinearan, monoton (upravljan i strujno i naponski).

14) Odredite koji je od ovih otpora pasivan, a koji aktivan: a) i = u ⋅ cos 2ωt ; b) i = I ⋅ sin (ωt +ϕ) ; c) i = 3 + u + 2u 2 ; d) u = Sh 3i ; e) u = 2i + 3i 2
a) aktivan
2 1

d) pasivan
10
1 2

-2

-1 -1

5

-2

-1

-0.5 -5

0.5

1

b) aktivan c) aktivan
20 15 10 5 -2 -1 -5 -10 -15 1 2

-10

e) aktivan
80 60

40

20

15)

Navedite nekoliko primjera naprava s pomoću kojih se može realizirati poopćeni kratki spoj.
Svaki naponski izvor može se interpretirati izmjenični i istosmjerni generator. kao poopćeni kratki spoj:

-4

-2

2

4

akumulator,

16)

Je li bipolarni tranzistor kvaziaktivni otpor? Obrazložite odgovor primjerima.
Bipolarni tranzistor je kvaziaktivni otpor ako možemo mijenjati struju baze jer u tom slučaju na karakteristici postoje točke A i B tako da vrijedi: [uA-uB][iA-iB]<0.

17)

ˆ Odredite jalovu i prividnu snagu izvora u =USin ω . t

Teorija mreža – Ispitna pitanja

3

19) Obrazložite koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se realizirao linearni aktivni otpor. Nacrtajte maksimalno pojednostavljenu shemu spoja zadane mreže na temelju koje se može odrediti tražena struja. Dokažite da je uskladištena energija naponom upravljanog kapaciteta dana izrazom ε C ( t ) = u C ( t ) q( t ) − uC ( t ) ∫ q( x ) du ( x ) C 0 Teorija mreža – Ispitna pitanja 4 . q(t)=f[uC(t)].1. Mi smo ustvari pretpostavili karakteristiku otpora u novom koordinatnom sustavu čije je ishodište smješteno u (U0.. I0).2.P= 1 T ∫ 0 T u ⋅ idt =  ˆ U 2 1 T 1 = −  TR  2 2 4   S =U ⋅ I = 18) 1 T ∫ ˆ  1 U 2  T /2 sin T R 0 0   ˆ  U2 T  2 ⋅ 2π T  sin   − ( 0 − 0 ) = 2π T 2 4R         =0  ˆ T 1 T 2 1U u 2 dt i dt = 0 T 0 2 R 1 T ∫ T ˆ U2 ⋅ sin R 2 (ωt )dt = ∫ 2 (ωt )dt +  sin 2 (ω ) dt  t T /2      =0  ∫ T ∫ Na otpor R( t ) = R0 + Rt sin ωt narinuta je struja valnog oblika izraza i = I ⋅ sin ωt . tj.1. Linearnost zahtijeva da karakteristika bude pravac kroz ishodište a aktivnost da ne prolazi. ˆ u ( t ) = I sin ω ( R0 + R1 sin ω t ) t 1 ˆR sin ω + IR sin ω sin ω t ˆ u (t ) = I 0 t t 1 1 Ako taj uvjet nije zadovoljen onda se koeficijenti računaju prema formulama: Ako zbog lakšeg računanja pretpostavimo da je ω1 = nω .. E2 E4 + +0 ( E 2 R5 + E 4 R 4 ) R6 R 4 R5 U6 = = 1 1 1 R5 R6 + R4 R6 + R4 R5 + + R 4 R5 R6 I6 = U6 E 2 R5 + E 4 R 4 = R6 R5 R6 + R4 R6 + R4 R5 3.. To možemo izbjeći ako je aktivnost definirana u odnosu na neku pogodno odabranu fiksnu točku karakteristike tako da u okolini te točke vrijedi [u-U0][i-I0]<0. JEDNOPRILAZNI REAKTIVNI ELEMENTI 21) Kapacitet je naponom upravljan ako se naboj kapaciteta q(t) može izraziti jednoznačnom funkcijom napona na kapacitetu. 20) U mreži sheme prema slici traži se struja kroz otpor R6. Odredite valni oblik napona na otporu kao i sve članove pripadnog Fourierovog reda.. π 1 −π b1 = π ∫ f ( x ) sin kxdx π −π k = 0. tada je uk = ˆ bk = R 0 I a a k = 1 ˆ R1 I 2 ∞ a0 + ∑( a1 cos kx + b1 sin kx ) 2 i =1 1 π a1 = ∫ f ( x ) cos kxdx k = 0.2.

27) Je li dvoznačnom krivuljom prema slici korektno prikazana karakteristika zavojnice s feromagnetskom jezgrom? Naputak: prisjetite se uvjeta pod kojim vrijedi definicija karakteristike bilo kojeg elementa mreže! Definicija karakteristike VNP induktiviteta je što znači da je pravilno prikazana  i . Valni oblik napona na induktivitetu je zadan. upravljan naponom. q(t ) q ( t +T ) ∫ IC(0)=0. ϕ = 0 karakteristika zavojnice s feromagnetskom jezgrom jer se prigušnice i transformatori često prikazuju kao vremenski nepromjenjivi nelinearni induktiviteti. Ovo Nacrtajte shemu spoja mreže dualne zadanoj mreži. ϕ . ε C = ∫ u C ( t )iC ( t ) dt −∞ ∞ energija će biti ∞. 24) 25) Pod kojim je uvjetima moguć skok napona na kapacitetu? Skok napona na kapacitetu je moguć ako je kapacitet nelinearan i vremenski promjenjiv.5 µ F nabijenog na napon od 10 V. 1 I C ( 0) = T 26) t +T ∫ t 1 iC ( x ) dx = T t +T ∫ t dq 1 dx = Odavde zbog q(t)=q(t+T) proizlazi da je dq dx T vrijedi samo ako je pobuda periodična. tj. Obrazložite dobiveni rezultat. S1 i S2 su periodički upravljane sklopke koje sklapaju protutaktno. {( ) ( ) } 28) Je li u mrežama shema spoja prema slikama a) i b) moguća istosmjerna komponenta napona na kapacitetu C1 u periodičkom režimu rada? a) b) nije jer je napon na C1 izmjeničan moguća je i ovisi o linearnosti neke od komponenata 29) Mreža sastavljena od jednoprilaza M i serijsko spojenog induktiviteta L i kapaciteta C nalazi se u periodičkom režimu rada. 23) Kako bi s obzirom na upravljanosti nazvali kapacitet karakteristike prema slici? Je li ovaj kapacitet aktivan ili pasivan? To je pasivan kapacitet (prolazi samo kroz prvi i treći kvadrant). Odredite i nacrtajte valni oblik struje kroz induktivitet. Obrazložite vrijedi li za nelinearni kapacitet nejednoznačne karakteristike q-uC da je IC(0)=0. onolika koliko može uskladištiti izvor. f i.du df t ε C ( t ) = ∫ u C dq = ∫ u C dx = u C ( t ) f [ u C ( t ) ] −∞ − ∫ f ( u C ) C dx ⇒ dx dx 0 −∞ −∞ 22) q( t ) t t ε C ( t ) = u C ( t ) q( t ) − uC ( t ) ∫ q( x ) du ( x ) C 0 Odredite uskladištenu energiju kapaciteta kapacitivnosti -0. Teorija mreža – Ispitna pitanja 5 .

napon E i ako je C1=2C2. Ako radi u spoju pojačala. razlika između brzine kojom vanjski svijet ulaže energiju u L(t) i brzine skladištenja je PL t − se kao trošilo. E 2 kao i na S2. no ako radi kao sklopka. Odredite srednje vrijednosti napona na kapacitetima C1 i C2 ako je poznata induktivnost L1. kada je <0 ponaša se kao izvor. Obrazložite odgovor! U slučaju kao na slici napon na C1 = vrijedi i za C2 kada je S1 isklopljena. onda je jednoprilaz. Primjer ovisnosti o primjeni bio bi bipolarni tranzistor.uL = L di 1 iL = ∫ u L d t dt L di 0 ≤ t ≤ t1 0 = L ⇒ i L = c o n ≠s t0 t < 0 dt di E T di E t 1 ≤ t ≤ − t 1 E = L ⇒ i L = ( t − t1 ) + i L ( t 1 ) ⇒ L ≈ > 0 2 dt L dt L di T T − t1 ≤ t ≤ + t1 L = 0 → i L = c o n >s t0 2 2 dt  0   uL =  E   0  30) Sklopke S1 i S2 periodički i protutaktno sklapaju i to tako da je svaka od sklopki polovinu periode T isklopljena. 2 31) Zašto za vremenski promjenjivi induktivitet ne vrijedi da je PL=0? Pokažite to na jednom primjeru! Vremenski promjenjivi induktiviteti predstavljaju modele el. tada je dvoprilaz. Kada je >0 ponaša < dt 2 dt 4. VIŠEPRILAZNI DISIPATIVNI ELEMENTI (OTPORI) 32) Što određuje broj prilaza neke naprave sa tri ili više priključnica? Broj prilaza ovisi o primjeni naprave odnosno o vrsti spoja naprave. Analogno Zbog toga će za oba kondenzatora vrijediti C= E . Npr. naprava za koje ne važi uvjet nedisipativnosti. Fizikalni mehanizam pomoću kojega se ostvaruje vremenska promjenjivost valja shvatiti kao izvor djelatne snage. 33) Je li zadani dvoprilaz aktivan ili pasivan? Teorija mreža – Ispitna pitanja 6 . () dε C 1 dL 2 > = i ( t ) 0 .

u1 − Au 1 = Ri1 u 2 + R2 i2 = 0 u 2 = Au 2 u1i1 + u 2 i 2 = (1 − A) 34) u1 u2 − A2 1 R R2 R 2 A . 35) Odredite prijenosnu karakteristiku sklopa ui=f(u). 38) Koji je linearni zavisni izvor realiziran zadanom mrežom nakon što uklopi sklopka S? Teorija mreža – Ispitna pitanja 7 . Zašto se priključak 2' ne smije u analizi ispustiti i kako je on u stvarnosti realiziran? Iako fizički ne postoji priključak 2 se mora naznačiti jer bi u protivnom u skladu s KZS-om i relacijom i-=0 i i+=0 uvijek vrijedilo da je ii=0 što nije točno. a) linearni režim b) zasićenje u d = 0 i+ = i− = 0 − E z < u i < E z u + ud = 0 u = 0 u i + u d + u V = 0 u i = −u V u = 0 i = iV 37) u d > 0 i − = i+ = 0 u = E z > 0 u + ud = 0 ⇒ u < 0 E z + uV + u d = 0 uV = − E z − u d u V < 0 i = 0 = iV − E z ≤ uV ≤ E z ⇒ 0 ≤ iV ≤ f ( E z ) i = iV Odredite u-i karakteristiku zadane mreže ako se idealno operacijsko pojačalo nalazi samo u linearnom režimu rada. i − = i+ = 0 U = Ej − E z ≤ ui ≤ E z U = ud + Ez u i = ±E z 36) U mreži sheme spoja prema slici a) spojena je dioda V karakteristike dane na slici b). Odredite u-i karakteristiku zadane mreže.pasivan R2 R 2 1− A < A .aktivan R2 1− A > ako je A>1 uvijek je pasivan Simbol operacijskog pojačala prikazan je na slici.

ud = 0 i+ = i− = 0 nakon što uklopi sklopka nema više R2 u1 = u d = 0 strujom upravljani element mreže u 2 = i1 R1 = −i 2 R1 ⇒ SUNI u 2 = f ( i1 ) 39) Koji je linearni zavisni izvor realiziran zadanom mrežom nakon što isklopi sklopka S? Nakon što isklopi sklopka s nema više R1 u1 + u 2 = u R 2 ⇒ u 1 = u R 2 u R 2 = i 2 R2 = −i 2 R2 = u1 i2 = u1 R2 i 2 = f ( u1 ) ⇒ NUSI Teorija mreža – Ispitna pitanja 8 .

Kolika je izmjerena efektivna vrijednost napona U1 na neopterećenom primarnom namotu i zašto? Teorija mreža – Ispitna pitanja 9 . Dualan je samome sebi  u1 = − 1 1 u 2 i2 = i 2 n n 43) Dokažite da se ''lebdeći induktivitet'' može realizirati prikazanom mrežom. i2=-ni1. Lebdeći induktivitet je realiziran giratorom koji je definiran konstitutivnim relacijama u1=ri2. a na neopterećenom sekundarnom namotu izmjeren je izmjenični napon efektivne vrijednosti U2=10 V. T  u = R C d Cu = R C d ( R1 ( − iR1 ) 1 R1iR = ∫ iC ( x) d x= uC  C 2 d t 2 d t C −∞  di  u = R 2 iC u = − R1 R2C ⇒ Le k v= R1 R2C  dt  i R1 + i = 0 di  u= −L  d t 1 41) Dokažite koji je element mreže realiziran mrežom sheme spoja na slici. U prvom je mjerenju narinut na primarni namot izmjenični napon efektivne vrijednosti U1=100 V. Oba priključka induktiviteta realiziranog s pomoću giratora moraju biti slobodna.40) Dokažite koji je element mreže realiziran mrežom sheme spoja prema slici. du  du  u1 = ri 2 = r ( − i1 − iC ) = r  − i1 − C C  = −ri1 − rC 1 dt  dt  d ( − ri1 ) di di  1  u1 = −r  − u 2  − rC = u2 + r 2C 1 = L 1 + u dt dt dt  r  5. i1 + i = 0 i1 = − i 1 u = uC = i 2 dt C R1i1 = R2 i 2 ∫ C= ∫ i2 dt u R1 R2 u = −∫ R1 i1 dt R2 u negativan C =− C =− ∫ idt u R R i 2 = 1 i1 = − 1 i1 R2 R2 kapacitet ∫ idt 42) Nacrtajte element mreže dualan idealnom transformatoru zadanom konstitutivnim relacijama u1=nu2. u2=-ri1. U drugom mjerenju narinut je na sekundarni namot izmjenični napon efektivne vrijednosti U2=10 V. VIŠEPRILAZNI REAKTIVNI ELEMENTI 44) Na linearnom dvonamotnom transformatoru induktivnosti L1=L2=100 mH provedena su dva mjerenja.

Izraz vrijedi ako je magnetska veza među njima savršena. ako je 0  ≤ ∠ H 1 H 2 < 90  (  ) 90° M12<0 M21<0 0° M13>0 M31>0 90° M23<0 M32<0 <90° M34>0 M43>0 <90° M14>0 M41>0 >90° M24<0 M42<0 47) Nadomjesna induktivnost paralelnog spoja dvaju magnetski vezanih induktiviteta dana je izrazom Lekv L1 L2 − M 2 = . M = NL 2 ⇒ L1 = NNL 2 ⇒ L1 = N 2 L2 .U 1 = L1 di1 di U + M 2 ⇒ di1 = 1 dt dt  dt L1   0 M = L1 k= U2 10 ⇒ M = 100 ⋅ 10 −3 ⋅ = 0. Ako je tok ϕ 1=Nϕ 2 (proporcionalno ϕ 2).1 100 ⋅ 10 −3 M L1 L2 di di U dt U dt U U 2 = L2 2 + M 1 ⇒ M = 2 = 2 = L 2 U1 dt di1 U1   dt  0 L1 dt di di U 1 = L1 1 + M 2 dt  dt   0 U1 = M U 1 = 1V U 2 dt U U 10 10 = L1 2 2 = 100 ⋅10 −3 L2 dt U 1 L2 100 100 ⋅10 U 2 = L2 di 2 di U + M 1 ⇒ di 2 = 2 dt dt   dt L2  0 45) Za mrežu sheme spoja prema slici napišite jednadžbe mreže! i = i1 + i3 di di di di di di 1 0 = − L3 3 + L2 2 − M 31 1 − M 21 1 − M 23 3 − M 32 2 − Ri 3 + ∫ i 2 d dt dt dt dt dt dt C 0 E = L1 46) t di1 di di di di di + L3 3 − M 12 2 + M 13 3 − M 32 2 + M 31 1 + Ri 3 dt dt dt dt dt dt Za magnetski krug prema slici odredite predznake svih međuinduktivnosti. tj. L1 = NM .01 U1 100 = 0.01 = 0. Teorija mreža – Ispitna pitanja 10 . ϕ1 = L1i1 + Mi 2 − N ( Mi1 + L2 i 2 ) = Nϕ 2 . M>0 za H 1 H 2 > 0   H 1 H 2 cos ϕ > 0 tj. Znači li to da je pri savršenoj vezi namota Lekv=0? L1 + L2 − 2M Pri savršenoj vezi k=1 i ( L + M )( L − M ) = L + M L2 − M 2 = 2 L − 2M 2( L − M ) 2 1 Izraz ( L + M ) ≈ L je proporcionalan sa L što znači da je 2 Lekv = postojao samo jedan induktivitet. L1 L2 = M 2 48) Objasnite pod kojim uvjetom vrijedi da je induktivitet zavojnice od N zavoja jednak L=N2L1. gdje je L1 induktivitet jednog zavoja.

tj. On niti rasipa niti uskladištava energiju. Teorija mreža – Ispitna pitanja 11 . ako i1 ≠ Ai 2 . ∫ i Ovaj izraz vrijedi ako struje i1 i i2 nisu i1 ( t ) i 2 ( t ) = 0 te uistinu nema prijenosa 51) Objasnite način prijenosa električne energije između dva galvanski odvojena sustava u periodičkom režimu rada s pomoću termina teorije mreža. tj. 52) Odredite snagu ''prenesenu'' linearnim dvonamotnim transformatorom trošilu ako su poznati valni oblici ˆ ˆ ˆ struja namota i1 = I 1 cos ωt − J 1 sin ωt . A = konst. Tada je površina petlje u ravnini energije. i 2 = I 2 cos ωt te svi parametri transformatora. Tada se ponaša kao disipativni jednoprilaz. idealni transformator je disipativni dvoprilazni element mreže. A = konst. 54) Zašto idealni transformator nije reaktivni element mreže? Transformator nije reaktivni element mreže zbog toga što se prijenos energije idealnim transformatorom ne može objasniti koristeći pojmove vezane za reaktivne elemente. To vrijedi za k ≤ 1 i L1 L2 ≠ M . ako postoji međuinduktivitet. Budući da prijenos energije idealnim transformatorom ne možemo objasniti koristeći pojmove vezane uz reaktivne elemente. ∫i di ∫i di 1 1 2 =− M 2 ∫i 2 d 1 ≠0 i a to se događa ako je M ≠ 0 ili u ravnini =− i 2 d 1 ≠0 . tj. L1 = ϕ1 iµ lančani spoj induktiviteta i idealnog trafoa i = i1 + i µ struja magnetiziranja u = L1 50) di µ dt Objasnite je li moguće da u linearnom dvonamotnom transformatoru protjecanom strujama i1(t) i i2(t) bude barem u jednom trenutku ukupna uskladištena energija jednaka nuli? W1 ( 0. T ) = L1 di1 + Mi 1 di 2    ∫ ∫ W2 ( 0. Je li on tada reaktivni ili disipativni jednoprilaz? Kao pasivni prilaz s ponaša kada ispitujemo svojstva transformatora. di 1 di ˆ ˆ ˆ + M 12 2 = L1 I ( − sin ωt )ω − J 1ω cos ωt + M 12 I 2 ( − sin ωt )ω dt dt ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ u1 i1 = − L1 I 1ω sin ωt − L1 J 1ω cos ωt − M 12 I 2 ω sin ωt I 1 cos ωt − J 1 sin ωt ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ u1 i1 = −L1 I 12 ω sin ωt cos ωt + L1 I 1 J 1ω sin 2 ωt − L1 I 1 J 1ω cos 2 ωt + L1 J 12 ω sin ωt cos ωt − MI 1 I 2 ω sin ωt cos zbog ortogonalnosti sin ωt cos ωt = 0 ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ u1i1 = L1 I 1 J 1ω sin 2 ωt − L1 I 1 J 1ω cos 2 ωt + MI 2 J 1ω sin 2 ωt u1 = L1 ( ( ) )( ) T 1 1 1 1 1  1  sin 2 ωtdt =  t − sin 2ωt  = t cos 2 ωtdt =  t + sin 2ωt  = t 0 0 2 4ω 2 2 4ω 2  0  0 1 ˆ ˆ 1 1 ˆ ˆ 1 ˆ ˆ 1  ˆ ˆ P =  L1 I 1 J 1ω T − L1 I 1 J 1ω T + MI 2 J 1ω T  ⇒ P = MωI 2 J 1 T 2 2 2  2 P= 1 T u1i1 dt T 0 ∫ ∫ T T ∫ T 53) Objasnite kada se dvonamotni transformator shvaća kao pasivni dvoprilaz a kada kao aktivni jednoprilaz. ako i1 ≠ Ai 2 . pravac. tj.49) Nacrtajte i objasnite nadomjesnu shemu nelinearnog savršenog transformatora. a kao aktivni kada se koristi kao izmjenični otpor. U suprotnom iz integrala dobijemo i1 = Ai 2 . Prijenos energije između dva galvanski odvojena sustava u periodičkom režimu rada je moguć i M ≠ 0 ili vrijedi ∫i1 d 2 =− i 2 d 1 ≠0 ako struje i1 i ∫ i i2 nisu proporcionalne. T ) = L2 di 2 + Mi 2 di 1    ∫ ∫ W1 + W2 = 0 0 0 Moguće je ako je M i1 ( t ) i2 ( t ) vrijedi proporcionalne. 55) Na slici je prikazana nadomjesna shema linearnog dvonamotnog savršenog transformatora pri čemu je induktivitet magnetiziranja podijeljen u dva induktiviteta LA i LB.

u svakome od njih se osjeća djelovanje drugog budući da dio magnetskog toka stvoren strujom jednog namota prolazi drugim namotom. Teorija mreža – Ispitna pitanja 12 .a) odredite što je dualno linearnom dvonamotnom savršenom transformatoru b) zašto je bilo nužno razdijeliti induktivitet magnetiziranja u dva induktiviteta? b) ako su namoti elektromagnetski blizu.

