You are on page 1of 21

1.Struktura finansijskog sistema Finansijski sistem je podsistem priv.sist., bavi se prikupljanjem sred.i investiranj., tj.

posredovanjem između suficitnih i deficitnih ek.jedinica (štediša i investitora). Od efikasnosti fin.sist.zavisi funkcionalnost priv.sist,tj.opstanak,rast i razvoj nacionalne ekonomije. Fin.sist čine sledeći podsistemi: monetarno kreditni, bankarski,fiskalni(javne fin),poslovno finansijski(posl.fin),sistem fin.tržišta, sist.fin. osiguranja.Mon.kred.sist.predstavlja sistem institucija, instrumenata mjera i načela kojima se reguliše nivo struktura i dinamika novčane mase u ukupnoj društvenoj reprodukciji.Bank.sis. čine institucije koje indirektno posreduju između štediša i zajmoprimca.Fiskalni sistem obuhvata sve aktinosti države na prikupljanju ,čuvanju i trošenju javnih sredst. Poslovne fin.obuhvataju fin. tokove i fin transakcije preduzeća.(podsistemi: kružno kretanje novca u sferi proizvodnje, razmjene,raspodjele i potr.; fin.odnos preduzeća sa drugim subjektima iz okruženja;primanje,čuvanje,raspodjela i upotreba fin.sred.;finansiranje tekućih i razvojni potreba preduzeća. Sis.fin.trž. čine fizička i virtuelna trž. na kojima se vrši realokacija fin.instrumenata.Fin.os. se bavi ulaganjem sred.fizičkih i pravnih lica radi zajedničkog snošenja rizika, sprečavanja mogući šteta i osiguranja imovine i života lica.

2.Pojam i zadatci poslovnih fin. Poslovne finansije se često poistovjećuju sa terminima finansijsko upravljanje, fin. menadžment ili menadž.posl.fin. Dakle različiti termini za isti djelokrug poslovanja. Finansiranje predstavlja dinamičan proces koji prožima sve faze procesa reprodukcije.Da bi započeo proces proizv.potrebno je osigurati novac za rad,predmeti rada ,radna snaga i sl. Posle zavr.proizv.proc.roba se prodaje i napl. Ako je oslobođeni novac po završetku ciklusa veći od uloženog preduzeće je poslovalo profitabilno. Proces finansiranja preduzeća obuhvata: utvrđivanje potreba za fin.sred.,pribavljanje i alokaciju sredstava; i kontrolu korištenja sredstava.Stvarne potrebe za fin.sred. utvrđuju se analizom finansijskih izvještaja i razvojnih projekata preduzeća. Analizom utvrđujemo fin.poz.preduzeća,obim i strukturu nedostajućih sred. i neophodnost pribavljanja dodatnih sred. Zatim sledi harmonizacija kojom se utvrđuju obim ulaganja u posl.aktivnosti, obrtna sredstva i osnovna sredstva. I napraviti kombinaciju izvora finansiranja, koji su prikazani u pasivi bilansa stanja. Pribavljanje fin.sred.podrazumjeva utvrđivanje najpovoljnijih uslova pod kojim se sredstva mogu nabaviti iz raspolož.izvora finansiranja. Sredstva treba usmjeriti tamo gdje će doprinijeti ostvarenju dugoročnih ciljeva. Kontrola korištenja sred. treba da dokaže isplativost i ispravnost ulaganja, i da ukaže na moguće korekcije u finansiranju.

3.Ciljevi fin. upravljanja Zahtjevi za maksimiziranjem rentabilnosti uz istovremeno održavanje odgovarajućeg stepena likvidnosti, predstavljaju osnovne ciljeve fin.upravljanja. Pored osnovni imamo i sledeća interesovanja i ciljeve fin.menadžmenta: slovenost, sigurnost i stabilnost finansiranja, fleksibilnost finans., upravljanje rizikom finansiranja,povoljnost finansijske situacije i finansijsku nezavisnost. 5.Načelo likvidnosti Likvidnost je sposobnost blagovremenog izvršavanja dospjelih obaveza u odgovarajućim sredstvima plaćanja. Gotov novac i gotovinske ekvivalente ubrajamo u likvidna sredstva. Gotovinski ekv. su kratkoročna visokolikvidna ulaganja koja se mogu brzo konvertovati u poznate iznose gotovine uz beznačajan rizik od promjene vrijednosti. U got.ek.dakle spadaju ulaganja u instrumente koji imaju kratak rok dospjeća do tri mj.; a ne spadaju HOV kupljene za dugoročna investiranja i u trgovačke svrhe. Preduzeće je izloženo riziku u slučaju: avansiranja robe ili usluga, izostanka očekivanog priliva, preusmjeravanja poslovnih sred. za druge namjene, pretjerenog gomilanja zaliha; ročne neusklađenosti aktive i pasive.Rizik nelikvidnosti može se premostiti:pozajmljivanjem tuđih sred. ; emitovanjem HOV; prodajom aktive; prolongiranjem rokova kod povjerioca; skraćivanjem rokova naplate; partnerskim odnosima; transakcijama sa fin.derivatima. Prodaja dijela imovine preduzeća jedan je od načina da se poboljša likv. To se čini u sledećim slučajevima: prodaje HOV po nižoj cijeni od nabavne, prodaje HOV uz eskont, prodaje proizvoda po nižoj cijeni od cijene koja se može postići.

4.Načelo rentabilnosti N.R označava sposobnost zarađivanja,tj. sposobnost da se sa što manjim ulaganjem ostvari što bolji fin.rezultat. Racionalnost u korištenju sredstava izražava se stepenom efikasnosti. Maksimiziranje profita je osnovni finansijski cilj poslovanja preduzeća, u tom smislu rentabilnost kao poslovna koncecija treba da izvrši izbor onih resursa,projekata i odluka koji su isplativi. Rentabilnost se može kvantifikovati na različite načine: 1. Rentab. ukupno uloženih sredstava = neto dobit / visina investicija. 2.Rentabilnost sredstava = neto dobit / kapital. 3.Rentabilnost vlastitih sredstava = neto dobit / vlast.kapital. 4.Rentabilnost prometa = neto dobit / ukupan prihod. Kratkoročna planiranja i donošenje odluka vrši se pomoću praga rentabilnosti,kada su promjene u aktivosti male;(kad su prom.ak. velike mjenja se struktura troškova-npr.visina fiksnih i marginalnih troškova po jedinici-analiza praga rentabilnosti nije pouzdana). Prag rentabinosti je kritična tačka poslovanja kada prestaje rad sa gubitkom i počinje se ostvarivati dobit.Preduzeća ne bi trebala ići ispod te tačke iskorištenja jer bi poslovalo sa gubitkom zbog negativnog uticaja fiksnih troškova. Algebarska formula praga rentabilnosti: TR = FT / ( c – VT ) pri čemu je : TR – tačka rentabiliteta; FT – fiksni troškovi proizvoda; c – cijena svakog pojedinačnog proizvoda koji je prodat, VT – varijabilni troškovi pojedinog proizvoda koji je prodat. Rentabilnost poslovanja se može postići: smanjenjem troškova, povećanjem obima proizvodnje i cijene; povećanjem broja obrta sredstava i stalnim rastom stepena iskorištenja.

Da bi preduzeće održalo finansijsku samostalnost u uslovima inflacije neophodno je da većim izdvajanjem iz dobiti podrži poslovanje. Preduzeće je sloventno ako je koeficijent slovenosti veći ili jednak od jedan.Načelo nezavisnosti (finans. Za poslovno odlučivanje sve manje se koriste nefinansijski informacioni izvori. kako bi povratili uložena sredstva.Nedovoljna profitabilnost utiče na nezavisnost jer se u tom slučaju ne može povećati vlastiti kapital emisijom akcija. taktičkog i operativnog odlučivanja. .Kod strateškog odlučivanja.Kod operativnog odlučivanja najjači intezitet imaju računovodstvene informacije o trenutnom stanju koje uglavnom imaju horizontalan smijer kretanja. Računovodstveni sistem objedinjuje dva međusobno povezana podsistema: podsistem finansijskog i podsistem upravljačkog računovodstva. 8.iz skorije budućnosti ili prošlosti. su u obliku narativnih izvještaja.6. koje su vertikalnog ili horizontalnog smijera kretanja. Načela likvidnosti i slovenosti su međusobno uslovljena.Povjerioci i zajmodavci vrše uticaj na menadžment pri donošenju uprvljački odluka. ima finansijsku slobodu. se utvrđuje stavljanjem u odnoraspoloživog novca i dospjelih obaveza. intezitet informacija vertikalnog smijera kretanja je najači.Načelo slovenosti Pod načelom slovenosti se podrazumjeva sposobnost plaćanja svih obaveza u roku njihovog dospjeća. razlog je neplaćanje prispjelih obaveza.rač. Informacije iz upr. Insloventnost se može lančano prenijeti na druga preduzeća i zahvatiti cijelu privredu. Kod taktičkog odlučivanja najveći intezitet imaju kratkoročne informacije-do jednu god. Preduzeće koje rast podržava vlastitim sredstvima je nezavisno. Koeficijent slov. Kvalitativne inf. Računovodstvene informacije predstavljaju osnovu za donošenje poslovnih odluka.mogu biti kvalitativne i kvantitativne. Dominantnu ulogu za menadžment imaju informacije dobijene iz upravljačkog računovodstva.slobode) Načelo nezavisnosti zahtjeva nezavisnost preduzeća u finansiranju. Kvantitativne informacije razvrstavamo na finansijeke i nefinansijske. Ukoliko preduzeće rast preduzeća podržava koristeći tuđa sredstva to umanjuje njegovu finansijsku samostalnost. 7.. U uslovima inflacije samostalnost je teže održati. Računovodstvena funkcja je odgovorna za davanje kvalitetnih informacija za potrebe strateškog.Računovodstvo kao izvor informac. Obadva podsistema imaju za cilj obezbjeđenje kvalitetnih informacija koje su neophodne za donošenje upravljački odluka.

rashodi tek.gubitak od usklađenja ( 14-13 ) G.9. stal. +ostali pos. rashoda.Ako su ukupni rashodi veći od ukupnih prihoda radi se o gubitku iz redovne djelatnosti.djel.BRUTO REZULTAT 19. –ostali posl.imovine 14. Ako se iz ovih prihoda nadoknade materijalni troškovi poslovanja i amortizacija onda je obezbjeđena samo prosta reprodukcija preduzeća.Tekući i odloženi porez na dobit 21.i cjenom proizvoda.bruto gubitak (6+10+16-5-9-15) D. . Finansijski prihodi i rashodi 7. daje zbirni pregled prihoda.i troš.Ako nije u mogućnosti da nadoknadi sve troškove-gubitak zbog nedovoljno ostvarene dobiti. Prihode i rashode obično dijelimo na one koji potiču iz redovne aktivnosti i one koji ne potiču iz redovne aktivnosti.uskl.dj. Šema : A* ukupni prih iz redovne djelatnosti +prihodi iz red.prihodi iz redovne djelatnosti 2.djel. na supstanci.ulaganja.vrijed.gubitak iz red.ostali rashodi 5.dj. i odl.rizika koji je vlasnik preuzeo. stepen finansijs. U zavisnosti od poslova po osnovu kojih se dobit stiče razlikujemo: dobit iz redovne djelatnosti.stanje zaliha B*ukupni rashodi iz redovne djelatnosti -rashodi iz red.i ukupnih rash. i odl.neto dobit (19-21+22) 24.gubitak finansiranja ( 8-7 ) V.vrijed.djelatnosti. Poslovni rezultat u bilansu uspjeha utvrđuje se sučeljavanjem rashoda jednog obračunskog perioda sa prihodima istog tog perioda na osnovu njihove direktne povezanosti.finansij. Pozitivna razlika između ukupnih prih.(2+4-1-3) B.Struktura bilansa uspjeha Bilans uspjeha kao sastavni dio ukupnog finansijskog izvještaja. dobitaka i gubitaka za dati računovodstveni period.NETO REZULTAT 23. povrat vlasničkog kapitala.prihodi +ostali prihodi +/. poreskih obaveza 22. 11.rashodi iz red. poreskih obaveza Đ. Ako se radi o korporaciji neto dob.amortizacije takav gubitak je gub.Dobit iz redovne djelatnosti Prihodi od prodaje robe.ostali prihodo 4. čini dobit iz red.Ekonomski aspekt dobiti Ostvarena dobot predstavlja dobar pokazatelj putem kojeg se obezbjeđuje praćenje rezultata rada. (1+3-2-4) 6.Ako preduzeće nije u stanju da pokrije materijalne troš. -ostali rashodi C* Dobit /Gubitak iz red djel (A-B) Rashodi.bi trebala: osigurati akcionarima naknadu njihovog fin.dobit iz red.dj.Prihodi i rashodi od usklađenja vrijednosti stalne imovine 13.rash. Služi za upoređivanje postignutih rezultata sa rez.bruto dobit (5+9+15-6-10-16) 20.prihodi tek.rashodi 9. Neto dobit bi trebala da bude dovoljna da vlasniku osigura naknadu za : pružene lične usluge preduzeću.neto gubitak (20-22+21) Dobit se koristi kao mjera uspječnosti a gubici predstavljaju smanjenje ekonomske moći preduzeća. 10.odnosno troškovi poslovanja su u stalnoj interakciji sa obimom proizv. stal.prihodi od uskl.dobit finansiranja ( 7-8 ) 10.rashodi od.finansijski prihodi 8. Poslovni prihodi i rashodi 1. po osnovu redovne djel.imovine 15.predhodnog perioda i sa ciljevima koji su postavljeni planom. 3.dobit od usklađenja ( 13-14 ) 16. Šematski prikaz strukture bilansa uspjeha: A . dobit finansiranja i dobit usklađivanja. pokriti stepen rizika koji su akcionari preuzeli.proizvoda i usluga čine najvažniji izvor u formiranju dobiti.

Kada preduzeće dostigne fazu zrelosti nije više povoljno reinvestiranje kapitala. -rashod kamata. Velika. Veći dio dobiti preduzeća se raspoređuje u vidu kratkoročnih obaveza. B*Svega rashodi od usklađenja vrijednosti stalne imovine -rashodi od revalorizacije osnovnih sredstava i mematerijalnih ulaganja -rashodi na osnovu priznavanja imparitetnih gubitaka C* Dobitak / Gubitak od usklađivanja (A-B) Imparitetni gubitci pokazuju koliko je preduzeće precjenilo vrijednost imovine u svojim bilansima. ta sred.rash. Dobit se može uložiti u razvoj preduzeća te teko stvoriti dodit veća od cijene kapitala i inflacije. U navedenom slučaju najbolje je isplatiti dividende ili otkupiti akcije.može usmj. akvizicija.Dalje reinvestiranje dovelo bi do manje iskorištenosti novca i pada cijena akcije. +poz.prihodi od povezanih pravnih lica +prihodi od kamata.iz odnosa sa pov.rashodi C* Dobit / Gubitak finansiranja (A-B) Finansijski prih. bez obzira da li potiče od prodaje roba i usluga ili je stečena na neki drugi načina. lizinga. odnosno po odluci osnivača. jer je stopa kapitalizacije manja od tržišne cijene kapitala. Ako se knjigovodstv. Raspodjela se vrši prema zakonu i statutu.preduz.Uticaj por. Vrijednost iznad tog iznosa predstavlja revalorizacioni višak. emisije akcijskog kapitala i sl. 13.fer vrjednosti ulaganja u nekretnine.12.Dobit od usklađivanja Povećanje knjigovodstvene vrijednosti po osnovu revalorizacije ( vraćanje vrijednosti-novcu-robi.Visoki porzi onemogućavaju privrednu aktivnost. a drugi dio u vidu neto dobiti ostaje preduzeću. -ostali fin. po osnovu: kredita pozajmica. tj. +dobitci od prod. -negativne kursne raz. Jedan dio dobiti raspoređuje se za finansiranje budžeta.kursne razli.za podmirenje potreba. U razvijenim zemljama porez na dobit je više instrument politike privrednog razvoja. -otpis dugoročnih finansijskih plasmana -gubitci po osnovu promjene fer vrijed. što nije slučaj sa oligopolistima kod kojih se zbog povećanja poreza smanjuje profitna stopa.za pob lik. Bilansnu strukturu dobit / gubitak prikazaće sledeća šema: A* Ukupan finansijski prihod +fin. koji se pripisuje vlastitom kapitalu. +prihodi na osnovu poništenja imparitetnih gubitaka.i rash. . ulaganja u nekretnine. monopolska preduzeća prevaljuju povećane poreze na kupce. 14. za razliku od dobiti iz redovne djelatnosti koja se formira prodajom roba i usluga. vrijednost po osnovu revalorizacije smanji. 15.koja je bila pala) priznaje se u bilansu uspjeha kao prihod do iznosa do kojeg se stornira revalorizaciono smanjenje istog sredstva koje je predhodno priznato kao rashod.pravnim lic. A* Svega prihodi od usklađenja vrijednosti stalne imovine +prihodi or revalorizacje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja. a manje instrument putem kojeg se finansira država.por. na dob na posl.viška knjiži se kao rashod u bilansu uspjeha.Dobit finansiranja Dobit finansiranja se stiče po osnovu ulaganja novca. +ostali finansijski prihodi B* Ukupni rashodi finansiranja -fin.potiču uglavnom od aktivnosti finansiranja.smanjenje se knjiži na teret vlastitog kapitala i to do iznosa revalorizacionog viška istog sredstva. smanjenje iznad rev.Ako preduzeće ostvari gubitak oslobođeno je plać.Raspoređivanje dobiti Ostvarena dobit podliježe ustaljenim kriterijima raspodjele.

Kapital je garantna supstanca preduzeća za isplatu dugova.odliv gotovine iz aktiv.građevine). za očuvanjem integriteta postoji i zakonska obaveza. A* Tokovi gotovine iz posl. Aktiva prikazuje raspoloživa sredstva.materijalna imovina(oprema. 6..novac isl.Finansijski rizici mogu izazvati zastoj u poslovanju.(9-10) 8.. Ako je stopa poreza nepromjenjena u vijeku trajanja osnovnog sredstva platiće se nominaln suma poreza.neto odliv gotovine iz pos.neto odliv got.finansir. rizici neobezbjeđenosti sredstava. Aktivu djelimo na realnu imovinu i finansijsku imovinu. Interes preduzeća treba da bude očuvanje realne vrijednosti osnovnih sred.neto priliv gotovine iz akt.neto odliv gotovine iz akt.priliv gotovine iz poslovne aktivnosti 2.). kako bi putem veće osnovice za oporezivanje prikupila više sredstava u budžet. Ukoliko preduzeće nije u mogućnosti kupiti iz sredstava realizacije istu količinu ulaznih komponenti koje su utrošene u proizvodnom procesu. aktivnosti 1.izvj.Kapital je ostatak sredstva pravnog lica nakonodbitaka svih obaveza. dok pasiva pokazuje izvore tih sredstava. Bilans stanja se sastoji iz aktive i paive. tržišni rizik.Struktura bilansa stanja Bilans stanja prikazuje finansijski položaj poslovnog subjekta na određen dan .priliv gotovine iz aktivnosti invest. otpisa u potraživanju. 10.trgovačka marka. i potraživanja.tehničko zastarijevanje. 17.Struktura izvještaja o tokov.(9-10) 12.investiranja 5. Najčešći rizici su :tehnološki rizici. hartija od vrijednosti. građevine.odliv got. Ukoliko se primjeni metod ubrzane amortizacije onda će se u prvim godinama plaćati manji porez od uobičajnog.kvar.(10-9) D*Neto povećanje gotovine i gotovinskih ekvivalenata (1+5+9-2-6-10) .iz aktivnosti finansiranja 11.finan. Interes države je da amortizacija bude što manja.priliv gotovine iz aktivnosti finans. potraživanja.Finansijsku imovinu čine: gotovina.akt.U finansijske rizike spadaju : rizik likvidnosti. Struk.(10-9) C*Tokovi gotovine iz akt. Tehnološki rizici podrazumjevaju:gubitak sredstva u masi (lom. a u kasnijim godinama veći. Preduzeća zbog umanjene amortizacije mogu povećati lična primanja i tim putem opet smanjiti poresku osnovu. U okviru bilansa stanja mora postojati uravnoteženost između aktive i pasive AKTIVA=PASIVA 18. onda to predstavlja gubitak na supstanci. investiranja 7.neto priliv gotov.inv.postrojenja. što će umanjiti sukobe različitih interesa..(2-1) B*Tokovi gotovine iz aktiv.iz akt.iz akt.(patenti.gotov.Aktivu čini sve što preduzeće posjeduje: oprema. . o tokovima gotovine predstaljena je putem šeme. imovina koja se prodajom može pretvoiti u novac a po potrebi u realnu imovinu Pasivu bilansa stanja čine kapital i obaveze. funkcialna sposobnost sredstva rda. kroz izvjštaj o tokovima gotovine..Problemi integriteta sredstava Pored zainteresovanosti preduzeća.akt.inv.Usled izloženosti sredstava utiicajima različitih rizika dolazi do smanjenja sredstava u procesu rada. finansijski rizici. zalihe. finansiranja 9. (7-8) 4.odliv gotovine iz poslovne aktivnosti 3.neto priliv gotovine iz pos. osnivačka ulaganja.Porez i amortizacija Obzirom na različit obračun amortizacije različiti su i iznosi oporezovanog profita. škart.16. 19.licence. Kako bi se očuvao integritet sredstava neophodno je preduzimanje mjera zaštite od ovakvih rizika.zemljište.. Realnu imovinu sačinjava:nematerijalna imov . kreditni rizik.). precjenjivanja sredstava isl.

21. -racio analize. -razlozi neostvarivanja pozitivnih tokova.ocjena izvještaja o tokovima gotov.. Tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti predstavljaju najvažniji dio izvještaja o tokovima gotovine jer pokazuju sposobnost preduzeća da stvori gotovinu kojom se plaćaju obaveze prema dobavljačima. z-score testa. podataka za dvije god. s ciljem da dođu do važnih informacija i odnosa u finansijskim izvještajima. Gotovinski tokovi po osnovu finansiranja pokazuju visinu priliva po vlasničkoj i dužničkoj osnovi. -intezitet investicionih i finansijskih transakcija u datom periodu.neophodna su tuđa sredstva.Prema međunarodnim standardima nalaže se prikazivanje fin.usluga. Korisnici fin. ulaganju u finansijske derivate i slučno. Interni i eksterni korisnici primjenjuju različite tehnike.izvj.državi.E*Gotovina i gotovinski ekvivalenti na početku perioda F*Gotovina i gotovinski ekvivalenti na kraju perioda (D+E) Tokovi gotovine iz poslovne aktivnosti proizilaze iz osnovne djelatnosti preduzeća (prodaja robe. Tokovi novga iz investicione aktivnosti pokazuje intezitet dodatnih ulaganja u stalnu imovinu i oslobađanje gotovine iz te imovine.. davanju i uzimanju zajmova.izv.upotrebljavaju razne tehnike u analizi. -potrebe preduzeća za vanjskim izvorima finansiranja.pa su analize iscrpne.je da na osnovu informacija utvrdi mogućnost unapređenja poslovanja. Tokovi gotovine iz finansijski aktivnosti pokazuju kretanje vlasničkog i kreditnog finansiranja.prodaja i sl.Rukovodstvo dobija detaljne interne informacije iz upravljačkog računovodstva. Izvještaj o tokovima gotovine može koristiti za bolje vođenje poslova kao i za kontrolni mehanizam tokom godine.. kreditorima.uzroci promjene iznosa gotovine.treba da pruži informacije potrebne za procjenu tekućeg finansijskog položaja. Horizontalnom analizom se može utvrditi koliko brzo rastu ili opadaju zarade preduzeća. Ukoliko gotovinski tok nije dovoljan za redovne poslovne aktivnosti i za rast preduzeća .provizija. Da bi analiza postala važna osnova upravljanja pored godišnjih i polugodišnjih izvj.Za eksterna korisnike (kreditore.investitore i povjerioce) analiza fin. Kod analize trendova procenti promjene izračunavaju .bil. Analiza fin.) Investicioi gotovinski tokovi nastaju pri nabavci i otuđenju dugoročnih sredstava.. odlive koji nastaju usled razduženja. Analiza poslovanja je dinamičan proces iz koje se u kontinuitetu dobijaju informacije o poslovnim problemima.izv. -sposobnost preduzeća da stvori pozitivne tokove gotovine u budućem periodu. -vertikalne analize. Izvještajem o tokovima gotovine ocjenjuje se: -sposobnost preduzeća da uredno plaća svoje obaveze i isplaćuje dividendu. 22Pokazatelji horizontalne strukt. kao i plaćanje dividendi u toku određenog obračunskog perioda.Horizontalna analiza bavi se izračunavanje apsolutnih i relativnih veličina u finansijskim izvještajima tekuće godine u odnosu na predhodnu god. se može vršiti na osnovu sledećih tehnika: -horizontalne analize.dekadnim pa i dnevnim informacijama.mora se baviti i mjesečnim.Analiza finansijskih izvještaja Finansijska analiza ima za cilj da ocjeni poslovanje preduzeća i njegov finansijski položaj. -analize varijansi. .izv.. 20. Krajnji cilj analize fin. kao i procjenu budućih potencijala tržišta.

iznosi 2.tržišni pokazatelj. Teoretski optimalan racio likv.mjeri se u odnosu na nju. Za ocjenu boniteta(sposobnosti) preduzeća.Pokazatelj likvidnosti Pokazatelj likvidnosti određuje sposobnost preduzeća da kratkoročnim sredstvima izmiruje kratkoročne obaveze uz održavanje potrebnog obima i strukture obrtnih sredstava za tekuće poslovanje. 27.=obrtna sred. Problem naplate potraživanja je jedan od velikih uzroka nelikvidnosti. 25.= likvidna sredstva / kratkoročne obaveze.to jeste preko usklađenosti priliva i odliva novčanih sredstava u procesu rada.već se utvrđuju na osnovu datih uslova poslovanja. Osim pokazatelje analizu likvidnosti možemo vršiti preko analize novčanih tokova.obav Ovaj koeficijent pokazuje sa koliko obrtnih sredstava je pokrivena svaka novčana jedinica kratkoročnih obaveza. vrsta i obim poslovne aktivnosti.se uzima kao konstanta i u odnosu na njega se određuje procentualni odnos svih ostalih podataka (varijabli)iz izvještaja.kratkoročne obaveza. Neto obrtna sredstva= obrtna sredstva. Skokovito i neujednačeno kretanje racija upućuje na neefikasnu upotrebu sredstava. Tekući rac. 26. Racio brojevi nisu standardizovani na globalnom nivou. pok. rigorozni racio likvidnosti. a svaka sledeća god. ovo stanovište treba uzeti sa rezervom zbog brojnih faktora.. pok.Pokazatelj racio brojeva Racio(koeficijent)predstavlja odnos zadatih veličina. savremenosti tehnologije i sl.se za nekoliko uzastopnih godina. Neki od mnogobrojnih pokazatelja su: pokazatelj likvidnosti. koji se dobije njihovim djeljenjem. potrebno je pored znanja velikog broja pokazatelja i znanje o njegovoj tržišnoj situaciji.Analiza varijansi (ostvareno-očrk. Tekući rac. Vertikalna analiza bilansa stanja koristi se kod određivanja procentualnog učešća pojedinih stavki aktive i pasive u ukupnoj strukturi aktive. 23.uslovi prodaje i nabavke.Tekući(opšti)racio likvidnosti Tekući racio likvidnosti izražava se kroz odnos ukupnih obrtnih sredstava prema ukupnim kratkoročnim obavezama.lik. 24. Tekući racio ima važnost za povjerioce i kreditore kako bi mogli sagledati izvjesnost naplate svojih potraživanja. a djelovi pri tom označavaju postotak učešća u ukupnopm iznosu. finansijske sigurnosti i dr.lik.jer pruža smjernice za određene korekcije u poslovanju sa ciljem da se ostvare postavljeni ciljevi.Pokazatelj vertikalne strukture bil. neto obrtni fond. pokazatelj zaduženosti.Analiza ostvareno-očekivano je posebno efikasna ako se provodi u tekućem poslovanju. Racio rigorozne likvid. / kratkoročne obaveze. pok. Faktori kao što su:veličina preduzeća. Kao najvažnije pokazatelje likvidnosti imamo: tekući racio likvidnosti. Ukupan iznos predstavljen je procentom 100. Kod vertikalne analize jedan podatak (promjenjiva) iz finansijskog izvj.aktivnosti.odnosno pasive./kratkor. . Ova analiza pruža podatke o odnosu određenih djelova prema zbirnom podatku u finansijskom izvještaju.) Ova analiza se bavi istraživanjem odstupanja stvarnih rezultata od očekivanih. utiču na određivanje optimalnog tekućeg racija.= obrtna sred.profitabilnosti(rentabilnosti).Taj odnos pokazuje koliko se puta jedna jedinica nalazi u drugoj.blagovremenost plaćanja i sl. Polazna godina se označava sa 100.

Na odliv utiče : gubitak. dobija dijeljenjem.: Gotovinski ciklus = poslovni ciklus – prosječan period plaćanja dobavljača. Neto obrtni fond = (dug.lik.preko godinu dana.+ dugoročni plasmani+gubitak) Neto obrtna sredstva se računaju na osnovu istih elemenata kao opšti racio likv. zalihe i unaprijed plać. sred.sredstva) Neto obrtni fond možemo posmatrati sa stanovišta aktive i pasive...likv. do jedne godine.rac. povećanje vlasničkog kapitala.nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda. odobravanj dugor. Racio rigorozne likvidnosti = likvidna sredstva / kratkoročne obaveze.. lik.pokazuje pokrivenost kratkročnih obaveza likvidnim obrtnim sredstvima. Namjena zaliha je održavanje poslovnog ciklusa. obrt..sred. neročni (trajno su raspoloživi-akcijski kapit. U strukturi obrtnih sredstava najzastupnije su zalihe materijala.sredstva. Gotovinski ciklus obuhvata period koji protekne od stvarnod novčanog odliva za nabavke do naplate gotovine.Rigorozni racio likvidnosti Racio rigorozne likvidnosti predstavlja složeniji kriterij kod utvrđivanja stepena likvidnosti u odnosu na opš. Posmatrano sa stanovišta aktive onda se koristi termin neto obrtna sredstva.. U manje lik.Struktura aktive i pasive obrt..obaveze + vlas. od vrijednosti. .obaveza i kredita u kratkor.Poslovni ciklus i gotovinski ciklus Poslovni ciklus obuhvata vremenski period od momenta nastanka novčane obaveze za nabavku do naplate potraživanja po osnovu prodaje.rig.rashode. Likvidna sredstva = obrtna sred. Kod ovog racija potrebno je izvršiti podjelu obrtnih sredstava prema stepenu likvidnosti na relativno likvidna sred.Tekuća imovina se u bilansu klasifikuje prema stepenu likvidnosti na:novac utržive hov.. razlikom tih elemenata. spadaju unaprijed plaćeni troškovi. kapital) – (osnovna sred. One se pretvaraju u novac u okviru jednog poslovnog ciklusa koji najduže traje do jednu god. potraživanja od kupaca.razlika je u tome što opšti rac.kapitala javlja se: bruto dobit. Ako je odnos između likvidnih sredstava i kratkoročnih obaveza 1: 1 smatra se zadovoljavajućim pokazateljom likvidnosti. Ako se ovaj pojam posmatra sa pasivne strane bilansa onda koristimo termin neto obrtni fond.kred.fin. emisija obveznica). Prodajom gotovih proizvoda sa zaliha troškovi nabavke zaliha prenose se na troškove prodate robe i tako se sučeljavaju sa prihodima od prodaje (kružni tok kretanja troškova zaliha). pa imaju tretman tekuće imovine. Neto obrtna sredstva = obrtna sredstva / kratkoročne obaveze. i brzo utrživi kratkoročni plasmani u har. ročni (dugor.kred.i na manje lik.Neto obrtni fond(neto obr. potraživanja. Zalihe i potraživanja od kupaca klasifikuju se kao tekuća imovina i u uslovima da do pretvaranja ne dođe u periodu od godinu dana. 75.konvezija dugor. Rac. a neto obr. za koje je potreban duži period konverzije u gotovinu. Izvore finansiranja obrtnih sred. Prema porijeklu izvori sred. dugoročni krediti i dugoročne obaveze.. klasifikujemo sa aspekta ročnosti i porijekla. Kao priliv neto obr.zalihe. Prema ročnosti: kratkoročne. mogu biti : vlastiti (neročni) i tuđi (ročni). Matematički prkaz posl.sred.zadržana dobit).likv.28. i dugoročne izv. 77. 29.. Mat. ispod 1 znači da je likvidnost društva pod znakom pitanja.rig.. Ako je rac.prik.Likvidna sredstva čine:gotovina.ciklusa : Poslovni ciklus = prosječan period zadržavanja zaliha + prosječan period naplate potraživanja..

kao i kontrolu naplate potraživanja i plaćanja obaveza. Optimalan saldo trebao bi da odgovara prosječnom saldu gotovine 78. depozit po viđenju.. Ako je neto rezultat perioda negativan nedostatak je moguće pokriti suficitom iz predhodnog perioda. ali omogućava redovno izmirenje obaveza.Kao mjera vrij. novčane ekvivalente. Unovčivost zavisi od inteziteta tržišta. deponovanja viška i dr.likvid. ali da se tom prilikom ne ugrozi likvidnost preduzeća.hov koje su odmah unovčive). Pri upravljanju gotovinom mora se voditi računa da se što više gotovine usmjeri u rentabilna ulaganja. i planiranjem.efikasna realizavija planova i minimiziranje troškova zaduživanja. Pravo na povrat PDV nemaju lica koja se nisu registrovala u sistemu PDV-a. kod raspodjele ostvarene dobiti i prilikom plaćanja pribavljenih sredstava. Glavni ciljevi upravljanja gotovinom i likvidnošću su kontrola trošenja novca. Kod izvoznih preduzeća postoji mogućnost povrata PDV.lik. nenamjenskom povlačenju gotovine iz opticaja. potraživanja. ulaganju likvidnih sred..Upravljanj gotovinom Novac je početna i završna faza svakog procesa u sistemu.sred.likv. a šteta se ogleda kroz izgubljenu kamatu ili ulaganje. zalihe i kratkoročne obaveze.kalkulacije cijena outputa i kod raspodjele dobiti. Uzroke nelikv. Planiranja priliva i odliva novca i kontrola planiranog ostvarenja sve više postaju osnovni instrumenti upravljanja finansijama.Utvrđivanje potrebnog salda gotov. visine kam.(gotovina u blagajni.potraživanja od kupaca naplativa do 30 dana). Veliki udar na likvidnost imaju porezi na dodatnu vrijednost..novac se javlja kod naplate realizovanih proizv.i sul.sred. ponude i traž. Kao platež.Upravljanje neto obr. prema stepenu likvidnosti. Veći priliv od odliva govori da je gotovinski tok pozitivan. (kratkoročna potraživanja naplativa preko 30 dana i zalihe gotovih proizvoda zalihe sirovina i materijala ). utvrđivanju vrijednosti toškova proizvodnje. Efikasno upravljanje obr.(hov unovčive u roku 30 dana. Optimalno saldo se u praksi utvrđuje na osnovu informacija dobijenih tekućom finansijskom anal. platežnog sredstva i sredstva razmjene. Uspostavljanje saradnje sa odgovarajućom bankom je ključno za upravljanje gotovinom.obuhvata novac.sre. sredstvima Upravljanje obrtnim sred. Izbacivanje novca iz novčanih tokova je opterećenje za preduzeće. Upravljanje gotovinom je funkcija na osnovu koje menadžment obavlja kontrolu priliva i odliva novca sa računa.sred.treba tražiti u nedostatku trajnih obrt. I st.. ukoliko suficit nije dovoljan preduzeće je ušlo u zonu nelikvidnosti. 79.76.u osnovna sred.platnog prometa. Ta saradnja mora biti efikasna na poslovima kreditiranja. III step. Stanje i tokovi gotovine moraju biti pod neprekidnom kontrolom menadžmenta. javlja se pri pribavljanju imputa. Ekonomski posmatrano novac ima vrijednost samo ako je u funkciji. zahtjeva predhodnu analizu obr. finansijskih instrumenata. Višak gotovine iznad optimalnog smanjuje rentabilnost. vrijednosti. II step..st. lošem upravljanju zalihama. javlja se u ulozi mjere . Efikasno upravljanj podrazumjeva neprekidno balansiranje između rentabilnosti i likvdnosti. i inflacije i sl.

Treba nastojati da se što više gotovine oslobodi za potrebe profitabilnog ulaganja. Ulaganja u depozite i hov. 81. Suficit gotovine smanjuje rentabilnost. Potraživanja od kupaca predstavljaju vrstu kredita koji preduzeće odobrava svojim kupcima u cilju unapreženja plasmana. Ukoliko dobavljač ne naplati zat. Prilikom kreditiranja preduzeće polazi od predpostavke da će potraživanja biti naplaćena u dogovorenim rokovima.koji je potrebanza obavljanje redovne djelatnosti. Povećanje obima prodaje utiče na rast rentabilnosti poslovanja.Prolongiranje plaćanja obaveza Prolongiranje isplate obaveza prema dobavljačima usled nedostatka obrtnih sredstava treba da se koristi kao mogućnost premoštavanja nelikvidnosti. 82. odloženog plaćanja javlja se mjenica.Kreditni standardi .Upravljanje potraživanj. Kao pogodan finans.donose veće prinose ali i veće rizike. Ova ulaganja ne donose veliki prinos. 80. ovde je riječ o zaštiti realne vrijednosti novca i to pod uslovom da je kamatna stopa veća od inflacije. Upravljanje gotovinom podrazumjeva ulaganja viškova gotovine u profitabilne poslove. Efikasno upravljanje potraživanjima od kupca podrazumjeva predhodno definisanje politike i procedura u oblasti : kreditnih standarda.instr. T = ukupni izdatci gotovine u određenom periodu b = troškovi transakcije i = oportunitetni troškovi gotovine na stanju u vidu jamate. pod uslovom da nije ugrožena likvidnost preduzeća. Kupci se mogu stimulisati na prijevremeno plaćanje odobravanjem kasa-skonta ili prodajom potraživanja. od kup. 84. na odloženo plaćanje onda ta sredstva imaju karakter beskamatnog kredita. Ulaganja u hov. Prednost mjenice je što ona zahtjeva pokriće tek u roku dospjeća a ne u momentu izdavanja. ali pod uslovom da se ne naruši kreditni ugled. Optimalan odnos između gotovine i hov matematički: C = 2bT / i C = optimalan iznos gotovine koji bi trealo pribavljati prodajom hov u optimalnim intervalima tokom perioda. ali povećava slovenost. neće značajnije narušiti ravnotežu likvidnosti s obzirom na njihovu brzu utrživost. Dobavljač troškove kašnjenja nadoknađuje kroz zateznu kamatu.pod uslovom da se ne ugrozi likvidnost poslovanja.Ubrzanje naplate Prodaja robe na kredit olakšava. Naplata međutim obično traje i po godinu dana pa se potraživanja svrstavaju u kategoriju obrtnih sredstava. rizika naplate i olitike postupka naplate.Povremeno pladiranje viškova got. Sredstva van funkcije ne donose prinos. Deponovanje sredstava se vrši po unaprijed poznatoj kamatnoj stopi. 83. Matematička formula : Prosječno stanje gotovine = ukupni godišnji odliv gotovine / koeficijent obrta gotovine. Prinosi i rizici su povezani. povrat je zagarantovan s obzirom na redovnu kontrolu boniteta poslovnih banaka. Sa druge strane preveliko kreditiranje kupaca može ugroziti likvidnost preduzeća. uslova kreditiranja.kam. Da bi održali partnerske odnose ili razvili saradnju sa novim kupcima dobavljači tolerišu kašnjenja iako to nije realno. veći rizik znači veći prinos i obrnuto. Nasuprot tome nedostatak novca smanjuje likvidnost ali može doprinijeti povećanju rentabilnosti. ubrzava i povećava prodaju.

mogućnosti da obećani novčani tok ne pokrije u cjelosti potraživanja. Komercijalni uzroci rizika javljaju se zbog: bankrotstva ili stečaja kupca. koji utiču na bonitet kupca. Ako se takvo potraživanje kasnije naplati evidentira se u prihode preduzeća.sposob. Kvalit..kupca obuhvata: karakteristike dužnika. 86. Teškoće u naplati potraživanja dovode preduzeće u zonu povećanog kreditnog rizika. PEST analizu. Kvant. Ukoliko se potraživanje i dalje ne može naplatiti pokreće se sudski postupak naplate. on potraživanje klasifikuje kao sporno.drvne industrije. Duži kreditni period utiče na povećanje obima prodaje. Prije pokretanja sudskog spora moraju biti ispoštovane procedure naplate: pismene opomene.:kapitala.imov. ekonomskog. su potr. diskontni period.razlog može biti reklamacija isporučene robe ili finansijske poteškoće. socijalnog i tehnološkog okruženja. Utvrđivanje platežne sposobnosti dužnika podrazumjeva analizu eksternih i internih fakt. Sniženje cijena dovodi do povećane prodaje. pregovaračku sposobnost kupca. odbijanja plaćanja obaveze ili nepreuzimanja robe. i opasnost da klijent neće moći ili neće htjeti platiti svoju obavezu. utužena. lične posjete dužnicima.platež. djelatnosti i rizika koji se mogu javiti u poslovanju. opasnost od supstituta. Pripadnost klijenta određenoj ind. period godišnjeg popusta. a kasnije nelikvidnosti i bankrota. telefonski pozivi. bilo zbog povećane prodaje ili povećanog roka odloženog plaćanja.Diskontni period označava period u kome kupci mogu koristiti ponuđeni kasa-skonto.Rizik naplate Preduzeće je izloženo kreditnom rizikz zbog: neizvršenja preuzetih obaveza od strane klijenta u dogovorenim rokovima.svoje obaveze zbog finan. Porterov model analizira pet konkurentskih sila: ulazak novih konk.proc. nesloventnosti kupca.iprof 85.Kada prodavac utvrdi da kupac ne izm. 87.neizvjesna.snage.grani npr.priznaje se kao rashod samo ako su potraž. Ona se indirektno otpisuju na teret rashoda preduzeća. rivalstvo postojeće konk. Eksterna analiza kupca podrazumjeva: vrstu industrije. smanjenja troškova držanja kupca a time i do rast dobiti. PEST analiza se bavi utvrđivanjem političkog. ubrzane naplate.problema. Da bi se .kojima je istekao rok naplate i čija je napl. Porterovih pet snaga i analizu poslovnog ciklusa.lik. Indirektni otpis potraž.se utvr. ali i na povećanje gubitaka zbog nenaplativih potraživanja. Određivanjem popusta mogu se očekivati i pozitivni i negativni efekti. Sporna potr.Analiza kupaca preko analize poslovnog ciklusa podrazumjeva dobro poznavanje industrije.analiz. gotovinski popust i sezonsko datiranje. koji inače nije poželjan jer iziskuje dodatn troškove i zatezne kamate. uslove poslovanja i perspektive duž.spos. preg.Politike i postupci naplate Kada imamo situaciju da kupac ne izmiruje obaveze po ugovorenim uslovima.Prodajom robe na kredit raste i ukupno potraživanje od kupca.Međutim istovremeno se smanjuje dobit po jedinici proizvoda jer je dio prihoda u vidu sniženja cijena ustupljen kupcu.dobavljača.preduzeća iz oblasti telekomunikaciija su u dalekoj prednosti u odnosu na preduzeća npr.Interna analiza kupca podrazumjeva kvalitativnu i kvantitativnu analizu.Uslovi kreditiranja Kada se vrši prodaja robe na odloženo plaćanje preduzeće je dužno procedurama i politikama definisati sledeće uslove: kreditni period.

pravo na patente i licene. mjenični akcept ili prenos prava svojine. Prednost ove metode je eliminacija skladišta materijala koja povećavaju trošak proizvodnje i omogućava kontrolu utroška materijala.proc. sitan iventar. 88. ali i stanjem na tržištu nabavke. 90. Obim zalihe je uslovljen potrebama proizvodnje.Suština džast in tajm sistema je u kontroli potrebnih količina materijala za proizvodnju svakog pojedinačnog proizvoda. kao i u vremenu kada svaka komponenta treba da stigne na proizvodnu liniju.. materijal.prib.). Mjenica se u praksi pokazala kao dobra kreditna osnova. posuđe.zaliha pove- . Ove zalihe su neophodne za održavanje kontinuiteta poslovanja. Zalihe sirovine i materijala su neophodne za odvijanje proizv. 91. Zalaganje pokretnih stvari daje povjeriocu pravo raspolaganja robom. Zalihe obuhvataju : sirovine. Troš. troškove držanja zaliha i troškove nedostatka zaliha. utvrditi limit odloženih potraživanja. Jemstvo podrazumjeva garanciju od strane treće osobe povjeriocu da će ispuniti obavezu dužnika ukoliko on to ne učini.Osim pokretnih stvari mogu se založiti i određena prava: pravo na eksploataciju prirodnog bogatstva. odvojiva ambalaža. S obzirom da tržište nabavke danas ne prestavlja problem. 92.Karakteriše je brz i jednostavan mjenični proces zasnovan na mjeničnoj strogosti. U zalihe sitnogiventara i sitne opreme spadaju: auto-gume..navedeno izbjeglo potrebno je : prilagoditi visinu odloženog potraživanja kreditnoj sposobnosti klijenta. Osiguranje podrazumjeva različite oblike zaštite: hipoteke. nabavka zaliha zavisi sve više od karaktera poslovnog procesa. novčani depozit. Jemstvo i garancija su raširen oblik osiguranja potraživanja. Hipoteka daje pravo povjeriocu da naplati svoje potraživanje prodajom založene nepokretnosti. međufazne zalihe. jemstva. zaloge. Zalihe gotovih proizvoda i trgovačke robe su najzastupljenije vrste zaliha.Planiranje zliha pomoću Vilsonove formule Vilsonova formula se temelji na predpostavci da se materijal poručuje onda kada se količina zaliha na skladištu spusti na nivo koji može opslužiti proizvodnju do prispjeća nove količine.gotove proizvode. kupljenu robu i obrtno stado. Optimalna veličina naloga se izračunava Vilsonovom formulom : V= 200*N*P/U*B V – optimalna veličina naloga N – godišnje potrebe u fizičkim velič. 89. Troškovi zaliha Prilikom donošenja odluke o visini zaliha trebalo bi analizirati sledeće troškove: troškove pribavljanja zaliha.Upravljanje zalihama Upravljanje zalihama podrazumjeva donošenje politika i procedura kako bi se odredila pravila nabavljanja i držanja zaliha. P – posebni troškovi naloga u KM U – posebni troškovi skladišta u % od B B – kupovna cijena u KM/ cijena. HTZ oprema i sl.Planirnje i kontrola zaliha pomoću JIT metode Jit metoda (tačno na vrijeme) kontrole i planiranja zaliha polazi od toga da preduzeće treba vršiti nabavku one količine i kvaliteta zaliha koje su neophodne radi zadovoljavanja potreba kupaca za određenim proizvodima. osigurati potraživanje instrumentima obezbjeđenja (zalog.Osiguranje potraživanja od kupca Obaveza preduzeća je da se osigura od uticaja kreditnih rizika.

ravnoteže sred. to jeste izvršenja poslovnih zadataka. troškovi po porudžbini su obično fiksni. i sred.sredstava).sast. oprema. Povećanje stope inflacije zahtjeva povećanje učešća vlastitog kapitala takođe..a manje zalihe zahtjevaju učestale nabavke što opet predstavlja trošak. u koncesije.rada) čiji vijek trajanja je duži od jedne godine. sredstva pasive > od sredstava aktive = izvor finansiranja obezbjeđen. rentabilnost i likvidnost. Ako su troškovi visoki treba forsirati nebavke većih količina. sredstva izvan funkcije predstavljaju fiktivnu aktivu.postrojenja. ičija vrijednost nije ispod zakonskog minimuma. Tako nastaju skriveni gubitci. Troškovi nedostatka zaliha nastaju u slučaju nedostatka sirovina i materijala za proizvodni proces.Analiza strukture osn. Troškovi držanja zaliha nastaju posjedovanjem i držanjem zaliha u preduzeću.opada interes za pozajmljivanjem sredstava zbog inflatornog gubitka.Cilj je veći obim proizv. Ocjena očuvanja .aktive>odsred. dugoročne finans. Ovi troškovi se još zovu oportunitetnim troškovima u smislu propuštenih prinosa i propuštenih ulaganja koja bi donijela veće prinose. Pod prirodnim bogatstvom podrazumjeva se zemljište i šume. Zbog nedostatka zaliha javljaju se propušteni prihodi od prodaje uzrokovan nedostatkom proizvoda.Anal. 93.kako bi se smanjili ukupni troškovi.fin. Razlikujemo sredstva u funkciji i sredstva van funkcije. Ukoliko je kam. U stalna sredstva preduzeća spadaju dugoročna materijalna i nematerijalna imovina. u licence i sl.Likvid. Preduzeće je dužno očuvati realnu vrijednost kapitala.rada a minimizirati troškove.avaju se sa brojem porudžbina. gubitak poslovnog ugleda kod kupca. U kategoriju materijalnih ulaganja spadaju osnovna sred (prirodna bog. Prihvatljiva struktura pasive određuje organski sastav sredstva (odnos osnov.patente. sredstava povećava troškove amortizacije i poslovni rizik.sred i izv. Ako je realna kam. a ako je osigurana kontinuirana likvidnost odgovarajućeg stepena povjerioci rado ulažu svoja sredstva.i obrt.Nematerijalnu imovinu čine osnivačka ulaganja.stopa inflacije. kako bi vlastitim kapitalom moglo obnoviti utrošena sredstva.Visok organski sastav zahtjeva veće učešće vlastitog kapitala i to iz dva razloga. 95. Dosta povoljno rješenje za smanjenje zaliha je povećanje plasmana.hibridnim i drugim sredstvima. Sa rastom zaliha rastu troškovi njihovog čuvanja. osnovnih sredstava Usled potcjenjivanja aktive i precjenjivanja pasive javljaju se latentne rezerve. Takva fiktivna odnosno lažna aktiva i pasiva nemaju sposobnost funkcionisanja. biološka sredstva .+Rentabil.govori nam o vlasništvu. Kao drugo visok org.kao i održanje finansijske ravnoteže može se vršiti pozajmljenim. maksimalna iskorištenost sred. gubitak zbog ne izvršenih planova proizvodnje i prodaje.pasive=neobezbjeđen izvor sredstava. stopa viša od inflacije rastu troškovi finansiranja. Visoka rentabilnost povećava garantnu supstancu i štiti povjerioce. ulaganja u razvoj.stopa niža od stope infl.kap. bez obzira na visinu porudžbine. navedeno primorava preduzeće da poveća vlast. Pasiva osn sred. 94. a ostala sredstva rada spadaju nekretnine. Rast i razvoj preduzeća..Analiza održavanja realne vrijedn. Interes za pozajmljivanjem opada kada je sopstveni kapital kao garantna supstanca za pokriće nizak. bilans uspjeha nije stvaran.

trajni ulozi). a zadržana sredstva se koriste za samofinansiranje.kapit.Tiho(prikriveno)samofinansiranje Tiho samofinansiranje je oblik unutrašnjeg finansiranja pri kojem se povećanje trajnog kapitala ne iskazuje u računovodstvu već se iskazuje kao potcjenjena vrijednost (privremeno otpisiv. Rast i razvoj preduzeća zavise od mogućnosti finansiranja..izv.imovine. a time i ukupnih troškova. 99. Efikasnost korištenja postojećih osnov. finansijs. rez. potrebno je za formiranje fiksnih sredstava. Bez dovoljno obezbjeđenih novčanih sred. U eksterne vlast. a dugoročno finansir.povećati obim proizv. pad vrijednosti akcija. Cilj je maksimalnim iskorištenjem sred. Obrtni kapital služi za vođenje dnevnih operacija.može se sagledati na sledeći način: Efikasnost korištenja osnov. Vlastita sredstva se ulažu na neodređeno vrijeme i daju pravo upravljanja poslovanjem. veće učešće vlas.). fin.sred. ima svoje granice ispod kojih bi stvorilo kontra efekat. razvoja novih procesa ili novih proizvoda. hibridnih.samostalnost.a to ima povratan uticaj na stepen korištenja kapaciteta. precjenjivanjem amortizacije može se potcjeniti finansijski rezultat i stvoriti preduslov za prikriveno samofin. 97. Potcj..realne vrijednosti kapitala vrši se poređenjem indeksa rasta vlast. U procesu finansiranja neprekidno se smjeenjuju postupci: pribavljanja novca iz dugoročnih izvora.. spada nominalni kapital (društveni kap. Amortizacija se nadoknađuje iz prihoda preduzeća. Vlastiti izvori se mogu pribaviti iz internih i eksternih izvora. Takav proizvod nije konkurentan ni na domaćem ni na stranom tržištu.akcionarski kap.uz min.Finansiranje preduzeća Finansiranje je dinamičan proces osiguranja novca potrebnog za kontinuirano održavanje kružnog toka procesa reprodukcije. potcj. 96. * prodajne cijene Manja iskorištenost kapaciteta u odnosu na optimalan nivo dovodi do rasta fiksnih troškova po jedinici proizvoda. Analiza stepena iskor. smanjuje se odliv sredstava njihovim korisnicima. U vlatite izvore finansianja generisane internim putem spadaju akomulirani profit i amortizacija.. 98. Kada preduzeće razvoj podržava vlastitim sreedstvima kažemo da ono ima reproduktivnu sposobnst. sred.rezultat i u tome je njegova prednost Potcjenjivanje fin.rezultata. nema ni ostvarenja postavljenih ciljeva.sred.sred. = vrijednost proizvodnje / vrijednost osnovnih sredstava Vrijednost proizvodnje = obim proizv. Uvjek postoji mogućnost potcjene fin. Akomuliranjem dobiti interno se povećavaju trajno raspoloživa sredstva.obezbjeđuje preduzeću: dugoročnu likvidnost. Akomuliranje je povoljno sve dokle je očuvana rentabilnost preduzeća.osnov. ne predstavlja odliv jer je .rez. osobađanje novca iz kružnog toka i njegovo vraćanje izvorima.troškove. nepovjerenje od strane poslovnih partnera.. ubrzana amort. Npr. pozajmljenih i drugih sredstava. sigurnost u servisiranju obaveza i finansiranje proširene reprodukcije.. i indeksa cijena na malo. korištenje novca u poslovanju.Finansiranje vlastitim sredstvima Finansiranje vlastitim sredstvima je najkvalitetniji oblik finansiranja. Samofinansiranje prikazuje neoporeziv fin. Finansiranje se može vršiti iz vlastitih. Nenovčani oblici imovine predstavljaju novčani potencijal preduzeća jer se mogu u određenom vremenu i uz određene rizike pretvoriti u novac.

Tuđi izvori finansiranja Nedostatak vlastitih sredstava se najčešće premoštava tuđim sredstvima.pom.jednostavnija.procesu do momenta ulaganja u sredstvo.. Finansiranje emisijom fov je fleksibilnije od finansiranja putem kredita. a uslovi finansiranja su fiksni.fin.kod kojih se kombinuju karakteristike obveznica i običnih akcija. Zakonom je propisano CB BiH se ne može u operacije na tržište novca. tuđeg izvora onda je tuđi izvor.spadaju prioritetne akcije.fin. misli se i na vrijednosne papire bilo koje vrste. kombinacijom vlastitih i kreditnih izvora finansiranja.fondovi. donacija. finansiranje obveznicama).). Banke su ograničene na manji broj finansijera (banke i druge finansijske organizacije i fondova). CB može raditi kao bankar i fiskalni agent BiH i određenih javnih agencija ali ne može pružati nikakvu fin. Vlastiti izvori fin. 104.Obrada kredita je kraća i proc.spadaju: finans. otkup vlastitih akcija.čak ni kreditiranje.(emisija običnih akcija. Ukoliko izvor ima više karakteristika vlastitog izvora onda je to vlastiti izvor. običnih akcija Obične akcije predstavljaju ispravu o trajno uloženim sredstvima u osnovni kapital akcionarskog društva.Finansiranje emis. U hib izv.sredstvo samo obračunski utrošeno. Dohodovne obveznice daju vlasniku pravo učešća u finansijskom rezultatu emitenta. kod nas imalo je ograničen karakter. koja se pribavljaju putem: finansijskih organizacija (banke. emisijom hov.finansijske organ. .imaju motiv ulaganja u mala pred. Izdaju se fizočkim i pravnim licima koja su uložila kapital u novcu. Velika pred. a mjenja se upravljačka struktura.or.društava. konvertibilni instrumenti finansiranja i sl. Oživljavanjem AD i finansijskog tržišta sve je više izražen interes za ovim vidom finansiranja. u odnosu na bankarski sektor. Centralna banka je isključena iz navedenih izvora. prtnerstva.fond. Nemaju rok dospijeća(akcije). 102.Prioritetne akcije su hov. dohodovne obveznice. sve do pojave AD i finansijskog tržišta. emitovanja obvez..se mogu povećati i eksterno kroz privlačenje novih vlasnika.predstavljaju dio vlasništva daju vlasnicima i određena prava: pravo na upravljanje.Dugoročni izvori finansiranja U dugoročne izv . Finansiranje emisijom hov. 100.. Kumulirana sredstva od amortizacije mogu se koristiti u poslov. 103Finansiranje emisijom hov Finansiranje emisijom hov imalo je u našoj dosadašnjoj praksi ograničen karakter. Hibridni izvori se teško klasifikuju na tuđe i vlastite.Hibridni izvori finansiranja Poslovanje preduzeća može se finans. stvarima ili pravu. finansijskih deriv.lizing). je fleksibilnije u odnosu na finans. fiksni karakter isplate dividende (bez obzira na ostvaren rezultata)-obveznice. i fondovi ). te zbog varijabilne kamate ove obveznice predstavljaju hibrid između akcija. i osigur. bankarskim kreditom.. Obzirom da akc. Finansiranje hov.to je zarada i eventualna kupovina malog preduzeća. faktoringa. 101. na dividendu. prodaje imovine. finansiranje dugoročnim kreditiima (npr.Mikrokreditne organizacije se javljaju kao dodatni izvor finans. fondasija itd. jer je finansiranje bankarskim kreditima ograničeno na manji broj finansijera(banke i dr. U budućnosti značajnu ulogu treba očekivati od penz.a ako ima više kar.mikro kr. Uspjeh takvog finansiranja nije zagarantovan.

akc. naknada za odobrenje emisije. stabilizacije dividende. Koriste se za prikupljanje dugoročnih sredstava neophodnih za investiciona ulaganja. Prodajom ob. potrebe restruktuiranja vlasništva i upravljanja. Otkupom se smanjuje osnovni kapital preduzeća.akc. Osnovni cilj emitovanja običnih akcija je pribavljanje trajnog kapitala.Prednosti i nedostatci finansiranja akcijskim kapitalom Prednosti finansiranja akcijama: -isplata dividende je vezana za visinu ostvarenog profita. troškovi javnog objavljivanja. potrebe rješavanja viška novca.emisijom akcija Emisija akcija povećava novčane prilive kompanije. V0. se vrši zbog: Nepovoljnih privrednih uslova za razvoj preduzeća. naknada za upis u registar. Otkup vl. 105. pada tržišne cijena. Tako se povećava stepen samofinansiranja i povećava se kapital preduzeća. 107.a kupci akcija postaju suvlasnici preduzeća i posjednici likvidne imovine.Otkup vlastitih akcija Otkupom vlastitih akcija akcionari nastoje povratiti novac koji su uložili u AD. Ne postoji zakonska obaveza za isplatu u slučaju lošeg poslovanja. odnosno da sačuva . kao što su: troškovi izrade elaborata. kao i likvidnost alikvidaciona sredstva idu u namjene zbog kojih je emisija izvršena. g-konstantna godišnja stopa rasta dividende. ugovoreni fiksni izdatak na godišnjem nivou.provizije posrednika isl. Troškovi finansiranja prioritetnih akcija= D / V0-T D. Obveznice su prenosive hov. T-trošak emisije. Izdaje ih država i državni organi radi prikupljanja sredtava za obezbjedženje budžetskog deficita. U opticaju je manji broja akcija veće tržišne vrijednosti. a time i broj glasova u skupštini akcionara.isplatu dijela likvidacione mase.tržišna vrijednost fiksne akcije T. troš. Nedostatci finansiranja akcijama: -povećanjem broja akcionara gubi se interes za kontrolu -finansiranje akcijama je skupo jer akcionari učestuju u raspodjeli profita -sama emisija akcija je skupa i dugo traje -u slučaju pozitivnih rezultata manje je učešće u podjeli dobiti -ne postoje poreske olakšice kod oporezivanja -veći rizik ne garantuje veći profit 108.Finansiranje obveznicama Obveznice su hov kod kojih se emitent obavezuje da će. što poboljšava likvidnu poziciju preduzeća -priliv svježeg kapitala bez zaduživanja (prodaja djela kompanije) -smanjuje rizik investicionog portfolija (novac se može ulagati i u druge vrijednosti) -Mobilizacija sredstava sitnih ulagača i njihovog usmjeravanja u privredne svrhe -vlasnici akcija su motivisani da upravljaju poslovanjem u cilju postizanja boljih rezultata. -akcije nemaju rok dospijeća. ali uzrokuje i određene odlive. potrebe povećanja dobiti po akciji. Troškovi finansiranja običnih akcija = =(D1 / V0 – T)+g D1 – prva dividenda. vratiti pozajmljena sredstva sa pripadajućom kamatom.dividenda. obezbjeđuju se finansijska sredstva. dinamikom naznačenačenom na obveznici. V0 – tržišna vrijednost akcije. potrebe korištenja akcija za penzione planove i bonuse menažerima.Troškovi finansir.trošak emisije 106.

Na kraju ugovora pravo svojine se može ali i ne mora prenijeti. bankarskim akceptom Bankarski akcept je vrsta bankarske garancije koja se izdaje u vidu mjenice. Fin. i kamatnom stopom.liz.da namiri potraživanja putem pljenidbe imovine ili u slučaju bankrota emitenta kroz učešće u likvidacionioj masi. Opoziv se predviđa ugovorom. Dakle banka ne vrši plaćanje već korisniku kredita ustupa svoju odgovornost i kredibilitet.traje koliko i ek. emitent tada ostvaruje dobit.roka dospjeća. 110.je kratkoročnog karaktera i uglavnom ne pokriva ekonomski vijek trajanja sredstva koje je prwedmet lizinga.Za razliku od op. Prednost lizinga je mogućnost korištenja nove tehnologije. U ugovoru o lizingu postoje tri strane. Prema vremenu dospjeća imamo kratkoročne (do godinu) stednjoročne (od 1-3god. Otkup može izazvati gubitak ako bi došlo do rasta tržišne cijene usled povećanja potražnje. sačiniti novi ug. dugoročne preko 3 god. Prilikom opoziva vlasnicima se isplaćuje provizija.Finansiranje faktoringom Prodaja i otkup potraživanja prije njihovog roka dospjeća predstavljaju faktoring. Uz određenu proviziju banka daje garanciju da će izmiriti potraživanja ako to njen komitent ne uradi.).o zak po nižoj vrijednosti. Nedostatak je što predstavlja skup izvor finansiranja. Lizing se može koristiti direktno od proizvođača ili posredstvom banke. Preduzeće koje vrši faktoring isplaćuje . vijek trajanja sredstva. oprema aviona i brodovi.Finansiranje emisijom komercijalnih zapisa Komercijalni ili trgovački zapis je papir (mjenica) sa utvrđenim rokom dospjeća do jedne god.koja je manje ako je obv. vratiti imovinu zajmodavcu. osig.finansijski liz.druš. Sigurnost naplate je obezbjweđena visokim bonitetom emitenta. zakupodavac i dobavljač sredstva. i sl. vrijednost obveznice je niža od prodajne prilikom emisije.likvidnu poziciju države. 111. Ovaj lizing se može otkazati posebnim obavještenjem. Ovaj lizing se za razliku od operativnog ne može otkazati nakon određenog perioda. Emituju ih rentabilnijapreduzeća u cilju pribavljanja kratkoročnih izvora finansiranja. Operativni liz.Smisao faktoringa je obezbjeđenje likvidnih sredstava. Neizmirenje obaveza od strane emitenta daje pravo vlasniku obv. Faktoring vrše banke ili faktoring društva. Preduzeće trasira mjenicu na banku koja vrši akceptiranje. Najčešće se prodaju preko posrednika uz proviziju. Po isteku ugovora korisnik može koristiti imovinu po nižoj cijeni. zakupac.liz.prenosi sve rizike i koristi koji su povezani sa vlasništvom nad nekim sredstvom.Finansiranje lizingom Lizing je vrsta ugovora putem kojeg zakupodavac prenosi na zakupca pravo korištenja određenog sredstva za dogovoreno vrijeme.takođe na taj način se obuzdava inflacija. Prema vrsti kamate na fiksne i varijabilne kamate. očuvaje kreditne sposobnosti.u zamjenu za jedno ili seriju plaćanja. Predmet lizinga mogu biti pokretne i nepokretne stvati. moguć je i bez ugovora ako ga vlasnik prihvati. bliže roku dospjeća. 109. Otkup se dešava kada natržištu padne aktivna kamatna stopa. uštedi kapitala i sl. 112.Finansir. Lizing se pojavljuje kao operativni i finansijski lizing. Dug po obveznici se može izvršiti i prije roka dospjeća i to opozivom i otkupom obveznica.

115. 116.Pripajanje-merdžet . Proizv.franš. U užem smislu holding predstavlja kompaniju čija je svrha postojanja kontrola nad drugim preduzećima. dobija marketing marke.cijene su limitirane od strane države.Faktoring ubrzava protok novca i ukupan razvoj fin. vodeći računa da se ne naruše poslovni odnosi 113. regresa i premija Kada preduzeće nema sredstva u novčanom obliku tada može razmjeniti proizvode ili usluge za tuđe proizvode ili usluge. Regres se ostvaruje radi održavanja cijena nižim od onih koje bi se mogle postići na trž.franš.Pribavljanje sredstava putem dotacija Dotacija je finansijska pomoć koju korisnik dobija bespovratno u određenom iznosu.koji su mu potrebni za nastavak poslovanja.. spajanje. Premijom se putem finansijske pomoći stimuliše bavljenje određenim poslovima za koje nema dovoljno ekonomski stimulansa. Da bi obeštetila prodavca država je propisala regres za te proizvode. Kada se preduzeća bavi nekom društveno neophodnom djelatnošću a koja mu ne omogućava profitabilno poslovanje.Pribavljanje sredstava putem kompezacije. Kompezacija je poslovanje u naturalnom obliku i na ovakav način se ne može finansirati cjelokupno poslovanje.Finansiranje franšizingom Franšizing obuhvata oblik davanja licence u kojoj matična kompanija (franšizor) daje drugom nezavisnom subjektu (franšizantu)pravo da posluje na propisan način. .tržišta. Na osnovu računa i potpisane izjave faktor prodavaocu prebacuje avans u iznosu 70-90% od vrijednosti fakture. dobija se donacija sa određenom namjenom. minimizira rizik novog posla. onda je to donacija sa određenom namjenom.mjenica i sl.. oslobađanje kapitala.).. Naplata potraživanja od kupca se vrši prema upustvu ustupioca. predstavlja kombinaciju vlasništva dvije kompanije putem osnivanja nove kompanije u kojoj vlesnici akcija obadvije kompanije dobijaju akcije u novoj kompaniji. Potraživanja od kupca moraju biti osigurana odgovarajućim instrumentom (ček.Holdink kompanije i pripajanja Holding označava preduzeće koje u svom vlasništvu ili pod svojom kontrolom drži jedno ili više manjih zavisnih preduzeća. podjelu finansijskog rizika. Franšizor ima sledeće koristi: mogućnost ekspanzije i visokik profita. je odraz teškoća i poremećaja u poslovanju.obuhvata promet robe preko maloprodajne mreže do konačnog potrošača. ili jedna kompanija postaje afilacija druge. Franšizant ima koristi : stiče poslovni oblik na kojem se temelji posao. 114.povjeriocu iznos faktura umanjen za proviziju.U razvijenim zamljama faktoring se vrši na sledeći način: faktor kupuje fakture sa maksimalnim rokom plaćanja 120 dana. poboljšava tokove gotovine. obuhvata pored prodaje da se proizvode određeni proizvodi.. Kommez. to jeste može pribaviti sredstva kompezacijom. Kada davalac dotacije ima zahtjeve koje primalac ne bi mogao ispuniti bez dodatnih sredstava. najčešće putem vlasništva nad većinom dionica ili vlasničkog udjela. Franšizing se grubo može podjeliti na trgovački i proizvodni. U praksi imamo sledeće vrste dotacija : Dotacije dobijene sa određenom namjenom i dotacije po osnovu prinosa u srazmjeri sa obimom ostvarene djelatnosti.udruživanje. Trg.

Finansijeri i država učestuju u raspodjeli dobiti. C1-novac u vremenu 1.Robni krediti Robni krediti mogu biti važan instrument finansiranja. kod kojeg je rok za njegovu likvidaciju preko 3 mjeseca. Ukoliko se naknada finansijerima plaća prije oporezivanja dobiti onda će biti 119. Kamata predstavlja trošak posuđivanja novca. i-kamatna stopa koja je svedena na jedinični period n-broj perioda ukamaćenja. što zavisi od prioriteta u isplati. r t-diskontna kamatna stopa u vremenu t.kam. Dekurzivnom metodom (plaća se krajem obračunskog perioda korištenja kredita i povoljna je za korisnika). Visina zakonske kamate zavisi od monetarne politike države.Metode obračuna kamate Obračun kamate može se vršiti: Anticipativnom metodom (kamata se plaća početkom perioda što povećava stvarnu kamatnu stopu).Troškovi finansiranja i oporeziv.Sa stanovišta mjere vrijednosti razlikujemo nominalnu i realnu kamatu.novca: SV= C1/ ( 1 + r ) SV. Sadašnja vrijednost novca predstavlja iznos novca danas koji odgovara plaćanju u budućnosti. Ako sadašnju vrijednost određujemo za više ukamaćenih perioda formula je : SV= Ct / ( 1 + r t ) SV-sadašnja vrijednost. stope inflacije itd.117.st. Bez uticaja inf bilo bi real. Ugovorene kamate se dogovaraju izmežu aktera i ta kamata ne može biti veće od zakonske.Kamata .diskontna kamatna stopa. G-glavnica k – kamatna stopa za određeni period p. Obračun kamate možemo vršiti na prost i složen račun. Robni krediti nastaju na osnovu dužničko-povjerilačkog odnosa.sadašnja vrijednost . Složena kamata za svaki period obračunava se na glavnicu uvećanu za kamatu akomuliranu tokom predhodnih perioda. Prosta kamata se računa po formuli: K= G * k * p K –iznos kamate . Buduća vrijednost novca govori o tome koliko će vrijediti novac u nekom budućem periodu ukoliko se danas investira. može se finansirati izgradnj.broj perioda. n-broj perioda diskontov. tako da visina troškova može biti različita. odnosa ponude i tražnje. Kompezirajućom metodom (u slučaju položenog depozita. FV= SV ( 1 + i ) FV –buduća vrijednost novca. 122. Ct –novac u vremenu t.kred. Ukoliko se ne uloži nastaje trošak u vidu propuštenih prihoda (oportunitetni trošak). dobavljački robni krediti. odnosno proizvodnja ili nabavka imputa tzv. Nominalna kamatna stopa = realna kamatna stopa + očekivana stopa inflac.depozit se drži do otplate kredita). Sadašnja vrij. Izražava se u procentima. Anuitetskom metodom (mjesečni anuiteti se sastoje od glavnise i kamate). ta činjenica se temelji na saznanju da će vrijednost imovine rasti tokom perioda za iznos kamate i inflacije. 120. Rob.=nom. Da bi novac obezbjedio zaradu treba se predhodno uložiti. 118. r. Realna kamatna stopa = nominalna kamatna stopa – očekivana stopa inflac. odnosno cijenu kapitala. definiše se zakonom i ugovorom. SV-sadašnj vrijednost.Vremenska vrijednost novca Novac uvijek ima svoju vremensku vrijednost.

stope po kojoj se plaća kamatni kredit. Njihova isplata se vrši ako je ostvarena dobit veća od fiksnih troškova finansiranja i obaveza po osnovu poreza. Fiksni se vezuju za tuđe izvore finansiranja (kamata). Varijaboilni troškovi finansiranja su zavisni od veličine finansijskog rezultata.manji troškovi finansiranja. Ukoliko je stopa rentabilnosti poslovanja veća od kamatne stope.stopa poreza na dobit U slučaju da troškovi finansiranja ne predstavljaju odbitnu stavku od poreske osnove nema ni ušteda na porezima.finansijski rezultat nakon oporez. je ograničena jer su povjerioci osjetljivi na veliku zaduženost preduzeća. . a ne od finansijskog rezultata.dividenda). Troškove finansiranja možemo podijeliti na fiksne i varijabilne.pol. Pravilo finansijske poluge(duga) govori o ispravnosti korištenja kredita sve dok je stopa profita veća od ponderisane kam. Upotreba fin.Troškovi finansiranja Finansiranje iziskuje i troškove finansiranja. a varijabilni za vlastite izvore finansiranja (npr. Ovi troškovi zavise od veličine pozajmljenog kapitala i kamatne stope. Finansijski rezultat nakon oporezivanja: N= ( P – T ) * ( 1.g ) N.finansijski rezultat prije oporezivanja T –troškovi finansiranja g.tako da trošak u ovom slučaju predstavlja odbitnu stavku od poreske osnovice. 121. a odnose se na naknade vlasnicima preduzeća. onda je rentabilno vlastitog kapitala veća kod finansijskih struktura s većim korištenjem finansijske poluge (duga). Preduzeće plaća manji iznos poreske osnovice i za taj iznos se uvećava neto dobit. P.