3.

OBNOVLJIVI OBLICI ENERGIJE
3.1. Uvod 3.2. Vodne snage 3.3. Biomasa 3.4. Energija Sunca 3.5. Energija vjetra 3.1. Uvod

Elektrotehnički fakultet Osijek

274

Elektrotehnički fakultet Osijek

275

Prirodni (primarni) oblici energije NEOBNOVLJIVI NEOBNOVLJIVI Fosilna goriva Fosilna goriva (ugljen, nafta, zemni plin, (ugljen, nafta, zemni plin, uljni škriljevci) uljni škriljevci) Nuklearna goriva Nuklearna goriva Unutarnja toplina Zemlje Unutarnja toplina Zemlje (geotermalna energija) (geotermalna energija) OBNOVLJIVI OBNOVLJIVI Vodne snage Vodne snage (energija vodotokova, morskih (energija vodotokova, morskih struja iivalova, plime iioseke) struja valova, plime oseke) Biomasa iibioplin Biomasa bioplin Energija Sunčeva zračenja Energija Sunčeva zračenja Energija vjetra Energija vjetra

Ovi oblici energije NE MOGU se vremenom iscrpiti, ali je moguće u potpunosti iscrpiti njihove potencijale Primjer: Utvrđivanje najpogodnijih lokacija za gradnju HE Primjer: Utvrđivanje određene instalirane snage na određenom vodotoku i njihova izgradnja - potpuno iskorištenje isplativih energetskih kapaciteta iskoriš vodotoka Dio obnovljivih izvora energije nije moguće uskladištiti i transportirati u prirodnom obliku (vjetar, zračenje sunca), a dio jest (voda u vodotocima i akumulacijama, biomasa i bioplin) Izvore energije koje nije moguće uskladištiti treba iskoristiti u trenutku kad se pojave ili ih pretvoriti u neki drugi oblik energije

Konvencionalni obnovljivi izvori: energija vodotokova (isključivo velike HE), ostali nekonvencionalni
Elektrotehnički fakultet Osijek 276 Elektrotehnički fakultet Osijek 277

Direktiva EU o obnovljivim izvorima (2001/77/EC)
Direktiva EU o obnovljivim izvorima Temeljni zakonski okvir i poticaj za razvoj obnovljivih izvora i tehnologija njihove uporabe u EU! 2001. Europska unija usvojila je Direktivu o obnovljivim izvorima (2001/77/EC), koja predstavlja obvezu za zakonodavstva zemaljačlanica EU, u smislu povećanja udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije. U ukupnoj proizvodnji električne energije u 1997. godini prosječni udjel obnovljivih izvora bio je 13,9%, koji se mora u 2010. godini prosječno podići na 22,1%. U ukupne udjele prema direktivi uključene su i velike HE, iako se radi o konvencionalnom izvoru energije! Pri tome zadaće pojedinih zemalja različite su, ovise o zatečenom udjelu, objektivnim mogućnostima za njegovu bržu ili sporiju promjenu, te različitim obvezama pojedine zemlje u odnosu na Kyoto-protokol.
Elektrotehnički fakultet Osijek 278

Zatečeni udjel (1997) obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije vrlo šaroliko raspoređen. Zadaće postavljene pred pojedinu zemlju (2010) također raznolike. Kod niza inače razvijenijih zemalja zatečeni udjel zapravo vrlo nizak (Belgija, Irska, Nizozemska, donekle Njemačka i – izrazito – Ujedinjeno Kraljevstvo).
Elektrotehnički fakultet Osijek

Zemlja Austrija Belgija Danska Finska Francuska Grčka Irska Italija Luksemburg Nizozemska Njemačka Portugal Španjolska Švedska Ujed. Kraljevstvo Ukupno EU-15

Udjel obn.izv. 1997 (%) 70,0 1,1 8,7 24,7 15,0 8,6 3,6 16,0 2,1 3,5 4,5 38,5 19,9 49,1 1,7 13,9

Udjel obn.izv. 2010 (%) 78,1 6,0 29,0 31,5 21,0 20,1 13,2 25,0 5,7 9,0 12,5 39,0 29,4 60,0 10,0 22,1 279

Direktiva EU o obnovljivim izvorima (2001/77/EC) - nadopuna Nakon prijema 10 novih članica Europske unije, došlo je do nadopune Direktive 2001/77/EC, obuhvatom i tih zemalja. Sveukupno, u svih 25 zemalja-članica EU s udjela od 12,9% u 1997. godini treba postići udjel od 21% u 2010. godini.
Zemlja Cipar Češka Estonija Mađarska Malta Letonija Litva Poljska Slovačka Slovenija Ukupno EU-25 Udjel obn.izv. 1997 (%) 0,05 3,8 0,2 0,7 0,0 42,5 3,3 1,6 17,9 29,9 12,9 Udjel obn.izv. 2010 (%) 6,0 8,0 5,1 3,6 5,0 49,3 7,0 7,5 31,0 33,6 21,0

Udjel obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije
80 75 70 65 60 55 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 CZ HUN GER POL ITA EU GRE FRA CRO POR FIN AUT

1990. 1995. 2000.

Elektrotehnički fakultet Osijek

280

%

Elektrotehnički fakultet Osijek

281

Udjel obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije Hrvatska: udjel 2000. godine veći od 50% (viši samo u Austriji) – naizgled izvrsna situacija ?! Očekivano povećanje oko 5 % u 2010. godini, no daljnja povećanja udjela obnovljivih izvora energije predmet pristupnih pregovora s EU Problemi: 1. od 2071 MW ukupno instalirane snage u hidroelektranama, samo 24,23 MW u malim hidroelektranama (nekonvencionalni obnovljivi izvor) 2. Osim u hidroelektranama, značajnijeg udjela ostalih obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije praktički nema (zasada instalirana samo dva vjetroparka: na Pagu snage 6 MW i kod Šibenika snage 14 MW)
Elektrotehnički fakultet Osijek 282

Udjel obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije bez hidroelektrana
14 12 10 8 % 6 4 2 0 CZ HUN GER POL ITA EU GRE FRA CRO POR FIN AUT 1990. 1995. 2000.

Elektrotehnički fakultet Osijek

283

Zakonska regulativa o obnovljivim izvorima u HR Sve zemlje Europske unije preuzele su obveze promjene odnosa u energetskom sektoru temeljem zajedniččkih pravila koja su određena direktivama oliberalizaciji tržišta električne energije i plina. U sklopu eurointegracijskih procesa Hrvatska je cjelokupni koncept reforme energetskog sektora kroz pravni i institucionalni okvir prilagodila zahtjevima EU-a, dakako,u granicama specifičnog rješenja. Značajan pomak u području obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj se dogodio 22. ožujka 2007. kada je Vlada usvojila paket podzakonskih akata koji reguliraju to područje, temeljene na dokumentima: - Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 38/2002), - Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/2002), - nacionalni energetski programi i dr,

Poseban položaj OIE-a i kogeneracije definiran je i u Zakonu o energiji (NN 68/2001, 177/2004) koji eksplicitno izražava pozitivan stav prema njima pa se u njegovom članku 14, stavku 1. izrijekom kaže da je njihovo korištenje u interesu Hrvatske. Vlada je na sjednici održanoj 22. ožujka 2007. godine, usklađujući propise o obnovljivim izvorima energije s onima u EU-u, propisala da do kraja 2010. godine minimalni udio električne energije iz obnovljivih izvora (ne odnosi se na velike HE s instaliranom snagom većom od 10 MW) treba iznositi 5,8% u ukupnoj potrošnji električne energije.

Elektrotehnički fakultet Osijek

284

Elektrotehnički fakultet Osijek

285

Novi propisi (NN 33/2007) su: Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije.

Tarifni sustav za proizvodnju el. energije i obnovljivih izvora energije i kogeneracije Cilj Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007) te Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije je jasno definirati i konkretizirati mehanizme prikupljanja sredstava i mehanizama poticanja, temeljenih na cjenovnom pristupu za proizvođače. U članku 4. Tarifnog sustava utvrđene su visine tarifnih stavki (C) za postrojenja priključena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije

Elektrotehnički fakultet Osijek

286

Elektrotehnički fakultet Osijek

287

Visine tarifnih stavki (C) za postrojenja priključena na distribucijsku mrežu koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije instalirane električne snage do 1 MW
Tip postrojenja a. sunčane elektrane a.1. sunčane elektrane instalirane snage do uključivo 10 kW a.2. sunčane elektrane instalirane snage veće od 10 kW do uključivo 30 kW a.3. sunčane elektrane instalirane snage veće od 30 kW b. hidroelektrane c. vjetroelektrane d. elektrane na biomasu d.1. kruta biomasa iz šumarstva i poljoprivrede (granjevina, slama, koštice…) d.2. kruta biomasa iz drvno-prerađivačke industrije (kora, piljevina, sječka...) e. geotermalne elektrane f. elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukuruzna silaža...) te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije (kukuruzna silaža, stajski gnoj, klaonički otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva…) g. elektrane na tekuća biogoriva h. elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i. elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka...) 1,20 0,95 1,26 1,20 3,40 3,00 2,10 0,69 0,64 C (kn/kWh)

Visine tarifnih stavki (C) za postrojenja priključena na na prijenosnu ili distribucijsku mrežu koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije instalirane električne snage veće od 1 MW
Tip postrojenja a. hidroelektrane instalirane snage do uključivo 10 MW - energija do uključivo 5000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini - energija za više od 5000 MWh do uključivo 15000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini - energija za više od 15000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini b. vjetroelektrane c. elektrane na biomasu c.1. kruta biomasa iz šumarstva i poljoprivrede (granjevina, slama, koštice…) c.2. kruta biomasa iz drvno-prerađivačke industrije (kora, piljevina, sječka i…) d. geotermalne elektrane e. elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukuruzna silaža...) te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije (kukuruzna silaža, stajski gnoj, klaonički otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva…) f. elektrane na tekuća biogoriva g. elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda h. elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka…) 1,04 0,83 1,26 1,04 0,69 0,55 0,42 0,65 C (kn/kWh)

0,36 0,36 0,60

0,36 0,36 0,50

Elektrotehnički fakultet Osijek

288

Elektrotehnički fakultet Osijek

289

Visine tarifnih stavki (C) za kogeneracijska postrojenja priključena na distribucijsku mrežu koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije
Kogeneracijska postrojenja VT Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage do uključivo 50 kW, tzv. mikrokogeneracije te sva kogeneracijska postrojenja koje koriste gorivne ćelije na vodik Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage veće od 50 kW do uključivo 1 MW, tzv. male kogeneracije Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage veće od 1 MW do uključivo 35 MW, tzv. srednje kogeneracije priključene na distribucijsku mrežu Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage veće od 35 MW, tzv. velike kogeneracije, te sva kogeneracijska postrojenja priključena na prijenosnu mrežu 0,61 C NT 0,32

Korekcijski faktori za tarifne stavke (C) ovisni o udjelu domaće komponente u projektu
Udio domaće komponente u projektu, p (%) 60 i više 45 – 60 Korekcijski faktor, ko

1,00

0,51 0,44

0,26

45 i manje
0,22

0,93

0,30

0,15

Proračun poticajnih cijena za pojedine obnovljive izvore energije rađen je uz zahtjev ostvarivanja interne stope povrata, odnosno uz pretpostavku da će se za razdoblje trajanja ugovora o otkupu električne energije od 12 godina postrojenje u potpunosti isplatiti. Nakon toga bit će moguće, s obzirom na razvoj tržišta zelene električne energije, ostvarivati pogodnosti kroz prodaju električne energije na otvorenom tržištu ili kroz nove ekološke institute za obnovljive izvore (zeleni certifikati i dr).

Elektrotehnički fakultet Osijek

290

Elektrotehnički fakultet Osijek

291

Shema djelovanja tržišta električne energije iz OIE

3.2. Vodne snage

Elektrotehnički fakultet Osijek

292

Elektrotehnički fakultet Osijek

293

New York Fox River u Appleton.U početku. Idaho Sredina 1900-tih 1900Industrijska era Nove tehnologije Bolja konstrukcija Veće investicije Elektrotehnički fakultet Osijek 296 Elektrotehnički fakultet Osijek 297 . Niagarini slapovi. Kineska obrada čelika Elektrotehnički fakultet Osijek 294 Elektrotehnički fakultet Osijek 295 Kasne 1800-te U Michiganu Grand Rapids Electric Light & Power Company.. Wisconsin Sustavniji pristup: Lewiston.. poč Hidroenergija droenergija 1700te ~ rane 1800te 1700te 1800te Bernard Forest de Bélidor Architecture Hydraulique.

035·1020 J = 223·106 GWh 2/3 vode isparava. a potom najčešće u električnu u generatorima 298 Elektrotehnički fakultet Osijek 299 Ukupna snaga oborina procjenjuje se na 4. en.9m · 9. Oblici energije položaja vode: vodotoci.9 m Površina kopna: 130 1012 m2 W=m·g·h= ρ·V·g·h W=1000 kg/m3 · 130·1012 m2 · 0. tla i bilja. Sunčeva energija kao toplinska dopire do Zemljine površine izaziva isparavanje vode. od toga vodne snage 2808 TWh (16.15090 TWh 2004.Pretvorbe energije vode Danas 1/2 el.. morski valovi . ali se teorijski može iskoristiti samo od 0. 18. u HR 1/5 svjetske el.81m/s2 · 700m W=8. “samo” je oko 20% preostale energije položaja moguće je tehnički isplativo iskoristiti .4·1010 W. svjetska proizvodnja električne energije iznosila je 17450 TWh.en.1 % proizvodnje el. en. plima i oseka. što uzrokuje podizanje vode: posljedica je energija položaja vode (potencijalna) i energija kretanja vode (kinetička)! Energija položaja vode je početni oblik energije vode u prirodi koji se može iskoristiti u tehničkim pretvorbenim sustavima.15% !!! “Dostupni” dio energije položaja vode Prosječna nadmorska visina tla: 700 m Količina oborina u prosjeku: 0.7 % iskorištenog potencijala) Elektrotehnički fakultet Osijek 300 Elektrotehnički fakultet Osijek 301 .01% do 0. Osnovni način uporabe: pretvorba energije položaja vode (potencijalna u akumulacijama) i kinetičke energije vode (protočne) u mehaničku energiju protjecanjem kroz vodne turbine.

