You are on page 1of 7

Marija Juki

Seminarski rad

Na prostoru izmeu Male Kapele i Like Pljeevice, smjestila su se


Plitvika jezera u stepeniastom nizu travertinskih pregrada izvorinog podruja rijeke Korane. Podrijetlo sedrenih pregrada objasnio je Ivo Pevalek: Plitvika jezera su zbog djelovanja sedrotvoraca biodinamiki sustav i samo je u progresivnom stanju tog biodinamikog sustava njihova budunost. Sabor Narodne Republike Hrvatske je 8.04.1949. Zakonom proglasio Plitvika jezera predjelom naroite prirodne ljepote, nacionalnim parkom, odredivi da podruje Nacionalnog parka obuhvaa one dijelove kotara Korenica, Otoac, Slunj i Ogulin oko Plitvikih jezera koji u umsko uzgojnom i turistikom pogledu sainjavaju jednu cjelinu. Nacionalni park se prostire na teritoriju od 19.462 ha, od ega na ume otpada 15.715 ha, vode 217 ha i travnjake sa seoskim prostorima 3.530 ha. Privatno je oko 3.000 ha, dok drutvenim zemljitem upravlja radna organizacija Nacionalni park Plitvice. Smjeten je na nadmorskoj visini od 408 do 1.280 metara. Zbog atraktivnosti fenomena prirode i povoljnog prometno-zemljopisnog poloaja, posljednjih godina prihvaa neto manje od milijun posjetitelja iz zemlje i svijeta

Godina osnivanja Povrina parka Broj posjetitelja Broj naselja Najvia kota Najnia kota Najvea dubina jezera Broj vedrih dana upanija Sjedite uprave

1949. 29.685,15 hektara 866.218 (2006. godine) 19 1279 mnm (Seliki vrh) 367 mnm (Koranski most) 47m (Kozjak) 55 Liko-senjska (90,7%) i Karlovaka (9,3%) HR-53231 PLITVIKA JEZERA

24.10.2011

Marija Juki

Seminarski rad

Na temelju dosadanjih saznanja, geoloku podlogu Plitvikih jezera ine stijene mezozijske starosti sastavljene od karbonatnih taloga biogenog porijekla, debljih od 4.000 metara. Oborinske vode pomou ugljine kiseline otapaju karbonate i stvaraju krki reljef s vrtaama, ponorima, spiljama i podzemnim tokovima vode. U krkom podzemlju sakupljene vode izbijaju na povrinu u vidu krkih vrela i manjih izvora, odakle teku potocima, napajajui jezerski sistem vodom obogaenom otopljenim karbonatima.

FLORA

Meu prvim znanstvenim istraivanjima polovinom 19. st. na podruju


Plitvikih jezera bila su istraivanja biljnog svijeta, to svakako govori o vrlo ranoj spoznaji bogatstva i vrijednosti flore Parka, te njenoj ulozi u izgradnji temeljnog fenomena. Detaljnija istraivanje flore niih biljaka Pevaleka 1924. i 1935., dokazala su da vodene alge i mahovine formativno sudjeluju u stvaranju sedre, te da su sedra i sedrotvorne biljke najvaniji faktor koji utjee na morfologiju Plitvikih jezera. Sustavna istraivanja flore viih biljaka koja su zapoela dosta kasno (egulja i Krga 1984.) potvrdila su da Park i u pogledu bogatstva i raznolikosti flore viih biljaka predstavlja svojevrstan fenomen. Na relativno maloj povrini Parka zabiljeeno je 1267 biljnih vrsta svrstanih u 112 porodica.