Prijelazno stanje nastupa kada struja i napon grana mreže: a) ovise o vremenu ili su b) neperiodičke funkcije vremena ili c) nisu kvaziperiodičke funkcije vremena ili d) ne iskazuju kaotično ponašanje 57) Je li mreža sheme spoja prema slici nakon što uklopi sklopka S dobro ili loše definirana mreža? Budući da imamo induktivni čvor (ne vrijede KZ). 6. Teorija mreža – Ispitna pitanja 13 . KZS za n-ti čvor iz sustava j-te kapacitivne petlje: ∑i k ∈I kn + ∑i k ∈R kn + ∑i k ∈L kn + ∑ k ∈C dq kn =0. mreža je loše definirana. 58) Izvedite zakon komutacije za kapacitivnu petlju. zbog R3 E = u C1 ( + 0) + u C 2 ( + 0) − u C 4 ( + 0) u C 2 ( + 0) C 2 C1 u C 4 ( + 0) = u C 3 ( − 0) = u C 3 ( + 0) u C1 ( + 0) = E= u C 2 ( + 0)C 2 − u C 2 ( + 0)C 2 + u C 2 ( + 0) − C1 C4 − u C 2 ( + 0) C 2 C4 u C 2 ( + 0) = E  C2 C2    C +1+ C   4   1 C E u C1 ( + 0) = 2 C1  C 2 C2   C +1+ C 4  1 u C 4 ( + 0) = −         C2 E C4  C2 C  +1+ 2 C C4  1 60) U zadanoj mreži svi su kapaciteti do trenutka t=-0 nenabijeni.II. dt −0 +0 Odatle proizlazi zakon komutacije: ∑q ( − 0) = ∑q ( + 0) . ZAKONI KOMUTACIJE 56) PRIJELAZNO STANJE Objasnite pod kojim uvjetima u mreži nastupa prijelazno stanje. Do trenutka uklopa svi su kapaciteti bili nenabijeni. Odredite napon na svim kapacitetima u trenutku t=+0. dt kn Integriramo li izraz dobivamo: ∑∫ ikn dt = 0 k ∈I −0 k∈ C +0 ∑∫ikn dt = 0 k ∈R −0 kn kn k∈ C +0 ∑∫ i k ∈L −0 +0 dt = 0 ∑∫ k∈ C dq kn dt = 0 . U trenutku t=0 uklopi sklopka S. 59) Napišite sustav jednadžbi s pomoću kojeg se mogu odrediti naponi na svim kapacitetima mreže neposredno nakon što uklopi sklopka S.

Odredite struju kroz induktivitet L1 u trenutku t=+0. To je induktivni čvor i L1 ( − 0 ) = E R1 i L 2 ( − 0) = 0 = E R2 i L1 ( + 0 ) = i L 2 ( + 0 ) L1i L1 ( − 0 ) − L2 i L 2 ( − 0 ) = ( L1 + L2 ) i L 2 ( + 0 ) i L1 ( + 0 ) = E L1 + L2  L1 L2   R − R   2   1 zakon očuvanja toka za petlju: Teorija mreža – Ispitna pitanja 14 . Odredite struje primarnog i sekundarnog namota u trenutku t=+0 ako je transformator linearan i savršen.u C1 ( − 0) = u C 2 ( − 0) = u C 3 ( − 0) u C1 ( + 0) = u C 2 ( + 0) = E= u C 3 ( + 0)C 3 C1 E = u C1 ( + 0) + u C 2 ( + 0) + u C 3 ( + 0) u C 3 ( + 0) = E u C 3 ( + 0)C 3 u C 3 ( + 0)C 3 + + u C 3 ( + 0) C1 C2 u C 3 ( + 0)C 3 C2  C3 C3    C + C + 1  2  1  C E u C1 ( + 0) = 3 C1  C 3 C 3    C + C + 1  2  1  C E u C 2 ( + 0) = 3 C 2  C3 C3    C + C + 1  2  1  61) U trenutku t=0 uklopi sklopka S. di di E = L1 1 + M 2 dt dt di1 di 2 0=M + L2 + Ri 2 dt dt di1 L di R = − i2 − 2 2 dt M M dt L di  di L LL  M 2  di 2  R  E = L1  − i 2 − 2 2  + M 2 ⇒ E = − 1 Ri 2 − 1 2 1 − M dt  dt M M  L 2  M   1 L  dt    0 RL1 i2 M M E i2 ( + 0) = − L1 R E=− i1 ( + 0 ) + L2 M E i 2 ( + 0 ) = 0 ⇒ i1 ( + 0 ) = L1 L1 R L2 L1 62) Do trenutka t=-0 mreža je bila u ustaljenom stanju. U trenutku t=0 isklopi sklopka S.

Takva mreža je dobro definirana. To je loše definirana mreža. R1 R2 i1 se dobije iz zakona o očuvanju toka L1i1 ( − 0 ) − L2 i 2 ( − 0 ) = ( L1 + L2 ) i 2 ( + 0 ) E L1 + L2  L1 L2   R − R   2   1 1 ε ( + 0) = ( L1 + L2 ) i 2 ( + 0) 2 1 E2 ε ( + 0) = ( L1 + L2 ) 2 ( L1 + L2 ) 2  i1 ( − 0) = E R1 i2 ( − 0) = E R2 i1 ( + 0 ) = 1 [ L1i12 ( − 0) + L2 i22 ( − 0) ] 2 1  ¸E 2 E2  ε ( − 0 ) = L1 2 + L2 2  2  R1 R2  ε ( − 0) = 2  L1 L2    −   R   1 R2    disipacija na sklopki ∆W = ε ( − 0 ) − ε ( + 0) 2   L1 L2     − L   R1 R2  1  L  ⇒ ∆W = E 2  12 + 2  −  R 2 R22  L1 + L2   1          tada najveći L1 L = 2 R1 R2 je za sklopku najnepovoljniji slučaj jer su gubici na njoj ∆W = 64) 1 2  L1 L2   E  + 2  R12 R22    Objasnite na primjerima zašto neka stvarna mreža (uređaj). MREŽE PRVOG REDA 65) Dokažite da je u mreži sheme spoja prema slici Teorija mreža – Ispitna pitanja 15 . sklopka će prilikom otvaranja pregorjeti. Razlika energije se disipira i to uglavnom na onom elementu mreže koji je uzrokovao komutaciju. Komentirajte slučaj kad je L1 L = 2 . ako načinimo krug koji sadrži samo induktivitet i sklopku i pri tom dovedemo napon. Npr. Odredite količinu energije pretvorene u toplinu na sklopci. tj. najvjerojatnije neće u praksi uspješno raditi? Za sve loše definirane mreže vrijedi da je ε Σ + 0 < ε Σ − 0 . uskladištena energija neposredno nakon komutacije manja je od uskladištene energije neposredno prije komutacije. sklopka je zaštićena. Ako u krug uključimo reverzno spojenu diodu.63) Do trenutka t=-0 mreža je bila u ustaljenom stanju. koja na razini najjednostavnijih modela komponenata koje tvore tu mrežu (uređaj) predstavlja loše definiranu mrežu. U trenutku t=0 isklopi sklopka S. ( ) ( ) 7.

I E = 2 2R 68) Na slici je prikazan valni oblik struje kroz jedan element induktivne mreže prvog reda nakon sklapanja sklopke u toj mreži u trenutku t=0. Odredite najjednostavniju shemu spoja te mreže. c) odredite valni oblik napona na kapacitetu u periodičkom režimu rada. Odredite najjednostavniju shemu spoja te mreže. a) b) c) uC = 67) 1 C −∞ ∫ I ( t )dt = C t t=0 t=∞ i=I= i= E R t I Na slici je prikazan valni oblik struje kroz jedan element kapacitivne mreže prvog reda nakon sklapanja sklopke u toj mreži u trenutku t=0. Interpretirajte fizikalno dobivene valne oblike.napon na kapacitetu od trenutka t=+0 dan izrazom u C ( t ) = u C ( + 0 ) e − t RC + 1 RC ∫ 0 t e − t −x RC u ( x ) dx  i  du RC C + u C = u dt t t t x −  du C 1 1 d  − RC RC =− u C ( + 0) e + e RC u ( x )dx  e dt RC RC dt  0  ∫ u( t ) = u( t ) 66) d dt ∫ 0 t f ( x )dx = f ( x ) ⇒ −u C ( + 0 ) e − t RC − 1 RC ∫ 0 t e − t −x RC u ( x ) dx + u ( t ) + u C ( + 0 ) e − t RC + 1 RC ∫ 0 t e − t −x RC u ( x ) dx = u ( t ) U mreži sheme spoja prema slici a) djeluje izmjenični strujni izvor valnog oblika prema slici b). E t=0 i=I= R t=∞ i = 3I E R 69) a) odredite valni oblik struje izvora ako u trenutku t=0 uklopi sklopka S. b) nacrtajte mrežu dualnu zadanoj! i=3 Teorija mreža – Ispitna pitanja 16 . Do trenutka t=-0 mreža je bila u ustaljenom stanju. a) odredite valni oblik napona na kapacitetu b) odredite valni oblik napona na kapacitetu za nekoliko različitih trenutaka isklopa sklopke S. U trenutku t=0 sklopka S isklopi.

dy + αy = Ae −αt . Prisilni odziv mreže dan je na slici b) i sastoji se od dvaju segmenata eksponencijalne funkcije vremenske konstante od 1. t ≥ +0 . Potpuni odziv = slobodni odziv + prisilni odziv Slobodni odziv ima rješenje u obliku eksponencijalnih funkcija y = y1 + y 2 y1 = Ae −αt + Be −αt slobodni odziv y 2 = y − y1 = Ae −αt + B − Ae −αt − Be αt y 2 = B − Be −αt prisilni odziv 74) Krug prvog reda opisan je diferencijalnom jednadžbom ako je y ( 0 ) = Y0 . 71) Na mrežu prvog reda narinuta je struja valnog oblika prema slici a).44ms = L = 9mH L R1 + R2 72) Obrazložite zašto je fizikalno nemoguće da u serijskom RL-krugu napajanom iz istosmjernog naponskog izvora napona E i u jednom trenutku struja prisilnog odziva kruga bude veća od E R? Ne samo da je matematički nemoguće (trebalo bi biti ) nego je i narušen zakon o očuvanju energije. t = 0 ⇒ iL = 0 K = iL = R1 R1 + R2 R1 R1 + R2         t = 0 u ( 0 ) = 5V ⇒ R1 = 5Ω t = 2ms 2= u ( 2ms ) = 2V 2 −    R2 + 5e 1. i>E R 73) U istosmjernom krugu prvog reda poznat je potpuni odziv za neku varijablu mreže y = Ae −αt + B .25Ω i L = Ke − t τ t −   R2 + R1 e τ   u = R1 ⋅ i R1 = 1 − i L 5 5 + R2 t − R1 iL = + Ke τ R1 + R2 R1 u = 1− R1 + R2 t −   R2 + R1e τ   τ = 1. Odredite potpuni odziv kruga dt Teorija mreža – Ispitna pitanja 17 .44      R2 = 1.a) E = iC R1 + u C b) E = R1C t − du C  + u C ⇒ u C = E 1 − e RC  dt   dualno    t −  L  i = I  −e R 1        70) U trenutku t=0 uklopi sklopka S. Odredite shemu spoja mreže i vrijednosti elemenata mreže. Odredite slobodni i prisilni odziv zadanog kruga. Odredite vremenski interval u kojem vršna vrijednost struje i2 dosegne 99% svoje ustaljene vrijednosti.44 ms.

Teorija mreža – Ispitna pitanja 18 . MREŽE DRUGOG REDA – SLOBODNI ODZIV 77) Odredite faktor gušenja i vlastitu frekvenciju mreže. Nacrtajte valne oblike napona na kapacitetu za t ≥ +0 u oba slučaja.dy +αy = Ae −αt dt y = Ke −αt + Ae −αt dy +α = 0 mrtva mreža y 75) y = y1 + y 2 y1 = Ke −αt y 2 = Ate −αt y = Ke −αt + Ate −αt y ( 0 ) = K + 0 = Y0 y = Y0 e −αt + Ate −αt Odredite količinu energije pretvorene u toplinu u otporu R nakon uklopa sklopke S u trenutku t=0. 1 i 2 dt = 0 C d Ri 1 + L ( i1 − i 2 ) = 0 dt i1 = K 1 e st Ri 1 + ∫ 1 1 K 2 e st = 0 C S RK 1e st + LSK 1e st − LSK 2 e st = 0 RK 1e st + 1 1 K2 = 0 C S K 1 ( R + LS ) − LSK 2 = 0 RK 1 + i 2 = K 2 e st 78) 1 1 ( R + LS ) = 0 C S S 2 RCL + R + LS = 0 1 1 S2 +S + =0 RC LC 1 1 2α = ω02 = RC LC SRL + CS Odredite faktor gušenja i vlastitu frekvenciju mreže. ∆W = ε 1 ( − 0 ) − ε ( + 0) ∆W = ∆W = C12 1 1 C1U 02 − U 02 ( C1 + C 2 ) 2 2  C1 1 C1U 02 1 −  2 C1 + C 2      1 C1U 02 2 1 2 ε ( + 0) = ( C1 + C 2 ) u C ( + 0) 2 C12 76)( + 0 ) = 1 ( C + C ) kapacitet U prethodno nabijen na napon U0 prazni se u jednom slučaju preko linearnog C 2 ε Od trenutka t=0 1 2 2 ( C1 + C 2 ) 2 0 u C1 ( − 0) = U 0 ε ( − 0) = uC 2 ( − 0) = 0 C1 1 ε ( + 0) = U 02 vremenski( nepromjenjivog otpora R a u drugom slučaju preko otpora konstantne snage zadanog izrazom 2 C1 + C 2 ) U 02 . u R iR = R a) b) U U iR = R = C R R du C RC + uC = 0 dt uC = U 0 e − t RC U 02 iR = Ru R C du C U 02 + =0 dt Ru C RC uC = U 0 1 + 2 t 8.

Teorija mreža – Ispitna pitanja 19 . 3 5 ± 2 RC 2 RC L di L + R2 i L = 0 dt di L R2 + iL = 0 dt L d 2 q R2 dq + =0 dt 2 L dt R2 S =0 L S 2 + 2αS = 0 S ( S + 2α ) = 0 S1 = 0 S2 + S 2 = −2α = − R2 L 81) Kondenzator kapaciteta C početno nabijen na napon U0 prazni se od trenutka t=0 preko otpornika R. Nacrtajte i objasnite neke od mogućih stvarnih valnih oblika struje pražnjenja.di1 di + L2 2 = 0 dt dt di 2 R 2 ( i L1 − i L 2 ) = L 2 dt i L1 = K 1 e st R1i L 1 + L1 i L 2 = K 2 e st (R (R R2 K 1 − ( R2 + SL 2 ) K 2 = 0 1 1 + SL1 ) K 1 + SL 2 K 2 = 0 R1 R2 + S ( R1 L2 + R2 L1 ) + S 2 L1 L2 + SL 2 R2 = 0 + SL1 )( R 2 + SL 2 ) + SL 2 R2 = 0 : L1 L2 R1 K 1 e st + SL1 K 1 e st + SL 2 K 2 e st = 0 R2 K 1 e st − R2 K 2 e st − SL 2 K 2 e st = 0 79) Odredite prirodne frekvencije mreže. Idealni valni oblik struje pražnjenja dan je na slici. R R R  RR S 2 + S 1 + 2 + 2  + 1 2 = 0 L L1  L1 L2  1 L2  R R R RR 2α = 1 + 2 + 2 ω02 = 1 2 L1 L2 L1 L1 L2 1 C ∫i dt + C ∫i dt + Ri 1 2 1 2 =0 2 R ( i1 −i2 ) − 1 C ∫i dt − Ri 2 =0 1 1 1 1 K 1 e st + K 2 e st + RK 2 e st = 0 C S C S 1   st RK 1 e st −  2 R + K 2 e = 0 CS   1  1  K1 +  + R K 2 = 0 CS  CS  2R 1 R 2 + + + R2 = 0 C 2S CS C 2 S 2 CS 2CRS + 1 + CRS + R 2 C 2 S 2 = 0 : R 2 C 2 3 1 S2 +S + 2 2 =0 RC R C − S1. 2 = − 3 ± RC 9 4 − 2 2 2 R C R C 2 2 1   RK 1 −  2 R + K 2 = 0 CS   80) Odredite prirodne frekvencije mreže. 2 = S1.

kapacitet C. 1 R = 2L 1 5 ⋅ 2π LC ln 10 2π ω0 Odredite faktor dobrote slabo prigušenog titrajnog kruga. Uskladištena energija ε= 1 2 LI L 2 PR T = 1 ˆ2 RI L T 2 1 2 LI L ε 2πL L 2 Q = 2π = 2π = =ω 1 2 PR T TR R IL R 2 85) Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi u istosmjernoj mreži sheme spoja prema slici bio ostvaren periodički režim rada? Teorija mreža – Ispitna pitanja 20 .Od trenutka t=0 vrijedi da je U c=UR. dt Napon na otporu se može samo smanjivati što je moguće ako dođe do skoka struje. 82) Odredite otpor slabo prigušenog serijskog RLC kruga ako je poznat induktivitet L. R2 R L + S 2 R1 R2 + S 1 + S 3 R2 L + S 2 =0 C C C 1 SR 2 q1 + ( q1 −q 2 ) = 0 t L RR  1 S 2 R2 L + S  R1 R2 +  + 1 2 = 0 R2 L R2 i1 + ( i1 − i2 ) dt = 0 q = K eC st C C C 0  1 1 st 2 q2 = K 2 e R 1  R1 + R2 dq dq d q + S 2 + S 1 + =0 R2 1 + R1 2 + L 2 2 = 0 st st 2 st  L SR 2 K 1 e + SR 1 K 2 e + S LK 2 e = 0  R2 C  R2 LC dt dt dt  R2 i1 + R1i2 + L di 2 =0 dt SR 2 q1 + SR 1 q 2 + S 2 Lq 2 = 0 S ∫ R2 dq1 1 + ( q1 − q 2 ) = 0 dt C 1 1  RRC st st  SR 2 + K 1 e − K 2 e = 0 2α = 1 2 C C  R2 LC ω 02 = R1 + R2 R2 LC Q ≈ Q0 = ω0 = 2α R1 + R2 R2 LC = R1 R2 C R2 LC R1 + R2 R2 LC R1 R2 C 84) Odredite faktor dobrote serijskog RL kruga priključenog na izmjenični izvor frekvencije f. iC+iR=0 zbog čega vrijedi da je C du C + iR = 0 . α= ( n = 5) T = 83) A R 1 = ln m 2 L nT Am +n = 2π LC Am 1 = = 10 Am + n 0. a vršna vrijednost napona na kapacitetu se nakon pet perioda istitravanja smanji na 10% početne vrijednosti.

R mora biti vremenski promjenjiv i < to tako da je u dijelu perioda T pasivan. odnosno početne struje kroz induktivitet i nezavisnog istosmjernog strujnog izvora spojenog paralelno induktivitetu. Ako uklopimo S1 dobili bi 90) Na karakteristici kapaciteta grafički prikažite energetske odnose u istosmjernom serijskom RLC krugu ako se napon napajanja skokovito mijenja kako je to prikazano na slici. dobiti uklopom samo S3 ili S3 i S2. Valni oblici odziva u prijelaznom stanju ne ovise o valnim oblicima poticaja zbog toga što u prijelaznom stanju nema poticaja. i = I 0 + I 1 e −α t + I 2 e −α t . Oni ovise samo o prirodnim frekvencijama kruga. Konstante I0. MREŽE DRUGOG REDA – POTPUNI ODZIV 86) Zašto je poznavanje slobodnog odziva dovoljno da bi se odredio potpuni odziv istosmjerne mreže? To je moguće zbog toga što analitički gledano u istosmjernim mrežama drugog reda nema razlike između početnog napona na kapacitetu i nezavisnog istosmjernog naponskog izvora spojenog u seriju. 88) Nacrtajte najjednostavniju shemu spoja mreže napajane iz istosmjernog naponskog izvora pri čemu je struja izvora dana izrazom različite i različite su od 0. I1 i I2 te α 1 2 1 >0 i α 2>0 međusobno su Homogeno rješenje d 2α R dx 1 + + q=0 2 dt L dt LC S 2 + S 2α + ω 02 = 0 q ' = K 1 e −α t + K 2 e −α t 1 2 Partikularno rješenje q = q '+ q ' ' = K 1 e −α t + K 2 e −α t + CE 1 2 α 12 = S12 89) d 2α R dx 1 E + + q= 2 dt L dt LC L 1 E q' ' = LC L q ' ' = CE u = E + K '1 e −α t + K ' 2 e −α t 1 2 E I 1 = K ' '1 I 2 = K ' ' 2 R E i1 = + K ' '1 e −α t + K ' ' 2 e −α t R I0 = 1 2 Nakon uklopa koje sklopke ili grupe sklopki može se u mreži sheme spoja prema slici postići samo prigušeni odziv neovisno o vrijednostima elemenata mreže? Prigušeni odziv možemo oscilatoran odziv.Periodički režim rada zadovoljen je ako je R = R ( t ) ≥ 0 . Kapacitet C je linearan i vremenski nepromjenjiv. 87) Zašto valni oblici odziva u prijelaznom stanju ne ovise o valnim oblicima poticaja? Objasnite to na primjeru serijskog RL kruga uključenog u trenutku t=0 na izmjenični naponski izvor u = U sin ωt . a u dijelu aktivan otpor. Teorija mreža – Ispitna pitanja 21 . 9.

