Srebren Dizdar POEZUA ENGLESKOG ROMANTIZMAProgovor Studija o periodu predromantizma i romantizma u engieskoj poeziji potela je nastajati u izuzetno teskim okol- sestima, u jesen 1994. godine u ratom opsjednutom Serajevu, kada je njen autor naprosto bio primoran da svo- =m malobrojnim studentima koji su, uprkos strahu od granata i snajpera koji su vrebali s brda na oSte¢enu zgradu evo Pravnog (gdje se jedno vrijeme odrzavala nastava), a onda i Filozofskog, fakulteta, dolazili na predavanja i bezbroj puta »isprkosili« smrti, ponudi nesto vise od suhoparnih podataka o piscima i vremenu u kojem su stvarali, te analize veli¢anstvenih pjesnitkih djela sa koji- ma su se mnogi od njih prvi put susreli u Zivotu. Postepeno se razasute misli potele da se uobli¢avaju u manje cjeline, onda su neumitnoséu Zelje da se pobijedi vrijeme i pros- sor u kojima su iznicale nove stranice i narastale u uvodna ogiavlja, pa u neki smisleni poredak. Taj je poredak nas- ®ojeo pratiti zadati program prouéavanja engleskog romantizma u onoj mjeri Koliko je to bilo moguée i prim- sezeno bez dostupne osnovne grade i pratece literature, ali, ‘Sstovremeno, tragati i za nekim promjenama u skladu sa @elekim naznakama iz rijetkih knjiga novijeg datuma koje ss, ponekad sasvim neoéekivano, stizale do Sarajeva. Iz ®g razloga je ova knjiga vjerovatno donekle i neujednace- n= jer je u mnogome ostala prikraéena za dodatnu drago- Senu informaciju, za strpljivo prekapanje po bibliotekama, Senjim i novim, kriti¢ki priredenim izdanjima, a posebno 22 Czsopise koji se decenijama sistematski bave proudava- jem engleskih romantiéara. Steuaciju je nesto poboljgao kraj rata i moguénost pristupa SSeemetu potkraj 1996. godine, ali se tek u tom ogromnom Seskzaju informacija, Koje uvijek odvode u nepoznate eredicle, osjetila sicusnost poduhvata naspram obilja u s=)em se uvijek nije bilo lahko ni snaci, a kamoli konsulti- ==25 one dijelove koji su smatrani relevantnim za daljnji tok Sstredivanja i pisanja. S druge strane, veé sama éinjenica da so engleskom romantizmu u Bosni i Hercegovini nije edwise pisalo ni u vremenima koja su u svakom pogledu See mirnija i stabilnija od ovih u posljednjoj deceniji 20.Srebren Dizdar POEZIJA ENGLESKOG ROMANTIZMA stolje¢a, ukazivala je i na potrebu da se pod krititko pro- matranje stavi i ono sto je bilo na raspolaganju, a Sto je ner- ijetko ranije bio jedini sekundarni izvor. Tu se, prije svega, misli na ve¢ odavno napisanu studiju prof. Dusana Puhala Istorija engleske knjizevnosti XVII. veka i romantizma u izdanju »Nauéne knjige« iz Beograda (II. izdanje, 1972.), ali ina neéto noviju, po pristupu premda ne uvijek i po rezul- tatima, knjigu grupe autora (Ivanka Kovaéeyié, Marija Stansfield-Popovié, Veselin Kosti¢é, Marija Serbedzija) Engleska knjizevnost II. (»Svjetlost« - OOUR zavod za udzbenike, Sarajevo, »Nolit, Izdavaéka radna organizaci- jaBeograd, 1983.). Neke ocjene u pomenutim djelima veé odavno nisu aktualne ne samo zbog toga Sto su izreéene u _ drugadijem kritiéko-teorijskom i izvjesnom ideologijskom ozradju, nego i zbog toga Sto se, »posljednjih godina dra- matiéno promijenilo shvatanje 'Romantiénog perioda’ u engleskoj knjiZevnosti«, kako su odluéno ustvrdili Anne K. Mellor i Richard E. Matlak u predgovoru svog izbora naz- vanog British Literature 1780-1830 (Harcourt, Brace College Publishers, New York, 1996., p. vii.). Sliéno bi se moglo ustvrditi i za ona kriti¢ka izdanja sa engleskog go- vornog podruéja koja su od kraja 1940-tih do pocetka 1970- ih godina uspostavila svojevrstan kanon u krititkom vred- novanju djela iz ovog knjizevnog perioda. I mnoge druge studije do kojih je autor mogao dod i u njima provjeravati kako sopstvene, tako i stavove drugih prouéavalaca Romantizma u engleskoj poeziji iznose sli¢no misljenje. Pri tome je doneKle bilo manje vazno da li se pojedini autori odnose prema ovom zna¢ajnom razdoblju engleske, pa i knjizevnosti u svjetskim okvirima, s pozicija tradicionalis- ti¢ke, feministiéke, marksisti¢ke, strukturalisti¢ke, dekon- struktivistitke kritike, tzv. Nove kritike (New Criticism), Novog historizma (New Historicism) ili, pak, sve prisutnijih studija u kojima u prvi plan izbijaju pitanja roda, Klase i rase (Gender, Class, Race) kao bitnog okvira za tumaéenje pojedinih pjesnika i njihovih djela. U tolikom Sarenilu kri- tickih skola i ponekad iskljucivih odbijanja vrijednosti drugima samo zbog toga Sto ne dijéle misljenje istrazivaéa iz suprotstavljenog nacina misljenja, nerijetko se zaboravi na samu poeziju i na njene izuzeine vrijednosti koje su odréale svjeZinu i poticu na razloznu analizu dyjestotinjak godina nakon sto su objavijena prva velika djela Koja nepobitno svrstavamo u najplodnije doba engleskog romantizma.