24.10.2011

Marija Juki

Seminarski rad

Velika raznolikost, prisustvo reliktnih, endeminih, rijetkih, Zakonom zatienih vrsta, od kojih se veliki broj nalazi u Crvenoj knjizi biljnih vrsta RH i na IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroenih biljnih vrsta, svrstava Park u floristiki izuzetno vrijedno podruje ne samo u Hrvatskoj nego u Europi i svijetu Geografski poloaj (60km zrane udaljenosti od mora) u zaleu Velebita, na granici kontinentalnog i maritimnog oborinskog reima, na nadmorskoj visini od 4181279 m, te geololka podloga koja se odraava u nizu krkih obiljeja omoguili su uzajamnim djelovanjem razvoj tako bogatog i raznolikog biljnog svijeta. Prostor Parka obiluje endeminim vrstama ueg i ireg rasprostranjenja (72 vrste). Posebnu vrijednost predstavljaju endemi koji su po prvi puta opisani na ovom prostoru: uskolisno zvonce(Edraianthus tenuifolius), abnjak kolovrc (Ranunculus scutatu), te livadni procjepak (Scilla litardierei) - vrsta obilno zastupljena u sastavu vlanih dolinskih livada u Parku.

FAUNA

Kad je rije o ivotinjskom svijetu Nacionalnog parka Plitvika jezera,


prva asocijacija je njegov zatitni znak medvjed. Meutim, bogatstvo faune ovog nacionalnog parka mnogo je vee i vrijednije od slavenjezina najatraktivnijeg predstavnika. Od najranijih razdoblja, kad je podruje Plitvikih jezera pobudilo interes znanstvenika, prisustvo mnogih ivotinjskih vrsta dokazano je i dokumentirano. Veina beskraljenjaka istraena je u okviru limnolokih istraivanja, i to po grupama zooplankon, makrozoobentos, mikrozoobentos, budui da su vodena stanita od primarnog znaaja na ovom podruju. esti stanovnici jezera su i dvije vrste rakova: rijeni i potoni rak. Kukci, koji su brojem vrsta meu najzastupljenijim u kopnenim stanitima, pobudili su dodatno zanimanje biologa istraivaa stanita livada i uma. Zasluenu pozornost dobila je skupina leptira iji se broj poznatih vrsta prema tekuim istraivanjima popeo do 321 od ega 76 vrsta danjih, a 245 vrsta nonih leptira. Pretpostavka je znanstvenika da ovaj broj ini samo 40-50% ukupne potencijalne faune Lepidoptera. Zatitom pojedinih stanita nastoje se ouvati uvjeti za neometan razvojni ciklus nekih od znaajnih vrsta, posebno plavaca i to iz roda Maculinea. Posebno istraena

24.10.2011

Marija Juki

Seminarski rad

skupina kukaca su tulari sa do sad registriranih 80 vrsta. Za neke skupine kraljenjaka, do danas provedenim istraivanjima bioraznolikosti, utvren je broj vrsta, dok su druge istraivane u okviru praenja stanja u okoliu, kao indikatori ili je prouavana ekologija neke posebno zanimljive i rijetke vrste. Plitvika jezera i njihovi pritoci uglavnom imaju glavna obiljeja tipinih pastrvskih visinskih voda. Ipak, potona pastrva jedan od prastanovnika ovih jezera, danas je znaajno potisnuta alohtonim populacijama klena i crvenperke. Osim navedenih, samo u jezeru Kozjak dokazano je prisutstvo jo najmanje 4 vrste riba. Vodozemci su sa oko dvanaest vrsta dosta brojna skupina kraljenjaka u Nacionalnom parku Plitvika jezera, dok su gmazovi zastupljeni relativno malim brojem vrsta. Duge zime i debeli snjeni pokriva smanjuju brojnost ove skupine kraljenjaka. Fauna ptica sa do sada zabiljeenih 157 vrsta je na treem mjestu po broju vrsta meu nacionalnim parkovima u Hrvatskoj. Posebno zanimljiva vrsta je vodenkos, inae rijetka ptica ovisna o stanitima istih vodotoka. U Nacionalnom parku Plitvika jezera uoeno je vie od 50 vrsta sisavaca: puhovi, rovke, voluharice, je, kuna zlatica, kuna bjelica, divlja svinja i dr. Najnovijim je istraivanjima utvreno 20 vrsta imia koji ive u raznim stanitima, rupama i peinama, zatim pod korom drvea, u dupljama itd. Posebno zanimanje esto je za populacije vukova, srna, jelena, divlje make, risa, vidre, i naravno smeeg medvjeda, s poetka prie, kao krune plitvikog ivotinjskog carstva.