1 T + 2 RC CE 2 . Prikažite grafički energetske odnose u krugu. W R = ∫ u R idt = ∫ u R C 0 0 ∞ ∞ du C q( E ) AE 2 dt = ∫ u R du C = ∫ u R du C dt E E 0 0 E E W R = u R AEu C 92) E 0 = u R AE 2 Na serijski RC krug narinut je napon valnog oblika prema slici. f = ω 2π 1 T u RC iC dt T 0 T u du RC 1 C PR = 2 u RC C dt = 2 u RC du RC T 0 dt T 0 2 u RC u ˆ2 PR = 2 fC 0 = fC U 2 du RC iC = C ako je T > RC u C ≈ u RC > dt PR = ∫ ∫ ∫ 93) Uvjet je da T>>RC jer bi inače disipaciju morali računati prema I2R.1 1 1 qE ε = q2 E ε = q3E 2 2 2 1 2 uskladišteno ε C = C ( 3E ) 2 1 disipirano W R = 3 ⋅ CE 2 2 ε= 91) Odredite koliko se energije pretvorilo u toplinu na otporu R za vrijeme nabijanja kapaciteta karakteristike q = Au C u C na napon izvora E. Koji uvjet i zašto mora biti zadovoljen da bi se snaga disipirana na otporu s dozvoljenom tehničkom točnošću mogla izračunati prema izrazu ˆ PR = fC U 2 . T>0 od     trenutka uklopa u t=0 do uspostave ustaljenog stanja iznosi W E = energije disipiranu na otporu R te posebno komentirajte posebne slučajeve kad je T>> RC odnosno T<< RC. t −   Količina energije predana serijskom RC krugu iz izvora valnog oblika napona u = E 1 −e T  . Odredite količinu 2 T + RC Teorija mreža – Ispitna pitanja 22 .

da C bude prekid. Odredite amplitudu Y i početni kut ϕ metodom izjednačavanja koeficijenata uz ortogonalne komponente rješenja. R 2 C 2 . 2 95) Količina energije pretvorene u toplinu u serijskom RC krugu napajanom iz naponskog izvora valnog oblika napona prema slici. Budući da je ε C = CE 2 . energija će se povećati jer će trebati duže da dođe do ustaljenog stanja. T   Odredite količinu energije pretvorene u toplinu za dva posebna slučaja: a) T>>τ objasnite dobivene rezultate. Ukupna energija je 1 W = 2 ⋅ CE 2 = CE 2 . 2 2 1 1 W E = CE 2 . a u drugoj polovici periode je 2 b) Ako se smanjuje perioda T u odnosu na RC. a) i b) T<<τ te 2π 1 ⇒ WR = CE 2 T 2 T>>τ b) T<<τ 2 τ ⇒ W R = CE T    T 1 T2  1 − 1 −  1 − + 2     τ 2τ   τ  1     = CE 2  T   2  96) d2y dy ˆ Za mrežu opisanu diferencijalnom jednadžbom + 2α + ω 02 y = X sin ωt pretpostavljeno je 2 dt dt ˆ ˆ t rješenje u ustaljenom stanju u obliku y =Y sin (ω +ϕ) . U pola periode je na R1 C1 na 1 CE 2 . tj. onoliko koliko 2 2 se 94) a) Odredite snagu istosmjernog naponskog izvora E ako sklopke S1 i S2 sklapaju protutaktno. b) Da li se smanjivanjem periode T u odnosu na vremensku konstantu povećava ili smanjuje potrebna snaga istosmjernog naponskog izvora. tj. Budući da je ε C = CE 2 ⇒ W R = CE 2 . a) Ako je T>>RC odmah nastupa ustaljeno stanje. svaka od njih uklopljena je po polovinu periode T i ako je T>> RC. WR=0. 1 1 CE 2 . tj. τ =RC. disipacija na otporu je 0.εC = εC = t 2t − −  1 1 CU 2 = CE 2 1 − 2e T + e T  2 2  t t − −2 1 1 CE 2 − CE 2 e T + CE 2 e T 2 2 − t −2 t T     WR = WR = t t − −2 1 T + 2 RC 1  CE 2 − CE 2 1 − 2e T + e T  2 T + RC 2  t t − −2 1  T + 2 RC CE 2  − 1 + 2e T − e T  T + RC 2          CE 2 − 2CE 2 e T + CE 2 e εC = 2 Za T>>RC Za T<<RC WE = uskladišti u kondenzatoru. Teorija mreža – Ispitna pitanja 23 . disipira se na otporu. do uspostave ustaljenog stanja iznosi W R = CE 2 T − τ   τ 1 − 1 − e T   τ    .

ˆ y = Y sin ( ωt + ϕ )  ˆ y = Yω cos( ωt + ϕ ) ˆ y = −Yω 2 sin ( ωt + ϕ ) ˆ ˆ ˆ ˆ − ω 2Y ( sin ωt cos ϕ + cos ωt sin ϕ ) + 2α ωY ( cos ωt cos ϕ − sin ωt sin ϕ ) + ω 02 Y ( sin ωt cos ϕ + cos ωt sin ϕ ) = X sin ωt 0 ˆ ˆ ˆ ˆ − ω 2Y cos ϕ − 2α ωY sin ϕ + ω 02Y cos ϕ = X : cos ϕ 0 ˆ ˆ ˆ − ω 2Y sin ϕ − sα ωY cos ϕ + ω 2 Y sin ϕ = 0 : sin ϕ 0 0 0 •• − ω + 2α ω ϕ + ω = 0 ctg 2 2 0 ctgϕ = ω 2 − ω 02 2α ω tgϕ = ˆ ˆ − ω 2Y − 2α ωˆtgϕ + ω 02 Y = Y ˆ Y= 2 2α ω ω 2 − ω 02 ˆ X cos ϕ ϕ = arctg 2α ω ω 2 − ω 02 ˆ ω − ω 02 X cos ϕ − 4α 2 ω 0 ω + (ω 02 − ω 2 )(ω 2 − ω 02 ) Teorija mreža – Ispitna pitanja 24 .

6 jωX + 2 X = 20 ∠0 0. Kojim je fazorom prikazana funkcija A B + j C C B A cos (ωt + ϕ) = − + j C C sin (ωt + ϕ + Ψ − ϕ) = sin (ωt + ϕ) cos ( Ψ − ϕ) + cos (ωt + ϕ) sin ( Ψ − ϕ) sin (ωt + ϕ) = A  A B   B = + j  cos ( Ψ − ϕ) +  − + j sin ( Ψ − ϕ) C C  C C    BD  AD  D sin (ωt + Ψ) =  cos ( Ψ − ϕ ) − sin ( Ψ − ϕ )  + C C   AD  BD  j cos ( Ψ − ϕ ) + sin ( Ψ − ϕ )  C C   t t 102) Fazorom jA prikazana je funkcija A cos ω .= .1 d2x dx + 0.6 jω + 2  = 20 ∠0     10 10   2  ( − 8) 2 + 6 2 = 1 0  ∠ 0 20   2 0 ∠ − 1 . ∠ 1 .41 3= 2 − 8 + 6 j  t g + 1 8= 1 0 . Kojim je fazorom prikazana funkcija B cos (ω −ϕ) ? jA A cos ωt B cos (ω +ϕ) t Teorija mreža – Ispitna pitanja 25 .   A1 ⋅ A2 = ( A1 A2 ) e j ( ϕ + Ψ ) = A1 A2 cos ( ωt + ϕ + Ψ ) ≠ A1 cos ( ωt + ϕ ) ⋅ A2 cos ( ωt + Ψ ) 98) Metodom fazorske transformacije odredite valni oblik odziva u ustaljenom stanju neke mreže opisane diferencijalnom jednadžbom 0.41  3 1 0  −8  x( t ) = 2 s i( 1 nt 0− 1 )4 3 ∠0  X =1 . . . FAZORSKA TRANSFORMACIJA 97) Zašto umnožak fazora nije fazor? Množenje nije i linearna transformacija.6 + 2 x = 20 sin 10 t 2 dt dt    0. Kojim je fazorom prikazana funkcija B cos ω ? t ˆ sin (ω +ϕ A = A B cos ω ˆ  A t ) t sin (ω +ϕ) = 1 t cos (ω +ϕ) = j t cos (ω +ϕ −ϕ) = cos (ω +ϕ) cos ( −ϕ) + sin (ω +ϕ) sin ( −ϕ) = j cos ( −ϕ) + sin ( −ϕ) = j cos ( −ϕ) − sin ϕ t t t ˆ cos ω = B( j cos ( −ϕ) − sin ϕ) ˆ B t t 101) Funkcija C sin (ω +ϕ) prikazana je fazorom D sin (ω + Ψ) ? t C sin (ω +ϕ) A + jB D sin (ω + Ψ) t t A + jB . 2 dt dt d 2x dx + 0.1   X  − 0. 6  . . SINUSOIDALNO USTALJENO STANJE 10. Ako su zadane dvije jednoharmonijske funkcije  ˆ A1 = A1 e jϕ  ˆ A2 = A2 e jΨ .III.1ω 2 + 0.1 j 2 ω 2 X + 0. umnošku fazora ne odgovara u vremenskom području umnožak pripadnih vremenskih funkcija. Kojim je fazorom prikazana funkcija 99) t Funkcija x = sin (ω +ϕ) prikazana je fazorom y = sin (ω + Ψ) ? t  x = sin (ω +ϕ) X =1 y = sin (ω + Ψ) t t cos (ωt + ϕ)  j sin (ωt + Ψ) = sin (ωt + ϕ + Ψ − ϕ) = sin (ωt + ϕ) cos ( Ψ − ϕ) + cos (ωt + ϕ) sin ( Ψ − ϕ) = cos ( Ψ − ϕ) + j sin ( Ψ − ϕ) ˆ ˆ  t ) 100) Funkcija A sin (ω +ϕ prikazana je fazorom A = A .41 3 X = = .6 + 2 x = 20 sin 10t .

znači da se u crnoj kutiji nalazi aktivni element. A? mreže nalaze u crnoj kutiji B ako je u = 120 sin (314 t + 60  ) . Odredite najjednostavniju nadomjesnu shemu spoja te naprave. strujni 107) Odredite prijenosne funkcije mreže dvoprilaza. Poticaj djeluje na prilazu 1. Koja je funkcija prikazana fazorom A + jA ? 1 = cos (ωt + ϕ) j = sin (ωt + ϕ ) 1 + j = cos (ωt + ϕ ) + sin (ωt + ϕ ) = π ˆ π   2 cos ωt + ϕ +  = A 2 cos ωt + ϕ +  4 4   104) Zadan je fazor A + jB . prijenosna impedancija Z 21 (  I1  U jωC 1 jω ) = 2 = =   jωC I1 I1 prijenosni omjer struja α 21 ( jω ) =  I2 =0  I1 Teorija mreža – Ispitna pitanja 26 . i ) ≤ 90  ⇒ vrijedi za pasivne elemente  .  UC =   U L = jωLI L Z ( jω) → ∞ Z ( jω) → ∞ niske frekvencije: ω → 0 visoke frekvencije: ω → ∞ 106) Koji i = 15 cos (314 t + 80 se elementi  ) . C ≠ B A c) Pitanje nema smisla jer nije zadano načelno preslikavanje. 1  IC jωC Nadomjesna shema: na niskim i visokim frekvencijama ulazna impedancija je beskonačna. a na srednjim ima minimum. u = 120 sin (314 t + 60  ) = 120 ∠60 i = 15 cos ( 314 t + 80  ) = 15 sin (314 t + 80  + 90 ) = 15 sin ( 314 t + 170 ) = 15 ∠170 Budući da je ∠ u .cos ω  j t sin ω  1 t cos (ω −ϕ) = cos ω cos ( −ϕ) + sin ω sin ( −ϕ) = j cos ( −ϕ) − sin ϕ t t t B cos (ω −ϕ) = Bj cos ( −ϕ) − B sin ϕ t ˆ s  ) t 103) Funkcija A co (ω +ϕ prikazana je fazorom A = A . V . i ) =110 ( ili naponski izvor. Bilo koji od odgovora može biti točan. Koju od navedene tri funkcije prikazuje taj fazor? a) B  A 2 + B 2 cos ωt + arctg  A  A 2 + B 2 . tj. − 90  ≤ ∠( u . π  A 2 + B 2 cos  ωt +  4  105) Zadana je amplitudna karakteristika impedancije neke naprave. ϕ ≠ arctg t b) C sin (ω +ϕ) .

Stanje u nekom trenutku nije bitno. Odredite maksimalnu vrijednost napona na kapacitetu ako se mijenja vlastita frekvencija kruga. REZONANCIJA I FREKVENCIJSKI ODZIV 109) Zašto se ne može reći da je rezonancija nastupila u nekom točno utvrđenom trenutku? To se ne može reći zbog toga što se rezonancija promatra u ustaljenom stanju. ˆ u = U cos ω t ˆ ˆ UC = U (ω 2 0 − ω 2 ) + 4α 2ω 2 2 ω 02  ˆ dU C 1 ˆω 2  1 = 0 ⇒U 0  dω  2 (ω 02 − ω 2 ) 2 + 4α 2 ω 2  ˆ Uω 2 [ 2(ω 2 − ω 2 ) ( − 2ω ) + 8α 2 ω ] = 0 [ ] 3 ˆ ˆ U = U 2 2 2 [ 2(ω0 − ω )( − 2ω ) + 8α ω ]C = 0 ˆ ˆ UC = U ˆ ˆ UC = U ˆ ˆ UC = U   (ω 2 0 − ω 02 + 2α 2 ) + 4α 2 ( ω 02 − 2α 2 ) 2 ω 02 ω 02 4α 4 + 4α 2ω 02 − 8α 4 0 0 − 4ω 02 ω + 4ω 3 + 8α 2 ω = 0 : 4ω ω 2 + 2α 2 − ω 02 = 0 ω = ω 02 − 2α 2 ω 02 4α 2ω 02 − 4α 4 ω 02 2α ω 02 − α 2 111) Zašto je definicija faktora dobrote Q = 2π ε Σ (t) gdje je ε Σ ( t ) uskladištena energija u krugu ε Σ (t ) − ε Σ (t + T ) u nekom trenutku t.  U2 ω =  α + jω U1 ˆ ˆ ˆ u1 = U 1 sin t + U 3 sin 3t + U 5 cos 5t u2 = ? ˆ ˆ U 2 (ω ) = U 1 ω α 2 +ω2 3ω ˆ ˆ U 2 ( 3ω ) = U 3 α 2 + 9ω 2 5ω ˆ ˆ U 2 ( 5ω ) = U 5 α 2 + 25ω 2 ˆ 2 ˆ 2 ˆ 2 u 2 = U 2 ( ω ) + U 2 ( 3ω ) + U 2 ( 5ω ) u 2 = U 22 1 9 25 + U 22 2 + U 22 2 2 2 α +ω α + 9ω α + 25ω 2 2 11. nego je bitan proces koji traje. neprimjenjiva na harmonički poticane krugove? Zbog toga što se kod harmonijski poticanih krugova energija poništi. a T perioda titranja.faktor gušenja. a ω 0 . 112) Obrazložite zašto je rezonancija odziv na jednoharmonijski poticaj? Teorija mreža – Ispitna pitanja 27 .vlastita frekvencija kruga. Odredite efektivnu vrijednost napona u2 (t) ako je  U 1 α + jω ˆ ˆ ˆ poznat valni oblik napona poticaja u1 = U 1 sin t + U 3 sin 3t + U 5 cos 5t .prijenosni omjer napona prijenosna admitancija 1 1   U I 1 1 1 0 SC SC Y21 (= ω) = 1 2= = = 02 j A21 = 2 = = = 2 2  ) CL I 1 − ω CL   1 1 + S CL 1 + S CL 1 + ( jU 1 U1 ω + Z ekv jωC SC SC  U2 ω = 108) Zadana je prijenosna funkcija mreže . nazivnik razlomka = 0 i dobije se beskonačna vrijednost faktora dobrote. ˆ 110) Amplituda napona na kapacitetu u serijskom RLC krugu napajanom iz naponskog izvora u = U cos ω t ˆ ˆ dana je izrazom U C = U (ω 2 0 − ω 2 ) + 4α 2ω 2 2 ω 02 gdje je α .

Zbog toga što ako na neku mrežu djeluje periodična elektromotorna sila periode T1 = 2π ω. 113) Trošilo otpora R napaja se preko LC kruga iz izmjenične mreže. tj. Koji uvjet mora biti zadovoljen da efektivna vrijednost struje izvora ne bi ovisila o promjeni otpora trošila?  U = jω I + L 1  IC jω C   I = IC + 1  IC jω CR       U = jωLI + 1 jωCR  I jωC 1 + jωCR 1   I C = RI R jω C 1   IR = IC jω CR    I = I +I R C CR    1 + jω I = IC   jω CR  CR   jω IC = I 1 + jω CR 2    jωL − ω RCL + R   U =I   1 + jωCR   1 + jωCR   I = U R(1 − jωLC ) + jωL  1 + jωCR U  1 − jωLC = 0 ⇒ I = jωL 115) Koliki mora biti kapacitet C da se u zadanoj mreži nakon uklopa sklopke S ne promijeni efektivna vrijednost struje izvora? Teorija mreža – Ispitna pitanja 28 . rezonancije r neće biti jer sam Fourierov rastav periodičke funkcije je fizikalan. a u toj elektromotornoj sili nema harmonijskog člana potrebne frekvencije ω . daje ispravne odgovore. Koji uvjet mora biti zadovoljen da efektivna vrijednost struje trošila ne bi ovisila o vrijednosti otpora? Koja svojstva posjeduje u tom slučaju promatrana mreža?     U = jωL I C + I R + I R R 1   IC = I R R jωC   I = I Rj ωC C R ( )  U  I R ( = j 1− L C 2 ω ) ( ω ω = 2 R 1− L C  L +I R R  U + L ⋅ j j L  U  = 0 ⇒ I R = j L ) + j ωω ω ω C R  I R mreža ima svojstvo strujnog izvora 114) Trošilo otpora R napaja se preko LC kruga iz izmjenične mreže.

Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi U1   U2 1 ω =  ω = 2  ω0 U1 1 − ω    U 1 = I 1 jω + I C L     U 2 = I2R = IC    I C = I1 − I 2 1 jω C 1 jω C   U 1 . R + ( XL − XC ) = R + XL  1  = 2ω L 2 2 2 2 Z u = R + j ( X L − X C )    R + X L − 2 X L X C + X C = R + X L  jω C  Z u l= Z u l  2  Zu = R + j XL   X C = 2X L X C  C= 1  X = 2X  2ω 2 L C L  2 2 2 2 116) Nacrtajte amplitudnu karakteristiku funkcije mreže H ( jω) = se ova mreža ponašala kao niskopropusni filtar?  U2  . treba postojati konstantan omjer struje i napona (treba opteretiti mrežu). ω 2 = ω 2 LC  H ( jω ) = 2 = 2  U 1 ω LC − 1   U1 =   U   1 U2   1 − 1 + 1 = U ωL − jR + jω   2 + 2  + U1 = U 2   jωRC ω 2 CL   R  jωC  jωL  jω 2 RLC    U2 jω 2 RLC H ( jω ) = = 2 2  ωL − jR (1 − ω LC ) ωL − jR (1 − ω LC ) U2 jω 2 RLC H ( jω ) = ω 2 L2 + R 2 (1 − ω 2 LC ) ω 2 RLC 2 Teorija mreža – Ispitna pitanja 29 . 117) Nacrtajte amplitudnu karakteristiku funkcije mreže H ( jω) = se ova mreža ponašala kao visokopropusni filtar?  U2  . Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi U1   U2 ω2 ω = 2  ω =  ω0 U1 ω −1  1  +U 2 jωC    U 2 = I 2 R = I L jωL   U U    I1 = I L + I 2 = 2 + 2 R jωL   U 1 = I1   U ω 2 LC . ω 2 = ω 2 LC  H ( jω ) = 2 =  U 1 1 − ω 2 LC  2    jωL + R (1 − ω LC )  U1 = U 2     R   R H ( jω ) = 2 R 2 (1 − ω 2 LC ) − ω 2 L2 Pojačanje treba biti konstantno.

118) Dokažite da u reaktivnom pojasnom propustu sheme 0 spoja prema slici vrijedi da je  U2 2α ω = . ENERGETSKI ODNOSI 119) Obrazložite fizikalni smisao pojma jalove snage. jalovu i prividnu snagu jednoprilaza. djelatna snaga P1 − PR = P2 + PR prividna snaga ⇒ ⇒ PR = S= 1 ( P1 − P2 ) 2 P1 − S = −P2 + S 1 ( P1 + P2 ) 2 P1 P2 jalova snaga Q = S 2 − P2 = 122) Zašto za kompleksnu snagu vrijedi zakon o očuvanju. Zašto dimenzije reaktivnih komponenata ovise o njihovoj jalovoj snazi? Fizikalni smisao snage je da je ona mjera za količinu energije koja njiše između izvora i pasivnog jednoprilaza i ne sudjeluje u pretvorbi električne energije u drugi oblik. 121) Zadana je pozitivna amplituda P1 trenutne snage i negativna amplituda P2 trenutne snage. a ne vrijedi za prividnu snagu? 1 ∑ S K = ∑ 2U k I k = 0 k =1 k 1 =   b b Pk + jQ K = 0 zakon za očuvanje kompleksne snage vrijedi jer je izraz linearan. Z ekv = LS + 1 CS R S R SRC L = = R 1 SRC + S 2 LC + 1 SRL + S 2 LC + 1 2 S +S + R+ L CL SC   2α 2 ω0  U2 R = =  R + Z ekv U1  U2 jω 2α = 2  U 1 − ω + jω 2α + ω 02  U2 2α ω =  U 1 2α ω− j (ω 02 − ω 2 ) 12. i prividnu snagu jednoprilaza. Obrazložite fizikalni smisao prividne snage. Odredite djelatnu. Odredite djelatnu. jalovu. W. Sk = Pk2 + Qk2 zakon o očuvanju ne vrijedi jer izraz nije linearan (ima korijen). B= 2α gdje je α faktor gušenja a ω  U 1 2α ω+ j (ω 2 − ω 02 ) vlastita frekvencija. p = 4(1 − cos 2ωt ) + 6 sin 2ωt p ( t ) = PR [1 + cos( 2ωt + ϕ ) ] − Q sin ( ωt + ϕ ) Q = 6VAr 2 PR = 4W S = PR + Q 2 = 52 Prividna snaga je najveća moguća djelatna snaga koju bi jednoprilaz mogao preuzeti iz izvora pri danim efektivnim vrijednostima napona U i struje I jednoprilaza. Jalova snaga je amplituda trenutne snage a time i mjera za dimenzije reaktivnih komponenata. Teorija mreža – Ispitna pitanja 30 . 120) Valni oblik trenutne snage jednoprilaza dan je izrazom p = 4(1 − cos 2ωt ) + 6 sin 2ωt .

budući faktor prigušenja frekvencije ω 0. I= S 1 = U U P2 + Q2  P  2  Q  2  PRV = RV I 2 = RV   +    gubici prijenosa U    U    U = konst. 126) Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi u jednoprilaznoj mreži složenosti po volji nastupila fazna rezonancija. Iz dobivenih rezultata proizašao bi zaključak da se maksimalna snaga trošila pri istoj efektivnoj vrijednosti struje ne postiže uz faktor snage trošila cosϕ 1=1. fazna rezonancija se podudara s 'pravom'.. a složenosti da je po volji fazna rezonancija α << od nastupa vlastite kada je ωL = 1 ε L' = ε C' ωC .. a koji da bi nastupila ''prava'' rezonancija? U jednoprilazu . Teorija mreža – Ispitna pitanja 31 . P = konst. Neka se na trošilu održava konstantna efektivna vrijednost napona U i djelatna snaga P.π ? 2 2 2 P + j 4ω ( ε L' − ε C' ) kruga ⇒ Z ( jω ) = Iˆ 2 1 Budući da je e m ω P ≥ 0 . tj. Prema tome kut ≥ < impedancije može biti samo − π π ≤ ∠{ Z ( jω )} ≤ 2 2 . Dokažite da su gubici prijenosa energije minimalni ako je jalova snaga trošila potpuno kompenzirana. uz Q = 0  PRV = RV  124) Iz izmjeničnog naponskog izvora efektivne vrijednosti napona U=10V i impedancije ω L=1Ω napaja se u jednom slučaju radno trošilo a u drugom slučaju radno-kapacitivno trošilo kako je to prikazano na slikama a) i b). 2 Da ali maksimalna snaga koju bi jednoprilaz mogao uzeti iz izvora pri danim efektivnim vrijednostima struje i napona je pri 125) Zašto je u pasivnim mrežama složenosti po volji na svakom prilazu fazni pomak između napona i struje tog prilaza u granicama Impedancija − π .123) Trošilo i izvor spojeni su parom vodova induktiviteta LV i otpora RV. ∀ . ℑ {Z ( jω)} 0 . proizlazi da je ℜ {Z ( jω)} ≥ 0 . a samim time i kut između napona i struje. P  U  2 Izračunajte u oba slučaja djelatne snage trošila i pripadne faktore snage. Je li taj zaključak ispravan? a) Z = 12 + 12 = 2 I= 2 10 2 PT = RI 2 = 50W I= 10 2 Q = ωLI 2 = 50VAr QC = cos ϕ = PR P 2 R = 1 cos ϕ T = PR PR P +Q 2 R 2 = 1 2 1   b) U = I RT2 +  ωL −  ωC   cos ϕ T = PR 2 PR2 + QC PT = RI 2 = 50 2W I2 = 50VAr ωC cos ϕ = PR2 + ( Q L − QC ) 2 =1 = 2 3 cos ϕ = 1 ⇒ PR = 1 2 RI = UI = S .

