You are on page 1of 118

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca

GRAD VRGORAC

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VRGORCA

_________________________________________________________________________________________________

URBOS doo Split Biro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša

Split/Vrgorac, prosinac, 2006. godine

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca

GRAD VRGORAC

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VRGORCA
A/ TEKSTUALNI DIO B/ GRAFIČKI DIO 1:25000

Potvrđujem da je ovaj elaborat sastavni dio Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Vrgorca. „Vjesnik“ službeno glasilo Grada Vrgorca Br. 09/06, od 16.12.2006. Klasa: 021-05/06-01/50 Ur.broj: 2195/01-01/01-06-1; od 15.12. 2006. Gradsko vijeće Grada Vrgorca

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Mate Jelavić

Split/Vrgorac, prosinac, 2006. godine

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca

Naručitelj:
Naziv elaborata:

GRAD VRGORAC

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VRGORCA

Izvršitelj:

URBOS doo Split
Biro za prostorno planiranje,. urbanizam i zaštitu okoliša

Direktor: Gordana Radman, dipl.inž.arh.

Koordinator plana: mr.sc. Zoran Radman, koordinator izrade Radni tim:
Gordana Radman, dipl.inž.arh. Maja Madiraca, dipl.oec. Katarina Puljić, dipl. inž.arh. Hrvoje Bota, dipl.inž.arh. Larisa Bačić, dipl.inž.građ. mr.sc. Zoran Radman, prof.pol. Ivana Bubić, dipl.oec. Ana Radalj, dipl.ing.arh Seka Roje, arh.teh. Hrvatske šume Hrvatske vode Hrvatske ceste HEP

Suradnja:

Split/Vrgorac, prosinac, 2006.. godine

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca

Sadržaj:
I. II. III. IV. Izvod iz sudskog registra tvrtke URBOS doo Split Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu za odgovornu osobu u pravnoj osobi (Gordana Radman, dipl.ing.arh.) Suglasnosti i mišljenja na konačni prijedlog PPUG Vrgorac prema Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, br: 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i drugim posebnim Zakonima.

Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Vrgorca („Vjesnik“ službeno glasilo grada Vrgorca“, br. 09/06, od 16.12.2006. sa ODREDBAMA ZA PROVOĐENJE
A/ TEKSTUALNI DIO PLANA
I. 1 1.1 1.1.1 1.1.2 1.1.3 1.1.3.3 1.1.3.4 1.1.4 1.1.4.3 1.1.5 1.1.6 1.1.7 1.1.7.3 1.1.7.4 1.1.7.5 1.1.7.6 1.1.8 1.1.9 1.1.9.3 1.1.9.4 1.2 1.2.1 1.2.2 1.2.3 1.2.4 1.3 2 2.1 2.1.1 2.1.2 2.1.3 2.2 2.2.1 2.2.2 2.2.3 2.2.4 OBRAZLOŽENJE............................................................................................................................................ 1 POLAZIŠTA................................................................................................................................................................ 1 Položaj, značaj i posebnosti područja grada Vrgorca u odnosu na prostor i sustave županije i Države.................... 2 Osnovni podaci o stanju u prostoru ............................................................................................................................ 2 Prostorno razvojne i resursne značajke ..................................................................................................................... 4 Kulturna i prirodna baština........................................................................................................................................ 17 Prirodna baština ....................................................................................................................................................... 17 Graditeljsko nasljeđe ................................................................................................................................................ 18 Stanovništvo ............................................................................................................................................................. 23 Ekonomsko stanje stanovništva ............................................................................................................................... 26 Domaćinstva............................................................................................................................................................. 27 Stanovanje................................................................................................................................................................ 27 Gospodarstvo ........................................................................................................................................................... 28 Poljoprivreda ............................................................................................................................................................. 29 Stočarstvo ............................................................................................................................................................. 33 Šumarstvo ............................................................................................................................................................. 33 Ostale djelatnosti ...................................................................................................................................................... 36 Društvene djelatnosti ................................................................................................................................................ 38 Objekti infrastrukture ................................................................................................................................................ 40 Cestovni promet ....................................................................................................................................................... 40 Vodnogospodarstvo.................................................................................................................................................. 40 Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova ..................................................................................................................................................................... 43 Strategija prostornog uređenja i program prostornog uređenja................................................................................ 44 Prostorni plan Županije splitsko-dalmatinske ........................................................................................................... 45 Prostorni plan uređenja Grada Vrgorca.................................................................................................................... 48 Ostali dokumenti prostornog uređenja i drugi dokumenti ......................................................................................... 49 Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje ............................................................................................................................................................... 51 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA.................................................................................................. 53 Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja........................................................................................................ 53 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava...................................................................... 53 Racionalno korištenje prirodnih izvora...................................................................................................................... 54 Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša......................................................................................... 54 Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja ............................................................................................................ 54 Demografski razvoj................................................................................................................................................... 55 Odabir prostorno razvojne strukture ......................................................................................................................... 55 Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture............................................................................. 56 Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina ................................................ 57

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca

2.3 2.3.1 2.3.2 2.3.3 3 3.1 3.2 3.2.1 3.2.1.3 3.2.1.4 3.2.1.5 3.2.2 3.2.3 3.2.4 3.2.5 3.3 3.3.1 3.3.1.3 3.3.1.4 3.3.1.5 3.3.1.6 3.3.2 3.4 3.4.1 3.4.1.3 3.4.1.4 3.4.1.5 3.4.1.6 3.4.1.7 3.4.2 3.4.2.3 3.4.2.4 3.4.2.5 3.4.3 3.4.4 3.4.4.3 3.4.4.4 3.4.4.5 3.5 3.6 3.6.1 3.6.2 3.6.3 3.6.4 3.6.5 3.6.6 3.6.7 3.6.8 3.6.9

Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada ............................................................................................ 58 Racionalno korištenje i zaštita prostora.................................................................................................................... 58 Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina ........................................................................................................................................ 59 Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura ....................................................................................... 59 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA......................................................................................................................... 61 Prikaz prostornog razvoja na području grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije................. 61 Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ............................................................................... 61 Građevinska područja............................................................................................................................................... 62 Građevinska područja namijenjena razvoju i širenju naselja.................................................................................... 63 Građevinska područja radnih zona........................................................................................................................... 63 Područja za turizam, šport i rekreaciju ..................................................................................................................... 64 Poljoprivredne površine ............................................................................................................................................ 64 Šumske površine ...................................................................................................................................................... 65 Eksploatacijska područja .......................................................................................................................................... 65 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina................................................................................................... 66 Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti............................................................................................................. 67 Gospodarske djelatnosti ........................................................................................................................................... 67 Čista industrija i proizvodno zanatstvo ..................................................................................................................... 68 Poljoprivredna proizvodnja ....................................................................................................................................... 69 Šumarstvo ............................................................................................................................................................. 74 Usluge, ugostiteljstvo, trgovina i promet................................................................................................................... 76 Društvene djelatnosti ................................................................................................................................................ 77 Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora.............................................................................................................. 79 Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih i naseljskih cjelina ........................................ 80 Prirodna baština ....................................................................................................................................................... 80 Krajobraz ............................................................................................................................................................. 83 Poljoprivredno zemljište............................................................................................................................................ 84 Šumsko zemljište...................................................................................................................................................... 84 Graditeljska baština .................................................................................................................................................. 85 Prometni infrastrukturni sustav ................................................................................................................................. 92 Cestovni promet ....................................................................................................................................................... 92 Željeznički promet..................................................................................................................................................... 93 Zračni promet ........................................................................................................................................................... 93 Energetski sustav ..................................................................................................................................................... 94 Vodnogospodarski sustav ........................................................................................................................................ 96 Vodoopskrbni sustav Vrgorac................................................................................................................................... 96 Odvodnja otpadnih voda područja grada Vrgorca .................................................................................................... 99 Uređenje vodotoka, zaštita od poplava i melioracijska odvodnja ........................................................................... 102 Postupanje s otpadom............................................................................................................................................ 104 Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš............................................................................................................ 104 Zaštita tla ................................................................................................................................................................ 105 Zaštita voda od onečišćenja i zagađenja................................................................................................................ 105 Očuvanje čistoće zraka .......................................................................................................................................... 107 Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta ............................................................................................................... 107 Mjere zaštite šuma ................................................................................................................................................. 110 Zaštita od erozije i bujica ........................................................................................................................................ 110 Mjere zaštite od požara .......................................................................................................................................... 112 Mjere zaštite od potresa ......................................................................................................................................... 112 Mjere sklanjanja stanovništva................................................................................................................................. 113

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca

I.

OBRAZLOŽENJE

1 POLAZIŠTA
Polazišta za izradu Prostornog plana uređenja grada Vrgorca ( u daljnjem tekstu: Prostorni plan) čine: skupina propisa koji reguliraju oblast prostornog planiranja i uređenja prostora, ustroj jedinica lokalne samouprave 1, odrednice prostornih planova širih područja (Prostorni plan Županije, Strategija prostornog uređenja RH i Program prostornog uređenja RH), specifičnost i osobitost prostora, uključujući gospodarske i demografske odlike, prirodnu osnovu i dr. Osnovni dokumenti na razini Države s kojima je usklađen prostorni plan su Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske 2, Program prostornog uređenja 3 i Prostorni plan županije Splitsko–dalmatinske. Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su polazišta, ciljevi prostornog uređenja, osnove za planiranje i usklađivanje prostornog razvoja, prostorno razvojna i planska usmjerenja dugoročnog razvoja cjelokupnog hrvatskog državnog teritorija s posebnim osvrtom na usklađenje prostornog razvitka između njegovih pojedinih dijelova. Programom prostornog uređenja pobliže su određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. Programom su određene i osnove za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture na osnovi projekcije do 2015. godine s prioritetima do 2005. godine te mjere i smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša. Strategija i program čine jedinstveni dokument prostornog uređenja i polazište za izradu županijskih planova. Prostornim planom županije razrađuju se ciljevi, smjernice i mjere prostornog razvoja iz strategije i Programa, te istim treba odrediti veće cjeline zajedničkih obilježja, uvjete za planiranje užih jedinica, te prostorne elemente, smjernice i kriterije za:

smještaj djelatnosti s gledišta značajki pojedinačne djelatnosti i specifičnosti prostora u odnosu na tehnološke procese, veličinu i kapacitete, položaj u naselju ili izvan naselja, prirodne i razvojne karakteristike prostora, odnosno naselja, racionalno korištenje prostora te oblikovanje i dimenzioniranje naselja (građevinskih područja) u odnosu na razvojna obilježja, demografsku situaciju (porast – pad broja stanovnika), funkcije i tip naselja, prirodna razvojna obilježja prostora i druge relevantne aspekte uređenja i izgradnje naselja, utvrđivanje prirodne i funkcionalne cjelovitosti gospodarskih, infrastrukturnih i prirodnih sustava te prostora i sustava od interesa za obranu, donošenje planova niže razine na temelju stvarnih potreba i specifičnih problema te za one aspekte i sastavnice koje se ne mogu odrediti dovoljno jasno u prostornim planovima županija.

Zakon o područjima županija, gradova i općina (Narodne novine, br.10/97) Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 27.06.1997.g. 3 Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 07.05.1999.g. (Narodne novine, br:50/99)
1 2

__________________________________________________________________Urbos doo Split

1

1. 920 m). kršku uvalu Bunina i zapadne dijelove povremeno plavljenih polja Rastoka i Jezera. 1033 m. među kojima su najznačajniji: • • • • • • ravnomjerni gospodarski i društveni razvitak usklađivanje interesa i stajališta općina i gradova s interesima Županije i Države uvjeti za uređenje i zaštitu prostora sustav središnjih naselja mreža objekata društvenih djelatnosti određivanje uvjeta i osiguravanje prostora za prometnu i drugu infrastrukturu i dr. sjeverozapadnog i jugozapadnog dijela ovog područja koji je izrazito planinski kraj. istočni i jugoistočni dio koji se spušta prema Bačini i dolini Neretve. Grad Vrgorac smješten je na krajnjem sjeveroistočnom rubu Županije. Prostor grada Vrgorca svojim prirodnim raznolikostima. odnosno razdjelne crte prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji i granice prema Republici Bosni i Hercegovini. značaj i posebnosti područja grada Vrgorca u odnosu na prostor i sustave županije i Države Grad Vrgorac zauzima značajno mjesto u Županiji splitsko-dalmatinskoj po svom položaju. spomenici graditeljske baštine i zaštićene povijesne cjeline i značajni prirodni resursi. gospodarskim djelatnostima i prirodnim vrijednostima. Posebnim vrijednostima hrvatskog prostora. na način kako je utvrđeno Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske smatraju se zaštićena područja prirode. zatim planinsko područje Šibenika i Motokita. Za razliku od sjevernog.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru Grad Vrgorac zauzima krajnji istočni zagorski dio Županije splitsko-dalmatinske. a u sklopu nje i grad Vrgorac pripada prostornoj cjelini županija jadranske Hrvatske. može se svrstati u vrijedan prostor RH uz primjenu daljnjih mjera zaštite i unapređivanje temeljnih vrijednosti. 1160 m i Šapašnik. bogatom krajobraznom osnovom. ograničenih razvojnih mogućnosti. V.1 Položaj.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Prostornim se planom Grada usklađuju i osiguravaju interesi koji proizlaze iz ustroja lokalne samouprave i uprave. Od obalnog morskog područja odvojena je planinama Biokovo i Rilić (Sv. prije svega za razvitak poljoprivrede. Ilija. koncentraciji stanovništva. obuhvaća udolinu između planinskih grebena Biokovo – Rilići i Šibenik – Motokit. predstavlja izrazit gospodarski potencijal. Kapela. Splitsko dalmatinska županija. te istaknutim vrijednostima graditeljske baštine. između Makarskog primorja i Imotske krajine. Prostorni plan polazi od temeljnih postavki: • • • • • racionalnog korištenja prostora poštivanje prirodnih i antropogenih karakteristika prostora zaštite prostora i okoliša podizanje kvalitete življenja na prostoru županije interdisciplinarnog sagledavanja i rješavanja problema 1. 1. __________________________________________________________________Urbos doo Split 2 . sa pripadajućim planinskim padinama zabiokovske Župe do Vrgorca.

tj.PrologMetković. Panorama grada Vrgorca Područje grada Vrgorca ima površinu od 277. sa odvojcima: Vrgorac-Jezero-Ploče i Vrgorac-Ljubuški-Čapljina-Mostar). što čini 6. a na jugozapadu s općinom Podgora. Taj prometni pravac dobio je još više na značaju izgradnjom ceste preko prijevoja Stupica (Biokovo-Rilić na visini od 700 m nadmorske visine) ka Makarskoj. cestovnim spojem na Jadransku magistralu (Ravča-Stupica-Makarska).80 km². Slika 2.14% Splitsko dalmatinske županije. sjeveru i sjeveroistoku s BIH.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Na sjeverozapadu graniči s općinama Runovići i Zagvozd. Slika 1. na jugoistoku s općinom Gradac. kopnene površine __________________________________________________________________Urbos doo Split 3 . Područje grada Vrgorca Nalazi se na značajnom prometnom pravcu iz srednje Dalmacije ka donjem toku Neretve («Napoleonova cesta» Sinj-Trilj-Blato na Cetini-Šestanovac-Zagvozd-Vrgorac-V.

40 2.20 11.95 4.33 1.11 9. Ravča.87 2.01 25. Površina naselja.52 3.72 277. Draževitići.64 9.82 4.34 86.82 3.16 160.91 13. Vina.40 10.83 5.76 13.65 1. Dragljane.20 2.75 7.26 5.86 1.00 Stanovnici 2001.69 2. Banja.25 0.77 1. Vlaka. Veliki Prolog.84 10.90 15.62 100. __________________________________________________________________Urbos doo Split 4 .80 2.23 2.19 1. Na području grada Vrgorca prema popisu iz 2001.35 4. Stilja.33 st/km² Tablica 1.71 6.56 5. Kotezi.31 6.82 5. Dusina.20 3.11 1.66 4.97 7.40 32.47 2.82 8.40 2.36 2.05 31.78 2.48 27.85 5. To je klimatski tip karakterističan za Dalmatinsku Zagoru i druge prostore koji se nalaze u neposrednom zaleđu Jadranskog primorja do kojih bar djelomično dopiru mediteranski utjecaji. Kljenak. Kozica.84 24.42 1.59 3.72 17.66 24. Mijaca. Gustoća naseljenosti je 27.50 3.41 31.35 7.09 13.60 101.16 100 Gustoća naseljenosti st/km² 29. Propatnice. Umčani.46 12.95 9. stanovništvo i gustoća naseljenosti NASELJA Banja Dragljane Draževitići Duge Njive Dusina Kljenak Kokorići Kozica Kotezi Mijaca Orah Podprolog Poljica Kozička Propatnice Raščane Ravča Stilja Umčani Veliki Prolog Vina Višnjica Vlaka Vrgorac Zavojane UKUPNO: Površina km² % 7. godine živi 7593 stanovnika. Duge Njive.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Čini ga dvadeset i četiri naselja. Raščane.25 4.44 1.60 3.60 3.42 0.43 7.14 1. Kokorići.69 7. Višnjica. Broj % 242 94 184 128 540 102 171 314 109 126 367 419 255 225 204 184 376 240 471 184 19 59 2188 392 7593 3.06 2.72 7.73 46. što čini 1. Poljica Kozička.67 6.06 29.83 5.08 32.98 11.78 28. Podprolog.95 3.34 2.1.53 2.96 6. Orah.35 2.96 2.24 2.61 12.15 20.55 17.90 1.28 83.42 4.64% stanovnika Županije.89 26.16 6.83 11.93 19.2 Prostorno razvojne i resursne značajke Klimatska obilježja Područje grada Vrgorca ima izmijenjenu mediteransku klimu.45 10. Vrgorac i Zavojane.

5 -4. I II III 4.0 II 21. Tablica 4. __________________________________________________________________Urbos doo Split 5 . Tablica 3.6 Godišnja 15.5 -3.5 10.0 III 24. dok su godišnje temperaturne amplitude za 2°.5°C u VIII.2 5. Temperatura Prema petnaestogodišnjem praćenju.0 XI 22.6 11.6 °.8°C 13.2 -7.6 IX 21. 8 -5. dok je minimalna u siječnju. a maksimalna u srpnju i kolovozu.8 IX 34. a najmanji je u sjevernom planinskom prostoru Šibenika i Matokita.7 9.4° veće. a apsolutna minimalna u toku zime spušta se i do -11.4° niže nego u dolini Neretve i u susjednom primorju.5°C 25.0°C.0 IV V 13.7°C okolnim Imotski 4.9 VI 23.0°C 16.3 V 31.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Mediteranski utjecaji dopiru iz doline Neretve preko polja Jezero i Rastok i najizrazitiji su u istočnom dijelu područja.1 IV 29.4 3.6°C 17.2 Max min.9 Ljeto 24. Usporedba srednjih temperatura sa okolnim područjem Srednje temperature Usporedba s područjima Vrgorac Opuzen 4.6 Kako se vidi iz ovih podataka srednja temperatura za višegodišnji period iznosi 15°C.0 Vegetacijski period 20. Njihov utjecaj sve više slabi idući ka zapadnim dijelovima Grada. Mjesečne maksimalne i minimalne temperature I 17. temperaturna amplituda je 21.5 XII 6.0 VIII 38.5 1. 7 9.5 Zima 5.8 9.6 VII 37.0°C 21. od početka listopada do ožujka.8°C 25. ali je raspored padalina tokom godine zadržao mediteranski režim.2°C 7. Ova se klima karakterizira nižim srednjim temperaturama i znatno većim količinama padalina nego u primorskom pojasu.1 VII VIII 25.8°C 19.2°C Srednja siječanjska Srednja srpanjska Srednja godišnja Godišnja amplituda Apsolutna maksimalna temperatura u toku ljeta dostiže i do 38.3 10.7°C 23.7 VI 35. u donjoj tabeli date su srednje mjesečne i godišnje temperature zraka. 2 2.8 18. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka.5 X XI 15. Srednje temperature zimskih mjeseci su za 3°.3 13.4 Proljeće 14.2°C 15.4 XII 18.8 25. Preko 70% ukupnih padalina je u zimskoj polovici godine.3 X 29.8 Jesen 15. Tablica 2.

Za vegetacijski period vrlo su značajni srednji datumi nastanka i prestanka srednje dnevne temperature od 10°C koja se javlja između 6. Makarska-106). manje u proljeće a najmanje u ljeto.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Broj studenih dana je za nekoliko puta veći nego u susjednom primorju i delti Neretve (od 5 do 8 puta).2 dana). __________________________________________________________________Urbos doo Split 6 . Najviše oborina padne u jesen. a najveća u prosincu (72%). srednji broj dana s padalinama u toku godine veći je za samo 4% (Vrgorac-111. Ledenih i studenih dana ima u zimskim mjesecima (0. Preko 70% ukupnih padalina je u zimskoj polovici godine. To znači da su padaline na području Vrgorca znatno intenzivnije. a broj dana sa mrazom je dva puta veći nego u Delti i čak 10 puta nego u makarskom primorju. U toplom razdoblju (3-9 mj. Tablica 6. zatim u zimi. Međutim. Opuzen-107. Osobito je malo oborina u ljetnim mjesecima (6-8) kada je suša redovita pojava. Relativna vlaga Srednja vrijednost relativne vlage u vrgoračkom kraju ja 66%. Index suše I 111 II 73 III 58 IV 33 V 38 VI 24 VII 12 VIII 13 IX 30 X 48 XI 126 XII 116 prosj ek 46 Broj dana sa snijegom je 2 do 5 puta veći nego u Delti i susjednom primorju. od početka listopada do ožujka. Padaline Registrirane oborine na meteorološkoj postaji Vrgorac za petnaestogodišnji period pokazuju da ovo područje ima znatno veću količinu padalina u odnosu na primorski pojas. prosinca ili 273 dana.) padne svega 471 mm ili 24%. Srednje mjesečne i godišnje padaline I II III 186 171 200 Proljeće 477 Vegetacijski period 756 mm (38. Tablica 5. a posljedica su reljef i njegove ortografske karakteristike. dok je broj hladnih dana u toku godine za 2 do 3 puta veći. ali raspored padalina tijekom godine ima tipični mediteranski režim. hladnih dana ima češće i prosječno oko 15 u godini. što je za preko 80% više nego u primorju i oko 50% više nego u Delti. Srednji datumi temperaturnih pragova javljaju se 10 do 30 dana kasnije a prestaju 20 do 40 dana ranije nego u dolini Neretve i susjednom primorju.4%) Godišnja 1964 IV V 164 113 Ljeto 123 VI 50 VII VIII 25 48 Jesen 702 IX 127 X XI 229 346 Zima 662 XII 305 Srednja godišnja količina padalina iznosi 1964 mm. ožujka do 4. Ona je najniža u srpnju (58%).

Broj vedrih dana je u vrgoračkom kraju 15-20% manji nego u delti Neretve i primorju. uglavnom dobro uslojenih vapnenca (K22). Šibenik. Područje je izgrađeno od krednih i tercijarnih naslaga. po čemu se bitno ne razlikuje od okolnih prostora šireg područja. uz buru i tramontanu. Na velikom prostoru zapadno i sjeverno od Vrgorca istaloženi su senonski vapnenci (K23) i to kao debelo uslojeni do gromadski vapnenci. morfološke karakteristike područja i reljef Područje grada Vrgorca je kraški vapnenački prostor. Vjetar Na području grada Vrgorca prevladavajući vjetrovi su iz sjeveroistočnog (bura.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Tablica 7. a srednji godišnji broj vedrih dana u godini iznosi 60-80 dana. Rašćane-Rvača). Srednja godišnja insolacija 2400 do 2500 sati.1 (u Opuzenu 4. karakterističan za ljetne tišine ili lagane vjetrove iz zapadnog i sjeveroistočnog kvadranta. Uslojeni vapnenci turonske starosti (K22) izgrađuju područje Raščana. Kretanje relativne vlage I 58 % II 67 % III 68 % IV 63 % V 66 % VI 63 % VII 58 % VIII 58 % IX 64 % X 70 % XI 72 % XII 72 % prosj ek 66% Naoblaka i insolacija Prosjek naoblake je nešto veći nego u delti Neretve.2) pružaju se u uskim zonama u području Zavojana i Velikog Prologa. a prosječno pušu 20 jaki. Kredni dolomiti grade uglavnom zaravnjene i blago valovite terene (istočni dio udoline D.vedar. te dijelove područja oko Kozice i Kljenka. . ali su česti i iz zapadnog kvadranta. hladan i uglavnom vedar tip vremena zastupljen u toku zime i početkom proljeća.topao i vlažan tip vremena (kišni) koji nastaje uz jugo i lebić. Cenomanske naslage (K21) izgrađuju teren u širem "luku" s jugozapadne strane Vrgoračkog jezera. jer iznosi 5. . obično uz ljetne suše. Kreda je zastupljena s rudistnim vapnencima i dolomitima. U području Kozica-Kutac u uskoj zoni dolaze pločasti dolomitični vapnenci (1K22) i uslojeni hourodontni vapnenci(2K22). Geološki sastav. suhi i vrući tip. One najčešće javlja u srpnju i kolovozu. Tokom godine uglavnom prevladavaju tri tipa vremena: . Miovija. E) te foraminiferski vapnenci (E1. U planinskim područjima Rašćana i Velikog Prologa i jugoistočno od Vrgoračkog jezera istaložne je kompleks turoskih naslaga. Miliolidni vapnenci i vapnenaste trangesivne breče (Pc.suh. odnosno 2 dana olujni vjetrovi. i oko 20% veći nego u susjednom primorju. Velikog Prologa i područje jugoistočno od Staševice. kao i uslojeni __________________________________________________________________Urbos doo Split 7 . Matokit i Rilići izgrađeni su od krednih vapnenaca. levanat) i jugoistočnog (jugo). Planinski greben Biokovo.8) pa je s tim u vezi broj oblačnih dana u toku godine za oko 5% veći nego u Delti. Učestalost jakih i olujnih vjetrova dvostruko je manja nego u susjednom primorju.

Izgrađuju polja Rastok i Vrgoračko polje. navedeni planinski grebeni izgrađeni su od krednih vapnenaca.Miovija . sa pripadajućim padinama Biokova i Šibenika te nekoliko manjih krških uvala. Šibenik 1314 m).Šibenik (V. litoloških. među kojima se po plodnosti i prostranstvu ističe ona kod Zavojana.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca vapnenci gornjeg turona (4K22). Između lanca Biokovo . kraške zaravni i planinsko područje. U sklopu razvedenog reljefa čiji glavni oblici imaju dužu os orijentiranu u dinarskom smjeru (sjeverozapad-jugoistok) može se izdvojiti nekoliko osnovnih tipova reljefa. tektonskim pokretima i djelovanjem egzogenih i endogenih faktora..Šibenik sjeverno proteže se zaravnjena i blago valovita krška udolina od Donjih Raščana do Ravče.planinski greben Matokit (Sv. Geomorfološke karakteristike razmatranog prostora rezultat su složenih geoloških. Morfološki oblici današnjeg terena uvjetovani su u prvom redu litološkim sastavom naslaga i njihovim položajem. Rok 1062 m) . Ovaj prostor predstavlja zapadni dio vrgoračkog područja. To su kraška polja. brda Matokit i u širokom prostoru između župe i Tihaljine. Kompleks uslojenih vapnenaca debljine 550 m (2K23) pruža se od župe do Vrgoračkog polja. Reljef Vrgorca Planinski greben Biokovo pruža se rubnim južnim dijelom vrgoračkog područja.Miovija (Mihovil 1247 m) . Raščana do Ravče nastala je u tercijarnim flišnim naslagama (zapadni dio) i krednim vapnenačako-dolomitskim stijenama (istočni dio) pa su u njoj dosta plodna __________________________________________________________________Urbos doo Split 8 . koji s Biokovom čini prirodnu barijeru vrgoračkog područja s jugoistočne strane. Paralelno s grebenom Biokovo-Rilići na sjever pravcem sjeverozapad-jugoistok pruža se . Dobro uslojene do gromadaste vapnence senona (K23) nalazimo u području Velikog Prologa. hidrogeoloških i klimatoloških procesa. Raščana i u podbiokovlju.3) nalaze se u manjoj mjeri kod Vrgorca i Velog Prologa. Udolina od D. Manji od nje su uvale i ponikve kod G. Klastične naslage fliša (E2. Kvartne naslage najveću rasprostranjenost imaju u morfološki najnižim dijelovima terena. Jezerski sedimenti istaloženi su u Rastok polju i Vrgoračkom polju. Na planinski greben Biokovo jugoistočno se nastavlja planinski greben Rilića. Debljina tih naslaga iznosi oko 600 m. Slika 3.Rilići južno i Matokit .

Ovaj se prostor reljefno a i ekonomski može podijeliti u dvije cjeline: sjeverni. Planinske padine Biokova na ovom dijelu obrasle su niskom listopadnom šumom. Neke površine prema Gornjim Raščanima i iznad Zavojana obrasle su šikarom i šibljacima. Klijenak i Duge Njive. a na ogoljelim površinama (škrapari) rastu kamenjare. Prapratnicu. a od V. Istočni dio Grada je najprostraniji. koje ima dinarski smjer pružanja (dužine 15 km a širine između 0. a padine Šibenika su uglavnom ogoljele sa škraparima i ponegdje obraslim kamenjarima. Stilju. Vrgoračko polje predstavlja izrazitu morfološku pojavu. Planinski prostori su uglavnom obrasli niskom listopadnom šumom.m. uvale i ponikve prekrivene crvenicom i planinskom crnicom (to su ujedno i jedine plodne površine tog područja). najnaseljeniji i ujedno najraznovrsniji po prirodnim karakteristikama. Vapnenačke padine planinskih grebena i manje kraške zaravni obrasle su šikarom i šibljacima. ponornicom. Sjeverno područje nalazi se na najvišoj nadmorskoj visini (iznad 600 m n.Prologa brdom Zveč (462 mnm). Na ovom prostora postoje samo 2 naselja i 28 zaseoka. intenzivnije su obrađena. Ovi prostori služe za ispašu stoke (ovaca i koza). posebno i zbog toga što je ovo područje bezvodno. To je pretežno bio stočarski kraj. zapadni i južni prostor je planinsko područje. Rastok i Jezero. U odnosu na ukupne površine zapadnog područja.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca pješčana i šljunčana tla pogodna za uzgoj vinove loze i duhana. Rastok je zatvoren prema jugu od Vrgorca do Prologa brdom Gradina (480 mnm). obradive površine su relativno male i ne pružaju veće mogućnosti razvoja poljoprivrede.) među vapnenačkim grebenima koji se izdižu i do (1314 m-Veliki Šibenik) između kojih su nastale manje kraške udoline. šikarom i šibljacima. Ovo su najvrjednije poljoprivredne površine (kraška polja. One su uglavnom prekrivene crvenicom i jedine su plodne površine ovih planinskih prostora. Na središnjem i istočnom dijelu smještena su kraška polja Bunina. pa ne postoji mogućnost autohtonog natapanja (isti je slučaj i sa sjevernim područjem). te središnji i istočni koji zauzimaju kraška polja Bunina.8-3km) nagnuto je prema jugoistoku. Rastok i Vrgoračko polje). šikarom i šibljacima. __________________________________________________________________Urbos doo Split 9 . Polja su nastala na mekšim i manje propusnim stijenama (tercijarne flišne naslage i kredni dolomiti) i prekrivene plodnim vrstama tla (silikatno-karbonatna pješčana tla). Iako su povremeno plavljena (Vrgoračko polje plavljeno je rijekom Maticom. a kroz Rastok kraj naselja Banja protječe rječica Matica). Planinski prostori ovog dijela promatranog područja (planinska područja Rilića i Matokit) su krško-vapnenački prostori s manjim krškim udolinama i uvalama uz naselja Orah. gdje su uvjeti za razvoj poljoprivrede nepovoljni. Višnjicu. Rastok i Jezero (Vrgoračko polje).

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Slika 4. zatvorena sa svih strana. tehnički kamen te postoji potencijalna mogućnost eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena. kvalitet i rezerve mineralnih sirovina. Dosadašnja rudarsko-geološka istraživanja na vrgoračkom području pokazala su da istražene sirovine nemaju posebne ekonomske vrijednosti. Seizmičke prilike Posebno valja naglasiti da je cijelo područje Grada tektonski nestabilno i pripada potresnoj zoni VIII/IX stupnja po Mercallijevoj skali. Najpoznatija sirovina koja se eksploatirala iz doba postojanja Mletačke republike je asfalt (u naslagama gornje krede). Između Kljenka i Vrgorca također postoje i ležišta boksita. Iz dolomitskih terena iznad Dragljana vadi se dolomitski pijesak. ali s nekoliko estavela u sjeverozapadnom dijelu uvale od kojih je najveća Betina čiji se otvor nalazi u dijelu Kokoričke "depresije". Stoga je neophodna izrada seizmičke mikrorajonizacije cijelog područja Grada. klimatski dosta nepovoljna zbog temperaturnih inverzija. asfaltne breče i čistog bitumena (lokalitet Paklina) koji se vadio sa 50 do 60 m dubine. Zbog tektonske nestabilnosti prostora mogu se očekivati pomicanja tla praćena potresima srednje jačine. Polje je bez stalnog izvora. Mineralne sirovine Područje nije bogato mineralnim sirovinama. To je jedna veća krška uvala. Ovo polje. međutim poznato je po značajnim ležištima bituminoznih škriljevaca. __________________________________________________________________Urbos doo Split 10 . Samo na taj način moguće je pojedine mineralne sirovine privoditi u fazu eksploatacije. Polje Bunina zapadno od Vrgorca (Vrgoračko polje) poznato je po značajnim ležištima bituminoznih škriljaca. čije su zalihe još neistražene. dok se asfaltne breče i bituminozni škriljci mogu dobivati površinskim kopom na okolnim padinama. zapadno od Vrgorca. Od ostalih sirovina značaj imaju ciglarske gline. Na širem području Vrgorca razvijene su naslage gornje krede. manje je plodnosti od Rastoka i Jezera s manje zastupljenom poljoprivredom. Time se ne isključuju daljnja istraživanja koja bi mogla pružiti točan uvid geološke strukture ležišta. Ovaj kraj su i u novije vrijeme zahvaćali potresi jačine do 7° MCS. o čemu treba voditi računa kod izgradnje većih objekata visokogradnje i kod značajnih građevinskih zahvata infrastrukture. Polja Depresija Bunina. paleogena i kvartara.

sjeverno od poteza župaDragljani-Vrgoračko polje-Neretva. Vrgorca. Za područje slivova Banje i Butine interesantne su tektonske jedinice Biokovo. Čitavo područje sliva i šireg područja odlikuje se intenzivnom tektonskom poremećenošću. U Rastok polju na izvoru Banja razina podzemne vode se također spušta i do cca 50 m ispod kote izvora. Prologa i cijela širina ove jedinice do Neretve. Podzemne vode dolaze iz smjerova Slivno. Nepropusne naslage čine barijere za tečenje podzemnih voda. Puteševica i Šipovača. tako da sva voda koja pade na njih vrlo brzo ponire u podzemlje gdje formira vodene tokove. a uvelike ovisi o količini oborina. Rastok polje s izvorom Banja čini stepenicu. a polja su prekrivena tercijarnim naslagama. Strukturno su to najčešće reverzno nagnute kredne antiklinale navučene na foraminiferske vapnence ili fliš. Šire područje sliva izgrađuju pretežno karbonatne naslage trijasa. a od Dragljana do Kokorića duž navlačenog kontakta krednih i paleogenskih vapnenaca. Posebno izraženo je područje župe. Razvodnica od Turije do Dragljana ide duž flišnih nepropusnih naslaga. Glavnina vode iz __________________________________________________________________Urbos doo Split 11 . te isto tako sa svojim kvartarnim sedimentima viseću barijeru. jure i krede te karbonatne i klastične naslage tercijara. Najveći dio područja čine dobro vodopropusne stijene-raspucani i okršeni vapnenci. S obzirom da se radi o vrlo okršenom terenu kretanje podzemnih voda u ovom području možemo okarakterizirati kao vrlo složeno. Za područje sliva Banje i Butine najznačajnija je tektonska jedinica "Biokovska zagora". Nalazi se unutar dobro vodopropusnih karbonantnih stijena. nepotpune (viseće) ili relativno ovisno o tome kako podzemna voda prolazi kroz njih. Za vrijeme velikih voda. Zapadnu granicu sliva čini razvodnica na potezu Poljica-Krstatice-Turija. Sliv izvora Banje i Butine dio je šireg sliva priobalnih izvora i izvora u dolini Neretve od Ploča do Metkovića. Glavna karakteristika je vrlo velika tektonska poremećenost što se očituje vrlo intenzivnim boranjem i rasjedanjem. što upućuje da je sliv izvora daleko širi.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Hidrogeološki odnosi Za hidrogeološke odnose najznačajniji su litološki i tektonski odnosi. Taj dio razvodnice povučen je pretpostavkom da vode iz tog područja i južno od njega ne dolaze na izvore Banja i Butina. U isto vrijeme je i u području Slivna također poplavljen dio polja. Sjeverna granica je Cista-Lovreč-Runović-VitinaLjubuški-Čapljina. U sušnom razdoblju dubina do podzemne vode znatno se povećava tako da se u Slivnom spusti i do 100 m ispod najniže kote polja. Biokovska zagora i Imotski. izvor Banja (odnosno izvorišna zona u zapadnom dijelu polja) poplavi dio Rastok polja iz kojeg voda odlazi ponorima smještenim u području Potprologa. za podzemne vode koje iz izrazito krškog zaleđa gravitiraju moru. Podzemni i površinski tokovi formiraju se ovisno o odnosu propusnih i nepropusnih naslaga. a voda u jako kišnom periodu izlazi iz jame Gvozdenica. Istraživanjima je utvrđeno da vode u to područje dolaze iz područja sjeverno od Slivanjske depresije. Za sliv Banje i Butine značajne su barijere u području Klenovac-Runjani-Drinovci te župaDragljane-Kokorić koji definiraju sjeveroistočnu i jugozapadnu razvodnicu odnosno granicu sliva. a ima karakter podzemne zonarne i djelom površinske razvodnice. te izrazito ljuskavom strukturom. a mogu biti potpune. Obuhvaća područje Grabovac-Slivno-Rastok polje-Nova sela tj. Najznačajnije za hidrogeološke odnose na ovom području su hidrogeološki odnosi vezani za sliv izvora Banje i Butine. već na izvore u zapadnom dijelu Vrgoračkog polja.

Za izvor Banja značajno je da vodu prema pretpostavci iz studije dobiva iz područja Slivna. Ovaj izvor je stalan te se iz njega formira vodotok koji nakon cca 1200 m utiče u glavni tok-Maticu.m. Za jako velikih voda ponori ne mogu progutati svu količinu vode te se veliki dio polja poplavljuje. a dio vode procjeđivanjem površinske vode iz područja Prapatnica-Stilja.n. Prihranjivanje izvora se vrši preko rasjedno-pukotinskih sistema iz okršenog i propusnog karbonatskog zaleđa prema Rastok polju i prema Vrgorcu. Tako su na kvartarnim __________________________________________________________________Urbos doo Split 12 . Banja se nalazi na krajnjem sjeverozapadu Rastok polja. Najvrjednije prirodno bogatstvo vrgoračkog područja predstavljaju izvorišta od kojih su najznačajnija Banja i Butina. a u budućnosti će se koristiti za opskrbu naselja oko vrgorskog polja. Izvor Butina nalazi se na sjevernom rubu Vrgoračkog polja. Studena). Mnoga polja. Može se pretpostaviti da dio voda iz područja Slivna i područja sjeverno od Orahovlja odlazi prema Šipovaći i dalje u sliv Tihaljine. ali je sigurno da dio podzemnih voda iz tog područja dolazi do Rastok polja i izvora Butina. Podzemne vode iz područja Matokit-Gradina teku prema Vrgoračkom polju. Vlaška. Prapatnica. Pretpostavlja se da u sušnoj sezoni prema Banji gravitira znatna količina podzemne vode (nekoliko stotina l/sek). Vode koje izviru u području Banje površinski teku Rastok poljem i poniru u nizu ponora od Tolića vira do Crvenog vira kod Potprologa. jesen) pretvorena su u prava jezera jer je izdašnost izvora veća od kapaciteta gutanja ponora. U sušnom periodu podzemne vode teku podzemnim putovima prema izvorima u Vrgoračkom polju odnosno prema izvoru Butina. Situirana je u razlomljenim vapnencima gornje krede u sjeverozapadnom kutu polja.m. Vrlo je vjerojatno da zbog struktura i morfološkog položaja.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Rastoka ponire i pojavljuje se na čitavom nizu uz sjeverni rub Vrgoračkog polja. Obično su to rijeke koje izviru iz jakih vrela da bi nakon površinskog otjecanja ponirale bočno. ovisno o godišnjem dobu (proljeće. voda sa izvorišta Banje spada u tvrde vode kalcijsko-hidrokarbonatnog tipa. najvećim dijelom prema izvoru Butini. god. Bogatstvo stalnih i povremenih izvorišta karakteristika je "mokrih" polja Rastok i Vrgoračkog jezera. Orahovlje te Rastok gravitiraju prema izvoru Banja odnosno prema izvoru Butina. odnosno estavele Betina (Bunina) ne dolaze na izvor Butina već samo na izvore u zapadnom dijelu Vrgoračkog polja (Nuga. Prihranjivanje Banje vrši se iz krškog prostranog područja prema sjeverozapadu putem jakih rasjeda na potezu Slivno-Prapatnica. na koti od oko 27 m. manjim dijelom prema izvorima Studena i Kruška. Sa izvora Butina sada se opskrbljuje vodom grad Vrgorac. gdje su formirani ponori. Prema kemijskoj analizi. vode iz Kokorića.) te studije Aržano-BrelaMetković površinske i podzemne vode iz područja Stilja. Otvor jame nalazi se na koti od 75 m. To je jama sa vodom i funkcijom povremenog izvora. Za hidrogeološke odnose u užem području izvora Banja i Butina može se kazati da područje Slivna za oba izvora treba promatrati kao jednu cjelinu jer je sliv izvora Banja dio sliva Butine. Prema ranijim hidrogeološkim istraživanjima (1983. U sliv izvora Butina također se mora ubrojiti i površinski tok Matica koji je kanalom Brza Voda povezan rijekom Tihaljinom tako da znatan dio dolazi i iz tog područja. Na površinama polja razvijena je normalna hidrografska mreža sa stalnim i povremenim površinskim tokovima. na južnim obodima polja. ponora u Rastoku i aktivnosti izvora u spomenutom Vrgoračkom polju.n. odnosno mogu se dovesti u izravnu vezu funkcioniranje Banje. na kontaktu krednih vapnenaca i kvartarnih naslaga polja u mjestu Dusina. Ispitivanjima je utvrđena izravna i vrlo brza podzemna veza izvora Banja i ponora u Rastoku sa izvorom Butina.

Slivetine. Vode vrgoračkog područja pripadaju slivu mora i rijeke Neretve. kišniestavela Povremeno pravo kraško vrelo sa kanalom + + + + + + + Glavni ponor u Rastok polju + na sjevernom obodu polja __________________________________________________________________Urbos doo Split 13 . Jugozapadni obod polja obilježen je ponorima i estavelama. izvora estavela i ponora NAZIV PODRUČJE RASTOKA Krenica Bezimena estavela Grgića vrelo Velika Banja Ponor Galića jama Matica 2 ponora Tolića vir i Virine Ponorska zona Jelovići.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca sedimentima Rastok polja i Vrgoračkog jezera formirani mnogobrojni ponori smješteni na jugozapadnom obodu polja. koji prihranjuju vode Matice. Bijele zidine. Dropulići. Registar ustanovljenih vrela. Radalj. Vode Matice u Vrgoračkom polju provedene su tunelom do Baćinskih jezera. Tablica 8. Erceri. Na sjeveroistočnom rubu polja na kontaktu krednih krečnjaka i kvartarnih krednih naslaga nalaze se stalni i povremeni izvori. Mačkov klanac Brezdan Kurkamen Bušće ponor Dolac ponor Betina ponor Studena PODRUČJE VRGORAČOG JEZERA Ponor Vlaška izvor Nuga Marin vir Pojila izvor Mrtva izvor Podustva izvor Buk Podvinje izvor + + + + + + + + + + + + + + STALNO VRELO POVREMENO VRELO + + ESTAVELA PONOR PRIMJEDBA zona za sanaciju Sušni periodponor.