Osnovno mjerenje razine vode u vodotoku: vodostaj ili pad vode H [m] pomoću vodokaza. profilu za prosječna za mjerenja u 10 godina) B-B HB Elektrotehnički fakultet Osijek Q [m3/s] 304 Elektrotehnički fakultet Osijek 305 . sastavu i topografiji tla. Elektrotehnički fakultet Osijek Raspored protoka za jedan vodotok u nekoj godini 303 Konsumpciona krivulja H [m] Krivulja protoka (a) i krivulja trajanja protoka (b) Krivulja protoka Q [m3/s] količina vode u ovisnosti o vremenu. o protoku Q Konsumpciona krivulja H = f(Q) Istovremeno mjerenje protoka Q na određenom mjestu vodotoka. vremenskom rasporedu oborina. tj.95 Ovisnost količine vode u vodotocima o: količini oborina.Hidrološka svojstva HE Hidroelektrane (HE): postrojenja u kojima se energija položaja pretvara u električnu energiju Količina vode koja pritječe u vodotoke definira se sa: Protok Q [m3/s] Mogućnost pretvorbe ovisi o poznavanju količine vode u vodotoku po iznosu (volumenu) i vremenu. 302 Elektrotehnički fakultet Osijek faktor otjecanja = voda u promatranom vodotoku oborinsko područje ⋅ količina padavina koji iznosi od zanemarivo do 0. Mjerenja se obavljaju za određeno mjesto i sve očekivane vodostaje H. HB=f(Q) HA=f(Q) B A-A HA A Ukoliko se umjesto kronološki uredi prema veličini – krivulja trajanja protoka (obično na promatr. Ovisna je o obliku korita na mjestu vodokaza. odnosno na određenom profilu.

te gubitaka protoka. Karakteristični dijelovi HE: brana ili pregrada. može se odrediti iz jednadžbe: (m3) P = 9. Uvjeti izgradnje HE: topografski i geološki uvjeti. zahvat.tlačni cjevovod). vodna komora ili vodostan. 25-75 milijarde $. Prosječno za veća . dovod vode. odvod vode. 20 godina izgradnje Završetak izgradnje 2009. ribarstvo i ekologija Elektrotehnički fakultet Osijek 308 Brana Three Gorges Duga skoro 2 km 180 m visoka. a za manja postrojenja približno 75%.80665 ··ηt ··ηg ··Qsi ··Hn [kW] P = 9. Elektrotehnički fakultet Osijek 309 .Iskoristivi volumen i protok Iskoristivi volumen ovisan o veličini izgradnje Qi određuje se iz krivulje trajanja protoka Q = f(t) prikazane na slici Vi = ∫ t ⋅ dQ 0 Qi Neto snaga HE Tehnički iskoristiva energija vodotoka smanjena je zbog trenja u dovodima (tunel. uvjeti poljoprivrede i opskrbe vodom. strojarnica (vodne turbine i generatori). hidroenergetsko iskorištenje vodotoka. pretvorbu energije položaja vode u mehaničku odnosno električku energiju te transformaciju i razvod električke energije. što se definira kroz neto pad Hn (neto pad = bruto pad (prirodni) – gubici) Srednja iskoristiva snaga (neto snaga) koju hidroelektrana daje na priključcima generatora.80665 ηt ηg Qsi Hn [kW] gdje je: ηt i ηg stupanj korisnog djelovanja turbine i generatora Hn Qsi raspoloživi netto pad [m] srednji iskoristivi protok Srednji iskoristivi protok (m3/s) je onaj konstantni protok u kojem bi za isto razdoblje na promatranom profilu toka protekla količina vode Vi Qsi = Vi t0 Elektrotehnički fakultet Osijek 306 Ukupni stupanj djelovanja η =ηt ·ηg pri optimalnom opterećenju u modernim hidroelektranama iznosi i do 90 %. postrojenja iznosi približno 80%. pogonski zahtjevi. tlačni cjevovod. HE se sastoji od objekata i dijelova koji služe za skupljanje i odvođenje vode. Elektrotehnički fakultet Osijek 307 Hidroelektrane (HE) Postrojenja u kojima se energija položaja vode pretvara u električnu energiju.

200 m). Dnevna akumulacija (punjenje po noći. Protočne (voda se koristi kako dotječe) 2.2. Sezonska akumulacija (punjenje u kišnom. za velike tlakove Reakcione – za velika postrojenja lopatice slične elisi broda –potopljene u vodi za male padove. Visokotlačne (> 200 m) Prema načinu korištenja vode: nač koriš vode 1. 2. derivacijske (zahvat vode i strojarnica prostorno odijeljeni. ovisno o padu. Niskotlačne (do 25 m). Srednjetlačne (25 . pražnjenje po danu) 2.okreću se u zraku za velike padove (okomito >10 m). Akumulacijske (dio akumulirane vode koristi se prema potrebi) 2. 3. protoku i tlaku Akcione – slično vodenom točku udubljene lopatice . pražnjenje u sušnom periodu) Elektrotehnički fakultet Osijek 310 Prema smještaju strojarnice smješ 1.1. voda se dovodi do turbina cjevovodom dugačkim i više kilometara) Posebne vrste HE: Crpno-akumulacijske dnevna akumulacija (crpljenje u razdobljima viška energije u elektroenergetskom sistemu) sezonska akumulacija (crpljenje u kišnim razdobljima.Podjela HE: Prema padu: Prema padu 1. pri velikom protoku i malom tlaku Elektrotehnički fakultet Osijek 312 Elektrotehnički fakultet Osijek 313 . pribranske (strojarnica smještena neposredno uz branu) 2. korištenje u sušnim razdobljima) HE koje koriste promjenu razine mora (plima i oseka) oseka) Elektrotehnički fakultet Osijek 311 Shema crpno-akumulacijske HE Vodne turbine Općenito se dijele na: turbine slobodnog mlaza (akcione) i pretlačne (reakcione) turbine.

60 50 .) Pretlačna (reakciona) turbina Pretlač urbina Kaplanova (konstruirao Čeh Kaplan 1912.250 250 – 350 350 .30 30 – 18 18 – 11 11 .Turbina slobodnog mlaza (akciona) urbina Vrste vodnih turbina: Pretlačne (reakcione) turbine Francisova (konstruirao Amerikanac Francis 1848.500 450 –600 600 – 800 800 .) Propelerna (Kaplanova s nepomičnim rotorskim lopaticama) Turbine slobodnog mlaza (akcione) Peltonova (konstruirao Amerikanac Pelton 1878.1200 PELTON s 1 mlaznicom s 2 mlaznice s 4 mlaznice do 2000 FRANCIS sporohodna normalna brzohodna extremno brzohodna 300 – 150 150 – 80 80 – 50 50 .42 24 .) Mikroturbine: potrebna snaga od 3-4 kW. uz Q·H ~1 uz stupanj 3Q· korisnog djelovanja od ~50% postiže se snaga ~5 kW Elektrotehnički fakultet Osijek 314 Elektrotehnički fakultet Osijek 315 Podjela pretlačnih turbina prema brzohodnosti i padu pretlač VRSTA PRETLAČNE TURBINE H ns Francisova turbina Pad (m) Brzohodnost (min-1) do 30 17 .125 125 .7 316 Elektrotehnički fakultet Osijek 317 KAPLAN (PROPELERNA) Elektrotehnički fakultet Osijek .

Elektrotehnički fakultet Osijek 320 Velike HE Najveće brane visina Najveće betonske brane . Mikrosustavi definirani do 100 kW. dovoljno npr. 75 TWh godišnje The Three Gorges (tri klisure) u Kini. mikrosustavi Veliki definirani kao veći od 10(30) MW. mali. U Hrvatskoj po definiciji od 100 kW do 10 MW.značajan dio volumena jezera je prirodan Najveće akumulacije – volumen vode 321 . ekološki prihvatljivo.6 km. za potrebe industrije i manjih gradova.veliki. snaga 18x700 MW (+2x700 MW u izgradnji). jezero 640x1. 196 m visoka brana. rijeka Parana. u porastu.visina Najveće brane – volumen materijala Tip: A – luk E – zemljom ispunjena G – gravitaciona R – stijenjem ispunjena c . 175 m visoka brana. puštena u pogon 2007.snaga MW sada planirano Hidrosustavi (HE): Dimenzije . rijeka Yangtze..Kaplanova turbina Peltonova turbina Elektrotehnički fakultet Osijek 318 Elektrotehnički fakultet Osijek 319 Najveće HE . najveće HE: Itaipu (Brazil i Paragvaj). jezero 170x7 km. snaga 26x700 MW. 1500 sela (preko milijun ljudi preseljeno) Mali sustavi definirani od 100 kW do 10 (30) MW. potpljeno 160 gradova.

po regijama (TWh) Udio pojedinih izvora u proizvodnji električne energije električ od 1971. % Teorijski potencijal Tehnički potencijal Tehnič Elektrotehnički fakultet Osijek 322 Elektrotehnički fakultet Osijek 323 Svjetska proizvodnja električne energije iz vodnih snaga električ od 1971. do 2004. do 2004. Elektrotehnički fakultet Osijek 324 Elektrotehnički fakultet Osijek 325 .en. u HE u 1998.Hidroenergetski potencijal – iskorišteno u HE iskoriš Hidroenergetski potencijal Tehnički Tehnič iskoristiv potencijal Ukupna instalirana snaga HE Proizvodnja el.

5 15. HE 36. . HE 7.TE Obrenovac. GWh Udio obnovljivih izvora u svjetskoj proizvodnji električne energije 2006.8 1694.8 2074.0% nerasp.0 1599.0 328 NE Krško 6.4 242. Male HEelektrane 0.5 52.3 316. TE Kakanj i TE Gacko) Elektrotehnički fakultet Osijek 329 (ne)raspoložive snage hrvatskih elektrana .7% Prot. godine električ Elektrotehnički fakultet Osijek 326 Elektrotehnički fakultet Osijek 327 Hrvatske elektrane u 1998.Proizvodnja HE po zemljama 1998. 50% Ukupno TE Akumulacijske HE Protočne HE Male HE Ukupno HE Industrijske elektrane Elektrotehnički fakultet Osijek Hrvatske elektrane u 1998.2% 1231. izvan Hrvatske 14.4% 6. TE 26.9% Indust.snaga Raspoloživa snaga na pragu (MW) Konvencionalne termoelektrane Dizelske elektrane (MVA) NE Krško. .8% (650 MW neraspoloživo izvan Hrvatske .udio Akum.1% Konven.9% Dizelske elektrane 1. TE Tuzla.1 364.

Protočne HE 1695 Hrvatska proizvodnja 1996-2000 (GWh) 1996(GWh Akumlacijske HE 5419 Termoelektrane 2521 Prozvodnja NE (za HEP) 2180 Dizelske elektrane 1 Male HE 76 Ukupna proizvodnja 11892 Uvoz 1796 Električna energija Električ Ukupno raspoloživo 13688 Bilanca proizvodnje za 1998. 332 Elektrotehnički fakultet Osijek 333 . (GWh) 1998 (GWh Predano mrežom prijenosa 11614 Gubici prijenosa 444 Direktni potrošači 512 Isporuka distribuciji 11102 Izvoz 1630 330 Elektrotehnički fakultet Osijek 331 Hrvatski proizvodni kapaciteti – 2001.

MHE broje oko približno 4.5 . Jedan od tih vodotokova na kojem postoje brojne mogućnosti za izgradnju malih hidroelektrana pregradnjom postojećih ili napuštenih mlinova (vodenica) je rijeka Mrežnica. se ne može mjeriti s malim hidroelektranama. MHE su u EU-15 doprinijele oko: 2% u ukupnoj proizvodnji električne energije.). snaga (%) 29 12 16 31 12 100 Približno 90% poteza korištenja nalazi u području snage ispod 500 kW.3 MW 337 Elektrotehnički fakultet Osijek Elektrotehnički fakultet Osijek .Male hidroelektrane u EU Europa je druga u svjetskom doprinosu u proizvodnji električne energije iz malih hidroelektrana. Nove članice: EU-10 oko 2800 MHE. prosječne snage 0. EU-15: u pogonu oko 14000 MHE s prosječnom instaliranom snagom od 0. Elektrotehnički fakultet Osijek 335 MHE u pogonu u Hrvatskoj Tehnički iskoristivi potencijali za MHE u Hrvatskoj Instalirana snaga (MW) 5 . odmah iza Azije. Elektrotehnički fakultet Osijek 334 Male hidroelektrane u Hrvatskoj Povijest: Iako se energija rijeka i potoka u Hrvatskoj koristila tisućama godina (za pogon mlinova i sl). ali ako se kao mjerilo uzme instalirana snaga. fotonaponske ćelije i sl. Bugarska i Turska: oko 400 MHE.6 MW.0.5 1. godine.1 Manje od 0. 336 Male HE u pogonu Privatne HEP 12 objekata 22 agregata 4. Niti jedan od drugih obnovljivih oblika energije (vjetar. Na čak 49 tih slapova tijekom povijesti ljudi su izgradili vodenice za pogon mlinova.1.0 . Ono po čemu je Mrežnica najpoznatija su čak 93 sedrena slapa između kojih su stvoreni ujezereni dijelovi rijeke. snaga (MW) 50 22 29 56 21 177 Instal.9 MW 20 objekata 37 agregata 68. dobiva se slika iz druge perspektive.1 UKUPNO Broj poteza 20 17 42 296 324 699 Broj poteza (%) 3 2 6 42 47 100 Instal.0 1. a prosječni godišnji protok 34 m3/s.5 . a kako je danas najveći dio tih mlinova napušten ili zapušten.7 MW. te oko 9% u ukupnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije.3 MW.1.0. više od 50% snage koncentrirano je u 11% poteza korištenja. tj. visinska razlika 148 m. Rumunjska. postoje velike mogućnosti za njihovu pregradnju u male hidroelektrane. u tim zemljama.6% ukupne hidroenergetske proizvodnje u novim članicama Europske unije i Turskoj. Njezina ukupna duljina iznosi 64 km. sustavna istraživanja mogućnosti za njezino iskorištavanje u hidroenergetske svrhe u malim hidroelektranama na području Hrvatske započela su tek 1980. Hidroenergija ima oko 84% udjela u ukupnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora u EU-27 i oko 13% ukupne proizvodnje električne energije u EU-15 2001. biomasa.5 0. prosječne snage 1.