Prvi harmonijski član Dugi harmonijski član ˆ u = U 1 sin ω t i =0 ˆ u = U 2 cos 2ωt ˆ i = I sin ( 2ωt + ϕ 2 Teći harmonijski član 2 ) u =0 ˆ i = I 3 sin 3ωt 128) Odredite snagu otpora R ako je RC<< T i to ako je u jednom slučaju valni oblik napona u(t) kao na slici b). TOČNE METODE ANALIZE VIŠEHARMONIJSKIH MREŽA 127) U mreži sheme spoja prema slici poznat je valni oblik napona naponskog izvora ˆ ˆ ˆ ˆ u = U 1 sin ωt +U 2 cos 2ωt te valni oblik struje strujnog izvora i = I 2 sin ( 2ωt + ϕ2 ) + I 3 sin 3ωt . NESINUSOIDALNO USTALJENO STANJE 13. Nacrtajte nadomjesnu shemu spoja mreže za prvi. b) d uC  − τt  P = ∫ u id ti = C uC = u 1 − e  = u  dt  0 3 4E 0< t< T  3 T 4 u=  0 3T < t < T  4 3 4E  3 T C 0 < i=  0 3T < t <  4 1 T 1 4T 4 E 4 E P = ∫ u( t ) i( t ) d t= ∫ t C+ 0 0 0 3T 3T T T 1 1 6 2 1 1 2 34 T 8 E 2 C 9 2 P= EC 2 E 0 = 3 T T9 T 2 9 T 16 1 2 P = fC E 2 Teorija mreža – Ispitna pitanja 32 . drugi i treći harmonijski član.SKUPINA 2 IV. a u drugom slučaju kao na slici c).

b) T<< RC RC du CA du + u C = u RC CB + u CB = 0 dt dt − t τ u CA = K 1 e +E u CB = K 2 e − t −αT τ K1 = −E 1− e − − T ( 1−α ) τ − T τ 1− e T ( 1−α ) τ u = uC + u R iR + u C = u RC E + K 1 − K 1e − K2 = E 1− e αT τ T τ du C + uC = u E + K 1e dt αT τ 1− e − Teorija mreža – Ispitna pitanja 33 . T I ( 0) U αE = 0 = R R 130) Odredite valni oblik struje izvora u ustaljenom stanju za dva granična slučaja: a) T>> RC.c) T  E 0< t<  2 u=  i= 0 0 T < t< T  2 P= 0 1 PR = C 2 E T PR = f C 2 E 129) Odredite valni oblik napona na induktivitetu u ustaljenom stanju kao i srednju vrijednost struje izvora ako je L/R>> T. di + Ri dt u = U L + RI ( 0 ) u =L U L = u − αE srednja vrijednost će biti 1  − α 0. αT U L = E  − α αT .

a u položaju 2 (1-α )T vremena. ako je u periodi rada T sklopka S u položaju 1 α T vremena. Za koju se vrijednost faktora α < postiže najveća vrijednost struje IC ? E = U L + iU C U ' (ω) = 0 I ' (ω) = 0 i L = iC + i  α I − I = I ( α − 1) 0 ≤ t ≤ α T T < <2π L C iC = i L − i =  α I − 0 = α I α T ≤ t ≤ T 1 2 1 IC = iC d t = (α I − I ) 2 d t+ 1 α 2 I 2d t = 1 (α I − I ) 2α T + 1 α 2 I 2 ( T − α T ) T0 T 0 T αT T T ∫ T αT ∫ ∫ T I C = α 3 I 2 − 2α 2 I 2 + α I 2 + α 2 I 2 − α 3 I 2 = α I 2 − α 2 I 2 = I α − α 2 d IC 1 = 0⇒ I (1 − 2α ) = 0 ⇒ α = 1 dα 2 2 α −α2 132) Odredite valni oblik napona na induktivitetu L te srednju vrijednost napona na otporu R. Teorija mreža – Ispitna pitanja 34 .u CA = E − E 1− e − − T ( 1−α ) τ − T τ 1− e u CB = E 1− e αT τ T τ − e − t τ 1− e  − T ( 1τ− α ) t e  E 1 − e e− τ 0 ≤ t ≤ α T  R − Tτ u − u  1− e i = iC = C  αT − R  E 1 − e τ − t− τα T − e T −  R 1 − e τ − t −αT τ T> τ> e → e T ( 1− α ) τ − t τ T < <τ 1 e t τ →0 e →1 1− e → 1− 1+ 1− e T ( 1− α ) τ − T τ − T τ →0  E − Tτ  R e 0 ≤ t < α T iC =  E − t −τα T − e α T ≤ t < T  R T T → τ τ 1− α T → 1− 1+ T → (1 − α ) τ τ E  R (1 − α ) 0 ≤ t < α T  iC =  − E α αT ≤ t < T  R  131) Odredite efektivnu vrijednost struje kapaciteta C ako je T < 2π LC .

L αE >> T ⇒ i L ≈ I ( 0) = R R u C = u R ≈ RI ( 0 ) = αE U α = E − α E = (1 − α ) E L L << T i b) >> T R R u L − u C − u = u + αE 134) Odredite valni oblik struje trošila za dva granična slučaja: a) L >> T R u LR = u L + u R u LR = L di L + Ri : R dt L di L  u LR 1 = − iL  R dt  R T l  L  >> T ⇒  →∞ R  RT  di L → 0 i L = konst . a u položaju 2 (1-α )T vremena. 1 π ˆ U ( 0) = U sin ωtdωt 2π ∫0 ˆ ˆ ˆ U ( cos ωt ) π = U [1 − ( − 1) ] = U U ( 0) = 0 2π 2π π ˆ U ˆ I L ( 0) = πR Teorija mreža – Ispitna pitanja 35 . ako je u periodi rada T sklopka S u položaju 1 α T vremena. RC >> T E ⋅ αT = u C (1 − α )T ⇒ u C U R ( 0) = E α 1 −α 133) Odredite valni oblik napona na induktivitetu L i kapacitetu C.τ > >T U L ( 0) = 0 uC ≈ U C u 2 ( 0) = 0 u L ≈ uC U C = konst . = I L ( 0 ) dt L << T trenutno ustaljeno stanje R U LR ( 0 ) = U L ( 0 ) + U R ( 0 ) U L ( 0) = 0 U ( 0 ) = U R ( 0 ) = I L ( 0 ) R i L 0konst .

Sve vremenske konstante kruga zanemarive su u odnosu na trajanje periode T.135) Za mrežu sheme spoja prema slici objasnite postupak određivanja tipa periodičkog rješenja ako je L T > . V2 vodi  moguće ako je u<0 U negativnoj poluperiodi zbog očuvanja naboja nije moguć slučaj B. a budući da je L T > . R 2 vrijedit će slučaj D. f = b) 1 T R1C1 << T 1 idt C R2 C 2 << T 0<t < T 2 E = iR1 + ∫ a) T <t <T 2 PR + PR = f ( C1 + C 2 ) E 2 E = i ( R1 + R2 ) 1 2 137) Objasnite kako se pomoću sklopkama preklapanim kapacitetom realizira otpor. R 2 A: B: C: D: V1 V1 V1 V1 i V2 vode  nemoguće i V2 ne vode  moguće ako je u<0 vodi. V2 ne  moguće ako je u>0 ne. pa dobivamo tip periodičkog rješenja:  E d i  L + R d i=  dt  0  0< t< T 2 T < t< T 2 136) Periodički upravljana sklopka S polovinu periode T je u položaju 1 a drugu polovinu periode u položaju 2.  u d Cu  1 R1C + uC =  dt  u  2 Teorija mreža – Ispitna pitanja 0≤ t≤ T 2 T ≤ t≤ T 2 36 . a) nacrtajte valni oblik napona u2 (t) b) odredite ukupnu snagu disipiranu na otporima R1 i R2.

NELINEARNE IZMJENIČNE MREŽE 139) Zašto je rješenje nelinearne diferencijalne jednadžbe.Pod pretpostavkom da je perioda dovoljno kratka da se u 1 i u2 unutar jedne periode ne promijene   u1 R1C < T ⇒ < uC =  u  2 0≤ t≤ T ≤ t≤ T 2 T 2. Količina naboja prenesena kapacitetom od prilaza 1 na prilaz 2 u periodu T iznosi C ( u1 − u 2 ) = fC ( u1 − u 2 ) = i T što je ekvivalentno prolazu iste 1 . kojom je opisano ustaljeno stanje neke mreže. i = aϕ + bϕ3 ˆ sin t ϕ =Φ ω ˆ i = aΦsin ωt + bΦ3 sin 3 ωt 1 3  ˆ i = aΦsin ωt + bΦ3  sin ωt − sin 3ωt  4 4  3 ˆ3 ˆ i = aΦ + bΦ 4 141) Odredite valni oblik napona i struje induktiviteta karakteristike i = aϕ + bϕ3 ako je zadan valni oblik ˆ c t toka ϕ =Φ os ω . 3 i = aϕ + bϕ ˆ c ϕ =Φ os ω t ˆ cos ωt + bΦ3 cos 3 ωt i = aΦ 1 3  ˆ i = aΦcos ωt + bΦ3  cos ωt + cos 3ωt  4 4  3 ˆ 1 ˆ i = aΦcos ωt + bΦ3 cos ωt + bΦ3 cos 3ωt 4 4 Teorija mreža – Ispitna pitanja 37 . 140) Odredite osnovni harmonijski član struje induktiviteta ako je zadana karakteristika induktiviteta ˆ sin t i = aϕ + bϕ3 te valni oblik toka ϕ =Φ ω . javljaju se članovi koji nemaju svoj par na jednoj od strana jednadžbe i njih ne možemo uravnotežiti. trebali bi izjednačiti koeficijente s lijeve i desne strane jednadžbe. dobiveno primjenom načela o ravnoteži harmonijskih članova uvijek približno rješenje? Javlja se problem pronalaženja točnog rješenja zbog toga što nakon što postavimo jednadžbu kruga i pretpostavimo rješenje. Budući da postoje nelinearni elementi. fC 138) Odredite ukupnu snagu disipiranu na otporima R1 i R2 ako je sklopka S trećinu periode rada T u položaju 1 a dvije trećine periode u položaju 2. količine naboja kroz otpornik otpornosti R = 1 q 2 WR = 2 CU 2 = U 2 = qU = C ( E1 − E 2 )U = C ( E1 − E 2 ) 2 U WR 2 PR = = fC ( E1 − E 2 ) T 14.

ˆ ( ) .    U = I R (1) R + U C   U C (1) = U L (1)  U (1)     I R (1) = I L (1) + I C (1) = L + jωCU C (1) jX L   U L (1) U R (1) =   3 I L (1) αU C (1) + βU C (1)   2 U = U C (1) jωRC − jR α + jβU C (1) XL   R    U = U C (1) + U L (1) − j + jωRC  XL   2 2 U ef = U C (1) 1 + R 2 (ωL − α β C (1) ) U2 [ [ ( )] ] 145) Pokažite da u mreži sheme spoja prema slici može u nelinearnom induktivitetu u ustaljenom stanju rada postojati istosmjerni tok. 144) Odredite efektivnu vrijednost osnovnog harmonijskog člana napona na kapacitetu C ako je poznata 3 karakteristika nelinearnog induktiviteta. javlja se petlja histereze.uL = L di 3 3   ˆ ˆ = L − aΦ sin ωt ⋅ ω − ωbΦ3 sin ωt − ωbΦ3 sin 3ωt  dt 4 4   ˆ t 142) Na nelinearni element mreže karakteristike y = ax 3 narinut je poticaj x = X (0 ) + X (1) sin ω . Nije moguće u potpunosti rekonstruirati izračunatu frekvenciju. Je li moguće mjerenjima efektivnih vrijednosti UL (1) i U u potpunosti rekonstruirati izračunatu karakteristiku? Uz stalni faktor gušenja α i stalnu frekvenciju poticaja ω . ali i o X 1 odzivu pojavljuju parni harmonijski članovi? y = ax 3 ˆ x = X (0 ) + X (1) sin ω t ˆ y = a X ( 0 ) + X (1) sin ωt ˆ ˆ ˆ y = a X 03 + 3 X 02 X 1 sin ωt + 3 X 0 X 12 sin 2 ωt + X 13 sin 3 ωt 3 [ [ ] ] Parni harmonijski članovi javljaju se ako se pobuda sastoji od zbroja ili razlike istosmjerne komponente i jednoharmonijske komponente ili ako je istosmjerna komponenta dvoharmonijska.  ˆ ˆ 1 − cos 2ωt + X 3  3 sin ωt − 1 sin 3ωt  ˆ  y = a  X 03 + 3 X 02 X 1 sin ωt + 3 X 0 X 12  1 2 4 4   3 3 3 ˆ 1 ˆ   ˆ ˆ ˆ y = a  X 03 + 3 X 02 X 1 sin ωt + X 0 X 12 − X 0 X 12 cos 2ωt + X 13 sin ωt − X 13 sin 3ωt  2 2 4 4   3  ˆ  Y0 = a X 03 + X 0 X 12  istosmjerna komponenta 2   143) Za mrežu sheme spoja prema slici a) s nelinearnim induktivitetom L izračunata je i nacrtana karakteristika UL (1)=f(U) prikazana na slici b). I L (1) = αU L (1) + βU L (1) gdje su I L (1) i U L (1) efektivne vrijednosti osnovnih harmonijskih članova struje i napona nelinearnog induktiviteta. Pod kojim se uvjetom u Dokažite da istosmjerna komponenta odziva Y (0 ) ovisi o X (0 ) . (Naputak: Sve varijable mreže prikazati zbrojem istosmjerne i izmjenične komponente!) Teorija mreža – Ispitna pitanja 38 .

PT(0)>0. ENERGETSKI ODNOSI – DJELATNA SNAGA 146) Zbog ˆ ˆ i = I (1) sin (ωt − ϕ1 ) + I ( 3) sin ( 3ωt − ϕ1 ) . ovi se elementi ne mogu upotrijebiti ni u jednoj pretvorbi snage na frekvenciji. PT=-PT(0)<0.    U L ( 3ω) + U C ( 3ω) + U R ( 3ω) = 0    U ( 3ω) = − U ( 3ω) + U ( 3ω) L Budući da je kut veći od 90°. Pretvaračka svojstva se zasnivaju na tome da možemo imati negativan napon dok će struja ostati pozitivna. Ovo je svojstvo temelj svake analize kojom bi se željelo istražiti može li neki element mreže preuzeti snagu na jednoj frekvenciji i predati je drugim dijelovima mreže na nekoj drugoj frekvenciji. Idealni bipolarni tranzistor je element mreže u kojem se sva istosmjerna snaga raspoloživa na njegovim energetskim priključcima pretvara u izmjeničnu. Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi u toj mreži i za djelatne snage vrijedilo načelo superpozicije? 1 T 2 ∫0 ik ( u1 ) Rk dt k =1 T n 1 T P2 = ∑ ∫ i k2 ( u 2 ) Rk dt 0 k =1 T n 1 djelatna snaga P = ∑ 1 k =1 T P1 = ∑ n P1 – disipirana P2 – disipirana Ik(u1) – struja Ik(u2) – struja snaga na R snaga na R k-te grane k-te grane ako ako ako ako djeluje djeluje u mreži u mreži samo u1 samo u2 djeluje samo u1 djeluje samo u2 ∫ (i (u ) + i (u )) T 0 k 1 k 2 2 R k dt T 2 k 1 2 k 2 k superpozicija za djelatnu snagu vrijedi P = Puk → T P1 = ∑ k =1 2 2 n 1 T ∫ (i ( u ) + i ( u ) ) R dt 0 T 0 2 k 1 2 k 2 k ∫ (i (u ) + i (u ) ) 0 k 1 k R k dt = ∫ (i (u ) + i (u ))R dt ⇒2 i 0 ∫ (u )i (u ) = 0 . tj. Nacrtajte fazorski dijagram kruga za treći harmonijski član. 148) Zašto se ne može izgraditi ispravljač koji bi se sastojao samo od reaktivnih komponenata? Svojstvo ispravljača je da se ponaša kao istosmjerni izvor. Budući da je istosmjerna snaga linearnih i nelinearnih vremenski nepromjenjivih reaktivnih elemenata jednaka 0. Jedan od načina iskazivanja zakona o očuvanju energije s pomoću trenutnih snaga grana ∑ uα ⋅ iα = 0 α =1 b ili s pomoću srednjih snaga grana b 1 u α ⋅ iα dt = ∑ Pα = 0 . nelinearnog induktiviteta L struja RLC kruga u ustaljenom stanju dana je izrazom Komentirajte dobiveni rezultat. 151) Dokažite da za djelatnu snagu na frekvenciji vrijedi zakon o očuvanju. ∑T ∫ α =1 α =1 0 b T To vrijedi za Teorija mreža – Ispitna pitanja 39 . [ C R ] 147) U linearnoj vremenski nepromjenjivoj mreži djeluju dva naponska izvora. PT=0. U sklopnom režimu rada uT˙iT=0. 149) Zašto se ne može izgraditi ispravljač koji bi kao komponente za pretvorbu djelatne snage imao samo bipolarne tranzistore? Zbog toga što je istosmjerna snaga bipolarnog spojnog tranzistora pozitivna. obrat nije moguć. T k 1 k 2 samo ako su struje ortogonalne. istosmjerna snaga mora biti negativna. On je i kvaziaktivni i vremenski promjenjivi element što mu omogućuje da upravlja iznosom transformirane snage. induktivitet se ponaša kao aktivni element što nije moguće. Istosmjernu snagu možemo pretvoriti u izmjeničnu i obratno.15. 150) Objasnite pretvaračka svojstva serijskog spoja diode i bipolarnog tranzistora u sklopnom načinu rada. za svaki T.

ω1 mω1 + nω 0 a) m = n = 1 P0 nPmn + = 0 Manley-Rowe jednadžbe za slučaj triju frekvencija. t ) = I ( n ) cos nωt + J ( n ) sin nωt α α α 1 ˆ ˆ ˆ ˆ U α ( n ) I α ( n ) + Vα ( n ) J α ( n ) 2 1 ˆ2 2 ˆ ˆ2 ˆ2 S α = U α ( n ) + Vα2 ( n ) I α ( n ) + J α ( n ) 4 Pα = [ [ ] ][ ] 40 Teorija mreža – Ispitna pitanja . ω 0 mω1 + nω 0 b) m = −1 . 2 152) Nelinearni kapacitet zadan je karakteristikom q = u C .. P1<0 . P+<0 . ω 1 ω1 + ω 0 . 156) Odredite jalovu snagu Qα (n) elementa mreže α na n-tom harmonijskom članu ako su valni oblici napona i struje na n-tom harmonijskom članu dani izrazima: ˆ ˆ u α ( n. P0 = ω0 P1 ω1 P0 = P1 + P− . tj. 1. Odredite iznose djelatne snage koju ovaj kapacitet prima odnosno predaje drugim dijelovima mreže ako je poznat valni oblik struje kroz ˆ ˆ kapacitet iC = I C (1) sin ωt + I C ( 2 ) cos 2ωt 154) Objasnite Hartleyev efekt! mPmn P1 + =0 . ENERGETSKI ODNOSI – PRIVIDNA SNAGA 155) Pod kojim je uvjetom skup svih harmonijskih članova struje jednoprilaza jednak skupu svih harmonijskih članova napona jednoprilaza? u= i= 2 ∑ ( n ) sin ( nωt + αn ) napon prilaza (N – skup harmonijskih članova napona reda n) U n∈N 2 n∈ ∪N M ∑I ( n ) sin ( nωt +α n −ϕn ) struja prilaza (M . t ) = U α ( n ) cos nωt +Vα ( n ) sin nωt ˆ ˆ i ( n. To je isto kao da je u ulazni krug uveden negativni otpor koji nadmašivši pozitivne otpore generatora ulaznog signala može dovesti do nestabilnosti rada modulatora.skup harmonijskih članova struje reda n) Samo u slučaju kada pojna mreža modelirana idealnim izvorom M = N jer tada skup M nema članova iz čega proizlazi da niti N nema članova.modulator predaje snagu trošilu P1>0 . 2. . P1 = ω1 P0 ω0 16. 153) Nelinearni kapacitet zadan je karakteristikom u C = aq + bq . 1. n = 1 .. + =0 ω 1 ω1 − ω 0 ω 0 ω1 − ω 0 P-<0 .. Obrazložite osnovna energetska svojstva ovog kapaciteta ako je valni oblik napona na kapacitetu zadan izrazom ˆ ˆ ˆ u C = U C (1) sin ωt +U C ( 2 ) sin 2ωt +U C ( 3) sin 3ωt .. Nelinearni kapacitet prima energiju na frekvenciji lokalnog oscilatora ω 0 i vraća dio energije generatoru signala. ω 0 > ω1 P−11 = P− P1 P− P0 P− + =0 . P0>0 – oba izvora daju energiju izlaznom krugu P+ = P0 + P1 . 2. ω 0 > ω1 P0 P+ + =0 ω 0 ω1 + ω 0 P11 = P+ P1 P+ + =0 .svaku b komponentu snage i dobijemo ˆ ∑U ( n) Iˆ ( n) = 0 α =1 α α b n = 0. ˆ ˆ ˆ q = U C (1) sin 2 ωt + U C ( 2 ) sin 2 2ωt + U C ( 3) sin 2 3ωt ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ + 2U C (1)U C ( 2 ) sin ωt sin 2ωt + 2U C (1)U C ( 3) sin ωt sin 3ωt + 2U C ( 3)U C ( 2) sin 3ωt sin 2ωt 2 2 2 2 Može generirati više harmonike i može imati istosmjerne komponente. . ∑ P ( n) = 0 α =1 α n = 0. P0>0 lokalni oscilator daje energiju i izlaznom i ulaznom krugu.

