You are on page 1of 195

 

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITIČKIH NAUKA Postdiplomski studij Diplomatija u savremenom svijetu 2008/2009

Jelenka Voćkić-Avdagić & Besim Spahić

ASPEKTI JAVNE I  MEDIJSKE DIPLOMACIJE 
Za internu upotrebu!

Sarajevo, maja 2009.

kao virtualna. imaju moć i da (iz taktičkih razloga) kreiraju negativne i pozitivne slike i o državama i o narodima. gdje se i slika o nekoj državi.Ova skripta je isključivo napravljena za potrebe studenata Postdiplomskog studija Diplomatije u savremenom svijetu na Fakultetu političkih nauka Sarajevo i sadrži krucijalne elemente današnje uloge masmedija u globalizirajućem svijetu. ima i moć“ jasno pokazuje da oni konji po definiciji Noama Chomskog vrše „Medijsku kontrolu“ (Media Control). Pojava novih digitalnih medija. kao i o svemu drugome. može da izazove još veću zbrku u „medijskom masakru stvarnosti“. sa internetom na čelu. Načelo „ko ima informaciju. njenom narodu i kontrolirano (proaktivno) i nekontrolirano (spontano i pasivno) stvara slika o državama. narodima. sve više postaje i jedina stvarnost globalizirajućeg svijeta. koja. Riječ autora 3 . zbivanjima u njoj i među njima.

.

SADRŽAJ  Javna diplomacija kao segment državnog marketinga 7 Informacijska revolucija 21 Nužnost ovladavanja komunikacijskim vještinama u kreiranju imidža BiH 33 Strukturalni elementi state/country imagea i state/country total design 39 Bosna i Hercegovina na raskršću budućnosti 45 Medijska diplomacija 57 Osnovi odnosa s javnostima 69 Odnosi s medijima 81 Osnovi javnog nastupa 97 Osnove lobiranja 111 Robni model međunarodnih odnosa 131 Elementi ličnog imidža diplomate 141 Pregovaranje i pregovaračke vještine 147 Umijeće javnog i medijskog nastupa 159 Test samoprocjene lične komunikabilnosti 173 Vježbanje lijepog (iz)govora 181 Literatura 187 5 .

.

način na koji vlasti i privatni pojedinci i grupe mogu direktno ili indirektno uticati ona javna mnjijenja i pozicije koja direktno utiču na vanjsko-politične odluke druge vlasti“. različite individualce. U dvije najčešće korištene definicije Signitzer i Coombs (1992: 138) vide javnu diplomaciju kao: „. –    „Javna diplomacija je javno naličje tradicionalne (tajne) diplomacije. 1999).“  (Ross&Leonard)    ONTOGENEZA DIPLOMACIJE I JAVNA DIPLOMACIJA  Diplomacija u svom višeslojnom značenju predstavlja formulaciju i implementaciju vanjske politike. 1997:255-262. 1988: 1). Ona je lubrikant vanjsko-politične mašinerije“ (Olson. Po njihovom mišljenju. grupe i institucije. možemo locirati i koncept javne diplomacije. Diplomatska djelatnost znači unapređenje nacionalnih interesa kroz praksu ubjeđivanja (Smith.. dizajn i realizaciju vanjske politike. 1988/89:3-5).. koju provode diplomate (Benk.Aspekti javne i medijske diplomacije 7   JAVNA DIPLOMACIJA  KAO SEGMENT  DRŽAVNOG MARKETINGA  –  Javna  diplomacija  je  sve  ono  što  sponatno  (per  se)  i  namjenski  (pro  se)  ide  kao  informacija/komunikacijski  sadržaj  o  dotičnoj  i  iz  dotične  džave  dostupan  domaćoj  i  vanjskoj javnosti. koji udružuju internacionalne i interkulturalne komunikacije i imaju uticaja na politične odnose među zemljama (Signitzer i Coombs. tehnike vanjske politike. Diplomacija se jednostavno može definirati kao primarna metoda kroz koju je vanjska politika realizirana i kao normalno sredstvo komunikacije u međunarodnim odnosima (Vukadinović. međunarodna pregovaranja i profesionalnu djelatnost. 1994:109). Slično ovome. na nove aktere i ciljne grupe. koordinirajući i osiguravajući specifične i široke interese (Barston. U reprezentaciji jednog od autora „(vanjska) politika je formulacija i usmjerenje. 1992:139). . sa 'zatvorene' sfere vlasti i diplomata. Uz ovakvo razumijevanje. Diplomacija je odgovorna za uspostavljanje i upravljanje odnosa između zemalja te između zemalja i drugih aktera kroz savjetovanje. npr. Nicolson. na različite probleme i aspekte svakodnevnog života. a diplomacija je komunikacija i realizacija. javna diplomacija proširuje polje tradicionalne diplomatske djelatnosti: sa sfere 'više politike'. 1991:60).

Govorimo. za razliku od tradicionalne diplomatije čije glavne karakteristike su tajnost i ekskluzivitet. koji je baziran na principu publiciteta i pokušava se obraćati javnosti.8 Javna diplomacija kao segment državnog marketinga Manheim (1994:4) dolazi do zaključka da je smisao javne diplomacije objašnjenje i govorenje u dobro vladine politike??? te predstavljanje nacije stranim javnostima. dakle. da bi postigle pravi pritisak na one koji kreiraju politiku. uticajući time na odluke i aktivnosti stranih vlasti koje su u skladu sa ciljevima i interesima sa domaćim vlastima (Gruban. a time i vanjsko-politične aktivnosti ciljne zemlje. 2002) slažu se oko efekata koje javna diplomacija želi postići kroz svoje različite aktivnosti: da poslane poruke čuju. a time da uspostavi prepoznatljivost. kojom vlasti pokušavaju. koja uključuje vladine napore da utiče na javnost i elitna mnjijenja u nekoj stranoj zemlji. uticati na javna mnjijenja i pozicije u stranim zemljama.     . 2002: 10). Gilboa (2001: 1) opisuje javnu diplomaciju u smislu sadržaja kao djelatnost u sferi informiranja. pozitivan imidž. edukacije i kulture. On definira stratešku javnu diplomaciju kao „???“ (vlada – javnost) diplomatsku aktivnost. Javna diplomacija trebala bi se razlikovati od tradicionalne diplomacije u činjenici da ona uključuje interakciju ne samo sa vladom. nego i sa nevladinim pojednicima i organizacijama (Murrow. kroz infomacije i uvjeravanje?. Mnogi autori iz ove struke (Leonard. javna politika se može definirati kao oblik ubjeđivačke komunikacije sa stranim javnostima u kontekstu ispunjenja ciljeva vanjske politike. 2002: 1). Ukratko. reputaciju i internacionalnu poziciju svoje zemlje. javna diplomacija pretpostavlja otvoren komunikacioni proces. o ubjeđivačkoj komunikaciji. 1963 i Leonard. budu usvojene i razumljene. da kreira i ojačava pozitivan odnos sa ciljnom javnošću i prema komuniciranim politikama???. koje su usmjerene prema stranim zemljama sa namjerom uticanja stranih vlasti kroz uticanje na njihove građane. Kako kaže Tuch (1990: 3).

Istina je da je taj koncept u svojim različitim formama.  U profesionalnim debatama i publicističnim tekstovima često možemo naići na laično ili čak pogrešno shvatanje koncepta javne diplomacije.“ (Morgenthau. 1995: 669). te da se kao rezultat toga internacionalni dogovori objave (Rangajaran. No. Temelj ovakvog koncepta predstavljao je osnovni model za demokratsku diplomaciju. kao i paradoksalnih izjava. press-konferencije itd. ministar vanjskih poslova (kao član vlade) je odgovoran i zavisi od parlamentarne većine. zahtjev za otvorenom diplomacijom prvobitno je značio zahtjev da se javnost obavijesti da su pregovaranja u toku (osim u rijetkim slučajevima). 2002: 3). nakon kojeg neće više biti tajnih internacionalnih dogovora.Aspekti javne i medijske diplomacije 9 PREMISE ZA RAZUMIJEVANJE JAVNE DIPLOMACIJE  „Nazovite to javnom diplomacijom ili odnosima s javnošću ili psihološkim ratom ili – ako  zaista želite biti iskreni – propagandom. uslovljen historičkim i internacionalnim okolnostima. 2001 i Brown. Poseban fokus bit će im posvećen u nastavku. Dakle. oko kojih se dandanas shvatanja javne diplomacije 'slobodno kreću'. 1963: 42). 1998: 21).  .) kao uslov demokratskog javnog nadzora nad vanjskom politikom i njihove verifikacije u smislu parlamentarne debate i ratifikacije internacionalnih ???. dok parlament predstavlja volju suverenog naroda (Nicolson. praćenje pregovaranja.“ Zato. koju je u internacionalni sistem prvi uveo američki predsjednik Woodrow Wilson nakon Prvog svjetskog rata: „Otvorena mirovna pregovaranja uz otvoreno učestvovanje.1 U principu. koja je polazila od činjenice da je diplomata (kao javni službenik) podređen ministru vanjskih poslova. prema mišljenju autora. dok s druge strane dobivamo otvorenost diplomatske aktivnosti. uprkos tome ima različite pristupe konsolidirane u svojim temeljnim pretpostavkama.“  (Holbrooke. a diplomacija će uvijek djelovati iskreno i pred očima javnosti. odnosno pristup informacijama o diplomatskim aktivnostima (objavljivanje rezultata pregovaranja. parlamentarno- 1  Nicolson (1963: 46‐53) je već na početku rasprave o demokratskoj diplomaciji  upozorio na njene zamke:  „suveren  narod  je  neodgovoran  i  nije  svjestan  svojih  odgovornosti. otvorena. demokratska diplomacija. Javna diplomacija kao antipod tajnoj diplomaciji  Tajnu diplomaciju nadišla je tzv. Zapravo. npr. aktivnostima. uz asistenciju najčešće ??????. s jedne strane tokom pregovaranja imamo dozvoljenu tajnost ili diskreciju koja je potrebna za njihovu funkcionalnost.  nema  dovoljno  znanja  o  vanjskim  poslovima i specifičnim pitanjima: on se najviše zanima unutrašnje poslove.

nego je fundamentalno definirana svojom 'intencionalnošću'. 2003). propaganda. uz  neuspješne prijedloge da se oformi tzv. Ubjeđivanje je 'kompleksan kontinuirani proces.' (Vreg. već radije o diplomaciji koja balansira diskreciju i publicitet svojih aktivnosti u određenoj mjeri. svojom namjerom da ubijedi. Inače. a danas zbog američke borbe protiv internacionalnog terorizma. dizajniranu da ubijedi javno mnijenje.  koja  je  potpuno  izolovana  od  medija  i  javnosti.. a time konotaciju manipulacije i lažne argumentacije.  i  otvorenu  diplomaciju  koja  je  izložena  širokom  i  direktnom  medijskom praćenju. koja.  1997. godine. Uprkos tome.Ured za dezinformacije.  Pojam je prvi put upotrijebio Edmond Gullion.  . mnogi autori upozoravaju na interpovezanost samog procesa. 2000: 92).  među  njemačkim  autorima  kao  'offentliche  Diplomatie'.  3  Često možemo naići na kritiku  da je pojam javna diplomacija samo eufemizam za američku propagandu. zato ne možemo govoriti ni o tajnoj ni o 'transparentnoj' diplomaciji..  1993. 2000: 16).  (Signitzer  i  Coombs. uključujući i javnu. dok javna diplomacija demokratska  diplomacija  može  biti  ograničena  površnošću  u  formulacijama  i  kašnjenju  njihove  implementacije uz konstantno kopiranje zamki publiciteta i propagande. obično poluistinitu komunikaciju. Zato ćemo usporediti osnovne definicije ubjeđivanja i propagande.' ??????. 1993: 147).  Defago. '.  2   Gilboa  (1998)  u  svojim  primarnim  analitičkim  okvirima  razlikuje:  tajnu  diplomaciju. Bitno je naglasiti da je javna diplomacija u  teoriji  i  u  praksi  ravnopravno  i  uspješno  ustanovljen?  pojam  i  u  drugim  modelima. kao što razumije Vreg (2000: 109). u kojem komunikator pokušava da utiče na svog komunikacijskog partnera da prihvati predloženu poziciju i obrasce ponašanja (partner treba da proširi ili promijeni svoju percepciju svjetskih događanja). internacionalne propagande3.10 Javna diplomacija kao segment državnog marketinga demokratski politički sistemi danas predstavljaju osnovni okvir raznih diplomatskih aktivnosti. Tuch (1990: 9) ??? da bi propaganda bila najpovoljniji pojam ako bi bila korištena u svom originalnom značenju i ukoliko ne bi bila opterećena brojnim historički uslovljenim negativnim konotacijama. Kunczik (2003: 400) govori o semantičkoj igri između pojmova javna diplomacija.  diplomaciju  zatvorenih  vrata. odnosi s javnošću i advertising. ovaj  pojam  počeo  je  dobivati  negativna  i  propagandna  značenja  zbog  aktivnosti  tzv. 'neutralne' informacije.  2003.' (Vreg.2 Javna diplomacija je u suštini propaganda/promocija Države (State PR)  Činjenica je da javna diplomacija ne znači samo inforiranje u smislu prenošenja objektivne. O javnoj diplomaciji možemo govoriti i u kontekstu tzv. Slično tome Vreg (2000: 103) zaključuje da svako komunikacijsko ubjeđivanje sadrži elemente političke propagande koja ima pežorativno značenje. Propagandu možemo razumjeti i kao 'jednoznačnu.' (Grunig.  npr. Nasuprot tome. propaganda 'koristi i zloupotrebljava model ubjeđivačke komunikacije interzavisne zavisnosti i reciprociteta da bi napravila utisak ravnopravne bilateralne komunikacije i zadovoljila potrebe i interese javnosti.je komunikacija nacionalnih država da bi uticale na politički relevantno ponašanje ljudi drugih nacija i zemalja.Američke  informativne  agencije – USIA za vrijeme Hladnog rata.  Zeller  i  Bernet.  gdje  mediji  i  javnost  imaju  ograničen  pristup  samo  kroz  informacije  tehničke  prirode. dekan Fletcher School of Diplomacy 1965.  Kunczik.

gdje je država skladna sa svojim ciljevima da utiče na internacionalni okoliš i zato je prema definiciji usmjerena primarno prema vanjskoj politici. internacionalnih (globalnih. internacionalne političke i ekonomske organizacije ili transnacionalne korporacije. 1996: 9). U SAD-u npr. 1992. pa tako možemo govoriti o generalnoj definiciji internacionalnih odnosa s javnostima kao o 'planiranim i organiziranim naporima jedne kompanije.  4 . 1992: 409-410).soft-power.  gdje  ona  argumetuje  da  se  sve  tri  pozicije  (Machiavellijeva. mogu naći i u literaturi odnosa s javnostima.  koje  se  međusobno isprepliću. javna diplomacija ostaje (diplomatsko) sredstvo (implementacije) vanjske politike. njihovom prihvatanju željene aktivnosti (Nye i Owens. takva stroga distinkcija između komunikacijskih aktivnosti za domaće i strane javnosti skoro nije više moguća. transnacionalnih) odnosa s javnošću. godine. ubjeđivanja. U moderno doba komunikacijsko-informacijske međupovezanosti i međuzavisnosti. 1993) pronalaze paralele između oba koncepta: u sličnim ciljevima.Aspekti javne i medijske diplomacije 11 najviše koristi tzv. Raskršće između javne diplomacije i odnosa s javnošću predstavlja područje tzv. institucije ili vlasti da uspostavi međusobno korisne odnose s javnostima drugih zemalja ili nacija. javna diplomacija ne može biti alternativni pojam za klasične vladine odnose sa javnošću (kao npr. npr. u sličnim strategijama i sredstvima. Često je teško razlikovati aktivnosti ove vrste koje provode države. također.  dvosmjerni  asimetrični  model  i  dvosmjerni  simetrični  model. u sličnim ciljnim (stranim) javnostima. Drugi autori (Signitzer i Coombs. Ault i Agee. još uvijek je na snazi. gdje izgradnja hostile? imidža zemlje trećeg svijeta može poslužiti u dobrobit svoje vlastite reputacije. gdje je više ili manje u funkciji internih političkih ubjeđivanja i demokratske legitimizacije predstavnika naroda. 1997: 165). npr. koja je.  model  javnog  informiranja. kada provode javnu diplomaciju. izražena kroz trendove konvergencije domaće i strane politike i internacionalizacije modernog života.4   Grunig  (1993)  je  zaključio  da  moderne  vlasti  i  drugi  internacionalni  akteri  koriste  strategije  odnosa  s  javnostima.. uticati na strane javnosti u interesu svoje organizacije/vlasti. On je prebacio svoju konceptualizaciju odnosa s javnostima na  internacionalno  područje  i  klasificirao  tzv.  Grotiusova  i  Kantova). koji označavaju 'napore poboljšanja reputacije jedne zemlje u drugim zemljama uz pomoć širenja interesantnih informacija.  internacionalne  odnose  s  javnostima  u  četiri  modela  –  model  medijske  reprezentacije. određivanjem medijsko-javne agende? sa namjerom transformacije preferencija drugih zemalja. Smith-Mundt dogovor iz 1948. 'javna diplomacija unutar vlasti') ili komunikaciju ministarstva vanjskih poslova domaće države.' (Kunczik.' (Wilcox. U svom osnovnom konceptu. koji zabranjuje aktivnosti javne diplomacije na domaćem tlu. Javna diplomacija podrazumijeva odnose i sa   domaćim i sa internacionalnim javnostima  U principu.  Ovaj  koncept  dalje  je  razvijao  L'Etang  (1996)  uz  pomoć  Wightovog  teoretičnog  promatranja  diplomacije. sposobnost dostizanja željenih vanjsko-političkih ciljeva kreiranjem atraktivne politike. Grunig.

npr. Lobiranje je. Neke od ovih (uobičajenih) diplomatskih aktivnosti mogu biti karakterizirane kao lobiranje.  zato  je  diplomatska  potpora  ekonomiji  intermedijarna. moderni diplomata javno predstavlja i interpretira pozicije svoje zemlje (medijska i javna pojavljivanja). na kojima se vertikalno?. U moderno vrijeme javna diplomacija ostaje unutar definiranih zadaća i funkcija.5   Ekonomska  diplomacija  nije  predmet  našeg  izučavanja  o  javnoj  diplomaciji. koja radi u funkciji promocije ekonomskih interesa i aktera ???? u inostranstvu. ne mogu postati centralni i determinirajući segment javne diplomacije. interesnih grupa. ostvaruje kontakte sa važnim predstavnicima ekonomije. zaštita interesa sender zemlje i njenih građana u ??? zemlji. pregovaranja sa vlastima host zemlje. grade odnosi sa stranim javnostima. ali simetrično.12 Javna diplomacija kao segment državnog marketinga Najbitnija tačka koncepata javne diplomacije i internacionalnih odnosa s javnostima je u činjenici da govorimo o dugoročnim.  Franjo  Štiblar.. znanostima. Odnosi s javnostima podrazumijevaju holistički menagement odnosa određene organizacije sa njenim javnostima. u pravom smislu riječi.' (Štiblar. obavještava i komentira atmosferu javnog mnijenja u zemlji u kojoj se nalazi.  Prema  njegovim  riječima. gdje komuniciranje predstavlja sebe kao jedan od mogućih. 2000). Treći član Bečke konvencije (1961) o diplomatskim odnosima ovako definira funkcije diplomatskih misija: predstavljanje ??? zemlje u ??? zemlji. ekonomske diplomacije. 1989 i Kovač. Javna diplomacija kao javno lobiranje (Public Advocacy)  Osnovne zadaće diplomacije. uzimajući u obzir specifičnu dimenziju javnog domena: tako.  ali  ovaj  problem  temeljito  je  proučio  dr. kompleksnim procesima interakcije. kao što su definirane internacionalnim zakonom. kao poseban set profesionalnih zadaća i aktivnosti uz pomoć kojih bi u neformalnim institucionalnim mrežama uticali na proces donošenja odluka u ime specijalnih. npr. akademskim institucijama itd. 2000). ali ne i jedinog.  'Čak  se  i  najliberalnije  zemlje  (USA)  u  velikoj  mjeri  miješaju  u  internacionalne  ekonomske odnose kroz lobiranje i internacionalne odnose. su predstavljanje. općih dobara ili dobara specifičnih grupa ljudi (Mack. unapređenje i razvoj prijateljskih odnosa između te dvije zemlje. surađuje sa medijima i ????. 1997:258). dok u procesu interakcije organizacija i njene javnosti međusobno djeluju i utiču jedni na druge (Verčič.  u  normalno  razvijenim  zemljama  ekonomski  interes  predstavlja  osnovni  vodeći  princip  vanjske  politike  i  diplomatskih  aktivnosti. načina djelovanja. upoznavanje legitimnim sredstvima sa uslovima i tokom događaja u host zemlji i obavještavanje svoje zemlje o tome. U ovom kontekstu bilo bi senzibilnije poduzeti specijalni tretman uloge tzv. 2004)  5 . pregovaranje i opservacija (Benko.

a ako ne.  večera  povodom  Dana  zahvalnosti  među  američkim vojnicima u Baghdadu u novembru 2003.' (Gergen.  7   Činjenica  da  statecraft  –  sposobnost  vladanja  –  mjeri  se  stagecraftom  –  vještina  sceniranja  –  nije  izum  modernog doba.  npr. 2003: 409). posebno putem internacionalnih televizijskih mreža. Ne samo da odgovaraju na internacionalna politička događanja. Zato neki autori (Ammon. između ostalog. opservacije i preporuke od udaljenih diplomatskih i obavještajnih izvora prestaju stizati u pravo vrijeme da bi uticale na odluke. U modelu javne diplomatije državni i nedržavni akteri koriste medije i druge kanale  komuniciranja  da  ??  utiču  na  javno  mnijenje  u  stranim  društvima  ili  da  poboljšaju  ugled  svoje  zemlje  u  inostranstvu. a najpoznatiji primjer iz historije je francuski kralj Louis XIV.‐1715. 6 Uslijed ekspanzije globalne komunikacije. instantplomacije i real-time diplomacije.). fotoplomacije. model  medijske  diplomacije  i  model. tele(di)plomacije.  definitivno  najprimjetniji  su  slučajevi  'insceniranja'  američkog  predsjednika  Georgea  Busha  ml. 1991: 48-49).  U  skorašnje  vrijeme. ali i kroz potpirivanje konflikata i odnosa (Kunczik. pri čemu su mu asistirali. kada 'vrijedne informacije. politika prerasta u dugoročni nacionalni interes. svijet politike je u velikoj mjeri postao prenošen putem medija. i trenirani  timovi televizijskih producenata i kamermana. Dinamika i način rada se ireverzibilno mijenjaju u modernoj diplomaciji.  u  kojem  mediji  preuzimaju  ulogu  diplomatskog  medijatora. kakva će biti slika. koji je vladao  od  1661. 'Medijskoj realnosti' i njenim zakonima se do određene mjere prilagođavaju i globalni političari i vanjsko-politički akteri sa formulacijom i implementacijom svojih politika. sa tzv. da li će pravi signali biti poslani i da li će publika biti impresionirana fleksibilnošću vladinih odgovora. Sunčani kralj.  Medijska  diplomacija  znači  da  ??  koriste  medije  za  komunikaciju  sa  drugim  akterima  da  bi  rješavali  konflikte. što često djeluje u uslovima. 2001) govore o diplomaciji. Gilboa.  (npr.' (Gilboa.  novinari  privremeno  preuzimaju  ulogu diplomata i postaju medijatori u internacionalnim pregovaranjima. 2002. koja u svojoj instrumentalizaciji sistematski i ???? prati medijske zakone i formate te se transformira u oblik tzv. 2002: 737). koji bi bili vrijedni medijskog praćenja. tzv. nego aktivno učestvuju u procesima komunikacije između vlasti i javnosti o internacionalnoj politici i sami su postali sredstvo vanjske politike kroz smirivanje i prenošenje. nego i kreirati događaje.  medisjko‐ posrednička diplomacija. kao da se stvarno vrijeme događa pred očima 'globalne' publike (Gilboa. Robinson.   6 . Čak radikalnije tvrdnje su one da su u vrijeme medijskih ratova 'zapadne diplomacije postale sofisticiranije u preokretanju javnih  Gilboa (2001) razvija tri konceptualna modela diplomacije u doba medija: model javne diplomatije. CNN efektom. 2001).  2003:  400‐403). ne mogu konkurirati dramatičnim televizijskim snimcima i javljanjima uživo o krizama i vanjskim poslovima. soundbiteplomacije. a čak i kada stignu na vrijeme.Aspekti javne i medijske diplomacije 13 Javna diplomacija u kreaciji/organiziranju   događaja za javnost i za medije (Event PR)  Možemo tvrditi da su mediji konačno ušli u tradicionalno ekskluzivnu sferu diplomacije.7 Čak i oni koji su upleteni u ovaj proces priznaju da je 'često važno kako dobro će se određena politika 'odigrati'. da bi ojačali uvjerljivost javnog imidža i interesovanje za svoju vanjsku politiku. gdje različitim tehnikama i vještinama odnosa s javnostima pokušavaju poboljšati ne samo sadržaj. medijske diplomacije.godine  (Kunczik. 2001.  U  zadnjem  modelu  medijsko‐posredničke  diplomacije.

  koji  služe  povećanju  njihove  respektabilnosti  koristeći  masovne  komunikacije. te posebno kreira dodanu vrijednost svog market branda u očima različitih grupa recipienata (Ibid). afektivnih i vrijednostnih percepcija i pozicija određene države i nacije. 1999: 7). (Vidi također Kline. koja osigurava lojalnost i satisfakciju svojih i stranih državljana.  mjestima. 1045) smatraju da tradicionalna diplomacija nestaje i da će u budućnosti političari morati pronaći primjerenu poziciju za svoju zemlju. Zato države. Kline i Berginc (2004.  pogotovo  usluge  sa  područja  odnosa  s  javnošću. u globalnoj politici 'danas su ???' (Appadurai. diplomatska i novinarska profesija ostaju različite u prezervaciji svojih posebnih i odvojenih funkcija.14 Javna diplomacija kao segment državnog marketinga informacija na vizualno lukav način i televizijske mreže. šire svoj imidž na 'umjetan i medijski' način. Hoge. da bi povećali svoj ugled/imidž. obično prouzrokuju devastirajuće rezultate (Robinson.  sa  ???  gdje  je  imidž  neutralan. bogata informacijama. zasnovano na bogatom iskustvu. to znači 'ulazak u kompetitivni marketing jedne države. Ham (2002) čak govori o kretanju od geopolitike i moći prema postmodernom vremenu. npr.8 kojeg shvatamo kao skup kognitivnih. promociji. 1994: 248-249). ali dobijaju na uticaju (Brown i Studemeister. da mediji u nedostatku jasne uređivačke politike i ubjeđivačke strategije vlasti. Prema njegovim riječima. Javna diplomacija u promociji imidža i brenda države   (State Image/State Brand)  Slažemo se da države u procesu globalizacije gube kontrolu. koje djeluju u simbiotičkom odnosu s vlastima i teže ka konformnim geopolitičkim agendama. tzv.  dok  je  imidž  (????)  najčešće  povezan  sa  poslovnim  organizacijama  i  njihovim  produktima. 1997). izvora. 1996 i Rosenau. 2001: 3). a i internacionalne organizacije.  Pojam  imidž  trebao  bi  se  koristiti  i  slučaju  kada  ljudi.  mjesta. ne smijemo potcjenjivati ulogu tradicionalnih diplomatskih kanala i značenje interpersonalne (diplomatske) komunikacije..  8 . države itd.  Ugled  je  definiran  kao  dobro  ime  i  poštovanje  koje  je  zasluženo  ili  ga  pripisujemo  ljudima. svoj market brand?. medijska aktivnost ne može u potpunosti zamijeniti aktivnosti javne diplomacije: iako se susreću u sferi komunikacije i medijskog predstavljanja. 2000: 5) Uprkos ovim trendovima. koje su odredile moćne vlasti. ???.  knjigama. 1994: 138). Kunczik.  novinama  itd. postoji opće pravilo.' (Thussu. Također. Dnevne novine i medijske reportaže ne mogu zadovoljiti potrebe procesa donošenja odluka u vanjskoj politici i internacionalnim problemima koliko to mogu produbljena diplomatska izvješća. U ovom kontekstu. 2004). za koje su tipični uticaj i imidž. koje se do neke mjere zasniva na povjerenju (Kunczik. 2001: 532.  događajima. Slično smatraju i drugi autori (Ham. 2003: 412). analiza i preporuka (Vukadinović.  aktivnostima. Također. u modernom svijetu teže ka najboljoj mogućoj holističkoj prezentaciji. 2001. da se države u ovom slučaju predstavljaju kroz reklamiranje komercijalnih proizvoda i takmiče se za naklonost   Jančič  (1998:1029)  alternativno  koristi  pojmove  ugled  i  imidž.

koja koristi propagandu i ubjeđivanje.  koja  je  prije  uspješno  vodila  reklamnu  kampanju  za  rižu  Uncle  Ben's. U ovakvom svjetlu dolazi mišljenje da javna diplomacija ne stoji samo u funkciji vanjske politike. 2002: 250). Ham. nego je fundamentalno određena sadržajem i kvalitetom za formuliranje i implementaciju vanjske politike – u smislu 'djela su snažnija od riječi'. bez sumnje. Na području državnog brandinga. razvijajući internacionalne kulturne odnose. Važno je naglasiti da javna diplomacija nije samo skup tehnika za državnu promociju (reklamiranje. kulturna diplomacija preuzima ulogu provođenja tzv. su.  Bivši  sekretar  Collin  Powell  je  tada  ovako opisao američku diplomaciju: „Mi prodajemo proizvode.9 „Države kao brandovi još uvijek 'ratuju' (države su nastale – formirale se i ustanovile – u 'ratu').  odlično  pokazuje  djelovanje  američke  administracije  nakon  9.“  (cf. dugoročne nacionalne ciljeve. 1986 i Jančič. posljedično jačanje njenog imidža/ugleda i na kraju za ostvarenje trade marka. jer često govorimo o različitim dimenzijama jednog produkta. Komplikacije nastaju već u sadržajnom sagledavanju ovakvog razumijevanja javne diplomacije: glavno usmjerenje aktivnosti javne diplomacije su nacionalni interesi i ciljevi  Sa tzv. 2003: 415-416). U isto vrijeme naglašavaju da država kao trade brand ne može biti umjetno dizajnirana. nego više kao tzv. vanjske kulturne politike. brandingom proizvodima pripisujemo emotivnu vrijednost. potrebno je mnogo ulagati u planiranu komunikaciju i država kao brand mora biti prihvaćena i od strane građana (Kline.  9 .Aspekti javne i medijske diplomacije 15 publike kao market brands (tzv. Za veću prepoznatljivost države. jer nismo znali komunicirati. 2002: 265). tender-minded liniju javne diplomacije. odnosi s javnošću. naša je krivnja. 1998: 1039). A produkt koji prodajemo je demokracija. npr. krivnja je još uvijek naša. jer nismo ???.države koja se na takav način reklamira na tržištu za različite ciljne grupe. Ali ovakve reklamne i PR kampanje ne mogu se poistovjećivati sa javnom diplomacijom. uz tzv. već raspoznali i tzv. 2004). vodeće jer efektivno izvode konkretne strateške i kreativne odnose s javnostima. razumijevanje i suradnju. nacionalne turističke organizacije su. viziji i nacionalnoj kulturi.  godine.  septembra  2001. tough-minded liniju. iako ovaj put kroz nenasilnu utrku za tržišnim dionicama i prepoznatljivošću.' (Bernstein. koji se nalazi u vlastitoj percepciji. sa kojom se ljudi identifikuju. publicitet). interkulturalni dijalog. Prema našem mišljenju i ove dvije maksime su validne: 'Ako je naš imidž slab a naša djela dobra.' (Ham. Kako se to  također  odnosi  i  na  političku  sferu  i  internacionalne  odnose. i mora prije svega biti zasnovana na državnom identitetu. Ako je imidž realna slika našeg neuspjeha. 'brand state'). što na sinergetičan način doprinosi svim efektima javne diplomacije određene države (Kunczik. Ona stoji na principu da informacije i kulturni programi treba da zaobiđu momentalne ciljeve vanjske politike i da se fokusiraju na najviše. Javna diplomacija u funkciji vanjske kulturne politike  'Očevi' javne diplomacije Signitzer i Coombs (1992).  Na  vodeću  poziciju  komunikacijske  kampanje  u  borbi  protiv  internacionalnog  terorizma  zaposlili  su  najboljeg  stručnjaka  iz  svijeta  advertisinga  Charlotte  Beers.

brinući se da ne bi bili prepreka.16 Javna diplomacija kao segment državnog marketinga vanjske politike. Kako onda javna diplomacija u svojoj komunikaciji može prilagoditi 'različitost iznutra i univerzalnost izvana'. i kao takvi djeluju efektivno. British Council. javne institucije. na primjer. sa stvarnim podsticanjem obrazaca interkulturalne tolerancije? Također. kulturni centri u inostarnstvu) ili nezavisne kulturne institucije i sami umjetnici. internacionalne organizacije.     . razbija stereotipične obrasce. Naše razumijevanje internacionalnih kulturnih tokova ide više u pravcu razbijanja institucionalnih i državnih okvira. gdje vanjska politika i diplomacija većinom stoje sa strane. ako ne i zarazno. koji su u principu zasnovani na internom konsenzusu o nacionalnom identitetu i vrijednostima. mladi umjetnici mogli bi postati najbolji kulturni ambasadori. bez da ulazi u kulturni imperijalizam. profesionalne asocijacije itd. Goethe Institut. U ovom smislu. jer upravo njihova kreativnost i specifičan način života predstavljaju prepoznatljiv element modernog identiteta. poznate u Europi (npr. se postavlja pitanje tko su akteri kulturne diplomacije: jesu li to nacionalna ministarstva za kulturu ili nezavisne.

Međunarodna zajednica 21. 2002) i  kroz riječi današnjeg američkog diplomate:'Ako se diplomacija smiruje. danas se pojavljuju u međuzavisnim globalnim mrežama aktera.' (Booth. novi kontekst internacionalnih odnosa diktira još više diplomacije. 1999. Catto. na (globalnom) bilijarskom stolu važne su ne samo dodatne kugle (novi akteri).'. fragmegracija). Neumann (2001: 616) misli npr. efektima. da u post‐diplomatsko doba 'Star Treka'. 2002) uglavnom se bave  pitanjem. pogotovo sa revolucionarnim razvojem komunikacijskih kanala i informatičkih tehnologija. U post-Newtonskoj metafori. moderne javne diplomacije.stoljeću. važno je uzeti u obzir da se okolina iz koje se danas razvila funkcionalna potreba za javnom diplomacijom ireverzibilno mijenja. 2003: 3). stoljeća je definirana kroz mnoge paradokse i opozicije. informacija i ideja. nego je spojena sa konkretnim vanjsko-političkim sadržajem. a novi ključni faktor su dobra (osnova). diplomacija više  nije potrebna. zbog kojih se igra igra (Ronfeldt i Arquilla. ovo je kraj diplomacije. bivaju i percipirane kao realne. 1999: 42). Uz konceptualizaciju tzv. 1999). pogotovo putem globalnih televizijskih mreža. komunikacija ili čak imaginacija. naravno. kao što je CNN. 1998. Međunarodni odnosi i diplomacija.  Tretiranje osnovne pretpostavke može nam pomoći pri razumijevanju javne diplomacije u modernom vremenu i smjerova njenog budućeg razvoja. gdje mediji.  Sharp.  ko  se  identifikuje  sa  vrijednostima  određene  zemlje  unutar  međunarodne  zajednice  i  humanitarnih  modela  rješavanja  otvorenih  dilema globalizacije. Drugi autori (Burt i Olin. Uprkos brojnim previđanjima kraja diplomacije. Današnja međunarodna zajednica je 'zdjela za mućenje jaja. Koncept javne diplomacije u ovakvoj okolini postaje dominantan koncept današnje diplomacije u 21.Aspekti javne i medijske diplomacije 17 TRENDOVI MODERNE JAVNE DIPLOMACIJE?  „Moderni  diplomata  može  biti  svako. sadrži komunikacijske aktivnosti. gdje komunikacija nije sama sebi smisao.  10 . da li trebamo 'Revoluciju' u modernoj diplomatskoj praksi. vrijednostima i  Kao što je ironički predstavljeno u sljedeća dva citata: 'Bože. kao što je uzviknuo  britanski ministar vanjskih poslova Palmerston 1840. što je danas faktički zastupljeno u tzv. i kao takva diktira moderne (konvencionalne i alternativne) metode aktivnosti javne diplomacije.???? vanjskoj politici ili medijalizaciji ili čak virtualizaciji današnjih naoružanih konflikata. gdje stvari koje su predstavljene kao realne putem medija.'  (Guček. koja sadrži olupke? suverenosti. dok se pravi omlet globalne zajednice. informatičke tehnologije i idealni prostori nadrastaju? državni teritorij a time i tradicionalne koncepte suvereniteta i moći (Rosenau. 1991 i Rosenau. koja predstavlja današnju globalnu politiku.godine kada je primio prvi telegram (cf. zašto onda imam toliko posla?' (cf. kao takva već u svojoj srži. 1999: 8). Peterson. 1999: 6). Ronfeldt i Arquilla.10 Današnja (javna) diplomacija. nego najprije dinamika igre i interakcija među kuglama. ????. kao na primjer procesi fragmentacije i integracije (tzv. Bitan problem ovdje je. što u njihovoj osnovnoj komunikacijskoj funkciji ostaje centralno.

medijacije. komunikacijskih menadžera i koordinatora (Plavšak. čime postaju jedna vrsta PR i medijskih predstavnika. prijevode. komunikatori i adresanti) Na području javne diplomacije. nego se u modernim međunarodnim odnosima bavi i sa aktualnim globalnim pitanjima. ekonomski subjekti. Današnje operativne metode javne diplomacije mogu se razumjeti kao komplementarne i do neke mjere konvergentne: s jedne strane je uloga tradicionalne diplomacije očuvana i definirana u Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima (1961). uz tradicionalne diplomatske agente (vlade. pojedinci itd. gdje će se država preusmjeriti ka moderatorskoj ulozi na bazi saradnje i koordinacije sa zainteresiranim. 2003: 2). formirati koalicije. komunikacijom i tržišnim načinima djelovanja. (c) Na nivou sadržaja i 'misije' Javna diplomacija ne izvršava samo svoju nacionalnu vanjsku politiku. uključujući medije. moderatoru i katalizirajućoj? diplomaciji (Hocking. podstiče kulturno razumijevanje. dok djelomično. 2002. ovlašteni predstavnici) aktivni su i drugi – mediji. određivati agende. analize i interpretacije internacionalnih i vanjskopolitičnih poslova sa dodanom vrijednošću. Zato će javnost rada i na području vanjske politike i međunarodnih odnosa. koji pokazuju trendove buduće revolucije javne diplomacije i njene aktivnosti. 2004). otvarati pitanja. koja komunicira u mreži aktera. 1999: 41). (Sharp. filtering. ali je uprkos tome strateški planirana kao tajna (Plavšak. U isto vrijeme moraju ostati u svojoj primarnoj proaktivnoj i afirmativnoj ulozi: pratiti probleme i prepoznavati njihovu relevanciju za svoju zemlju. nevladine organizacije. (b) Na nivou kanala i metoda rada Tradicionalni diplomatski kanali i metode rada su bitno dopunjeni korištenjem modernih medija. dok je s druge strane dopunjena i povećana (u smislu dodane vrijednosti) mrežama. dok će javna diplomacija predstavljati intermedijarni dio između regulacije i samoregulacije (Guček. Moderni diplomati se suočavaju sa novim izazovima i zadaćama: s jedne strane su svojom profesionalnom aktivnošću sve više i više zavisni od medija i sadržajem kojeg oni prenose. katalizirati kolektivnu akciju itd. Tu se postavljaju nova konceptualna pitanja na različitim nivoima. internacionalne režime ili poretke. morati pridobiti na važnosti. moraju njegovati svoj prijatan imidž. dok s druge strane moraju očuvati potporu za svoju vanjsku politiku od strane različitih javnosti. razvoj suradnje sa civilnim društvom itd. livingstone. O javnoj diplomaciji možemo govoriti i kao o mreži.18 Javna diplomacija kao segment državnog marketinga normama. (a) Na nivou aktera (tzv. te odgovarati na razvoj međunarodnih odnosa. 2002: 116-117). 2002). također u funkciji unapređenja ekonomije. relevantnim akterima.     .

. posebno provjeriti svoje komunikacijske sposobnosti i izgraditi svoj sopstveni PROFESIONALNI i ljudski imidž. integrativnom i sinergetskom.). Da bi diplomata ili bilo ko u ulozi predstavnika države mogao graditi pozitivan imidž države čije „boje brani“. može predstavljati samo egzaktan uvid trenutne stuacije u BiH i komparativnu analizu sa ostalim diplomacijama. javna diplomacija mora usvojiti perspektivu da postane prava europska diplomacija. željeli smo zacrtati okvir za analizu i prepoznavanje potencijalne bosanskohercegovačke javne diplomatije i njenih budućih usmjerenja. znanstvenih. mrežni koncept koji fundamentalno djeluje najčešće u suprotnosti sa drugim dimenzijama vanjske politike i internacionalnih procesa (ekonomskih. njene strukturalne elemente i sl. koje pokazuju slobodno razumijevanje javne diplomacije. generalizovane. kao izvoru informacija stranim medijima i javnostima. što je sve skupa dostupno i diplomatsko-konzularnim predstavništvima u njoj. Stoga je nužno shvatiti da se promidžbena/afirmacijska uloga diplomacije odvija institucionalno/kontrolisano i spontano/nekontrolisano. Upozorili smo na najčešće izgovarane. Za institucionalno javno (diplomatsko) djelovanje. smo se posvetili današnjoj javnoj diplomaciji u dinamičnom kontekstu međunarodnih odnosa i pokazali dalje smjernice njenog razvijanja.Aspekti javne i medijske diplomacije 19 ZAKLJUČAK  Definirali smo koncept javne diplomacije u njenim osnovnim pretpostavkama. te nužnih svakovrsnih komunikacijskih sposobnosti. da teži ka nestatičnom i nekonvencionalnom. transparentnom. kulturnih. mora znati šta je imidž države (State Image). Jer slika o određenoj zemlji de facto i de masmedia se stvara i realnim stanjem i događajima u njoj. koji djeluju prema vanjskim/inostranim područjima ili institucijama.. komunikativnom i kreativnom načinu djelovanja. komunikacijsko-medijskih. mora najprije preispitati sebe. Obrađujući osnovni koncept i trendove javne diplomacije. obrazovnih itd. Osim diplomatskog talenta i obrazovanosti. Također. otvorenom. Glavni ključ za osnovane i konkretne preporuke za potrebne reforme unutar postojećih struktura i praksa. treba osposobiti sve državne funkcionere i posebno sve diplomate. a ne manje i funkcionere drugih političko-pravnih i ekonomskih subjekata. koji se pojavljuje kao konačan produkt i cilj svih komunikacijskih djelatnosti. Pokazali smo da se današnja javna diplomacija razumije kao integralni. paradoksalne i čak pogrešne izjave. Tu možemo locirati najfundamentalniju i zaključnu preporuku da bh. svako onaj ko predstavlja državu. a i domaćim medijima.

20 Javna diplomacija kao segment državnog marketinga .

Kada pokušavamo da shvatimo procese globalizacije. tako i na globalnom nivou. javnih. ULOGE. Mogućnost budućeg upravljanja svijetom je u modalitetu različitih aktera (vladinih. ali su i sami pod utjecajem kompetitivnih sila globalizacije i globalno kreiranih normi i pravila koja uvjetuju domete i načine njihovog djelovanja. a time i prirodu samog društva. Tema medija i globalnog upravljanja je vezana s pitanjem globalnog upravljanja i njegovih instrumenata. također. nevladinih. Moguće je prepoznati nekoliko međusobno uvjetovanih trendova koji imaju značajan utjecaj na društvenu i političku ulogu medija kao i na upravljački sektor. uloge/ medija u međunarodnim odnosima Mediji i globalno upravljanje  Mediji utječu na ustanovljavanje i funkcioniranje globalnih upravljačkih funkcija. . Mediji su jedan od instrumenata/agenasa globalizacije. “Medijsko vrijeme” koje živimo karakterizira. pa se sve češće čini da je važnije ono što su i kako su mediji objavili nego šta se zaista dogodilo. privatnih…). kako na nacionalnom. nastanak i konsolidacije brojnih trendova koji mijenjaju “tradicionalne” karakteristike medija. KONTEKSTI…: • Mediji i globalno upravljanje • Mediji kao jedan od agena/t/s/a upravljanja • Ka razumijevanju /pozicije. posebno ili prije svega njenog komunikacijskog aspekta. mi zapravo pokušavamo da odgovorimo na pitanje: šta se to dešava sa svijetom!? Utjecaj medija se svakodnevno povećava.Aspekti javne i medijske diplomacije 21   INFORMACIJSKA REVOLUCIJA  između međunarodnih odnosa i globalnog upravljanja  NOVE MEDIJSKE POZICIJE.

limitirani u njihovoj upotrebi multimedijskih modaliteta komunikacije. knjige…) su bili. Ova revolucija je već sada prouzrokovala nekoliko značajnih posljedica: 1. 4. Rast jeftinog masovnog tržišta novina u 19.22 Informacijska revolucija Siochru i Girard (2002) navode četiri. jednosmjerni. kako ističe J. a internetu samo 4 godine da bi dosegli isti broj gledalaca. Pavlik (2005). televiziji 14. koje su osnova i potka svih ostalih trendova. stoljeću 2. Bilo kakvi napori na rekonstrukciji globalnog upravljanja moraju prepoznati nove potrebe i mogućnosti koje nameće informacijska revolucija. a nakon (ili prije) svega Tehnološke promjene i konvergencija. odnosno korisnika) /Siochru i Girard (2002/ Tradicionalni mediji (novine. 2. najvažnija trenda koja predstavljaju izazov (do)sadašnjem cjelokupnom upravljačkom sektoru: 1. . Digitalni (novomedijski) pristup informacijama i pitanjima međunarodne sigurnosti BRZINA INFORMACIJSKOG PROTOKA  Uloga medijskih institucija u kreiranju javnog  mnijenja i političkih odluka na globalnom nivou  Medijsko doba   Značajni “kameni temeljci” koji su obilježili razvojni put današnjih mas-medija su: 1. RTV. a sam auditorij im je postajao sve stariji. Brzinu informacijskog protoka 2. spori. Privatizacija i tržišna liberalizacija Konsolidacija vlasništva i kontrole medija Globalizacija medijskog tržišta i industrije. po njima. Demokracija koju su nudili bila je sve manje efektivna tako da su se građani počeli “okretati” od ovih nekada veoma vitalnih i važnih izvora novosti i informacija. manji i pasivniji. 3. “Virtualna društva” kao novi funkcionalni prostor unutar sistema međunarodnih odnosa 3. Rast elektroničkih medija u 20 stoljeću (brzinu ovog rasta najslikovitije ilustruju sljedeći podaci: radiju je trebalo 38 godina da bi dosegao 50 miliona slušalaca.

Prikupljanje informacija Pohranjivanje informacija Procesna tehnologija Sredstva za distribuciju Emitiranje ili prikupljanje Ova tehnologija omogućava ne samo profesionalcima. Novi mediji prevazilaze (“same/o”) pojmove interneta i weba obuhvatajući pored njih i sve druge forme komuniciranja nastale konvergencijom digitalne informacijske tehnologije i telekomunikacija. isto) svrstavaju u pet širih oblasti: 1. WWW i ostali digitalni i umreženi “novi mediji” koji su nudili novi angažman publike u jednom interaktivnom multimedijalnom diskursu o temama koje su za nju od izuzetnog značaja. Informativne organizacije su učvrstile svoje prisustvo na mreži i na taj način obezbjeđuju svojoj publici. postoje mjesta sa hiljadama fiksnih kamera na svaki kvadratni kilometar koje mogu emitirati “breaking news imagery”. koja više nije samo domaća već i internacionalna. posebno u urbanim dijelovima svijeta. svjedoci) kad god i gdje god to požele. web je vitalni dio obnovljenog demokratskog foruma: on-line diskusione grupe. Danas. web logovi ili blogovi. you tube i drugi interaktivni formati su se pojavili da bi obezbijedili digitalni vox populi. 2. već bukvalno svim građanima svijeta (koji su “umreženi”) da snimaju i istovremeno prosljeđuju i najsenzacionalnije događaje (čiji su. 3. 4.Aspekti javne i medijske diplomacije 23 Devedesetih godina su se pojavili internet. . Web ujedno obezbjeđuje jeftin prostor za egzistenciju i afirmaciju mnogobrojnim alternativnim informativnim medijima. esencijalan za demokratske procese!!! Brzina informacijskog protoka reflektira novi kvalitet informacijsko/ komunikacijske mreže koji je “posljedica” univerzalnog digitalnog koda otvorenog i prilagodljivog za različite vrste upotreba i medija. kao što su u ovom kontekstu prije svega novinari i diplomate. 5. najčešće slučajni. koje neke od vodećih komunikoloških škola (prema Pavliku. kao i globalno standardiziranog ali i decentraliziranog mrežnog komuniciranja. Zapravo. potrebne novosti i informacije.

• • • • Brži i lakši pristup bazama podataka kao bitna karakteristika njihovih servisa. uglavnom.. (Voćkić Avdagić. jer se. kamera /mobitel i utrošak za pristup internetu) izraziti mišljenje o pojedinom događaju. snimak. koji koriste prednosti interneta.24 Informacijska revolucija Karakteristike ove tehnologije su:   • Slabljenje dominacije institucionalnih izvora „Nova informacijska tehnologija olakšava političarima.319. odnosno u prostore u kojima nacionalni sistemi nameću jaku medijsku cenzuru.htm). Potencijal neograničenog prostora i vremena nudi neviđene mogućnosti. zvuk.872. 2002:10) • Mogućnost prikupljanja i produciranja sadržaja u raznovrsnim simboličkim formama. radi o metamedijima koji u jednom mogu objediniti sliku. odnosno mogućnost ispoljavanja individu-alnih stavova i diskusija Iako je za medije uvijek bio vrlo važan feedback. institucije i/li produkcijske kuće koja bi stajala iza njih... . poduzetnicima i drugima da bez tradicionalnih političkih. Mogućnost trenutnog objavljivanja priča i informacija Jeftin i brz pristup svjetskoj mreži značajno je doveo u pitanje aktuelnost tradicionalnih medija. čini se da je sve do pojave bržih medija bilo značajno zanemareno ono šta (su) recipijenti ima/ju/li za kazati. ekonomskih.internetworldstats. grafikon. s malo sredstava (npr. Višesmjernost komunikacije. ali i u svrhu urušavanja određenih pozicija. pojedincu. Slijedom navedenih tehničko/tehnoloških potencijala i nove politološko/ komunikološke teorije u fokusu imaju novonastale komunikacijske situacije koje je moguće sažeti u sljedeće: • • • Viši stupanj interaktivnosti Reakciju na javnost i Nove forme komuniciranja. administrativnih i sličnih resursa organiziraju i vode kampanje mimoilazeći velike savjetodavno-organizacione štabove i dobro plaćeno osoblje“. koje se (naj)češće koriste u svrhu vlastite promocije. Jasno je da globalni medijski sistem u određenom vremenu može biti progresivna snaga. društveno/ političkom fenomenu. • Danas je recipijent (potencijalno) i novinar i istraživač. mogu bez posebne najave.. Moguća višesmjernost komunikacijskog procesa ogleda se i u tome što 1. posebno kada prodire u prostore koje snažno kontroliraju korumpirani mediji.109 ljudi (http://www.com/stats.

ko gi to proizvod cijelu novu dinamiku u svjetskoj pol di u litici. m . posebno kada se to odnosi na ra azličita nedjela koja se događaj u određen tamnim zapečcima sv ju nim z vijeta. oni samo mogu da ne/reagi ne u iraju. Upravo je televizijsko pokrivanje različitih do ogađaja u S Somaliji. “do omaći” (polit tički) lideri više nemaju šansu da to sakriju od s š svojih građan jer na. i to na n ć nim način kako se oni s pra aktično odvijaju. već i u udaljen regijama. I kada svi m kako upoz mi. Afg ghanistanu. Iraqu. • Politički procesi već dana često pro as olaze mimo tradicionaln informac nih cijskih kan nala: putem televizije g građani mogu slijediti do ogađaje ne samo u njih hovim sop pstvenim drž žavama. širenje nove tehnologije je tako intenzivno da je teško ne zaključit da će ona uskoro biti u općoj upot ti trebi i da će njen mrežni utjecaj ići u korist demokracij je. čin a Na taj se nač zagrebačka afera “index” popu tinte razlila po ut o internetskom a onda i m. Cambodiai … učinilo g građane industrijskih druš štava svjesnij situacija u ovim dijelo jim ovima svijeta. njihovi (naši) lideri će više biti prinuđe da e eni slijede iste primjere. lideri d danas nemaj više ju šansu da “n znaju”. cjelokupnom medijskom bh. Tako su ljudi u mogućn nosti da oficij jelno reagira na drama aju atične izvješt koji se odnose taje na ugrožav vanje ljudskih prava. nasilj prirodne i okolišne kat h je.Aspekti j javne i medij ijske diploma acije 25 Prema opti imističkim pr rognozama. zorava Friedm (1999) neočekivano s man n saznamo kak svako drug živi. tastrofe i sl. prostoru! . I kada se t odnosi na mogućnost da se uživ u sjajnim primjerima iz drugih dij to a ti va jelova svijeta. kako oni bu više saznavali kako d udu drugi žive.

ali i ostati u okvirima tradicionalnih medijskih potencijala koje karakterizira stroga usmjerenost. već to po izbornome zakonu mogu biti samo Srbin. jer ja već godinama pratim samo Dodika. i Hrvat. i Čovića. Istovremeno. Djeco moja.26 Informacijska revolucija Isto se desilo i sa Obaminim izborom za predsjednika SAD-a. Barack Obama nikad u Bosni i Hercegovini ne bi mogao biti izabran za predsjednika. Lagumdžiju i Komšića. Silajdžića. November 2008. koja radije pristaje “davati doprinos” masovnoj potrošnji nego aktivnije sudjelovati u razumijevanju i razvoju društva. oni su moja mjera. MILE STOJIĆ: ZAŠTO OBAMA NIKADA NE BI BIO IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA BIH? Autor: Hayat Objavljeno: 09.. komunikacijsko društvo ili društvo komunikacijskih agenata (interceptora). Kod nas predsjednik nikad ne može biti onaj tko se osjeća kao Bosanac. oni kroje moj život. masovna distribucija. dinamizam. ja sam im otprilike rekao ovo. moje kćeri obavijestile da su cijelu noć na televiziji pratile američke predsjedničke izbore i ushićeno rekle da je apsolutni pobjednik Barack Obama. odnosno ova tehnologija može reflektirati vitalnost. znanje. rata i mira. jer mi takve ne možemo birati na čelo države. upotrebe droge i razvoja zaraznih bolesti.. 15:11:27 Kad su me u srijedu ujutro. Svi oni koji se osjećaju Bosancima i Hercegovcima ne mogu ni teorijski biti na čelu zemlje koja se zove Bosna i Hercegovina.. koja će prije reflektirati zadatu medijsku sliku nego što će pokušati da intervenira na bilo koji način u cilju njenog poboljšanja. Kakav Barrack i kakve trice. tradicionalna naslijeđenost. releventno ili drugoklasno javno mnijenje. siromaštva.. ja sam im odgovorio: moja djeco ja vam se u to puno ne razumijem. ispao bi još prije početka. medijske refleksije bile su neminovne. Da se ovdje deklarirao kao Bosanac.   Globalna tehnologija može istovremeno kreirati/ služiti i za:   • • • • bolje ili (samo) profitabilno informiranje. moja politika i moja sudbina. . globalni medijski sistem ima daleko eksplicitniju ulogu u generiranju pasivne. energiju. jer lako mu se tamo opredjeljivati kao Amerikanac. uz jutarnju kafu. Bošnjak. olakšava bolje razumijevanje zajedničkih problema kao što su pitanja okoliša. Tihića. Pošto su bile vidno potištene mojim odgovorom. Informaciona revolucija povezuje narode. mnogobrojne bh.. depolitizirane publike.