1904.5 0.8 2 x 1. Austrija.886 0.85 2 x 2.1 1. 1907.6 3.6 4 x 0.12 1. 1975.1 1.1 1.585 1.) Pilot projekti malih HE u HR Istraživanje potencijalnih lokacija za MHE u Hrvatskoj Mjerenje protoka tijekom godina Određivanje krivulje trajanja protoka Ispitivanje izvedivosti i cijene projekta Hidrologija. Princip diskvalificiranja lokacije uz minimiziranje ulaganja U Hrvatskoj: od 77 lokacija isključeno je 52: 33 (prostorno planska ograničenja).34 0. 1989. 1937.Neke MHE u pogonu u Hrvatskoj Naziv MHE Zeleni Vir MHE Jaruga MHE Ozalj I MHE Ozalj II MHE Zavrelje MHE Krčić MHE Čakovec MHE Dubrava MHE Pamučna industrija Duga Resa MHE Tvornica cementa '10 Kolovoz' MHE Finvest I MHE Finvest II MHE Roški slap PHEBM Varaždin PHEBM Čakovec PHEBM Dubrava Ukupno Elektrotehnički fakultet Osijek Instalirana snaga.1 1. 1953.25 + 0. 1982.8 2 x 1 + 2 x 0. kao da se radi o znatno većim i opsežnijim projektima U našoj zemlji vrlo mali broj MHE je u pogonu.772 0.44 0.68 1.. pogotovo ako se vrši usporedba sa susjednim zemljama (Slovenija.2 1.53 + 0.2 1. . ekologija. u pogon 1922.12 24.8 MW) Mirna (2) Čabranka (10) Kupica (2) Bregana (7) Slapnica (6) Kupčina (7) Čučkov jarak (1) Vitunjčica (3) Brzaja (4) Orljava (9) Krupa (5) Zrmanja Vrelo (1) Butišnica (2) Rumin Mali (1) Rumin Veliki (2) Ovrlja (1) Ruda (3) Jadro (2) Cetina (2) Pantan (1) Žrnovnica (4) Ljuta (2) Elektrotehnički fakultet Osijek 340 Elektrotehnički fakultet Osijek 341 . 1988..227 338 Elektrotehnički fakultet Osijek 339 Godina pušt.03 1. 1989. 18 (zaštita okoliša i kulturna baština).34 2 x 0. MW 2 x 0..6 2.03 2 x 0. 1995.585 1.44 0.. Stanje korištenja MHE u Hrvatskoj . pa su procedure za dobivanje dozvola i suglasnosti dugotrajne i složene.5 0. prostorni planovi.315 0. 1913.26 0. dvije lokacije su spojene u jednu novim rješenjem Preostalo 25 lokacija (77 -> 32 MW ⇒ 25 -> 7.32 2 x 0. 1982.7 5. 1997. 1952.problemi Postojeći modeli i programi za planiranje i izgradnju EES-a potcjenjuju ulogu MHE u sustavu i gospodarstvu prvenstveno zbog toga što njihovu ulogu vrednuju prvenstveno kroz snagu objekta Postojeća metodologija planiranja izgradnje MHE pokazala se neosjetljivom na suvremene zahtjeve za zaštitom prirode i okoliša te kulturne baštine Važeća zakonska regulativa ne prepoznaje objekte MHE na adekvatan način. utjecaj na kulturnu baštinu i život. 1908.34 0.

kategorija vodotokova (108 poteza.5 – 3 3 Raspon troškova ulaganja (€/KW) 1500 2500 1800 – 2200 660 – 2000 2200 – 2500 500 – 1200 Prosječni troškovi rada i održavanja (€centa/kWh) 0.5 i 7. a za malu hidroelektranu Varaždin (585 kW) oko 10 kn/MWh (oko 1. P = 247. Korištenjem postojećih brana.8 eura po kWh/god. ili između 5.48 €/MWh). Troškovi ulaganja i proizvodnje malih hidroelektrana u nekim zemljama EU (2003.35 kW) : 2500 – 4500 €/kW 3.53 kW) : preko 6000 €/kW Za neke MHE u pogonu u Hrvatskoj troškovi pogona iznose od 1. opremi (turbine. protoku. sedimentacija Umanjivanje kvalitete vode nizvodno.5 4–5 2–3 2.04 m3/s. generatori itd.62 m. Investicijski troškovi i troškovi pogona Država Prosječni troškovi proizvodnje (€centa/kWh) 3.) Elektrotehnički fakultet Osijek 344 Hidroenergija – za i protiv droenergija Pozitivno Nema emisije u okoliš (uvjetno) Kontrola plavljenja i toka Obnovljivi izvor električne energije Efikasnost – do 90% za el. geološkim i geografskim značajkama.69 m3/s. se mogu normalno nadmetati tamo gdje su uvedene naknade za vanjske troškove povezane sa fosilnim gorivima i nuklearnom energijom.3 kW) : do 2500 €/kW 2.11 m. Društveni utjecaj na regiju Negativno Ozlijede i migracije riba.99 m.3 do 2. Q = 9. osobito vrlo male elektrane i one s malim padom. ali su troškovi rada MHE ekstremno niski. Potreban kapital za MHE ovisi o efektivnom padu.81 m3/s. kategorija vodotokova (244 poteza.95 do 1.75 eura po kWh/god. Troškovi ulaganja i proizvodnje malih hidroelektrana u nekim zemljama EU (2003. P = 73.08 m3/s.47 kW) : 4500 – 6000 €/kW 4.Investicijski troškovi i troškovi pogona MHE Općenito. velike hidroelektrane imaju malih poteškoća u nadmetanju sa konvencionalom generacijom.6 – 14. investicijski troškovi za malu hidroelektranu od 100 kW su u opsegu od 0. javno mnijenje Društveni utjecaj na regiju 345 Elektrotehnički fakultet Osijek . srednje vrijednosti H = 3. Q = 6. Elektrane s malim padom i velikim protokom zahtjevaju veća početna ulaganja. jer građevinski radovi i turbinska mehanizacija mora podneti veći protok vode. Q = 13. drastične promijene prirodnog toka rijeke. P = 95. rezervoara i jezera može značajno smanjiti ekološki utjecaj i troškove. Q = 8. kategorija vodotokova (231 potez.9 0.35 €/MWh).5 €/MWh.33 m.4 MW) oko 18. srednje vrijednosti H = 16. dok je za malu hidroelektranu od 2 MW taj raspon između 0. Tako su pogonski troškovi prema iskustvenim podatcima iz prakse za malu hidroelektranu Roški slap (1. srednje vrijednosti H = 5.5 milijuna eura. ali male hidroelektrane. Početni investicijski troškovi ulaganja po kW su veliki. P = 791. utjecaj na neposredni biosustav. te o kontinuitetu toka.4 1. pregrada. fertilizacija potopljenog prostora.5 – 7 3.) Elektrotehnički fakultet Osijek 343 Elektrotehnički fakultet Osijek 342 Investicijski troškovi i troškovi pogona MHE u HR Procjena investicijskih troškova 1. budući da nema potrebe plaćati gorivo.55 i 0. srednje vrijednosti H = 0. preseljenje ljudi Izgradnja i održavanje HE: niz državnih institucija s nejasnim ovlastima i procedurama. kategorija vodotokova (111 potez.) i građevinskim radovima.37 kn/MWh (oko 2. en.4 - Španjolska Austrija Švedska Češka Republika Litva Poljska Uzevši u obzir 5000 sati punog opterećenja na godinu. ili od 475 000 do 900 000 eura.

visok udio vlage. Na. deponijski plin) 3. nastali redovitim gospodarenjem šumama. biometanol) i plinovitom stanju (npr. blanjanju.89 t biomase kukuruza što čine 0. plin iz rasplinjavanja biomase. Često otpad koji opterećuje poslovanje drvne industrije. prostorno i ogrjevno drvo. Budući da je prosječni odnos zrna i mase (tzv. Biomasa iz drvne industrije Ostaci i otpad pri piljenju... žetveni omjer) 53% : 47%. godišnji prirast 9. koštice. Ako se razluče kuruzovina i oklasak.6 milijuna m3 2. Jeftinije i kvalitetnije gorivo od šumske biomase. Poljoprivredna biomasa Ostaci godišnjih kultura: slama. sirovina za proizvode. Svojstva: heterogenost. oklasak. Biomasa dolazi u: čvrstom. dobivene od otpada i ostataka poljoprivredne i šumarske industrije.3.Postanak: Biomasa su sve biorazgradive tvari biljnog i životinjskog porijekla. stabljike. stabljika s lišćem. Gorivo u vlastitim kotlovnicama..71 t kukuruzovine i 0. niska ogrijevna moć. Elektrotehnički fakultet Osijek 349 . bioplin. Elektrotehnički fakultet Osijek 348 3. Šumska biomasa: Ostaci i otpad iz drvne industrije. Iako je neosporno kako se nastala biomasa mora prvenstveno vraćati u zemlju.18 t oklaska. Cl) Primjer: Nakon berbe kukuruza na obrađenom zemljištu ostaje kukuruzovina. što znači da za energetsku primjenu ostaje najmanje 30%. proizlazi kako biomase približno ima koliko i zrna. ljuske. kukuruzovina. tekućem (biogoriva: biodizel. odnosno na proizvedenu 1 t zrna kukuruza dobiva se i 0.. tada je njihov odnos prosječno 82% :18%. Održivo korištenje – međunarodni koncenzus Hrvatska 44% površine pod šumama. oklasak i komušina. različite primjese (npr. brušenju. preporučuje se zaoravanje između 30 i 50% te mase. brikete. bioetanol. Biomasa Elektrotehnički fakultet Osijek 346 Elektrotehnički fakultet Osijek 347 Vrste biomase: 1.

vrbama i jablanima… Svojstva: Kratka ophodnja. . spaljivanje lešina (npr.otprilike 2 % ostalih plinova (vodika H2. ali uz zbrinjavanje otpada – ekološki prihvatljivo! Elektrotehnički fakultet Osijek 352 Elektrotehnički fakultet Osijek 353 . peradarske farme). Biodizel nastaje esterifikacijom biljnih ulja s alkoholom (uljana repica. . bioplinskoj peći. . Izbjegavanje viškova u poljoprivrednoj proizvodnji. gnojiva i taloga (vegetacijski filtri). Sirovina se najprije konvertira u plinoviti međuproizvod iz kojeg se sintetizira metanol. poljoprivredni ostaci). Bioplin: miješavina .biljke bogate uljem ili šećerom. suncokret soja. s velikom količinom suhe tvari (ugljik C).ugljičnog dioksida CO2 (25-60 %) i . Energetski nasadi Biljke bogate uljem ili šećerom. Veliki investicijski troškovi. Gradski otpad “Zeleni dio” recikliranog kućnog otpada. . Bioplin je otprilike 20 % lakši od zraka i bez mirisa je i boje. kao što su: .brzorastuće drveće i kineske trske s godišnjim prinosom od 17 tona po hektaru. otpadno jestivo ulje. Temperatura zapaljenja mu je između 650 i 750 oC. kukuruz.u Hrvatskoj se najveći prinosi postižu s topolama.eukaliptus: 35 t suhe tvari. biomasa iz parkova i vrtova. Elektrotehnički fakultet Osijek 350 5. Njegova kalorijska vrijednost je oko 20 MJ/Nm3 i gori sa oko 60 %-om učinkovitošću u konvenc. a gori čisto plavim plamenom.zelene alge s prinosom od 50 tona po hektaru. Biogoriva Etanol (alkoholno gorivo) nastaje hidrolizom molekula škroba enzimima u šećer koji fermentira u alkohol (šećerna trska. mulj iz kolektora otpadnih voda. Biomasa sa farmi životinja Izmet životinja (anaerobna razgradnja u digestoru). Elektrotehnički fakultet Osijek 351 6. ugljikovog monoksida CO).metana CH4 (40-75 %). Korištenje otpadnih voda. loj) Svojstva slična motornim gorivima (miješanje ili uporaba u čistom obliku) 7. drvo. Za proizvodnju metanola mogu se koristiti sirovine s visokim udjelom celuloze kao što je drvo i neki ostaci iz poljoprivrede. sumporovodika H2S. veliki prinosi.4. melasa. .