2 2 Qα = S α − Pα2

1 ˆ2 1 ˆ2 ˆ ˆ2 ˆ2 ˆ2 ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ2 U α ( n ) + Vα2 ( n ) I α ( n ) + J α ( n ) − U α ( n ) I α ( n ) + 2U α ( n ) I α ( n )Vα ( n ) J α ( n ) + Vα2 ( n ) J α ( n ) 4 4 1 ˆ2 ˆ2 ˆ2 ˆ2 ˆ2 ˆ ˆ ˆ2 ˆ2 ˆ2 ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ2 = U α ( n ) I α ( n ) + U α ( n ) J α ( n ) + I α ( n )Vα2 ( n ) + Vα2 ( n ) J α ( n ) − U α ( n ) I α ( n ) − 2U α ( n ) I α ( n )Vα ( n ) J α ( n ) − Vα2 ( n ) J α 4 1 ˆ2 ˆ2 ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ2 ˆ = U α ( n ) J α ( n ) − 2U α ( n ) I α ( n )Vα ( n ) J α ( n ) + I α ( n )Vα2 ( n ) 4 2 1 ˆ 2 ˆ ˆ ˆ Qα = U α ( n ) J α ( n ) − I α ( n )Vα ( n ) 4 =

[ [ [ [

][

] [

]

]

]

157) Istosmjerni izvor napona E i unutarnjeg otpora R opterećen je trošilom koje se sastoji od periodički upravljane sklopke S koja je polovinu periode rada T uklopljena a polovinu periode rada T isklopljena. a) nacrtajte valne oblike napona i struje sklopke b) postoji li prijenos energije između izvora i trošila? c) postoji li jalova snaga trošila?

a) b) nema prijenosa energije jer je
c) jalova

∫ u i dt = 0 ⇒ P = 0
s s 0

T

snaga

postoji
2

S = I SU S =

1 T

T

0

u 2 dt

1 T

T

0

i 2 dt =

1 T

T E T 1T E E  E 2 T −  2 = = =Q 2R 2 T 2 R 2R 
2 2

158) Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu te faktor snage trošila.

1 T 1 P = ∫ u ( t )i ( t ) dt = T 0 T
S =UI = 1 T

T

0

 T   ˆ ˆ ˆ T  1 U 2 1 U2 1 U2  2 1 2 2 2 sin ωtd ωt = ∫0 sin ωtd ωt + ∫T sin ωtd ωt  =  2 t − 4ω sin 2ωt R T R  2        T R    0  0  
1 T

T

0

u ( t ) dt

T

0

i ( t ) dt =

1 2 U T
T 0

T 2

0

sin 2 ω ω + td t

T

T 2

sin 2 ω ω = td t

U2 R 8

=U

 1 1 1 t  2 t − 4ω sin 2ω T      0   1 1 T 1 t  2 2 − 4ω sin 2ω T      0 

 U  = 2  
T T 2

U = R

  1U  =2 R  

Teorija mreža – Ispitna pitanja

41

Q=

S 2 − P2 =

U4 U4 U2 − = 8 R 2 16 R 2 4R

cos ϕ =

P 2 2 1 = = S 4 2

159) Obrazložite je li za pojavu jalove snage nužno postojanje reaktivnih elemenata u mreži.
Postojanje reaktivnih elemenata je nužno jer bi u suprotnom ona bila = 0.

160) Zašto samo u jednoharmonijskim mrežama postoji fizikalna interpretacija jalove snage kao mjere za njihanje energije između izvora i trošila?
Ukupna uskladištena energija u RLC krugu je:

ε Σ ( t ) = ε L ( t ) + ε C ( t ) = ε L + ε C + ( ε L − ε C ) cos ( ωt + ϕ ) Q ε Σ (t ) = ε L + ε C + cos 2( ωt + ϕ ) 2ω
161) Zašto je prividna snaga dogovorna veličina?
Da bi se pokušala očuvati fizikalna smislenost prividne snage dogovorena je referentna točka s obzirom na koju je definirana trenutna snaga. Prividna snaga je dogovorna veličina koja ima puni smisao ako se kao referentna točka odabere jedan od priključaka jednoprilaza. Tada prividna snaga postaje ona najveća djelatna snaga koja bi se na tom prilazu mogla postići uz dane efektivne vrijednosti napona i struje jednoprilaza.

162) Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu na prilazu 1.

1 1 P11 = ∫ u11i1 dt = T 0 2 RT
u1 − u 2 2R U1 = U 2 = U i1 = 1 ( u1 + u 2 ) 2

T

∫ (u
0

T

2 1

2 − u 2 ) dt = 0
2

u11 = u1 − Ri1 =

(u   u  + )    T T  U2 1 2 1  2 2 2 I 2 = ∫ i dt = u1 + u 2 − ∫ u1u 2 dt  = T 0 4R 2  T 0 2R 2      =0  
1 2

2 u11 =

u2  u1 + u 2    = ∫0  2  2 U2 S11 = Q11 = u11 I = 2R 1 T
T

2

163) Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu na prilazu 1 ako je u = 2 ⋅100 sin ω , V; i = 2 ⋅ 20 cos ω , t t A.

iu =

3 1 i+ u 4 4
u1 = u − iu = 3 (u − i) 4

Napon prilaza 1

3 i  3u  4 4    u1 = 2 75 sin ω −15 cos ω  t t         i1 = 2 25 sin ω +15 cos ω  t  t  3  1u  i 4 4 

Teorija mreža – Ispitna pitanja

42

P1 =

1 2

2 2 ( − 15 ⋅ 15 + 75 ⋅ 25 ) = 1650 W 25 2 + 15 2 = 2230 VA

S 1 = U 1 I 1 = 75 2 + 15 2 Q1 =

S 12 − P12 = 1500 VAr

164) Izmjenični izvor napona u = 2 ⋅100 sin 314 t , V napaja jednoprilaz. Efektivna vrijednost napona jednoprilaza iznosi 70.7 V a struje 0.707 A. Djelatna snaga izmjerena na prilazu je 0 W. Odredite što se nalazi u jednoprilazu. Navedite barem tri različita rješenja.

U jednoprilazu se može nalaziti idealna dioda, bipolarni tranzistor u sklopnom režimu rada ili MOSFET u sklopnom režimu rada jer je na svim tim komponentama djelatna snaga jednaka 0.

165) Struja k-te grane rastavljena je na djelatnu, jalovu i raspršenu komponentu, tj. i k = i kα + i kr + i ks . Dokažite da KZS za neki čvor u mreži vrijedi posebno za svaku od komponenata rastave struje grane, tj.


k =1

N

ika = 0 ;


k =1

N

i kr = 0 ;

∑i
k =1

N

ks

= 0 gdje je sa N označen ukupni broj grana spojenih na promatrani

čvor.

KZ će vrijediti posebno za svaku od komponenti jer rastavom struje dobivamo također linearne funkcije. Budući da KZ vrijede za linearne funkcije, vrijedit će i za te komponente struje.

166) Dva linearna jednoprilaza A i B spojena su u seriju. Struja svakog jednoprilaza može se rastaviti u djelatnu, jalovu i raspršenu komponentu, tj. i A = i Aa + i Ar + i As ; i B = i Ba + i Br + i Bs . Očigledno je da je

i A = i B . Vrijedi li to i za pojedine komponente struje prilaza, tj. i Aa = i Ba

; i Ar = i Br

; i As = i Bs ?

Ne jer je i=f(uref), tj. struja i je funkcija referentnog napona.

167) Parametri dvaju trošila prikazanih na slikama a) i b) odabrani su tako da kad se trošila napajaju iz izvora istog valnog oblika u = 2 ⋅10 (sin t +sin 3t ) , V djelatne i prividne snage trošila su jednake. U kojoj od tih mreža ne može se nikakvim filtrom paralelno spojenim trošilu postići potpuna kompenzacija faktora snage, tj. λ =1?

1 3 Z ( j1) = 1 + j  −  = 1 − j1 2 2 3 1 3 Z ( j 3) = 1 + j  −  =1+ j 2 3 2  1   1 1+ j  1 + j  1 G1 = ℜe  = ℜe   = ℜe  =  2  2  Z ( j1)  1 − j 1 + j   1   1 1− j  1 − j  1 G3 = ℜe   = ℜe   = ℜe  = Z ( j 3)  1+ j 1− j   2  2   G1 = G3
kompenzacija je moguća

Teorija mreža – Ispitna pitanja

43

Teorija mreža – Ispitna pitanja 44 .1 7 Z ( j1) = 1 + j  −  = 1 − j 3 2 2 1 3 1 7 Z ( j 3) = 1 + j  −  =1+ j 3 2 3 2  1   1 1 + j3  1 + j 3  1 G1 = ℜe   = ℜe   = ℜe  =  10  10  Z ( j1)  1 − j 3 1 + j 3  1     1 1− j 3  1 − j 3   1       9 − j 27  9 G3 = ℜe   = ℜe   = ℜe   = ℜe  = 1 1 10   10  10  Z ( j 3)  1 + j 1 − j    9  3 3     G1 ≠ G3 kompenzacija nije moguća 168) Zašto se u mreži sheme spoja prema slici faktor snage λ kapaciteta paralelno trošilu? ne može potpuno kompenzirati spajanjem Gu = f ( u ) Z ( jn ) = 1 + jn  1   1 1 − jn  1 1 − jn  Gu = ℜe =  = ℜe  = ℜe 2  2 1 + n  1 + n  Z ( jn )  1 + jn 1 − jn  Vodljivost ovisi o frekvenciji i uvijek postoji raspršena komponenta.

n=3 . P2(1. T(3. i2 struje spojnica Ukoliko su struje spojnica zadane. u1=u5-u4 176) Označimo sa l broj spojnica u mreži od b grana a sa n broj grana stabla. 3) ->i3=-i2 R2(1. l=b-n=2 u2-u3+u5=0 . 2) – spojnice Petlje P1(2. 172) Dokažite da svaka grana stabla s odgovarajućim brojem spojnica određuje jedan jedinstveni rez. moraju nam biti poznate još barem dvije struje (struje spojnica). 4. 5) . 5) b=5 . u2=u3-u5 u1-u5+u4=0 . i5 struje grana i1. 5) Broj spojnica l=b-n=5-3=2 Dogovorno smjer petlje određuje smjer spojnice. 170) Povežite stavak o kontinuitetu i pojam reza te dokažite da za svaki rez mora vrijediti KZS. n=3 . 5)->i5=i2-i1 R3(1. 4) i1-i4=0 i1=i4 R2(2.4)->i4=i1 i3. l=b-n=2 R1(1. JEDNADŽBE MREŽE 17. možemo odrediti struje grana jer u jednom rezu može biti samo jedna grana i više spojnica. R1(2. 5) – odabrano stablo L(1. T(3. 175) Dokažite da naponi grana stabla određuju napone spojnica. Dokažite da je l najmanji broj napona koji treba odrediti u mreži da bi svi naponi mreže bili poznati. 5) i2-i4-i5=0 i2=i4+i5 R3(3. Na nivou modela to znači da je rezultantni naboj elemenata mreže svake grane jednak 0. 4. 2. 5) i3+i4+i5=0 i3=-i4-i5 Da bi dobili ostatak. OSNOVE TOPOLOGIJE ELEKTRIČNIH MREŽA 169) Objasnite pod kojim uvjetima vrijedi KZN koristeći postulate teorije mreža i pojam petlje. Pokažite to na primjeru zadanog grafa. b=5 . 171) Dokažite da svaka spojnica s odgovarajućim brojem grana stabla određuje jednu jedinstvenu petlju. 4. a to je zbog toga što prema 4. postulatu teorije mreža niti jedna petlja nije prožeta vanjskim promjenjivim magnetskim tokom. 4. Pokažite to na primjeru zadanog grafa. 5) . b=5 . 4. 174) Označimo sa l broj spojnica u mreži od b grana a sa n broj grana stabla. KZN vrijedi i ako se petlja deformira. 5) stablo L(1. 4. 4. P1(2. 3. Dokažite da je l najmanji broj struja koji treba odrediti u mreži da bi sve struje mreže bile poznate. i1. P2(1. što znači da količina naboja koja uđe u plohu mora biti jednaka količini naboja koja iz plohe izađe. 3. n=3 . l=b-n=2 u4=u1+u2+u3 u5=u2+u3 Teorija mreža – Ispitna pitanja 45 . U terminima teorije mreža petlja ne zauzima realni prostor. U skladu s trećim postulatom teorije mreža rezultantni naboj svake naprave jednak je 0.V. 2) spojnice 173) Dokažite da struje spojnica određuju struje grane stabla. T(3. 5) .

Struju svake grane stabla određuju struje svih spojnica koje s tom granom stabla čine rez. Nezavisni naponski izvori moraju biti u stablu zbog toga što je napon nezavisnog naponskog izvora zadan. b=5 . Broj jednadžbi mreže manji je od 2b. moramo je razviti u Taylorov red. Svaka od jednadžbi stanja jedna je diferencijalna jednadžba prvog reda. napon i struja koji u početku analize nisu poznati. n=3 . Zbog toga nezavisni strujni izvori moraju biti u spojnicama. on se ne može odrediti iz napona drugih grana koje čine stablo. Rez tvore jedna presječena grana stabla i odgovarajući broj spojnica. U općem slučaju u mrežama s takvim granama ne može se na temelju broja grana odrediti ukupni broj jednadžbi mreže. Teorija mreža – Ispitna pitanja 46 . JEDNADŽBE STANJA 180) Zašto varijable stanja moraju biti neprekinute vremenske funkcije? Zbog toga da bismo dobili jednostavan numerički proračun pripadnih diferencijalnih jednadžbi te da ne postoji ograničenje na vrstu analizirane mreže. Da bismo odredili vrijednost dt 181) Zašto pri izgradnji prikladnog stabla svi nezavisni naponski izvori moraju biti u stablu a nezavisni strujni izvori u spojnicama? Napon svake spojnice određuju naponi svih grana stabala koji s tom spojnicom čine petlju. Smještanjem kapaciteta u stablo zajamčeno je da će pripadna jednadžba stanja biti diferencijalna jednadžba prvog reda. a koja je zadana inače bila određena strujama spojnica. od tih 2 b jednadžbi linearnih jednadžbi? Da bi mrežu od b grana pri sustavnom zapisu jednadžbi mogli opisati sa 2b jednadžbe. dx = f ( t . i1 − i 4 = 0 i 2 − i 4 − i5 = 0 i3 − i 4 − i5 = 0 Napišite jednadžbe napona temeljnih petlji s obzirom na isto stablo grafa pripadne mreže. u općem slučaju. u1 + u 2 = 0 u 4 − u1 + u 3 = 0 u 5 − u1 + u 3 = 0 Napišite jednadžbe struja temeljnih rezova s obzirom na isto stablo grafa pripadne mreže. l=b-n=2 i1-i2+i4+i5=0 i3-i4-i5=0 179) Za neku mrežu poznate su jednadžbe struja temeljnih rezova napisanih s obzirom na jedno stablo grafa pripadne mreže. u1+u2+u3+u4=0 u2+u3+u5=0 18. Strujni izvor ne može biti u stablu budući da bi njegova struja. a osnovna je pretpostavka da je funkcija koju razvijamo neprekidna. moramo pretpostaviti da su sve grane mreže normalne. x ) . Te zahtjeve ispunjavaju sustavi diferencijalnih jednadžbi prvog reda varijable (t). 178) Za neku mrežu poznate su jednadžbe napona temeljnih petlji napisanih s obzirom na jedno stablo grafa pripadne mreže. Svaka nezavisna jednadžba KZS-a dobiva se od struja grana koje pripadaju nekom rezu. Pod normalnom granom mreže smatra se svaka grana. Jednoj presječenoj grani stabla odgovarat će jedino struja kapaciteta jer je 182) Zašto pri izgradnji prikladnog stabla svi induktiviteti moraju biti u spojnicama a svi kapaciteti u stablu? i =C du C dt .177) Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi se mreža od b grana pri sustavnom zapisu jednadžbi mreže mogla opisati sa 2 b jednadžbi? Koliko je.

U dobro definiranim mrežama jednak je broju reaktivnih elemenata. Petlju tvore jedna spojnica i odgovarajući broj grana stabla. Utječe li to na red složenosti mreže? Ne. Što valja učiniti da se one ipak mogu napisati i da njihovo rješenje bude prihvatljivo s tehničkog stajališta? (Naputak: Razmotrite kako u nadomjesnoj shemi transformatora najjednostavnije izbjeći induktivni čvor!) di1 di +M 2 dt dt di di u 2 = L2 2 + M 1 dt dt di di u = L1 1 + M 2 dt dt di di L2 2 + M 1 + i 2 R 2 = 0 dt dt u1 = L1 u = ( L1 − M ) di1 + i0 RT dt di 0 = RT i0 − M m dt di 0 = Ri 2 + ( L2 − M ) 2 + RT i0 dt 0 = i1 + i 2 − i0 − i m di1 u − i0 RT = dt L1 − M − Ri 2 − RT i0 di 2 = dt L2 − M di m RT i 0 dt M Teorija mreža – Ispitna pitanja 47 . 183) Što je red složenosti mreže N i koliki je u mreži sheme spoja prema slici? Red složenosti mreže jednak je broju varijabli stanja. u. zaključujemo da se svi induktiviteti moraju smjestiti u spojnice. N=9-(1+3)=5 9 reaktivnih elemenata – 5C i 4L 1 kapacitivna petlja – C4. Na red složenosti utječu induktivni rez i kapacitivna petlja. upravljana u obje grane u spojnice (upravljačka upravljačka u spojnicu. a u loše definiranim mrežama umanjen je za zbroj kapacitivnih petlji i induktivnih rezova. upravljana upravljana grana specifirane naponom) spojnice i upravljana grana specifirane strujom) u stablo 187) Za mrežu sheme spoja prema slici ne mogu se napisati jednadžbe stanja u normalnom obliku.Svaka nezavisna jednadžba KZN-a dobiva se od napona grana koje pripadaju nekoj petlji. od ukupnog broja 185) U mreži sheme spoja prema slici nalazi se jedna induktivna petlja. Uređenost takve mreže dobijemo tako da reaktivnih elemenata oduzmemo jedan za svaki rez ili kapacitivnu petlju. 186) Objasnite način izgradnje prikladnog stabla u mreži sa zavisnim izvorima. L1L4L3. L2L3 184) Kako se zove mreža u kojoj barem jedan kapacitet mora biti u spojnicama i/ili jedan induktivitet u stablu? Koliki je red složenosti N takve mreže? Takva mreža naziva se lom. a) b) c) d) SUNI SUSI NUSI NUNI – – – – obje grane u stablo (upravljačka i upravljačka u stablo. C5 3 induktivna reza – L1L2L4. Analogno prethodnom objašnjenju.

Ri + 1 iC dt = 1 C 0 ∫ t d dt i = Ke − t RC di 1 R + i =0 dt C 1 i( + 0) = = K R t 1 − RC i= e R s(t ) = i(t ) S (t ) s(t ) = t 1 − RC e S (t ) R 191) Odredite valni oblik odziva y(t) za t>t1 na poticaj zadan valnim oblikom prema slici ako je skokovni odziv dan izrazom s( t ) = 1 − e −t τ .VI. t ≥ +0 odredite drugi oblik Du ∫ udv = uv − ∫ vdu i ( t ) = f ( 0 )u ( t ) − u ( x ) f ( t − x ) 0 + ∫ T [ ] T 0 du ( x ) f ( t − x ) dx i ( t ) = u ( 0) f ( t ) + dx i ( t ) = f ( 0 )u ( t ) − u ( t ) f ( 0 ) + u ( 0 ) f ( t ) + ∫ T 0 du ( x ) f ( t − x ) dx dx ∫ T 0 du ( x ) f (t − x dx 190) Odredite odziv struje serijskog RC kruga na jedinični skok napona. ∫ 0 t df ( t − x ) u ( x ) dx dx . SUPERPOZICIJSKI INTEGRALI 188) Odredite valni odziv y(t) za t>t3 na stepeničasti poticaj prikazan na slici te ako je skokovni odziv dan izrazom s( t ) = 1 − e −t τ . Y ( t ) = X 1 [ s ( t ) − s ( t − t1 ) ] + X 2 [ s ( t − t 2 ) − s ( t − t 3 ) ] t −t t −t t −t t − − − −     Y ( t ) = X 1 1 − e τ −1 + e τ  + X 2 1 − e τ −1 + e τ      1 2 3 189) Parcijalnom integracijom izraza i ( t ) = f ( 0 ) u ( t ) + Hamelovog integrala. Teorija mreža – Ispitna pitanja 48 . LINEARNE VREMENSKI NEPROMJENJIVE MREŽE 19.

Odredite valni oblik odziva y(t) a) u intervalu t1 ≤ t 2 ≤ 2t1 b) u intervalu 2t1 ≤ t < ∞ Teorija mreža – Ispitna pitanja 49 . Odredite valni oblik struje i(t) a) u intervalu 0 < t ≤ t1 b) u intervalu t1 ≤ t < ∞  2 E  t1    t −  0 < t < t1 u =  t1  2  0 t > t1  d u 2E = d t t1 a) b) i ( t ) = −E ⋅ s ( t ) + 2E t1 ∫ s( t − x )dx 0 t 2E i1 ( t ) = − E ⋅ s ( t ) + s ( t − x ) dx − E ⋅ s ( t − t1 ) t1 0 ∫ t1 193) Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje poticaj valnog oblika prema slici.du ( x ) i( t ) = f ( t ) u ( 0) + ∫ f ( t − x ) dx    dx 0 slobodan odziv t x( t ) = 0 ⋅ f ( t ) + ∫ 0 t1 x1 s ( t − x ) dx − x1 s ( t − t1 ) t1  x1  t x( t ) =  t1 0  0 < t < t1 t > t1 x1 y( t ) = s( t − x ) d x− x1s( t − t1 ) 0 t 1 ∫ T 192) Na ulazu jednoprilaza poznatog sokovnog odziva s(t) djeluje poticaj valnog oblika prema slici.

