OTVORENI UNIVERZITET APEIRON TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

RASPAD POSLOVNOG IMPERIJA U KOMPANIJI PEVEC

- Studij sluaja -

PREDMET: PROFESOR: ASISTENT:

KRIZNI MENADMENT Doc. dr. SLOBODAN LUKI Mr. JAMILA JAGANJAC

STUDENTI: Danka Novakovi, Ivana Kapetina, Amra Boti, Mersiha Smajlovi i ore Ostoji SEMESTAR: IV

TRAVNIK, juni 2010. god.

UVOD
Dok je u svjetskom poslovnom okruenju projekat implementacije standarda "Upravljanje kriznim situacijama i programi poslovnog kontinuiteta prema standardu NFPA 1600" prisutan ve puno godina i jedan je od najcjenjenijih, na naim prostorima, krizni menadment kao i korporacije koje ga primjenjuju skoro da u naoj zemlji i ne postoje. Krizne situacije su stare koliko i ovjeanstvo. Opasnosti su vrebale sa svih strana i samo oni, koji su imali mogunost da ih predvide i da se adekvatno pripreme, opstajali su. Upravo, iz tih prvih pokuaja saivljavanja sa okruenjem, kroz vjekove, danas se razvila jedna cijela nauka, koja ima za cilj da unapredi, predvidi i zatiti ovjeka od moguih opasnosti, a ako se one dese, da uspjeno organizuje pravilno rukovoenje resursima kako bi izvrili brzu sanaciju, kao i da obezbjedi mehanizam da se one ne ponove. Jednoj kriznoj situaciji uvjek prethodi opasnost. Opasnost je dogaaj, fenomen ili ljudska aktinost koja se pojavljuje u iznenadnom trenutku. Ukoliko u tom trenutku nismo u stanju da reagujemo ispravno, krizna situacija vrlo lako moe da preraste u katastrofu. Tema koju je naa grupa odabrala kao Studiju sluaj je raspad kompanije Pevec. Firma osnovana 1990. godine postupno je rasla i razvijala se sve do 2008. godine, kada je poeo raspad. U tom trenutku Pevec je imao trgovake centre u gotovo svim veim hrvatskim gradovima, a posjedovao je i hotel u urevcu. U svoju je vilu u Bjelovaru uloio pravo malo bogatstvo. Poslovni imperij koji je zapoljavao oko 600 radnika u krizu uao je nespreman, optereen dugovima prema dobavljaima koje nisu mogli isplatiti. Plate radnicima najprije su poele kasniti, a zatim su sasvim prestale stizati. Brojni trgovaki centri poeli su zatvarati svoja vrata.U nastavku emo neto vie rei o samoj firmi Pevec.

PEVEC - Raspad poslovnog imperija

Pevec spada u onu grupu hrvatskih preduzetnika koje je kriza praktiki stjerala na prosjaki tap. Zdravko Pevec bogatstvo je poeo sakupljati radom u tvornici motokultivatora i traktora Tomo Vinkovi", gdje je bio zaposlen kao komercijalist. Polo mu je za rukom otvoriti i vlastiti mali traktorski servis koji je, dolaskom demokratije u RH, pretvorio u garanu trgovinu kosilicama. Kompanija "Pevec" do 2000. ne prestaje rasti, tada doivljava pravu ekspanziju, rast koji je Pevecove zapravo i - dokrajio. Vinja i Zdravko Pevec sve su izgubili zato to su previe htjeli. Proirivi se na desetak gradova uzdu i poprijeko Hrvatske, zaduivi se u bankama do grla, biznis su poeli proirivati i na turizam, pa su u urevcu kupili i "Picoka", hotel .Proirili su se na previe djelatnosti i na kraju u potpunosti "izgubili kompas". Bavljenje maloprodajom nije im bilo dovoljno, pa su na leasing kupili 500 kamiona. Pevecima je, oito, trebalo i vie od toga, pa su tokom 2007. i 2008. godine otvorili i prodajne centre u Slavonskom Brodu, Makedoniji, u Beogradu i Banja Luci. Bila su to strateki promaena mjesta, iju su gradnju banke kreditirale. Dok je kupovao nove kvadrate, banke su ga pratile kreditima, a Pevec je naruivao robu iz Kine. Krajem 2008., zajedno s recesijom, Pevecu stie poetak kraja. Roba se slabije prodaje, a dobavljai zbrajaju dugovanja. Problemi se nastavljaju i u 2009., kada mu pada promet i naputaju ga dobavljai. Pevec se prvi put za pomo obraa Vladi i bankama, molei reprogram duga, tekog oko 1,2 milijarde kuna. Otad su dugovi narasli do 2,1 milijarde kuna, a itavo carstvo vrijedi tek oko 500 milijona kuna. Plate poinju kasniti, a potom i prestaju stizati. Na snagu stupa i zakon o zabrani rada trgovina nedjeljom, a dolazi i do globalne krize. Vlada die PDV na 23 posto, graani ostaju bez posla i kupuju samo nuno, uvodi se krizni porez. Dug Pevecovih dobavljaima se penje, a u kou zavrava i molba za reprogramom duga. Steaj, koji su svim silama pokuavali odgoditi, dolazi u Pevec upravo na Boi prole godine, zahvaljujui sindikatu koji se, jednako tako, svim silama borio da steaja bude. Upravo zbog sindikata, kojem su Pevecovi godinama zabranjivali ulazak u svoje "pogone" i koje su Pevecovi zatitari doslovno izbacivali van, Pevecovi nikad, unato svom bogatstvu, nisu ni uivali ugled u javnosti. A na svom e ugledu, kako je krenulo, jo dugo morati raditi. Kad vlasnici vode kompanije onda je glavni problem to oni smatraju da su najpametniji i tako izostaje prvodobna reakcija prije nego se ue u tekoe. Kod Peveca ve se nekoliko godina biljei pad efikasnosti (produktivnosti). Da se vodila briga o poslovanju u tim kompanijama moglo se daleko ranije reagovati. Pevec je sve izgubio jer je previe htio.