Obnovljivost Sve vrste biomase su obnovljive (dotok se ne smanjuje za ljudsko poimanje vremena). Utrošak energije za pridobivanje Izravno kod šumske biomase: npr. Ipak. Tada će emisija CO2 pri korištenju te biomase biti jednaka imisiji CO2 prilikom fotosinteze te biomase.7 MJ/kg Biljni ostaci: 5. manje jedinice). za sječu drvne mase.Svojstva biomase 1. misli se na neutralnost prilikom pretvorbe u iskoristljiviji oblik (tada je ispunjeno!). Bitna prednost npr. lignita do 12. Površinska raspodjela i energetska gustoća Relativno ravnomjerno raspodijeljena. mrkog 12.2 MJ/l Etanol: 26. a zauzima površinu od par stotina m2! 7.2 do 18. Elektrotehnički fakultet Osijek 356 6. Emisija kod korištenja otpadaka može biti i opasna ako se prethodno iz otpadaka (smeća) ne izdvoje štetni sastojci. za transport od mjesta sječe do mjesta korištenja te za pripremu drveta za korištenje. slama kao rezultat poljoprivredne proizvodnje pšenice (ili će istrunuti ili energetski iskoristiti).7 MJ/kg Biodizel: 37. životinjska i biomasa iz drvne industrije. Mogućnost transportiranja i skladištenja Biomasa se da transportirati na razumno veliku udaljenost (jer bi pretjerana udaljenost tražila više energije za transport od energetskog sadržaja tvari koja se prevozi) te se da uskladištiti i koristiti prema potrebi. 357 Elektrotehnički fakultet Osijek . Širina HR) ili naftna bušotina s godišnjim iscrpkom od npr. uređaja. izrade i montaže pog.8 – 16.000 kWh/god Sunčeva zračenja (geog.8 MJ/l Bioplin: 26 MJ/Nm3 Usporedbe radi: ogrjevna moć nafte oko 42 MJ/l.6 MJ/kg Elektrotehnički fakultet Osijek 354 3. na 1 km2 slama ima energetski sadržaj oko 2 kWh/god. do korištenja i zbrinjavanja. prirodnog plina 34-38 MJ/Nm3. Usporedba: na 1 km2 oko 1. te otpad: moguće izostaviti utrošak pridobivanja jer se odvija neovisno od energetskog korištenja: npr. Kumulativna CO2 neutralnost Kumulativna neutralnost: u ukupnom lancu – od pridobivanja energije. za pošumljavanje i uzgoj šume. Emisije štetnih plinova pri sagorijevanju Emisija plinova eventualno manje štetnih od konvencionalnih goriva jer praktički nema sumpora. Poljoprivredna. kamenog ugljena 24-37.9 MJ/kg. kao posljedica različitih udjela vlage i pepela Drvo: 8. 100 tisuća tona čiji je energetski sadržaj otprilike 1 milijarda kWh/god. Ipak emisija je nešto veća nego li iz konvencionalnih postrojenja (manji stupanj djelovanja. Za biomasu: ispunjeno samo ukoliko je godišnje iskorištavanje mase jednako ili manje od godišnjeg prirasta nove mase. Elektrotehnički fakultet Osijek 355 5.7 MJ/kg. 4.7-23. s tim da je za ogrjevno drvo uvjet obnovljivosti neprekidno pošumljavanje prostora barem toliko da godišnji prinos bude jednak godišnjem iskorištenju drvne mase. pred energijom Sunčeva zračenja ili vjetra. Moguća neracionalnost uporabe (utrošak energije > proizvedene energije). no vrlo male (energetske) površinske gustoće: npr. 2. Ogrjevna moć biomase Osnovna karaktreristika: nehomogenost.

46 0. 120.9 0. korištenjem izmeta od 120 krava može proizvesti dovoljno bioplina za pogon motora snage 50 kW.017 3400 3400 970 970 36 361 Elektrotehnički fakultet Osijek .000 t Elektrotehnički fakultet Osijek 358 2. 200.66 5. Količina bioplina i energije dobivena iz životinjskog otpada ovisi o vrsti životinje. 2002. Glavna mu je funkcija da pruži anaerobne uvjete (nepropustan za zrak i vodu). spremnika i sustava za iskorištavanje plina. Budući da se u njemu događaju različite kemijske i mikrobiološke reakcije. nešto vodika i ostalih plinova u tragovima.6 1. Životinja Vrsta otpada Količina (kg/dan) Suho (kg/dan) Bioplin po životinji (m3/dan) Energija po životinji (kWh/god) Goveda Goveda Svinje Svinje Perad Elektrotehnički fakultet Osijek 360 Tekući Suhi Tekući Suhi Suhi 51 32 16. poznat je i kao bioreaktor ili anaerobni reaktor. sušenje.000. Biokemijske pretvorbe: 2. 2010. npr. očekivano 1. digestora. automatizacije loženja) Faze: usitnjavanje materijala.1. u srednjoj Europi: 2001. cijevi za odvođenje. Zgušnjavanje (briketiranje i peletiranje): smanjivanje volumena (radi transporta.000 t. što je dovoljno za pokrivanje potreba za el. ugljični dioksid.9 0.4 5. Anaerobna digestija (truljenje.000 t. potrebna temperatura od 25-35 oC te određeno vrijeme zadržavanja mješavine u digestoru (bioreaktoru). Npr. vrlo malo topline i konačni proizvod (gnojivo) sa većom količinom dušika nego što se proizvodi pri aerobnoj fermentaciji. Anaerobna digestija se odvija samo u specifičnim uvjetima među kojima su ulazna pH vrijednost ulazne mješavine između 6 i 7. razgradnja) Anaerobna digestija proizvodi bioplin: metan.7 9. Kompletni digestorski sustav se sastoji od jame za sakupljanje gnojiva.6 0. skladištenje i uporabu Tehnologije prerade biomase : 1. energijom manjeg sela.3 2.6 1. spremnika za miješanje.46 0. Elektrotehnički fakultet Osijek 359 Postrojenje za proizvodnju bioplina naziva se digestor. presanje (peletiranje i briketiranje) i hlađenje Godišnje potrošnja peleta u porastu.Tehnologije prerade biomase Osnovni problem je mala energetska vrijednost po jedinici mase: prerada u pogodniji oblik za transport.047 1.

Elektrotehnički fakultet Osijek 364 Elektrotehnički fakultet Osijek 365 . kakav se koristi za miješanje s benzinom. Za proizvodnju posve čistog etanola. U središtu deponije nastaje nadpritisak. dok za dodavanje većeg udjela ili za pogon samo na etanol treba djelomično modificirati motor što poskupljuje cijenu takvih vozila za oko 5 do 10%. Elektrotehnički fakultet Osijek 362 2. Deponijski plin nastaje anaerobnom razgradnjom organskih supstanci pod utjecajem mikroorganizama. Fermentacija Proizvodnja bioetanola –zamjena za benzin (do 20% udjela u mješavini bez preinaka motora) Sirovine: šećer (šećerna trska). dodaje se benzen i nastavlja destilacija te se dobiva 99.8%-tni etanol.destilacija etanola. celuloza (drvo. Priprema sirovine je zapravo hidroliza molekula škroba enzimima u šećer koji može fermentirati. Nakon toga slijedi destilacija tog alkohola u nekoliko faza čime se dobiva 95%-tni etanol.Deponijski (bio)plin U industrijskim zemljama nastaje 300-400 kg smeća godišnje po osobi. 37-50 % ugljičnog dioksida. Prinos etanola iz raznih sirovina Etanol (i metanol) se može koristiti u motorima s unutarnjim izgaranjem uz dodavanje benzinu ili kao njegova potpuna zamjena. pa plin prelazi u plinske sonde sabirnog sustava. Prosječan sastav deponijskog plina je 35-60 % metana.. Za dodavanje do 20% etanola u benzin nisu potrebne nikakve preinake ni zahvati na motoru. poljoprivredni ostaci) Elektrotehnički fakultet Osijek 363 Osnovne faze u procesu proizvodnje etanola su: .. Uobičajena tehnologija za proizvodnju etanola je fermentacija u peći s običnim kvascem za proizvodnju 8 do 10%-tnog alkohola nakon 24 do 72 h fermentacije. . .priprema sirovine. škrob (kukuruz).fermentacija.2.

000. Standardizirano je tekuće nemineralno gorivo. neotrovan. u kojem se svake godine proizvede više od 15 milijardi l. a 1. a oko 40% koriste 20%-tnu smjesu s benzinom.16 US$/l.6 radnih mjesta). bez dodanog mineralnog dizelskog goriva. u Europi se za proizvodnju biodizela najviše koristi ulje uljane repice (82. povrat goriva iz pumpe. Elektrotehnički fakultet Osijek 368 Elektrotehnički fakultet Osijek 369 .Usporedba svojstava alkoholnih goriva i benzina 2.) ili životinjske masti s metanolom u prisutnosti katalizatora. U SAD-u etanol čini oko 9% ukupne godišnje prodaje benzina. nalazi na tržištu tekućih goriva i prodaje krajnim korisnicima. biorazgradivi nadomjestak za mineralno gorivo.postiže se esterifikacijom metanolom.odstranjivanje sumpora i aromata (za razliku od mineralnog dizela). 1. brtve koje dolaze u dodir s gorivom Izbor osnovne sirovine za dobijanje biodizela ovisi o specifičnim uvjetima i prilikama u konkretnim zemljama. Svojstva: visoka viskoznost . a može se proizvoditi iz biljnih ulja.000.000 l etanola-38 radnih mjesta. ricinus itd. palma.5%).000 l benzina-0.8%) i ulje suncokreta (12. suncokret. Oko 15% brazilskih vozila se kreće na čisti etanol.3. pri čemu kao sporedni proizvod nastaje glicerol. Elektrotehnički fakultet Osijek 366 Elektrotehnički fakultet Osijek 367 Metil-ester (ME) je kemijski spoj dobiven reakcijom (esterifikacija) biljnog ulja (uljana repica. soja. Vodeća zemlja u proizvodnji i primjeni etanola za vozila je Brazil. Smanjena ovisnost o inozemnoj nafti i otvorilo dodatno tržište domaćim proizvođačima šećera (troškovi proizvodnje: 0. bioragradivost Prilagodbe automobila: cijevi za gorivo. bolja mazivost . dok se u Americi najviše koristi ulje soje. recikliranog otpadnog jestivog ulja ili životinjske masti procesom esterifikacije. a u azijskim zemljama se koristi i palmino ulje. Esterifikacija Biodizel je komercijalni naziv pod kojim se Metil-ester (ME).

pa značajno produžava radno trajanje motora. slama – veći udio Na. 2. Rasplinjavanje Termokemijska pretvorba na visokoj temperaturi (i do 1400˚C) uz ograničen dotok kisika. jedna litra zagadi gotovo milijun litara vode. Ako nafta tijekom manipulacije ili transporta dospije u vodu. Sagorijevanje 1.odozdo . Pretvara NOx u bezopasni nitrogen. ima puno bolju mazivost.56.100 % 371 Emisije CO2 Ostalo Elektrotehnički fakultet Osijek Čestice materije Toksini Sulfati Dušični monoksid + 13. u sloju). Sastav plina: CO. manja temeratura taljenja pepala (taloženje) Gradski otpad: veliki investicijski troškovi (4000 US$/kW). koji su glavni onečišćivači zraka prilikom uporabe dizela dobivenog iz nafte. Smanjenje onečišćenja okoliša (prilikom rada motora. izgaranje čvrstog ugljika Drvna biomasa: velik i promjenjiv udio vlage (50-55 % za svježe drvo). Biodizelska goriva ne sadrže sumpor ni teške metale.Prednosti biodizela Osim što je po svojim energetskim sposobnostima jednak običnom dizelu.2 % 3. Moguća proizvodnja u kućnoj radinosti. Termokemijske pretvorbe: 3. Elektrotehnički fakultet Osijek 370 Emisije štetnih plinova biodizela u usporedbi s običnim dizelom Ugljični monoksid Ugljikohidrati .60 – 90 % . CH4. negativna percepcija javnosti. primarni cilj nije proizvodnja energije već zbrinjavanje otpada.3 % .istostrujno . Viši cetanski broj – lakša zapaljivost. velik udio hlapljivih sastojaka (do 80 %). Elektrotehnički fakultet Osijek 372 3. Zagrijavanje i sušenje. sredstvu rasplinjavanja (zrak/kisik) Problem: nečistoće u plinu (osjetljive plinske turbine). Transport biodizela gotovo je potpuno neopasan za okoliš.vlažnosti i sastavu biomase. dok kod biodizela takvo zagađenje ne postoji. eliminira CO2 emisiju). 4. izgaranje hlapljivih sastojaka.7 % . skupo pročišćavanje Elektrotehnički fakultet Osijek 373 . 3. potrebne posebne vrste peći (u odnosu na one za ugljen) Poljoprivredna biomasa: briketi. temp. parne turbine na drva h oko 20%). H2.1. Povećava se efikasnost proizvodnje električne energije (plinske turbine h = 35-45%.42. jer se dospjevši u tlo razgradi nakon 28 dana. K (korozija).odozgo. destilacija (isparavanje) hlapljivih sastojaka – piroliza. ovisno o dizajnu uređaja za rasplinjavanje (protustrujno . jer se on u vodi potpuno razgradi već nakon nekoliko dana. peleti .2. na ispušnoj cijevi se oslobađa čak 10% kisika.3 % . Cl.mala energetska gustoća..55.

šumarska industrija). Motori s unutarnjim izgaranjem (bioetanol. hlađenje. električna energija (npr. a potom u električnu energiju.4 kV) – male kogeneracijske ( ~ deseci do stotine kW) Na srednjem naponu (10. 220 i 400 kV) – industrijske i velike kogeneracijske elektrane ( ~ desetine do stotine MW) U otočnom pogonu Anderson. 50 MW Finska kogeneracija VN. plin kod plinskih turbina).3. Zbog troškova transporta za biomasu pogodna postrojenja manje snage.3. 49 (167) MW 377 Elektrotehnički fakultet Osijek . za plinske turbine veći stupanj djelovanja (η = 45 do 50%). Piroliza Termokemijski proces s ograničenim dotokom kisika (dio procesa sagorijevanja). pogodnije za transport i skladištenje Znatan potencijal (npr. Elektrotehnički fakultet Osijek 374 Elektrotehnički fakultet Osijek 375 Uporaba biomase Za proizvodnju električne energije – isto kao kod fosilnih goriva. najprije pretvaranje u toplinsku energiju nosilaca (vodena para kod parnih turbina. SAD SN. potrebna daljnja ulaganja u istraživanja i razvoj. Potreban potrošač topline (npr. za sada malo primjene. Elektrotehnički fakultet Osijek 376 Elektrane na biomasu Na niskom naponu (0. Povećanje stupnja djelovanja: kogeneracija (CHP) – istovremena proizvodnja toplinske i električne energije. pretvaranje u mehaničku. pri čemu dolazi do isparavanja hlapljivih sastojaka i proizvodnje tekućeg goriva (bioulja). u termoelektranama. Trigeneracija: grijanje. 20 i 35 kV) – elektrane na biomasu i deponijski plin ( ~ MW do desetine MW) najčešće Na visokom naponu (110. California. biodizel). za TE na biomasu snage 5 MW η = 15 do 20%). piroliza otpada). ali imaju niži stupanj djelovanja (npr. prehrambena industrija).

