You are on page 1of 103

Dr.sc.

Alen Jakupovi

Autorizirana i recenzirana predavanja i vjebe iz kolegija


RAUNALNE MREE
Router

Hub

Hub

Router

Hub

10.10.10.2/24

100.100.100.2/16

111.111.11.31/8

100.100.101.2/16

111.112.12.22/8

10.10.10.3/24

Laptop

APLIKACIJSKI SLOJ
PRIJENOSNI SLOJ
MRE
MRENI SLOJ
PODATKOVNI SLOJ
FIZI
FIZIKI SLOJ

MRE
MRE
MRENI SLOJ
SLOJ

Hub

PODATKOVNI SLOJ
SLOJ
FIZI
FIZI
FIZI
KI
KI SLOJ

MRE
MRE
MRENI SLOJ
SLOJ

Computer

PODATKOVNI SLOJ

Router

FIZI
FIZI
FIZI
KI SLOJ

Router

Computer

Router

Computer

MRE
MRENI
NI SLOJ

Computer

PODATKOVNI SLOJ

APLIKACIJSKI SLOJ

FIZI
FIZI
FIZIKI
KI SLOJ

PRIJENOSNI SLOJ
MRE
MRENI SLOJ
Router

PODATKOVNI SLOJ
FIZI
FIZIKI SLOJ
Laptop

Computer

Laptop

ISBN: 978-953-6911-60-8

Computer

Computer

Computer

Dr.sc. Alen Jakupovi


Autorizirana i recenzirana predavanja i vjebe iz kolegija
RAUNALNE MREE

Veleuilite u Rijeci

Dr.sc. Alen Jakupovi


RAUNALNE MREE
Nakladnik: Veleuilite u Rijeci
Trpimirova 2/V, Rijeka
Za nakladnika: prof.dr.sc. Duan Rudi

Lektor: Marta Lonarevi, prof.

Recenzenti: prof.dr.sc. Mile Pavli


mr.sc. Ivan Pogari
Mjesto i godina izdanja: Rijeka, 2011.

Naklada: predavanja i vjebe su objavljene na web stranicama Veleuilita u Rijeci

Nijedan dio ovih predavanja i vjebi ne smije se umnoavati, fotokopirati ni na bilo koji
drugi nain reproducirati ili koristiti ukljuujui web-distribuciju i sustave za pretraivanje, te
skladitenje podataka bez pismenog doputenja nakladnika.

ISBN: 978-953-6911-60-8

Veleuilite u Rijeci uvrstilo je ovaj udbenik u veleuiline udbenike (Klasa: 003-11/1101/03, Ur.broj: 2170-57-01-11-5)

Dr.sc. Alen Jakupovi

Autorizirana i recenzirana predavanja i vjebe iz kolegija


RAUNALNE MREE

Veleuilite u Rijeci
Rijeka, 2011.

RAUNALNE MREE

Predgovor
Djelo "Autorizirana i recenzirana predavanja i vjebe iz kolegija Raunalne mree"
predstavlja integralni nastavni materijal istoimenoga kolegija na Strunom studiju
informatike, Poslovnoga odjela, Veleuilita u Rijeci.
Djelo je koncipirano u dvije glavne cjeline: predavanja i vjebe.
U cjelini predavanja teorijski su obraena osnovna podruja iz domene raunalnih
mrea. Tematika se poinje obraivati definicijama osnovnih pojmova podruja. Potom
obrada tematike prati slijed slojeva OSI mrenog modela. Tako se prvo obrauju mediji za
prijenos podataka i slanje bitova kroz njih, to spada u najnii sloj OSI modela. Zatim se
obrauju paketi, okviri i otkrivanje greaka u njima. Potom se prikazuju osnovne topologije
raunalnih mrea iza ega slijedi fiziko adresiranje i utvrivanje sadraja okvira. Nakon
toga se itatelj upoznaje sa pojmom oienja i fizike strukture LAN-a. Zatim se prelazi na
WAN tehnologije i pojam usmjeravnja. U sklopu mjerenja performansi mree obraeno je
kanjenje, propusnost, umnoak kanjenja i propusnosti, te varijacija kanjenja i
propusnosti. Cjelina predavanje zavrava temeljnim postavkama i arhitekturom Interneta,
te protokolima kao to su ARP, ICMP, IP i TCP.
U cjelini vjebe obraene su teme IP adresiranja i mrenih maski sa detaljnim
praktinim primjerom njihova koritenja. Potom se obrauju windows mreni alati kao to
su ping, ipconfig, tracert, nslookup i netstat. Vjebe zavravaju sa temom osnovnih
mrenih ureaja i to: mrene kartice, oienja i mrenog koncentratora, paketne sklopke,
beine komunikacije i pristupne toke, mrenog ponavljaa, mrenog mosta i mrenog
usmjerivaa. Vjebe su proete praktinim zadacima koji se isprva rjeavaju u raunalnom
programu za simuliranje raunalnih mrea Packet Tracer 3.2 (koji se moe skinuti sa
stranica kolegija), a nakon toga se sve vjebe izvode i fiziki uz primjenu stvarnih raunala
i mrenih ureaja.
Djelo ima tendenciju biti osnovna literatura u svladavanju teorijskog i praktinog
gradiva kolegija Raunalne mree na Strunom studiju informatike Veleuilita u Rijeci.
Autor moli itatelje da sve eventualne pogreke u tekstu prijave na e-mail adresu
alen.jakupovic@veleri.hr. Autor e takoer biti zahvalan svim itateljima koji mu na njegov
e-mail upute bilo kakve (pozitivne ili negativne) komentare, primjedbe i sugestije jer
prostora za poboljanja uvijek ima.
I na kraju, autor upuuje svoje zahvale recenzentima ovoga djela, prof.dr.sc. Mile
Pavliu i mr.sc. Ivanu Pogariu, na upuenim komentarima, primjedbama i sugestijama.

Rijeka, veljaa 2011.


Autor

RAUNALNE MREE

II

Sadraj
Predgovor ..........................................................................................................................I
Sadraj...............................................................................................................................II
PREDAVANJA
Raunalne mree...............................................................................................................1
Pojam i definicija...........................................................................................................1
Razvoj raunalnih komunikacija ...................................................................................3
OSI mreni model ..............................................................................................................4
Uvod .............................................................................................................................4
Slojevi...........................................................................................................................5
Mediji za prijenos podataka ...............................................................................................7
iani mediji .................................................................................................................8
Beini mediji ...............................................................................................................10
Slanje bitova kroz medij .....................................................................................................12
Modulator i demodulator...............................................................................................12
Multipleksor i demultipleksor ........................................................................................13
Paketi, okviri i otkrivanje greaka.......................................................................................14
Paket ............................................................................................................................14
Okvir .............................................................................................................................16
Otkrivanje greaka........................................................................................................18
LAN tehnologije i struktura mree......................................................................................21
Potreba za LAN-om ......................................................................................................21
Sabirnica ......................................................................................................................22
Prsten ...........................................................................................................................22
Zvijezda ........................................................................................................................23
Ostale strukture ............................................................................................................23
LAN sa sabirnicom .......................................................................................................24
Beini LAN i sabirnica.................................................................................................25
LAN sa prstenom..........................................................................................................25
LAN sa zvijezdom.........................................................................................................26
Fiziko adresiranje i utvrivanje sadraja okvira u LAN-u..................................................27
Fiziko adresiranje........................................................................................................27
LAN suelje ..................................................................................................................27
Dodjeljivanje adresa .....................................................................................................28
Difuzija i difuzija u grupi................................................................................................29
Utvrivanje sadraja okvira ..........................................................................................29
Oienje i fizika struktura LAN-a ......................................................................................36
Mrena kartica i transceiveri.........................................................................................36
Oienje .......................................................................................................................37
Fizika struktura LAN-a ................................................................................................41
WAN tehnologije i usmjeravanje ........................................................................................41
WAN tehnologije...........................................................................................................41
Usmjeravanje ...............................................................................................................43
Mjerenje performansi mree ..............................................................................................46
Kanjenje......................................................................................................................46
Propusnost ...................................................................................................................48

RAUNALNE MREE

III

Umnoak kanjenja i propusnosti.................................................................................49


Varijacija kanjenja.......................................................................................................50
Temeljne postavke i arhitektura Interneta ..........................................................................71
Usmjernici.....................................................................................................................52
TCP/IP protokol ............................................................................................................52
vorovi domaini i vorovi usmjernici...........................................................................54
Adrese za Internet protokol IP ...........................................................................................55
Pretvaranje IP adrese u hardversku ..................................................................................61
IP datagrami i njihovo prosljeivanje .................................................................................66
Mehanizam dojave greaka -ICMP....................................................................................71
Transportni protokol TCP...................................................................................................75
VJEBE
IP adrese ...........................................................................................................................82
Mrene maske ...................................................................................................................83
Windows mreni alati (ping, ipconfig, tracert, nslookup, netstat) .......................................85
Osnovna mrena oprema ..................................................................................................85
Mrena kartica ..............................................................................................................85
Oienje i mreni koncentrator .....................................................................................86
Paketna sklopka ...........................................................................................................87
Beina komunikacija i pristupna toka ........................................................................87
Mreni ponavlja - repetitor ..........................................................................................90
Mreni most..................................................................................................................91
Mreni usmjeriva.........................................................................................................92
Literatura............................................................................................................................95

RAUNALNE MREE

___________________________________

Veleu
Veleuili
ilite u Rijeci
Stru
Struni studij informatike

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

RA
RAUNALNE MRE
MREE
- predavanja -

___________________________________
___________________________________

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
RA
RAUNALNE MRE
MREE - POJAM I DEFINICIJA

___________________________________

Ra
Raunalna mre
mrea

___________________________________

skup samostalnih ra
raunala koja mogu meusobno komunicirati razmjenjuju
razmjenjujui poruke preko
nekog medija za prijenos podataka.
podataka.

___________________________________
___________________________________

Protokol
skup pravila koja definiraju format i zna
znaenje poruka putem kojih se odvija komunikacija dva
ra
raunala ili dva programa. Ista rije
rije protokol
protokol mo
moe ozna
oznaavati i programsku podr
podrku (software)

___________________________________
___________________________________

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Vrste ra
raunalnih mre
mrea
Lokalna mre
mrea LAN (Local Area Network)
sastoji se od ra
raunala smje
smjetenih na relativno malom prostoru, npr. u jednoj zgradi. Glavna
osobina je velika propusnost prijenosa podataka, ali posjeduje prostorno
prostorno ograni
ogranienje
(maksimalna udaljenost do 5 km) i ograni
ogranienje broja ra
raunala.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

Kabinet

___________________________________
E thernet

Mreni
koncentrator
(Hub)
7x

8x

9x

1x

2x

3x

10x 11x

12x

7x

8x

9x

4x

6x

1x

2x

3x

10x

11x 12x

4x

5x

___________________________________

C
7 8 9101112
A

1 23456

5x

6x

___________________________________

Dvorana
3

RAUNALNE MREE

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Vrste ra
raunalnih mre
mrea
Rasprostranjena (globalna) mre
mrea WAN (Wide Area Network):
povezuje ra
raunala rasporeena na ve
veim udaljenostima, npr. u nekoliko gradova. Glavne
osobine su neograni
neogranien broja ra
raunala i prostora, ali je propusnost prijenosa podataka bitno
manja nego kod LANLAN-a. Osim ra
raunala, uklju
ukljueni su i posebni komunikacijski ureaji sklopke
(switch) koji slu
slue priklju
prikljuivanju ra
raunala, povezivanju udaljenih dijelova mre
mree i prijenosu
podataka. U ve
veini slu
sluajeva, WAN mre
mrea se sastoji od vi
vie meusobno povezanih LAN
mre

a.
mre

Sklopka (switch)
u Pazinu

CONSOL E

HS1 HS2 OK1 OK2 PS

HS1 HS2 O K1 OK2 PS

1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112
COLACTST A-

___________________________________
___________________________________

Sklopka (switch)
u Rijeci
1 2 3 4 5 6 7 8 91 0111 2
C OL AC TSTA-

___________________________________
___________________________________

Veleuilite u
Rijeci

HS1 HS 2 OK1 OK2 PS

___________________________________

1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112
COLACTSTA-

___________________________________

CONSOLE

CONSOLE

Sklopka (switch)
u Poreu

Veleuilite u
Poreu

Veleuilite u
Pazinu
4

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Vrste ra
raunalnih mre
mrea
Internet:
skup raznovrsnih mre
mrea (LAN
(LAN ili WAN) meusobno
meusobno povezanih tako da djeluju kao jedinstvena
mre
mrea. Povezivanje se ostvaruje kori
koritenjem posebnih komunikacijskih ureaja usmjernika
(routera). Svaki router istovremeno je vor u dvije mre
mree, a njegova zada
zadaa je prebacivati
podatke iz jedne mre
mree u drugu, konvertirati ih iz jednog formata u drugi te ih usmjeravati
usmjeravati
prema odredi
odreditu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Veleuilite
Usmjernik
(router)

___________________________________

Usmjernik
(router)
Usmjernik
(router)

___________________________________

Sveuilite

Ministarstvo

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Prednosti umre
umreavanja
Dijeljenje resursa:
mogu
mogue je s jednog ra
raunala koristiti sklopovske ili programske resurse koji pripadaju drugom
ra
raunalu (npr. tampa
tampa, disk, datoteku, program).
Otvorenost:
mogu
mogue je meusobno povezati sklopovlje i programsku podr
podrku razli
razliitih proizvoa
proizvoaa, pod
pretpostavkom da svi po
potuju odreene standarde.
standarde.
Paralelni rad:
usklaeni procesi koji se istovremeno odvijaju na vi
vie ra
raunala mogu obaviti vi
vie posla no
to bi bilo mogu
mogue u jednakom vremenu na jednom ra
raunalu.
Skalabilnost:
performanse umre
umreenog sustava mogu se pove
poveavati dodavanjem novih ra
raunala.
Robustnost (fault tolerance):
u slu
sluaju kvara jednog ra
raunala mogu
mogue je poslove preraspodijeliti na preostala
ra
raunala, tako da sustav i dalje radi.
Transparentnost:
korisniku se umre
umreeni sustav mo
moe predo
predoiti kao integrirana cjelina, dakle korisnik ne mora
znati ni brinuti o tome gdje se fizi
fiziki nalaze resursi koje on koristi.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

RAUNALNE MREE

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________
Mane umre
umreavanja
Slo
Sloenost:
nu
nuno je usvojiti velik broj tehnologija i standarda. Potrebna je glomazna
glomazna komunikacijska
programska podr
podrka. Mre
Mrene aplikacije te
teko je testirati (naro
(naroito paralelni rad).
Smanjena sigurnost:
podaci putuju mre
mreom pa ih je mogu
mogue prislu
prislukivati
kivati ili ak mijenjati. Napada
Napada se la
lano mo
moe
predstaviti kao dio sustava.
Ote
Oteano upravljanje:
ve
vei broj raznorodnih umre
umreenih ra
raunala i komunikacijskih ureaja te
tee je dr
drati pod kontrolom
nego jedno ra
raunalo.
Nepredvidivost kakvo
kakvoe usluge (Quality of Service QoS):
brzina odziva promatrane aplikacije ovisi o ukupnom optere
optereenju mre
mree, a ne samo o toj
aplikaciji.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
RA
RAUNALNE MRE
MREE - RAZVOJ RA
RAUNALNIH KOMUNIKACIJA

___________________________________

Povijest umre
umreavanja i interneta
1961 1972. Pojava paketnih sklopki (packet switch) i eksperimentalne mre
mree ARPANET
(prete
(pretee dana
dananjeg interneta) s 15 vorova.
1973 1980. Razvoj drugih mre
mrea u vlasni
vlasnitvu (
(proprietary
proprietary ). Pojava Etherneta. Oblikovanje
ranih verzija internet protokola. Rast ARPANETARPANET-a na 200 vorova.
1981 1990. irenje akademskih mre
mrea u SAD: BITNET, CSNET, NSFNET. Oblikovanje
TCP/IP kombinacije protokola kakvu imamo danas. Pojava aplikacija
aplikacija s klijentima i poslu
posluiteljima:
Telnet, FTP, ee-mail.
1991 2000. ARPANET prestaje postojati, a druge akademske mre
mree u SAD preuzimaju njegov
protokol TCP/IP i meusobno
meusobno se povezuju u internet.
internet. Uklju
Ukljuivanje akademskih mre
mrea iz drugih
zemalja u internet, te njegovo irenje izvan akademske zajednice. Izum world wide weba u
institutu CERN.
2001 2007. Daljnje irenje i komercijalizacija interneta, ja
jaanje kompanija poput Cisco, Yahoo,
e-Bay, Google, Amazon. Pojava novih aplikacija poput VoIP, VideoIP,
VideoIP, Napster, od kojih su neke
tipa peerpeer-toto-peer. irokopojasni pristup internetu od ku
kue, be
beini pristup preko mobitelske
infrastrukture.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Rast interneta

___________________________________

Broj spojenih ra
raunala pove
poveavao se deset puta svake tri do etiri godine.

___________________________________

1000000000

___________________________________

100000000

10000000

___________________________________

1000000

___________________________________

100000

___________________________________

10000

1000

20
01

20
03

19
97

19
99

19
93

19
95

19
89

19
91

19
85

19
87

19
81

19
83

100

RAUNALNE MREE

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Dru
Drutvene posljedice postojanja interneta

___________________________________

Mogu
Mogunost pristupa ogromnoj koli
koliini informacija pohranjenih diljem svijeta.
Novi oblici komuniciranja: ee-mail, diskusijske grupe, blogovi, telekonferencije, ...
Mogu
Mogunost rada na daljinu i rada od ku
kue.
Transformacija poslovnih i javnih djelatnosti: ee-trgovanje,obrazovanje na daljinu, ee-uprava,
telemedicina, ...
Novi oblici zabave: on line igre, virtualni ivot.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

10

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
OSI MRE
MRENI MODEL - UVOD

___________________________________
___________________________________

OSI (Open System Interconnection) mre


mreni model
Nastao kao rezultat rada ISO (International Organization for Standardization)
Standardization) organizacije,
zapo
zapoetog krajem 7070-ih godina pro
prolog stolje
stoljea. To je apstraktni i konceptualni opis dizajna
protokola komunikacijskih i ra
raunalnih mre
mrea, predstavljen u obliku sedam slojeva: fizi
fiziki sloj
(Physical Layer), podatkovni sloj (Data Link Layer), mre
mreni sloj (Network Layer), prijenosni sloj
(Transport Layer), sesijski sloj (konferencijski, sjedni
sjedniki ili razgovorni sloj - Session Layer),
prezentacijski sloj (Presentation Layer) i aplikacijski sloj (Application
(Application Layer).
Kada ureaj spojen na mre
mreu (npr. osobno ra
raunalo) alje podatke mre
mreom (npr. ee-mail),
podaci putuju niz
niz slojeve OSI modela, sve do zadnjeg, fizi
fizikog sloja.
Kada podatke prima ureaj spojen na mre
mreu, oni putuju obrnutim putem, od najni
najnieg fizi
fizikog
sloja, pa sve do najvi
najvieg aplikativnog.
Proces slanja podataka niz OSI model se zove enkapsulacija, dok se obratni proces naziva dedeenkapsulacija.
Omogu
Omoguava sklapanje komunikacijskog lanca modula razli
razliitih proizvoa
proizvoaa.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

11

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

OSI (Open System Interconnection) mre


mreni model

___________________________________
___________________________________

APLIKACIJSKI SLOJ
PREZENTACIJSKI SLOJ
SESIJSKI SLOJ
PRIJENOSNI SLOJ
MRE
MRENI SLOJ
PODATKOVNI SLOJ
FIZI
FIZIKI SLOJ

___________________________________

Mre
Mrene primjene poput emulacije terminala
Formatiranje podataka i za
zatita

___________________________________

Uspostavljanje i odr
odravanje sesija
Osiguranje prijenosa s kraja na kraj
Isporuka jedinica informacije, uklju
ukljuuju
ujui usmjeravanje
Prijenos jedinica informacije s provjerom gre
greke

___________________________________
___________________________________

Prijenos binarnih podataka kroz medij

12

RAUNALNE MREE

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
OSI (Open System Interconnection) mre
mreni model

___________________________________

APLIKACIJSKI SLOJ

APLIKACIJSKI SLOJ

PREZENTACIJSKI SLOJ

PREZENTACIJSKI SLOJ
Protokol

SESIJSKI SLOJ

___________________________________
___________________________________

SESIJSKI SLOJ

___________________________________

PRIJENOSNI SLOJ

PRIJENOSNI SLOJ

___________________________________

MRE
MRENI SLOJ

MRE
MRENI SLOJ

___________________________________

PODATKOVNI SLOJ

PODATKOVNI SLOJ

FIZI
FIZIKI SLOJ

FIZI
FIZIKI SLOJ

Su
Suelje (interface)

13

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
OSI MRE
MRENI MODEL - SLOJEVI

___________________________________

Aplikacijski sloj

___________________________________
___________________________________

APLIKACIJSKI SLOJ
PREZENTACIJSKI SLOJ
SESIJSKI SLOJ

obavlja posao

primjeri

___________________________________

emulacija terminala

PRIJENOSNI SLOJ

elektroni
elektronika po
pota

MRE NI SLOJ

___________________________________

prijenos datoteka
pretra
pretraivanje podataka

PODATKOVNI SLOJ

___________________________________

FIZI
FIZIKI SLOJ

14

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Prezentacijski sloj

___________________________________
___________________________________

APLIKACIJSKI SLOJ
PREZENTACIJSKI SLOJ
SESIJSKI SLOJ
PRIJENOSNI SLOJ
MRE NI SLOJ

ni
nii slojevi ne razumiju sadr
sadraj

sintaksa i semantika informacije

kodiranje informacija

apstrakcija podataka

konverzija iz/u unutarnji zapis

___________________________________
___________________________________

PODATKOVNI SLOJ

___________________________________

FIZI
FIZIKI SLOJ

15

RAUNALNE MREE

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Sesijski sloj

___________________________________
___________________________________

APLIKACIJSKI SLOJ
PREZENTACIJSKI SLOJ
SESIJSKI SLOJ
PRIJENOSNI SLOJ
MRE NI SLOJ

razgovor s kraja na kraj

brine o uspostavi i raskidanju razgovora

pamti stanja

upravlja razmjenom podataka (ako treba)

omogu
omoguava sinkronizaciju nove veze u odnosu na zavr
zavrno stanje
prethodne

PODATKOVNI SLOJ

___________________________________

FIZI
FIZIKI SLOJ

___________________________________
___________________________________

16

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Prijenosni sloj

___________________________________
APLIKACIJSKI SLOJ

rastavljanje informacije na pakete

PREZENTACIJSKI SLOJ

slaganje paketa u ispravan redoslijed

SESIJSKI SLOJ

rastavljanje razgovora u vi
vie veza

sastavljanje vi
vie razgovora u jednu vezu

razgovor (stream) ili pismo (datagram)

uspostava i prekid veze; pouzdani ili nepouzdani prijenos

ponavljanje slanja (ako to ne radi podatkovni sloj)

upravljanje protokom (s kraja na kraj)

PRIJENOSNI SLOJ
MRE NI SLOJ
PODATKOVNI SLOJ
FIZI
FIZIKI SLOJ

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

17

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Mre
Mreni sloj

___________________________________
___________________________________

APLIKACIJSKI SLOJ
PREZENTACIJSKI SLOJ

prijenos paketa podataka (unutar i izmeu mre


mrea)

SESIJSKI SLOJ

upravljanje zagu
zaguenjima

PRIJENOSNI SLOJ

evidencija prometa

MRE NI SLOJ

promjene adresa

prepakiranje

PODATKOVNI SLOJ

___________________________________
___________________________________
___________________________________

FIZI
FIZIKI SLOJ

18

RAUNALNE MREE

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Podatkovni sloj

___________________________________
___________________________________

APLIKACIJSKI SLOJ

siguran prijenos podataka izmeu dvije ili vi


vie to
toaka

formiranje paketa (frame) podataka (dodavanjem i skidanjem


glava i zaglavlja)

PRIJENOSNI SLOJ

provjera ispravnosti podataka

MRE NI SLOJ

ponovno slanje

PODATKOVNI SLOJ

upravljanje protokom (nastoji se sprije


sprijeiti zatrpavanja
zatrpavanja prijemnika)

potvrda prijenosa u dvosmjernim mre


mreama

PREZENTACIJSKI SLOJ
SESIJSKI SLOJ

FIZI
FIZIKI SLOJ

___________________________________
___________________________________
___________________________________

19

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Fizi
Fiziki sloj

___________________________________
APLIKACIJSKI SLOJ
PREZENTACIJSKI SLOJ
SESIJSKI SLOJ
PRIJENOSNI SLOJ
MRE NI SLOJ
PODATKOVNI SLOJ

prijenos sirovih
sirovih jedinica informacije

odaslani 1 mora biti i primljen kao 1

definira karakteristike:

___________________________________
___________________________________

medij
mehani
mehanike (konektor)

___________________________________

elektri
elektrike (napon, modulacija)
procedure

___________________________________

uspostava i prekid veze

FIZI
FIZIKI SLOJ

dvosmjerni / jednosmjerni prijenos

20

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
MEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKA

___________________________________

Klasifikacija medija za prijenos podataka


iani mediji - ra
raunala se fizi
fiziki povezuju nekom vrstom ice:
bakrene ice - bakar
opti
optika vlakna - staklo ili optika
Be
Beini mediji - ra
raunala fizi
fiziki nisu povezana. Podaci se prenose prostorom nekom vrstom
elektromagnetskih valova:
radiovalovi
mikrovalovi
infracrvene zrake
laserske zrake