Novi funkcionalni prostor je izgrađen zahvaljujući: 1. . “VIRTUALNA DRUŠTVA”  ‐ novi funkcionalni prostor unutar  sistema međunarodnih odnosa ‐  Neki teoretičari označavaju virtualni prostor kao simultanost u kojoj ljudi sa različitih udaljenosti.posebno u obimu koji bi reducirao poslovne potencijale i smanjio nejednakosti – ugrozili njihovu poziciju. Eksperti predviđaju da će korisnici digitalne mreže u budućnosti sve manje dijeliti iskustvo teritorijalnih granica. Upravljanje bazirano na geografskoj blizini. lokalnim aktivistima. mir i rat. zloupotreba droge. teritorijalnoj lokaciji i ekskluzivnoj pripadnosti tako određenim društvima izloženo je kušnji koju mu nameću sve brojnija prostorno neograničena virtualna u/druženja. različite zarazne bolesti itd. Informatička revolucija približava različita društva i omogućava bolje razumijevanje zajedničkih problema i zanimanja za čovječanstvo u njegovim kritičnim oblastima kao što su okoliš. siromaštvo. depolitizirane mase koja ne (treba da) razumije društvene procese i značaj sopstvenog angažiranja u njima. 2. ujedinjeni instant komunikacijskom tehnologijom. tržišnim silama. transnacionalnim akterima i 3. odnosno koje su i kakve su šanse njihovog usklađivanja (“pomirenja”)?! Kako većina istraživanja globalnih medijskih sistema ukazuju na njihovu izraženu ulogu u generiranju pasivne. Posebno zbog činjenice da medijski giganti imaju značajne povlastice u okviru savremene globalne društvene strukture i da bi bilo kakvi poremećaji u vlasništvu ili društvenim odnosima . odgovori na ova pitanja bi bili od izuzetne važnosti. dijele u istom vremenu i prostoru određena znanja i iskustva. a sve više društva/prostore koje će sami izabirati kreirajući ih na fonu sličnih interesa i iskustava.Aspekti javne i medijske diplomacije 27 Ostaju otvorena pitanja: da li će se ove razlike između progresivnih i radikalnih aspekata novih medija i njihovih (globalnih) sistema povećavati.

.28 Informacijska revolucija U/mreža/vanje sve više postaje bitan segment upravljanja. Prostor nauka koje se tiču savremenog života pretpostavlja i različita etička pitanja o kojima publika treba da je ne samo informirana već i uključena u sam proces odlučivanja. broadcasting i sl.. trasformirajući postepeno rigidnu legalnu nacionalnu mašineriju u set prilagodljivih smjernica. kodovi i različite grupacije/vrste) sve više reflektuju biotehnološku logiku. granice. propagandu. ciljeve i iskustva stavljaju na kušnju klasičnu/ tradicionalnu/ ”staromodnu”. (Npr. a koji još uvijek ne mogu da preskoče demonstrativni “prag” posebno izražen u periodima kada svjetska (globalna) elita pokušava ta ista pitanja da rješava iza “zatvorenih vrata”.) postaju naše vrijednosti. bitno je imati u vidu da se ovdje ne radi samo o informacijsko/komunikacijskoj tehnologiji i novom načinu i stilu ljudske interakcije i komunikacije. tj.u traganju za vječnošću .. ljudska želja za takmičenjem sa starošću i za modificiranjem vremena smrti . Iako mreža postaje sve više važan segment upravljanja. javna rasprava na međunarodnom nivou (za sada) ostaje izvan domašaja demokratskih principa koji bi uključivali navedena pitanja. Značajno je promišljanje demokratskih mehanizama koji bi po/nudili (osiguravali) dovoljno prostora za javnu participaciju pri odlučivanju o strateškim i/li komercijalnim pitanjima (npr. zaštitni.. a ističu sljedeće situacije/ činjenice koje odražavaju snagu virtualnih društava (i nameću diskusiju o „javnoj sferi“ i njenoj ulozi u davanju podrške demokratskoj komunikaciji u globalnom kontekstu): • • kraj hijerarhijske birokracije preplitanje društava i pravnih prinadležnosti . genetički.. • • • Kada se promišlja nova tehnologija.) a ne samo da se otvara prostor za diskusiju o tzv.prevazilazi religijsko i spiritualno razumijevanja i usmjerena je ka čistoj materijalizaciji života. master. brzina. drugoklasnim pitanjima. Različite vrste kodova (internetski... biotehnološkim.) “Virtualna društva” koja nisu geografski povezana već dijele zajedničke vrijednosti. U aktivnostima transnacionalnih institucija sve više se ignorišu barijere nacionalnih država. Obrisi novonastalih društava (prostor. značajno transformirajući legalnu nacionalnu mašineriju (u čitav set prilagodljivih smjernica). vladu i njene ustaljene mehanizme upravljanja. informacijama koje se uglavnom odnose na advertiseing. investicionim.

U njima se. razoružanje. • klasično političko pitanje: ko i čime upravlja je i dalje relevantno kako za virtualni. što nije slučaj sa klasičnim medijima. Na globalnom nivou se. .Aspekti javne i medijske diplomacije 29 • • multinacionalne korporacije.. • DIGITALNI PRISTUP MEĐUNARODNOJ SIGURNOSTI  “Igra otvorenih izvora informacija”  Iako je razmjena informacija jedno od najvažnijih sredstava u izgradnji sigurnosti. udružuju se da bi organizovale javnu debatu i proteste sa globalnom tematikom (prava životinja. Njihov profil i način rada je ujedno (bio) i garancija stanovitog reda u izvorima. Funkcionalnost dobija sve više pažnje. tako i za realni svijet. zavisne i nezavisne informacione mreže. ono ga čini još više kompliciranim. antikapitalistički pokreti.sjedinjuju male grupe zaokupljene istim pitanjima. dolazi do formiranja lokalnih javnih kultura. i pored navedenih aktivnostima transnacionalnih institucija.” (2007:156). kao i porast društvenih i ekonomskih transakcija. garancije kvalitete i relevantnosti informacija u sferi međunarodnih odnosa i u sigurnosti interkulturalne razmjene.. uočavaju iste one pojave koje je Habermas identifikovao u okviru nacionalne države. kao moćno sredstvo za slobodan protok neselektiranih informacija. protoku i pristupu informacijama. u izvjesnoj mjeri. u mnogim državama. nevladine organizacije i globalno finansijsko tržište koje postaju daleko više značajni. Naprotiv. ekološka pitanja. isto kao što i dalje • vojne snage igraju značajnu ulogu u odnosima između država (protok informacija se odvija u prostoru politike koji je već zauzet).... imajući u vidu da: države i dalje upravljaju lojalnošću većine /svjetske/ populacije i ostvaruju kontrolu nad materijalnim resursima. Internet se ne može kategorizirati na tradicionalan način zbog njegovog konvergentnog karaktera koji povezuje različite medije. kako ističe Čejmbers “. gej politika. što prevazilazi potencijal jednonamijenskih medija. Istovremeno. internet još nije prevazišao problem uštede vremena. od kojih svaki posjeduje vlastita pravila i načine funkcioniranja.) Mnoge od ovih grupa razvile su svoje male. Internet se smatra “demokratskim” sredstvom jer omogućava praktično svima da se njime slobodno “služe”. Višenamijenska mreža je zamijenila jednonamijenske medije. Ali. sav materijal nije iste kvalitete i relevantnosti.

bazirana na “političkoj odgovornosti” država. a najmanje 20 novinara je na CIAnoj platnoj listi. (Paletz i Entmann. mnogo više ih s njom povremeno sarađuje. Kvalitetna i otvorena baza podataka je osnovno oruđe međunarodnih i sigurnosnih studija i djelatnosti uopće! • • • • Internet je jedinstveno sredstvo za brzu razmjenu informacija i mrežno komuniciranje na globalnom nivou. Obavještajni servisi skupljaju podatke iz javnih i tajnih /označenih izvjesnim stepenom državne ili vojne tajne/ izvora (OSCINT). • • Obavještajni servisi na ovaj način mogu organizirati psihološke propagandne aktivnosti u stranim zemljama. iako pruža ogromnu količinu informacija iz različitih interesnih oblasti. rat riječima. novinskim agencijama i drugim medijima. Ali. Hladni rat je bio. Javni izvori omogućavaju stalno praćenje događaja važnih za planiranje i moderiranje obavještajnih aktivnosti širom svijeta.30 Informacijska revolucija Vertikalni modeli regulacije televizije i radio emitiranja. a ne količinom informacija.) “Obavezna” razmjena određenih podataka je. u stvarnosti. CIA je imala mnogo reportera na svojoj platnoj listi: ova organizacija je bila medijator i pružala je financijsku podršku mnogim časopisima. • Dobro poznati komercijalni globalni programi za pretraživanje podataka ne razmatraju ove probleme dovoljno pažljivo. . putem kojih su reporteri prezentirali informacije ka ciljnoj publici. što se po prvi put prezentira kroz javne medije. prije svega. što znači da u međudržavnoj komunikaciji ne postoje nikakve praktične sankcije za njeno nepoštivanje. Carl Bernstein je izjavio da oko 400 američkih novinara ima skrivene veze sa CIAom. U isto vrijeme utjecaj javnosti na obavještajne servise putem javnih izvora postaje sve značajniji. telekomunikacijskih i kompjuterskih servisa dovedeni su u pitanje tehnološkom konvergencijom (isto kao što je ova vrsta regulacije na državnom nivou postala upitna). • CIA i KGB su imale specijalne agencije za dezinformiranje. • S porastom važnosti javnih izvora za obavještajne i kontraobavje-štajne servise njihova uloga u kreiranju informacija i novosti sa cilj-em utjecanja na određenu publiku putem javnih medija je sve veća. 1995:25. propaganda i dezinformacija. rukovođenje i kompetentna kontrola su njegovi bitni nedostaci zbog kojih pretraživanje podataka često postaje frustrirajuća aktivnost koja oduzima poprilično vremena. U “Igri otvorenih izvora informacija” to i nije više tako bitna činjenica otkako se efekti ove “igre” mjere sve više kvalitetom.

Ostaje otvoreno pitanje kako pokušati odgovoriti na nesagledivu/savladivu količinu informacija i nedostak bilo kakve selekcije!!! Kako obezbijediti sredstva koja bi nam sačuvala vrijeme i garantirala kvalitetu i relevantnost matarijala za njegovu profesionalnu upotrebu u području međunarodnih odnosa i sigurnosti?! Razmjena informacija je jedno od najboljih oruđa u izgradnji sigurnosti. jer ovaj skoro monopolski pristup ograničava količinu demokracije koja postoji na nivou pristupa.Aspekti javne i medijske diplomacije 31 • Oni su dizajnirani da ispune očekivanja prosječnih korisnika interneta. ali oni definitivno ne mogu ispuniti očekivanja malih grupa sa specifičnim profesionalnim očekivanjima. po njemu. ko ima pristup emocijama velikog broja ljudi i njihovim novčanicima. (Smirs:2004) . danas pravi rat vodi za kontrolu nad svjetskim kanalima za distribuciju. odnosno. Otvoreni izvori su sve značajni i oni pokrivaju oko 90% podataka koji se odnose na sigurnosne studije. pitanje vlasništva se postavlja kao presudno pitanje. Smirs ga postavlja na sljedeći način: ko ima pristup komunikacionim kanalima planete. I ovdje ostaje “otvoreno” pitanje ne/dostupnosti I i II klase informacija!!! Kako živimo u “dobu pristupa” (The Age of Access). Zato se. kako digitalnim tako i materijalnim.

32 Informacijska revolucija .

kontinentalnim i svjetskim državama. o poslovnom/djelatnom komuniciranju. umjetničkim. organima državne uprave (od vrha do lokalne zajednice). svaka država se bori za što bolje (političko. što veća slava. mezzo i mega javnosti) poznat brend (State Brend) Imidž svake države se kreira svim djelatnim i komunikacijskim outputima. koja je u KONKURENCIJI sa drugim okolnim.. Osim njenog formalno-pravnog legitimiteta. Evropi i svijetu. vojno itd. vizualnog identiteta i drugih državnih insignija. prepoznatljiv i po svojim krucijalnim i (diferentia specifica) prednostima (u mikro.  Stoga  je  nužno  preduzimati  permanentne akcije eliminacije i eufemizacije svih negativnih predikativa o nama i početi  prokativno kreirati ugled države KAO CJELINE(.  nego  smo  ono  kakvima  nas  vide  drugi.)  Uvod u temeljne segmente savremenog   poslovnog/djelatnog komuniciranja i   proaktivno medijsko kreiranje pozitiv(nij)e slike   države BiH u domaćoj i svjetskoj javnosti  Svi subjekti i pojedinci koji posluju/djeluju. ekonomsko. moraju komunicirati i uspostavljati i održavati niz multilateralnih odnosa sa najrazličitijim pravnim i fizičkim licima. kao i sa kulturnim. sportsko. U tom i takvom kontekstu i države možemo shvatiti kao jedno veliko i složeno preduzeće/korporaciju. koji su (i u samoj zemlji i izvan nje) dostupni najrazličitijim javnostima i to u svjetskim razmjerama: . Kao sublimat svih tih sinergijskih i „jednom rukom vođebih“ akcija država treba da postane poželjan i sui generis.. Riječ je. regionalnim.Aspekti javne i medijske diplomacije 33   NUŽNOST OVLADAVANJA   KOMUNIKACIJSKIM VJEŠTINAMA U   KREIRANJU IMIDŽA BH DRŽAVE   Naša država Bosna i Hercegovina i mi u njoj nismo ono što mislimo da smo i što bismo  htjeli  da  budemo. što veći profit. Isto je i sa političarima. dakle.) pozicioniranje i mora PROAKTIVNO i kreativno o sebi kreirati što pozitivniji imidž u eksternim javnostima/drugim državama. kulturno. sportskim i drugim subjektima ili pojedincima. što bolji imidž ili brend. što bolje pozicioniranje (ama baš svega što se nudi) na tržištu. čiji je cilj što bolji poslovni/ promocijski/izborni rezultat.

kreativno i lucidno. poslovati. unutar sebe i sa domaćom javnošću).) i podrazumijeva javno. znači. dakle. kulturnu i sportsku djelatosti. i to u okvirima precizno definiranog ciljnog imidža i zacrtane politike razvoja zemlje i dugoročnog plana svoje vanjske politike. te posebno (b) sa onim javnostima/državama/njihovim organima/institucijama i sl. Riječ je. nenamjenski. a posljedica je npr. njenim resornim ministarstvima. poslovna funkcija i pomoć menadžmentu dotične države. koje se najčešće odvija uz pomoć tzv. odnosno unutar ministarstva vanjskih poslova (MIP). atraktivne turističke destinacije itd. učestvovati i sl. itd. državna tradicija. Ne treba zaboraviti da se poslovno izuzetno dobro komunicira i . odnosno masovno poslovno (pro domo sua) komuniciranje. nekontrolirani (interno objelodanjivanje/iznošenje svoga„ prljavog veša“) i to su najčešće premise za negativan imidž. kulture i umjetnosti.. optimlizator uspješnog poslovanja/djelovanja. obožavaoci/fanovi. ljudski potencijal. javne/masmedijske diplomacije (Public Diplomacy/Mass-media Diplomacy). povijest. itd.34 Nužnost ovladavanja komunikacijskim vještinama u kreiranju imidža BiH države • • jedni outputi su spontani. sa kojima „naša“ država/njeni organi/razni subjekti žele uspostaviti odnose. kulturnih. te posebno ministarstvu vanjskih poslova i diplomatsko-konzularnim (DKP) i drugim predstavništvima u inostranstvu. akcelerator. Ovaj drugi segment je namijenjen inostranim CILJNIM javnostima (građani. kao agensima promocije države. kulturno naslijedje. karakterističnog za sve velike korporacije. o svim oblicima klasičnog poslovnog/djelatnog komuniciranja. Generalno poslovno/promocijsko komuniciranje dijelimo na: (a) poslovno-funkcionalno zatvoreno/interno komuniciranje (unutar državepredsjedništvo. Poslovno komuniciranje. političkih. s tim da je ovdje riječ o državi. objektivni ekonomski potencijali. poklonici sporta. vojnih i drugih djelatnosti. što je odlika dobre diplomacije) komunicirati sa svima onima bez kojih se dobro funkcioniranje države na međunarodnom planu ne može odvijati. drugi outputi moraju biti vođeni svjesnim. Poslovno komuniciranje države i DKP-a je. vlada. da ne treba ulagati/ saradjivati/pomagati i sl. u funkciji njenih (i njenih subjekata) ekonomskih. potrošači. kreativnim i kontroliranim akcijama promocije onoga najboljega što određena zemlja ima. itd. metoda i tehnika možemo poimati i kao katalizator. što bi bile premise za pozitivan imidž i svsishodno brendiranje države. sarađivati. da ostvari svoje poslovne/djelatne/ strateške ciljeve što brže i na što adekvatniji način. Djelovati ili poslovati. masmedijsko.. u svoj šarolikosti svojih oblika.. koju je korupcija nagrizla do te mjere. znači permenantno i svrsishodno (ali znanstvenio bazirano. da je nesigurno sa njom poslovati. zemlju. ministarstva.

razmišljanja. podrazumijevajući i dizajn) . dakle. i diplomatske komunikacije spadaju: 1. Masmedijsko/masovno komuniciranje (sve što je namjenski otštampano. što može biti i baza masmedijskog prijenosa informacija (medijska eksterna komunikacija). za razliku od (što je diplomacija svojim znatnim dijelom) diplomatskog/poslovnog komuniciranja tajnog karaktera.). Interpersonalno (raspitivanje. što predstavlja javnu manifestaciju. 3. jubileji. emitirano na radiju i na TV. prezentacije ideja. Konsultacije sa ekspertima. odnosno posredovano internetom. gdje se pozovu sve relevantne osobe (naročito VIP) 7. sms-om. Saopštenja/priopćenje za javnost (Press Release) 10. koja je ujedno i baza medijske pažnje. tematske konferencije. interno i eksterno/javno) 8. dok je u trećem riječ o javnom. 4. partiji i sl. statističkih banaka podataka i sl. Osobno promišljanje gdje se prave planovi i rađaju ideje.Aspekti javne i medijske diplomacije 35 organiziranjem raznih događaja (Event PR/Performans/Spektakl i sl. planovi itd.) Mi ćemo se uglavnom baviti javnim i masmedijskim. instrukcije zaposlenih. i diplomatsko poslovno komuniciranje je najprije: 1. Osobno komuniciranje po principu „desk-metoda“. Konferencije za štampu (Press Conference) 9. konsultiranje Interneta. ciljne skupine na jednom mjestu. 6. itd. što podrazumijeva isčitavanje literature. odnosno potrošačima ili korisnicima usluga 4. itd. Grupno (više od dvije osobe/sastanci. Diplomatski događaji kao što su godišnjice. Lobiranje (poslovno/djelatno. Štandovsko predstavljanje na samitima/sajmovima (sa svim elementima. razgovori sa znalcima problematike ili pak laicima.. mms-om i sl. Diplomatski pregovori i sastanci 5. Po karakteru. ali i osmišljavaju rutinski poslovi i djelatnosti. pojedinačne konsultacije sa drugom/gim osobom/ama) 3.) 2. 2. Intrapersonalno (ideje. kao i svako drugo poslovno komuniciranje. Panel diskusije. Među oblike poslovne. web-site-ova.) U prva dva slučaja riječ je o internom/zatvorenom komuniciranju. paneli.

te 6. 11. over-line komuniciranje. od čega najveći dio podpada pod pojam (više internih) odnosa sa javnostima (PR). vijest. dobro poznavanje suprotne sagovorničke strane (pozitivnih i negativnih elemenata). dobroga govora. Medijski PR. masi građana. Kao prva pretpostavka dobrog poslovnog komuniciranja diplomate jeste: 1. zastava/maskota /himna i sl. dobroga pismenog izražavanja Slijedeći preduslov je 4. svjesnost o sopstvenim i „protivnikovima“ nedostacima i prednostima To je uvijek svojevrsno komuniciranje „pro et contra“. 9. izvještaj) U svemu tome je neizostavno prisutan vizualni identitet države (logo/ime/grba. . Pored medijski posredovanih javnih saopćenja i informacija sa „presica“. izjava. 5. komentara. digitalnih/ PC i sl. potrošača. promotivnih i klasičnih reportaža. ne manje važno je i tzv. pa i države (i njenih podsegmenata i subjekata). najefikasniji i „najubitačniji“ oblik uticaja na publiku je oglašavanje/ reklama (State Advertising) 12. ipak ograničenog dometa. kao jedina baza 2. korisnika usluga. Slijedeći oblik (osim internog lobiranja) je javno lobiranje u inostranim javnostima (Public Advocacy ili Public Service Anouncement) 13. uz sve prethodno. informacija.). biti dobar psiholog sa empatičkim sposobnostima. pravilno i logično mišljenje. feljtona.). pravilno definiranje svojih ciljeva. No. radio-difuznih/elektronskih. panel diskusija. birača. obožavatelja itd. Jer konačan rezultat i uspjeh svakoga subjekta. dobro. koje pripada „najvećim trgovcima na daljinu“ ili „najvećim kreatorima mišljenja i ponašanja“ . odnosno 3.36 Nužnost ovladavanja komunikacijskim vještinama u kreiranju imidža BiH države Sve ovo bismo mogli smatrati tzv. kroz sve žanrovske oblike klasičnog žurnalizma (od intervjua. komunikacijski šarm uz „nenametljivu nametljivost“. mehanizme ubjedjivanja i imati 8. te svih informativnih formi. osvrta. under line komuniciranjem.medijima masovnog komuniciranja (tiskani. ipak ovisi o masovnoj publici. pa je bitno znati: 7.

Kinestetički i Govorno/sadržajno) sinhronizovano i sinergijski komunicirati „pro domo sua“. te imati u vidu: (a) materijalno-tehničke. a sve to da bude primjereno pregovaračkoj poziciji i sagovorniku/cima I na koncu. Produkt i cilj svih komunikacijskih i djelatnih akcija diplomate (DKP) jeste pozitivan imidž države. svrhu. 11. vizualno se treba dotjerati (styling: odijevanje. mizanscen. da je dobar i favoritski imidž države jedino moguće postići permanentnim osmišljenim i dobro vođenim komuniciranjem. ozbiljan. kostimografija itd. (c) ljudske. dakle razraditi scenarij. koja već u startu garantuje pozitivan ishod svakog drugog oblika diplomatskog/poslovnog komuniciranja. (b) organizacijske. . treba znati ostaviti dojam i biti: 10.) Sve skupa možemo sažeti u (sinestetički) akroniom „VAKoG“ (Vizualno. svrsishodna mimika. pogleda i sl.Aspekti javne i medijske diplomacije 37 Uz to. Sveukupan pozitivan imidž (ugled države i diplomate/ državnika) je dobra komunikacijska pretpostavka i pregovaračka pozicija. uz primjenu svih navedenih i nenavedenih oblika. (d) formalno-pravne i (e) konceptualno-sadržajne premise konkretnih diplomatskih komunikacijskih akcija. dostojanstven. Treba. autoritaran. iskren. U svim oblicima diplomatske/poslovne komunikacije moramo jasno znati CILJ. isto kao i u medijskoj prezentaciji ili pak samoj audio-vizualnom oglašavanju/reklami.). sa gotovo svim elementima (više teatarske negoli filmske) drame ili scene (scenografija. ruku. Audio. držanje tijela. i samog diplomate/predstavika7izaslanika koji tu državu predstavlja/ zastupa/promovira. koreografija. jer je riječ o dešavanju in vivo/live. Napomenimo. samouvjeren.

38

Nužnost ovladavanja komunikacijskim vještinama u kreiranju imidža BiH države

Aspekti javne i medijske diplomacije

39

  STRUKTURALNI ELEMENTI STATE/COUNTRY  IMAGEA I STATE/COUNTRY TOTAL DESIGN 
Svaki subjekt (pai i država) egzistira u više sfera i dimenzija, koje su samo kockice cjeline  mozaika, od kojih su samo neke dostupne prosječnim i ograničenim čovjekovim čulima.  Svaka  percepcija  i  apercepcija  pojedinca  ili  mase  produkt  je  cenzure  već  formirane  mentalne  strukture  i  osobne  ćulnosti  recipienata.  Dakle,  ograničena  je  i  prevashodno  subjektivna. Tako je i sa percepcijom države, zemlje i svega onoga što je čini ?! 

Ako dizajn posmatramo šire, i u stilu već izloženog poimanja, onda je vrlo interesantno u takovom svijetlu promatrati fenomen imagea jedne države. Drugim riječima, poentirati interesantne točke, koje se odnose na primarnu, geografski i administrativno-politički zaokruženu sveukupnu atmosferu same države, koja se kasnije kao baza prelama na sve ono što iz nje dolazi, pa i svaki konkretan industrijski proizvod ili privredni subjekat, značenjski isprepleten i sažet u sveukupnu percepciju svakog pojedinačnog elementa cjeline i "vice versa". Drugo, vrlo je važno razložiti pojedinačne elemente subjektiviteta/egzistencije jedne države, sa stanovišta imperativno postavljenih zadataka dizajniranja, oblikovanja svakog manifestnog, prezentacionog, identifikacijskog, atmosfernog i sl. elementa u jednistvenom sistemu, unutar interne (samopercepcije/samovizije) i eksterne percepcije. Pokušaćemo dati sliku osnovnih bazičnih premisa, čiji stil i nivo estetskog i uopće značenjskog oblikovanja bitno utiče na sveukupan utisak, sliku/IMAGE jedne države: A) Državu kao formalno pravni subjekt čine: 1. 2. 3. 4. 5. 6. IME, ZASTAVA, GRB, PREDSJEDNIČKI GRB, HIMNA, TERITORIJ (u tlocrtu označen državnim granicama na konkretnom geografskom prostoru) izražen geografskom kartom, 7. PREDSJEDNIK, 8. OSTALI RUKOVODNI KADROVI..........

40

Stru ukturalni elem menti state/c country imag i state/co gea ountry total d design

Zastava
Ministarstvo  inostranih  poslova

Grb

Vlada

DRŽA AVA BOSNA I  HER RCEGOVINA

Himn na

Pr redsjedništvo o Poštanske  marke

Novac (KM)

Shema 1: Struktural lni elemenat ti imagea drž žave kao pravnog subjekt ta 

Osim navedenih strukturalnih elemenata državnog imidža, postoji čitav niz drugih, ne h a i manje važnih i ne manje u ka e akvom su pre ezentacijskom stanju de facto i in viv Ništa ne vo. rirodni potencijal, ali ne eodržavan, nepristupačan, zapušten i zagađen. n znači izuzetan pr Stoga je estetiziranje i uljep a pšavanje kra ajolika (Land dscape Design) i grado (Quoter ova Desig gn/Street de esign/City D Design) jedn nako važan kao i diz zajn svih p promocijskih masm medijskih i dr rugih materijala. No, da vidimo kak još, osim fo ko ormalno-pravnog subjekt možemo v ta, vidjeti jednu državu: u B) Drž sa svojim žava m: 1. Fitomskim m, 2. 2 Hidromsk kim 3. 3 Aeromski premisam im, ma........

 litho omska. 2.   antropomska a a i druge prem mise imagea a države  .  sport.  umjet tnost   Shema 2: fit tomska. Živ votinjskim (fa auna). Bilj jnim (flora) svijetom .Aspekti j javne i medij ijske diploma acije 41 C) Država sa svojim : 1.NAT TURA NATURATA Fi itom Antropom A Hidrom Litom DRŽAVA BOSNA I  HERCEGO OVINA Religije e Turistička  T ponuda p Ekon nomski  pote encijali Kultur ra.NA ATURA NATUR RANS D) Država i njeni ljudi (A ANTROPOM) E) Lithom (s čto je izg sve gradila ljudska ruka) . hidr romska. .

čak i privlačne. za svaki segment: a. Riječ je o svim sferama ljudske djelatnosti: politike. kulturnog i umjetničkog djelovanja.itd. da podjednako izaziva racionalne. i to u svim strukturalnim dimenzijama za svaku djelatnost. specifičnih običaja i navada. kao ni vrhunsko bogatstvo zemlje ne predstavljaju ništa ako se o njima unutar i izvan svojih okvira ne zna. znanosti. da mu se da tzv. Sve. glazbe. Elementima koji su datost. gospodarstva. d. Prije svega možemo govoriti o : A. itd. kulture. te ukoliko nije na adekvatan način aranžirano. To je anonimni "mrtvi kapital"? Dakle. oblikovano i dizajnirano u (ćulima ugodne i) prihvatljive forme. f. emocionalne i konativne premise ciljnih skupina javnosti. sporta.42 Strukturalni elementi state/country imagea i state/country total design Sada ćemo pokušati razložiti šta u stvari znači dizajnirati jednu državu u svim njenim dimenzijama. c. baš sve što je u vezi sa. vanjskih subjekata medjunarodne zajednice u cjelini. Sadržaji koji su produkt ljudske ruke/mozga. ne možemo posmatrati bez uvažavanja ekologije. arhitekture. centralni je problem. te C. ciljno postavljenog. o ili iz države. ukoliko mu nije dat valjan tretman. učini POZNATIM (Notoriety). da se. svo to bogatstvo ne znači ništa ni za domaće stanovništvo ni za strance. osim denotativnim. e. urbanizma. kultuurnih. u smislu suvremene promotivne kampanje dotične dražave. "dodatna vrijednost". Sadržaji koji su namjenski oblikovani u svrhu kreacije imagea. mora biti u funkciji sveukupnog. zadatak i cilj da se sve ono što je specifično i univerzalno vrijedno. poslovnih. b. No. materijalno-tehničkim normativno-pravnim organizaciono-planskim kadrovskim ljudskim/demografskim djelatnim itd. političkih itd. I u slučaju države/zemlje važe ista pravila i imperativi kreacije i svodjenja svih uotputa iz ili o njoj na JEDINSTVEN SEMIOLOŠKI/AKSIOLOŠKI SISTEM.POZITIVAN SVEUKUPNI (TOTAL) IMAGE. imagea o njoj. ne sa namjerom da budu u funkciji ukupnog imagea i vanjske prezentacije. folklora. To što čini sliku/predstavu/image države. tradicionalnih zanata. obogati i pozitivnim konotativnim/semiološkim i simboličkim nabojima. koje dizajnira priroda (NATURA NATURANS) i B. . da se o njemu INFORMIŠE. te sve što se ujedno može dobro i unovčiti. atratktivne i senzacionalne forme. turističkih. privlačnim. Drugo. promocije države itd. atraktivnim.

b. od strane auditorija. propagandu. onda se kao i u percepciji pojedinačne ličnosti. k. i. sama treba da iznađe svoje differentie specifica-e. Zar nije neugodna činjenica o mogućem plagijatu himne Bosne i Hercegovine?! . kao podlogu imidža ili države kao brenda. koji postaje centralni označivač.. Taj dio posla na zahtjev nadležnih državnih organa treba da rade vrhunski (po potrebi i strani) stručnjaci i agencije za (vizualne) komunikacije. PR i naravno za dizajn. l. ako hoće da ima pozitivan image. svede na minimum premisa na osnovu kojih valorizuje i aksioločki determinizira svaki subjek. simbol države može biti: a.Aspekti javne i medijske diplomacije 43 Međutim. koje će staviti u prvi plan. sui generis atribute ili objekete. te kompetentnim i meritornim komisijama za usvajanje pojedinačnih kreacija i njihovo svodjenje u jedinstven značenjski sistem. sve svede na nekoliko ili jedan atribut. kreacija bilo kojeg segmenta imidža ne smije se prepustiti laicima. poluintelektima i neprofesionalcima. o. sve. kada je riječ o globalnim komunikacijskim tokovima. c. itd. e. d. recipienata. m. svaka država. kao i u svim drugim sferama i o imageu države možemo govoriti sa nekoliko aspekata: (1) željeni image od strane subjekta i (2) image po sebi. Uz najviši nivo kodiranja i dekodiranja poruka. robne marke i sl. odnosno. proizvoda. n. BAŠ SVE No. ličnost životinja djelatnost sport grb zgrada istorijski fakt instrument narodna nošnja pjesma dio fitoma biljka grad spomenik itd. pa i državu. j. Kada je riječ o državi. znak. To bi bila strategija ili politika sopstvenog/ciljno postavljenog imagea države. gdje su znanstveno na više nivoa dokazane sklonosti čovjeka da sve simplificira. oglašavanje. f. Naravno. h. simbol konkretne države. g.

44 Stru ukturalni elementi state/c m country imag i state/co gea ountry total d design .

ne daju dobru osnovu za aktiviranje sopstvenog subjektiviteta efikasne države i DRŽAVNOG marketinga.Aspekti javne i medijske diplomacije 45   BOSNA I HERCEGOVINA   NA RASKRŠĆU BUDUĆNOSTI  (dileme pred izbore 2006)      U  ovom  ćemo  dijelu  izložiti  samo  neke  probleme. referendumom. koji su rezultirali raspadom bivše Jugoslavije.  Unutarnje  i  vanjske  koalicije.  Politički  menadžment.  Izborni  marketing.  koje  menadžment  države  BiH. BiH se ove godine ponovo susrela sa parlamentarnim i predsjedničkim izborima.  koja  će  biti  baza  svim  diplomatsko‐konzularnim  predstavništvima BiH i njihovom osoblju za mijenjanje negativne i izgradnju što pozitivnije  slike naše DRŽAVE u svijetu.    .  Marketing  koorijentacijske  centripetalne  sinhronizacije državnih/društvenih podsistema. No. te paralelno prisustvo institucija Međunarodne zajednice sa svojim (često neizdiferenciranim) konceptima evropske budućnosti BiH. proglašenjem samostalnosti. razorena privreda. BiH do danas nije u potpunosti suverena država. kriminal i korupcija na najvišim instancama i sl.  Apstrakt:   Šesnaest godina nakon prvih post-titovskih demokratskih izbora. koju bi trebalo već „pet preko dvanaest“ napraviti NACIJOM GRAĐANA DRŽAVE BOSNE (upitno je u državotvornom smislu izjednačavanje Bosne sa Hercegovinom.  Nacionalni  (anti)marketing.  a  nužnu)  strategiju  imidža  BiH. odnosno Bosanaca i Hercegovaca?!) Ključne riječi:     Državni  marketing. niti je u njoj (pro se i inter se) u potpunosti artikuliran i strukturiran proevropski politički život. nekompetentnost političkih kadrova i politički analfabetizam čelnika na svim nivoima. njena neracionalna unutarnja (daytonska) konstitucija sa oko 13 vlada i ministarstava.  Vjerski  marketing.  te  Ministarstvo  inistranih  poslova  mora  rasčistiti  i  i  ukopiti  u  jedinstevnu(nepostojeću. Prije svega samo ime Države i njene insignije. a sve na štetu bh Države i bh populacije. enormno veliki broj nesvrsishodnih političkih stranaka (92 stranke u zemlji sa manje od 4 miliona građana). međunarodnim priznanjem (1992) i krvavim međuetničkim ratom sa katastrofalnim posljedicama. Imidž Države.. (Ne)obrazovanost profesionalnih političara. uprkos uspostavljanju mira i parcijalom uređenju pojedinih segmenata društvenih podsistema.

što podrazumijeva da 10 kantona/županija imaju status državica/ republičica. kada budemo govorili o tzv. evo odmah nekoliko prepreka. sa zadatom i državno kontroliranom/sankcioniranom odgovornošću. bez ijednog državotvornog prefiksa. bh nacijama).) Tako i kada je riječ o državi. država nam se zove Bosna i Hercegovina. ni to ne bi bio . dugoročno održive efikasnosti i dobrobiti za najveći dio svoje populacije.. pa i države. jer su je sve navedene sile htjele raskomadati ili podrediti sopstvenim interesima i teritorijalnim prisvajanjem. Naravno u saradnji sa građanima i različitim relevantnim (unutarnjim i vanjskim) javnostima. država nam se zove Bosna i Grofofija. u granicama mikro. koji to. No. sve svoje dijelove. koji vodi samu sebe. sve građane i sve druge podsisteme u jednom pravcu. mezzo i megatrendova. treba da bude sposoban subjekt. (1) Kao prvo. Dakle.. a svo njeno plemstvo je kroz dugu povijest uglavnom bilo u vazalnim odnosima prema bosanskom dvoru. a ne njegovati cijelu šumu (. dakle. jer jedino drugi entitet (osim distrikta Brčko) ima prefiks „republika“ (Republika Srpska). vrhunskoj menadžerskoj sposobnosti. najprije treba visoko profesionalno postaviti njene temelje i racionalno i znanstveno trasirati njenu budućnost. Pogrešna jezička formulacija (denominacija) bilo čega je najčešće garant slabe budućnosti bilo kojeg subjekta. mezzo i makrookruženju. To i jeste etimologija. za to treba imati vrhunski osposobljene kadrove (političke vođe i menađere). ali bazirane na nauci. ni Šumadija. Država. potom Austro-ugarske. ontologija i deontologija politike kao profesije. Još preciznije.. No. znaju ostvariti. što se pokazalo nesvrsishodnim i što je već propalo) o dvije države i da u Bosni i Hercegovini žive ravnopravne nacije Bosanaca i Hercegovaca ??!. To ni u kom slučaju ni povijesno-istorijski niti funkcionalno ne može biti dobra osnova za jedinstvenu modernu državu BOSNU.46 Strukturalni elementi state/country imagea i state/country total design Nepostojanje državnog marketinga BiH   Besmisleno je graditi kuću od trećeg sprata. a pandan bi bio da se npr. a da prije toga nisu dobro definirani i urađeni temelji (. „Srbija i Šumadija“. njih u oficijelnoj nominaciji i u praksi kao nacija (nacionalno različitih državljana posebno Bosne i posebno Hercegovine) nema (o tome će još biti rijeći kasnije. a drugi dio naziva je mađaske provenijencije (mađarski hercog=vojvoda/grof. Hrvatska zove „Hrvatska i Slavonija“ ili Srbija. Kada je riječ o BiH. Hercegovina (kao ni Slavonija. hercegovina=vojvodina). ali ni Katalonija u Francuskoj i Španiji) nikada nije bila držva za sebe. ili još gore od dimnjaka. Analogijom bi došli do zaključka da je riječ (kao nekada Čehoslovačka. (2) drugo. Država se zove Bosna i Hercegovina. država i njeni građani moraju imati (pro domo sua) realnu sopstvenu viziju samih sebe i obezbijediti sve pretpostavke svoga što uspješnijeg pozicioniranja u mikro. a ime je naslijeđeno i u kraljevini SHS i Jugoslaviji). te interaktivnoj odgovornosti političara i građana. gdje je najvažnije da je na njemu još u toku gradnje istaknuto vjersko/“nacionalno“ obilježje. No.) To je isto kao njegovati i uljepšavati pojedinačna („svoja“) stabla. a unutar sebe (sa istim imenom) ima Federaciju Bosne i Hercegovine (jezički i logički nonsens!?).. što je produkt podijele velike srednjovjekovne (Tvrtkove) države BOSNE od strane osvajača (Turaka.

kada tvrde da nisu nacionalno/državljanski Bosanci. bez uvažavanja interesa drugih etnokonfesija. „Krajišnjici“. odmah vide da je riječ o nekonstituiranoj zemlji (možda i u rasulu).. Regionalno bi (kao što se u praksi stoljećima i decenijama dešava) bili „Hercegovci“. uz izostavljanje pomena države BiH i njenih heraldičko-veksiloloških obilježja. odnosno da se institucije zovu „bosansko-hercegovačke“ bez pomena hrvatske ili srpske Države. No. jevreji.To ih samo može podsjećati na davno prevaziđenu . ateisti i drugo. „Istočnobosanci“ itd. muslimani. niko se od voditelja pobjedničkih stranaka nije niti dotakao ni jednog od navedenih pitanja. bez ikakvih sankcija imamo insignije susjednih i drugih država.Aspekti javne i medijske diplomacije 47 problem. Drugo. Ili pak da u Francuskoj. Odmah se postavlja logično pitanje. nazvana po imenu države primarno znači/predstavlja državljanstvo. zašto nacionalno osviješćeni Bosanci ne smiju svoje državne insignije isturiti u Hrvatskoj. pravoslavci. u BiH (osim onih nacionalno-vjerski markiranih dimnjaka). možda jedinu racionalnu i Evropi i svijetu primjerenu varijantu? U (bar napisanim) programima skoro svih od 92 političke stranke je opredjeljenje za evropsku budućnost BiH (. uz pretpostavku da su „vrući simboli“. To su pokazali i nedavno završeni izbori. koja ne gaji jednom rukom vođen državni identitet. što je indikator odsustva ikakvog državnog marketinga. Srbi. po sopstvenom osjećaju ili imenu svoje matične nacionalne države. koja su krucijalne državno-marketinške premise – primarnog jezičkog i suštinskog (ali logičnog i naučno kompetentno baziranog!) definisanja državnog subjekta BiH. „Srednjobosanci“. u Alzasu ili Loreni imamo njemačke insignije i institucije. Bošnjaci. (3) Državne insignije sa himnom su primarne odrednice identiteta DRŽAVE (State Identity).. To je isto da u dijelovima Hrvatske ili Srbije imamo zastave i insignije BiH. (4) Imidž države se gradi na jedinstvenim osnovama i to svim (oficijelnim i neoficijelnim) unutarnjim i vanjskim (vizualnim.. „Posavci“. a etnički Hrvati. odnosno etniteti. Dakle.) Praksa pak pokazuje da neke (naročito nacionalno-vjerske) stranke još uvijek maštaju o svojim separatističkim konceptima. Naši ljudi u komunikaciji sa strancima iz razvijenog i demokratskog svijeta ispadaju smiješni. ukoliko bi postojao čvrst politički koncenzus o prioritetnosti uređenja Bosne i Hercegovine kao njenim žiteljima drage i za život ugodne DOMOVINE svih njenih GRAĐANA. odnosno GRAĐANA BiH. gdje u normalnim demokratskim državama nacija. kada stranci. da su u preferenciji najveće većine građana BiH prihvaćeni. Koji je to kod nas politički subjekt (stranka/pokret/lobi i sl.) koji nudi ovakvu. u čiji se zajednički imenitelj mogu uključiti i sve nacionalne manjine. bez pomena Francuske države. jezičkim i sadržajnim) outputima. i 11 godina nakon završetka rata. koji iole razumiju heraldiku i veksilologiju dođu u BiH. a vjerski/ konfesionalno bosanski katolici. u Srbiji ili u Saudijskoj Arabiji??? Riječ je dakako o svjesnom pristajanju na svoju nacionalno-državljansku inferiornost i „ubijanju“ svoje domovine. Romi i ini bi mogli da biraju između nacionalnog imena Bosanci po imenu svoje povijesne Domovine. ako bi hipotetička država Bosna bila država. u kojoj žive nacionalno/državljanski formulirani Bosanci. svoga zavićaja i to u sopstvenoj državi. a imaju bh dokumente. tj. Jevreji. „Podrinjci“. čiji su konstitutivni narod ili pak statusa nacionalne manjine.

bez vođenja računa o cjelovitosti države BiH i njene populacije. na oko 400 tisuća (u BiH preostalih) Hrvata imamo npr. kada je Kosovo (i kao samostalna država ili autonomija u sklopu .48 Strukturalni elementi state/country imagea i state/country total design feudalnu rascjepkanost. koju su upravo suzbile i prevazišle kasnije (milom ili silom) formirane nacionalne ili drugačije koncipirane države/kraljevstva/ monarhije/republike itd. danas kada su kninski Srbi prodani u tzv. koje uglavnom ne nose prefiks ili konotaciju „srpskih“ i „hrvatskih“. kilavo je dijete“ govori o totalnoj nesvrsishodnosti ili interferenciji tolikog broja stranačkih subjekta. Ali državne koncepte i viziju (ne)budućnosti BiH profiliraju političke stranke i njihovi lideri. dvije stranke HDZ (da li je riječ o strankama. koji nakon izbornih rezultata konstituiraju vlast na državnom i na drugim/nižim nivoima. Dodikovi. Izborni marketing u BiH  Već sama činjenica o postojanju 92 političke stranke u malo više od troipomilionskoj BiH. humanom preseljenju naroda (Tuđman-Milošević početkom devedesetih). o nacionalnoj zajednici ili pokretu ili pak o borbi za kontrolu nad cjelovitim hrvatskim življem u BiH ?) i plus još preko petnaest strančica sa prefiksom ili sadržajem Hrvatski??! Veliki je paradoks i to da imamo (samo?!) 6-7 socijaldemokratskih partija (Lagumdžijini. pa i umjerenih sunitskih i ateističkih Bošnjaka za zajedničkom Domovinom. Dakle. što već u startu razbija volju bh Hrvata i Srba. Znači u Francuskoj „Stranka za Francusku“?). koje su sopstvenim trojnim koncenzuzom rasporedili zone interesa. Floskule SDA-a o sebi kao jedinom borcu za cjelovitu BiH padaju u vodu kada su joj već 16 godina glavni koalicioni partneri HDZ i SDS i kada nema nikakav kritički odnos do pretjerane islamizacije i prisutnosti raličitih šizmi političkog i militantnijeg islama u BiH. za razliku od npr. Kakvu. sa kakvim (da li realnim i mogućim) vizijama. na prvom mjestu trebala biti Država BiH i državni marketing. Avdićevi i ini) a veoma malo socijaldemokracije. i to srođenih sa (a ne odrođenim od) svojom primarnom Domovinom. sa kakvim znanjem operacionalizacije/implementacije zacrtanog??? Do sada su primat imale vjersko-nacionalne stranke. Tokićevi. I što je još zanimljivije. SAD koja sa oko 300 miliona građana ima samo dvije političke stranke i stotine hiljada civilnih inicijativa. Zato je konačno (bar) na posljednjim opštim izborima 2006. kao i oko 7 stranaka sa sadržajem i (manje vidnim) prefiksom „srpski“. SDS je pogrešna denominacija za program velikosrpske ideje „svi Srbi u jednoj državi“. ali su najkoncentriraniji u SDA (da li igdje u svijetu postoji i šta znači ovakva denominacija jedne političke partije?) i u Stranci za BiH (šta npr. koji jedini obezbjeđuje integritet i budućnost Države BiH i njenih građana. po onoj narodnoj da „gdje je puno ruku. Čudno je da nas navodno dobronamjerni stranci i MZ ne upozore na taj besmisleni paradoks. sa kakvim kompetencijama. Bošnjaci su raspoređeni u gotovo svim strankama.

osim onih preko 50% koji nisu izašli na zadnje izbore pridobili i znatan dio biračkog tijela ovih samonamentnutih „zaštitnika vitalnih nacionalnih interesa“ (.) I kod drugih ima istih ili sličnih problema.. uperenih jednih protiv drugih. tzv.. nego do uvođenja psihologije demokratski neprosvijećenih i recepturski poslušnih nacionalnih stada. Socijalistička stranka BiH je (kao nekadašnji ogranak Miloševićeve) mimikrijski naziv za danas apsurdan jugoslovenski i srbijanski koncept. Jasno bi se i glasno. kada se i Crna Gora otcjepila. kako bi se oni na vrhu dogovarali o pljačkama svojih i drugih sunarodnjaka i države BiH. koji hoće reći da su druge stranke protiv BiH. SDA je i verbalno pokriće za „muslimansko-bošnjačku“ varijantu BiH. koja je (nekada Muslimane) Bošnjake koštala ogomnih ljudskih (do danas neprebrojanih) žrtava. (2) Sve stranke (pogotovo nastale pod pokroviteljstvom Miloševića. HDZ je nacionalni pokret pod krilaticom „svaki Hrvat dio hrvatskog KATOLIČKOG korpusa sa preferencijom matice Domovine. kada više nema ni Miloševića ni Jugoslavije. koji je „prodao“ hrvatskoj matici oko 400. jasno je iz dosadašnje prakse. pred svojim vjersko-nacionalnim stadima (da ih više ne zamajavaju) morali distancirati od prethodnih namjera „očuvanja Jugoslavije“. (gdje treba) korigovati ime i svoje programske sadržaje primarno inovirati segmentom državnog. te da se konačno trebaju okrenuti sami sebi... nenacionalne stranke htjele nešto ozbiljno promijeniti. npr. suočiti se sa realnošću. kada bi druge. kao primarnog marketinga. morali bi imati vrhunski obrazovan i menađerski sposoban kadar. marketinški bi našle potporu (fund raising) i napravile vrhunsku kampanju. S druge strane. „otcjepljenja Republike Srpske“ ili „Herceg . mada su do sada kao opozicija bili skloni koalirati ama baš sa svakim i ko je navodno protiv BiH(. a Dodikova socijal-demokracija je samo blaži produžetak srpskog cilja u BiH. te pod patronatom nacionalnih crkava/zajednica) bi trebale odustati od zabluda prošlosti.Hrvatske“. Tuđmana i Izetbegovića. SDS-a i HDZ-a bar do sada nije bilo stalo do države BiH i demokratije u njoj uopće. koji je krvavim ratom ostvaren pod vodstvom SDS. kritički redifeinirati svoje početne programe i poziciju. ni miljenici. kojom bi. NSDS je mimikrija za nezavisnost Srpske.000 bosanskih Hrvata. SBiH su primarno ekonomski i karijeristički otcjepljeni disidenti iz SDA-a. te kada je u pitanju BiH i jaku podršku Međunarodne zajednici ili njenih uticajnijih članica i lidera.Aspekti javne i medijske diplomacije 49 Srbije) za svagda izgubljeno. Valjda im je jasno da više ne mogu biti ni taoci. apstrahirale bi pojedinačne čelničke apetite i napravile bi jednu ali vrijednu kolaciju ili potpuno novu. Državotvornu stranku.. svojoj Domovini i svome cjelovitom bh narodu??!. ali ćemo još navesti i slijedeće: (1) Da čelnicima SDA-a. sa tendencijom otpremanja i ovih preostalih četristotinjak tisuća. ni breme susjednih i bliskoistočnih država. „stvaranja Srbije sa zapadnim granciama Virovitica-Karlobag“.) Ali. a oni su navodno jedini „za“.

50 Strukturalni elementi state/country imagea i state/country total design Bosne“ od BiH. To je prije svega NACIONALNO POMIRENJE. zdravstvnog stanja i rezultata rada. koji potpiruju vjersku i nacionalnu mržnju. koje će stranke kandidirati za odgovarajuće funkcije/mandate poslije izbora. te vjerskih zajednica u predizbornim kampanjama. čime bi se nesvrsishodnost do perverzije velikog broja stranaka svela na optimalniju mjeru. Trebale bi uz pomoć znanosti i neprodanih znanstvenika procijeniti objektivne uloge već preminulih nacionalnih lidera i njihovih koncepata. Konačno bi o svim tabu temama trebali „hladne glave“ javno prozboriti i distancirati se od svega što unosi surevnjivost za budućnost zajedničke nam Domovine. ali i u kulturi političke komunikacije i racionalnog vrednovanja pri izboru stranačkih kandidata: Jer dosadašnja praksa je pokazala da se to ne može očekivati od jedva postojeće države.Trebali bi se prestati međusobno optuživati. Isto bi trebalo uvesti i za čelnike/dužnosnike. (f) Precizno odrediti granice i domete „umiješavanja“ organa Međunarodne zajednice i predstavnika stranih država. uz nemiješanje stranačkih politika u zločine koji su se objektivno desili. ratnim i poratnim zbivanjima. KAKO I SA KOJIM SREDSVIMA I ODGOVORNOSTIMA realizirati obećano. „šerijatske Bosne“ ili „BiH sa supremacijskom pozicijom Bošnjaka muslimana“. . (3) U izbornom zakonu BiH bi pod hitno trebalo promijeniti nekoliko stvari. a zbližavati na zajedničkim projektima korisnim za državu BiH i sve njene građane. Možda i zabraniti djelovanje stranaka. Posebno protiv onih stranaka i lidera koji istupaju sa pozicija protiv jedinstvene BiH. obrazovanja/kompetencije za bavljenje politikom i vodjenja političkih institucija. Time treba (i to integralno) da se bavi država i nauka. koji su ogranci susjednih i drugih država (g) Za izbor najviših dužnosnika uvesti obavezu javnog predočavanja biografije. (a) Kao prvo povećati izborni/parlamentarni prag. (e) Imperativno insistirati da se u predizborne programe unesu metodologije sa odgovorima na pitanja KO (personalno) će i SA KAKVIM KOMPETENCIJAMA. odnosno nedemokratskih vjerskih zajednica koje su najveći saučesnici u formiranju i antridržavnoj praksi još uvijek vodećih nacionalnih stranaka (d) Uvesti rigoroznije mjere protiv svih stranaka i kandidata. ali i ulogu različitih subjekata i segmenata Međunarodne zajednice u predratnim. a kamoli od postojećih samo vlasti žednih stranaka. (b) Raditi na prevazilaženju nemogućnosti da građani biraju kandidate izvan okvira svojih etniteta i entiteta. segregaciju bh populacije i zloupotrebljavaju ljudske patnje i stradanja. (c) Uvesti obavezu države da (i uz pomoć civilnog i nevladnog sektora) bar minimalno instruira građanstvo u svojim građanskim pravima i obavezama.

kao državljani Francuske su i Katalonci i Bretonci i Provansalci i Baski i Alzašani i Lorenci itd. koja se (u istorijskom momentu njenog nastajanja) zove po dominantnom etnitetu ili pak denominacijama države od strane vanjskih faktora. kao i multikonfesionalne („Isfrustrirana kopilad iz mješovitih brakova. a u slučaju SAD govorili bismo o njih preko 200. koje je šejtan opsjeo“- .5 miliona žitelja BiH). Italijani su kao nacija sastavljeni od Piemonteza. a Bošnjak je automatski musliman. Ali eto. Nacionalno Francuzi. to bi mogli i ostaviti i za kasnije?!. naroda. osim što smo zločinački i GENOCIDNO (ZAŠTO JE OVO MANJI GENMOCID/ETNOCID?!) „zbrisali sa lica zemlje“ tzv. Srbin znači pravoslavac. Potvrda tome je i Kalajev koncept „trovjernih Bošnjaka“. stoljeća jasno je da u BiH žive „Bošnjaci/Bošnjani „muhamedove. Kalabreza. Tako naš suverenitet nakaradno baziran na tri tzv. pravoslavne i katoličke vere„. i to uvijek u interesu vanjskih politika. što ni u kom slučaju nije nadišlo Bosanstvo. Francuskom i SAD. te mnogi spisi franjevaca Bosne (a ne Hercegovine ili Hrvatske) srebrene početkom XX stoljeća. Kod nas u BiH (iako je to bezrazložno danas kod nas „opasna (ali istinita) teza“). Sicilijanaca. konstitutivna (različita?!) naroda. pa niko ne insistira da u sve institucije u Italiji unese te jezike. a Amerikanci kao njih više od 200. a ne kao suverenitet građana BiH odmah pada u vodu u usporedbi sa npr. Mješovite (multikonfesionalne i multietničke) i građane. odnosno politički je (zlo)upotrebljavale. koje su htjele (ali ni jedna ne uspje!) u potpunosti ovladati Bosnom (i Hercegovinom). Tako su današnji bh Srbi. Razlika između njih je i u genetskoj pa i u rasnoj strukturi daleko veća od razlika između bh Srba. U nizu spisa pod kraj 19. Francuzi bi u nomenklaturi morali biti definirani kao dvadesetak konstitutivnih naroda. Mi (nas 3. pa čak ni o različitim etnitetima. poručujemo Amerikancima da oni kao nacija ili narod USA-e ne postoje. Oni (za razliku od nas koji se stoljećima fantastično razumijemo) se ne razumiju ako govore na svojim lokalnim/etničkim dijalektima. dijalekata i narječja. Ostanimo kod Francuza. po mome (racionalnom) mišljenju nije riječ niti o različitim narodima. O različitom jeziku (za razliku od leksike.Aspekti javne i medijske diplomacije 51 Nacionalno‐vjerski (anti)marketing  Kako spomenusmo. Primarna (vjerovatno i jedina?) razlika je u religiji i politikama koje su te ili tu religiju nametale. bh Hrvati i bh Bošnjaci pretežno na vjerskoj osnovi stoljećima bivali „braća po materi a bratoubice po očevima“. kao jedine istinske platforme diferencijacije Bosanaca je i u činjenici da je kod nas nacionalno i vjersko gotovo izjednačeno: Hrvat automatki znači i katolik. Furlanaca itd. Uzmimo samo „Načertanije“ pripisano Garašaninu. Hrvata i Bošnjaka. koja je stoljećima po svoje oblikovala mentalnost pojedinih segmenata bh populacije. pripadnost jednoj državi. i na početku 20. niti o različitim nacijama (u svim zajedničkim državnim tvorevinama bili smo sunarodnjaci). U Francuskoj bi bilo riječ o preko dvadesetak tzv. Jevreje smo. u najvećem broju evropskih država pojam „nacije“ je ustvari državljanstvo. Riječ je samo o vjerskoj razlici. Venecijanaca. koje imaju svi jezici) je smiješno i govoriti. (2) Potvrda vjerske.

Od vjerskonacionalnih stranaka. doslovni genocid nad Nesrbima i njihovo svođenje na „srbima podnošljiv/ dopustiv procenat“ od 6%). kada je riječ o muslimanima-Bošnjacima. KOME i ZAŠTO gradi? Šta je cijena ?? Političari iz bošnjačkog korpusa šute i na nasrtaje vjerskih isntitucija i na civilne (osnovne ali sada i na srednje) škole. na našu bh Hrvatsku nesreću“. slave bosanske (predturske) države. i sa „novom evangelizacijom“ i ulogom crkava u BiH i susjednim državama nije drugačije ni u katoličko-hrvatskom ni u pravoslavnosrpskom korpusu. Džemaludinom Latićem) u potpunosti zaboravili ili marginalizirali.52 Strukturalni elementi state/country imagea i state/country total design IVZ/SDA na ćelu sa dr. ukoliko ih se ne može uklopiti u „svoje“ vjersko-nacionalno stado. oko 35. i to daleko više od svih „napuhanih“ susjednih država. kao da će pasti s neba) nema Bosne (i Hercegovine). gdje se bh nobelovci. uz obavezno krštenje djece i dobivanje hrvatskog državljanstva. vehabizma i raznih struja uzavrelog političkog i poprilično militantnog islama. nema nikakvog valjanog odgovora na ova pitanja. a ne svoji. One su najveći izdajnici DOMOVINE i krivci da Bosnu i Hercegovinu znatan dio njene populacije ne osjeća svojom državom. Dalje građenje BiH budućnosti na tom konceptu znači i dalje apetite njenog komadanja i „lova na ljudske duše Bosanaca“ iz susjednih država kada su u pitanju bh katolici-Hrvati i bh pravoslavci-Srbi. bosanskih dinastija. Znajući da je riječ o istom ili do vrhunca srodnom narodu/etnitetu. banova i kraljeva. bez ikakvih odgovora i lokalnih i kantonalnih i entitetskih i državnih (ne samo SDA) struktura KO ih. kriminalom. sportisti i ini genijalci ne osjećaju svojima. Ionako su govorili i govore istim jezikom.000 od strane Hrvatske države financijski potpomognutih razvoda brakova Hrvata i Hrvatica sa Nehrvatima tokom ratnih devedesetih. gdje se uče pisci tzv. oskarovci. KO je taj subjekt (osim Države i državnog marketing menadžmenta) koji će od najranijeg djetinjstva kod bh populacije razvijati bh patriotizam i to pet preko dvanaest. škole i univerzitete. No. Da pojedinačne nacionalne profilacije i koagulacije (iz istog bh naroda u trivjerskiprofilirane nacije) nisu bile niti su dovedene do kraja govore i (neopravdano neistražene!?) cifre vjerski (automatski i nacionalno) konvertiralih u ovom zadnjem ratu. Produkt je ratnim i poratnim stradanjima „porobljena svijest“ svih vjersko-nacionalnih skupina i to po istom šablonu: „neka su Vatikan i Zagreb zadovoljni nama. Najbolji dokaz je enormnan broj novoizgrađenih islamskih centara i džamija i to najrazličitijih profila (mesheba). Nigdje tu (niti iko išta radi na tom planu. pronalazači. zdušno su u nove nacionalne korpuse prihvaćeni oni koji su samo promijenili vjeru. No. matičnih domovina. kojom bi se svako pametan samo mogao hvaliti. bh patriotizma. njihove duše love ili su već ulovili daleki centri šiitizma. u doba kada je vrijeme dugotrajnih državno-nacionalnih profilacija prošlo? Čak ni stranka koja je u denominaciji „ZA BiH“. Kako i ne bi kad su uveli aparthejdistički vrtiće. šiintizma. povezanih sa vanjskim mecanama. odnosno ime. a ne svoje domovine. . gdje se uči geografija drugih zemalja. „neka je Hilandar preko Beograda zadovoljan nama na našu bh pravoslavno-Srpsku nesreću“ i „neka su centri islamske moći preko IVZ zadovoljni nama na našu bh muslimansko-bošnjačku nesreću. korupcijom i osobnim profitima njihovih vođa (mnogi od njih su već ili će se naći u Hagu ili u zatvorima) ne možemo ništa valjano na tom planu ni očekivati.

mezzo i makrookruženje i da kroz ekonomiju. Mi već djecu odgajamo da žive (ne u svojoj već) u tuđim zemljama i da služe vanbosanskim i protivbosanskim politikama.Nauku nam vode i istoriji nas uče (dnevno)politički analfabeti. Ugrofinci negoli Slaveni. njihove autohtone autentičnosti. a nikoga iz vana ne dovodi da popuni svoje „kadrovske šupljine“.. Ali efekti su slabi na II ili III spratu ili na potkrovlju. komunistički aparatčici. a danas „vrhunski“ političari. Promjenama ustava BiH i blagom korigiranju Daytonskog sporazuma su ujedno bile i probni balon Međunarodnoj zajednici (manifestnim nosiocima procesa globalizacije i evropeizacije) i EU .... koje su. o našoj spoznaji samih sebe? Govori da smo zapušten.. Kelti. Srbi i Bošnjaci?? Šta nam to govori o našoj inteligenciji. nas i naših potomaka u njoj I vratimo se predstojećim oktobarskim izborima: U tradicionalnim koalicijama vjerskonacionalnih stranaka unutar BiH se nešto (da li samo prividno) mijenja. Izbori 2006. apsolutni gospodari katastrofalne socijalne. autoprevoznici. ekonomske. kulturu. shvaćene kao građanstva/državljanstva je od primarnog nacionalnog/ državnog interesa. Nula.) Ocjena. kao i na svim planovima jedino nam može pomoći Međunarodna zajednica. Ne treba zaboraviti da je BiH „mrijestilište“ izuzetnog demografskog materijala. nauku i svrsishodnu politiku obezbijedi svoj prosperitet. istinkih i favoritskih differentia specifica i sui generis osobina. nad svima njima je kapa vjerskih institucija unutar i izvan BiH.. da smo u filogenezi više Iliri. koja za sada više hipokrizijski skrbi za budućnost BiH kao evropske moderne i efikasne države njenih GRAĐANA. Centralno pitanje je gdje se (i da li se uopšte u BiH moraju?) obrazuju bh političari na najvišem nivou? Imamo li uopće institucija koje obrazuju vodeći stranački i državnički kadar? To. – Šansa da konačno vidimo šta smo u stanju sami učiniti za budućnost naše domovine. Koliko ljudi u BiH zna da dva turska sultana potiču od Nemanjića. No. uz veliku opstrukciju domaćih funkcionera. koji izvozi u bescjenje. o našim (stranačko/nacionalno/vjerski) zarobljenim univerzitetima. njihovog kulturnog i umjetničkog bogatstva.Aspekti javne i medijske diplomacije 53 Na ovom. internacionalni kriminalci. Vlasi. bar djelimično radi Međunarodna zajednica. ali i sposobnosti nacije da se uklopi u mikro. bivši oficiri JNA. Goti.) Nacionalni marketing je prije svega državni marketing. Isto i u njihovim pojedinačnim koalicijama i mecanama izvan BiH. afirmacija građana svoje države. MZ bi morala imati jedinstven stav o BiH i svim njenim problemima i mnoge stvari koje su neskladu sa njihovim/evropskim demokracijama jednostavno prepriječiti i eliminirati(. Racionalno i odgovorno upravljanje ljudskim potencijalom (Human Resouces Policy/Management) svoje države i svoje nacije. koji jedino strašeći svoja etno-stada drugima mogu obezbijediti svoj opstanak u ugodnim funkcionerskim foteljama. političke.. Nedavne inicijative o tzv. uz Međunarodnu zajednicu. kulturne i obrazovne situacije u BiH. veterinari. ako temelji ne valjaju. državotvorno i nacionalno neobrazovan i za buduće generacije neodgovoran narod (. dojučerašnji ginekolozi. a kamoli „čistokrvni“ Hrvati.

nauke i obrazovanja. tako i bit vođenja regionalne i svjetske politike. gdje smo mi samo „kolateralna šteta“ većih marketinških projekata različitih (ili samo jednoga?) arhitekata evropske i svjetske budućnosti? Zašto MZ neke moguće stvari ne riješi odmah? Da li EU i MZ u cjelini iskreno vjeruju da ćemo mi sami ubrzo politički i ekonomski stasati i riješiti čitavo breme problema odjednom? Šta oni zaista misle o prosperitetnoj budućnosti države Bosne i Bosanaca u njoj? Ovo su pitanja. morao bi znati objektivno procijeniti mjesto i ulogu BiH u svim tim procesima. koje bi (ako bi on postojao) Međunarodnoj zajednici morao postaviti valjan domaći politički subjekt. Ali neće. ali i na DOBROBIT vodećih i najmoćnijih evropskih i svjetskih političkih. onda bi on bio pravi zastupnik interesa i za bh državu i njenu populaciju. sa jasnim referentnim poljima/dodirnim tačkama (Marketing koorijentacijske centripetalne sinhronizacije državnih podsistema) NA DOBROBIT DRŽAVE BiH i njenih GRAĐANA. političkoj stranci. a sve na štetu DOMOVINE i DRŽAVE SVIH BOSANACA/ HERCEGOVACA . prozrijeti i razumijeti kako suštinu evropeizacije i globalizacije. šredstavnici šest najrelevantnijih stranaka se (očekivano?!) nisu uspjeli puno toga dogovoriti. Ukoliko naših 48 stranaka. morao bi znati.    . onda će BiH kao cjelina i dalje biti slab ili nikakav partner za (jedino moguće i poželjno) interaktivno kreiranje svoje budućnosti i budućnosti svojih građana. u postojanju iracionalnog broja političkih stranaka. Stoga u posmatranju nepostojanja sopstvenog državnog marketinga BiH. pa bilo da je riječ o državi. vojnih. od kojih je ovisna i svaka druga. a lisica dok ne dođe vuk“. jasno je. pa da znaju da imaju (nikad ravnopravnog.54 Strukturalni elementi state/country imagea i state/country total design dokle smo došli sa sviješću o potrebi racionalnog i funkcionalnog organizovanja sopstvene države. morao bi znati i to da je „zeko glavni dok ne dođe lisica. Nije za zanemariti neizlazak velikog procenta ljudi na posljednje parlamentarne i predsjedničke izbore. Zašto?. ali i nespomenute probleme. Iako bh građane ništa nije pitao oko ustavnih promjena. personificiranih u svjetskom transnacionalnom/multinacionalnom kapitalu. i izvan njenih granica.. ali zacrtanom još prije izbora 1990. supremaciji vjerskonacionalnih koncepata i „iskorjenjenju“ multikonfesionalnih/multietničkih GRAĐANA BiH. koji ako ovaj put izađu mogu znatno promijeniti buduću strukturu vlasti ali i buduće konstruktivnije promjene stanja u držav. Da bi MZ i visoki Predstavnik mogli sve to riješiti jednim aktom. U suprotnom će različiti vanjski subjekti i interesi voditi pojedinačne segmente populacije.BOSNE I HERCEGOVINE. te da car svih životinja-lav sve druge životinje smjesti na svoje mjesto. Ako bi se pojavio domaći subjekt koji zna KAKO sinergijski uspostaviti koordinaciju ekonomije. pojedinačne regije i entitete. ali) validnog sagovornika? No. vjerskog života i to koorijentacijski. treba se zapitati: Da li se u BiH ipak sve dešava po planu i programu. Možda to MZ i EU i očekuju. taj sagovornik bi morao imati odgovore na sve nabrojane. ali i zahvalan sagovornik/partner za svjetske centre moći. kulturnih i drugih subjekata i struktura. pa i bh država. koje su se kandidirale za izbore (posebno one koje dobiju najviše glasova) nemaju političare dorasle prethodno naznačenim izazovima i najvitalnijim državnim funkcijama (posebno vanjskopolitičkim i diplomatskim). koaliciji državotvornih stranaka ili alternartivnom pokretu (recimo nezavisni intelektualci ili mladih). kulture i umjetnosti. te u održavanju za BiH i njene građane neveselog „status quo-a“.

Bosne i Austrougarske. koje još uvijek dobrim/većim dijelom jedino zanima da je funkcioner „njihov čovjek. entiteta. gdje su građani samo idolopoklonska recepturna stada ovaca i koza. da se možemo određivati i po regijama. nego u našim rukama. a ne tuđu politiku. koja ga je i postavila na neku funkciju. države.5 milijardi. uvijek ili „aminovale“ ili projektovale tadašnje i sadašnje supersile. prilagodimo velikom talasu evropeizacije i globalizacije. Ne treba zaboraviti da su i budućnost srednjovjekovne. Teško da se. opštine. ali da smo ujedno i Evropejci i samo mali segment svjetske populacije od oko 6. a ne tuđu kulturu. Ali imamo šansu. Zato je i sada naša sudbina više u njihovim. kažu. koji će afirmisati svoju. kao i raspad Jugoslavije i priznanje svih njenih bivših republika kao samostalnih država. Jugoslovenske i SFRJ-ejevske Bosne (iHercegovine). to će prije stvari krenuti nabolje za Bosnu i Bosance. a da o tome ne odgovara nikome osim svojoj stranci. što prije uvedemo nauku u tumačenje svih ranijih i najnovijih zabluda. kao i bez mnogih davno nestalih država i državica. živimo u državi u kojoj se doslovce svako može baviti politikom. nekompetentnošću i dokazanom nemoralnošću javno izabranih ličnosti. Osmanske.Aspekti javne i medijske diplomacije 55 UMJESTO ZAKLJUČKA  Po mom dubokom mišljenju. Pa i kad sve upropasti na njihovu štetu. birajući na najodgovornije funkcije najsposobnije funkcionere od kojih traže samo uspjeh/rezultat na svim područjima državnog/društvenog života i punu odgovornost. koja možda još uvijek (ali dokle?) čeka domaću bh političku snagu sa kojom će partnerski trasirati budućnost BiH na obostrano zadovoljstvo. naš je“. SHSovske. sa takvom građanskom sviješću. pa i veća država unutar sebe i za sebe stvari na državnoj i lokalnoj razini uredimo što povoljnije za nas i da se kao mali val sa jasnim subjektivitetom i ulogom koja nam objektivno može pripasti. „kakav je da je. koji će imati i voditi svoju. da kao i svaka manja. sami možemo izobraziti/civilizirati do nivao građana koji ugodno žive u svojoj domovini i državi koju vole i osjećaju svojom. Potez je dakle više na MZ. njihove nacije i vjere“ na čelu njihovog grada. a sve bazirati na svojoj a ne tuđoj ekonomiji. koja itekako može ići i proći i bez nas. koje se nisu bile u stanju naći ili prilagoditi nadolazećim promjenama. da smo svi mi najprije državljanski shvaćeni Bosanci. Ova činjenica bi mogla konačno natjerati naše političare da shvate da je BiH (za koju bi iz stotinu praktičnih razloga bilo najbolje da se zove Bosna) njihova domovina. da možemo biti i Hrvati i Srbi i Bošnjaci svih provenijencija. . Što prije to shvatimo i počnemo objašnjavati narodu. te interaktivno sudjeluju u kreiranju njene budućnosti.

56 Strukturalni elementi state/country imagea i state/country total design .

u jednom demokratskom društvu. Razlike među akterima (kako državnim. (Gilboa.. postoje mišljenja da je publika mnogo više zainteresirana za rezultate nego za procese pregovaranja (Gilboa). Publika (sve više) zahtijeva da bude informirana o (cijelom) procesu pregovaranja. prezentirati svojim građanima samo do/u/govore ili publika i mediji treba da budu informirani o svim kritičnim momentima pregovaračkog procesa tako da bi bila u mogućnosti da kreira sopstveno mišljenje/stav i prezentira ga “liderima” pregovaranja prije nego što .Aspekti javne i medijske diplomacije 57   MEDIJSKA DIPLOMACIJA  Novo razumijevanje međunarodnih odnosa  MEDIJSKI UVJETI TRADICIONALNE DIPLOMACIJE  Diplomacija se odnosi na komunikacijski sistem.. Drugu grupu čine: . partnerima u cilju zaštite sopstvenih pozicija i interesa. 2000) • Modeli diplomacije zatvorenog tipa i medijskog pregovaranja su po prvi put prezentirani. S jedne strane. Postoji šest modela u određenju i analiziranju medija u savremenoj diplomaciji • Prvu grupu čini: . traženja informacija i utjecanja na sve aktere uključene u komunikacijski proces.Diplomacija zatvorenog tipa i .Javna diplomacija .Medijska pregovaračka diplomacija.Medijska diplomacija i .Diplomacija otvorenog tipa. Međunarodna politika malih. U isto vrijeme postavlja se pitanje: treba li vlada. srednjih i velikih država se u osnovi odnosi na različite aktivnosti prema međunarodnim/stranim/globalnim.Tajna diplomacija . To je “kanal” za realizaciju kontakata. objašnjenja različitih pozicija. tako i svim drugim koji se i kada se pojavljuju u ovoj vrsti komunikacije) su samo u njihovim mogućnostima da realiziraju sopstvene interese.

U modernim medijima je upravo suprotno: načini/putevi opravdavaju cilj.58 Medijska diplomacija sam dogovor bude potpisan. S druge strane. Kako međunarodni zakoni postaju sve značajniji. Drugim riječima. postoje mišljenja da je pažnja javnosti danas na taktici. političko krilo IRA-e mogao saglasiti putem političkih pregovora. i voditi pregovore “šireći” mirovni proces unutar sopstvene paradigme. . mogu ostaviti utisak da su zbunjeni ili da ne znaju šta da rade. Mediji mogu snažnije moderirati. Postoje dva fenomena u pokrivanju jednog događaja: • • Prvi je pretjerivanje u pokrivanju/emitiranju jednog događaja.(primjer Obaminog interveniranja na metode CIA-e) KAKVO JE ZNAČENJE I KAKVE SU POSLJEDICE “MEDIJSKIH DOGAĐANJA”?    Globalna televizija je povećala brzinu kojom se diplomatske poruke mijenjaju iz minute u minutu. gubi se primarni značaj ciljeva. britanska i irska mainstream media bili instrumentalizirani pri pokušaju da se olakša (omogući) indirektni dijalog između njihovih vlada i Irish Republican Movement oko pitanja o kojima bi se Sinn Fein. posebno za vrijeme stanovitih kriza. mogu napraviti grešku i ako ne ponude odgovor. ličnosti. ili da nemaju kontrolu nad slučajem ili problemom koji je u pitanju. fenomena.. 3. u tajnim uvjetima: mediji (novinari) nastoje da pokriju/prate događaje svojim prisustvom delikatnim i rizičnim pregovorima. Direktno interveniranje. kada su mediji aktivno i direktno uključeni u međunarodno pregovaranje. Tajni način. Ova promjena nameće ozbiljne dileme političarima. nego što su to u stvarnosti. Moderiranje (”kontaktna strana”). Drugi je kada se oni čine/predstavljaju značajnijima. 2. Postoje tri načina medijskog djelovanja u sferi diplomacije: 1. a ne na ciljevima (Shea). (Megaphone Diplomacy in the Northern Irish Peace Process: Squaring the Circle by Talking to terrorists through Journalists. kada pokušavaju da povežu strane u sukobu koje nastoje/ žele da se sporazumiju.. Harvard University Press/Politics 6 (1) Winter 2001:88) Na primjeru razgovora sa teroristima putem medija. bez razmišljanja ili razmatranja mogućih opcija. kraj (cilj) ne opravdava sredstva. Ako odmah odgovore. Sparre objašnjava da su u ranim 1994.

odnosno ta pozicija dominantnosti i dalje je prisutna u međunarodnim odnosima. pa i svih drugih aktera. već samo utisak koji se ostavlja na druge /2008/) sve više se nameće kao obaveza i u ovoj profesiji (političara)!!! . Dok će se sve političke elite Bruxellesa i Washingtona kleti u važnost otvorenosti. pomažu u određenju statusa u međunarodnoj zajednici. “.” (2008:30) Glavni cilj medijske diplomacije je da poklanja više pažnje javnoj podršci da usmjeri svoju aktivnost u međunarodnoj politici. Tada su saloni UN pružali savršeni mizanscen za zakulisne dogovore daleko od očiju javnosti. kao i drugi sve brojniji akteri u ovom polju su sve više prisiljeni da vode računa o javnom konsenzusu.Aspekti javne i medijske diplomacije 59 MEDIJSKI UVJETI TRADICIONALNE DIPLOMACIJE  (NOVO RAZUMIJEVANJE MEĐUNARODNIH ODNOSA)  Međunarodna politika je bazirana na ideji stalnog pokušaja da se utječe na države i druge njene sve brojnije aktere (uz dosadašnje najčešće zanemarivanje većine učesnika od strane dominantnih država i međunarodnih institucija). istodobno će poduzimati sve kako bi maksimalno zaštitili svoje prostore s ljudima. nikako rezultati. ne više učinak rada. (vještine nove profesije „odnosa sa javnošću“ uspostavljaju zavođenje kao novi i obavezujući komunikativni kod. U tom kontekstu multilaterizam sve otvorenije gubi bitku s bilateralom.. Promjene u politici i savremenom komuniciranju kreiraju nove načine kooperacije: državni imidž ili imidž lidera. kako je označava Z. dok su različite direktne medijske intervencije usmjerene na situacije u kojima su novinari aktivni i direktno su uključeni u međunarodne pregovore. posebno kada preduzimaju određene akcije u međunarodnoj politici.. a ne samo (kao do sada) vojna ili ekonomska moć. Iako je globalizacija razbila brojne ograde koje su postojale u prošlosti. zapravo. kako ističe Željko Trkanjec. za omjeravanje snaga tabora. Multilaterarne organizacije bile su. Političari su televizijske zvijezde i na TV ekranu ili internetu razgovaraju jezikom populističkog političkog diskursa. Tomić. a ne argumenata. ministri i vladajuće partije.. Umjeće zavođenja kao “kardinalna komunikativna strategija”.ubrzanje trgovine i kontakata donijelo je velike koristi prije svega svijetu Zapada.. izravni rezultat svijeta nakon Drugog svjetskog rata kada je u mnogim aspektima bila zagušena dvostrana komunikacija. “zid prema nepozeljnima”. Ona je bazirana na donošenju odluka u međunarodnim poslovima i državni lideri.

kao i povećan protok ljudi preko državnih granica. Ono je šansa za proširenje znanja o različitim alternativama. dovela do pojačane internacionalizacije kretanja medijskih sadržaja. Savremeni mediji ustvari podržavaju efikasnu vezu među elitama širom svijeta. kao što su međunarodno komuniciranje i medijske mreže. Oni su izvor i međunarodnih i domaćih novosti. centraliziranih. Ljudi su inspirirani događajima koji se dešavaju na različitim udaljenostima. . ekspanzija aktivnosti TNK. Dosadašnja (ekskluzivna) dominacija piramidalnih.. I sam termin “globalizacija“ reflektira intenziviranje globalne međupovezanosti pomoću čitavog spektra veza. Nije upitno da su svi ovi globalizacijski trendovi mogući zahvaljujući djelovanju mas-medija i lokalnog i međunarodnog nivoa. Smatralo se da je malo dokaza koji bi podržali postojanje globalne javne sfere i da javna sfera ostaje najvećim dijelom i dalje orijentirana u okviru države.. koji je bivao sve češće prisutan. diseminativnih komunikacijskih modela. Međunarodni mediji su referentni i za međunarodne i za domaće izvore. kao i različite vrste totalitarnih modela na državnom/ nacionalnom nivou. proširivši tržište tv programa. Još do nedavno “većinsko mišljenje” je bilo da se uloga medija u globalizaciji demokratskih procesa ne može razumjeti u terminu: globalna javna sfera. uključujući migrante. putem pozitivnih primjera. deregulacija medija je. i za zagovornike “nedostataka globalne javne sfere “ bilo je očito da mediji igraju sve značajniju ulogu u poticanju razvoja (i) demokratskih odnosa širom svijeta. Ipak. kako navodi Debora Čembers.60 Medijska diplomacija ULOGA MEDIJA U KONTEKSTU GLOBALIZACIJE  • • • • “MEDIJALIZAM” “TELEDEMOKRACIJA” Manipulacija sadržajem političkog komuniciranja je najviše izražena u polju medija. Komuniciranje putem globalne mreže urušava dominaciju državne i korporativne tajnosti. nije više održiva na isti način. finansijski sistemi. Tokom 80-tih i 90-tih. izbjeglice i turiste. filmova i vijesti na cijeli svijet.

. BBC dno International. Reut i Associated Press k ters koje su. navodi rsta a voj n na pomisa da je tzv slobodni protok info ao v. . po nekima.Aspekti j javne i medij ijske diploma acije 61 Čembers n navodi neko oliko suprot tstavljenih poglede na posljedice rastuće ma p asovne komunikacije između na aroda i regija a: • • • • Glo obalizacija može dovesti d uspostavlj do janja međun narodnog mir i razumijev ra vanja. nose definicij koja kaže da su ji vijesti i inf formacije sk podataka o eliti. o o-američku novinsku tra adiciju sm manjujući razn novrsnost izv u lokalnim i nacionalnim medijim vora ma. prodajući isti proizvod. ormacija mo ožda najveći dijelom samo im jednosmjer ran tok trg govine i inf formacija. One doprin . ije. 2007:157-1 ode. Navedena vr podataka nas. ve su u a eć isto vrijeme simboliziral “kodove mo e li odernosti” koj su i u vrijeme “hladnog rata” kao i danas oji g reflektirali v većinu produk zapadne kulturne ind kata e dustrije. zajed sa CNN. F i drugim teže da ojačaju anglo Fox m. jer informac cije i vijest anglo-američke ti proizvodnje u velikoj mjeri određuju kako će svje e u etska publika doživljavati globalna pit a i tanja i druge naro (Čembers. zapadnim zem kup a mljama i nar rodima i njih hovim (internacionaliziranim) interesima. uz podršku jakih doma ih aćih tržišta da se probi na iju međunarod dnom planu. Ove agenci po Čembersovoj. Zapadni me nisu sam predstavlj korektiv lokalnih oficij ediji mo jali l ijelnih medija “Istoka”. . 159) Međunarod mediji mogu urušiti mo dni onopol vladaj jućih elita nad informacija u autorit d ama tarnim sistemima. bile prve e glo obalne medi ijske kuće i multinacion nalne kompanije). po ov autorici. pon ih erikanizacija“ drugih kult dovodi d homogenizacije “ tura do Usp medijski TNK i „ame kul ltura obalni teleko omunikacijsk sistemi mo dovesti do bogatih kulturnih razlika i ki ogu Glo hib brida.. Mo oćne agencije (npr. definišući prirod informacija i vijesti na globalnom nivou. du istovremen definišu i samu prirodu „lokaln no nih“ i „glob balnih“ pitan i događ nja đaja u zapadnom značenju ti termina.

) Sve v je bila pre više epoznatljiva novomedijsk (sve znača ka ajnija) uloga u medijskoj liberalizaciji u mn nogim zemljama. jer omoguć ćava brže org ganiziranje. Države još uvijek imaju i vol i moć da drže svoje medije. decentral a edna tehničk inovacija ne može iz ka zbrisati nacionalni sistem medijske m Istina je da ni je kontr role preko n noći. prego ovaranje. k komunikaciju pa i samo u. Intern je potenc net cijalno koristan “izvor” u p pokušaju da se do osegne veća demokracija. Ovaj t trend se nas stavio s internetom čija se oslobađa ajuća snaga poveć ćavala zahva aljujući njego ovom: • • • • globalnom pristupu m kapacitet tu. interaktiv vnosti. On su udruži za ni ivali snage sa civilnim komu unikacijskim kanalima ko su se razv oji vijali na perif feriji /u sjeni/ državno-k kontroliranih institucija i organi izacija. i e lju tradic cionalne i nove.62 Med dijska diplom macija (Ali s strani medij nisu djelo ji ovali sami z sebe. i liziranoj struk kturi. . pod kont trolom.

. sada vidljiv širom svije ve eta. NIT olakšava p T političarima. Na taj način o mogu iz oni zbjeći velika upravljačka konsultativ tijela i dobro a vna pla aćeno osoblje e. poduzetnicim i sl. jer su granice u ovoj oblasti “izbrisane”. ali je on prije svega uslovljen/ nametnut o strane (potencijala) nove od informacijs komunik sko/ kacijske tehnologije. ostaju integralan dio političkih procesa oficijelnog i jav vnog odgovora. Političke od dluke sve m manje donose pojedine države. na način njiho n ovog modern procesui nog iranja. Novo je da su savremen situacije i d ne događanja. ativnih i drug gih). Na taj način na a ameću Novi inform nove kriter koji uvjet kvalitet naših odnos Mediji po rije tuju sa. mativni medij zahtijevaju nove mode (načine) ra ji u ela azgovora. ekonomskih admini-stra ra h. tako da je za o e d o očekivati da će se slobodno informiranje i protok info ormacija put multime tem edijalnih kom mpjutera i nj jihove globalne m mreže širiti un nutar međuna arodnih odno osa.Aspekti j javne i medij ijske diploma acije 63 Savremeni procesi dere eguliranja podržavaju/ nameću razli međuna n ičiti arodni i regio onalni standardi. • • • • ovomedijskom fonu je definitivno urušen. da organiziraju i vode kam ma mpanje izv tradiciona van alnih prostor (političkih. m Komunikacijski suverenitet država na no ovom kontekstu je man moguća legalna restr nje rikcija slobod i prava širenja de š Uo inf formacija.

. izvješt taji. na način koji n uključiva komplicira političke kalkulacije. remeno. ili inf formacijski m manadžment za vrijeme t Istovr krize na virtualan način. Ovdje je .. aj. re ambij jent. z i zato što to u javnosti odaj utisak virtu je ualnosti konflik impresiju kta. portali. se skrene pažnja na različit kr riminal. w . og Shea: “ “Nikada više za vrijeme pres-k a konferencija neću koristiti vide prezentacije koje bi prikaziv korištenje eo vale bombi u napadima na zgrade. stu udije. virt tualne prezentacije konf flikata. ekono omijom. inten nzivnijim obj javljivanjem slika i “storij okrutnih ja” zločin sa namjer da se mo na rom obilizira svjet javno mnijenje bio je jedan od o tsko m odgovora na "new journalism". događa konflikt. a Sve je veći utjecaj masovnih i širom svijet prisutnih snimaka razli e j ta s ičitih događa Ideja da aja. Ono što bi treb da se ra o balo azumije je sv u kojem je započel ova vrsta vijet m la ja e. pa čak i stilom Još uvijek i klasični m m. moraju prepoznavati .64 Med dijska diplom macija   DIJSKA KAR RAKTERIZA ACIJA DOGA AĐAJA  MED Poras medijskog utjecaja i nji st ihov uspjeh u debatama o i u kotekstu međunarodne politike je evidentan. pritis scima. može kao posljed među ja e. avnošću proiz zvesti utisak virtualnosti samo konflikta. dicu. a neće ati ane e Medij karakter jska rizacija doga ađaja uključu međuodn uje nose medijsk sistema s njihovom kih sa strukt turom. vlas sništva nad medij jima i načina njihovog funkcioniranja. perfek kcionizma koji n moguć. pitanj i debate Članci. k mas-mediji i globa alne mreže zavise od m medijske str rukture. eportaže. utis da je sve mo nije sak oguće dostići uz upotrebu sup periorne tehnologije. regi ionalnih mo onopola.

Analiza međunarodnih odnosa pokazuje da se današnji svijet. Garmish-Partenkirchen. da se dešava samo infrastrukturna destrukcija… Mi smo prikazivali video snimke za vrijeme prve tri nedjelje konflikta i niko nije imao utisak da je to bio realan konflikt. prema kojima bi mediji trebali da budu zainteresirani? U odgovoru na ovo pitanje. ljudi koji ne pate od starih shema i istrošenih metafora.. 2000) Novinarstvo je. pojava. bez obzira da li je riječ o klasičnim ili virtualnim medijima. Riječ je o novoj. dinamičnoj matrici koja određuje zbivanja na globalnom planu. 2. Nikada više videosnimci. 15..Sarkozy. Mnogo je bolje već na početku javnosti objasniti šta se sve upotrebom tehnologije može postići i pripremiti je na moguće preobrate i šokove. Barack Obama… novi ljudi za nove sisteme. prezentirati na vrlo loš način ozbiljnost nekog događaja. “pas čuvar" koji upozorava i/li mobilizira na određene događaje. Željko Trkanjec navodi da su upravo: “Tehnologija i znanost. ono može ignorirati.. viđeno kao 1. može objasniti nizom fenomena koji ga određuju. A. (Hladni rat je pružao fleksibilnu. Senior Executive Course oo-4. Hladni rat je bio učvrstio stabilne pozicije za konfliktno pozicioniranje. s jedne strane.” (Crisis Management: Planning for National and International Contingencies.) Koji interesi (“danas”) pokreću vanjski svijet. odnosno na pitanje: kako shvatiti i kako pratiti novi svjetski poredak. ljudi spremni prihvatiti novu tehnologiju i njome se politički okoristiti. ali i 3. Komunikacijska povezanost je omogućila prebacivanje informacije u realnom vremenu bilo kamo i sasvim je razumljivo da takav trend slijede i međunarodni odnosi. KOLAPS JEDNOSTAVNIH (MEDIJSKIH) RAČUNA  Mediji i javno mnijenje su teritorije na kojima se odvija bitka za određeno posredovanje. . koji je bio samo posmatrač u posthladnoratovskoj eri. u proteklih dvadesetak godina (kada bipolarni sistem više nije postavljao nepotrebne ograde) napravili največe iskorake u povijesti. Sept. dakle onaj koji se počeo graditi nestankom Zida.Aspekti javne i medijske diplomacije 65 problem što publika vjeruje da u ovako prezentiranim situacijama niko ne umire. Marshall Center.. Novinari i vlade su imali prilično jasan zadatak pri razrješavanju i objašnjavanju istih fenomena. toj matrici u potpunosti odgovara pojava novih lidera. novih vođa: N. i njegovim raspadom taj sistem je isčezao.. i sa druge strane. situacija.Merkel.. logičnu osnovu za intervenicije tokom različitih konflikata. oni su naprosto neodvojiv dio političkog procesa. Bez obzira da li mediji kritiziraju politiku sopstvene vlade ili djeluju u saglasnosti s njom.

dok istovremeno obavljaju redovne poslove. građanski rat. Turska okreće leđa Americi jer ne želi da dođe do nastanka samostalnog Kurdistana. medijski pritisak je “kratkog daha”. • Novinari i dalje treba naporno da rade da bi objasnili događaje i situacije.. Nakon kolapsa komunističke ideologije niko više ne skriva da je spiritus movens svakog djelovanja INTERES (Amerika ulazi u Irak da bi kontrolirala izvore nafte. ili “svjetske revolucije”. Moderni svijet traži: otvoren pristup. Zahvaljujući novoj kompjuterskoj tehnologiji oni mogu imati neki od tih kanala instaliran/e u formi malih prozorčića na svom monitoru dvadeset četiri sata na dan.” (Archive Media.) • Zvaničnici donose svoje odluke uz istovremeno praćenje neke od globalnih informativnih mreža. Navedeni citat od prije desetak godina bio je skoro tipičan.66 Medijska diplomacija U većini dosadašnjih epoha vodeće su svjetske sile ostvarivanje svojih interesa nastojale zamotati u sjajni papir ideologije. razne vrste okrutnog kriminala. uobičajen stav većine autora o ne/mogućnosti refleksije virtualne slike u realni život.. Kina gradi dobre odnose u Africi kako bi osigurala dostatne količine energenata. (Oni to danas čine bez potrebe da uključuju neku od svjetskih medijskih mreža na tradicionalan način. (Glad. Krajem dvadesetog stoljeća svijet je dobio “šesti kontinent” koji je obuhvatio i smanjio “ostalih” pet kontinenata.. 1998:71).. su potpuno različiti po svojoj prirodi.).) . 2008:30) Jedna od loših strana savremenog izvještavanja je da oni vrše snažan pritisak na donosioce odluka. jasne rečenice i dogovor bez skrivanja iza simbolike “prevažnih” institucija (iako je i to vrlo često daleko od očiju javnosti)”. što im omogućava da “dočekuju” nove informacije. postajemo ponovo svjesni naših domaćih obaveza i zadovoljstava i njihove apsolutne nepromijenjenosti u svakom detalju… Globalna stvarnost koju kreiraju mediji nikada ne napušta svoj medijski prostor. Ali. o turističkoj ponudi ili animaciji. Sadašnja. pa su se vodili ratovi za spas Isusova groba. što je dovoljno kada se razgovara npr. već duže općeprihvaćena pozicija/ stav je da mediji sve manje reflektiraju stvarnost i da naš život sve više zrcali medijsku sliku svijeta. (Trkanjec. tj. pa čak i žestoke konflikte. kojima svjedoče i da od njih naprave priče kojima će moći skrenuti pažnju javnosti na njih. čim okrenemo leđa teleleviziji. ali to nije dovoljno kada su u pitanju određeni konflikti čije zaustavljanje zahtijeva dugotrajne mirovne i humanitarne intervencije. Ali. “…Užitak da možemo biti dio nečije patnje ili bola stvara neku vrstu euforične atmosfere dok smo “u programu”. U redu za virtualni kruh) Malo je prostora za sumnju da televizijske slike dramatičnih aspekata politike u realnom vremenu povećavaju pritisak na zvaničnike i ograničavaju njihovo vrijeme za reakciju na emitirane događaje. koja je uglavnom sezonskog karaktera. ili za širenje vjere. a Kirgistan zbog zajedničkih interesa sa RF. ali ono što im je zajedničko je da postaju ekstremno korištene teme u međunarodnim medijskim izvještajima i reportažama. ili za očuvanje “našeg načina života”. /trenutno/ povoljnijeg partnera-aranžmana. prirodne ljepote. (Grižinić.

Kriza nukle earne podmo ornice “Kursk je samo jedan od prim k” mjera da med dijske izolacij tipa je “kubanske” više nisu m ” moguće. što je bilo posebno do do izraž ošlo žaja u CNN je bio komunikac septembru 1996. tako da je ad i om t dministracija na kraju dje elovala samo u skla sa zahtje adu evima javnost koje je. Med nisu samo sredstvo ko e diji o omuniciranja između publike i a /naoružanih/ snaga. najsn nažniju defin niciju/ objašnjenje događaja i aktera. ali i kako (još uvijek) ona ne može biti realizirana be adekvatne lokalne po e r ez e olitičke volje.. a tem U Gulfskom ratu. godine kada se vo odila diskusija o proširenju zaštitne zone u Iraqu. ona sa i kreirala ama a. pored oružan snaga. kada je a u k irački minis vanjskih poslova “kom star municirao” sa Američkim senatom put CNN-a. u izvjesnom ste ti.           ns proclamatio on for naval  President Kennedy sign ne of Cuba. k p nih koristila i čita niz av drugih met toda i tehnika da bi utjeca na američ i svjetsko javno mnije a ala čko o enje. on mogu igrati (ili se samo pretvarati da igraju) ulogu autono ni omnog faktora u od dnosu na obj sve strane je/ e.) Ov kriza je ta va akođer jedan od p primjera kako globalna ko o omunikacija može biti os snova i šansa za sigurniju igru a svijeta. ministar odbrane SA iz tog peri r AD ioda je isticao da u o toku cijelog perioda kr nikada n “uključio televizor.  quarantin d edijskoj izolaciji k je trajala koja Odluke su donošene u “me 6 dana. 23 3 October 1962   2. ili vrlo različitu r v reakciju javnosti! .Aspekti j javne i medij ijske diploma acije 67 Godinama poslije kuban krize 19 nske 962. Mediji igra komplek aju ksnu ulogu. pa tek nakon usag k glašavanja i donošenja o odluka obavijestiti javnost. zbog proklamirane i nametnu cenzure i propagande koja je “sav ute e vjetovana” za apadnim med dijima (da ne em mitiraju “drug stranu”). (U ovom sluča međunar aju rodno komuniciranje nije bilo dovoljno ef fikasno jer n dobilo po nije odršku/prista anak “druge strane”.) naved dene metode i tehnike. epenu. za vrije eme interve encije u Afgh hanistanu (2 2001. nisu bile ta efikasne kao u Gulfs gu ako skom ratu. U takvim ok g rize nije o” kolnostima je bilo moguće p prvo rasprav vljati o širo okom spektru političkih alternativ rješenja jedne h va kompleksne i opasne k krize. Ali. Najčešće nam pružaju prvu. o cijski kanal ovog tipa. što se š direktno manifestiralo k ne-sihro kroz oniziranu. amer m rička admini istracija je. Ovi metodi i tehnike su bili uglavno uspješni.

68 Medijska diplomacija .

već da su potrebne i priče iz života muzičara.Aspekti javne i medijske diplomacije 69   OSNOVI ODNOSA S JAVNOSTIMA  Kako su nastali odnosi s javnostima?  Do sada su ljudi na svijetu nabrojali stotine definicija što su odnosi s javnostima. Već sa uspostavom ideje ravnopravnosti svih ljudskih bića. glumaca i sportaša to jest stvarato događaje i vijesti je bio Pineas T. Ako sve te definicije pažljivije pogledamo. organizacijama i njihovom okolinom. Na kraju krajeva. to nam danas ne uspijeva baš najbolje. Sva industrija zabave je ovisna o proizvodnji savezništva sa medijima. Barnum. Šta je u fedualno doba imao kmet važno da kaže svom gospodaru? Ili šta je gospodar mario šta o njemu misli kmet? Ako je imao predug jezik. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama spoznao da za stvaranje zvijezda nije dovoljno plaćati oglase. Postao je prvi pres agent i još danas njegovi nasljednici slijede njegova načela. Pa ipak. I sa razvojem štampe počeo je i brzi razvoj masovnih medija. Po nekima je to drugi najstariji zanat na svijetu. I prvi koji je sredinom 19. nisu samo važna politička već i privredna sila. . pokaže se nešto zajedničko: odnosi s javnostima se bave komuniciranjem među pojedincima. otkada je naučio govoriti. prije svega da su govorili i obični ljudi. Komunikacije su ključ svega! Bilo bi ipak pogrešno kada bi odnose s javnostima kao posebnu profesiju vukli predaleko u prošlost. počelo je postajati važno šta ko misli ili govori. onda bi mu ga skratili. koja kažu: “Ne postoji loš publicitet” i “Svake minute se rodi jedan naivac”. Nije bitno šta o nekomu piše. Je li bolje pričati ili šutiti?  Mediji naprimjer. Ljudi koje se može s glupostima vući za nos neće nikada nedostajati. Nepobitna činjenica je i da čovjek. bitno je da se o tebi piše što više. pokušava ljudima oko sebe nešto reći. nakon francuske revolucije. I još Napoleon je rekao: Više se treba bojati triju neprijateljskih novina nego hiljadu bajoneta. mase ljudi. Ako želiš postati zvijezda. po drugima je to poziv koji je postao samostalan i priznat tek pred koje desetljeće. za njihov nastanak presudno je bilo to da je postalo važno šta ko kaže.

već imaju pravo znati što ih interesuje. Dok nije došao Ivy Ledbetter Lee. Zašto novinari imaju popust na željeznici?   Posebno je glupo vući za nos novinare. kako i kolikoj mjeri će doseći O. Veliki industrijalci su imali drugačije probleme. Iako je taj model u industriji zabave još uvijek bitan. koji određuje kada. Sve to je vlasnike kapitala tjeralo još dalje od prijateljstva sa štampom. Javnosti ne samo da žele. ali nemožeš varati sve ljude svo vrijeme. postavio je sam sebi pitanje: “Ako je moguće publicitet tako dobro koristiti za blaćenje industrijalaca. O njima se pisalo dovoljno. objekt komuniciranja.→ O S označava subjekt komuniciranja. Ali primjeri su bili dovoljno uvjerljivi. tadašnji američki predsjednik Abraham Lincoln ustanovio: “Sve ljude možeš varati neko vrijeme. bilo lažima bilo “kočenjem” informacija. neke ljude možeš varati svo vrijeme. Iako je već u vrijeme kad je taj model nastajao. Prije ili kasnije to će to i saznati. I angažirali su pres agente za to da ih brane i drze sto dalje od novinara i mogućih događaja. ipak proizlazi iz pretpostavke da su ljudi naivni i da ih je moguće vući za nos. Čak šta više: Pomozite im da dođu do informacija o vama. Kada su ga angažirali da ih riješi te napasti. U kriznim situacijama treba pojačano komunicirati! . Lee je u suprotnosti sa svim tadašnjim običajima predložio upraviteljima pruge da prilikom prve nesreće pomognu novinarima doći na mjesto događaja i da im tamo objasne šta se desilo. s vama ili bez vas. Uzmimo jedan od gorih: Kada je pensilvanijskoj željeznici prijetio bankrot radi čestih nesreća. Nekomunikacija ne rješava ništa! Grafički možemo taj prvi model komuniciranja – putem  pres  agenata  i  publiciteta.70 Osnovi odnosa s javnostima Dućandžije koji su htjeli prodati robu iz zaliha su uskoro ustanovili da publicitet koristi prodaji i da je jefitniji nego oglašavanje.”. Rezultat je bio iznenađujuć: izvještaji su bili naklonjeniji nego ikada do tada. I započela je bitka za medijski prostor. Leejeve poslodavce su ovakvi prijedlozi šokirali. ali zbog policijskog razbijanja štrajkova i čestih nesreća na radu u njihovim tvornicama pisalo se loše. koje im trebaju. prikazati ovako: S --------. “Dovraga sa javnošću” je na početku ovog stoljeća bilo opće pravilo. zašto ga se ne bi moglo koristiti i u njihovo dobro? Kako to postići?” Odgovor je bio jednostavan: ne lažite više novinare i ne skrivajte ništa. Sve više su bili smatrani za debele krvopije koje satiru radnike i kradu obične ljude. Početkom prošlog stoljeća su američki industrijalci u bitci sa novinarima izvukli deblji kraj.

čovjeka koji je definirao nerazumna ljudska ponašanja. Još Ivy Lee je svojim poslodavcima rekao da javnostima radije sami kažu sve. potrebe i htijenja javnosti – bio je prvi koji ih je znao podrobno razlikovati – segmentirati – i potom ponašanje svojih poslodavaca tome primjereno prilagoditi – naravno u svrhu efikasnijeg postizanja ciljeva. S vremenom su im počeli davati popuste i besplatne karte i kada nisu pisali o željeznici. Dok su stari press agenti vjerovali da se ljude može uvjeriti u bilo šta. Naučnim metodama je proučavao želje. Preduzeća zapošljavaju novinare koji javnost obavještavaju o zanimljivostima. koji objektu. jer će to ionako sami saznati. . Niko nije bio bolji za to da posumnja u uspješnost odnosa sa javnostima koji se oslanjaju na zdrav razum i dobrohotnost ljudi od Edwarda L. ako dovoljno spretno lažeš. prenosi sve informacije koje su interesantne. i da ako je nešto sa njihovim postupanjem pogrešno da radije to promijene nego da prikrivaju. Zbog poštivanja povratnih efekata (feedback) komuniciranja i prilagođavanja odnosa sa javnostima reakcijama primatelja poruka. Taj model još i danas preovladava u razvijenim zemljama. Korak dalje.  možemo prikazati ovako:  S O S označava subjekt komuniciranja. dok su fabrički novinari vjerovali da je za naklonost ljudi dovoljno da voliš ljude i da ih informiraš o svemu. Svaki novinar na svijetu danas misli da je to njegovo prirodno pravo ali to je za njega postigao Ivy Lee. Bernays je išao korak dalje. Dok je velika greška prvog modela da javnost vuče za nos. predmetu svog interesa. Asimetrični zato. pri čemu se oslanja na razum i dobru volju ljudi. Barnaysov model vođenja odnosa sa javnostima nazivamo dvosmjerni asimetrični model. jer su javnosti u podređenom položaju.Aspekti javne i medijske diplomacije 71 Željezničari su tako ustanovili da se isplati biti fin prema novinarima. Bio je nećak Sigmunda Freuda. godine napisao knjigu Crystallizing Public Opinion (Oblikovanje javnog mnijenja) i još iste godine počeo s prvim predavanjima na tu temu na Njujorškom univerzitetu. Bernays je postavio tezu da je ljude moguće u nešto uvjeriti samo ako je to u njihovom interesu. drugi model ih uopće više ne vodi već ih pušta takve kakve su. Bernays je 1922. Bernaysa. Grafički  taj  drugi  model  vođenja  odnosa  s  javnostima  –  javno  informiranje. jer su manipulirane (Kod Barneysa ima ta riječ pozitivno značenje jer su javnosti manipulirane “u njihovom vlastitom interesu”).

zato su direktori odjela za odnose sa javnošću u mnogim preduzećima pomogli u donošenju odluke da se zamijeni prljava tehnologija ili da se takva više ne uvodi. privrednicima. Zašto niti najbolji “tehničari” nisu dovoljno dobri?. od upravljanja odnosima sa javnošću tražimo da se brine za društveno odgovorno ponašanje firmi. I te metode vanjske prisile na kraju koštaju preduzeće puno novaca. Ti će pozvati ljude na bojkot proizvoda ili početi demonstrirati pred tvornicom. medijima uvijek se isplate. Zato je takav pristup odnosima s javšću još gori nego nikakav. javnih službi i organizacija da bi bili u dobrim odnosima sa javnošću. Poslije drugog svjetskog rata sama pomisao na manipulaciju i propagandu je kod ljudi izazivala vrlo negativne reakcije.  Upravo pitanje etike stručnjake za odnose sa javnošću u zadnjih tridesetak godina premjestilo iz izvođača među upravljače.72 Osnovi odnosa s javnostima Grafički možemo taj model prikazati ovako:  S O Subjekt vođenja odnosa sa javnostima nešto poručuje primateljima. Razlozi za to su jednostavni: ako se preduzeće ne ponaša društveno odgovorno (na primjer zagađuje okolinu više od dozvoljenog) na takvo ponašanje će ga prisiliti država svojim zakonima ili grupe pritiska (na primjer ekolozi). Bitka za PR se mora prvo dobiti kod kuće. Uloga stručnjaka nije samo predstaviti javnosti što organizacija misli i radi već i što drugi involvirani misle o organizaciji i kako se prema njoj odnose. menadžere. raznim državnim vlastima i službama na raznim nivoima. koji će ljude odvesti u bolju budućnost. Analogiju sa prisilom na odgovorno ponašanje općina i njihovog rukovodstva. Kao što danas od medicine ne očekujemo samo liječenje već i sprečavanje bolesti. u vlastitoj organizaciji! Profesionalni odnosi s javnostima se izvode u oba smjera i ravnopravno. Dobri i pametni odnosi odnosi općinskih struktura sa stanovništvom. nevladinim sektorom. objektima komuniciranja. neostvarene dobiti. Bernays je vjerovao da je sudbina čovječanstva ovisna o savjetnicima za odnose sa javnostima – manipulatorima. Ali ljudi općenito nisu oduševljeni činjenicom da se njima manipulira. . od strane države i međunarodnih organizacija te javnosti i grupa pritisaka možete naći svaki dan u BiH medijima. a svoje poruke prilagođava njihovoj reakciji.

A to je u funkciji rukovodstva. Javnosti je mnogo. nadopunjuju se i uče jedni od drugih. Šta su odnosi s javnostima?  Na to pitanje je puno lakše odgovoriti sa tim šta odnosi s javnostima nisu.  simetrični  dvosmjerni  –  model  vođenja  odnosa  sa  javnostima  možemo  prikazati ovako:  S S Na obje strane nastupaju subjekti. po definiciji jednosmjerni. koji će tu i tamo nešto napisati o nama ili njihovo ugošćavanje i obasipanje poklonima. ovakve ili onakve. Umjesto definicije obično dobijemo opisivanje šta sve sadrže odnosi s javnostima a ne šta su u stvari. masovne i među sobom se isključuju. Mnogi toga nisu svjesni i uvijek se iznova čude zašto moraju stalno plaćati kazne. Naravno da su se te jednosmjerne komunikacije odozgo prema dole pretvorile u filtrirano. Ipak danas se svi slažu da odnosi s javnostima nisu poznavanje novinara.Aspekti javne i medijske diplomacije 73 Taj. Informacijski putevi su bili predugi a tematski preuski. dogmatsku šablonu. Svaka organizacija je svakoga dana izložena sudu javnosti. bez potrebnog sudjelovanja subjekta informiranja. jer pokušaj preciznog definiranja tih iznimno širokih komunikacijskih aktivnosti organizacije prije ili kasnije zađe u preuske formulacije. Treba ih poznavati i približiti se njihovim stajalištima i potrebama i suštinski i komunikacijski. selektivno informiranje tipa gospodar – službenik. različite su. Odnosi s javnostima nisu opće informiranje interne i vanjske javnosti koje po odredbama nekadašnjih Zakona o udruženom radu i Zakona o javnom informiranju po kojem su radnici imali pravo i dužnost biti informirani zbog samoupravnog odlučivanja. To pak nije ni izdaleka lako i jednostavno. a ne u funkciji neke opće informiranosti. . Zato su u organizacijama često prevladavali neformalni oblici komuniciranja “govorkanja” koji su se pokazali kao daleko brži i efikasniji oblici informiranja. Zato danas tu deformaciju trebamo zamijeniti sa izgradnjom interne organizacijske kulture u kojoj prevladavaju dvosmjerni oblici internog komuniciranja. upravljanja organizcijom. I upravo to posredovanje među dvjema stranama je uloga profesionalaca za odnose sa javnostima. koji neprestano razmjenjuju informacije.

dugoročnog internog i eksternog komuniciranja organizacije i njenih ciljnih javnosti sa namjenom da se sačuva ili poboljša ugled organizacije. sve to što se ne može unijeti u nekakav zamišljeni PR kompjuter.. Odnosi s javnostima su u najširem smislu komuniciranje 2. odnosi s javnostima “prodaju” ugled organizacije... Za kraj možemo navesti još jednu od čestih zabluda – redukciju odnosa sa javnostima na samo jednu dimenziju. Kupac. u tržišno komuniciranje u što spadaju naprimjer direktna prodaja. predviđanje njihovih posljedica.. uši i usta organizacije. što je definitivno preuska definicija. demokratičnom i značajnom djelovanju obje strane – organizacije i javnosti PR predstavlja cjelovito komuniciranje organizacije sa okolinom 3. Ne kazu amerikanci uzalud da PR nije samo nauka vec i umjetnost. 6. realizacija te kreiranje novosti i događaja koje je vrijedno poručiti javnosti. prodajna promocija. oglašavanje. najbolje da napravite sami definiciju koja vam najbolje odgovara. Pogledajmo neke od stotina poznatih definicija odnosa sa javnostima: 1.74 Osnovi odnosa s javnostima Druga zabluda je uvrštavanje odnosa sa javnostima u elemente marketing mix-a. već oruđe i put kojim dostižemo svoju ciljnu grupu. na odnose sa medijima. Odnosi s javnostima su sistematičan proces uređenog. 5. proizvod ili uslugu. ako ne i najvažniji kod formiranja javnogh mnijenja. koji se temelji na otvorenom. Odnosi s javnostima su nauka i umjetnost analiziranja trendova u okolini. ipak u većini slučajeva oni uopće nisu naša glavna ciljna javnost. savjetovanje rukovodstva i uvođenje planova i programa aktivnosti koji su u korist kako samoj organizaciji. tako i u javnom interesu. Odnosi s javnostima su sistematski planiran i usmjeravan proces utjecanja na stjecanje naklonosti putem obostrano zadovoljavajućeg. publicitet. Iako su mediji među najvažnijim. intuiciju. Tržno komuniciranje prodaje ideju. . Ako baš trebate definiciju. Radi se naime o aktivnosti koja osim znanja treba i talent. interaktivnog komuniciranja. ličnu kulturu. Odnosi s javnostima su planirani koncept. 4. klijent ili stranka predstavljaju samo jednu javnost bitnu za organizaciju i zato predstavljaju samo jedan fragment modernih odnosa sa javnostima. Odnosi s javnostima su oči.

ni člankom. Ono se od jednosmjernog informiranja otvara u smjeru otvorenog. pametno s njim. konfliktnih i napetih stanjem sve to tjera na bolje komuniciranje. Ni emisijom. . transparentnog i dvosmjernog komuniciranja.Aspekti javne i medijske diplomacije 75 IZAZOVI ODNOSA S JAVNOSTIMA  Možemo primijetiti da je demokratizacija. oči u oči. Danas je cijeli svijet pijaca na kojoj hiljade glasova sa galamom pokušavaju skrenuti pažnju na sebe. socioloških. radio i internet. Ali javnost voli da je se konzultira. kad je kroz ulicu projurila masa ljudi praveći veliku galamu. kod osobnog kontakta u to možete biti sigurni. uravnoteženog. zahtjevi za transparentnošću. Vjerovatno bi se mnoge promašene investicije spriječile. niti da govorite da ste dobri. Robespierre je naglo ustao. Uspjeh organizacije je danas i te kako ovisan o njenom ugledu u javnosti. sve manje konsenzusa oko zajedničkih vrijednosti. Iako u tome veliku ulogu imaju TV. Samo u ministarstvu poljoprivrede ih ima više od 3 000. inače bi ih ta mogla ignorirati. ni letkom ni poštanskom pošiljkom ne možete biti sigurni da je poruka prenesena niti da je shvaćena. Tako da se i najviši državni i politički funkcioneri moraju boriti za pažnju javnosti. najviše se još uvijek možete pouzdati na osobno komuniciranje. Ako imate budžet za odnose s javnostima. i tržišnih izazova je potreba za sistematičnim komunikacijama između organizacije i njenih javnosti nenadomjestiva. Nije dovoljno da ste dobri. pozdravio se sa prijateljima uz riječi: “Moram za njima da vidim što govore i kamo idu. Tko će glasati za političara za kojega se nikada ne čuje? U američkoj saveznoj administraciji nekih 20 000 službenika brine o odnosima sa javnošću. preciznije bi se odredili prioriteti i racionalnije odredili ciljevi. Ja sam ipak njihov vođa!” Prvi čovjek organizacije. U svijetu tehnoloških. Morate to pokazati! Ko koga vodi?  Na primjeru državničkih i stranačkih odnosi s javnostima. pogotovo u javnim strukturama i službama. Promjene sustava vrijednosti pojedinaca i društva. uz pametno vođeno dvosmjerno komuniciranje. promijenjeni odnosi ljudi spram okoline i odustajanje od totalitarnih političkih modela mijenjaju i oblike i prirodu komuniciranja. kažu da je za vrijeme francuske građanske revolucije njen krvnik i narodni tribun Robespierre sjedio sa prijateljima u gostionici. rast kriznih. loši odnosi s javnostima koštaju jednako kao i dobri. Veliki ograničavajući faktor za komuniciranje organizacije je naravno budžet. firme ili države je ujedno i prvi čovjek za odnose sa javnostima.

svoje viđenje. stvari su se u demokraciji bitno zakomplicirale. Političare zapošljavaju javnosti (birači). Vrijednost glasnogovornika bi se morala određivati upravo suprotno. Uloga ovog drugog je da političarima prodaje javno mnijenje a biračima političare pod svaku cijenu – mora se pobijediti. Između države i stranke nema neke razlike za obje odnose sa javnosći vodi policija (cenzura. Budući da su ta vremena zauvijek iza nas. Savezna administracija u SAD-u ima pravo i dužnost samo da kaže svoje mišljenje. Ko kome govori?   Prva opasnost koja vreba svakoga tko se bavi političkim odnosima s javnostima je da će pomiješati državne i stranačke poslove. po broju informacija koje posreduje medijima koje nisu objavljene. njihove plaće plaćaju javnosti (porezni obveznici). mora stalno imati na umu svatko tko troši njihov novac.76 Osnovi odnosa s javnostima Ko koga plaća?  Demokracija je sama najveća moguća vježba za odnose sa javnostima koju je moguće zamisliti. Ona određuje šta se o vodećim ljudima smije misliti i govoriti i ona ih informira sa tajnim izvještajima o sigurnosnopolitičkim prilikama u državi. Uloga glasnogovornika vlade ili državne strukture nije da javnost uvjerava da je određena politika dobra i najbolja (u SAD-u je zabranjeno da visoki funkcioneri tako govore o javnom trošku) već da se pobrine da javnost spozna i razumije tu politiku. I u politici još više nego u poslovnom svijetu se kaže da se novac koji se koristi za uvjeravanje uzima iz džepa onoga kojega treba uvjeriti. bez hvale i nametanja mišljenja. Javni funkcioner je državni a ne stranački službenik i tako se mora i ponašati. Vrijednost informacija koje novinari dobivaju za vlastitu informiranost može . U autokracijama je stvar jednostavna. U Velikoj Britaniji se na primjer uvijek mora znati kada premijer nastupa kao premijer a kada kao prvi čovjek vladajuće stranke. agitprop). Treća pogreška pri vođenju odnosa sa javnostima u politici je da se glasnogovornik koristi kao poštar. a potom i državni organi svjesni da ovise o javnom mnijenju. Pridobili su novinare i postavili ih na mjesta glasnogovornika i tako napravili treću i četvrtu pogrešku. Političari mu daju informacije i po tome koliko ih on uspije dostaviti u masovne medije ocjenjuju njegovu sposobnost i uspješnost. sav njihov rad je namijenjen javnostima (stanovništvu) i odgovorni su javnostima (parlamentima i skupštinama). Odnose sa javnostima uvijek na kraju plaćaju “kupci” – a da su porezni obveznici ujedno i birači. Pred izbore su stranke. Druga opasnost je da se pomiješaju odnosi s javnostima i politički marketing.

pregovori.). kako ćemo ga doseći i šta ćemo mu reći. propagande. možemo se baciti na posao. Plan utvrđuje i do kada će to trajati. susreti. internet. Novinari koji su kod nas glasnogovornici političkih i državnih tijela imaju neprimjereno nizak status u odnosu na one koje predstavljaju. Odnose s medijima često zamišljamo kao kontrolu nad njima. Kako ćemo početi?  Prije svega. mediji trebaju kontinuitet. da se ne trude i pitamo se kada smo im se zamjerili. govori itd. Događa se da pokušavamo novinare čak i potkupiti. dani otvorenih vrata.. o audiovizualnoj komunikaciji (elektronski mediji. slajdovi. zapisnici. Ali slabost jednosmjernog komuniciranja. s kojom želimo postići pozitivnu sliku o nama nije u tome da je pogrešna. Šta moramo razlikovati?   Obično govorimo o tri oblika masovnog komuniciranja: o komunikaciji oči u oči (naprimjer sastanci. savjetovanja. bilteni. To odaje koliki značaj političari daju javnosti: mali. redovne informacije sa vaše strane. Slabost je u tome na je neefikasna. . obavijesti. časopisi. telopi. video. prospekti. MEDIJ – „BABAROGA“ ILI PARTNER  Želite li kontrolirati medije?  Možda je najbolje da odmah sve priznamo. filmovi. Ljuti smo ako o nama napišu nešto loše. koliko će koštati i kako ćemo provjeriti učinke akcije. plakati. Šta želimo ponuditi novinarima i šta s tim želimo postići? Tek kad nam je sve to jasno. Hoćemo se zato baviti propagandom?  Teoretski naravno znamo da komuniciranje nije jednosmjeran proces. moramo znati tko prati naše obavijesti. Zatim moramo ustanoviti šta javnost već zna o nama.Aspekti javne i medijske diplomacije 77 biti veća od one koja je za trenutnu objavu jer ima stratešku vrijednost a ujedno i jača povjerenje između glasnogovornika i novinara što je najviše vijedno. da joj javnost ne vjeruje. Takav odnos prema javnosti se vraća političarima milo za drago. putovanja. Odnosi s televizijom su drugačiji od odnosa sa radiom i štampom itd. godišnji izvještaji. Uvjereni smo da su novinari nesposobni. panoi. Poznavanje značaja odnosa s javnostima još uvijek ne znači i razumijevanje njegove funkcije. nepotpuna ili neetična. korespodencija …). Kako ćemo pripremiti komunikacijski plan?  Plan mora objasniti koga hoćemo dosegnuti sa komuniciranjem. katalozi. Zapamtite kod planiranja. Iz treće pogreške slijedi četvrta. priručnici. Ali u praksi se često ponašamo upravo suprotno.) i o štampanoj komunikaciji (novine.

78

Osnovi odnosa s javnostima

Šta hoće novinari?   Prvo žele znati šta se oko njih dešava. Zato morate novinarima omogućiti redovite informacije o vama. S time nećete zadobiti njihovu naklonost, osigurati ćete korektan i neutralan odnos. Ako ih pozovete, prije svega očekuju da im saopćite nešto novo. Novinari se najbrže naljute ako izbjegavate odgovor. Ako vaš načelnik ima plaću 5.000 maraka nemojte mu pričati o strateškim planovima općine. Novinari također ne vole da njhovim konkurentima ekskluzivno ponudite neku vijest. Šta uraditi ako vas neki medij “ne voli”?  Naprimjer, na vašu općinu je navalio politički tjednik. Iako bi ih najradije protjerali, pokušajte se ponašati mirno: morate znati da novinaru ne možete zamjeriti negativan ton njegovog pisanja, to je uvijek stvar njihove slobodne procjene. Ali možete ga upozoriti na pogrešne podatke koje je upotrijebio u članku. Ne bojte se nazvati novinara koji je objavio sporni članak. Ali nemojte se prepirati! Morate normalno razgovarati iako ste krajnje uvrijeđeni. Nemojte ga zvati na gozbe, budite prirodni. Nikada ne tražite ispravak putem veza i pritisaka na urednike i vlasnike, pogotovo ne prijetnjama. Ako se s novinarom ne možete sporazumijeti, možete kontaktirati njegovog urednika, nikada direktora ili vlasnika. Ako dajete intervju u kojem bi moglo biti nešto sporno, zahtijevajte autorizaciju. A možete i sami snimti razgovor, za svaki slučaj.

PR  MINI RJEČNIK 
bez komentara, najgori oblik reakcije  odnosi s javnostima subjektivni  cjeloviti  izgled  organizacije  u  koji  spada  vizualni i  poslovno etički stil i osobenost organizacije Imidž (eng. Image) refleksija identiteta u javnosti skupina ljudi koji imaju zajedničke interese  Javnost Ciljna javnost (eng. Target audience) specifična  javnost,  naprimjer  učenici,  bankara,   političati, mediji – TV, radio, štampa itd.)  Obavijest/Saopštenje za medije (eng. Press Release) informacija  koju  organizacija  dostavlja    medijima  za  objavu povodom raznih događaja, pojava, procesa  Konferencija za novinare (eng. Press Conference) skup koji organizacija saziva kada ima  važan povod da  bi okupila i informirala medije  No comment Public Relations Identitet (eng. Identity)

Aspekti javne i medijske diplomacije

79

Dobro ime / ugled (eng. Goodwill) vrijednost  organizacije  koja  se  uglavnom  temelji  na   dobrom mišljenju javnosti o njoj  Materijali za novinare (eng. Press Kit) komplet tekstova i drugih sadržaja koje je organizacija  pripremila  za  predstavnike  medija  za  konferencije  za  novinare i druge važnije događaje (obavijest za medije,  brošura,  letak,  scenarij  događaja,  popis  učesnika  i  govornika, f otografije, protokolarne napomene …) zaposleni i stalni saradnici  Interna javnost Krizni PR predviđanje  potencijalnih  kriznih  stanja  i  priprema  za  njih Off the record informacija  koja  se  daje  novinarima  da  bi  oni  mogli  shvatiti neki kontekst, proces ili događaj ali koja se ne  smije izravno objaviti. Budući da je to nepisano i labavo  pravilo, treba izbjega‐vati davanje takvih informacija. Predstavnik za medije (eng. Spokesman) osoba  u  organizaciji  koja  je  ovlaštena  da  u  medijima  govori u ime organizacije  strateški plan nastupanja organizacije u medijima (tko,  Media mix kada, gdje, kako, zašto)  strateški  plan  protokolarnih  aktivnosti  organizacije  Protocol mix prilikom  posjeta,  jubileja,  manifestacija  i  drugih  posebnih događaja Total mix kompleksna  mreža  marketinških  i  PR  aktivnosti  u  organizaciji  Poslanstvo organizacije (eng. Mission Statement) formalno  zapisani  temeljni  postulati  što  neka  organizacija  smatra  svrhom  svoga  postojanja.  Temelj  komunikacijske strategije organizacije.  Spin doctor stručnjak za medijske manipulacije  Vizualni identitet na  identifikacijaskim  pločicama,  na  zastav(ic)a‐ma,  na  etuiu, na poslovnim zdanjima, u pozadini kancelarijskih  prostora,  na  telopima,  na  bilbordima,  plakatima,  anualima,  lifletima,  najrazličitiijim  publikacijama,  PC  banerima, u reklamama, na manifestacijama itd. 

80

Osnovi odnosa s javnostima

Brendiranje

Klasifikacija Imidž-a

sinergijsko  djelovanje  svih  elemenata  u  kreaciji  favoritskog  mišljenja  o  precizno  definiranom  brendu,  koji  u  sebi  nosi  više  emocionalnih  i  konativnih,  negoli  racionalnih „naboja“.  konačan  produkti  cilj  svih  komunikacijskih  i  drugih  podsticajnih  i  estetizirajućih  akcija  jestepozitivan/favoritski/briljantan   (1) imidž firme (Firm/Corporate Image),  (2) imidž proizvoda ili serije (Product Image) ili   (3) imidž brenda (Brend Image),  (4)  imidž  grada  ili  države  proizvođača  (City/State  Image), što je aksiološki i epitetski određena i stabilna  mentalna struktura kod   (a) poslovnih partnera,  (b) važnih institucija i ličnosti   (c) potrošača/birača/korisnika usluga/        obožavatelja.

 185. B. 2004. medijima. finansijskim institucijama. sa ciljem da se stvori prostor za pozitivan publicitet organizacije. komuniciranja i kontaktiranja sa kupcima. Prilikom angažovanja stručnjaka za odnose s javnošću. uspostavljanja i održavanja odnosa sa okolinom. sektor aktivnosti specijalizovan za odnose s javnošću bilježi u poslednjih desetak godina najveći rast.1 Osobe koje obavljaju ovaj posao. klijenti zahtijevaju od njih da im obezbijede javnu pažnju. Beograd: Clio.  . kao i poseban odnos ophođenja među zaposlenima unutar jedne organizacije.2 Zastupnici agencija nastoje da upravo preko nekog medija. Publicitet je kvalitet koji nešto ili nekoga čini vidljivim. konkurentima. pridobiju najveći dio javne pažnje u korist klijenata koji su ih angažovali. 186. Mediji predstavljaju kanal komuniciranja između organizacije i njenih ciljnih grupa.Aspekti javne i medijske diplomacije 81   ODNOSI S MEDIJIMA  UVOD  Odnosi s javnošću su djelatnost koja je usmjerena na više pravaca: razvija se poseban način ophođenja. koji se preduzimaju radi planiranog i smišljenog komuniciranja. “informaciono komunikacioni sistemi”. poslovnim partnerima. jer tih poslova ima sve više i sve bolje su plaćeni. javnim službama. Odnosi s javnošću obuhvataju poseban oblik konteksta i odnosa prema dobavljačima. str.   Ibidem. Ako se posmatra u odnosu na druge dijelove informaciono-komunikacionog sistema. Radojković. u današnje vreme su poznate kao stručnjaci za odnose s javnošću. Odnosi s javnošću su posebna vrsta poslovnih aktivnosti. kao i istupanja protiv glasina i priča koje se povremeno javljaju. društveno zapaženim i važnim. str. odnosno publicitet. predmetom o kome se misli ili govori. Američko udruženje za odnose s javnošću (PRSA) tvrdi. koji uživa određeni publicitet i povjerenje javnosti. posle svoje godišnje skupštine 2000. Poznato je da se novinarstvo još od samih početaka "hrani" negativnim publicitetom ili jednostavnije rečeno prednost se daje neočekivanim ili dramatičnim pojavama i 1 2  M. U poslednje vrijeme velika pažnja poklanja se medijima kao posebnom dijelu odnosa s javnošću. Stojković. da jedino ograničenje za dalji razvoj ove prosperitetne oblasti jeste nedovoljan broj ljudi koji umiju da rade ovaj posao.

Zavisnost uspješnog poslovanja organizacije od medija. Agencije za odnose sa javnošću svog klijenta upoznavaju o predstavi i mišljenju o njemu. pripremu komunikacijskih projekata. Ukoliko se mediji na ovaj način ophode prema nekim osobama ili organizacijama (naravno. tada takve osobe ili institucije "zarađuju" negativan publicitet. uredničke zadatke. Zato su tu stručnjaci za odnose s javnošću koji umiju vrlo vješto da mijenjaju percepcije kod ljudi. povjerenja i uvažavanja. istraživanje javnog mnijenja (u saradnji sa agencijama za istraživanje tržišta). je da stvori i omogući što bolju saradnju i povezanost između organizacija i mas-medija. pregovara sa novinarima. Oni se bave kreiranjem. u odnosu na okruženje. odnose sa medijima. Jedan od značajnih zadataka odnosa s medijima. koji već postoje u javnosti. lobiranje. birača. Osim što kreiraju javno mišljenje. marketing. Stručnjaci za odnose s javnošću organizuju konferencije za štampu. promocije. ŠTA SU ODNOSI SA MEDIJIMA?  Odnosi s medijima su dio odnosa s javnošću čiji predmet je praćenje i analiza medijskih sadržaja i njihovog uticaja na za nas važne grupe ljudi i javno mnjenje uopšte.82 Odnosi s medijima događajima. te različite skupove. . priprema i vježba za djelovanje u kriznim situacijama. mediji prenose informacije od poslovnih partnera. interno komuniciranje. direktno uslovljava maksimalno zalaganje odnosa s javnošću za uspostavljanje međusobne saradnje. Možemo zaključiti da odnosi s javnošću podrazumevaju i uključuju: publicitet. Važnost medija u svakodnevnom životu je. krizno komuniciranje. planiranjem. realizovanjem i vrednovanjem raznih aktivnosti kojima se obavještava i ubjeđuje javnost. ukoliko postoji povod za to). stvara se i ključna razlika između novinarstva i profesije odnosa s javnošću. neupitna. Uloga odnosa sa medijima ogleda se u dostizanju optimalnog nivoa emitovanja i širine informacija da bi se ostvarili popularnost i razumijevanje od strane ciljnog auditorijuma. potrošača. Dakle. u zavisnosti od načina na koji osvajaju javnu pažnju. a zatim zajedno sa klijentom dopunjuju ili menjaju tu sliku i prenose je javnosti putem medija. oglašavanje. dakle.

a izvan je spoznaje ili je bez sopstvenih (pro domo sua) kreativnih akcija. to najčešće rade sami rukovodioci. . Neko mora da se stara o njima. Unutar samih odnosa s medijima dolazi do dalje specijalizacije. ODNOSI SA MEDIJIMA KAO JEDAN OD NAJBITNIJIH   SEGMENATA ODNOSA SA JAVNOSTIMA  »Ono što ne postoji u medijima/medijskoj prezentaciji. Neki od tih specijalista. tekstopisci i sl. gdje su najkarakterističniji oblici tiskovne konferencije i medijska saopštenja/ priopćenja. analitičari. Tako odnosi s medijima mnogima postaju osnovno zanimanje.ocjenjivači. a uporedo s tim i novinarske potrebe i zahtjevi postaju preveliki da bi na njih moglo samo uzgredno da se odgovori. odnosno sinestetički kreativno osmišljavati (dizajnirati) sve vrste kontakata sa medijima. zavisno od svoje veličine. primjerenu dugoročnim i kratkoročnim poslovnim/djelatnim ciljevima subjekta precizno poznavati principe funkcioniranja medija uopšte. voditi i sprovoditi strategiju komuniciranja sa medijima. Čak i ako postoji u medijima. planeri. odnosno kontrole subjekta o kojemu je riječ. može više štetiti negoli tom istom subjektu ići u prilog. i to u svim dimenzijama ne manje važno je znati napraviti i fukcionalne sopstvene medije. te posebno medija na prostorima djelovanja subjekta. Preduzeća.Aspekti javne i medijske diplomacije 83 Odnosi s medijima ne nastaju sami od sebe i ne odvijaju se spontano. zapošljavaju i po nekoliko desetina stručnjaka za odnose s medijima. Takođe za pokrivanje dijela svojih potreba angažuju agencije za odnose s javnošću koje pružaju usluge u sferi odnosa s medijima. U manjim organizacijama. jednostavno ne postoji za najveći dio populacije/potrošača/političkih birača. treneri. potrebe i organizovanosti. U tim službama postepeno dolazi do specijalizacije i profesionalizacije. Kako organizacija raste ona postaje sve interesantnija za javnost. kao što su predstavnici za medije istureni su u prvi plan. da bi kasnije formirali posebna odjeljenja ili službe. u kojima još uvijek nema pojedinaca ili timova specijalizovanih za odnose s javnošću. Organizacije koje rastu brigu o odnosima s medijima u početku povjeravaju pojedincima. stratezi.« Zato je potrebno da svaka firma ima visoko obrazovane i specijalizirane stručnjake koji moraju odlično: • • • • • poznavati cjelovitu politiku i stanje svih segmenata subjekta (de facto i in vivo) poznavati temelje marketing menadžmenta komuniciranja i njegovog značaja za konkretnog subjekta znati utemeljiti. Drugi ostaju u pozadini kao savjetnici.

U suvremenom svijetu pretežno masovne proizvodnje i masovne potrošnje. Neutrale.reklama kao »najubojitija« (ponavljajuća persuazivna i seduktivna. koji si je unaprijed odredio »vijek trajanja« samo na koju godinu. kulturnog. podstaknuti interes. političkog. o političkom ili drugom programu i djelatnosti. kao . po čuvenoj reklamnoj/promotivnoj shemi »AIDA« (skrenuti pažnju/pozornost. vjerskom i bilo kojem subjektu (u našem slučaju riječ je o DRŽAVI). gdje prodajne aktivnosti i dizajn postaju glavni argument konkurentnosti na disperziranim tržištima. sve više ustupa mjesto suptilnijem. iskrenijem i dugoročnije sračunatom PR komuniciranju. a slab još dalje«. Poželjnosti (Desirability) i aksiološke i značenjske naklonjenosti (Good Will) ciljnih skupina populacije dotičnom subjektu. Negative Firm Image) sliku o subjektu neslućenom geometrijskom progresijom multipliciraju. podstičemo želju ZA NAŠIM PROIZVODOM/ZA NAŠOM DJELATNOŠĆU i pokrećemo na akciju U ZA NAS ŽELJENOM SMJERU. imati permanentan interaktivan odnos sa medijima. pogotovo onim bez kojih ne može i onih kojima je njegova djelatnost namijenjena (potrošači. Zašto je to nužno?  Nema niti jednog ozbiljnog (gospodarskog. emocionalna i konativna stajališta publike o bilo kojem subjektu. Široj (za razliku od lokalnih) javnosti/javnostima samo uz pomoć medija masovne komunikacije skrećemo pozornost NA SEBE. kulturnom. njegovim akcijama. poklonici kulture i sl.84 Odnosi s medijima • • svaki ozbiljan subjekt bilo koje vrste mora. koji i dobru i slabu i neutralnu (Positive. probuditi želju i pokrenuti na akciju). Nema subjekta kojemu je svejedno kakav ugled ima u najširoj javnosti ili pojedinačnim javnostima/njenim segmentima. vjernici. odnosno o njegovoj sveukupnoj djelatnosti.) Stvar je još imperativnija kada je riječ o državi i njenim pojedinačnim segmentima ili poljima djelatnosti?!! O novom proizvodu. prostorno i vremenski disperzirana masa recipienata najprije i počesto jedino (ili jedino može saznati) sazna putem medija: Masmediji su glavni profilatori šire Poznatosti (Notoriety). religijskog i sl. pobuđujemo interes ZA NAS. dakle. da se »dobar glas daleko čuje. po onoj narodnoj poslovici. više nasilna nego) komunikacija. politički birači. njegovom porizvodu. nekada »glavna žila kucavica« i krvotok ekonomije i svake druge djelatnosti.) subjekta. o ekonomskom. Masmediji su jedan od temeljnih utjecatelja na racionalna. građani.

promocije. Naravno nikome nije svejedno kako izgleda i kako je (posebno od strane onih od kojih je subjekat ovisan ili bez kojih ne može) percipirana njegova masmedijska prezentacija. poslovnih partnera/potrošača/birača/vjernika/poklonika/ važnih pojedinaca/sponzora/lobista itd. nego smo ono kakvima nas vide drugi. . ne znajući da bez toga dugoročno ne možeš kvalitetno opstati. a posebno odnosa sa javnostima. njegovih političkih. umjetničkih i vjerskih ideja/akcija/programa/djelatnosti. kulturnih. KADROVA i sl. Upravo zbog toga što su multipliciranoj široj i udaljenijoj javnosti/javnostima upravo (ili jedino) posredstvom medija vidljivi/slušljivi/dosegljivi svi parcijalni segmenti. ali ne znati što ne znaš i ne HTJETI to saznati. koja se sustavno bavila cjelovitim teorijskim i praktičnim aspektima izuzetno važnih/nezaobilaznih oblika komuniciranja najrazličitijih proizvodnih i šire shvaćeno djelatnih subjekata. jer ona može biti u potpunom neskladu sa dugoročnim ciljevima subjekta ili pak sa njegovom realnom slikom.. ODNOSI SA MEDIJIMA KAO NAUČNA DISCIPLINA I PRAKTIČNA  DJELATNOST U POSTDAYTONSKOJ BOSNI I HERCEGOVINI  Ne znati je ljudski. i svake) DRŽAVE. što sve skupa možemo podvesti pod zajednički imenitelj funkcionalnih poslovnih komunikacija najšireg spektra. odnosno njenog cjelovitog imidža (State Image). U prijeratnoj i postdaytonskoj Bosni i Hercegovini nije postojala niti jedna visokoškolska ili druga visoko specijalizirana edukacijska institucija.Aspekti javne i medijske diplomacije 85 ustrajnijoj i daleko blažoj formi pridobivanja (pro se/pro domo sua) naklonosti cjelokupne i posebnih segmenata javnosti. socijalnih. koji su ustvari strukturalni elementi total imidža jedne firme.. najčešće nas vide i o nama sliku kreiraju iz naše manifestnosti u medijima?!. dok podsegment odnosa sa medijima. tržišnih komunikacija/ oglašavanja. njegovih proizvoda i usluga. Mi ustvari nismo ono što mislimo ili želimo da smo. privredne/djelatne propagande.Osim lokalne javnosti i dostupnosti. ravno je neznanju da bolujemo od smrtonosne bolesti. PR ustvari možemo shvatiti i kao svojevrstan dizajn sveukupne slike (Total Firm/Corporate/ State Image) o subjektu i njegovim proizvodima/uslugama/ djelatnostima. dok nam je istovremeno najvažnije da imamo (po našem ukusu) dobru frizuru. možemo razumijeti i kao svojevrstan (izuzetno važan) dizajn masmedijske prezentacije subjekta. Medijski dizajn ili dizajn medijske prezentacije je upravo jedan od najvažnijih segmenata djelatnosti dugoročnog izgrađivanja ugleda (isto kao i svake firm.

koja je nedavno (od 15. bilo da su ih slali na elitne strane škole. No. koji je pod okriljem LSPR-a (London School of PR) educirao u vještini kreiranja i vođenja odnosa sa javnošću već nekoliko generacija u BiH. u stranim ambasadama i raznim stranim fondacijama i vladinim i nevladinim organizacijama. ni to nije bilo dovoljno cjelovito. Unioninvest i još poneki. postdiplomske studije. niti jedan od nekoliko pravnih fakulteta u BiH ni prije rata niti danas ne izučava adekvatno ovu važnu disciplinu. budućih političkih i gospodarskih djelatnika. u OHR-u.) pokrenula prvu školu odnosa sa javnošću. prednjači njemačka fondacija Konrad Adenauer. računajući i imperativno postavljen segment odnosa sa medijima. sigurno je Škole odnosa sa javnošću Mostara. uz pomoć bh. Hidromontaža. ili su pak. Najveći domaći edukacijski poduhvat sa ciljem PRAKTIČNO-teorijske PR kadrova u BiH do sada. januara do 15. među mnogim dobrim. gdje su se najprije i najviše izobrazili domaći ljudi zaposleni na poslovima informiranja. Dolazak Međunarodne zajednice i raznih fondacija razvijenih zapadnih i drugih zemalja u BiH poslije završetka rata umnogome je doprinjeo uviđanju značaja ove vrste poslovnog/djelatnog komuniciranja. Teorijski osnovi odnosa sa javnošću na FPN-u i Marketing komuniciranja na Ekonomskom fakultetu uvedeni su tik pred rat 1992. aprila 2003. u RCA-u. Veći iskoraci su bili na nivou postdiplomskih studija (osim Teorije ekonomske i političke propagande. ex jugoslovnskih pa i stranih stručnjaka.). Brojem i kvalitetom domaćih i vanjskih stručnjaka najrazličitijih profila ova škola sigurno garantira kvalitetnu edukaciju. koja kao primarnu djelatnost ima obrazovanje mladih u BiH.86 Odnosi s medijima Iako su odnosi sa javnostima najprije utemeljeni na pravnim fakultetima. posebno u praktično-operacionalnom smislu suvremenog menadžmenta odnosima sa javnošću/ javnostima (PR Marketing management). Unis (među dvjesto najuspješnijih). već nekoliko godina je prisutan SPEM iz Maribora. gdje. Od stranih edukacijskih institucija. Ipak su najuspješniji veliki privredni sistemi kao što su bili Energoinvest (osamdesetih među 150 najvećih svjetskih firmi). samostalno ili u suradnji sa republičkim udruženjem za marketing i tržišne komunikacije BiH (nekadašnji UMBIH i UEPBIH) povremeno organizirali seminare na temu pojedinačnih segmenata odnosa sa javnostima. a još manje menadžmenta odnosa sa medijima (Mass-Media Relationship Management). to niti izbliza nije u dovoljnoj mjeri pokrivalo svu složenost i kompleksnost odnosa sa javnošću. komuniciranja sa javnošću/javnostima. niti ustrajno. u OSCE-u. No. koji su poslovali širom svijeta i imali izuzetnu međunarodnu reputaciju (PositiveFirm Image).. . interno radili na (do)edukaciji svojih kadrova na području Poslovnog komuniciranja i Odnosa sa javnošću. sa obuhvatom najrazličitijih aspekata i segmenata PR-a. te još manje odnosa sa medijima.

pošto smo ustanovili šta od njih očekujemo. PLANIRANJE KOMUNIKACIJE S MEDIJIMA  Planiranje komunikacije s medijima ima zadatak da implementira strategiju u okviru raspoloživih resursa. osim globalnog poznavanja PR-a. iskorišćavajući maksimalno raspoložive resurse.). Ali ne bilo kako. posebno i u specijaliziranim segmentima PR komuniciranja kao što je Komuniciranje općinskih organa uprave/lokalnih zajednica u BiH sa građanstvom. koji nešto rade ili se bave javnim djelatnostima.Aspekti javne i medijske diplomacije 87 Uz prisustvo nekoliko dobrih domaćih (gdje prednjači marketing agencija Fabrika) i stranih (gdje je u prvom planu Saatchi&Saatchi) reklamnih agencija. Cilj planiranja komunikacije s medijima je da identifikuje i koristi prigodan medij kako bi efikasno i efektivno komunicirali sa ciljnom grupom. odnosno izobrazbe menadžera i političkih funkcionera za javne i medijske nastupe (izuzetno uspješna akcija obrazovanja općinskih funkcionera u suradnji sa OSCEom BIH) «Public Outreach Initiative» (2002. profesionalaca. u BiH se kao prva specijalizirana agencija za PR godine pojavio slovenski «Pristop» Sarajevo. u svakom momentu treba da znamo da li se ta naša očekivanja i ispunjavaju. osim klasičnog. sve više postaje i agens edukacije iz domena PR. A to se odnosi i na makro plan države i na mikrosegmente svih subjekata. uspostavljajući trajne i kvalitetne odnose sa njima. koji osim praktičnog PR vođenja mnogih slovenskih i drugih stranih i domaćih firmi. stavljanje gospodarskog razvoja u prvi plan i sl. odnosno kvalitetno dizajnirati svoju (mas)medijsku sliku. gdje se svi skupa. posebno na cijelom teritoriju BiH dostupniji javni servisi. kojima PR nisu primarna djelatnost. studenata relevantnih fakulteta i akademija. Svi. te svih onih koji se bave ili se žele baviti ovom zahtjevnom i neizbježivom profesijom. Planiranje komunikacije s medijima omogućava nam da. moraju i posebno učiti kreaciji i vođenju odnosa sa medijima. . Planiranje komunikacije sa medijima omogućava da poruke koje organizacija emituje pronađu put upravo do one grupe ljudi koji su od važnosti za pokrenutu kampanju. ali se bave i posredničkim odnosima sa medijima za svoje klijente. Pa i ova (na tu temu u BiH prva) knjiga/priručnik je edukacijski doprinos OSCE-a i Pristopa edukaciji PR menadžera. moraju dakle komunicirati i sa medijima. mogu (morali bi ili jedino mogu) odigrati kapitalnu ulogu masovne reedukacije za progres. nego MORAJU ZNATI KOMUNICIRATI SA MEDIJIMA i osim ovladavanja temeljnih praktično-teorijskih znanja biti u stanju kreirati/oblikovati i svoj uređen sistem i stil komuniciranja sa medijima. Upravo mediji masovne komunikacije. demokraciju.

a ne obrnuto. koji nam služi za analizu i ocjenu postignutih rezultata. tragedije. a ti ciljevi moraju biti realni. itd. od identifikacije problema. Sve što radimo u medijima treba da je kreirano da doprinese ciljevima. informiranja itd. to nas čini inovatorima i proaktivnim. reagiranja. Možemo imati nekoliko ciljnih grupa koje treba da prime našu poruku.Prije započinjanja medijske kampanje jasno odrediti željene ciljeve. pogotovo kada nekontrolirano medije preplave nagetivni sadržaji o nama. • Staviti akciju u neki širi kontekst. Vijest nije samo o našoj organizaciji ili izvještaju. ako želimo da obezbjedimo maksimalnu medijsku pokrivenost moramo pogledati izvan granica našeg projekta. Prije nego što započnemo medijsku kampanju treba razmisliti o publici kojoj se obraćamo. Postoje razni načini koji se mogu iskoristiti da bi se zadobila pažnja novinara (dramatična ljudska pitanja. umjesto samo pukog reagovanja (reaktivnim) na stvarnost oko nas.88 Odnosi s medijima Planovima. . (a) Elementi planiranja komunikacije s medijima  Da bi plan komunikacije s medijima bio kompletan on mora da sadrži neke elemente koji su od ključne važnosti za njegov uspjeh: • Identifikovati polje djelovanja akcije. ili to može biti jedna specifična publika. • Utvrditi ciljeve . već o nečemu mnogo većem. Koordiniran plan komunikacije s medijima povećaće šanse za uspjeh širenja naših poruka i njene medijske pokrivenosti. Plan sadrži nekoliko komponenti uključujući sve. do press klipinga (sakupljanja svih medijskih sadržaja o nama). Ponekad čak i kad damo sve od sebe i obavimo sav posao. anegdote. odnosno naše sveukupne medijske slike. ipak nećemo dobiti pokrivenost koju želimo ili zaslužujemo.) • Kreirati ključne poruke. te odabira medija i. • Odrediti ciljnu grupu. razrade strategije medijskog pojavljivanja (saopćavanja. Bez obzira na sve moramo seriozno planirati naše medijske nastupe. Porukom se može kampanja maksimalno iskoristiti. naša priča mora biti vrijedna kao vijest. svesti svoje djelovanje na dvije ili tri glavne poruke koje će izazvati pažnju i pokazati značaj. avanture. Ciljevi diktiraju medijske napore. ali i izazvati efekat suprotan željenom. Ciljna grupa će pomoći da odredimo obim djelovanja plana komunikacije odnosa s medijima. koji treba da sadrže precizno utvrđene ciljeve.). raspoređuju se ljudi. Da bi stvarno zadobili pažnju medija. sa više drame koja će uticati na više ljudi u tom momentu. za svaku aktivnost odnosa s javnošću neophodno je odrediti ciljnu grupu. sredstva i vrijeme.

kako bi obezbijedili rezultate i podatke o vođenju kampanje u vidu izvještaja za direktora i upravni odbor. o važnosti posjedovanja podataka o novinarima je izlišno pričati. bez obzira da li je neka akcija u toku.kojim novinarima dati priče i izvještaje. bilbordi. Istraživanjima se mjeri publika. treba utvrditi šta je od materijala prigodno pokloniti novinarima i u kom trenutku. radio. Mediji na kojima se zakupljuje prostor za reklamiranje ili poruku mogu biti: TV. Druženja. Prijateljske odnose sa novinarima treba njegovati konstantno.Aspekti javne i medijske diplomacije 89 • • Pripremiti press materijal (Press Kit). Priredba. utvrditi termine gostovanja. Inovacija. Sastaviti bazu podataka o medijima. itd. Panel diskusije. Gostovanja značajnih pojedinaca i sl. Ekskurzije. magazini. Parametri kojima se određuje rejting određenog medija su brojni.(press kliping). ovaj materijal mora podržavati našu akciju. raspoređivanje . organizacija medijskog događaja (Donacija. rezervacija radio i TV emisija. izvući najbolju korist. Koktel-parti. Prezentacija.). iz razloga kupovine komercijalnog prostora u medijima. Ovi podaci se prikupljaju ranije. mnogo vremena prije započinjanja bilo koje kampanje i predstavljaju jednu od baza za izradu plana komunikacija s medijima. voditi računa o Web sajtu i interenetu. Nakon toga vrijeme je da se posvetimo ostalim komponentama plana: (b) Pisanje i distribucija za medije i press materijala  • • • organiziranje i sprovođenje „media brifinga“ sa novinarima sa kojima ćemo sarađivati. obezbijediti pokrivenost naših riječi dokumentima i slikama. Navedeni elementi predstavljaju ono osnovno što treba uraditi prije nego kontaktiramo novinara ili medijsku kuću. novinarima. novine. Posjete. sakupljati povratne informacije. • • • • (c) Istraživanje medija  Medije je neophodno istraživati kako bi imali potrebne podatke pri kreiranju plana komunikacije s medijima. Oni pomažu da saznamo koliko će ljudi primiti našu poruku ako je emitujemo preko tog medija i time omogućavaju .

Negativan efekat: samo se vizuelnokonzumira. fiksne slike itd.Negativni efekti: visoki troškovi rentiranja/produkcije. samo vizuelno.Pozitivni efekti su: niski ukupni troškovi emitovanja. • RADIO .90 Odnosi s medijima efikasnije planiranje. .Pozitivni efekti su: pokret. niski troškovi produkcije. čak i do onih do kojih drugi mediji ne mogu doprijeti. ne može doprijeti do nekih uskih ciljnih grupa.Pozitivni efekti: najbolji medij za stvaranje brand imidža. Mnogo pouzdanije je mjeriti rejting preko parametara:  • • • READERSHIP (Novine) – tiraž x = broj čitalaca po kopiji. zvuk. . COVERAGE (Magazini) – procenat populacije koji čita određenu publikaciju. mogućnost demonstriranja. . reklame se opažaju kao vijesti. HUT (Homes Using TV) – procenat domaćinstava koja koriste TV u posmatranom trenutku. Osim brojčanih pokazatelja o rejtingu nekog medija postoje i neki drugi faktori na koje treba obratiti pažnju pri izboru. Najčešće korišteni pokazatelji su:  1.„ko je vidio?“. • DNEVNE NOVINE . odnosno tako je moguće odrediti pravi odnos cijene i ostvarenih efekata. loš kvalitet štampe. mjera ponavljanja izloženosti publike reklami. dopire do svih. • BILBORDI . . 3. visoki ukupni troškovi.Negativni efekti: trenutni efekat. trenutni efekat.Pozitivni efekti: detaljne informacije. 2. RATING – odnosi se na TV&RADIO i pokazuje procenat ciljne populacije koja konzumira određeni medij u datom trenutku. lokalna pokrivenost. TIRAŽ/NAKLADA – koristi se kao parametar za MAGAZINE&NOVINE. Svaki medij ima niz pozitivnih i negativnih efekata koji utiču na poruku koju želimo da pošaljemo: • TV .Negativni efekti: ima malu publiku – puno stanica. najveća pokrivenost. slika. FREQUENCY – prosječan broj („puta“) izloženosti publike reklami. pokazuje broj prodatih primjeraka i nije pouzdan. .

počev od telefoniste na recepciji. Rukovodstvo organizacije može da se odluči da sve zadatke iz oblasti odnosa s medijima preuzme na sebe ili da ih prepusti pojedincu.) mogućnost poziva građana (Public Advocacy) na akciju i pojašnjenja kako oni mogu da učestvuju. informisanja i jačanja svijesti javnosti/ciljnih grupa i važnih institucija i pojedinaca o Nama i za nas važnih pitanja. „reklamiranja“ naših projekta.moraju biti u stanju da po imenu prepoznaju najvažnije novinare koji „pokrivaju“ njihovu organizaciju ili djelatnost posla. Takođe može da većinu poslova prenese na nekoga spolja. a može da osnuje odjeljenje ili službu koja će se baviti isključivo ili pretežno upravljanjem odnosa s medijima. pozitivnog imidža.. mogućnost precizno ciljanih pojedinaca i subjekata. Svi. odjeljenju ili službi čiji je primarni posao nešto drugo. a ponajviše smo saznali iz MEDIJA. pa nadalje moraju da znaju kome da proslijede novinarske pozive i ko može da odgovori na koju vrstu pitanja. . Nešto smo ga bliže upoznali iz priče bliskih osoba i znanaca. Saradnja s medijima važna je zbog: • • • prenošenja naših poruka (PRO DOMO SUA). političare. mogućnosti da se čuje naš glas (AKO NAS NEMA U MEDIJIMA ZA MNOGE I NE POSTOJIMO). potrncijalno najdostupniji. institucije.Aspekti javne i medijske diplomacije 91 • INTERNET . Upravljanje odnosima s medijima  Svaka organizacija (pa i MIP/DPK) upravljanje odnosa s medijima mora da prilagodi svojim potrebama. na agenciju specijalizovanu za to. najmanje garancije da ćemo dosegnuti veće skupine javnosti ili cijelu populaciju- ZNAČAJ ODNOSA S MEDIJIMA  O svijetu u kome živimo vrlo malo znamo iz vlastitog iskustva. najjeftiniji. mogućnost uticaja na državne organe (vlade.Pozitivni efekti.. Minimum koji svaka organizacija mora da obezbijedi jeste pravovremeno i pravilno odgovaranje na novinarska pitanja. . s tim da je organizaciji potreban neko „iznutra“ ko će povezivati unutrašnji život organizacije sa spoljnim saradnicima.Negativni efekti. sticanje popularnosti. Ključni ljudi u organizaciji moraju da budu upoznati sa najvažnijim informacijama i da budu sposobni da daju intervjue i da javno nastupaju.

neophodna je uloga komunikacijskih „čuvara informativnih kapija“ (Gatekeepers).UPI (United Press International). putem medija. U takvoj situaciji organizacije su dužne da pravilno i pravovremeno obavijeste zainteresovane o onome što se događa. svaki medij započinje sopstvene istrage tragajući za detaljima. karakteristike i funkcije.92 Odnosi s medijima Pored toga svaka organizacija bi morala.  Verčič. Da bi se valjano upravljalo odnosima s medijima važno je da se razumije priroda novinarskog posla i dvojaka uloga novinara prema nekij organizaciji. “Odnosi s medijima”. koje se šalju putem medija. Za krizu je karakteristično da nastupa nenajavljeno i često pogađa veliki broj ljudi. AP (Assoccieted Press). Dejan i dr. Beograd. a drugi put za sopstveni račun – kao stejkholderi i javnost. barem elementarno. Ovaj termin prvi je uveo Dejvid Vajt ukazujući na povlašćeni sloj ljudi koji preuzima ulogu "vratara" odlučujući tako šta će se od vijesti propustiti medijskim kanalima. Danas mali broj ljudi koncentracijom kapitala u medijima vlada svijetom. što potvrđuje činjenica da 90 % međunarodnih vijesti stiže iz četiri velike novinske agencije. jer se u suprotnom može desiti da izostane željeni efekat. Svaki medij posjeduje svoje posebnosti. da upravlja i ovlada odnosima s medijima u kriznim situacijama. Veoma je važno da se poruke i informacije. baš kao što to i svi učesnici u odnosima s medijima isto čine. što i jeste cilj informativnog poretka. mediji uvrštaju i spektakularnost da bi se povećala znatiželja publike. 2004. vršeći rekonstrukciju događaja. Jedan put novinari nastupaju kao prenosioci informacija o nama i o drugima.. odnosno da poruka ne bude primjećena. oblikuju tako da budu prilagođene obrazovanju. Medija centar i Pristop. metode. kulturi i političkim stavovima ciljne grupe kojoj su namijenjeni. dobija medijsko predstavljanje (dobija udarno mesto u medijima širom sveta). Rojter (Reuter) i AFP (Agence France Press). Novinari se samo trude da rade svoj posao. mediji postaju sredstvo pokazivanja.. pomoću kojih gradi sistem usmjeren na pridobijanje javnosti.  . Da bi mediji vršili selekciju informacija i istovremeno kontrolisali ogroman svjetski auditorijum. Prilikom medijske konstrukcije nekog događaja uočavamo sljedeće: · · · · · 3 važna ili ekskluzivna informacija podrazumeva širenje.3 Medije na području djelovanja treba upoznati i poznavati  Savremeni svijet je toliko zavisan od medija da rješavanje globalnih problema interesuje sve ljude na planeti.

Kako bi se pripremili za odnose s medijima moramo razlikovati njihove mogućnosti i način funkcionisanja.. slušati ili čitati?“. da li su to vijesti. Postoje veoma važna pitanja kao što su: „Ko će nas gledati.  “Odnosi  s  javnošću”.4 U odnosima s medijima polazna stavka predstavlja identifikacija medija. kulturna ili neka druga redakcija. npr.. koja je glavna oblast interesovanja tog medija. obrazovni vlasništvo: privatni. „Plivanje medijima“ predstavlja popularan pojam koji se odnosi na to. u nečemu biti prvi/najbolji/najkvalitetniji. jedan medijski straktivno predstavljen događaj "baca" u sjenku sve druge događaje. informacioni. organizovati neko istraživanje.Sljedeći korak je upoznavanje sa redakcijom sa kojom ćemo sarađivati. 2001. kako od svog poslovanja napraviti zanimljivu medijsku vijest i kako se ponašati kada se dobije šansa za gostovanje u medijima. radio. organizovati specijalni događaj i upoznati javnost sa tim. Definisanje medija    Različiti tipovi i kategorije mas medija: · · · · tematsko polje: zabavni. nacionalna.  4 .  S.  Kostić.Fakultet  organizacionih  nauka. kao i: „Koja su njihova interesovanja i problemi?“. preko kojeg medija se obraćati javnosti. javni vrsta: štampa i magazini. Nije baš uvijek jednostavno doći do medija. publikovati rezultate. organizovati stručni skup. kao i karakteristike javnosti koja prati taj medij. kako bi utvrdili pogodan medij za prenos poruke. državni. Beograd. To se postiže na razne načine.   Filipović.  M. te da se osvoji njena pažnja što je duže moguće. PC mediji pokrivenost: internacionalna. regionalna. lokalna. TV. Osnovni cilj svakog medija je da se publici u što kraćem roku i na što većem prostoru dostavi što više informacija. da li je to obrazovna..  Prohaska.Aspekti javne i medijske diplomacije 93 · · mediji ukazuju na dalji razvoj situacije i očekuju pomoć javnosti pri istraživanju.  Institutu  za  menadžment. na koja se mora odgovoriti vezano za identifikaciju publike.  V. novinske agencije.

sliku. možemo ga slušati paralelno radeći bilo koji drugi posao. Radio je na koncu najjeftiniji medij i dostupan je i neobrazovanom stanovništvu. s tim da mora biti prikladna. novini. RADIO TELEVIZIJA FOTOGRAFIJA SAOPŠTENJA ZA MEDIJE (Press Release) Saopštenje za medije je sažet opis. ili jednoj radijskoj ili TV stanici sa pravom da ga objavi isključivo ta agencija. radijska. Zaokuplja nam cjelokupnu pažnju i ne možemo je pratiti tek uz put. međutim. · Ekskluzivna: dostavljena jednoj agenciji. zvuk. Ova saopštenja treba da budu odmah objavljena. koji sadrži informacije o određenom stavu. Sa pravom se kaže da ovaj medij . To je najbrži medij jer nam u trenutku bez posebnih priprema voditelj može javiti šta se dogodilo. Saopštenja se mogu razvrstati u nekoliko kategorija: · Pripremna: obavještavaju o događajima. odnosno TV stanica. te nam ostaje mogućnost da novine čitamo kada želimo ili kada za to imamo vremena. jer pored riječi pruža i sliku. · Aktuelna: daju podatke o događajima koji se odigravaju u vrijeme izdavanja saopštenja. novina. Radio je sveprisutan medij. Fotografija je važnija od 1000 riječi. Za taj iznos. Televizija je ujedno i najpovršniji medij jer naj prodaje uglavnom utisak. namjenjen medijima. tekst.94 Odnosi s medijima Forme javnog nastupa u mas medijima:    NOVINE Novine su skup medij. a ljudi najviše vjeruju onome što vide. projektima ili programima koji treba da se dogode ili sprovedu. Internet omogućava široku i dvosmjernu komunikaciju sa kupcima. događaju ili određenoj temi. jer kako bismo saznali informacije koje donosi moramo platiti određeni iznos novaca. a dok gledamo sliku obično nemamo vremena za sve relevantne informacije. i živu sliku uz trenutnu mogućnost inerakcije. Televizija je najutjecajniji medij. dobijamo uglavnom opsežno i analitično štivo. INTERNET Internet konvergira sve medijske komunikacije. · Lokalna: dolaze iz određenih oblasti i u vezi su sa lokalnim vijestima.

najpraktičnije je prilagoditi se njihovom svijetu i pokušati pružiti ono što traže. 2006. Ponekad će to značiti da ćemo je morati dobro „upakovati“ da bi smo je „prodali“(od saopštenja. ukoliko ih već ne možemo mijenjati. Ovaj vid oglašavanja ima ponavljajući efekat.Božo ” Priručnik za RAZUMIJEVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU”. Zagreb. ali je činjenica da intrenet postaje sve dostupniji i „širim masama“. teško je kontrolisati „rasipanje“ poruke na ne-pripadnike ciljne grupe. oglasnim mjestima na autobuskim stajalištima i svim mjestima pored kojih ciljna populacija prolazi. efikasan je za one informacije. MPR. Informaciju koju im šaljemo prilagodimo medijskim standardima.Aspekti javne i medijske diplomacije 95 koriste najviše obrazovane osobe. Mediji često traže kontroverze i emocije. proizvode. SPOLJNO/prostorno OGLAŠAVANJE To je oglašavanje na bilbordima. pa i glamur.  . Iako to pomalo grubo zvuči treba da znamo da su i mediji dio tržišta koje kupuje i prodaje. stajalište dvije strane o problemu. koji ulaze na novo tržište i žele da se što prije sazna za njih. Njihova roba je informacija!5 5  Skoko. Smatra se skupim medijem. Mediji imaju svoja pravila i zakonitosti i jednostavno im se trebamo prilagoditi. Često traže ekskluzivnu informaciju. Ponekad traže pozitivnost i zanimljivost. do press konferencije ili događaja). Prema tome. na taj način se bore za čitanost i gledanost.To je način njihovog opstanka na tržištu.

a mediji kao sredstva masovne komunikacije predstavljaju glavna obilježja savremenog svijeta. te razumljive i jasne ideje. novinskim kućama. kvalitetni odnosi s medijima uputiće nas na suštinu poruke kao krajnjeg cilja komunikacijskog efekta. Međutim. Oni su u funkciji prenošenja znanja. gde će jedni druge smatrati ravnopravnima. filmu. Drugi. profesionalna režija. medijskom pismenošću. Zagovornici modela medija u javnoj službi. U izobilju sadržaja koji svakodnevno privlače pažnju javnosti. istraživačkom metodom i kritičkom analizom sadržaja. televiziji. danas se u svijetu sve češće postavlja pitanje šta medije čini dobrim ili kvalitetnim.96 Odnosi s medijima ZAKLJUČAK  Dvadeset prvi vijek je doba znanja. štampanim medijima. radiju. kao što su pojedine knjige. poštenju i uvažavanju. u kome ljudi tragaju za kvalitetnim informacijama. filmovi. Postoje i oni koji smatraju da su medijski proizvodi visokokvalitetni ukoliko izdrže probu vremena. internetu ili interaktivnim oblicima povezivanja. Sa novinarima treba imati odnos baziran na zajedničkoj saradnji. Neophodno je obezbijediti odnos koji se zasniva na tačnim i vjerodostojnim informacijama i materijalima. kao što su vrhunsko snimanje i osvetljenje. Odnosi s medijima predstavljaju dio posla koji se odnosi na saradnju sa novinarima. . kvalitet medija tumače kao sposobnost da se na najbolji način izraze tehnički kvaliteti same proizvodnje. radio i TV stanicama kao distributivnim kanalima vijesti i događaja. bilo da se radi o štampi. televizijske emisije koje su stekle veliki ugled i kod kasnijih publika i generacija. knjigama. smatraju da je kvalitet sposobnost medija da povezuju različite i rascepkane publike u zajednicu pojedinaca.

Jer žele javnosti nešto poručiti. I pomisli na sve loše i pogrešne nastupe političara. Jedan od glavnih razloga je taj da oni znaju o poslu koji obavljaju više od bilo koga drugoga. Zašto?  Jer su oni javne osobe jer je javno nastupanje bitan a ponekad i najbitniji dio njihovog posla. cinični. neopozive tvrdnje. potrebnog mnogim poslovnim ljudima. poslovnih ljudi. urednika ali i ljudi koji profesionalno prate i analiziraju medije. Ovaj kratki podsjetnik nastao je na osnovu mnogih iskustava novinara. ljudi koji obavljaju neke važnije poslove itd. javnih službenika. Ako vas građani ne budu voljeli. jer je javni nastup dio njihovog imidža i jer je dobar imidž nešto što mora brinuti svakog poslovnog čovjeka i javnu osobu. Šta novinari žele od vas?  Žele znati to što znate vi. Ali da počinjete sa obje noge na zemlji. na gubitku ste oboje: i novinar i vi. netolerantni. Žele da razgovarate. rukama na stolu. Kao i svako drugo znanje stjeće se radom. možete ih lako savladati. Budući da su pravila i primjeri vrlo jednostavni. Ne žele da: deklamirate.. Nemoguće je zamisliti medijski prostor bez tih ljudi. svakome ko sebe i svoju organizaciju predstavlja u javnosti i medijima. Žele da odgovarate na njihova pitanja. ni vas ni novinara niko neće pratiti. viđene na televiziji i slušane na radiju. vježbom i iskustvom.Aspekti javne i medijske diplomacije 97   OSNOVI JAVNOG NASTUPANJA  UVOD  Ovaj kratki pregled obuhvaća elementarna pravila javnog nastupanja. sa pogledom u objektiv kamere. postavljate konačne. Pojavljivanje u medijima je sastavni i neizostavni dio posla političara. Zašto uopće javno nastupati?   Upita se svako. Činjenica da najpopularnije ličnosti. ne žele da ste arogantni. bez osobnosti. Zato ih novinari trebaju. tog specifičnog znanja. ali i prenijeti drugima kojima su potrebna. . vodećih osoba. javnim službenicima i funkcionerima. Samo jedan pristisak na dugme i već smo na drugom kanalu. Žele da pričate priče koje su interesantne građanima koji prate njihov medij. koje desetljećima uspješno nastupaju u svjetskim medijima imaju stalne savjetnike ili timove za javno nastupanje jasno govori da ste savladavanjem osnova javnog nastupanja tek na početku. poslovnih ljudi itd. I oni trebaju novinare. kada ga to prvi put “zadesi”.

Direktno ili samo kao zvučna kulisa. da vam se tresu ruke. sami ćete imati priliku da kažete ono šta želite a ne neko drugi u vaše ime… Ako razmišljate u tom smjeru. Radio je još više nego televizijski prijemnik sastavni dio svakog vašeg dana. sigurno prvo pomislite na to da odbijete nastup. kod kuće. NE ZABORAVITE:  MEDIJI TREBAJU VAS I VI TREBATE NJIH. U toj činjenici leži i njegova najveća prednost: radio je najbolje mobilizacijsko sredstvo. I za tih petnaest minuta se moramo potruditi. Svi drugi moraju kao i druge stvari naučiti i kako nastupati na radiju i kako na televiziji. čiji izvor vas ne interesuje. Pripreme. NIKADA NE RECITE ODMAH NE. da zaboravljate što ste htjeli reći i da uopće niste talentovani za nastupanje u javnosti. koje u odredjenom trenutku doseže najveći krug potencijalnih slušalaca. odložite slušalicu i pomislite: vaš nastup će promovirati vas i instituciju koju predstavljate. kod frizera. Slikovito to možemo usporediti sa santom leda. Šta učiniti? NIKADA ne recite odmah NE!!!  Obećajte novinaru da ćete ga odmah nazvti nazad. Andy Warhol je rekao da ćemo u budućnosti (koja je već došla) svi biti slavni barem petnaest minuta. to jest od vas do slušalaca. I rijetki su ljudi kojima javni nastup ne predstavlja nikakve teškoće. na poslu. da zbog treme ne govorite tečno. Sa tom odlukom počije dio javnog nastupa zbog kojeg smo i napisali ABC javnog nastupa. DOBAR NASTUP ČINE DOBRE PRIPREME. Vaš odgovor je da.98 Osnovi javnog nastupanja Stara izreka kaže da se nije niko rodio pametan. I najveći dio uspješnog javnog nastupa čine pripreme. I upravo zato u trenutku kada ste postavljeni pred činjenicu da ćete progovoriti kroz tu “kutiju”. Sigurno je da je radio medij koji može najbrže reagirati. . O PREDMETU RAZGOVORA ZNATE NAJVIŠE. u trgovinama. To znači da informaciji treba najmanje vremena od onoga koji odašilje poruku do onoga koji je prima. skoro da nema prostora gdje vas radio ne može dosegnuti. u autu.   RADIO  Vremena fascinacije sa radijskim prijemnikom su prošla. većina je pod vodom. koja s je vidljiva samo svojim malim dijelom koji viri iz vode. Prvi kontakti:  Kad vas novinar nazove. onda više dileme nema. ne osjećate onu tremu koja vas hvata kad je u pitanju kamera. Nije slučajno da kod osnovnih koraka nastupa na radiju cijelo vrijeme govorimo o razlikama i sličnostima ta dva medija. Jer ste se odmah sjetili da imate tremu.

jer je još uvijek uglavnom stacionirana u kući i upaljena samo navečer. Na televiziji vas pauza dovodi u nezgodnu situaciju “smotan je i ne zna nastaviti”. već uzmite dovoljno vremena za pauze i za naglaske. Posebnosti radija  Na radiju morate najviše paziti na svoj glas. u trenutku kad progovorite na radiju. Ponavljanje je u prirodi radijskog medija. I novinar i vi si možete pomoći sa papirima. pri kojima je novinar u pravilu slabije pripremljen nego na televiziji. koje vam daju priliku da se odmorite i pripremite za nastavak razgovora. najprimjerenija metoda za iznošenje vaših misli je dedukcija. Na radiju ima i tišina svoj značaj. na radiju pauze nadomještavaju gestikulaciju i pomažu vam u izrazu. “pozadinu”. priručnicima. Ne samo u kontakt emisijama s pitanjima i odgovorima. budući da ćete po njemu biti prepoznati i upamćeni. kod nekih iznimno važnih stvari dobit će se napetost koju slušatelj doživljava kao nešto dramatično. jer gledalac osim greške uoči i vašu nelagodu i potpuno zaboravi na sadržaj izgovorenog. Tako ćete sa porukom doprijeti do većeg procenta slušateljstva. Ako pogriješite u govoru i ispravite se. gestikulaciju i mimiku. Improvizacija je sastavni dio radijskog medija. Radio kao medij dopušta pogreške i tolerira nepreciznosti. ukratko svime što dopunjuje vaše osnovno znanje i što mislite da bi vam moglo pomoći. Pogreška pred kamerama je često kobna. iako ne bi bilo loše da neke misli izgovorite naglas i tako ustanovite koja visina glasa je najprimjerenija.Aspekti javne i medijske diplomacije 99 Ukratko. posebno one koje televizija ne može obuhvatiti. Vaša misao će s tim dobiti na težini. već i kod razgovora. morate računati na reakcijsko vrijeme slušalaca. knjigama. Također. To znači da ono najvažnije što želite reći ne postavite na početak. Na radiju uvijek. već da misao iznesete tako da na kraju iznesete poantu. Osim toga. Kada počnete govoriti. znajte da vaš glas doseže širok krug slušalaca. Na televiziji listanje po papirima rijetko ostavlja pozitivan učinak. statistikama. nije na odmet da se glavna teza ponovi dva ili tri puta. Zato ne jurite s milsima kao brzi vlak. slušalac to doživljava kao nešto normalno i prirodno. Bilo bi previše kad bi od vas zahtijevali da prije nastupa trenirate svoj glas. Budući da ih većina sluša radio kao “kulisu”. a ne po izgledu koji uključuje i odjeću. . odnosno pri kojoj visini glasa i brzini govora se najbolje osjećate. na radiju se kod dužih razgovora zastoji mogu lako riješiti sa muzičkim pauzama.

pauze i dramaturški slijed i poantu. U slučaju da ste bili neoprezni i da ste sve rekli odmah na početku i kasnije saznali da je sve bilo uživo. stvari se mogu zakomplicirati u trenutku. svakako morate imati na umu činjenicu da je zvuk preko telefona u pravilu dosta loš i da zbog toga morate govoriti razgovijetno. Iako vam novinar nije rekao. kada. pogotovo ako morate od saradnika prikupiti tačne podatke. što. koje odna sa improvizacijom povezete u cjelinu. Možete i sve govoriti napamet. ovisno o dužini i zahtjevnosti izjave. Možete imati izjavu na papiru napisanu u cijelosti (što nije najbolje rješenje jer slušalac vrlo brzo ustanovi da čitate tj. Zato se u takvim slučajevima ne uplićite u duže razgovore i rasprave. što znači da radijski slušaoci već slušaju vaš razgovor. Nikada nemojte počiniti grešku pa da novinara ne nazovete jer ćete si natovariti neprijatelja na leđa. možete samo izbjeći neke neugodnosti tako da ne nasjedate provokacijama. Da bi postali žrtva radija nije potrebno da vas uključe uživo bez vašeg znanja.100 Osnovi javnog nastupanja Oprezno sa radijskim novinarima  Oprezan odnos prema novinarima ne znači da ih se morate bojati ili izbjegavati. izgovorite se na trenutne neodložne obaveze i da ćete ga nazvati čim to bude moguće. već pokušajte od novinara dobit informacije na onovu kojih ćete pripremiti svoj odgovor. Naravno nećet moći promijeniti novinarske navike ili promijeniti njihov način rada. polako i dovoljno . a osim toga ćete otvoriti prostor raznim noivnarskim spekulacijama i nagađanjima. Tu ste nemoćni. Bitno je da ste dobili nešto vremena za formulaciju odgovora. Dozvoljava vam sve. gdje i kako! Kod pripreme ovog oblika nastupanja možete skicirati i naglaske. i gdje je tu vaše mjesto koje možete iskoristiti za promociju sebe i svoje organizacije. poruka je stigla do slušalaca iz vaših usta. Ali nikada ne zaboravite na najvažnije stvari koje moraju biti razumljive iz vaše izjave a to su odgovori na pet pitanja: tko. Razmilsite malo. i ako novinar inzistira da odmah date izjavu. O tome kasnije. Čak i da s time nešto postignete. Najčešće oni trebaju vas. Kad vas radijski novinar nazove. ali svakako iskoristite priliku da postavljajući pitanja novinaru prilikom dogovora dobijete barem približnu sliku o tome što nevinar treba od vas. možda ste već u eteru. pozovite novinara k sebi. Šta vas čeka?      Telefonsko javljanje  Najjednostavniji oblik nastupa na radiju. neće vam puno pomoći da tužite novinara ili medij. Mogu vas snimit i kasnije u montaži potpuno prekrojiti vašu izjavu. Telefonski razgovor  Osim prethodno iznesenog. jer ste u položaju da “diktirate uvjete” pod kojim ćete se pojaviti. deklamirate) ili ispisane glavne tačke.

To znači da u prilogu koji će doći do slušalaca neće biti sve isto kao u trenutku snimanja razgovora. Glas ste vi i glas je na radiju vaše oružje. Pričekajte do kraja i i sa svojim argumentima negirajte ranije rečeno. To znači da se morate držati svoje osnovne linije kada se radi o sukobu misli i stajališta i da se kroz emisiju držite svojih osnovnih teza. Neka osnovna pravila radijskog nastupanja  Sa svakim nastupom zastupate svoju organizaciju. Preporučljivo je da takve. U izjavama i razgovorima imate naravno i svoje vlastito mišljenje. dobro je i da sami obratite pažnju da se previše ne približavate ili udaljavate jer to može dovesti do deformacije glasa na snimku. osnovno je pravilo da morate biti prepoznatljivi.Aspekti javne i medijske diplomacije 101 glasno. Može vam se dogoditi da se prepadnete kada prvi put u slušalicama čujete svoj glas. koje po pravilu može biti različito ali ne suprotno službenom stajalištu vaše organizacije. iznesite najvažnije podatke i teze i ne uplićite se u brojne digresije i imat ćete više šanse da rezultat bude kakav ste očekivali. U pravilu nemate vremena . Daje vam dovoljno vremena da tezu razvijete do kraja a predugi govorni dijelovi se prekidaju sa muzikom. koje vaš glas ne može poistovjetiti sa puno glasova neke organizacije ili preduzeća. Ipak. promovirate je i dajete joj specifično mjesto. iako se s njima ne slažete i uvjereni ste da govore besmislice i neistine. jer je ova forma namijenjena uglavnom kratkim informativnim razgovorima kod kojih nema vreman za opširna izlaganja i pojašnjenja. Izbjegavajte prepirke jer radio ne podnosi logiku da pobjeđuje najglasniji. Na radiju svaka izjava u prvom licu jednine zvuči uvjerljivo i kredibilno. zato se nemojte skrivati iza “mi”. zanimljive primjere pripremite unaprijed. Kod ovakvog nastupa neka vaši odgovori budu kratki. njegova je uloga da pazi na udaljensot mikorofona. Ako je prikladno možete ispričati i neku anegdotu ili priču koja potkrepljuje vašu tezu. smijeha ili driguh upadica. I ako vaš sagovornik govori neprihvatljive stvari suzdržite se komentara. Za početak i za kraj uvijek pripremite priču s tezom. Nikako ne uskačite drugima u riječ. Dozvoljava da se vodi normalan. Gost okruglog stola  Ako u studiju osim novinara sjede i drugi učesnici. Morate znati i pravilo da se svi prilozi snimani na terenu obrađuju i pripremaju u montaži. i da s njime niste zadovoljni. Snimanje izjave na terenu  Kad vas posjeti i snima novinar. Zato vodite računa o vremenu. Razgovor u studiju  To je za vas najprijatniji način nastupa na radiju. Nikako nemojte dozvoliti da upadate novinaru u riječ (ili on vama) jer slušaoci neće moći razaznati tko je tko i nastat će potpuna zbrka. Možete izgubiti povjerenje slušateljstva. običan razgovor.

zato morate visinu glasa i način govora uvježbati ranije. ne napadajte novinara i spasite se na klasičan način: u interesu preduzeća. Ako se zapletete u nekoj misli.102 Osnovi javnog nastupanja za tonsku probu. javnosti. U svim tim slučajevima morate sačuvati živce i hladnu glavu. Ostanite mirni. To je najteže jer zahtijeva vježbu i dobru pripremljenost. privatnom životu…Ne smijete biti iznenađeni (ako i jeste u vašem glasu se to ne smije primijetiti) i pokušajte se riješiti istim trikom . Ne stenjite i ne uzdišite. javnoj priredbi. osim toga takvim postupkom možete sami sebi . To može prerasti u igru s novinarom. · · · Odgovori neka budu uvijek odlučni. Ne sramite se vježbe na glas pred nastupom. ili ste rekli nešto što niste smjeli. nepravilnih ili preuranjenih zaključaka …Ako vas novinar i dalje provocira. Pozovite novinara u svoj prostor ili ga naručite kroz nekoliko minuta.: “na kraju krajeva vjerujem da razumijete što želim reći i najbolje da se okrenemo drugoj temi ili drugom pitanju…” Budite uvijek dobre volje i neka se to u vašem glasu i pozna. istrage … je da se te informacije još ne iznose jer bi u suprotnom moglo doći do dezinformiranja. naprimjer o politici. ili ako nije hitno za drugi dan. Nikada ne odgovarajte sa sa ljutim ili povišenim tonom. Ne lupkajte po stolu i ne igrajte se s olovkom jer se na radiju sve čuje. Nemojte petljati i radije ne dajte odgovor nego da se izvijate i izbjegavate pitanje. Posebne situacije s novinarima  Radijski novinar vas želi iznenaditi. prilagodite tome i svoj glas i koristite pauze i naglaske. nikada ne zovite novinara i ne tražite da se “to i to” izbaci. neka ta bujde što je moguće kraća i po mogućnosti duhovita. ne smijete dati. morate se elegantno spasiti nekom dosjetkom i razgovor skrenuti u drugom smjeru. i sami promijenite temu razgovora ili još nešto dodajte na temu o kojoj se ranije govorilo. ali se morate ponašati kao da je to nešto normalno. Novinar mijenja temu razgovora  S novinarom ste se dogovorili za razgovor o određenoj temi. bane u vaš ured ili vas čeka iza ugla. Ako nikako ne možete izbjeći izjavu. Novinar će naime objaviti upravo to. I u takvim kritičnim situacijama budite ljubazni s novinarima. Napadne vas na ulici. Novinar vas provocira  Od vas traži izjavu koju mu ne možete tj.ako ne želite odgovoriti na neugodna pitanja. Ako je pak tema ili informacija zahtijeva zabrinutost. Ne zahtijevajte da novinar nešto ispusti  Iako set naknadno ustanovili da radijskom novinaru niste nešto dobro odgovorili. možete se spasiti sa nekom dosjetkom ili upotrijebite klasičan trik za preskakanje npr. materijalnom stanju. Iznenada vas počne pitati druge stvari. političarima. otežanja istrage.

U međuvremenu razmislite da li imate vremena u tom terminu. Prvi kontakt  Novinar ili novinarka vas zove telefonom i zamoli za sudjelovanje. žele se s vama uplesti u neformalni razgovor i saznati “off the record” informaciju. intervjua ili razgovora u studiju. tko bi mogao nastupiti umjesto vas. Kada ugase snimanje. Šta morate saznati od njih prije nego kažete da: · Ko će biti novinar? · U kojoj emisiji će prilog biti objavljen? · Koliko vremena ćete imati za izjavu ili intervju? · Kada će se snimati? Gdje? Ako niste potpuno uvjereni da ste prava osoba za razgovor i ako iz bilo kojeg razloga ne možete odmah odgovoriti. Pozovite novinara i recite mu: · · da ćete sudjelovati da ne možete tada i predložite drugo vrijeme .Aspekti javne i medijske diplomacije 103 zakuhati nepotrebnu aferu. koji koriste mnogi novinari. svakako treba dopuniti sa posebnim. Krenimo zato od početka. koje smo naveli na početku. takvu situaciju možete okrenuti u svoju korist tako da kažete neke informacije koje vam idu na ruku. obećajte novinaru da ćete ga nazvati za pet minuta. Budite uvjereni da samo čekaju da vam nešto izleti. Možete nazvati novinara i reći mu da imate nove podatke koji bi mogli biti zanimljivi i koji bi mogli nadopuniti prethodne odgvoore – ali nikako ništa na zahtijevajte! Neslužbene informacije ne postoje  Ne nasjedajte na trik. koje vrijede samo za televizijski nastup. više od polovice utiska o nastupu ovisi od slike. Hoće li vaš pogled govoriti nešto drugo nego vaše riječi? Ne. od izgleda na televizijskom ekranu. ako ćete poštivati barem osnovna pravila televizijskog nastupa. Obično sve započne u trenutku kada vas novinar zamoli za sudjelovanje – ili u obliku izjave. Umjesto da se hvalite sa povjerljivim informacijama. kada biste mogli. U čemu je zapravo posebnost televizije?  U tome da je najutjecajniji medij i ujedno medij koji najviše otkriva. i ako stvarno ne možete. TELEVIZIJA  Opće napomene o medijskom nastupu. Po nekim američkim istraživanjima. Znači nije važno samo što ćete reći nego i kako.

mislimo prije svega na nastup u informativnim programima. ne možete se više predomisliti (osim u vrlo rijetkim slučajevima). u stvari nema ozbiljnijeg razloga da ne pristanete na nastup. nemate prava na to kakva će tačno pitanja biti postavljana. Oblici nastupa o kojima ovdje govorimo su dakle: · · · izjava (snimljena) intervju (uživo ili snimljen) razgovor sa više učesnika (uživo ili snimljen) Kada ste jedanput već rekli da. provjerite kliping. AKO ODMAH KAŽETE NE. prije svega možete barem približno predividjeti neugodna pitanja. Sada je najvažnije da ustanovite u kakvom kontekstu ćete nastupati. okruglim stolovima… To su i emisije koje u pravilu imaju najviše gledalaca. nešto najdosadnije na televiziji. . Možda je i bolje tako jer su razgovori u kojima se vidi da je sagovornik unaprijed znao pitanja. tip emisije. Sudjelovanje u zabavnim emisijama koje isto imaju veliki utjecaj u ovom priručniku nećemo obrađivati jer imaju svoju logiku i svoje zakonitosti. Oblici nastupa  Kada govorimo o televizijskom nastupu. dnevnicima. pitanje je kada ćete uopće imati priliku nastupiti pred tako širokim auditorijem. Kada znate predmet razgovora. Upitajte novinara o: · · · · · tipu emisije obliku vašeg nastupa tko još nastupa u emisiji kada će biti emitirana čemu preciznije će biti govora Imate prava na sve te informacije.104 Osnovi javnog nastupanja · · ako stvarno ne možete. NE ZABORAVITE:  NASTUP NA TELEVIZIJI JEST NASTUP PRED NAJŠIRIM MOGUĆIM AUDITORIJEM. vrijeme emitiranja i sagovornike. Kliping je zbirka svega što je na određenu temu bilo rečeno ili napisano u medijima. ko je i šta već rekao. Prikupite što više novih podataka o temi o kojoj ćete razgovarati i koncipirajte svoje odgovore. PITANJE JE KADA ĆETE OPET DOBITI PRILIKU. A ako to napravite sada. predložite nekog drugog Ako pažljivo razmislite. Tako ćete najlakše ustanoviti šta javnost o temi već zna. tjednicima.

treba pripaziti i na obuću i čarape. postavite tvrdnju i razvijte je.Aspekti javne i medijske diplomacije 105 NE ZABORAVITE:  O EMISIJI U KOJOJ ĆETE NASTUPATI MORATE ZNATI: · · · · · KADA I NA KOJEM PROGRAMU ĆE SE EMITIRATI KO ĆE JOŠ SUDJELOVATI KOJA JE VAŠA ULOGA PROČITAJTE KLIPING PREDVIDITE NEUGODNA PITANJA Izjava  Izjava je sigurno najteži oblik nastupa na televiziji. O vama ovisi hoćete li imati tačno napisanu izjavu ili ne. olovke. Započnite izjavu s predmetom izjave. Najvažnije je da za izjavu. Sigurno pomislite kako se obući. nema potrebe da se pojavljujete u kravati. ako je želite reproducirati od riječi do riječi sigurno će vam se dogoditi da zaboravite neku riječ koju ste napisali. papire. Najčešće nije potrebno reći tko ste i koga predstavljate. to je približno 4 do 9 tipkanih redaka. Ako ste manager ili javni službenik. Pazite samo da u kadru ne budu znakovi i slike koji se ne tiču vašeg posla ili koji imaju političke konotacije i slično. O vremenu koje imate na raspolaganju ovisi što ćete sve reći. Uobičajena dužina izjave u informativnom programu je od 20 do 45 sekundi. Odjeća  Obično TV ekipa dođe kod vas snimiti izjavu. U svakom slučaju nikakve kričave boje. Obzirom da se za jedan prilog koriste razni kadrovi. Obucite nešto u čemu se osjećate udobno i što je primjereno funkciji koju obavljate. Tih . kako i kada ćete nastupati znate sve. crno-bijele kombinacije ili krupne uzorke. kutijice itd. obično vas potpišu. Budući da čitanje ne dolazi u obzir. naprimjer na radnom mjestu ili ispred zgrade u kojoj radite …. iako je jako kratka. ako nemate ideje prepustite to novinaru. Prostor  Izaberite i predložite za snimanje prostor u kojem se osjećate udobno. prilagodite izjavu strukturi gledalaca i tipu emisije. razmislite. i tek je tada date. kravata je skoro obavezna. uzmete malo vremena. Ne možemo je naime usporediti s ničim što radimo u svom poslu i zahtijeva da poštujemo vrlo stroga pravila. Iz dosega ruku sklonite sve s čime bi se mogli igrati. Skoro je sigurno da vam precizno napisana izjava više smeta nego koristi. Ako ste funkcioner sportskog kluba. Sadržaj  Budući da o tome gdje.

izjavu će vam u montaži odrezati. bez obzira što se tv ekipi žuri. Vjerijatno zato što je slična onome što svaki dan radimo: ljudi nas pitaju a mi odgovaramo. PONAVLJAJTE JE DOK NE BUDETE ZADOVOLJNI GLEDAJTE U KAMERU. Šteta bi bilo kada bi bili kraći i ne bi iskoristili vrijeme koje imate na raspolaganju. ali ne baš lagani oblik nastupa na televiziji. Tako postižete efekt govorenja gledaocima. U suprotnom slučaju će gledaoce zanimati zašto skrećete pogled i što to vidite što oni ne vide. budući da su vam pravila bila poznata. recimo: “Znamo da je parlament najviše zakonodavno tijelo u državi. Općew poznate stvari ispustite. TAKO ĆE VAS TEŽE KRATITI. Televizijski intervju ima naravno tu dodanu vrijednost da ne odgovaramo samo tome koji nas pita. što morate reći i kojim redoslijedom. Ako budete duži. Njima se uvijek žuri.106 Osnovi javnog nastupanja par sekundi dok tražite riječ koja vam fali na televiziji izledaju kao vječnost. TJ. u izjavi ih neće biti. Pa i ako imate već neko iskustvo u nastupanju. jer takve uzjave ne trpe nadovezivanje – taman što dobro započnete. Zato smo danas…”. Pogled  Vrlo je važno da gledate u kameru i ne bježite s pogledom amo-tamo. neka vam ne bude neugodno da izjavu više puta ponavljate. Uglavnom. vrijeme će vam isteći. Intervju  Intervju je lakši. NE ZABORAVITE:  · · · · NAJVAŽNIJE RECITE NA POČETKU. Budite kratki i jezgroviti. i ako ste najvažnije stvari rekli na kraju. već i tv . posrednik je kamera. GLEDATELJE. Nemate se kome ni na što žaliti. IZJAVU RECITE TAKO DA BUDE CJELOVITA. ponovite izjavu: · ako ste pogriješili · ako ste neku riječ krivo izgovorili · ako ste predugo tražili neku riječ · ako niste rekli sve što ste namjeravali · niste rekli onako kako ste namjeravali I ponavljajte je toliko dok s njom ne budete zadovoljni. neće slušati što im govorite. Napišite si izjavu samo u alinejama. onda recite izjavu u 40 sekundi. Ponavljanja  Ako ste prvi put pred kamerom. IZNESITE TVRDNJU I POTKRIJEPITE JE. Umjesto toga recite: “U parlamentu smo…” Ako znate da za izjavu imate 40 sekundi. trebate ih se pridržavati.

u jednom trenutku ih možete dodatno argumentirati. možete ga i sami uzgajati itd. pokušajte barem jednu vidjeti. Obzirom na vrijeme koje imate na raspolaganju morate odrediti što želite reći. I znati ćete u kakvom tipu intervjua ćete nastupati. kada. ujedno morate znati koji je zadatak novinara. Većina pravila koja vrijede za radijski intervju vrijede i za televizijski. Dakle odlučimo se za tri argumenta recimo: povrće je jeftinije od mesa. možda je najbolje da argumente “za” napišete. može se snimati u tv studiju a može i ići uživo. nikada ne smijete nabrojiti više od tri odjednom. Tome ćete prilagoditi pripreme na to što ćete govoriti pred kamerama. kako i zašto. i još neka posebna. Iako se na primjer radi o razgovoru o stečaju preduzeća. koja vrijede za intervju. Kad sve to znate pročitajte kliping i ako ne poznate emisiju. ali morate izabrati tri najvažnije. Napola slušaju. Mogućnost primanja poruka  Kao što morate poštivati ograničeno vrijeme. bave se s djecom itd. nećete na početku reći koliko je radnika ostalo bez posla. jedu. U tom slučaju možete i u trominutnom razgovoru puno toga reći. nego da više stvari kažete samo jedan put. Kod petog argumenta zaboravimo prva tri. Pripreme:  Za svaki nastup na televiziji je važno da kažete ono što želite. koji će biti predmet razgovora. Da li žele od vas prije svega informaciju ili stručno mišljenje i komentar. Nije sigurno da gledatelji samo gledaju televiziju i ništa drugo ne rade. Nastupom na televiziji imate priliku još nekoga ohrabriti da to postane. Zato je bolje da najvažnije stvari kažete više puta. nego koliko će se radnih mjesta sačuvati. Uzmimo primjer koji je posudjen iz engleske literature o javnom nastupanju. To nemojte nikada pokušavati na televiziji. zdravije je i životinje ubijaju. Recimo prvi: povrće je duplo jeftinije od mesa a puno je vrijednih sastojaka. To je jedno od najvažnijih pravila. pričaju. to je stvar pripreme. Uvijek morate reći prvo dobre vijesti. Pripremite poruke  Kada razmišlajte o predmetu razgovora. Recimo da ste vegetarijanac/ka. Pazite na to da uvijek na početku kažete svoju pouku i da je kroz razgovor više puta ponovite. Obično uz gledanje još piju. Tako će vam predstava o vašem nastupu biti jasnija a pripreme temeljitije. Te tri osnovne poruke koristite cijelo vrijeme razgovora. napola gledaju. tko će još nastupati i kakve snimke će još koristiti. Morate znati tko će biti novinar. To opet znači da moramo poštovati sva opća pravila koja vrijede za televizijki nastup. koliko vremena i gdje ćete razgovarati i u kojem kotekstu ćete nastupati. Intervju može biti snimljen kada ekipa dođe k vama. argumenti moraju biti takvi da funkcioniraju samostalno. gdje.Aspekti javne i medijske diplomacije 107 gledateljstvu. morate poštivati i principe gledanja televizije. . Ako nabrajate argumente. Znate sve prednosti vegetarijanstva. Kako ćete mu to reći. Televizija je medij koji ne podnosi više. Ograničeno vrijeme  U ljudskoj je prirodi da pokušavamo reći sve odjednom. Budući da niste sigurni koliki ćete vremena imati za svaki argument. Morate mu odgovoriti na pitanja tko.

NIKADA NE OSTANITE BEZ RIJEČI. krupne uzorke. Jednostavan i najčešće korišten primjer. “Da. crnu i bijelu boju. ZA TO VAM TREBA BAREM JEDAN SAT. blještave detalje. Koristite anegdote i analogije. Još je potrebno za vrijeme intrevjua poštivati neka pravila. NAJVAŽNIJE U TRI TOČKE. zveckavi nakit ili bižuteriju itd. najbolji je test da li ste spremni da si nakon odgovora postavljate pitanje “Da. Vanjština  Kupatilo i frizer su obavezni. NE ZABORAVITE:      NAJVAŽNIJE SU PRIPREME. lakše ih pričamo za vrijeme televizijskog nastupa. umjesto da tumačite koliko je to 8 000 kvadratnih metara. Pogotovo ako govori o poslu koji obavlja i o instituciji u kojoj je zaposlen. PRIPREMITE PORUKE. . Uspjeli nastup  Ako ste se za intervju dobro pripremili. duge rečenice sa brojnim digresijama. to će biti gotovo sigurno uspješan nastup. reći ćete da je to veličina nogometnog igrališta. Ako se pokužavate staviti u poziciju onoga koji vas sluša. Tako ćemo svi razumjeti što ste htjeli reći. KORISTITE ANEGDOTE I ANALOGIJE I PRIČAJTE PRIČE. RECITE ONO ŠTO ŽELITE REĆI. i jer ih znamo od početka do kraja. analogije  Samo na fakultetu možete koristiti duge govore. znači da je to dobar odgovor jer ne zatvara razgovor i to je to što trebate reći. Na televiziji koristite kratke rečenice. Analogije koristite tada kad ustanovite da ćete vrlo teško nešto objasniti da se ne upletete u dugutrajno razlaganje.I?” Ako znate nastaviti i odgovoriti. Samo pazite da ne budu preduge. usporedbama itd.108 Osnovi javnog nastupanja Običan jezik. Izbjegavajte kričave boje. Svi znamo razne priče i pričice. ako hoćete neku stvar posebno naglasiti. razumljive riječi i jasne usporedbe. tuđice. I?” test  Za onoga ko se priprema za televizijski nastup važno je mnogo stvari. anegdote. latisnke izreke.

Dok govorite pokušavajte naznačiti zareze. nikada ne koristite poluistine. Ne nudite nevažne informacije Ne odgovarajte samo sa da ili ne Ako morate nešto dokazivati. Ako nije. Kontrolirajte govor tijela jer vam se može dogoditi da uzalud govorite Naglasite svoje riječi ili rečenice sa getikuliranjem Prije nastupa nemojte nikada piti alkohol .Aspekti javne i medijske diplomacije 109 ZLATNA PRAVILA INTERVJUA:  · · · · · Ne dopustite da vas prekidaju Odbijte pogrešne pretpostavke Ne budite defenzivni Ne dopustite da vas prevezu na druge teme Budite pozitivni SREBRNA PRAVILA INTERVJUA:  · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Budite koncentrirani Ne dopustite iznenađenje Ne zvote novinara po imenu Ako novinar ponovi vašu izjavu. Ne koristite sleng Izbjegavajte eeeee-ove na početku misli. I u sredini. uvijek imajte zadnju riječ Da biste dokazali da ste u pravu. upitnike i uskličnike Kontrolirajte svoj glas tako da bude jasno gdje je početak i kraj misli Gledajte u novinara jer ćete inače uvijek gledati u pogrešnu kameru Više puta se nasmij'te. to je posao novinara. neprovjerene činjenice. Ne gubite živce. pazite da ju je točno ponovio. ogovaranja. upozorite na to. Ne završavajte misli sa “i tako dalje”. špekulacije itd. točke. ali budite pažljivi kada. Nikada ne pokušavajte popouniti praznine između vašeg odgovora i slijedećeg pitanja.

samo se još bolje pripremite ako mislite biti uspješni. pogotovo ako je prvi put. samo ćete ispasti smiješni. asistenti … Nemojte na to obraćati pažnju. važan je samo vaš sugovornik i ono što mu želite reći. za vas poseban izazov. Pogotovo u vremenski vrlo ograničenoj formi kakav je dnevnik. debate  To su posebne vrste emisija u kojima nastupa više sudionika. naprimjer američki političari. Dok niste u hodniku još uvijek ste u dosegu kamera. Kod takvog nastupanja vas kamera ne interesira i nemojte nikada govoriti pojedine dijelove izravno u kameru. Televizijski studio  Ako će razgovor biti snimljen u studiju. Okrugli stolovi. idete kod frizera i šminkera. Razgovor uživo  Pozvani ste recimo u dnevnik i nastupat ćete uživo. može ilustrirati sadržaj razgovora.110 Osnovi javnog nastupanja Snimanje  Na terenu:  Televizijska ekipa može snimiti intervju na terenu. koji su za to posebno uvježbani. Kada intervju završi. . vode vas u studio pun tehnike i tehničara. producent. režiser. Ako to ne znate kontrolirati. Pazite da ne budete previše agresivni i napeti kod suprotstavljenih mišljenja. tko će sudjelovati … Dobro se pripremite i vodite računa da u toj formi nema popravaka. kod vas kod kuće ili na nekom neutralnom terenu. To rade samo neki pojedinci. Tu sve ide trenutno u eter i pogreške nije moguće popravljati pa ih nemojte ni raditi. koja je tema. znajte da kamere još uvijek snimaju i da neka napomena ili grimasa koja je uslijedila nakon razgovora može biti zanimljivija i dati drugi smisao svemu rečenom u razgovoru. tada je to. tu je novinar i urednik. Naravno da morate o emisiji u koju ste pozvani kao jedan od sudionika znati sve. Najbolje je da kod izbora lokacije predložite neku koja ima neke veze tj. Iako je razgovor u studiju sličan svakodnevnom razgovoru. Vode vas kroz neke hodnike. Kod razgovora poštujte pravilo da razgovarate sa novinarom i da ga pažljivo i pristojno gledate dok ga slušate i dok odgovarate na pitanja. Tko će je voditi. To je najbolji trening za još bolji nastup. morate poštivati ista pravila kao za dobar interview. Emisiju snimite i pogledajte je. znači tamo gdje radite. Sve do sada rečeno vrijedi.

oni su se sastojali u neposrednom dodiru članova lobija sa članovima zakonodavnog tijela.Aspekti javne i medijske diplomacije 111   OSNOVE LOBIRANJA  „Danas. Izvorno. Prema pravnoj enciklopediji riječ Lobby predstavlja organizaciju ili društvenu skupinu koju obrazuju lica koja nisu članovi zakonodavnog tijela.  (Gerhard Schröder. a ne i sama ta grupa. Rudolf Filipović.  morate  biti  komunikativniji od drugih. ¨Tiskara Rijeka¨. ali su širenje biračkog prava.  politika  je  komunikacija. Djelovanje interesnih grupa usmjereno je na državnu vlast u cjelini.  Da  biste  uspjeli. ali su se oni uglavnom danas iskorijenili. prvenstveno odgovarajućim mobilisanjem javnog mnjenja. Njime se obuhvataju samo oni oblici djelovanja na državnu vlast i njihovi nosioci koji su usmjereni na jednu granu državne vlasti-zakonodavnu. Školska knjiga. Zagreb. Jedno vrijeme metode takvog uticaja bili su podmićivanja i druga nemoralna sredstva. s ciljem da utiču na rad zakonodavca.1 Lobist je političar koji privatnim razgovorima nastoji pridobiti narodne zastupnike za svoju politiku. dok je djelovanje lobija svedeno na zakonodavnu vlast. Ovim terminom označavaju se i radnje ovih skupina preduzete u pomenutom cilju.  .  više  nego  ikada. Rijeka. U tom smislu treba razlikovati značenje obuhvaćeno terminom “interesne grupe” od značenja obuhvaćenog ovim treminom. progurati (zakon) privatnim razgovorima sa zastupnicima. i nagli i ogromni razvitak sredstava masovnog komuniciranja naveli lobi da upotrebljavaju posredne oblike uticaja na članove zakonodavnog tijela. postojanje lobija ne može se uzeti a priori kao političko zlo. uticati privatnim razgovorom na zastupnike.   Rječnik stranih riječi. najčešće na izvršnu vlast. Lobby znači raspravljati u predvorju. Pored toga. Oblici i metode uticaja na zakonodavno tijelo su različiti. njemački kancelar)  ONTOGENETA LOBIRANJA  Riječ "lobi" vodi porijeklo od latinske riječi „labium“ što znači predvorje. ali i spletkariti. Bratoljub Klaić. 1990. 1996. lobiranje je samo izraz i oruđe neke interesne grupe.2 1 2  Englesko‐ hrvatski rječnik. kriomice ili potajno raditi. Pod uslovom da postoje institucionalizovani oblici zaštite opštedruštvenih interesa.

katoličkim zemljama. U društvenom smislu lobiranje predstavlja važan sastavni dio svakog demokratskog zakonodavnog i političkog procesa. nešto što je u očima javnosti izazivalo tek malo bolje prizvuke od riječi "mafija". priređivanje koktela i prijema u njihovu čast. Smit tvrdi da se pogotovo ranije na lobiranje gledalo kao na nešto "grešno i gotovo pokvareno". U svim zemljama zapadne demokratije jača uticaj na poslanike. znanja i istraživačke tehnike. Prema Smitu. bavili su se najbolji i največi govornici poput Demostena i Cicerona. ili redovne telefonske kontakte uoči nekog važnog glasanja. govornici su branili privatne interese. Historijski razvoj lobiranja      Još u antičko doba nevezano za vladajuće strukture. proizvođača vina i drugih. u kojoj se opisuje kako zapravo Vašington funkcioniše. Lobiranje je lako prihvaćeno u anglosaksonskim većinski protestantskim zemljama. koji su dolazili sa posebnim zahtjevima. bankarskom sistemu. da bi vremenom ušle u rječnike gotovo svih svjetskih jezika.godine su u Francuskoj priznata udruženja .godine regulisano je pravo građana na odbranu sopstvenih interesa kod vlade. običnih građana. vijeka. i taj posao se obično prepušta specijalizovanim lobisitičkim agencijama koje nastoje da za određene teme izazovu i reakciju tzv. Mnogi lobiranje povezuju sa korupcijom što se ne može u potpunosti negirati. Ipak puno značenje ta riječ dobija u američkoj političkoj praksi. Političko značenje riječi lobiranje potiče iz polovine 17. stari način lobiranja podrazumjevao je posvećivanje pažnje najuticajnijim senatorima i kongresmenima. Tek 1901. Da bi se danas prodrlo do svih centara moći u Senatu i Kongresu mora se potrošiti neuporedivo više novca. U knjizi Igra moći.112 Osnove lobiranja Webster’s Dictionary daje kratku definiciju lobiranja koja glasi: lobiranje je obraćanje članovima parlamentarnog skupa u namjeri da se utiče na zakonodavstvo. Usvajanjem prvog amandmana Ustava SAD-a 1791. William Hull angažovan je od strane ratnih veterana iz države Virdžinija 1792. da lobira za rešavanje njihovog statusa. autor Hedrik Smit tvrdi da je "lobiranje" oduvijek nosilo sa sobom mnoge negativne konotacije. što predstvalja prvi zabilježeni slučaj lobiranja koji se desio. u čisto verbalnom obliku. nosioca stavova i određivanje na koji će način taj neko prenositi zajedničke stavove. U devetnaestom vijeku sa snažnim razvojem kapitalizma javlja se u SAD jak uticaj poslovnih krugova u sektoru poljoprivrede (pamuk). U Francuskoj počinje korporacijsko lobiranje banaka. gdje je sumnjiv svaki demarš koji se ne podudara sa opštim interesom. godine. Iste godine su u Francuskoj Le Šapelijeovim zakonom profesionalne grupacije građana zabranjene. Lobiranjem. Razlika između regularnog razgovora i lobiranja jeste u tome što lobiranje mora biti ciljano i planirano traženje istomišljenika tj. To je period kada lobiranjem počinju da se bave profesionalne korporacije. U tom periodu Engleskoj u parlamentu određena jedna soba koja je služila poslanicima za primanje građana. Na otpore nailazi u latinskim. željeznicama.

Na taj način je organizovala dijalog svojih službi s interesnim grupama. definisan pravilnik ponašanja i poboljšanu transparentnost radova kroz javne sjednice i informativne seminare. Odluke vlade utiču istovremeno i na ljude i na organizacije. Danas je lobiranje legitiman i neophodan dio svakog demokratskog političkog procesa. zabranjeno im je primanje poklona ili donacija od trećih lica. godine. a informacije se moraju prezentovati na način koji će proizvesti “ispravnu” odluku. Poslanici u Evropskom parlamentu moraju da prijave plaćene aktivnosti. Ofanzivno lobiranje je podrška osmišljavanju. Početkom 50-tih godina XIX vijeka kada su utvrđena pravila lobiranja u američkom Kongresu. Beograd. 2006. Danas predstavnici interesnih grupa moraju da se upišu u registar. S izgradnjom Evropske zajednice početkom 50-tih godina prošlog vijeka rađaju se čisto evropski lobiji. pojavljuju se novi partneri države – sindikati i drugi pokreti. pripadnici obezbjeđenja. lobiranje je dostigao svoj vrhunac kao način uticaja u politici. Jovan Ratković. Lobiranje u Evropskom parlamentu početkom 1991. Evropska komisija trenutno posjeduje bazu podataka o lobistimaima.  . 3  Lobiranje. što podrazumijeva određena pravila ponašanja. prerastaju u uticajne ekonomske sektore. poput hemijske. Odmah se počelo s uvođenjem procedura. energetske i automobilske.Aspekti javne i medijske diplomacije 113 lobista. načinu i strategiji. LSPR. došlo je do nepravovremene upotrebe evropskog logoa. Određene grupe za pritisak maltretirale su poslanike u namjeri da ih navedu da potpišu peticije. u Sjedinjenim Američkim Državama. odnosno provođenju projekta i izvlačenje maksimuma uprkos postojanju suprotnih interesa. ali smiju prihvatiti podršku u vidu sredstava ili osoblja. izazvalo je dosta uzbuđenja i negodovanja. koje vode kvestori. 3 Vrste lobiranja  Klasificiranje lobiranja se može izvršiti prema željenom cilju. kako bi obavljali svoje aktivnosti. nastala su radna dokumenta koja su unaprijed bila raspoređena u sali za sastanke. ali ne i iznose honorara. Između dva svjetska rata nove tehnologije. Ipak. Ove obaveze znatno su manje u odnosu na zahtjeve američkog Zakona o lobiranju (Lobbying Act) i njegove finansijske transparentnosti. Sa New Dealom. Zauzvrat dobijaju specifičnu propusnicu kao i omogućen pristup određenom broju internih dokumenata. · · Defanzivno lobiranje je ograničavanje procjenjenih negativnih posljedica. nakon recesije 30-tih godina prošlog vijeka. usmjereni ka institucijama.

komiteta ili komisija. Monitoring. 4 Nosioci procesa lobiranja  Lobist može biti svaka osoba koja može da dođe do centra odlučivanja i na njega utiče u skladu sa svojim ciljevima. znači pribavljanje ranih informacija. već i volonter koji se bori za ostvarenje svog malog interesa u lokalnoj sredini (primjer: lobiranje kod lokalnih vlasti za izgradnju parka za djecu). Termin lobist je počeo da se koristi početkom 19-tog stoljeća. međunarodnoj zajednici ili preduzeću koji direktno utiču na donošenje odluka. Suprotno ovome Osvajačko lobiranje je djelovanje na novim tržištima. kada je potrebna javna podrška nekom projektu ili cilju.. savezi. Jednostavno rečeno lobiranje je zalaganje za plasiranje ili usvajanje odredjenog stava grupe ili pojedinca i danas ono nema više negativan predznak.114 Osnove lobiranja · · · · · · · · · · · Neposredno lobiranje podrazumijeva samostalno djelovanje preduzeća ili udruženja koje po potrebi predstavlja konsultant. izmjenu zakonodavstva i poreskog sistema. Banja Luka: PIM/ 1  . Finansijsko lobiranje znači ostvaranje finansijskih prednosti. Trgovinsko lobiranje je također lažno lobiranje i cilj mu je dobijanje javnih tržišta. Zbog toga je ovo zanimanje gotovo uvijek imalo negativan predznak. Lobirani mogu biti bilo koji centri odlučivanja u državi. Feudalno lobiranje znači sticanje nove moći. Posredno lobiranje je zastupanje određenih interesa posredstvom organizacija kao što su sindikati. kada je riječ o javnom lobiranju. 4  Besim Spahić (2008): Lobiranje kao sastavni dio poslovnog komuniiranja. Normativno lobiranje je stvaranje i izmjena odredbi tehničke prirode. uvođenje osmatrača. odnosno da ima ugled u javnosti i da su joj dostupni mediji. Sve češće su i građani ti koji postaju predmet lobirnja. Zakonodavno lobiranje znači stvaranje. ad hoc udruženja. Predupređujuće lobiranje podrazumijeva postavljanje svojih ljudi u strukture. Lobist nije samo predstavnik države ili velikih kompanija. Strukturalno lobiranje znači izmjenu struktura i metoda. “Veza” ili lažno lobiranje je dobijanje “povlašćenog položaja” na osnovu postojećih pravila. Korporativno lobiranje znači očuvanje stečenih prednosti i odbijanje promjena. Lobist je u prošlosti bio opisivan kao osoba koja zabavlja i podmićuje one koji utiču na donošenje odluka. koji se povezuje s privrednom špijunažom.

Najveća sredstva za lobiranje se ipak troše u Americi. te radi promocije poslova od opšteg značaja kao što su zaštita čovjekove okoline. koja se bave lobiranjem. Kod svakog predmeta. Pfizer … Ove liste omogućavaju vam da sagledate široko polje u kom lobisti funkcionišu. National Federation of Independent Business. Miramax. administrativne. Njegov pravi adut je što u složenoj sredini umije da izbjegne potez kojim gubi. Velika finansijska sredstva u lobiste ulažu i političke organizacije radi postizanja dređenih političkih ciljeva i/ili ostvarivanja izbornih rezultata. 2. pojedine državne službe imaju znatan uticaj u procesu odlučivanja. 5  Isto   . JTI. godine pri evropskim institucijama bilo je preko 200 stotine programa finansiranja uglavnom preduzeća. 4. American Israel Public Affairs Committee. održavanja konkurentne prirode nekih djelatnosti. Philp Morris. pogotovo onih koje su u krizi. 3. Association of Trial Lawyers of America. Lobiranjem do cilja  Kada želimo da se upustimo u kompleksan proces lobiranja. moramo posjedovati odgovore na slijedeća pitanja: 1. Njegov doprinos se ne sastoji isključivo u poznavanju putanje. a sve u cilju postizanja određenih ciljeva. ušteda energije itd..Aspekti javne i medijske diplomacije 115 Lobista je nalik na planinskog vodiča. zakonske. vremenske. Ne očekuje se da poznaje svaku stazu ili putanju. Recording Industry Association of America. Ko donosi odluke? Ko sve utiče na donošenje odluka? Da li već postoji formirano mišljenje povodom našeg slučaja? Koje su sve prepreke koje moramo preći: političke. Dodjela finansijske pomoći se u najčešćim slučajevima dodjeljuje grupama za podršku naučnim istraživanjima i inovacijama. American Medical Association. Pharmaceutical Research & Manufacturers of America. Početkom 2000... Microsoft. 5 Finansiranje lobija    Sve je češća pojava u svijetu da države finansiraju određene lobi grupe. Walt Disney. podrške izvozu. Potrebno je odrediti specifičnu težinu u odlučivanju jednih u odnosu na druge. već i praktičnu. ne samo pravnu. Asocijacije i kompanije koje najviše novca odvajaju na lobiranje su: National Rifle Association of America. a da odabere onaj pomoću kojeg će napredovati.

pronaći najbolji put za realizaciju i doći do rezultata. 7.) Predstavljanje lobiranog (prezentovanje teme nekom centru odlučivanja) Dokazivanje (iznošenje činjenica koje mogu da utiču na lobiranog) Pritisak (može biti poslednji stadijum. medijsko lobiranje/javno zagovaranje Ako je komuniciranje usmjereno ka najznačajnijim političkim javnostima. metod političkog uticaja na zakonodavce b. parlament. činovnici 2. ko će lobirati protiv nas! Lobiranje predstavlja izuzetno efikasan način postizanja političkih i poslovnih ciljeva. razlikujemo nekoliko procesa: · · · · Prikupljanje podataka . ostali Piramida uticaja u političkom svjetu podrazumjeva: · · · · policy makers (kreatore politike). 9. komuniciranje sa uticajnim javnostima c. 8. 10. političke partije 4. Lobiranje je: a. onda su to: 1.   . Sarajevo: LSPR. 6. medije i opću javnost. Ko reaguje povodom našeg slučaja? Kako će se rješavati naš slučaj? Koga želimo da angažujemo kao savjetnika povodom našeg slučaja? Ko su naši saveznici i kakav im je rejting? Ko su naši protivnici i koji su njihovi argumenti? I ono što je najvažnije. činovnici 3. i to samo ukoliko je zaista neophodno) 6  Besim Spahić(2009): Političko lobiranje. Ako ga posmatramo kao model. analiza (potrebno je formulisati problem i naš cilj.116 Osnove lobiranja 5.praćenje.6 Lobiranje nije automatizam u izvođenju pritisaka. vlada. Lobiranje je ustvari sveobuhvatno komuniciranje bilo koje organizacije/pojedinca sa uticajnom okolinom. lobiste.

Aspekti javne i medijske diplomacije 117 Imidž jedne kompnije je u mnogim slučajevim presudan za njihovo poslovanje. kompanija. treba prvo definisati određene pojmove: · · · · · Uticajne javnosti Problem Cilj Oruđa Tehnike Uticajne javnosti   su: interesne grupe / pojedinci koji su prisutni u životu organizacije i svojim uticajem mogu da poboljšaju poslovne rezultate određene grupe (vlade. pojedinaca …) Problem   je tema o kojoj i za koju želimo da lobiramo. Teme mogu biti od velikog ili malog značaja ako se posmatraju sa različitih nivoa. Specijalno savjetniku Predsjednika Republike Srbije. jer bez jasno definisanog cilja teško je pristupiti i konačnom rješenju problema. Ciljevi lobiranja mogu biti: · · Informisanje nosioca vlasti sa poslovnom politikom organizacije i obrnuto Stvaranje dobrih zakonskih uslova za preduzeće Svaka grupa koja želi da utiče (na bilo koji način) uspješnije će doći do svog cilja ukoliko koristi usluge lobista za ostvarivanje svojih ciljeva. Interesna grupa uvijek strahuje od toga u kojoj fazi je predmet. nevladinih organizacija. lakše će to učiniti ukoliko koristi usluge profesionalnih lobista. Ukoliko uistinu želimo da naš proces lobiranja bude uspješan. ali su za lobistu one jedini fokus. prema Jovanu Ratkoviću. Lobisti uvijek traže od klijenta da jasno precizira šta želi. organizacije. Ciljevi lobiranja   mogu biti najrazličitiji i zavise prije svega od problema koji želite da riješite i naravno od uticajne javnosti kojoj želite da se obratite. Jedna kompanija koja npr. Lobiranje se uspješno primjenjuje samo ako su od početak jasno određeni ciljevi. a ne jasnog ugovora. želi da dođe do boljih uslova za poslovanje. Ovo je prije svega pitanje izbora metoda. Prva faza je procjena zahtjeva. Taj prostor treba da osvajaju lobisti. te da na najbolji mogući način iskoriste svaku pruženu priliku. a naravno još je teže doći do pozitivnog ishoda. Veoma je bitno da i najveće i najmanje organizacije budu svjesne te činjenice. Nema neposredne opasnosti ako je predmet još u fazi . Izuzetno je važno definisati cilj lobiranja.

te novih savezništava. Lobisti ne idu protiv vladajuće doktrine. Svaka strategija ima prikrivene ciljeve. Lista se djeli na dva djela: oruđa direktnog ili indirektnog uticaja. osjetljivosti administracije. Većina lobista iz zemalja Evropske unije odabrala je da stalno sjedište ima u Briselu. onda toga moraju biti svjesni. Cilj treba realno postaviti. Bitno je znati šta je srž. kako bi odstupanja stavili pod kontrolu. jer nešto do čega jednima nije stalo. Ta faza otvara mogućnosti. Prisustvovanje otvorenim političkim / vladinim skupovima (na nacionalnom i lokalnom nivou. međutim to mora da bude jasno precizirano. kao što su bolja slika u javnosti. drugima u interesnoj grupi jeste. Oruđa lobiranja  Prilikom utjecanja na javnost. a ako rade protiv nje. faze u kojoj se predmet nalazi. Korisnije je projekat “razvodniti” i boriti se za odbacivanje dijela projekta koji zaista smeta.118 Osnove lobiranja ispitivanja. Ako je prvobitni cilj postao zbog određenih okolnosti neodrživ.) Prezentovanje odredjenih stavova na političkim / vladinim skupovima Pomoć pri izradi zakona . znači da je izrada već poodmakla. Za ostvarenje cilja potrebna su sredstva za pravnu analizu. Nema šablona i cilj će zavisiti od: · · · odnosa snaga. nego se boriti protiv projekta u cjelini. prelazi se na pregovore. Direktni uticaj se postiže sledećim oruđima: · · · · · · · · Lični sastanci sa donosiocima odluka Diskusija odredjenih tema tokom privatnih razgovora Prikupljanje informacija Istraživanja Dostavljanje prikupljenih informacija donosiocima odluka. Težeći ka nemogućem lobisti gube vrijeme i vrše sopstvenu diskreditaciju. Neophodno je biti blizu izvorima informacija i mjestima odlučivanja. Ako je predmet u pripremnoj fazi. stvaranje novih poznanstava i kontakata. lobisti imaju veliki broj oruđa na raspolaganju. a šta je ono čega bez žaljenja mogu da se odreknu. komunikaciju i odnose s javnošću. U fazi usvajanja još uvijek ima vremena za ulaganje prigovora ili pokušaj izvlačenja direktne koristi.

 Jovan Ratković.2006. Zakon o porezima. Kao oruđe lobiranja se u novije vrijeme sve češće koristi i spin.Aspekti javne i medijske diplomacije 119 · · Davanje stručnih savjeta Pozivanje uticajnih grupa na javne skupove Međutim. Beograd. zbog činjenice da direktnim uticajem na ciljne grupe nekada ne možete da postignete rješenje. U Americi glavni zakon koji reguliše lobiranje. odnosno pokušaj da se utiče na zakonodavce indirektno. uključivanje građana tokom protesta/demostracija/građanske neposlu-šnosti mora biti jako promišljen potez koji će se koristiti kao poslednja mjera da bi se uticalo na donosioce odluka. koje podrazumjeva direktno uticanje na zakonodavni dio vlasti i "lobiranje iz korjena . LSPR. mobilišući javno mnjenje i ohrabrujući "obične" američke građane da utiču na svoje predstavnike u Kongresu da glasaju za određene zakone. Spin se može definisati kao predstavljanje nekog događaja ili činjenice na povoljan način za vas i nepovoljan način za vaše političke protivnike. često se pristupa i indirektnim oruđima lobiranja. Ovakav način uticaja se naziva “ korištenje pozitivnog spina u priči” ili “spinning”.7 Tehnike lobiranja    U svetskoj praksi razlikuju se dvije osnovne tehnike lobiranja: direktna i indirektna.grassroots". pisma upućena određenim uticajnim grupama Organizacija protesta / demostracija Organizovanje građanske neposlušnosti Naravno. Indirektni uticaj se postiže sledećim orudjima: · · · · · · · Kreiranje koalicija (nekada je lakše „zajedničkim snagama” više organizacija postići željeni cilj) Korištenje mas medija radi obavještavanja javnosti o određenom problem Sprovođenje istrživanja da bi otkrili kakvi su stavovi ljudi povodom određenog problema Objavljivanje rezultata kroz mas medije Uključivanje običnih građana kroz peticije. definiše dvije vrste lobiranja: "direktno lobiranje". Osobe koje se koriste spinom obično se nazivaju spin doktori.  . 7  lobiranje.

120 Osnove lobiranja Strategija lobiranja  Kao i kod svakog ozbiljnog pristupa rješenju određene situacije i kod lobiranja ključ uspjeha vodi preko osmišljavanja sveobuhvatne strategije! · · · · · · · Potrebno se upoznati sa problemom sa kojim se namjerava suočiti Neophodno je saznati što više o procedurama / odlukama donošenja zakona i ključnim momentima u njima Ovladati svim efikasnim tehnikama/oruđima lobiranja Obezbijediti pristup svim relevantim informacijama Svakako se mora definisati krajnji cilj Koncizno definisati problem (pri prvom susretu najefektinije je da dostaviti relevantnim činiocima informacije na jednoj strani) Sagledati pozicije suparnika / saveznika Veoma je važno da se prilikom osmišljavanja strategije prikupe informacije kojima će biti opisani problem. To se učini jednostavno ako se slijede naredne tačke: · · · ·           Definisati problem Predstaviti problem instituciji koja je zadužena / odgovorna Definisati saveznike i neprijatelje (npr. Opinion leaders) Naučiti kako efikasno primjeniti lobističke tehnike i oruđa . Neophodno je uraditi i SWOT analizu koja obuhvata 4 tačke: · · · · Snaga (mi smo. predložiti rješenja uz budžet i definisati relevantne argumente. Strategija će biti uvijek uspjepšnija ukoliko se uvijek bude obračala pažnja na ove informacije. mi nemamo) Mogućnosti (spoljne: situacija je…) Opasnosti (spoljne: situacija nije.. mi imamo…) Slabosti (mi nismo.) Pored informacije i SWAT analize od presudnog značaja je definisanje CILJNE GRUPE.

Ov sprega ta u as va akođer nam pomaž da sagleda polja u k že amo kojima lobist mogu da dj ti jeluju. promov visanje i usvaj janje zakona). 8  Lobiranje. Beograd. Jo ovan Ratković. LSPR. 2006. .Aspekti j javne i medij ijske diploma acije 121 Kreiranje s strategije lo obiranja  THE E SITUATION Wh here are we  now? EVA ALUATION Wha at were the  results? r OBJECTIVES O What should  W happen? ACTIONS A Make it  M happen! h PLANS Wha at should be  done? STRATEGY How? Lobiranje e – dio odn nosa s javn nostima  Lobiranje t treba posmat trati kao dio proseca odn nosa s javno ostima. h Lobiranje p predstavlja m mehanizam a aktivnosti čiji je cilj uticaj na javne or j rgane u proc cesima političkog o odlučivanja (npr.  .8 kše e e a tručnjak za o odnose sa jav vnošću Da bi se lak razumjele najrazličitije situacije sa kojima se st susreće. Lobira kao jedna od anje najsufisticir ranijih discip plina PR-a poj javljuje se u trenucima ka je izuzetno važno uticati ili ada promjeniti stav uticajnih javnosti. ne eophodno je objasniti sp pregu između vlade i ma medija.

Iz ovoga je jasno da je jedna od najvažnijih funkcija svake vlade da informiše. Posao stručnjaka za odnose s javnostima je najvažniji u čitavnom procesu komuniciranja. a sa druge strane građani se uvijek okreću slobodnim medijima i njihovim informacijama. Sve je češći slučaj da vlade unjamljuju stručnjake za odnose sa javnostima kako bi najbolje opipali puls javnog mnjenja i prilagođavali svoju politiku tome. Sa jedne strane građani očekuju dobijanje pravih informacija od vlade i time je primoravaju da stalno radi na potvrđivanju svog kredibiliteta. . Za stvaranje ozbiljne platforme i dobijanja podrške javnosti potrebno je raditi sa velikim brojem stručnjaka. Njihova primarna funkcija je nadzornog karaktera i oni predstavljaju svojevrstan korektivni faktor radu i aktivnostima svake vlade. Svaki demokratski sistem počiva na slobodnim medijima. Primarni zadatak svake vlade je da informiše građane o svojoj politici i programima. Vlade se prvenstveno obraćaju građanima. Na taj način građani traže potvrdu istinitosti vladinih informacija i grade svoje stavove kojim kasnije utiču na poltički život. već konstantno mora da radi na pronalaženju najefikasnijih komunikacijskih kanala i načina na koji će skrenuti pažnju građana na svoj program i aktivnosti.122 Osnove lobiranja Vlada i mas medij  Vlade svih zemalja suočene su sa istim izazovom. Pored toga ona koristi svaku priliku da promoviše sopstvenu politiku i programe. Od velikog značaja je da stručnjaci za odnose sa javnostima poznaju javno mnjenje. Niti jedna vlada nema zagarantovan medijski prostor. Pronalaženje najboljih komunikacijsikih kanala i plasiranje poruka vlade direktan je zadatak stručnjaka iz oblasti odnosa sa javnostima. Svaka vlada definiše određene ciljeve i politiku. a od presudnog značaja je i da su oni na adekvatan način uključeni u procese oblikovanja politike te vlade. da konstantno vrše istraživanja i prate trendove kako bi upoznali javnost i odgovorili na njene potrebe na način koji će biti najrazumljiviji i najprihvatljiviji. Taj izazov se ogleda u specifičnoj vrsti komunikacije sa javnošću. jer od njih zavisi dužina vijeka jedne vlade ili dolazak nove vlade na političku pozornicu. Dešava se da ne postoji jasna granica između potreba i obaveza vlade (koja kao javni servis treba da informiše građane) i njene potrebe da stalno ostvaruje svoje političke ciljeve uz veliku podršku javnosti.

CILJEVI VLADINIH ODNOSA S JAVNOSTIMA  · Pridobijanje javne podrške i oblikovanje javnog mnjenja  U ovom slučaju radi se o dugotrajnom procesu koji zahtjeva ozbiljna istraživanja javnog mnjenja i široku komunikacijsku strategiju. · Servis za informacije  Zadatak svake vlade i njen cilj ogleda se u dvosmjernom protoku informacija. Samo tako vlada će uspjeti da svoje programe i ideje implementira na pravi način sa jedne strane. a građani će moći na najbolji način da vrše pritisak i kontrolišu rad vlade. bilo da su kratkoročne ili dugoročne. Ukoliko vlada želi da profitira ovaj proces mora biti konstantan. VLADA ↔ SERVIS ZA INFORMACIJE (stručnjak za odnose s javnostima na čelu servisa) ↔ MEDIJI ↔ GRAĐANSTVO · Dobar imidž u javnosti  Sve aktivnosti vlade. Za dobru vladu svaki pojedinac je jednako važan. stalna komunikacija sa svakim pojedincem iz zajednice (koja uključuje i odgovaranje na najjednostavnija pitanja upućena vladi). istraživanja javnog mnjenja kojima se prati raspoloženje biračkog tijela. svih uticajnih faktora.Aspekti javne i medijske diplomacije 123 Poenta dobro osmišljenje komunikacijske strategije na relaciji VLADA – STRUČNJAK ZA ODNOSE S JAVNOSTIMA – GRAĐANSTVO  leži u dvosmernoj komunikaciji svih učesnika. · Feedback   Ideja čitavog procesa je povratna sprega na realiciji VLADA ↔ STRUČNJAK ZA ODNOSE SA JAVNOSTIMA ↔ GRAĐANSTVO. Vlada koristi najrazličitije načine komunikacije kako bi pridobila naklonost domaće i strane javnosti tj. Prilikom bilo koje veće političke odluke vladi je potrebna podrška javnog mnjenja. imaju za cilj stvaranje pozitvne slike vlade u javnosti. Potrebno je demistifikovati institucije i vladine službenike građanima i na taj način im se približiti. Proces obuhavata plasiranje informacija od strane vlade preko službe odnosa sa javnostima do svakog građana. .

sukob Vlade Velike Britanije i BBC-a prilikom objavljivanja “Dosijea o Iraku” kada je došlo do curenja informacija vezanih za odluku o vojnom angažovanju VB u Iraku. možda čak i jedini kanal informisanja široke javnosti o događanjima u vladi. jer je nerealno očekivati da građanin sve potrebne informacije dobije direktno od vlade. “Sukob” vlade i medija postoji oduvijek. Sa druge strane. koliko i kome će plasirati određenu informaciju. rasterećeni straha od cenzure ili drugih oblika pritisaka. Mediji tokom izbora moraju da obezbjede svim činiocima političkog života prostor. U svakom društvu postoje mediji koji vlada koristi kao svoje instrumente i oni drugi kojima je prava informacija jedini orijentir. A koga će izabrati u mnogo slučajeva zavisi i od najbolje strategije partije kada su odnosi sa javnostima u pitanju. Mediji su danas glavni.124 Osnove lobiranja Mogući problemi  · · · Propaganda i manipulacija od strane vlade Stalan sukob na relaciji vlade i opozicije doprinosi zloupotrebi komunikacijskih sredstava Postoji konstantna borba između vlade i medjia. Kontrola djelovanja vlade je isključivo u rukama medija. Vlada će učiniti sve da zaustavi curenje informacija i stvaranje negativnog imidža u javnosti (npr. Vlada i mediji imaju različite ciljeve koji su već pomenuti. Često se dešava da mediji pišu i o propustima i o negativnim aspektima rada vlade. preoteli su mediji. Jedino tako građanstvu se pruža mogućnost da sagleda sve političke opcije i da bira. Mediji danas imaju ulogu ocjenjivača rada . čak i u zemljama sa najdužom demokratskom tradicijom. Uticaj tradicionalnih političkih instutucija. čiji je cilj bio informisanje javnosti o djelatnostima vlade. Nezadovoljstvo različitih interesnih grupa zbog donošenja novih zakona Nizak stepen znanja o vladi = apatija građana · · Ulogu najvećeg i najznačajnijeg posrednika u komunikaciji između vlade i građana obavljaju masovni mediji. Sa jedne strane vlada je ta koja odlučuje kad. Demokratske funkcije masovnih medija  · · · Obezbjeđivanje potpunih informacija o vladi i njenoj politici kako bi građani sagledali uspjehe ili neuspjehe određene vlade. Epilog priče se završio negativno po BBC pošto je ova medijska kuća morala javno da se izvini Vladi i njen generalni direktor Greg Dyke podnese ostavku. a cilj medija je da dođu do brzih i tačnih informacija. Oni su ti koji treba da kritikuju vladu. i tu leži žarište “sukoba”. putem medija vlada dolazi do infomacija o dešavanjima u javnosti. ali ni Vlada Velike Britanije nije prošla neoštećeno pošto je cjeli slučaj urušio i njen ugled).

Jedan od najčitanijih dnevnih novina Dnevni avaz pred svake izobore bira politčku stranku koju će podržavati. Donelson. Postoje slučajevi kada mediji odu predaleko u kritikovanju vlade. Griffith & Rogers  Patton Boggs  Verner.Aspekti javne i medijske diplomacije 125 vlade i samim tim uspostavljaju nove standarde njenih uspjeha ili neuspjeha. Skoro sve vodeće korporacije. Ta politička stranka koju favoritizuje Dnevni avaz već unaprijed ima osiguran uspjeh na izborima te potvrđeno mjesto u Vladi. pošto je razmjena informacija jednako važna i medijima i vladi oni se obostrano trude da izgrade “dobar” odnos. Lobiranje u SAD‐u  U Američkom političkom sistemu lobiranje ima važnu ulogu te mu se pridaje veliki značaj. Obje strane su svijesne o potrebi saradnje. Procenjuje se da je oko 40 000 lobista registrovano u Kongresu SAD-a. Te stranke su najčešće desničarske i već se nalaze u vlasti. Liipfert. U 2005. Hilade interesnih grupa lobiranjem traži da se donesu odluke koja će biti olakšavajuće za njihove organizacije ili žele da zaštite sebe od grupa koje mogu da povrede njihov interes. i u skladu sa tim se i ponašaju. te zbog toga bivaju “odsječeni” od izvora informacija na određeni vremenski period. Konkretno u Bosni i Hercegovini skoro svaki medij ima svog favorita kojeg podržava. Strauss. Bearman & Caldwell  The Dutko Group  Podesta and Mattoon  Clark & Weinstock  Quinn Gillespie  Bergner Bockorny  . Bernhard. McPherson & Hand  The Duberstein Group  Akin. Gump. Rang  Lobističke kuće  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  Barbour. Međutim. godini je časopis Fortune napravio listu najuspješnijih i najmočnijih lobističkih kuća.  Baker. asocijacije i sindikati angažuju lobiste da zastupaju njihove interese. Hauer & Feld  Timmons and Co.

 Kelly. Primarna metoda kontrole nad lobistima. Komiteti u Kongresu također predstavljaju metu interesnih grupa i njihovih predstavnika. Oni pomažu kandidatima u političkim bitkama. ono što je važno je da oni također nude svoju pomoć i resurse organizacijama koje pomažu kandidatima u izbornim kampanjama. kontroliše ugovore sa vojnim ili civilnim partnerima. jer tada zainteresovane strane mogu da prezentuju i opravdaju svoje pozicije. Naravno. U zakonu. 2006  .9   9  Lobiranje. Povećanje broja interesnih grupa i korištenje neadekvatnih metoda. Jovan Ratković. Lobisti su također zainteresovani za imenovanja i izbore osoba koje mogu da utiču na zakonodavni proces i usvajanje različitih programa koji mogu biti korisni za njihove klijente. veoma je teško povući liniju između razmjene informacija i lobiranja. Beograd. a lobisti mogu lako da prate slijedeće faze u zakonodavnim procesima. glavni fokus njihovog lobiranja predstavlja Kongres. kontroliše granice i tipove lobiranja zahvaljujući federalnim zajmovima. Specijalnu priliku za predstavljanje stavova lobista postoji kada su u pitanju rasprave u komitetima. LSPR. čiji članovi nisu vezani partijskom disciplinom i koji mogu lako da sarađuju sa predstavnicima različitih interesnih grupa. Njihove akcije su obično usmjerene ka takozvanim političko-akcionim komitetima (“political action committies – PACs) koji pomažu kandidate koje podržavaju.. jeste izvještaj o lobističkim aktivnostima koji se predaje Kongresu (a izvještaj mora da sadrži i “transparentan” računovodstveni izvještaj). je primorao Kongres da nadzire odnosno supervizira lobiranje.126 Osnove lobiranja 13  14  15  16  17  18  19  20  BKSH & Associates (Black. Kongresni fondovi ne mogu da se koriste za lobiranje.. Scruggs & Healey)  Cassidy & Associates  Williams & Jensen  The Wexler Group  Hogan & Hartson  Wilmer. Cutler & Pickering  Van Scoyoc Associates  The Smith‐Free Group  Mnogim grupama. ponekad prekrši pravila i postane subjekt istrage. zbog svojih kontakata sa lobistima. Međutim. Kongres je uveo granice i doseg lobiranja za nevladine neprofitne organizacije i grupe koje uživaju poreske olakšice. Često se dešava da član Kongresa. Pravo svakog kongresmena da bude pokorovitelj zakona. prikupljaju novčana sredstva za različite kampanje. omogućava veći opseg djelovanja lobiste kada je u pitanju saradnja sa pripadnicima Kongresa. Komiteti objavljuju svoje stavove vezane za budućnost zakona.

Tokom procesa tranzicije. su primorale lobiste da promjene strategiju i modus operacija. U zakonodavnom procesu. prenos nadležnosti zemalja članica na EU institucije). i uljučivalo je malu grupu ljudi koje su povezivale prijateljske veze. koja predstavlja vladajuće tijelo EU. advokatske firme … Skoro svaki sektor sada u Briselu ima barem jednog svog predstavnika. koji i vrše funkciju EU ministara a koji su postavljeni od strane vlada članica EU. Naravno oni mogu da koriste i usluge ad hoc komiteta koje su osnovale EU . Evropski parlament stacioniran u Strazburgu je predstavljao fokus za lobiste. koji donosi odluke u EU koje sprovode kasnije nacionalne vlade. Pokušaj lobiranja u Briselu (sjedište Evropske Komisije) i Strazburgu (sejdištu EU parlamenta) često predstavlja „next generation” lobiranje.Aspekti javne i medijske diplomacije 127 Lobiranje u EU  Lobiranje u Evropskoj Uniji ima značajno drugačiji oblik nego u SAD-u. Danas. Velikim djelom. lobisti traže podršku i u Savjetu Ministara. kada se finansijski uticaj na donošenje zakona i odluka EU procenjuje na više od milijardu USD. komplikovani zakonodavni proces u EU doveo je do toga da lobisti nisu uticali na niže nivoe EU admistracije. nova pravila i oblasti saradnje. Usvajanje i ratifikacija sporazuma iz Mastrihta (1993)i Amsterdama (1999) su intenzivirali lobiranje na EU nivou. Grupe koje žele da utiču na zakonodavni proces u EU moraju prije svega dobiti pristup Evropskoj Komisiji. Interesovanje lobista se povećalo kada je usvojen Sporazum iz Mastrihta (1992) i kada je uvedeno pravo restriktivnog veta i pravo predlaganja/donošenja amandmana. koje je prvo započelo političkim pritiskom npr. Međutim. broj profesionalnih lobista u EU se povećao na 10 000. koriste izvještaje i radove koje su napisali profesionalci. Poslanici i drugi zvaničnici EU institucija kada razvijaju i usvajaju pravne akte u oblastima koje zahtjevaju znanje eksperata. sindikati. ali je prihvaćen kao važan dio demokratskog procesa u svim zemljama Evropske Unije. Pariz ili Madrid. na Berlin. Lobiranje je često uspješno u Komisiji. već i činjenicom da lobiranje produbljuje integracije u okviru EU(npr. nisu imuni na poltičke pritiske. Dodatno. posjedovanje “specijalnih” vještina predstavlja najvažnije oruđe lobiste. Kako je EU promovisala ekonomsku i monetarnu uniju. U ovu cifru ulaze i nezavisni konsultanti. nove političke koalicije i duboke promjene u odlučivanju. veliki broj građanskih organizacija. Kasnih 1970-tih lobiranje u EU je tek bilo u začetku. metoda lobiranja unutar EU se dosta razlikuje zbog raznovsrnosti samih članica EU. Širenje lobiranja u Evropi objašnjava se ne samo sve većim priznavanjem lobiranja kao normalnog elementa demokratskog procesa. predstavnici različitih komercijalnih i industrijskih udruženje. Lobisti su u tom trenutku pronašli prostor za zastupanje brojnih grupa bez obzira na stranačku pripadnost u EU parlamentu. pošto komesari.

također predstavljaju efektno oruđe lobista.. Formiranjem širokih kolacija. To je momenat kada materijali koje su pripremile lobističke organizacije stupaju na scenu i vrše uticaj na donosioce odluka. Dodatno. predstavnici EU institucija. otvorene stolove. koje su iz različitih zemalja i regiona. Board of Directosrs Shareholders (CFO)  Council  EP Commission Managament (CEO) . Do danas. Formiranje koalicija. U tom slučaju lobisti igraju veoma važnu ulogu u predstavljanju stavova određenih interesnih grupa prilikom najranije faze zakonodavnog procesa. ali nekada to nije dovoljno. kao element lobističke kampanje na nivou EU su jasni. tako se stvara i forum gde se ideje. U Briselu. Proces odlučivanja je mnogo složeniji jer zahtjeva da lobista simultano prati rad nekoliko institucija kao i relevantnih tijela i interesnih grupa na nacionalnom nivou. Članovi Komisije ili parlamenta rado podržavaju grupisane interese različtih evropskih grupa ili kolacija. da bi olakšali „nedostatak ili nestašicu” demokratičnosti u EU. Lobiranje u Briselu se razlikuje od lobiranja u Vašingtonu nedostatkom jasne linije između toga šta je javno a šta je tajno. koferencije. Ovakvi događaji omogućavaju lobistima pristup najdetaljnijim i najvažnijim infromacijama o tome šta se dešava u EU. Također. Zbog ovakvih prilika lobista mora da posjeduje gotovo perfektno poznavanje i zakonodavnog procesa i kako različite institucije uzajamno djeluju tokom ovog procesa. Stepen osjetljivosti Komisije Evropske Unije se ogleda u tome koliko su određene političke odluke konzistentne sa Evropskim standardima.. Ciljevi i aktivnosti koalicija.128 Osnove lobiranja institucije. komitete. je često nejasno da li će zakon koji priprema Komisija sadržati i interese privatnog sektora. omogućiti veći prolaz kod predstavnika EU institucija. započinju razgovore sa pojedincima ili asocijacijama koje predstavljaju značajan dio javnosti u zemljama EU. prijedlozi i interesi javnosti spajaju. moguće je povećati menadžerske i finansijske resurse. koje se oslanjaju na interesne grupe koje funkcionišu na različitim profesionalnim i ideološkim sferama. i pojačati uticaj na pozitivnu odluku povodom određenog pitanja. Evropska Komisija je zajedno sa raznim interesnim grupama organizovala razne konsultacije.

u Sarajevu i Banjoj Luci. Ipak. koji bi pomogli približavanju BiH Evropskoj uniji. Uložena su velika sredstva i snimljeno je nekoliko prelijepih spotova naše države. koji će uticati na faktore odlučivanja da se proces pridruženja ubrza i olakša. Direkcija za evropske integracije pokrenuće uskoro promociju Bosne i Hercegovine u zemljama Evropske unije. tako da su se i naši spotovi prestali emitovati na CNN-u. koji je zbog toga doživio brojne kritike zbog trošenja novca. Međutim. U proteklih četiri godine koliko je prošlo od ponuđenih Stuija izvdljiosti. pokušao izdejstvovati promjene ovih ugovora. tako da ta mogućnost nije do kraja isključena. Njihovi predstavnici našli su se u međudržavnim komisijama za trgovinsku razmjenu. godini su bosanskohercegovačke vlasti odlučile d sami ulože u promociju turizma Bosne i Hercegovine. Pojašnjeno je značenje samog naziva te načini lobiranja putem pisma i face to face lobiranje. Opća percepcija lobiranja i dalje je negativna. Kako bi pridobili javnost za svoju ideju. prema riječima nekadašnje ministrice vanjske trgovine i ekonomskih odnosa profesorice Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Azre Hadžiahmetović. Prije dvije godine aktivnosti promocije turizma u BiH vršio je visoki predstavnik Paddy Ashdown. Lijanovići su u nekoliko navrata na graničnim prelazima. U vrijeme vladavine Alijanse za promjene 2002. koja treba da olakša studentima da se bore za svoja prava kroz javno zagovaranje i lobiranje.Aspekti javne i medijske diplomacije 129 Lobiranje u BiH  Sedam godina nako završetka rata u Bosni i Hercegovini. nisu korištene usluge usluge firmi ili udruženja. ali je u prethodnim godinama lobi Lijanovića-Ivankovića. koji non-stop borave pred zgradom Zajedničkih institucija. posebno je obrađen i termin lobiranje. bilo je to pred sam kraj mandata Alijanse i izbore. U Sarajevu se malo više Evropskim integracijama pozabavio ACIPS koji je dao određene smjernice lobiranje za ulazak u EU. imali su “svoje” ljude u privrednim komorama. Prilikom zaključenja ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama regiona. tražeći povoljnije uslove za domaće poljoprivredne proizvođače. Jedan od interesantnijih primjera lobiranja u BiH je brošura ACIPS-a iz novembra 2005. koji su doveli do promjene vlasti. novaca je nestalo i prije nego što je očekivano. U 2006. našalost nezna se tačno gdje je nstao taj novac. godine. godine zabilježeno je više pokušaja. poznatih mesoprerađivača. mada se o njoj nevoljko razgovara zbog bojazni kako će javnost reagovati. . a već skoro godinu dana traje protest poljoprivrednih proizvođača. Ministarstvo finansija BiH ponudilo je sredstva za angažovanje lobista. organizovali besplatnu podjelu prehrambenih proizvoda građanima. naše vlasti još uvijek nisu angažovale prfesionane firme ili udruženja u Briselu ili u drugim centrima moći. U brošuri pod nazivom Zagovaranje uspostavljanje adekvatnog modela učešća studenata/ica u procesu donošenja odluka i osiguranju kvaliteta u visokom obrazovanju. mada je bilo riječ o stranim sredstvima. među kojima je najpoznatiji angažovanje američkog dnevnog lista “Washington Times-a” radi promocije stranih investicija. naša država je primljena u Vijeće Evrope.

Da li će lobirati jedna osoba ili grupa osoba zavisi od pitanja koje se riješava i od okolnosti. godine zaposli 160 hiljada ljudi. pricipa i argumenata. Banja luka: PIM   . koja otvoreno zagovara potrebu promjene vlasti u BiH. međutim “Grozd” insistira na načinima kako će one ispuniti uglavnom olako data obećanja. Prilikom lobranja neophodno je izbječi neprovjerene i nesigurne podatke. Lobiranje ne predstavlja korupcionaški uticaj na uticajne javnosti. gdje svi ušesnici igraju podjednako važnu ulogu. da utiče na donošenje zakonodavnih odluka koje će obuhvatiti sve interese građana. Imajući u vidu da je donator pokreta Američka agencija za međunarodnu pomoć (USAID).130 Osnove lobiranja Najaktuelniji primjer lobiranja kod političkih stranaka radi smanjenja stope nezaposlenosti je inicijativa Građanskog pokreta “Grozd”. koje su kao prioritet kandidatima za izbore. Ipak rezultati izbora su pokazali da Grozd ili nije u vezi sa Socijaldemokra-tskom partijom ili lobiranje Grozda ipak nije imalo očekivan ishod. ova građanska inicijativa aktivno sakuplja potpise građana za svoj program i nagovještava praćenje provedbe predizbornih obećanja. koji je okupio desetine nevladinih organizacija. Lobiranje je danas pravo. te da minimalna penzija u BiH bude 250 KM. Ipak. oni bi trebli da se posmatraju kao punopravni učesnici zakonodavnog procesa u jednom demokratskom društvu.10 Većina stranaka tvrdi da je to sastavni dio njihovog predizbornog programa. ZAKLJUČAK  Posljedica zloupotrebe termina lobiranje je dovela do toga da ovaj proces još uvijek ima negativnu konotaciju. postavili borbu protiv nezaposlenosti i siromaštva. Osim toga. Jedina “zamka” sastoji se u tome što ih zbog pretežno socijalnog programa mnogi već svrstavaju uz Socijaldemokratsku partiju i liberalnije opcije. Važno je istaći da svaka država mora zakonski regulisati lobiranje i da mora uvijek kontrolisati sve činioce u procesu lobiranja. već predstvlja iznošenje svih činjenica povodom nekog slučaja. proces lobiranja predstavlja jedan od njvažnijih pojava demokratizacije. ali i obaveza svakog člana demokrtske zajednice. prečesto ponavljanje interesa. “Grozd” traži da se nađe način da se u periodu do kraja 2010. Lobisti ne treba da se posmatraju kao osobe koje rade na ivici zakona. 10  Besim Spahić (2005): Lobiranje kao sastvani dio poslovnog komuniciranja. Argumentacija mora da pokaže značaj nastupajućeg lobija.

odnosno na studije komparativnih masmedijskih sistema. (Vreg. društveno odgovorna i totalitarna) su nastojale da podržavaju i promiču mas-medije kao instrumente razmjene informacija i političkog diskursa reflektirajući na taj način suštinsku vezu između: „mas‐medija. Međunarodno komuniciranje se odnosilo na ove tradicionalne načine mas-medijskog komuniciranja u jednoj državi i među državama. vertikalne integracije i konvergencije. liberalna.     .Aspekti javne i medijske diplomacije 131   ROBNI MODEL  MEĐUNARODNIH ODNOSA  Dosadašnje dominantne (politološko/komunikološke) teorije · · · · (autoritarna.  načina komuniciranja i države/ nacije“. Tehnološki razvoj digitalizacije i politička klima koja je forsirala deregulaciju stimulirala je različita udruživanja i pripajanja u domeni medija i snažni razvoj globalnog tržišta pod zvučnim nazivima: · · · sinergije. 1997) Određeni ekonomski trendovi u posljednjih par decenija su dodali neke nove argumente za širu konceptualizaciju mas-medija.

koji se odnosi na aktivnosti koje nemaju komercijalne ciljeve i interese i koji su fundamentalni za demokratske procese – odnosno ciljevi koji nisu podložni nikakvim kupoprodajnim interesima. Kada se jednom počne poslovati na komercijalnoj osnovi vrlo je teško na duži rok opravdavati primanja javne podrške. . Odstupanje od javnog sistema emitiranja (kao neprofitnog i nekomercijalnog. konglomeraciju i 3. Šta se dešava kada profesionalni žurnalizam. korporativnu koncentraciju. mediji se koncentriraju na priče u koje ne treba mnogo ulagati i jednostavne su za emitiranje. potpomognutog javnim fondovima čiju upotrebu/ trošenje građani provjeravaju na normativno definiran način. A kada se javna podrška izgubi. koji je svoj primarno državni/ nacionalni karakter u devedesetim godinama prošlog stoljeća transformirao u globalni i prije svega komercijalni sistem. McChesney ih opisuje kao: 1. mediji se oslanjaju na zvanične izvore informacija na kojima se zasnivaju njihove priče.132 Robni model međunarodnih odnosa Uvećana kompleksnost koncepta mas‐medija:   OD NEKOMERCIJALNIH CILJEVA KA PRINCIPIMA BIZNISA    Novi trendovi. postanu predmet trgovine? Ovaj  trend  se  može  prepoznati  u  kontekstu/  sadržaju  dominantnih  vijesti  i  informacija. Ovakvu situaciju je potaknula promjena strukture i karaktera medijskog sistema. koje se najviše odnose na različite vrste konflikata. saobraćajni udesi. sa pojačanom kontrolom transnacionalnih korporacija nad medijskom distribucijom i sadržajem. sa ciljem da pruža usluge cjelokupnom stanonvništvu) postao je jedan od najznačajnijih i “najudarnijih” pokreta posljednjih decenija. ubistva i slične informacije. dovodeći ih u poziciju sile koja je u mogućnosti da utječe na to koji će sadržaji biti emitirani.    Da bi bili profitabilni. javno emitiranje gubi obavezu da pruža usluge svom stanovništvu. U takvim vijestima. 2. suštinski povezani s procesima globalizacije postaju sve više dominantni u okviru globalnog medijskog sistema na početku 21. hiper komercijalizam. Javni emiteri često reagiraju na rast sve većeg broja ekonomskih konkurenata tako što se i sami okreću za reklamnom podrškom. stoljeća. kao što su: sudski procesi.

Ovakva strategija pomaže Coca-Cola-i da se istakne/ nametne kao vitalna kulturna institucija. može se shvatiti i kao: · · (isprepleteni. Ovi procesi su rezultat transnacionalne medijske industrije. višesmjerni) institucionalni/zvanični/profesionalni prenos informacija i kao interpersonalno komuniciranje putem interneta. kako ističu autori Fursich i Roushanzamir.. rezultate prenosa. kao jedna od formi (aspekata) globalizacije. da su njene tendencije da se u našem iskustvu doživljava: · kao postmoderna estetička forma oslobođena bilo kakvog političkog značenja. transfer informacija. Globalno komuniciranje. tehnnologiju tog prenosa. ono (je predstavljeno kao da) ima i povijesni i društveni i kulturni i komunikacijski karakter i značaj. kao i 3. koja proizvodi globalnu informacijsku i političku orijentaciju. odnosno tekstovi    Primjer Coca Cole:  Nothing Like the Real Thing:  The World of Coca Cola  Bilo šta da je rečeno ili pokazano nije više samo reklama. J. ili da se slavi · kao utopija ultimativne individualne slobode vođene novom tehnologijom. Da bi pokazali na koji način korporativno komuniciranje (na svim nivoima) ima odlučujuću ulogu oni uzimaju primjer MUZEJA KAO TEKSTA!!! Dva korporativna muzeja:   The World of Coca‐Cola & CNN Studio Tour   služe kao diskurzivni prostori.Aspekti javne i medijske diplomacije 133 GLOBALNO KOMUNICIRANJE   podrazumijeva / uključuje: 1. podataka. (Voćkić-Avdagić. . stavova i vrijednosti koje odašiljaju institucije. 2002) Postmoderno komuniciranje  Jedan od problema savremene ere medijski /s/koncentrirane hiperkomercija-lizacije je. mediji i vlade preko državnih granica 2.

Coca Cola pozic cionira samu sebe u gla u avnu snagu kulture. a ne samo i ne više u t o trivijalni proiz zvod (soft drink).134 Rob model me bni eđunarodnih odnosa Orga anizirana š šetnja:  “Svije Coca-Cole” na nov/ “sv način op et ” voj” primjeruje model masovn kontrole i utemeljuje m ne postm modernu (“ko okakolovsku” teoriju reda. Open newsroom m  CNN strategija ka otvorenim redakcijama predstavlja svojevrsnu i a inovaciju diz zajna radnih mjest CNN-ovo r ta. Posm matrači i posje etitelji su nep posredno uklj jučeni u reda akcijski ambij jent. . a ne više sam dio velike medijske ko ne mo e orporacije.) Tema Coca Cole k pića jednakih (ili onog koje čini jednakim sv korisnik se stalno a kao voje ke) korist Promičući muzej u p ti. nego eduka acija. ma ata Globa kapitaliz (nejedna činjen nično stanje i Coca Cola se predstavlja kao ag e gens i akter pozitivnih promjena i r mode ernizacije. radno okruže oprimjer način na koji CNN „vi svijet: enje ruje a idi“ Samo ono o što može biti emitira ano je „realno“. „News in the Makin The CNN Studio Tour s ng“: N r bilo š što je izr šta rečeno ili po okazano (kao i u slučaju Coca Cole) nije više rek o klama. godine i ta se godina preds e stavlja kao yea zero/ releva ar antnom i znač čajnom) CNN posta “otjelovlje aje enje” kulturn institucije. e omeracijalna mreža a. koja se nam kao glo ”) meće obalni obraza ac. alni zam akost različit nacija/ na tih aroda se uzim kao zada situacija. Integ gralni dio p povijesti   (sama činjenica da CNN koristi m a muzejsku form za svoju pre mu ezentaciju čini njen rad i kratku povijest /osno ovana je1980. i paviljon. CNN p postaje inher rentna kultu urna instituci a ne više (samo) ko ija.

2001) Korporativni mediji postaju dominantan biznis današnjice čiji je cilj “cementiranje” sistema u kojem bogata i moćna manjina donosi najvažnije odluke bez učešća informirane javnosti. Mediji  i  komunikacije  su  u  centru  akumulacije  kapitala  i  kao  sastavni  dio  biznisa. jer nije u direktnoj vezi sa bilo kojim političkim tijelom ili nacionalnim politikama. ROBNI MODEL KOMUNICIRANJA  (Commodification model of Communication ‐ CMC)    To je model koji može koegzistirati sa totalitarnim ili autoritarnim argumenta-cijama. Društvenih odnosa (granice između klasnih.  promiču  komercijalne  ideje  i  slave  tržište. gdje se zamagljuje razlika između stvarnog i insceniranog. 2. etničkih i nacionalnih identiteta) 2.  I dok su dosadašnji modeli komuniciranja korišteni da obezbijede barem normativnu eksplikaciju načina funkcioniranja komunikacijskih sistema u različitim dijelovima svijeta i njihovu interakciju. Coca Cola i CNN restruktuiraju vrijeme i prostor ne samo upotrebom najnovije tehnologije već redefiniranjem: 1. ovaj pokušaj postaje simptom postmoderne bolesti: ”muzejalizacija” po mnogim oblicima njenog ispoljavanja predstavlja patološki pokušaj savremene kulture da: 1. rasnih. štiti. kako ističu Fursich i Roushanzamir.  uz  pomoć  “vještine”  odnosa  s  javnošću. Veza između tih odnosa i 3. . već sa globalnom ekonomskom strategijom. Korporativni muzeji oprimjeruju i demonstriraju savremeno okruženje: korporativno i zasićeno medijima!!! (Fursich i Roushanzamir. ipak. a koji je baziran na ekonomskim utjecajima i kulturnoj ekspanziji korporacija. danas je na sceni komunikacijski model koji se veoma razlikuje od svih predhodnih obrazaca. Na navedenim primjerima “muzeja kao teksta”. dominira realnošću (s namjerom da prikrije činjenicu da je sama realnost u agoniji upravo zbog širenja različitih oblika simulacija).Aspekti javne i medijske diplomacije 135 Studijski gosti postaju sami sebi realni kada se ugledaju na TV monitoru kao male tačke u pozadini dok sami sebi otpozdravljaju. Razumijevanja javnog dobra. U postmodernom smislu. kontrolira i 3. stvara se dojam da njegovo djelovanje odražava “strategiju realnog”.

McPape er. Ovaj model pred dstavlja izazo liberalnom komunika ov m acijskom modelu jer ign norira ulogu medij kao “psa-č ja čuvara” na n način da priv vilegira profit orijentira i reklamam podržan tno an ma sadrž (zabavu) u informacijama.. p istim auto o me po orima.136 Rob model me bni eđunarodnih odnosa Novi model maso ovnog komuniciranja koj se pojavio u okrilju ka ji asnog kapitalizma. o e odnosno na laganim i celebrity novostima. McJour rnalism. žaj “McC Communicatio – kao pri on” imjer robnog (postmoder g rnog) modela komunicira a anja McDo onaldski utjecaj se osjeća kako je to primijetio a. kolor map pama i grafi globalno ici prepoznat tljivim.. u nizu socijalnih f fenomena ko su dobili predznak oji a. gim nim ikacijskim pr rocesima su U komuni “pravila” M McDonaldiza acije najočitija i po formi i po sadržaju: akcenat je na zabavi. kao i samo njegovo im (CMC). ako eli čko i obra asce. otkriv i reflektir korporativ korjene va ra vne njego ovog nastank upravo ka su i dosadašnji mode reflektirali svoje politič porijeklo ka. još pr više od d rije deset godina George Ritzer (1997).) ‘Mc” (McMedia onaldizacija j proces put kojeg pr je tem ravila fast McDo –food restorana postaju s d a sve domina antnija u mnog društven sektorima. .

ma kako njegovi novi globalizirani okviri bili nesagledivi. koriste se u elektronskim medijima širom svijeta. očekivane. laganih i jednostavnih za proćitati/pratiti/ shvatiti priča. To su.Aspekti javne i medijske diplomacije 137 Efikasnost. (Čejmbers. kako ističe Čejmbers. djelovanja. po svojim mastheadima i sadržajno prepoznatljive priče /paketi informacija (čemu i duguju svoj uspjeh). koji se reflektiraju kao primjetno podudaranje slika i tekstova i koji upućuju na korištenje malog broja istih izvora.funkcioniranja označavaju tendenciju naglaska kvantitete nad kvalitetom. financijska isplativost i predvidivost. življenja. Komuniciranja!!!      .. kvalitet i vrstu izvještavanja koje će dobiti finansijku podršku. iz istih izvora. koje se moraju brzo prodati. 2007) Sam Ritzer savremeni McDonaldizirani svijet poredi s Weberovskim prebirokra-tiziranim i preracionaliziranim “iron cage-om” u koji smo ulovljeni i iz koga se čini da je nemoguće pobjeći. Dominacija “potrošačkog” izvještavanja prepoznaje se u sve većoj homogenizaciji međunarodnih TV reportaža. utječu na količinu. već ogroman broj kratkih.. odnosno u snimcima gotovo istovjetnih priča. Navedeni “principi” su ujedno označili ovu vrstu komunikacije kao “junk-food communication/ journalism”. smještenih na gotovo isto mjesto u emisijama vijesti širom svijeta. I za ovog autora ostaje otvoreno pitanje: da li je i/li kako je moguće pružiti otpor trendovima raznih savremenih “mekdonaldizacija” i izbjeći njihove zadate okvire i pravila ponašanja. u velikoj mjeri. koja više ne pruža detaljne priče. Veliki rizik i troškovi izvještavanja o svjetskim pitanjima.   kao esencijalne karakteristike/ principi “Mc”. Ovi “prepoznatljivi” paketi informacija. ali i na to koja će područja biti pokrivena. sveprisutne.

    esta širom svijeta i izmjenjuju sve vrste Sva mje multimed dijalnih sadrž tekstove grafiku. kao npr. elitni i korporativ mediji. muziku… … SECOND C CLASS INFOR RMATION Free information FIRST CLA INFORMA ASS ATION Commerc informati Strategic information cial ion. “politička elita”. i većin njih je po na ovezana ili u posje još većih korporacija.  nova  (med n dijska)  tehn nologija  će  pozivati  ljude  da  učestvuju  u  ritualu  društvene  kontrole e u kojem će e sama opći injenost teh hnologijom  prekriti s sve skrivene e faktore po olitike i sile. demo okracijama e elitni mediji s u stvari v su velike korporacije. odnosno savreme enog okruže enja koje p predstavljaju U svojim teorijim mainstre maso ovni. ling gvisti. Mnogi  a autori  nas  upozoravaj umjesto da  kreira  ju:  o  novu  bu udućnost.138 Rob model me bni eđunarodnih odnosa Medijski komer rcijalizam i njegov prod dukt:    DR RUGOKLAS SNA INFOR RMACIJA  ma eama. .. govor/e. Produ mainstrea nije info ukt ama ormacija. To su hijerar edu rhijske organizacije. komunikacij društvo go jsko pravi “grubu” sele ekciju i isključ one koji nisu prešli “d čuje digitalni Rubikon”. neg publika!? Savremeno. izvršnom. Može li se dose e egnuti razm mjena prvoklasnih informacija uz s savremene mogućnosti dvosm mjerne / mre komunik ežne kacije ako ma ainstream ok kruženje to ne dozvoljava? Mi sv vakodnevno k komuniciram i svaki dan prakticiram demokrac baziranu na njena tri mo n mo ciju osnov temelja: vna 1. 3 zakonoda avnom.. žaja: e. tzv. ne zala o azeći u bilo ko strateška područja. publiku čine privilegirani bogati poj jedinci. 2 sudskom i 3. kontr rolirane od vr rha. eko onomisti. vni komu unikolozi. oja S dru strane. vodeći i/li najcitiraniji teoretičari (politolozi. slike. U razvijenim . Chomsk i McChesn ističu da mas-mediji ky ney) imaju zadatak da skrenu pažn sa bitnih problema/ pitanja današnjice da bi se ljudi bavili u nju e samo “svojim poslom”. .. 2. i sami elitni mediji su za uge atvoreni za širu saradnju (sa javnošć Njihovu š u ću).

Oni proizvode “odgovorne ljude”. Ali. Relevantno javno mnijenje se ne može oslanjati na drugoklasne. u kojem nas · Mainstream okruženje. Novi koncept međunarodnog komuniciranja / odnosa    Korporativne diskursivne strategije redefiniraju javnu komunikaciju. .. možemo je podijeliti na: · Institucionaliziranu javnost i · Medijsku javnost U globalizacijskim uvjetima prijašnja dominacija – zakonskog poretka je zamijenjena sa – poretkom tržišnih zakona. Jedan od zaključaka koji se nameće je: Naše “komunikacijsko društvo” je. Ti “odgovorni ljudi” posjeduju stanovitu moć. komercijalne i trendy poruke. političke. umjesto o našim potrebama. mi još uvijek govorimo o “visokoj” politici. · institucionalna indoktrinacija. ekonomske i kulturne moći reflektira tradicionalne centre komunikacijske moći. ne spadaju u naš krug tema. informacije o vremenu ili fudbalskim i drugim utakmicama su od kratkotrajne koristi). genetika.Aspekti javne i medijske diplomacije 139 Prvoklasne informacije koje bi se odnosile na ova tri stuba na kojima počiva savremeno društvo su uglavnom nedostupne za širu publiku. pored neutraliziranja masa. participiraju u političkom životu i odlučuju ko će uzeti učešće u izborima. “interceptora”. proizvode intelektualnu i poslovnu elitu. “društvo komunikacijskih agenata”.. ali “visoki” kriminal i različiti spektakli spadaju. Upravo zbog nedostatka prvoklasnih informacija nismo u mogućnosti da pravimo adekvatne planove. nekompletne i neobjektivne informacije. U tom slučaju javno mnijenje je također drugoklasno. koja će podržati samo interese onih koji imaju određenu moć. a da toga najčešće nismo ni svjesni.. Dvosmjerna komunikacija je moguća samo za drugoklasne informacije. To je način kako da se mobiliziraju emocije (npr. Kada govorimo o JAVNOSTI unutar jedne države. u stvari. Svemir. nauka. · ekonomska globalizacija i · PR industrija prisiljavaju da širimo nametnute ideološke. od kojih se očekuje da preuzmu kontrolu. Savremena distribucija političke. Institucionalne strukture u interakciji sa mainstreamom.

sistem javnog informiranja p/ostaje najefektivniji i najefikasniji korektor negativnih efekata sistema koji je vođen motivima profita.) ne znači da se treba zatvoriti u sebe i zapasti u “papanski kapitalizam”. odnosno da se i u slikama mnogih drugih “svjetova” sve više prepoznaje model globalnog sudjelovanja. svu nemoć organizacije koja metodama definiranim na platformi pobjednika u Drugom svjetskom ratu pokušava odgovoriti na izazove današnjice. Medijska slika svijeta pokazuje da multipolarni oblici saradnje. U tu ipak postojeću prazninu snažno ulaze slavni i koriste je za svoje ciljeve. dok su nekad večinu dijelile SAD I SSSR). su-djelovanja obuhvataju ne samo svijet sporta. 2008:30) Da li je umrežena teledemokracija... a koji je urušavanje tržišta hipotekarnih pozajmnica s rizikom / the subprime-mortgage market / već sada žestoko uzdrmalo). · · · · · · · Radikalna sveprisutnost “centra” onemogućava bilo kakvu alternativu. . (Angelina Jolie. sveobuhvatna i sve otvorenija raznim opcijama da ne ostavlja dovoljno prostora za formiranje alternative koja bi mogla mobilizirati potrebnu masu.nova dinamika i kompleksnost generiraju nove sheme i module koji traže novo tumačenje.” (Trkanjec. po Trkanjecu. . kao politički aspekt globalizacije. odnosno do kog će nas stepena procesi globalizacije ugrožavati i/li jačati!? Do kojeg stepena države mogu upravljati procesima turbocapitala i protiviti se vladavini ekonomske elite (“kimerike”)? Nemogućnost bilo kakve reforme Vijeća sigurnosti pokazuje. “Glavna struja je toliko snažna.. B. ipak. Bez obzira kako to nerealno zvučalo u ovom momentu. lower-class capitalism. Odbijanje”turbo /strvinarskog/ kapitalizma” (turbo-capitalism.   PITANJA KOJA OSTAJU OTVORENA:    · · · Glavno pitanje postaje (ostaje): hoće li svijet preživjeti.140 Robni model međunarodnih odnosa Na taj način u okvirima nacionalnih država. (još uvijek) ekskluzivno elitistička i dobar primjer “društvenog darwinisma” (gdje samo najjači opstaju...) A to stvarno nije alternativa. Madonna. ali i mnogim drugim. kao dominantni model globalizacije.Clinton. “prevagnuti” multipolarnost kao “poredak zasnovan na globalnom sudjelovanju” (a za koji su odličan /“ideal”/ primjer Olimpijske igre u Pekingu na kojima je 87 zemalja i regija osvojilo medalje. U tom kontekstu moramo si postaviti pitanje mogućnosti postojanja “globalnih” javnih medijskih sistema. ili će.

. van njski izgled. Kao po a b olazuna osnova to mož biti že slijedeća sh hema: trukturalni e elementi / d dizajn ličnog g imidža  St   Kao ČOVJEK K (otac. muž.  sugrađanin. Najprije tr reba introsp pektivno/intr rapersonalno preispitati bar one svoje najv o i važnije karakteristi ike.  lična motiviranost. društveni.  pro ofesionalni) OSOBA A KOMUNI IKACIJSKA  sposobnost (govor.Aspekti j javne i medij ijske diploma acije 141   ELEMENTI I LIČNO OG IMID DŽA DIP PLOMA ATE   kao preduslov s stvaranja p pozitivnog i imidža drža ave koju zas stupa  Svaki držav funkcion (ministar vni ner r/ambasador/ /konzul/diplo omata/izasla anik). da bi dobro predstavljao i zastupao svoju držav s namjero da o njo kreira pozi o vu om oj itivan imidž.) USPJESI            (ličn ni.. .. mora najprije poć od sebe od svoga osobnoga imidža i od svojih komunikacijsk sposobno ći d kih osti.  t  šarm...  susjed.  empa atija..) Kao PROFESIONALAC C  (znanj je onoga što radi. bitne za djelatnost kojom se bavi.... jezik.)  HOB BIJI PSIHOLOŠKA struktur ra  (poznav vanje samoga seb be) DRUŽELJUBIVO OST  (filantropija) )     .) DOOBRAZ ZOVANJE (jezik. stru uka itd.

postavljanja CILJEVA/ZADATAKA i ostvarivih opcija («Znati KAKO»Know How) kreativno iznaći put za njihovo najoptimalnije rješavanje. znanje voditeljskih vještina. nacije. kada nekoga izaberemo/povjerimo mu neku javnu ili državnu funkciju.    VI  STE  ONO  KAKVIM  VAS  VIDE DRUGI (Oni sa kojima komunicirate). kulturnih. svijest da UKAZANO POVJERENJE MORA OPRAVDATI . građani od nje/njega očekuju rješenje svojih problema. sposobnost kolektivnog/ timskog rada) Osjećaj za probleme države i njenih građana (poznavanje svih segmenata svakodnevnog života običnih. religijske i stranačke pripadnosti. ta osoba postaje funkcioner svih građana i djelatnik svoje (cijele/jedinstvene) države. Evo nekoliko važnih pretpostavki dobrog funkcionera/ djelatnika/diplomate/voditelja: · Ljudskost (čovjekoljubnost. te vanjskih partnera napraviti (interaktivnokoorijentacijski) jedinstven «tim sračunat na pobjedu». Izobraženost iz KADROLOGIJE. te po potrebi. radni elan/volja/motivacija za dobro (NAJBOLJE) obavljanje svoga posla. Na prvom mjestu je kompetencija. problema u svojoj državi.. odnosno od svih svojih djelatnika i suradnika (unutar MIP-a i DKP-a). znati od potčinjenih napraviti partnere i interaktivne suradnike («bez kojih ne može»). Kompetentnost (izobraženost u suvremenom diplomatskom marketingmenadžmentu.  ili  biste  htjeli  biti. a služba je služba». Validna/provjerena samosvijest o svojim voditeljskim sposobnostima Profesionalnost (jasno odvajanje svojih privatnih problema i interesa od posla i funkcije koju obavlja . obrazovnih itd. njene pojedinačne segmente.“                                                  Dayan Svako ko sam javno predstavlja neki subjekt (u našem slučaju državu) morao bi po svim ovim elementima preispitati sebe ili pitati druge o sebi. socijalnih.«Funkcija obavezuje!?») Svijest o tome da država. ekonomskih. U ovoj shemi. poštenje. Jer u demokratskom svijetu. namjerno su izostavljene kategorije (a što je kod nas još uvijek NEDOPUSTIVO važnije od profesionalizma) nacinalne. koja prije svega preferira PROFESIONALNOST i KOMPETENTNOST. To mora biti jasno svakome državnom diplomati: On/Ona zastupaju DRŽAVU i sve njene građane.). te da mu/joj ne smije biti svejedno kakve su posljedice njegove/njene (ne)profesionalnosti. znanje procjene stanja/ definiranja problema. političkih.142 Elementi ličnog imidža diplomate „Vi  niste  ono  što  mislite  da  ste. znati kompetentno procijeniti kadrovske potrebe i izabrati «prave ljude na prava mjesta». sebe samoga (. Svijest da je njegova/njena uža i šira obitelj. sposobnost i profesionalizam. njeni organi.«Družba je družba. a ne stranke. Dakle maksimalno znanje svih aspekata svoje države. ODGOVORNOST. religije.. odnosno ostvarenje · · · · · · . kao i on/ona sam/sama i djelatnik i građanin svoje države.

Organizatorske sposobnosti (htjeti i znati iznaći najoptimalnije kombinacije materijalno-tehničkih i ljudskih pretpostavki za razne akcije. govor. opći komunikacijski šarm. ako nije nužno! . javni i medijski nastup. ljudska toplina. podijeliti jasna zaduženja nosiocima pojedinih djelatnosti. odnosno dosljednost u (visoko postavljenim i imperativnim) profesionalnim kriterijima. sposobnost ubjeđivanja i argumentacije. sposobnost slušanja i razumijevanja drugih. SPOSOBNOST MOTIVIRANJA I PRAVEDNOG KAŽNJAVANJA suradnika. srca. KOMUNIKACIJSKA SPOSOBNOST (dobar i kredibilan sveukupni imidž – pregovarački talenat. izgled.Aspekti javne i medijske diplomacije 143 · · · zacrtanih aktivnosti i komunikacijskih akcija u korist svoje države. sposobnost govora jezikom onih kojima se obraća. Evo još nekoliko premisa dobrog menadžera/rukovodioca/diplomate KAKO USPJEŠNO VODIMO LJUDE?   (16 zlatnih pravila Dale‐Carnegie‐a:)  · · · · · · · · · · · · · · · ·   Prepoznajte/preispitajte svoju voditeljsku moć! Izgradite povjerljive/kredibilne/zdrave odnose! Pridobite po/štovanje kakvo zaslužujete! (ne veće i ne manje!) Ostavarujte uspješno postavljene ciljeve i povećajte svoju samosvijest! Pri rizicima budite elastični! Sve privatne i poslovne/službene probleme rješavaje više kreativno! Podstičite i sebe i druge! Pažljivije poslušajte druge! Uravnotežite rad i odmor! Ne izgarajte na poslu (burn out)! Iskreno se zahvalite i pohvalite druge! Iskoristite neiscrpnu i silu moć ODUŠEVLJENJA! (pokažite ga!) Poštujte dostojanstvo drugih ljudi! (svakog ČOVJEKA!) Ne budite previše kritični! ISPUNJAVAJTE OČEKIVANJA LJUDI! Njegujte/očuvajte smisao za zabavu i svrsisodni humor u životu! Ne «istjerujte istinu» po svaku cijenu. ubjedljivost. lica. manifestna iskrenost. sposobnost kinestetičke (govor tijela. sposobnost diferenciranog (segmentiranog) komuniciranja sa različitim sagovornicima/ slušaocima. duše) komunikativnosti i ubjedljivosti. «hladne glave» sve kontrolisati. u raznim resorima djelovanja.

 Covey)  (šta postižemo uspješnim vođenjem?)  Samo uspješno vođenje je put do važnih rezultata. Ako DRŽAVU shvatimo kao proizvod. a državno rukovodstvo (State Management) kao (poslo)vodstvo bilo koje tvrtke/ kompanije/korporacije i sl.144 Elementi ličnog imidža diplomate NAČELA USPJEŠNOG VOĐENJA (Stephen R. MIP-a i DKP-a gotovo identični zahtjevima bilo kojeg privrednog ili nekog drugog poslovnog/djelatnog subjekta korporacijskog tipa. Kvalitetna multilateralna i poslovno-funkcionalno dobro organizirana i vođena komunikacija je preduslov/preduvjet bez kojega se uopće ne može govoriti o dobrom unutarnjem organizovanju i funkcioniranju MIP-a. njegovih službi. . Uvažavanjem načela uspješnog vođenja postižemo: · · · · · · · · Ravnotežu između rada i porodice. koji temelje na uzajamnom poštovanju Promijenimo izjave o NAŠEM POSLANSTVU u najuplivniju pogonsku/ voditeljsku silu cjelovite (općinske) organizacije Ipak očuvamo NADZOR. kojoj svi u organizaciji (općini) trebaju biti odani/zavjetovani Uspostavimo i održavamo načela/kriterije VRHUNSKOG KVALITETA i PERMANETNOG POBOLJŠAVANJA Oblikujemo radne skupine/grupe/timove. kao ni o kvalitetnom obavljanju primarnih diplomatsko-konzularnih djelatnosti DKP-a. odnosno između profesionalnog i privatnog života Oslobodimo/ispraznimo stvaralaštvo. onda su zahtjevi za svim oblicima poslovne/promotivne/ informativne/PR i druge komunikacije DRŽAVE. ali ljudima/suradnicima pustimo dovoljno potrebne slobode i samoslanosti KOMUNIKACIJSKI IZAZOVI DRŽAVE I PREVAZILAŽENJE   PROBLEMATIČNIH PODRUČJA KOMUNICIRANJA  Prvo što mora znati svaki voditelj i djelatnik MIP-a/DKP-a je: 1. 2.. nadarenost i energiju ljudi Kreiramo/uspostavimo harmoničnost/skladnost među ljudima i među segmentima cjelovitog djelatnog procesa Uskladimo ljude i POSLOVNU KULTURU sa strategijom. a sve njene potencijale kao preduzeće/poduzeće.

oprema. Nedostatak volje top menadžera/ambasadora/konzula/izaslanika i/ili djelatnika DKP-a. slijedeći komunikacijski izazov (koji treba konkretizovati u konkretne komunikacijsko-sadržajne forme) je: · Podizanje interesa dijaspore za svoju ZEMLJU. bezbjednosne i političke atmosfere u opštinama. odnosno prirodnih i ljudskih resursa. nego kada je u pitanju cijela DRŽAVA. te (posebno turističke atrakcije) cjelokupnoj javnosti/GRAĐANSTVU. najrazličitijih preduzeća. odnosno bez kojih ne može. kako za povrataka.) . Nedostatak kadrova ili neosposobljeni kadrovi (nepostojanje radnog mjesta PR menadžera. te ih u rezidentnim državama najbriljantnije medijski/masmedijski predstaviti postojećim i potencijalnim korisnicima/ ulagačima. njenig regija i gradova. Onaj ko ne zna ili neće NA PRAVI NAČIN komunicirati sa onima za koje radi ili zbog kojih postoji/radi/vrši usluge/proizvodi itd. nužno je da menadžment DKP-a permanentno komunikacijski-stimulativno podstiču svoje djelatnike i ciljne skupine i institucije na interaktivno učešće u rješavanju svih skupnih i pojedinačnih problema.. prvi je komunikacijski izazov: · Interno i eksterno snimiti/istražiti stanje (postojećih i potencijalnih) ekonomskih resursa zemlje. tako i za podršku općinskim razvojim projektima. za koje ima pokrića i gdje povratnici mogu da se osjećaju DOBRODOŠLIMA GLAVNE PREPREKE ZA DOBRU KOMUNIKACIJU DKP‐a SA   BH GRAĐANIMA I DRUGIM SEGMENTIMA JAVNOSTI  S obzirom da funkcionalnog i profesionalnog djelovanja nema bez interaktivnog učešća i koordinacije svih aktera diplomatske promocijske djelatnosti i drugih sudionika. kulturne. koja je institucija svih njenih GRAĐANA i konglomerat više regija. Pošto je ekonomija glavni «spiritus movens» svih sfera (i) državnog života. osuđen je na propast.Aspekti javne i medijske diplomacije 145 3. a povratak i odlazak ljudi najteži politički i socijalni problem. Pošto su ekonomija i ekonomski prosperitet najbolja baza prevazilaženja svih negativnih učinaka rata. Kada je u pitanju jedno preduzeće ili jedna opština. odnosno na kvalitetno izvođenje zacrtanih akcija. Nedostatak materijalno-tehničkih sredstava (novčana sredstva. uz afirmaciju pozitivne ekonomske. tehnika). · · · · Nedostatak stava/plana/instrukcije MIP-a ili samog menadžmenta DKP-a. neadekvatna osoba na tom radnom mjestu i sl. šteta je daleko manja.

Neodaziv ciljnih subjekata. Opća neodgovornost(„ nikoga nikome“) kao opće pravilo života i rada DKP-a. građana ili pojedinačnih segmenata javnosti na već organizovane komunikacijske akcije i kampanje. Nepostojanje mogućnosti alterantivne kadrovske prenove. novinarima i dopisničkom mrežom Nehtijenje čelnog čovjeka (ambasadora i sl. Slaba saradnja sa medijima.. poslovno-funkcionalnog i javnog komuniciranja DKP-a.. Upliv vjerskih institucija i vjerskih djelatnika na rad DKP-a. Nepostojanje internog Kodeksa administrativnog.).) da se bilo šta uradi Stranačko/religijsko/lobističko uplitanje u rad DKP-a Uplitanje moćnih pojedinaca («siva eminencija») u rad DKP-a Upliv osobnih interesa zaposlenih u DKP-u. Slabi međuljudski odnosi djelatnika DKP-a.. Strah od promjena. .146 Elementi ličnog imidža diplomate · · · · · · · · · · · · · · · Neadekvatnost normativno pravnih rješenja (na makro i na mikro nivou neadekvatno ragraničene kompetencije i sl. koje zahtijevaju više rada i veće imperative u doobrazovanju Slaba opća kadrovska slika DKP djelatnika. Upliv institucija i djelatnika međunarodne zajednice na rad DKP-a.

kao i za diplomatsko djelovanje potrebno je. (. mnogi se ne smatraju (a ako nisu učili ili nemaju iskustva.. Pregovaranje se može smatrati jednom od najstarijih ljudskih aktivnosti. savladati i vještinu pregovaranja. te na temeljne dileme rješavanja konfliktnih situacija.Aspekti javne i medijske diplomacije 147   PREGOVARANJE I   PREGOVARAČKE VJEŠTINE  UVOD  Od prethodno navedenih imperativa komunikacijskih imperativa dobroga diplomate. Osvrnućemo se na suštinu vještine i na osnovna pravila pregovaranja. a ponekad i veoma teških konflikata. Posmatrajući aktivnosti menadžera jednog komercijalnog preduzeća. ali svrsishodno i „fer play“vođene komunikacije. Postoji nekoliko osnovnih pravila kojih se dobar diplomata (kao pregovarač) treba pridržavati u procesu pregovaranja. Wolkem.  ukoliko  ne  vjeruju  da  im  možete  pomoći ili da im možete nauditi“. koju do danas upotrebljavamo čak i u svakodnevnoj praksi. sigurno to i jesu) dovoljno kompetentnim da bi pregovaranje koristili u rješavanju čestih. Bez obzira na činjenicu da je savremena poslovna komunikologija teorijski i praktično doživjela pravi procavt. u kojem uvijek „jači dobija. i zato dobar pregovarač može nadjačati i svoga jačeg protivnika. i danas mnogi poslovni ljudi zaziru od kvalitetne konfrontirajuće. koje kaže: „Ljudi  neće  s  vama  pregovarati. ekspert za pregovaranje i savjetnik više velih američkih preduzeća i političkih lidera za upravljanje konfliktima preporučuje „zlatno pravilo“ u pregovaranju. mudrošću. a slabiji gubi“. R. njegovim slabostima i svojom inteligencijom. mudro i lukavo se (u ostvarenju vlastitih ciljeva) koristeći njegovim oružjem. bilo sa poslovnim partnerima i drugim pravnim i fizičkim subjektima. između ostalog. lucidnošću i dovitljivošću.)   Konačan rezultat pregovora nikada nije do kraja predodređen. za uspješno poslovanje.. Mnogi još uvijek smatraju da je pregovaranje uglavnom „nepošten proces“. J. . a o kojima će biti riječi u redovima koji slijede. bilo da je riječ o konfliktima sa radnicima/ uposlenicima.

Proces pregovaranja karakterišu slijedeće zakonitosti: 1. Napadaj problem a ne osobu.148 Pregovaranje i pregovaračke vještine PROCES PREGOVARANJA  Pregovaranje je proces u kojemu se koriste komunikacione vještine. Usredsredi se na ono što je u tom trenutku važno. mišljenja i osjećanja. Pregovaranje u i između preduzeća/državnih resora/vlada je najčešće nepredvidiv proces. ne mora da želi i drugi subjekt sukoba/ pregovora. kojim nastojimo ostvariti neke posebne (poslovne/državne/političke/ ekonomske/vojne itd. onda suprotne strane nastoje da potraže i iznađu zajedničko rješenje. te (4) utvrditi da li će pregovore voditi pojedinac ili tim. kako bi se riješio konflikt i postigli (obostrano!) zadovoljavajući rezultati. prenošenje spora na višu instancu. kako bi se izbjegao otvoreni sukob. Vrijeme provedeno za pregovaračkim stolom recipročno je umanjeno za vrijeme utrošeno na pripreme za pregovaranje. Budi spreman preuzeti odgovornost za svoje postupke. kako bi se konflikt zajednički riješio. To može da se desi na jedan od slijedećih načina: a. Osnovna pravila „fer play“ konfrontacije u pregovorima (zastupanju svoga interesa u relaciji sa drugom stranom) su: · · · · · · Razgovaraj o problemu. b. raskidanje ugovora. 2. (3) prikupiti potrebne informacije. Dobra priprema zna biti i više od polovice već postignutog . pa učesnici u pregovorima rade bez njih. Svaki pregovor je slučaj za sebe i ako je riječ o pregovorima. Dobro osmišljeni i pripremljeni pregovori počinju mnogo prije nego što se nađete „licem u lice“ sa svojim sagovornikom. (2) napraviti strategiju pregovaranja. kapitulacija jedne strane. Nastupi miroljubivo. jer ono što želi jedan. c. ustupke ili interese. odnosno postigla interakcija dvije supostavljene strane. Prirodno je da postoji sukob interesa između dvije ili više konkurentskih/pregovaračkih strana. odnosno. Prije samih pregovora potrebno je prethodno: (1) utvrditi svoj cilj. Eksplicitna pravila za rješenja sukoba obično ne postoje. Poštuj tuđa htijenja.) ciljeve.

Potrebno je takođe razmotriti i predvidjeti alternativne ili neke druge prihvatljive ishode. koji takođe mogu biti u našu ili u obostranu korist. koji se verificira i formalno-pravno.. a koje slabosti? Ko je personalno naš pregovarački suparnik?. Vrlo je važno istaći da je dobra atmosfera i tolerantna i ugodna komunikacija tokom cijelog pregovaračkog postupka najvažniji segment. te konačnih uslova rješavanja problema i to od strane oba pregovaračka subjekta. U pripremnoj fazi moramo (sami ili uz pomoće skperata/konsultanata) iznaći precizne odgovore na pitanja: a. Dolaženja do saglasnosti oko jedne ili više tačaka. Pogađanje kroz naizmjenično iznošenje i slušanje stavova i zahtjeva. Druga faza je sam tok pregovaračke sesije.. e. kao baze dobre pregovaračke/radne atmosfere. Zato pregovarači/diplomate moraju biti i znalci dizajniranja pozitivne psiho-socijalne atmosfere. argumanenata. zatim sagledavanja/viđenja svih aspekata problema o kojem se dvije strane dogovaraju. Koje su naše i protivnikove prednosti. Ova faza se u suštini sastoji od utvrđivanja dnevnog reda. u kojoj se nastoji postići sporazum. odnosno. Šta želimo ili možemo dati kao ustupak. Grafički prikazano. koji daje mogućnost objema stranama za kreativnije pronalaženje prihvatljivih rješenja. d. b. iznošenje konkretnih prijedloga. proces pregovaranja može ići ovim tokom: Priprema1-Priprema 2 Obostrano iznošenje prijedloga. c. Šta očekujemo od pregovora?. otvaranje novog problema i sve opet po istom postupku.Aspekti javne i medijske diplomacije 149 cilja. . do konačno postignutog sporazuma. Kakva je naša pregovaračka pozicija.

odnosno neutralizacije žestokih sukoba. Ovakva situacija se naziva „saldo nula“. koja je jedan od uslova postizanja kompromisa. U tom kontekstu razlikuju se intergrativni i distributivni proces pregovaranja.dobitak jedne strane je u ravnoteži sa gubitkom druge strane. odnosno rezultati se potiru. a znaju biti i nevjerovatni. Distributivni proces pregovaranja je proces u kojem obje strane pokušavaju da ostvare maksimalan dobitak za sebe. ukoliko potraje izvjesno vrijeme. Ovakvi distributivni procesi su sporni i nestabilni.150 Pregovaranje i pregovaračke vještine Priprema Iznošenje prijedloga Pogađanje SPORAZUM Slušanje Diskusija Shema 1: Prikaz slojevitog procesa pregovaranja  VRSTE PROCESA PREGOVARANJA  Proces pregovaranja ima sve šanse da uspije. Integrativni proces pregovaranja je proces u kojem postoji velika vjerovatnoća da će obje strane dobiti ono što žele. Ono što je izvjesno jeste to da su i integraditvni i distributivni procesi prisutni u svim pregovorima. . jer time pregovori dobijaju na stabilnosti. a maksimalan gubitak za drugu stranu. Ovaj proces pregovaranja se odlikuje otvorenošću i iskrenošću pregovarača.

pregovarači imaju razloga da izaberu distributivni proces i selektivno saopštavaju informacije drugoj strani. jesu informacije o pregovaračima i kompaniji/subjektu sa kojim pregovaramo. neophodno je utvrditi svoje tri pozicije: maksimalnu poziciju. Npr. Ponekad pregovarač ima razloga da izabere integrativni proces. to jeste rezultat kojem težimo i sa kojim možemo biti zadovoljni minimalnu poziciju. ukoliko nije izvjesna budućnost partnerskih odnosa ili ishoda pregovora. Ponekad. Da bi se osmišljeno vodili pregovori. koje donose prednost za obje strane. pa je nužno napraviti listu prioriteta (preferencija ciljeva). na temelju čega dobijamo uvid u njihove jake i slabe strane. tj. koja predstavlja najmanji mogući ishod koji smo spremni da damo. razvijati alternative. pregovori predstavljaju tenziju između obje vrste procesa. tako što će dobrovoljno podijeliti informacije s drugom stranom i ohrabriti je da to isto uradi. Pregovarački proces nikada ne završava rezultatom „pobjednik-gubitnik“.. umjesto da dva pregovarača biraju jedan proces. Kako uspješno pregovarati?  Cilj pregovora je postići zajednički prihvatljivo rješenje. Harvard metodom pregovaranja: · · · · odvojiti ljude od problema. između ostalog. Moguće su samo dvije situacije: „pobjednik-pobjednik“ ili „gubitnikgubitnik“. Neki ciljevi su važniji od ostalih.Aspekti javne i medijske diplomacije 151 Prema tome. voditi računa o interesima. jasan uvid u ono što se želi postići pregovaranjem. cilj. Tako je prva stepenica identifikacija naših ciljeva. Zlatno pravilo priprema pregovora jeste detaljna priprema. a ne o pozicijama. treba da poštuje četiri osnovna pravila. Uspješni smo samo uz prihvatljive ustupke · · · . insistirati na objektivnim kriterijima. sindikat može tražiti veće plate za svoje članove. Sve ispod toga je neprihvatljivo i predstavlja gubitak. koja su definisana tzv. dok će uprava sa svoje strane tražiti garanciju da će nakon toga produktivnost rada biti povećana. U pregovorima menadžer. koja predstavlja optimum i najbolji rezultat. Ono što možemo sa sigurnošću ustanoviti prije pregovora. što jasno ukazuje da učesnici pregovora moraju biti spremni na kompromis.

152

Pregovaranje i pregovaračke vještine

U vezi sa osobnostima, treba uzeti u obzir da li su članovi tima bolji govornici ili slušači, i na temelju toga im dodijeliti uloge. U fazi iznošenja prijedloga, gotovo jednaku važnost (osim sadržaja govornih i pisanih poruka) imaju i neverbalni signali: · govor tijela, · gestovi, · izrazi lica, · kretanje očima, itd. jer oni često mogu utjecati na nastavak ili prekid procesa pregovaranja. Sa odgovorima na prijedloge nikada ne treba žuriti! Npr., dobri pregovarači dobijaju na vremenu za razmišljanje, postavljajući dodatna (ponekad taktička ili zbunjujuća) pitanja. Rasprava je ključni dio pregovaranja. Definirani ciljevi u toj fazi treba nekoliko puta da se ponove, kako bi im se pojačala ubjedljivost. Ujedno, suprotnu stranu treba podsjetiti na sve štete, ukoliko odbije vašu ponudu. Agresivan stav je kontraproduktivan jer uspjeh pregovaranja ne zavisi samo od vas, već i od druge osobe. Pregovor treba da završi u dogovoru!? Treba znati da do uspješnog završetka pregovora može doći samo ukoliko su stranke napravile ustupke, koji su obostrani i zajednički prihvatljivi, kako bi se postigao sporazum. Idealan pregovarački tim sastoji se od 5 osoba. U manje važnim pregovorima ili malim preduzećima, nije moguće niti je potrebno zadovoljiti taj broj pregovarača. Međutim, glavni pregovarač (u našem slučaju diplomata, odnosno ambasador, ministar, predsjednik vlade, predsjednik i sl.) bi, ovisno o predmetu razgovora/ pregovora, uključiti ekperte i resorne funkcionere, koji mu u pregovorima mogu itekako koristiti, u stvarima/segmentima u kojima su oni (naj)kompetentniji. Uloge u timu  U nizu kombinacija, poželjno je da sastav tima u pregovorima bude slijedeći: · · · · · Vođa glavni funkcioner, osoba s najviše iskustva, koja usmjerava tok pregovora. Pozitivac osoba koja izražava simpatiju i razumijevanje za stavove suparnika. „Negativac“ ili oponent zaustavljat će pregovore kad god je to potrebno, podrivati svaki argument suparnika, nastojati da razotkrije njegove slabosti. Tvrdolinijaš svemu pristupa kao problemu i sve stavove opozicije nastoji da prikaže kao izuzetno komplikovane. „Čistač“ ova osoba prikuplja („hvata“) sve stavove koji su izraženi i onda ih dalje prezentira kao jake i uvjerljive.

Aspekti javne i medijske diplomacije

153

Taktike koje se koriste (ukoliko suprotna strana odlaže postizanje dogovora ili nije više sigurna u njega). · · · · · · Financijske prezentirajte troškove za obje strane, ukoliko sporazum ne bude postignut. Zakonske ukoliko se suprotna strana koristi vi nedopuštenim sredstvima ili odlaže proceduru, Zaprijetite sudom pogotovo ako je riječ o sporu, gdje ste formalno-pravno u pravu Socijalne ukoliko prijedlozi nisu moralno (etički i deontološki) utemeljeni, suprotnu stranu treba na to upozoriti. Perceptivne u slučaju nedoličnog, nekorektnog ili nelegalnog ponašanja, objasnite (ili zaprijetite) da ćete se obratiti medijima. Emocionalne učinite da se suprotna strana osjeća krivom što vam ne želi napraviti ustupke.

Karakteristike dobrog pregovarača  Za menadžera/pregovarača (a to su svi državni funkcioneri i diplomate) je veoma važno da utvrdi sa kakvim se osobama/menadžerima (kao pregovaračima) sastaje i koje recepte da primjeni u razgovoru sa njima. U suparničkom timu, pored drugih klasifikacija, možemo imati (ali i sami moramo znati kakve su naše komunikacijske odlike-posebno entropijske zamke!) slijedeće tipove pregovarača: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Svađalica i negativac, Konstruktivan i pozitivac, Sveznalica, Brbljivac, Plašljivko/Strašljivac, Hladno-odbojni sagovornik, Nezainteresovan, “Velika zvijerka“, Pitalica

154

Pregovaranje i pregovaračke vještine

Svaki od navedenih tipova ima određene osobine, koje dobar menadžer/pregovarač treba poznavati i na osnovu njih (ovisno od pregovaračke pozicije) znati kako se ponašati prema svakom od navedenih tipova pregovarača. Sklonost ka pregovaranju (a ne izsiljavanju)  Svaki uspješan pregovarač polazi od pretpopstavke da je sve podložno pregovaranju i da nema zabranjenih tema. Činjenica je da su pregovori dobrim dijelom jedna intelektualna, razumska, psihološka i emotivna igra u kojoj samopouzdanje ima ključnu ulogu. Zbog toga je važno da se negativno razmišljanje zamijeni pozitivnim stavom i apriori dobrom voljom (Good Will) da se postigne obostrano zadovoljavajući sporazum. Ne ide se (kao što rade naši političari?!) na pregovore sa namjerom da se drugoj ili trećoj strani nametne isključivo svoj stav i svoje rješenje. To je izsiljavanje (čega u „visokoj politici“ itekako ima) i nametanje svojih rješenja sa pozicije superiornog položaja ili pak sile i moći?!.. Vještina slušanja  Jedna od najvažnijih osobina dobrog pregovarača je da zna da sluša sagovornika, a i prva faza komuniacije u pravom smislu (razmjene stavova i mišljenja po dijalektičkoj metodi „teza-antiteza-zaključak“, uz tzv. referentno koncenzusno polje) „saslušati pažljivo sagovornika“. U takvim prilikama pregovarač će (ako zna dobro slušati) čuti sve što želi da zna, jednako kao što i novinar koji vodi interview mora pažljivo slušati sagovornika. Vještina postavljanja pitanja  Ova vještina pokazuje koliko je pregovarač sposoban da od suprotne strane postavljajući adekvatna pitanja, sazna sve ono što ga interesuje, pa i više od toga. Jer i naš novinar dobije onakve odgovore kakva pitanja postavi, a pažljivim slušanjem sagovornika dođe i do novih pitanja i (često kapitalnih) saznanja o kojima prije intervjua nije ni razmišljao, niti sanjao. Strpljenje i fleksibilnost  Jedna od najvećih prepreka za uspješno zaključivanje pregovora je nestrpljenje i neopravdana težnja da se što prije završi sa poslom. U pregovorima ima uspjeh samo onaj koji nije ograničen faktorom vremena, brzopletošću i htijenjem da stvar „prelomi preko koljena“. Čak i ako jeste tako, to ne smije biti očito sagovorniku. U pregovorima počesto zna (kao u igri pokera) biti „blefiranja“, pa stoga pregovarači i vrhunski diplomati moraju (pored niza komunikacijskih vještina) savladati i osnove glume. Fleksibilnost (bilo prema

po ratničkoj terminologiji. što je u suštini najbolji put uspješnom zaključivanju pregovora. bilo prema stavovima drugoga) posebno se ističe kod pregovarača. Takvi pregovarači ne dozvoljavaju da njihova osjećanja (neznanje. Konflikt obuhvata slijedeće bitne elemente: · · · · Suprotne interese između pojedinaca ili grupa. uzroci i efekti  Konflikt je proces koji započinje kada jedna osoba/strana ili grupa primijeti da druga osoba ili grupa ima namjeru da preduzme. on ponekad donosi i pozitivne rezultate. Pravi profesionalac/pregovarač uvijek osjeti i zna kada stvari krenu lošim pravcem i (kad je to nužno) da odustane od daljih pregovora i da iste napusti. pojačano razumijevanje stava protivničke strane. Strategija menadžera u konfliktu  Strateški načini ponašanja menadžera u kofliktnim situacijama. U njih spada iznošenje problema na vidjelo. Uviđanje takve oprečnosti. gubljenjem šansi za buduće/skore pregovore. I najoštriji konflikti (kao i između osoba koje se vole) mogu biti i izuzetno stimulativni i propulzivni. kako bi se iz konflikta izvukle i što veće koristi. Konflikt ne treba ni negirati. koji imaju jasne stavove i znaju šta hoće. Oni se bave predmetom pregovora. boljih odluka. niti „zabetonirati“. ili je već preduzela neku akciju koja se kosi sa njenim interesima. povećano razmatranje i traženje novih ideja. ili je već osujetila njegove interese Akcije koje stvarno dovode do ovog osujećenja Iako konflikt često ima negativan uticaj na organizaciju. ideološko opredjeljenje itd.Aspekti javne i medijske diplomacije 155 vremenu. predrasude. Rješavanje problema  Uspješni pregovarači su uvijek spremni na rješenje problema. zbog čega stvari ne primaju lično. u cilju da ne bi napravili veću štetu. Konflikt ni u kom slučaju ne smijemo htjeti izbjeći „po svaku cijenu“. već strogo profesionalno. Ključni zadatak u vezi sa konfliktom jeste što racionalnije upravljanje njegovim tokom.) stoje na putu ostvarenja postavljenog zadatka. a ne ličnošću pregovarača. te to što namjeravaju HOĆE da ostvare. ometajući komunikaciju i koordinaciju. povećani interes za stavove i postupke protivničke strane. mogu se podijeliti u deset slijedećih kategorija: . vjerska i nacionalna pripadnost. Vjerovanje kod obe strane da će joj druga osujetiti. Jednostavno ga treba riješiti i konstruktivnom svađom. Konflikt – njegova priroda. te još veću odanost svojoj organizaciji/subjektu kojega predstavljaš. a umanjile njegove štetne posljedice.

156

Pregovaranje i pregovaračke vještine

·

·

·

·

·

·

·

·

·

·

Frontalni napad izbor aktivnosti kojima se sve raspoložive snage angažuju na postizanje nekog cilja. Cilj mora biti od strateškog značaja, a njegovo postizamnje mora (kao ultima ratio) imati presudnu važnost. Preventivni udarac napad na protivnika da bi se on preduhitrio u napadu. Važno je postići iznenađenje i iskoristiti stanje šoka, što u velikoj mjeri zavisi od izbora pravog vremenskog trenutka. Taktika iscrpljivanja oslabljivanje protivnika korištenjem taktike ograničavanja snabdijevanjem vitalnim resursima. Propagandi rat pritisak na oponenta putem glasina i medija, primjena stvarnih i izmišljenih činjenica (poluistina/dezinformacija), koje ga diskredituju. Kreiranje raspada iznutra kontinuirani pritisak na oponenta, kako bi se natjerao da napravi grešku (“sam pao, sam se ubio“). Ova se strategija vrlo često koristi, a da spolja nije vidljiva. Odugovlačenje odbijanje protivnikovih prijedloga, spremnost za kompromis i negiranje konkretnih sugestija, čak i kad znamo da su dobre. Igra sa da bi se dobilo na vremenu. Blefiranje pretvaranje da posjedujemo bolju poziciju/veće resurse itd. od stvarnih, naduvavanje / napuhivanje / hiperboliranje vlastitih prednosti – izražena sklonost pretjerivanju. Lažno savezništvo uvjeriti protivnika na spremnost za saradnju, formalno pokazivati dobru volju, ali se koristiti savezom, kako bi se potkopala snaga oponenta. Popuštanje prepoznati situaciju u kojoj nam nije moguće pobijediti, pa dostojanstveno „kapitulirati“ (povući se ili se predati). Pokušati prodati poraz kao pobjedu „zdravog Razuma“. Linija najmanjeg otpora „spustiti glavu“ i „povući se u sebe“, praviti se da će problem sam od sebe nestati, dati od sebe tek minimum, izabirati loša rješenja, koja ne traže angažman. Neka drugi „razbijaju glavu od zid“, mi ćemo čekati da se izmore, doći na kraju i „pokupiti smetanu“.

Aspekti javne i medijske diplomacije

157

ZAKLJUČAK 
Iz svega prethodno razmatranog se vidi da je suština uspješnog rješavanja konfliktnih situacija u sposobnosti da se što efikasnije komunicira sa svim zainteresovanim stranama. Pregovori se sastoje od tri osnovna elementa: a. pregovarača, b. procesa pregovaranja i što je najvažnije c. rezultata. Druga strana u pregovorima nije neprijatelj, već su to ljudi sa druge strane pregovaračkog stola. Uzimajući u obzir dvije dimenzije (uspostavljanje komunikacije sa drugima i orijentisanost na ljude ili zadatke), izdvajaju se ipak četiri temeljna pregovaračka stila: 1. Slušalac, 2. Stvaralac, 3. Aktivista i 4. Mislilac. Zlatno pravilo pregovaranja je prilagoditi svoj stil pregovaranja stilu oponenta. Pregovaranje nije proces u kojemu jedna strana mora da izgubi da bi druga dobila. Saradnja koja vodi rješenju tipa „pobjeda-pobjeda“, podrazumijeva zajednički rad na istraživanju nesuglasica, kreativnom stvaranju alternativa, te permanentnom traženju i iznalaženju rješenja, koja istovremeno zadovoljavaju potrebe obje (ili više) strane. Proces pregovora se jednostavno može podijeliti na tri faze: 1. Prije pregovora  se je važno dobro pripremiti i definirati nabolju alternativu postignutom sporazumu. 2. U toku pregovora  treba jasno predočiti sopstvene želje, saslušati i razumijeti želje drugih, identifikovati oblast/područje u kojima su obostrani interesi identični, kao i oblasti u kojima postoje razlike i 3. Poslije razgovora  korisno je ananlizirati šta je bilo dobro, a šta se može poboljšati. I za dobro pregovaranje, kao i za mnoge druge vještine, potreban je talenat, ali i njega treba nadograđivati obrazovanjem, učenjem od dobrih („tipskih“) uzora, vježbanjem i ( ex post kritički sagledanom) praksom. Mnogo toga se da naučiti, ali u kadrološkim „kuhinjama“ treba se jasno odrediti prema (ambicioznim) ljudima, koji ni u kom slučaju ne mogu biti dobri i uspješni pregovarači, te im ne povjeravati funkcije i zadatke kojima nisu dorasli. Pogotovo kada je riječ o državnim i resornim fukncionerima, ambasadorima, konzulima i specijalnim predstavnicima i izaslanicima. U diplomaciji se najviše ili sve postiže dobrim komunikacijskim i pregovaračkim sposobnostima aktera.

158

Pregovaranje i pregovaračke vještine

  dijalogizacije. mi ipak/uglavnom komuniciramo preko više različitih kanala i odašiljamo istovremeno više različitih frekvencija. b. KINESTETIČKOM kanalu/FREKVENCIJI K G 4.  VERBALNO I NEVERBALNO KOMUNICIRANJE  MENADŽERA/VODITELJA/DRŽAVNIKA  Sveukupan javni i medijski nastup govornika.  dramatizacije. kao što su retorika (govorna vještina). c. Augustin)  Govorimo oduševljeno. vidno.Aspekti javne i medijske diplomacije 159   UMIJEĆE JAVNOG I MEDIJSKOG NASTUPA   «Ako hoćemo upaliti kod drugih.  Malo  glume. predano i ubjedljivo.  će  uvijek  dodati  «začine». ljudi nas GLEDAJU. gesta. VIZUALNOM kanalu i FREKVENCIJI V A 2. slušno. onda najprije mora goriti u nama samim. odnosno simultano odašiljanje poruka. SLUŠAJU i DOŽIVLJAVAJU naše sveukupno pojavljivanje. riječ je o: 1. kineza (mimika. emocionalno i d. sadržajno.  stvaranja  dijaloške  napetosti  i  sl. Stoga je važno skrenuti pozornost a. «VAKG» KOMUNIKACIJA/ VIBRACIJA  (Visual‐Auditive‐Kinestetic‐Spiking)  Kada (bilo kako) nastupamo u (bilo kakvoj) javnosti. Vjerujmo u ono što govorimo i pokušajmo to  prenjeti  na  naše  slušaoce. AUDITIVNOM kanalu/FREKVENCIJI 3.»   (Sv. sinergijsko i sinestetičko jedinstvo više komponenti. kao dio cjelovitog imidža (utiska o govorniku/voditelju/menadžeru/ državniku). Iako mislimo da ja u javnom ili medijskom nastupu najvažnije ono što govorimo. pokreti). sveukupan vizuelni utisak i komunikacijski šarm. GOVORNOM/SADRŽAJNOM kanalu/FREKVENCIJI . te njegova (a)percepcija podrazumijeva simultano.  koji  daju  ukus  vašem  govoru!..  gestikulacije.

kulturnih i drugih subjekata) vodimo dovoljno računa? Ako ne vodimo.. «Molim VAS. čime mjerimo i prethodno date dimenzije. onda je riječ o tome da VIZUALNOM komponentom naše ličnosti ili gestom pokušavamo skrenuti pozornost. ili pak ono što radi prije.. pa je isto tako važna njegova 1. pokreti.. vidljivim znakovima. «Objelodaniću VAM to i to». itd. «Poslušajte!». i 4. stankama. ramena su nam malo spuštena. ćustva. tempu. preduzeća. AKSIOLOŠKA. različitih političkih. SEMIOLOŠKA. šta o njemu znaju. u toku i poslije govora. «Prisluhnite tome i tome». itd. kretnje su mirnije. «Nadam se/siguran sam da vidite o čemu je riječ». U krajnjem slučaju pitanje je šta ON (za/govornik) znači u javnosti kojoj se obraća. sa dignutim ramenima i podignute glave. No. Tijelo nam u tom segmentu . misle ili ne znaju slušaoci/recipienti/sudionici komunikacije. čistom i jasnom izgovoru (dikciji). onda moramo biti zabrinuti za našu profesionalnu budućnost i budućnost subjekta kojega zastupamo ili u ime kojega javno i medijski nastupamo!? Kada govorimo o vizualnoj frekvenciji/poruci. «Otkriću VAM jednu malu tajnu».Zapitamo li se ikada KOLIKO I KAKO U NAŠU PRIČU INVOLVIRAMO AUDITORIJUM. a posebno rukovodioci ili zastupnici država. Ako hoćemo ljudima skrenuti pozornost sa auditivnom frekvencijom/porukom. «Lijepo zvuči!». odnosno koliki i kakav DIGNITET dajemo slušaocima ili sagovornicima. intonaciji. Našom pojavnošću/manifestnošću mi izražavamo mnogo (ili malo) energije/elana. kantona. dobrom. ritmu. utiske. dinamični smo (ili nismo). pogledi. Ne zaboravimo staru kinesku mudrost da «jedna slika govori više nego stotinu riječi».. vjerskih. odnosno. pažljivo me saslušajte. Naše riječi su usmjerene u shvatanje/potenciranje auditivnog/ izgovorenog: «To je dobro za čuti!». tijelo umirimo. odnosno suprotno). odnosno ubijediti ljude/sagovornike/publiku/potrošače/ birače i sl. 2. Kinestetička komponenta/frekvencija javnog nastupa nam pomaže da kod slušalaca/ recipienata probudimo osjećanja. i sve će VAM biti jasno!. u svakom slučaju moramo paziti na «govor tijela». ESTETSKA dimenzija. držanje tijela (da li stojimo uspravno. «Siguran sam/nadam se da vam je ovo kristalno jasno».. Da li o tome (ukoliko smo javni djelatnici bilo koje vrste. dinamici/jačini. Svu pozornost namijenimo glasu: boji.160 Umijeće javnog i medijskog nastupa U zabludi je svako ko misli da je važno samo ono što govori. SIMBOLIČKA.. samo ono kako izgleda. katalizirati ono što govorimo. «Ovo će VAS sigurno zanimati». Upotrebljavamo li (ili ne) rečenice tipa: «Pogledajte to i to». Mi ipak govornika doživljavamo sinestetički (višečulno) u totalu. vlada. 3. mimika. «Vidite sad ovo». općina.

prevrati. Slušaocima pokušavamo pokazati da suosjećamo (empatija) sa njima i njihovim problemima. herojstva.uspjesi itd. Šta mislite da li se karizmatična osoba (»masovik».Aspekti javne i medijske diplomacije 161 (preferentnom u dijelu nastupa) može biti još opuštenije/prirodnije. lijepo govoriti i imati šta reći. POGLEDOM. fiziologijom (50%) 2. dakle. visinom i bojom glasa (38%) i 3. ubjedljiv itd. znači. odnosno onima o kojima (ili o čemu) govorimo i čije probleme hoćemo riješiti. BOJOM I DINAMIKOM GLASA DAJEMO (ILI NE) VAŽNOST ONOME ŠTO SMO SADRŽAJNO IZREKLI! No. ubjedljivo. Mora nam. ramena još spuštenija. kakvu bi morao. MIMIKOM. Ali u svakom slučaju MORAMO VJEROVATI U TO ŠTO GOVORIMO I PRIJE SVEGA VJEROVATI U SEBE!. Na svojevrstan način se još više «prizemimo». riječima/sadržajem (samo! 7%) U tom slučaju i u ovoj metodologiji. Kod nas. Isto je i kada svoje osjećaje želimo prenjeti grupi ili masi recipienata (kako uživo. u prepotenciranoj nacio-vjerskoj ćulnosti. biti jasno da POKRETIMA. naravno ukoliko to dopušta sadržaj. želio i mogao imati svaki govornik (da ipak nešto iz njega «žari». oduševljeno. tako i posredstvom medija). da je opazljiv. upravo u zadnjoj deceniji imamo očite primjere da je važnije KO govori nego šta govori. sigurno je da ćemo biti više karizmatični. i ex Yu scena) trebalo dopuniti «značenjskim/simboličkim/aksiološkim» predznakom govornika. iskreno. Ali karizmu. te što ih više «ganemo» kinestetički. dobar lider ili govornik) rađa  ili se da napraviti/kreirati??  Sigurno je da mnogo toga (bez naše volje) donesemo na svijet rođenjem (genetske predispozije). Richard Greene (1993:89) piše da komunicirmao na tri načina: 1. ako nemate kome to reći?! . GLASOM i RIJEČIMA. Drugo. Tada govorimo sa puno elana.) možemo razviti upravo sa tim da povećamo/amelioriramo/poboljšamo svoje frekvetno područje i to preplitanjem u sve četiri navedene dimenzije. u percepciji su/govornika su već sama imena istovremeno naciogemi. sigurno je da sudija na sudu neće sa puno elana i «goreće» pročitati presudu ili oduševljeno suditi. naslijedimo. isto kao što i određene okolnosti (revolucije. nije važno ni lijepo izgledati. njihovog stanja duha).) naprave od pojedinca karizmatičnog vođu. · · Iako je to važilo uvijek. pokreti sporoji. sa stanovišta slušalaca (njihovih mentalnih struktura i kodova. ipak bi u ovu uprošćenu shemu (bar kada je u pitanju naša postratna bh. religiogemi i ideologemi. Što više ljude privučemo vizualno i auditivno (verbalno). istovremeno govorimo TIJELOM. DRŽANJEM TIJELA I VISINOM.

što više „otvaramo“ (potenciramo) vizualni kanal. vjernike. Držanje tijela. Držanje tijela  Ovdje je jako važno težište. kinestetičkog i izgovorenog: Ako npr. Sa stanovišta socijalne patologije. Ako smo „prizemljeni“. odnosno (preferentnih) kanala. onda je to više slika kritično niskog nivoa političke i komunikacijske kulture naše cjelokupne populacije. s tim da to ne bude prepotencirano i viđeno kao prepotencija. vizualnog. pojedince. 2. KAKO MOŽEMO POBOLJŠATI SVOJ VIZUALNI NASTUP?  Za skladnost našeg vizualnog nastupa moramo uskladiti najvažnije faktore/čimbenike. naše tijelo je bolje uspravljeno. također mijenjamo držanje tijela. kao i da «posmrtno slovo» na sahrani pročitamo/izgovorimo «neozbiljno». čime se reflektira naše raspoloženje. čime dajemo utisak pouzdanosti i ubjedljivosti. stojima na objema nogama. kakvu imaju?! No. Pri promjeni frekvencije. nipodaštavanje. čista je iluzija. nekoga hoćemo izrazito hvaliti. 1. energija se mora jednakomjerno rasporediti. ako kod nas politički polupismeni. ratovi. 3. a imamo prekrižene ruke. nego da sjedimo). pridavanje sebi veće važnosti itd. klinički je upitno kakvi loši govornici (sa trojno negativnim i antihumanim vibracijama i porukama) «prolaze» kod naših (do mazohizma zabludjelih) ljudi i imaju karizmu. Prostornim pokretom se može lijepo . bolje je da stojimo. kada s mrkim pogledom i stisnutim obrvama nekome kažemo da ga volimo. niko nam neće vjerovati.162 Umijeće javnog i medijskog nastupa · Treće. rasu. moralno i vizualno «sumnjivi» tipovi «pale» u sva tri vjersko-naciolna «tora».) govorimo monotonim glasom u jednolinijskoj intonaciji. prevare i sl. Glava mora biti malo spuštena dole. kao i u slučaju kada sa/govornik javno/medijski vrijeđa cijeli narod. to još ne znači da moramo cijelo vrijeme stajati mirno (kada govorimo. To će najvjerovatnije izazvati gnušanje i odbojnost. ramena poravnata. Da ćemo biti zanimljivi u slučaju da o izuzetno dinamičnim događajima (nesreće. malo pognutu glavu i govorimo «kroz zube». Mimiku lica. Isto tako nećemo biti ubjedljivi. Stil odijevanja. nasmijana lica i sa puno nesuvislih i neprimjerenih pokreta. Pokrete ruku. 4. prevrati. vratimo se nekim pravilima sinhrone koorijentacija auditivnog. kako smo već spomenuli.

prikrivanje nečega i sl. (d) dinamika. kiptiti. odnosno se ponovo «pobuđuje» pozornost slušatelja. Kad je previše pognemo unaprijed. ali i samog predavača. odnosno od uvoda ka srži. Ako glavu previše usmjeravamo unazad. odnosno nenaklonjenost ili pak neutralnost/ nezainteresovanost. drugi problem. (c) visina. uzmite malo vremena i prvi kontakt uspostavite sa prijaznim/dobronamjernim pogledom prema publici/sagovorniku/ prema TV kameri. pa i oholost. Najbolje je dići glavu i gledati ravno «oči u oči» prema sagovornicima/publici/ slušaocima i gledaocima. Time se i vizualno dodaje dinamičnost komunikacijskog procesa. trepetati. Čak kada razgovaramo i sa djecom. stajališta. češati se. segmenta i sl. kao pri vožnji. zadržimo misao i koncentraciju) na mirno držanje tijela. poželjno je čučnuti i „poravnati“/ spustiti rakurs svoga pogleda u visinu dječijeg lica/očiju. (g) dramatizacija govora/javnog nastupa itd. (b) boja. ka prsima. koji nam. To će sigurno odavati daleko bolji utisak nego stroga vojnička postava („stopalo uz stopalo“). Prije nego progovorite. gladiti frizuru itd. onda time izražavamo nemoć i bespomoćnost. zanesenost. «Oči su ogledalo .Aspekti javne i medijske diplomacije 163 naznačiti promjena teme. razbije se «odlutalost misli». onda treba poštovati stari teatarski trik/pravilo da držimo jednu nogu pred drugom. Samo jednim korakom možemo pokazati/iskazati da smo prešli na drugu misao. Ako se odlučimo (a to mora biti «naučeni automatizam»-psihomotorna radnja. aspekta. Važno je da naše kretnje budu u skladu sa sadržajem. drhtati. onoga o čemu govorimo. Nikakav problem nije ako to traje i petnaestak sekundi. (f) logički akcenat. Govor očiju  Ipak je najvažniji kontakt očima. (a) izgovor/artikulacija. niti pokazivati/okretati leđa. i nehotice ćemo time izigravati uzvišenost/ prepotentnost. Nikad ne treba skakati. sa ciljnom skupinom recipienata/ slušalaca/gledalaca/sagovornika. opijenost samim sobom. nesuvislo pipkati/kopati nos. ne smeta da i dalje tekuće govorimo. (e) tempo. Tom govoru tijela dodajmo još i promjene glasa. Mimika lica  Već samim položajem glave na svojevrstan način kod slušalaca pobuđujemo/ podstičemo odobravanje/naklonjenost.

kopanje po nosu. nijemim.) Nama u BiH ne manjka takvih funkcionera?! . Što više širite taj trokut. Tokom govora «širite trokut» i povremeno pogledate svakog sagovornika/slušatelja pomalo. Ako se u manjoj grupi istovremeno obraćate svima. kao vaša prepotencija. onda treba izabrati «društveni» (grupni) pogled: gledajte trokut («mačije lice») između očiju i usta. DA SE BOJITE REĆI NEŠTO ŠTO ZNATE i sl. I još gore može biti kada (što je kod naših političara u modi) oficielno govorite. posebno kod ženskih osoba. to će biti protumačeno: (a) (b) (c) (d) DA NE ZNATE ŠTA REĆI. kao kad širimo objektiv kamere i njime zahvatamo više dubinskog (back ground) prostora. (čak i izvanredne) mehanizme ubjeđivanja. „erotično/vulgarno fantazira o meni“. «poslovni pogled». stvaramo znatiželju. izvan objektiva kamere. ponidaštavanje sagovornika/publike. lijevo ili desno.. na akciju i sl. Sve te male i (SAMO NAIZGLED NEVAŽNE) sitnice mogu ozbiljno umanjiti efekte onoga što govorite. biva pogrešno razumljena od strane publike. moramo imati u vidu da pred sobom imamo publiku-žive i konkretne ljude. Gdje onda da gledamo?  Ukoliko je riječ o poslovnim pregovorima sa manjom grupom ljudi. skreće pažnju na druge stvari.164 Umijeće javnog i medijskog nastupa duše» kaže stara izreka i očima ipak vidimo/slušamo/učimo/ uočavamo relacije i sl. blagu napetost. To bi bio tzv. spavanje i sl. i vi Vaš pogled «proširujete u dubinu». DA NE VLADATE MATERIJOM ILI SADRŽAJEM PORUKE/GOVORA. što i vas i tu osobu udaljava od predmeta sastanka. preko publike. Odsutnost uzajamnog i vašeg (publici usmjerenog) pogleda prekida pozornost. pregovora. DA VAS JE STRAH. eufemizirati ili anulirati vašu (i dobru) argumentaciju. Zamislimo «okom kamere» uhvaćen («zoomiran»/fokusiran) VAŠ bezličan «pogled u prazno». a poželjno ili zavodljivo gledate sugovornice ženskoga pola (ili obratno). ne treba govoriti «sam sa sobom» ili «samome sebi» i gledati u prazno. Uz duboko disanje. Ali uvijek kada govorimo. podsticanja na mišljenje. odsutni od teme. te koncentraciju i sebe i publike. uzvišenost. Sve naprijed rečeno (uz još mnogo takvih gegova) može izazavati nelagodu kod publike. onda izaberite najvažniju osobu ili osobu kojoj se (zbog njene nadležnosti) u tom momentu obraćate: nađite i fokusirajte tačku između očiju (pravilno) izabranog sugovornika. umirimo sebe i publiku. čak i odbrambeno raspoloženje tipa „gleda me u dušu“. koja čeka da progovorimo. i preko 75% svih impulsa/ nadražaja/poruka/frekvencija. a nesvjesno mljackate ili ližete usnu ilio pak kad ste. „skida me mislima“. u pod. vaš pogled postaje sve više osoban. Veza sa očima je najvažnija i ona «uljuđuje» komunikaciju. ali suvislim pogledom se koncentriramo. itd. nazinteresovano kunjanje. razgovora.

čime kod slušalaca izazivamo potrvrđivanje/odobravanje ili negiranje/negodovanje. I pjesničko-filozofska mudrost kaže: «Što je u mozgu. te (3) desni (isto tako razdijeljen na prednji i zadnji) Imamo. pa ako ih je i preko 500. samo ne sa nasilnom (slabo odglumljenom) gestikulacijom. Nikada ne smijemo izabrati krajnje tačke/ćoškove na koncu dvorane.. i ne pretjerano strogo. Osjećaji (kinestetički kanal/poruka/impresija) će još dodatno «urezati»/»zarezati» u izraz našega lica svoju (katalizatorsku) poruku. jer bi to bio najjeftiniji (čak i neprepoznati ili prihvaćeni) kič i šund. Svaki slušalac. a još manje «tamo negdje» usmjeravati (pogotovo ne cijelo vrijeme) svoj pogled i govor. čime vrijeđamo slušatelje i sagovornike. uz znanje do sada rečenog je najbolja garancija da nećemo «entropijski» (smetajuće) pretjerati. odnosno vibraciju sa slušateljstvom. mora imati osjećaj (slično kao i sa gledaocima na TV) da govorite upravo i/ili njemu: Zato sagovornike u manjoj grupi trebate vidjeti a ne samo pasivno..) Što bolje budemo izražavali PRIJAZNOST. gdje naizmjenično usmjeravamo pogled. pustimo mu (obrazu/licu) da se izrazi. sigurnije je da će veza/komunikacija nas kao govornika i publike/slušalaca/gledalaca biti tvrđa. prijetnja ili prijaznost. Upravo te dvije premise su podloga naše spontanosti i iskrenosti. kao da oni kojima govorimo i ne postoje. odnosno «pokretne» i «gestikulirajuće» korepsodentnosti sa onim što i KOME govorimo!(. prijaznost i arogantnost. SPONTANOST I ISKRENOST. Isto tako. MIRNOĆU I POŠTENOST. previše mračno ili sladunjavo. (2) lijevi dio (prednji i zadnji). Još najgore je gledanje «pred sebe». Počinjemo sa središnjim dijelom i potom (simultano i naizmjenično) ga širimo na lijevo i na desno. U potezima obraza se «iskri» ili »svjetluca» naklonjenost i nenaklonjenost. Pogledom se treba usmjeravati iz «kruga u krug» (od grupe do grupe. morate ih podijeliti na (najmanje) tri skupine: (1) središnja (podijelimo je na središnji/centralni i zadnji dio). treba biti svjestan razlike izmeu «GLEDANJA» i «VIĐENJA» ljudi/ sagovornika/ publike itd. Ali ne samo u očima! Profilira se i izražava i kroz mimiku obraza/lica. . Već prvim pogledom (Le tape d'oeil/First Impression/Prima vista) trebamo uspostaviti i cijelo vrijeme govora zadržati «poglednu» /»očnu» vezu. zdravija i doprinosiće pozitivnoj psiho-socijalnoj klimi i benevolenciji komunikacije. hladno i površno gledati. Zato moramo znati što govorimo i sami duboko vjerovati u to. u srcu i u duši.Aspekti javne i medijske diplomacije 165 Kada govorite većem broju ljudi. ne zapostavljajući niti jednu!) i primjenjivati «društveni/ grupni» pogled. apsolutno odsjeva/žari i u pogledu očiju». dakle šest temeljnih segmenata publike. veselje ili tuga.

pokreti šake i prstiju. Isto tako. KADA GOVORITE. Stoga su i najljepši i najumjereniji/najvidniji pokreti ruku «od pasa pa naviše do ramena». Pokreti ruku potvrđuju misao. b. To je ipak ovisno od (a) ličnosti govornika. Također sitni zglobni pokreti šake nisu poželjni jer djeluju plašljivo. pa i brzina glasa. članovi i sljedbenici stranke. prijetnja prstom ili udaranje po stolu je odbijajuće.ubrzano-usporeno) se stupnjuju i pokreti ruku. možemo ih razumijeti kao stroge.. odnosno kao dopuna onome što govorimo i što izražavamo cijelim tijelom. pop zvijezda i sl. studenti. kao podvala. Kada je pred vama masa. njegove psihološke strukture. sa rukama se ne treba oslanjati na sto i ruke ne treba držati prekrižena na grudima. tokom govora) katalizator/skretač pozornosti na najvažnije (poanta/sukus/fokus) ili pak na razdvajanje i rasčlanjivanje problema itd.). temperamenta. NEKA VAM RUKE UVIJEK BUDU VIDLJIVE (ruke u džepu odražavaju nekulturu. Kao i svi ostali pokreti. jer time stvaramo «ogradu»(distanciranje od publike) u komunikaciji. direktor. sjetite se i upotrijebite (opušten/spontan) ramenski gib. on se sastoji iz vidnih i jasno zaokruženih pokreta/gibova. uloge u kojoj nastupa (političar. ali istovremeno i od (b) subjektivitet slušalaca/publike: masa. stupnjevanjem glasa (krešendo-dekrešend. šizoidne.166 Umijeće javnog i medijskog nastupa Pokreti ruku  I pokreti naših ruku su (ili bi trebali biti) izraz naših misli i riječi. nervozne. profesor. čarobnjaka. Stupnjevanjem misli se pojačava jačina.) Lakatni gibovi ruku brzo mogu postati nagli/bliskoviti i nesumnjivo iskazuju vašu napetost u laktovima. Imamo tri temeljna giba ruke: a. onda ruke idu do visine očiju. Živčano stiskanje šake/pesnice. Ali kad smo tematski i situacijskokomunikacijski (atmosferno) dosegli (ili hoćemo doseći) kulminaciju. namjere. strah i nesigurnost («šta sa rukama?») pri javnom i medijskom nastupu. Zamislimo dirigenta sa dirigentskom palicom. lakatni i c. fascinira itd. stručne i profesionalne javnosti itd. ramenski pokret/gib ruke. Može se prihvatiti retorička mudrost da da se gib ruke može pojaviti neposredno prije početka govora ili izgovorenih riječi. obični građani. „tremaroški“ i dosadno. autoritarne. radnici. advokat. koji nas pokretima ruku hipnotizira. ali ne kao centralna gesta već kao (i u slučaju kasnijih popratnih pokreta ruku. Ako prste držimo . itd. gibove. odražavaju neozbiljnost itd. sudac. Teško je «predpisati» kako i šta da govornik radi sa rukama. i pokreti ruku su striktno podređeni izgovorenim (slabije ili „nikako“ pročitanim) riječima. «ruke iza leđa» izražavaju/bivaju viđene kao nešto neiskreno.

odnosno povećati njegov komunikacijski/informativni/ubjeđivački/ osvajačko-zavodnički efekat (slično kao i po formuli AIDA). odnosno ih možemo držati istegnute ili dignute u «lakatnu» legu/pozu/položaj (savijemo laktove) te otvorimo dlan ili prste usmjerimo prema slušateljstvu/gledateljstvu. Zato radije ruke zaokružimo. te stanke/pauze) umnogome možemo poboljšati naš govorni nastup. dok govorimo ruke vise niz tijelo. Uz sve to možemo proširiti naš auditivni kanal/frekvenciju. slušaocima/gledaocima se čini kao da isiljujemo svoje mišljenje u prvom. Najvažnije je da govornik teži izvornosti. Prsti neka uvijek budu ispravljeni! Prije svega. dignimo ih u visinu pasa i otvorimo dlanove! Prije nego što progovorimo. U nekim postavkama/aksiomima retorike preporučuju nam da. i u ovom slučaju treba najprije slijediti svoje misli i poruku/sadržaj koji saopštavamo. jačina i brzina govora. To bi sa stanovišta «dinamične/žive/vruće» komunikativnosti bilo neprihvatljivo. kao simbol komunikacije i spajanja. ove druge popratne pojave i kretnje će manje pozornosti skretati na sebe. . Ovdje je važan naš odnos do sadržaja govora.. šutnje. (Dale Carnegie) VJEŽBE ZA AUDITIVNI KANAL  Sa ovladavanjem zvučnih elemanata govora (registar. odnosno kao «simbolni most» prema slušaocima. Radije istegnimo prste i otvorimo dlanove pa ih postavimo u most. jasnosti i logičnosti (formula KISS-neka bude kratko i jednostavno). pauze. možemo „mirne duše“ ruke položiti jednu u drugu. a kao da hoćemo pokazati svoju «nad-pamet» i autoritarnost u drugom slučaju i slušaocima izsiliti svoje mišljenje. mada je potrebno da se logično izlaganje (intonativno. Daleko je bolje da naša «čarobnjačka» energija iz ruku i vrha prstiju/jagodica (kao i pogled) ide PREMA SLUŠAOCIMA. osjećaji. Možda bi bilo poželjno za TV nastup (pred kamerom i to u kadru torza/poprsja/glave). izuzev prije početka govornog performansa/hepeninga. njegovo razumijevanje.Aspekti javne i medijske diplomacije 167 spojene jagodicama. imaju smisla samo kao katalizator i prateća pojava sadržaja govora. uopotrebljeni vokabular. Ovo bi bili pozitivni gibovi/ pokreti šake. ili zvonasto povijene na «unutra». a ne u pod ili plafon.) dopuni i sa ćustvenim/osjećajnim odnosom. intonacija. Dakle. boja glasa. Ako je govornikova glava puna i srce oduševljeno/razigrano. dinamično i sl.

manje važne riječi i sl. počesto eliptične ili skrčene/sažete u samo jednu riječ. Brzinu treba prilagoditi važnosti segmenata cjelovitih infomacija/rečenica. niti kao dosadnu/monotonu.. a informaciju (poentu/ sukus/rezime poruke) čak i ponoviti (redundanca. Ovo je značajno i karakteristično za racionalno savladavanje govora. polka i kolo u dvočetvrtinskom. nego se dijeli na različite dijelove. govornik je u stanju da govori dugo. za neutralno i hladno pričanje o prošlosti. Nevažno i poznato u govoru možemo ubzati. RAZUMIJEVANJE I INTERIORIZIRANJE! Ne treba miješati ritam i tempo! I u govoru i u glazbi imamo različite ritmove. teško bi bilo izraziti emocije. tempo treba usporiti.. Govor uvijek treba početi umjerenim tempom. naboje. Kmecl. posebne dijelove. . TE LAKŠE PRAĆENJE. rečenice su kratke. dakle. a onda ga razrađivati (dramatizacijom. Govor nije jednolično izgovaranje/redanje glasova i misli. Zato imamo duge i kratke rečenice. jer u tom slučaju bi bilo teško potencirati glavne misli u odnosu na manje važne ili sporedne. dijaloške napetosti. U mirnom i lagodnom. GOVORU (KAO I MUZICI) DAJE ŽIVOST I DINAMIČNOST. Od određenog tempa (metronomski četvrtina = toliko i toliko) je ovisno u kojoj brzini ćemo to zasvirati. 1983. kada je slušatelji uopće ne primijete. što nije primjereno logičkom akcentu i prirodnom/ normalnom živom govoru. Ritam se u govoru veže i ovisan je od dužine rečenica i misli.168 Umijeće javnog i medijskog nastupa Brzina govora  Gotovo svi navedeni elementi se više puta pokazuju kao govorne mane.) Sadržaj i važnost dijelova govora/rečenice. dramatizaciju izlaganja itd. mirno i da koncentrirano i logično veže riječi u duge rečenice. uvijek možemo ubrzati. itd. niti kao prepsoru. tehno i rep u četveročetvrtinskom. Podbevšek (1995. odnosno na kraju ponestane snage/daha/dinamike. Ukolko govorimo o nečemu novom. LOGIČNA I SVRSISHODNA PROMJENA TEMPA. niti kao prebrzu.) nas upozorava na neodgovarajuću brzinu (tempo) kao na veliku manu. dijaloškom napetošću. odgovornim i «hladnim» razumijevanjem. Razdioba govora je najčešće ovisna od osjećanja i mislene razdiobe u govoru. (M. Lakše teme. Kao što ne treba govoriti ni prebrzo niti presporo. isto tako ne treba robovati stalno identičnom tempu. Kada smo ljuti/uzbuđeni. važnom. može se desiti da nam u kulminatornim i najvažnijim tačkama. rasčlanjivanje. pleonazam itd. dalje i kraće. diktira tempo njegovih dijelova. ali najvažnije misli uvijek treba usporiti i JASNIJE IZGOVORITI. polka u tročetvrtinskom. više ili manje akcentirane. koje su u funkciji izražavanja onog najvažnijeg. emocionalno stabilnom stanju. kada događaje već promatramo sa provjerenim. podstaknutom) shodno njegovoj važnosti. upitnim formama i sl.58). Brzina je primjerena tada. govor nam je iscjepkan.. Ukoliko se „prebrzo ubrzamo“. odnosno cjelovitog sadržaja govora. K.

misli. koja se i u muzici (sopran. odlučnost.» Ako uzmemo i misao da «kreacija počinje tamo. preubrzano.) Kadencom također izražavamo sigurnost. bariton.Aspekti javne i medijske diplomacije 169 Ritam je dakle vezan za tvorbu daljih ili kraćih rečenica. onda možemo upotrijebiti više tonove/intonacije. Nizak registar također zahtijeva mirniji tempo govora. Za razliku od muzike.. Učenik je začuđujuće pogledao sliku i uskliknuo:» Pa samo ste se slike dotaknuli... Kada želimo nešto akcentirati.) naš govor postaje potpuno drugačiji: Govorni kanal će nam biti široko otvoren i u pravom smislu vibracijski emitivan. «naredbodavnim». «srednje» i «visoke» intonacije pjevanja.. „zaustavljajuće“ i „pretičuće“ izgovaranje misli. kada pitamo (bolja je antikadenca) intonaciju podižemo i to posebno kada upitnu rečenicu ne započnemo pitanjem odmah na početku. Carnegie (1985. čime dosežemo povjerenje slušalaca. tenor. Ako glas spuštamo (kadenca) upozorimo. jakost. Prisjetimo se «prijetečih» intonacija mafijaša iz filmova(. intonacija izblijedi. da je misao konačna.134) promjene pri ozvučavanju riječi kopira/poredi sa anegdotom o Brjulovu. rečenica (misli) u misaone jedinice (segmente). alt. Registri/lage Registar je ustvari laga/lega/relativni tonski položaj (boja tona i INTONACIJA) našeg glasa. U tom slučaju glas spustimo. čime povećavamo govornu vrijednost sadržaja. Kada nešto manje važno želimo (više emocionalno/aksiološki) «izrugati». intonacija. gdje je to ipak moguće (REP). «izričitim». govornik mora biti „supermaher“ ili „mađioničar“ da u sporom ritmu brzo izgovara svoje ideje/misli/poruke/sadržaje. boja. Brjulov mu je odgovorio: «Umjetnost počinje tamo gdje počinju nijanse. a sve je u njoj potpuno drugačije nego je bilo». ali naš glas «odleti» ili «izblijedi». Kada naređujemo. prebrzo. Tempo je pak odrednica brzine /sporost izgovaranja tih misli i rečenica.. Posebno treba izbjegavati presporo. registar. gdje prestaju misli». onda je analogna istina i to da u/sa različitim nijansama glasa (kao što su brzina. u govoru će uvijek dobro (za razliku od muzike) doći promjene tempa. Intonacija  Sa intonacijom (spuštanje i podizanje glasa) izražavamo/diktiramo združivanje riječi. itd. bas) dijele na «niske». ali i govora. odnosno umetnuti kao predložak onog najvažnijeg. Tako će slušateljstvo/gledateljstvo lakše zapamtiti našu poruku/sadržaj prezentirane građe. Čovjek može uptrebljavati ili prirodno ima najmanje tri temeljna registra. pauze. te također odašiljamo ćustveni/ emocionalni odnos između rečenoga (iz usta govornika) naspram slušalaca. . glas napravimo «odsječenim». kada ponovimo neki važan dio govorne cjeline govorimo nižim tonom/upotrijebimo niži registar (izabiremo kinestetičku frekvenciju). Nekada je sa nekoliko poteza popravio sliku svojih učenika. Za razliku od tvrdnje (poželjna kadenca). Ali i u sporijem ritmu.

«Ko PJEVA. Zato u govoru uvijek treba voditi računa šta je u rečenici (po preferenciji) najvažnije. U drugom je važo da je to ZAJEDNIČKI sastanak (karakter sastanka. dok je u četvrtom slučaju upozoravamo da imamo SASTANAK (ne konferenciju. i ne može dugo držati pozornost slušateljstva. prikrivene ili otvorene namjere. izbacimo samo jednu riječ) rečenica mijenja značenje. isprekidano ili ubrzano. da ih strašimo. nunquam peribis in belo“ („ideš u rat. a iozgovoreni samoglasnici u potpunosti mijenjaju riječi. kao i ponavljajuću (mantričnu/psihodeličnu) monotonost. glavne rečenice/misli i njenih dijelova. redibis. pomoćnih rečenica). U prvom slučaju je najvažnije (upozoravajuće) da DANAS imamo sastanak. U trećem primjeru akcentiramo kao najvažnije to MI (a ne neko drugi) imamo sastanak. U tom slučaju slušaoci stiču utisak da im nešto naređujemo. npr. umetnutih. A to znači da naše misli i ideje neće adekvatno doprijeti do uha i do mozga ciljnom slušateljstvu. da niko ne bi smio izostati). ali ponekad i smisao. gdje se riječi razvlače i na svakom se slogu zapjeva. njiova značenja i smisao. «Danas imamo zajednički satanak». monoton. Pokušajmo pokazati na primjeru: «Ko pjeva. «Ko pjeva zlo. forum ili predavanje). tempa. kada to izgovorimo sa pojačanim akcentom na jednu riječ (kao i kad iz tekstualne monadetipa slogana ili naslova. iz grlene lege remete „dijafragmatični“ karaker našeg i ostalih slavenskih jezika. zlo ne misli» i «Ko pjeva zlo NE MISLI»??? U arapski jeziku se. umarajući.. pišu samo suglasnici. svaki govor je dosadan. Iskazujemo dilemu.170 Umijeće javnog i medijskog nastupa Dizanjem glasa (antikadenca) izražavamo oklijevanje. da im izsiljavamo svoje mišljenje ili ih podređujemo/iskorištavamo za naše ideje. kafansko druženje. ne misli». te neodlučnost. nesigurnost i u sebe i u ono što govorimo. kao što i kod naših ljudi (posebno Bošnjaka) nazalnost i visoki tonovi. Bez promjene intonacije. vratićeš se“. Još je gore ako govorimo «odsječeno». kao npr: „Idis. te govoriti ga bez prave intonacije i adekvatnog akcentiranja. Imamo i primjer višeznačnih rečenica u latinskom. Ovo je . Rečenična intonacija  Pri intonaciji moramo također voditi računa i o rečeničnoj intonaciji (naglasak riječi. dinamike i ritma. zlo nemisli». Zato je posebno (za diplomate i druge pregovarače/govornike) opasno koristiti se stranim jezikom. slijedeći logiku svoga. ne treba vas poslije čuditi da vas je neko pogrešno razumio. Jer pogrešni naglasci (čak i pogrešna interpunkcija) mogu iz temelja promijenti značenje riječi. Ako o tome ne vodite računa. Zato treba izbjegavati «pridigarski» (crkveno-duhovnički) ton. ali i „nikad se nećeš vratiti“) Naravno. «Danas imamo zajednički sastanak» i «Danas imamo zajednički sastanak». Navešćemo još jedan primjer: «Danas imamo zajednički sastanak».

dok u običnim molbama biramo «laskavu» boju. Gnjev i ismijavanje se izražavaju «sumornijom» i «ironičnijom» bojom (ali i intonacijom. Ako i o ovome ne bismo u govornoj komunikaciji vodili računa. taj profesor je naš ili rođak od nekog slušatelja i to svi znaju) može itekako utjecati na našu kredibilnost. Pri upozoravanju. Ako npr. te na dalji tok (entropiju ili svrsishosno poentiranje) govorne komunikacije. glas nam treba biti «vatren» i «zanosan». oduševljenost i sl. treba naći «ozbiljnu» boju glasa. može biti izuzetan i duhovit. Govornik.Aspekti javne i medijske diplomacije 171 posebno važno u delikatnim temama i situacijama. ali i za pisani novinarski žanr kao što je «kozerija»). u pregovorima. Tim efektima se itekako može obogatiti/dinamizirati/atraktivizirati/ senzacionalizirati govorni nastup. kao dio rečenice kažemo «ovaj naš profesor». vidjećemo da će nas doživljeni «aksiološki» obojen epitet koji hoćemo iskazati o profesoru. pubertet. U prvom slučaju se radi o poštovanju profeora i isticanju njegovih pozitivnih/favoritskih osobina. «očitavanju lekcije». žalost. Ako želimo nekoga ili nešto pomiriti. moramo boju glasa «omiliti». dok je u drugom slučaju riječ o potenciranju njegovih negativnih negativnih odrednica. ovisno od lika kojega igraju. topao i ljubazan. Ali u mnogim drugim slučajevima boju glasa ciljno ili spontano možemo mijenjati veselje. obogaćenog dodatnim aluzijama i konotacijama (npr. odnosno u pedagoškom i edukativnom radu. Boja glasa može biti spontana «bez htijenja» da je takva (starost. ironija. No. brzinom i sl. zamjeranju. onda i naš glas mora biti svijetal. natjerati da mijenjamo boju glasa (ali najvjerovatnije i intonaciju. pa i temo). ali nije na razini . odnosno «za/muklim» glasom. ukoliko smo mi u ulozi govornika. se izražavaju različitom bojom glasa! Najkarakterističnije je kada negoga imitiramo. u javnom ili medijskom obraćanju. Pogrešno razumijevanje našega odobravanja ili negiranja. te vrhunski ekspert. u diplomatskim djelatnostima. odnosno kad glumci namjenski promjene boju glasa. onda možemo zbuniti naše slušaoce (posebno karakteristično za izgovoreni.). Sažaljenje/sučut iskazujemo sa nježnim glasom. ali svrsishodnom primjenom i velike simatije. U trećem slučaju je riječ o njegovom ismijavanju i nipodaštavanju profesora. Stoga je vrlo važna asertivna dimenzija u komunikaciji (da nikoga ne uvrijedite). Pri molitvi je glas «pobožan» (sa pieditetom). Ako govorimo o veselim i vedrim stvarima. te pobuditi znatno veću pozornost slušateljstva. dar/naslijeđe prirode). »ruženju» i sl. koji ne mijenja boju i intonaciju glasa. na naš autoritet. U mnogim slučajevima je teško «htijenjem» (svjesno) utjecati na boju svoga glasa. pravilnim mijenjanjem boje glasa mi možemo «dinamizirati» i učiniti zanimljivijim sadržaj govora. najprije oduševljeno. Nekom ovakvom greškom možemo izazvati i potpune antipatije. pušenje. U oduševljanju i u stanju egzaltacije. Ali i ovdje moramo biti oprezni na moguću promjenu značenja ili važnosti onoga što govorimo. potom sa gnušanjem ili pak ironično. Boja glasa    Pored registra i intonacije izuzetno je važna i boja glasa. što zavisi od publike ili sagovornika.

Veseloj. podrugljivo. Srčanoj: «Zaista vam vjerujem!». VJEŽBA: Udahnite duboko i pročitajte naglas. 339). Sigurno je da su neki ljudi prirodno obdareni prijatnom bojom glasa. Posebnu pozornost treba posvetiti pravilnom disanju. ritmu. po prethodnom redoslijedu i uputama ove sentencije. britko. «Lijepo napreduješ!?».» «Ako govoriš ono što ti padne na pamet. Prestrašenoj. autoriratno. nekoliko rečenica.» (Turkmenske stare izreke) «Najveću ćeš grešku napraviti.» (Ruska izreka) «Čovjekove riječi su mjera njegove pameti» (arapska izreka) . Ogorčenoj.» (Bosanka izreka) «Nije sramota šutiti. te povečati i obogatiti svoj govorni dijapazon i raspon! Slijedeće rečenice pročitajte (a) šapatom. to znatno može umanjiti efekte njihovog govora i dopustiti da se «prirodni dar» utopi u monotoniji. Ironičnoj. Potom krenite (d)šapatom. možete sigurno poboljšati tehniku govora i izgovora. podsmjehljivo. sadistično. ali ako tu (lijepu) boju ne znaju mijenjati. kako te volim!» Jačina govora    Sa vježbom lijepog iz/govora. beznadežno. koju vam nudimo. a do konca pojačavajte do najveće glasnosti. jezik je tvoja odlika.1968. kojima možemo dodati (TO TREBA VJEŽBATI!) u nekoliko «kolornih» varijanti: Molećoj. Evo npr. koje upravo govore o dobrom govoru!: · · · · · · «Ako govoriš uz pomoć pameti. Drugi slovenski autor (Mahnič. najpametniji si kad šutiš. (b) srednje glasno i (c) jako glasno. kada nemamo šta reći. «Ovaj naš predsjednik!». Žalosnoj.3) upozorava da upravo bojom glasa određujemo značaj govorne jedinice/ segmenta: žalosno. Zatim. intonaciji i tsl. u neadekvatnom tempu. kada prikrivaš svoje greške!» (Slovenska mudrost) «Ako ne znaš i nemaš šta reći.172 Umijeće javnog i medijskog nastupa umjetnosti govora/naučenosti dobrom govoru (Vatovec. krenite (e) najglasnije i završite šapatom. jezik je tvoja nesreća. «S tim si me stvarno razveselila!». koji može čuti najveći dio slušalaca. «Donesi mi zapisnik sa sastanka!» «Joj. smisleno i logično. 1984. zastrašujuće. lirično. «Ti ćeš mi to pokazati!».

4. Volim kreativno rješavanje problema. 13. 5. 16. Ne podnosim odugovlačenje. 10. Nijedan par izjava se međusobno ne isključuje. pa tek onda primijenjene. Više me interesuje budućnost nego prošlost. Volim da prisustvujem dobro organizovanim grupnim sastancima. Obraćam pažnju na potrebe drugih. U osnovi pokušavam da razumijem osjećanja drugih ljudi. 20. 18. Mislim da mogu dobro "pročitati" druge. Kad nešto započnem radim do kraja na tome. 7. 9. Vjerujem da su timovi djelotvorniji od pojedinaca. Predviđam i planiram svo vrijeme. Izvršite svoj izbor što je moguće spontanije. 1. Želim da sam postavim svoje vlastite ciljeve.Aspekti javne i medijske diplomacije 173   TEST SAMOPROCJENE   OSOBNE KOMUNIKABILNOSTI:  Molimo da izaberete iz svakog para izjava onu izjavu koja više odgovara vašoj ličnosti. 3. 6. 14. 17. Smatram da je pristup "korak po korak" veoma djelotvoran. Nema pogrešnih odgovora. 2. 11. Radujem se kad dobijem povratnu informaciju za ono što radim. 8. Uživam u stimulaciji koju mi pruža uzajamni rad sa drugima. Vjerujem da nove ideje moraju prvo biti testirane. Volim raditi s ljudima. . Veoma uživam u inovacijama. 21. 22. Volim akciju. 12. Nastojim da stvorim izazove za ljude oko mene. Problemima pristupam sistematično. Uvijek tragam za novim mogućnostima. Rokovi su mi veoma važni. 15. 19.

Mogu da procijenim "klimu" u grupi. Ostajem smiren i pod pritiskom. 46. 32. 48. 52. 30. 38. 29. 42. Nestrpljiv sam kad moram da radim na dugim. Volim da postižem rezultate. 24. Sklon sam neizvršavanju započetih poslova. Koristim logičke metode u provjeri varijanti rješenja. 37. Stalno postavljam pitanja sam sebi. Slušam druge. Ne volim detalje. 53. Postajem nestrpljiv ako moram dugo razmišljati. 35. 44. Volim da radim na nekoliko projekata istovremeno. 39. 50. Smatram da drugima olakšavam rad. Koristim maštu što je moguće više.174 Test samoprocjene osobne komunikabilnosti 23. Oslanjam se na posmatranja i podatke. Vjerujem da razum vlada mojim srcem. Ljudi kažu da brzo razmišljam. 54. Veoma cijenim iskustvo. Volim da dizajniram nove projekte. 41. 34. 28. 47. Volim raznovrsnost. . 36. 27. Mogu da predvidim kako će se drugi ponašati u određenoj situaciji. 51. 40. Analiza bi uvijek trebala prethoditi akciji. Učim radeći. Moja glava nikad ne prestaje sa radom. Smatram da sam odlučan. Mogu da otvoreno izrazim svoja osječanja. Uživam u učenju o drugima. Tražim zadatke koji mi predstavljaju izazov. 25. 26. 31. Činjenice govore same za sebe. 49. Volim da čitam. Saradnja je za mene ključna riječ. 43. Volim da se koncentrišem na jedan zadatak u datom trenutku. sporim zadacima. 45. 33. Planiranje je ključ uspjeha.

Obično donosim odluke bez previše razmišljanja. 80. 56. 60. 59. Vjerujem u sebe. Vjerujem u naučni pristup. Ostvarenje svojih potencijala je za mene ključna riječ. Volim biti intelektualno stimulisan. Obično skačem sa jednog zadatka na drugi. 58. Ne volim da gubim svoje vrijeme. Prihvatam razlike kod drugih ljudi.Aspekti javne i medijske diplomacije 175 55. 63. Volim kad me drugi vole. Volim kratke i tačne izjave. 70. 76. 62. 78. Volim da radim ono u čemu sam dobar. 68. 64. 66. 57. Svoje ideje isprobavam na drugima. Strpljiv sam kad radim sa detaljima. 67. Volim da se igram sa idejama. 69. Emocije stvaraju probleme. Dobri odnosi su bitni. Impulsivan sam. Ključne odluke se moraju pažljivo donositi. 73. 71. 75. 79. Učim radeći sa drugima. Volim da organizujem. Smatram da su apstraktni pojmovi interesantni i ugodni. 65. 72. Volim kad se poslovi obave. Snažno vjerujem da ljudi trebaju jedni druge da bi obavili posao. Razgovor i rad sa ljudima je kreativan čin. Komunikacija sa ljudima je vrijedna sama po sebi. 77. Brzo zaključujem. 74. . 61.

6 .50 .10 .29 .21 .63 .68 .75 .33 .14 .57 .38 43 .7 .176 Test samoprocjene osobne komunikabilnosti KOMUNIKACIJA: VJEŽBA SAMOPROCJENE  Rezultat: Zaokružite stavke (brojeve) koje ste izabrali i saberite ih.62 .48 .49 .27 .69 .46 .39 44 .77 _____________ 20 .80 _____________ 20 Stil 4 4 . Stil 1 1 .61 .8 .54 .79 _____________ 20 Stil 2 2 .72 .78 _____________ 20 Stil 3 3 . Maksimum po stilu (karakteristici) je 20 vaš ukupni zbir za sva četiri stila trebao bi biti 40.36 .55 .67 .35 .34 .37 42 .64 .13 .22 .20 .25 30 .76 .53 .60 .16 .28 .74 .66 .23 .59 .17 .65 .73 .47 .12 .31 .9 .15 .24 .56 .71 .32 .70 .5 .26 .51 .45 .19 .11 .52 .18 .40 41 .58 .

  brzi (skaču sa jedne ideje    odlukama  na drugu).  planiranju          observacijama  logični (uzrok i efekat).  kontroli              detaljima  previše pričaju.  strpljivi  PROCES  (PR)  .Aspekti javne i medijske diplomacije 177 STILOVI KOMUNIKACIJE  (OPIS NJIHOVIH GLAVNIH KARAKTERISTIKA)  STILOVI  AKCIJA  (A)  Govore o:  SADRŽAJ  PROCES  Oni su:    rezultatima         odgovornosti  pragmatični (čvrsto stoje  na zemlji).   energični (izazivaju  druge)  Govore o:  Oni su:    činjenicama       isprobavanju  sistematični (korak po  proceduri           analizi  korak).  produktivnosti    izazovima  efikasnosti          dostignućima  nestrpljivi.  oprezni.  napredovanju     promjenama  odlučni.  organizovanju    dokazu  oslanjaju se na činjenice.  testiranju  neemotivni.  objektivnosti       feedbacku  direktni (idu u središte  izvođenju            iskustvu  stvari).

  motivaciji  svjesnosti  Topli.  timskom radu     saradnji  Subjektivni.  komunikaciji       vjerovanjima  Emocionalni.  potrebama  ssjetljivosti  Izražajni.178 Test samoprocjene osobne komunikabilnosti LJUDI (PE)  Govore o:  Oni su:    ljudima  samorazvoju  Spontani.  emocijama          vrijednostima  Perceptivni.  timskom duhu    očekivanjima  osjetljivi  razumijevanju    odnosima  IDEJA (I)    Govore o:  Oni su:    maštoviti  konceptima       šta je novo na  harizmatični  inovacijama       njihovom  teško ih je razumjeti    području  egocentrični  međuzavisnosti  kreativnosti   nerealistični  novim  šansama   kreativni  putevima    puni ideja  mogućnostima   poboljšanju  provokativni  metodama   problemima  velikim  potencijalima  projektima     temama   alternativama  .

  pokušaj  naglasiti  ključne  koncepte  koji  ističu  tvoj  prijedlog  ili  preporuku  na  samom  početku..    Komunikacija sa osobom kojoj je akcija (A) veoma važna:  Fokusiraj se najprije na rezultate (na samom početku iznesi zaključak)  Iznesi svoju najbolju preporuku (ne nudi mnogo alternativa)  Budi što je moguče kraći/kraća  Naglasi praktičnost svojih ideja  Koristi vizuelnu pomoć  Komunikacija sa osobom kojoj je proces (PR) veoma važan:  budi precizan (iznesi činjenice)  organizuj svoju prezentaciju logičkim redoslijedom:  · pozadina  · sadašnja situacija  · rezultat  analiziraj svoje preporuke  uključi opcije (uzmi alternative u obzir) sa svim za i protiv  ne požuruj osobu kojoj je proces veoma važan  koncipiraj svoj prijedlog (1.Aspekti javne i medijske diplomacije 179 STILOVI KOMUNIKACIJE  (PRILAGOĐAVANJE OSTALIM STILOVIMA KOMUNIKACIJE)    A..  -   C. 2.  - .  Započni sa opštom izjavom i idi prema detaljnijim opisima.  B.)  Komunikacija sa osobom kojoj su važni ljudi (PE)  dozvoli malo priče (ne započinji odmah diskusiju)  naglasi  odnose  između  svojih  prijedloga  i  ljudi  na  koje  se  taj  prijedlog  odnosi  pokaži kako je ideja dobro funkcionisala u prošlosti  naznači podršku uglednih ljudi  koristi neformalan stil u pisanju  Komunikacija sa osobom kojoj su ideje (I) veoma važne:  dozvoli dovoljno vremena za diskusiju  nemoj postati nestrpljiv ako ona/on započne pričati o nečem nevažnom  pokušaj  da  vežeš  temu  razgovora  sa  širim  konceptom  ili  idejama  (tj.    D. 3.  govori o pojmovima) prilikom otvaranja  naglasi jedinstvenost ideje ili teme o kojoj govorite  naglasi buduće vrijednosti ili se veži na djelovanje ideje u budućnosti  ako  pišeš  osobi  kojoj  su  ideje  veoma  važne.

180 Test samoprocjene osobne komunikabilnosti .

«Orator nikada neće zažaliti. Ako mu “životni poziv”/posao ovisi od govora(…) Svi elementi o kojima smo do sada govorili treba da se (simultano/sinergijski) sliju u jedinstvenu.Vatovec). odnosno kada napamet govorimo. «Ž».  riječi  su  zaboravljene. To naravno ne može izazivati dobro raspoloženje. profesor. “Š”. novinar.Aspekti javne i medijske diplomacije 181   VJEŽBANJE LIJEPOG (IZ)GOVORA  IZGOVOR  (VJEŽBE) «Svaki  tren  je  imao  svoju  melodiju. Pogotovo ako je lider javnog mnijenja. mjesece.  ostala  je  melodija. U mnogim krajevima se «H» skoro nikako i ne izgovara. nenjegovanim i «zapuštenim» govorom VRIJEĐAMO NAŠE SLUŠATELJE. pa i sve druge finese o kojima smo (ali i o kojima još nismo) do sada govorili. pa i godine vježbao jasnu artikulaciju» (F. Kod nas u BiH najveći problem je u premekom (neartikuliranom. prenošenja poruke. poslovni čovjek. direktor itd. ili pak «R» i «H». ukoliko je sate i sate.»  Svaki govornik mora biti svjestan značenja čistog i preciznog izgovaranja. veznici. ubjeđivanja. svako slovo (kao znak za jedan glas) mora biti potpuno jasno izgovoreno. prihvatanja sadržaja. političar. «c» i «z». zatim glasova kao što su «s». svaki glas mora biti “STRPLJIVO” IZGOVOREN. Suglasnici u izgovoru moraju biti «tvrdi» i «puni». Nikada ne naglašavamo nenaglašene riječi kao što su zamjenice. Slabomaran/»zapušten» izgovor slušatelji mogu razumjeti kao «omalovažavanje» onoga što govorimo.  Boje  su  izblijedile. diskreditaciju samog govornika i što je najgore. artikulacije i dikcije: Samoglasnici moraju biti čisto i jasno izgovoreni!? U Bosni i Hercegovini u najvećem broju regija postoji (veliki!) problem «gutanja» samoglasnika. prijatnu i funkcionalnu «melodiju govora»: IZGOVORENI SADRŽAJ SA BILO . prijedlozi. Kada napišemo tekst i naglas ga čitamo. oblici pomočnih glagola itd. «DŽ». stopljenom ili nećujnom) izgovaranju prednjonepčanih glasova «Č». odnosno je siguran put u negativan ishod komunikacije.

te misaonu/smisaonu i dikcijsku čistost onoga što govorimo. BOJE GLASA. odnosno manje važno. Izbjegavati treba «poštapalice» kao što su «ovaj». govor mora teći glatko. zatim. TEMPA. izražene zvučno. zareza. sa što manje nejasnih i ometajućih elemenata. svaki ozbiljniji govorni jezik treba da poštuje adekvatne interpunktivne znakove. REGISTRA. govornik se (ovisno od situacije) ne mora baš uvijek doslovce slijepo držati znakova interpunkcije. «aaa». «rečemo». JAČINE I ŠUTNJE. Ipak sve u svemu. moramo dobro razmisliti o tome što je stvarno važno i najvažnije. No. tačaka. Najvažnije je da nas vodi LOGIKA MISLI.     . gdje se misao završava. Da bismo postigli što bolju razumljivost. uzvičnika itd. Da bi govor bio što spontaniji. koliku ćemo pauzu napraviti.182 Vježbanje lijepog (iz)govora KOJIM CILJEM NEKA SE SLIJE I ZAZVONI KAO ORGANSKA CJELINA INTONACIJE. «eee» itd. «onaj». kako ćemo dalje nastaviti. «hmmm». upitnika. izražena u logičkom akcentu.

Potom je počeo i sam pričati o pohodu pionira u prve redove pružanja pomoći postradaloj djeci. Hribovec je hinauski i hladnokrvno hujskao hlapce. Previjani Pepin pajdaš prepliče pisane pasove.Aspekti javne i medijske diplomacije 183 KORISNE VJEŽBE  Da bismo dosegli bolje «ozvučenje» naše govorne melodije. U vrtu vaš vješti vrtlar velikim vilama vašem vrlom vjereniku vuče verige. V Čenčalah in Čvekalah Čenčalci in Čvekalci čvekajo čvekarije. Ganula ga je veoma ganljivo grubost grdnoga i gologlavoga Gregora u gorućoj gomili na uglu gradskoga trga. cvrčak. U bakteriološkom laboratoriju bakteriolog budno bilježi bit bacila. Dosta je da drug drugu zadrži drugarskim druženjem. na čvoru crne smrče. tek što si je ti tetovirao. . koji je pričao o poplavljenim područjima Puerta. Tako do najveće hitrosti/brzine. onda svako koga krepost krasi konačno kuje krepost. Zaljubljenik u zagrljaju obožavane ljubljenice zaljubljeno ljubi njeno ljupko lice. Taj tatovski tat je tebi tvoju tetoviranu trijadu tri puta tražio. pomoći će nam slijedeće vježbe: VJEŽBA I: Slijedeće rečenice treba najprije pročitati polako i razumljivo. da bi s hrupom hitro odeltio do hrastove hoste. Predraga je u popodnevnim satima potpuno ponjela priča popularnoga putopisca. Fenomenalna Fanika je Franji dala fenomenalnu fotografiju za funtu feferona. ali zadržati «čistoću» i razumljivost izgovora. Cvrči. Kada kome kažeš kakvu lakomislenu krepost. cvrči. Poslijepodne će ih podariti prijaznoj Poloni. tako da se kristalno jasno čuje svaki glas. Potom tempo treba stupnjevati/ubrzavati. koja ne guši razumljivost. Drug druga drži drugom sve dok se drugi drug druži sa prvim drugom. Crna vrana na grani bora ili crne smrče raspjevano cvrči i crnim grakanjem nariče nesreću.

kao da je lakše letjeti tom letilicom nego lucidno izlučiti lanskoljetnu lijinu. VJEŽBA 2: Tumba-vu. Cipka-Lipka-Limpon-Poni I tako oženi: Jakce Cipku. Sipi sitna rosa svake srijede. Zašto je zluradi Zrinko zafrkavao znanoga znanstvenika zaradi zavrtanja zadnjega zvrka/zavojka u zemlju. Na nanos nikada nemoj nositi nepotrebne nosilnice.Drakce Droni i Cipka-Lipka-Limpon-Poni. Šaljivi Šefik Šljivo škaklji Šemsudina Šutalovića. Jakce-Dragce-Droni I tri Kineskinje: Cipka. dok ribe ribama grizu repove.184 Vježbanje lijepog (iz)govora Januara. Knjige i knjižice knjižar knjiži u knjižnici. tumba-vu Škafka fiškafnjak.tumba-vumba. nego nosi ono potrebno. dijete Fuči-Fu-Fuči-Foni . Jakce-Drakce. dijete Fuči-Fu Jakce. dok svako svoju sreću sretne samo u subotnjem sutonu. VJEŽBA 3: Bila tri Kineza: Jakce. Cipka-Lipka. škaf-ka fiš-kaf-njak Škafka-škafka-fiškafnjak-postao sam dobar đak. koji kao štuka šuti.Dragce i Cipka-Lipka. tumbapa. koji žalosno zažariše poraženi. kao kad knjigovezac kroji knjižne korice. dijete FU Jakce. juna i jula Ljubljančani omamljeni opojnim pijačama piju rakiju. Ženina ženska družina druži se sa žalosnim željezničarevcima. tumbapa-vu. Lakomisleno je lagao. Mjesece i mjesece je mudrac razmišljao kako da mudro smisli modalitet mumifikacije majčinog mladoženje. Ribari ribare ranim jutrom. Jakce-Drakce Cipku-Lipku. Jakce-Drakce-Droni Cipku-Lipku-Limpon-Poni I svi dobiju dijete: Jakce i Cipka.

 a‐tdlnR‐a. a‐tdlnR‐u  a‐tdlnČ‐i. koji je od Vijeća ministara tražila EU. a‐t‐e. a‐tdlnsZ‐e. Nažalost. a‐t‐a. a‐tdlnB‐o. . a‐tdlnČ‐a. Četvrta čavka čvrsto čvokne Ćamila u čivaru. a‐tdlnB‐a. a‐t‐o. a‐tdlnR‐e. a‐tdlnM‐o. Pejičić i Klopčič čekaju nove ćilime. a đavo đubre džonom razasipa. a‐tdL‐u  a‐tdlN‐i. a‐tdlnM‐u  a‐tdlnR‐i. a‐tdlN‐o. a‐tdlnV‐e. isto kao i danas. VJEŽBA 5: a‐t‐i. a‐tD‐e. a‐tdL‐o. a‐tdlnČ‐e. a‐tdlnsZ‐u  VJEŽBA 6: a. a‐tdlnM‐e. a‐tdlnV‐a. Đak nosi džak. Svrsishodnost svrsishodnosti je najsvrsishodnija stvar na svijetu. a‐tdlnB‐e. prekosutra. Đuro đurđevak džaba nosi Đurđici. Žarak žeravice žari žarom žarkog sunca.) Vijest Program daljeg rada. a‐tdlN‐u  a‐tdlnB‐i. a‐tdlnV‐o. a‐tdlnČ‐o. Riječ je o 18 uslova koje je trebalo ispuniti prije nego što se pristupi izradi studije za realizaciju predviđenog Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji BiH. zakosutra. a‐tdlnsZ‐a.Aspekti javne i medijske diplomacije 185 VJEŽBA 4: Ćamil čuv’o četiri čavke. a‐tdlnB‐u  a‐tdlnV‐i. a‐tdlnR‐o. Svjetska banka i EU neće moći da organizuju planiranu donatorsku konferenciju. Đurđica Džemu džemom mami. Sijerčić. a‐tD‐u  a‐tdL‐i. sutra. Samo As je spas za sve nas. a‐tdlnM‐a. ali to još nije učinjeno. atD‐a. dok se taj uslov ne ispuni. a‐tdL‐e. a‐tdlnČ‐u  a‐tdlnsZ‐i. Jovičić. a‐tdL‐a. atdlnV‐u  a‐tdlnM‐i. a‐tD‐o. Vujučić. trebalo je da bude pripremljen do sredine ove godine. a‐tdlnsZ‐o. a‐tdlN‐a. a‐t‐u  a‐td‐i. a‐tdlN‐e.

miŠ uZ puŠku-miŠ niZ puŠku . ljudSki RSu . Ali Vama.klupČiĆem Ću te. umrimo u samoći c..na livadi konj uĆuStuČen i RaSĆutuČen . dobri i ponekad pošteni moj KRALJU!. JA mislim. kalemČiĆem Ćeš me Ćuknuti .Četiri ČavČiĆa na ČunČiĆu ČuČeĆi cijuČu . dovoljan pečat.. KantaR mjeRi KatRan . Zašto tako govorim? Pa MOJ um Vam je. Vaša Presvijetla Visosti u svako doba dana. uvijek vodeći računa samo o Vašem dobru i Vašoj časti.. napisaću i za VAS VAŠA PRESVIJETLA VISOSTI uraditi sve po najvišim EUROPSKIM standardima. pa i više od toga.Riba Ribi gRize Rep. Vaša Visosti je.) Dramski iskaz (savjetnik kralja: pompozno. Rano Ramo Repa Rep . A pisanje i čitanje je bespotrebno. uvijek na volju i u službi. ulizujuće.) Poezija Noćas se moje čelo žari Noćas se moje vjeđe pote I moje misli san ozari Umrijeću noćas od ljepote Duša je strasna u dubini Ona je zublja u dnu noći Plaćimo. plaćimo u tišini Umrimo. po Cijelom CelebruSu krvCa brCa .. Pročitaću. u ovom slučaju.iz SrCa vrCa Crvena krvCa.leŽi kuja Žuta pokRaj Žuta puta .) Brzalice . noći. Rukom vRZni. Crna Ćipka-bijela Ćipka . strašno taktičan i strategijski opravdan.Crna Ćipka-bijela Ćipka.Žute Čizma u ČiZmeDŽibaŠe .na KantaRu KatRan. d.186 Vježbanje lijepog (iz)govora b.RSom SRZni. Vaša presvijetla visosti.miŠ uZ puŠku-miŠ niZ puŠku. narcisoidno) “Ako mi dozvolite samo riječ Visosti. da je plan kolege generala sijajan.

2005) Defago. 8.god. New York: Longman. (2001) Virtual Diplomacy: Rethinking Foreign Policy Practice in the Information Age.1. p.html (13.si/nsi/dokumenti/KP. Lobbying and State Capture.americandiplomacy. Sheryl J.nsi. Washington: Center for Strategic & International Studies. Brown. Fulton (ed. 2nd of March. Virtual Diplomacy Series.9. John (2002) The Purposes and Cross-purposes of American Public Diplomacy. (1988): Modern Diplomacy.) Net Diplomacy I: Beyond Foreign Ministries. Margarita S.P. Burt. 2006. Boris Begović. Available at: http://www. (1998) Reinventing Diplomacy in the Information Age. Neue Züricher Zeitung am Sonntag. London. Available at: www. . Zagovaranje uspostavljanja adekvatnog modela učešća studenata/ica u procesu donošenja odluka i osiguranja kvaliteta u viskom obrazovanju. 2005. Olin eds. Jefferson. Vlado (1997) Znanost o mednarodnih odnosih (Science of International Relations). Ljubljana: Faculty of Social Sciences. god. 2005. god Barston. Information &Security 7. North Carolina: McFarland & Company. Royce J. Direkcija za evropske integracije.usip. Benko.org/virtualdiplomacy/publications/reports/14. Catto.. Doch weniger wäre manchmal mehr.2003) Coalition Agreement (2004) on Cooperation within the Government of Republic of Slovenia.org (13. in Studemeister. 2002.Aspekti javne i medijske diplomacije 187   LITERATURA  Ammon. (2001) Communication and Diplomacy. 23 November 2004. Corruption.18.pdf (6.2002) Brown. Washington: United States Institute of Peace. Henry (2002) The End of Diplomacy? In B. Available at: www. Richard in Robison. Alfred (2003) Das Zauberwort dre Stunde heisst "public diplomacy". R. 28-44. Strategija približavanja EU. American Diplomacy. August 15. ACIPS.

position.): The Media and Foreign Policy. (Public diplomacy as a contemporary diplomatic practice). Christopher (2001) Introduction. Gilboa. 9-13. Journal of Communication 52 (4). Effects. Available at: www. 2001/2. Vienna: Third PanEuropean International Relations Conference and Joint Meeting with the Inić. (1991) Diplomacy in a Television Age. The Dangers of Teledemocracy. Bojan (2003) Sedem fragmentov k razpravi o prihodnjih zunanjepolitičnih prioritetah. 1-28. Grđanska platforma. (1993) Public Relations and International Affairs.): The Image. Journal of International Affairs 47 (1). James E. Darja (2002) Javna diplomacija kot sodobna diplomatska praksa. Diploma thesis. Eytan (1998) Media and diplomacy: A Framework for Analysis. active role and visibility of Republic of Slovenia within the international community). Grunig. Gilboa. 2006.god. Ethics and Responsibility. The Power Game: How Washington Works. Eytan (2002) Global Communication and Foreign Policy. B. .prihodnost-slovenije. Foreign Affairs 80 (5). 249-269.god. Gruban. Ham. Eytan (2001) Diplomacy in the Media Age: Three Models of Uses and Effects. Diplomacy & Statecraft 12 (2). New York: St. Ljubljana: Faculty of Social Sciences. 16th -19th of September. 47-65. aktivni vlogi in prepoznavnosti Republike Slovenije v mednarodni skupnosti (Seven fragments on the discussion about the future foreign policy priorities. 1996. the State and International Relations. Građanski pokret Grozd.9. In S. In Alan Chong in Jana Valenčič (eds.2003) Ham.188 Literatura Gergen. 137-162. EFPU Working Papers No.si (15. David R. London: London School of Economics. 2-6. van Peter (2001) The Rise of the Brand State: The Postmodern Politics of Image and Reputation. položaju. 731-748. Guček. Hill. van Peter (2002) Branding Territory: Inside the Wonderful Worlds of PR and IR Theory. Sertafy (ed. Martin Press. (2003): Menadžment: Beograd: Clio International Studies Associations. Hedrick Smith. Millennium: Journal of International Studies 31 (2). On-line contribution to the Discussions about the Future of Slovenia: Globally Active and Recognizable Slovenia. Gilboa.

In Jacquie L'Etang in Magda Pieczka (eds. Delo. . Ljubljana: Radio Študent et al. Peter Viggo (2000) Focus on the CNN Effect Misses the Point. Brian (2002) Diplomacy: New Agendas and Changing Strategies. (1994) Media Pervasiveness.2003) Hoge. page 10. Foreign Affairs 73 (4). Miro in Berginc. Leonard.Aspekti javne i medijske diplomacije 189 Hocking. In B. Global Reach and Picture Power. London: International Thompson Publishing Company. Mark (2002) Public Diplomacy. 1997. James F. Public Opinion and Interest Group Strategies. Kunczik.): Critical Perspectives in Public Relations. Mahwah etc. Outside Lobbyng. pri odhodu pa zadovoljstvo veliko (The expectations are high before the arrival. Bogo (2002) Lobiranje v neprofitnem sektorju (Lobbying in the Non-Profit Sector). In D. 1040-1057. 8. London: Foreign Policy Center. Zlatko (1998) Nevidna povezava ugleda države in podjetij (Invisible links between image of a state and of companies). 20-34. 2006. Princetin University Press. 1028-1041.html (13. Verčič (eds. Lobiranje. LSPR. Miro (2004) Pred prihodom so pričakovanja majhna.usip. L'Etang.) Jadranje po nemirnih vodah menedžmenta nevladnih organizacij.) Net Diplomacy I: Beyond Foreign Ministries. god.org/virtualdiplomacy/publications/reports/14b. Teorija in praksa 40 (6). 213230. Kunczik. Sriramesh in D.Wight's Framework. New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates. Jakobsen. 136-144. Jovan Ratković. Jančič. Journal of Peace Research 37 (2). god Kline. 21st of Jan 2004. Publishers. Dostopno preko: www.: Lawrence Erlbaum Ass. Beograd. Mahwah. Michael (2003) Transnational Public Relations by Foreign Governments. Jacquie (1996) Theories of Diplomacy . Ken Kollman. Dario (2004) Tržna znamka države: Študija primera Slovenije (Brand Name of a State: Case Study of Slovenia). Washington: United States Institute of Peace. In K. 131-143. Jelovac (ed. Fulton (ed. and the satisfaction is great upon leaving). Michael (1997) Images of Nations and International Public Relations. The Real Media Impact on Conflict Management is Invisible and Indirect. Kline.) The Global Public Relations Handbook. Teorija in praksa 35 (6). Virtual Diplomacy Series. Kovač. 399-424.

al.2003) Manheim. Washington: Institute for the Study of Diplomacy. Ambassador" Diplomacy in Star Trek. Joseph S. Nicholson. Neumann.org/publication. William C.html (12. The Power Resource of the Future.) Net Diplomacy III: 2015 and Beyond. Washington: United States Institute of Peace.Fulton (ed. Millennium: Journal of International Studies 30 (3). 603-625.cfr. Ljubljana: Državna založba Slovenije. Steven (2002) Diplomacy and Remote-Sensing Technology: Changing the Nature of Debate. (1991/1960): The Theory and Practice of International Relations. Zbornik prispevkov Slovenski politološki dnevi 2003. Michael Burrell . William A. Georgetown University.Lobbying and the Media: Working with Politicians and Journalists. Zajc et. . Available through: www. (2002) Public Diplomacy. A Strategy for Reform. 20-37. Peterson. Washington: Independent Task Force on Public Diplomacy. In B. Jarol B. (1996) America's Information Edge.usip. (ed. Kristina (2002) Communicative diplomacy for the 3rd millennium: soft power of small countries like Slovenia?.org/virtualdiplomacy/publications/reports/16. (2001) "Grab a Phaser. et al. Morgentau.god. Nye Jr. Virtual Diplomacy Series. Peter G. 2003) Plavšak. In D.190 Literatura Livingston. 2003. Foreign Affairs 75 (2). Council on Foreign Relations. New York in Oxford: Oxford University Press. Olson. 9. Plavšak. Harold (1988/1939) Diplomacy.) Globalizacija in vloga manjših držav (Slovenija v procesih globalizacije). Available at: www.. Journal of political marketing 1 (2/3). New Jersey: Prentice Hall. Iver B. Hans (1995/1948) Politika med narodi: borba za moč in mir (Politics among Nations: Struggle for Power and Peace). (1994) Strategic Public Diplomacy and American Foreign Policy: The Evolution of Influence. 8. and Owens. 109-122.php?id=4683 (12. Kristina (2004) Sodobna diplomacija v trendih globalnega komuniciranja: Komunikativna moč malih držav (Contemporary Diplomacy within Global Communication Trends: Communicative Power of Small States).

John (1999) What if there is a Revolution in Diplomatic Affairs? Virtual Diplomacy Series.si/mzz/govori/04020201.2003) Rudolf Filipović. Brdo pri Kranju.prihodnost-slovenije. European Journal of Communication 16 (4). Follow-up Discussion about the Future of Slovenia.org/virtualdiplomacy/publications/reports/jrosenauISA99.si (20. englesko-hrvatski riječnik. 523-544. Dimitrij (2005) Načela in nekateri aktualni problemi slovenske zunanje politike (Principles and some current problems of Slovene diplomacy). 8. Available at: www.2003) Robinson. and Coombs. Signitzer. Representation and the Study of International Relations. Speech at the 10th Annual Consultations of Slovene diplomacy.html (6. Available at: www.html (12. (1999) States. 2005. January 4. Dimitrij (2004) Poslanstvo diplomacije: Slavna prihodnost Slovenije (Mission of Diplomacy: Famous Future of Slovenia).gov.2. Available at: www.1. Conceptual Convergences. Piers (2001) Theorizing the Influence of Media on World Politics. Public Relations Review 18 (2).gov. Available at: www.Aspekti javne i medijske diplomacije 191 President of the Republic (2003) Discussions about the Future of Slovenia: Globally Active and Recognizable Slovenia.2003) Rosenau. Donald in Arquilla. (Public Diplomacy). Washington: United States Institute of Peace.html(13. Sovereignty. Benno H. Conclusions and recommendations to the Slovene future foreign policy. Available at: www. and Diplomacy in the Information Age. Slovenian Association for International Relations (2004) Javna diplomacija.usip. Models of Media Influence on Foreign Policy. 8. International Studies Review 1 (1).11.1. Available at: www. Timothy (1992) Public Relations and Public Diplomacy. 33-57.prihodnost-slovenije. Virtual Diplomacy Series.2004) Sharp.org/virtualdiplomacy/publications/reports/ronarqISA99. James N. Speech at the 11th Annual Consultations of Slovene diplomacy. 1991. Washington: United States Institute of Peace. 14th of January 2004.si/mzz/govori/05010401.2004) . 137-147.god. February 2.2005) Rupel. Paul (1999) For Diplomacy. 2004.si (30. Rupel. Ronfeldt. Brdo pri Kranju.usip.html (18.

T. Available at: www.1. Božidar (2005): Menadžmet. umijeće poslovnog pregovaranja. Strategija političnih pogajanj (Diplomacy. (1990) Communicating with the world: US public diplomacy overseas. 518. Besim (2000) Politični marketing. . 2004. Besim (2002) Kulturni marketing. Virtual Diplomacy Series. Washington: United States Institute of Peace.prihodnost-slovenije. Available at: www.org/virtualdiplomacy/publications/reports/gsmithISA99. February 2. Gordon S. Available at: www.2004) Štiblar.si (3.2. 341-354. France (2000) Politično komuniciranje in prepričevanje (Political Communication and Persuasion). Vienna Convention on Diplomatic Relations (Vienna.sta. Ljubljana: Javnost/Public.N.si (20. Daya (2000) Media Wars and Public Diplomacy. Besim Lobiranje kao sastavni dio poslovnog komuniciranja u EU. Strategy of Political Negotations).html (13. NLB and Slovene Foreign Policy). Sarajevo. (1992) Komplwetan pregovarač.2004) Thussu Kissan. Dejan (2000) The European public relations body of knowledge. Journal of Communication Management 4 (4). On-line contribution to the Discussions about the Future of Slovenia: Globally Active and Recognizable Slovenia. 2005/2006. Hans H. Banja Luka: PIM STA (2004) Uspešna širitev EU prioriteta ne le slovenske. Javnost/The Public 7 (3). Radovan (1994) Diplomacija. Vukadinović. (1999) Reinventing Diplomacy: A Virtual Necessity. Ljubljana: ČKZ Spahić. Vreg. New York: St. Ljubljana: Arah Consulting. Tudor. G. Stavrić. Tuch. tudi evropske diplomacije (Successful Enlargement of the European Union is a priority not only of the Slovene diplomacy but also of the European diplomacy). NLB in slovenske zunanja politika (Economy. Zagreb: MEP Verčič. 500 U. Martin's Press.192 Literatura Smith. 8. 18th of April 1961). Ljubljana: ČKZ Spahic.2003) Spahić. Franjo (2004) Gospodarstvo.god. Report on the 10th Annual consultations of Slovene diplomacy.S.usip. 95.

priredio Hjugo de Berg. Gibbons S. New York: Addison Wesley Longman. Page 10. FPN. Globalni mediji – novi misionari korporativnog kapitalizma. Sarajjevo Paletz i Entmann.. 4th of May. Čejmbers. Beograd. McChesney. Corporate Expansion. The Lexus and the Olive tree. Neue Züricher Zeitung am Sonntag. Herman. u Pavlik & Voćkić-Avdagić (ur): Novi mediji teorija i praksa – implikacije u svijetu koju se mijenja. McChesney. E (2004). Kin. Uvod u studije medija. Exploring Mass Media for a Changing World. 2001). Vreg (1995) Investigative Journalism. (2008). Beograd. Clio. Kobli. Meandar. siromašna demokratija Komunikacione politike u mutnim vremenima. B. (2001) Doba slika u teoriji mediologije. Brigs. R. Zegreb.Aspekti javne i medijske diplomacije 193 Zeller. Zbornik.(1999). Debray R. Šahinpašić.. Fursich E. Hiebert R. Beacon. CLIO. Beograd. Editorial. NONACOM. Clio. Bogati mediji. (1998) Public Relations Strategies and Tactics. Filip Višnjić Beograd. (1998) Bagdikian. (2005). Friedman. Grižinić. Dennis L. Džon (1995) Mediji i demokratija. Beograd. stoljeća .U redu za virtualni kruh.P. Ka razumijevanju novih medija u novinarstvu i demokratiji: lekcije naučene na početku bajke 21. (2004). D. Kellner. Textual Expanision: Commodification Model of Communication. Naklada Jesenski i Turk. London. Collins. Beograd. Clio. Robert W. Ault. prema F. Roushanzamir E. Čačinović N. Archive Media. Boston. Globalizacija medijskih programa u Istraživačko novinarstvo – Kontekst i praksa. Zagreb. René in Bernet. Luzi (2003) Rüchkzieher von Calmy-Rey in der EU-Frage. (2000). Lawrence Erlbaum Inc. Clio. Pavlik. Zagreb. Journal of Communication Inquiry . P. Debora (2007). Warren K. A. Thomas L. (1998). (October. Philip H and Agee. Sarajevo . Wilcox. (2000). (1997) Uvod u mediologiju. Medijska kultura. The New Media Monopoly. John (2005).

Marshall Center. 18. ROWMAN & LITTLEFIELD Trkanjec. 2000 Siochru & Girard (2002) Global Media Governance.. New$ Age. In Peter Kivisto Illuminating Social Life. Sarajevo . (ur) (2005). Kolovoza. Zagreb. France (1997). Službeni glasnik. 15. George (1997): Weberian theory of rationalization and the McDonaldization of contemporary society . J.194 Literatura Ritzer.Sept. Garmish-Partenkirchen.. Željko (2008) Novi svjetski poredak: Kako ga shvatiti. (2008).(2002). Voćkić-Avdagić. str. Media Centar Sarajevo. kako ga pratiti. Bauer T. Suvremene komunikacije ne/sigurna igra svijeta.2008.. Shea. Medijska pismenost i civilno društvo. J.3o Tomić Z. FPN. Hrvatsko komunikološko društvo&Nonacom.: Crisis Management: Planning for National and International Contigencies. Executive Course 00-4. Vreg. Beograd . Zgrabljić Rotar N. Jutarnji list.Čigoja. Pine Forge Press. . Humana komunikologija. Magazin.