PROBLEMI U FOKUSU
Paljivo analizirajui opasnosti u dananjem svjetu biznisa, uoavamo da one mogu doi kako iz unutranjeg, tako i iz spoljanjeg okruenja. Skoro da nema dana a da ne ujemo pojmove: propadanje, trajkovi, nesree, vremenske nepogode, itd... Svi ovi pojmovi imaju jednu zajedniku stvar, a to je, da ukoliko se blagovremeno ne predvide, i ne doekamo ih adekvatno spremni, dolazi do krize. Preduzee koje je pogoeno, ukoliko nema jasno izdefinisane procese i procedure, trpi nesagledive posljedice a krizna situacija prerasta u katastrofu, sa kojom se treba izboriti. U savremenoj eri poslovanja susreemo se sa tri kljuna deavanja, OPASNOST KRIZA KATASTROFA. Preduzee koje ima razraene procedure u sluaju krize, obino poinje "borbu" sa njom jo kada je ona u stanju OPASNOSTI, pa rjetko kada i dodje do KATASTROFE. Preduzea koja nemaju nikakve procedure, ne primjeuju OPASNOST, pa stoga reaguju tek kada se nau u situaciji KRIZE i s obzirom na to da su nespremna, vrlo esto nastupa KATASTROFA. Najvanije u kriznim situacijama jeste da se odri POSLOVNI KONTINUITET preduzea. To zahtjevaju i oekuju svi, kupci, dobavljai, zaposleni, nadleni organi i drutvo u cjelini.

ALTERNATIVA
Jednu od alternativa koju smo mi odabrali u sluaju krize ili raspada preduzea je komunikacija. Osnovu za upravljanje kriznom situacijom predstavlja komunikacija. Vano je procedurom definisati, ko, kada i kakve informacije moe da da, zato to nekontrolisano putene informacije u javnost mogu biti uzrok panike, konfuzije, nepovjerenja, straha i sl. Preduzee uvjek mora da zna ta, kako, kada i kome rei. Pogrena informacija u pogreno vrijeme moe da ima dugorone posljedice, dok pravilno upravljanje informacijama, moe ak i u negativnim situacijama proizvesti po preduzee korisne efekte. Ispravna komunikacija u sluaju kriznih deavanja, trebala bi da se sastoji iz sledeih koraka:

Obezbjediti provjeru da se dogaaj zaista desio. Dati prva obavetavanja javnosti i uspostaviti neophodne kontakte sa zainteresovanim stranama. Odgovoriti na pitanja zato se neto desilo i ta preduzimamo ( aktiviranje plana u sluaju kriznog delovanja - pokazati spremnost).

Organizovati delovanja krizne uprave u prikupljanju informacija. Pripremiti informacije i dobiti saglasnost za njihovo davanje. Vano je da sve informacije iz bilo kog stadijuma moraju biti odobrene. Dati detaljne informacija javnosti putem odabranih mrea i kanala. Kontinuirano prikupljati i obraivati informacije Obavejtavati javnost. Sumirati dogaaj.

Od velikog je znaaja da kroz komunikaciju pokaemo da imamo kontrolu nad tetnim dogaajem. Uspostavljanje kontrole je od kljunog znaaja za saniranje posljedica, izbjegavanje panike i sl., a najefikasniji nain da se ostvari je primjenom standarda. Vano je znati, da postoji nain, da predvidimo i spreimo mogue tetne dogaaje, ali moramo djelovati danas za bezbjedno sutra.

IMPLEMENTACIJA
Svaka organizacija ili korporacija koja implementira standard, mora da ispuni sljedee zahtjeve: 1. Program u kojem su jasno definisane sljedee stavke:

Politika, vizija, misija, organizacija Cilj ili ta se eli postii programom Plan i procedure programa Jasno odreena zaduenja, prava i obaveze kao i upustva kako postupiti u sluaju krize Potrebne resurse Kontrolne take

2. Krizni tim ili osobe koja je zaduena da prati i djeluje u sluaju krizne situacije. 3. Kriznu upravu koja prati, nadograuje i razvija sistem prema zadatoj politici. 4. Svakodnevno preispitivanje i ocjenjivanje programa. 5. Program usklaen sa vaeim zakonima i propisima. 6. Ocjenjivanje, mjerenje, analizu i praenje opasnosti. 7. Opasnosti koje se ispituju moraju da sadre minimum:

Analizu opasnosti koje dolaze od prirodnih pojava Analizu opasnosti koje su izazvane ljudskim faktorom, namjerne ili sluajne.

8. Precizna analiza posljedica. 9. Metod za saniranje posljedica. 10. Metod poslovnog kontinuiteta

LITERATURA:

Igor Kokuru, Bjelovarski list (intrenet stranica) Podstrana portal Hrvatska (internet stranica) Prof.dr. Hasan Muratovi, Rukovoenje u krizi Upravljanje kriznim situacijama (internet stranica)