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

21

RAUNALNE MREE

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
MEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKA - IANI MEDIJI

___________________________________

Bakrene ice
Podaci se prenose pomo
pomou elektri
elektrine struje.
Koristi se bakar jer je on dobar vodi
vodi elektri
elektrine struje, a jo
jo uvijek je relativno jeftin.
Pojavljuje se problem interferencije - dvije ice induciraju napon jedna u drugoj i tako proizvode
smetnju.
Konstrukcija pojedinih tipova ica nastoji smanjiti interferenciju.
Lagano se savijaju i spajaju.
Tradicionalno se primjenjuju za povezivanje ra
raunala u LAN.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

22

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Bakrene ice

___________________________________

U upotrebi su tri tipa bakrenih ica:


Unshielded twisted pair - UTP
Coaxial Cable - Coax
Shielded twisted pair - STP

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

23

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Bakrene ice

___________________________________

Unshielded twisted pair - UTP - Svaka parica samostalno je uvijena i potom su sve meusobno
uvijene zbog pove
poveanja otpornosti na vanjske utjecaje. Oko svih parica zajedno je za
zatitni
plasti
plastini omota
omota. Nema vodljiv omota
omota i to ga ini manje otpornim na um i vanjske
elektromagnetske utjecaje.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

24

RAUNALNE MREE

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Bakrene ice

___________________________________

Coaxial Cable Coax: ica se sastoji od sredi


sredinjeg bakrenog vodi
vodia (D), izoliraju
izolirajue folije
(C), mre
mreice za elektromagnetsku za
zatitu (B) i vanjskog omota
omotaa (A)

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

25

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Bakrene ice

___________________________________

Shielded twisted pair - STP - ica s uvijenim bakrenim paricama oklopljena vodljivim pletivom
ili omota
omotaem. Dvije su izvedbe: s pojedina
pojedinano oklopljenim paricama (STP) i samo s vanjskim
vodljivim oklopom oko svih parica (ScTP - Screened Twisted Pair). Za zadnju navedenu vrstu
ponekad se koristi naziv FTP (Foil screened Twisted Pair), kada je u pitanju vodljiva folija kao
oklop. Oko oklopa je plasti
plastini za
zatitni omota
omota.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

26

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Opti
Optika vlakna

___________________________________

Tanke niti stakla u plasti


plastinim ovojnicama.
Podaci se prenose pomo
pomou svjetla odreene boje kojeg proizvodi light emitting dioda (LED) ili
laser.
Mogu prenositi signal na puno ve
veu udaljenost nego bakrena ica.
Ostvaruju najve
najveu mogu
moguu propusnost prijenosa.
Otporne su na elektromagnetske smetnje.
Mogu se donekle savijati, ali ne pod pravim kutom.
Te
Teko ih je spajati i popravljati u slu
sluaju loma.
Primjenjuju se u WAN za povezivanje udaljenih lokacija, a takoer
takoer i u LAN.
LAN.
Sastoji se od jezgre (kroz koju svjetlost putuje), pla
plata (od koje se svjetlost odbija) i vanjskog
za
zatitnog pla
plata.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

27

RAUNALNE MREE

10

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
MEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKA - BE
BEINI MEDIJI

___________________________________

Radiovalovi

Elektromagnetski valovi iz frekventnog raspona koji se ina


inae koristi za radio ili televiziju.
Podaci se prenose preko valova odreene frekvencije,
frekvencije, sli
slino kao radijski program.
Ra
Raunala moraju imati antene za emitiranje i primanje valova.
Domet ovisi o izabranoj frekvenciji valova.
Primjenjuju se za wireless
wireless LANLAN-ove, pogotovo za spajanje prijenosnika na mre
mreu.
Takoer se primjenjuju za uspostavljanje interkontinentalnih veza
veza izmeu dijelova interneta
tada su potrebni sateliti.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

28

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Radiovalovi

___________________________________

Svrha satelita u interkontinentalnim vezama je poja


pojaavanje radiosignala i savladavanje
zakrivljenosti Zemlje.
Geostacionarni sateliti stoje u odnosu na Zemljinu povr
povrinu. Svi se guraju u istoj orbiti
na 35 785 kilometara iznad ekvatora, tako da je prostor za njih ve
ve potro
potroen.
Niskoorbitni sateliti se pomi
pomiu u odnosu na Zemljinu povr
povrinu. Mora ih biti nekoliko, a
antene na Zemlji moraju se okretati.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

29

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Mikrovalovi

___________________________________

___________________________________

Elektromagnetski valovi iz frekventnog raspona iznad onoga koji se koristi za radio ili televiziju.
Podaci se opet prenose preko valova odreene frekvencije,
frekvencije, sli
slino kao radio program.
Za razliku od radiovalova, mikrovalovi se mogu usmjeriti prema jednoj
jednoj to
toki, ime se tedi
energija i sprje
sprjeava prislu
prislukivanje
kivanje.
Takoer,
Takoer, mikrovalovi mogu nositi vi
vie informacija nego radiovalovi.
Ne mogu pro
proi kroz neke vrste zapreka, to im je mana. Stoga se antene moraju postaviti tako
da meu njima postoji opti
optika vidljivost
vidljivost.
Primjenjuje se u gradskim WANWAN-ovima, tamo gdje bi ina
inae bilo skupo polaganje ica.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

30

RAUNALNE MREE

11

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Infracrvene zrake
Elektromagnetski valovi iz infracrvenog (toplinskog) spektra, dakle
dakle ispod frekventnog raspona
vidljive svjetlosti.
Podaci se prenose preko valova odreene frekvencije.
frekvencije.
Jeftino rje
rjeenje u odnosu na druge be
beine medije jer ne zahtijeva antene.
Infracrvene zrake imaju mali domet, svega nekoliko metara.
Koriste se za be
beino povezivanje ureaja unutar jedne sobe:
sobe: prijenosnici, tipkovnice, mi
mievi.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

31

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Laserske zrake

___________________________________

___________________________________

Podaci se pretvaraju u svjetlo koje se, umjesto opti


optikim vlaknima, prenosi zrakom.
Koristi se lasersko svjetlo jer ima relativno veliki domet i mo
moe se usmjeriti prema jednoj to
toki.
Primjena je ograni
ograniena jer laserske zrake ne mogu pro
proi kroz vegetaciju, snijeg ili maglu.
Prijemnici i predajnici moraju biti postavljeni tako da meu njima
njima postoji opti
optika vidljivost
vidljivost.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

32

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Usporedba razli
razliitih vrsta medija
iani mediji op
openito ostvaruju ve
vee propusnosti, bolje se mogu za
zatititi od prislu
prislukivanja
kivanja, nisu
osjetljivi na atmosferske prilike.
Be

ni
mediji
op

enito
imaju
manju
cijenu
uvoenja
(osim
onda
kad
trebamo
satelite),
nisu
Be
op
podlo
podloni o
ote
teenjima medija, lak
lake ostvaruju irenje (broadcast) iste poruke ve
veem broju
primatelja.
Kod svih vrsta medija mogu
mogue su gre
greke ili gubici pri prijenosu podataka.
Za o
oienje LANLAN-a bakar je jeftinije, a staklo pouzdanije rje
rjeenje s ve
veim dometom.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

33

RAUNALNE MREE

12

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
SLANJE BITOVA KROZ MEDIJ

___________________________________

Pitanje: kako niz bitova poslati kao elektri


elektrinu struju od po
poiljatelja do primatelja kroz bakrenu
icu?
Ideja: prikazati bit 1 jednim naponom (npr -15V), a bit 0 drugim naponom (npr +15 V).
Niz bitova pretvara se u struju sa stepeni
stepeniastim naponskim dijagramom.
Spomenuta ideja koristi se unutar standarda RSRS-232 za povezivanje ra
raunala s tipkovnicom ili
modemom.
Sli
Slian na
nain prijenosa postoji u Ethernet LANLAN-u.
Primjenjivo samo za vrlo kratke udaljenosti.
Kod imalo ve
veih udaljenosti, zbog otpora u ici dolazi do pada jakosti struje i gubitka signala.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

34

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Slanje bitova kroz medij


Signal se kroz bakrenu icu mo
moe pouzdano prenositi na znatno ve
veu udaljenost ukoliko ima
oblik kontinuirane osciliraju
oscilirajue funkcije, npr. sinusoide s odabranom frekvencijom.
Takav signal zove se nosa
nosa (carrier).
Da bi poslao niz bitova, po
poiljatelj lagano modificira nosa
nosa. To se zove modulacija.
Primatelj otkriva nepravilnosti
nepravilnosti u nosa
nosau i na taj na
nain reproducira podatke.
Postoji vi
vie vrsta modulacija. Najpoznatije su modulacija amplitude (AM) i modulacija
frekvencije (FM).
Osim za bakrenu icu, u osnovi ista ideja modulacije koristi se i za: opti
optika vlakna, radioprijenos
i mikrovalni prijenos. Jedina razlika je to nosa
nosa vi
vie nije elektri
elektrina struja nego svjetlo,
odnosno radioval, odnosno
odnosno mikroval odreene frekvencije.
frekvencije.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

35

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
SLANJE BITOVA KROZ MEDIJ - MODULATOR I DEMODULATOR

___________________________________

Sklopovlje (hardver) koje prima niz bitova i na osnovu njega modulira


modulira nosa
nosa zove se
modulator.
Sklopovlje (hardver) koje prima modulirani nosa
bitova
nosa i na osnovu njega reproducira niz
zove se demodulator.
Dva ra
raunala mogu
mogue je povezati bakrenim icama tako da istovremeno mogu razmjenjivati
podatke u oba smjera to je full duplex veza.
Za to su potrebna 2 modulatora, 2 demodulatora i 4 ice.
Obje vrste sklopovlja (modulator i demodulator) kombiniraju se u jednoj kutiji koja se zove full
duplex modem.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

36

RAUNALNE MREE

13

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Modulacija i demodulacija
Postoje i drugi sli
slini ureaji:
ureaji:
Half duplex modem: dvije ice naizmjeni
naizmjenino slu
slue prijenosu bitova u jednom, odnosno
drugom smjeru
DialDial-up modem: slu
slui za spajanje ra
raunala na mre
mreu preko telefonske linije, koristi nosa
nosa
koji odgovara slu
sluljivom tonu, simulira neke funkcije telefona, posti
postie propusnost od 56
Kbit/s
Opti
Optiki modem: spaja se na opti
optika vlakna, kao nosa
nosa koristi svjetlo odreene boje
boje.
Radiomodem: kao nosa
nosa koristi radioval odreene frekvencije,
frekvencije, ugrauje
ugrauje se u
prijenosnike kao su
suelje za wireless LAN.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

37

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
SLANJE BITOVA KROZ MEDIJ - MULTIPLEKSOR I DEMULTIPLEKSOR

___________________________________

Za sve promatrane medije vrijedi sljede


sljedei princip:
dva ili vi
vie signala koji koriste nosa
nosae razli
razliitih frekvencija mogu se istovremeno prenositi
kroz isti medij bez interferencije.
U kontekstu ra
raunalnih mre
mrea princip daje metodu kojom vi
vie parova ra
raunala mogu
istovremeno komunicirati kroz isti medij (npr. kroz istu icu).
Metoda istovremenog komuniciranja kroz isti medij naziva se multipleksiranje
multipleksiranje dijeljenjem
frekvencija. Njome se posti
postie ve
vea ukupna propusnost medija, dakle prijenos ve
veeg ukupnog
broja bitova na sekundu.
Odabrane frekvencije moraju ipak biti dovoljno razdvojene kako meu
meu njima ne bi dolazilo do
interferencije. Mogu
Mogunosti multipleksiranja su dakle ograni
ograniene ukupnom irinom pojasa
frekvencija (bandwidth) koje doti
dotini medij dopu
doputa.
Tehnologija koja dopu
doputa ve
vei stupanj multipleksiranja zove se irokopojasna (broadband).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

38

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Multipleksor i demultipleksor
Multipleksor je sklopovlje (hardver) koje proizvodi nekoliko nosa
nosaa razli
razliitih frekvencija,
modulira svaki nosa
nosa s odgovaraju
odgovarajuim nizom bitova te spaja modulirane nosa
nosae u jedan signal.
Demultipleksor je sklopovlje (hardver) koje prima signal, razla

e
ga
na modulirane nosa
razla
nosae te
reproducira iz njih odgovaraju
odgovarajue nizove bitova.
Alternativa multipleksiranju dijeljenjem frekvencija je multipleksiranje
multipleksiranje dijeljenjem vremena.
Upotrebljava se samo jedan nosa
nosa s odabranom frekvencijom. Po
Poiljatelji naizmjeni
naizmjenino koriste
taj isti nosa
nosa, svaki u svojim zasebnim vremenskim intervalima.
Dijeljenjem vremena ne pove
poveava se ukupna propusnost medija. Umjesto toga, polazna
propusnost rasporeuje se na vi
vie parova po
poiljatelja i primatelja. to ima vi
vie parova, to svaki
od njih trpi sve sporiju komunikaciju.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

39

RAUNALNE MREE

14

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Multipleksor i demultipleksor
Primjer:
ADSL modem stvara 286 nosa
nosaa, od kojih 255 slu
slue prijenosu od mre
mree prema
korisniku, a 31 prijenosu u obratnom smjeru.
Biraju se vrlo visoke frekvencije nosa
nosaa koje ne interferiraju s glasovnim frekvencijama,
te se telefon i dalje mo
moe koristiti preko iste ice.
U idealnim uvjetima ADSL ima propusnost 8 Mbit/s prema korisniku,
korisniku, odnosno 1 Mbit/s
u obratnom smjeru.
U ADSL2+ standardu trenutno se nude sljede
sljedee propusnosti: 24 Mbit/s prema korisniku,
odnosno 1 Mbit/s u obratnom smjeru.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

40

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
PAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GRE
GREAKA - PAKETI

___________________________________

Paket (packet)
U ve
veini ra
raunalnih mre
mrea poruka se ne prenosi kao jedan kontinuirani niz bitova.
Umjesto toga, svaka poruka dijeli se u male dijelove koji se zovu
zovu paketi i koji se alju zasebno.
Zbog uporabe paketa, ra
raunalne mre
mree se esto nazivaju mre
mree s prospajanjem paketa
(packet switching networks) - paketi od vora do vora putuju razli
razliitim putovima.
Telefonske mre
mree rade na druga
drugaijem principu i nazivaju se mre
mree s prospajanjem linija (circuit
switching networks) - paketi od vora do vora putuju istim putem.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

41

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Mre
Mrea s prospajanjem paketa

___________________________________

A3
3
A

Router

C1

C1

A3

C1

A3A2A1
A2
A1

Router

___________________________________

A3A2A1
A2A1

Router

___________________________________

C2C1

C2

___________________________________

C2C1

Router

___________________________________

Router

42

RAUNALNE MREE

15

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Mre
Mrea s prospajanjem linija

___________________________________
Router

C2C1

Router

A3
A2
A1

___________________________________

Router

1
C2C

A3A2A1

C2C1

___________________________________

A3A2A1
A1
A3A2

Router

___________________________________

C2C1

Router

C2C1

___________________________________

43

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Prednosti uporabe paketa

___________________________________

Efikasnije i pravednije kori


koritenje zajedni
zajednikih resursa.
Kad bi se kroz zajedni
zajedniki resurs slale kontinuirane poruke, tada bi jedan par ra
raunala
mogao zauzeti resurs, a drugi bi morali dugo ekati svoj red.
Razbijanjem poruka u pakete posti
postie se vremensko dijeljenje zajedni
zajednikog resursa. Dakle,
ra
raunala naizmjeni
naizmjenino alju pakete kroz resurs, ni jedno ra
raunalo ne osje
osjea dugi zastoj.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Dijeljeni resursi

___________________________________

44

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Prednosti upotrebe paketa

___________________________________

Mogu
Mogunost paralelnog putovanja paketa razli
razliitim putovima kroz mre
mreu, ime se ubrzava
prijenos
podataka.
Lak
Lake ispravljanje gre
greaka u prijenosu podataka. Ako se otkrije gre
greka, tada treba ponovno
prenijeti samo jedan paket, a ne cijelu poruku.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

45

RAUNALNE MREE

16

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Mane uporabe paketa

___________________________________

Odreeni slojevi protokola moraju se baviti dijeljenjem poruka u pakete te kasnijim sortiranjem i
ponovnim sastavljanjem paketa u poruke.
Nije mogu
mogue garantirati propusnost veze izmeu dva ra
raunala. Budu
Budui da veza nije ekskluzivno
rezervirana za jednu poruku, prijenos podataka mo
moe se usporiti zbog dijeljenja vremena s
drugim porukama.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

46

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
PAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GRE
GREAKA - OKVIRI

___________________________________

Okvir (frame)
Svaka mre
mrena tehnologija definira u detalje kako izgledaju paketi koji se mogu prenositi kroz tu
vrstu mre
mree.
Da bi razlikovali op
openitu ideju paketnog prijenosa od njene konkretne realizacije, uvodimo
uvodimo
pojam okvira.
Dakle, okvir je paket s precizno definiranim formatom koji se koristi
koristi unutar odreenog tipa
mre
mree.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

47

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Okvir (frame)

___________________________________

Na primjer, neka mre


mrena tehnologija mogla bi koristiti okvire varijabilne duljine koji
koji se sastoje od
ASCII znakova.
Posebni znakovi soh (Start of Header - po

etak
zaglavlja)
odnosno
eot
(End
of
Transmission po
kraj prijenosa) slu
slue ozna
oznaavanju po
poetka, odnosno kraja okvira.
Okvir se sastoji od stvarnih podataka koje treba prenijeti, te od
od kontrolnih podataka.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

soh

stvarni podaci

___________________________________

eot

___________________________________

Okvir

48

RAUNALNE MREE

17

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Okvir (frame)

___________________________________

Prethodni format okvira s rezerviranim kontrolnim znakovima obi


obino se ne mo
moe izravno
primijeniti.
Naime bajtovi jednaki kontrolnim znakovima se mogu slu
sluajno pojaviti unutar prenesenih
podataka.
Kad bi blok s podacima sadr
sadravao znak eot,
eot, primatelj bi ga pogre
pogreno protuma
protumaio kao kraj
okvira.
Sli
Slino, znak soh unutar podataka pogre
pogreno bi se tuma
tumaio kao po
poetak novog okvira.
Problem razlikovanja stvarnih podataka od kontrolne informacije mo
moe se rije
rijeiti tehnikom
oktetnog popunjavanja (byte stuffing).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

49

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Okvir (frame)

___________________________________

Podaci se modificiraju prije slanja te vra


vraaju u polazno stanje nakon slanja.
Za na
na primjer okvira s dva rezervirana znaka soh i eot, oktetno popunjavanje
popunjavanje zahtijeva
uvoenje i tre
treega rezerviranoga znaka, na primjer esc.
esc.
Prije slanja, po
poiljatelj prolazi kroz podatke i zamjenjuje pojavu bilo kojeg rezerviranog
rezerviranog znaka s
kombinacijom dva znaka prema tablici.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

Znak u podatku Poslani znak


soh

esc x

eot

esc y

esc

esc z

___________________________________
___________________________________

50

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Okvir (frame)

___________________________________

Nakon ove zamjene, unutar dijela okvira s podacima vi


vie se ne pojavljuju ni soh ni eot.
Primatelj zato mo
moe ispravno odrediti po
poetak i kraj okvira i izdvojiti podatke.
Da bi reproducirao originalne podatke, primatelj u dijelu okvira s podacima obavlja inverznu
zamjenu znakova prema tablici.

soh

esc

eot

soh

___________________________________
___________________________________
___________________________________

eot

___________________________________
___________________________________
soh

esc z

esc y

esc x

eot

51

RAUNALNE MREE

18

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
PAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GRE
GREAKA - OTKRIVANJE GRE
GREAKA

___________________________________

Mediji za prijenos podataka podlo


podloni su smetnjama. De
Deava se da podaci koji putuju mre
mreom
budu izmijenjeni, o
ote
teeni ili izgubljeni.
Ra
Raunalne mre
mree koriste razne mehanizme za otkrivanje gre
greaka u prijenosu, koji se svode na
slanje neke dodatne informacije zajedno s podacima unutar istog okvira. Detaljnije:
po
poiljatelj ra
rauna vrijednost dodatne informacije iz originalnih podataka i ume
umee je u okvir
primatelj obavlja isto ra
raunanje na osnovu primljenih podataka
ako se dvije izra
izraunate vrijednosti razlikuju, o
oito je do
dolo do gre
greke u prijenosu

soh

stvarni podaci

eot

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

info

___________________________________

52

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Otkrivanje gre
greaka

___________________________________

Razmotrit emo tri mehanizma za otkrivanje gre


greaka:
paritetni bitovi (parity bits)
kontrolni zbrojevi (checksums)
cikli
ciklike provjere redundancije (cyclic redundancy checks CRC)
Svi navedeni mehanizmi mogu otkriti neke vrste gre
greaka, no ne daju garanciju da gre
greke nije
bilo.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

53

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________
___________________________________

Otkrivanje gre
greaka
Paritetni bitovi
Dodatna informacija dobiva se pro
proirivanjem svakog bajta iz originalnih podataka s jo
jo jednim
bitom, tako da ukupan broj bitova - jedinica u pro
proirenom bajtu bude paran (ili neparan).
Ista ideja koristila se u staroj 77- bitnoj verziji ASCII koda. Budu
Budui da se 77- bitni znak zapravo
pohranjivao u jednom bajtu, postojao je dodatni osmi bit za provjeru
provjeru parnosti.
Ovaj mehanizam otkriva promjenu jednog bita unutar bajta prilikom
prilikom prijenosa, no ne otkriva
promjenu dva bita.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

54

RAUNALNE MREE

19

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Ra
1001
Raunalo A eli poslati:
poslati:
Ra
1^0^0^1 = 0
Raunalo A ra
rauna vrijednost paritetnog bita:
bita:
Ra
10010
Raunalo A dodaje paritetni bit i alje podatak:
podatak:
10010
Ra
10010
Raunalo B prima:
prima:
10010
Ra
1^0^0^1^0
Raunalo B ra
rauna paritet cijelog podatka:
podatka:
1^0^0^1^0 = 0
Ra
Raunalo B otkriva da je podatak primljen bez gre
greke (usporeuje
(usporeuje primljeni i izra
izraunati paritetni bit)
Ra
Raunalo A eli poslati:
poslati:
Ra
Raunalo A ra
rauna vrijednost paritetnog bita:
bita:
Ra
Raunalo A dodaje paritetni bit i alje podatak:
podatak:
Ra
Raunalo B prima:
prima:
Ra
Raunalo B ra
rauna paritet cijelog podatka:
podatka:
Ra
Raunalo B otkriva da je podatak primljen s gre
grekom

1001
1^0^0^1 = 0
10010
10010
11010
010
1^1
1^1^0^1^0
^0^1^0 = 1

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Ra
1001
Raunalo A eli poslati:
poslati:
Ra
1^0^0^1 = 0
Raunalo A ra
rauna vrijednost paritetnog bita:
bita:
Ra
10010
Raunalo A dodaje paritetni bit i alje podatak:
podatak:
10010
Ra
11011
Raunalo B prima:
prima:
011
Ra
1^1
Raunalo B ra
rauna paritet cijelog podatka:
podatka:
1^1^0^1^1
^0^1^1 = 0
Ra
Raunalo B otkriva da je podatak primljen bez gre
greke, a gre
greka postoji
55

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Otkrivanje gre
greaka
Kontrolni zbroj
Podaci unutar okvira promatraju se kao niz cijelih binarnih brojeva
brojeva odreene duljine.
duljine.
Dodatna informacija dobiva se zbrajanjem tih cijelih brojeva i normalizacijom
normalizacijom zbroja na neku
odreenu duljinu.
.
duljinu
U sljede
sljedeem primjeru, tekst se promatra kao niz 1616-bitnih cijelih brojeva, tako da se ASCII
kodovi od po dva susjedna znaka shvate kao jedan broj. Zbroj se normalizira na 16 bitova tako
da se prijenos ponovo pribroji zbroju.

6261

7220

6461

___________________________________

(2) checksum = 1EB7F mod FFFF = ED80

6261

7220

6461

___________________________________
___________________________________

6E2E

(1) 446F + 6261 + 7220 + 6461 + 6E2E = 1EB7F

446F

___________________________________
___________________________________

44 6F 62 61 72 20 64 61 6E 2E
446F

___________________________________

6E2E

ED80
56

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Otkrivanje gre
greaka
Kontrolni zbroj
Kontrolni zbroj je pouzdaniji mehanizam od bitova za parnost. Ipak,
Ipak, neke gre
greke i dalje ostaju
neotkrivene. U sljede
sljedeem primjeru su se promijenila 4 bita u podacima, a kontrolni zbroj je ostao
isti.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

Podatak (binarno)

Kontrolni zbroj

Podatak (binarno)

Kontrolni zbroj

0001

0011

0010

0000

0011

0001

0001

0011

Ukupno

Ukupno

___________________________________
___________________________________

___________________________________

57

RAUNALNE MREE

20

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Otkrivanje gre
greaka
Cikli
Ciklike provjere redundancije
Dodatna informacija dobiva se ra
raunanjem takozvanog CRC. Ra
Raunanje se implementira u
hardveru kombiniranjem logi
logikih sklopova za ekskluzivnoekskluzivno-ili te shiftshift-registara.
Sklop za ekskluzivnoekskluzivno-ili prima dva bita kao ulaz i daje jedan bit kao izlaz u skladu s tablicom.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

Izlaz

Ulaz 2

Ulaz 1

Ulaz 1

Ulaz 2

Izlaz

___________________________________
___________________________________
___________________________________

58

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Otkrivanje gre
greaka
Cikli
Ciklike provjere redundancije
ShiftShift-registar pohranjuje niz bitova. Izvr
Izvravanjem operacije shifta novi bit s desne strane ulazi u
registar, svi bitovi u registru pomi
pomiu se za jedno mjesto ulijevo, a bit koji je do tada bio na
krajnjem lijevom mjestu se gubi. Registar kao izlaz daje vrijednost
vrijednost trenutnog bita na lijevom
kraju.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

1
Izlazni bit

Shift registar

1 0 1 1 0

1
Ulazni bit

Shift registar

0
0
Promjena
izlaznog bita

1 1 0 1

___________________________________

___________________________________

Uba
Ubaeni bit

59

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Otkrivanje gre
greaka
Cikli
Ciklike provjere redundancije
Sljede
Sljedei sklop ra
rauna CRC od 16 bitova. Svi registri najprije se postave na 0, a zatim
zatim podaci
iz okvira, kao niz bitova, ulaze u sklop nizom shift operacija. Pritom svi registri simultano izvode
svoje shiftove. Nakon to je cijeli niz bitova u
uao u sklop, registri sadr
sadre tra
traeni CRC.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Ulaz

60

___________________________________

RAUNALNE MREE

21

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRE
MREE - POTREBA ZA LAN - OM

___________________________________

Pretpostavimo da se u nekoj zgradi ili prostoriji nalazi vi


vie ra
raunala. Tada se prirodno javlja
potreba njihovoga povezivanja.
Ovu potrebu opisuje princip lokalnosti reference koji ka
kae:
svako ra
raunalo ima tendenciju ee komunikacije s ra
raunalima koja su mu fizi
fiziki
blizu (prostorna lokalnost reference), te s onima s kojima je ve
ve prije komuniciralo
(vremenska lokalnost reference).
Postavlja se pitanje kako na najbolji na
nain povezati ra
raunala. Odabrana tehnologija mora
osigurati veliku propusnost komuniciranja, treba u to ve
veoj mjeri biti skalabilna te razmjerno
jeftina.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

61

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Potreba za LAN - om
Najjednostavnija ideja kako povezati ra
raunala svodi se na uspostavljanje zasebne veze (
(ice)
izmeu svakog para ra
raunala.
Ovakvo rje
rjeenje ima odreenih prednosti,
prednosti, no gotovo se nikad ne primjenjuje u praksi jer je
skupo i neskalabilno.
Naime, broj veza potrebnih za takvo povezivanje n ra
raunala je n (n(n-1)/2.
Kod imalo ve
veeg broja ra
raunala broj kablova bi bio tako velik da bismo imali problema s njihovim
njihovim
fizi
fizikim polaganjem.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

62

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Potreba za LAN - om

___________________________________

S obzirom da izravno povezivanje ra


raunala ima niz nedostataka, u posljednjih 4040-tak godina
razvijale su se tzv. LAN tehnologije. Sve su onezasnovane
onezasnovane na nekoj vrsti zajedni
zajednikog
(dijeljenog) komunikacijskog medija.
LAN tehnologije pokazale su se dovoljno brze, prili
prilino jeftine te u ve
veoj ili manjoj mjeri
skalabilne.
Da bi ra
raunala mogla komunicirati preko zajedni
zajednikog medija, ona
ona se moraju pokoravati
odreenim pravilima.
pravilima.
Ta pravila osiguravaju da ne
nee do
doi do kolizije u kori
koritenju medija, te da e svako ra
raunalo prije
ili kasnije ostvariti svoje pravo na komuniciranje.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

63

RAUNALNE MREE

22

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Potreba za LAN - om

___________________________________

Svaka LAN tehnologija uspostavlja odreenu strukturu meusobne povezanosti


povezanosti dijelova
mre
mrene opreme. Ta struktura se naziva topologija mre
mree.
U dosada
dosadanjim LAN tehnologijama pojavljivale su se tri razli
razliite strukture:
sabirnica
prsten
zvijezda

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

64

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRE
MREE - SABIRNICA

___________________________________

Sabirnica (linear bus topology)


Sva ra
raunala ve
veu se na jedan duga
dugaki kabel sabirnicu. Poruka putuje tako da je po
poiljatelj
pusti kao signal na sabirnicu. Druga ra
raunala mogu tada primiti taj signal.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Glavna je prednost ove strukture jednostavnost spajanja ra


raunala i periferija na mre
mreu, a
takoer zahtjeva i puno manje kabela (medija op
openito) od strukture zvijezda.
Mane su: cijela mre
mrea pada u slu
sluaju o
ote
teenja glavnog kabela; potrebno je postaviti tzv.
terminatore na kraju kabela; vrlo je te
teko identificirati mjesto problema u slu
sluaju pada mre
mree.
Ovaj tip strukture naj
najee je bio kori
koriten u ne
neto starijim mre
mreama temeljenih na
koaksijalnom kabelu.

___________________________________

65

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRE
MREE - PRSTEN

___________________________________

Prsten (ring topology)


Prvo ra
raunalo vezano je kabelom za drugo, drugo za tre
tree, itd. a zadnje ponovno za prvo.
Poruke putuju u krug, dakle ra
raunala ih prosljeuju u zadanom smjeru.
smjeru.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Prednosti su: rast sustava ima minimalni utjecaj na performanse, svi vorovi imaju isti pristup
(brzina i sl.).
Mane su: najskuplja topologija; kvar jednog vora vrlo lako mo
moe utjecati na rad ostalih vorova.
66

RAUNALNE MREE

23

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRE
MREE - ZVIJEZDA

Zvijezda (star topology)

___________________________________

Svako ra
raunalo vezano je zasebnom vezom do zajedni
zajednikog centralnog ureaja.
ureaja. Poruke putuju
od po
poiljatelja preko centralnog ureaja do primatelja.
primatelja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Prednosti su: jednostavna instalacija i umre


umreavanje; bez smetnji za mre
mreu kada se
spajaju/odspajaju ureaji
ureaji;; jednostavno dijagnosticiranje problema na mre
mrei.
Mane su: ve
vei zahtjevi za kabelom; ukoliko ureaj koji spaja ra
raunala prestane
funkcionirati, sva ra
raunala spojena na njega ne mogu vi
vie komunicirati putem mre
mree; skupo
skupoa u
odnosu na sabirni
sabirnike topologije zbog potrebe kupovanja sredi
sredinjeg ureaja za spajanje (hub,
switch i sl.)
67

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRE
MREE - OSTALE STRUKTURE

___________________________________

Isprepletena struktura (mesh topology) svako ra


raunalo ima direktnu vezu sa svim
drugim ra
raunalima

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

68

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Ostale strukture

___________________________________

Stablasta struktura (tree topology) radi se zapravo o hibridnoj strukturi - grupe


ra
raunala spojenih po zvjezdastim strukturama spojene su na okosnicu raenu prema
sabirni
sabirnikoj strukturi.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

69

RAUNALNE MREE

24

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRE
MREE - LAN SA SABIRNICOM
Najpoznatiji primjer LAN tehnologije sa sabirnicom je originalna verzija Etherneta.
Rije
Rije je o tehnologiji koja se razvija od ranih 19701970-tih godina (Xerox, DEC, Intel, IEEE), do
doivjela
je nekoliko generacija i danas dominira tr
tritem.
U originalnoj verziji postojala je sabirnica - koaksijalni kabel zvani ether. Taj kabel nije smio biti
dulji od 500 m, a spojevi na njega morali su biti udaljeni barem 3 m.
Ethernet standard propisuje format okvira te na
nain slanja bitova kroz sabirnicu neposrednim
pretvaranjem bitova u promjenu napona po pravilu zvanom Manchester Encoding.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

70

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

LAN sa sabirnicom

___________________________________

Dok jedno ra
raunalo alje podatke preko sabirnice, sva ostala ekaju. Po
Poiljatelj alje okvir u
obliku elektri
elektrinog signala koji se iri od po
poiljatelja u oba smjera po kabelu. Sva ra
raunala vide
vide
signal. Primatelj iz signala reproducira okvir.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

71

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

LAN sa sabirnicom

___________________________________

Koordinacija ra
raunala koja ele u isto vrijeme slati svoje okvire preko sabirnice odvija se
pomo
pomou pravila CSMA/CD (Carrier Sense Multiple Access / Collision Detect).
Detect).
Ra
Raunalo ispituje sabirnicu te zapo
zapoinje slanje okvira tek onda kada na sabirnici nema
signala.
Ako ipak dva ra
raunala po
ponu slati podatke u isto vrijeme, dolazi do kolizije koju oba
po
poiljatelja registriraju kao interferenciju na sabirnici.
Nakon kolizije svako ra
raunalo eka odreeno vrijeme prije nego to poku
pokua ponovo slati
podatke. Vrijeme ekanja bira se slu
sluajno, a kod svake uzastopne kolizije udvostru
udvostruuje se
raspon iz kojeg se obavlja slu
sluajni izbor.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

72

RAUNALNE MREE

25

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRE
MREE - BE
BEINI LAN I SABIRNICA
Danas postoje LAN tehnologije za povezivanje ra
raunala preko radio valova. Najpoznatiji primjer
su tehnologije po standardu IEEE 802.11b ili 802.11g.
Be
Beini LAN je konceptualno sli
slian Ethernetu. Umjesto sabirnice postoji zajedni
zajednika
radiofrekvencija ~2.4 GHz. Koriste se sli
slini okviri.
Opet je potrebna koordinacija ra
raunala koja istovremeno poku
pokuavaju slati svoje okvire preko
zajedni
zajednike frekvencije. Skup pravila zove se CSMA/CA (Carrier Sense Multiple
Multiple Access /
Collision Avoidance).
Pravila CSMA/CA sli
slina su, no malo kompliciranija od CSMA/CD. Naime, CSMA/CA mora
rije
rijeiti dodatne komplikacije koje nastaju kad po
poiljatelji nisu u stanju registrirati koliziju.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

73

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

Be
Beini LAN i sabirnica

___________________________________

Primjer: ra
raunala 1 i 3 su previ
previe udaljena da bi mogla meusobno razmjenjivati signale,
signale, ali
oba jo
jo uvijek mogu komunicirati s ra
raunalom 2.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

Ra
Raunalo 1

Ra
Raunalo 2

Ra
Raunalo 3

___________________________________

Ako ra
raunala 1 i 3 istovremeno po
poalju okvir ra
raunalu 2, ni 1 ni 3 ne
nee primijetiti koliziju.
CSMA/CA zato
zato predvia male kontrolne poruke za najavu ili odobravanje komunikacije.
komunikacije.
Ra
Raunala 1 i 3 najprije tra
trae od ra
raunala 2 dozvolu za komuniciranje.
Ra
Raunalo 2 tada alje dozvolu npr. ra
raunalu 1.
Ta dozvola vidljiva je i ra
raunalu 3, pa ono zna da mora ekati.

___________________________________

74

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRE
MREE - LAN S PRSTENOM

___________________________________

LAN tehnologije koje koriste povezivanje u obliku prstena bile su


su popularne u 19801980-tim
godinama. Najpoznatiji primjer je IBM Token Ring.

Primatelj

___________________________________
___________________________________

Po
Poiljatelj

___________________________________
___________________________________
___________________________________
Ra
Raunala meusobno koordiniraju kori
koritenje prstena slu
sluei se posebnom kratkom porukom
koja se zove eton (token). U svakom trenutku u prstenu postoji samo jedan eton.
75

RAUNALNE MREE

26

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
LAN s prstenom
Da bi poslalo podatke, ra
raunalo prvo mora ekati da mu stigne eton, zatim smije odaslati to
tono
jedan okvir te na kraju treba proslijediti eton sljede
sljedeem ra
raunalu. Svi podaci putuju u istom
smjeru.
Jednom odaslani okvir putuje prstenom sve dok se ne vrati po
poiljatelju. Ostala ra
raunala ga
prosljeuju,
prosljeuju, a primatelj ga usput kopira. Na kraju, po
poiljatelj mo
moe provjeriti je li do
dolo do gre
greke
u prijenosu.
Za slanje narednog okvira, po
poiljatelj mora ekati da eton ponovo stigne do njega. U
meuvremenu je svako od preostalih ra
raunala dobilo priliku slanja jednog okvira.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Po
Poiljatelj

Primatelj

___________________________________

___________________________________

76

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
LAN s prstenom
Ra
Raunalo koje nema podataka za slanje du
duno je odmah proslijediti eton. Ako nitko ne alje
podatke, eton kru
krui prstenom velikom brzinom.
Mana LANLAN-a s prstenom je u prekidu komunikacija im jedno od ra
raunala ne radi.
Postoji varijanta s dvostrukim prstenom gdje se mre
mrea rekonfigurira u slu
sluaju kvara jednog
ra
raunala.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

77

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRE
MREE - LAN SA ZVIJEZDOM
Najpoznatiji primjer LAN tehnologije koja koristi zvijezdu razvile
razvile su telefonske kompanije pod
nazivom ATM (Asynchronous Transfer Mode).
U sredi
sreditu ATM mre
mree nalazi se jedan ili vi
vie elektroni
elektronikih ureaja koji se zovu ATM sklopke
(ATM switch).
Zbog brze dvosmjerne komunikacije, svako ra
raunalo izravno se spaja na ATM sklopku pomo
pomou
dvostrukog opti
optikog vlakna.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

ATM sklopka

___________________________________

78

RAUNALNE MREE

27

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
LAN sa zvijezdom
Za razliku od sabirnice ili prstena, ATM sklopka ne distribuira podatke svim ra
raunalima nego ih
samo prebacuje od po
poiljatelja do primatelja.
U slu
sluaju kvara jedne veze ili jednog ra
raunala, ostatak ATM mre
mree radi dalje.
ATM je poznat po visokoj propusnosti. Veza
Veza izmeu ra
raunala i ATM sklopke radi na propusnosti
155 Mbit/s ili vi
vie.
Sredinom 19901990-tih godina mislilo se da je ATM najperspektivnija LAN tehnologija
tehnologija koja e
zavladati tr
tritem. Ipak, to se nije dogodilo zbog pojave gigabitne verzije Etherneta.
Etherneta.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

79

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
FIZI
FIZIKO ADRESIRANJE I UTVRIVANJE SADR
SADRAJA OKVIRA U LAN - U - FIZI
FIZIKO
ADRESIRANJE
Fizi
Fiziko (hardversko) adresiranje

U ve
veini LANLAN-ova paketi putuju zajedni
zajednikim medijem i vidljivi su svim spojenim ra
raunalima.
Javlja se problem: kako ostvariti prijenos okvira od po
poiljatelja to
tono odreenom primatelju?
primatelju?
Rje
Rjeenje se zasniva na dodjeljivanju tzv. hardverskih (fizi
(fizikih) adresa ra
raunalima.
Svaki okvir uz ostale podatke mora sadr
sadravati adresu po
poiljatelja te adresu primatelja.
Prilikom slanja okvira, po
poiljatelj upisuje u okvir svoju vlastitu adresu te adresu ra
raunala kojemu
se okvir alje.
Ra
Raunalo spojeno na LAN ispituje adrese unutar svakog okvira koji prolazi
prolazi mre
mreom, prihva
prihvaa
(kopira) one gdje se adresa primatelja poklapa s njegovom vlastitom
vlastitom adresom te ignorira ostale.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

80

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
FIZI
FIZIKO ADRESIRANJE I UTVRIVANJE SADR
SADRAJA OKVIRA U LAN - U - LAN
SU
SUELJE

___________________________________

Da sredi
sredinja jedinica ra
raunala ne bi bila optere
optereena poslom stalnog pra
praenja prometa po mre
mrei,
u ra
raunalo se ugrauje posebni hardverski sklop mre
mreno ili LAN su
suelje (mre
(mrena kartica).
LAN su
suelje je sna
snaan i samostalan ureaj koji radi bez pomo
pomoi procesora i memorije u
ra
raunalu. Njegova zada
zadaa je brinuti se za sve detalje vezane uz slanje i primanje okvira.
okvira.

___________________________________

RA
RAUNALO SPOJENO NA MRE
MREU

Mre
Mrena
kartica

___________________________________
___________________________________
___________________________________

Procesor i
memorija

Mre
Mreni kabel (spoj na
mre
mreu)

___________________________________
alje i prima pakete
sa mre
mree

Stvara odlazne i obrauje


dolazne podatke

81

RAUNALNE MREE

28

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
LAN su
suelje
Prilikom slanja podataka, sredi
sredinja jedinica ra
raunala alje okvir svojem LAN su
suelju i zahtjeva
slanje. Nakon toga sredi
sredinja jedinica mo
moe nastaviti s izvr
izvravanjem aplikacijskog programa, a
LAN su
suelje eka na pristup zajedni
zajednikom mediju i alje okvir.
Primanje podataka odvija se tako da LAN su
suelje prati sve okvire koji putuju zajedni
zajednikim
medijem, filtrira one s ispravnim CRC i odgovaraju
odgovarajuom adresom primatelja i prosljeuje ih
sredi
sredinjoj jedinici.
Dakle, zahvaljuju
zahvaljujui LAN su
suelju sredi
sredinja jedinica je izolirana od ve
veine aktivnosti na mre
mrei te
ima posla samo s podacima koji se nje izravno ti
tiu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

82

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
FIZI
FIZIKO ADRESIRANJE I UTVRIVANJE SADR
SADRAJA OKVIRA U LAN - U DODJELJIVANJE ADRESA

___________________________________

Unutar jednog LANLAN-a svako ra


raunalo mora imati jedinstvenu adresu. Postoje tri sheme za
dodjeljivanje adresa ra
raunalima.
Statiko dodjeljivanje - koristi se adresa koju je proizvoa
proizvoa LAN su
suelja ugradio u svoj
ureaj i koja je jedinstvena na cijelom svijetu (sastoji se od 48 bita).
Konfigurabilno dodjeljivanje - administrator mre
mree svakom ra
raunalu postavlja adresu
koju je sam izabrao. Postavljanje adrese obavlja se pomo
pomou sklopki na LAN su
suelju ili
upisivanjem u EPROM su
suelja.
Dinami
Dinamiko dodjeljivanje - ra
raunalo automatski bira adresu svaki puta kad se upali.
Obi
Obino je rije
rije o biranju slu
sluajnih brojeva, sve dok se ne pogodi slobodna adresa.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Primjer: 0000-1414-C1C1-2C2C-1C1C-BB

___________________________________

83

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Dodjeljivanje adresa
Osobina stati
statikog dodjeljivanja je stalna adresa ra
raunala, ak i onda kad ga selimo iz
mre
mree u mre
mreu, sve dok mu ne promijenimo LAN su
suelje. Takoer
Takoer,, ureaji
ureaji raznih proizvoa
proizvoaa
mogu se odmah bez pode
podeavanja adresa uklju
ukljuiti u istu mre
mreu.
Svojstvo dinami
a
dinamikog dodjeljivanja je eliminacija potrebe koordinacije adresa proizvoa
proizvoa
hardvera. Takoer
Takoer,, dinami
dinamike adrese mogu biti znatno kra
krae od stati
statikih.
Konfigurabilne adrese su kompromis izmeu stati
statikih i dinami
dinamikih. Sli
Slino kao stati
statike, one su
relativno stalne. Sli
Slino kao dinami
dinamike, one mogu biti kratke.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

84

RAUNALNE MREE

29

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja

___________________________________

FIZI
FIZIKO ADRESIRANJE I UTVRIVANJE SADR
SADRAJA OKVIRA U LAN - U - DIFUZIJA
I DIFUZIJA U GRUPI

___________________________________

Difuzija (broadcasting)

___________________________________

Difuzija je prijenos podataka gdje jedno ra


raunalo alje iste podatke svim drugim ra
raunalima u
mre
mrei.
U ve
veini LAN tehnologija difuzija se mo
moe efikasno izvesti zato to podaci ionako putuju
zajedni
zajednikim medijem i vidljivi
vidljivi su svim ra
raunalima.
Uz postoje
postojee adrese ra
raunala u LANLAN-u, uvodi se i dodatna (rezervirana) broadcast
broadcast adresa.
LAN su
suelje u svakom ra
raunalu prepravlja se tako da filtrira ne samo okvire ija je adresa
primatelja jednaka adresi tog ra
raunala, nego i okvire ija adresa primatelja je jednaka
broadcast adresi.
Dakle, ako okvir po
poaljemo na broadcast adresu, svako ra
raunalo u mre
mrei primit e kopiju tog
okvira.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

85

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Difuzija u grupi (multicasting)
Difuzija u grupi je ne
neto izmeu obi
obinog prijenosa podataka i broadcastinga. Jedno ra
raunalo
alje iste podatke grupi pretpla
pretplaenih
enih ra
raunala.
U ve
veini LAN tehnologija, difuzija u grupi mo
moe se efikasno izvesti na sli
slian na
nain kao
broadcasting.
Uvode se dodatne multicast
multicast adrese. Svaka od tih adresa odgovara jednoj grupi ra
raunala.
LAN su
suelje ra
raunala uklju
ukljuenog u grupu pode
podeava se tako da osim vlastite i broadcast adrese
prepoznaje
prepoznaje i doti
dotinu multicast adresu.
Unos ili brisanje multicast adrese u LAN su
suelju izvodi se dinami
dinamiki, tako da aplikacijski program
koji se izvr
izvrava na ra
raunalu po
poalje odgovaraju
odgovarajuu instrukciju su
suelju.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

86

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
FIZI
FIZIKO ADRESIRANJE I UTVRIVANJE SADR
SADRAJA OKVIRA U LAN - U UTVRIVANJE SADR
SADRAJA OKVIRA
Iz samog sadr
sadraja okvira te
teko je zaklju
zakljuiti koja vrsta podataka se nalazi u tom okviru. Npr.
okviri koji nose ee-mail poruke, tekstualne datoteke ili web stranice sadr
sadre ASCII znakove.
Da bi primatelj mogao odrediti vrstu nekog okvira, potrebna je dodatna
dodatna informacija u samom
okviru.
Postoje dvije metode utvrivanja sadr
sadraja:
eksplicitno navoenje tipa okvira
implicitno navoenje tipa okvira

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

87

RAUNALNE MREE

30

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Utvrivanje sadr
sadraja okvira
Eksplicitno navoenje tipa okvira.
okvira. Sama mre
mrena tehnologija predvia da se u formatu
okvira nalazi posebno polje za tip okvira. Takoer
Takoer,, sama tehnologija svojim standardima definira
identifikatore za neke tipove okvira.
Implicitno navoenje tipa okvira.
okvira. Kori
Koritena mre
mrena tehnologija u svom formatu okvira ne
predvia polje za tip.
tip. Po
Poiljatelj i primatelj dogovaraju se da e razmjenjivati samo jednu vrstu
sadr
sadraja ili se dogovaraju da e polje za tip okvira sami uklju
ukljuiti na odreeno mjesto u dio
okvira koji je ina
inae predvien za podatke.
podatke.
Obje metode imaju prednosti i mane. Eksplicitno
Eksplicitno navoenje je pouzdanije,
pouzdanije, no obuhva
obuhvaa samo
one tipove okvira koji su prepoznati i standardizirani na razini doti
dotine mre
mrene tehnologije.
Implicitno navoenje je fleksibilnije no lako mo
moe dovesti do nesporazuma.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

88

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Zaglavlje i korisni teret okvira
Osim stvarnih podataka, okvir mora sadr
sadravati mno
mnotvo dodatnih informacija.
Zbog toga je u stvarnim LAN tehnologijama format okvira kompliciraniji
kompliciraniji od onog koji je ve
ve
prikazan (koji se sastojao od znaka za po
poetak i kraj okvira, te dodatne informacije za otkrivanje
gre

ke).
gre
U ve
veini tehnologija, okvir se mo
moe podijeliti na:
zaglavlje, koje sadr
sadri dodatne informacije poput adresa, tipova i sli
slino.
korisni teret (payload) ili podru
podruje za podatke, gdje se nalaze podaci koji se alju.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Zaglavlje

___________________________________

Korisni teret

___________________________________

89

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - predavanja
Primjer Ethernet okvira

___________________________________
Odredi
Odredina
adresa

8
Preambula

Tip
okvira

6
Izvori
Izvorina
adresa

CRC

46 - 1500

___________________________________
___________________________________

___________________________________

Podaci

Ethernetov okvir po
poinje 6464-bitnim predgovorom
predgovorom (preambula) koji se sastoji od alterniraju
alternirajuih
nula i jedinica a slu
slui da bi se primateljev hardver mogao sinkronizirati s dolaze
dolazeim signalom.
Dalje slijede 4848-bitne adrese primatelja i po
poiljatelja. Ethernet koristi stati
statiko dodjeljivanje
adresa. Naime, koristi se injenica da svako LAN su
suelje ima jedinstvenu adresu koju je u njega
ugradio proizvoa
proizvoa. Adresa 111..11 (FF.FF.FF.FF.FF.FF) je rezervirana za broadcasting,
broadcasting, a
druge adrese koje po
poinju s 1 slu
slue za multicasting.
Tre
Tree polje zaglavlja je 1616-bitni Ethernetov tip okvira. Ethernet standard definira nekoliko
stotina tipova okvira.
Najve
Najvei dio Ethernetovog okvira zauzimaju podaci (payload).
Na kraju okvira nalazi se izra
izraunati CRC.
90

___________________________________
___________________________________

RAUNALNE MREE

31

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Ra
Raunalna mre
mrea se sastoji od prijenosnog ra
raunala, stolnog ra
raunala i usmjeriva
usmjerivaa s
pristupnom to
tokom.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

192.168.2.101

___________________________________
192.168.2.100
192.168.2.1

91

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Usmjeriva
Usmjeriva:
IP adresa: 192.168.2.1
Fizi
Fizika (hardverska) adresa: 0000-1414-c1c1-2c2c-0c0c-bb
Prijenosno ra
raunalo:
IP adresa: 192.168.2.101
Fizi
Fizika (hardverska) adresa: 0000-c0c0-a8a8-b7b7-c0c0-47
Stolno ra
raunalo:
IP adresa: 192.168.2.100
Fizi
Fizika (hardverska) adresa: 0000-1c1c-1010-e6e6-2f2f-56

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

92

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Prikaz fizi
fizikih adresa mre
mrenih adaptera ra
raunala (naredba: ipconfig /all)
/all)

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

93

RAUNALNE MREE

32

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING
Prikaz fizi
fizikih adresa ostalih mre
mrenih ureaja u mre
mrei (u primjeru su to usmjeriva
usmjeriva i stolno
ra
raunalo) - naredba arp -a

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

94

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Za hvatanje i prikaz paketa koristio se program Wireshark

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

95

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING
Naredba PING se korist na prijenosnom ra
raunalu kako bi se provjerila njegova povezanost sa
stolnim ra
raunalom.
Budu

i
da
je
mre

a
ostvarena
preko
be

i
Budu
mre
be nog mre
mrenog su
suelja, u programu Wireshark se
postavlja hvatanje paketa koje oda
odailje/prima be
beino mre
mreno su
suelje prijenosnog ra
raunala.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

96

RAUNALNE MREE

33

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Pokre
Pokree se naredba PING na prijenosnom ra
raunalu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

97

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Rezultat hvatanja paketa.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

98

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Dio paketa s fizi


fizikom adresom primatelja (request paket).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

99

RAUNALNE MREE

34

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Dio paketa s fizi


fizikom adresom po
poiljatelja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

100

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Tip okvira (0800 - Internet IP Version 4) .

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

101

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Dio paketa s fizi


fizikom adresom primatelja (reply paket).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

102

RAUNALNE MREE

35

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Dio paketa s fizi


fizikom adresom po
poiljatelja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

103

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Tip okvira (0800 - Internet IP Version 4) .

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

104

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Prikaz paketa (Request) u heksadecimalnom obliku:

___________________________________

00 1c 10 e6 2f 56 00 c0 a8 b7 c0 47 08 00 45 00
00 3c 2c 33 00 00 80 01 88 74 c0 a8 02 65 c0 a8
02 64 08 00 1a 5c 03 00 30 00 61 62 63 64 65 66
67 68 69 6a 6b 6c 6d 6e 6f 70 71 72 73 74 75 76
77 61 62 63 64 65 66 67 68 69

___________________________________
___________________________________

Prikaz paketa (Reply) u heksadecimalnom obliku:


00 c0 a8 b7 c0 47 00 1c
00 3c 01 b9 00 00 80 01
02 65 00 00 22 5c 03 00
67 68 69 6a 6b 6c 6d 6e
77 61 62 63 64 65 66 67

___________________________________

10 e6 2f 56 08 00 45 00
b2 ee c0 a8 02 64 c0 a8
30 00 61 62 63 64 65 66
6f 70 71 72 73 74 75 76
68 69

___________________________________

105

RAUNALNE MREE

36

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Prikaz paketa (Request) u binarnom obliku:

___________________________________

0000000000011100000100001110011000101111010101100000000011000000
0000000000011100000100001110011000101111010101100000000011000000
1010100010110111110000000100011100001000000000000100010100000000
0000000000111100001011000011001100000000000000001000000000000001
0000000000111100001011000011001100000000000000001000000000000001
1000100001110100110000001010100000000010011001011100000010101000
0000001001100100000010000000000000011010010111000000001100000000
0000001001100100000010000000000000011010010111000000001100000000
0011000000000000011000010110001001100011011001000110010101100110
0011000000000000011000010110001001100011011001000110010101100110
0110011101101000011010010110101001101011011011000110110101101110
0110111101110000011100010111001001110011011101000111010101110110
0111011101100001011000100110001101100100011001010110011001100111
0000000000000000000000000000000000000000000000000110100001101001
0000000000000000000000000000000000000000000000000110100001101001

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

106

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjer: paketi naredbe PING

___________________________________

Prikaz paketa (Reply) u binarnom obliku:

___________________________________

0000000011000000101010001011011111000000010001110000000000011100
0000000011000000101010001011011111000000010001110000000000011100
0001000011100110001011110101011000001000000000000100010100000000
0001000011100110001011110101011000001000000000000100010100000000
0000000000111100000000011011100100000000000000001000000000000001
1011001011101110110000001010100000000010011001001100000010101000
0000001001100101000000000000000000100010010111000000001100000000
0000001001100101000000000000000000100010010111000000001100000000
0011000000000000011000010110001001100011011001000110010101100110
0011000000000000011000010110001001100011011001000110010101100110
0110011101101000011010010110101001101011011011000110110101101110
0110111101110000011100010111001001110011011101000111010101110110
0111011101100001011000100110001101100100011001010110011001100111
0000000000000000000000000000000000000000000000000110100001101001
0000000000000000000000000000000000000000000000000110100001101001

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

107

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
OIENJE I FIZI
FIZIKA STRUKTURA LAN - A - MRE
MRENA KARTICA I TRANSCEIVERI
Ra
Raunalo se na LAN spaja pomo
pomou posebnog hardverskog sklopa mre
mrenog ili LAN su
suelja.
LAN su
suelje preuzima poslove pra
praenja prometa na mre
mrei, slanja i primanja okvira, te tako
rastere
rastereuje sredi
sredinju jedinicu ra
raunala.
Zahvaljuju
Zahvaljujui takvoj raspodjeli poslova, dana
dananji LANLAN-ovi rade na propusnosti od 1 Gbit/s
LAN su
suelje obi
obino je realizirano kao mre
mrena kartica (network adapter card, network interface
card NIC).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

108

RAUNALNE MREE

37

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mre
Mrena kartica i transceiveri
Mre
Mrena kartica se utakne u utor na mati
matinoj plo
ploi ra
raunala. Dio kartice koji viri na poleini
ra
raunala sadr
sadri uti
utinicu (konektor) za kabel kojim e se ra
raunalo spojiti na mre
mreu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

109

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mre
Mrena kartica i transceiveri
U nekim starijim LAN tehnologijama postojao je i dodatni ureaj transceiver,
transceiver, koji
koji se spajao
izmeu mre
mrenog medija i mre
mrene kartice.
Posao mre
mrenog su
suelja tada je bio podijeljen izmeu transceivera i mre
mrene kartice, tako da je
transceiver obavljao analogni, a mre
mrena kartica digitalni dio posla.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

110

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
OIENJE I FIZI
FIZIKA STRUKTURA LAN - A - OIENJE

___________________________________

Prva generacija Etherneta zvala se Thick Ethernet ili Thicknet ili


ili 10Base5. Mre
Mrena sabirnica bila
je realizirana kao debeli koaksijalni kabel koji se polagao daleko
daleko od ra
raunala.
Mre
Mreno su
suelje svakog ra
raunala sastojalo se od mre
mrene kartice i transceivera. Transceiver je
bio na mre
mrenom kabelu i spajao se s mre
mrenom karticom pomo
pomou tzv. AUI kabla.
Debeli koaksijalni
kabel

Transceiver

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Terminator

___________________________________

AUI kabel

111

RAUNALNE MREE

38

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Oienje (Thick Ethernet)

___________________________________

Da bi se ovakvo o
oienje pojednostavilo, uveden je multipleksor ureaj koji omogu
omoguuje
spajanje vi
vie ra
raunala na isti transceiver.

Debeli koaksijalni
kabel

___________________________________
___________________________________

Transceiver

___________________________________
___________________________________

Multipleksor

___________________________________
AUI kabel

112

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Oienje (Thin Ethernet)
Druga generacija Etherneta zvala se Thin Ethernet ili Thinnet ili
ili 10Base2. Mre
Mrena sabirnica bila
je realizirana kao tanki savitljivi koaksijalni kabel koji se polagao
polagao od ra
raunala do ra
raunala.
Mre
Mreno su
suelje sastojalo se samo od mre
mrene kartice koja je preuzela i funkciju transceivera.
Spoj ra
raunala na koaksijalni kabel ostvarivao se tzv. BNC konektorom.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

113

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Oienje (Thin Ethernet)

___________________________________

Primjer Thin Etherneta

___________________________________
Tanki koaksijalni
kabel

___________________________________
___________________________________
___________________________________

Terminator

BNC konektor

___________________________________

114

RAUNALNE MREE

39

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Oienje (Twisted Pair Ethernet)
Dana
Dananja generacija Etherneta zove se Twisted Pair Ethernet ili TP Ethernet.
Ethernet.
Svako ra
raunalo vezano je zasebnom twisted pair icom (paricom) na mre
mreni koncentrator - hub.
Mre
Mreno su
suelje izvedeno je kao mre
mrena kartica s RJRJ-45 konektorom (sli
(slian kao za telefon).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

115

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Oienje (Twisted Pair Ethernet)

___________________________________

Primjer Twisted Pair Etherneta

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
Twisted pair ica

RJRJ-45 konektor

116

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Oienje (Twisted Pair Ethernet)
Elektronika u hubhub-u simulira pona
ponaanje sabirnice, tako da cijeli sustav radi sli
slino kao prethodna
generacija Etherneta.
TP Ethernet vremenom je pove

avao
propusnost
te
postoje
tri
verzije:
pove

obi
obini TP Ethernet
10BaseT, propusnost 10 Mbit/s
Fast Ethernet
100BaseT, propusnost 100 Mbit/s
Gigabit Ethernet
1000BaseT, propusnost 1 Gbit/s

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

117

RAUNALNE MREE

40

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Usporedba o
oienja
Oienje s debelim kabelom i transceiverima dozvoljava uklanjanje ra
raunala a da to ne
poremeti mre
mreu. No, transceiveri su obi
obino na te
teko dostupnom mjestu za popravak.
Oienje s tankim kabelom jeftinije je od onoga s debelim kabelom. No,
No, tanka mre
mrea se lako
prekine ako netko otkop
otkopa BNC konektor.
TP Ethernet je suvremeno rje

enje
koje
je
omogu

ilo
velike
propusnosti.
Svaki
mre
rje
omogu
mreni ureaj
ima svoj TP kabel, tako da uklanjanje jednog stroja ne mo
moe prekinuti ostatak mre
mree. No, TP
Ethernet zahtijeva polaganje velikog broja ica koje izlaze iz hubhub-a.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

118

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Usporedba o
oienja

___________________________________

Primjer tri na
naina o
oienja istih uredskih
prostorija. Mre
Mrena soba je prostorija za
smje
smjetaj hubhub-a ili opreme za pra
praenje
rada mre
mree.

Ured 1

Mre
Mrena soba

Ured 5

Ured 1

Ured 5

Ured 2

Ured 6

Ured 2

Ured 6

Ured 3

Ured 7

Ured 3

Ured 7

Ured 4

___________________________________

Ured 8

___________________________________

Ured 4

Ured 8

___________________________________
___________________________________
___________________________________

Ured 1

Hub

Ured 5

Ured 2

Ured 6

Ured 3

Ured 7

Ured 4

Ured 8

119

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Usporedba o
oienja

___________________________________

Svaka vrsta o
oienja koristi druk
drukije mre
mrene kartice i druk
drukije konektore na tim mre
mrenim
karticama. Postoje i kombinirane kartice s vi
vie vrsta konektora.

___________________________________
___________________________________

BNC konektor
za Thin Ethernet

AUI konektor
za Thick
Thick Ethernet

___________________________________

RJRJ-45 konektor za
Twisted Pair Ethernet

___________________________________
___________________________________

120

RAUNALNE MREE

41

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
OIENJE I FIZI
FIZIKA STRUKTURA LAN - A - FIZI
FIZIKA STRUKTURA LAN - A
Do sada smo govorili da je Ethernet LAN tehnologija sa strukturom
strukturom sabirnice. Ipak, vidjeli smo
da suvremeni TP Ethernet koristi spajanje ra
raunala preko hubhub-a. Kako je to mogu
mogue? Zna
Znai li to
da se u TP Ethernetu pre
prelo na strukturu zvijezde?
Odgovor na ovo pitanje zahtijeva uo
uoavanje razlike izmeu logi
logike i fizi
fizike strukture LANLAN-a.
Zadana LAN tehnologija mo
moe koristiti razne na
naine o
oienja. Sama
Sama tehnologija odreuje logi
logiku
strukturu LANLAN-a, a na
nain o
oienja odreuje fizi
fiziku strukturu. Mogu
Mogue je da se fizi
fizika struktura
razlikuje od logi
logike.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

121

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Fizi
Fizika struktura LAN - a
TP Ethernet ima fizi
fiziku strukturu zvijezde, no on zadr
zadrava logi
logiku strukturu sabirnice. Naime,
hub, unato
unato svom zvjezdastom obliku, u potpunosti simulira pona
ponaanje sabirnice.
Na primjer, kad neko ra
raunalo po
poalje okvir, tada hub pu
puta odgovaraju
odgovarajui signal po svim TP
kablovima tako da svako ra
raunalo vidi
vidi taj signal onako kako bi ga vidjelo na sabirnici.
I dalje su mogu
mogue kolizije. Primjenjuju se ista CSMA/CD pravila za pristup sabirnici
sabirnici i postupanje
u slu
sluaju kolizije.
TP Ethernet popularno se naziva i starshaped bus
bus ili bus in a box
box.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

122

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
WAN TEHNOLOGIJE I USMJERAVANJE - WAN TEHNOLOGIJE

___________________________________

Ukoliko veliki broj meusobno udaljenih ra


raunala elimo povezati u WAN, potrebne su nam
druga
drugaije tehnologije od onih koje se koriste za LAN.
Oekuje se da e propusnost meusobnog komuniciranja ra
raunala spojenih u WAN biti manja
od one u LANLAN-u.
Od WAN tehnologije se tra
trai osiguranje skalabilnosti, dakle mogu
mogunost dodavanja novih
ra
raunala i novih udaljenih lokacija.
Sve WAN tehnologije zasnivaju se na:
vezama koje omogu
omoguuju digitalnu komunikaciju na veliku udaljenost (opti
(optika vlakna,
sateliti)
paketnim sklopkama koje omogu
omoguuju usmjeravanje paketa od jedne do druge lokacije.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

123

RAUNALNE MREE

42

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
WAN tehnologije
Paketna sklopka (packet switch)
switch) je
je ureaj koji ima dvije vrste ulazno/izlaznih
ulazno/izlaznih priklju
prikljuaka (port(portova).
Prva vrsta priklju
prikljuaka radi na velikoj propusnosti i slu
slui priklju
prikljuivanju veza prema drugim
sklopkama.
Druga vrsta priklju
prikljuaka radi na manjoj propusnosti i slu
slui priklju
prikljuivanju ra
raunala.
Osnovna zada
zadaa sklopke je prebacivanje cijelih paketa s jednog priklju
prikljuka na drugi.
Dakle, paket koji je stigao s jednog ra
raunala ili jedne telekomunikacijske veze mo
moe se usmjeriti
prema drugom ra
raunalu ili drugoj vezi.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

spajanje na
druge paketne
sklopke

PAKETNA
SKLOPKA

___________________________________

spajanje
korisni
korisnikih
ra
raunala

124

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
WAN tehnologije
Da bi se oblikovao WAN, prvo je potrebno na svaku fizi
fiziku lokaciju postaviti bar jednu paketnu
sklopku.
Zatim se svako od ra
raunala priklju
prikljui na najbli
najbliu sklopku.
Na kraju se uspostavlja veza izmeu sklopki.
sklopki.

___________________________________
___________________________________

Computer

ra
raunala spojena
na mre
mreu

___________________________________

Computer

Computer

PAKETNA
SKLOPKA
NA LOKACIJI 2

PAKETNA
SKLOPKA
NA LOKACIJI 1

___________________________________

Computer

Computer

___________________________________

Computer

Computer

veza izmeu
paketnih sklopki
(digitalna
komunikacija)

___________________________________
Computer
Server

PAKETNA
SKLOPKA
NA LOKACIJI 3

PAKETNA
SKLOPKA
NA LOKACIJI 4

Laptop

Computer

125

Laptop

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
WAN tehnologije
WAN ne mora biti simetri
simetrian. Veze
Veze izmeu pojedinih sklopki te kapaciteti veza biraju
se prema o
oekivanom prometu.
Veze moraju osigurati povezanost mre
mree, dakle mora postojati put izmeu svakog para
ra
raunala.
Dobro je da veze osiguraju odreenu redundanciju,
redundanciju, dakle vi
vie razli
razliitih putova izmeu istih
ra
raunala. To je korisno u slu
sluaju kvara pojedinih veza ili sklopki.
Mogu
Mogue je dodavati i unutra
unutranje
nje sklopke koje nemaju priklju
prikljuenih ra
raunala i slu
slue samo za
prijenos i usmjeravanje podataka.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

126

RAUNALNE MREE

43

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
WAN tehnologije
Paketna sklopka zapravo je jedna vrsta specijaliziranog ra
raunala. Osim ulazno/izlaznih
jedinica, ona ima memoriju i procesor.
Sklopka svoju zada
zadau obavlja tako da pristigle pakete privremeno pohranjuje u memoriju
memoriju i
obrauje pomo
pomou procesora.
Pohranjeni paketi organiziraju se u red (queue). Novopristigli paket
aket
stavlja
se
na
za
p
zaelje reda.
Procesor skida paket sa ela reda, gleda njegov sadr
sadraj te odlu
odluuje kamo e ga dalje
proslijediti.
Kori
Koritenje memorije omogu
omoguuje sklopki iza
izai na kraj s iznenadnim velikim prometom paketa.
Ipak, veli
veliina memorije je ograni
ograniena, tako da mo
moe do
doi do zagu
zaguenja (congestion) i gubitka
podataka.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

127

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
WAN TEHNOLOGIJE I USMJERAVANJE - USMJERAVANJE

___________________________________

Svaka WAN tehnologija definira format okvira za slanje ili primanje


primanje podataka.
Svakom ra
raunalu spojem u WAN pridru
pridruena je fizi
fizika adresa.
Prilikom slanja okvira, po
poiljatelj mora u okvir uklju
ukljuiti adresu primatelja.
Ve
Veina WANWAN-ova koristi dvoslojnu hijerarhijsku shemu adresiranja. Adresa se dijeli na dva dijela:
prvi dio identificira paketnu sklopku, a drugi dio odreuje ra
raunalo spojeno na tu sklopku.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

adresa [2,1]

adresa [1,2]

___________________________________

Computer
Server

PAKETNA
SKLOPKA 1

PAKETNA
SKLOPKA 2

___________________________________
adresa [2,6]

adresa [1,5]
Computer
Laptop

128

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Usmjeravanje
Za svaki pristigli paket sklopka mora odlu
odluiti kojim putem e ga dalje proslijediti. Da bi donijela
odluku, sklopka gleda adresu primatelja u paketu.
Ako je paket namijenjen ra

unalu
izravno
spojenom na sklopku, tada
ra
tada sklopka prosljeuje
paket tom ra
raunalu.
Ako je paket namijenjen ra
raunalu spojenom na drugu sklopku, tada se paket mora
proslijediti po telekomunikacijskoj vezi koja vodi prema toj drugoj
drugoj sklopki.
Sklopke ne pohranjuju cjelovitu informaciju o tome kako dose
dosei svako mogu
mogue odredi
odredite.
Umjesto toga, postoji samo informacija o sljede
sljedeem skoku (next hop) kojega paket mora
napraviti da bi se pribli
pribliio odredi
odreditu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

129

RAUNALNE MREE

44

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Usmjeravanje
Informacije potrebne za izbor sljede
sljedeeg skoka mogu se organizirati kao tablica. Na slici se vidi
tablica unutar sklopke 2.
[3,2]

ODREDI
ODREDI TE

SLJEDE
SLJEDEI
SKOK

[1,2]

SU
SUELJE 1

[1,5]

SU
SUELJE 1

[3,2]

SU
SUELJE 3

[3,5]

SU
SUELJE 3

[2,1]

RA
RAUNALO E

[2,6]

RA
RAUNALO F

PAKETNA
SKLOPKA 3
[3,5]

SU
SUELJE 3

SU
SUELJE 1

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

[2,1]

[1,2]

___________________________________

E
A
PAKETNA
SKLOPKA 1

PAKETNA
SKLOPKA 2

[2,6]

[1,5]
F
B

130

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Usmjeravanje
Opisana tablica s informacijama o sljede
sljedeem skoku obi
obino se zove tablica usmjeravanja
(routing table). Prosljeivanje
Prosljeivanje paketa izborom sljede
sljedeeg skoka zove se usmjeravanje (routing).
Tablica usmjeravanja mo
moe se znatno pojednostaviti ukoliko se koriste dvodijelne hijerarhijske
hijerarhijske
adrese. Naime, sljede
sljedei skok je odreen prvim dijelom adrese.
adrese. Pojednostavljena verzija tablice
s prethodne slike izgleda ovako.

ODREDI
ODREDITE

SLJEDE
SLJEDEI SKOK

[1, bilo koja adresa]

SU
SUELJE 1

[3, bilo koja adresa]

SU
SUELJE 3

[2, bilo koja adresa]

LOKALNO RA
RAUNALO

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

131

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Usmjeravanje
Da bi WAN ispravno radio, sve paketne sklopke moraju u sebi imati
imati pohranjene tablice
usmjeravanja te se moraju baviti prosljeivanjem paketa.
paketa. tovi
tovie, mora se garantirati sljede
sljedee:
univerzalno usmjeravanje: svaka
svaka tablica odreuje sljede
sljedei skok za svako mogu
mogue
odredi
odredite
optimalni putovi: u svakoj tablici vrijednost sljede
sljedeeg skoka za zadano odredi
odredite
odgovara po
poetku optimalnog puta prema tom odredi
odreditu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

132

RAUNALNE MREE

45

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Usmjeravanje
Slika prikazuje WAN sa 4 paketne sklopke i ispravne tablice usmjeravanja
usmjeravanja za svaku sklopku.
ODREDI
ODREDITE
Computer

Computer

PAKETNA
SKLOPKA 1

PAKETNA
SKLOPKA 2

Computer

Computer
Computer

SLJEDE
SLJEDEI
SKOK
-

(1,3)

(1,3)

(2,3)

(1,3)

(2,4)

PAKETNA SKLOPKA 1

Computer
Server

PAKETNA
SKLOPKA 4

Computer
Laptop

SLJEDE
SLJEDEI
SKOK

ODREDI
ODREDITE
PAKETNA
SKLOPKA 3

ODREDI
ODREDITE

SLJEDE
SLJEDEI
SKOK

(2,3)

PAKETNA SKLOPKA 2
ODREDI
ODREDITE

SLJEDE
SLJEDEI
SKOK

(3,1)

(4,3)

(3,2)

(4,2)

(4,3)

(3,4)

PAKETNA SKLOPKA 3

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

PAKETNA SKLOPKA 4

Brojevi u recima tablice odnose se na sklopke.


Ureeni parovi brojeva su veze izmeu sklopki koje se koriste za sljede
sljedei skok.
Tablice zaista osiguravaju univerzalno usmjeravanje. Putovi su optimalni
optimalni jer koriste najmanji
broj skokova.
133

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Usmjeravanje
Unato
Unato hijerarhijskom adresiranju, tablica usmjeravanja mo
moe i dalje sadr
sadravati mnogo redaka
sa istim sljede
sljedeim skokom.
Da bi se tablica usmjeravanja jo
jo vi
vie smanjila, uvodi se standardni put (default). Kod
pretra
pretraivanja tablice, najprije se tra
trai redak koji se eksplicitno odnosi na tra
traeno odredi
odredite. Ako
Ako
se takav redak ne nae,
nae, koristi
koristi se standardni put.
Nakon uvoenja standardnog puta,
puta, tablice iz prethodnog primjera izgledaju ovako.
ODREDI
ODREDITE

SLJEDE
SLJEDEI
SKOK

ODREDI
ODREDITE

SLJEDE
SLJEDEI
SKOK

(1,3)

(2,4)

(2,3)

PAKETNA SKLOPKA 1

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

PAKETNA SKLOPKA 2
ODREDI
ODREDITE

SLJEDE
SLJEDEI
SKOK

ODREDI
ODREDITE

(3,1)

(3,2)

(4,3)

(3,4)

___________________________________

SLJEDE
SLJEDEI
SKOK
(4,2)

PAKETNA SKLOPKA 4

PAKETNA SKLOPKA 3
134

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjeri WAN tehnologija
Ve
Veinu WAN tehnologija razvile su telefonske (telekom) kompanije ili
ili organizacije koje se bave
standardizacijom telefonskog prometa.
Veze izmeu udaljenih paketnih sklopki zapravo su iznajmljene digitalne
gitalne
telefonske linije.
di
Korisnik WANWAN-a pla
plaa telefonskoj kompaniji najam tih linija.
Svaka WAN tehnologija zahtijeva posebnu vrstu paketnih sklopki koje
koje meusobno komuniciraju
svojim protokolom i razmjenjuju svoje okvire.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

135

RAUNALNE MREE

46

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Primjeri WAN tehnologija
X.25. Standard kojega je razvila organizacija ITU. U ranim 8080-tim godinama esto se koristio
povezivanju ASCII terminala s udaljenim vi
viekorisni
ekorisnikim ra
raunalom.
Frame Relay. Prvenstveno namijenjen povezivanju udaljenih segmenata LANLAN-a. Radi na
propusnostima do 100 Mbit/s. Koristi connection oriented
oriented paradigmu za komuniciranje.
Switched Multimegabit
Data
Service
(SDMS)
.
Radi
na
ve

im
propusnostima
od frame relaya i
Multi
ve
zasnovan je na conectionless
conectionless paradigmi komuniciranja.
Asynchronous Transfer Mode (ATM). Tehnologija koja osim za LANLAN-ove mo
moe slu
sluiti i za WANWANove, te osim za prijenos podataka takoer i za digitalizirani telefonski
telefonski promet. WAN zasnovan na
ATMATM-u sastoji se od vi
vie udaljenih i povezanih ATM sklopki.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

136

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
MJERENJE PERFORMANSI MRE
MREE

___________________________________

Ka
Kanjenje (delay, latency) mjeri se u vremenskim jedinicama.
Propusnost (throughput) mjeri se u bitovima po vremenskoj jedinici.
Umno
Umnoak ka
kanjenja i propusnosti mjeri se u bitovima.
Varijacija ka
kanjenja (jitter) mjeri se u vremenskim jedinicama.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

137

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
MJERENJE PERFORMANSI MRE
MREE - KA
KANJENJE
Vrijeme koje je potrebno jednom bitu da prijee put kroz mre
mreu od jednog do drugog ra
raunala.
Mjeri se u vremenskim jedinicama, obi
obino u milisekundama.
Ovisi o izabranom paru ra
raunala te varira ak i za isti par ra
raunala. Zato se obi
obino izra
izraava kao
prosje
prosjeno, odnosno maksimalno ka
kanjenje.
Po analogiji s automobilima i cestom, ka
kanjenje odgovara vremenu koje jedan automobil
provede na putu od jednog grada do drugog.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

RI

___________________________________

ZG

___________________________________

138

RAUNALNE MREE

47

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Ka
Kanjenje
Sastoji se od vi
vie dijelova:
Ka
Kanjenje zbog prolaska (propagation delay) vrijeme potrebno signalu da proe kroz
medij.
Ka
Kanjenje zbog prospajanja (switching delay) vrijeme potrebno da paketna sklopka
prihvati cijeli paket te izabere sljede
sljedei skok.
Ka
Kanjenje zbog ekanja na pristup (access delay) vrijeme koje ra
raunalo u LANLAN-u mora
ekati da bi dobilo pristup do zajedni
zajednikog medija.
Ka
Kanjenje zbog ekanja u redu (queuing delay) - vrijeme koje paket provede ekaju
ekajui u
memoriji paketne sklopke.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

139

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Ka
Kanjenje

___________________________________
Ka
Kanjenje zbog
ekanja na pristup
(access delay)

Ka
Kanjenje zbog
ekanja u redu
(queuing delay)

Ka
Kanjenje zbog
prospajanja (switching
delay)

___________________________________
___________________________________

RI

KIKOVICA

ZG

___________________________________
___________________________________

Ka
Kanjenje zbog
prolaska
(propagation delay)

___________________________________
Ka
Kanjenje

140

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Ka
Kanjenje
Tipi
Tipine vrijednosti za ka
kanjenje zbog prolaska su od 1 ms (u slu
sluaju LANLAN-a) do nekoliko stotina
ms (u slu
sluaju satelitskih veza).
Ka

njenje
zbog
prospajanja
obi

no
ima
jako
male
vrijednosti
pa
je
to
najmanje zna
Ka
obi
znaajan
dio ukupnog ka
kanjenja.
Vrijednosti ka
kanjenja zbog ekanja na pristup ili zbog ekanja u redu ovise o optere
optereenosti
mre
mree te obi
obino predstavljaju najzna
najznaajniji dio ukupnog ka
kanjenja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

141

RAUNALNE MREE

48

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
MJERENJE PERFORMANSI MRE
MREE - PROPUSNOST
Koli
Koliina podataka koja se u jedinici vremena mo
moe slati kroz mre
mreu od jednog ra
raunala prema
drugom.
Mjeri se u bitovima po vremenskoj jedinici, obi
obino u Mbit/s.
Po analogiji s automobilima i cestom, propusnost odgovara broju automobila koji mogu u
ui na
cestu u jedinici vremena.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

RI

___________________________________

ZG

___________________________________

142

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Propusnost
esto se propusnost naziva brzina
brzina, no to je pogre
pogreno jer je propusnost mjera za kapacitet, a
ne za brzinu mre
mree.
Tipi
Tipine vrijednosti za propusnost u dana
dananjim mre
mreama kre
kreu se od 5050-tak Kbit/s kod dialdial-up
veza, preko nekoliko Mbit/s u WANWAN-ovima ili kod ADSL veza, sve do 1Gbit/s u LANLAN-ovima.
Pojam propusnosti komunikacijske linije prili
prilino je srodan pojmu irine pojasa (bandwidth) te
linije. No, tu ipak postoji razlika.
Propusnost mjeri stvarnu koli
koliinu podataka koji se mogu slati u jedinici vremena.
irina pojasa daje teorijsku gornju ogradu za propusnost koju postavlja
postavlja sam fizi
fiziki medij.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

143

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Odnos izmeu ka
kanjenja i propusnosti
U teoriji, ka
kanjenje i propusnost su dvije nezavisne veli
veliine. U praksi, te veli
veliine ipak djeluju
jedna na drugu.
Razlog meusobne ovisnosti lako je razumjeti pomo

u
analogije
s
automobilima
i cestom.
pomo
Ako je cesta zakr
zakrena prometom, tada svi moraju sporije voziti pa se vrijeme putovanja
putovanja
produljuje.
Ukoliko u WAN ulazi velika koli
koliina podataka, tada paketne sklopke nisu u stanju odmah
obraditi velik broj paketa pa se ka
kanjenje pove
poveava zbog ekanja u redu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

144

RAUNALNE MREE

49

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Odnos izmeu ka
kanjenja i propusnosti
Sli
Slino, ukoliko kroz LAN krene velika koli
koliina podataka, tada se pove
poveava ka
kanjenje zbog
ekanja na pristup zajedni
zajednikom mediju.
Pojava pove
poveanog ka
kanjenja zbog velikog prometa u mre
mrei zove se zagu
zaguenje (congestion).
U slu
sluaju zagu
zaguenja, odgovaraju
odgovarajui protokol trebao bi smanjiti intenzitet ubacivanja novih
podataka u mre
mreu.
Iskustvo je pokazalo da vrijedi sljede
sljedea pribli
priblina formula koja povezuje ka
kanjenje i propusnost.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

145

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Odnos izmeu ka
kanjenja i propusnosti
Neka je D0 ka
kanjenje u situaciji kad u mre
mrei nema prometa. Neka je U vrijednost izmeu 0 i 1
koja ka
kae koliki dio ukupne propusnosti se trenutno koristi. Tada se stvarno
stvarno ka
kanjenje D dobiva
kao:

D = D0 / (1 - U)
Zna
Znai, ako je mre
mrea neoptere
neoptereena, stvarno ka
kanjenje je D0. Ako mre
mrea radi na 50% svoje
propusnosti, stvarno ka
kanjenje se udvostru
udvostruuje. Kad se promet pribli
priblii kapacitetu mre
mree,
ka
kanjenje te
tei prema beskona
beskonanosti.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

146

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
MJERENJE PERFORMANSI MRE
MREE - UMNO
UMNOAK KA
KANJENJA I PROPUSNOSTI
Mjeri se u bitovima. Daje koli
koliinu podataka koja odjednom mo
moe biti prisutna u mre
mrei.
Po analogiji s automobilima i cestama, umno
umnoak ka
kanjenja i propusnosti odgovara
maksimalnom broju automobila koji se u jednom trenutku mogu zate
zatei na cesti.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

RI

ZG

___________________________________
___________________________________

147

RAUNALNE MREE

50

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Umno
Umnoak ka
kanjenja i propusnosti
U slu
sluaju zasebne komunikacijske linije izmeu dva ra
raunala, ovaj umno
umnoak daje koli
koliinu
podataka koju po
poiljatelj mo
moe proizvesti i poslati prije nego to primatelj dobije prvi bit.
U slu
sluaju mre
mree s paketnim sklopkama, umno
umnoak postavlja zahtjev na ukupni kapacitet
memorija unutar sklopki. Ako sklopke nemaju toliko memorije, tada
tada lako mo
moe do
doi do gubitka
podataka jer se oni ne
nee imati gdje pohraniti.
Situacija kad sklopka gubi pakete zato jer ih nema gdje pohraniti
pohraniti zove se kolaps uslijed
zagu
zaguenja (congestion collapse).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

148

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
MJERENJE PERFORMANSI MRE
MREE - VARIJACIJA KA
KANJENJA
Broj koji ka
kae koliko ka
kanjenje mo
moe biti ve
vee ili manje od svoje prosje
prosjene vrijednosti.
Mjeri se u vremenskim jedinicama, na primjer u milisekundama.
Va
Vaan pokazatelj ukoliko se pokre
pokree multimedijska aplikacija, na primjer reprodukcija video
zapisa preko mre
mree.
Za takve aplikacije je zapravo potrebna mre
mrea sa to manjom varijacijom ka
kanjenja (zero(zerojitter network).
Ka
Kanjenje u mre
mrei svakako e uzrokovati vremenski pomak reprodukcije videozapisa kod
primatelja u odnosu na po
poiljatelja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

149

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Varijacija ka
kanjenja

Varijacija u ka
kanjenju poremetit e i takvu vremenski pomaknutu reprodukciju. Naime:
iznenadno smanjenje ka
kanjenja uzrokovat e neprirodno brzu reprodukciju dijela
videozapisa
iznenadno pove
poveanje ka
kanjenja vidjet e se kao usporenje ili zastajkivanje
videoreprodukcije
Kod mre
mree s velikom varijacijom ka
kanjenja, reprodukcija videozapisa mo
moe se ostvariti jedino
spremanjem dijelova videozapisa u buffer na strani primatelja, te
te odvijanjem reprodukcije iz
buffera s vremenskim pomakom jo
jo ve
veim od ka
kanjenja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

150

RAUNALNE MREE

51

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA
Niti jedna mre
mrena tehnologija nije optimalna za sve potrebe.
Kombiniranjem tehnologija dobiva se prilagodljivo (robusno) rje
rjeenje.
Javlja se problem pru
pruanja jedinstvene usluge pri komunikaciji meu vorovima u tehnolo
tehnoloki
razli
razliitim mre
mreama.
Spajanje raznorodnih fizi
fizikih mre
mrea u jedinstvenu logi
logiku mre
mreu je koncept koji se naziva
Internetworking.
Internetworking.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

151

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Temeljne postavke i arhitektura interneta
injenica: nije mogu
mogue spojiti dvije tehnolo
tehnoloki nekompatibilne mre
mree jednostavnim spajenjem
ica.
Pitanje: mo
moe li se pru
pruiti jedinstvena usluga bez uvoenja jedinstvenog tehnolo
tehnolokog standarda
za sve fizi
fizike mre
mree?
Sklopovsko (hardversko) rje
rjeenje zvano premo
premoivanje (bridgeing) ne rje
rjeava problem
povezivanja raznorodnih mre
mrea u potpunosti.
Razli
Razliite mre
mree mogu koristiti razli
razliite tipove adresiranja i formate paketa i okvira.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

152

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Temeljne postavke i arhitektura interneta
Problem se rje
rjeava kombiniranjem programskog (softverskog) i sklopovskog (hardverskog)
(hardverskog)
rje
rjeenja.
Paradigma, koja se zove Internetworking, koristi
risti
dodatne
ureaje
koji
se
zovu
usmjernici
ko
(routeri) i slojevito graene protokole.
protokole.
Ka
Kae se da je internet virtualna mre
mrea budu
budui da je komunikacijski sustav apstrakcija koja skriva
fizi
fizike detalje mre
mrea sastavnica i routera koji ih povezuju.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

153

RAUNALNE MREE

52

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA - USMJERNICI (ROUTER)
Router se sastoji od procesora, memorije i posebnog I/O su
suelja za svaku od mre
mrea u kojima je
vor.
Mre
Mree tretiraju router kao bilo koji drugi vor.
Budu
Budui da router mora usmjeriti svaki paket, njegov procesor nije dovoljan
dovoljan odr
odravanju
prometa izmeu proizvoljnog broja mre
mrea.
Redundantnost pove
poveava pouzdanost.
Komunikacijski protokol nadgleda i usmjerava promet pri preoptere
preoptereenju routera.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Router

___________________________________

Router

___________________________________
Router

Router

154

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Usmjernici (router)
Zadatak koji router obavlja je slo
sloen budu
budui da svaki okvir iz jedne mre
mree mora biti preusmjeren
u drugu mre
mreu i upu
upuen do krajnjeg vora.
Kako bi se zadatak rije
rijeio, potreban je slojevito projektirani protokol.
Prvi model za slojeviti protokol je bio 7 - slojni OSI model (Open Systems Interconnection Basic
Reference Model).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

155

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA - TCP/IP PROTOKOL
Petoslojni TCP/IP model omogu
omoguuje komunikaciju meu aplikacijama koje se izvr
izvravaju na
ra
raunalima u fizi
fiziki razli
razliitim mre
mreama.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

APLIKACIJSKI SLOJ
PREZENTACIJSKI SLOJ

___________________________________

SESIJSKI SLOJ
PRIJENOSNI SLOJ

___________________________________

MRE
MRENI SLOJ

___________________________________

PODATKOVNI SLOJ
FIZI
FIZIKI SLOJ

156

RAUNALNE MREE

53

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
TCP/IP protokol

___________________________________

Omogu
Omoguio globalni internet.
Po
Poiljatelj: dijeli podatke u segmente (pakete) i alje ih mre
mrenom sloju
Primatelj: sla
slae segmente i prosljeuje ih aplikacijskom sloju

___________________________________

APLIKACIJSKI
APLIKACIJSKI SLOJ
SLOJ
PRIJENOSNI
PRIJENOSNI SLOJ
SLOJ
MRE
MRE
MRENI
NI SLOJ
PODATKOVNI
PODATKOVNI SLOJ
SLOJ
FIZI
FIZIKI
KI SLOJ
SLOJ

___________________________________

MRE
MRENI
NI SLOJ
SLOJ
PODATKOVNI
PODATKOVNI SLOJ
SLOJ
FIZI
FIZI
KI SLOJ
KI

___________________________________

MRENI SLOJ
SLOJ

Computer

PODATKOVNI
PODATKOVNI SLOJ
SLOJ

Router

FIZI
FIZI
KI
KI SLOJ
SLOJ

Router

___________________________________

Router

Computer

___________________________________

MRE
MRENI
NI SLOJ
SLOJ

Computer

PODATKOVNI
PODATKOVNI SLOJ
SLOJ

APLIKACIJSKI
APLIKACIJSKI SLOJ
SLOJ

FIZI
FIZI
KI
KI SLOJ
SLOJ

PRIJENOSNI
PRIJENOSNI SLOJ
SLOJ
MRE
MRENI
NI SLOJ
SLOJ
Router

PODATKOVNI
PODATKOVNI SLOJ
SLOJ
FIZI
FIZI
KI
KI SLOJ
SLOJ
Laptop

Computer

Laptop

157

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
TCP/IP protokol
Osnovno komunikacijsko sklopovlje (hardver) ima mehanizme koji znaju
znaju prenijeti bitove
podataka od jednog vora do drugog.
Protokol je apstrakcija koja definira skup pravila po kojoj vorovi u mre
mrei mogu izmjenjivati
poruke bez direktne interreakcije sa sklopovljem (hardverom).
Komunikacijski problem ne rje
rjeava se monolitnim modelom, ve
ve se organizira kao stog slojeva
(layering model). To olak
olakava analizu, projektiranje
projektiranje i izvoenje programske podr
podrke (softvera).
(softvera).
Takoer,
Takoer, pove
poveava prilagodljivost i robustnost rje
rjeenja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

158

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
TCP/IP protokol
Svaki sloj protokola rje
rjeava dio komunikacijskog problema. U tu svrhu svaki sloj na po
poetnom
voru dodaje informacije zaglavlju izlaznog okvira. Na krajnjem voru se ti podaci uklanjaju.
Paketi pri slanju dobivaju slijedni broj. vor primatelj sla

e
pakete
po
slijednim
brojevima.
sla
Izgubljeni paketi ponovno se alju.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

KORISNI
KORISNIKI PODACI

___________________________________

APLIKACIJSKI SLOJ

___________________________________

PREZENTACIJSKI SLOJ
SESIJSKI SLOJ

___________________________________

PRIJENOSNI SLOJ
MRE
MRENI SLOJ
PODATKOVNI SLOJ
FIZI
FIZIKI SLOJ
159

RAUNALNE MREE

54

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA - VOROVI DOMA
DOMAINI I
VOROVI USMJERNICI

___________________________________

Razlikuju se vorovi doma


domaini hosthost-computers (ra
(raunala koja izvode neku aplikaciju) i vorovi
usmjernici (Routers) koji povezuju raznorodne mre
mree.
Usmjernik je ra
raunalo s dva mre
mrena su
suelja koje prebacuje i prevodi podatke izmeu dvije
raznolike mre
mree.
Svi vorovi koriste slojeve TCP/IP protokola.
No svi vorovi ne koriste sve slojeve protokola. Npr. router ne treba protokole
protokole sloja 5
(aplikacijski sloj).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

160

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
vorovi doma
domaini i vorovi usmjernici
Stvara se dojam virtualne mre
mree budu
budui da gornji slojevi protokola skrivaju fizi
fizike detalje mre
mrea.
Posebno se skrivaju detalji (prevoenjem
):
(prevoenjem):
fizi
fizikih veza i fizi
fizikih adresa
fizi
fizikih formata okvira i prikaza podataka.
Umjesto toga postoje:
virtualne IP adrese,
virtualni paketi ili datagrami.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

161

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
vorovi doma
domaini i vorovi usmjernici
Pojam apstraktnog paketa te apstraktne adrese omogu
omoguava izmjenu poruka izmeu vorova u
raznorodnim mre
mreama.

___________________________________
___________________________________

Computer

Computer

___________________________________

Laptop

___________________________________
___________________________________
___________________________________

Computer

Computer

Laptop
Computer

162

RAUNALNE MREE

55

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
vorovi doma
domaini i vorovi usmjernici
Takav model omogu
omoguuje skalabilno i robusno rje
rjeenje problema pru
pruanja jedinstvene usluge u
stalno rastu
rastuoj mre
mrei.

___________________________________
___________________________________

Computer

Computer

___________________________________

Laptop

___________________________________

mrea 2
Router

___________________________________

Router
mrea 1
mrea 3
Router

___________________________________

Computer

Computer

Laptop
Computer

163

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
ADRESE ZA INTERNET PROTOKOL IP
IP adresiranje stvara dojam velike homogene mre
mree s jedinstvenom uslugom.
Virtualna mre
mrea se mo
moe realizirati isklju
iskljuivo ukoliko svi vorovi koriste jedinstven sustav
adresiranja.
Sustav adresiranja u virtualnoj mre
mrei mora biti neovisan o fizi
fizikim adresama.
Kao rezultat, dvije aplikacije ili dva korisnika izmjenjuju poruke
poruke bez znanja fizi
fizikih adresa.
Informaciju o fizi
fizikim adresama trebaju samo ni
nii slojevi protokola.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

164

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za Internet protokol IP
Adresiranje u stogu protokola TCP/IP je odreeno
odreeno internet protokolom IP.
IP.
Svaki vor u mre
mrei ima 3232-bitni broj koji se naziva Internet Protocol address ili skra
skraeno IP
adresa.
Svaki paket koji se alje kroz virtualnu mre
mreu u zaglavlju ima IP adresu polaznog i dolaznog
vora.
Sva komunikacija se odvija jedino kori
koritenjem IP adresa.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

165

RAUNALNE MREE

56

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP

3232-bitna IP adresa dijeli se na prefiks i sufiks.


sufiks.
Prefiks ili adresa mre
mree identificira fizi
fiziku mre
mreu u kojoj se vor nalazi.
Sufiks ozna
oznaava pojedina
pojedinani vor u mre
mrei.
Dvije meusobno povezane fizi
fizike mre
mree ne mogu imati istu mre
mrenu adresu niti dva vora u
istoj fizi
fizikoj mre
mrei ne mogu imati isti sufiks.
Hijerarhija IP adresa olak
olakava usmjeravanje:
svaki vor ima jedinstvenu IP adresu (prefiks, sufiks)
administriranje mre
mrenih adresa je globalno, a sufiksa lokalno.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

166

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP

Problem: kako podijeliti 32 bita na prefiks i sufiks?


Preveliki prefiks ograni
ograniava veli
veliinu fizi
fizikih mre
mrea (tj. broja vorova u mre
mrei).
Preveliki sufiks ograni
ograniava broj fizi
fizikih mre
mrea.
Kompromis: prva 4 bita
bita adrese odreuju klasu IP adrese.
adrese. Postoji pet klasa: tri primarne i dvije
sekundarne.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

167

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP

___________________________________

Klase IP adresa:

1 2 3 4

16

24

32

1 0

1 1 0

1 1 1 0

MULTICAST ADRESA

1 1 1 1

REZERVIRANO ZA BUDU
BUDUE KORI
KORITENJE

PREFIKS

SUFIKS
PREFIKS

___________________________________
___________________________________

SUFIKS

PREFIKS

___________________________________

SUFIKS

___________________________________
___________________________________

168

RAUNALNE MREE

57

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP

___________________________________

Klase IP adresa:
KLASA

OPSEG BROJEVA
MRE
MREE

MOGU
MOGUI BROJ
MRE
MREA

OPSEG BROJEVA
VOROVA

MOGU
MOGUI BROJ
VOROVA

0.XXX.XXX.XXX 127.XXX.XXX.XXX

128

XXX.0.0.1 XXX.255.255.254

16777216
16777216

128.0.XXX.XXX 191.255.XXX.XXX

16384

XXX.XXX.0.1 XXX.XXX.255.254

65536

192.0.0.XXX 223.255.255.XXX

2097150

XXX.XXX.XXX.1 XXX.XXX.XXX.254

254

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

169

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP
Klase A, B, C su primarne klase i koriste se za adresiranje vorova.
Klasa D se koristi za multicasting (skup vorova dijeli multicast adresu, svaki dobiva kopiju
svakog paketa poslanog na multicast adresu).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

170

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP
32 -bitni brojevi se zapisuju u ljudima itljivijem formatu tako da se pojedini okteti zapi
zapiu
decimalno i odijele to
tokom.
0 se pojavljuje kada su svi bitovi u oktetu 0, dok je 255 najve
najvea vrijednost i ozna
oznaava 8 jedinica

___________________________________
___________________________________
___________________________________

3232-bitna IP ADRESA

DECIMALNA NOTACIJA

10000001 00110100 00000100 00000000

129.52.6.0

11000000 00000101 00110000 00000011

192.5.48.3

00001010 00000010 00000000 00100101

10.2.0.37

10000000 00001010 00000010 00000011

128.10.2.3

10000000 10000000 11111111 00000000

128.128.255.0

___________________________________
___________________________________
___________________________________

171

RAUNALNE MREE

58

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP
Adresiranje unutar interneta mora biti jedinstveno.
Adresa mre
mree se dobiva u koordinaciji sa centralnom meunarodnom agencijom za upravljanje
mre
mreom (International Assigned Number Authority).
Sufiks adrese se dobiva od lokalnog administratora u kompaniji koja
koja pru
prua uslugu pristupa
internetu, poznatijom kao ISP (Internet Service Provider).
Primjer: 78.2.75.5

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

172

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP

Heterogena mre
mrea od etiri podmre
podmree.
Projektant dodjeljuje prefikse mre
mreama na osnovu pretpostavke o mogu
moguem broju vorova.
Naj
Najee su adrese tipa B i C
Sufiksi se mogu proizvoljno dodjeljivati.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

Router

PREFIKS 128.10

___________________________________

PREFIKS 128.211

128.10.1.0

___________________________________

128.10.0.1
128.211.6.115

128.211.28.4

___________________________________

Router

Router

PREFIKS 192.5.48

PREFIKS 10

192.5.48.1
10.0.0.37

10.0.0.45

192.5.48.100

173

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP

Klase IP adresa predstavljaju veliko fizi


fiziko ograni
ogranienje rastu interneta.
Potreba za novom apstrakcijom.
Uvoenje pojma podmre

nog
adresiranja
(subnet
adressing) i pojma besklasnog adresiranja
podmre
adresiranja
(classless addressing).
Dijeljenje na prefiks i sufiks mo
moe se realizirati na proizvoljnom mjestu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

174

RAUNALNE MREE

59

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP

IP adresa A se dijeli na sufiks i prefiks pomo


pomou adresne maske M.
Adresna maska M je dodatni 3232-bitni broj.
Par (A,M) se zapisuje u CIDR notaciji kao npr. 128.10.2.3/16.
Besklasna adresa je ureeni par (A,M), a prefiks mre
mree se ra
rauna po formuli P=(A&M).
U decimalnoj notaciji za donji primjer mre
mrena maska iznosi 255.255.0.0 koja za IP adresu
128.10.2.3 daje prefiks 128.10.0.0.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

IP Adresa
Mre
Mrena maska

10000000

00001010 00000010 00000011

11111111

11111111 00000000 00000000

Adresa mre
mree

10000000

00001010 00000000 00000000

___________________________________
___________________________________

175

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za Internet protokol IP
CIDR - skra
skraenica za Classless InterInter-Domain Routing
Adresa 128.10.2.3 je primjer adrese klase B.
U klasnoj notaciji ISP mo
moe ovu adresu dodijeliti jednom korisniku koji u svojoj mre
mrei mo
moe imati
216 vorova.
Kori
Koritenjem CIDR notacije ISP mo
moe velikom korisniku dodijeliti ekvivalentnu CIDR adresu
128.10.2.3/16.
Alternativno, ISP mo
moe dodijeliti dva prefiksa 128.10.2.16/28 i 128.10.2.32/28 za manje
manje klijente
(maksimalno 14 vorova, za
zato?).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

176

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP
Za masku /28 ili decimalno 255.255.255.240, korisnik ima 4 bita za dodjeljivanje lokalnih adresa.
Decimalno je to 128.10.2.16 do 128.10.2.31.
To bi bilo maksimalno 16 sufiksa.
No, adrese 128.10.2.16 i 128.10.2.31 su rezervirane.
Adresa mre
mree 128.10.2.16/28 je 128.10.2.16 i ona se ne bi smjela pojavljivati
pojavljivati kao adresa
vora.
Adresa 128.10.2.31/28 (odgovara sufiksu u kojem se binarno pojavljuju
pojavljuju sve jedinice) je
broadcast adresa.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

177

RAUNALNE MREE

60

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP
Paket koji izvana doe na broadcast adresu mre
mree bit e dostavljen svim vorovima u toj mre
mrei.
Sli
Slino se pona
ponaa i paket koji je odaslan na multicast adresu.
Pored ovih adresa, rezervirana je i takozvana loopback adresa koja slu
slui programerima za
testiranje programske podr
podrke (softvera) koji koristi TCP/IP protokol.
Loopback adrese imaju mre
mreni prefiks 127/8.
Omiljena loopback adresa je 127.0.0.1.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

178

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP
Adresa 255.255.255.255 je takozvana limited broadcast adresa koja se koristi za lokalno slanje
paketa kroz cijelu lokalnu mre
mreu (prilikom pokretanja mre
mree).
Rezervirane IP adrese sa
saeto su prikazane u sljede
sljedeoj tablici.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

PREFIKS

SUFIKS VRSTA ADRESE


ovo ra
raunalo

SVRHA

sve 0

sve 0

koristi se prilikom podizanja sustava

mre
mrena adresa

sve 0

mre
mrea

identifikacija mre
mree

mre
mrena adresa

sve 1

usmjerena difuzija

difuzija u specifi
specifinoj mre
mrei

sve 1

sve 1

ograni
ograniena difuzija

difuzija u lokalnoj mre


mrei

127

bilo to

loopback

testiranje

___________________________________
___________________________________
___________________________________

179

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP

___________________________________

Svaki usmjernik po TCP/IP protokolu ima svoju IP adresu.


Svaki usmjernik ima barem dvije pridru
pridruene IP adrese, budu
budui da je:
usmjernik vor u vi
vie fizi
fizikih mre
mrea
svaka IP adresa ima prefiks koji ozna
oznaava fizi
fiziku mre
mreu.
IP adresa ne ozna
oznaava ra
raunalo (host),
(host), nego spoj izmeu ra
raunala i mre
mree.
Ra
Raunala, kao i usmjernici, mogu imati vezu s nekoliko mre
mrea.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

180

RAUNALNE MREE

61

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Adrese za internet protokol IP
Na slici se vidi primjer koji pokazuje IP adrese pridru
pridruene dvama usmjernicima koji povezuju tri
mre
mree.
Ethernet 131.108.0.0/16

___________________________________
___________________________________
___________________________________

131.108.99.5

223.240.129.2
Router

___________________________________

WLAN
223.240.129.0/24

___________________________________
78.0.0.17

223.240.129.17

___________________________________

Router

78.0.0.0/8

181

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
PRETVARANJE IP ADRESE U HARDVERSKU

___________________________________

IP adrese su virtualne budu


budui da su realizirane programski (softverski).
Koriste ih vi
vii slojevi protokola.
Sklopovski (hardverski) sloj ne razumije virtualne IP adrese.
Okviri koji nemaju korektnu fizi
fiziku adresu ne mogu biti preneseni kroz fizi
fiziku mre
mreu.
Potreba za prevoenjem virtualne u fizi
fiziku adresu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

182

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Pretvaranje IP adrese u hardversku
Zamislimo da dvije aplikacije ele izmijeniti podatke kroz mre
mreu.
Programska podr
i adresu
podrka (softver) iz komunikacijskog protokola generira paket koji sadr
sadr
po

iljatelja
i
primatelja.
po
Programska podr
podrka na svakom ra
raunalu (host) ili usmjerniku (router) koristi IP adresu za
ra
raunanje sljede
sljedeeg skoka.
Slanje kroz fizi
fiziku mre
mreu zahtjeva odreivanje fizi
fizike adrese sljede
sljedeeg skoka.
Svako ra
raunalo mo
moe odrediti samo fizi
fizike adrese vorova (host ili router) mre
mree u kojoj se
nalazi.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

183

RAUNALNE MREE

62

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Pretvaranje IP adrese u hardversku
Mapiranje izmeu virtualne IP adrese i fizi
fizike adrese se zove pretvaranje adresa (address
resolution).
Ra
Raunalo (host)
(host) ili
ili usmjernik (router)
(router) koriste
koriste prevoenje adresa samo kada alju pakete unutar
iste fizi
fizike mre
mree. Adresa iz daleke fizi
fizike mre
mree se nikada ne prevodi.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

Computer

Computer

Computer

___________________________________
___________________________________

Router

Router

Computer

Computer

___________________________________
Computer

184

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Pretvaranje IP adrese u hardversku

___________________________________

Postoje tri osnovne tehnike prevoenja adresa:


adresa:
pretvaranje adrese kori
koritenjem tablice (table lookup)
pretvaranje adrese direktnim ra
raunanjem (closed(closed-form computation)
pretvaranje adresa izmjenom poruka (message exchange)

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

185

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Pretvaranje IP adrese u hardversku
Pretvaranje adrese kori
koritenjem tablice (table lookup)
Tablica se sastoji od niza parova (P,H) virtualne IP adrese P i fizi
fizike (hardverske) adrese
H.
Svaka fizi
fizika mre
mrea ima svoju tablicu (npr. tablica za prefiks 197.15.3.0/24)
Pretra
Pretraivanje velikih tablica mo
moe biti algoritamski zahtjevno.

IP adresa

Fizi
Fizika adresa

197.15.3.2

0A:07:4B:12:82:36

197.15.3.3

0A:9C:28:71:32:8D

197.15.3.4

0A:11:C3:68:01:99

197.15.3.5

0A:74:59:32:CC:1F

197.15.3.6

0A:04:BC:00:03:28

197.15.3.7

0A:77:81:0E:52:FA

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

186

RAUNALNE MREE

63

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Pretvaranje IP adrese u hardversku

Pretvaranje adrese direktnim ra


raunanjem (closed(closed-form computation).
Koriste se brzo izra
izraunjive formule u Booleovoj algebri
Pogodno za prevoenje adresa koje nisu stati
statike (configurable addressing scheme).
Postoje mre
mrena su
suelja ije se fizi
fizike adrese biraju prilikom prve instalacije.
Za mre
mreu s prefiksom 220.123.5.0/24 zatvorena formula glasi:
H = P and 0.0.0.255.
Fizi
Fizike adrese tada biramo u rasponu 1 do 254.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

187

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Pretvaranje IP adrese u hardversku

Pretvaranje adresa izmjenom poruka (message exchange).


Ra
Raunanje adresa optere
optereuje ra
raunala.
Kao alternativu pretra
pretraivanju tablica ili izra
izraunavanju fizi
fizikih adresa, posao
posao prevoenja
virtualnih adresa mo
moe se distribuirati.
Ra
Raunala dolaze do fizi
fizike adrese:
preko poslu
posluitelja za prevoenje (resolution servers)
tako da svako ra
raunalo u mre
mrei vra
vraa odgovor na poruku kojom se tra
trai njegova
fizi
fizika adresa.
Za ovakav tip prevoenja adresa nu
nuan je koncept broadcasta.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

188

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Pretvaranje IP adrese u hardversku

TCP/IP stog protokola mo


moe koristiti sva tri navedena tipa prevoenja virtualnih adresa.
adresa.
Tablice se naj
najee koriste prevoenju adresa u WANWAN-u.
Prevoenje izra
izraunavanjem se koristi za mre
mree koje podr
podravaju konfiguriranje fizi
fizikih adresa.
Prevoenje izmjenom poruka se koristi u LANLAN-ovima.
Dio stoga koji se bavi izmjenom poruka u svrhu prevoenja adresa zove se ARP (Adress
Resolution Protocol).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

189

RAUNALNE MREE

64

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Pretvaranje IP adrese u hardversku

___________________________________

ARP standard specificira slanje ARP poruka kroz mre


mreu.
ARP zahtjev se alje kao broadcast.
Odgovor se alje u okviru namijenjenom samo voru koji je poslao broadcast.

___________________________________
___________________________________

Computer A

Computer B

Computer C

Computer D

___________________________________

Computer E

___________________________________
Computer A

Computer B

Computer C

Computer D

Computer E

Computer A

Computer B

Computer C

Computer D

Computer E

___________________________________

190

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Pretvaranje IP adrese u hardversku
ARP protokol se naj
najee koristi za prevoenje 3232-bitnih IP adresa u 4848-bitne Ehternet adrese.
Specificira se samo op
opi oblik ARP poruke.
Cijela ARP poruka se transportira unutar fizi
fizikog okvira = enkapsulacija poruka.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

191

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Pretvaranje IP adrese u hardversku
ARP poruka
1

8
VRSTA FIZI
FIZIKE ADRESE
DU
DUINA FIZI
FIZIKE
ADRESE

___________________________________
16

DU
DUINA ADRESE
PROTOKOLA

24

32

VRSTA ADRESNOG PROTOKOLA


OPERACIJA

___________________________________

FIZI
FIZIKA ADRESA PO
POILJATELJA (prva 4 okteta)
FIZI
FIZIKA ADRESA PO
POILJATELJA
(zadnja 2 okteta)

ADRESA PROTOKOLA PO
PO ILJATELJA
(prva 2 okteta)

ADRESA PROTOKOLA PO
POILJATELJA
(prva 2 okteta)

FIZI
FIZIKA ADRESA PRIMATELJA
(prva 2 okteta)

___________________________________
___________________________________

FIZI
FIZIKA ADRESA PRIMATELJA (zadnja 4 okteta)
ADRESA PROTOKOLA PRIMATELJA (prva 4 okteta)

___________________________________

___________________________________

VRSTA FIZI
FIZIKE ADRESE - 1 za Ethernet
VRSTA ADRESNOG PROTOKOLA - 0800(hex) za IP
DU
DUINA FIZI
FIZIKE ADRESE - 6 za Ethernet
DU
DUINA ADRESE PROTOKOLA - 4 za IP
OPERACIJA - 1 (zahtjev) ili 2 (odgovor)
FIZI
FIZIKA ADRESA PRIMATELJA - sve 0 kod zahtjeva, kod odgovora fizi
fizika adresa
192

RAUNALNE MREE

65

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Pretvaranje IP adrese u hardversku

___________________________________

Koncept enkapsulacije predvia da se u zaglavlju specificira tip poruke koja je u okviru.


okviru.
Razlikovanje meu razli
razliitim ARP porukama mogu
mogue je tek analizom ARP poruke.

___________________________________
___________________________________

ARP poruka

Zaglavlje

adresa
primatelja

Podru
Podruje podataka

adresa
po
iljatelja
po

806

vrsta okvira
(806 hex - okvir
sadr
sadri ARP
poruku)

CRC

___________________________________
___________________________________
___________________________________

ARP poruka
podaci u okviru
193

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Pretvaranje IP adrese u hardversku
ARP protokol sadr
sadri razli
razliite algoritme optimizacije komunikacije.
Osnovni princip je:
ra
raunala naj
najee komuniciraju dvosmjerno
ra
raunala ne mogu memorirati proizvoljno mnogo prevedenih virtualnih adresa.
Iz svake ARP poruke s prevedenom adresom primatelj prvo ekstrahira
ekstrahira pretvorenu adresu i
aurira tablicu prevedenih adresa.
Statisti
Statistiki smanjuje broj potrebnih ARP poruka.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

194

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Pretvaranje IP adrese u hardversku

___________________________________

U hijerarhiji protokola, ARP protokol odjeljuje vi


vie i ni
nie slojeve.
ARP softver sakriva detalje fizi
fizike mre
mree tako to omogu
omoguava vi
viim slojevima protokola
komunikaciju kori

tenjem
samo
IP
adresa.
kori

___________________________________
___________________________________

APLIKACIJE
VI
VII SLOJ
PROGRAMSKE
PODR
PODRKE
PROTOKOLU
PRETVARANJE
ADRESA

koristi se adresa
protokola

___________________________________
___________________________________

granica adrese
protokola

___________________________________

koriste se fizi
fizike
adrese

FIZI
FIZIKA MRE
MREA
195

RAUNALNE MREE

66

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP DATAGRAMI I NJIHOVO PROSLJEIVANJE
Do sada je opisana:
arhitektura interneta
adresiranje u internetu
protokoli za prevoenje adresa u internetu
U ovom predavanju opisuje se osnovna komunikacijska usluga koju pru
prua internet.
Objasnit e se format paketa koji se alju mre
mreom te na
nain na koji usmjernici (routeri)
(routeri) obrauju
obrauju
i prosljeuju takve pakete.
pakete.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

196

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje
Tehni
Tehniki cilj prilikom povezivanja raznorodnih mre
mrea (internetworking) je omogu
omoguiti programu
koji se izvr
ava na drugoj
izvrava na jednoj radnoj stanici slanje podataka programu koji se izvr
izvr
radnoj stanici.
Ta usluga se pru
prua neovisno o fizi
fizikim svojstvima mre
mrea u kojima se radne stanice nalaze.
Razlikujemo spojnu (connection(connection-oriented) i bespojnu uslugu (conectionless).
TCP/IP stog protokola nudi oba tipa usluge.
Postoji pouzdana spojna usluga na vi
viem sloju protokola (TCP),
(TCP), sagraena
sagraena temeljem
bespojne usluge ni
nieg sloja protokola (IP).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

197

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje
Bespojna usluga je poop
poopenje principa izmjene paketa (packet(packet-switching).
Osnovne zna
znaajke su: svaki paket putuje neovisno i svaki paket sadr
sadri informacije koje
identificiraju primatelja i po

iljatelja.
po
Paket putuje od usmjernika do usmjernika dok ne doe do onog usmjernika
usmjernika koji ga mo
moe
proslijediti primatelju.
Budu
Budui da usmjernici spajaju heterogene (raznovrsne) mre
mree, nije mogu
mogue koristiti fizi
fiziki format
paketa.
Koristi se univerzalni virtualni tip paketa.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

198

RAUNALNE MREE

67

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje

___________________________________

TCP/IP protokol koristi naziv IP datagram kao oznaku za pojam internet


internet paketa.
Ima isti op
openiti format kao i fizi
fiziki okvir:
sastoji se od zaglavlja i korisnog tereta.
zaglavlje sadr
sadri IP adrese potrebne za usmjeravanje.
koli
koliina podataka koje paket mo
moe prenositi nije ograni
ograniena.
Veli
Veliinu datagrama odreuje po
poiljatelj.
U standardu IP (verzija 4) datagram je veli
veliine 65 535 (64KB) okteta podataka

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

199

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje
Datagrami prolaze kroz internet slijede
slijedei put od izvora do kona
konane destinacije putuju
putujui od
usmjernika do usmjernika.
Adresa sljede
sljedeeg skoka se bira kori
koritenjem tablica usmjeravanja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

200

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje
Sljede
Sljedei primjer prikazuje mali internet gdje tri usmjernika povezuju etiri mre
mree. Prikazana je
tablica usmjeravanja za usmjernik R2 .
Svaki redak u tablici usmjeravanja navodi jednu odredi

nu
mre

u
i
sljede

odredi
mre
sljede i skok kojega treba
napraviti na putu prema toj mre
mrei.
Broj redaka u tablici usmjeravanja proporcionalan je broju mre
mrea u internetu.

Mrea 1

Mrea 2
R1

Mrea 3
R2

ODREDI
ODREDITE

SLJEDE
SLJEDEI SKOK

mre
mrea 1

R1

mre
mrea 2

izravno dostavi

mre
mrea 3

izravno dostavi

mre
mrea 4

R3

Mrea 4
R3

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

201

RAUNALNE MREE

68

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje
Stvarna IP tablica usmjeravanja je ne
neto kompleksnija nego na prethodnoj slici.
Polje za odredi
odredite u retku tablice zapravo sadr
sadri prefiks mre
mree.
Postoji i dodatno polje s adresnom maskom koja ka
kae koji bitovi u adresi odredi
odredita odgovaraju
prefiksu mre
mree.
Ako sljede

i
skok
odgovara
usmjerniku,
tada
polje
za
sljede

i
skok
sadr

i
sljede
sljede
sadr IP adresu tog
usmjernika.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

202

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje
Sljede
Sljedea slika prikazuje stvarni izgled IP tablice u usmjerniku R2 s prethodne
prethodne slike.
Svaki usmjernik mo
moe imati razli
razliite sufikse u razli
razliitim mre
mreama. IP ne zahtjeva uniformnost
(jednolikost) u ovakvom adresiranju.
30.0.0.7

128.1.0.9

40.0.0.8

30.0.0.0/8

40.0.0.0/8
R1

128.1.0.0/16
R2

40.0.0.7

192.4.10.0/24

___________________________________
___________________________________
___________________________________

R3

___________________________________

192.4.10.9

128.1.0.8

ODREDI
ODREDITE

MRE
MRENA MASKA

SLJEDE
SLJEDEI SKOK

30.0.0.0

255.0.0.0

40.0.0.7

40.0.0.0

255.0.0.0

izravno dostavi

128.1.0.0

255.255.0.0

izravno dostavi

192.4.10.0

255.255.255.0

128.1.0.9

___________________________________
___________________________________

203

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje
Proces izbora sljede
sljedeeg skoka kori
koritenjem tablica usmjeravanja naziva se usmjeravanje
(routing) ili prosljeivanje (forwarding) danog datagrama.
Zna se da je maska broj koji se koristi za ekstrahiranje mre
mrenog dijela IP adrese.
Binarni zapis maske omogu
omoguuje efikasno usmjeravanje. Osnovni korak usmjeravanja prema IP
adresi D mogao bi izgledati ovako:
If ((Mask[i] & D) == Destination[i] ) forward to NextHop[i] ;

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

204

RAUNALNE MREE

69

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje
Kakav je odnos izmeu ciljne adrese i adrese sljede
sljedeeg skoka?
Polje DESTINATION IP ADDRESS u zaglavlju datagrama uvijek sadr
sadri IP adresu krajnjeg
odredi
odredita
Kada jedan usmjernik prosljeuje datagram drugom usmjerniku,
usmjerniku, IP adresa sljede
sljedeeg skoka se
ne pojavljuje u zaglavlju tog proslijeenog datagrama.
datagrama.
Svi putovi se ra
raunaju kori
koritenjem IP adresa.
Nakon odreivanja IP adrese sljede
sljedeeg skoka, fizi
fizika adresa sljede
sljedeeg usmjernika se odreuje
kori
koritenjem npr. ARP protokola.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

205

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje

___________________________________

Osim to je u IP protokolu specificiran format internet datagrama, protokol


protokol takoer definira
semantiku komunikacije.
Usluga koju IP nudi opisuje se pojmom najboljeg poku
pokuaja (best effort).
Unato
Unato tome to ini najbolji poku
pokuaj da isporu
isporui svaki datagram, IP ne osigurava rje
rjeenje za:
duplikaciju datagrama
ka
kanjenje ili redoslijed pristizanja datagrama
ote
teenje datagrama
gubitak datagrama
Ove gre
greke rje
rjeavaju vi
vii slojevi protokola, (npr. TCP).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

206

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje

___________________________________

Format IP datagrama
Svako polje u zaglavlju IP datagrama je fiksne veli
veliine.
Datagram po
poinje s poljem od 4 bita koje opisuje verziju protokola. Trenutna verzija je 4.

4
VERZIJA

8
DU
DUINA

ZAGLAVLJA

16
VRSTA USLUGE

IDENTIFIKACIJA
VRIJEME IVOTA PAKETA

19

___________________________________

24

32

UKUPNA DU
DUINA
ZASTAVICE

VRSTA

POSMAK FRAGMENTA

KONTROLNI ZBROJ ZAGLAVLJA

IP ADRESA PO
POILJATELJA

___________________________________
___________________________________
___________________________________

IP ADRESA PRIMATELJA
OPCIJE (mogu biti izostavljene)
PO
POETAK PODATAKA
.
.
.

___________________________________

207

RAUNALNE MREE

70

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje
Od 4 - 8 bita se nalazi polje koje opisuje koliko 3232-bitnih vrijednosti
vrijednosti ima u zaglavlju.
Sljede
Sljedei oktet opisuje tip usmjeravanja koji se bira. Postoje mogu
mogunosti biranja rute:
s minimalnim ka
kanjenjem
ili s maksimalnom propusno
propusnou
Dva okteta (16 - 32 bita) sadr
sadre polje koje opisuje ukupnu duljinu datagrama (zaglavlje i korisni
korisni
teret).
1

4
VERZIJA

8
DU
DUINA

16

19

VRSTA USLUGE

ZAGLAVLJA

32

UKUPNA DU
DUINA

IDENTIFIKACIJA

ZASTAVICE

VRSTA

VRIJEME IVOTA PAKETA

24

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

POSMAK FRAGMENTA

KONTROLNI ZBROJ ZAGLAVLJA

IP ADRESA PO
POILJATELJA

___________________________________

IP ADRESA PRIMATELJA
OPCIJE (mogu biti izostavljene)
PO
POETAK PODATAKA
.
.
.
208

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje
Polje VRIJEME IVOTA PAKETA (TIME TO LIVE) sadr
sadri brojeve 1 do 255. Ono slu
slui
sprje
sprjeavanju vje
vjenog kru
kruenja datagrama po neispravnom kru
krunom putu.
Svaki usmjernik smanjuje vrijednost tog polja za 1. Ako vrijednost
vrijednost dosegne 0, datagram se
odbacuje a po
poiljatelju se vra
vraa poruka o gre
greki.
KONTROLNI ZBROJ ZAGLAVLJA (HEADER CHECKSUM) je polje kojim se provjerava
provjerava samo
zaglavlje.
Dalje u datagramu slijede pune IP adrese po
poiljatelja i primatelja.
Nakon nekih opcionalnih dijelova, iza zaglavlja datagrama slijede
slijede podaci.
1

4
VERZIJA

8
DU
DUINA

ZAGLAVLJA

16

IDENTIFIKACIJA
VRIJEME IVOTA PAKETA

19

VRSTA USLUGE

24

32

UKUPNA DU
DUINA
ZASTAVICE

VRSTA

POSMAK FRAGMENTA

KONTROLNI ZBROJ ZAGLAVLJA

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

IP ADRESA PO
POILJATELJA
IP ADRESA PRIMATELJA
OPCIJE (mogu biti izostavljene)
PO
POETAK PODATAKA
.
.
.
209

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP datagrami i njihovo prosljeivanje

___________________________________

IP datagram je osnovna jedinica za slanje u internetu.


Po formatu je sli
slian fizi
fizikom okviru, ali u zaglavlju ima samo IP adrese.
IP softver koristi tablice usmjeravanja za odreivanje IP adrese sljede
sljedeeg skoka.
Veli
Veliina tablice je proporcionalna broju mre
mrea.
IP adresa sljede
sljedeeg skoka se nikada ne zapisuje u datagram.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

210

RAUNALNE MREE

71

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
MEHANIZAM DOJAVE GRE
GREAKA - ICMP
IP ostvaruje komunikaciju zasnovanu na tra
traenju najboljeg poku
pokuaja (best effort delivery).
Pritom IP ne garantira komunikaciju bez gre
greaka. Takvu garanciju daju tek vi
vii slojevi u stogu
protokola.
Ipak, tijekom svog rada IP otkriva i dojavljuje gre
greke.
U ovom predavanju opisuje se mehanizam dojave gre
greaka koji je ugraen u IP.
IP.
Mehanizam se takoer pokazao korisnim za skupljanje informacija o mre
mrei.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

211

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mehanizam dojave gre
greaka ICMP
IP definira semantiku bestbest-effort communication u kojoj je mogu
mogue da datagrami budu
duplicirani, izgubljeni, kasne ili stignu u slu
sluajnom poretku.
Moglo bi izgledati da za takvu vrstu komunikacije nije nu
nuno imati mehanizam dojave gre
greaka.
Ipak, IP poku
pokuava sprije
sprijeiti gre
greke te dojaviti probleme kad do njih doe.
doe.
Primjer detekcije gre
greke kojega smo ve
ve vidjeli bilo je provjeravanje kontrolnog zbroja za
zaglavlje IP datagrama.
Ako se otkrije gre
greka u kontrolnom zbroju, tada se cijeli datagram bri
brie, bez slanja ikakve
poruke o gre
greci. Ne mo
moe se ni
nita drugo u
uiniti zato jer se ne zna je li IP adresa po
poiljatelja
korumpirana.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

212

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mehanizam dojave gre
greaka ICMP

___________________________________

Dojavljuju se problemi manje rizi


rizini od gre
greke u transmisiji.
U TCP/IP stogu protokola to rje
rjeava kolekcija protokola ICMP (Internet Control Message
Protocol).
Svaka standardna implementacija IP protokola mora sadr
sadravati i ICMP protokole.
IP i ICMP ovise jedan o drugom:
IP koristi ICMP kad alje poruke o gre
grekama
ICMP koristi IP za transportiranje poruka.
Osim za dojavu gre
greaka, ICMP poruke mogu slu
sluiti i za slanje drugih informacija.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

213

RAUNALNE MREE

72

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mehanizam dojave gre
greaka ICMP

___________________________________

Tablica svih ICMP poruka

___________________________________

Vrsta Ime

Vrsta

Ime

Echo Reply

15

Information Request

Unassigned

16

Information Reply

Unassigned

17

Address Mask Request

Destination Unreachable

18

Address Mask Reply

Source Quench

19

Reserved (for Security)

Redirect

2020-29

Reserved (for Robustness Experiment)

Alternate Host Address

30

Traceroute

Unassigned

31

Datagram Conversion Error

Echo

32

Mobile Host Redirect

Router Advertisement

33

IPv6 WhereWhere-AreAre-You

10

Router Selection

34

IPv6 II-AmAm-Here

11

Time Exceeded

35

Mobile Registration Request

12

Parameter Problem

36

Mobile Registration Reply

13

Timestamp

3737-255

Reserved

14

Timestamp Reply

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

214

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mehanizam dojave gre
greaka ICMP
ICMP - Poruke o gre
grekama:
Source Quench: usmjernik alje ovu poruku kada u njegovom spremniku nema
dovoljno mjesta. Po
Poiljatelj mora reagirati smanjivanjem brzine generiranja novih
datagrama.
Time Exceeded: generira se kada je usmjernik spustio TIME TO LIVE na nulu ili kada
host pri ponovnom sklapanju fragmentirane poruke prekora
prekorai REASSEMBLY TIMER.
Destination Unreachable: alje se kad usmjernik ustanovi nemogu
nemogunost isporuke
datagrama na svoje odredi
odredite. Iskazuje
Iskazuje se razlika izmeu nedostupnog hosta i
nedostupne mre
mree.
Redirect: ukoliko usmjernik utvrdi da bi datagram trebao biti poslan po drugoj ruti, alje
ovu poruku. Mo
Moe zahtijevati promjenu za host ili za mre
mreu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

215

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mehanizam dojave gre
greaka ICMP
ICMP - Informativne poruke:
Echo Request/Reply: echo request poruka mo
moe se slati ICMP softveru na bilo
kojem voru. ICMP softver mora reagirati slanjem echo reply poruke. Odgovor
Odgovor sadr
sadri
iste podatke kao i zahtjev.
Address Mask Request/Reply: prilikom svog pokretanja, host alje broadcast upit o
adresnoj masci. Usmjernik koji primi poruku alje korektni 3232-bitni broj koji sadr
sadri adresnu
masku za tu mre
mreu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

216

RAUNALNE MREE

73

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mehanizam dojave gre
greaka ICMP

ICMP koristi IP za slanje poruka.


Koristi se dvostruka enkapsulacija, kao na slici.
Datagrami s ICMP porukama nemaju posebni prioritet.
Ako pri slanju i usmjeravanju same ICMP poruke doe do gre
greke, tada se ne alje nikakva nova
poruka o gre
greki.

podruje podataka
ICMP Zaglavlje ICMP podru

IP Zaglavlje

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

IP podru
podruje podataka

___________________________________
Zaglavlje okvira

Podru
Podruje podataka okvira

217

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mehanizam dojave gre
greaka ICMP

___________________________________

Ping koristi echo request da bi testirao dostupnost nekog hosta.


Ping alje echo request paket najvi
najvie dva puta.
Ukoliko nema odgovora niti na ponovno poslani paket ili ako stigne
stigne poruka destination
unreachable, ping deklarira da ne postoji put do udaljenog mre
mrenog ureaja.
ureaja.
ICMP software po protokolu uvijek mora odgovoriti na echo request upit.
Neki sistem - in
inenjeri blokiraju ove odgovore iz sigurnosnih razloga.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

218

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mehanizam dojave gre
greaka ICMP
Trace route koristi TIME TO LIVE polje u zaglavlju IP datagrama za ispitivanje
ispitivanje puta izmeu
dva mre
mrena ureaja.
ureaja.
Generiraju se probni datagrami s TTL vrijednostima postavljenim na 1,2,...
ICMP poruke time exceeded koriste se za odreivanje liste usmjernika izmeu po
poetnog i
krajnjeg vora.
ICMP poruka putuje u IP datagramu pa je mogu
mogue iz IP zaglavlja odrediti IP adresu
usmjernika koji je poslao ICMP poruku.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

219

RAUNALNE MREE

74

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mehanizam dojave gre
greaka ICMP
Trace route mora biti pripremljen rje
rjeavanju problema duplikacije ili gubitka probnih
datagrama te stizanja odgovora u krivom redoslijedu.
Te
Teko je automatski izabrati vrijeme retransmisije probnog datagrama.
datagrama. Zato je to parametar
kojega korisnik sam odreuje.
odreuje.
Problem putova koji se dinami

ki
mijenjaju
nije
lako
rije

iti.
Trace route je najkorisniji u mre
dinami
rije
mreama
sa stabilnim putovima.
Da bi dobio odgovor od kona
konanog odredi
odredita, trace route koristi jedan od sljede
sljedeih tipova
probnih datagrama:
ICMP echo request poruka
UDP datagram nepostoje
nepostojeoj aplikaciji

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

220

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mehanizam dojave gre
greaka ICMP
Microsoftov tracert koristi prvi pristup. Tako kod svake retransmisije tracert prima
prima ili ICMP
time exceeded poruku ili ICMP echo reply od krajnjeg ra
raunala.
UNIX - ov traceroute koristi UDP poruku (User Datagram Protocol) upu
upuenu nepostoje
nepostojeem
programu. Tako traceroute prima ICMP time exceeded ili ICMP destination unreachable od
krajnjeg ra
raunala.
Mogu
Mogue je da pozivi tracert i traceroute generiraju razli
razliite odgovore na istim mre
mrenim
ureajima.
ureajima.
Echo reply se alje preko IP adrese su
suelja preko kojega je stigao echo request.
Poruka o gre
greci pri slanju UDP poruke mo
moe i
ii i preko su
suelja s drugom IP adresom
(ukoliko ih ima na hosthost-u).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

221

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mehanizam dojave gre
greaka ICMP
Ra
Raunanje MTU (Maximum Transmission Unit) za put
Fragmentacija datagrama je postupak kojim se rje
rjeava problem slanja velikih datagrama kroz
hetoregene (raznovrsne) mre
mree.
Usmjernik tro
troi CPU vrijeme na fragmentaciju.
Mogu
Mogue je optimizirati komunikaciju ukoliko se odredi najmanji MTU na putu u mre
mrei te se od
aplikacije tra
trai slanje manjih datagrama.
Postoji FLAGS polje u IP zaglavlju koje osigurava da fragmentacija
fragmentacija datagrama nije dozvoljena.
ICMP poruka prenosi informaciju da je fragmentacija poku
pokuana, ali nije bila dozvoljena.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

222

RAUNALNE MREE

75

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mehanizam dojave gre
greaka ICMP
MTU puta je najmanji MTU u nizu heterogenih mre
mrea od polaznog do dolaznog hosta.
IP softver mo
moe odrediti MTU puta alju
aljui niz datagrama.
Svaki datagram u zaglavlju ima ozna
oznaeno polje koje sprje
sprjeava fragmentaciju, a njegova veli
veliina
varira tako to se odreuje maksimalna veli
veliina datagrama koja ne
nee generirati ICMP poruku o
neuspje

noj
fragmentaciji.
neuspje
Putovi u internetu su esto stabilni nekoliko dana, pa ima smisla odreivati MTU puta.
puta.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

223

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mehanizam dojave gre
greaka ICMP
Iako IP koristi semantiku najbolje usluge, u protokolu postoji mehanizam
mehanizam detekcije i dojave
gre
greaka.
Pored kontrolne sume za kontrolu zaglavlja, IP koristi niz protokola
protokola koji se zovu ICMP (Internet
Control Message Protocol) za dojavu gre
greaka kao i za slanje informacija o mre
mrei.
ICMP protokol se mo
moe koristiti za testiranje interneta. Primjeri takvog kori
koritenja su programi
ping i traceroute. Daljnji primjer je slanje ICMP poruka u svrhu odreivanja MTUMTU-a za put.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

224

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
TRANSPORTNI PROTOKOL TCP
Je li mogu
mogue realizirati pouzdanu komunikaciju kori
koritenjem IP datagrama?
TCP protokol rje
rjeava problem gubitka paketa i ka
kanjenja, bez stvaranja dodatnog
dodatnog optere
optereenja
usmjernika i fizi
fizikih mre
mrea.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

225

RAUNALNE MREE

76

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP
Jedna od osnovnih pretpostavki pri razvoju ra
raunalnih aplikacija je pouzdanost.
Operativni sustav garantira pouzdanost I/O operacija. Posebno garantira
garantira da podaci ne
nee biti
izgubljeni, duplicirani, itd.
Tra
Trai se transportni protokol koji e garantirati istu semantiku koju osigurava standardni
operativni sistem. Posebno:
podaci moraju stizati u poretku u kojem su poslani
ne smije biti duplikacije ili gubitka podataka

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

226

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP
Transmission control protocol - TCP
Najpopularniji op
openiti transportni protokol u internetu.
Osnovne zna
znaajke su:
1.
Spojna usluga:
usluga: aplikacija mora prvo zatra
zatraiti vezu, a tek onda slijedi prijenos podataka.
2.
PointPoint-ToTo-Point:
Point: ili vorvor-vor komunikacija zna
znai da svaka TCP veza ima to
tono dva kraja.
3.
Pouzdanost:
Pouzdanost: protokol osigurava dolazak podataka redoslijedom u kojem su poslani,
poslani, bez
gubitka ili duplikacije podataka.
4.
Puni dupleks:
dupleks: obje aplikacije mogu slati podatke u svakom trenutku. Omogu
Omoguuje i
pretpostavlja optimizaciju kori
koritenjem komunikacije u oba smjera.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

227

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP
5.
6.
7.

Stream Interface:
Interface: su
suelje koje TCP pru
prua aplikacijama omogu
omoguuje slanje kontinuiranih
nizova okteta kroz vorvor-vor vezu. TCP ne definira pojam zapisa koji ima fiksnu veli
veliinu.
Podaci ne moraju stizati u paketima iste veli

ine
u
kojima
su poslani.
veli
Pouzdano otvaranje veze:
veze: pri stvaranju vorvor-vor veze, oba vora moraju pristati na
komunikaciju. Paketi koji kasne iz prethodnih veza meu tim vorovima ne
nee interferirati s
novom vezom.
Pouzdano zatvaranje veze:
veze: TCP osigurava isporuku svih poslanih podataka prije
nego li se veza raskine.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

228

RAUNALNE MREE

77

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP

___________________________________

TCP je EndEnd-ToTo-End protokol jer omogu


omoguava direktnu logi
logiku vezu izmeu aplikacija.
aplikacija.
Veza je virtualna budu
budui da je realizirana u softveru. Niti fizi
fiziki hardver niti IP protokol ne
pru
pruaju nikakvu podr
podrku spojnoj komunikaciji. TCP softver pru
prua dojam spojne veze.
TCP poruke se enkapsuliraju u IP datagrame.
TCP tretira IP kao metodu prijenosa paketa.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

229

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP
TCP softver je nu
nuan samo na krajnjim vorovima. Ostatak interneta je sustav koji prenosi
poruke bez interpretacije ili mijenjanja njihovih sadr
sadraja.

RA
RAUNALO 1
APLIKACIJA
TCP

Komunikacijski sustav
kako ga vidi TCP

RA
RAUNALO 2
APLIKACIJA

___________________________________
___________________________________
___________________________________

TCP

___________________________________

IP

IP

MRE
MRENO SU
SUELJE

MRE
MRENO SU
SUELJE
USMJERIVA
USMJERIVA

___________________________________
___________________________________

IP
MRE
MRENO SU
SUELJE
MREZA 1

MREZA 2

230

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP
Pouzdanost veze najvi
najvie ugro
ugroavaju:
1. nepouzdanost IP protokola
2. ponovno podizanje (reboot) ra
raunala
Pod 1: zamislimo da dva ra
raunala otvore vezu, komuniciraju i nakon toga zatvore vezu i otvore
otvore
novu. Kako tretirati pakete koji kasne iz prethodne veze, a nastali
nastali su retransmisijom?
Pod 2: zamislimo da dva ra
raunala otvore vezu i nakon toga jedno od njih izvr
izvri ponovno
podizanje (reboot). Kako rije
rijeiti problem to ra
raunalo koje je izvr
izvrilo ponovno podizanje ne zna
ni
nita o vezi, a ra
raunalo koje nije jo
jo je uvijek dr
dri valjanom? Kako odbacivati pakete koji su
nastali prije ponovnog podizanja?

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

231

RAUNALNE MREE

78

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP
Najva
Najvanija tehnika koju TCP koristi je adaptivna retransmisija i algoritam
algoritam trostrukog rukovanja
rukovanja.

Dogaaji na
ra
raunalu 1

Dogaaji na
ra
raunalu 2

slanje poruke 1

primanje potvrde 2
slanje poruke 3

___________________________________
___________________________________

primanje poruke 1
slanje potvrde 1

primanje potvrde 1
slanje poruke 2

___________________________________

primanje poruke 2
slanje potvrde 2

___________________________________

izgubljeni paket

isteklo vrijeme primanja


potvrde
retransmisija poruke 3

___________________________________

___________________________________
primanje poruke 3
slanje potvrde 3
232

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP

Prije TCP protokola kori


koriteni su algoritmi s fiksnim vremenima retransmisije.
Takvo rje
rjeenje nije se dobro skaliralo u eksponencijalno rastu
rastui internet.
TCP procjenjuje ka
kanjenje obilaska (round(round-triptrip-delay) za svaku otvorenu vezu.
To se posti
postie mjere
mjerei vrijeme od slanja do primanje potvrde
potvrde. RoundRound-triptrip-delay se procjenjuje
kori
koritenjem odgovaraju
odgovarajuih te
teinskih statisti
statistikih funkcija. Time se rje
rjeava problem naglih
oscilacija ka
kanjenja (bursts).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

233

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP

Odreivanje vremena retransmisije.


retransmisije.
Retransmisija u vezama koje imaju razli
razliite roundround-trip delays.
Vrijeme isteka (timeout) postavlja se tako da bude malo dulje od prosje
prosjenog roundround-trip delay-a.

___________________________________

preneseno 2
preneseno 2

vrijeme isteka

vrijeme isteka

___________________________________
___________________________________

preneseno 1

preneseno 1

___________________________________

izgubljeni
paket

izgubljeni
paket

___________________________________
___________________________________

234

RAUNALNE MREE

79

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP

Meuspremnici,
Meuspremnici, kontrola toka i prozori.
Algoritam prozora rje
rjeava problem kontrole toka podataka.
Neiskori
Neiskoriteni dio meuspremnika u danom trenutku se naziva prozor.
prozor.
Zajedno s potvrdom primitka poruke, po
poiljatelj primatelju alje trenutnu veli
veliinu prozora.
Ako po

iljatelj

alje
podatke
br

e
nego

to
ih
je
primatelj
u
stanju
obraditi, veli
po
br
veliina prozora e
pasti na nulu.
Kad po
poiljatelj primi poruku o prozoru veli
veliine nula, on mora prestati slati podatke sve dok mu
primatelj ponovo ne dojavi da prozor ima pozitivnu veli
veliinu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

235

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP

Dogaaji na
po
poiljatelju
slanje 11-1000 okteta podataka
slanje 10011001-2000 okteta podataka
slanje 20012001-2500 okteta podataka
primanje potvrde do 1000
primanje potvrde do 2000
primanje potvrde do 2500
slanje 25012501-3500 okteta podataka
slanje 35013501-4500 okteta podataka
primanje potvrde do 3500
primanje potvrde do 4500

___________________________________

Dogaaji na
primatelju

___________________________________

ogla
oglaeni prozor = 2500
slanje potvrde do 1000, prozor = 1500
slanje potvrde do 2000, prozor = 500
slanje potvrde do 2500, prozor = 0

aplikacija ita 2000 okteta


slanje potvrde do 2500, prozor = 2000
slanje potvrde do 3500, prozor = 1000
slanje potvrde do 4500, prozor = 0

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

aplikacija ita 1000 okteta


slanje potvrde do 4500, prozor = 1000

slanje 45014501-5500 okteta podataka


236

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP
Algoritam trostrukog rukovanja
rukovanja
Rje
Rjeava problem pouzdanog otvaranja i zatvaranja veze.
TCP poruke koje se koriste za otvaranje komunikacije nazivaju se SYN segmenti, a za
zatvaranje FIN segmenti.
Veza se identificira slu
sluajnim brojem koji se generira pri uspostavljanju veze.

Dogaaji na
po
poiljatelju
slanje FIN i potvrde
primanje FIN i potvrde
slanje potvrde

Dogaaji na
primatelju

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

primanje FIN i potvrde


slanje FIN i potvrde
primanje potvrde

237

___________________________________
___________________________________

RAUNALNE MREE

80

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP
Kontrola zagu
zaguenja
U modernim mre
mreama ka
kanjenje ili gubitak podataka naj
najee je uzrokovano zagu
zaguenjem, a ne
hardverskom gre
grekom.
Protokoli koji koriste algoritam retransmisije mogu pogor
pogorati problem zagu
zaguenja.
TCP komunikacija se temelji na meuspremnicima.
meuspremnicima. Protokol kontrolira zagu
zaguenje tako to
umjetno smanjuje veli
veliinu prozora.
TCPTCP-ova kontrola zagu
zaguenja nastupa u trenutku gubitka podataka.
Pri retransmisiji TCP najprije alje male pakete iju veli
veliinu eksponencijalno pove
poveava dok ne
dosegne polovinu stvarnog prozora.
Zatim TCP usporava dinamiku slanja i linearno pove
poveava veli
veliinu paketa (do novog zagu
zaguenja).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

238

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP

___________________________________

Format TCP zaglavlja


1

10

16

IZVORI
IZVORI NI PORT

19

24

32

ODREDI
ODREDINI PORT
REDNI BROJ

___________________________________

BROJ POTVRDE
DU
DUINA
ZAGLAVLJA

NE KORISTI SE

ZASTAVICE

KONTROLNI ZBROJ

___________________________________

VELI
VELIINA PROZORA

___________________________________

POKAZIVA
POKAZIVA HITNOSTI
OPCIJE

___________________________________

PO
POETAK PODATAKA
.
.
.

___________________________________

239

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP
Jedan format za sve poruke (podaci, potvrda, SYN, FIN).
Duplex komunikacija zna
znai da TCP mo
moe koristiti jedan datagram za slanje vi
vie poruka
istovremeno, npr. potvrde prijema, objave prozora i izlaznih podataka.
podataka.
Polja BROJ POTVRDE (ACKNOWLEDGMENT NUMBER) i VELI
VELIINA PROZORA (WINDOW)
se odnose na dolaze
dolazei TCP tok (stream). BROJ POTVRDE sadr
sadri REDNI BROJ (SEQUENCE
NUMBER) sljede
sljedeeg paketa, a VELI
VELIINA PROZORA daje informaciju o slobodnom
meuspremniku podacima koji polaze iz vora kojem se alje potvrda.
Polje REDNI BROJ se uvijek odnosi na izlaze
izlazei TCP tok i pokazuje na prvi oktet koji se nalazi u
segmentu.
KONTROLNI ZBROJ (CHECKSUM) sadr
sadri kontrolnu sumu za TCP zaglavlje i podatke.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

240

RAUNALNE MREE

81

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Transportni protokol TCP

___________________________________

TCP protokol je najva


najvaniji transportni protokol u TCP/IP stogu.
Pru
Prua aplikacijama EndEnd-ToTo-End spojnu komunikaciju koja je:
pouzdana
omogu
omoguava kontrolu zagu
zaguenja
FullFull-Duplex
orijentirana na slanje kontinuiranih nizova podataka (streams).
Koristi IP protokol za komunikaciju, a sve poruke alje koriste
koristei isti format datagrama.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

241

RAUNALNE MREE

82

___________________________________

Veleu
Veleuili
ilite u Rijeci
Stru
Struni studij informatike

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

RA
RAUNALNE MRE
MREE
- vje
vjebe -

___________________________________
___________________________________

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
IP ADRESE

___________________________________

Svaki mre
mreni ureaj (npr. ra
raunalo) spojen na internet ima jedinstvenu IP adresu (Internet
Protocol address). Za internet, IP adrese dodjeljuje NIC (Network
(Network Information Center).
Kod lokalnih mre

a,
IP
adrese
odabire administrator mre
mre
mree.
IP adresa sastoji se od 32 bita tj. 4 bajta (4 x 8 bitova), koji se kod zapisa odvajaju to
tokama
(XXX.XXX.XXX.XXX). Svaki bajt zapisuje se decimalno (od 0 do 255), npr. 192.168.2.100
IP adresa se dijeli na prefiks i sufiks
Prefiks ili adresa mre
mree (network number) identificira fizi
fiziku mre
mreu u kojoj se vor nalazi (host).
Sufiks ozna
oznaava pojedina
pojedinani vor u mre
mrei.
Dvije fizi
fizike mre
mree ne mogu imati istu mre
mrenu adresu i dva vora u istoj fizi
fizikoj mre
mrei ne mogu
imati isti sufiks.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________

IP Adrese

___________________________________

IP adresa 192.168.2.100 ozna


oznaava odreeni vor i mre
mrenu adresu.
Pitanje: koji dio prikazane IP adrese ozna
oznaava vor, a koji mre
mreu?
Postoji pravilo adresiranja koje ka
kae da postoje tri primarne klase IP adresa: A, B i C
Adresa klase A ima velik broj vorova. Zbog toga je dio IP adrese koji ozna
oznaava vor ve
vei od
dijela koji ozna
oznaava mre
mreu.
Adresa klase C ima ve
vei broj mre
mrea, a manji broj vorova.
vorova.
Postoje i dvije sekundarne klase IP adresa: D i E
KLASA

OPSEG BROJEVA
MRE
MREE

MOGU
MOGUI BROJ
MRE
MREA

OPSEG BROJEVA
VOROVA

MOGU
MOGUI BROJ
VOROVA

___________________________________
___________________________________
___________________________________

0.XXX.XXX.XXX 127.XXX.XXX.XXX

128

XXX.0.0.1 XXX.255.255.254

16777216
16777216

___________________________________

128.0.XXX.XXX 191.255.XXX.XXX

16384

XXX.XXX.0.1 XXX.XXX.255.254

65536

___________________________________

192.0.0.XXX 223.255.255.XXX

2097150

XXX.XXX.XXX.1 XXX.XXX.XXX.254

254

RAUNALNE MREE

83

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
MRE
MRENE MASKE

___________________________________

Velika poduze
poduzea su za svoje mre
mree dobile adrese klase A (one imaju velike globalne mre
mree ije
adrese moraju omogu
omoguiti jednozna
jednoznano identificiranje velikog broja vorova) - IBM je dobio
mre
mrenu adresu 9.0.0.0.
Poduze
Poduzea srednjih veli
veliina dobila bi adrese klase B, a mala poduze
poduzea, koja imaju jednu lokalnu
mre
mreu, adrese klase C.
Problem: to ako malo poduze
poduzee toliko naraste da mu zatreba vi
vie adresa klase C (npr. eli
dodati jo
jo dvije lokalne mre
mree) ili je poduze
poduzeu, kojemu je dodijeljena adresa klase B, potrebno
vi
vie adresa za vorove?
U prevladavanju ograni
ogranienja adresiranja po klasama, koristi se koncept podmre
podmree (subnet).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________

Mre
Mrene maske

___________________________________

Koncept podmre
podmree se zasniva na primjeni mre
mrenih maski (subnet mask).
Mre
Mrena maska omogu
omoguava formiranje potklase (tj. podmre
podmree) unutar jedne adresne klase.
Mre
Mrena maska je 3232-bitni broj (4x8 bitova) pomo
pomou kojega se utvruje koji dio po
poetne IP adrese
ozna

ava
adresu
mre

e.
ozna
mre
Svaki bit mre
mrene maske koji ima vrijednost 1, ozna
oznaava da odgovaraju
odgovarajui bit IP adrese (bit koji se
u IP adresi nalazi na istom mjestu kao i bit u mre
mrenoj maski) pripada dijelu adrese koji
predstavlja mre
mreu.

KLASA ADRESE

MRE
MRENA MASKA (BINARNO)

MRE
MRENA MASKA
(DECIMALNO)

11111111.00000000.00000000.00000000

255.0.0.0

11111111.11111111.00000000.00000000

255.255.0.0

11111111.11111111.11111111.00000000

255.255.255.0

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________

Mre
Mrene maske

___________________________________

Primjer mre
mrene maske: IP adresa 168.15.1.100
binarni zapis IP adrese:
10101000.00001111.00000001.01100100
mre
11111111.11111111.00000000.00000000
mrena maska za klasu B (binarno):
adresa mre
10101000.00001111.00000000.00000000
mree (binarno):
mre
mrena maska za klasu B (decimalno): 255.255.0.0
adresa mre
168.15.0.0
mree (decimalno):
adresa vora (decimalno):
1.100

___________________________________
___________________________________
___________________________________

Primjer mre
mrene maske: IP adresa 168.15.1.100
binarni zapis IP adrese:
10101000.00001111.00000001.01100100
mre
11111111.11111111.11111111.00000000
mrena maska za klasu C (binarno):
adresa mre
10101000.00001111.00000001.00000000
mree (binarno):
mre
mrena maska za klasu C (decimalno): 255.255.255.0
adresa mre
168.15.1.0
mree (decimalno):
adresa vora (decimalno):
100

___________________________________
___________________________________

RAUNALNE MREE

84

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________

Mre
Mrene maske

___________________________________

Primjer: poduze
poduzeu je dodijeljena adresa mre
mree 192.165.11.XXX (adresa klase C). Poduze
Poduzee
mo
moe adresirati maksimalno 254 vorova (npr. ra
raunala). to je ve
vei broj vorova u mre
mrei,
njezine performanse se pogor
pogoravaju (
(vorovi se otimaju za pristup fizi
fizikom mediju). Poduze
Poduzee
ima 72 vora i performanse su se pogor
pogorale. Administrator mre
mree je odlu
odluio mre
mreu podijeliti u tri
razli
razliite mre
mree (tj. u tri logi
logike i funkcionalne cjeline) koje e povezati usmjeriva
usmjerivaima.
Grupiranje vorova:
LAN 1
Ra
14 korisnika (
Raunovodstvo
(vorova)
LAN 2
Programeri
28 korisnika (
(vorova)
LAN 3
Prodaja, Marketing i Administrativna podr
30 korisnika (
podrka
(vorova)

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

192.165.11.XXX

___________________________________
192.165.11.1

192.165.11.2

192.165.11.3

...

192.165.11.72

Mre
Mrena maska: 255.255.255.0

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mre
Mrene maske

___________________________________

Administrator je definirao dvije mre


mrene maske:
prva maska (binarno):
11111111.11111111.11111111.11110000
mogu
mogue adresirati 14 vorova (dovoljno za LAN 1)
maska (decimalno):
255.255.255.240
druga maska (binarno):
11111111.11111111.11111111.11100000
mogu
mogue adresirati 30 vorova (dovoljno za LAN 2 i LAN 3)
maska (decimalno):
255.255.255.224

___________________________________
___________________________________
___________________________________

Za LAN 1 e se koristiti IP adresa 192.165.11.16


binarno: 11000000.10100101.00001011.00010000
mogu
mogue adrese vorova: 192.165.11.17 - 192.165.11.30
Za LAN 2 e se koristiti IP adresa 192.165.11.32
binarno: 11000000.10100101.00001011.00100000
mogu
mogue adrese vorova: 192.165.11.33 - 192.165.11.62
Za LAN 3 e se koristiti IP adresa 192.165.11.64
binarno: 11000000.10100101.00001011.01000000
mogu
mogue adrese vorova: 192.165.11.65 - 192.165.11.94

___________________________________
___________________________________

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
192.165.11.1

Router
192.165.11.16

192.165.11.17

192.165.11.16

255.255.255.240 192.165.11.16

192.165.11.32

255.255.255.224 192.165.11.32

192.165
192.165.11
.11.64

255.255.255.224 192.165
192.165.11
.11.64

Ina
Inae (Default) 255.255.255.0

192.165.11.32

neka IP Adresa

Tablica usmjeravanja

192.165.11.64

192.165.11.33

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

192.165.11.65

___________________________________
...

...

___________________________________

...

192.165.11.30

192.165.11.62

192.165.11.94

LAN 1

LAN 2

LAN 3

RAUNALNE MREE

85

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
WINDOWS MRE
MRENI ALATI (PING, IPCONFIG, TRACERT, NSLOOKUP, NETSTAT)
ping - mre
mreni alat koji slu
slui za provjeru dostupnosti odreenog ra
raunala povezanog u IP mre
mreu
slanjem "echo request" (zahtjeva za odgovorom) paketa prema odredi
nom ra
odredi
raunalu, te
iekivanjem "echo response"
response" odgovora.
odgovora. Takoer
Takoer,, ping pribli
priblino mjeri ukupno vrijeme koje je
proteklo od slanja upita do primanja odgovora (round(round-triptrip-time)
program je prvi put napisan 1983. kao alat za dijagnosticiranje problema
problema na IP mre
mrei. Naziv je
inspiriran mornari
mornarikom tehnologijom aktivnog sonara gdje se slanjem zvu
zvunog vala (tzv. pinga)
te mjerenjem vremena povratka, uz poznatu brzinu irenja zvuka kroz vodu, mjeri udaljenost do
nekog podvodnog objekta
ipconfig - daje osnove podatke o mre
mrenim adapterima u ra
raunalu
tracert - mre
mreni alat koji slu
slui otkrivanju mre
mrene putanje paketa izmeu dva odredi
odredita na IP
mre
mrei
nslookup - daje IP adresu ra
raunala, ako je poznato njegovo simboli
simboliko ime
netstat - pregled prometa koji se trenutno odvija na lokalnom voru

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

10

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
OSNOVNA MRE
MRENA OPREMA - MRE
MRENA KARTICA
Ra
Raunalo se na LAN spaja pomo
pomou posebnog hardverskog sklopa mre
mrenog ili LAN su
suelja.
LAN su
suelje preuzima poslove pra
praenja prometa na mre
mrei, slanja i primanja okvira, te tako
rastere
rastereuje sredi
sredinju jedinicu ra
raunala.
Zahvaljuju
Zahvaljujui takvoj raspodjeli poslova, dana
dananji LANLAN-ovi rade na propusnosti od 1 Gbit/s
LAN su
suelje obi
obino je realizirano kao mre
mrena kartica (network adapter card, network interface
card NIC).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

11

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Mre
Mrena kartica
Mre
Mrena kartica se utakne u utor na mati
matinoj plo
ploi ra
raunala. Dio kartice koji viri na poleini
ra
raunala sadr
sadri uti
utinicu (konektor) za kabel kojim e se ra
raunalo spojiti na mre
mreu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

12

RAUNALNE MREE

86

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
OSNOVNA MRE
MRENA OPREMA - OIENJE I MRE
MRENI KONCENTRATOR
Dana
Dananja generacija Etherneta zove se Twisted Pair Ethernet ili TP Ethernet.
Ethernet.
Svako ra
raunalo vezano je zasebnom twisted pair icom (paricom) na mre
mreni koncentrator - hub.
Mre
Mreno su
suelje izvedeno je kao mre
mrena kartica s RJRJ-45 konektorom (sli
(slian kao za telefon).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

13

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Oienje i mre
mreni koncentrator - hub

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

14

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Oienje i mre
mreni koncentrator - hub

___________________________________

TP Ethernet vremenom je pove


poveavao propusnost, tako da postoje tri verzije:

obi
obini TP Ethernet
10BaseT, propusnost 10 Mbit/s
Fast Ethernet
100BaseT, propusnost 100 Mbit/s
Gigabit Ethernet
1000BaseT, propusnost 1 Gbit/s

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

15

RAUNALNE MREE

87

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
OSNOVNA MRE
MRENA OPREMA - PAKETNA SKLOPKA
Paketna sklopka (packet switch)
switch) je
je ureaj koji ima dvije vrste ulazno/izlaznih
ulazno/izlaznih priklju
prikljuaka (por
(por-tova).
Prva vrsta priklju
prikljuaka radi na velikoj propusnosti i slu
slui priklju
prikljuivanju veza prema drugim
sklopkama.
Druga vrsta priklju
prikljuaka radi na manjoj propusnosti i slu
slui priklju
prikljuivanju ra
raunala.
Osnovna zada
zadaa sklopke je prebacivanje cijelih paketa s jednog priklju
prikljuka na drugi.
Dakle, paket koji je stigao s jednog ra
raunala ili jedne telekomunikacijske veze mo
moe se usmjeriti
prema drugom ra
raunalu ili drugoj vezi.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

16

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Paketna sklopka - packet switch

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

17

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
OSNOVNA MRE
MRENA OPREMA - BE
BEINA KOMUNIKACIJA I PRISTUPNA TO
TOKA
Za be
beino povezivanje vi
vie ra
raunala u mre
mreu, sli
slino kao kod ianog povezivanja, potreban
potreban
je dodatni ureaj koji e vr
vriti usmjeravanje komunikacije meu ra
raunalima.
Kod ianog povezivanja to je mre

ni
koncentrator
(hub).
mre
Kod be
beinog povezivanja to je pristupna to
toka (access point).
Ra
Raunalo koje se be
beino povezuje mora posjedovati be
beinu mre
mrenu karticu.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

Laptop

___________________________________

Hub

Computer

Computer

Computer

Computer

18

RAUNALNE MREE

88

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
Be
Beina komunikacija i pristupna to
toka - Access Point

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

19

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
1. zadatak
Potrebno je povezati dva ra
raunala ianim putem. Jedno ra
raunalo e se zvati "Server", a drugo
"Client". Ra
Raunalu "Server" treba dodijeliti IP adresu 192.168.1.1/24, a ra
raunalu "Client" IP adresu
192.168.1.2/24. Potrebno je provjeriti povezanost ra
raunala.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

2. zadatak
Potrebno je povezati tri ra
raunala ianim putem uz kori
koritenje mre
mrenog koncentratora. Jedno
ra
raunalo e se zvati "Server", drugo "Client1", a tre
tree "Client2". Ra
Raunalu "Server" treba dodijeliti
IP adresu 192.168.1.1/24, ra
raunalu "Client1" IP adresu 192.168.1.2/24, a ra
raunalu "Client2" IP
adresu 192.168.1.3/24. Potrebno je provjeriti povezanost ra
raunala.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

20

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________

3. zadatak

___________________________________

Potrebno je povezati tri ra


raunala i tampa
tampa preko dva mre
mrena koncentratora. Dva ra
raunala treba
spojiti na jedan mre
mreni koncentrator, dok drugo ra
raunalo i tampa
tampa treba spojiti na drugi mre
mreni
koncentrator. Jedno ra
raunalo e se zvati "Radna stanica 1", drugo "Radna stanica 2" a tre
tree
"Server". tampa
tampa e se zvati "Mrezni stampac". IP adrese su sljede
sljedee: 192.168.5.1/24,
192.168.5.2/24, 192.168.5.3/24, 192.168.5.4/24. Potrebno je provjeriti
provjeriti povezanost ureaja i izvr
izvriti
simulaciju.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

4. zadatak
tampa
tampau promijeniti IP adresu tako da ne bude vidljiv ostalim ra
raunalima. Provjeriti
Provjeriti povezanost
ureaja.
ureaja.

___________________________________
___________________________________

21

RAUNALNE MREE

89

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________

5. zadatak

___________________________________

Potrebno je povezati tri ra


raunala i tampa
tampa preko dva mre
mrena preklopnika. Dva ra
raunala treba
spojiti na jedan preklopnik, dok drugo ra
raunalo i tampa
tampa treba spojiti na drugi. Jedno ra
raunalo e
se zvati "Radna stanica 1", drugo "Radna stanica 2" a tre
tree "Server". tampa
tampa e se zvati "Mrezni
stampac". IP adrese su sljede
sljedee: 192.168.100.1/24, 192.168.100.2/24, 192.168.100.3/24,
192.168.100.4/24. Potrebno
Potrebno je provjeriti povezanost ureaja i izvr
izvriti simulaciju.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

6. zadatak
Potrebno je be
beino povezati tri ra
raunala i tampa
tampa. Jedno ra
raunalo e se zvati "Workstation",
drugo "Laptop" a tre
tree "Server". tampa
tampa e se zvati "Printer". IP adrese su sljede
sljedee:
192.168.10.101/24, 192.168.10.102/24, 192.168.10.103/24, 192.168.10.104/24.
192.168.10.104/24. Potrebno je
provjeriti povezanost ureaja.
ureaja.

___________________________________
___________________________________

22

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________
7. zadatak
Potrebno je be
beino povezati est ra
raunala pomo
pomou dvije pristupne to
toke. Naziv ra
raunala je
"Radna stanica X". Adresa mre
mree je 192.168.200.0.
192.168.200.0. Potrebno
Potrebno je provjeriti povezanost ureaja.
ureaja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

8. zadatak
Ra
Raunalna mre
mrea se sastoji od dvanaest ra
raunala. Potrebno ih je povezati pomo
pomou mre
mrenog
preklopnika. Naziv ra
raunala je "Racunalo
"Racunalo X". Takoer
Takoer je potrebno izvesti be
beinu mre
mreu na koju se
trebaju spojiti tri prijenosna ra
raunala "Prijenosnik X". Adresa mre
mree je 192.168.50.0.
192.168.50.0. Potrebno
Potrebno je
provjeriti povezanost ureaja.
ureaja.

___________________________________
___________________________________

23

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________
9. zadatak
Potrebno je be
beino povezati dvanaest ra
raunala pomo
pomou etiri pristupne to
toke (potrebno je koristiti
mre
mrene preklopnike). Naziv ra
raunala je "Radna stanica X". Adresa mre
mree je 192.168.10.0.
192.168.10.0.
Potrebno je provjeriti povezanost ureaja.
ureaja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

10. zadatak
Potrebno je povezati devet ra
raunala pomo
pomou mre
mrenog koncentratora, mre
mrenog preklopnika i
pristupne to
toke (na
(na svaki od navedenih ureaja spojena su po tri ra
raunala). Nazivi ra
raunala su
"Racunalo X", a adresa mre
mree je 165.100.0.0.
165.100.0.0. Potrebno
Potrebno je provjeriti povezanost ureaja.
ureaja.

24

___________________________________
___________________________________

RAUNALNE MREE

90

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________
11. zadatak
Ra
Raunalna mre
mrea se sastoji od etiri ra
raunala. Utvrdite i otklonite pogre
pogreke u mre
mrei (topologija se
nalazi na stranicama kolegija). Potrebno je provjeriti povezanost
povezanost ureaja.
ureaja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

12. zadatak
Ra
Raunalna mre
mrea se sastoji od dvanaest ra
raunala. Utvrdite i otklonite pogre
pogreke u mre
mrei (topologija
se nalazi na stranicama kolegija). Potrebno je provjeriti povezanost
povezanost ureaja.
ureaja.

___________________________________
___________________________________

25

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

OSNOVNA MRE
MRENA OPREMA - MRE
MRENI PONAVLJA
PONAVLJA - REPETITOR

Ima dva priklju


prikljuka.
Signal ulazi na jedan priklju
prikljuak, zatim se poja
pojaava i izlazi na drugi.
Postoje repetitori za opti
optike i be
beine medije.
Repetitor mre
mreu dijeli u dva fizi
fizika segmenta, ali ona i dalje ostaje jedna kolizijska domena.
Broj repetitora u nekoj ra
raunalnoj mre
mrei nije neograni
neogranien (pravilo 55-4-3).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

26

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________

Mre
Mreni ponavlja
ponavlja - repetitor (Repeater)

___________________________________
___________________________________

Repeater

___________________________________

Hub

Hub

___________________________________
Computer

Computer

Computer

Computer

___________________________________

27

RAUNALNE MREE

91

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
OSNOVNA MRE
MRENA OPREMA - MRE
MRENI MOST

___________________________________

Ima dva priklju


prikljuka.
Signal ulazi na jedan priklju
prikljuak, te se na osnovu odredi
odredine adrese signal prosljeuje na drugi
priklju
prikljuak.
Mre
Mreni most mre
mreu dijeli u dva fizi
fizika segmenta ali uz stvaranje dvije manje kolizijske domene.
U ovisnosti od primjene, mre
mreni mostovi se mogu podijeliti na:
lokalne mre
mrene mostove - koriste se u lokalnim mre
mreama kako bi se one podijelile u dva ili
vi
vie manjih segmenata uz stvaranje manjih kolizijskih domena
udaljene mre
mrene mostove - koriste se kod povezivanja prostorno udaljenih lokalnih mre
mrea.
Sadr
Sadre priklju
prikljuak za LAN i WAN. Na LAN priklju
prikljuak se priklju
prikljuuje lokalna mre
mrea, dok se
na WAN priklju
prikljuuje zakupljeni medij (npr. opti
optiki kabel ili telefonska linija)
pretvara
pretvarake mre
mrene mostove - koriste se kod povezivanja mre
mrea razli
razliitih vrsta (npr.
lokalna i be
beina mre
mrea).

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

28

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________

Mre
Mreni most (Bridge)

___________________________________

Bridge

___________________________________
Hub

___________________________________

Computer
Computer

Computer

___________________________________
Bridge

___________________________________
Hub

Hub

Computer

Computer

Computer

Computer

29

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________
13. zadatak
Potrebno je povezati dva ra
raunala ianim putem. Kako bi se pove
poveao domet te veze, potrebno je
koristiti repetitor. Adresa mre
mree je proizvoljna. Potrebno je provjeriti povezanost ureaja.
ureaja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

14. zadatak
Kako bi se pove
poveao domet ra
raunalne mre
mree, potrebno je koristiti repetitor koji mre
mreu dijeli na dva
segmenta. Svaki segment se sastoji od mre
mrenog preklopnika (switch) na koja su spojena po tri
ra
raunala. Adresa mre
mree je 192.168.100.0/24.
192.168.100.0/24. Potrebno
Potrebno je provjeriti povezanost ureaja.
ureaja.

30

___________________________________
___________________________________

RAUNALNE MREE

92

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________
15. zadatak
Kako bi se pove
poveao domet ra
raunalne mre
mree, potrebno je koristiti repetitor koji mre
mreu dijeli na dva
segmenta. Jedan segment se sastoji od mre
mrenog preklopnika (switch) na koja su spojena po tri
ra
raunala, dok se drugi sastoji od pristupne to
toke (Access Point) na koju su spojena dva prijenosna
ra
raunala. Adresa mre
mree je 192.168.10.0/16.
192.168.10.0/16. Potrebno
Potrebno je provjeriti povezanost ureaja.
ureaja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

16. zadatak
Kako bi se pove
poveao domet ra
raunalne mre
mree, potrebno je koristiti repetitore koji mre
mreu dijele na tri
segmenta. Jedan segment se sastoji od mre
mrenog koncentratora (hub) na koji su spojeni ra
raunalo i
server, drugi se sastoji od mre
mrenog preklopnika (switch) na koja su spojena po tri ra
raunala i tre
trei se
sastoji od pristupne to
toke (Access Point) na koju su spojena dva prijenosna ra
raunala. Adresa
mre
mree je10.1.1.0/24.
je10.1.1.0/24. Potrebno je provjeriti povezanost ureaja.
ureaja.

___________________________________
___________________________________

31

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________
17. zadatak
Potrebno je povezati dva ra
raunala. Jedno ra
raunalo ima mre
mrenu karticu propusnosti 10 Mbps, a
drugo 1 Gbps. Adresa prvog ra
raunala je 10.10.10.10/8, a drugog ra
raunala 10.12.10.12/8.
10.12.10.12/8. Potrebno
je provjeriti povezanost ureaja.
ureaja.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

18. zadatak
Kako bi se pove
poveao domet ra
raunalne mre
mree, potrebno je koristiti repetitore koji mre
mreu dijele na tri
segmenta. Jedan segment se sastoji od mre
mrenog koncentratora (hub) na koji su spojeni ra
raunalo i
server, drugi se sastoji od mre
mrenog preklopnika (switch) na koja su spojena po tri ra
raunala i tre
trei se
sastoji od pristupne to
toke (Access Point) na koju su spojena dva prijenosna ra
raunala. Adresa
mre
mree je10.1.1.0/24. Na mre
mrenom preklopniku su spojena samo ra
raunala koja imaju mre
mrenu
karticu propusnosti od 1 Gbps. Potrebno je provjeriti povezanost ureaja.
ureaja.

___________________________________
___________________________________

32

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe
OSNOVNA MRE
MRENA OPREMA - MRE
MRENI USMJERIVA
USMJERIVA
Mre
Mreni ureaj koji ima dva ili vi
vie mre
mrenih su
suelja.
Priklju
Prikljuuje se na lokalnu mre
mreu ili na WAN vezu (npr. ADSL) i usmjerava podatke iz jedne
mre

e
na
drugu
i
obratno
(razli

ite
mre

ne
adrese ili razli
mre
(razli
mre
razliite mre
mrene topologije).
Djeluju na mre
mrenom i podatkovnom sloju.
Iz primljenog okvira usmjeriva
usmjeriva oitava odredi
odredinu adresu i izdvaja dio adrese koji ozna
oznaava
mre
mreu.
U tablici usmjeravanja se tra
trai putanja odredi
odredinoj mre
mrei (tj. bira se najto
najtonija - npr. ako se
tra
trai putanja adresi 192.168.4.200, a u tablici postoje putanje mre
mreama 192.168.4.0 i
192.168.0.0, izabire
izabire se prva).
Okvir se prosljeuje su
suelju spojenom na mre
mreu ija adresa je izabrana.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

33

RAUNALNE MREE

93

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________

Mre
Mreni usmjeriva
usmjeriva (Router)
10.10.0.1/16

11.11.1.1/8

___________________________________

Router

___________________________________
___________________________________
10.10.0.2/16

11.11.1.2/8

10.10.0.1/16

78.0.0.1/8

78.0.0.2/8

___________________________________

11.11.1.1/8

Router

Router

10.10.0.2/16

___________________________________

11.11.1.2/8
34

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________

Mre
Mreni usmjeriva
usmjeriva (Router)
Router

Hub

___________________________________
Hub

___________________________________
___________________________________

100.100.100.2/16

100.100.101.2/16

111.111.11.31/8

111.112.12.22/8

___________________________________
___________________________________

Router

Hub

10.10.10.2/24

10.10.10.3/24

35

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________
19. zadatak
U jednoj ra
raunalnoj mre
mrei s adresom 120.100.0.0 nalazi se pet be
beino umre
umreenih ra
raunala. Druga
ra
raunalna mre
mrea s adresom 200.200.200.0 ima tri ra
raunala be
beino umre
umreena. Potrebno
Potrebno je
meusobno spojiti ove dvije mre
mree kako bi sva ra
raunala meusobno bila umre
umreena.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

20. zadatak
U jednoj ra
raunalnoj mre
mrei s adresom 30.30.30.0 nalaze se etiri iano umre
umreena i dva be
beino
umre
umreena ra
raunala. Druga ra
raunalna mre
mrea s adresom 10.0.0.0 ima iano umre
umreena tri ra
raunala i
tampa
tampa. Potrebno
Potrebno je meusobno spojiti ove dvije mre
mree kako bi sva ra
raunala meusobno bila
umre
umreena.

36

___________________________________
___________________________________

RAUNALNE MREE

94

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________
21. zadatak
U jednoj ra
raunalnoj mre
mrei s adresom 192.0.0.0 nalaze se dva be
beino umre
umreena ra
raunala. Druga
ra
raunalna mre
mrea s adresom 100.100.100.0 ima tri ra
raunala be
beino umre
umreena. Tre
Trea ra
raunalna
mre

a
s
adresom
200.0.0.0
ima
dva

ano
povezana
ra

unala.
Potrebno
ebno
je
meusobno
spojiti ove
mre
ra
Potr
tri mre
mree kako bi sva ra
raunala meusobno bila umre
umreena.

___________________________________
___________________________________
___________________________________

22. zadatak
Izradite ra
raunalnu mre
mreu koju koristite prilikom spajanja na internet. Izradite jo
jo jednu mre
mreu koja je
takoer spojena na internet te provjerite povezanost ra
raunala unutar va
vae mre
mree s ra
raunalom
unutar druge mre
mree.

___________________________________
___________________________________

37

___________________________________

Ra
Raunalne mre
mree - vje
vjebe

___________________________________
23. zadatak
U jednoj ra
raunalnoj mre
mrei s adresom 100.100.0.0 nalaze se dva segmenta. Prvi segment ra
raunalne
mre
mree ima propusnost 100Mbs Full Duplex i u njemu se nalaze etiri ra
raunala, dok drugi segment s
tri ra
raunala ima propusnost od 1Gbs Full Duplex. Druga ra
raunalna mre
mrea s adresom 90.90.0.0 ima
tri ra
raunala be
beino umre
umreena. Potrebno
Potrebno je meusobno spojiti ove dvije mre
mree kako bi sva
ra
raunala meusobno bila umre
umreena.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

38

RAUNALNE MREE

95

Literatura
1. Baronica, D.: Umreavanje raunala, Strijelac, Zagreb, 2000
2. Bigelow, J., S.: Raunarske mree, Mikro knjiga, Beograd, 2004.
3. Brumni, A.: Uvod u raunarske komunikacije i mree, Nauna knjiga, Beograd, 1990.
4. Burnett, R. B.: Technical Communication, Wadsworth publishing company, California
1990.
5. Chappell, L., A.; Tittel, E.: Guide to TCP/IP, Course Technology, 2002
6. Comer, D., E.: Internetworking with TCP/IP, Vol 1 (5th Edition), Prentice Hall, 2005
7. Tanenbaum, A.: Raunarske mree (4.izdanje), Mikro knjiga, Zagreb, 2005
8. Turk, S.: Raunalske mree, kolska knjiga Zagreb, 1991.