Onda se teorem superpozicije rastavi na toliko dovoljno mreža da svaka bude mrtva. X1 0 ≤ t ≤ t1 t  1  X x( t ) =  − t − 2 X 1 t1 < t < 2t1  t1  0 t > 2t1   a) b) Y ( t ) = 0 ⋅ s( t ) + ∫ 0 t1 t1 X1 X s( t − x ) dx + 1 t1 t1 2 t1 2 t1 ∫ s( t − x ) dx t1 Y (t) = ∫ 0 X1 s( t − x ) dx − t1 ∫ t1  X  X1 s ( t − x ) dx − 1 t + 2 X 1  s ( t − 2t t1  t1  194) Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje napon valnog oblika prema slici. Odredite valni oblik struje i(t) u intervalu 0 < t ≤ t1 u intervalu t1 ≤ t < ∞ a) i( t ) = 0 ⋅ s( t ) + ∫ 0 t E s ( t − x ) dx t1 0 ≤ t ≤ t1 b) i( t ) = 0 ⋅ s( t ) + E ∫ t s( t − x )dx + ∫ Es( t − t ) dt t 0 1 t1 1 t1 t > t1 195) Na ulazu dvoprilaza djeluje impuls napona prema slici. 198) Kako primijeniti superpozicijske integrale ako mreža nije ''mrtva''? 20. iR + R 1 C ∫ i( x )dx = 1 t 0 d dt di 1 + i =0 dt C di 1 =− dt i RC i = Ke τ i( + 0) = K Ri = 1 1 i= =K R − t i( t ) = t 1 − RC e = s( t ) R t ds 1  1  − RC h( t ) = = − e dt R  RC  t 1 − RC h( t ) = − 2 e R C 197) Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se mreže mogle analizirati s pomoću superpozicijskih integrala? Svi pasivni elementi mreže moraju biti linearni. Odredite valni oblik napona na izlazu dvoprilaza u intervalu t1 ≤ t < ∞ . OSNOVNA SVOJSTVA LAPLACEOVE TRANSFORMACIJE Teorija mreža – Ispitna pitanja 50 . u s( t ) = 2 = u1 h( t ) = R t E − RC e t − R =e τ E u 2 (t ) = ∫ t1 0 u1 ( x ) h( t − x ) dx = E 1 ∫ t1 0 − 1 τ e − t −t1 τ dx ds 1 −t =− e τ dt τ t −  u 2 ( t ) = E 1 − e τ    −τt e   196) Odredite odziv struje serijskog RC kruga na jedinični impuls napona. vremenski nepromjenjivi i mreža mora biti mrtva. Svaku od mreža rješavamo zasebno.

samo izbor t=-0 kao donje granice definicijskog integrala omogućava da dobijemo rješenje. odziv 202) Prvi korak pri određivanju Laplaceove transformacije neke periodičke funkcije f(t)= f(t+T) jest da se uvede nova funkcija određivanja Laplaceove transformacije periodičke funkcije f(t) do kraja!  f ( t) 0 ≤ t ≤ T f1 ( t ) =  0 t> T L za koju vrijedi da je L [sin ωt ] = F ( s ) . Ako je zadana mreža loše definirana. 1 Provedite postupak L [ f (t )] = F1 ( s ) 1 − e − sT f (t ) = ∑ k =0 ∞ f 1 ( t − kT ) s( t − kT ) ⇒ [ f ( t )] = ∑ f ( s)e 1 − kTs − F1 ( s ) ∑e k =0 ∞ − kTs = F1 ( s ) 1 1 − e −Ts 203) Odredite Laplaceovu transformaciju pravokutnog napona prema slici. ne postoji diskontinuitet početnih uvjeta i svejedno je da li je donja granica t=-0 ili t=+0. F1 ( s ) = αT −0 ∫ Ee − sT dt = − L [u( t ) ] = 204) Odredite Laplaceovu transformaciju pilastog napona prema slici. x( − 0) = B A s sx ( s ) − x( − 0 ) + ax ( s ) = ( s + a ) x( s ) − B = A s A   1 x( s ) =  + B  s s +a A B x( s ) = + s( s + a ) ( s + a ) A A B x( s ) = a − a + s s +a s +a A A x ( t ) = s ( t ) − e −at s ( t ) + Be −at s ( t ) a a A x ( t ) = (1 − e −at ) s ( t ) + Be −at s ( t )  a  slob . Ako je mreža dobro definirana. dx ax = A . odziv    pris . dt x( − 0 ) = B i iskažite rješenje u obliku zbroja slobodnog dx ax = A dt .199) Koji su osnovni razlozi za primjenu Laplaceove transformacije u analizi mreža? Laplaceova transformacija omogućuje da se integro-diferencijalne jednadžbe mreže pretvore u algebarske jednadžbe. 201) Riješite diferencijalnu jednadžbu i prisilnog odziva. slučaju postavljenu zadaću nismo riješili budući da ne znamo i2(+0). dopušta u analizi razne vrste poticaja i omogućuje dobivanje potpunog odziva. U ovom Ako je t=+0. F1 ( s ) E 1 − e − sαT = 1 − e − sT s 1 − e − sT E −sT e s αt 0 =− E −sαT ( e − 1) = E (1 − e −sαT ) s s Teorija mreža – Ispitna pitanja 51 . dobivamo 2 − t Ako odaberemo t=-0. dobivamo i2 ( t ) = M E e L2 R1 t − τ . 200) U kojim je slučajevima nužno da donja granica definicijskog integrala Laplaceove transformacije bude t=-0? Ilustrirajte primjerom! i ( t ) = i2 ( + 0 ) e τ .

Što se sve može zaključiti o toj mreži samo na temelju zadanog izraza prije transformacije funkcije I(s) u vremensko područje? Teorem početne vrijednosti lim f ( t ) = lim s ⋅ F ( s ) t→0 s→∞ b b 1 b0 + 1 + 2 3 b s + b s + b2 s s s s 2 = b0 = ∞ lim s ⋅ F ( s ) = lim 0 2 1 = s→ ∞ s→ ∞ a 0 a1 a 2 a 0 s + a1 s + a 2 1 0 + 2 + 3 3 s s s s 3 2 i(0) = + ∞ skok struje Teorem konačne vrijednosti lim f ( t ) = lim s ⋅ F ( s ) t →∞ s→0 52 Teorija mreža – Ispitna pitanja . a njegova Laplaceova transformacija je jednaka 1 [ s( t ) − s ( t − ε ) ] ε −αs 1 1 1  1−e L [ u ( t ) ] → U ( s ) =  − e −αs  = ε s s εs  u( t ) = 206) Odredite i nacrtajte funkciju f(t) Laplaceova transformacija koje je F ( s ) = 1 (1 − e −s ) 2 . Čemu je jednaka Laplaceova transformacija impulsa ako ε  0? Kada ε →0 dobivamo jedinični impuls δ(t ) .F1 ( s ) = F1 ( s ) E 1 − e − sT E L [ u( t ) ] = = = − sT − sT 1− e sT 1 − e sT −0 ∫T e T E − sT dt = − E −sT ( e − 1) = E (1 − e −sT ) sT sT 205) Odredite Laplaceovu transformaciju impulsa jedinične površine prikazanog na slici. Svi koeficijenti su a 0 s 2 + a1 s + a 2 realni i pozitivni. s F ( s) = 1 − 2e − s + e −2 s 1 2e − s e −2 s = − + s s s s s f ( t ) = s( t ) − 2 s( t − 1) + s ( t − 2 ) −s (1 − e ) 2 = 207) Ako je L sin ω t = [ ] ω s +ω2 2 π  π  ˆ ˆ u1 = U sin ωt ⋅ s ( t ) + U sin ω t − s t −   ω  ω π ˆ − s  ωU  L [ u1 ( t ) ] = 2 1 + e ω   s + ω2    ˆ  U s i ωnt odredite Laplaceovu transformaciju funkcije u ( t ) =  0  0≤ t≤ π ≤ t< ∞ ω π ω . 208) Struja neke grane mreže dana je u frekvencijskom području I ( s ) = b0 s 2 + b1 s + b2 .

ANALIZA MREŽA S POMOĆU LAPLACEOVE TRANSFORMACIJE 210) Vrijede li KZ za napon i struju u frekvencijskom području? Posjeduju li pojmovi transformiranih napona i struja fizikalni smisao? Vrijede KZ jer je Laplaceova transformacija linearna. da su svi početni uvjeti (struja kroz L.  [ (ω − ω ) + j 2α ωU = ω U ]ˆ Laplaceova transformacija [ s + 2α s + ω ]U ( s ) = ω U ( s ) Fazorska transformacija 2 0 2 C 2 0 2 2 0 C 2 0 Ako stavimo s=jω .lim s ⋅ F ( s ) = lim s→0 s→0 b0 s 3 + b1 s 2 + b2 s 0 = =0 a 0 s 2 + a1 s + a 2 a2 i ( ∞) = 0 stabilnost mreže 209) Objasnite vezu između Laplaceove transformacije i fazorske transformacije. tj. U C ( s) = U ( − 0) 1 I C ( s) + C sC s U C ( s) 1 = = Z C ( s) I C ( s) sC b) prikaz kapaciteta u frekvencijskom području transformiranom admitancijom YC(s) I C ( s) = sC = YC ( s ) U C ( s) I C ( s ) = sCU C ( s ) − CU C ( − 0) 213) Objasnite moguće prikaze induktiviteta u frekvencijskom području. Ako su svi početni uvjeti u trenutku t=-0 jednaki nuli. ta dva izraza imaju isti oblik. a) prikaz kapaciteta u frekvencijskom području transformiranom impedancijom ZC(s) 211) Pod kojim se uvjetom svaki reaktivni element u frekvencijskom području ponaša kao otpor? 212) Objasnite moguće prikaze kapaciteta u frekvencijskom području. a) prikaz induktiviteta u frekvencijskom području transformiranom impedancijom ZL(s) U L ( s ) = sLI L ( s ) − Li L ( − 0 ) U L ( s) = sL = Z L ( s ) I L ( s) b) prikaz induktiviteta u frekvencijskom području transformiranom admitancijom YL(s) i ( − 0) 1 U L ( s) + L sL s I L ( s) 1 = = YL ( s ) U L ( s ) sL I L ( s) = 214) Može li se za bilo koji napon narinut na oba jednoprilaza pronaći razlika u valnom obliku struje? Obrazložite odgovor! Teorija mreža – Ispitna pitanja 53 . pravila Laplaceove transformacije identična su pravilima fazorske transformacije s tim da se varijabla s zamijeni sa jω . napon kroz C jednaki 0). Transformirani naponi i struje nemaju nikakav fizikalni smisao jer dimenzija transformiranog napona Uk(s)je Vs što je fizikalna veličina toka. 21. Svaki reaktivni element mreže u frekvencijskom području ponaša se kao otpore uz uvjet da je mreža 'mrtva'. dimenzija fizikalne veličine naboja. a dimenzija transformirane struje Ik(s) je As. tj.

Teorija mreža – Ispitna pitanja 54 . 215) S pomoću teorema o početnoj vrijednosti odredite početne vrijednosti struja i1(+0) i i2(+0) kroz otpore R1 i R2 nakon uklopa sklopke u trenutku t=0 i to za slučajeve: a) M2< L1 L2 b) M2= L1 L2 E = R1 I 1 ( s ) + sL1 I 1 ( s ) − sMI 2 ( s ) s 0 = sMI 1 ( s ) + sL 2 I 2 ( s ) + R 2 I 2 ( s ) lim sI 1 ( s ) = i( + 0) s→ ∞ s→ ∞ lim sI 2 ( s ) = i 2 ( + 0) a) b) E s sMI 1 ( s ) + ( R2 + sL 2 ) I 2 ( s ) = 0 sMI 2 ( s ) + ( R1 + sL1 ) I 1 ( s ) = i1 ( + 0 ) = 0 i 2 ( + 0 ) = 0 i1 ( + 0) = L2 L1 216) Odredite valni oblik struje induktiviteta L1 nakon što isklopi sklopka u trenutku t=0.u ( s ) + Li L ( − 0 ) = I L ( R + sL ) u( s ) − u C ( − 0) 1   = I C ( s ) R +  s sC   u( s ) + RCu C ( − 0) u ( s ) + R 2 Ci L ( − 0 ) R I L ( s) = = R(1 + sRC ) 1 + sRC 1 u( s) uC ( s) = I C ( s) = sC 1 + sRC Ri ( − 0 ) − u C ( − 0 ) u( s ) I a ( s) = +C C u C ( t ) = Ri L ( t ) 1 + sRC 1 + sRC I a ( s) = I L ( s) + I C ( s) I L ( s) = sCu ( s ) − Cu C ( − 0 ) 1 − sRC u( s ) RI L ( s ) = 1 + sRC Nema razlike u odzivu mreže. Što se događa ako je L1 L = 2 ? R1 R2 i1 ( − 0) = E R1 i2 ( − 0) = E R2 ( sL 1 + sL2 + R1 + R2 ) I s ( s ) = − L1 E E + L2 R1 R2  R R  E  L2 R1 2 − L1 R2 1   R2 R1  −αt e i( t ) =  ( L1 + L2 ) R1 R2 i1 ( t ) = E L1 + L2  L2 L1   R − R   1   2 L2 R1 − L1 R2 L2 R1 − L1 R 2 E ( L + L2 )( R1 + R2 ) R1 R2 I s ( s) = = 1 RR R1 + R2 + s( L1 + L2 ) s+ 1 2 L +L  1   2  α L1 L2 = R1 R2 ⇒ i( t ) = 0 217) Odredite valni oblik napona na kapacitetu C2 ako u trenutku t=0 sklopka preklopi iz položaja 1 u položaj 2.

Teorija mreža – Ispitna pitanja 55 . Broj čvorova ostaje isti uz minimalan broj jednadžbi. Broj petlji ostaje isti uz minimalan broj jednadžbi. 22. odziv ] = R( s ) .1 [U C 2 ( s ) ] = E 1 − e τ  C +C 1 2      218) Odredite valni oblik struje kroz otpor R2 nakon isklopa sklopke u trenutku t=0. τ = R( C1 + C 2 ) 1 1  C1 + C 2  s+ τs s +  τ  τ I ( s ) = I C1 ( s ) + I C 2 ( s ) 1 E 1 + = I C2 ( s) sC 1 s sC 2 C1 E + Es τ C1 + C 2 A B U C2 ( s) = = + 1 1 s  s+ s s +  τ τ  C2 E E U C2 ( s) = − 1 s C1 + C 2 s+ τ t −  C2 U C 2 ( t ) = L . a samim time i brže doći do rješenja.i1 ( − 0 ) = E R i2 ( − 0) = E R2 U C 2 ( s ) = I C1 ( s )  1 + sR( C1 + C 2 )  E = U C 2 ( s)  1 + sRC  s 1   RC1 E  1 + sR2 C1  E U C 2 ( s) =  +E = s  1 + sτ  1 1 + st  τs s +   τ C1 E E U C 2 ( s) = + . te je: H ( s) = L L [ prisil . [ poticaj ] E( s) U mreži koju karakterizira H(s) svi početni uvjeti jednaki su nuli i u mreži nema unutarnjih nezavisnih izvora. 220) Zašto je pri rješavanju neke mreže s pomoću metode jednadžbi napona čvorova ''zgodno'' sve početne uvjete prikazati kao strujne izvore? Transformirana mreža ponaša se kao otporna mreža i lakše ju je analizirati. a samim time i brže doći do rješenja. dok je funkcija mreže H(jω ) kompleksni broj koji pomnožen s fazorom poticaja daje fazor odziva. L [ i1 ( t ) ] = I 1 ( s ) di1 di +M 2 dt dt di 2 di1 0 = R2 i 2 + L2 +M dt dt E i1 ( − 0 ) = i2 ( − 0) = 0 R1 E = R1i1 + U S + L1 0 = R2 I 2 ( s ) + sL2 I 2 ( s ) + L2 I 2 ( − 0 ) + sMI 1 ( s ) − Mi1 ( − 0 )         i1 ( t ) = 0 ⇒ t ≥ +0 i 2 ( − 0 ) = 0 Mi1 ( − 0 ) 1 L2 1 s+ τ M E −τt i2 ( t ) = e L2 R1 I 2 ( s) = 0 0 0 = R2 I 2 ( s ) + sL2 I 2 ( s ) − Mi1 ( − 0 ) τ= L [ i2 ( t ) ] = I 2 ( s ) L2 R2 219) Zašto je pri rješavanju neke mreže s pomoću metode jednadžbi struja petlji ''zgodno'' sve početne uvjete prikazati kao naponske izvore? To je zgodno zbog toga što se tada bilo koja mreža sa reaktivnim elementima ponaša kao otporna mreža i lakše ju je analizirati. FUNKCIJE MREŽE 221) Pod kojim uvjetima vrijedi definicija funkcije mreže? Koja je osnovna razlika između definicije funkcije mreže u frekvencijskom s-području u odnosu na definiciju funkcije mreže u frekvencijskom ω području? Definicija funkcije mreže vrijedi za svaku linearnu nepromjenjivu mrežu u kojoj djeluje samo jedan nezavisni izvor.

prisilne frekvencije. i od valnog oblika u kojem se nalaze frekvencije koje ovise samo o funkciji mreže i zovu se prirodne frekvencije varijable mreže r(t). Neki broj s1 je prirodna frekvencija varijable mreže x(t) ako za neko početno stanje mreže slobodni odziv varijable x(t) sadržava član K1est. 224) Odredite prirodne frekvencije varijable mreže i2(t) ako je: ˆ a) poticaj oblika u1 = U sin ωt −αt b) poticaj oblika i1 = Ie di1 + R1i1 + R2 ( i1 − i2 ) dt di R2 ( i1 − i2 ) = L2 2 dt U 1 ( s ) = sL1 I 1 ( s ) + R1 I 1 ( s ) + R2 I 1 ( s ) − R2 I 2 ( s ) U 1 = L1 R2 I 1 ( s ) = R2 I 2 ( s ) + sL 2 I 2 ( s ) R + sL 2 I1 ( s ) = 2 I 2 ( s) R2 U 2 ( s) = I1 ( s) sR 2 L2 R 2 + sL 2 sR 2 L2 I1 ( s) R 2 + sL2 I 2 ( s) = sL2 I 2 ( s) = R2 I1 ( s) sL 2 + R 2 R2 R s+ 2 L2  R + sL2   I 2 ( s ) − R2 I 2 ( s ) U 1 ( s ) = ( sL1 + R1 + R2 )  2  R  2   2 R2U 1 ( s ) = [ sL1 R2 + R1 R 2 + R 2 + s 2 L1 L2 + sR1 L2 + sL2 R 2 − R 22 ] I 2 ( s ) I 2 ( s) R2 = 2 U 1 ( s ) [ s L1 L2 + s ( R1 L2 + L2 R 2 + L1 R 2 ) + R1 R2 ] I 2 ( s) = U1 ( s) R2 R R R  RR s2 + s 1 + 2 + 2  + 1 2  L1 L1 L2  L1 L2 I 2 ( s) = U 2 ( s) s+ R2 =0 L2 R2 L2 s=− 225) Pokažite na primjeru mreže sheme spoja prema slici da recipročna funkcija neke prijenosne funkcije mreže ne mora biti funkcija mreže. Teorija mreža – Ispitna pitanja 56 . R R1  1 1   s2 +  1 +  L R C s + 1 + R  LC = 0    2 2     ako je poticaj naponski izvor u1(t). Polovi definiraju valni oblik odziva.222) Koji je fizikalni smisao polova i nula funkcija mreže? Polovi funkcije mreže H(s) podskup su frekvencija iz skupa prirodnih frekvencija mreže. tzv. Nule definiraju iznose svakog dijela odziva. Odziv se sastoji od valnog oblika istih frekvencija. Prirodne frekvencije varijable i2(t) su korijeni karakteristične jednadžbe: 223) Što su to prirodne frekvencije varijable mreže r(t)? Ilustrirajte odgovor primjerima! Prirodne frekvencije varijable i2(t) ovise o tome djeluje li na prilazu 1 poticaj u obliku naponskog ili strujnog izvora.

A21 ( s ) = U 2 ( s) 1 = U 1 ( s ) LC 1 s2 + 1 1 s+ RC LC A12 ( s ) = U1 ( s) U 2 ( s) A21 ≠ 1 A12 226) Između zadanih racionalnih funkcija odredite one koje mogu biti ulazne funkcije mreže. . . Y2 ( s ) = s−3 s + 3s + 1 s2 + s + 1 Y4 ( s ) = s+2 2 ( ) (s) 227) Između zadanih racionalnih funkcija odredite one koje mogu biti prijenosne funkcije mreže. s2 + s − 1 Z 2 1( s ) = 2 s + 2s + 2 s 3 + 2s Y2 1 ( s ) = 4 s + 3s 2 ne – najviši stupanj polinoma P(s) veći je od stupnja polinoma Q(s) ne – svi koeficijenti polinoma Q(s) moraju biti pozitivni brojevi ne – pol mora biti jednostruk ako je njegov realni dio jednak 0. ( ± j jedini zadovoljava sve zadane uvjete. ( ) s 2 + 2s + 2 s3 + s + 1 3s + 2 Y3 ( s ) = 4 3 s + s + 2s 2 + s + 1 Z1 ( s) = . u1 = L di 1 + R1i1 + dt C ∫ i dt 3 1 i3 dt = R2 i 2 C i1 = i 2 + i3 ∫   R2 u 2 = i1   1 + jωR C   2    R2  U 2 ( s ) = I 1 ( s )  1 + sR C   2   1 ( I1 ( s) − I 2 ( s)) sC u1 ( s ) = sLI 1 ( s ) + R1 I 1 ( s ) + Z 21 ( s ) = 1 ( I 1 ( s ) − I 2 ( s ) ) = R2 I 2 ( s ) ⇒ I 1 ( s ) = (1 + sR 2 C ) I 2 ( s ) sC 1   u1 ( s ) =  sL + R1 + (1 + sR 2 C ) I 2 ( s ) sC   u1 ( s ) sC = [ s 2 LC + s 3 R 2 LC 2 + sR1C + s 2 R1 R2 C 2 + 1 + sR 2 C ] I 2 ( s ) − I 2 ( s ) 1 1   u1 ( s ) =  sL + s 2 R 2 LC + R1 + sR1 R2 C + + R2 − I 2 ( s ) sC sC   I ( s) 1 Y21 ( s ) = 2 = u1 ( s ) R  1 1   R1 s 2 + s 1 + + 1 + R2 C   R2 L  LC U 2 ( s) R2 = I1 ( s) 1 + sR 2 C Teorija mreža – Ispitna pitanja 57 . Z 1 s ne – u polinomu moraju postojati svi članovi od najvišeg ka najnižem osim ako nedostaju svi parni ili svi neparni Y2 s ne – svi koeficijenti P(s) i Q(s) moraju biti pozitivni ne – razlika stupnja polinoma u brojniku i nazivniku mora biti 1 Y3 Može biti jedino Y4(s) jer jedino ona zadovoljava sve postavljene zahtjeve i predstavlja ulaznu funkciju neke mreže. 3 dvostruk) 228) Odredite prijenosnu impedanciju Z21(s) i prijenosnu admitanciju mreže sheme spoja prema slici. s 3 + 2s A21 ( s ) = 2 s + s+1 1 α 2 1( s ) = 2 s − 2s + 2 A21 ( s ) α21 ( s ) Y21 ( s ) Z 21 ( s ) .