50 EJ (7-14 ·1012 kWh).Svjetske “rezerve” i potrošnja biomase Procjena trenutnog zadovoljavanja svjetske potrošnje primarnih oblika energije je samo 6 .razdioba po zemljama Elektrotehnički fakultet Osijek 380 Elektrotehnički fakultet Osijek 381 . Potencijalne mogućnosti uporabe (uvjetno . Neto godišnja proizvodnja organskih tvari ima energetsku vrijednost 10 puta veću godišnje svjetske potrošnje (samo šume 3 puta više). Uporaba energije biomase u svijetu . svjetska potrošnja primarnih oblika energije bila je oko 440 EJ (440 ·1018 J).12% Npr.rezerve) biomase postojećih šuma je na istoj razini kao svjetske rezerve nafte i plina. a udio biomase između 25 . 2001. Biomasa u svijetu – trenutna površinska (energetska) gustoća Elektrotehnički fakultet Osijek 378 Elektrotehnički fakultet Osijek 379 Udio energije biomase u ukupnoj potrošnji primarne energije u svijetu 2000.

Udio energije biomase u ukupnoj proizvodnji električne energije u svijetu 2000. – bez HE Struktura potrošnje primarne energije biomase 1990 – 2002 u zemljama OECD Elektrotehnički fakultet Osijek 384 Elektrotehnički fakultet Osijek 385 . Udio obnovljivih izvora u svjetskoj proizvodnji električne energije 2006. godine električ Elektrotehnički fakultet Osijek 382 Elektrotehnički fakultet Osijek 383 Struktura proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u EU 2000.

Tehnički potencijal biomase za period do 2030. – dakle samo oko 4. Elektrotehnički fakultet Osijek 388 Elektrotehnički fakultet Osijek 389 . trenutno se koristi oko 16 PJ energije iz biomase (podatak iz 1998.Cijena biomase Samo gorivo (sirovina) vrlo jeftino .niska ili zanemariva otkupna cijena No.30 15 .35 10 . 354 PJ ukupna potrošnja energije 1998.1200 1700 . god. godine predviđa se na razini od 50 do 80 PJ.4800 1000 .25 20 .5 %) i to većinom na nedjelotvoran način . transporta..1300 387 25 % 30 % 15 % 15 % 15 % Elektrotehnički fakultet Osijek Proizvodna cijena električne energije iz obnovljivih izvora ($/kWh) Stanje uporabe biomase u Hrvatskoj HR ima veliki šumski potencijal s gotovo 45% teritorija prekriven je šumom. s razvijenom drvnom industrijom te značajnim udjelom poljoprivrede u ukupnom gospodarstv Izvrsne osnove za proizvodnju energije iz biomase!!! No.za grijanje kućanstava. uz dodatni problem znatno manjeg stupnja djelovanja procesa (ili potrebe za rasplinjavanjem) kod proizvodnje električne energije Cijena biomase za grijanje i proizvodnju električne energije konkurentna cijeni fosilnih goriva. osim bioetanola (na granici konkurentnosti). preradem.30 20 .2000 1000 . Parna turbina Plinski motor Stirling motor Mikro turbina Stupanj djelovanja (%) 25 . regulaciju. instalacije Zgrada kotlovnice Infrastruktura i građevinski radovi Investicijski troškovi elektrane na biomasu: Tehnologija Motor s unutarnji izgar. znatan utjecaj na ukupnu cijenu imaju troškovi dobivanja (izvlačenja). biodizela (dvostruko skuplja cijena) Najefikasniji način kako biomasu učiniti isplativim i potaknuti veću primjenu: kroz smanjenje ili ukidanje poreza/trošarina ili putem poticaja Elektrotehnički fakultet Osijek 386 Struktura troškova toplane na biomasu snage 5-50 MWt: Kotao (s pratećom opremom) Strojarska oprema kotlovnice Oprema za mjerenje.4200 700 .30 Troškovi investicije (USD/kWe) 800 .

energije iz biomase u HR 2000-2030 Industrija .kogeneracija 392 393 .Korištenje bioenergije u HR 1965-1997 Ostalo Drvni otpaci Ogjevno drvo Udio u ukupnoj potrošnji energije Energetski potencijal biomase i otpada po regijama 390 391 Strategija proizvodnje bioenergije za grijanje u HR 2000-2030 Strategija proizvodnje el.kogeneracija Industrija – toplane Kućanstva – kogeneracija Kućanstva – male peći Kućanstva – gradsko grijanje Elektrane Industrija – kogeneracija Kućanstva .

Ako bi se sustavom sakupljanja plina i kontrolom kvaliteta na raspolaganje plinskim motorima stavilo oko 50% te količine. 394 Elektrotehnički fakultet Osijek 395 Potencijalna energija Osječko-baranjske županije na uzgajalištima većim od 10 ha Svinjogojstvo Govedarstvo Muzare Broj Ukupna energija (MWh/dnevno) Neto energija (MWh/dnevno) 58 093 38.9 25.5 94 572 5. 396 Elektrotehnički fakultet Osijek 397 Iako nema konkretnih podataka. Plivi (Savski Marof) koja su u različitim fazama realizacije. Ova količina plina sa Hu = 5kWh/Nm3 preko plinskih motora omogućava godišnju proizvodnju od 9 milijuna kWh struje i 12 milijuna kWh toplinske energije (2500 kućanstava!).1 28. Farmi Vrana. Polazna vrijednost za proračun služi podatak da po toni komunalnog smeća nastaje u vremenu od 20 godina prosječno 200Nm3 deponijskog plina. u posljednje vrijeme.9 Ostalo 9081 44. te teorijska potencijalna energija Građevinarstvo Poljoprivreda Promet Ukupan broj Ukupna energija (MWh/dnevno) Neto energija (MWh/dnevno) Svinjogojstvo Govedarstvo Muzare 9 843 Ostalo 15 287 Peradarstvo 257 421 172. Perutnini Ptuj – PIPO Čakovec.2 25 130 80. Jakuševcu. grade se postrojenja na bioplin u Dvoru na Uni.9 74.5 108.43 24. 625 Nm3/h. to bi značilo da se za proračun energetske bilance može računati sa oko 100 miliona Nm3 deponijskog plina ili prosječno godišnje 5 miliona Nm3 tj. Za godišnju količinu od 50.22 51.3 48 1 001 047 60 32 Kako proizvodnja na gospodarstvima koja ne mogu osigurati ni neku minimalnu količinu sirovine nije isplativa.8 Peradarstvo Regionalna deponija Antunovac Plan izgradnje tek je u predprojektnoj fazi.000 tona (pretpostavljena količina na Regionalnoj deponiji Antunovac) i vrijeme punjenja deponije od 20 godina na deponiji bi nastalo 200 miliona kubnih metara deponijskog plina.Strategija uporabe goriva iz biomase u HR 2000-2030 Energetski potencijali bioplina u Osječko-baranjskoj županiji Broj životinja koji predstavlja glavninu životinja u Osječko-baranjskoj županiji. pretpostavimo da su sustavi za anaerobnu razgradnju isplativi samo za uzgajališta koja su veća od 10 ha. Elektrotehnički fakultet Osijek .7 2.5 4 715 38.

7. 61 kg dušika. 6. 9. Deponija Plinske sonde (trnovi) Cijev za skupljanje otpadne vode Plinski kolektor Kompresor za plin Visokotemp. 14 kg fosfora 14 kg kalija Nužno vraćanje minerala u tlo (“čisti” pepeo) Elektrotehnički fakultet Osijek 398 Elektrotehnički fakultet Osijek 399 Emisija ugljika i štetnih plinova u atmosferu Kyoto protokol o biomasi: Iskoristiti 10 % godišnje količine ugljika iz njegova kruženja u biomasi za energiju ili povećati “živu” biomasu za 1% godišnje kroz pošumljavanje 400 401 . 2. baklja Kogeneracijski motor Trafo stanica Vod tople vode Biomasa i okoliš: Kumulativna CO2 neutralnost – fotosinteza Udio minerala u 10 tona šumske biomase po hektaru ukupno 202 kg: 113 kg kalcija. 8. 3. 4.Regionalna deponija Antunovac 1. 5.

sprečavanje erozije) Biomasa i ljudsko zdravlje: Ozljede pri sakupljanju biomase (zemlje u razvoju) Sagorijevanje: emisija čestica..4.7 W/m2 Za različite udaljenosti Zemlje od Sunca stvarna vrijednost Sunčeva zračenja na okomitu plohu je: 3. Energija Sunca (Sunčevog zračenja) (Sunč zrač r Eo = E0 sr   R gdje je: 2 r – srednja udaljenost Zemlje od Sunca R . smanjena uporaba pesticida i umjetnih gnojiva. toulen.Biomasa – mjera za smanjenje emisije CO2 Energetski nasadi: 1. teške kovine (olovo. . ne-metanski hlapivi organski spojevi) 402 Elektrotehnički fakultet Osijek 403 Potencijal smanjenja emisije stakleničkih plinova iz kućanstava u Hrvatskoj Elektrotehnički fakultet Osijek Postanak Energija Sunčeva zračenja koja dopire do vanjskog ruba Zemlje ovisno o udaljenosti Zemlje od Sunca iznosi 1307-1399 W/m2 na plohu okomitu na smjer zračenja Srednja vrijednost Sunčeva zračenja na okomitu plohu naziva se solarna konstanta i iznosi E0sr=1367. izbjegavanje monokulturne poljoprivredne proizvodnje.. CO. Prirodni biološki filtri (zaštita voda!) 2. emisija SO2.stvarna udaljenost Zemlje od Sunca (za promatrani dan može se smatrati konstantnom) Elektrotehnički fakultet Osijek 404 Elektrotehnički fakultet Osijek 405 . Bioraznolikost (staništa ptica i sisavaca. Biorazgradivost (95 % u 28 dana) 3. kadmij. Biogoriva u prometu: benzen.

Ovisnost zračenja o klimatskim uvjetima. 3. te naoblaci i zagađenosti (atmosferskim uvjetima). Smanjuje se s smanjenjem nadmorske visine (duži put zraka) i s povećanjem zemljopisne širine (manji upadni kut zračenja) Snaga ukupnog zračenja Sunca na okomitu i vodoravnu plohu pri vedrom vremenu na 59˚ (grad Zagreb) Površina Zemlje je 510. pri tome postoje veliki problemi pri iskorištavanju: 1. 2.450 sin 3600   365   Zemlje sa središtem Sunca i ravnine Ekvatora) Elektrotehnički fakultet Osijek 406 248 + n 2 Jakost zračenja koja dopire do Zemljine površine. a za sada samo u malom udijelu za izravno pretvaranje u električnu energiju (PV) okomita ploha vodoravna ploha 408 Elektrotehnički fakultet Osijek 409 . Oscilacija intenziteta (jakosti) zračenja tijekom dana. Energija sunčeva zračenja zbog rotacije raspoređuje se površinom Zemlje. pri prolasku kroz atmosferu dolazi do gubitaka energije izravnog Sunčevog zračenja.  δ deklinacija Sunca (kut između spojnice središta δ = 23. Nemogućnost skladištenja. oblačno) zagađenosti atmosfere i nadmorskoj visini! Maksimalni dotok energije do Zemljine površine iznosi u prosjeku dnevno 920 W/m2 na plohu okomitu na smjer zračenja. te ovisi o položaju plohe na koju dopire zračenje. a mogla bi se iskorištavati mijenja se tijekom dana i godine. ovisno o atmosferskim prilikama (vedro.Sunčevo zračenje (jakost) može se približno kvantitativno izraziti sa:  3600 n   E0 sr Eo (n) = ε 0 (n) E0 sr = 1 + 0. To daje dnevno 5. pa na površinu Zemlje dolazi prosječno dnevno 230 W/m2.1 106 km2 što daje godišnju energiju Sunčeva zračenja od oko 109 TWh/god (ogromno!) No. 6. poluoblačno. ω s ) = E0 sr 1 + 0. Intezitet zračenja ne poklapa se s intenzitetom potrošnje. 13h=150. n broj dana u godini Ukupna dnevna količina energije u [J] koja se dobije ozračenjem vodoravne plohe po jedinici površine računa se po izrazu:  86400 3600 n  2Π   Wo (n. Trenutna neisplativost (osobito za fotonaponske ili sunčeve ćelije – PV) u usporedbi s ostalim izvorima energije Stoga se Sunčeva energija trenutno izravno koristi uglavnom za dobivanje toplinske energije. ovisno o trajanju insolacije (zemljopisna širina. Elektrotehnički fakultet Osijek 407 gdje je: ε ekscentricitet elipse. Mala gustoća energetskog tijeka. 15h=450). δ . Φ zemljopisna širina promatranog mjesta.52 kWh/m2 energije.034cos  3650    [W/m2] Prosječna mjesečna ili godišnja energija Sunčeva zračenja u nekom mjesecu dobiva se kao aritmetička sredina dnevnih energija za sve dane u promatranom mjesecu/godini. φ . Ipak. 5. 4. godišnja dob).034 cos ω s sin φ sin δ + sin ω s cos φ cos δ   Π 3650  360    ωs satni kut sunca (12h=00.

Količina zračenja i valna duljina ovise o temperaturi površine. 2. gusti beton ili cigle). 2.5 -1 -1. 3.primjer London Mehanizmi prijenosa topline: 2 1.5 0 -0. Konstrukcija s velikom termalnom masom (npr. Izbjegavanje zasjenjavanja objekata. Pasivno solarno grijanje (Izravno grijanje zgrade kao kolektora) 2. Vođenje (kondukcija) Jednostruki Dvostruki Toplina absorbirana u materijalu se dalje prenosi vođenjem među molekulama. Aktivno solarno grijanje (zagrijavanje vode pomoću solarnih kolektora) 3. konvekcijom. 3. Fotonaponske ili sunčeve ćelije (Photo Voltaic Cells. Konvekcija (izmjenjivanje medija) Toplina se može prenijeti preko fluida. Kwh/m2/dan kWh/m2. Izbjegava se i ljetno pregrijavanje. Solarne toplinske elektrane Proizvodnja električne energije: 4.5 Rujan Listopad Studeni Prosinac Siječanj Veljača Ožujak Svibanj Lipanj 1. Velika južna površina za prihvat sunčeva zračenja. Time se sprema toplinska energiju za dana i zadržava preko noći.Uporaba energije Sunca Proizvodnja toplinske energije: 1.5 1 0. Dobra izolacije na vanjskim strukturama za održavanje topline 4.dan Elektrotehnički fakultet Osijek 412 Elektrotehnički fakultet Osijek 413 . Energija je prenesena na molekule fluida koje se dalje fizički gibaju i prenose energiju. Pasivno solarno grijanje Izravno grijanje zgrade kao kolektora Osnovni zahtjevi: 1. PV) 1. bilo plina ili tekućine. Radijacija Toplinska energija se može prenositi zračenjem (elektromagnetski) kao i svjetlosna energija sunca. Elektrotehnički fakultet Osijek 410 Elektrotehnički fakultet Osijek 411 Energetska bilanca prozora .