Prud) te zahtijeva oprez i ispravan pristup pri planiranju i realizaciji korištenja prostora. Energoinvest. __________________________________________________________________Urbos doo Split 14 . oni su kanalom Parilo-Brza voda povezani s Trebižatom. te nekoliko značajnih kaptiranih kraških izvorišta (Banja. Iz tih razloga izgradnja kanalizacijske mreže grada Vrgorca sa uređajem za pročišćavanje predstavlja prioritetan zadatak na zaštiti voda od važnosti za Državu i Županiju Splitsko dalmatinsku. Stoga je u budućem razdoblju potrebno racionalno koristiti i gradnjom kanalizacionog sustava i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda spriječiti zagađenja voda koje još uvijek nije kritično. racionalnom eksploatacijom i zaštitom stiču značajni preduvjeti u korištenju prirodnih potencijala ovog kraškog područja.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Kruška vrelo Butina vrelo Stinjevac vrelo Lukovac Stine-ponor Tušibelja Glava Izvorsaka zona iznad i ispod Didine glavice Zona između Didine glavice i Staševica ponora Staševica ponor Mali vir Vir na Crpaljima Lovrin vir Gnječev vir Dulo vir Podkamenice Dumića-Lazina izvor Talež mali Talež veliki Crni vir + + + + + + + + + + + + + + + + + + + u ekstremnim slučajevima presuši najjači polje dren za glavni dren za srednji dio polja Nikad ne presuši Nikad ne presuši Voda je odvedena u tunel Vratarskim vrelima Kobiljača Vir-vrelo + + Izvor: Vodoprivredno rješenje sliva rijeke Trebižat. Vode vrgoračkog područja također pripadaju slivu rijeke Trebižat koji obuhvaća područja Posušja. Modro oko. Gruda. Iz navedenog je očito da su hidrogeološki odnosi na ovom području veoma kompleksni. Zaštita voda. 1979. Sarajevo. te se njihovim izučavanjem. Butina. Iako područja Rastoka i Vrgoračkog jezera ne pripadaju ortografskom slivu rijeke Trebižat. naročito podzemnih na području grada Vrgorca ima izuzetno značenje s obzirom da se na području grada nalaze zone sanitarne zaštite (različitih nivoa zaštite). Ljubuškog. Klokun. čime su ova područja u hidrografskom smislu čvrsto vezana za sliv rijeke Trebižat. Čitluka i Imotskog.

neogoljelo tlo. lemprika i česmina. duboko glinasto ilovastim tlom. a nalazimo ih uglavnom na zaravnjenim formama reljefa. karbonatnih-aluvijalno karbonatno. to je klimatogena šumska vegetacija danas znatno izmijenjena. U pravilu stupanj degradacije je jači na nižim položajima. ogoljelo. crvenici. Kako je utjecaj čovjeka bio negativan.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Pedološke karakteristike Geološka građa. paša). odnosno stanje i sastav prvobitnih šuma sačuvao se tek na ograničenim površinama . Vapneno-dolomitna crnica dosta je zastupljena zemljišna jedinica.rendzina na nezavisnim jezerskim sedimentima i šljuncima (70:20:10) prekriva najveći dio Vrgoračkog polja. Ravča stvara gusto obrasle sastojine. To su tla vrtača i polja na kojima su prisutni raznovrsni vapnenci. Sjeverozapadni dio polja Rastok prekriveno je sa aluvijalno karbonatnom. dok na najvećem dijelu prevladavaju manje ili više izloženi degradacijski stadiji te prvobitne vegetacije. Od istočnog dijela područja Grada prema Prologu i dalje na zapad. a kao još termofilniji element i planika koja zapadno od Vrgorca u KO. Antropogena tla po svim svojstvima jako variraju. te viši pojas s klimatogenom jedinicom hrasta medunca i crnog graba (Seslerieto-Ostryetum). vegetacija i čovjek uvjetovali su odgovarajuću tvorbu i razvoja tala na ovom području. karbonatno. Uglavnom prevladavaju skeletnoidna i skeletna tla koja pripadaju smeđem tipu. aluvijalna i antropogena tla i litosole. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu je najzastupljenije tlo na ovom području uz manju nazočnost crvenice na vapencima. U vrgoračkom području ima više tipova tala. klima. Litosoli (kamenjare) vezani su za čiste vapnence. Granice pedosistemskih jedinica najčešće su određene prirodom matičnog supstrata i reljefom terena. ogoljelim. reljef. Rendzina je razvijena na flišnim i dolomitnim vapnencima. S fitocenološkog gledišta razlikujemo dva šumsko-vegetacijska područja i to: submediteransko područje listopadne vegetacije. tako da ovdje možemo lučiti niži pojas listopadne vegetacije karakteriziran klimatogenom zajednicom hrasta medunca i bijelog graba (Carpinetum orientalis). od vrlo plitkih do vrlo dubokih. Unutar nižeg pojasa listopadne vegetacije pojavljuju se eumediteranski florni elementi izmiješani sa submediternaskim listopadnim vrstama. Vegetacija Općenita je karakteristika ovog područja pretežna degradiranost njegovih šumskih površina. te podtipova i nižih jedinica. Sjeverne rubne dijelove polja čini aluvijalno-kolivijalno. antropogeno . nazočna je zelenika. Pojavljuje se na različitim reljefnim položajima od najnižih do najviših vrhova Šibenika. od neskeletnih do apsolutno skeletnih. Crvenice su manje zastupljene. Dok je na jugozapadnim površinama nazočno eutrično smeđe. ilimerizirano. rendzini i crnici. antropogeniziranima. antripogenizirano tlo. pjeskovito glinasto. Osim toga nalazimo koluvijalna. __________________________________________________________________Urbos doo Split 15 . Vitosol i tlo njiva nevezanih jezerskih sedimenata. tj. na onom dijelu koji je bio pod direktnim utjecajem ekstenzivnog i neracionalnog korištenja šumskih površina (sječa. Submediteransko područje listopadne vegetacije pokriva najveći dio vrgoračkog užeg područja krša. Razlike u sastavu vegetacije submediterana ovise o razlici u nadmorskim visinama.

vegetacija i vodni potencijali čine povoljne uvjete razvoju poljodjelstva. razvijene su površine kamenjarskih pašnjaka. zdravstveni). __________________________________________________________________Urbos doo Split 16 . razvojna središta. probijanje tunela kroz Biokovo ova otežavajuća okolnost se može prevladati. stočarstva i specifičnih vidova turizma (lovni. koji služe još za siromašnu ispašu stoke sitnog zuba. a posebno u odnosu na susjedna područja. također će u većoj ili manjoj mjeri utjecati na budući razvoj vrgoračkog područja. bilo da stvara povoljne uvjete za odvijanje određenog razvojnog procesa ili da predstavlja otežavajuću okolnost. geološka građa. Položaj vrgoračkog prostora. odnosno makarskom turističkom području u kojem Vrgorac može participirati svojim resursima (planinskim predjelima. Ovo je najrasprostranjenija biljna zajednica u vrgoračkom području. seoski. crni jasen (Fraxsinus ornus).Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Zajednica hrasta medunca i bijelog graba (Carpinetum orientalis H-ić) seže najčešće do nadmorske visine 600-700 m. te na ukupnu organizaciju gradskog prostora. Vrste koje dominiraju o ovoj asocijaciji su bijeli grab (Carpinus orientalis). Hidrološki odnosi i nedovršena regulacija vodotoka još uvijek su ograničavajući faktori potpune iskorištenosti poljoprivrednih površina. pedološka osnova. državnu granicu i prometne pravce koji se preko njega protežu pruža mogućnosti za integriranje Grada u širi regionalni prostor. zavisno od reljefnih prilika. Poseban utjecajni čimbenik su složeni hidrogeološki odnosi kraškog terena glede opasnosti zagađenja podzemnih voda i koji postavljaju stroge zahtjeve prilikom određivanja načina i korištenja prostora. šmrika (Juniperus comunis) i dr. klima. Zajednica medunca i crnog graba (Seslerieto-Ostryetum Horvet H-ić) razvijena je u višim pojasevima i nadovezuje sa na bjelograbovo područje do površina naseljenih bukvom (Biokovo). medunac (Quercus pubescens). Pogodnosti značajne blizine obalnoj fasadi. Gdje je utjecaj negativnih antropogenih faktora bio još izrazitiji potisnuta je grmolika vegetacijska šikara. Reljef. pa su prostrane površine zajednice medunca i bijelog graba degradirane do krajnjeg stadija kamenjara obraslih oskudnom vegetacijom zeljastih vrsta i polugrmova. Reljefna determiniranost prostora znatno utječe na planiranje i izgradnju potrebnih prometnica na vrgoračkom prostoru. posebno u prelaznom području prema zoni bukovih šuma. rekreacijski. Na brojnim čistinama i uz rubove šume i šikara crnog graba. Obilježja prirodne sredine bitno su utjecali i određivali način života na ovom području. poljodjelstvom i stočarstvom) slabi barijera masiva Biokova.

__________________________________________________________________Urbos doo Split 17 . kraškim obilježjem njegove vapnenačke podloge koja se brzo zagrijava ali i suši.). uz oskudne ostatke predplaninske bukve.1.3 Kulturna i prirodna baština 1.Biokovo. Najniža obalna zona je područje zimzelenih šuma hrasta česmine s crnim jasenom i hrastom meduncem. koja je u tercijaru predstavljala jedinstveni dio istočnog Sredozemlja. Kaoci) javlja se i šuma jele posebnog submediteranskog tipa. Slika 5. veoma je oskudan i u velikoj mjeri degradiran kroz dugotrajni antropozoogeni utjecaj.3 Prirodna baština Na području grada Vrgorca nalazi se dio jedne od najmarkantnijih planina primorskog niza Dinarida . Na sastav i izgled današnjeg biljnog pokrova utjecala je prošlost i razvoj biljnog svijeta tokom raznih geoloških razdoblja. Troglav).Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 1. a opada temperatura. Ispod šume jele na unutrašnjim padinama Biokova prostire se pojas šume crnog graba sa šašikom. Šumski pokrov. klima i dr. Danas ovu najveću zonu kamenjara obrašćuje travnata vegetacija s grmljem. čega su posljedica brojni florni relikti. Na pojedinim sjevernim lokalitetima (Kimet.Juniperus nana (Sv. njegovim skoro osamljenim položajem. jer poput visoke barijere strši iz mora. njegova razvojna dinamika uvjetovana je prirodnim karakteristikama ovog masiva. vjetrovima i ostalim prirodnim značajkama. Degradaciju su pospješile i prirodne značajke (reljef. reljefom i konfiguracijama. gdje dominiraju sađene šume alepskog bora. U posljednje vrijeme vidljivi su procesi prirodne obnove vegetacije. Nešto niže vrhove Biokova pokriva šuma crnog graba s elementima primorske šume bukve a najviše položaje. Prostrane platoe nekada je pokrivala primorska i brdska šuma bukve od koje su sačuvani samo tragovi po nepristupačnijim položajima i vrtačama. Na najvećim strminama uspijeva oskudna vegetacija specifična za ove položaje. Park prirode Biokovo Raspored i formiranje biljnog svijeta Biokova. Jure. mješavinom klime u kojoj s visinom raste količina oborina.1. Iznad pojasa borovih kultura prostire se relativno uska zona šume bijelog graba do strmih obronaka. Vršac. pod posebnom zaštitom u smislu Zakona zaštiti prirode u kategoriji parka prirode. osim obalnog pojasa. Biokovo spada u biljnogeografskom pogledu u posebnu Balkansko-Apeninsku oblast mediteranskog karaktera.3. uglavnom klečica.

pa plan nije na snazi. Za sada su lokaliteti zaštićeni u kategoriji parka prirode. znatno manje učešće jele: Teren je rastrgan s bezbroj vrtača i kamenitih grebena.1. . godini je Republički zavod za zaštitu prirode surađivao kod izrade Prostornog plana parka prirode Biokovo.4 Graditeljsko nasljeđe Povijesni razvoj Na temelju povijesnih podataka o razvoju Grada i sačuvanih materijalnih ostataka. i 20. graditeljsko nasljeđe tog područja može se svrstati u šest osnovnih razdoblja. tako da je na tom području pod zaštitom samo dio planine Biokovo. geomorfološki. Brda i Baškovića na visini od 1250-1450 m.v.Vošac .Šibenik . ali osnovni principi zaštite dati su u sklopu Regionalnog prostornog plana južnog Jadrana. prema tom planu na području grada Vrgorca nisu registrirani vrijedni objekti prirode koje bi trebalo zaštititi. Na Biokovu se pojavljuje i endemska vrsta dalmatinskog crnog bora tanjuraste krošnje.Bukovac. 1. Plan je rađen za čitavo područje parka prirode ali ga tadašnje općine Imotski i Vrgorac nisu usvojile. __________________________________________________________________Urbos doo Split 18 . Unutar područja parka prirode Biokovo pojedinačni lokaliteti imaju svojstva posebnih rezervata (rezervati šumske vegetacije. Jela dolazi u manjim grupama na sjevernim zasjenjenim ekspozicijama kao i u vrtačama.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca a u najdonjoj etaži šikare bjelograbića. Materijalne ostatke života tog razdoblja dokazuju nalazi oružja i nakita. te se ovim planom predlažu za zaštitu u kategoriji posebni rezervat ( botanički.Vošac.Troglav. koji teritorijalno pripada Gradu. Područje grada Vrgorca u smislu zaštite prirodnih odlika nije do sada evidentirano..3. 1000 m) do Ozdravaća (1250 m). Svi lokaliteti šume dalmatinskog crnog bora predstavljaju reliktnu zajednicu. tursko razdoblje.Kimet. .Kaoci najsačuvanija i najkompaktnija površina pod biokovskom jelom. konkretnije njihovo pleme Ardijejaca.Štropac . rimsko razdoblje. U 1981. Od geomorfoloških rezervata su najznačajnija područja Kuranik .. .Šibenik-Borovac iznad naselja V. Proteže se od Kaoca (n. botanički rezervati i geomorfološki rezervati). Ilija . − Predpovijesno razdoblje Najstariji poznati stanovnici ovog područja bili su Iliri.Suvid. . koji je bio na javnom uvidu na području tadašnje općine Makarska. te gomile i gradine kao i tragovi najranijih naselja.) Tako su od rezervata šumske vegetacije najznačajniji: . krajnji sjeverozapadni dio šume crnog dalmatinskog bora na Biokovu. i to: predpovijesno razdoblje. . srednjovjekovno razdoblje.Borovnik se nalazi iznad Basta na primorskoj padini iznad Kuranika. Bukovac je na istočnoj ekspoziciji iznad Ovčjeg polja. šumske vegetacije. mletačko razdoblje i razdoblje 19. koji su živjeli na potezu od Cetine do desne obale Neretve. cjelovita šumska površina bukve Od botaničkih rezervata su najznačajniji Sv.i Nevistina stina Ovčje polje. stoljeća. Zaštita prirode u gradu Vrgorcu nije kompleksnije obrađivana.

osjećajući manje ili više utjecaje rimske kulture i civilizacije. a u okviru koje se nalazi u vrgorački kraj. Pojedina naselja ovog kraja spominju se najranije u ispravama 15. Također se u blizini područja Grada. čini se da je samo periferno dotaklo prostor današnjeg Grada. Tako se sredinom 15. Dizdareva (Kapetanova) kula pripada također predturskom srednjovjekovnom razdoblju i sagrađena je 1480. u zavisnosti od toga koja je u pojedinim momentima gospodarila tim područjem. pa ta naselja. i to u: Prapatnici. god. Rašćane (Hraščane i Vrdovo). kao spomen na rodnu kuću istaknutog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića. nepravilnog je ovalnog tlocrta i uključuje predziđe s ulaznim vratima. zapadno od Vrgorca. ili bar do sada evidentirani ostaci starokršćanskog. stoljeća spominje se naselje Vrgorac pod nazivom Vergolaz. stoljeću spominje bizantinski car i pisac Konstatin Porfirogenet. Kotezima. Od niza drugih kula koje su se očuvale u samom naselju. i današnje vrgoračko područje je bez sumnje pripadalo gravitacionoj zoni toga grada. stoljeća. Ostaci četverokutne kule (donžona) predstavljaju najstariji dio tvrđave. koji se još u 13. Brojne gomile pronađene u različitim dijelovima Grada Vrgorca predstavljaju grobove ilirskog predpovijesnog stanovništva (Prolog). nalazi Bigeste. Ravči. Dragljane. Sredinom 15. koje bi bilo potrebno istražiti i o njima voditi računa prilikom bilo kakve izgradnje. romaničkog ili gotičkog graditeljstva. Antuna. Velikom Prologu i Umčanima. − Rimsko razdoblje Razdoblje rimske urbanizacije naše obale i zaleđa. Sjeveroistočno od tvrđave nalazi se visoka okrugla kula. stoljeća. __________________________________________________________________Urbos doo Split 19 . vezivala se naizmjenično za jedno od južnoslavenskih srednjovjekovnih država. stoljeća. ostatke nastamba i spremište. Temeljitim istraživanjima vjerojatno bi se našlo još ostataka iz rimskog razdoblja. sjekire i koplja pronađeni u Kozici i Orahu. stoljeću n. sjeverno od današnjeg grada.e. Tvrđava je u znatnoj mjeri sačuvana i nalazi se na brežuljku. crkvicu sv. Stari grafički izvori pokazuju tvrđavu i samo naselje obrubljeno obrambenim zidinama koje završavaju u tzv. stoljeća spominju naselja Kozica. gdje se nalaze i ostaci nakita. − Srednjovjekovno razdoblje Vrgorac je jedan od rijetkih dalmatinskih gradova u kojoj nisu sačuvani. i 15. Srednjovjekovna povijest tog kraja počevši od ranosrednjovjekovne Paganije. Dragljanima. stoljeću nalazio uzidan u Martinčevu kulu. To dokazuju nalazi rimskog žrtvenika. gibelinskim zubcima. 1972. Vina (Vinica). nedaleko od Vrgorca. predromaničkog. i 15. Najznačajniji arhitektonski spomenik ovog razdoblja je vrgoračka tvrđava. Na širem području spomenutih rimskih punktova živjeli su Ardijejci. Najbliži rimski grad bila je Narona u blizini današnjeg Metkovića. u čemu povjesničari prepoznavaju samo naselje Vrgorac. Tako se početkom tog stoljeća spominje naselje Jezero. Na kuli je postavljena spomen ploča. prenesen je u zbirku župskog ureda u Vrgorcu..Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Tako su prapovijesne fibule nađene u gomili kod Banje i čuvaju se u splitskom arheološkom muzeju. koja je branila pristup tvrđavi. mogu se smatrati srednjovjekovnim lokalitetima. Sistematskim rekongnisticiranjem terena sigurno bi se utvrdilo još više prapovijesnih gradina i gomila. koje započinje u I. Kulturno nasljeđe srednjeg vijeka ostalo je sačuvano u brojnim stećcima i obrambenoj arhitekturi. Kljenku. Stećci se nalaze u nekoliko nekropola koje datiraju iz 14. jedna od vojničkih stanica zagorske linije koja se pružala od Burnuma do Narone. a sve do kasnog srednjeg vijeka s razvijenim feudalnim odnosima. vjerojatno iz 14. bez obzira dali se i danas mogu u njima promaći ostaci. Zavojanima. koju u 10. Stilji.

međutim. Glavno tursko uporište vrgoračkog kraja bio je Vrgorac s dobro očuvanom tvrđavom. Najznačajniji spomenici tog perioda su crkvene građevine koje su tada podizane u svim župama. u Dusini postoji crkva sv. a minaret 1861. Približno iste visine. kako to dokazuje sačuvana kula u Ančića (Zavojane). Marka iz konca 18 st. u Poljicima crkva sv.) zadržava područje Grada u okviru makarskog.. u Zavojanima crkva Male Gospe iz 18. do 1913. zaslužuju pažnju i zaštitu. stoljeća nije bilo značajnijih fortifikacija u tom kraju. karakteristične za svoju epohu. Pisani i grafički izvori dokumentiraju postojanje džamije i minareta u Vrgorcu. stoljeća i vladaju njime dva stoljeća. Petra. Slične kule nalazile su se i u ostalim naseljima. Ante u Dragljanima. Tako npr. godine vrgorački kraj je u sklopu države SHS. Raosova kula bila je nekada vlasništvo Hasan-bega Dizdarevića samo kat i prizemlje. Makarska je bila središte okružja i u sljedećoj. u Kozici sv. u posjed vrgoračkog kraja Mlečani dolaze koncem 17. Druga austrijska uprava (1813. Mihovila. uključujući i kulturna dobra. kojim će vladati više od dva stoljeća. __________________________________________________________________Urbos doo Split 20 . do 1806. stoljeća. Unatoč tome. u Kljenku crkva Svih Svetih na groblju. − Razdoblje 18. posebno u Vrgorcu. ali bolje sačuvana je Pakerova kula. stoljeća nalazilo se više kula iz turskog razdoblja.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Povijesno-arhitektonskim istraživanjem starih crkava. Jure. Martina. To razdoblje pozitivno se odrazilo na poboljšanje infrastrukture. kao i na drugim područjima Dalmacije. a jedna od najzanimljivijih je Cukarinovića. iako bi detaljnija istraživanja za mnoge objekte utvrdila predmletačko razdoblje. ova kula je u trošnom stanju. Za vrijeme turske vladavine Vrgorac je bio "dizdarije". U Vrgorcu. godine. kada je vrgorački kraj dobio svoju općinu. Prošlost vrgoračkog kraja. francuskoj upravi od 1806. nakon toga 1480. odnosno splitskog okružja. Adaptirana crkva na kojoj su se jasno prepoznavali ostaci džamije srušena je 1913. rata) nema značajnih objekta graditeljskog nasljeđa. u Draževitićima stara crkva s. kao što je stara kapela u Stilji. naročito priobalnih krajeva koje je Venecija zaposjela već sredinom 15. Ilije (sačuvana samo apsida). − Mletačko razdoblje Za razliku od drugih. pojedine zgrade.. stoljeća Turci zauzimaju neke ključne pozicije u Hercegovini. stoljeća. Od početka 18. te znatno starija crkva sv. U čitavom tom razdoblju (od početka 19. kontrolirajući čitav karaj. Ispod Klaričića nalazi se kula Mumin-age Atlagića (tzv.-1918. te crkva sv. u Orahu crkva sv. u Umčanima stara crkva sv. isto kao i objekti ambijentalnih vrijednosti u pojedinim drugim mjestima sagrađenih bez stilskih osobina. god. − Spomenici Vrgoračko područje nije toliko bogato graditeljskim i kulturnim nasljeđem kao što su to primorski gradovi Dalmacije. također s prizemljem i katom. godine porušen. naročito cesta. − Tursko razdoblje Drugom polovinom 15. Od kraja 1981. a što je vidljivo iz crteža iz 18. Elezova kula). tj. Ilije u Buljanima. u Velikom Prologu Gospina crkva iz kraja 17 stoljeća. stoljeća do kraja II sv. Vrgoračka krajina bila je administrativno vezana sa Makarskom. nije do sada dovoljno istražena. Džamija je kasnije pretvorena u crkvu. tako da se tvrđava u vrijeme Mletaka zapušta i propada. stoljeća Nakon pada Venecije na Vrgoračkom. Značajni objekti graditeljskog nasljeđa predstavljaju i kule u samom naselju. i 19. nastupio je period kratkotrajne austrijske uprave 1797. utvrda sa manjom vojnom stanicom. godine i područje vrgoračke krajine. a kada je i započeta gradnja nove crkve. vjerojatno će se identificirati i ostaci srednjovjekovne crkvene arhitekture u raznim područjima tog kraja.

Prapovijesne gradine i gomile prepoznatljive su u tom krajoliku te ih treba u cjelini sačuvati. pa i ona sa stećcima. te s utvrdama. a s odgovarajućim istraživanjima pružaju mogućnost osvjetljivanja tog našeg povijesnog razdoblja. Nova izgradnja često ruši staru i tako nestaje sklad sela u svojoj cjelini i njegove odlike zbijene izgradnje. kao što je slučaj s tvrđavom Gradinom u Vrgorcu na kojoj se već nekoliko godina obavljaju radovi obnove. stoljeću. Isto se odnosi i na eventualne arheološke nalaze pri takvoj izgradnji kada treba osigurati arheološka istraživanja koja će odrediti rasprostiranje arheološkog objekta i njegovu vrijednost po kojoj će se odrediti daljnje čuvanje tog spomenika kulture. Srednjovjekovne su tvrđave najstarije građevine koje su se sačuvale u tom kraju. posebno onih sa stećcima. Isto tako treba čuvati i stare grobnice koje se često mijenjaju i ruše zbog neodgovarajućeg ukapanja ili izgradnje novih grobova. Uz njih su i groblja na kojima se nalaze stari tipovi grobnica. Njihovo čuvanje mora biti usmjereno zadržavanjem osnovnih oblika jer predstavljaju izraz onodobne gradnje. ona se zapušta. Stara kuća postaje neprikladna.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Spomenička baština vrgoračkog područja sastoji se od prapovijesnih utvrda. stoljeća unatrag. U selima ima ponegdje slikovitih sklopova kuća koji predstavljaju lijepe primjere tradicijskog graditeljstva. S tim je u svezi i tipologija nove gradnje koja se u pravilu razlikuje od tradicijske. Najstarije stambene zgrade mogu se prepoznati do 17. Te crkve s grobljima predstavljaju zasebne spomeničke cjeline. moraju se potpuno sačuvati. što vuče korijen u pradavnim običajima. koja pruža mogućnosti u svojoj __________________________________________________________________Urbos doo Split 21 . Župske crkve. One predstavljaju najznačajnije spomenike kulture u tom kraju. zbog izostanka sustavnih arheoloških istraživanja ne može se utvrditi rasprostiranje tog sloja. i one manje posvećene uobičajenim svecima. jer i u ovom kraju turska vladavina od 15. Stambena se izgradnja na selu uklapa u tipologiju tradicijskog graditeljstva u zagorskom dijelu Dalmacije. pripadaju najčešće 18. što je posebno uočljivo u samom Vrgorcu. One se uklapaju u obrambeni sustav užeg i šireg prostora u prošlosti te izučavanjem pružaju mogućnost utvrđivanja svih tipoloških odlika te gradnje. Sporadični nalazi iz rimskog razdoblja ukazuju na raširenu nastanjenost vezanu uz plodna polja koja su uvijek bila izvor života. Srednji je vijek zastupljen nekropolama. Župske crkve s grobljima ističu se u prostoru i u naseljima. Srednjovjekovna groblja. One sagrađene krajem prošlog i početkom 20. Međutim. One predstavljaju najstarije spomenike koji svjedoče o vrlo ranoj nastanjenosti tog kraja. čuvanje tih vrijednosti dolazi u suprotnost s novim načinom življenja koje se mijenja po uzoru na grad. Ona predstavljaju najstarije svjedočanstvo o hrvatskom bitku na tim prostorima. stoljeća nije pogodovala toj izgradnji. stoljeća spadaju tipologijom u neostilske okvire tog vremena. kao i manje crkve koje su uvijek vezane s civilizacijskim dometom mjesta. One po svom obliku pripadaju prošlom vremenu i ondašnjem načinu ukapanja. Obnovljene pružaju mogućnost korištenja u kulturne svrhe ili pak u rekreacijske. Međutim. do početka 18. napušta i uskoro postaje ruševina. Stoga bi nova gradnja trebala težiti oblicima tradicijske. One ponekad dolaze u pitanje pri izgradnji vodospremnika na uzvisinama ili pak pri izgradnji prometnica. U tim slučajevima treba omogućiti arheološka istraživanja s kojima će se odrediti njihov značaj i po tome odlučiti kako izgraditi objekt bez uništavanja spomeničkih vrijednosti. pa poneke zgrade imaju i spomeničkih vrijednosti. gradina i gomila koje se nalaze na vrhu uzvisina ili padina brda.

01 121 Vrgorac Kokrići PERVANA ruralna cjelina E 0. Problem očuvanja tih zdanja je u njihovoj namjeni po kojoj bi one ostale sačuvane. Dobro su se sačuvale četiri kule. Mihovila 1186 Vrgorac Stilja crkva Sv.00 122 Vrgorac Vrgorac VRGORCA urbana cjelina RST-986 0.20 1167 Vrgorac Dragljane crkva Sv. Mihovila 1183 Vrgorac Rašćane crkva Sv. a od njih je obnovljena Kapetanovića kula. a posebno treba zadržati osebujnu zbijenu izgradnju. Jure 1173 Vrgorac Koteze arheološki lokalitet sa stećcima 1174 Vrgorac Koteze crkva Sv. Roka 1190 Vrgorac Vrgorac prapovijesne velike gomile 1191 Vrgorac Vrgorac tvrđava gradina 1192 Vrgorac Zavojane crkva Sv. Naročito su vrijedne stare zgrade u samom Vrgorcu. Stjepana 1184 Vrgorac Ravča prapovijesna gradina Majići 1185 Vrgorac Ravča crkva Sv. Mihovila 1188 Vrgorac Veliki Prolog gospina crkva i stećci 1189 Vrgorac Vinjani crkva Sv. a ostale bi trebalo sačuvane i obnovljene uklopiti uz življenje u cjelini nove stambene kuće. danas u ruševnom stanju. Tinova je kula privedena kulturnoj namjeni (muzejska zbirka). Ante 1168 Vrgorac Dusina crkva Sv. Petra 1169 Vrgorac Kasaba-Zavojane kula Cukarinovića 1170 Vrgorac Kljenak crkva Svih svetih 1171 Vrgorac Kokorići kula Pervan 1172 Vrgorac Kokorići crkva Sv. Nikole 1179 Vrgorac Prapatnica nekropola stećaka 1180 Vrgorac Prapatnica prapovijesni lokalitet stiljska gradina 1181 Vrgorac Prapatnica crkva Sv. Marije s grobljem sakralni spomenik sakralni spomenik fortifikacija sakralni spomenik fortifikacija sakralni spomenik arheološki lokalitet sakralni spomenik sakralni spomenik sakralni spomenik sakralni spomenik sakralni spomenik arheološki lokalitet arheološki lokalitet sakralni spomenik sakralni spomenik sakralni spomenik arheološki lokalitet sakralni spomenik sakralni spomenik sakralni spomenik sakralni spomenik sakralni spomenik arheološki lokalitet fortifikacija sakralni spomenik E E E E E E RST-3089 RST-3090 E E E E E E E E E E E E E E E E RST-755 E __________________________________________________________________Urbos doo Split 22 . Nepokretna kulturna dobra na prostoru grada Vrgorca u županijskom prostornom planu su: 120 Vrgorac Kljenak BOBANCI ruralna cjelina E 0. Ivana krstitelja 1187 Vrgorac Umčane crkva Sv. koji je registriran kao spomenik kulture s odlikama urbane cjeline kod Državne uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine. Antuna opata i groblje sa stećcima 1175 Vrgorac Kozica crkva Sv. inače rodna kuća pjesnika Tina Ujevića. Ilije 1176 Vrgorac Mali Prolog župna kuća i kapela 1177 Vrgorac Orah crkva Sv. Od kuća je najvrjednija kuća Elezovih. ne mijenjajući im osnovne odlike utvrđenja. Marka 1178 Vrgorac Otrići crkva Sv. uzdužna tlorisa s dvostrešnim krovom i uz njih kula za obranu. Tu se ističu stambene kuće na kat ili dva.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca vanjštini korištenja u suvremenom življenju. Roka i groblje 1182 Vrgorac Rašćane crkva Sv. Taj oblik kuća s kulom u Vrgorcu predstavlja jedinstven primjer u Dalmaciji.

1991. Uz takav pad broja stanovnika bilježi se i vrlo nizak prirodni priraštaj. 1961.7% stanovnika manje.3 %. s prosječnom gustoćom naseljenosti od 26. od čega je najmanji u istočnom. Stalan pad broja stanovnika karakterističan je za čitavo razdoblje od 1948. najnaseljenijem dijelu gdje se nalazi i samo gradsko središte. ali nikada pad nije bio tako velik kao u razdoblju 1971-1981. Kretanje broja stanovnika grada Vrgorca 1948. ukazuje da na tom prostoru.1%). gdje je zabilježen porast stanovništva).1. 1948. 14000 12000 10000 broj stanovnika 8000 6000 4000 2000 0 1948.3%. Po tome se može zaključiti da __________________________________________________________________Urbos doo Split 23 . Kretanje broja stanovnika grada Vrgorca 1948. 1961. Niska gustoća naseljenosti kao rezultat prirodnih. U posljednje vrijeme evidentan je i poremećaj strukture stanovništva što danas predstavlja jedan od najozbiljnijih problema i ograničenja budućeg razvoja. godini. nisu ostvarene mogućnosti jače koncentracije stanovništva. Opadanje broja stanovnika je započelo već nakon 1921. godina popisa 1981. tijekom dosadašnjeg razvoja. 7497 2001 7593 Slika 6. najniža razina gustoće naseljenosti na području Dalmacije. godini promatrano područje imalo 11. Posljednje desetogodišnje razdoblje ukazuje na lagani rast od 1. 2001.1991. godine (čak 17. a posebno niza ekonomskih i izvanekonomskih čimbenika.42 stanovnika na km² u 2001. Dok je u 1953. 1971. godini je za 31. Tablica 9. 1953. 8228 1991. što je. 1621 1953. – 2001. 1971.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 1. godine. osim općine Lastovo.4 Stanovništvo Uspoređujući veličinu populacionog kvantuma grada Vrgorca s veličinom njegove teritorije može se ustvrditi da se radi o slabo naseljenom području. – 2001.612 stanovnika u 1991. Pad broja stanovnika karakterističan je za sva područja i sva naselja grada Vrgorca (osim za naselje Vrgorac. dok u posljednjem desetogodišnjem razdoblju 1991-2001 područje bilježi blagi porast od 1. 11612 11246 9927 1981. . godine.

godina 8228 1350 6878 214 152 205 192 409 149 190 258 334 298 308 352 643 244 375 177 551 269 558 202 55 98 1350 645 1991.07 78. Vina. Rastok i Jezero i u području vodenih tokova i izvorišta. godinu 1981. godina 7593 2188 5405 242 94 184 128 540 102 171 314 109 126 367 419 255 225 204 184 376 240 471 184 19 59 2188 392 Indeks 2001/1981 92.09 34.58 113.16 119. Raščane. Takva kretanja ukazuju da je u naseljima u istočnom dijelu grada manje izražen proces depopulacije iz slijedećih razloga: .43 160.93 77. Prapatnica.u tim su područjima gospodarske aktivnosti bile značajnije zastupljene.24 89. Kljenak. Draževitići.u tim područjima postoje povoljniji prirodni uvjeti za poljodjelske aktivnosti. .00 121. Kozica.56 103.ta područja više gravitiraju gradskom središtu u kojem su koncentrirane središnje funkcije.28 120. od čak 77% do 45%.21 54.96 88. Višnjica i Zavojane) zabilježila najveći pad stanovnika u dvadesetogodišnjem razdoblju 1981-2001.20 162. Dok su naselja (Ravča. Veliki Prolog.57 78. Banja.40 103.17 91. Poljica Kozička. godina 7497 1697 5800 210 115 177 145 447 125 185 196 309 163 290 325 421 288 316 178 416 242 514 197 36 67 1697 508 2001. Kokorić. Prikaz kretanja stanovništva po naseljima za 1981.67 132.13 64. Podprolog i Ravča).22 84.78 Indeks 2001/1991 101. Orah. zabilježila manji pad stanovnika od 30% do 2%. __________________________________________________________________Urbos doo Split 24 .30 126.19 115. .28 77. Kotezi. Umčane.55 60.39 99.92 60. Duge Njive.63 93.06 128. što predstavlja jedan od temeljnih ograničenja budućeg razvitka ovog područja. zapadnim.71 32. smještena u sjeverozapadnim.24 81.93 93.60 92.96 68.41 91.66 92.64 42.81 81.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca gotovo čitavi grad Vrgorac predstavlja depopulacijsko područje.40 52.28 119.78 88. Dragljane. a neka čak i rast (Banja.28 162. god. Tablica 10.46 90. Dusina. i 2001.20 35.07 60.03 39.28 128.1991.55 128. Orah.08 61.76 66.03 68. jugozapadnim i južnim rubnim dijelovima gradskog područja (Mijaca.84 89.74 103.17 Grad Vrgorac Gradska naselja Ostala naselja Banja Dragljane Draževitići Duge Njive Dusina Kljenak Kokorići Kozica Kotezi Mijaca Orah Podprolog Poljica Kozička Propatnice Raščane Ravča Stilja Umčani Veliki Prolog Vina Višnjica Vlaka Vrgorac Zavojane Analizirajući kretanja po naseljima opažamo da su naselja.kroz ta područja prolaze značajnije prometnice prema Hercegovini i prema luci Ploče i Metkoviću. .37 90. Potprolog) bliža Vrgorcu i smještena u blizini polja Bunina.

Jedna od najznačajnijih pokazatelja strukture stanovništva je dobna struktura stanovništva. Indeks starosti pokazuje broj starih 60 i više godina prema broju mladih stanovnika manje od 20 godina. predstavljaju i ratna zbivanja.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Nepovoljan utjecaj na kretanje broja i strukture stanovništva. Dobna struktura grada Vrgorca 0-19 20-59 više od 60 Koeficijent starosti pokazuje udio (%) osoba starijih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. pod čijim su utjecajem dodatno poremećene dobne i spolne strukture stanovništva.01 više od 60 1701 22. to može utjecati na poremećaje u dobno-spolnoj strukturi i razine nataliteta i fertiliteta. U gradu Vrgorcu taj udio iznosi 22. za grad Vrgorac indeks starenja je 76. Dobna struktura grada Vrgorca grad Vrgorac postotak UKUPNO 7593 100 0-19 2213 29.40%. Tablica 11.40 Slika 7. kada taj udio prelazi 12% smatra se da je područje počelo stariti. __________________________________________________________________Urbos doo Split 25 . radno sposobno stanovništvo. pored zatečenog stanja.15 20-59 3645 48. Pošto emigracija obuhvaća uglavnom mlađe.86. P (60+) Xs = ————— x 100 P (0-20) Kritična vrijednost indexa starenja je 40. dakle može se ustvrditi da je promatrano područje demografski poprilično staro.

odnosno gospodarstvenim kretanjima.23%.76 Radni kontingent predstavlja samo demografski okvir radnih resursa društva. Stope aktivnosti u neposrednoj su vezi s uvjetima na tržištu rada. godine stope aktivnosti se smanjuju.567 20. Budući da među njima postoje osobe koje nisu sposobne ili se ni pod kojim uvjetima neće uključiti na tržište rada. a kategorije stanovništva koje su završile više i visoko školsko obrazovanje zauzimaju udio od 7.41 223 2.09 41. godine osigurava očuvanje njegova udjela u ukupnom stanovništvu i zadovoljavajući okvir radnih resursa gospodarstva.65 26 prihod od i i Povreme na potpora ostali prihodi 2 0. Stanovništvo prema aktivnosti ukupno aktivno obavlja stanovništvo stanovništvo zanimanje Broj Postotak 7593 100 2710 35.46 s uzdržavano stanovništvo 2715 35. Radni kontingent zahvaćen je procesom starenja.3 Ekonomsko stanje stanovništva Tablica 12. U godinama naglog pada gospodarskih trendova i zaposlenosti od 1991.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 1. stanovni ka prihodi od rada prihodi od rada i ostali samo mirovina nepoznat o 201 2.07 2.64 59 0.23 PRIMANJA Broj Postotak 7593 100 1929 25.94 1.121 2. Tablica 14. br.03 osobe osobnim prihodom 2168 28. a njihovo postepeno povećanje može se očekivati tek nakon preokreta gospodarskih trendova.1.69 2009 26.04 i srednja škola visoka i viša Najveći udio u obrazovnoj strukturi zauzima kategorija srednje škole.86 428 7.3 157 159 3. no njegovo daljnje povećanje u razdoblju do 2015.1 Tablica 13. te će vjerojatno tek krajem projiciranog razdoblja premašiti ranije dostignute razine.55 2539 42.78 175 2. Stanovništvo prema izvorima sredstava za život mirovina i ostali prihodi socijalna naknada uk. Stanovništvo staro 15 i više godina po završenoj školskoj spremi Ukupno Broj Postotak 5924 100 bez škole 258 4.36 nezavršena završena osnovna škola 2668 45. __________________________________________________________________Urbos doo Split bez prihoda . a samo osobe koje su se aktivno uključile na tržište rada predstavljaju stvarnu ponudu rada.4. potencijalni radni resursi gospodarstva su nešto manja skupina.

38 člana.951 2.6 Stanovanje Tablica 15.37 3.125 5. Stanovi na području grada Vrgorca Ukupno stanovi za stalno stanovanje stanovi koji se koriste povremeno ukupno nastanjeni privremeno napušteni stanovi u vrijeme nenastanjeni za sezonskih odmor radova u poljoprivredi Broj 2.38 3.731 13. a u 1991. Broj i veličina domaćinstava 1981-2001.977 158. Očigledno je da je u poslijednjem desetogodišnjem razdoblju došlo do stabilizacije veličine domaćinstava. Broj 2245 602 1643 Grad Vrgorac Gradsko naselje Ostala naselja Prosječn a veličina 3.5 3. 1.1.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Slika 8.1.996 216 95 540 101 m² 191.3 3.365 3. godini 3.64 3.53 Prosječn a veličina 3. Broj 2269 504 1765 2001.642 28. uz čak blagi porast u gradskim naseljima. Područje 1981.3 člana.738 141. god.5 Domaćinstva Tablica 14.001 Stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost 3 113 27 __________________________________________________________________Urbos doo Split . godine na čitavom području grada Vrgorca iznosi 3.307 1.37 3.29 Prosječna veličina domaćinstava 2001. Broj 2347 401 1946 1991.29 Prosječn a veličina 3. Stanovništvo staro 15 i više godina po završenoj školskoj spremi 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 bez škole nezavršena srednja i završena škola osnovna škola visoka i viša 1.

budući da stanovništvo na tom području može zadovoljiti tek oko 1/5 svojih potreba. Od ukupno 2710 aktivnih stanovnika područja grada zaposleno ih je 2009. vinarija.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Na području grada Vrgorca danas ima 2951 stanova.6 stanovnika na jedan stan. ugostiteljstvu i drugim uslugama. te tip naselja koja su uglavnom nekompaktna i sastavljena od više zaselaka. Poslije II. Obzirom na značajne probleme u gospodarstvu i proces transformacije vlasništva (pretvorbe poduzeća) gdje dolazi do prestrukturiranja djelatnosti. izrada kožne galanterije. U proteklom razdoblju stambeni standard na čitavom vrgoračkom području znatno se poboljšao što je vidljivo iz pokazatelja veličine i opremljenosti stambenog fonda. Ostala naselja Grada (tek dio tih naselja) imaju samo trgovine prehrambenim artiklima i eventualno specijaliziranu trgovinu. a s druge strane takav je tip urbanizacije u priobalju izazvao funkcionalne i strukturalne konflikte. prerada duhana. objekti društvenog standarda. itd. i unutar samog područja razvoj je bio izrazito polariziran te je određeni (iako nizak) stupanj koncentracije aktivnosti i sadržaja prisutan samo na području gradskog središta . svjetskog rata ovo se područje razvijalo na temelju poljoprivrede.). smanjen broj zaposlenih i sl. Posljedica je takvih procesa da je cijeli prostor grada Vrgorca funkcionalno ovisan o Splitu. od kojih je nastanjeno 1996 stana. Međutim.). Lociranje industrijskih pogona u priobalnom području imalo je kao posljedicu jake migracije iz zagorskog i otočnog područja i depopulaciju tih područja. Gospodarstvo grada Vrgorca organizira se i ostvaruje kroz osnovne djelatnosti. industrija i obrt. posredovanja. oko polja za ratarska naselja i u pobrđima za stočarska. promjene odnosa u strukturi upravljanja i sl.1. Poljoprivreda kao osnovica razvoja uvjetovala je i tip naseljavanja. te banke i financijske institucije. Odnos stanova i stanovnika je danas u omjeru 2. U današnjem trenutku. odnosno 26 %. smanjene investicije u graditeljstvu i sl. jedino su na području Vrgorca koncentrirane gospodarske djelatnosti (proizvodnja tekstilnih proizvoda i trikotaže.). a nezaposleno 701. Vidljivo da je posljednjih godina došlo do smanjena gospodarskih aktivnosti u sekundarnom sektoru (smanjen obim industrijske proizvodnje.4%. svjetskog rata razvoj se temeljio na industriji. danas je jako teško oslikati stanje gospodarstva grada Vrgorca (dio poduzeća prestalo s radom. a s druge strane su povećane aktivnosti u uslužnim djelatnostima i to posebno u trgovini.Vrgorca. godinom bilježimo povećanje stambenog fonda od 2. Uspoređujući podatke sa 1991. poljodjelstvo. __________________________________________________________________Urbos doo Split 28 . ali su se industrijski pogoni locirali uglavnom na priobalnom području. osnovne i specijalizirane trgovine.7 Gospodarstvo U razvoju područja grada Vrgorca i šireg područja razlikuju se dva osnovna razdoblja. racionalizacije proizvodnje. 1. i to pretežito u užem gradskom području Splita i njegovim predgrađima. U razdoblju koje je trajalo do kraja II. tim više što se promjene odvijaju jako brzo. građevinska industrija. u dijelu poduzeća smanjen je obim rada.

Apsolutne maksimalne temperature (do 38. Glavni izvori u Vrgorskom polju su Kutac. Crni Vir). srpanj i kolovoz.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 1. zatim povrće i manje krmno i industrijsko bilje . __________________________________________________________________Urbos doo Split 29 . Slika 9. a humidno razdoblje traje od listopada do travnja. 3 3 Lukavac i Vir..1 m /sec. Krtinovac. tradicionalno se na njima najviše siju žitarice. Prepoznatljiv je utjecaj mediteranske klime koja prodire dolinom Neretve prema Vrgorskom jezeru i sve više slabi u istočnom dijelu.. 3 3 Maksimalne vode Matice su 20 m /sec.5° C) mogu također nepovoljno utjecati na različite kulture. To su podesne površine nakon melioracije za poljoprivrednu proizvodnju. semiaridni su travanj do rujna (indeks 20-40). Stinjevac. koji odvode vode u Vrgorsko jezero. izvore Banja. Problem plavljenja. Oranice su najzastupljenije u obradivim površinama.7. Ukupne količine oborina su velike ali je njihov raspored nepovoljan za većinu kultura. Glavna obilježja klime su vlažne i prohladne zime te suha i vruća ljeta. brdskim i planinskim predjelima predstavljaju dobru osnovu za uzgoj (ispašu) stoke. su aridni (20). manje je vinograda i vrlo malo voćnjaka. a minimalne 1. od čega je najviše oranica.1. Ljetni mjeseci. kroz tunele.9 m /sec. Poljoprivrednog zemljišta ima cca 40%. a minimalne 1. Kruška. rješava se odvodom vode sa polja. Rastok matica odvodi vode vlastitog sliva. Prostrani pašnjaci (i šume) na izdignutim. osobito malo oborina je u ljetnim mjesecima kada je suša redovita pojava.3 Poljoprivreda Prostor grada Vrgorca je tipično kraško područje isprepleteno kraškim zaravnima s planinskim visoravnima i brdskim obroncima. pa je potrebno navodnjavanje. Najvrjednija obradiva zemljišta (kraška polja) čine oko 13% područja Grada. Za poljoprivredu je bitno da se minimalne temperature javljaju od siječnja do ožujka te u studenom i prosincu. U povrćarstvu je krumpir najzastupljeniji a posebno dohodovni značaj ima jagoda. prema moru kod Ploča. Polje Osnovno obilježje područja su velike površine šuma i pašnjaka. Matica u Vrgorskom jezeru sabire oborinske i izvorne vode te ih sprovodi u više ponora u jugoistočnom dijelu polja (Kratuša. Uz jugozapadni rub polja i u samom polju nalaze se mnogi ponori. Vodeni tokovi su značajni samo u kraškim poljima. Butina. Maksimalne vode iznose 100 m /sec. U rješavanju odvoda vode još su potrebni dodatni zahvati kako u Rastoku tako i u Vrgorskom polju. te vode koje pritječu iz Mlade u Hercegovini. s kraškim poljima u nižem jugoistočnom dijelu.

a prema izvorima statistike 0. kao i povrće.5 mil. Merlot crni. Usitnjenost zemljišnog posjeda obilježje je najvećeg broja naših gospodarstava. Statistički podaci o proizvodnji od prije 25 godina (1971. Stanje je još nepovoljnije kada se razmatra struktura-kategorije zemljišta. Slika 11. odnosno više od 3. Grožđe Poznate sorte vina sa ovog područja su: Maraština bijela. Jagode Sadnja duhana godinama stagnira i zadržava se na jednakim površinama. Okatac (glavinuša) crni. Grožđe je značajan poljoprivredni proizvod s proizvodnjom više od 5000 t grožđa. zlatarnica bijela.7 ha obradivog zemljišta.) ukazuju da se proizvodilo znatno više. __________________________________________________________________Urbos doo Split 30 . a žitarice su bile zasijane na deset puta većem zemljištu. Plavina crna i Cabernet Sauvignon crni. Činjenica je da razlike po selima i katastarskim općinama ne mijenjaju bitno ukupnu sliku stanja posjeda. litara vina. dok je malo gospodarstava (15%) s većim posjedom (preko 3 ha). od 1 do 3 ha (45%). god.8 ha. jer (prema podacima Katastra) prosječno obiteljsko gospodarstvo ima 2. pa je takvo stanje zastupljeno i u gradu Vrgorcu. U posljednjem razdoblju je jedino povećana proizvodnja grožđa-odnosno vina.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Slika 10. U cjelini prevladavaju gospodarstva sa posjedom do 1 ha (40%). medna bijela.

dužine 2130 m i kapaciteta 22 m /sec. Približno polovica Vrgorskog polja je zasađena vinogradima. Radi privođenja područja Crnog Vira intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji i zaštiti od poplavnih voda rijeke Matice na ogranak prema tunelu i ogranak prema ponorima na jugoistočnom rubu polja. i to kod vodnog vala koji se javlja prosječno svake 33 godine. a dalje postojećim tunelom uz more.. Do tada je ta zatvorena kraška dolina bila pretežni dio godine pod vodom. Površina polja iznosi 2963 ha (u gradu Vrgorcu 1020 ha) od čega na korisnu . Ukupna površina polja iznosi 1769 ha od kojih je u Hrvatskoj (grad Vrgorac) 790 ha. Tim regulacionim radovima postiglo se da od ranijih 2640 ha izloženih učestalim poplavama sada plavi svega 1285 ha. U zimskom periodu polje je ugroženo od poplava (čije se trajanje često proteže i u proljeće) dok se ljeti.5 km. izvršeni su radovi 3 na rekonstrukciji odvodnog tunela te mu je povećana propusna moć s 22 m /sec.m. Hidrološke se prilike već desetljećima rješavaju.Bekijskog polja i Rastoka i stalnih izvora u polju. skinut je kameni prag na Prigonu te izvršena regulacija korita Matice na dužini od 25 km. 3 Izgradnjom tunela “Kratuša”. rekonstruiran je odvodni tunel i kanal iz Baćinskih jezera do mora na istu protoku. Tlo je hladno. U polju je mediteranska klima. poplavne vode se odvode u Baćinska jezera.n.n.. Rastok Rastok je zatvoreno kraško polje uz samo mjesto Vrgorac i proteže se od sjeverozapada prema jugoistoku. izgrađena je 1981.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Vrgorsko polje Vrgorsko polje je zatvorena kraška dolina na nadmorskoj visini od 20-28 m. Regulacioni radovi na koritu Matice izvršeni su na protoku koji odgovara evakuacijskoj moći odvodnog tunela i postojećih ponora polja. paralelno s rijekama Mlada-Tihaljina-Trebižat. kada je voda nužna za navodnjavanje. a odvodnja se vršila pretežno preko ponora. dok je godišnjim poplavama izloženo znatno manje površina polja. Da bi se omogućila što intezivnija poljoprivedna proizvodnja u polju. Kroz temeljni ispust brane se odvija stalno otjecanje prema ponorima koje ne prelazi 5 m³/s koliko iznosi ukupni kapacitet ponora. godine. a ostalo su brdske glavice u polju. faze rasteretnog kanala ukupne dužine 2 km. jednoj desetini povrće. Djelomična odvodnja je za sada izvršena putem kanalske mreže (gravitacionom odvodnjom) i to samo na društvenim površinama.obradivu površinu otpada 2840 ha. javlja oskudica vode. Dugačko je 12 km.m i nalazi se u grupi najnižih kraških polja u donjem slivu rijeke Neretve. Polje se podzemnim dotokom napaja sa uzvodnih horizonata Imotsko . godine nasuta brana Crni vir koja je zaštitila ovo područje od plavljenja. a ista odgovara jednogodišnjoj protoci Matice. Paralelno je građena i nasuta brana Krtinovac koja štiti istoimeno područje od velikih voda Matice. Nadmorska visina polja je 59 do 70 m. kad je prema Baćinskim jezerima izgrađen odvodni tunel. Tla u Vrgorskom polju su najmlađa diluvijalna tla na starijim i mlađim jezerskim taložinama visoko vapnene ilovače. duboko i lagano za obradu. Velike količine izvorskih i oborinskih voda plave polje. a prosječno široko 1. Putem tunela i ponornih zona (uz djelomičnu regulaciju korita rijeke Matice u polju) osigurana je odvodnja polja u vegetacijskom razdoblju (svibanj-listopad) što omogućava poljoprivrednu proizvodnju. __________________________________________________________________Urbos doo Split 31 . te manje krmno bilje i voćnjaci. odnosno skratilo vrijeme trajanja poplave u toku godine (i smanjile poplavne površine). te radovi na zaštiti od brdskih voda površina bivšeg PD «Poduh». Također je izvršen iskop 1. na 44 3 m /sec. Vrgorsko polje se nazivalo Vrgorsko jezero sve do 1938. Uz takav vodni režim poljoprivredna proizvodnja je bila praktični beznačajna. na jednoj četvrtini žitarice.

Vrgin most . kanalske mreža. zatim duhan 80 ha i razno povrće 77 ha. ali do danas nisu završeni. Prirodni uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju u polju su dobri. U vegetacijskom periodu vode Mlade na zahvatu Parila su nedovoljne te se problem predviđa rješavati izgradnjom akumulacije Klokun. U strukturi proizvodnje na oranicama dominiraju žitarice (195 ha . Izgrađeni tunel (1985. a dio oranica je neobrađen (18 ha). Takovi efekti se mogu postići već nakon regulacijskih radova na Matici. močvarna tla 141 ha a 33 ha je neplodno zemljište (evidentno nedovoljno iskorišteno zemljište polja). god. vinogradi 30 ha. radi odvođenja vode prema moru. premda je to osnovni preduvjet intezivnije proizvodnje u Rastok polju. Predviđa se stabilni sustav za navodnjavanje . __________________________________________________________________Urbos doo Split 32 . Slika 12. do 1 dan 350 ha i do 0.odnosno zaštita od poplava.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Osnovni problem je hidrotehničko uređenje polja. uz izvođenje komasacije. livade 102 ha.) Rastok-Vrgorsko pole nije stavljen u funkciju zbog radova u horizontu Vrgorskog polja. putne mreže. vode. Od ukupno 790 ha oranice zauzimaju 370 ha. Novo rješenje pretpostavlja stvaranje pravilnih tabli. plavljenju će biti izloženo 160 ha sa plavljenjem dužim od 3 dana. Dovođenjem u funkciju tunela prema Vrgorskom jezeru. Uspostavljenom režimu voda podredila bi se i poljoprivredna proizvodnja u kojoj treba izbjegavati kasnu jesen i rano proljeće. Polje je smješteno u blizini naselja i uz asfaltirane prometnice. aluvijalno-koluvijalna (duboko do vrlo duboko). do 2 dana 210 ha. Putna mreža bila bi takva da omogućava pristup asfaltnom cestom na svaku tablu . ako se regulira vodni režim i sustav za navodnjavanje. Veliki problem predstavlja obrana od vanjskih voda i unutarnja odvodnja . Odvodnja unutarnjih voda predviđena je otvorenim kanalima . Polja Značajni neriješen problem vodno-zračnog režima Rastok polja je zaštita od vanjskih voda. intenzivniji u drugoj polovici. pašnjaci 75 ha. Klimatski uvjeti za uspostavljenu proizvodnju nisu ograničavajući. U izvedbi su nužni i lateralni kanali do recipijenata. jer je plavljenju izloženo 600 ha zemljišta. Za navodnjavanje kultura u Rastoku predviđeno je oko 700 l/sec. makadamski putovi (6175 m) i zemljani putovi (20575 m).glavnim i većim brojem sabirnih te drenažom (382 ha). euretično smeđa na jezerskim sedimentima (glinovita i ilovasto glinovita tla).kišenjem.1 dan 480 ha. Režim voda utječe i na korištenje polja.Vršci luke (2550 m).kukuruz i pšenica). Na tla u polju. voćnjaci 39 ha. bitno je utjecao vodni režim. kako na mehanički sastav tako i na pedološke osobine. Radovi na odvodnji i navodnjavanju su započeli početkom ovog stoljeća.

Stoka boravi na pašnjacima uvijek kada dozvoljavaju meteorološke prilike. te u znatno manjem obimu govedarstvo. jarad. udaljeniji planinski pašnjaci se manje koriste. Mali broj ovaca i koza se muze.4 Stočarstvo Područje grada Vrgorca nekad je bio izrazito stočarski kraj. peradarstvo) i služile su za potrebe obitelji.5 Šumarstvo Organizacija šumarske djelatnosti na području grada Vrgorca. Većina obiteljskih gospodarstava bavila se. Zbog udaljenosti. i 1951 god. U eksploataciji se drži isključivo domaća pramenka.zemljišnih i sličnih zajednica su proglašene općenarodnom imovinom. svih vrsta stoke je ekstenzivan. ima za posljedicu nisku ekonomsku učinkovitost cjelokupnog stočnog fonda i smanjeni interes za profesionalno bavljenje stočarstvom. a ovce i koze tek nešto više od 30-tak dana. 1.). Od 1945 god. Osnovni proizvod je meso od pomlatka (janjad.1. Lokalni organi vlasti vrše samo nadzor nad privatnim šumama. Sustav držanja i pasminska pripadnost stoke. Tržno orijentirana proizvodnja bila je neznatna i uglavnom se sporadično nudilo janjeće i jareće meso i telad. Planinski i priplaninski pašnjaci te pašnjaci oko naselja predstavljaju osnovu u hranidbi svih preživača. prometne nepristupačnosti i dijelom nedostatka ili manjeg interesa mlađe radne snage.tehnoloških rješenja moguće je poljoprivednu proizvodnju organizirati na 738 ha zemljišta (52 ha kanali. telad) koje je na tržište dolazilo u toku ljeta i rane jeseni. nacionalizirane i konfiscirane. datira od devedesetih godina prošlog stoljeća. Dosadašnji sustav držanja. 1. šumarstvo se organiziralo i reorganiziralo više puta. 1950 god.7. a šume imovnih općina. Stočarstvo bi trebalo ostati osnova privređivanja za jedan broj gospodarstava toga područja.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Realizacijom tehničko . uglavnom u brdskim naseljima. Stočarstvo je bila osnovna grana poljoprivredne proizvodnje na području dijela grada Vrgorca. koza i goveda.7. Tijekom 1950 god. Ovčje i kozje mlijeko se ne pojavljuje na tržištu u konzumnom obliku. Na cijelom uzgojnom području dominiraju nisko produktivne pasmine kod ovaca. Ostali stočni proizvodi. Kod krava dominira uzgojno nekonsolidirano domaće sivo govedo. stočarskom proizvodnjom. u prosjeku. dok je u pripoljskim selima dominiralo vinogradarstvo. u većem ili manjem opsegu. Zbog strukture korištenja ograničenih površina i neprovođenja adekvatnih agrotehničkih mjera. naročito poslije II svjetskog rata. odnosno vrgoračkog užeg područja krša. Radi toga se postižu niski proizvodni rezultati. krave u štali borave najviše do 90 dana. a prinosi po jedinici površina su niski. povrćarstvo. Sve veće privatne i crkvene šume su tijekom 1945 god. nije obuhvaćeno otkupom. već se prerađuje u domaćinstvu i koristi za potrebe ukućana. balkanska koza i u zadnje vrijeme križanci balkanske koze s francuskom alpino pasminom. a time i nedostatna hranidba stoke u tijeku vegetacijskog razdoblja (zima i rano proljeće).1. doživjelo je niz organizacijskih promjena. nekad duhan i voćarstvo. malo je učešće krmnih kultura u plodoredu. Glavne stočarske grane su bile ovčarstvo i kozarstvo. formiraju se za neposredno gospodarenje šumama __________________________________________________________________Urbos doo Split 33 . osniva se za gospodarenje šumama na području Dalmacije specijalizirano poduzeće „Šumsko gospodarstvo Dalmacije“ sa sjedištem u Splitu i zadatkom da preuzme brigu nad svim šumama u društvenom vlasništvu. U tijeku godine. kao ostalom i u čitavoj Dalmaciji. Ostale grane stočarstva su bile malo zastupljene (svinjogojstvo. posebice mlađih stanovnika. Šumarstvo na vrgoračkom području. posebice kravlje mlijeko. jer to predodređuju prirodne i tržišne pogodnosti kao i tradicija. nižih okvirnih i proizvodnih osobina. putovi i dr.

čiji je osnivač narodni odbori kotara. odluku o osnivanju radne organizacije izrada Programa gospodarenja dalmatinskim šumsko – krškim područjima od 1986 – 1995 god. U toj novoj organizaciji dio šuma područja općine Vrgorac potpada pod upravu šumarije Makarska i šumarije Metković. Na temelju tog Zakona skupština općine Vrgorac donosi 29.zaštitu i čuvanje šuma. Općine Makarska i Metković nemaju interesa da financiraju šume i šumska zemljišta na području općine Vrgorac. godine i objedinjuje 16 Uprava šuma.71 165. Opet se osnivaju šumska gospodarstva i to u okvirima tadašnjih kotareva. Posljednjih desetljeća dolazi čak i do prirodne regeneracije degradiranih šuma. Iz raznih razloga postupno se pogoršavaju uvjeti poslovanja. Tako se za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem osniva šumsko gospodarstvo Makarska. stvoreni su uvjeti za jedinstvenim gospodarenjem šuma u Republici Hrvatskoj. Donošenjem Zakona o šumama listopada 1990 god.1991. proizvodno Neplodno Ukupno: Površina: 691. ali sada kao privredne organizacije. 15/54) ukida se Šumsko gospodarstvo Dalmacija. donose se rješenja za statusni i materijalni položaj šumarstva na kršu. god. U okviru toga je institut za jadranske kulture i melioracije krša split izradio Program gospodarenja šuma i šumskih zemljišta Vrgoračkog užeg područja krša za razdoblje 1984 – 1993 god.94 1221. Podjela šuma prema uređajnim razredima: Uređajni razred: Bor (crni i alepski) Šikara Makija Panjača medunca Šibljak Garig Neobraslo.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca šumarije kao terenski pogoni šumskog gospodarstva. Donošenjem Zakona o šumama. 1977 godine. .10 598.pošumljavanje ogoljelih šumskih površina.09. Šumarija Vrgorac gospodari sa 18770 ha šume i šumskog zemljišta. Tom radnjom zadovoljavaju se potrebe lokalnog stanovništva za drvenom masom i ujedno vrši koristan šumsko uzgojni zahvat. Vrste i obim radova koji su se izvodili na održavanju i unapređenju šuma vrgoračkog područja obuhvaćaju slijedeće: . Općina Vrgorac 1964 godine formira referadu za šumarstvo. Javno poduzeće „Hrvatske šume“ p. .o.melioracija degradiranih šuma.1979 god. Godine 1960 ponovo dolazi do reorganizacije šumarstva u Hrvatskoj. a šumarije postaju ustanove sa samo samostalnim financiranjem. Šumarija Vrgorac potpada pod upravu šuma Split. u razdoblju do 2006. Zagreb formira se 01. a u tijeku je uknjižba za preostalih 13644. pošumljeno je 304 ha šuma a prema raspoloživim podacima. U razdoblju 1947-1983.01. __________________________________________________________________Urbos doo Split 34 . pa se kao šumsko uzgojna i meliorativna mjera sve više primjenjuje čišćenje šuma. U ranijem periodu melioracije degradiranih šuma vršene su isključivo uvođenjem režima zabrane korištenja sječe i ispaše pojedinih šumskih kompleksa.25 14444 1545. od toga je na RH uknjiženo 5125. 1954 godine na temelju Uredbe o organizaciji šumarske službe ( Narodne novine br.23 52 18770 Šume i šumsko zemljište u privatnom vlasništvu rasprostiru se na površini od 4061 ha. god.77 51.97 ha. pošumljeno je još 293 ha.03 ha.

a u prorijeđenim makijama se vrši ispaša. Visoke šume ( borove kulture) pokrivaju 691 ha i čine 3. Borove površine su različite starosti s raznim dobnim razredima (1-60 godina) pa je teško odrediti drvnu masu. često vrlo intenzivno. pa je zato najviše i iskorištavana. a u mnogim površinama i potpunog nestanka šuma. koji se nalazi u nižim predjelima. Orah. Trenutno se suzbija suzbija mehaničkim putem. zauzima 486 ha.25 ha. pridaje se velika pažnja zaštiti šuma od požara kroz provođenje potrebnih mjera zaštite šuma od požara. Šikare čine najveći dio obraslih površina 15665 ha ili 83. Međutim veliki je značaj šikara u zaštiti tla od erozionog djelovanja. U novije vrijeme. Drvna masa se (po ocjeni) kreće približno 90 m3/ha. od čega je najveći dio (702 ha) smješten u katastarskoj općini Ravča. jasen i juniperus (šmriku).68% od ukupnih šumskih površina. koji raste u višim predjelima. Kamenjare. Drvna masa makije se procjenjuje na prosječno 8-10 m3/ha. što je daje zadovoljavajuće rezultate. 205. Najvrjednija im je vrsta crnika (Quertus ilex). u ovom. preopterećenost šumskih površina stokom. Iako vrgoračko područje i danas spada u nerazvijeno. samo na tri lokaliteta kulture imaju više od 50 ha. Sadrže sljedeće vrste: hrast medunac. pa je time opterećenje šumskih površina stokom znatno umanjeno. Drvna masa u šikarama je mala od 5-10 m3/ha i sa stanovišta proizvodnje drva nema većeg značaja. Iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta. predstavljaju krajni oblik degradacije šuma. Služi najčešće za podmirivanje potreba lokalnog stanovništva u drvu.68%.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Zaštita šuma je na vrgoračkom području uvijek bila jedna od važnih zadataka gospodarenja. najveće nalazimo u katastarskim općinama Dusina. Pretežno se radi o kulturama na malim površinama od 5 do 20 ha. cer. po značaju i intezitetu više je bilo podređeno stočarstvu nego namirivanju potreba u drvu. Struktura šumskih sastojina pokazuje najveću zastupljenost šikare sa 15665 ha ili 83. tako da je pojedinih godina dolazilo do golobrsta. a ukupna na 6000-8000 m3. Ekstenzivan i primitivan način na koji se ovo iskorištavanje vršilo (paljenje šuma radi njihovog pretvaranja u pašnjake. Makije zauzimaju najtopliji dio vrgoračkog područja ukupne površine 1545 ha. pa se. služe za ispašu najvećeg dijela stoke. pretežno brdsko planinskom području. te u manjoj mjeri za ogrijev. Borove šume rastu na oko 37 lokaliteta.5% Sastojine crnog i alepskog bora zastupljene su na 691 ha ili 3. pa se šikare koriste isključivo za brst i ispašu stoke. Borove šume na vrgoračkom području pokrivaju 691.25 ha.5% od ukupnih obraslih površina. zatim jednodobne panjače hrasta medunca i makije zastupljene su na 1597 ha ili 8. najznačajnija je ona u katastarskoj općini Dusina ("Zveč") sa 82 ha. bjelograbić.50%. obzirom na učešće malih sastojina. sa kojih su šumske vrste potpuno nestale. Kamenjara ima po svim katastarskim općinama. Od biljnih bolesti i štetnika za vrgoračko područje je od značaja pojava borovog četnjaka (Cnethocampa pityocampa) koji napada borove šume. Raščane i Zavojane. Rasprostranjene su u svim katastarskim općinama. - - - __________________________________________________________________Urbos doo Split 35 . a crnog bora. Osnovni vid zaštite bilo je čuvanje šuma od bespravnog korištenja putem lugara-čuvara šuma. posljedice brsta koza) bilo je osnovnim uzrokom degradacije. procjenjuje na 40-50 m3/ha. U njima nalazimo sve zimzelene makijske elemente. Sa šumarskog stanovišta te površine u sadašnjem stanju nemaju značaja. ipak opći napredak kraja pridonosi tome da stanovništva svoju egzistencije sve manje vezuje uz stočarstvo. crni grab. od čega kultura alepskog bora.

daje mogućnost razvitka lovnog turizma. površina – 1423 ha 3. Većina ih se nalazi na području grada Vrgorca. posebice Makarskog (izletnički turizam. izletničkog turizma i sl. asfaltne breče i čistog bitumena. prirodna obilježja i prometni položaj. Čisti bitumen se vadio na dubini od 50-60 m.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 1. lokalitet Paklina.4710 2. obzirom na mogućnosti stočarstva i poljodjelstva). Eksploatacija kamena i dolomitskog pijeska danas nije ni približno razvijena prema prirodnim mogućnostima resursa. Zalihe navedenih sirovina nisu utvrđene. lovni turizam. površina – 2819 ha 3. „Matokit“. Osim toga. Na području Vrgorca nalaze se tri državna i šest zajedničkih lovišta. površina –1861 ha 2. Razvoj trgovačke djelatnosti temelji se na namjeri da gradsko središte bude i trgovačko središte cijelog kraja u kojem će biti moguća nabavka onih vrsta poljoprivrednih i industrijskih proizvoda koji su nužni za funkcioniranje suvremenih poljoprivrednih gospodarstava. Uglavnom se radi o interesu privatnog kapitala da uz relativno mala ulaganja osigura snabdijevanje stanovništva osnovnim prehrambenim artiklima i drugom robom za svakodnevnu uporabu. Na području između Kljenka i Vrgorca evidentirana su neispitana ležišta boksita. što je u uskoj vezi s mogućnostima zarade stanovništva. površina – 900 ha Zajednička lovišta: 1. a organizacija i tehnička opremljenost pogona nije na suvremenoj razini. „Rastok“ površina . Kvaliteta šuma koja nema veće značenje glede eksploatacije drva.7. premda su mogućnosti za eksploataciju građevinskog i ukrasnog kamena gotovo neograničene. Usluge i trgovina razvijeni su kao i na ostalim područjima. prije svega trgovačke kao i raznih zanatskih radnji. „Zagora“. tranzitni turizam. seoski turizam. odnosno zaposlenja i efikasnosti gospodarstva. „Šibenik“. „Biokovo“. obnova uslužne mreže. Državna lovišta: 1. Na području Bunina. Na području Dragljana eksploatira se dolomit i dolomitski pijesak i to uglavnom za tehničku uporabu. Turizam Grad Vrgorac ima uvjete za razvoj turizma zbog svog položaja u odnosu na turističko Makarsko primorje. „Kozica“.1. nalazi se značajno ležište bituminoznih škriljaca. površina – 4232 ha __________________________________________________________________Urbos doo Split 36 . Moguć je razvitak specifičnih oblika turizma s osloncem na osnovnu turističku ponudu priobalnog turizma. servisi. Iskorištavanje mineralnih sirovina Zastupljeno je kroz eksploataciju kamena u kamenolomu poduzeća "Građevno" u Kljenku.6 Ostale djelatnosti Zanatske usluge i servisi Prisutni su pretežno kroz samostalne obrtničke radnje među kojima su zanatska proizvodnja. smatra se jednom od pretpostavki obnove življenja na ovom području. u mjeri koja odgovara potražnji. Trgovina U dosadašnjem razvoju područja u predratnom periodu očita je povezanost između koncentracije stanovništva i razvitka uslužnih sadržaja. autoprijevoznici i ostale uslužne radnje. a bituminozni škriljaci i asfaltne breče na površini.

rekreaciju i zabavu. Osnovni ciljevi razvoja gospodarstva bi bili: . da bi se i s time prestalo prije 20-ak godina. Nekadašnje konjske staze danas odlično služe za duga pješačenja. odmor.na gniježđenju: grlica divlja . a u svojoj dugogodišnjoj povijesti promijenila je brojne gospodare. „Vrgoračko jezero“.na zimovanju ili preletu: šumska šljuka . „ Rilić – Baćinska jezera“ (manji dio).oživljavanje gospodarstva i redefiniranje gospodarske uloge područja u širim regionalnim okvirima u cilju potpunijeg i učinkovitijeg iskorištavanja pogodnosti resursa __________________________________________________________________Urbos doo Split 37 . površina – 4290 ha 5. svraka. Pješačka staza Zanimljiv je primjer turističke ponude u ovom kraju i napušteno okno rudnika Paklina podno Vrgorca koje je postalo metom brojnih turista koji u ovaj kraj dolaze na radno-rekreativni odmor. površina – 11 851 ha Na području Vrgorca obitavaju slijedeće vrste divljači: .lovno nezaštićena divljač: lisica. godine. Rasprostranjena cestovna i mreža puteljaka te prolaza kroz krš kamenjara omogućuje nezaboravnu vožnju biciklom pa čak i jahanje na konjima. golub pećinar .Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 4. Posebno ističemo mogućnost pješačenja i planinarenja te vožnja biciklom. „Gradina“. Okolica Vrgorca izuzetno je povoljna za sport i rekreaciju. kuna bijelica. Tu gost može pronaći i provesti ugodne trenutke za razgledavanje. Zbog malih i nepovezanih zaliha naslaga rude.lovno zaštićena ostala divljač: jazavac. Paklinu su inače otkrili i počeli iskorištavati Mlečani daleke 1698. prešlo se na površinski kop. Bogatstvom povijesno-kulturne baštine izdvaja se od ostalih sela u okolici i selo Kokorići i upravo zbog tih prednosti nudi široku lepezu turističkih usluga. ponajviše iz Austrije. zec i jarebica kamenjarka . Primjerice stazom Alberta Fortisa od Vrgorca se stiže za oko 4 sata do mora prolazeći kroz netaknutu prirodu putovima kojima je nekada išla trgovina između Primorja i Zagore. divokoza. muflon. površine – 5000 ha 6. vrana siva.lovno gospodarske: divlja svinja. Slika 13.

razne vrste obrta i sl. koji je smješten u montažnom objektu.proizvodne i uslužne djelatnosti komplementarne razvoju poljoprivredne proizvodnje (prehrambena industrija.1.poljodjelstvo (posebno stočarstvo).posebni vidovi turizma. 1.) . gdje je nemoguće organizirati prijevoz učenika. Obzirom na mogućnosti razvoja ovog područja i pod pretpostavkom da većini srednjoškolaca treba omogućiti školovanje na ovom području. laboratorijem.podizanje nivoa angažiranosti i društvenog standarda stanovništva Osnovne postavke razvitka gospodarstva su: . knjižnicom i otvorenim igralištem (1500 m2). trgovina. Srednja škola ima površinu od 652 m2 sa 13 učionica. osim privatnih prostorija u područnim školama Koteze. __________________________________________________________________Urbos doo Split 38 . Školski objekti su u relativno dobrom stanju. usluge. te djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz. Otvorene športske terene posjeduju sljedeće škole: Vrgorac. zdravstvene zaštite i fizičke kulture. radionicom za strojarstvo. ekonomsko. Srednje školstvo Srednja škola postoji samo u Vrgorcu. bit će osnovne gospodarske grane . treba razmotriti mogućnost realizacije trgovačkog i poljoprivrednog usmjerenja kroz srednjoškolski centar.razvijanje onih gospodarskih sadržaja koji čine cjelinu ponude sačuvanog i ekološki vrijednog gospodarskog područja . Na ostalom području grada nije organizirano predškolsko zbrinjavanje djece.dostizanje i održavanje stabilne stope rasta prihoda i zaposlenosti kapaciteta .) Svaki program treba biti interesno utemeljena i uravnotežena gospodarsko-programska valorizacija cjelovitog resursa ovog područja. prehrambeni i prerađivački kapaciteti. Osnovno školstvo Sustav osnovnih škola na području grada Vrgorca obuhvaća matičnu osnovnu školu u Vrgorcu i 15 područnih osnovnih škola sa veoma usitnjenim područnim četvero razrednim odjeljenjima što uvjetuje brdsko planinsko područje.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca . korištenje mineralnih sirovina. prerađivački i skladišni kapaciteti). Veliki Prolog i Raščane. ovaj dokument prostornog uređenja ima zadatak da u skladu s koncepcijskim opredjeljenjima osigura prostorne okvire i utvrdi mjere kojima se osiguravaju pretpostavke za mogući gospodarski razvoj te ostvaruje zaštita i očuvanje prostora kao temeljnog resursa razvoja djelatnosti. Predškolski odgoj Na području grada Vrgoraca u oblasti predškolskog odgoja dječji vrtić organiziran je jedino u Vrgorcu koji zadovoljava potrebe za oko 140 djece. tekstilna galanterija i metalsko usmjerenje. športa i rekreacije (izletnički. Dragljane. planinski i sl. ima slijedeća usmjerenja: gimnazija. osnovnog obrazovanja. graditeljstvo.8 Društvene djelatnosti Razvojem društvenih djelatnosti potrebno je u potpunosti zadovoljiti potrebe stanovništva u oblasti predškolskog odgoja. U cilju stimuliranja razvitka gospodarskih djelatnosti. i Žlibina.

Prologu i Vrgorcu planira se realizacija kompleksa športsko-rekreacijskog centra Vrgorca na prostoru nekadašnje sanitarne deponije uz prometnicu Vrgorac-Vina. V. Kultura i šport Na području grada oblast kulture i športa potpuno zanemarena. a posebno djelatnost knjižnica i čitaonica koje se mogu locirati i u okviru osnovnih škola ili u domovima kulture (Zavojane. Također je potrebno razviti terensku službu radi obilazaka staračkog stanovništva vrgoračkog područja. V. __________________________________________________________________Urbos doo Split 39 . Poboljšavanje i osposobljavanje školskih terena i dvorana znatno bi poboljšalo uvjete za športske djelatnosti na lokalnoj razini. Predviđa se lociranje jedinica poštanske mreže i u ostalim naseljima sukladno njihovim razvojnim potrebama. proširiti kapacitete na sadašnjoj lokaciji razvojem potrebitih specijalističkih i pratećih službi i eventualnog stacionara za opservaciju bolesnika. nastupanje dramskih grupa i sl. U narednom periodu djelatnost kulture i športa potrebno je razviti do razine koja će odgovarati potrebama lokalnog stanovništva da bi se ukupni uvjeti življenja u zagorskim ruralnim prostorima ako ne potpuno onda u velikoj mjeri izjednačili sa urbanim prostorima. Obzirom na očekivani razvitak ovog područja u oblasti zdravstva biti će potrebno osuvremeniti postojeće zdravstvene kapacitete. Obzirom na znatan broj starijih osoba na ovom području treba razvijati služnu za skrb o starim osobama. laboratorij.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Zdravstvo i socijalna zaštita U oblasti zdravstva u Vrgorcu postoji Dom zdravlja sa skromnom opremom i neadekvatnim uvjetima rada. kazališta. U oblasti športa pored zatvorene polivalentne dvorane u Vrgorcu i uređenih otvorenih športskih terena u Dragljanima. medicina rada. stomatologija. u naseljima Dusina. financijskih institucija i banaka. ljekarna. Zdravstvenih punktova u ostalim naseljima nema.. ginekološka. Razvoj pojedinih športsko-rekreacijskih disciplina kao planinarstvo i lov sigurno bi našlo i svoju valorizaciju kroz turističku djelatnost. U sustavu poštanskog prometa u Vrgorcu je smještena organizacijska jedinica Centra pošta. U oblasti kulture potrebno je osigurati uvjete za rad kina.Prolog i Dragljane nalaze se jedinice poštanske mreže. Tek eventualnim jačanjem razvojnih podcentara (lokalnih središta) kao samostalnih središta moguće je očekivati i lociranje pojedinih službi u tim središtima. opća medicina. pravosudnih i ostalih državnih tijela.Prolog. te predvidjeti realizaciju višenamjenskih prostora koji mogu primiti kulturne sadržaje u lokalnim središtima. te ustanove ostalih javnih službi smještene su u gradskom središtu Vrgorcu. Također se potrebno osigurati i športske objekte lokalnog značaja u okviru škola koje inače ne raspolažu adekvatnim dvoranama ni igralištima. u okviru Doma zdravlja djeluju i specijalističke službe pedijatrijska. V. Ostale javne službe i ustanove Ispostave županijskih tijela. Drževitić i Vrgorac). Kozica.

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 1. Ž6208 – Dusina – Otrić Seoci – D513 Sa stanovišta razvijenosti cestovne mreže i moderniziranosti stanja ukupne cestovne mreže za razvoj i povezanost grada Vrgorca s regionalnim centrom Splitom i manjim centrima je zadovoljavajuća. Ž 6201 – Banja – Orah – (gr. čija se zona sanitarne zaštite nalazi na području Grada. a na području Grada Vrgorca se nalazi i zona sanitarne zaštite vodozahvata Modro oko.1. 1992. Izvorišta Banja i Butina se koriste za vodoopskrbu Vrgorca.Ž 6207.4 Vodnogospodarstvo Zone sanitarne zaštite izvorišta Na području Grada Vrgorca nalaze se vrlo važna izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu. godine.D 62.9.Ž 6201.9.Ž 6208. Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/2002) se propisuju: uvjeti i način utvrđivanja područja sanitarne zaštite (zone) izvorišta i drugih ležišta voda (podzemne vode. Klokun.Ž 6199. D 62 – Kozica – Šošići – D 512 . za vodoopskrbu područja Ploča. Na navedenim prometnicama postoje uska grla prometa. jezera. Zagreb. 1. Makarska (D8) – Ravča Županijske ceste: .3 Cestovni promet Osnovu cestovne mreže vrgoračkog područja danas čini: Jadranska autocesta Državna cesta: . Podprolog – Veliki Prolog (D 62) . Tunelom kroz Bikovo ovaj zaobalni pojas se integrira u obalni širi pojas. 1996. BIH) . Poljica Kozička – Stilja – Prapatnice – Vrgorac (D62) .Ž 6211. izvorište Modro oko.) te Elaboratom «Hidrogeološki istražni radovi za određivanje sanitarnotehničke zaštite izvora Klokun i Modro Oko (Institut za geološka istraživanja. Na lokalnim cestama postoji više "crnih točaka" prometa sa stanovišta elemenata ceste. godine. Dugopolje (D1) – Šestanovac – Zagvozd – Vrgorac – Kula Norinska – Metković (D9) . akumulacije) koja se koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu __________________________________________________________________Urbos doo Split 40 .D 512. rijeke. Elaboratom «Hidrogeološki istražni radovi za određivanje sanitarno-tehničke zaštite izvora Banja i Butina – Vrgorac» (Institut za geološka istraživanja . te je cijelo područje grada pokriveno skoro u cijelosti zonama sanitarne zaštite (različitih nivoa zaštite).Ž 6209.Ž 6210. Katezi – Vrgorac (D 62) . koje nije na području Grada se koristi za vodoopskrbu manjih lokalnih naselja i potencijalno/rezervno izvorište za područje opskrbe izvorišta Prud.1. Vrgorac (D62) – Staševica – D513 .9 Objekti infrastrukture 1. Usko grlo je svakako prolaz kroz Vrgorac. Zagreb. Hidrogeološkim studijama. R.1.) utvrđen je prijedlog zona zaštite ovih izvorišta. Bitan nedostatak lokalnih cesta je nepostojanje prometne signalizacije. Nedostatak u smislu brže prometne i ostale povezanosti obalnog i zaobalnog pojasa je nedostatak tunela masiva Biokova.

uvođenje čistih proizvodnja. III. odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja 1-3 cm/s. crpne stanice.0 cm/s. sanitarni i drugi uvjeti održavanja zona i zaštitne mjere u području zona određuju se na temelju prethodnih vodoistražnih radova. zaštita od poplava i melioracijska odvodnja Na području grada Vrgorca nalaze se dva kraška polja. Pasivnu zaštitu izvorišta čine mjere zaštite građenja i smještaja pojedinih građevina i obavljanja određenih djelatnosti unutar utvrđene zone. te malih kapaciteta ponora i odvodnih tunela a __________________________________________________________________Urbos doo Split 41 .A i I. II. ugradnja spremnika s dodatnom zaštitom i sl. kakvoću i zdravstvenu ispravnost. odnosno. Unutar definiranih granica zona izvorišta provodi se pasivna i aktivna zaštita izvorišta. To su klasična zatvorena kraška polja sa izrazito nepredvidljivim. Zone izvorišta. područje s kojeg su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja manje od a cm/s. u uvjetima velikih voda.B zonu. zone. odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja (klasični statističko-hidrogeološki sliv). I. količine. Kod velikih naplavnih površinama na strmim i nepristupačnim stijenskim odsječcima. kao i ukupno priljevno područje neovisno o dijelu napajanja koje sudjeluje u obnavljanju voda odnosnog izvorišta (konceptualni hidraulički sliv). uključivo i mjesta umjetnog napajanja krških i vodonosnika bez obzira na udaljenost od zahvata vode. održavanje i čuvanje. zona se utvrđuje radi zaštite građevina i uređaja za zahvaćanje voda. zona obuhvaća glavne podzemne drenažne smjerove u neposrednom slivu krških izvorišta s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode do 24 sata. Uređenje vodotoka. Vodoistražnim radovima smatraju se radovi ispitivanja radi utvrđivanja postojanja. koja su karakteristična što se tiče svojih svojstava u pogledu uređenja vodotoka. zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode. I. Obuhvaća i ponore i ponorne zone u slivnom području. veće od 3. IV. odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja. a osobito: građenje i rekonstrukcije odvodnih i vodoopskrbnih sustava. mjere za zaštitu izvorišta od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njihovu izdašnost. te se oni ograđuju i označavaju kao II. predtretman otpadnih voda. zaštite od poplava kao i radova na melioracijskom uređenju. rasprostiranja. kakvoće i pokretljivosti podzemnih voda na određenom prostoru. zone. Vrgorsko i Rastok. zona.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca (izvorišta). Aktivnu zaštitu izvorišta čini redovito praćenje kakvoće vode na priljevnom području izvorišta i poduzimanje mjera za njeno poboljšanje. postrojenja za preradu vode. kaptažu. u načelu nepovoljnim hidrološkim prilikama koja u zimskom periodu plave zbog velikih količina oborinskih i izvorskih voda. krški izvor. smjernice za utvrđivanje posebne naknade za potrebna povećana ulaganja u javni vodoopskrbni sustav i sustav javne odvodnje otpadnih voda na području zona te postupak za donošenje odluke o zaštiti izvorišta. s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 10-50 dana u uvjetima velikih voda. odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja. zona obuhvaća dijelove krških slivova izvan vanjskih granica II. zona obuhvaća sliv izvorišta izvan III. zonu se može podijeliti na I. I. građevine za pogon. s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda.

s.1 km cjevovoda. Radovi etape A su dovršeni 1988. «Zavojane». «Zavojane» . 2004). «Prapatnica» prema Stilji. Matica Vrgorska ih dalje zajedno sa vodama Vrgorskog polja sprovodi do Vrgorskog tunela i dalje u Baćinska jezera.s. v.v.s. a služi za natapanje površina polja Rastok. čime je riješena vodoopskrba na potezu Vrgorac Župa. «Vrgorac» transportira dalje prema Ravči. uz izgradnju pripadnih objekata (vodosprema i crpnih stanica). __________________________________________________________________Urbos doo Split 42 .v. čime je vodom opskrbljeno oko 1400 stanovnika. područje Stije (sjeverozapadno od Vrgorca). godine i uglavnom se odnose na sam vodozahvat Banja sa pripadnim crpnim postrojenjem. Na predmetnom sustavu Banja potrebno je još izvesti nadzorno-upravljački sustav. sa c. «Štulići». «Kljenak II» . «Župa II». «Antunovići» za puštanje u pogon čeka samo ugradnju trafo stanice za c.Cjevovod Dragljane – Raščane.s. Povećani dotok u Baćinska jezera se evakuira u more odvodnim tunelom i spojnim kanalom. dovode do tunela Rastok i upuštaju u Maticu Vrgorsku u Vrgorsko polje. . izgrađeni su i objekti vodoopskrbe naselja Župa (općina Zagvozd) i to: . vodospremu «Vrgorac» (2x1000 m³).Cjevovod c.s. .s.Vodoopskrbni sustav Banja Vodoopskrbni sustav Banja sa zahvatom u sklopu c. Cijeli sustav još nije dovršen. sa istoimenom c. te sa v. Vodoopskrbni sustav Vrgorac . krajnji korisnik ne može u potpunosti upravljati izgrađenim sustavom. vodoopskrba je riješena za oko 350 stanovnika naselja Župa.v. «Kljenak I».Cjevovod c. Poplavne vode Rastoka se prikupljaju Maticom Rastoka.Cjevovod c. Na potezu Dragljane – Raščane. «Štulići» . Uređenje ova dva polja uvijek je imalo osnovni cilj skraćenje trajanja poplavnih voda. U sklopu prethodno navedenih aktivnosti izvedeno je oko 14 km cjevovoda. . i dvije vodospreme). sa c. Pored navedenoga.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca u ljetnom razdoblju imaju potrebu za osiguranjem velike količine vode potrebne za navodnjavanjem velikih obradivih površina. dvije c.Cjevovod Kozica – Štulići. «Vrgorac» ide preko c. Turija.Cjevovod «Raščane – Župa». Matica Rastoka je povezana kanalom Parilo-Brza voda sa rijekom Mlada iz sliva Trebižata.s.s. «Zavojane» . Etapa B počela se realizirati 1997. tj. i vodospremom. «Banja» (zahvaća se cca 50 l/s). odnosno do zapadne granice (sa općinom Zagvozd). «Antunovići» (dionica c. smanjenje visine maksimalnih vodostaja u polju. Drugi vodoopskrbni pravac iz v. i vodospremom. sedam crpnih stanica i šest vodosprema. «Kozica» i c. odnosno Dragljanima. i v. «Turija» (5. a obuhvaća: . sa istoimenim crpnim stanicama i vodospremama . i vodospremom. Radovi na vodoopskrbi područja Vrgorca odvijali su se u dvije etape (A i B).s. «Prapatnica II – v. «Stilja». te do uvođenja tog sustava.v. «Zavojane» sa istoimenom c. «Duge Njive» sa istoimenom c.s.s. Etapa B podrazumijeva produženje postojećih cjevovoda. Na potezu Kozica – Župa. odakle se voda preko c. v. te sa c. Kljenak – Duge Njive te Prapatnica – Stilja je izvedeno oko 450 priključaka. Kozica i Miloši. opskrbljuje u prvom redu grad Vrgorac. i c. i v. c. Način odvodnje Vrgorskog polja predložen je Studijom o utjecaju na okoliš odvodnje viška vode iz Vrgorskog polja (Ekoenerg Zagreb. «Župa I».s. kako bi se omogućila odgovarajuća poljoprivredna proizvodnja. godine.s.s. s. te sve do Župe.). područje Duge Njive (zapadno od Vrgorca). S druge strane.s.s.s.

URBOS . Provedbeni urbanistički plan istočnog dijela Vrgorca 6. tako da se u posljednje vrijeme na njemu nisu vršile intenzivnije aktivnosti.10.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca . 5/95. Prostorni plan uređenja Grada Vrgorca 4. Prostorni plan Županije Splitsko dalmatinske i 3.38 ha Urbanistički zavod Dalmacije Split VAN SNAGE temeljem Zakona __________________________________________________________________Urbos doo Split 43 .5 ha Urbanistički zavod Dalmacije Split. Sustav je u većoj mjeri finaliziran i u funkciji.Split URBOS – Split NA SNAZI 3.Split NA SNAZI IV DETALJNI PLANOVI UREĐENJA PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN ISTOČNOG DIJELA VRGORCA DETALJNI PLAN UREĐENJA PROSTORA CENTRA VRGORCA PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN SPORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA VRGORAC 27. 1.1997. Detaljni plan uređenja prostora centra Vrgorca Tablica 16. odnosno po sjevernoj i južnoj strani Vrgorskog polja. NA SNAZI PROSTORNI PLAN GRADA VRGORCA UREĐENJA Područje današnjeg Grada Vrgorca URBOS . Strategija i program prostornog razvitka Republike Hrvatske 2. Iz vodospreme «Butina» vodoopskrba se vrši u dva glavna pravca: prema Malom Prologu i prema Staševici. Postojeći dokumenti prostornog uređenja OBUHVAT (ha) IZRAĐIVAČ STRUČNOG PRIJEDLOGA DONOŠENJE STATUS NAZIV DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA I STRATEGIJA I PROGRAM PROSTORNOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE STRATEGIJA I PROGRAM Republika Hrvatska Zavod za PROSTORNOG RAZVITKA prostorno REPUBLIKE HRVATSKE planiranje MZOPU II PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE SPLITSKO DALMATINSKE PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Područje današnjeg Zavod za SPLITSKO DALMATINSKE Županije prostorno uređenje ŽSD III PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA 29. Detaljni plan uređenja Radne zone Vrgorac 5. godine i na njemu se zahvaća oko 35 l/s.2 Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova Dokumenti prostornog uređenja koji u na snazi a relevantni su za područje Grada Vrgorca su: 1.Vodoopskrbni sustav Butina Vodozahvat Butina u funkciji je od 1970. VJESNIK službeno glasilo općine Vrgorac 2/91. VJESNIK službeno glasilo Grada Vrgorca 1/96. NA SNAZI Službeni glasnik Županje splitsko dalmatinske 1/03VJESNIK službeno glasilo Grada Vrgorca 4/97.80 ha NA SNAZI 3.

. Stoga se u daljnjem promišljanju prostornog razvoja Grada Vrgorca treba polaziti od smjernica naznačenih u Strategiji. kvaliteta voda i tla te prirodne značajke krajobraznih struktura. . a poglavito odnos površina po osnovnom tipu korištenja. promjena načina korištenja resursa s većom pažnjom na biološku osjetljivost i raznolikost.Posebnim ciljevima prostornog razvoja naglašava se zaštita prostora i okoliša. zapuštanje resursa) i poticanje razvoja ruralnih prostora u cjelini i smanjivanje pritiska na gradove naročito jadranskog područja. neprofitabilnih i zagađujućih tehnologija.1 Strategija prostornog uređenja i program prostornog uređenja Strategija i program prostornog razvitka RH nemaju elemente izravne primjene. spadaju ratom zahvaćena područja (fizička. sanacija kritičnih mjesta zagađenja okoliša (prioritetno odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda.Prioriteti razvoja u prostoru su: zaustavljanje negativnih procesa (depopulacija.Radi zaštite negrađevinskog. . područja uz državnu granicu (integracija u cjelokupan prostor Republike Hrvatske). .Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 1. funkcionalna i ekološka obnova). . .Strategijska je odluka sustavno ne mijenjati odnos osnovnih kategorija korištenja prostora (poljodjelske. te usmjeravati izgradnju u zone s dovoljnim kapacitetima postojeće infrastrukture. a naročito na obalnom području.2. te racionalno korištenje postojećih struktura (poglavito za djelatnosti i stanovanje). stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva u postojećim strukturama naselja. između ostalih.Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su problemska područja u koja. a posebno korištenjem domicilnih resursa. .U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa. građevinske površine). .Prioritetne zahvate u prostoru usmjeravati po načelima korištenja rezervi postojećih struktura za djelatnost i stanovanje. . u pravilu poljodjelskog i šumskog zemljišta utvrditi smjernice i kriterije za gradnju izvan građevinskih područja.Prioriteti zaštite okoliša su: zaštita fizičke cjelovitosti resursa. lovna i rekreativna područja). Veliki prostorni zahvati koji bitno mijenjaju značajke temeljne prostorne strukture. zaustavljanje daljnjeg širenja naselja (građevinskih područja) i stroga kontrola (usmjeravanje) izgradnje izvan građevinskih područja. mjerama bolje organiziranosti subjekata unutar svojih nadležnosti i unutar lokalnih zajednica.Veliki učinak na poboljšanju uvjeta života i rada može se postići malim zahvatima i pomacima. obalna područja (propisi o uređenju i zaštiti obalnih područja mora) te područja otoka (razvoj i prometno povezivanje). . šumske. U nastavku se naznačuju pojedine smjernice iz Strategije RH. rezerve pitke vode i prirodne šume. . i to primjenom suvremenih svjetskih načela zaštite i unapređenja okoliša. već imaju usmjeravajuću i kriterijalnu ulogu. . vodne.Usmjeravati novu izgradnju u dijelove naselja opremljene komunalnom infrastrukturom ili na prostore najpovoljnije za izgradnju nove infrastrukturu.Posebnu pažnju posvetiti područjima povećanog interesa za ulaganje (obala.Intervencije na jadranskom prostoru zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite okoliša i krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju. . __________________________________________________________________Urbos doo Split 44 .U uređenju i razvoju naselja koristiti rezerve postojećih struktura (interpolacije).Temelj za ostvarivanje ciljeva razvoja je stroga zaštita posebno vrijednih resursa: nezagađeno tlo. moraju biti sagledavani i obrađeni na način koji osigurava cjelovit i integralan plansko-razvojni pristup i kontrolu svih učinaka. zbrinjavanje otpada) i uklanjanje zastarjelih. .

izgradnja Jadranske autoceste S obzirom na smještajne kriterije.Otočno područje . i . odredile su ukupni teritorij Županije kroz uža problemska područja odnosno mikroregije: .Otoci Vis. na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe. čista i nezagađena tla.Otok Šolta .Otok Brač .2 Prostorni plan Županije splitsko-dalmatinske Složenost prostora gdje se pojedina područja pružaju uz granicu kako na moru tako i na kopnu. Male planinske škole i škole u udaljenim naseljima) kako bi se uspostavili uvjeti za očuvanje pograničnog i zaobalnog područja. 1.2. te o orijentaciji na prirodne cikluse proizvodnje zdrave hrane.Sinjska (Cetinska) zagora .objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u središta gradova i općina .planom predviđeni raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru provesti uz disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja i razvojem prometnih sustava .Splitska konurbacija i .Zaobalno područje i .razvijati mrežu srednjih škola . Korištenjem i zaštitom resursa osobito voditi računa o zaštiti vodnih resursa kao temelja uređenja i zaštite okoliša.Zaobalno granično područje Teritorij Splitsko-dalmatinske županije dijeli se i na dvanaest prostornih cjelina. obnovu tradicionalnih i malih gospodarstava. vegetacija. .Zagora Splitske konurbacije . a dijelom u zaobalno graničnoj mikroregiji Splitsko dalmatinske županije.poticati intenzivniji rast žarišnih naselja i naselja povoljnije demografske strukture radi ublažavanja negativnog demografskog procesa .posebno antidepopulacijsko značenje imale bi područne osnovne škole (tzv.Vrlička (Cetinska) zagora . a nalazi se dijelom u zaobalnoj. prirodne šume. određuju se sljedeće mjere razvoja: . kao i druge osobitosti. Za zaobalno područje određene su i posebne mjere razvoja: .Prostorni plan uređenja grada Vrgorca - Krajnje racionalno korištenje i stroga zaštita strateških resursa: biološka cjelovitost.Makarsko primorje .Obalno područje . .Poljica .poticati razvoj veznih pravaca koji osiguravaju razvoj graničnog područja Županije i integriraju zaobalno područje sa susjednim županijama i Republikom Bosnom i Hercegovinom. ograničavanje daljnjeg intenziviranja klasične proizvodnje. zaštitu tla. i dr.Imotska krajina .Otok Hvar . zatim položaj obale i zaobalja između njih.Vrgoračka krajina Područje grada Vrgorca tako pripada Vrgoračkoj krajini.povećati broj lokacija objekata sekundarne zdravstvene zaštite __________________________________________________________________Urbos doo Split 45 . Biševo i Svetac .

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca

- radne zone planirati disperzirano, a posebno odrediti i sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost - poticati poduzetništvo - poticati poljoprivredne djelatnosti i razvitak seoskog gospodarstva i turizma, i - ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i to prioritetno na područjima gdje je sustav neispravan i gdje je rad sustava nesiguran zbog nedovoljnih količina ili kvalitete vode. Kanalizacijske sustave graditi prema prioritetu zaštite izvorišta vode za piće i vodotoka, prve i druge zone sanitarne zaštite. U procjeni demografskog razvoja grada Vrgorca, uvažavajući ekonomske i demografske kriterije redistribucije u regionalnim kriterijima, te ekonomske potencijale i na njima izgrađene prognoze razvoja, procijenjeno je da će na području grada Vrgorca 2015. godine živjeti 8500 ljudi. Ističe se potreba razvitka gospodarstva na; - izuzetno povoljnim i najvećim dijelom očuvanim prirodnim resursima (plodno tlo, voda, povoljna klima, prirodne atraktivnosti) - bogatom graditeljskom, kulturno-povijesnom i tradicijskom naslijeđu - razini izgrađenih gospodarskih kapaciteta - očekivanju poticajnih mjera i makroekonomske politike uopće, koja će objektivno valorizirati sva raspoložive gospodarske potencijale i doprinijeti njihovom optimalnom korištenju u ekonomskom, socijalnom i ekološkom značenju. Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije se određuju gospodarski sadržaji sljedećih djelatnosti: - Šumarstvo; - Poljoprivreda i stočarstvo; - Ribarstvo i marikultura; - Turizam; - Rudarske građevine i postrojenja za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina i - Ostale gospodarske djelatnosti S obzirom da u strukturi industrije i dalje prevladava naslijeđeno stanje potrebno je provesti njeno restrukturiranje na način da se preferiraju djelatnosti koje ne zagađuju okoliš, manjih i fleksibilnih prerađivačkih kapaciteta temeljenih na raspoloživoj sirovini, koje su prvenstveno orijentirane na domaće tržište (potrebe domaćeg stanovništva i turizma), te su sposobne proizvesti proizvod čija kvaliteta zadovoljava i zahtjevna inozemna tržišta. U daljnjem razvoju poljoprivrede potrebno je uvažavati postojeću strukturu proizvodnje kao rezultat specifičnih prirodnih, ekonomskih, gospodarskih i drugih uvjeta (običaji, navike, tradicija). Njen razvitak treba oslikavati prostorna obilježja Županije, te uvažavati kompatibilnost ove djelatnosti sa turističkom djelatnošću. Kao prioritetni ciljevi razvitka turizma ističu se: obnova i potpunija valorizacija i zaštita turističkih potencijala te izgradnja novog identiteta i tržišnog repozicioniranja. - Planom su određeni i prioriteti na izgradnji i rekonstrukciji građevina cestovnog prometa: III skupina prioriteta: Izgraditi (rekonstruirati) mrežu Državnih cesta: - izgradnja zaobilaznice Vrgorca (DC – 62) - U željezničkom prometu planirana je moguća trasa Jadranske željezničke pruge. Jadranska željeznička pruga dio je magistralnog pravca koji omogućuje vrlo povoljnu željezničku vezu Srednje i Zapadne Europe s južnim dijelovima Europe. Jadranska priobalna

__________________________________________________________________Urbos doo Split

46

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca

pruga Rijeka-Split_Dubrovnik predviđa se za mješoviti promet (putničkih i teretnih vlakova). S obzirom da je definiran koridor Jadranske autoceste, kod definiranja koridora Jadranske željeznice vodilo se računa o istoj na način da njihova međusobna udaljenost bude 1≥100 metara. - Odredbama plana SDŽ (čl. 140) na prostoru Grada Vrgorca planiran je interventni helidrom. - Planom su određene potrebe za vodom do 2015.g. - Područje Vrgorca 100 lit./sec. - Planom su određen način izgradnje sustava odvodnje: «Za kanalizacijski sustav Vrgorca izrađeni su glavni projekti, i potrebno je što hitnije prići izgradnji uređaja za pročišćavanje, budući je veliki utjecaj ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda ovog naselja na izvorišta smještena u nižim zonama Vrgorskog polja. S obzirom na hidrogeološke prilike na području grada Vrgorca (nalazi se u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Banja i Butina) sa sanitarnog stanovišta je potrebno na uređaj za pročišćavanje dovoditi i prve oborinske vode (prihvat u "olujnim bazenima" sa naknadnim prebacivanjem u fekalnu kanalizaciju). Ispust pročišćenih voda sa uređaja kao i ispust oborinske kanalizacije južnog sliva osigurati izvan II zone sanitarne zaštite, na području kotline Bunina koja pripada III stupnju zaštite izvorišta Modro Oko i Klokun.» - Planirane elektroprijenosne trafostanice na području Splitsko-dalmatinske županije: - TS 110/x kV Vrgorac - Planirani dalekovodi na području Splitsko-dalmatinske županije: - DV 110 kV Imotski – Vrgorac - DV 110 kV Vrgorac – Ploče - DV 110 kV Opuzen – Vrgorac Izdvojene su:

građevine od važnosti za Državu:

Državna cesta: - Jadranska autocesta - Dugopolje (D1) – Šestanovac – Zagvozd – Vrgorac – Kula Norinska – Metković (D9) Jadranska željeznička pruga Energetske građevine: - DV 110 Ljubuški – Vrgorac Vodne građevine - Regulacijske i zaštitne građevine: - Sustav Baćinska jezera – Trebižat; - Matica Vrgorska, dužina vodotoka 23,90 km - Matica Rastoka, dužina vodotoka 7,25 km - Lateralni kanal, dužina vodotoka 2,30 km Slobodne carinske zone - Vrgorac – zadružni domovi i L – TEX - planirano

__________________________________________________________________Urbos doo Split

47

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca

građevine od važnosti za Županiju:

Županijske ceste: - D 62 – Kozica – Šošići – D 512 - Poljica Kozička – Stilja – Prapatnice – Vrgorac (D62) - Katezi – Vrgorac (D 62) - Vrgorac (D62) – Staševica – D513 - Ž 6201 – Banja – Orah – (gr. R. BIH) - Podprolog – Veliki Prolog (D 62) - Ž6208 – Dusina – Otrić Seoci – D513 Energetske građevine - KK 35 Kv Vrgorac - TS 110/35 Vrgorac Vodne građevine - Vodovodni sustav Vrgorac - Izvorište V. Banja - Izvorište Butina, minimalne izdašnosti 1360 l/s, izgrađeno 1971. godine - sustav odvodnje otpadnih voda Vrgorac-II. zona sanitarne zaštite izvorišta Butina - regulacijske i zaštitne građevine na lokalnim vodama - građevine za obranu od poplava na lokalnim vodama - građevine za zaštitu od erozija i bujica koje poboljšavaju postojeći režim voda područja Županije

1.2.3 Prostorni plan uređenja Grada Vrgorca
Planirani broj stanovnika do 2015. godine iznosi oko 9.000 stanovnika od čega 2.700 u gradskom naselju Vrgorac a u ostalim naseljima oko 6.300 stanovnika. Prostorni model oganizacije Grada Vrgorca postavlja žarišta razvoja; naselje Vrgorac kao razvojno središte područja, Dragljane-Zavojane kao ekundarno središte te Veliki Prolog kao samostalno razvojno žarište. razvojna žarišta su položena na razvojnoj okosnici, koja se proteže uz prometni koridor od Rašćana do Vrgorca, jednim krakom do Oraha a drugim preko Dusine do Velikog Prologa. Prostori u zahvatu razvojnih okosnica predstavljaju prioritetna područja za razvoj naselja i gospodarskih aktivnosti. Polje Rastok i Vrgoračko polje predstavljaju područja za razvoj intenzivne poljoprivrede, dok sjeverni i južni dio Grada čine područja pogodna za razvoj stočarstva. Pretpostavlja se da će rezidencijalni prostori naselja uglavnom slijediti započete procese okupljanja pučanstva oko prometnica i uz polja. Radne zone pratit će logiku naseljenosti prostora, izvan kvalitetnih poljoprivrednih površina te na pogodnim lokacijama u odnosu na zaštitu voda i izvorišta. Prostornim planom su utvrđeni uvjeti uređenja, korištenja i zaštite prostora koji obuhvaćaju slijedeće aspekte: - korištenje i uređenje prostora, - zaštita prostora, - područja s posebnim ograničenjem korištenja, - zaštićena prirodna i kulturna baština te

__________________________________________________________________Urbos doo Split

48

9 1077.1 793.4 817.7 572.vrjed.7 4.7 11 21. šum.RAŠĆANE DRAGLJANE DRAŽEVITIĆ DUGE NJIVE DUSINA KLJENAK KOKORIĆ KOTEZI KOZICA MIJACA ORAH POLJICA KOZ.5 50 833 1.7 679.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca - obveza izrade dokumenata prostornog uređenja.3 0.6 Naselja Radne Exp.6 2511.1 8.3 30.7 1. POTPROLOG PRAPATNICA RAV^A STILJA UMČANI V.5 983.9 1109.5 0.zemlj.5 62 154 504 39 15.5 0.2 0. prije građenja.2 4.8 0.9 14.9 29.4 0.2.2 2685 28473.RAŠĆANE G. uz osiguranu nužnu komunalnu infrastrukturu. RC Obradivo Ost. studija i provođenje istraživanja.6 1328.min.1 628.5 0.3 0.9 110.9 32 13.8 25.1 1085.8 0. __________________________________________________________________Urbos doo Split 49 .obrad.7 7.3 0.3 60.9 10.2 1. zone sirovina zemljište zemljište 354 5.7 0. Pašnjaci Zaštitne Rekreac.6 2488.2 31.6 27.6 812.7 67.1 766.6 4.4 Ostali dokumenti prostornog uređenja i drugi dokumenti Provedbeni urbanistički plan istočnog dijela Vrgorca Područje je djelomično izgrađeno a priprema građevinskom zemljišta se u pravilu vrši organizirano.5 61 202 22 7 270 116 8 72 220 5.5 0.6 719.4 1016.3 0.8 475.2 13 90 121 156 7. BANJA D.5 767.PROLOG VINA VI[NJICA VLAKA VRGORAC* ZAVOJANE UKUPNO 826.8 196 6 141 214 201 1.9 379.6 59 29.7 3360.5 1657 2645 187 71 582 221 1176 7465 360 27 654 54 20 24 542 165 453 1490 136 270 497 483 53 šume 106 731 201 204 108 464 191 763 575 494 945 295 249 1617 119 588 713 842 459 273 78 680 370 694 767 12526 šume pos.5 0.5 0.5 0. Tablica 17.2 14.3 493.7 0.6 2.4 9. Sintetski prikaz namjene površina iz PPUG POVRŠINA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA naselja POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE šume Ostalo Prometnice Ostale površine 4 884 80 52 67 56 132 108 40 2 95 47 2 41 85 78 422 191 124 1 2 12 3 8 6 2 19 130 5 57 113 3 11 2 14 45 114 36 326 1306 21 93 628 7 58 1012 1 16 1.5 1.3 7.2 290 61 127 16.2 81 103 153 164 65 27 48 9.7 0.3 44. Plan je značajan za grad veličine Vrgorca jer je njime osigurano novo i pretežno neizgrađeno građevinsko zemljište za postupno građenje potrebnih sadržaja i stanovanja.7 461.3 1632.5 110.

Vodoprivreda BiH.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Detaljni plan uređenja prostora centra Vrgorca Planom je predloženo uređenje gradskog trga s javnim i društvenim sadržajima a posebna pažnja je posvećena odnosu prema susjednoj. Zbog konfiguracije terena grad je podijeljen u tri sliva. analizirani raspoloživi vodni resursi. Ispust pročišćenih voda sa uređaja kao i ispust oborinske kanalizacije južnog sliva potrebno je osigurati izvan II zone sanitarne zaštite. br.Vodoprivredno rješenje sliva rijeke Trebižat. u kojoj su sistematizirani podaci o utjecajnim faktorima. zaštićenoj povijesnoj jezgri i osobitom gradskom parku uz zgradu bivše “režije duhana”. Izmjene i/ili dopune planova rađene su isključivo u svrhu usklađivanja planova s obvezama proizašlim iz zakonske regulative (dopuna Prostornog plana grada provedbenim odredbama i granicama građevinskog područja). Dosada izrađena prostorno-planska dokumentacija skromnog je provedbenog značaja i neaktualnih rješenja. koja pripada III stupnju zaštite izvorišta Modro oko i Klokun. . Razvojni prostorni planovi izrađeni za područje grada Vrgorca (Prostorni plan i Generalni urbanistički plan) u osnovi predstavljaju neažurne i neaktualne planove. god. Fekalna kanalizacija se bazira na procjenjenih budućih oko 5000 stanovnika.). Za područje grada Vrgorca izrađene su studije i razvojni programi u oblasti zaštite voda i izvorišta: . te hidrogeološke osobine i funkcije stjenskih masa. potrebe za vodom te je prikazan koncept vodoprivrednog rješenja. gospodarskim aktivnostima u slivu. godine) predviđen je razdjelni sustav odvodnje kao ekonomski povoljnije rješenje. te iz promijenjenih zahtjeva za korištenjem prostora (Izmjena GUP-a i PUP-a Vrgorca). .5 ha i istočni sa oko 22 ha. Lokacija uređaja za pročišćavanje je predviđena na južnoj strani. Institut za geološka istraživanja. izvedena mreža je zanemariva a sve otpadne vode završavaju nepročišćene direktno u tlo. __________________________________________________________________Urbos doo Split 50 . Sarajevo 1982.Sarajevo. Energoinvest . tako da se na području grada Vrgorca uočava nedostatak ukupne planerske osnove u daljnjim koracima razvoja i prostornog uređenja. Za rješenje jednog od složenijih komunalnih problema. potrebno je hitno nastaviti s razradom tehničke dokumentacije i započeti gradnju sustava s uređajima za pročišćavanje i odgovarajućim ispustom. izrađeno je idejno rješenje i glavni projekt sustava odvodnje područja naselja Vrgorac s uređajem za pročišćavanje. stanovništvu.Studija o utjecaju na okoliš odvodnje viška voda iz Vrgorskog polja (Ekoenerg Zagreb 2004. odvodnje. . u kojem su izučene orografske i hidrografske karakteristike slivnog područja. “olujnim bazenima” sa naknadnim prebacivanjem u fekalnu kanalizaciju). na području kotline Bunina. 1979. Zbog potrebe zaštite izvorišta pitke vode Butina i Banja te polja.Hidrogeološki istražni radovi za određivanje zona sanitarno-tehničke zaštite izvora Banja i Butina. S obzirom na hidrogeološke prilike na području gradskog naselja Vrgorac (nalazi se u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Banja i Butina) sa sanitarnog stanovišta je potrebno na uređaj za pročišćavanje odvoditi i prve oborinske vode (prihvat u tzv.Vodoprivredna studija sliva rijeke Trebižat. Današnje stanje kanalizacije je vrlo teško. analizirano stanje istražnih radova kao i stupanj izgrađenosti vodoprivrednih objekata. južni veličine 25 ha.74/92. god. sjeverni oko 7. Zagreb. Glavnim projektom kanalizacijskog sustava Vrgorac (“Geoproming” Metković 1996.

Razvrstane prometnice su nepovoljnih elemenata i trasa a prometna mreža unutar naselja. Hrvatskim šumama i drugim subjektima.Nameće se potreba rješavanja uređenja i daljnje gradnje gradskog groblja. . Izostalo je konačno rješavanje problema otpadnih voda. Time je omogućeno naseljavanje šireg područja. Unatoč postojanju relativno uredne prostorno planske dokumentacije evidentni su značajni problemi u oblasti prostornog uređenja na prostoru Grada Vrgorca: .Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Kako je prostorno planska dokumentacija Grada Vrgorca relativno novijeg datuma postojeća prostorno planska rješenja preispitana su u odnosu na postojeće probleme naselja.Pitanje odlaganja komunalnog otpada nije riješeno na pravi način. To stvara velike probleme svim subjektima u čijem je interesu i u čijoj je nadležnosti zemljište. Disproporcije koje susrećemo u ovom području vidan su znak odsustva sustavnije regionalne razvojne politike u Dalmaciji. Iz rečenog se nameće potreba izmjene postojećeg Prostornog plana uređenja Grada Vrgorca. To znači da se grad Vrgorac u gospodarskom pogledu razvijao izolirano. ne osjećajući u dovoljnoj mjeri integracijsko-razvojne impulse razvijenih sredina. . je nerazvijena i nedovoljna za postojeći stupanj motorizacije i kao poticaj daljnjem razvitku naselja i gospodarstva. što je dovelo do teritorijalnostrukturnog nesklada u stupnju razvijenosti pojedinih zagorskih područja županije što utječe globalni razvojni status i gospodarsku (ne)efikasnost ovog područja. . . da je u odvijanju dosadašnjih razvojnih procesa dolazilo do izrazitog zanemarivanja i neiskorištavanja prirodnih vrijednosti ovog područja (posebno poljoprivrede). posebno onoga od primarnog značenja uz okosnicu razvitka (uzdužna okosnica). postoji odlagalište kod Vrgorca koje ne zadovoljava propisane sanitarne uvjete i znatno ugrožava naselje i širi prostor. mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Dosadašnja. Naime.Prisutni zahtjevi za poduzetničko investiranje ne nalaze se u granicama građevinskog područje premda su u blizini ceste i uz činjenicu znatnih površina za razvoj naselja. što je složen i dugotrajan proces.Planske postavke u odnosu na novonastale imovinsko-pravne odnose prema novom zakonodavstvu te mogućnost ostvarenja planiranih sadržaja u sadašnjim okolnostima raspolaganja imovinom. posebno onih izvan Vrgorca. kao i u odnosu na uže segmente promatranog Gradskog područja. . čini kočnicu u planiranju uređenja prostora. Razgraničenje zemljišta trebalo bi izvršiti po važećem Prostornom planu. Butina).3 Ocjena stanja. izrađen je glavni projekt sustava. . veličina građevinskog područja nije u direktnoj korespondenciji s brojem stanovnika ni demografskim prognozama za naredno dulje razdoblje. 137. i 138. sadržane su obveze oko izrade dokumenata prostornog uređenja. Takva prostorna dispozicija naselja rezultat je tradicijske rastakane strukture naselja koja se formiraju u pravilu od više zasebnih zaselaka. S obzirom na učestale devastacije stare gradske jezgre grada Vrgorca. iako skromna izučavanja ovog prostora su pokazala. str. poljoprivrednog i šumskog zemljišta. . Taj problem je potrebno riješiti u suradnji i dogovoru sa nadležnim ministarstvima. pa je i dalje prisutan problem zagađenja postojećih izvorišta pitke vode (Banja.U gradu Vrgorcu nije riješeno razgraničenje građevinskog. potrebno je pristupiti izradi prostornog plana detaljnijeg stupnja razrade.Prostornim planom uređenja grada Vrgorca i to u Odredbama za provođenje plana. __________________________________________________________________Urbos doo Split 51 . posebne glede dispozicije i veličine građevinskog područja.Zaštiti kulturno – povijesnih cjelina i pojedinačnih spomenika te dijelova prirode nije poklonjena odgovarajuća briga u aktivnostima uređenja prostora. 1.

Stanje demografskog "potencijala" danas predstavlja najveći problem i bitan ograničavajući čimbenik daljnjeg razvitka. U cilju zadržavanja stanovništva i stvaranja uvjeta za povratak domicilnog stanovništva. U istočnoj zoni koncentrirano je stanovanje. građevinska područja su korištena isključivo za stanovanje. Topografska definiranost užeg područja Vrgorca bitnije definira mogućnosti širenja građevinskog područja za dalji razvoj. te je nužna državna intervencija na polju demografske obnove.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca posebno priobalnih turističkih zona (područje Makarskog priobalja). te korištenje prostora u funkciji rada. pružaju vrgoračkom području povoljne mogućnosti za integriranje u širi regionalni prostor. posebno u odnosu na prometne pravce koji se preko njega protežu. pedološka osnova. rekreacijski. posljednjeg desetljeća je u opadanju (uslijed nedostatka radne snage. bile smještene u ostalim naseljima. osim uslužnih djelatnosti koje su. Slične zaključke donosimo i u pogledu razvojnih odnosa gradskog središta Vrgorca i perifernih Gradskih dijelova koji su slabije aktivirani (posebno sjeverno i zapadno područje). Reljef.Položaj Gradskog prostora. mogući pravci širenja su zapadno uz cestu put Ravče __________________________________________________________________Urbos doo Split 52 . Dovršenjem melioracijskih radova poljoprivreda može u narednom razdoblju dati znatne ekonomske efekte. na ovom području smještene su najvrjednije poljoprivredne površine. zdravstveni). u budućem razdoblju treba se računati sa višom razinom opremljenosti središnjim funkcijama kako u samom Vrgorcu tako i gradskim podcentrima koje je potrebno razviti. Poljodjelstvo i stočarstvo.Vrgorcu smještene sve središnje funkcije (koje su razvijene na teritoriju Grada). gdje su u Gradskom središtu . bez obzira na spomenute povoljne prirodne mogućnosti. Reljefna razvedenost terena na području grada Vrgorca veoma je izražena i uglavnom je uvjetovala korištenje i dosadašnji način upotrebe prostora. s nepovoljnim osnovama za razvoj suvremenijih i efikasnijih oblika gospodarske strukture. nezainteresiranosti za poljoprivrednom proizvodnjom zbog malih zarada i neadekvatnih državnih mjera za razvoj poljodjelstva. U samom Vrgorcu razvijen je samo dio središnjih funkcija. klima. Gospodarske aktivnosti u proteklom razdoblju bile su gotovo sve koncentrirane u Vrgorcu. u manjoj mjeri. pa se mnoge potrebe stanovništva moraju zadovoljavati u susjednim regionalnim centrima i podcentrima (Splitu i Makarskoj). U građevinskim područjima zauzetim izgradnjom i slobodnim građevinskim područjima ima dovoljno prostornih rezervi (moguć je smještaj oko tri puta više stanovnika). stočarstva i specifičnih vidova turizma (lovni. seoski. Također je za Vrgorac značajna blizina obalnoj fasadi. odnosno makarskom turističkom području u kojem Vrgorac može participirati svojim resursima (poljodjelstvom i stočarstvom). Prirodna obilježja grada Vrgorca globalno ukazuju na mogućnosti razvitka ovog područja: . a ostali prostori su šumske i pašnjačke površine. U zapadnom i sjevernom dijelu Grada smještena su raštrkana naselja. vegetacija i vodni potencijali čine povoljne uvjete razvoju poljodjelstva. Može se kazati da je bez pozitivnih migracijski procesa demografska revitalizacija iz autohtonih izvora gotovo nemoguća. U Vrgorcu je pretežno bila razvijena prerađivačka industrija koja je zapošljavala najveći broj radne snage. kao i na one koji su zacrtani u planovima višeg reda. Uzimajući u obzir koncentraciju stanovništva i gospodarskih aktivnosti zapaža se da je istočno područje Grada predstavljalo težište razvoja. U okviru građevinskog područja Vrgorca koje je u znatnoj mjeri zauzeto izgradnjom također postoje rezerve za širenje funkcija stanovanja i rada. Hidrološki odnosi i nedovršena regulacija vodotoka još uvijek su ograničavajući faktori potpune iskorištenosti poljoprivrednih površina. nedovršenog melioracijskog sustava).

dok nasuprot tome širenje sjeverozapadno prema Matokitu.demografska obnova stanovništva što se odnosi na ublažavanje i ispravljanje negativnih demografskih tendencija (prirodnog prirasta. ali i urbanog/ruralnog ekosustava u cjelini. financijskih. U cilju optimalnog razvoja naselja neophodno je odrediti optimalni stupanj urbanizacije (urbane i razvojne transformacije naselja i prostora) primjeren gospodarskoj i društvenoj razvijenosti Županije. zbog uočenog nedostatka naselja koja bi mogla postati žarišta razvoja. Potrebno je aktivnim mjerama populacijske. porezne. razvojnih žarišta koji mora biti sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije (gradovi i općine). stalno poboljšavanje strukturnih __________________________________________________________________Urbos doo Split 53 . te stvarno poboljšanje standarda i kvalitete življenja stanovništva. Ciljevi županijskog značaja se tako mogu sažeti: . opremanjem naselja poticati rast malih i srednjih gradova. podrazumijevajući pod tim osiguranje zaposlenja za rad sposobnom stanovništvu. U tu svrhu treba koristiti sve prirodne i radom stvorene vrijednosti i ljudske potencijale u funkciji ravnomjernijeg regionalnog razvitka kao uvjet za optimalni ukupni razvoj i prostornu organizaciju županije. 2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2. Područja za razvoj naselja. odnosno izdvaja naselja u skupine koje su bitne za prepoznavanje skupa «manjih i srednjih« gradova kao nositelja razvoja u prostoru Splitsko-dalmatinske županije. obrazovnih i dnevno rekreativnih) i prometnih funkcija naselja.1.1 Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja U svrhu utvrđivanja ciljeva i zadataka uređenja prostora Županije vrednovan je povijesnogeoprometno-politički ustroj ovog prostora. To opredjeljenje pretpostavlja policentričan razvoj. te potrebe njihovog pretvaranja u razvojne elemente prostora i otklanjanja ograničavajućih elemenata u budućoj prostornoj organizaciji Županije.). skrb prema starom stanovništvu. izvršena je analiza prostorno-planske dokumentacije kojom se usmjeravao dosadašnji prostorni razvoj. Time se u prvom redu podrazumijeva takav sustav Županije i šireg gravitacijskog područja te će se uklopiti u državni sustav središnjih naselja. kako bi se osiguralo približno iste uvjete i standard življenja stanovništva u svim dijelovima Županije. migracija i sl. zemljišne i komunalne politike. koji se ostvaruje takvom alokacijom investicija u proizvodne i infrastrukturne objekte koji pridonose razvitku manjih urbanih i razvojnih središta u žarištu razvoja.1 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske određuje sustav središnjih naselja.policentrični razvoj naselja i urbanih funkcija radi usklađivanja rasporeda stanovništva i aktivnosti u prostoru Županije. te posebnim mjerama težiti smanjenju svih životnih rizika stanovnika. potrebno je mjerama prostorno-planske politike razvijanja sustava prometne. tj. . na način da se osiguraju uvjeti za pozitivne učinke širenja procesa urbanizacije u svim dijelovima . gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti. prostore u kojima se razvija najznačajniji dio rezidencijalnih.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca te istočno prema Škulji i Velikom Prologu. a sve u cilju utvrđivanja resursa i konflikata u prostoru Županije. te novi sustav središnjih naselja. sjeveroistočno prema Rastoku i južno prema Benini nije moguće zbog strmog reljefa. 2.formiranje sustava malih i srednjih gradova kao nositelja razvoja u prostoru. kulturnih. upravnih. javnih (zdravstvenih. komunalne i društvene infrastrukture racionalno razvijati i povećavati stupanj kakvoće života i rada u istima. Demografski se moraju obnavljati ruralna naselja u svim dijelovima Županije.

izgraditi mrežu autocesta i brzih cesta. alternativni izvori energije. rješavanje prometnih problema.zaustaviti procese koji nisu u suglasju sa izrazito vrijednim resursima ovog područja.predložiti pravce gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i komparativne prednosti pojedinih prostornih cjelina. . .2 Racionalno korištenje prirodnih izvora Sa Županijskog gledišta osnovni cilj razvoja u prostoru ovog područja svakako predstavlja: .bolje korištenje postojećih gospodarskih i proizvodnih potencijala.Potpunije korištenje geoprometnog položaja te stvaranje kompaktnog prometnog sustava Županije. . što čini preduvjete bržeg gospodarskog razvitka. . 2. u oblasti cestovnog prometa glavni cilj razvitka je dostići razinu razvijenosti na kojoj su zemlje Zapadne Europe. 2.poticati razvoj malih privrednih pogona. smanjenje upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi.bolje korištenje postojećih gospodarskih i proizvodnih potencijala.poticati razvoj malih privrednih pogona. Na ovaj način moguće je uključiti cestovnu mrežu Županije preko prometnog sustava Države u prometni sustav Europe. . . gradnja obilaznice.2 Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja __________________________________________________________________Urbos doo Split 54 .očuvanje prostornog identiteta Županije. .3 Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Kao osnovni ciljevi se mogu istaknuti: . U oblasti razvoja infrastrukturnih sustava ističu se ciljevi: . proizvodnja zdrave hrane.predložiti pravce gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i komparativne prednosti pojedinih prostornih cjelina.potpunije korištenje prirodnih resursa. .zahvate eksploatacije mineralnih sirovina prilagoditi standardima i normativima u zaštiti okoliša. . 2. sustavno zbrinjavanje otpada. zaštita od voda. .1.usmjereno djelovati u područjima koja su ključna za zaštitu okoliša: energetika i industrija – uvođenjem suvremenih tehnologija. . infrastruktura i komunalne djelatnosti – modernizacija mreža. te rekonstruirati mrežu državnih cesta. . . kao i aktiviranje budućih.očuvanje biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže.zaustaviti procese koji nisu u suglasju sa izrazito vrijednim resursima ovog područja. vodne potencijale iskoristiti za podizanje standarda življenja stanovništva. osigurati kvalitetu opskrbe vodom i odvodnju sa svih područja.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca i ostalih obilježja stanovništva i osiguranje ravnomjernog razmještaja stanovništva na prostoru Županije. .površine za razvoj poljodjelstva i stočarstva treba aktivirati sukladno klimatskim i drugim pogodnostima područja. pročišćavanje otpadnih voda i izvedba sustava odvodnje.provođenje mjera zaštite okoliša uz podizanje svijesti o potrebi zaštite prostora za buduće naraštaje na način da se utvrde načela i principi zaštite okoliša u cjelini. kao i aktiviranje budućih.vodnogospodarstvo – zaštita i korištenje voda.1.

a tu su locirani i gotovo svi kapaciteti u poljoprivredi. Općenito se može kazati da područja na nižim kotama spadaju u razvijenija s većom koncentracijom stanovanja od onih na višim terenima. s obzirom na broj stanovnika. Zaključke o budućem kretanju. obrade i kvalitetne interpretacije podataka uvjetuju i promjenjive mogućnosti sagledavanja. sigurno je da proces obnove stanovništva (bez obzira na mjere društvene i ekonomske politike) zahtijeva duži vremenski period. Reljefno je prilično razvijeno i sa svim kraškim karakteristikama.2. gdje dominiraju visinske razlike. opremanjem urbanim funkcijama i time poboljšavanjem društvenog i komunalnog standarda stanovanja i življenja. Neizvjesnost razvojnih mogućnosti stanovništva odnosi se na pitanja plodnosti i migracija kao i na procjene mogućih efekata društvene i populacijske politike. . poljodjelstva. te može usporiti stabiliziranje populacijskog razvoja. uvažavajući ekonomske i demografske kriterije redistribucije u regionalnim kriterijima. Neizvjesnost predviđanja vezana je za složenu prirodu i utjecaj demografskih. Tako se u istočnom području uz koje se reljef "sliva" prema najnižim kotama prostora (polja Rastok. ili jedino moguće. Prirodne karakteristike prostora značajno su utjecale na sadašnju organizaciju gradskog prostora i korištenje površina. Ovim područjem dominira gradsko središte Vrgorac u kojemu su koncentrirane __________________________________________________________________Urbos doo Split 55 .2. već će nužno biti vezan za imigraciju na područje Grada. procijenjeno je da će na području grada Vrgorca 2015. izvoditi iz prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika i trenda kretanja apsolutnog broja stanovnika po popisnim godinama. razvojnih težišta te afirmacija podcentara kao težišta razvoja gravitirajućih područja.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 2. najuputnije je.jačanje gradskog središta. budući razvoj Grada ne može se zasnivati na autohtonom stanovništvu (zatvorenoj populaciji). Pošto je na ovom području demografsko osiromašivanje snažno utjecalo na poremećaje u starosnoj i spolnoj strukturi.intenziviranje gospodarskih aktivnosti. 2. stočarstva te bolje prometne povezanosti i jače integracije u širi regionalni prostor kao preduvjet za postupan povratak odseljenog stanovništva i doseljavanje neautohtonog stanovništva. U procjeni demografskog razvoja grada Vrgorca. godine živjeti 8500 ljudi. obuhvata i definiranja svih čimbenika utjecaja. kao što je već rečeno. Projekcije o kretanju broja stanovnika uz mogućnost prikupljanja. napose gospodarskog razvoja. Kako je već naglašeno. Jezero i Bunina) nalazi najveći broj naselja i stanovnika. posebno čiste industrije. Očekivane buduće demografske promjene: Dugoročnost demografskih procesa i posljedica (demografska inercija) utjecat će na daljnja kretanja stanovništva grada Vrgorca. industriji i servisima. te ekonomske potencijale i na njima izgrađene prognoze razvoja.2 Odabir prostorno razvojne strukture Područje grada Vrgorca.1 Demografski razvoj Osnovni ciljevi u oblasti demografskog razvoja su: . smješteno je u neposrednom zaleđu obale. ekonomskih i drugih činilaca. Analizirajući prostor grada Vrgorca sa aspekta organizacije prostora vidljivo je da su se naselja formirala duž prometnica i uz plodne poljoprivredne površine.

tj. Stanovanje. Organizacija prostora u nešto izmijenjenom obliku zadržati će zakonitost koju joj nameću geografske prilike. te na lokacijama pogodnijim u odnosu na zaštitu voda i izvorišta. pa se često ne može utvrditi granica među pojedinim naseljima zbog kontinuiranosti zaselaka kroz prostor. Manje vrijedne poljoprivredne površine položene na potezu od Zavojana do Raščana (Mijača Polje i dr. području koje čini prostorno i geografski definiranu cjelinu smještena su naselja i zaseoci u nizu s isključivom funkcijom stanovanja. Sjeverno područje prostorno je najmanje s najmanjim brojem stanovnika i sa najvećom raštrkanosti naselja i zaseoka. Područje je najslabije prometno povezeno. naselja koja imaju utjecaj na pripadajuće zaseoke __________________________________________________________________Urbos doo Split 56 .razvoju prometnih veza unutar gradskog područja te boljoj dostupnosti pojedinih dijelova područja 2. U zapadnom području na potezu Zavojane-Dragljane-Rašćane. društvene. prometne i komunalne infrastrukture Na temelju uspostavljene nove političko-teritorijalne podjele u Republici Hrvatskoj utvrđen je sustav naselja kojeg u odnosu na razinu opremljenosti objektima i uslugama društvenog standarda i veličinu gravitacijskog područja. Ovo područje danas predstavlja i razvojno težište grada Vrgorca.globalnoj organizaciji prostora i njegovoj podjeli na okopoljsko.novom administrativnom-teritorijalnom ustroju . Planirani sustav naselja temelji se na: . stanovanja i ostale funkcije. a ostale gospodarske aktivnosti nisu razvijene. kao i u ostalim dijelovima područja.centralitetu naselja Vrgorac – gradskog središta . smještaj naselja i trase prometnica. pribrdsko i planinsko područje. u osnovi čine dvije grupe naselja: . raštrkana i bez čvrste fizičke definiranosti. Ostali prostori grada izvan naselja i vrijednih poljoprivrednih površina pretežno su u funkciji ispaše stoke koja je u ranijim razdobljima bila znatnije zastupljena. ali će biti smještene van najkvalitetnijih poljoprivrednih površina. nije određeno samo po pojedinim punktovima naselja.2. Obradivih površina na ovom području ima malo tako da poljodjelstvo nije znatnije zastupljeno.3 Razvoj naselja. Radne zone pratit će logiku naseljenosti prostora. tj. Naselja su.očekivanom gospodarskom razvitku područja i njegovom mjestu i ulozi u širem. već je "razliveno" po čitavom prostoru naselja. a čitav prostor je pokriven zaseocima.) u funkciji su poljoprivredne proizvodnje.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca funkcije rada. te u odnosu na navedeno. osim u gradskom naselju Vrgorcu. smještaj pojedinih naselja. korištenje onih prostora koji pružaju mogućnost racionalne organizacije i kvalitetnijih uvjeta za život. županijskom prostoru .osnovne gravitacijske jedinice. Naselja zapadne zone su još raštrkanija i u prosjeku imaju 12 zaseoka po naselju. Reljefna razvedenost terena u istočnoj zoni veoma je izražena i uglavnom je uvjetovala korištenje terena. Zaseoci se ponekad sastoje od samo par kuća. Rezidencijalni prostori uglavnom će započeti proces okupljanja pučanstva oko prometnica i oko polja. obzirom na relativno velik broj zaselaka. .

očuvanje autentičnosti ruralnih sklopova prioritetno opremanje izgrađenih struktura 2. povijesno memorijalni spomenici i arheološki lokaliteti moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak grada i županije.funkciju stanovanja razvijati korištenjem postojećih struktura naselja uz obnovu postojećeg stambenog fonda . pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti opterećenosti tla (posebno polja) pesticidima i drugim štetnim preparatima koji se koriste u poljoprivredi i njegovoj ugroženosti industrijskim i naseljskim otpadnim vodama .racionalno korištenje prirodnih potencijala. Daljnji razvoj urbanog središta trebao bi se temeljiti na popunjavanju centralnih funkcija. prirodni kultivirani krajolici. opskrbe proizvodima i uslugama. potvrđuje njegovu potencijalnu centralnu ulogu u okvirima šireg gravitacijskog područja. graditeljski sklopovi.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca . . povijesne građevine s okolišem. te nužno opremanje komunalnom i ostalom infrastrukturom. naselje koje ima utjecaj na područje do 1000 stanovnika Uže urbano područje grada Vrgorca jest centralno područje (nadlokalni centar) pripadajućeg gravitacijskog kompleksa. centri zajednice naselja koja imaju utjecaj na područje do 1000 stanovnika . zraka i voda. Položaj ovog naselja u širem prostoru.2.očuvanje i unapređenje biološke i krajobrazne raznolikosti Povijesna naselja i njihovi dijelovi. omogućiti održavanje ekološke ravnoteže tla.4 Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnih cjelina Na području grada Vrgorca nalazi se dio jedne od najmarkantnijih planina primorskog niza Dinarida .revitalizacija pribrdskih i planinskih naselja . Očuvanje kulturno povijesnih obilježja prostora podrazumijeva prije svega: __________________________________________________________________Urbos doo Split 57 .manja lokalna središta tj.evidentiranje i valorizacija čitavog prostora Grada u svrhu zaštite osobito vrijednih i specifičnih prirodnih obilježja.u planiranoj organizaciji i korištenju prostora uvažavati prirodne kapacitete i zaštitu slivnog područja. Ostala manja naselja Grada bi u planiranom razdoblju trebala razviti funkciju osnovnih gravitacijskih jedinica za brojne pripadajuće zaseoke te bi se u njima koncentrirala naseljska oprema osiguravajući svakodnevne potrebe gravitirajućeg pučanstva. Naselja koja bi trebala vršiti funkciju manjeg lokalnog centra (ili centra zajednice naselja) objedinjavaju uslužne i druge funkcije te omogućavaju pučanstvu njihove neposredne gravitacije da u granicama racionalne dostupnosti zadovolje svoje potrebe. tj. Budući razvoj naselja usmjeravat će se na temelju sljedećih principa: . kao i ostvarena razina opremljenosti.Biokovo.nadlokalno središte tj. Za svaku vrstu prethodno navedenih centara utvrđeni su potrebni sadržaji društvenog standarda. Javljaju se ciljevi: . pod posebnom zaštitom u smislu Zakona zaštiti prirode u kategoriji parka prirode. .

stupnja koncentracije stanovništva i aktivnosti . kao nositelja povijesnog identiteta prostora . šumskog i ostalog zemljišta. arhitektonske i ambijentalne vrijednosti .afirmirati kulturno povijesne i ambijentalne vrijednosti prostora na način da te vrijednosti u prostoru postanu osnovni orijentiri u prostornoj morfologiji .stvoriti preduvjete za ravnomjerni razvoj područja. specifičan vid rekreacijskog.afirmirati gradski centar. budući da pripadaju integralnoj (prirodnoj i kulturnoj) baštini.zaštitu i očuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora . zajedničkom rješavanju nagomilanih problema u oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline (deponij). kao što su šume.očuvanje tradicionalnih naseobinskih cjelina (sela. što podrazumijeva da se programima revitalizacije (porodičnih gospodarstava. naziva sela. te razviti područne centre Dragljane.podsticati racionalniju organizaciju prostora u skladu s mogućnostima i ograničenjima koja proizlaze iz prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora . športa i rekreacije. zaselaka. pješačkih staza često obilježenih kapelicama-pokloncima) .).očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva. . proizvodnih kapaciteta) obuhvate sva naselja od kojih su poneka demografski ispražnjena .očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja.1 Racionalno korištenje i zaštita prostora Javljaju se ciljevi: . utvrditi različite standarde uređenja građevinskog zemljišta i nivo opreme naselja u zavisnosti od vrijednosti područja. poljskih puteva.očuvanje i unapređenje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih površina uz zadržavanje tradicijskog načina korištenja i parcelacije . proizvodnih i uslužnih djelatnosti i sl. Zavojane i Veliki Prolog.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca . porodična gospodarstva u funkciji poljoprivrede i stočarstva. . . obnovu i razvitak gospodarstva potrebno je stvoriti u postojećim naseljskim strukturama korištenjem domicilnih resursa (individualne jedinice. 2.afirmacijom mjera i instrumenata odgovarajuće zemljišne politike osigurati racionalno korištenje i reprodukciju građevinskog. zaselaka.stimulirati prestrukturaciju gospodarstva i razvoj djelatnosti koje prvenstveno koriste komparativne prednosti područja (poljoprivreda.očuvanje povijesnih trasa putova (starih cesta. poljoprivrednog.uvjete za kvalitetnije stanovanje. poljoprivredne proizvodnje.) .očuvanje povijesne slike prostora koju čine volumen naselja. usklađivanje demografskog rasta s mogućnostima ukupnog razvoja itd.očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja uz povijesne građevine i sklopove.očuvanje i zadržavanje karakterističnih toponima.u odnosu na dosada prisutnu ekstenzivnu stambenu gradnju. njegovi obrisi i završna obrada građevina te vrijednosti krajolika kojim je okruženo . osamljenih gospodarstava) u njihovu izvornom okruženju. brda gomila kojih neka imaju simbolička i povijesna značenja . zajedno s povijesnom građevnom strukturom i pripadajućom parcelacijom) . .oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke.3. poljodjelskih kultura i tradicijskog (ekološkog) načina obrade zemlje . __________________________________________________________________Urbos doo Split 58 .budući razvoj grada Vrgorca vrednovati kao dio šireg regionalnog prostora.3 Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada 2. naročito kamenih tradicijskih kuća i gospodarskih građevina. izletničkog i sportskog turizma ).zaustavljanje negativnih procesa (zapuštanje resursa područja) i poticanje razvoja posebno u funkciji stočarstva i specifičnih vidova turizma. kultivirani krajolik. elektroopskrba i sl. Takav razvoj temelji se na zajedničkom rješavanju velikih infrastrukturnih sustava (promet.

te je potrebno utvrditi minimalne zone zaštite oko potencijalnih zagađivača prostora .sistemom kontinuiranog planiranja pratiti odnose i probleme u korištenju prostora. definirati i preispitati ulogu državnih i županijskih cesta koje prolaze područjem grada Vrgorca .2 Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika. te predlagati mjere za unapređenje oblasti.3.očekivanom demografskom kretanju po pojedinim razvojnim područjima .u planiranoj organizaciji i korištenju prostora uvažavati prirodne kapacitete i zaštitu slivnih područja. sadržaji). omogućiti održavanje ekološke ravnoteže tla.svi radni pogoni. zraka i voda. gustoću stanovanja.57 područja ukupno Izgrađeni dio GP 560. gospodarski sadržaji i sl.formulirati mjere aktivne zaštite i gospodarenja vrijednim i zaštićenim prostorima u cilju njihova održavanja i uređivanja __________________________________________________________________Urbos doo Split 59 .potrebe za zemljištem radnih i pratećih uslužnih sadržaja u skladu s funkcijom svakog pojedinog naselja .izgradnju i uređivanje prostora planirati integralno na načelima održivog razvitka i primjenjujući principe zaštite. 2.mogućnosti komunalnog opremanja i prometnog povezivanja . vodotoka i vodenih površina.74 1. Prikaz građevinskih područja grada Vrgorca Oznaka Ukupno ha % od površine Građevinska GP 1014. vrijednosti i posebnosti krajobraza. eksploatacije i drugi zagađivači okoline moraju poduzeti potrebne tehničke mjere za zaštitu prostora. pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti opterećenosti tla (posebno polja) pesticidima i njegovoj ugroženosti naseljskim otpadnim vodama.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca . iskorištenost i gustoću izgrađenosti. izgrađenost.29 3. obilježja naselja.postojeća izgrađenost i odnos prema neizgrađenim (poljoprivrednim) površinama . U oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline: .prirodni i stvoreni faktori ograničenja prostora za smještaj pojedinih sadržaja Tablica 17. prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Građevinsko područje naselja obuhvaća kompleksnu strukturu namijenjenu izgradnji naseljskih sadržaja (stanovanje. tj.3.osigurati prostor i lokacije za objekte i sadržaje državnog i županijskog značaja. postupnog rasta i komunalnog opremanja prostora .afirmirati i osnažiti pravni aspekt zaštite i unapređenja čovjekove okoline .97 2. Razmještaj i veličina građevinskih područja određen je temeljem slijedećih kriterija: .uspostaviti monitoring i katastar zagađivača kao trajnu djelatnost . šumskih i rekreacijskih površina te zaštićenih spomeničkih i arheoloških cjelina i lokaliteta.osigurati funkcionalne i prostorne uvjete za postizanje primjerenog stupnja urbaniteta za područje grada Vrgorca . . .3 Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura .podsticati zaštitu prirodne sredine i očuvanje i proširenje zelenih površina i ekoloških pojaseva (posebno oko postojećih pojaseva).planskim mjerama osigurati zaštitu vrijednih područja.

prioritetno riješiti obilazak Vrgorca. Jezero) .u oblasti vodoprivrede osigurati melioraciju vrijednih polja (Rastok. .u oblasti prometa. .u oblasti vodoopskrbe i zaštite voda i poljoprivrednog zemljišta.u oblasti elektroprivrede kao prioritet se nameće potreba gradnje TS 110/35 kV Vrgorac (kao proširenje postojeće TS 35/10 kV). izgraditi sustav odvodnje otpadnih voda u Vrgorcu (kanalizacijski sustav je djelomično izgrađen. te izgradnja kanalizacijske mreže s bio pročišćavanjem otpadnih voda za naselje Banja i Dusina. a sve otpadne vode se bez pročišćavanja ispuštaju u teren) sa uređajem za pročišćavanje na području Muratovca.koncept razvoja mreže i objekata infrastrukture uskladiti s planiranim razvojem gospodarstva i koncentracijom stanovništva radi osnaživanja prostorne integracije i prevladavanja razlika u uvjetima života i rada pojedinih prostornih cjelina . povećanje prosječne telefonske gustoće .odrediti uvjete korištenja infrastrukturnih sistema kojima se eliminiraju štetni utjecaji na okolinu .riješiti pitanje sanitarnih deponija. .Prostorni plan uređenja grada Vrgorca U oblasti infrastrukturnih sustava posebno se ističu ciljevi: . __________________________________________________________________Urbos doo Split 60 .u oblasti telekomunikacija.

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 3 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3. Grad Vrgorac smješten je na krajnjem sjeveroistočnom rubu Županije. a nalazi se dijelom u zaobalnoj. i . te je manje kvalitetno i degradirani šumsko zemljište potrebno pošumljavati. I nadalje će se nastaviti proces urbanizacije u prostoru Grada Vrgorca prvenstveno temeljem utjecaja turizma na obali te industrije. Za zaobalno područje određene su i posebne mjere razvoja: . Time će se na najbolji način uklopiti u cjelokupnu koncepciju prostornog razvitka i uređenja općina i gradova Splitsko dalmatinske županije. a. godine. zdravstveno-socijalno. između Makarskog primorja i Imotske krajine. Kao središte istoimenog područja. prometa i drugih tercijarnih djelatnosti. on je administrativno-upravno.2 Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina Prirodne i stvorene vrijednosti prostora grada Vrgorca određuju namjenu prostora te njihovi elementi postaju konstitutivni skelet organizacije i funkcioniranja cjelokupnog prostora. te ih je kao zaštitna. urbanizacija. prometno.1 Prikaz prostornog razvoja na području grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije Grad Vrgorac zauzima značajno mjesto u Županiji splitsko-dalmatinskoj po svom položaju. kao značajno središte rada. gospodarsko. uslužno i športsko središte ovog kraja i treba se razvijati kao regionalno središte uz poticanje daljnjeg razvoja radnih i uslužnih funkcija koje su potrebne gradu i gravitirajućem području. 3. i dalje će biti pokretač cjelokupnog društveno-gospodarskog razvitka i života u njegovoj okolici. a dijelom u zaobalno graničnoj mikroregiji Splitsko dalmatinske županije. trgovine.izgradnja Jadranske autoceste Očekivani procesi (demografske prognoze. obrazovno-kulturno.) utječu na koncipiranje sustava središnjih naselja koji će najviše odgovarati potrebama stanovništva i drugim korisnicima na području grada Vrgorca i njegovom okruženju. gospodarskim djelatnostima i prirodnim vrijednostima. šumske i poljoprivredne površine. prometna mreža. odnosno razdjelne crte prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji i granice prema Republici Bosni i Hercegovini. ekonomičnija mreža središnjih funkcija i sl.poticati razvoj veznih pravaca koji osiguravaju razvoj graničnog područja Županije i integriraju zaobalno područje sa susjednim županijama i Republikom Bosnom i Hercegovinom. __________________________________________________________________Urbos doo Split 61 . gospodarska i rekreacijska područja potrebno održavati i čuvati.planom predviđeni raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru provesti uz disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja i razvojem prometnih sustava . koncentraciji stanovništva. Područje grada Vrgorca pripada Vrgoračkoj krajini. Prirodna osnova određuje namjenu prostora prvenstveno u odnosu na prirodne sustave. Gradsko naselje Vrgorac s 2188 stanovnika 2001. Šumske površine određene su klimatskim i pedološkim osobitostima prostora.poticati intenzivniji rast žarišnih naselja i naselja povoljnije demografske strukture radi ublažavanja negativnog demografskog procesa .

naselja . vinograd) . Predložena veličina građevinskih područja osigurava skladan prostorni razvitak respektirajući očuvanje ambijentalnih i prirodnih vrijednosti područja te zaštite svih medija čovjekova okoliša (posebno voda.gospodarske šume . radnih zona i turističko .planinski protupožarni i gospodarski putovi Ostale površine . Razmještaj i veličina građevinskih područja određen je temeljem slijedećih kriterija: postojeća izgrađenost i odnos prema neizgrađenim (poljoprivrednim) površinama očekivanom demografskom kretanju po pojedinim razvojnim područjima potrebe za zemljištem radnih i pratećih uslužnih sadržaja u skladu s funkcijom svakog pojedinog naselja mogućnosti komunalnog opremanja i prometnog povezivanja prirodni i stvoreni faktori ograničenja prostora za smještaj pojedinih sadržaja __________________________________________________________________Urbos doo Split 62 . vodenih tokova.javna namjena (centralni sadržaji) . vrt.ostale (nerazvrstane) ceste . Prostornim planom utvrđena je slijedeća namjena površina: • Površine za gradnju (ili građevinska područja): .rekreacijskih zona.radne zone . naselja) Eksploatacijske površine Posebna namjena Prometne površine .lokalne ceste .Groblja • • • • • • 3. erozijskih područja.obradivo zemljište (vrijedna polja) .Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Zemljište je osnova svake poljoprivredne proizvodnje pa odgovarajući agrotehnički stupanj uređenosti zemljišta čini osnovnu pretpostavku za njegovo korištenje u funkciji poljoprivredne proizvodnje.specifični vidovi turizma i rekreacije Poljoprivredne površine .ostalo obradivo zemljište (oranica.1 Građevinska područja Prijedlogom organizacije građevinskih područja osigurano je dovoljno površina za daljnji razvoj i širenje naselja.državne ceste .zaštitne šume (zaštita zemljišta.2. izvorišta i poljoprivrednog zemljišta).uže urbano područje grada Vrgorca . livada.športsko-rekreacijske površine .pašnjaci Šumske površine .županijske ceste . voćnjak.

namjena: proizvodnja. ugostiteljski objekti. objekti fizičke kulture. stacionarno-transportnih i skladišnih djelatnosti te ostalih radnih djelatnosti koje ne zagađuju okoliš. objekti i sadržaji koji prate stanovanje.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 3.98 ha. uslužne namjene Rabina glava (K1). Stoga je u mjeri. skladište. Predviđeno građevinsko područje omogućit će nesmetan razvoji širenje svakog gradskog naselja. prodavaonice i sl.1. trgovina Šumarija (K1). zelenih površina i dr. naseljska industrija). sa svim pripadajućim zaseocima. površine 1. zanatstva i servisa. ali naselja svojom situiranošću u okviru konkretnog prostora i tendencijom stalnog i ekstenzivnog širenja bitno utječu na racionalnost korištenja prostora i troškove njegovog komunalnog opremanja. • • • • Poduzetnička zona Ravča (K). komunalnih servisa. komunalnih objekata. objekata infrastrukture i sl. organizaciju života u stambenom naselju kao što su objekti društvenog standarda (predškolske i školske ustanove. 3. Izdvojene zone izvan naselja. te drugih sličnih maloprodajnih i veleprodajnih sadržaja koji zahtijevaju veće građevinske parcele. u kojoj je to bilo moguće (respektirajući izdane lokacijske i građevinske dozvole prema važećem PPU) revidirano građevinsko područje svih naselja. tj. ne privlače pretjerani promet teretnih vozila i/ili ne zahtijevaju velike površine zemljišta. komunalni objekti i objekti infrastrukture. izgrađena Dropuljići (K) namjena. Dopušta se mogućnost da se u okviru poslovnih objekata izgrade nužni stambeni prostori. lokalnih kolnih prometnica.). mreža pješačkih putova. parkirališta. usluga. a sve u funkciji osnovne namjene. raznih radionica i pogona. zone za razvoj industrijsko-proizvodnoprerađivačkih kapaciteta. uz uvjet da ne zagađuju zrak.4 Građevinska područja radnih zona Prostornim planom utvrđene su radne zone tj. uslužne namjene. __________________________________________________________________Urbos doo Split 63 . turistički objekti. uslužnog.3 Građevinska područja namijenjena razvoju i širenju naselja Sa stanovišta ukupnog prostora ovaj oblik namjene prostora ne zauzima velike površine. zdravstveni sadržaji i sl.1. Prostornim planom se u okviru građevinskih područja naselja omogućuje gradnja skladišta. javnih prostora. U okviru radnih zona omogućuje i gradnja trgovačko-uslužnih i ugostiteljskih centara. 1. od obrtničkih do industrijskih (tzv. Određivanje građevinskih područja za razvoj i širenje naselja temelji se na slijedećim kriterijima: konfiguraciji terena i fizionomiji naselja procjeni prostornih rezervi u okviru postojećih naseljskih struktura naslijeđenoj morfologiji naselja i odnosu prema komunikacijskim pravcima racionalnosti komunalnog i infrastrukturnog opremanja naselja Područja namijenjena razvoju i širenju naselja predstavljaju područja u kojima se već nalazi ili se planira stambena gradnja. do 2015. ne prouzrokuju buku veću od normi utvrđenih za stambeno naselje. godine.88 ha. proizvodnog zanatstva.. skladištenje i prerada poljoprivrednih proizvoda Na ovim područjima ne dopušta se gradnja objekata čija je namjena isključivo stambena. površine 68 ha.2.2.

u rekreacijskim šumskim površinama te u atraktivnim ruralnim sklopovima. U okviru građevinskih područja. izletničkog. Mihovila i Šibenika. ali ipak značajnu osnovu za razvoj stočarstva.Banja.2. Veliki potrošači zemljišta (skladišta. __________________________________________________________________Urbos doo Split 64 . Područja namijenjena edukativnom i izletničkom turizmu predviđena su na području u okviru parka prirode Biokovo. te manjih klupskih kućica u sklopu kojih se mogu organizirati smještajni kapaciteti.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Potrebe gospodarskog razvitka uvjetuju da se priđe organizaciji uređenog prostora koji može prihvatiti nove gospodarske sadržaje i osigurati prostor za razvitak radnih funkcija i komunalnih i drugih službi. igralište • R1. na područjima Prapatnice. šport i rekreaciju Područja namijenjena razvoju specifičnih vidova turizma i rekreacije određena su respektirajući cjelokupnu fizionomsku i gospodarsku sliku i koncept razvitka ovog područja. te za njih nije utvrđeno posebno građevinsko područje. edukativnog i eko turizma u području Parka prirode Biokovo. voćnjak.2. športski objekti 3. Razvoj poljoprivredne proizvodnje na području grada Vrgorca treba očekivati kod većine gospodarstava. proizvodni pogoni i sl. već je turistička namjena usklađena s “Režimima korištenja prostora”. lovnog. veći poljoprivredni kompleksi te manje površine u kršu (okućnice) izuzetno vrijedne za poljoprivredu pašnjaci koji po svojim proizvodno-ekološkim karakteristikama predstavljaju nisko produktivnu. “mekše” lokacije gdje je ponuda zemljišta veća i gdje. na prostorima Matokita. izdvojene zone u naselju su. športski objekti • R1 Veliki Prolog. površine 0. mogu postići pozitivne efekte uz smanjivanje troškova po jedinici proizvodnje i prometa.) traže tzv. Poljica Kozičkih i Mijace. vinograd) tj.2 Poljoprivredne površine Prostornim planom su na temelju pedoloških i proizvodno ekoloških karakteristika zemljišta utvrđene: obradivo zemljište (Vrgorsko polje i Rastok polje) ostalo obradivo zemljište (oranica. Valorizacijom osnovnih vrijednosti kojima raspolaže grad Vrgorac forsira se razvoj specifičnih oblika športskog. Stilje. livada. • R1. Područja namijenjena seoskom turizmu predviđena su na području pogodnom za razvoj stočarstva Prapatnice. tržni centri. rekreacijskog. Matokita. Stilje. Turističke zone mogu se urediti i kao isključivo športsko-rekreacijske površine namijenjene za gradnju rekreacijskih objekata i ugostiteljskih sadržaja u funkciji objedinjavanja i poboljšanja turističke ponude. Mihovila i Šibenika. a pogotovo tržišno orijentiranih. 3.5 Područja za turizam. specijaliziranih gospodarstva. Poljica Kozičkih. površine 2 ha. Područja namijenjena lovnom i izletničkom (planinskom) turizmu predviđena su na brdsko-planinskom području Biokova. vrt. površine 2 ha. uz uvažavanje određenih lokacijskih čimbenika.3 ha.1.Kotezi. Mijace.

Površine pod šikarama stočari su koristili za pašu i brst u ekstenzivnom stočarstvu. da stabiliziraju tlo protiv erozionih faktora prirode (nagnuti tereni). na južnim obroncima Matokita. lova i sl. Korištenje i uređenje šuma i šumskih površina potrebno je provoditi u skladu s njihovom namjenom (rekreacijska i zaštitna funkcija) te u skladu s tim. One se nalaze na svim područjima grada tj. prostore uz prometnicu. zemljište nalazimo na najvišim vrhovima Matokita. šume koje okružuju naselja i poljoprivredne površine te šume u istočnoj zoni imaju pored gospodarske i zaštitnu funkciju. Mihovila i manje površine u krajnjem istočnom dijelu grada. makija i druge degradirane površine Šume na ovom području treba da zadovolje slijedećim zadacima. erozijskih područja . vodenih tokova) u koje spadaju bjelogorične ili proizvodno zaštitne šume.zaštitne šume (zaštita zemljišta. Šume na južnom području grada i šumske površine sjeverne zone imaju gospodarsku a i zaštitnu funkciju. Zaštitne šume u obliku izdvojenih cjelina uz prometnicu Raščane-Vrgorac na području Dragljana i Zavojana (crni i alepski bor) i šume jugoistočno od Vrgorca. pristranci. usmjeravat će se u okviru već poznatih područja eksploatacije mineralnih sirovina (eksploatacija kamena u Kljenku. zaštitnoj funkciji. da doprinesu poboljšanju vodnog režima i reguliranju normalnog toka vode. na svim nadmorskim visinama (zaravni. i sl.2. da podignu estetsku vrijednost krajolika u prilog razvitku turizma i rekreacije. unošenje rekreacijskih funkcija mora biti podređeno njihovoj prirodnoj. ostalo šumsko zemljište (neobraslo.2. kamenjare. eksploatacija bitumena u Paklini. da doprinesu poboljšanju proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu.) te specifičnih oblika turizma (rekreacijskog i lovnog). 3. tj.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 3. kamenjare. Kod pošumljavanja treba saditi autohtone prirodne vrste. naselja.gospodarske šume . Mihovila i Šibenika zbog svojih općekorisnih funkcija imaju zadatak da doprinesu razvoju rekreacije (planinarenja. Prvenstveno je potrebno urediti rekreacijske površine te ih održavati u prirodnom stanju (livade. Šume na širem području planinskih grebena Matokita.3 Šumske površine Prostornim planom utvrđena su područja pod šumskim zemljištem i to: . eksploatacija dolomitskog __________________________________________________________________Urbos doo Split 65 . proplanci). Eksploataciju mineralnih sirovina na području Vrgorca. da omoguće zadovoljavanje lokalnih potreba drvne mase za ogrijev. strmine). Ostalo šumsko zemljište koje čini neobraslo tlo. te crnogorične ili protuerozijske šume. područje jugoistočno od Vrgorca (prema Škulji i Dusini).4 Eksploatacijska područja Također je na područjima gdje za to postoje uvjeti moguća gradnja pogona za eksploataciju mineralnih sirovina (prema odredbama posebnog zakona). Gospodarske šume. imaju osnovnu zaštitnu funkciju. na području Vrgorca protežu se gotovo po cijelom području grada. U tu svrhu treba šumskim pokrivačem oplemenjivati atraktivne prostore tj. obzirom na postojanje nalazišta. te će one i nadalje zadržati tu funkciju. Ostale površine gospodarskih šuma su uz glavnu prometnicu.

55 0. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno 1. Ostale površine ukupno 28400.obradive P P1 P2 P3 Š Š1 Š2 Š3 PŠ V N IS G Grad ukupno 1.00 13.88 3.3.00 3789.7 ha E3 Paklina.29 560.30 0. broj.7.27 0. Građevinska područja ukupno izgrađeni dio GP ukupno 1.00 0.42 0. 1.90 75. nalazište u Podprologu i dr.00 4.62 6. rudnik površine 3.2. Poljoprivredne površine ukupno .5.23 0. Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno GP 1014.27 0.gospodarske .5 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Red .80 1844.2.07 0.86 23.82 0.00 0.02 0.57 1.45 76.31 I E K T R D 1.6.60 7059. Vodene površine ukupno 1.4 Šumske površine ukupno .04 1. površine 71.7 ha 3.zaštitne .40 1770. • • E3 Kljenak.posebne namjene 1.90 516.00 0.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca pijeska u Dragljanima.34 6.74 155.1.00 6542.00 174.00 100 __________________________________________________________________Urbos doo Split 66 .) osuvremenjivanjem postojećih i izgradnjom novih pogona za eksploataciju mineralnih sirovina.50 24.97 0.0. GRAD VRGORAC % od Oznaka Ukupno ha površine grada ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.10 87.

3 Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti Razvoj gospodarstva i društvenih djelatnosti razvijati će se ovisno o broju. razvoj specifičnih oblika turizma. ugostiteljstva. prevladavajuća ili mješovita. Ovisno o karakteristikama pojedinih djelatnosti (kvalitativne i kvantitativne osobine) potrebni sadržaji za obavljanje djelatnosti mogu se smještati u predviđenim zonama koje mogu biti: isključiva.3.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 3. Organizacijom i namjenom površina određuju se područja u kojima se mogu razvijati pojedine djelatnosti. dominira.1 Gospodarske djelatnosti Grad Vrgorac svojim geografskim položajem. mogućnošću zadovoljavanja zajedničkih potreba. od kojih je jedna. zone komunalnih sadržaja. dostizanje i održavanje stabilne stope rasta prihoda i zaposlenosti kapaciteta. razvoja društvenih potreba. razvijanje gospodarskih sadržaja koji čine cjelinu ponude sačuvanog i ekološki vrijednog gospodarskog područja. uvažavajući faktore geografske determinacije. 3. od regionalne koncepcije razvoja. Posebno važni faktori gospodarskog razvoja su stanovništvo. iz razloga pogodnosti prostora. trgovine i prometa. Mješovita namjena je najfleksibilniji oblik kojim se definira više djelatnosti kao potencijalne. Prevladavajuća namjena se određuje za zone koje se koriste za više djelatnosti. strukturi i rasporedu stanovnika. veličinom. podizanje razine angažiranosti i društvenog standarda stanovništva. prostori osigurani za smještaj gospodarskih aktivnosti. ugostiteljsko turističku zonu i športsko rekreaciju namjenu. Potrebe gospodarskog razvoja grada Vrgorca uvjetuju da se priđe organizaciji uređenog i urbanog prostora koji može prihvatiti nove gospodarske sadržaje i osigurati prostor za razvitak komunalnih i drugih službi. Osnovne postavke razvitka gospodarstva su: razvoj čiste industrije i proizvodnog zanatstva. značenje planiranih prometnih i koridora koji prolaze ovim područjem). prometnim položajem i povezanošću. U zaobalnom prostoru usporedne prednosti izražene su kroz razvoj poljoprivrede i prehrambenih i prerađivačkih kapaciteta koji ne zagađuju okoliš (posebno tlo. U planiranju gospodarskog razvitka ovog područja treba poći. __________________________________________________________________Urbos doo Split 67 . vode i izvorišta). te prirodno geografskim osobinama područja. Isključiva namjena se određuje za veće gospodarske zone. razvoju sustava naselja i središnjih funkcija. razvoj prerađivačkih kapaciteta. sirovine i poljoprivredni resursi te prometna povezanost (obzirom na veoma povoljan geoprometni položaj tj. konfiguracijom terena i ostalim prirodnim datostima posjeduje gospodarske i društvene mogućnosti za uključivanje u gospodarske tokove šireg okruženja. razvoj poljoprivrede i stočarstva. ravnopravne korisnike prostora. razvoj usluga. Osnovni ciljevi razvoja gospodarstva bi bili: oživljavanje gospodarstva i redefiniranje gospodarske uloge područja u širim regionalnim okvirima u cilju potpunijeg i učinkovitijeg iskorištavanja pogodnosti gradskih resursa.

U razvoju industrije prioriteti će se davati manjim pogonima i programima (te za iste osiguravati prostor) koji ne zahtijevaju velika ulaganja. Eksploataciju mineralnih sirovina na području Vrgorca. površine 68 ha planira se poduzetnička zona Ravča (K). tehničko-tehnološki i ekonomski održivi i društveno prihvatljivi). prometna dostupnost).1. uslužne namjene.27 ha. Za razvoj ovih aktivnosti od značaja je i pravac uz regionalnu prometnici Ravča-Duge Njive-Makarska. Pored Vrgorca kao prioritetnog područja za razvoj ovih djelatnosti. • • • • Zapadno od naselja Vrgorac. za manje pogone čiste industrije stvarat će se prostorno planski i drugi uvjeti te osiguravati i pripremati lokacije na području uz magistralnu prometnicu Šestanovac-Vrgorac-Ljubuški. Osnova za formiranje i komunalno opremanje radnih zona te razvoj spomenutih sadržaja na ovom prostoru je prometni položaj ovog područja čime je osigurana dostupnost tržištu. ekološki.7 ha E3 Paklina.3 Čista industrija i proizvodno zanatstvo Čista industrija i proizvodno zanatstvo (manjih razmjera.) osuvremenjivanjem postojećih i izgradnjom novih pogona za eksploataciju mineralnih sirovina. Šumarija (K1). površine 3. koji su kompatibilni sa ostalim naseljskim sadržajima i prihvatljivi sa aspekta zaštite. eksploatacija bitumena u Paklini. izgrađena. što povećava atraktivnost područja za realizaciju gospodarskih aktivnosti. koji racionalno zauzimaju i ne troše prostor.17 ha Pored pogona čiste industrije na ovim područjima usmjeravati će razvoj sadržaja proizvodnog zanatstva. odnosno područjem koje čini razvojnu okosnicu grada Vrgorca. Realizaciju takvih sadržaja locirat će se u već postojeće prostorne strukture djelomično zauzete industrijsko servisnim sadržajima te kroz sanaciju postojećih proizvodnih sadržaja koji ne rade ili čiji programi ne udovoljavaju zahtjevima lokacije u neposrednoj blizini naselja.7 ha __________________________________________________________________Urbos doo Split 68 .Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Svaki program treba biti interesno utemeljena i uravnotežena gospodarsko-programska valorizacija cjelovitog gradskog resursa. kao dinamične gospodarske aktivnosti i promotori tercijarizacije. usmjeravati će se prioritetno na područje naselja Vrgorac. rudnik površine 3. usmjeravat će se u okviru već poznatih područja eksploatacije mineralnih sirovina (eksploatacija kamena u Kljenku. površine 1. odnosno Ploče i buduću autocestu koja prolazi ovim prostorom. 3. skladišno-pretovarne. u cilju stimuliranja razvitka gospodarskih djelatnosti. ima zadatak da u skladu s koncepcijskim opredjeljenjima osigura prostorne okvire i utvrdi mjere kojima se osiguravaju pretpostavke za mogući gospodarski razvoj te ostvari zaštita i očuvanje prostora kao temeljnog resursa razvoja djelatnosti. površine 71. proizvodno-servisne i uslužne namjene. za koje nije potrebna jaka infrastruktura. gdje već postoje stanoviti uvjeti smještaja (komunalno opremljene radne zone. Prostorni plan. očuvanja i unapređivanja čovjekova okoliša. površine 3. skladištenje i prerada poljoprivrednih proizvoda. obzirom na postojanje nalazišta.3. • • E3 Kljenak. nalazište u Podprologu i dr. servisnih i skladišnih kapaciteta. uslužne namjene Babina greda (K1). blizina radne snage. neposredno uz čvorište Ravča autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik. eksploatacija dolomitskog pijeska u Dragljanima.98 ha Dropuljići (K).

Razvijati uslužne i preradbene kapacitete usklađene potrebama gospodarstva i sirovinskom osnovom. gospodarskih i drugih uvjeta. Obnova gospodarskih objekata. ali ne u bližoj budućnosti. Suštinu razvoja čini primjena tehničkih i tehnoloških spoznaja. Stočarska proizvodnja bila bi naturalna i visoko tržišna. ekonomskih. Obnovu bi trebalo prilagoditi interesima gospodarstva. Stručno izraditi realne programe razvoja i društveno ih pratiti. Dio stanovništva može se baviti samo poljoprivrednom proizvodnjom. U daljnjem tijeku. pašnjaci. Suvremeni razvoj poljoprivrede treba zasnivati na visokom stupnju mehaniziranosti. Udruživanje istovjetnih poljoprivrednih gospodarstava (udruga ili zadruga) radi rješavanja zajedničkih interesa. suvremena i dostupna. Tradicija u vinogradarstvu i vinarski kapaciteti (Vinarija-Vrgorac) omogućavaju poticanje te proizvodnje. Državna politika prema agraru trebala bi biti dijelom selektivna i usmjeravati razvoj nerazvijenog područja s povoljnim uvjetima kreditiranja. koji ukazuje da se zemljište treba koristiti. Razvoj poljoprivrede u buduće treba sagledati kroz nekoliko proizvodnih grana: Vinogradarstvo treba zadržati na širem području. umirovljenici i ostali članovi domaćinstva.3. Urediti (hidromeliorirati) zemljište i regulirati izvorske i bujične ili oborinske vode te izgraditi sustav za navodnjavanje u poljima (Rastok i Vrgoračko polje). kao glavnu proizvodnu granu.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 3. Osnovni radni resursi u poljoprivredi i nadalje bi bili zaposleni. Obnovu gospodarskih objekata treba sagledati s aspekta da zadovoljavaju smještajne i zoohigijenske uvjete stoke i uvjete zaštite čovjekove okoline. Razvoj poljoprivredne proizvodnje na području grada Vrgorca treba očekivati kod većine gospodarstava. mehanizacije i motorizacije na gospodarstvu. Primijeniti Zakon o poljoprivrednom zemljištu. jer je ona rezultat specifičnih prirodnih. ne bi se mogle očekivati bitnije promjene u strukturi vlasništva. Stručna poljoprivredna služba treba biti u funkciji proizvođača. a pogotovo kod onih koji imaju zemljište u poljima. Proizvodna orijentacija će se i dalje zasnivati na tradicionalnom i farmerskom stočarstvu. pogotovo aktivnog kontingenta.1. livade. a osnovna podjela je da li će biti naturalni ili robni proizvođač te veličina korištenog zemljišta i radne snage. uključujući običaje.4 Poljoprivredna proizvodnja U budućem razvoju poljoprivrede na području grada Vrgorca potrebno je uvažavati postojeću strukturu proizvodnje. Stočarska proizvodnja je glavna proizvodna grana poljoprivrede. Razvijati zakup zemljišta. šume). kojem treba omogućiti stalno zaposlenje. a naročito u Vrgoračkom polju. što bi bila osnova razvoja povrtlarstva. uvažavajući pri tome tržišne zakonitosti. __________________________________________________________________Urbos doo Split 69 . Razvoj poljoprivredne proizvodnje u vrgoračkom kraju polazit će od sljedećih pretpostavki: Povrat stanovništva. a veterinarsku službu što prije organizirati. navike i tradicije. jer se na taj način mogu najbolje koristiti prirodni potencijali (oranice. ažurna.

Raščane.listopad). Maksimalnom korištenju prirodnih pogodnosti treba podrediti izbor pasmine pojedinih životinja i uzgojnog pravca. i dr. Za uzgojno područje grada Vrgorca uzgojni cilj bi trebao biti proizvodnja mesa. Moguće je. Poljica. kao i lokalnog tržišta. koristiti za krave te za ovce i koze u vrijeme zime i ranog proljeća za napasivanje. Stočarstvo S obzirom na značajne pašnjačke površine. osobito ovaca i koza treba bazirati na pašnom sustavu primjenjujući poluintenzivni način držanja i eksploatacije.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca - Povrtlarska proizvodnja ima sve uvjete da se razvije više od ostalih proizvodnih grana. Orah i Dusina uz ostale intenzivne poljoprivedne grane mogle kod određenog broja gospodarstava preporučiti intenzivna proizvodnja kravljeg i kozjeg mlijeka. Za pčelarsku proizvodnju i proizvodnju pčelinjih proizvoda. razviti i unaprijediti određene stočarske grane. Racionalnosti radi. Naime u tom razdoblju ima u izobilju hrane u kvalitetnom i kvantitetnom pogledu. Uz poštivanje i respektiranje režima držanja i zaštite okoliša ne bi bilo dobro ograničavati razvoj stočarstva na cijelom području. dok bi se u K. Nužno je razvijati prateće djelatnosti poljoprivredi. posebno one na planini Bikova uzgoj preživača. __________________________________________________________________Urbos doo Split 70 . Iako taj prostor nikada neće biti kao urbani. reprodukcije treba dijelom usmjeriti tako da se glavnina proizvodnih kapaciteta za proizvodnju mlijeka i mesa iskoristi u tijeku pašnog tj. a manje mlijeka. mužnje. treba imati isti cilj .O. Zavojane. zbog obilja medonosnog bilja na vrgoračkom području. kulturnog nivoa. Veći dio stočnog fonda nužno je obnoviti kod većine gospodarstva koja proizvode za vlastite i lokalne potrebe. Razvoj stočarske proizvodnje ovisan je od niza čimbenika i odvijati će se sa manjim ili većim intezitetom na cjelokupnom području Grada i u svim naseljima izuzev najužeg područja naselja Vrgorac. posebno Rastoku. Stilja i Ravča). posebno u naseljima orijentiranim na priplaninske i planinske pašnjake (K. Najznačajnija stočarska grana i dalje će ostati ovčarstvo i kozarstvo i u manjem obimu govedarstvo (kao tržišno orijentirana proizvodnja) te svinjogojstvo i peradarstvo uglavnom za zadovoljenje potreba domaćinstava. pri čemu bi znatne površine u polju bile namijenjene za krmno bilje. Pored razvoja poljoprivrede.lipanj . Višestruko povećanje te proizvodnje ima osnovu na uređenim površinama u poljima. postoje razvojni preduvjeti. razvoj čitavog ruralnog prostora gdje obitavaju obiteljska gospodarstva treba planirati sveobuhvatno. Kozica. sirenja i drugih poslova. treba očekivati udruživanje pojedinih gospodarstava kod izgona stoke u planinu radi čuvanja. Voćarska proizvodnja imala bi sličan značaj kao i danas. kao i prirodne livade. industrijskog i servisnog sadržaja. Dragljane. a manje za tržište. s obzirom na prostor i njegovu pogodnost potrebe turističkog. vegetacijskog razdoblja (travanj-studeni). Pašnjake oko naselja i one u vlasništvu obiteljskih gospodarstava.veći stupanj općeg blagostanja. Organizaciju proizvodnje tj.O. To podrazumijeva "izgon" stoke na udaljenije planinske pašnjake i boravak stoke na njima (u prosjeku oko 150 dana . Proizvodnja krmnog bilja (i žitarica) trebala bi pratiti razvoj stočarstva.

Ta gospodarstva primijeniti će pašno štalski sustav držanja i za njih je uputno maksimalno korištenje paše kao jeftinog izvora hranjiva te uzgoj pomlatka do većih težina (300-400 kg. tim zahtjevima udovoljavalo bi smeđe-montafonsko i domaće sivo-oberintalsko govedo. Gospodarstva sa skromnijim uvjetima i drugačijim sustavom držanja imati će u prosjeku 2-4 muznih krava kombiniranih svojstava. Za gospodarstva koja će se usmjeravati na kozarsku proizvodnju za koju ima prostornih i hranidbenih uvjeta. nužno je aktima nadležnih tijela uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva regulirati sustav držanja koza i moguću opterećenost jedinice površine s brojem grla (sa sigurnošću se može uzeti da slobodno napasivanje i brštenje koza na šumskim površinama treba ograničiti na razdoblje od 1. i mogućnost navodnjavanja površina i proizvodnje silaže držati će u prosjeku 10 krava .). pilenke) i reprofarme i tov svinja.m. ž. ako se pak drže plemenite koze preporučljiva veličina je od 50-70 rasplodnih koza. Ako se u eksploataciji drži balkanska koza (što se ne preporuča osim dijelom na sjevernim padinama planine Biokova). Specijalizirana i tržišno orijentirana gospodarstva imala bi slijedeće pojedinačne kapacitete: u ovčarstvu: 70-100 rasplodnih ovaca te će farma u tijeku zime imati 85 do 122 odraslih grla (70 do 100 + 12 do 18 + 3 do 4). Ovdje će se primijeniti štalski. koja imaju uvjete za proizvodnju voluminozne hrane. a u sezoni janjenja preko 200 grla.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Prostorni razmještaj preživača.visokih genetskih potencijala za proizvodnju mlijeka. a u tijeku proljeća . Kod ovaca uz povećanje broja treba pristupiti melioracijskom križanju domaće pramenke sa pasminom izrađenih kombiniranih svojstava (wirtemberški ovnovi) sa svrhom povećanja okvira za 10-15 kg. iz priplaninskih i planinskih pašnjaka (pašni sustav držanja). Druge pasmine su znatno zahtjevnije i dolaze u obzir kod ograničenog broja gospodarstava (crveno šarosimentalsko i crno šaro-holštajn frizijsko govedo). Obzirom na mogućnost korištenja šumskih površina za kozarstvo i njihovu štetnost za na šumsku vegetaciju. Pčelarstvo ima uvjete za razvoj te je za očekivati razvoj pčelarstva i njegovu prisutnost kod djela gospodarstva. preporuča se držanje i nabava francuske alpina pasmine (koja se dobro adaptira. u govedarstvu: gospodarstva smještena uz polje. manjim dijelom ovaca i plemenitih koza te će se u perspektivi razvijati industrijski uzgoj peradi (nesilice. prehrambene i zdravstvene uvjete sukladno genetskoj osnovi iz ove proizvodnje mogu polučiti ekonomske efekte. visoko je plodna i visoko mliječna). __________________________________________________________________Urbos doo Split 71 . rjeđe štalsko-pašni sustav držanja. a na poljima Rastok i Jezero dominirat će uzgoj mliječnih krava. nastriga i kakvoće vune. svibnja do 15. što će u značajnoj mjeri povećati interes i ekonomsku efikasnost ovčarske proizvodnje. Takva proizvodnja dominirat će u selima. prvenstveno u krmnom slijedu (zeleni konvejer). biti će uvjetovan (a i vezan je) jeftinim izvorom hrane tj. skromna je u zahtjevima. Na ovom uzgojnom području predlaže se uzgoj goveda kombiniranih proizvodnih svojstava kojem je pasminsko obilježje podjednaka proizvodnja mesa i mlijeka. studenog s tim da se 1 ha može opteretiti s 1-2 koze se pripadajućim podmlatkom). posebice ovaca i koza. Ta gospodarstva pored krava držati će i rasplodni pomladak radi remonta iskorištenih grla i za potrebe drugih gospodarstava. Gospodarstva koja će provoditi melioracijsko križanje i osigurati smještajne. proizvodnim karakteristikama. u kozarstvu: veličina farme uvjetovana je pasminom tj. tada će gospodarstvo držati i do 150 koza. U tom slučaju farma bi u tijeku zime brojila od 85 do 125 grla.poslije jarenja od 200-320 grla. plodnosti i proizvodnje mlijeka.

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca u svinjogojstvu . i po potrebi instaliranje jedne do dvije sezonske sirare. Međutim. stočarska proizvodnja biti će temeljna u prihodima gospodarstava i angažiranju radne snage. Kod gospodarstva uz polje. No svako ovo domaćinstvo držati će u prosjeku 1-2 krave.000-5. Pojedinačni kapacitet jedne reprofarme kretati će se od 10-30 rasplodnih krmača tj. otkupna mjesta. voćarska i vinogradarska proizvodnja. hidromelioracije) s nepovratnim sredstvima. pomoć za kupnju agregata. za pretpostaviti je da će se manji broj gospodarstava opredijeliti za tov svinja namijenjenih tržištu. . 274 gospodarstva stočarska proizvodnja bila osnovna i tržišno usmjerena djelatnost. kod specijaliziranih gospodarstava treba primijeniti industrijski sustav držanja.000 kg meda selidbom pčela za pašom. Zato će se na tom području organizirati proizvodnja odojaka za zadovoljenje potreba pojedinih gospodarstava.nema veće tradicije.farme nesilica .000 nesilica zbog malih potreba domicilnog stanovništva. kod kupnje kvalitetne rasplodne stoke. poljoprivrednu infrastrukturu pri tome se podrazumijeva u prvom redu otvaranje planine Dinare za korištenje probijanjem dva do tri za traktore pogodna puta. sa svojim pašnjacima je izuzetan izvor znatnih količina jeftine i kvalitetne hrane a time i jeftinih stočnih proizvoda.m. premijama. Bitan utjecaj na razinu korištenja prirodnih resursa i revitalizaciju proizvodnje će imati državne mjere i opredijeljenost države da ovaj prostor ostane "živ" i vitalan. 2-5 plemenitih koza. uvesti u proizvodnju visoko proizvodne linije. Tržno usmjereno gospodarstvo držati će u prosjeku 80 košnica i proizvoditi će u prosjeku od 6. __________________________________________________________________Urbos doo Split 72 . izložbama. kod podizanja gospodarskih objekta i ostale infrastrukture. osim tova 1-3 svinje za potrebe domaćinstva. smotrama i na druge načine. U svinjogojstvu je daleko veća potreba za kvalitetnim repromaterijalom.je prisutno ekstenzivno držanje i mala proizvodnja jaja (prosjek 120 jaja po nesilici).4. beneficiranim kamatnim stopama. Da bi se ostvarila moguća i predvidiva proizvodnja nužno je planirati i u što kraćem vremenu ostvariti ulaganja u tzv. dužim rokom vraćanja.5 turnusa sa rezerviranim vremenom za pripremu i odmor objekta).000 . Pretpostavlja se da će na ovim prostorima biti oko 1380 domaćinstava koja imaju svoja gospodarstva. od kojih bi za oko 20% tj. lokve. 10-30 ovaca. u peradarstvu . postoje značajne pretpostavke za razvoj pčelarstva. Međutim. relativne udaljenosti tržišta i dr. stočarska proizvodnja biti će dopunska djelatnost na gospodarstvu. isporuka 200 tovljenika godišnje. Preporučljivi kapacitet je 100 tovljenika u turnusu i dva turnusa u godini tj. u pčelarstvu . gdje dominira povrtlarska. Za mješovita domaćinstva.000 . ako im se osigura plasman.preporuča se manji broj tih farmi pojedinačnog kapaciteta od 1.8. Međutim. Tov pilića može biti unosan posao i može se organizirati kod nekoliko gospodarstava.držanje pčela i proizvodnja meda nije prisutna u većem obimu. izgradnja i popravak pojilišta (lokava) te financijska pomoć oko osposobljavanja i izgradnje čobanskih koliba. Dinara. kao i 3 do 5 košnica pčela. 1-3 tovne svinje te 10-20 koka nesilica. I kod ovih gospodarstava prevladavati će proizvodnja i držanje jedne vrste stoke.000 pilenki u turnusu (godišnje 2. u prvom redu radi kvalitetnog medonosnog bilja. godišnja proizvodnja pojedine farme biti će od 170-510 odojaka u težini od 25 kg ž. To se može postići putem ulaganja u kapitalne infrastrukturne sadržaje (putovi. Podmirenje potreba za pojedina gospodarstva najlakše je ostvariti ako se organizira proizvodnja 18 tjednih pilenki kod 1-2 proizvođača kapaciteta 2.

5% ili 4 gospodarstva 2.000 litara.pčelarstvo .pilenke .u ovčarstvo . jarećeg i telećeg mesa te mesa odraslih iz rasploda izlučenih grla nije upitan zbog deficita na tržištu i izgrađenih klaoničkih kapaciteta u Vrgorcu.nesilice . __________________________________________________________________Urbos doo Split 73 .ostale grane (kunići. tradiciju i interes tržišta proizvodna opredijeljenost ovih gospodarstava mogla bi biti usmjerena: .u govedarstvo . Proizvodnja mlijeka u ovom obimu zahtijevati će organiziranje stalnog otkupa mlijeka preko otkupnih punktova uz instaliranje rashladne tehnike.svinje . Prostorni razmještaj usmjerene proizvodnje KATAST.perad . 2 1 1 1 1 6 nesilice pilenke pčele ribnjaci kunići.tov . OPĆINA Stilja Orah Dragljane Ravča Zavojane Rašćane Dusina Vrgorac Kozica Poljica UKUPNO Tip ovce farme koze krave svinje tov 1 1 1 3 svinje reprod. Plasman tržnih viškova janjećeg.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca S obzirom na prirodne uvjete.kozje mlijeko 2 milijuna litara 400.u kozarstvo . u količini od 1. kozjeg i ovčjeg. krznaši) oko 30% ili 82 gospodarstva oko 30% ili 82 gospodarstava 25% ili 68 gospodarstava 2% ili 6 gospodarstava 1% ili 2 gospodarstva 2% ili 6 gospodarstava 1% ili 2 gospodarstva 5% ili 14 gospodarstava 1.kravlje mlijeko . Mogući otkup mlijeka za konzum i preradu mogao bi iznositi: .7 milijuna litara. krznaši 1 1 2 1 2 1 2 3 3 3 2 2 2 14 4 7 UKUPNO 2 2 10 5 15 20 3 5 10 10 82 5 3 10 10 10 7 6 10 7 68 4 9 4 8 9 4 30 10 2 2 82 1 3 2 6 1 1 2 15 20 26 27 38 31 52 24 22 19 274 Proizvodnja kravljeg mlijeka na području prema projekciji mogla bi iznositi oko 2. a kozjeg oko 1 milijun litara.5% ili 7 gospodarstva Tablica 19.reprodukcija .6 milijuna litara utrošiti će se za potrebe domaćinstava i preradu u sir.ribnjičarstvo . Ostali dio mlijeka kravljeg.

odnosno djelatnost šumarstva treba biti usmjerena da unapređuje postojeće šume i podiže nove. __________________________________________________________________Urbos doo Split 74 . regeneraciju i dobro zdravstveno stanje. konzervacija povrća i sl.1. također ima dovoljno oranica za intenzivnu proizvodnju stočne hrane za planirani razvoj stočnog fonda.5 Šumarstvo U skladu navedenim značajem šuma. posebno u polju Rastok. također je preradu poljoprivrednih proizvoda za očekivati i u okviru individualnih gospodarstava. Prerađivački kapaciteti U odnosu na planirani razvoj poljoprivredne proizvodnje (stočarske i biljne) na području grada Vrgorca.600 ha Ukupno obradivo zemljište 3. biti će na većim oraničnim površinama. aktivnost stanovništva i dr. imaju veliku vrijednost u gospodarskom. a time i prepoznatljivu hranu vrgoračkog kraja. uvjeti usmjerili su već davno poljoprivrednu proizvodnju koja se u osnovi ne bi bitno mijenjala ni u budućnosti. Povrtlarska proizvodnja nakon melioracijskih radova i izgradnje sustava za navodnjavanje. osobito stočarski. osnovni cilj gospodarenja šumama u vrgoračkom kraju. a naročito onim koje su se počele prirodno pomlađivati.800 ha Vinogradarska proizvodnja ima uvjete da se zadrži na površinama koje su bile u posljednjih 25 godina. Time se s područja grada Vrgorca tržištu ne bi nudili samo čisti poljoprivredni proizvodi već i njihove prerađevine (sir.800 ha Oranice 2. Većina poljoprivrednih proizvoda. čišćenja i prorjeđivanja. posebno u užem i širem području naselja Vrgorac te na pravcu uz Napoleonovu cestu Raščane-Vrgorac. tradicija u proizvodnji. prometa. postojeći preradbeni kapaciteti. Razvitak ostalih djelatnosti (šumarstva. Isto tako postoje dobri uvjeti za proizvodnju krmnog bilja (i žitarica) na uređenom zemljištu za potrebe stočarske proizvodnje. što će se postići provođenjem mjera njege. ukoliko to proizvođačima bude tržišno interesantno. sjenom i žitaricama koje se mogu proizvesti u poljima. Cilj i način gospodarenja s pojedinim kategorijama šuma ogleda se u sljedećem: → Šume bora. ugostiteljstva i turizma) 3. med. Tablica 20.3. usluga. Voćarska proizvodnja u razvoju ne bi bitno utjecala na ukupnu strukturu korištenja zemljišta. Potrebno je preferirati manje pogone s suvremenom tehnologijom sa povoljnom unutrašnjom strukturom. tržište prodaje. trgovine. zaštitnom i rekreacijskom pogledu. Ispašu stoke u borovim kulturama ne treba predviđati. treba zadržati prirodnost.) čime bi se postizali značajniji ekonomski efekti te angažirala radna snaga.900 ha Vinogradi 800 ha Vočnjaci 100 ha Pašnjaci 7. Stoga je radi ispunjavanja te uloge borovim šumama potrebno osigurati trajnost. U Rastoku se na oranicama može povećati proizvodnja duhana. Struktura budućeg korištenja poljoprivrednog zemljišta Poljoprivedno zemljište 11. potrebno je pored već postojećih klaoničkih kapaciteta podsticati razvoj i osiguravati prostore za lokaciju prerađivačkih kapaciteta poljoprivrednih proizvoda. kako bi šume mogle bolje ispunjavati svoje općekorisne i djelomično privredne funkcije.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Biljna proizvodnja Prirodni uvjeti. koji će se proizvesti na principu pašne hranidbe stoke i dohranjivanja krmom.

− iskorištavanje šuma. a proizvodnog šumskog zemljišta i to sadnjom i sjetvom. Pojedine mjere treba da budu usmjerene i na veću produktivnost šuma i šumskih zemljišta za potrebe stočarstva ( povećanje zelene mase kako drveća i grmlja. primorskom boru. Jednostavna biološka reprodukcija odnosi se na provedbu raznih uzgojnih mjera radi unapređenja šumskog fonda. Najveći dio neobraslih površina biti će i dalje namijenjen potrebama stočarstva. Posebnu pažnju će se posvetiti izboru vrsta. Mjere i radnje kojima će se postići željeni cilj gospodarenja treba usmjeriti na: − zaštitu šuma. 200 ha neobraslog. dok će ostale u doglednoj budućnosti i dalje služiti stočarstvu. na vrgoračkom području imaju značajnu ulogu u opskrbi stanovništva u drvu i ispaši stoke. → Šikare i makija su najrasprostranjenije kategorije šuma u vrgoračkom području koje najviše služe za ispašu stoke i snabdijevanje ogrijevom. pretvaranje u mješovite sastojine unašanjem ekonomski vrijednim četinjača. Kod izbora vrsta prednost treba dati alepskom boru. Za pošumljavanje treba u prvom redu predvidjeti najobešumljenije terene uz prometnice gdje će efekt pošumljavanja biti najizraženiji. Zaštita šuma obuhvaća čuvanje od bespravnog korištenja proizvoda šuma. Svi vidovi zaštite šuma u vrgoračkom području od podjednake su važnosti. kao bi se povećala njihova vrijednost i zaustavili procesi degradacije. posebno u panjačama. U narednom razdoblju gospodarenje ovim šumama biti će usmjereno u pravcu njihovog unapređenja i pretvaranja u vrijednije uzgojne i sastojinske oblike. Mjere čišćenja potrebno je provoditi također u borovim šumama. Ti uzgojni oblici mogu biti različiti što ovisi o stanju i sastavu pojedinih sastojina (zadržavanje niskog uzgojnog oblika. već i sprječava mogućnost nastajanja požara. do njegova postupnog ostvarenja. − šumsko uzgojne radove i pošumljavanje neobraslih šumskih površina. jer je ovo prelazno područje na kojem nema autohtonih četinjača. zaštitu od požara i zaštitu od biljnih bolesti i štetnika.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca → Niske šume (panjače). − uređivanje šuma. pretvaranje u visoki uzgojni oblik prirodnim osjemenjavanjem. Šumsko uzgojni radovi na njezi i čišćenju neophodni su. pretvaranje u poseban niski uzgojni oblik namijenjen potrebama stočarstva) a što će se definirati gospodarskom osnovom nakon uređenja šuma. jer se njima ne postiže samo bolji i brži razvoj kultura. __________________________________________________________________Urbos doo Split 75 . Potrebno je intenzivirati i usavršiti mjere protupožarne zaštite. Velike površine degradiranih šuma na vrgoračkom području diktiraju provedbu mjera njege. Proces reforestacije ovih površina biti će dugotrajan. → Neobrasla šumska zemljišta (kamenjari). su krajni produkti degradacije šumskih površina s kojih je potisnuta vegetacija. tako i travne vegetacije). U narednom razdoblju gospodarenje ovom kategorijom šuma će se usmjeriti na zaustavljanje daljnjih degradacijskih procesa i potpune regeneracije i to njihovim vraćanjem šumskoj proizvodnji u najvećoj mjeri. cedru i čempresu. plana izviđanja i patroliranja. Mjere proširene biološke reprodukcije obuhvaćaju pošumljavanje cca. plana čišćenja šuma i plana izrade i održavanja protupožarnih prosjeka. čišćenja i melioracije šumskih površina kojima će se poboljšati njihovo stanje i povećati produktivnost. posebno u borovim šumama i makijama i to kroz izradu i provođenje: plana osmatranja. To su one vrste koje u ovom pretežno prelaznom području daju dobre rezultate. crnom boru. Česti napadi brojnih štetnika zahtijevaju dobru organizaciju preventivne službe.

poljodjelstva i sl. u području rekreacijskih šuma i sl. Na području grada Vrgorca uslužne djelatnosti (servisi i sl. podaci o površinama pojedinih kategorija šuma.1. stoga će se ove djelatnosti razvijati u najvećoj mjeri u istočnom dijelu Grada gdje se očekuje najveća koncentracija stanovanja i rada što je i danas slučaj. a koja potrebama razvoja stočarstva. šumske površine bit će intenzivnije opterećene.) koja sve više dobija na značenju a tim više što se ovim pravcem proteže trasa novog auto-puta. trgovina na veliko i malo.00 ha te u Gospodarskoj jedinici Rastovac na površini od 570 ha. servisi. utvrditi opće uvjete po kojima se mogu iskorištavati sporedni šumski proizvodi. u Gospodarskoj jedinici Kozica na površini od 630. Uglavnom se radi o interesu privatnog kapitala da uz relativno mala ulaganja osigura snabdijevanje stanovništva osnovnim prehrambenim artiklima i drugom robom svakodnevne upotrebe. Uslijed neuređenosti šuma.) te jačanja prometnog značenja ovog područja čime rasu potrebe i potražnja. za što i ima prostornih mogućnosti. dobi i stupnju uređenosti. lovna područja. Sječa će se svoditi uglavnom na prorede u srednjedobnim borovim šumama koje sadržavaju znatan dio vrijednog sortimenta (celulozno drvo).54 ha. skupljanje šušnja i sl. 3. Ogrijev će se od strane lokalnog stanovništva i dalje nabavljati u šumi. Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda predstavlja značajni vid korištenja šuma i šumskog zemljišta u vrgoračkom kraju (paša. Navedene djelatnosti će se razvijati u postojećim strukturama naselja. brst. Također treba očekivati i lociranje ugostiteljskih sadržaja u područjima rekreacijskih zona (park prirode. kresanje lisnika. ugostiteljstvo. Stoga će se prioritetno obaviti inventarizacija šuma.66 ha. Duž prometnice Rašćane-Vrgorac treba očekivati razvoj ovih djelatnosti (ugostiteljski objekti. proizvodnog zanatstva. Iskorištavanje šuma. Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda po vrsti i intenzitetu treba biti takvo da ne ugrožava razvoj šumske vegetacije i njene funkcije.6 Usluge. Za pristupanje iskorištavanju šuma kao drvne mase predstoji izrada uređajne osnove gospodarenja šumama. trgovina i promet Razvoj uslužne mreže. promet i ugostiteljstvo razvijat će se u skladu s razvojem primarnih i sekundarnih djelatnosti (čiste industrije. kao osnovna radnja uređivanja šuma a potom će se pristupiti dovršenju poslova uređivanja šuma s eventualnim gospodarskim razdjeljenjem.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Prilikom uređivanja šuma potrebno je utvrditi koje će šume i šumska zemljišta služiti šumskoj proizvodnji (proizvodnji drva). u Gospodarskoj jedinici Kruševica na površini od 436. U dosadašnjem razvoju područja vidljiva je povezanost između koncentracije stanovništva i razvitka uslužnih sadržaja. __________________________________________________________________Urbos doo Split 76 .3.). na vrgoračkom području biti će ograničeno sastavom i kvalitetom šuma.).). posebno drva. Ispaša stoke može se vršiti: u Gospodarskoj jedinici Matokit na površini od 1240. Također je potrebno stvarati prostorne i druge uvjete te podsticati razvoj ovih djelatnosti i u zapadnom dijelu Grada kako radi ravnomjernijeg razvoja tako i radi smanjenja ovisnosti tih područja o gradskom središtu. Za naredno razdoblje neophodno je programima gospodarenja. kroz planove iskorištavanja sporednih šumskih proizvoda. Dozvoljen broj ovaca je 2/ha. prije svega trgovačke kao i uslužnih radnji te prometa smatra se jednom od pretpostavki normalnog življenja na ovom području. njihovom stanju i drvnim masama dati su na razini procjena. Obzirom na očekivani razvoj stočarstva u narednom razdoblju. trgovine i sl.

seoski i eko turizam u lokalnim eko pansionima. osnovnog obrazovanja. Na ostalom području grada nije organizirano predškolsko zbrinjavanje djece. Premda ovo područje ne može računati na vlastiti razvoj turizma u većoj mjeri. To znači da je radno mjesto potrebno približiti stanovniku (djelatniku) raštrkanom po cijelom teritoriju Grada. Sadržaji predškolskog odgoja razvijati će se u skladu s rastom demografskog potencijala djece predškolskog uzrasta. Razvojem turizma izravno bi se doprinijelo razvoju ugostiteljstva. već i na smještaj u postojećim. seoski. rekreacijski. trgovine i dr. Predškolski odgoj Na području grada Vrgorac u oblasti predškolskog odgoja dječji vrtić organiziran je jedino u Vrgorcu koji zadovoljava potrebe za oko 140 djece. ugostiteljstva.3. prijevoznih kapaciteta. Matokit. planinski masiv Biokova (park prirode). __________________________________________________________________Urbos doo Split 77 . Mihovila (Šibenik) čine osnovu za razvoj planinskog.povoljan položaj grada Vrgorca u odnosu na glavne turističke zone (Makarska rivijera). 3. zdravstveni. rekonstruiranim i nadograđenim školskim zgradama ili u postojećim i novim stambenim objektima. Prostorni aspekti gospodarskog razvoja trebaju uvažavati i socijalne čimbenike. proizvodnog zanatstva. koji je smješten u montažnom objektu. pa ju je potrebno shvatiti kao razvijanje određenih žarišta razvoja smještenih u centralnim naseljima ka kojima će radna snaga moći najracionalnije gravitirati. zdravstvene zaštite i fizičke kulture.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Obzirom na očekivani društveno gospodarski razvitak ovog područja u većoj mjeri porasti će i zahtjevi za javnim cestovnim prometom u smislu broja i gustoće linija. realnije je u sklopu turističke ponude Makarskog primorja razvijati specifične vidove turizma (izletnički. lovni i sl. izletničkog i posebno lovnog turizma). U planiranju dodatnih kapaciteta vrtića ne treba računati isključivo na gradnju novih namjenskih prostora. a indirektno preko ugostiteljskih usluga i razvoju poljoprivredno-prehrambene industrije. Potencijali za turističku valorizaciju su: . U cilju utvrđivanja smjernica razvitka turizma ovog područja nužno je sagledati cjelokupan turistički potencijal ovog kraja. prometa i trgovine. predviđaju se centri Vrgorac te Dragljane-Zavojane koji bi bili lokacije industrijskih pogona. bogata i bujna vegetacija te specifična poluplaninska klima (zdravstvenorekreacijski i izletnički turizam). potrebno je predvidjeti organiziranje djelatnosti predškolskog odgoja. Obzirom na ulogu Dragljana-Zavojana i Velikog Prologa kao manjih lokalnih središta. kvaliteta cestovne mreže i objekata cestovnog prometa. prirodne ljepote. S prostornog aspekta na području Grada. . kako bi se ravnomjernije razvila sva područja i smanjila emigracija iz njih. Disperzija razvoja treba imati racionalne ekonomske granice. Turizam i lovstvo U budućoj prestrukturaciji i razvoju gospodarstva potrebno je postupno aktivirati potencijale za razvoj turizma.2 Društvene djelatnosti Razvojem društvenih djelatnosti potrebno je u potpunosti zadovoljiti potrebe stanovništva u oblasti predškolskog odgoja.).

Otvorene športske terene posjeduju sljedeće škole: Vrgorac. športski tereni i sl. laboratorij. U narednom razdoblju planira se poboljšanje obrazovnog standarda kroz podizanje razine uvjeta rada i boravka u školama i razvojem potrebnih pratećih sadržaja obrazovanja (kabineti. medicina rada. Obzirom na mogućnosti razvoja ovog područja i pod pretpostavkom da većini srednjoškolaca treba omogućiti školovanje na ovom području. u okviru Doma zdravlja djeluju i specijalističke službe pedijatrijska. Srednja škola ima površinu od 652 m2 sa 13 učionica. proširiti kapacitete na sadašnjoj lokaciji razvojem potrebitih specijalističkih i pratećih službi i eventualnog stacionara za opservaciju bolesnika.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Osnovno školstvo Sustav osnovnih škola na području garda Vrgorca obuhvaća matičnu osnovnu školu u Vrgorcu i 15 područnih osnovnih škola sa veoma usitnjenim područnim četvero razrednim odjeljenjima što uvjetuje brdsko planinsko područje. Kultura i šport Na području grada oblast kulture i športa je potpuno zanemarena. Također se potrebno osigurati i športske objekte lokalnog značaja u okviru škola koje inače ne raspolažu adekvatnim dvoranama ni igralištima. treba razmotriti mogućnost realizacije trgovačkog i poljoprivrednog usmjerenja kroz srednjoškolski centar. ginekološka.Prolog. U oblasti kulture potrebno je osigurati uvjete za rad kina. a posebno djelatnost knjižnica i čitaonica koje se mogu locirati i u okviru osnovnih škola ili u domovima kulture (Zavojane. Obzirom na očekivani razvitak ovog područja u oblasti zdravstva biti će potrebno osuvremeniti postojeće zdravstvene kapacitete. Dragljane. Planira se da u sustavu osnovnih škola i dalje bude jedna središnja škola. Mreža osnovnih škola će se razvijati u skladu s demografskim razvojem školskog uzrasta. osim privatnih prostorija u područnim školama Koteze. tekstilna galanterija i metalsko usmjerenje. Drževitić i Vrgorac). Srednje školstvo Srednja škola postoji samo u Vrgorcu. laboratorijem. Zdravstvenih punktova u ostalim naseljima nema. Obzirom na znatan broj starijih osoba na ovom području treba razvijati služnu za skrb o starim osobama.. U narednom periodu djelatnost kulture i športa potrebno je razviti do razine koja će odgovarati potrebama lokalnog stanovništva da bi se ukupni uvjeti življenja u zagorskim ruralnim prostorima ako ne potpuno onda u velikoj mjeri izjednačili sa urbanim prostorima. polivalentne dvorane. i Žlibina. knjižnicom i otvorenim igralištem (1500 m2).). nastupanje dramskih grupa i sl. s disperznom mrežom područnih škola. Veliki Prolog i Raščane. V. Prologu i Vrgorcu planira se realizacija kompleksa športsko-rekreacijskog centra Vrgorca na prostoru nekadašnje sanitarne deponije uz prometnicu Vrgorac-Vina. ljekarna. __________________________________________________________________Urbos doo Split 78 . te predvidjeti realizaciju višenamjenskih prostora koji mogu primiti kulturne sadržaje u lokalnim središtima. kazališta. Zdravstvo i socijalna zaštita U oblasti zdravstva u Vrgorcu postoji Dom zdravlja sa skromnom opremom i neadekvatnim uvjetima rada. Također je potrebno razviti terensku službu radi obilazaka staračkog stanovništva vrgoračkog područja. radionicom za strojarstvo. ima slijedeća usmjerenja: gimnazija. Školski objekti su u relativno dobrom stanju. opća medicina. V. ekonomsko. U oblasti športa pored zatvorene polivalentne dvorane u Vrgorcu i uređenih otvorenih športskih terena u Dragljanima. gdje je nemoguće organizirati prijevoz učenika. stomatologija.

4 Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora Jedan od temeljnih pristupa u korištenju prostora je očuvanje prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora. vrednovanju i zaštiti prostora koja se temelji na činjenici da kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine. Osim pojedinačnih građevina kulturnu baštinu čini i prostorna baština. Obzirom da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja harmoničnu cjelinu. moraju biti na kvalitetan način. moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak Grada i Županije. Tek eventualnim jačanjem razvojnih podcentara (lokalnih središta) kao samostalnih središta moguće je očekivati i lociranje pojedinih službi u tim središtima. Poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. pravosudnih i ostalih državnih tijela. __________________________________________________________________Urbos doo Split 79 . u naseljima Dusina. zadržavajući njihov tradicijski i prirodni ustroj (osobito terasastih površina). te ustanove ostalih javnih službi smještene su u gradskom središtu Vrgorcu. kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Poboljšavanje i osposobljavanje školskih terena i dvorana znatno bi poboljšalo uvjete za športske djelatnosti na lokalnoj razini. čiji je element nedjeljiv. Povijesne cjeline i ambijenti. kao i pojedinačne građevine spomeničkih obilježja s pripadajućim parcelama.kulturno povijesnih cjelina Povijesne naseobinske i graditeljske cjeline. arhitektonskim i etnološkim i povijesnim karakteristikama. s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom.krajobraznih vrijednosti . pješačkih staza.prirodnih vrijednosti i . V. Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta. Predviđa se lociranje jedinica poštanske mreže i u ostalim naseljima sukladno njihovim razvojnim potrebama. uključeni u budući razvoj. ili je djelo prirode. Ostale javne službe i ustanove Ispostave županijskih tijela. Očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela. 3. Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće: • • • • Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora. zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu izvornom okruženju. Kozica. sukladno njihovim prostornim. Prostornim planom su utvrđene mjere zaštite prostora. poljskih putova i šumskih prosjeka). prirodni i kultivirani krajobrazi. te fizičkim vizualno istaknutim okolišem. . odnosno zaštite. te ju je potrebno zaštititi od svake daljnje devastacije i degradacije temeljnih vrijednosti. bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest. financijskih institucija i banaka. jer sva kulturna dobra zajedno sa okolinom čine prostornu baštinu. nameće se potreba integralnog pristupa analizi. Razvoj pojedinih športsko-rekreacijskih disciplina kao planinarstvo i lov sigurno bi našlo i svoju valorizaciju kroz turističku djelatnost.Prolog i Dragljane nalaze se jedinice poštanske mreže. a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne pejzažne prostore znači osiromašenje i gubitak za cijelu zajednicu. U sustavu poštanskog prometa u Vrgorcu je smještena organizacijska jedinica Centra pošta. zajedno sa svojim okolišem. Prirodni krajolik je neponovljiv.

4. jama i ponora. Očuvanje povijesne slike. Negativni antropogeni utjecaji uvjetovali su devastaciju i degradaciju biljnog pokrova. One nastaju okomitim otjecanjem vode kroz karbonatne stijene koje izgrađuju planinu. ali i svih drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava. __________________________________________________________________Urbos doo Split 80 . čak i na području Biokova koji je zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode. brda i potoka.05. Takva građa i cirkulacija vode razlogom su mnoštvu biokovskih spilja. infrastruktura i dr. te strme i vrletne litice udaljene su jedva dva do tri kilometra od obalne linije. naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura). g. Pod posebnom zaštitom je planina Biokovo kao Park prirode. obzirom da su interesi za korištenje prostora često vrlo konfliktni (turizam. arhitektonske i ambijentalne vrijednosti. volumena (gabarita) i obrisa naselja. kultivirani krajolik – budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini.1981. poljoprivreda. Površina Parka je 19550 ha. čemu su doprinijeli i klimatski faktori.3 Prirodna baština Osnovna intencija zaštite prirode jest maksimalno očuvanje sklada među prirodnim i ljudskim radom stvorenim vrijednostima.) te dovode u pitanje dalju egzistenciju posebno vrijednih prirodnih predjela. Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća). Park prirode "Biokovo" proglašen je 29. zaselaka.4. Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima.1. 3. od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja.1 Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih i naseljskih cjelina 3. od kojega jedan dio teritorijalno pripada gradu Vrgorcu.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca • • • • • Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke. posebno prema unutrašnjosti. Visoki i impresivni vrhovi (oko 1500 m). Osobito vrijednim smatraju se šumarci crnog dalmatinskog bora na primorskoj i ostaci nekad prostranijih jelovih šuma na zagorskoj strani planine. Za krajolik vršnog područja karakteristični su otvoreni kamenjari. stambena izgradnja. Očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su prirodne šume. naziva sela. ali i šumarci bukve u zaklonjenim ponikvama. Vršno područje Biokova čini valovita visoravan s bezbrojnim manjim depresijama u kršu koje se nazivaju ponikve ili vrtače. kao nositelja prepoznatljivosti prostora.

Blizina Sredozemlja uvjetuje pretežno termofilni karakter biokovske flore. Dominiraju maslinici. Slika 16. ali je visina planine (Sv. Patuljasto zvonce (Edraianthus pumilio) Među faunističkim zanimljivostima Biokova. Jedna je od takvih zanimljivih biljaka biokovsko patuljasto zvonce (Edraianthus pumilio). gotovo otočni položaj Biokova. Ovdje se smjenjuju zone mekših laporovitih naslaga i blago nagnutih plavina. Park prirode Biokovo Uski pojas između planine i mora suprotnost je krševitom kamenjaru Biokova.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Slika 14. Za mnoge relikte i endeme zaslužan je odvojen. 1762 m) ostavila i tragove ledenog doba. stvorenih bujicama u podnožju planine. vinogradi i šume alepskog bora. Ta je zona tipičan primjer kultiviranog krajolika u kojem su nicala naselja. Divokoza (Rupicapra rupicapra) __________________________________________________________________Urbos doo Split 81 . Jure. posebno mjesto pripada divokozi (Rupicapra rupicapra) koja je ovdje našla izvanredno prikladno stanište. Slika 15.

n.Dolina sela Kokorići (sa podzemnim izvorima podzemne rijeke Betine). Također je potrebno zaštititi i sastojine bukve i jele u najvišim dijelovima ovog prostora.Gojakova pećina (kod Dragičevića). potrebno je sačuvati zanimljive sastojine posebnog oblika crnog bora (Pinus maritima ssp dalmatica). Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu na temelju Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije na području grada Vrgorca su: Područje grada Vrgorca u smislu zaštite prirodnih vrijednosti nije do sada evidentirano. spomenik parkovne arhitekture . Područja planirana za zaštitu potrebno je zaštititi od bilo kakve izgradnje građevina te ih samo uređivati i rekultivirati temeljem mjera zaštite. 193. Režim zaštite propisan je u formulaciji: "dopuštene su djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke". kako bi se mogla predložiti za stavljanje pod posebnu zaštitu pojedinih područja ili lokaliteti.. kao i na ekološki vrijednim područjima (posebnim rezervatima) obvezno je provoditi odredbe. Matokita). bukove šumarke u ponikvama. spomenik prirode (geološki). Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu na temelju Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije (čl. __________________________________________________________________Urbos doo Split 82 . Na zaštićenim i prirodnim vrijednostima predloženim za zaštitu. tako da je na tom području pod zaštitom samo dio planine Biokovo u kategoriji parka prirode. (geološko-biološki) . . naputke i smjernice sadržane u dokumentu Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.Gradski park. spomenik prirode. koji teritorijalno pripada gradu Vrgorcu. Mihovila. zaštićeni krajolik.) na području grada Vrgorca su: . spomenik prirode. pravilnim gospodarenjem i njegom.Pećine vrijednih geoloških ukrasa (Golubinka itd.m. po obroncima i udolicama vršnih dijelova Kuranika i Šibenika. Izdvojene manje komplekse sastojina crnog bora nalazimo i uz cestu Raščane-Ravča. koji se optimalno razvija na visinama iznad 700 m. S obzirom na zanimljivost biljnog pokrova. ukoliko imaju određene kvalitete i karakteristike da bi se sačuvali i unaprijedili. (geološki). te na južnim padinama okolnih planina (Šibenika. Za navedene lokalitete treba što prije izvršiti vrednovanje prostora od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode.). kao i specijalne rezervate šumske vegetacije.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Iz navedenog je vidljivo da je neophodno izvršiti evidentiranje i valorizaciju čitavog područja grada Vrgorca. izraditi stručnu podlogu i pokrenuti postupak zaštite ukoliko se pokaže opravdanim.

voćnjaci. gradnjom požarnih putova i presjeka • očuvati speleološke objekte (spilje.prostori s više očuvane prirodne vegetacije i očuvanog tla su značajniji za opću ekološku stabilnost krajobraznog prostora. smještaj građevina i tradicijski obiteljski vrt.kultivirani krajobrazi – osobito vrijedno obradivo tlo – kao svjedoci su ljudske prisutnosti i njihova načina života na određenom području . • očuvati fizionomiju starih ruralnih cjelina. područja uz naselja. očuvati postojeće šume i zaštititi ih od prenamjena i krčenja • pošumljavanje nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i slivnog područja bujica i vodotoka (biološki radovi u slivu) • mjerama prevencije sprečavati šumske požare. što se posebno odnosi na eventualni prolaz infrastrukturnih koridora područjem kultiviranog krajobraza. ratarstvo.tradicionalna poljoprivredna djelatnost determinira identitet submediteranskog krajolika . s posebnim naglaskom na karakteristična naselja. U cilju zaštite i očuvanja prirodnog krajobraza potrebno je : • poticati regeneraciju šuma i obogaćivanjem krajolika podizanjem novih šuma uz naselja. jame) i druge oblike krša. • pažljivim smještajem novih građevina te poštivanje lokalne tradicijske arhitekture. očuvati prirodne vodne krajolike U cilju očuvanja kultiviranog krajobraza potrebno je: • poštivati utvrđeno građevinsko područje kao maksimalno izgrađeni prostor a gradnju izvan građevinskog područja prilagoditi slici krajobraza. Novu izgradnju usmjeriti tako da bude na tragu tradicijske izgradnje sa svim suvremenim komforom. prvenstveno u volumenima i oblicima • zahvate u prostoru kao: interpolacije. ali primjerenom seoskom domaćinstvu. Prirodnim krajobrazom smatra se područje šuma (zaštitne šume i šume posebne namjene).) Prostornim planom se naglašavaju područja i dijelovi koja imaju krajobraznu vrijednost i kojim se utvrđuju stanovita manja ili veća ograničenja u korištenju vodeći računa o slijedećim činjenicama i uvjetima korištenja: . Novim pristupom razvoja u prostoru pored neizbježnog i nužnog razvoja nameće se stalna i nužna potreba zaštite i očuvanja ukupne prostorne baštine kao prirodnog i kultiviranog krajobraza. .očuvanje tradicionalnog izgleda seoskih naselja na način da se očuvaju morfološke i strukturne značajke graditeljske baštine. biofizička i antropogena struktura koja se kreće od potpuno prirodne do pretežne ili potpuno antropogene sredine čini krajobraz jednog područja. osobito oblik parcela.tradicionalno uređenje ostalih poljoprivrednih površina . na način da se očuvaju autentične cjeline zaseoka bez povezivanja s drugim zaseocima. Kod izgradnje objekata u funkciji poljoprivrede također je potrebno voditi računa o očuvanju krajobraza. __________________________________________________________________Urbos doo Split 83 . rekonstrukcije i dogradnje stambenih građevina i izgradnja pomoćnih i gospodarskih građevina u naseljima u središtu i njihovom neposrednom okolišu provoditi na način da se uklope u krajobraz.očuvanje tradicionalnih oblika korištenja zemljišta povećava biološku raznolikost . planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajobraz kako bi se očuvale lokalne posebnosti.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 3. vinogradi i sl.4 Krajobraz Cjelovita prostorna.1.4. područja s naglašenim značenjem kulturnih krajolika (tradicionalni oblici poljodjelstva. na kraškom i planinskom području. Radi očuvanja vrijednosti i autentičnosti krajobraza.

Kod pošumljavanja treba saditi autohtone šumske vrste. uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko-gospodarskim osnovama. a prvenstveno urediti i rekreacijske površine te ih održavati u prirodnom stanju (livade. Postojeće šume. vatrobrambene prosjeke.). a to su objekti od interesa za gospodarenje šumama i lovištima. većim dijelom u privatnom vlasništvu.4. eksploatacijskih područja. __________________________________________________________________Urbos doo Split 84 . 3. zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo • izgrađivati šumske putove.1. Predviđena je izrada cjelovite gospodarske osnove razvoja poljoprivrede. Korištenje i uređenje zaštitnih šuma (naselja.1. U tom smislu na šumskim površinama dozvoljava se i gradnja objekata koji su u funkciji zaštite tog prostora. uređenja i korištenja šuma odvija se temeljem šumsko-gospodarskih osnova i u skladu sa zakonskim propisima i standardima. Nadležna državna institucija ili organ uprave trebao bi u cilju zaštite poljodjelskog zemljišta: • popisati parcele i bonitet obradivoga tla na području obuhvata ovog Prostornog plana • voditi popisnik neiskorištenog poljodjelskog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu • skrbiti o davanju u zakup neiskorištenoga poljodjelskog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu • provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja poljodjelskog zemljišta u skladu sa zakonom Poljoprivredne površine štite se od svake gradnje koja bi mogla ugroziti njihovu osnovnu poljoprivrednu namjenu. ne mogu se prenamijeniti za druge namjene. koje prevladavaju u privatnim šumama uzgojem prevesti u viši uzgojni oblik • pošumljivati šikare.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 3. U cilju zaštite šumskog zemljišta važne su mjere: izraditi šumsko-gospodarske osnove za privatne šume • makiju i šume penjače. proplanci i sl. Poljoprivredno zemljište cijeni se kao osobito ograničena vrijednost i zbog toga se štiti od promjene namjene. Unošenje rekreacijskih i drugih funkcija u šumska područja mora biti podređeno osnovnoj prirodnoj funkciji što znači da treba preferirati skromne objekte. • Režimi zaštite šuma utvrđeni su u skladu s njihovom namjenom. Pri tome se ne isključuje mogućnost izrade i drugih programa uređenja i korištenja poljoprivrednog zemljišta za pojedine veće poljoprivredne komplekse.5 Poljoprivredno zemljište Prostornim planom je određeno vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište i obradivo poljoprivredno zemljište. osim one predviđene ovim odredbama (stambeni i gospodarski objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje). erozijskih područja) mora biti podređeno njihovoj ekološkoj (zaštitnoj) funkciji.6 Šumsko zemljište Način zaštite. paljevine. te se osnovni princip gospodarenja sastoji u održavanju i pomlađivanju s ograničenim iskorištavanjem.4.

ruralna cjelina Vrgorac. Alevića. bunari.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 3. Kasaba-Zavojane. Šapita. ruralna cjelina Vrgorac. a prostornu i razvojnu politiku treba usmjeriti prema oživljavanju i obnovi spomenika kulture. Kljenak. Spomenike kulture ne smije se shvatiti kao ograničavajuće čimbenike razvoja.RST-755 Arheološke cjeline i lokaliteti ILIRSKE GOMILE 1. sklop ruralne arhitekture Vrgorac. Doboke. Spomenik kulture pri planiranju i uređivanju prostora treba smatrati povijesnim i prostornim logičnim ishodištem svakog urbanističkog poteza. ruralna cjelina Vrgorac. fortifikacija Vrgorac. Košćela. spomenik . 6.Zaselak Donje Bakote. Vrgorac. 7. Bobanac. kod Jelaševih. Tako se provodi čuvanje spomenika kulture i prezentacija. Vrgorac. pod Privorcem i prema Matokitu Stilja. tvrđava gradina.Zaselak Belajići. 5. Popis nepokretnih kulturnih dobara u predmetnoj konzervatorskoj podlozi Urbane cjeline Vrgorac. Ožići-Ruralna cjelina (prapovijesna gomila uz zaseok) Fortifikacije Vrgorac. Pervani. kula Cukarinovića. Jujnovića Vlaka. zaselak Bušnica. Kokorići. kao logičan dio cjeline življenja u prostoru.1. Spomenici kulture se moraju uklopiti u razvoj. kod Ruđeža.Veliki Godinj-ruralna cjelina Vrgorac. Kašća..Lovrinčevići. Kokorići.okruženje. ruralna cjelina Vrgorac. Kapovića i Dugumovih 85 __________________________________________________________________Urbos doo Split .4. tj. 2. Panđići-ruralna cjelina Vrgorac. Kolaka i Maršićevih Prapatnica. Družijanići-ruralna cjelina Vrgorac. Pavića. Jujnovića. kod Vuletića. kod nove školske zgrade Ravča. 4. urbana cjelina. kod Vukovića. Lokvenjaka i kod župske kuće Mijaca. kula Pervan. ruralna cjelina Vrgorac. kao izolirani prostor koji se prepušta sudbini i čeka bolja vremena.7 Graditeljska baština Spomenici kulture čine funkcionalno jedinstvo s prostorom koji ih okružuje. kod Baraćevih. Vrgorac. pa je u njihovoj zaštiti važno očuvanje tog odnosa. 9. ruralna cjelina Vrgorac.kod crkve Kozica. tri pronađene gomile Zavojane. kako bi oni postali sastavni dio življenja. . fortifikacija Vrgorac. 8.Podstine-ruralna cjelina Vrgorac.Zaselak Donji Selaci. fortifikacija. kod Jelovića kuće i u krajnjoj Ravči Kozička Poljica. RST-986 Polurbane i ruralne cjeline Vrgorac. Saranač-stara cesta za Makarsku. 3.

prapovijesni lokalitet stiljska gradina. Kljenak/Bobanci-prapovijesna gomila 34. 6. na uzvisini iznad crkve Skulja. Prapovijesna gomila u Kozici 20. Orah. kod Vukosavovih 14. kod Vukovića kuća Dragijane. Dusine. Vitrenjak-prapovijesna gomila 30. Skulja. Kozica/Vekići-prapovijesna gomila 21. prema Osminu Veliki Prolog. kod Bobanaca i nad Gomilama Plana 12. Prapovijesna gomila uz cestu Saranač-Kozica 18. 2. kod Raosovih kuća 13. Vrgorac.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 10. arheološki lokalitet 16. Umčani-skupina prapovijesnih gomila sa stećcima 31. Prapovijesna gomila uz cestu Saranač-Kozica 17. Gornje Rašćane-prapovijesna vrtača 25. Prapovijesna gomila 28.skupina prapovijesnih gomila 35. prapovijesne velike gomile. u Vrnčevoj Draži. Gornje Rašćane-prapovijesna gomila 26. 5. Prapatnice/Vukovići-skupina prapovijesnih gomila 33. 4. Prapatnica. arheološki lokalitet 15. Prapovijesna gomila 29. Kljenak. 3. Vrgorac. Kozica/Katići-skupina prapovijesnih gomila 23. prapovijesna gradina Majići. III PRETHISTORIJSKE GRADINE Vlaka. Kozica/Umac-prapovijesna gradina 19. Kozica/Vekići-prapovijesna gomila 22. SREDNJOVJEKOVNI NALAZI 86 __________________________________________________________________Urbos doo Split . Mali Godinj/Kovačevići. Vrgorac. iznad Raosovih kuća Ravča. Draževitići/Oštri rt-skupina prapovijesnih gomila 32. Kozica/Štulići-skupina prapovijesnih gomila 27. Rašćane Donje-Skupina prapovijesnih gomila sjeverno od ceste 24. kod Dragičevića kuće 11. Zavojane-skupina prapovijesnih gomila i kasnosrednjovjekovno groblje II 1. na uzvisini Kljenak.

RST-308 14. 8. sakralni spomenik. 4. crkva sv. Vinjani. župna kuća i kapela. Kozica. sakralni spomenik __________________________________________________________________Urbos doo Split 87 . crkva Sv. Ante i sv. sakralni spomenik Vrgorac. Prapatnica. Orah. 7. Koteze. sakralni spomenik Vrgorac. nekoliko stećaka pred ulazom u crkveno dvorište 12. Roka. Ante. fragmenti stećaka kod župske crkve Dragljane. crkva Sv.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 1. sakralni spomenik Vrgorac. sakralni spomenik Vrgorac. Mali Prolog. crkva Sv. stećak uz kuću Ante Jelaša Kljenak. crkva Sv. stećci u blizini crkve i kod Jurjevića kuće Ravča. 6. Ante. Otrići. 2. te manja nekropola na Opletju 11. crkva Sv. sakralni spomenik Vrgorac. Veliki Prolog. Rašćane. crkva Sv. sakralni spomenik Vrgorac. stara kapela Sv. nekropola s oko 20 stećaka 13. Gospina kapelica. Mihovila. Ilije. Koteze. Rašćane. Roka i groblje. nekoliko stećaka kod stare kapelice sv. nekropola pod Vrutkora na Crikvini s nekoliko ornamentiranih stećaka Stilja. stećci na položaju Stećak sedre Dragljane – Zavojane. arheološki lokalitet. Mihovila. Petra. sakralni spomenik Vrgorac. Ante . crkva Sv. Vrgorac. Ante. sakralni spomenik Vrgorac. velika nekropola kod Kapovića s oko 50 stećaka s različitim ukrasima Kozica. nekoliko stećaka kod crkve na groblju i na Trlinovoj njivi 10. sakralni spomenik Vrgorac. sakralni spomenik Vrgorac. sakralni spomenik Vrgorac. Mihovila sa grobljem . sakralni spomenik Vrgorac. crkva Sv. 9. Stjepana. Kokorići. Kokorići. 5. Jure. Umčani. Ivana krstitelja. crkva Sv. crkva Svih svetih. crkva Sv. neki uzidani i u zid same crkve Zavojane. stećci pred crkvom sv. Antuna opata i groblje sa stećcima. Vrgorac. 3. Kokorići. Umčane.Ante. crkva Sv. kapela Sv. zaselak Pervani. sakralni spomenik Vrgorac. Marije s grobljem.Ante. RST-3090 Vrgorac. Ravča. crkva Sv. Stilja. sakralni spomenik Vrgorac. Dusina. neki uzidani u samoj crkvi Dragljane – Zavojane. crkva Sv. Marka.sakralni spomenik Vrgorac. groblje s kapelicom. arheološki lokalitet sa stećcima. zaselak Pervani. Kotez. sakralni spomenik Vrgorac. Dragljane. crkva Sv. Kozica. Prapatnica. Gospina crkva i stećci. Dragljane. nekropola stećaka. arheološki lokalitet Pojedinačna kulturna dobra Vrgorac. sakralni spomenik Vrgorac. Veliki Prolog. Prapatnica. Nikole. Kljenak. sakralni spomenik Vrgorac. stećci kod crkve sv. sakralni spomenik Vrgorac. Zavojane. sakralni spomenik Vrgorac.

Polurbane i ruralne cjeline Zaštita ovih cjelina temelji se na očuvanju povijesne matrice naselja. ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre. Izuzetno se može dozvoliti izgradnja dijela gore navedenih neizgrađenih prostora radi rekompozicije i prostornog usklađenja volumena i silueta sklopova izgrađenih nesukladno ambijentu povijesne jezgre. Neizgrađene dijelove povijesnih jezgri. Izuzetak od ovog pravila odnosi se na objekte javne namjene (uprava. smještaja u prirodnom okolišu. gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima. osiguravajući pritom posebne režime prometa u mirovanju za stanovnike povijesne jezgre s obvezom da se za svaku stambenu jedinicu osigura jedno parkirališno mjesto. servisi. -uvjetima uređenja i korištenja prostora potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja. Za upravljanje graditeljskim nasljeđem u povijesnim jezgrama urbanih naselja potrebno je osnivati specijalizirane ustanove. te je stoga potrebno u interpoliranim novim objektima predviđati više od 50% površine za stambenu namjenu. ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre. prosvjete i znanosti). hoteli. usluge) potrebno osigurati u prizemnim dijelovima postojećih i novih objekata. obrt. komunikacijom s javnim površinama. a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora. nisu znatnije transformirani. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora. Održanje stambenog fonda unutar povijesnih jezgri od ključne je važnosti za daljnje funkcioniranje povijesne jezgre. ili su korišteni kao gradske zelene površine. njegove prostorne organizacije. ugostiteljstvo. potrebno je uređivati kao javne zelene površine s mogućnošću minimalnih intervencija objektima javnog značaja. komunikacijom s javnim površinama. -posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijela povijesnih poluurbanih i ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri. financijske ustanove. gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima. dok je izgradnju poslovnih prostora opće namjene (trgovina. __________________________________________________________________Urbos doo Split 88 . ali tek temeljem detaljnih istraživanja i provedbe postupaka javnih urbanističko arhitektonskih natječaja koje se preporučuje kao najobjektivniji način dobijanja kvalitetnih prostornih. koji u posljednjih 80 g. Režim prometa unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi mjerilu povijesne jezgre te karakteru i obimu poslovnih djelatnosti u jezgri. a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. kao i na očuvanje tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. Mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara poluurbanih i ruralnih cjelina provode se ugradnjom istih mjera u uvijete uređenja i korištenja prostora prostorno planske dokumentacije kojom se uređuje gradnja na prostorima zaštićenih poluurbanih i ruralnih cjelina. ustanove kulture.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Smjernice zaštite nepokretnih kulturnih dobara Urbana cjelina Planskim dokumentima niže razine potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja na načelu restauracije. zaklade ili fondacije koje se financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnih dobara.

te sprečavanje njihovog zagađivanja i degradacije njihovog prirodnog toka -održavanje karakteristične topografske forme i prostorne organizacije naselja -očuvanje prostornih detalja unutar naselja -sprječavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina oblikovanja i građenja. unutar ili van postojećih naselja. 48. Područja arheološke baštine Zaštita arheološke baštine odnosi se na zaštitu arheoloških nalazište i zona koje su utvrđene predmetnom konzeravtorskom podlogom. 46. 50. 49. oranica. nadležno konzervatorsko tijelo određuje daljnje postupanje. a izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvjestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. njegove matrice i karakterističnog mjeril -zaštita reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza -uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala. -očuvanje autohtonih elemenata pejsaža – šuma. Prema članku 46 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) ono može biti sljedeće: -odbiti zahtjev i trajno obustaviti radove na tom nalazištu -dopustiti nastavak radova uz određivanje mjera zaštite arheološkog nalazišta -dopustiti nastavak radova određivanjem konzervatorskih uvjeta. Zaštita arheološke baštine odnosi se i na neistražena i potencijalna nalazišta i zone koje su zaštićena odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) u člancima 45.zaštita slike naselja.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca -ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalnog povezivanja u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. 47. Sukladno članku 44. zaklada i fondacija koje se financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnih doba. Unutar arheoloških zona. odnosno izmjeniti rješenje o prethodnom odobrenju __________________________________________________________________Urbos doo Split 89 . voćnjaka itd. potrebno je prilikom radova osigurati arheološki nadzor. Sukladno rezultatima arheološkog nadzora. -Za upravljanje graditeljskim nasljeđem u povijesnim jezgrama poluurbanih i ruralnih naselja preporuča se osnivanje specijaliziranih ustanova. -afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih pejsažnih vrsta. -zaštita i sanacija vodotoka i karakterističnih krajobraznih obilježja u sastavu naselja ili njihovoj blizini. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) arheološke zone i nalazišta utvrđena ovom konzervatorskom podlogom potrebno je istražiti kako bi se stvorili uvjeti za zaštitu i očuvanje kulturnog dobra. -ograničavanje širenja naselja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura među naseljima kako bi se zadržala njihova samosvojnost i povijesni identitet.

Pojedinačna kulturna dobra Zaštitom pojedinačnih kulturnih dobara obuhvaćeni su registrirani ili preventivno zaštićeni građevinski sklopovi. kapele. kao i promjene u zaštićenom okolišu kulturnog dobra. -mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije. 63. građevine javne namjene. Radovi na samom lokalitetu ili u njegovoj neposrednoj blizini trebaju imati posebne uvjete i prethodno odobrenje prema člancima 60. Kulturna dobra koja tijekom vremena budu upisana u popis registriranih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Na područjima kojima se predmetnim planom predviđa izgradnja objekata unutar arheoloških zona. što je tabelarno i kartografski iskazano u ovoj konzervatorskoj podlozi. 62. ali na način da izgradnja ne izmjeni tradicionalne osobitosti šireg prostora (terase. zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99). Promjene u popisu biti će dostavljane nadležnim gradskim i županijskim tijelima. odnosno parcele. promjene namjene zaštićenog kulturnog dobra. U slučaju prezentacije arheoloških nalaza in situ potrebno je izraditi detaljniji prostorni plan koji će definirati odnose između prezentiranih nalaza i predviđenih izgradnji. škole. te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar izgrađenih struktura naselja -izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedinačnih stambenih ili gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih naselja. Zaštitu treba provoditi cjelovito što podrazumijeva istodobnu zaštitu same građevine i svih dijelova elemenata pripadajućeg prostora. mogu se poduzimati samo uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. Arheološka nalazišta koja su zaštićena kao pojedinačna kulturna dobra. Popis registriranih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara tabelarno je i kartografski prikazan u predmetnoj konzervatorskoj podlozi. Preporuča se izrada Krajobraznog plana grada Vrgorca u kojem će krajobrazi prostora grada biti analizirani i valorizirane te izložene mogućnosti njegovog uređivanja. Rad na izradi popisa registriranih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara trajan je proces. obvezuje se nositelj zahvata da osigura arheološko rekognosticiranje prostora prije početka bilo kakvih radova te sukladno rezultatima rekognosticiranja. 64 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) Područja zaštićenog krajolika Prema Članku 56. također su obuhvaćena mjerama zaštite ovdje određenim za pojedinačna kulturna dobra. stavak 2. __________________________________________________________________Urbos doo Split 90 . 61. crkve. zaštitna arheološka istraživanja. fortifikacije. a sada se ne nalaze u istom popisu. groblja i grobne građevine gospodarske i industrijske građevine i arheološki lokaliteti. dok se predjeli iznad terasasto kultiviranih obronka trebaju obogatiti pošumljavanjem autohtonim vrstama. opći uvijeti zaštite i očuvanja podučja zaštićenog kultiviranog krajolika određenim ovom konzervatorskom podlogom su: -potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri. utvrde. stambene građevine. Radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na nepokretnom kulturnom dobru. vegetacija). Nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti integritet nepokretnog kulturnog dobra. štite se kao pojedinačna kulturna dobra. suhozidi. u pravilu uz obavljanje uz očuvanje izvorne namjene i sadržaja u zaštićenim građevinama i pripadajućim parcelama.

62. (Članak 60. sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika. nadogradnji. eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj građevnoj strukturi. pokrov neprimjerenim crijepom i sl. 61. Mjere zaštite i odredbe za provedbu. osim iznimno pod uvjetima propisanim člankom 64. Zaštićena pojedinačna kulturna dobra (registrirana i preventivno zaštićena). sanacija i obnova svake zgrade mora se provoditi sukladno izvornom arhitektonskooblikovnom konceptu. preoblikovanju ili prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru objekta odnosno karakteru šireg okoliša. u pravilu uz očuvanje izvorne namjene. a prema konzervatorskim uvjetima nadležne službe zaštite. nije dopušteno uklanjanje objekata u svrhu gradnje zamjenskih. bilo da se radi o rekonstrukciji. kojima prethode posebni uvijeti i prethodno odobrenje. NN 69/99) - Građevni sklopovi koji su zaštićeni kao pojedinačno kulturno dobro uređuju se isključivo temeljem detaljne planske dokumentacije i projekata. 63 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. bez obzira na stupanj zaštite područja ili naselja u kojem se nalaze: svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje. kao niti preparcelacija. nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata i materijala koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru objekta (PVC ili metalna stolarija. a prema uvijetima izdanim od nadležnog konzervatorskog tijela. nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter. te parcele. restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Za sanaciju i provođenje zaštitnih radova na ugroženim odnosno oštećenim kulturnim dobrima potrebno je izraditi odgovarajuću arhitektonsko-građevinsku dokumentaciju postojećeg stanja sa prijedlogom sanacije i obnove. Arhitektonski natječaji u svojim propozicijama trebaju imati ugrađene gore određene mjere zaštite pojedinačnih kulturnih dobara. uz očuvanje pripadajućih parcela. Preporuča se raspisivanje arhitektonskih natječaja kao metoda za postizanje izvedbenih (glavnih) projekata uređenja građevnih sklopova. Sakralni i civilni građevni sklopovi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu anastiloze. odnosno posjeda s kojima čine kvalitetnu cjelinu. __________________________________________________________________Urbos doo Split 91 . za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.). osim iznimno na onim građevinama u potezima ulica gdje su prizemlja javne namjene (lokali).

. u naselju.Izgraditi (rekonstruirati) mrežu Državnih cesta . prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida.Ž 6207. Poljica Kozička – Stilja – Prapatnice – Vrgorac (D62) . __________________________________________________________________Urbos doo Split 92 . Rekonstrukcijom postojećih državnih i drugih razvrstanih cesta potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom. usjeka i nasipa.Ž 6211.2 Prometni infrastrukturni sustav 3. Planom su određeni prioriteti na izgradnji i rekonstrukciji građevina cestovnog prometa: .Ž 6209. posebno u samom mjestu Vrgorac. Planirana i izgrađena cestovna mreža razvrstana je prema funkcionalnom značaju i očekivanom prometnom opterećenju na slijedeće kategorije: .Ž 6201.državne ceste .korekcija nepovoljnih građevinskih elemenata trasa.autocesta . javno rasvjetom.Ž 6199. prvenstveno na mjestima gdje su prometne nezgode najčešće (proširenje profila cesta.).Ž 6210. uređenjem pješačkih nogostupa i dr. Makarska (D8) – Ravča Županijske ceste: . Vrgorac (D62) – Staševica – D513 .D 62. Podprolog – Veliki Prolog (D 62) .Ž 6208.3 Cestovni promet Prostornim planom je utvrđeno da će cestovni promet imati primarno značenje u cjelokupnom prometnom sustavu s obzirom na njegovu funkciju integriranja ostalih vidova prometa. D 62 – Kozica – Šošići – D 512 . Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih obvezno je očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja.izgradnja zaobilaznice Vrgorca (DC – 62) Na postojećoj cestovnoj mreži državnog.D 512.županijske ceste .4.lokalne ceste i ostali nekategorizirani planinski protupožarni i gospodarski putovi Na području grada Vrgorca evidentirane su: Jadranska autocesta Državna cesta: . BIH) . povećanje horizontalnih i vertikalnih radijusa i sl.2. Ž 6201 – Banja – Orah – (gr.modernizacija (asfaltiranje) preostalih važnijih lokalnih cesta sa tucaničkim kolnikom. Ž6208 – Dusina – Otrić Seoci – D513 Na lokalnim cestama postoji više "crnih točaka" prometa sa stanovišta elemenata ceste.4.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 3. županijskog i lokalnog značaja predviđeni su slijedeći zahvati: . R. Dugopolje (D1) – Šestanovac – Zagvozd – Vrgorac – Kula Norinska – Metković (D9) . Katezi – Vrgorac (D 62) . u nekim naseljima je potrebna rekonstrukcija cestovne mreže i prometne signalizacije.

Jadranska željeznička pruga dio je magistralnog pravca koji omogućuje vrlo povoljnu željezničku vezu Srednje i Zapadne Europe s južnim dijelovima Europe. a na cestovnom i privatnom zemljištu. eventualno sa korištenjem WC-a ili moguću minimalnu komercijalnu uslugu. a u njima i svi sadržaji. Zakona o javnim cestama )NN 180/04).2.minimalni radijus horizontalne krivine R›3000m . . U daljnojizradi dokumentacije za izgradnju Jadranske željeznice moraju se primjenjivati slijedeći parametri. Prateći uslužni objekt B kategorije uz benzinsku postaju i parkiralište ima izgrađeni restoran.maksimalna brzina putničkih vlakova v›200 km/h . u blizini DZ Vrgorac.mješoviti promet (putnički + teretni) . ovisno o terenskim prilikama. planira se izgradnja interventnog helidroma. Njihova međusobna udaljenost usklađuje se sa prometnim potrebama i mogućnostima. a sastoji se osim sadržaja u kategoriji B i sadržaja za smještaj. Prateći uslužni objekt C kategorije sastoji se od benzinske postaje i parkirališta. 3. Ovoj kategoriji pripadaju i ugibališta za zaustavljanje vozila u nuždi (SOS ugibališta). Prateći uslužni objekt najviše razine opremljenosti označen je kategorijom A. sa sportskim i drugim rekreativnim sadržajima. pa i komercijalni smatraju se sastavnim dijelom javne ceste sukladno čl.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Prateći uslužni objekti (PUO) izgrađuju se uz državne ceste radi pružanja usluga korisnicima.4 Željeznički promet U željezničkom prometu planirana je moguća trasa Jadranske željezničke pruge. Jadranska priobalna pruga Rijeka-Split_Dubrovnik predviđa se za mješoviti promet (putničkih i teretnih vlakova). kulturnih i prirodnih znamenitosti.4.5 Zračni promet Na prostoru Grada Vrgorca. alineja 5. S obzirom da je definiran koridor Jadranske autoceste. 3. 3. kod definiranja koridora Jadranske željeznice vodilo se računa o istoj na način da njihova međusobna udaljenost bude 1≥100 metara. Najniža razina opremljenosti PUO-a označena je kategorijom D i omogućuje parkiranje na odmorištu. vozačima i putnicima. Prateći uslužni objekti lociraju se uz državne ceste temeljem Izmjena i dopuna projekata ceste. formirajući jedinstvenu parcelu. vodeći računa i o blizini interesantnih spomeničkih. a s obzirom na stupanj izgrađenosti i mogućnosti korištenja razvrstavaju se u četiri kategorije označene od A-D. caffe bar.maksimalna brzina teretnih vlakova v=120-140 km/h .4. __________________________________________________________________Urbos doo Split 93 .2. posebno u blizini većih gradova i naselja. trgovinu ili slični komercijalni sadržaj.jednokolosječna pruga sa mogućnošću gradnje u budućnosti drugog kolosijeka Objekti trase željezničke pruge moraju se graditi u skladu s mjerama zaštite i svim ekološkim kriterijima. Odmorišta.međustanični razmak L=20-30 km i . tj.maksimalni uzdužni nagib „i“=12‰ (izuzetno 14‰) .

. gospodarskom i prostornom razvitku Grada kao i aktualnim novim elektroprivrednim razvojnim koncepcijama područnih distribucijskih mreža s generalnom orijentacijom na postupnu primjenu novog sustava distribucijskih napona i novih tehničko – tehnoloških rješenja i ugradnja nove elektroprivredne opreme i uređaja. godine . postupanja u slučaju požara). 10 kV i 380/220 V.teritorijalna raspodjela planiranog konzuma električne energije . godine u kome se elektroopskrba vrši iz jedinstvenog elektroenergetskog sustava (EES) jednim dalekovodom 10 kV (DV 10 kV) iz TS 35/10 kV «PLOČE» (VRANJAK) putem lokalne električne mreže nazivnog napona 10 kV i 380/220 V.izgradnja novog sustava elektroopskrbe sukladno planiranom demografskom.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Prilikom planiranja helidroma trebaju se uvažavati standardi koji su referentni za helikopterski zračni promet (u svezi sa prirodnim karakteristikama položaja i dimenzijama heliodroma. osiguravanjem vizualne pomoći. dipl. . mreže općine Vrgorac». dipl.nove konceptualne postavke i tehničko-tehnološke inovacije razvitka i izgradnje modernijih mjesnih i seoskih mreža __________________________________________________________________Urbos doo Split 94 . etapa.sanacija i dogradnja postojećeg sustava i . 1980. dipl. ing. ing.3 Energetski sustav Elektrifikacija područja grada Vrgorca počela je još uoči Drugog svjetskog rata.globalni trendovi budućeg razvitka potrošnje električne energije .3. Borovac. godine . Dosadašnji razvitak kako gradskog tako i područnog sustava odvijao se uglavnom prema gornjim planovima te je u tom pogledu jedan od uzornijih elektrodistribucijskih sustava. Jelavić. «Investicijski program za DV 35 kV (10 kV) Vrgorac – Dragljani. servisa i opskrbe helikoptera. elaborat ED Split 1986. godine u kome se elektroopskrba (uglavnom rasvjete) vršila iz male lokalne elektrane instalirane snage svega 9 kVA i nazivnog napona 380/220 V. Koncept razvitka sustava elektroopskrbe Temeljne odrednice budućeg razvitka sustava elektroopskrbe grada Vrgorca su: . osiguravanjme prostora heliodroma i prostora u njegovoj neposrednoj jblizini. elaborat ED Split. ing. obuhvaća razdoblje od 1958. «Problematika elektroopskrbe općine Vrgorac». ing.koncept razvitka prostora .B. Perković. godine (prilog Generalnom urbanističkom planu Grada). dipl.R. 1974.F. elaborat ED Split.N. etapa. Do sada je izrađeno čak 4 plana elektroenergetskog razvitka Grada Vrgorca i to redom kako slijedi: . koja obuhvaća razdoblje od 1941. Kovačević. U njenom dosadašnjem razvitku izdvajaju se ove tri temeljne etape i to: . do 1958. Kroz budući razvitak sustava elektroopskrbe treba paralelno rješavati dva temeljna pitanja: . 35. do 1977. «Elektroenergetska osnova i projektni zadatak DV 110 kV (pod naponom 35 kV) «Vrgorac – Ploče». etapa.2. elaborat ED Split 1986. 3. «Idejno rješenje perspektivne srednjenaponske distribucijske el. godine . obuhvaća razdoblje od 1977. godine do danas u kojem se elektroopskrba vrši također iz EES ali preko vlastite TS 35/10 kV i lokalnog sustava koji se sastoji od 3 naponske razine i to.1.4.

vršno opterećenje po pojedinim urbanističkim sadržajima u MW .TS 110/x kV Vrgorac . te primjenom koeficijenta porasta konzuma od 3% godišnje dobila se projekcija vršnog opterećenja za 2025. visokih šuma i poljoprivrednog zemljišta.faktor istovremenosti grupe Temeljem primijenjenih formula i planiranih kapaciteta konačne izgrađenosti urbanističkih sadržaja rezultira predviđanje ukupnog vršnog opterećenje konzuma na području općine Vrgorac: Pv=10.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Globalni trendovi budućeg razvitka konzuma električne energije određeni su po strukturnoj metodi temeljenoj na konceptu planirane izgradnje prostora i strukturnih urbanističkih planova na koje su primijenjeni elektroenergetski normativi za pojedine tipove potrošača. godinu u iznosu: Pv=9. Provjera je izvršena po statističkoj metodi gdje je uzet prosječni rast konzuma od 3% godišnje. te s mora i glavnih prometnica. __________________________________________________________________Urbos doo Split 95 . . U zaštitnim pojasevima dalekovoda nije dozvoljena nikakva gradnja.DV 110 kV Vrgorac – Ploče .izvan zona izloženih vizurama vrijednog krajolika. odnosno razina buke za najbliže objekte ne smije prelaziti 40 dB (A). navigacijski uređaji) radi izbjegavanja elektromagnetskih smetnji.DV 110 kV Opuzen – Vrgorac Energetske građevine: .4 kV osigurati kamionski pristup.5 MW ostvarenog u 2004.za DV 35 i 110 kV 2x20 = 40 m .Pm . .izvan planiranih građevinskih područja. Prema strukturnoj metodi za planiranu izgradnju prostora odgovarajući iznosi konzuma električne energije mogu se odrediti prema formuli: vršno opterećenje: Pm = n x P1x fi (n) gdje su: .2 MW Na osnovu vršnog opterećenja postojećeg konzuma na području općine Vrgorac u iznosu 5.udaljiti zonu vjetroelektrane od naselja i drugih objekata najmanje 500m. Preporuča se širina koridora ovisno o nazivnom naponu dalekovoda kako slijedi: .fi . infrastrukturnih koridora. niti rekonstrukcija bez prethodne suglasnosti nadležne elektroprivredne organizacije.DV 110 kV Imotski – Vrgorac .n .DV 110 Ljubuški – Vrgorac Na temelju dosadašnjih iskustava preporuča se duž trase svih dalekovoda rezervirati zaštitne koridore u kojima bi trebalo zabraniti bilo kakvu izgradnju. .Planirani dalekovodi na području Splitsko-dalmatinske županije: . . Planirane elektroprijenosne trafostanice na području Splitsko-dalmatinske županije: .izvan zaštićenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode.uskladiti smještaj vjetroelektrana u odnosu na telekomunikacijske uređaje (radio i TV odašiljači.voditi računa u odabiru veličine i boje lopatica i stupa o mogućoj vizualnoj degradaciji prostora.za sve TS 20/0.za DV 10(20) kV 2x15 = 30 m .planirani kapaciteti urbanističkih sadržaja i prema namjeni: . te se može smatrati da će na području općine Gradac nakon pune izgrađenosti planiranih urbanističkih kapaciteta biti gore navedeno vršno opterećenje. Sukladno PPDNŽ utvrđuju se smjernice za određivanje lokacija vjetroelektrana: . godini. .93 MW Obje metode daju približno jednak rezultat.

godine i uglavnom se odnose na sam vodozahvat Banja sa pripadnim crpnim postrojenjem. Kljenak – Duge Njive te Prapatnica – Stilja je izvedeno oko 450 priključaka.s.Cjevovod Kozica – Štulići.). te do uvođenja tog sustava. vodospremu «Vrgorac» (2x1000 m³).Cjevovod c. sedam crpnih stanica i šest vodosprema. Kozica i Miloši. U sklopu prethodno navedenih aktivnosti izvedeno je oko 14 km cjevovoda.s.s. Konačne lokacije vjetroelektrana odrediti će se na temelju prethodnih istraživanja. opskrbljuje u prvom redu grad Vrgorac. i vodospremom. odnosno Dragljanima. godine i na njemu se zahvaća oko 35 l/s. 3.Vodoopskrbni sustav Butina Vodozahvat Butina u funkciji je od 1970. sa c. i vodospremom.s.v. s.s.Cjevovod c.s. .1 km cjevovoda. «Zavojane» . . Etapa B počela se realizirati 1997. vodoopskrba je riješena za oko 350 stanovnika naselja Župa. «Kozica» i c. «Župa I». «Zavojane» . c.Cjevovod Dragljane – Raščane. Drugi vodoopskrbni pravac iz v. «Prapatnica» prema Stilji. i vodospremom. izgrađeni su i objekti vodoopskrbe naselja Župa (općina Zagvozd) i to: .Cjevovod «Raščane – Župa».s.s. područje Stije (sjeverozapadno od Vrgorca). «Štulići». «Zavojane» sa istoimenom c. područje Duge Njive (zapadno od Vrgorca). v. čime je riješena vodoopskrba na potezu Vrgorac Župa. Sustav je u većoj mjeri __________________________________________________________________Urbos doo Split 96 . «Turija» (5. Pored navedenoga. te sa c. «Vrgorac» ide preko c. dvije c.s. Iz vodospreme «Butina» vodoopskrba se vrši u dva glavna pravca: prema Malom Prologu i prema Staševici. studija podobnosti i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš. «Zavojane». «Antunovići» (dionica c. sa istoimenim crpnim stanicama i vodospremama . .s. sa istoimenom c.v. Radovi na vodoopskrbi područja Grada Vrgorca odvijali su se u dvije etape (A i B).s. a obuhvaća: .v. te sve do Župe. odnosno po sjevernoj i južnoj strani Vrgorskog polja. Na potezu Dragljane – Raščane. «Vrgorac» transportira dalje prema Ravči. v. «Prapatnica II – v.4.4.4.Cjevovod c. «Antunovići» za puštanje u pogon čeka samo ugradnju trafo stanice za c. te sa v. «Štulići» .s. «Banja» (zahvaća se cca 50 l/s). i dvije vodospreme). Turija. uz izgradnju pripadnih objekata (vodosprema i crpnih stanica). «Stilja».s. odakle se voda preko c. odnosno do zapadne granice (sa općinom Zagvozd).s.s. Na predmetnom sustavu Banja potrebno je još izvesti nadzorno-upravljački sustav. sa c.s.4 Vodnogospodarski sustav 3. godine. i v. . i c. i v. Radovi etape A su dovršeni 1988. «Župa II». «Kljenak I». «Kljenak II» .v. Etapa B podrazumijeva produženje postojećih cjevovoda.Vodoopskrbni sustav Banja Vodoopskrbni sustav Banja sa zahvatom u sklopu c.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca - izraditi za karakteristične lokacije kompjutorsku vizualizaciju radi ocjene utjecaja vjetroelektrana na fizionomiju krajobraza. «Duge Njive» sa istoimenom c.3 Vodoopskrbni sustav Vrgorac . krajnji korisnik ne može u potpunosti upravljati izgrađenim sustavom. Na potezu Kozica – Župa.s. čime je vodom opskrbljeno oko 1400 stanovnika.

Vodoistražnim radovima smatraju se radovi ispitivanja radi utvrđivanja postojanja. akumulacije) koja se koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu (izvorišta). punjenje.građenje cjevovoda za tekućine koje su opasne za vodu bez propisane zaštite . dovoz. zone.ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda . kakvoću i zdravstvenu ispravnost. ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje. izvorište Modro oko. rasprostiranja. uvođenje čistih proizvodnja. Zagreb. IV. odnosno. Zone izvorišta. mjere za zaštitu izvorišta od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njihovu izdašnost. količine. radioaktivne i ostale za vodu opasne tvari __________________________________________________________________Urbos doo Split 97 . tako da se u posljednje vrijeme na njemu nisu vršile intenzivnije aktivnosti. s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 10-50 dana u uvjetima velikih voda.građenje rezervoara i pretakališta za naftu i naftne derivate. smjernice za utvrđivanje posebne naknade za potrebna povećana ulaganja u javni vodoopskrbni sustav i sustav javne odvodnje otpadnih voda na području zona te postupak za donošenje odluke o zaštiti izvorišta. Zagreb. za vodoopskrbu područja Ploča. Elaboratom «Hidrogeološki istražni radovi za određivanje sanitarno-tehničke zaštite izvora Banja i Butina – Vrgorac» (Institut za geološka istraživanja . Izvorišta Banja i Butina se koriste za vodoopskrbu Vrgorca.uskladištenje radioaktivnih i za vodu drugih opasnih tvari. godine. rijeke. kakvoće i pokretljivosti podzemnih voda na određenom prostoru. zona obuhvaća sliv izvorišta izvan III.) te Elaboratom «Hidrogeološki istražni radovi za određivanje sanitarnotehničke zaštite izvora Klokun i Modro Oko (Institut za geološka istraživanja. Aktivnu zaštitu izvorišta čini redovito praćenje kakvoće vode na priljevnom području izvorišta i poduzimanje mjera za njeno poboljšanje. Zabranjuje se: . čija se zona sanitarne zaštite nalazi na području Grada. Unutar definiranih granica zona izvorišta provodi se pasivna i aktivna zaštita izvorišta. područje s kojeg su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja manje od a cm/s. godine. 1992. sanitarni i drugi uvjeti održavanja zona i zaštitne mjere u području zona određuju se na temelju prethodnih vodoistražnih radova. Klokun.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca finaliziran i u funkciji. 1996.) utvrđen je prijedlog zona zaštite ovih izvorišta. Pasivnu zaštitu izvorišta čine mjere zaštite građenja i smještaja pojedinih građevina i obavljanja određenih djelatnosti unutar utvrđene zone. Hidrogeološkim studijama. a na području Grada Vrgorca se nalazi i zona sanitarne zaštite vodozahvata Modro oko. uskladištenje i uporabu .građenje industrijskih objekata koji ispuštaju za vodu opasne tvari (ili otpadne vode) . te je cijelo područje grada pokriveno skoro u cijelosti zonama sanitarne zaštite (različitih nivoa zaštite). ugradnja spremnika s dodatnom zaštitom i sl. ulja za domaćinstvo i pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve. jezera. izuzev uskladištenja lož. predtretman otpadnih voda. Zone sanitarne zaštite izvorišta Na području Grada Vrgorca nalaze se vrlo važna izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu. Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/2002) se propisuju: uvjeti i način utvrđivanja područja sanitarne zaštite (zone) izvorišta i drugih ležišta voda (podzemne vode. a osobito: građenje i rekonstrukcije odvodnih i vodoopskrbnih sustava. koje nije na području Grada se koristi za vodoopskrbu manjih lokalnih naselja i potencijalno/rezervno izvorište za područje opskrbe izvorišta Prud. kao i ukupno priljevno područje neovisno o dijelu napajanja koje sudjeluje u obnavljanju voda odnosnog izvorišta (konceptualni hidraulički sliv).

odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva . Zakona o vodama. I. radioaktivne tvari.0 cm/s. Pravilnikom se obvezuju jedinice lokalne. zona.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca .građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročiščavanja oborinskih voda i .nekontrolirana uporaba tvari opasnih za vodu kod građenja objekata . __________________________________________________________________Urbos doo Split 98 . u uvjetima velikih voda.građenje željezničkih pruga i . B zoni može se dozvoliti građenje nužnih prometnica. s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda. A zona moraju biti ograđene. U I. odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja 1-3 cm/s. odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja. zona i I. Zabranjuje se: . osim za potrebe seljačkog gospodarstva.A i I.eksploatacija mineralnih sirovina III.deponiranje otpada .poljodjelska proizvodnja. kao i izrada podzemnih spremišta . zone.građenje cjevovoda za tekućine koje su štetne i opasne za vodu II. kaptažu. zemni plin.površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina . Zabranjuje se: . crpne stanice.svako skladištenje nafte i naftnih derivata . uz obaveznu kontroliranu odvodnju oborinskih voda i tehnička rješenja osiguranja prometa.stočarska proizvodnja. osim proizvodnje zdrave hrane . održavanje i čuvanje. pročiščavanje i transport vode u vodoopskrbni sustav. zonu se može podijeliti na I. zona obuhvaća dijelove krških slivova izvan vanjskih granica II. skladištenje i transport opasnih tvari . te se oni ograđuju i označavaju kao II.gradnja groblja i proširenje postojećih . zona se utvrđuje radi zaštite građevina i uređaja za zahvaćanje voda.građenje svih industrijskih pogona . Kod velikih naplavnih površina na strmim i nepristupačnim stijenskim odsječcima. Odluku o zonama izvorišta donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave iz članka 41. odnosno iznimno ravnatelj Državne uprave za vode.građenje pogona za proizvodnju. odnosno regionalne samouprave da odluke donesene prije stupanja na snagu Pravilnika (svibanj 2002) usklade s odredbama Pravilnika u roku pet godina od dana njegova stupanja na snagu. po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskih voda. veće od 3. Obuhvaća i ponore i ponorne zone u slivnom području. I. građevine za pogon. odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja.građenje autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih cesta) .građenje industrijskih postrojenja opasnih za kakvoću podzemne vode i .izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina na naftu.B zonu.građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode I. I. U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju. postrojenja za preradu vode. zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode. uključivo i mjesta umjetnog napajanja krških i vodonosnika bez obzira na udaljenost od zahvata vode. krški izvor. odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja (klasični statističko-hidrogeološki sliv). zona obuhvaća glavne podzemne drenažne smjerove u neposrednom slivu krških izvorišta s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode do 24 sata.

Utvrđena je lokacija ispuštanja pročišćenih otpadnih voda iz uređaja za pročiščavanje i to na padinama južno od grada u teren. te planiranom broju potrošača i planiranim normama potrošnje. kao i uređaja za pročiščavanje otpadnih voda – I. koje bi trebale rezultirati izgradnjom sustava odvodnje otpadnih voda s osnovnim procesom koji podrazumijeva produženu aeraciju. i to u mjeri koja bi mogla dovesti do ozbiljnih sanitarnih i zdravstvenih problema u gradu. oborinski cjevovodi.090 m Ø 350 ………………………… 455 m Ø 400 ………………………… 637 m Kolektori oborinske kanalizacije Ø 300 ………………………… 460 m Ø 400 ………………………… 728 m Ø 500 ………………………… 630 m Ø 250 ………………………… 82 m Crpne stanice na fekalnoj kanalizaciji CS «Sjever» CS «Istok» Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ES = 5.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 3. Na sustavu odvodnje grada Vrgorca planirana je izgradnja glavnih kolektora i pratećih objekata kroz sustav i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i to: • Kolektori fekalne kanalizacije Ø 250 ………………………… 4. odakle otpadne vode prodiru u podzemlje. • • • Izgradnja kanalizacijskog sustava grada Vrgorca i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda otvara perspektive gospodarskom razvitku uz očuvanje čovjekove okoline i zdravijeg života.000.000 m³/dan E = 5. Na temelju svega navedenog izračunati su najveći dotoci fekalnih otpadnih voda.000 ekvivalent stanovnika Ovi dotoci i ES su mjerodavni za dimenzioniranje cjevovoda i crpnih stanica. Stoga je usvojeno rješenje uređaja za pročiščavanje otpadnih voda moralo zadovoljiti sve standarde i propise za odabranu lokaciju da se ne ugroze postojeći i planirani zahvati vode za piće. uz simultanu stabilizaciju mulja. Q b= 1. Da bi se spriječio ovakav razvoj poduzete su odgovarajuće aktivnosti. Djelomično izgrađena kanalizacijska mreža prihvaća kišne i sanitarne otpadne vode samo iz strogog centra grada. problem dispozicije otpadnih voda postao bi izrazito akutan u sanitarnom smislu. Količine otpadnih voda izračunate su na temelju postojećih potrošača i potrošnje vode. kao i eventualnom daljnjom izgradnjom mreže. glavni projekt uređaja za pročiščavanje otpadnih voda grada Vrgorca – I faza. kojim su većim dijelom propusne.4 Odvodnja otpadnih voda područja grada Vrgorca Za područje Grada Vrgorca izrađena je glavna projektna dokumentacija sustava odvodnje otpadnih voda Vrgorac i to: glavni projekti kanalizacijske mreže (tlačni gravitacijski cjevovodi. __________________________________________________________________Urbos doo Split 99 .000 m³/dan. odnosno mjerodavni dnevni dotoci: Q = 1. na padinu sa južne strane grada.4. Na području grada Vrgorca. a tako prikupljene otpadne vode se disponiraju neposredno u teren.4. Daljnjom urbanizacijom grada. crpne stanice fekalnih voda.530 m Ø 300 ………………………… 1. a niti u bližoj okolici ne postoji pogodan stalni vodotok u koji bi se nakon pročiščavanja mogle upustiti otpadne vode. faza. Sanitarne i industrijske otpadne vode Grada Vrgorca se danas ispuštaju u septičke jame. olujni bazeni i ostali objekti na mreži).

Usvojena lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na južnim padinama prema kotlini Bunina uzrokovala je da zonom jug bude obuhvaćen najveći dio slivnih površina. U području južnog sliva nema novih kanala. Ovo zahtijeva da se na oborinskoj kanalizaciji sjevernog sliva (sliv Rastočkog polja) predvide dva «olujna bazena» (u blizini crpnih stanica fekalne kanalizacije) prije ispuštanja oborinske vode u teren koji pripada II zoni sanitarne zaštite. Potrebno je sve priključke fekalnih voda koji su dosada izvedeni na postojeću kanalizaciju prebaciti na kolektore nove fekalne kanalizacije. na području kotline Bunina koja pripada III stupnju zaštite izvorišta Modro Oko i Klokun. Sjever i Istok. Južni sliv obuhvaća površinu oko 25 ha. Stoga je područje grada podijeljeno na tri slivne zone i to: Jug. Trase kolektora vođene su kroz prometnice i to tako da se vodilo računa o postojećim komunalnim instalacijama. zbog velikog dijela industrijskih površina. a izgraditi će se u isto vrijeme kada i uređaj. sada neobuhvaćene kolektore. Ukupni krajnji broj od projektom predviđenih 5000 stanovnika raspoređen je u odnosu na pripadajuće površine s tim da je u istočnom slivu predviđen manji broj stanovnika. Olujni bazen također je smješten uz fekalnu crpnu stanicu.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Usvojen je razdjelni sustav kanalizacije i to s obzirom na hidrogeološke prilike na području grada Vrgorca (nalazi se u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Banja i Butina) sa sanitarnog stanovišta je potrebno na uređaj za pročiščavanje dovoditi i prve oborinske vode (prihvat u «olujnim bazenima» sa naknadnim prebacivanjem u fekalnu kanalizaciju). Elementi kanalske mreže projektirani su tako da se bez izmjena profila i pravaca može proširiti za nove. Sami bazeni bez ostalog sustava za čišćenje nemaju smisla. istočni oko 22 ha. Sjeverni sliv se proširuje novim dijelom kanala od sadašnjeg ispusta do lokacije fekalne crpne stanice. Na južnom slivu također treba predvidjeti «olujni bazen» na zato najpogodnijem mjestu za gravitacijsko upuštanje prvih oborinskih voda u fekalnu kanalizaciju. Istočni sliv nema postojeće kanalizacije. Olujni bazeni i pripadajuće crpne stanice projektirane su u sklopu glavnog projekta uređaja za pročišćavanje. __________________________________________________________________Urbos doo Split 100 . Fekalna kanalizacija Kolektori fekalne kanalizacije postavljeni su u skladu sa lokacijom uređaja. Oborinska kanalizacija Dio izgrađene kanalizacije mješovitog tipa usvaja se za oborinsku kanalizaciju. Konfiguracija terena je neprikladna za vođenje trase kanalizacije. Svi će olujni bazeni imati crpnu stanicu kapaciteta oko 2-4 l/sek. Koristi se isti tlačni vod od fekalne kanalizacije. Ispust pročišćenih voda sa uređaja kao i ispust oborinske kanalizacije južnog sliva potrebno je osigurati izvan II zone sanitarne zaštite. sjeverni oko 7. «Olujni bazen» zapremnine oko 2000 m³ što je dovoljno za prihvat prvog naleta kiše od krajnje točke zahvata do lokacije crpne stanice. a priključke oborinskih voda ostaviti i/ili spojiti na novu oborinsku kanalizaciju. što omogućava njihovo pročišćavanje na uređaju. Vrijeme rada ovih crpnih stanica regulirati će se iz centrale uređaja za pročišćavanje. pa se u istom rovu postavlja oborinski kanal. predviđa se kod postojećeg ispusta mješovite kanalizacije. Na ovoj lokaciji predviđa se olujni bazen zapremnine oko 150 m³.5 ha. visine dizanja jednake kao fekalne crpne stanice.

Obzirom da grad Vrgorac nema uređeno odlagalište čvrstog otpada. koje se prostire na nadmorskoj visini 85 m. a zastupljenost industrijskih otpadnih voda. industriji i količini tzv. a time i na uređaj za pročiščavanje otpadnih voda.n.m. Lokacija upojnog bunara (izvršeni istražni radovi) je u II zoni sanitarne zaštite. dizanja 25-30 m. uređaj za pročišćavanje smješten je na južnoj strani grada.4 %. Opterećenost pojedinih dionica raspoređena je prema gustoći izgradnje. Za I.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Na završetku svakog sliva (sjeverni i istočni) predviđena je crpna stanica za crpljenje u južni sliv. dok će biološko opterećenje iznositi cca 16% od ukupnog biološkog opterećenja uređaja. dakle na industrijama koje u otpadnim vodama sadrže organske i biorazgradive tvari. Ovo relativno nisko učešće industrijskog opterećenja je u svakom slučaju povoljno. na padinskom dijelu koji se nalazi van pravca budućeg širenja Vrgorca. kao i dotok podzemnih voda u fekalnu kanalizaciju. trenutno opterećenje od ovih objekata ne utječe na dimenzije kolektora. predviđeno je da se izgradi upojeni bunar. Dotok u kanalsku mrežu u prvom redu ovisi o broju stanovnika. dok se obrada biološkog i primarnog mulja vrši u simultanom aerobnom postupku stabilizacije. Objekti društvenog standarda su u funkciji istog broja stanovnika. kroz koji se gravitacijska otpadna voda dovodi do uređaja za pročiščavanje. Kapacitet pojedinih crpki na mreži je 15 l/s sa visinom dizanja 40 m i 8 l/s i vis. __________________________________________________________________Urbos doo Split 101 . tako da se može konstatirati kako ne bi trebalo očekivati probleme u svezi s priključenjem industrijskih otpadnih voda na gradsku kanalizaciju. Lokacija uređaja (granica II.000 ES izrađeni su glavni projekti. naravno ako za to bude zainteresiranih u poljoprivrednim područjima. Nakon što se uređaj izgradi moći će se prije realizacije II. neophodno je do uređenja istog dehidrirani mulj iz procesa stabilizacije uređaja za pročišćavanje konačno disponirati koristeći različite metode koje stoje na raspolaganju pridržavajući se uvjeta iz zakonske regulative vezane za odlaganje otpada. Uređaj za pročiščavanje otpadnih voda Proces pročiščavanja temelji se na punom mehaničko-biološkom pročišćavanju otpadnih voda. «Tuđih voda». Sukladno projektnoj dokumentaciji i orijentaciji kanalizacijske mreže grada Vrgorca i položaju lokacije na kojoj je omogućena konačna dispozicija pročišćenih otpadnih voda. Na mreži su dvije crpne stanice. sa drenažnim cijevima. Učešće količina industrijskih otpadnih voda u ukupnoj količini koja će biti transportirana na uređaj iznosi cca 7. koje će biti orijentirane prema smjerovima prostiranja terena pogodnog za polaganje cijevi i poniranje voda koje će se izlijevati. fazu izgradnje 5. zone sanitarne zaštite) je odgovarajuće postavljena u odnosu prema potrebi da se konačna dispozicija pročišćenih otpadnih voda izvrši na terenu koji se nalazi u III zoni sanitarne zaštite vode za piće. Otpadne vode Grada Vrgorca su u najvećoj mjeri tipične gradske otpadne vode. Mora se spriječiti bilo koji priključak kišne kanalizacije. Budući da za većinu kolektora imamo minimalni profil. Lokacije točke upojnih bunara nalazi se u III sanitarnoj zoni cca 450 m udaljenoj od uređaja prema kraškom polju Bunina. zadržava se na klaonici i vinariji. U cilju izbjegavanja negativnih utjecaja na neposrednu okolinu mjesta konačne dispozicije pročišćenih otpadnih voda. i III. faze prići ispitivanjima za eventualnu primjenu pročišćenih otpadnih voda u poljoprivredi.. Kote terena na izabranoj lokaciji omogućavaju gravitacioni dotok otpadnih voda. odnosno oko 10 m ispod srednje kote polja. Smjerovi otjecanja su orijentirani tako da ne utječu na kvalitetu podzemnih voda za vodoopskrbu. koje će u kanalizaciju dospijevati nakon odgovarajućeg predtretmana.

Poplavne vode Rastoka se prikupljaju Maticom Rastoka.5 Uređenje vodotoka. nasuta brana Crni Vir koja je zaštitila ovo područje od plavljenja. dovode do tunela Rastok i upuštaju u Maticu Vrgorsku u Vrgorsko polje. Ovi radovi na iskopu i oblikovanju korita izvedeni su za protoku koja odgovara evakuacijskoj moći odvodnog tunela i postojećih ponora. Izvedenim je radovima povećana propusna moć Vrgorskog tunela s 30 na 44 m³/s. glavnog recipijenta polja. godine omogućena je odvodnja viška voda iz Vrgorskog polja samo u vegetacijskom razdoblju. S druge strane. Matica Vrgorska ih dalje zajedno sa vodama Vrgorskog polja sprovodi do Vrgorskog tunela i dalje u Baćinska jezera. Izvršena je regulacija čitavog toka rijeke Matice. odvoze do kontejnera (gdje se dodaje i ručno prikupljeni otpad sa rešetki i kanala) i dalje na gradsko odlagalište čvrstog otpada. koja su karakteristična što se tiče svojih svojstava u pogledu uređenja vodotoka. godine. te malih kapaciteta ponora i odvodnih tunela a u ljetnom razdoblju imaju potrebu za osiguranjem velike količine vode potrebne za navodnjavanjem velikih obradivih površina. a služi za natapanje površina polja Rastok. Također je izvršen iskop 1. godine izvršena je rekonstrukcija. Paralelno je građena i nasuta brana Krtinovac koja štiti istoimeno područje od velikih voda Matice. 2004. Glavni objekt odvodnje je Vrgorski tunel. namjeravanog zahvata. odnosno proširenje poprečnog presjeka Vrgorskog tunela. Tijekom 1974. Matica Rastoka je povezana kanalom Parilo-Brza voda sa rijekom Mlada iz sliva Trebižata. Povećani dotok u Baćinska jezera se evakuira u more odvodnim tunelom i spojnim kanalom. Cijeli sustav još nije dovršen. Uređenje ova dva polja uvijek je imalo osnovni cilj skraćenje trajanja poplavnih voda. jugoistočni dio Vrgoračkog polja i jezero Birine) Polje Rastok __________________________________________________________________Urbos doo Split 102 . 3. faze rasteretnog kanala ukupne dužine 2 km.4. prostornog uređenja i graditeljstva prihvaćena je varijanta 2. Izgradnjom ovog tunela 1938. Kroz temeljni ispust brane se odvija stalno otjecanje prema ponorima koje ne prelazi 5 m³/s koliko iznosi ukupni kapacitet ponora. Glede evakuacija viška vode iz Vrgorskog polja izrađena je Studija o utjecaju na okoliš odvodnje viška voda iz Vrgorskog polja (Ekoenerg. zaštita od poplava i melioracijska odvodnja Na području Grada Vrgorca nalaze se dva kraška polja. Vrgorsko polje Odvodnja Vrgorskog polja je moguća osiguranjem takvog kapaciteta odvodnih organa koji omogućava pravovremeno otjecanje maksimalnih voda uključujući i dotok iz polja Rastok putem odvodnog tunela izgrađenog 1985. smanjenje visine maksimalnih vodostaja u polju. Radi privođenja područja Crnog Vira intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji i zaštiti od poplavnih voda rijeke Matice. Zagreb. izgrađena je 1981. na mjestu račvanja korita Matice na ogranak prema tunelu i ogranak prema ponorima na jugoistočnom rubu polja.) Prema Studiji utjecaja na okoliš odvodnje viška vode iz Vrgoračkog polja i rješenju Ministarstva zaštite okoliša. Osamdesetih je godina izvršeno betoniranje dna tunela čime je kapacitet tunela dodatno povećan na 48 m³/s. u dužini cca 25 km. Vrgorsko i Rastok. tj. izgradnja novog tunela koji spaja donji. u načelu nepovoljnim hidrološkim prilikama koja u zimskom periodu plave zbog velikih količina oborinskih i izvorskih voda. zaštite od poplava kao i radova na melioracijskom uređenju.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Čvrste tvari sa rešetke uređaja se automatski pakiraju u vreće.4. premda one sada znatno kraće traju. te odvodnog tunela iz Baćinskih jezera i spojnog kanala. ukupne dužine 2. To su klasična zatvorena kraška polja sa izrazito nepredvidljivim.13 km. te radovi na zaštiti od brdskih voda površina bivšeg PD «Poduh». kako bi se omogućila odgovarajuća poljoprivredna proizvodnja. god. U zimskom razdoblju polje i dalje trpi od poplava.

Do sada je izgrađen odvodni tunel Rastok.Proširenje korita matice Vrgorske kroz Prigon . Odluka je temeljena na činjenici da se provede komasacija prije započinjanja intenzivnijih melioracijskih radova. Izvršena je regulacije korita rijeke Matice od spojnog kanala ulazne građevine odvodnog tunela Rastok s rijekom Maticom do akvadukta u selu Orah u ukupnoj dužini cca 5.2 km Podaci o osnovnim melioracijskim objektima za odvodnju: .Izrada tunela „Vrgorac 2“ kojim se odvode vode prema jezeru Birina.neizgrađeno 3.površinska odvodnja . Kapaciteta 18. namjeravanog zahvata. Izveden je južni lateralni kanal u dužini 1. jugoistočni dio Vrgoračkog polja i jezero Birine) Varijanta 2. prostornog uređenja i graditeljstva prihvaćena je varijanta 2.ukupna duljina odvodnih tunela 3. Mora se istaći da ovaj objekt još nije bio u pravoj funkciji radi nezavršenosti hidrotehničkog sustava u Vrgorskom polju koji nije u stanju prihvatiti vodu sa horizonta polja Rastok.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Glavni vodotok polja je Matica Rastoka.2 km.Izrada betonske preljevne pregrade oko 80 m uzvodno od ulaznog portala tunela „Krotuša“ . .Izrada obodnog kanala u Vrgorskom polju kojim se prihvaćaju vode iz tunela Rastok i dio poplavnih voda samog Vrgorskog poilja Ozbiljnost zaštite voda potrebno je utvrditi kod svake značajnije gradnje i gospodarske aktivnosti ovisno o zoni sanitarne zaštite u kojoj se objekt nalazi a i o vremenskom periodu realizacije objekta i zajedničkog sustava odvodnje sa uređajem za pročišćavanje na užem području Grada. Podaci o izgrađenosti sustava melioracijske odvodnje: . izgradnja novog tunela koji spaja donji.Izrada betonske preljevne pregrade oko 80 m uzvodno od ulaznog portala tunela „Vrgorac 2“ .607 m i max.ukupni broj odvodnih tunela 3 . ali je realizirana samo I etapa nakon čega su radovi prekinuti.ukupna duljina lateralnih kanala 1.330 ha Podaci o zaštiti melioracijskih područja od vanjskih voda: . uz ostavljanje postojećeg tunela „Krotuša“ u sadašnjem stanju .9 km Mjere poboljšanja s prioritetima . Prema planovima radovi su trebali biti izvršeni u nekoliko etapa.ukupna duljina melioracijskih kanala I reda (melioracijskih vodotoka) 30.Prema Studiji utjecaja na okoliš odvodnje viška vode iz Vrgoračkog polja i rješenju Ministarstva zaštite okoliša. te rekonstrukcija mostova na glavnom koritu.Prokop kanala kojim voda dolazi na ulazni portal tunela „Vrgorac 2“ . Radi sprječavanja pogoršanja vodnog režima u Vrgorskom polju na ulazu u tunel izgrađena je zatvaračnica sa ustavom pomoću koje se voda kontrolirano ispušta na nizvodni horizont. dužine 1. __________________________________________________________________Urbos doo Split 103 . Još osamdesetih godina donijeta je odluka o melioracijskom uređenju polja na teritoriju RH. te rekonstrukcija ustava na glavnom koritu Matice i na glavnim odvodnim kanalima.2 km .Rekonstrukcija spojnog kanal Baćinska jezera – more .5 m³/s.2 km.dijelom – nepotpuno izgrađeno 320 ha .Izrada odvodnog kanala iz tunela „Vrgorac 2“ do jezera Birina .

. .6 Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša. __________________________________________________________________Urbos doo Split 104 .očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara. termička obrada ostatka organskog otpada iz procesa predobrade i sortiranja otpada te odlaganje ostatka otpada nakon obrade) i potencijalne makrolokacije za građevine u sustavu gospodarenja otpadom određeni su u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije. kompostiranje organskog dijela otpada. . .obavještavanjem javnosti o stanju okoliša i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša. posebno građevinskog otpada uz ceste . Konačni cilj je izgradnja jednog Centra za gospodarenje otpadom. . recikliranje. Osnovni ciljevi zaštite okoliša. praćenjem.5 Postupanje s otpadom Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno skupljanje otpada.sprječavanjem zahvata koji ugrožavaju okoliš. .unaprjeđenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života.ujednačenim odnosom zaštite okoliša i gospodarskog razvoja. . .trajno očuvanje izvornosti.potrebno je sanirati sva “divlja” odlagališta otpada. očuvanje prirodnih zajednica. Nekontroliranim postupanjem s otpadom ugrožava se okoliš. u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj jesu: . sprečavanjem. ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš. kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja. te tako optimizirati korištenje raspoloživih lokacija za deponiranje otpada. recikliranje otpada. . racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš. Iz ekoloških i gospodarskih razloga broj deponija treba biti što manji. . Od odlučujućeg je značaja u budućnosti smanjiti količinu otpada koji se mora deponirati. U cilju neposrednog rješavanja problema zagađenja okoliša od nekontroliranog odlaganja različitih vrsta otpada utvrđuju se slijedeće mjere: . . .razvijanjem svijesti o potrebi zaštite okoliša u odgojnom i obrazovnom procesu i promicanjem zaštite okoliša.poticanjem upotrebe proizvoda i korištenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš.sanacijom oštećenih dijelova okoliša. 3.predviđanjem. kompostiranje i dr. Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omogućuje se pomoću posuda (spremnika) razmještenim na javnim površinama i na način da se postupno otpad odvaja po vrsti.poticanjem korištenja obnovljivih prirodnih izvora i energije. potrebito je provoditi prema zakonskoj regulativi. biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti.sprečavanjem rizika i opasnosti po okoliš.zaštitom i uređenjem izuzetno vrijednih dijelova okoliša. . odnosno program odvojenog skupljanja. Osnovni ciljevi zaštite okoliša postižu se: .donošenjem pravnih propisa o zaštiti okoliša.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 3.očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika.izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada te mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada.

smanjiti unos pesticida u tlo te smanjiti globalni proces humizacije tla. bez obzira na stupanj pročiščavanja. Primjenjiv je __________________________________________________________________Urbos doo Split 105 . Kako ne postoji drugo rješenje traženi stupanj pročišćavanja je treći stupanj čišćenja otpadnih voda – kao u «osjetljivo područje». lokaciji i emisionim karakteristikama stacionarnih izvora zagađenja zraka (katastar emisija). 3. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje tla. moguće je samo uz minimalno drugi ili treći stupanj pročišćavanja ovisno o veličini gravitirajućeg područja. . mjerama zaštite je potrebno: . Zaštita okoliša temelji se na poštovanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša. gdje je apsolutno zabranjeno ispuštanje otpadnih voda. industrijske objekte. opće prihvaćenih načela. a analizirajući Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99). radionuklidima i dr.radi zaštite od oborinskih voda potrebno je osigurati vodopropusnost tla na građevnoj čestici i ograničavanjem udjela nepropusnih površina prilikom uređenja javnih otvorenih prostora.izgradnju urbanih cjelina.) u tlo na način da izvori emisija djeluju po standardima zaštite okoliša. komunalnim i industrijskim vodama. utvrđenih mjera zaštite. Da bi se omogućio kvalitetan život u već ili potencijalno ugroženim naseljima. To će predstavljati osnovu za izradu sanacijskog plana kojim bi se sve.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca - povezivanjem sustava i institucija zaštite okoliša Republike Hrvatske s međunarodnim institucijama. otpadnim plinovima.osigurati racionalno korištenje voda Veći dio ovog područja leži u okviru sanitarne zaštite vodozahvata Banja. .I kategorija.1 Zaštita tla Očuvanje i poboljšanje kvaliteta tla: . prisililo na tehničko . prije svega.smanjiti emisije onečišćujućih tvari (kontaminaciju teškim plinovima.6.uz ceste s velikom količinom prometa uređivati pojaseve zaštitnog zelenila i drvorede primjerene širine te ograničiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda na zemljištu najmanje 20. . . pristupiti izradi i kompletiranju podataka o tipu. uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse. Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda s predmetnog područja. kao i obvezna pridržavanja svih. zakonskim i gradskim propisima. Butin.tehnološka poboljšanja. ovo područje bi spadalo u «vrlo osjetljivo područje voda» .0 m od ruba kolnika ceste. prometnice i sl. Modro Oko i Klokun. . u odnosu na zaštitu voda.sačuvati vode koje nisu onečišćene .opožarene površine čim prije pošumljavati kako bi se smanjio učinak erozije tla. .u okviru Katastra emisija u okoliš voditi očevidnike za emisije onečišćavajućih tvari u tlo.zaustaviti trend pogoršanje kakvoće voda (saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja) . a naročito velike zagađivače prostora. 3. . S tim u vezi. te da bi se mogle odrediti granice prihvatnih kapaciteta i izdržljivosti ekosustava na području grada Vrgorca potrebno je.6.u okviru praćenja stanja okoliša (monitoringa) sustavno mjeriti onečišćenja tala na temelju zakonske regulative.2 Zaštita voda od onečišćenja i zagađenja U sklopu mjera sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.

odvodnju otpadnih voda kućanstva je potrebno riješiti izgradnjom vodonepropusnih septičkih jama. vrste. kategorija vode. što se obzirom na planiranu kategorizaciju podzemnih voda. Slijedi da bi prema podzemnim vodama trebala teći voda II. stupnjem čišćenja odgovaraju IV. opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama («Narodne novine» broj 40/99. kategoriju vode. Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja. a izrađeni su prema Uputama Savjeta Europske unije o čišćenju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC). Norme ispuštene vode utvrdit će se prema Državnom planu za zaštitu voda (NN 8/99). zatim prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 6/01). predlaže se više manjih zasebnih odvodnih podsustava za svako naselje u odnosu na jedan zajednički koji bi prikupljao veće količine otpadnih voda iz naselja te koncentrirao zagađenje. Navedene vrijednosti moguće je postići tehnološkim postupcima koji se danas s uspjehom primjenjuju u sličnim slučajevima.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca razdjelni sustav odvodnje uz potpuno čišćenje sanitarnih otpadnih voda i eventualno čišćenje oborinskih voda. koje će se prazniti putem nadležnog komunalnog poduzeća na izgrađene sustave odvodnje ili odvoziti sadržaj na deponij određen po sanitarnom organu grada. Pravilnici se temelje na Zakonu o vodama (NN 107/95). Prema uredbi o klasifikaciji voda to je voda koja se u prirodnom stanju može koristiti za kupanje i rekreaciju. vrsti voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98). Stoga odabir stupnja i načina pročišćavanja se određuje za točno određenu lokaciju u skladu sa njenim utjecajem na izvorište. Slijedom navedenog. kao i korištenje vode za vodoopskrbu. i u slučaju havarije izbjegle velike negativne posljedice. I. Na području gdje nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. ili gdje nije planirana izgradnja javnog sustava. Uredba o klasifikaciji voda («Narodne novine» broj 77/98). 14/01). Uredba o opasnim tvarima u vodama («Narodne novine» broj 77/98). 6/01. a sve u skladu sa Zakonom o vodama (107/95). pravilnicima i normama/Državni plan za zaštitu voda («Narodne novine» broj 8/99). Državnim planom za zaštitu voda utvrđena je i kategorizacija voda. Pročišćene otpadne vode s visokim III. gorski potoci do naselja. a time umnogostručila opasnost od zagađenja podzemnih voda. podzemne vode u zonama sanitarne zaštite su planirane kao I. pročišćavanja i ispuštanja pročišćenih otpadnih voda za grad Vrgorac je riješen u projektnoj dokumentaciji na razini glavnog projekta. Za definiranje načina odvodnje potrebno je izraditi idejno rješenje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda predmetnih područja. a nakon odgovarajućeg pročišćavanja i za piće i druge namjene u industriji. vodotoci na kraškim područjima do naselja razvrstavaju se u «vrlo osjetljivo područje». Prema prilogu D-2 Državnog plana podzemne vode koje se koriste ili planiraju koristiti za vodoopskrbu. –V. Način sakupljanja. ne može dopustiti. odnosno kod povećanih zahtjeva za čišćenjem otpadne vode. __________________________________________________________________Urbos doo Split 106 . Kako bi se mogućnost zagađenja podzemnih voda smanjila na minimum. Osnovni princip da mjesto ispuštanja pročišćenih otpadnih voda bude van II zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Za ostala naselja na području administrativnog područja Grada Vrgorca nisu izrađena idejna rješenja odvodnje otpadnih voda. Točne lokacije uređaja za pročišćavanje i ispusta će se odrediti nakon izrade projektne dokumentacije odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda predmetnog područja i hidrogeoloških istražnih radova – mikrozoniranja na potencijalnim lokacijama uređaja i mjestima ispuštanja.

Dokumenti zaštite i poboljšanja kakvoće zraka su: . lokomotive. održavati i unapređivati cjelovit sustav upravljanja kakvoćom zraka na teritoriju države.programi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka.3 Očuvanje čistoće zraka Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka: .strategija zaštite i poboljšanja kakvoće zraka. Modro oko. 3. .Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Zaštita voda. Butina. druga područja i kakvoća življenja budućih naraštaja. Prud) te zahtijeva oprez i ispravan pristup pri planiranju i realizaciji korištenja prostora. prijevozna sredstva (cestovna vozila. .očuvati zdravlje ljudi. industrijski pogoni.na građevinskoj čestici većoj od 5000 m² 3. . kulturne i materijalne vrijednosti. Klokun.uređaji. naročito podzemnih na području grada Vrgorca ima izuzetno značenje s obzirom da se na području grada nalaze zone sanitarne zaštite (različitih nivoa zaštite).postići najbolju moguću kakvoću zraka. .6. izvancestovna vozila. površine i druga mjesta (difuzni izvori) odakle se onečišćujuće tvari slobodno šire zrakom bez određena ispusta ili dimnjaka. zrakoplovi) koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak.izvan građevinskog područja .izvješće o stanju kakvoće zraka. . Iz tih razloga izgradnja kanalizacijske mreže grada Vrgorca sa uređajem za pročišćavanje predstavlja prioritetan zadatak na zaštiti voda od važnosti za Državu i Županiju Splitsko dalmatinsku. kapacitetu te vrsti i količini emisija na temelju kojih se vodi Katastar emisija na gradskoj i županijskoj razini. . uređaji i objekti iz kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak (stacionarni izvori). . Lokacije odabrati u naseljenom i prometom opterećenom dijelu grada i u blizini industrijskih izvora onečišćenja te uspostaviti odgovarajući informacijski sustav.spriječiti ili barem smanjivati onečišćavanja koja utječu na promjenu klime. biljni i životinjski svijet. te nekoliko značajnih kaptiranih kraških izvorišta (Banja. brodovi. U cilju toga potrebito je djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV).uspostaviti. Stanje zaštite zraka ne smije prelaziti preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV).4 Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta __________________________________________________________________Urbos doo Split 107 .tehnološki procesi. . Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša.za gospodarske građevine . vođenje registra izvora emisija s podacima o prostornom smještaju. .za gradnju i proširenje groblja .redovito praćenje emisija. .6. Utvrđuje se potreba ishođenja vodopravnih uvjeta i suglasnosti pri gradnji.zabranjuje se proizvodnja tvari koja oštećuju ozonski omotač.uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka. Izvori onečišćavanja zraka su: .

. Kako bi se takvi dijelovi prirode mogli štititi potrebno je izraditi mjere zaštite koje ovisno o stupnju zaštite donosi nadležno tijelo uprave. poljoprivrede. mora. te zaštitom prirodnih vrijednosti. šumarstva. donošenjem i provedbom strategije. lovstva. − utvrditi i pratiti stanje prirode.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni su posebni dijelovi prirode. . te očuvanju klime. te su u tom cilju dužni surađivati radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta.utvrđivanjem i procjenom stanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti. vodnoga gospodarstva i drugih djelatnosti od utjecaja na prirodu. Priroda je u smislu ovoga Zakona sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost. Takvi dijelovi prirode imaju osobitu zaštitu. Ciljevi i zadaće zaštite prirode su: − očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem. − javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode. očuvanju kakvoće. . − u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obvezno je primjenjivati načela. . te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka štete. a obnovljiva prirodna dobra održivo. . te pravo na mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o prirodi. količine i dostupnosti vode. Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti. uklanjanja i sanacije posljedica nastale štete. − osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja.utvrđivanjem prirodnih vrijednosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti. očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika. − osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica. akcijskih planova i planova upravljanja. Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) se uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti. ribarstva. zaštiti prirodnih vrijednosti i očuvanju općekorisne uloge prirode. − osigurati pravo građana na zdrav život. pravo na pravodobno obavješćivanje o štetama u prirodi i o poduzetim mjerama za njihovo uklanjanje. __________________________________________________________________Urbos doo Split 108 . − zaštita prirode obveza je svake fizičke i pravne osobe. − neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno. Zaštita prirode provodi se osobito: . programa. Zaštita i očuvanje prirode temelji se na načelima: − svatko se mora ponašati tako da pridonosi očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti. odmor i razonodu u prirodi. − spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti.uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim vrijednostima.izradom izvješća o stanju prirode.provedbom mjera zaštite prirode. mjere i uvjete zaštite prirode.unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva.povezivanjem i usklađivanjem državnog sustava s međunarodnim sustavom zaštite prirode. . − pridonijeti očuvanju prirodnosti tla.

Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) proglašene su »strogo zaštićene« i »zaštićene« divlje svojte na temelju Crvenih popisa ugroženih vrsta životinja.divlja svojta zaštićena na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i koji je na snazi. gljiva i slobodnoživućih životinja te njihovi uzgojeni primjerci. obavješćivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlučivanju o zaštiti prirode.). ali je radi njezina izgleda lako moguće zamijeniti s ugroženom divljom svojtom. smanjivanje brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje. ličinke. . te razvijanjem svijesti o potrebi zaštite prirode u odgoju i obrazovanju.divlja svojta na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i koji je na snazi. i ne prijeti joj izumiranje na području Republike Hrvatske. sjemenke.usko rasprostranjeni endem. plodovi. . kukuljice. . miceliji i dr. . biljaka i gljiva Republike Hrvatske. Zaštićenom svojtom može se utvrditi: . Zabranjeno je istrebljivanje zavičajne divlje svojte. Opravdani razlog utvrđuje Ministarstvo.divlja svojta kojoj prijeti izumiranje na području Republike Hrvatske. Divlje svojte čine: . Zabranjeno je bez opravdanog razloga uznemiravanje. ozljeđivanje divljih životinja. . Stanje divlje svojte je povoljno. potvrđenog od Republike Hrvatske.njihovi razvojni oblici (jaja. Povoljno stanje divljih svojti osigurava se zaštitom njihovih staništa i zaštitnim mjerama za pojedine svojte prema odredbama Zakona o zaštiti prirode. Strogo zaštićenom svojtom može se utvrditi: . . ako je njezina rasprostranjenost i brojnost populacije u okviru prirodnih kolebanja i ne pokazuje dugoročni trend smanjivanja. hvatanje.).i od njih dobiveni lako raspoznatljivi proizvodi.njihovi dijelovi i derivati.divlja svojta koja nije ugrožena.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca - poticanjem znanstvenog i stručnog rada u području zaštite prirode. te ako su staništa dovoljno prostrana da osiguravaju dugoročno očuvanje populacije.zavičajna divlja svojta koja je osjetljiva ili rijetka. zaštićuju se kao strogo zaštićene svojte i zaštićene svojte. Divlje svojte koje su ugrožene ili rijetke. __________________________________________________________________Urbos doo Split 109 . poticanjem i promicanjem zaštite prirode.primjerci samoniklih biljaka. Zaštićenom zavičajnom udomaćenom svojtom može se utvrditi ona ugrožena baštinjena biljna sorta i/ili životinjska pasmina koja se razvila kao posljedica tradicionalnog uzgoja i čini dio hrvatske prirodne baštine. . Na pitanja zaštite zaštićenih divljih svojti i zavičajnih udomaćenih svojti koja nisu uređena Zakonom primjenjuju se posebni propisi. uništavanje ili oštećivanje njezinog staništa ili mijenjanje njezinih životnih uvjeta u mjeri u kojoj bi svojta postala ugrožena. uklanjanje i sl. stručne procjene Državnog zavoda za zaštitu prirode te obveza preuzetih međunarodnim sporazumima.

5 Mjere zaštite šuma Šume predstavljaju značajnu ekološku komponentu prostora.8 km. . primjenom karte buke za određeno područje te inspekcijskim nadzorom. Zakona o zaštiti od požara utvrditi mjere i osigurati svrhovitu provedbu planom utvrđenih mjera. .Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 3. te ih ne bi trebalo smanjivati nego formirati makroekeološke koridore u cilju uspostavljanja globalne ravnoteže i stvaranja uvjeta za razvoj životinjskih i biljnih zajednica i očuvanja ukupnih prirodnih ambijentalnih vrijednosti kraja. voda. Radi njihove zaštite i očuvanja potrebno je: . na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave. razina buke uzrokovana radom industrijskih pogona smanjiti će se na način da se industrijski pogoni dislociraju iz centralnog gradskog područja i to na dozvoljenu udaljenost od naseljenih mjesta sukladno zakonu.).prilikom izgradnje turističkih kapaciteta na neizgrađenim prostorima voditi računa o maksimalnom očuvanju sastojina šuma na tim prostorima. regulirati će se reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj regulativi. smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport uređajima. Smanjenje prekomjerene buke provodi se na način: .sprečavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina. Površina sliva je 3 17. rješavanjem prometa u mirovanju izgradnjom podzemnih garažnih objekata.Zavojane u dužini od 2. a koji prelazi dopuštenu razinu. .za potrebe utvrđivanja i praćenja razine buke potrebno je izraditi karte buke za područje naselja Vrgorca. instalacijama te bučne aktivnosti i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk. razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš.30 km i cijeli sliv je ugrožen erozijom III kategorije razornosti koja ugrožava vodom i nanosom obradive površine zavojanskog polja a preplavljuje i cestu Šestanovac-Turija- __________________________________________________________________Urbos doo Split 110 . Smanjenje prekomjerne buke Buka je zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Izvorom buke sukladno Zakonu o buci.kroz Planove zaštite od požara iz članka 3. izgradnja zapadnog ulaza u grad. Jedini veći bujični tok je Brstenica . 3. koje mogu predstavljati izvor buke.6.očuvanje postojećih šuma i pošumljavanje područja uz turističke zone i poljoprivredne površine. razdvajanjem pješačkih i glavnih kolnih prometnih tokova.razina buke uzrokovana bukom iznad dozvoljenog nivoa radom ugostiteljskih objekata.6 Zaštita od erozije i bujica Na području grada Vrgorca nisu se u većoj mjeri razvili erozioni procesi zahvaljujući karakteristikama stijena od kojih su većinom građene strme padine planinskog reljefa ovog područja. zrak itd.izvršiti analizu stanja šumskih površina s aspekta ekološke vrijednosti šuma i njihovog utjecaje na ostale prirodne komponente (tlo. .6. pretvaranje šire gradske zone u pješačku. Utjecaji koji djeluju na stvaranje komunalne buke su: promet (cestovni i željeznički) i buka iz industrijskih pogona. .

Kozica.provedba raznih geofizičkih istražnih radova. Prvi zadatak u zaštiti tla od erozije predstavlja podizanje biljnog pokrivača. objekti konsolidacije obala korita.). terasiranje i uređenje plodoreda i sl.retencioni tehnički radovi (izgradnja mikro retencija i malih akumulacija za vodu i bujične nanose i sl. Na pojedinim dionicama izvršeni su radovi čišćenja i uređenja korita iste. čišćenje nanosa i regulacija donjih tokova bujica i dr.građevinsko-tehnički radovi u koje spada izgradnja uzdužnih i poprečnih objekata za uređenje bujičnih tokova (lateralni kanali. odvodni kolektori.) . šumskog i travnatog. uključujući toplinske detekcije . . . neophodno je ostvarenje protuerozijskih mjera na degradiranim dijelovima sliva radi smanjenja i ujednačavanja dotoka u korita bujica gdje je regulacijskim radovima potrebno osigurati zadržavanje nanosa iza retencijskih pregrada i smireno protjecanje bujičnih voda bez ugrožavanja stabilnosti obala i dna korita. melioracija i obnova šikara. Uspjeh zaštite tla od erozije ovisit će o kombiniranju navedenih mjera i usmjeravanja aktivnosti na najugroženije dijelove prostora. Dubrave. pregrade i sl. koristeći poznate ponore. Treba ukazati i na problem povremenog plavljenja polja Vrgorskog Jezera i Rastok. estavele i bušotine. proširiti sa speološkim istražnim radovima . Uz ove biološke radove u slivu često su potrebni značajni građevinski radovi u samom koritu bujice (pregrade za zadržavanje bujičnog nanosa i postizanja mirnog tečenja bujičnih voda u koritu.).000 m .izrada dubokih bušotina u svrhu praćenja piezometarskih potencija kanalskog i međukanalskog piezometarskog potencijala .biološki. U cilju ispravnog gospodarenja i zaštite voda u krškim slivovima.postavljanje reprezentativne mreže kišomjernih stanica __________________________________________________________________Urbos doo Split 111 . Na takvim terenima obavezno je poduzimanje slijedećih mjera: . prof.). agrotehničke radove (melioracija poljoprivrednog zemljišta. predlažu se slijedeće aktivnosti. Vinko Jović). u karakterističnim hidrološkim situacijama .trasiranja podzemnih tokova. šumsko-tehnički radovi (pošumljavanje. Radi obuzdavanja štetnog djelovanja ove bujice izgrađeno je više retencijskih pregrada (3) i uređene su obale korita bujice na više dionica.) kako bi se postiglo smanjenje erozije u slivu i smireno otjecanje voda u formiranom bujičnom koritu. Raščana i Slivna (Vode zabiokovskog dijela Neretvanskog sliva – istraženost i prijedlog daljnjih aktivnosti. Vode iz bujice Turija također ugrožavaju trup ceste Šestanovac-Turija-Vrgorac. jame .dopuna hidrogeoloških istražnih radova kartiranjem svih ponora. popravke strukture. Da bi se eliminirale štetne posljedice izlijevanja bujičnih voda na stambene. odušnih retencija Bunina te područja Jasena. gospodarske i druge objekte. kinete. tj. izrada konturnih rovova. Godišnja produkcija nanosa je oko 5.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca 3 Vrgorac. intenzivna njega mladih šuma u svim fazama razvoja i sl. utvrđivanje putova otjecanja oborina u podzemni sustav. vrtača i jama. preplavljivanje prometnica i poljoprivrednih površina vodama i nanosom se omogućilo da korita bujica služe kao kolektori ili recipijenti mjesnih sustava odvodnje oborinskih voda. na degradiranim površinama sliva bujice. Radi zaštite tla od erozije nužno je poduzeti protuerozivne mjere koje bi se trebale provoditi na terenima ugroženim od bujica i erozije.

opremiti mjerodavnim uređajima sve relevantne prirodne objekte.7 Mjere zaštite od požara Opasnost od požara na području grada zavisi od mnogih činilaca od kojih su za naselja najbitniji: vrsta konstrukcije objekata. izdvajanjem i osiguranjem zaštitnih pojasa. međusobna udaljenost objekata. Važna je mjera osiguranje hidrantske mreže te čuvanje svih izvorišta i bunara.6. objektima i zapaljivim materijalima također spadaju u I. tako da se dovoljno gusto obuhvate svi mjerodavni parametri za vrijeme trajanja jednog kišnog vala u slivu. Matokit.8 Mjere zaštite od potresa Potres iznad VI.hidrološke analize . bez protupožarnih zidova i kao takva spadaju u I. Pored toga poboljšavanjem vatrootpornosti svakog pojedinačnog objekta pojačava se otpornost čitavih naselja. a da je za izradu realnije procjene ugroženosti i potpunijeg plana zaštite od potresa potrebno angažirati stručnu instituciju za izradu analiza utjecaja potresa obzirom na karakteristike izgrađenosti. posebno su osjetljive kompleksi šuma alepskog i crnog bora. Treba naglasiti da do danas nije izrađena mikroseizmička karta za područje grada Vrgorca. __________________________________________________________________Urbos doo Split 112 . Nakon provedbe istražnih radova slijede daljnje aktivnosti.istraživanje dinamike tokova i numerički model . 3. te gradnjom pristupnih putova za vatrogasne ekipe i jedinice civilne zaštite. Zaštita šumskih kompleksa od požara treba se provoditi zoniranjem tj.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca - postavljanje sustava motrenja kišomjernih stanica. Gradina i dr. .sustavno prikupljanje i obrada podataka .). većinom šikare i degradirano sitno raslinje sa dosta suhog lišća i trava. 3. U cilju zaštite od požara u cjelini potrebno je izraditi. Opasnost od požara naročito je izražena na području značajnijih šumskih kompleksa (kao sjeverne padine Biokova. te studije koja će ukazati na kritične objekte i postupke u odnosu na moguće teške posljedice. količine i način uskladištenja zapaljivih materijala. Isto tako područja sa industrijskim postrojenjima. temeljem članka 3.6. stupnja po MCS skali smatra se elementarnom nepogodom. Plan zaštite od požara grada Vrgorca. padine Mihovila. Zakona o zaštiti od požara. pa su prema tome veoma osjetljiva za izbijanje i širenje požara. stupanj ugroženosti. stupanj ugroženosti. Urbanističke mjere zaštite od požara su one preventivnog karaktera. izdvajanjem i osiguranjem zaštitnih pojasa opasnih kompleksa.na temelju polučenih rezultata izraditi planove održivog gospodarskog razvoja na slivnom području. Ova područja spadaju u vrlo nepristupačne predjele za intervenciju i upotrebu ljudstva u slučaju izbijanja požara. izloženost zračnim strujanjima. piezometarskih bušotina. prosjecima dovoljne širine i na optimalnim razmacima. To su uglavnom šume graba. način odlaganja krutog i ostalog otpada. Šibenik. Opasnostima su posebno izložena naselja ili predjeli naselja koja su zgusnuta i u kojima prevladavaju stare zgrade međusobno povezane krovovima. i sl. Temeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od požara su profesionalne postrojbe MUP-a i DVD koja organiziraju jedinice lokalne samouprave. Treba ih provoditi u prvom redu zoniranjem tj.

a naročito otpornost i elastičnost konstrukcija. a u slučaju udara i operativne mjere zaštite.6.striktno provođenje zakonske i tehničko-administrativne regulative u oblasti planiranja i izgradnje objekata otpornih na potres procijenjene jačine. i to: . podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. odnosno ublažavanje posljedica potresa. . a sanacijom je potrebno povećati otpornost starijih i dotrajalih objekata. stupnja MCS ljestvice. U sklopu mjera za sklanjanje stanovništva potrebno je osigurati uvjete za sklanjanje ljudi.pratiti pojave i posljedice potresa kod nas i u svijetu i o tome vršiti što potpunije informiranje čime se održava trajni interes za oblast zaštite od potresa. __________________________________________________________________Urbos doo Split 113 .9 Mjere sklanjanja stanovništva Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite.utvrđivanje seizmičkih karakteristika područja grada Vrgorca. Objekti su dotrajali. te prilagođavanjem pogodnih prirodnih. radnje i postupke za sprječavanje. a ulice su uske i nepristupačne za pristup tehnike. u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa. neotporni na rušenje i velikog požarnog opterećenja. Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju mjere. U cilju što efikasnije zaštite od potresa moraju se trajno provoditi preventivne. . . 3. kao podloga za provođenje propisa o gradnji objekata otpornih na potrese do IX. bez značajnih slobodnih površina s dosta velikom gustoćom naseljenosti u odnosu na ostale dijelove grada. U tu svrhu je neophodno utvrditi zone ugroženosti i to uglavnom za gradsko područje Vrgorca obzirom da ostala naselja imaju manje od 2000 stanovnika pa za njih nije obvezna gradnja skloništa. naročito u starim jezgrama naselja. materijalnih i drugih dobara.pri izgradnji urbanih cjelina potrebno je planirati i realizirati ugradbene mjere zaštite.Prostorni plan uređenja grada Vrgorca Upravo stare gradske jezgre imaju veoma gusto izgrađene strukture.