JEZERA I SLAPOVI

svakog imenovanog jezera nai ete tablu s nazivom jezera, njegovom povrinom i dubinom. Sline oznake susrest ete i o drugim pojavama, kao to su narodni nazivi nekih slapova ili neke znaajne karakteristike fenomena prirode. Narod je imenovao 16 jezera koja emo ovdje kratko nabrojati, a legende o njima nai ete u literaturi. Kod toga nemojte zaboraviti priu o Crnoj kraljici koja je narodu ova jezera poklonila, a moda e Vam ostati u sjeanju i neko od 16 imenovanih jezera: Proansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Vir, Veliki i Mali Jovinovac (jezero), Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki burget i Kozjak a sustavu Gornjih jezera, iznad kojih su Plitviki hoteli, dok su Milanovac, Gavanovac, Kaluderovac i Novakovia brod u sustavu Donjih jezera. Gornja jezera napajaju Bijela i Crna rijeka, a na km od ua u Proansko jezero spajaju se u Maticu. U Proansko jezero uz jugozapadni zaljev Liman utjee i manji

Kraj

24.10.2011

Marija Juki

Seminarski rad

potok Suanj, dok cijelom zapadnom obalom nailaze manja vrelca s kraim tokovima. Sline pritoke utjeu u jezero Kozjak kao to su potok Matijaevac i Jasenovaki potok, a istoimene drage, dok potok Silicu u Kozjakoj drazi moemo smatrati bujicom. Znaajna pritoka Kozjaka na istoku je Rijeica u duboko usjeenoj i bujne ume sakrivenoj i razvedenoj dolini s brojnim sedrenim kaskadama i bistrim dolomitnim izvorima. Na kraju jezerskog sustava nailazimo na potok Plitvicu s pritokom Sartuk koji posjeduju kao i Crna i Bijela rijeka svojstva krkih izvora i vodotoka. Naputajui svoj kanjon preko plitvike visoravni, rui se potok Plitvica 78 m visokim slapom u donjojezerski kanjon i spajajui se s vodama Novakovi broda u Sastavke, raa rijeku Koranu. No isto tako, kako smo iznad Proanskog jezera utvrdili prisutnost izumrlih jezera, raaju se nova u Kanjonu Korane, od njezinog etvrtog slapa.

UME

Zahvaljujui vrlo ranim poecima organiziranog umarstva na podruju


koje danas obuhvaa Nacionalni park Plitvika jezera, kao i odredbama Zakona o umama koji je propisivao gospodarenje umama po naelima stroge potrajnosti prihoda, ume N.P. ostale su sauvane u prirodnom obliku . Vanost ume za ouvanje Plitvikih jezera znali su i autori prvog programa za ume (1883.g.), te su ve tada u teritorijalnoj podjeli umskih povrina, zonu uz jezera proglasili zatitnom zonom u kojoj su iskljuili sve gospodarske aktivnosti. Danas vie od 80% povrine Nacionalnog parka Plitvika jezera, pokriveno je umskim sastojinama prirodnog sastava koje spreavaju eroziju, i vrlo su vane za reim optjecanja vode, te dragocjeno stanite za raznoliku i bogatu faunu Parka, u prvom redu ume Nacionalnog parka pruaju utoite za sve tri Europske velike zvijeri (medvjed, vuk i ris).