škole. Perforirane ploče za predgrijavanje zraka. Visokotemperaturni kolektori: Vakumirane cijevi. restorani. Niskotemperaturni kolektori: Bez pokrova za grijanje vode.2. Aktivno solarno grijanje Zagrijavanje vode pomoću solarnih kolektora. Solarni toplinski kolektori se mogu kategorizirati prema temperaturi na kojoj efikasno griju vodu: 1. energija.025 m2/l/d). 3. ravna ploha) Kućište (aluminij) Prozirni pokrov (“solatex” staklo) Crna apsorbirajuća ploha (“phelps dodge” bakar) Izolacija (izostaklo) Voda teče kroz cijevi Elektrotehnički fakultet Osijek 416 Elektrotehnički fakultet Osijek 417 . Sunčanija klima pomaže. Visoka cijena ostale energije (el. bolnice. ali nije nužnost – solarno grijanje moguće i u hladnijoj klimi. Srednjetemperaturni kolektori: Izolirani kolektori s pokrovom. moguće primjene: grijanje vode u domaćinstvima. itd. procesne vode. praonice. Potencijalne lokacije: kuće za stanovanje. Dovoljno površine za postavljanje kolektora (0. propan. bazena i kupatila. 2. zatvori. 4.). Potreba za toplom vodom konstantna kroz tjedan i godinu (ili više ljeti). Elektrotehnički fakultet Osijek 415 Vrste kolektora “Flat plate” solarni kolektor plate” (hr. 2. dogrijavanje za kondicioniranje zraka Indikatori potencijalno isplativih primjena solarnog zagrijavanja vode: 1. ostalo Elektrotehnički fakultet Osijek 414 Tehnologija – solarni toplinski kolektori: preuzimaju energiju svjetlosnog zračenja i griju vodu. Koncentrirajući kolektori. 3.

k·(Tu-Tz)/G] .k·(Tu-Tz)] · · · · Efikasnost η = F·[τ·α . Efikasnost = Korisna toplina / Solarno zračenje η = Q k / (G·A) · Korisna toplina = Primljena energija .Pokrov: magija stakla Vodljivost stakla 418 Elektrotehnički fakultet Osijek 419 Toplinski gubici kroz stakleni pokrov Stupanj korisnog djelovanja (efikasnost) kolektora G·A k·(Tu-Tz)·F·A G·τ·α·F·A Qk .Gubici · Q k = F·A·[τ·α·G . . G = globalno (izravno i difuzno) zračenje (W/m2) A = površina kolektora (m2) τ = vodljivost pokrova α = apsorptivnost apsorbera F = faktor prijenosa topline Q k = korisna toplinska snaga (W) . k = koeficijent ukupnih toplinskih gubitaka (W/m2.K) Tu = ulazna temperatura (K) Tz = vanjska temperatura (K) SRCC – neovisna i neprofitna organizacija za testiranje (τ α i k) i certificiranje kolektora Institut za termodinamiku i termotehniku (ITV)Sveučilišta u Stuttgartu. 421 Elektrotehnički fakultet Osijek 420 Elektrotehnički fakultet Osijek .

.. Izračunati godišnju uštedu u energiji 5. zagrijavanje prostora (površina koja zrači). javne ustanove (vrtići i sl.. temperaturi. predgrijavanje za ventilaciju. jezera za uzgajališta. okoline Solarni sustavi grijanja vode Relief valve Auxiliary heater r Co lle najbolji za više od 50 °C iznad temp. zatvori. energije..Efikasnost kolektora ovisno o temperaturi. zagrijavanje vode i prostora 425 Elektrotehnički fakultet Osijek . otapanje snijega Srednje temperature: stambena i komercijalna topla voda. Procjeniti dnevne potrebe za toplom vodom 2. okoline najbolji za ~10 do 50 °C iznad temp. Izračunati dimenzije solarnog sustava (zadovoljiti potrebe za najsunčanijeg dana. Efikasnost = % iskorištenog solarnog zračenja najbolji za ~0 do 10 °C iznad temp. proizvodnja el. Izračunati omjer uštede prema investiciji i jednostavni period povrata Prilika se pruža kod: velikih potreba za toplim vodom.. kafeterije. praonice. pranje auta i sl. bolje poddimenzionirati) 4. visoke cijene konvencionalng izvora energije.) Visoke temperature: industrijski procesi. rekreacioni centri. Odrediti raspoloživu solarnu snagu 3. stalnih potreba. Izračunati godišnju uštedu u novcu 6. okoline Heat exchanger Solar Storage tank Control cto Load heat exchanger Control Tu-Tz G temperatura iznad ambijentne (°C ili K) solarno zračenje (W/m2) 422 Check valve Expansion tank Pump Elektrotehnički fakultet Osijek Pump 423 Elektrotehnički fakultet Osijek Procjena isplativosti solarnog sustava grijanja vode 1. Izračunati cijenu sustava 7. kada postoji prostor za smještaj kolektora ili za isticanje Elektrotehnički fakultet Osijek 424 Primjeri isplativih solarnog toplinskih sustava Niske temperature: bazeni.

000 kWh/god. Fort Huachuca.000 godišnje uz $0.Primjer: Barnes Field House. dio F 300 l spremnik za predgrijavanje i 1. financirano kroz poseban program zatvor plaća tvrtki koja je sustav instalirala 90% cijene energije iz konvencionalnih izvora – 10% osigurane uštede kroz preko 20 godina Elektrotehnički fakultet Osijek 428 Elektrotehnički fakultet Osijek 429 .400 kWh/god. instalirano 1998. dio B 300 l spremnik za predgrijavanje i 3. ušteda $850 / god. ušteda $1. Veliko odmorište 48 m2 ravnih kolektora spremište od 3790 litara cijena $16.4 m2 kolektora.000. 200 m2 otvorenih kolektora 350 m2 zatvorenog bazena Cijena instalacije = $35.800 proizvodi 9. (87% potreba za toplom vodom). Neotrovna otopina propilen glikola kao zaštita od smrzavanja.7 m2 kolektora dio D 450 l spremnik za predgrijavanje i 8.400 Instalirano 1980.100 proizvodi 18. AZ Primjer: Primjer: Chickasaw nacionalno izletište. Ukupna cijena = $26. EPA Lab.200 kWh/god. Edison NJ Primjer: Tri zatvorena sustava kolektora s vakuumskim cijevima i izmenjivačem topline u spremniku za predgrijavanje. ušteda $5. Malo odmorište 19 m2 ravnih kolektora spremište od 1900 litara cijena $7. 15 god. povrat Primjer: Phoenix Federal Correctional Institution Primjer: 1550 m2 paraboličnih kolektora spremnik 75700 l cijena instalacije $650.500.75 MJ/dan u prosincu. 1998.9 m2 kolektora. mjerena toplina iznosi 52.000 proizvodi 1. OK Primjer: izletiš te. uštedi $96.790 / god.000 Zadovoljava ~50% potreba zagrijavanja bazena Ušteda od 880000 MJ/god prirodnog plina (26000 m3) God.064/kWh. Elektrotehnički fakultet Osijek 426 Elektrotehnički fakultet Osijek 427 Primjer: Building 29.

energiju 432 Elektrotehnički fakultet Osijek 433 .3. Solarne toplinske elektrane Solarna termalna elektrana – izvedba s središnjim prijemnikom središ (“One pilot” izvedba) pilot” Koncentrirana solarna energija Elektrotehnički fakultet Osijek 430 Elektrotehnički fakultet Osijek 431 Solarna termalna elektrana – efikasnost Solarne termalne elektrane – cijena izvedbe Samo 10 – 30 % izravnog sunčevog zračenja sa pretvara u el.

Samo apsorbirani fotoni daju energiju za proizvodnju električne struje. 40 MW Italija Kratkoročni ciljevi: 1000 MW na mreži i 0. za koju je uobičajeni naziv solarna (ili sunčeva) ćelija. 100 MW J. pri ispitivanju osjetljivosti adekvatno pripremljenog silikonskoga oblata na sunčevo svjetlo.Solarne termalne elektrane – cijena el. 135 MW Indija. tj. 50 MW Španjolska. Kada fotoni pogode fotonaponsku ćeliju. Henri Becquerel: Fotonaponski efekt Početak 20. Fotonaponske (sunčeve ili solarne) ćelije (izravna proizvodnja električne energije) Povijest 1890. North Carolina. 140 MW Meksiko. stoljeća bio je predmetom mnogih istraživanja (jedina Nobelova nagrada Einsteina . Uspješnost PV u svemiru dovela je do komercijalnih primjena PV tehnologije.za istraživanje solarne energije). investicije industrije: 90 do 100 milijuna USD Lokacije projekata 50 MW Grčka. Fotonaponska ćelija je poluvodički element koji se obično pravi od silikonske legure. ugrađivanje u komercijalne aplikacije (za svemirski program. Elektrotehnički fakultet Osijek 437 .5 miliona m2 sustava integriranih u zgrade. Raleigh. proći direktno kroz nju ili biti apsorbirani (upijeni). Predstavljen prvi fotonaponski članak koji je generirao upotrebljivu količinu električne energije. energije Solarne toplinske elektrane Iskustvo: 354 MW u pogonu uspješno preko 10 godina Raspoloživost: korištenje spremnika topline ili hibridnih rješenja Konkurentnost cijene solarne el. napajanje SAD satelita). USA 434 Elektrotehnički fakultet Osijek 435 Energetski krov integriran u zgradu 4. Afrika. Od 1958.. Sunčevo svjetlo se sastoji od fotona (dijelova solarne energije). legure Silicija (ili drugog poluvodiča). Bell Telephone: otkrivena PV ćelija. oni se mogu reflektirati od nje.10/kWh Brzo rješenje. 178 MW Maroko. 1954. Fotoni sadržavaju različite količine energije koje odgovaraju različitim duljinama valova solarnoga spektra. energije: $0. 140 MW Egipat. Elektrotehnički fakultet Osijek 436 Fotonaponska pretvorba Fotonaponska pretvorba je izravna pretvorba sunčevoga svjetla u električnu struju preko fotonaponske (PV) ćelije.

Elektrotehnički fakultet Osijek 440 Tehnološki pravci 1. a teorijska efikasnost 16 do 25 %. Fotonaponska pretvorba je izravna . Poseban problem predstavlja vijek trajanja solarnih ćelija koje su izložene atmosferskim utjecajima (kiša.5 %.55 do 0. Poput baterije – površine se spoje izvana i poteče struja.4’’).veliki mehanički sustavi generatora nisu potrebni. jed.70 V. Modularna karakteristika – moguće brzo i u dopuštenim veličinama instaliranje nizova (moguće postupno povećanje snage). debljina im je od 0. Elektrona (neg. Korištenje i održavanje jednostavno .) Solarno zračenje W/m2. 3. Niz: cjelokupno proizvodno postrojenje.5 . naboji) putuju prema prednjoj površini ćelije: neravnoteža naboja između ćelijine prednje i stražnje površine . Odziv solarne ćelije (proizv. Tehnologija je te proizvodnje međutim znatno napredovala. elektroni se prirodno sele na površinu.µm Elektrotehnički fakultet Osijek 441 . nije potrebna koncentracija zračenja.solarne ćelije nemaju pokretnih dijelova. sastavljeno od jednog do nekoliko tisuća modula (ovisi o potrebnoj izlaznoj snazi) Osnovne prednosti 1. elektroni se istiskuju iz atoma materijala. Elektroni napuštaju njihovu poziciju. Elektromotorna im je sila 0. solarne ćelije iskorištavaju i izravno i raspršeno zračenje Sunca. snijeg.: prednja površina ćelije prijemljiva za slobodne elektrone. Monokristalni (i polikristalni) Silicij Površina ovisi o površini presjeka monokristala od kojeg se proizvode i iznosi 5 do 10 cm. Jedna ćelija proizvodi samo 1 ili 2 W. stvarna efikasnost 10 do 13. Moduli se mogu dalje povezati da bi oblikovali niz.3 mm. Visoka proizvodna cijena (kompliciran tehnološki postupak) solarnih ćelija od monokristalnog silicija jedina je njihova mana.naponski potencijal.Spektralna distribucija solarnog zračenja Kada poluvodič apsorbira dovoljno sunčevog svjetla (energije).2 do 0. Individualne ćelije variraju od oko 1 . Specijalna obrada površine mat. pa je i proizvodna cijena uvelike snižena. oblikuju se rupe. tuča).10 cm (0. Elektrotehnički fakultet Osijek 438 i spektralni odziv solarne ćelije ULTRA-LJUBIČASTO VIDLJIVO PODRUČJE INFRACRVENO Valna duljina µm Elektrotehnički fakultet Osijek 439 Fotonaponski sustav (ćelija. 2. premalo za većinu primjena: električno se povezuju u modul zaštićen od atmosferskih utjecaja. modul i niz) Fotonaponska ćelija je temeljni gradivni blok fotonaponskog (PV) sustava.