L. 233) Objasnite i pokažite na primjeru kako bez daljnje analize prepoznati da neki sklop s operacijskim pojačalom može raditi kao oscilator. SC R R ⇒ m = 0 n =1 R + sL R sRC = ⇒ m =1 n =1 2. Odredite periodički odziv jednoprilaza na t poticaj x( t ) = A cos ω . 1 sC 1 +R sC sL 5. ali ne i nužan uvjet stabilnosti mreža. m = n i imamo 6 mogućih kombinacija: 1 . S odziv te mreže na poticaj [ prisil . STABILNOST 232) Dokažite da je pasivnost mreža dovoljan. 1 sRC + 1 R+ sC 1 1 sC = 3.229) Dokažite da je za prijenosnu funkciju mreže A21(s) najviši mogući stupanj polinoma brojnika P(s) jednak stupnju polinoma nazivnika Q(s). Teorija mreža – Ispitna pitanja 58 . Z 1 ( s ). Ako su Z1 i Z2 istoga tipa. Sve pasivne mreže. = 1 ⇒ m = 0 n =1 1 + sCR sL 1 sL + sC = sL s 2 LC = 2 ⇒ s 2 LC + 1 s LC + 1 sC m =1 n =1 −αt 230) Prisilni odziv jednoprilaza na jedinični skok je y1 ( t ) = e . ⇒ m=0 n=2 1 1 + s 2 CL + sL sC 1. 4. Z 2 ( s ). SL . M parametrima su stabilne. Odredite prisilni A (t ) . mreže karakterizirane R. C. odziv ] = L [ poticaj ] 1 s + α = s → funkcija mreže s s +α Ae −αt cos ωt L [ x( t ) ] = L [ Ae −αt L [ y ( t ) ] = L [ Be −αt cos ( ωt + ϕ ) ] = L [ Be −αt ( cos ϕ cos ωt − sin ϕ sin ωt ) ] B ω  cos ϕ − sin ϕ A ω +α    A 1 1 L [ y ' ( t ) ] = Y ' ( s ) = H ' ( s ) = B cos ϕ − Bω sin ϕ ( s + α )α s s H ( s) = Be −αt cos ( ωt + ϕ ) s +α cos ωt ] = A ( s + α) 2 + ω2 ω 1  1 ω Y ' ( s ) = B cos ϕ − sin ϕ  − B sin ϕ α s +α  s α ω   ω Y ' ( t ) = B cos ϕ − sin ϕ  + B sin ϕ ⋅ e −αt α   α 23. H ( s) = L t 231) Prisilni odziv mreže na koju je narinut poticaj Ae −αt cos ωt je Be −αt cos (ω +ϕ) . ⇒ m =1 n =1 sL + R 6. Postoje mreže u kojima ovaj uvjet nije zadovoljen. tj. To su mreže sa zavisnim izvorima i mreže s povratnom vezom.

Na nenulte početne uvjete uvijek U C ( − 0) = U 0 . t Teorija mreža – Ispitna pitanja 59 . 235) Objasnite pojam stabilnosti slobodnog odziva na primjeru mreže prema slici. Znatno je češće poznata amplitudna ili fazna karakteristika funkcije H(jω ) i to približno ili na osnovi mjerenja. sL I( s ) − L I0 + R I( s ) + I ( s) = 2 U 1 I ( s) + 0 = 0 sC s 2α = R L sL I0 − U 0 L( s + 2α s + 2ω 02 ) ω 02 = 1 LC R ≥ 0 (R i L su pasivni) L s 2 + 2α s + ω 02 = 0 ⇒ s1. Ako to ne vrijedi. da za svaki odziv r(t) za koji ε δ Odziv mreže r(t) definiran u intervalu [t. odziv mreže je lokalno nestabilan. tj. Q3 ( s ) = s 4 + 8s 2 + 1 6 da svi realni b0 =1 0 1 0 0 0 8 0 1 b2 = 8 0 16 0 8 0 0 0 16 b4 =16 =0 Hurwitzov nije ispunjen uvjet da m ora biti > 0 238) Koji su osnovni nedostaci Hurwitzovog testa stabilnosti? Hurwitzov test pretpostavlja da je poznat transformat impulsnog odziva H(s).Sklopovi s pozitivnom povratnom vezom mogu raditi kao oscilatori 234) Objasnite pojam stabilnosti impulsnog odziva na primjerima mreža prema slici. i( − 0) = I 0 . Ovo često nije slučaj. 239) Objasnite pojam lokalne stabilnosti mreže. 2 = − α ± α 2 − ω 02 Sustav će biti stabilan ako je α ≥0. 236) Objasnite pojam stabilnosti prisilnog odziva na primjeru mreže prema slici. Q1 ( s ) = s 2 + 5s + 6 b0 = 1 5 1 0 6 b1 = 5 = 30 > 0 polinom b2 = 6 Q2 ( s ) = s 2 + s − 6 nije ispunjen uvjet budu pozitivni brojevi.∞> lokalno je stabilan ako ∀ > 0 ∃ > 0 tako vrijedi da je r (t ) − r (t ) < ε r ( t0 ) − r ( t 0 ) < δ zadovoljava uvjet ∀ > t 0 . ˆ ωI 1 1   = U S  sC + +  2 s +ω R sL   2 2α = 1 RC ω02 = 1 LC 237) Odredite koji je od zadanih polinoma Hurwitzov polinom.

susi) su potencijalno nestabilne mreže. suni. Teorija mreža – Ispitna pitanja 60 .240) Kako bi u vremenskom području izgledao valni oblik neke varijable stanja sustava koja je lokalno nestabilna a globalno stabilna? Lokalna nestabilnost uz globalnu stabilnost osnovna je značajka mreža s kaotičnim ponašanjem. Primijenivši metodu Ljapunova pokažite da sustav filtar-uređaj može postati nestabilan! p = konst = ui ui = k u= R= k i du di = I 0U 0 d k  −k −2   = k ( −1)i = 2 dt  i  i ≤0 I 0U 0 Sve mreže koje sadrže operacijsko pojačalo ili zavisni izvor (nuni. 241) U kojim je primjenama korisna stabilnost neke električne mreže. nusi. a u kojim primjenama nestabilnost? Ilustrirajte odgovor primjerima! Stabilnostanalogni sklopovinapajanje Nestabilnostvremenski sklopovioscilatori 242) Uređaj konstantne snage napaja se preko niskopropusnog LC filtra iz istosmjernog naponskog izvora. Realni oblik varijable stanja lokalno nestabilne a globalno stabilne mreže u vremenskom području bio bi kaotičan.

u Uravnotežena mreža je jednoharmonijska višefazna mreža čija je trenutna snaga u ustaljenom ∑e ( t )i ( t ) = konst . Nulište dobivamo tako da višefaznu mrežu opteretimo m-krakom zvijezdom jednakih otpora R. Mogu li se u općem slučaju odrediti efektivne vrijednosti faznih struja? Teorija mreža – Ispitna pitanja 61 . Odredite efektivne vrijednosti svih međusobnih napona. vrijedi da je snagu koja se ne mijenja dvofazna trožilna mreža. fazni se napon definira uz pomoć nulišta. Kod nesimetričnih mreža pojam faze koristi se samo kao oznaka broja poticaja istih perioda djelujućih na trošilo. ˆ − e 2 = e 4 = E cos ωt identična je nesimetričnoj trofaznoj mreži sheme spoja slike b) budući da ih opisuju iste jednadžbe mreže. 244) Kako je definiran fazni napon m-žilne mreže? Koje je osnovno svojstvo nulišta? Zajednička točka svih izvora naziva se zvjezdište. 245) S pomoću geometrijskih argumenata pokažite da su u svakoj simetričnoj višefaznoj mreži potencijali zvjezdišta i nulišta jednaki. Napon između k-tog priključka izvora i zvjezdišta naziva se fazni napon k-te faze. Nulište dobivamo tako da n-terokutu raspolovimo stranice i taj postupak ponavljamo dok se n-terokut ne stegne u jednu točku. OPĆA SVOJSTVA VIŠEFAZNIH MREŽA 243) Objasnite relativnost pojma faze sa stajališta teorije mreža. Potencijal zvjezdišta = potencijal nulišta ako je Za trofaznu mrežu ∑e k =1 m k =0. k k k =1 m Korisna je ako želimo izračunati uravnotežene mreže. koji se promatrana simetrična mreža može rastaviti. Ukoliko je težište isto što i nulište. zaključujemo da su potencijali zvjezdišta i nulišta jednaki. 1 m U lk k=2 m=4 m l =1 1 U 2 = (U 12 + U 32 + U 42 ) 4 Uk = ∑ 248) U četverofaznoj simetričnoj mreži poznata je efektivna vrijednost napona jedne faze. vremenu. VIŠEFAZNE MREŽE 24. u12 = u 23 = u 34 = u 41 = 2u u13 = u 24 = 2u 249) Poznate su efektivne vrijednosti linijskih (međufaznih) struja trofazne mreže. Postoje i nesimetrične 247) Odredite napon faze 2 u četverofaznoj mreži ako su poznate trenutne vrijednosti svih međufaznih (linijskih) napona. Za trofazni sustav nulište je težište trokuta linijskih napona. Sa stajališta teorije mreža simetrična četverofazna mreža sheme spoja prema slici a) valnih napona ˆ e1 = −e3 = E sin ωt Faza je jedan od m strukturno identičnih dijelova mreže u . Ovako dobiveno zvjezdište naziva se nulište. Temeljno svojstvo nulišta je ∑u k =1 m k =0. a težište je isto što i zvjezdište. 246) Koje je osnovno svojstvo uravnotežene mreže i u kojim je primjenama to važno? Postoje li i uravnotežene nesimetrične mreže? stanju konstantna. npr. Ako zvjezdište nije dostupno ili je izvor spojen u m-trokut. tj. a u jednoharmonijskoj mreži m-krakom zvijezdom elemenata mreže jednakih impedancija u svakoj fazi. Ta točka je nulište sustava. Pojam faze vezan je uz stvarne mreže. a ne uz modele.SKUPINA 3 VII.

Teorija mreža – Ispitna pitanja 62 . I2 i I3 te efektivne vrijednosti međufaznih napona U23 i U13.    I 1 = I 12 − I 31    I 2 = I 23 − I 12    I 3 = I 31 − I 23 250) Za trofazni sustav prikazan fazorima vrijedi da se nulište nalazi u težištu trokuta međufaznih (linijskih) napona. Osjenčana polovica trokuta čini trokut čija je hipotenuza fazni napon Uf. a) Vrijedi li to općenito i za trenutne vrijednosti linijskih napona? b) Vrijedi li to općenito i za efektivne vrijednosti linijskih napona? a) vrijedi. Zato što trofazni frekvencije uvijek sustav. jedna kateta je polovina linijskog napona Ul/2. a kut među njima je 30°. Odredite efektivne vrijednost međufaznog (linijskog) napona U12 ako su poznate efektivne vrijednosti struja trošila I1. a) Što se događa s intenzitetom svjetla pojedinih žarulja ako pregori osigurač u fazi 1? Kolike su efektivne vrijednosti napona na pojedinim žaruljama? B gori normalno U B = U 23 = U A i C ne svijetle kao prije U A = UC = U 23 U = 2 2 a) Koju efektivnu vrijednost napona pokazuje voltmetar V ako se uz ispravne osigurače žarulje prespoje kako je to prikazano na slici? u ef = 2 3 U V → U V = u ef 3 2 3 ul 3 3 = ul = U 2 3 2 2 u l = 3u ef UV = 252) Efektivna vrijednost međufaznog (linijskog) napona trofaznog sustava uvijek je manja od 3 -struke efektivne vrijednosti faznog napona ako u faznom naponu postoje viši harmonijski članovi reda 3 k. 3 … Zašto? Ul U 3 cos 30  = 2 = ⇒ l = 3 ⇒ U l = 3U f Uf 2 Uf 2π  ˆ  ˆ u 2 = U 22 sin ωt +  + U 23 sin 3ωt 3   2π  ˆ  ˆ u 3 = U 32 sin ωt +  + U 33 sin 3ωt 3   Linijski naponi su međusobno pomaknuti u fazi za 120°. uk = 1 m ∑ u ik m i =1 b) ne vrijedi jer KZN ne vrijedi za efektivne vrijednosti 251) Na simetričnu trofaznu mrežu efektivne vrijednosti međufaznog (linijskog) napona U priključene su tri žarulje iste snage. k=1. U općem slučaju ne mogu. sustavi trostruke tvore jednofazni 253) Trofazni jednoharmonijski nesimetrični naponski izvor napaja simetrično trošilo impedancije Z(jω ).Mogu samo ako je mreža simetrična. 2.

a struja faze 1 dana je izrazom i1 = I sin ωt + kI sin 3ωt + 30  . Za trofazne nesimetrični skup  Ak ( k =1. 259) Što treba znati da bi se nesimetrična višefazna mreža mogla rješavati bilo kojom standardnom metodom analize? Treba znati nadomjesnu shemu spoja te mreže. tj. m može se prikazati kao zbroj od m kompleksnih brojeva (fazora)  B kv . 2. Zbog toga je zgodno upotrijebiti metodu analize s pomoću simetričnih komponenata.2.3 25. k=1.3) možemo prikazati kao:        A1 = B11 + B12 + B13 = B1 + B2 + B3      −j A2 = B21 + B 22 + B 23 = B1 e      A3 = B31 + B32 + B33 = B1 e 2π 3 2π 1⋅1 3  −j + B2 e  + B2 e 2π 1⋅2 3 + 2π −j 2⋅1 3 2π −j 2⋅2 3  + B3 e Fizikalni smisao simetričnih komponenti trofaznog sustava je 2π rastavljanje nesimetričnog sustava u 3  − j 1⋅3 B3 e 3 simetrična sustava: dva trofazna (inverzni i direktni) i jedan 2π −j 2⋅3 jednofazni (nulti). SIMETRIČNE KOMPONENTE VIŠEFAZNIH MREŽA 255) Objasnite postupak određivanja simetričnih komponenata m-fazne mreže. Koji je fizikalni smisao simetričnih komponenata trofaznog sustava?  Svaki od m po volji zadanih kompleksnih brojeva (fazora) Ak . …. …. Teorija mreža – Ispitna pitanja 63 . k=1.2 2 2 3(U 12 + U 22 + U 32 ) = U 12 + U 23 + U 31 2 2 2 3 Z ( I 12 + I 22 + I 32 ) = U 12 + U 23 + U 31 U 12 = 3 Z ∑ I − (U 3 2 k k =1 2 23 2 + U 31 ) 254) Odredite efektivne vrijednosti struja faza i neutralnog vodiča ako je simetrični trofazni sustav napona ˆ ˆ opterećen simetričnim trošilima A i B. m. To su takve mreže u kojima je: Z 12 = Z 23 = Z 31 = Z M Z 21 = Z 13 = Z 32 = Z m Z 11 = Z 22 = Z 33 = Z (primjer za trofaznu) 258) Zašto je pri analizi nesimetričnih trofaznih mreža zgodno uvesti metodu analize s pomoću simetričnih komponenata? Pojednostavljuje se proračun. 2. 3. kao mreže. Mjerenjima se na rotacionim strojevima mogu odrediti samo direktne. osnovna svojstva Steinmetzovog operatora a=e j = cos 2π 2π 1 3 + j sin =− + j 3 3 2 2 a3 = 1 a −1 = a 2 a −2 = a a2 = e j 4π 3 a2 + a + 1 = 0 257) Što su to ciklički simetrične mreže? Ilustrirajte odgovor primjerom! Primjer ciklički simetrične mreže je sinkroni generator.2. 3. ( ) 2 ˆ 1+ k . Im = I 2 3 ˆ I 0 = kI 2 m = 1. 3 256) Navedite osnovna svojstva Steinmetzovog operatora.   Ak = ∑ Bkv v =1 m gdje je fazora   − j ( k −1) v Bkv = Bv e m 2π . inverzne i nulte (istofazne) impedancije.

 U 1 = 2 +1 + j = 3 + j  U 2 = 2a 2 + a + j  1 3   −1 + j 3 + j U 2 = 2 − + j  2 2  2 2   1 3 3 1 3  U 2 = 2 − j − − + j +j 4  2 2 4 2  3 j 3 −2 j 3 +2 j  U2 = − + 2 2 3 − 3 +2  U2 = − + j 2 2 2 1 a a2 su  1 U d   U  1   i   1 U 0    referentni fazori simetričnih komponenata    U1. Pokažite da struje faze tvore inverzni sustav. U 3 = − + j 3 1 1 2    U1 = 1 U 2 = −1 − j 3 = 2a U 3 = −1 + j 3 = 2a 2    3U d = U 1 + aU 2 + a U 3 3U d = 1 + a 2a 2 + a 2 2a 2 = 5    3U = U + a 2U + aU 3U = 1 + a 2 2a 2 + a 2a = 1 + 2a 4 + 2a 2 = −1 i 1 2 3 i    3U 0 = U 1 + U 2 + U 3 3U 0 = 1 + 2a 2 + 2a = −1 U0 = − 1 3 Ud = 5 3 Ui = − 1 3 262) Veza između nesimetričnih trofaznih napona i simetričnih komponenata dana je izrazom  U 1   1    2 U 2  = a  U 3   a    Odredite napone faza    U d = 2. U 0 = j . 1+ a + a2 = 0    1 + a = −a 2 → I 2 = Ia −2 = I 1 a 2 1 3 2 1 a 2 = a −1 = a 2  = −I − I = −( a + 1) I    I3 1 2 1 1   I 3 = a 2 I1    2 U − U = j X I 2 1 2  U  I 3 1  − U 2 = I 3 − j X    + I I + 0 = 2 3 U I = − I − I = ( − 1 + a) jX 1− a  I = U  j X  U I  = I = − a − a U  j X 1 − a 3 j X  I1 I1 ( − 1+ a) = ( − 1 + a) ( − 1 − a) 1 + a L 261) Veza između simetričnih komponenata i nesimetričnih trofaznih napona dana je izrazom  U d  1 a    1 2 U i  = 3 1 a  U 0  1 1     a 2  U 1     a  U 2   1  U 3       Odredite fazore direktnog. U 2 = − − j 3 .260) Na trošilo za koje vrijedi ω L=1/ω C narinut je direktni sustav napona. inverznog i nultog sustava ako je U 1 =1. inverzna i nulta impedancija izvora? Obrazložite odgovor. U i =1. Teorija mreža – Ispitna pitanja 64 . U 2 i U 3 ako  U 3 = 2a + a 2 + j 1 3 3  U 3 = −1 + j 3 + − j − +j 4 2 4 3 − j 3 +2 j 3 +2 j  U3 = − + 2 2 3  U3 = − + 2 3 +2 j 2 ( ) 263) Je li nužno nesimetričnu trofaznu mrežu riješiti metodom simetričnih komponenata ako se znaju direktna.

Teorija mreža – Ispitna pitanja 65 . prividna snaga se definira kao zbroj maksimalnih djelatnih snaga pojedinih faza. tj. Potpuna kompenzacija faktora snage ostvarena je kada je trošilo sastavljeno od zvijezde otpora jednakih otpornosti. G3=2G. Ona je manja od sistemske prividne snage jer se kod sistemske mreža promatra kao cjelina pa se prividna snaga definira kao maksimum zbroja maksimalnih djelatnih snaga pojedinih faza. G2 i G3. 266) Što je sistemska prividna snaga i pod kojim uvjetom je ostvarena potpuna kompenzacija faktora snage λ s? Sistemska prividna snaga je naziv za prividnu snagu u trofaznoj mreži koja se promatra kao jedinstvena cjelina i definira se kao maksimum zbroja maksimalnih djelatnih snaga pojedinih faza. a tada se može primijeniti bilo koja metoda analize. Tada prividna snaga postaje ona najveća djelatna snaga koja bi se na tom prilazu mogla postići uz dane efektivne vrijednosti napona i struje jednoprilaza. Prividna snaga je dogovorna veličina koja ima puni smisao ako se kao referentna točka odabere jedan od priključaka jednoprilaza. Zi i Z0 mogu na temelju izraza Z I = Z + aZ M + a 2 Z m Z0 = Z + ZM + Zm odrediti sve impedancije Zd. S PR = max S AR 267) Odredite aritmetičku i sistemsku prividnu snagu te djelatnu snagu simetrične trofazne mreže opterećene otporom R. Zi i Z0 nadomjesnom shemom spoja izvora. Nacrtajte fazorske dijagrame napona i struja trofaznih mreža i objasnite opravdanost uvođenja pojma sistemske prividne snage. Fazori struja dani su U  I1 = 3( G1 + G3 ) + j 3 ( G1 − G3 ) 2 U  [ − 3G1 − j ( G1 + 2G2 )] izrazima I 2 = 2 U  I3 = 3G3 + j 3 ( G3 + 2G 2 ) 2 [ ] [ ] Pretpostavite da je G1=G2=G .Z d = Z + a 2 Z M + aZ m Ne. 26. 265) Što je aritmetička prividna snaga i zašto je ona uvijek manja od sistemske prividne snage? S AR = ∑max ( P ) k k =1 3 i naziva se aritmetičkom prividnom snagom. Budući da se trofazna mreža promatra kao zbroj triju jednofaznih mreža. ENERGETSKI ODNOSI – PRIVIDNA I TRENUTNA SNAGA 264) Zašto je u višefaznom sustavu važno dogovoriti referentnu točku s obzirom na koju je definirana trenutna snaga? Da bi se pokušala očuvati fizikalna smislenost prividne snage dogovorena je referentna točka s obzirom na koju je definirana trenutna snaga. 3U R 3U 2 P = RI 12 = R I1 = I 2 = I3 = 0 3U U2 =2 3 R R 3U 2 U4 S S2 = (U 12 + U 22 + U 32 )( I 12 + I 22 + I 32 ) = 3U 2 2 2 = 18 2 R R S AR = U 1 I 1 + U 2 I 2 + U 3 I 3 = 2U 268) Trofazna mreža direktnog sustava opterećena je trima vodljivosti G1. budući da se znajući Zd.

i qk = i k − i pk i p1 = i1 iq1 = 0 kompenzacija bez reaktivnih elemenata  trenutna kompenzacija nije moguća. promjena struje jednoprilaza na optimalnu vrijednost nije moguća u istom trenutku. Teorija mreža – Ispitna pitanja 66 .269) Zašto nije moguća trenutna kompenzacija nedjelatnih komponenata sistemske prividne snage? Zbog toga što je to integralna veličina kod koje vrijednosti saznajemo tek nakon isteka periode rada. U jednofaznim mrežama k=1 te prema izrazu 270) Zašto nije moguća trenutna kompenzacija u jednofaznim mrežama? i pk = 1 λuk = 2 p( t ) 2 k ∑ u (t) k =1 3 u k ( t ) . Mijenja li se opterećenje unutar periode.

Teorija mreža – Ispitna pitanja 67 . uC2(t). 272) Odredite struju kroz kapacitet C maksimalno pojednostavivši zadanu mrežu. TEOREM ZAMJENE TEOREMI MREŽA 271) Nacrtajte nadomjesnu shemu spoja zadane mreže. u = RiR + u C 2 i = i R + iC R1C1 iR = i ⋅ C du C dt  U C1 ( − 0) = U ( 0) = 0 u(t ) = 1 T ∫e 0 t t −x − τ [ Ri ( x ) +U ( x )]dx C2 du C + u = R1i + u C 2 dt 28. u C = Au + u = u (1 + A) iC = C du C d du = C ( u (1 + A) ) = (1 + A) C dt dt dt 273) Odredite valni oblik napona izvora nakon uklopa sklopke u trenutku t=0 ako je od trenutka t=0 poznat valni oblik napona na kapacitetu C2.VIII. Na kapacitetu narinut je napon u(1+A) tako da strujni izvor ne određuje struju kapaciteta te ga možemo odspojiti. TEOREM SUPERPOZICIJE 274) Odredite valni oblik napona na induktivitetu L2 u ustaljenom stanju primijenivši Millmanov teorem. 27. RL grana je spojena paralelno naponu u(t) te je struja te grane zadana. RL grana otpada budući da je spojena paralelno izvoru Usinω t.

pa je uvjet recipročnosti zadovoljen. a sa y 2 t odziv koji se pojavljuje na prilazu 2 u prvom pokusu. ne smije biti međudjelovanja između odziva nastalih kao rezultat različitih poticaja. u1 = L di di = −L 2 dt dt u2 = L di2 di = −L dt dt Ako je u1 = u 2 . i svaki nelinearni otpor neparne simetrične 279) Objasnite na jednom primjeru temeljni uvjet za izbor para pokusa kojima se dokazuje eventualna recipročnost neke mreže. Za k-tu granu u kojoj se nalazi linearni vremenski nepromjenjivi induktivitet ili kapacitet vrijedit će da je: U k ( s ) I k ( s ) = U k ( s ) I k ( s ) . TEOREM RECIPROČNOSTI 277) Dokažite da je linearni vremenski nepromjenjivi induktivitet recipročni element mreže. t t Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi i za snage vrijedio teorem superpozicije? PR = i12 R = 2 I 12 sin 2 ωt ⋅ R PR = i 22 R = 2 I 22 sin 2 ( ωt + ϕ ) R PRuk = 2 R( I 12 sin 2 ωt + I 22 sin 2 ( ωt + ϕ ) ) Ne može se riješiti jer da bi za snage vrijedio teorem superpozicije. 29. Teorem recipročnosti se može iskazati na ovaj način: Mreža M je recipročna ako zbog proizlazi da je x1 t = x 2 t () () () Teorija mreža – Ispitna pitanja 68 . Označimo sa x 1 t poticaj koji djeluje () na prilazu 2 a sa y1 t odziv koji se pojavljuje na prilazu 1 u drugom pokusu. Označimo sa x 2 t poticaj koji djeluje () () U dokazivanju da je neka mreža recipročna mreža su dva pokusa.. 278) Je li linearnost neke mreže nužan uvjet da bi ta mreža bila recipročna? Nije.. + U n jωL1 jωL2 jωL3 jωL 1 n jωL 1     ud = U 1 + U 2 + U 3 + .. na prilazu 1.jωC1U + jωC 2 AU L 2 ω 2 L2 ( C1U + C 2 AU L 2 )  U L2 = =− 1 1 − ω 2 L2 ( C1 + C 2 ) jω ( C 1 + C 2 ) + jωL2  ω2    U L 2 1 − + ω 2 L2 C 2 A = −ω 2 L2 C1U L2 ( C1 + C 2 )   ωL2 C1  ˆ U L2 = 2 U sin ωt ω L2 ( C1 + C 2 (1 − A) ) − 1 275) Dokažite da u mreži sheme spoja prema slici vrijedi da je u d = 1 n ∑u (t ) k k =1 n ud =  ∑U Y k k =1 n n k  U1 = ∑Y k =1 k 1 1 1 1    +U2 +U3 + . slijedi da je i 2 = i . + U n jωL ( ) 1 1 = 1 n n jωL  ∑U k =1 n n 276) Odredite snagu trošila R ako su strujni izvori zadani izrazima i1 = 2 I 1 sin ω i i 2 = 2 I 2 sin (ω +ϕ) . To je samo dovoljan uvjet jer je karakteristike recipročan element mreže. Ohmov zakon vrijedi u frekvencijskom području za linearne vremenski nepromjenjive induktivitete i kapacitete..

281) Zašto se na temelju dvaju pokusa prikazanih na slici ne može dokazati recipročnost linearnog dvonamotnog transformatora? Koje pokuse treba obaviti i zašto? 282) Recipročni dvoprilaz takve je sheme spoja da je pri narinutom skoku struje I1 na prilazu 1 struja kratkog −αt spoja na prilazu 2 jednaka i 2 = I 2 e . ona je prije provedbe mrtva. 30. Teorija mreža – Ispitna pitanja 69 . prvog i drugog pokusa bila 280) Dokažite da girator nije recipročni element mreže. u1 .y1 ( t ) = y 2 ( t ) . THÉVENIN – NORTONOV TEOREM 283) Pod kojim uvjetima vrijedi Thévenin – Nortonov teorem? Thévenin – Nortonov teorem vrijedi pod slijedećim uvjetima: a) da se promatrana mreža može prikazati spojem dvaju jednoprilaza b) da je jedan od prilaza linearan dok je drugi po volji c) da mreža ima jednoznačno rješenje d) da nema međudjelovanja između prilaza 284) Odredite elemente Théveninove nadomjesne mreže naponskog slijeda izvedenog s pomoću operacijskog pojačala konačnog pojačanja A i izlaznog otpora R. Odredite valni oblik napona na prilazu 1. i1 i i 2 poticaji u 2 i u1 odzivi u prvom pokusu dobivamo u 2 = −ri 1 u drugom pokusu dobivamo u1 = ri 2 uz i1 = i 2 dobivamo da je u1 = u 2 što dokazuje da girator nije recipročan element mreže. Na mrežu Mr djeluje samo jedan poticaj. ako se na prilaz 2 −βt narine napon valnog oblika u 2 = U 2 e . tj. E = uT + u d u T (1 + A) = AE − iR uT = A( E − u T ) − Ri ⇒ Au d − iR = u T A R E− i 1+ A 1+ A u d = E − uT u T = E T − RT i A E 1+ A R RT = 1+ A ET = 285) Odredite elemente Théveninove nadomjesne mreže s obzirom na prilaz 2.

Kako to da je GN G N U 2 ≠ RT I 2 ? Ekvivalencija vrijedi za mrežu N a ne za izvore. Ako se na prilaz 1 spoji otpor. 1 (U 1 + U 2 + U 3 ) 2 1 Théveninov otpor RT = ( R1 + R 2 + R3 ) 2 Théveninov napon UT = Teorija mreža – Ispitna pitanja 70 .u 2 = i1 ( R1 + R2 ) ⇒ i1 = u 0 = i1 R2 u 2 = − Au 0 + i1 R0 u 2 = −( AR 2 + R0 ) RT = uT u2 u T = −i1 ( R1 + R2 ) ⇒ i1 = − R1 + R2 R1 + R2 u T = Au 0 − R0 i 2 = Au1 − A u T = Au1 − A u R u T R2 − T 0 R1 + R2 R1 + R2 uT AR2 + R0 R2 + RT i1= Au1 − u T u0 R1 + R2 R1 + R2 uT = uT u2 + R0 i 2 u 0 = u T = R1 + R2 R1 + R2 u2 R1 + R2 = R0 i2 R0 + R1 + (1 + α ) R2 Au1 ( R1 + R2 ) R0 + R1 + (1 + A) R2 286) Valni oblik napona na prilazu neke L/VNP mreže je u1 = E . Odredite struju tog prilaza ako se paralelno otporu spoji i kapacitet C. RT = 1 . mreže prikazane na slici se ekvivalentne. ako za zadanu Nortonovu struju IN i Nortonovu vodljivost GN vrijedi da je ET = I N G N . 288) Odredite napon na otporniku R4. struja kroz −αt otpor će biti valnog oblika i E = Ie . u1 = u T = E ZT = u T ( s ) − RI R ( s ) α 1 = R0 − R + R0 = RT + I R ( s) s sC r 1 E E sC I ( s) = = = sZ ( s ) RT  1 1  1 s 2 + s + + R CT RT C  RC    T R     T  s+ 2α 2 ω0  1   1  − s1 e −sT −  − s 2 e −sT  E RC   RC  i( t ) =  R s 2 − s1 287) U skladu s Thévenin – Nortonovim teoremom.

Mora biti zadovoljen uvjet X = − X T ∂R ∂X R = RT . 292) Zašto je ''prijenos'' maksimalne snage tako važan u elektronici a nevažan u elektroenergetici? Zato jer je u elektroničkim sklopovima Thévenin – Nortonova impedancija uvijek zadana.U R 4 = iR 4 = R4 UT RT + R4 U R 4 = R4 U R4 1 ( R1 + R2 + R3 ) + R4 2 U1 + U 2 + U 3 = R4 R1 + R2 + R3 + 2 R4   2π   3  1 (U 1 + U 2 + U 3 ) 2 289) Odredite valni oblik struje induktiviteta L u periodičkom režimu rada ako su zadani naponi naponskih ˆ ˆ izvora u1 = U sin ωt . u 2 = U sin ωt − 290) Odredite maksimalnu snagu koja se može ''prenijeti'' trošilu ako se u mreži sheme spoja prema slici može mijenjati samo prijenosni omjer idealnog transformatora. Z 1 = R1 + jX 1 P = I 12 R2' = Z 2' = Z 2 = R 2 + jX 2 U2 R 2' ' ' ( R1 + R2 ) + ( X 1 + X 2 ) 1 Z 2 = R2' + jX 2' n2 ∂P ' = 0 ⇒ R12 + X 12 = Z 2 ∂Z 2 max prijenos 291) U nekoj jednoharmonijskoj mreži ''prijenos'' maksimalne snage postiže se ako je impedancija trošila jednaka konjugiranoj vrijednosti Théveninove impedancije. Koji uvjet pri tome mora biti zadovoljen? Što ako taj uvjet nije zadovoljen? Mora biti zadovoljen uvjet da se realni dio R i imaginarni dio X impedancije mogu mijenjati nezavisno. Ako taj uvjet nije zadovoljen tada za prijenos maksimalne snage mora vrijediti: ∂P ∂P = = 0 . dok u energetici to nije i traži se da njen R T bude što manji sa svrhom da se minimiziraju gubici izvora prijenosom kompleksne snage. Teorija mreža – Ispitna pitanja 71 . U elektronici je bitan stupanj iskorištenosti a u energetici je najvažniji prijenos velike snage. a ne iskoristivost.

za određivanje nam preostaju samo 3 parametra. Budući recipročnog dvoprilaza Y12=Y21. JEDNADŽBE DVOPRILAZA DVOPRILAZI 293) Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi dvoprilaz sheme spoja prema slici bio linearan i vremenski nepromjenjiv? Elementi mreže dvoprilaza moraju biti linearni vremenski nepromjenjivi. Transformator je idealan prijenosnog omjera n = u '1 . Dvoprilaz je simetričan ako se izmjenom ulaznih priključaka s izlaznim priključcima ne promijene naponi i struje vanjskih krugova.IX. Teorija mreža – Ispitna pitanja 72 . u1 = Z 11 I 1 + Z 12 I 2 u 2 = A12 I 2 + A21 I 1 295) Zašto za potpuni opis recipročnog dvoprilaza dostaje određivanje triju parametara? I 1 = Y11U 1 +Y12 U 2 Pretpostavimo da je dvoprilaz opisan strujnim jednadžbama I 2 = Y21U 1 +Y22 U 2 . U simetričnom dvoprilazu vrijede uvjeti Y11 =Y22 Y12 =Y21 . Y22. 31. Y12. Y21. U induktivitetu i kapacitetu ne smije biti prethodno uskladištena energija. 296) Objasnite pojam simetričnog dvoprilaza i navedite nekoliko primjera. 294) Nacrtajte nadomjesnu shemu dvoprilaza iskazanog s pomoću impedancijskih parametara. Za potpuni da je kod opis dvoprilaza potrebno je odrediti 4 parametra Y 11. 297) Odredite impedancijske parametre dvoprilaza. u2 u1 = nu 2 u1 = u '1 u2 u2 u1 = u '1 1 ( − i2 ) n u i1 = 2 ( − i 2 ) u '1 i1 = i2 = − u '1 i1 u2 Z 12 = Z 12 = u1 i2 u '1 u =− 2 u' i i1 − 1 1 u2 u2 i1 Z 21 u1 u '1 u1u 2 u2 u '1 = = ui ui − 22 − 22 u '1 u '1 u1 i2 Z 21 = Z 21 = − 298) Odredite z i y parametre uzdužne impedancije Z.

I 1 = Y11U 1 +Y12 U 2 I 2 = Y21U 1 +Y22 U 2 Y11 = Y12 = Y21 = Y22 = I1 U1 I1 U2 I2 U1 I2 U2 U 2 =0 U 1 = I 1 Z 11 + I 2 Z 12 U 2 = I 2 Z 12 + I 2 Z 22 I 1 = −I 2 Y11 = −Y21 Y12 = −Y22 Y11 = 1 Z U 1 =0 U 2 =0 1 Z 1 Y12 = − Z Y22 = Z Z 11 = ∞  Z 22 = ∞ Y21 = − U 1 =0 299) Odredite α parametre linearnog dvonamotnog transformatora kao i idealnog transformatora. U 1 = h11 I 1 + h12 U 2 I 2 = h21 I 1 + h22 U 2 h11 = h21 = U1 I1 I2 I1 U2 = 0 U2 = 0 = = I 1 R1 = R1 I1 h12 = h22 = U1 U2 I2 U2 I1 = 0 I1 = 0 = = αU 2 =α U2 I2 1 = I 2 R2 R2 βI 1 =β I1 301) Na slici je prikazana pojednostavljena nadomjesna shema MOSFET-a. U 1 = nU 2 a11 = n I1 = a12 1 (− I 2 ) n = a 21 = 0 1 n a11 = a 21 = U1 U2 I1 U2 U1 I2 I1 I2 I2 = 0 I2 = 0 U2 = 0 U2 = 0 a 22 = a12 = − a 22 = − 300) Na slici je prikazana pojednostavljena nadomjesna shema bipolarnog tranzistora. Odredite g. transformatora razliku između potpune ekvivalencije i Teorija mreža – Ispitna pitanja 73 . SVOJSTVA DVOPRILAZA 302) Objasnite na primjeru dvonamotnog ekvivalencije s obzirom na prilaze. Odredite h parametre.parametre. I 1 = g 11U 1 + g 12 I 2 U 2 = g 21U 1 + g 22 I 2 g11 = g12 = I1 I 1 = 1 = U 1 I 1 R1 R1 I1 I2 U1 = 0 = 1 I1 = βI1 β g 22 = g 21 = U2 I2 U2 U1 U1 = 0 I1 = 0 = I 2 R2 = R2 I2 R I 2 R 2 βI 1 R 2 = =β 2 I 1 R1 I 1 R1 R1 = 32.

Impedancije kapaciteta zanemarive su na frekvenciji ulaznog signala u1. 303) Zašto se u općem slučaju petljasta mreža ne može transformirati u ekvivalentnu zvjezdastu mrežu? Zato jer se zvjezdasta mreža od n elementa transformira u ekvivalentne mreže od n(n-1)/2 elementa pa je prilaz petljaste mreže u ekvivalentnu zvjezdastu moguć samo kad je n=n(n1)/2. tj. Teorija mreža – Ispitna pitanja 74 . Da te dvije mreže nisu potpuno ekvivalentne vidi se ako se narine napon između priključaka 1' i 2'. Impedancije kapaciteta zanemarive su na frekvenciji ulaznog signala u1.Za prvu sliku sve moguće kombinacije pokusa koje bi proveli na oba dvoprilaza dovele bi do istih vrijednosti napona i struje na svim priključcima dvoprilaza. tj. Za drugu sliku dvoprilazi su ekvivalentni s obzirom na prilaze. da struja na prilazu 2 ne ovisi o priključenoj impedanciji? (iskoristite admitancijske parametre dvoprilaza!) I 1 = Y11U 1 + Y12 U 2 I 2 = Y21U 1 −Y22 I 2 Z I2 = Y21 U1 1 + Y22 Z I 2 = Y21U 1 + Y22 U 2 U 2 = −I 2 Z Y22 = 0 306) Nacrtajte nadomjesnu shemu mreže prema slici za mali izmjenični signal ako su poznati h parametri bipolarnog tranzistora. (iskoristite impedancijske parametre dvoprilaza!) u1 = Z 11 I 1 + Z 12 I 2 u 2 = Z 21 I 1 + Z 22 I 2 u 2 = − ZI 2 Z ul = u1 i1 − ZI 2 = Z 21 I 1 + Z 22 I 2 I2 = − Z 21 I 1 Z + Z 22  Z I  u1 = Z 11 I 1 + Z 12  − 21 1   Z +Z  22   u1 Z Z = Z 11 − 21 12 = Z ul i1 Z + Z 22 305) Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da se dvoprilaz pri stalnom ulaznom naponu ponaša kao strujni izvor. Struja kroz sve priključke mora biti jednaka 0 što dobivano na osnovi mreže na slici 1b. kada je n=3. 304) Odredite ulaznu impedanciju dvoprilaza opterećenog impedancijom Z. dok se na 2b dobiva kratki spoj. U BE = h11 I B + h12 U CE I C = h21 I B + h22 U CE 307) Nacrtajte nadomjesnu shemu mreže prema slici za mali izmjenični signal ako su poznati y parametri MOSFET-a.

 U A  U B  UB  U  U 1  U 1A  =  A  . Nakon serijskog spoja dolazi do promjene sheme dvoprilaza B ( Z 1B i Z 2B su kratko spojeni). 313) Kako se provode testovi valjanosti serijskog spoja? Teorija mreža – Ispitna pitanja 75 . U serijskom spoju z parametri dvoprilaza se zbrajaju.  I1   I2  [ ][ ] U lančanom spoju dvaju dvoprilaza parametri tako dobivenog dvoprilaza određuju se množenjem matrica s a parametrima pojedinih dvoprilaza. Z 1A i Z 2A te Z 1B i Z 2B su kratko spojeni. 1 R  0 g 11 1g 21  g 12 1 g 22 0  R 1  311) Objasnite zašto serijski spoj dvaju dvoprilaza nije uvijek moguć.  2 A  =  1B  . Ponekad to nije moguće jer dolazi do promjene sheme dvoprilaza. tj.I '1 =Y11 U 1 +Y12 U 2 I ' 2 =Y21 U 1 +Y22 U 2 308) Odredite g parametre dvoprilaza ako su poznati g parametri dvoprilaza M.  2 B  =  2  I   1   I1   − I 2   I1  − I 2  − I 2  dobivamo da je U2 U 1  A B    = a ij a ij   . 309) Navedite osnovna svojstva lančanog spoja više dvoprilaza. 310) Pokažite da je lančani spoj prema slici recipročni dvoprilaz ako je dvoprilaz M recipročan. 312) Objasnite zašto paralelni spoj dvaju dvoprilaza nije uvijek moguć.

(prvi je serijski.Ako je up=uq=0 dvoprilazi A i B se mogu spojiti serijski. spojevi s idealnim transformatorom mogu se izbjeći ako se dvoprilazi spoje kao To su regularni spojevi. drugi je paralelni) Teorija mreža – Ispitna pitanja 76 . 314) Kako se provode testovi valjanosti paralelnog spoja? Ako je up=uq=0 dvoprilazi A i B se mogu spojiti paralelno bez promjene parametara pojedinih prilaza. 315) Što su to regularni spojevi dvoprilaza? Ako su sheme spojeva dvoprilaza poznate.

...energetski odnosi – prividna snaga.............................63 26..1 I.............................................73 Teorija mreža – Ispitna pitanja 77 .......................................................................................65 VIII.......................25 10.........................VIŠEPRILAZNI reaktivni ELEMENTI.....................................................................................13 7............................................................................................................................................energetski odnosi – prividna i trenutna snaga..............................6 5................................46 VI......analiza mreža s pomoću laplaceove transformacije.......................................................točne METODE analize višeharmonijskih mreža..........13 6..........................teorem recipročnosti.........dvoprilazi.......................................................................................................superpozicijski integrali..............................................nesinusoidalno ustaljeno stanje..............mreže drugog reda – potpuni odziv.......................................................................32 IV............................................................................................................21 III............................ENERGETSKI ODNOSI........3 2................72 32..........27 12.........................................................................................fazorska transformacija................................osnove topologije električnih mreža..........................69 IX..........................................................mreže drugog reda – slobodni odziv.............................................................................................................................................................................nelinearne izmjenične mreže...........................................................................................višeprilazni disipativni elementi (otpori)................67 27.45 17...................JEDNOPRILAZNI DISIPATIVNI ELEMENTI (OTPORI).......18 9.....................sinusoidalno ustaljeno stanje.67 29..............................4 4.......67 28....................................jednadžbe stanja..............................................ELEMENTI MREŽE.............................1 1............................................rezonancija i frekvencijski odziv...........................................................................................................45 18..............................55 23...................................................................................................................................prijelazno stanje.......jednadžbe mreže......funkcije mreže.............48 19.....................................................................skupina 1.................................................................39 16.....................................40 V........................................................................................................................68 30.............61 25.............................................................................30 skupina 2...............................9 II..........................................jednadžbe dvoprilaza.......................teoremi mreža...........................višefazne mreže.................................................32 14...........................................................32 13........................15 8..............................osnovna svojstva laplaceove transformacije....stabilnost...................................................................thÉvenin – nortonov teorem.......................................................72 31..............................................................................................................................25 11...........................61 24.............energetski odnosi – djelatna snaga............3 3.................................................48 20.................svojstva dvoprilaza.......mreže prvog reda................................................jednoprilazni reaktivni elementi......................................zakoni komutacije .............................................................teorem zamjene....opća svojstva višefaznih mreža..........................................................................teorem superpozicije....................50 21..................linearne vremenski nepromjenjive mreže...............................................................simetrične komponente višefaznih mreža...................................................................53 22.............................................................................37 15..........................................58 60 VII.....................................................................uvod...................