24.10.2011

Marija Juki

Seminarski rad

Najzastupljenija umska zajednica na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera je gorska uma bukve (Lamium orvala- fagetum sylvatice Ht.38) koja se prostire od obala Plitvikih jezera do kojih 700 m/nm. Druga po zastupljenosti umska zajednica je dinarska uma bukve i jele (Abieti- fagetum dinaricum Treg. 75) koja se prostire u pojasu iznad 700 m/nm.U podruju ume bukve i jele nalaze se dvije znaajne umske zajednice reliktnog karaktera a to su: uma obinog i crnog bora s boinjakom ( Heleboro pinetum Ht.38), te uma smreke na dolomitu (Picetum dolomiticum Ht.58) Uz navedene umske zajednice, sa znatno manjim postotnim ueem ali ne manjom vanou pridolaze i druge zajednice od kojih je vano spomenuti:

uma crnog graba i aike ( Seslerio - Ostryetum Ht.38) uma crnog graba s crnjuom ( Erico Ostryetum Ht.38) uma kitnjaka i obinog graba ( Querco - Carpinetum Ht.38)

RADNO VRIJEME PARKA:


Zimsko razdoblje 9 16 sati Proljetno i jesensko razdoblje 8 18 sati Ljetno razdoblje 7 - 20 sati Ured za rezervacije radi od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati

UDALJENOST OD VEIH GRADOVA:


Plitvika jezera - Zagreb 140 km Plitvika jezera - Split 219 km (preko Knina) Plitvika jezera - Osijek 432 km Plitvika jezera - Rijeka 168 km (preko Senja)

MOGUE AKTIVNOSTI U PARKU:

pjeaenje, planinarenje, vonja elektrinim brodom i vlakom, fotografiranje, vonja biciklom, skijanje, veslanje. Najistaknutiji i najposjeeniji meu osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj - Plitvika jezera, je jedina prirodna, u drutvu kulturnih vrijednosti, u Hrvatskoj uvrtena u Popis svjetske batine (UNESCO) i to jo 1979. godine, meu prvima u svijetu. Prema IUCN-u, koji definira osam kategorija zatite prirodnih podruja, Plitvika jezera pripadaju drugoj kategoriji nacionalni park, koja oznaava zatieno podruje pod upravom, poglavito radi zatite ekosustava i rekreacije. Prve kartografske zapise Plitvikih jezera nalazimo jo na crteima iz 17.stoljea, a tekstualno se spominju u zapisima iz druge polovice 18.stoljea. Naziv Plitvice u literaturu prvi puta je unesen daleke 1777. godine. Ve devedesetih godina 19. stoljea javljaju se prve organizirane inicijative za proglaenje Plitvikih jezera zatienim podrujem. Tridesetih godina 20. stoljea akademik Ivo Pevalek prvi put znanstveno je obrazloio razloge 24.10.2011 6

Marija Juki

Seminarski rad

za zatitu Plitvikih jezera. Prouavajui rast mahovina i algi zakljuio je da je postanak i rast sedre, koja sudjeluje u izgradnji geomorfolokih oblika Plitvikih jezera, najvaniji i najosjetljiviji biogeni proces koji je sutina Plitvikih jezera. Ove znanstvene spoznaje i nastojanja akademika Ive Paveleka dovela su i do povijesnog datuma 8.travnja 1949. kada su Plitvika jezera proglaena prvim hrvatskim nacionalnim parkom. Jo i prije, a posebno nakon dobivanja slubenog statusa zatite, ovo je podruje bilo predmetom mnogih znanstvenih i strunih istraivanja. Tako je skupljeno mnogo spoznaja o prirodnim vrijednostima Nacionalnog parka Plitvika jezera, koje nisu samo sedrotvorni slapovi i svjetski poznatih esnaest kaskadnih jezera. Ovom prilikom upoznajemo itatelja sa bogatstvom geomorfolokih oblika, stanita uma i travnjaka, flore i faune, te kulturne batine i konano turistike ponude najveeg i najstarijeg hrvatskog nacionalnog Parka.

24.10.2011