CIS.7 do 3.Teorijski i praktični stupanj djelovanja 2. djelovanja % Materijal monokristalni Silicij (Si) polikristalni Silicij (p-Si) amorfni Silicij (a-Si) Galij-Arsenid (GaAs) Kadmij-Telurid (CdTe) Istraživanja 30 25 20 15 10 5 0 monokr. CTS spojevi). St. ali i niži stupanj djelovanja. mala efikasnost Istraživanja.0 do 3. Si amorfni Si η ideal 33% 33% 33% 33% 33% ηt 22% 17. “vrući” elektroni. Problem: visoka cijena. kvantni izvori. Si polikr.4 eV kako je navedeno u lit. Ostvarena efikasnost iznosi 11 do 13 %. ćelija s trostrukim spojem GaInP/GaAs/Ge) kako bi se obuhvatilo što veći dio solarnog spektra (prikazan lijevo) Takve fotonaponske ćelije s višetrukim spojevima mogu imati stupanj djelovanja i do 50%. Savršeno poklapanje područja pokrivanja In1-xGaxN i solarnog spektra Istraživanja na intitutu LBLN s materijalima izrađenima na Cornell University SAD i u Japanu. npr. Takva bi ćelija prema teorijskim predviđanjima trebala biti vrlo efikasna. nanostrukture. pokazuju da izravna energetska šupljina materijala In1-xGaxN pokriva energiju od 0.8% 11. amorfni Silicij. Elektrotehnički fakultet Osijek 442 Komercijalne Istraživanje CIS tanki film CdTe tanki film 443 Elektrotehnički fakultet Osijek Materijali za puni spektar Efikasne fotonaponske ćelije koriste višestruke poluvodiče s fiksnim energetskim šupljinama (npr.5% 17% - Njezina elektronička svojstva ukazuju na teorijsku efikasnost od 25 do 40 %. dvosmjerne pretvorbe i sl. Galij.arsenid (i Kadmij-Telurid) Ćelije od galij-arsenida prave se u obliku tankog filma od jedne (GaAs ) ili dviju komponenata ( GaAs + Cu2S ). Tanki filmovi Radi smanjenja cijene razvija se tehnologija tankog filma (npr. a ne 2. PV tehnologije – cijena i efikasnost Energija (eV) Energija (eV) GaInP GaAs Ge Solarni tok µ (1021 fotona/s/m2/mm) Sadržaj Ga u In1-x GaxN leguri 444 Elektrotehnički fakultet Osijek 445 . Novi koncepti – niža cijena/veća efikasnost “Dye” (obojane) i organske ćelije – niža cijena. 3.5% 28% 15% 35% ηp 15% 13% 7. s ciljem povećanja efikasnosti na 30 do 60 %. (plave oznake). 4.4 eV (crvene oznake) solarnog spektra. Prihvatljivija cijena.

ručni satovi. Dodatni izvor energije na mreži (on-grid) Poput baterija: istosmjerna struja za mala napajanja. Priključene na električnu mrežu: za sada neisplativo!!! Zahvaljujući sustavima poticaja primjena na mreži čini daleko najveći dio instaliranih kapaciteta (2002. cijena po površini i cijena po energiji Njemački parlament 448 Elektrotehnički fakultet Osijek 449 Elektrotehnički fakultet Osijek . c) elektrifikacija ruralnih područja 2. Zemaljska primjena: a) industrija: za potrebe tehnoloških procesa b) ostali potrošači: cestovni znakovi. kalkulatori.: 320 MW ili 71%) na PV tržištu i bilježi konstatan rast! Elektrotehnički fakultet Osijek 446 Elektrifikacija ruralnih područja Pokazatelji: cijena na sat i cijena po litri vode 447 Elektrotehnički fakultet Osijek Usporedba primjene na postojećoj mreži i pri elektrifikaciji Primjena na mreži Pokazatelji: estetika. opreme). i sl.Uporaba 1. Samostalni izvor energije (off-grid): Sateliti (u svemiru snaga sunčeva zračenja i dobivena energija puno veća jer nema apsorbcije kroz atmosferu). npr.

Primjena na mreži .stanje u EU PV Tržište U Europskoj Uniji trenutno je 40% godišnji rast instalirane snage fotonaponskih ćelija.: otkupna cijena energije iz PV je 0. en. (Japan u svijetu). U 2000. I u tom području Njemačka je sa 113.5 € po kWh za prvih 350 MWp. pa rast od 40% ne utječe posebno na ukupnu zastupljenost takvih izvora energije.noviji projekt Primjena na mreži integracija u zgradi Doxford Int. To se naizgled čini kao velik rast. ali u biti radi se o vrlo malim količinama. Razlog: njemački zakon o obnovljivim izv. PLC ured: Prva komercijalna zgrada s integririranim PV u zgradu Podudarnost PV proizvodnje i potrošnje u poslovnoj zgradi 450 Elektrotehnički fakultet Osijek 451 Konstantan porast PV tržište . a to je 43.8 MWp (uključujući 100 MWp priključenih na električnu mrežu) vodeća država u Europi. 452 Elektrotehnički fakultet Osijek 453 Neisplativost primjene na mreži .6% povećanja u odnosu na 1999. Poticaj presudan!!! Plan EU: 3000 MWp do 2010. godini u Europskoj Uniji bilo je instalirano 183.5 MWp.

. Elektrotehnički fakultet Osijek 454 Elektrotehnički fakultet Osijek 455 MWp instalirano 2006. Konkurentnost proizvodnje el. i predviđanja do 2040. u kombinaciji s dizelskim agregatom ili baterijom za potrebe pričuvnog napajanja Elektrotehnički fakultet Osijek 457 . energije iz fotonaponskih ćelija . Fotonaponkse ćelije Konv. program 100. Ukupna instalirana snaga u MWp na kraju 2006. npr. do 2006. 456 Ipak i u ovom trenutku moguća isplativost primjene u nekim slučajevima. stanje 2000.000 krovova i 2000. poticaj (feed-in law) Instalirana snaga u svijetu (MW) od 1993.povijest od 1990.Njemačka – primjer poleta tržišta: 1999.: vršna snaga Konv: temeljna snaga Instalirana snaga u EU 25 (MW) 2006.

povijest i očekivanja Najveći svjetski proizvođači PV tehnologije – stanje 1999.Ovisnost cijene modula o proizvedenoj energiji . Na mreži: 150 GWp Očekivana ulaganja do 2030. Elektrifik. električ Elektrotehnički fakultet Osijek 460 Elektrotehnički fakultet Osijek 461 . 60 GWp . 30% godišnje. 300 GWp Industrija 70 GWp . 20 GWp . 200 milijardi eura! Proizvodnja električne energije iz PV – prognoza do 2030. potom do 2030. Potr. 25% godišnje Očekivano 2030. 16% 35% 15% 6% 13% 15% BP Solarex Kyocera Sharp Siemens Solar Sanyo Ostali Izvor: PV news Elektrotehnički fakultet Osijek 458 Elektrotehnički fakultet Osijek 459 PV tržište u svijetu – prognoza porasta Trenutno instalirano oko 600 MWp Očekivani porast: do 2010.

Tijekom korištenja sunčanih ćelija je dolazilo do požara. Osnovni nedostatak veće primjene ostaje visoka cijena.5 podaci samo za primorske županije.7 km2 Potencijal [PJ] # 11. 3% površine na raspolaganju (1700 km2): 2% prekriti termičkim pretvornicima s prosječnom godišnjom efikasnošću od 40%. Elektrotehnički fakultet Osijek 462 Elektrotehnički fakultet Osijek 463 Sunčeva energija u RH Prirodni potencijal Kopnena površina RH 56538 .6 kWh/m2 na dan (oko 13MJ/dan) Godišnji prirodni potencijal 250 EJ (700 puta više od ukupne potrošnje u HR 2001. pare i el. GaAs) pa se tretiraju kao specijalni otpad kod odstranjivanja 2.5 puta više od ukupna potrošnja u HR 2001. 370 PJ) Elektrotehnički fakultet Osijek 464 Gospodarski potencijal Industrija Kućanstva 4.Vizija svjetske PV (FN) mreže Fotonaponske ćelije i ekologija Iako je kod “eko-vjernika” korištenje Sunčeve energija putem fotonaponske pretvorbe najpopularniji nekonvencionalni izvor.8 EJ (7.: 370 PJ) Tehnički potencijal Površina od oko 33 km2 dovoljna za finalnu potrošnju vruće vode.6 Poljoprivreda* 13. koji su prouzrokovali širenje toksičnih sastojaka S druge strane (osim mogućnosti požara) u pogonu su fotonaponski sustavi pouzdani. za koju se očekuje da će postati prihvatljiva s razvojem tehnologije.6 Usluge 1. Pri izradi dijelova koriste za okolinu vrlo neugodne kiseline 3.0 Ukupno 30. primjene u termalnim i fotonaponskim elektranama. # ne uključuje visokotemp. 1% prekriti fotonaponskim pretvornicima s prosječnom efikasnošću od 10% Godišnji tehnički potencijal 2. * podaci za poljoprivredu odnose se na cijelu RH Ekonomski potencijal Potencijal niskotemp. energije.uz pretpostavku o intenzitetu sunčevog zračenja od 3.. fotonaponske ćelije su osobito problematične za okolinu: 1. ne zahtjevaju vodu za hlađenje sustava i ne postoji emisija štetnih plinova. potrošnje sunčeve energije priobalnih županija: Industrija Potencijal [TJ] 91 Kućanstva 888 Usluge 386 Poljoprivreda* 55 Ukupno 1420 Potencijal solarne arhitekture priobalnih županija: Individualno Potencijal [TJ] 70 Stanogradnja 70 Hoteli 175 Turistička naselja 35 Ukupno 350 Elektrotehnički fakultet Osijek 465 . čiji se potencijal procjenjuje ukupno na skoro 50 PJ. Poluvodiči od kojih su izrađene sadrže teške metale (napr.

Energija vjetra je kinetička energija (ovisi o kvadratu brzine vjetra): W = 1/2·m·v2 Brzina vjetra se vrlo brzo povećava s visinom iznad tla – omjer brzina se približno računa kao peti korijen omjera visina iznad tla. iza 2010. Za drugi dio programa oslanja se na korištenje hibridnih toplana Sunce . mogla pasti tri ili više puta prema današnjoj (ni danas se ne koriste!!!). Izuzetak su posebne instalacije na otocima i sl. Dinamika iskorištavanja tog potencijala u funkciji ekonomskih prilika i strategije. štete (ptice. gdje se očekuje ekonomični udio sunčeve energije do 50%. u smislu samostojnih sustava. Elektrotehnički fakultet Osijek 468 doprinos varijabilnosti Čist izvor energije – ne proizvodi CO2. te Sunce – prirodni plin. en.Potencijal sunčeve energije u sedam primorskih županija mnogostruko veći od ukup. financijske atraktivnosti te dinamike razvoja tehnologije korištenja sunčeve energije. godine. brzo isplativa investicija. “spektralni prekid” sat minuta sekunda 469 Elektrotehnički fakultet Osijek . ne zagađuje.): • more • padine planina turbulencije. Trenutni planovi i programi (2000.masa zraka u pokretu.ukapljeni naftni plin (UNP). Energija vjetra Postanak Vjetar je posljedica djelovanja Sunca (oko 50%-tna konvertirana Sunčeva energija) Varijabilnost brzine vjetra u vremenu dnevno (često uzrokovano temp. Snaga iznosi od 100 – 1000 kWp. uzrokuje ga razlika tlakova (rezultat razlike temperatura). energetske potrošnje topline i el. Na vjetar utječe rotacija Zemlje i konfiguracija tla. kada bi cijena takve el. prepreka • olujnih fronti veliki vremenski susavi • visoki/niski tlačni sustavi • sezonske varijacije god. od • tla. Tek u drugoj fazi. Značajan početak korištenja fotonaponskih elektrana u EES-u ne očekuje se prije 2005.) imaju za cilj prvo razvijati korištenje sunčeve energije za pripremu potrošne tople vode. okolina) male i mogu se kontrolirati. Elektrotehnički fakultet Osijek 466 Elektrotehnički fakultet Osijek 467 3. energije. Pri tome gibanje zraka može biti vertikalno i horizontalno. mjesec dan Vjetar . znatnije bi se povečavao udio sunčeve energije u potrošnji za grijanje i hlađenje.5.

sdsc.Mjerenja maksimalne dnevne brzine vjetra u godini Kako dobiti statistiku vjetra za lokaciju? problem: rješenje: koreliranje (tlo. prepreke) podaci s ostalih lokacija ostale lokacije ne odgovaraju Korelacioni atlas vjetra dva puta kratko vrijeme mjerenja koreliranje s drugim lokacijama gdje je duže mjereno lokalna mjerenja “Predviđanje koreliranjem mjerenja” 471 Elektrotehnički fakultet Osijek 470 Elektrotehnički fakultet Osijek Mjerenje i vizualizacija Primjer: http://dvl.edu/projects/flysd/ Europski atlas vjetra Elektrotehnički fakultet Osijek 472 473 .

8 ⋅ 0. 4.65.59259) maksimalne teorijske energije vjetra (konstrukcijski razlozi). pa je moguće iskoristiti samo energiju koja je proporcionalna razlici brzina vjetra na treću: W = 0.Maksimalna teorijska energija vjetra: Maksimalna energija vjetroturbine: Ovisi o brzini vjetra na treću potenciju!!! Maksimalna energija koja se može dobiti zračnom turbinom je 16/25 (0.) trećoj potenciji brzine vjetra Ipak. dobivena energija.625 ⋅ A ⋅ v 3 W = 0.625⋅ A ⋅ (v1 − v2 )3 Elektrotehnički fakultet Osijek 474 W = 0. Maksimalni stupanj djelovanja zračne turbine je 0. a time i snaga iz vjetroelektrane ovisi i ograničena je slijedećim čimbenicima: El.8.65 ⋅ 0.gustoća zraka (približno 1. 2.25 kg/m3) A .193/0. snaga 3 2 1 1.625 ⋅ A ⋅ v 3 Zrak mora strujati i nakon turbine da napravi mjesta zraku koji nadolazi. startna brzina promjena stupnja djelovanja maksimalna snaga generatora maksimalna brzina 4 Brzina vjetra Elektrotehnički fakultet Osijek 476 477 . energiju vjetroelektrane vrijedi: W= 1 2 1 1 mv = ρVv 2 = ρAv 3 2 2 2 Gdje je: ρ . 3. Često se za proračun energije umjesto površine uvrštava promjer (D) turbine: W = 0.625) kinetičke energije vjetra za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama.193 ⋅ A ⋅ v 3 Iskoristi se samo 31% (0.152 ⋅ D 2 ⋅ v 3 ⋅10 −3 Elektrotehnički fakultet Osijek 475 Stupanj djelovanja vjetroagregata Dijagram snage u ovisnosti o brzini vjetra Energija vjetra po jedinici površine (J/m2) je proporcionalna: gustoći zraka (za koje se može uzeti da je približno konst.površina rotora vjetroelektrane (volumen V = A·v) v – brzina vjetra W = 16 / 25 ⋅ 0. pa za maks. a stupanj djelovanja generatora 0.

000 potrošnja (1) Brzina vjetra (m/s) Elektrotehnički fakultet Osijek 479 Tehnologija . energije (kWh) Energija vjetra .Procjena proizvodnje energije Snaga (kW) Doprinos godišnjoj proizvodnji el. Razvija se.potencijal Europa kopno pučina Brzina vjetra (m/s) potrošnja (1) TWh/god 500 2000 3000 Sati/god.000 20.osnovni tipovi Male 1 ~ 30 kW Srednje i velike 30 ~ 1500 kW Pučina > 1500 kW Tehnologija .osnovne komponente Lopatice rotora pozicioniranje prijenos generator kontrola kučište toranj temelji Okomita osovina Daleka izolirana mjesta. x = Razdioba vjerojatnosti Brzina vjetra (m/s) Ukupna površina = Godišnja proizvodnja (kWh/god) 478 Svijet potencijal (2) 1) Trenutno približno 2) Samo kopno! Elektrotehnički fakultet Osijek TWh/god 25. Raznolikost rješenja. 480 Vodoravna osovina Elektrotehnički fakultet Osijek 481 Elektrotehnički fakultet Osijek . Od 650 kW posve komercijalne i velikih serija. Na mreži: samostalne ili u grupi. Na pučini (stotine MW).

02 0 5 6 7 8 9 Cijena energije (€ /kWh) /kWh) Postotni udio pojedinih dijelova VE u ukupnim investicijama kopno temelj pučina elektro infrastr.1500 kW): 700 do 1100 € /kW Pučina: oko 1500 € /kW (ogromna cijena temelja – teži se većim VE i većim vjetroparkovima) [%] 80 70 60 50 40 30 20 10 0 VT Elektrotehnički fakultet Osijek Cijena proizvodnje električne energije .ovisnost o brzini vjetra 3000 2500 2000 1500 1000 Godišnja energija Godiš nja (kWh/m2) 500 0 0. razno 484 10 Brzina vjetra. m/s 485 Elektrotehnički fakultet Osijek .04 0.10 0.06 0.08 0.Tehnologija .Princip rada vjetroturbine Vjetroparkovi Dobro mjesto Loše mjesto Rotor i lopatice okreću osovinu (C) i prijenos (D) koji okreće generator (G) Prepreke .loše Dotok vjetra Dotok vjetra pokreće rotor (A) i lopatice (B) Elektrotehnički fakultet Osijek 482 483 Tok vjetra – postavljanje vjetroturbina Karakteristični troškovi instalacije (kapitalne investicije) Male vjetroelektrane (< 30 kW): 1500 do 3000 € /kW Srednje i velike vjetroelektrane (30 .

500 2. snage 51 MW.04 $0. Prosječna brzina vjetra 8 m/s. vrijedno 5. novih 497 MW.830 MW (2002.000 Velike VE 1985 1990 1995 2000 2005 2010 500 0 Cijena el.en.08 $0. Cijena el. instalirano dodatnih 5.8 milijardi €. po kWh Cijena ($/kWh) $0. Španjolska i Danska: 89% instaliranih kapaciteta EU i to: Njemačka: 12.06 $0.$0.001 MW (pokriva 4.000 2. energije) U ostalim područjima svijeta razvoj spor Tržište energije vjetra u svijetu (2006) – ukupno instalirano Elektrotehnički fakultet Osijek 488 Elektrotehnički fakultet Osijek 489 . 3.en. energije) Španjolska: 4. po kWh Primjer: Vjetropark inst.871 MW u VE.000 1. porast od 33% na ukupno 23.14 Cijena proizvodnje .493 MW) Danska: 2. SAD 15 %.7% potrošnje el.ovisnosti o veličini VE.880 MW (2002. novih 1.10 $0.02 $0.00 Cijena el.500 1.056 MW (prosječni porast 35% od 1997) EU 75 % svjetskih kapaciteta. 20% potrošnje el.12 $0. razvoj Snaga (kW) Cijena proizvodnje električne energije – ovisnost o brzini vjetra i izlaznoj snazi na primjeru Brzina vjetra Trka za velike jedinice … izazov industrije 486 Izlazna snaga 487 Tržište energije vjetra u Europi (2002) EU najveće i najdinamičnije tržište energije vjetra U 2002. ostatak svijeta 10% Njemačka. en.

6% 13.6% 12. 9.6% 493 .5% Elektrotehnički fakultet Osijek 492 16. od početnika do avio industrije..4% Podjela tržišta 1999. Očekivani porast oko 20 %.porast Elektrotehnički fakultet Osijek 490 Elektrotehnički fakultet Osijek 491 Tržište energije vjetra u svijetu (1995-2006) – godišnje instalirano po regijama Proizvođači tehnologije VE Za 10 godina godišnja prodaja porasla 20 puta.Tržište energije vjetra u svijetu (2006) – novoinstalirane VE Tržište energije vjetra u svijetu (1995-2006) . Trenutno: malo. ali vrlo specijaliziranih dobavljača.2% 12.8% 8. Sredina 80-ih: veliki broj dobavljača. trenutna razina oko 4000 MW/god.3% 19. others 7. vrijedno 4 milijarde €/god.

ali ne mogu smanjiti njihovu izgradnju jer ne mogu jamčiti proizvodnju električne energije u kritičnim razdobljima – problemi s frekvencijom. VE mogu smanjiti potrošnju goriva u TE. Krivulja trajanja opterećenja Višak vjetra Elektrotehnički fakultet Osijek 494 Elektrotehnički fakultet Osijek 495 VE i poticaji Ekološki vrlo prihvatljiv izvor (važan u redukciji emisije CO2).. smetnje i nestabilnost. ipak. ulaganja posebna cijena kWh Potencijalne zapreke razvoju • Politika obnovljivih izvora • Isplativost projekata • Veza na mrežu mrež • Javnost / dozvole • Pouzdanost / raspoloživost raspolož • Prognoze “zeleni” certifikati istraživanje i razvoj ulaganje iskorištavanje • Logistika Logistika • Financiranje / osiguranje Financiranje Složeno … Slož ali uz organiziranost izvodljivo Subvencije porezne olakšice na ulaganja bez eko-poreza na “zelenu energiju” 496 Elektrotehnički fakultet Osijek Elektrotehnički fakultet Osijek 497 . još u razvoju. 3000 2500 2000 MW 1500 1000 500 0 0 2000 4000 Sati 6000 8000 10000 Bazna proizvodnja Korisni vjetar 1000 MW nazivno vjetra 36% faktor snage Vjetroelektrane (VE) – problemi u radu na mreži Velika varijabilnost i slaba predvidljivost brzine vjetra – ograničenja pri integraciji u mrežu. Provodi se na razini regionalne interkonekcije.. Moguća i bolja regulacija uporabom VE s kontrolom nagiba lopatica i varijabilnom brzinom. konkurentan u pogonu. Promjenjivo za svaki period. Slaba predvidljivost korištenjem poboljšanih metoda predviđanja vremena (vjetra). Moguća uporaba kao vršnog izvora energije.Vjetroelektrane (VE) . Velika varijabilnost može se smanjiti instaliranjem VE na širokom području. Ograničenja u kapacitetu mogu zahtjevati izgradnju dužih vodova što povećava troškove.pristup i rad na mreži Vjetra u blizini prenosne mreže je značajno manje od vjetra koji je više od 30 km udaljen od mreže. Problem viška vjetra (pri radu na mreži): Odbacivanje energije iz vjetroelektrana za snagu koja prelazi opterećenje minus baznu proizvodnju. manji broj velikih privatnih kompanija (EU i SAD) Zbog konkurencije ostalih izvora brži razvoj jako ovisan o državnim poticajima.

te revidiranim u proljeće 2004. Vjetroelektrana (vjetropark) Ravne na otoku Pagu – inst.Energija vjetra u HR Analizom potencijala energije vjetra izdvojeno je 29 povoljnih makrolokacija: 19 na otocima i poluotoku Pelješcu. a kod većih brzina vjetra kao 4-polni 800 kW generator. otok Pag Na Ravnama iznad Paga od kraja 2004.0485 eura/kWh. otok Pag Generator smješten u trup turbine je dvonamotni 4/6 polni vodom hlađen kavezni asinkroni motor. godine izgrađen je sustav od sedam VE. Otkupna cijena proizvedene energije je 90 % prosječne prodajne cijene el. Promjer rotora je 50 metara. potpisanim u jesen 2001. od toga 2. Dodatno. energije iznosila bi oko 12.3 milijuna kuna otpada na troškove priključka te na konstrukciju i prilagodbu mjesta priključka. Osnovni elementi i uvjeti privređivanja vjetroelektrane definirani su Ugovorom o kupoprodaji električne energije.36 GWh. a visina stupova 50 metara.7 metara je moguće zakrenuti do 85° u odnosu na glavno krilo i služi kao aerodinamička kočnica. 10 u priobalju Ukupna potencijalna godišnja proizvodnja el. Vrh krila u duljini 3. donja granica očekivane godišnje proizvodnje el. Vrijeme trajanja ugovora je 15 godina.4 m/s. Instalirano je 7 x 850 kW vjetro-turbina. Elektrotehnički fakultet Osijek 499 Energija vjetra u HR – vjetroprak Ravne. Jaki i česti udari bure izmjereni na ovoj lokaciji. energije. Iskorištavanje energije vjetra na moru ima najmanji prioritet! Elektrotehnički fakultet Osijek 498 Vjetropark Ravne. Proizvođač prve vjetroelektrane je njemačka tvrtka Nordex. površina rotora 1964 m2 . potencijal na morskoj površini procijenjen je u rasponu od 170 do 250 GWh na godinu (ovisno o nazivnim snagama instaliranih jedinica: 750 i 1000 kW). Za vrijeme slabijeg vjetra radi kao 6polni 200 kW. Priključen je na distribucijsku mrežu preko tiristorske jedinice Ukupna investicija iznosi približno 48 milijuna kuna. dijelom su uvjetovali i izbor tipa vjetro-turbine. Temeljem prikupljenih podataka. očekivana godišnja proizvodnja električne energije je između 13. 500 i 750 kW) Računa se da je moguć udio vjetroelektrana u sustavu opskrbe vode na otocima snagom od 20 do 40 MW. Na visini od 20 m iznad tla izmjerena je srednja godišnja brzina vjetra od 6. odnosno donja granica otkupa je 0. često zabilježeni i veći od 40 m/s.95 MW. duljina odabrane lokacije je približno 2 km. čija je ukupna snaga 5. energije putem VE na ovim lokacijama procjenjuje se u rasponu od 0. godine između Hrvatske elektroprivrede i tvrtke Adria Wind Power.80 TWh godišnje (ovisno o nazivnim snagama instaliranih jedinica: 250. Prema proračunima. 6 MW Elektrotehnički fakultet Osijek 500 501 .375 do 0.5 i 15 GWh.

odnosno izgradnja još: 1. vrijednu 80 milijuna eura. ne računajući proizvodnju velikih hidroelektrana.Vjetroelektrana Tatar-Krtolin. Dvije VE na Pagu. Rok otplate kredita je 14 godina. Elektrotehnički fakultet Osijek 505 . U planu je i gradnja vjetroelektrana kod Senja i Gračaca. danas je više od 50 vjetroelektrana u Hrvatskoj! Elektrotehnički fakultet Osijek 504 Energija vjetra u HR – ostali projekti i planovi Procjenjuje se da bi elektroenergetska mreža odmah mogla prihvatiti oko 300-400 MW. Osnivači i vlasnici su njemačke tvrtke WPD International GmbH i Enersys Gesellschaft für regenerative Energien GmbH. Elektrotehnički fakultet Osijek 502 503 Energija vjetra u HR – ostali projekti i planovi Osim ovih vjetroelektrana. poticati proizvodnju iz obnovljivih izvora do udjela od 5. a s HEP-om je sklopljen ugovor o kupoprodaji električne energije na rok od 15 godina. dakle čak 35 puta više u odnosu na postojeće kapacitete. Jedne kod Obrovca Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima stotnjak lokacija za vjetroelektrane ukupne snage oko 600 MW. Financiranje gradnje Vjetroelektrane Trtar-Krtolin strukturirano je prema modelu projektnog financiranja. Rudina. jer je cilj do 2010. Ovih godina očekuje se dramatična ekspanzija. naz. pušteno je u pogon 14 vjetroturbina koje će proizvoditi 32. od mjerenja vjetropotencijala do u cijelosti pripremljenih projekata.8 posto u ukupnoj potrošnji električne energije. 2.5 MW. dok je sada taj udjel oko jedan posto. U različitim fazama pripreme. Novalja 1 i 2. Jedna VE u Dubrovačkom primorju.00 MW. Dvije vjetroelektrane na Visu i 4. kod Šibenika Vjetroelektrana Ravne na otoku Pagu Na brdima Trtar i Krtolin u zaleđu Šibenika od lipnja 2006. snage 52. nazivne snage 17. Interes investitora je toliki da 20 puta premašuje trenutačne mogućnosti prihvata mreže. Već sada ima oko 1500 MW najavljenih projekata vjetroelektrana. a otkup električne energije osiguran je ugovorom s Hrvatskom elektroprivredom. što će zadovoljiti potrebe 10.000 domaćinstava. a interesa ima i za oko 3500 MW.5 posto godišnjeg prihoda od proizvodnje električne energije izdvajat će kao potporu projektima u Šibeniku. Vjetroelektrana je sklopila ugovor o sponzorstvu s Gradom Šibenikom i 0. u relativno visokoj fazi pripreme. Na obroncima Čićarije rovinjska Valalta i njemački Wallenbron Projektentwicklung planiraju gradnju 34 vjetroturbogeneratora snage 80 MW. u planu su i novi projekti. 3. a nakon prilagodbe još toliko. jer se projekt kreditira novčanim tokom koji sam generira.000 MWh električne energije.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful