You are on page 1of 24

ČINIDBA Činidba ili predmet obaveze je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na temelju obligacionog

odnosa dužan izvršiti povjeriocu-vjerovniku Činidba je ljudska radnja i predmet obaveze, a obaveza je pravni odnos u kojem je sadržana jedna ili više činidbi, s tim što je činidba/e objekt obligacionopravnih odnosa, a stvar objekt stvarnopravnih odnosa. Obligacionopravni odnos ne dovodi odmah do stvarnopravnih učinaka, nego je takav učinak odgođen u bududnost, npr. kad kupim nekretninu, nisam odmah postao njezin vlasnik, nego imam obligacionopravni zahtjev prema prodavcu da mi izvrši činidbu, a to se u pravilu ne događa u momentu zaključenja ugovora. Karakteristike činidbe: 1. činidba mora biti ljudska radnja, 2. činidba mora imati imovinski karakter, 3. činidba mora biti moguda, 4. činidba mora biti pravno dopuštena (nedopuštena je ako je protivna Ustavu BiH, ustavima entiteta i kantona, prisilnim propisima ili moralu društva), 5. činidba mora biti određena ili bar odrediva (odrediva je ako ugovor sadrži podatke pomodu kojih se može odrediti ili je tredoj osobi ostavljeno da je odredi) Činidba kao ljudska radnja nikada ne potiče od prirodne sile, od životinje ili od automata. Kad činidba ima imovinski karakter, to znači da je ispunjenje činidbe ostvarenje privrednog interesa bilo koje strane u odnosu. Imovinski karakter činidbe se neposredno izražava kada činidba odmah izaziva promjenu u imovini povjerioca, npr. kod obaveze da se preda stvar, te se time imovina povjerioca povedava-mijenja. Imovinski karakter činidbe se može izraziti i indirektno, npr. kad se zadovoljavaju kulturne potrebe. Dakle, imovinski karakter činidbe znači njeni ispunjenje direktno ili indirektno, a očituje se u promjeni imovinske mase jedne ili obje strane. Da li dogovor sa prijateljem da se pođe u šetnju predstavlja činidbu? Nije, jer ne dolazi do promjene imovinske mase niti kod jedne strane. Činidba mora biti objektivno moguda. Znači, obaveza ne nastaje ako je činidba u momentu sklapanja pravnog posla bila objektivno nemoguda, to je tkz. prvobitna nemogudnost činidbe. Obaveza de nastati ako je pravni posao sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom, pa postane moguda prije ostvarenja uvjeta ili isteka roka. Subjektivna nemogudnost ne gasi obavezu, nego je pod određenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za štetu. Kako činidba mora biti pravno dopuštena, to znači da njen sadržaj ne smije biti u suprotnosti sa ustavnim načelima, prisilnim propisima i moralom društva, npr. činidba može biti objektivno moguda, ali je pravno nedopuštena kod kupoprodaje stvari koje su van prometa. Činidba je određena kada je tačno individualizirana, a odrediva kada pravni posao sadrži podatke pomodu kojih se može odrediti, npr. alternativne, fakultativne i generične činidbe. Dakle, sadržaj činidbe predstavlja pozitivna ili negativna ljudska radnja. Pozitivne činidbe: davanje (dare) i činjenje (facere). Novčana činidba danas se smatra činidbom vrijednosti, a ne davanja.

Sadržaj činidbe davanja podrazumjeva da je dužnik dužan povjeriocu pribaviti vlasništvo ili neko drugo stvarno pravo na stvari, a to znči kada nema prenosa nekog stvarnog prava.npr. detencija ili posjed, to nije davanje, nego činjenje (facere), Činjenje (facere) je činidba rada, a ispunjava se trošenjem radne snage sa ili bez mehaničkih sredstava. Objekat činidbe može biti funkcija zada (okopati njivu), a može biti i rezultat rada (sačiniti portret). Na rezultatu rada se temelji i ugovor o djelu. Negativne činidbe: propuštanje (non facere-nečinjenje) podrazumjeva propuštanje ili nečinjenje vlastite radnje koji bi subjekt inače mogao obaviti da nije u obligacionopravnom odnosu, a trpljenje (pati) imamo u slučaju da smo susjedu dopustili prolaz preko našeg zemljišta a inače bi smo to bili ovlašteni spriječiti da se ne nalazimo u obligacionopravnom odnosu, te je tada objekat naše obaveze činidba trpljenja. Dakle, trpjeti se može samo tuđa radnja. IMOVINA Imovina je višeznačan pojam.Imovina kao ekonomska ili privredna kategorija je skup dobara koja pripadaju određenom subjektu Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih građanskih prava predstavljenih jednim nositeljem Imovina ne obuhvada stvari i činidbe nego samo subjektivna prava koja postoje u pogledu stvari i činidaba Imovinska masa je skup stvari i činidaba koje pripadaju jednom subjektu (stvarna prava, obligaciona prava) Imovinu sačinjavaju sva prava koja pripadaju jednom licu i koja se mogu izraziti u novcu, jer samo ova prava imaju imovinski karakter. Imovina koja obuhvata samo prava, znači da ne obuhvata obaveze koje predstavljaju samo teret imovine, a to znači da se obaveze namiruju iz imovine. Npr. teret prelazi na pribavioca imovine, a posebno na nasljednika, ali on odgovara za te obaveze samo u granicama vrijednosti nasljeđene imovine. Znači, na nasljednika prelaze sva imovinska prava ostavioca, ali za njegove dugove nasljednici odgovaraju samo do visine nasljeđene imovine. U imovinu ne spadaju lična neimovinska prava jer su neodjeljiva od njihovog titulara, npr. pravo na ime, čast i sl. U imovinu ne spada ni nasljedno pravo, jer nasljednik po sili zakona automatski (ipso iure) preuzima imovinu koja je jedinstvena pod imenom zaostavština. U imovinu ne spadaju ni pravna stanja koja još nisu pretvorena u subjektivna građanska prava, npr. da bi se kvalifikovano posjed pretvorio u pravo svojine neophodan je protek vremena. Imovina i imovinska masa nisu istovjetni pojmovi Imovina obuhvada samo prava, ali ne i obveze (razlika u odnosu na ostavinu); obveze su teret imovine, ali ne i njezin sastavni dio Imovina kao knjigovodstvena kategorija sastoji se od aktive i pasive, dakle od prava i obveza

Kod ekonomskog prometa karakterističan je faktički prenos same stvari. oni se ipak po pravilu istovremeno obavljaju. identitet Jedinstvo imovine izražava se jednim subjektom. pa pribavilac dobija samo fizičku vlast nad stvarima. jamstvena funkcija (jedinstvena imovina koja predstavlja skup imovinskih prava jamči za dugove subjekta) i 2. Imovina se razlikuje od svojine po tome što je imovina širi pojam. ne formira se nova imovina. Za stečaj su potrebna dva uslova: insolventnost dužnika (dužnik nije više u mogudnosti da plada svoje obaveze) i prezaduženost (dugovi vedi od potraživanja). Promet imovinskih prva. pa narod za svojinu upotrebljava termin imovina-”imude”. mogu nad njom da imam samo fizičku vlast (posjedujem je). ved prava odnosno građanskopravnih ovlaštenja. To znači da se ne mijenja identitet imovine. pa ako se vlasnik pojavi. Kako se mogu prenositi samo imovinska prva koja se mogu izraziti u novcu. stečaj-jer se imovina oduzima radi zajedničkog i podjednakog namirenja povjerilaca po utvrđenim pravilima. . Međutim. a građanskopravni. iako se povedavaju ili smanjuju imovinska prava. pa sva imovinska prava koja pripadaju jednom subjektu obrazuju samo jednu imovinu. ali povodom te stvari nemam pravnih ovlaštenja. jer ona pored svojine obuhvata i ostala imovinska prava. pravnog karaktera-zato što se njime vrši prenos prava. npr. u običnom govoru. zato imovina u pravilu postoji. Inače.Funkcije imovine: 1. Mada ova dva prometa nisu identična. ipak se može desiti da se od subjekta odvoji imovina i za njegova života. Iako imovina u pravilu postoji dokle i subjekt. kod građanskopravnog prometa ne vrši se prenos dobara-stvari. Zbog toga ovako definirana imovina olakšava promet Karakteristike imovine: 1. ako sam kupio određenu stvar od nevlasnika. Ona se može povedavati i smanjivati. Dakle. ali pribavljanjem nove imovine. koja se mogu odnositi i na same stvari. npr. dužan sam mu stvar vratiti. te imovina predstavlja bazu na osnovu koje lice može da ostvari izvjestan ekonomski cilj. Osnovni instrument građanskopravnog prometa su pravni poslovi koji omogudavaju prenos imovinskih prava. jedinstvenost i 2. dok postoji i subjekt. ima i ekonomsko značenje. Na osnovu tih ovlaštenja pribavlja se i faktička vlast nad stvarima. ved se postojeda samo povedava. odnosno imovina ostaje ista. zato se građanskopravni promet naziva još i imovinski promet. imovina se miješa sa svojinom. što mu omogudava da iz stvari izvlači i ekonomsku korist. Samo lica koja imaju imovinu mogu da budu učesnici u građanskopravnom prometu. ekonomski promet je faktičkog. osim pravnog.

čast. Kod jednostranih pravnih poslova je za njihov postanak dovoljna izjava volje jedne stranke (može biti i više lica na . npr. ugovori. izjavom volje koju ne priznaje pravni poredak ne može zasnovati građanskopravni odnos. nekad se za valjan ugovor traži pored izjave volje i neka druga činjenica. da nastane. teretni i dobročini i pravni poslovi među živima i u slučaju smrti. realni pravni poslovi. Lična-osobna neimovinska dobra pravne osobe su: ugled i dobar glas. ugovor o posluzi ne nastaje samim tim što je poslugodavac saglasan da stvar preda poslugoprimcu. Jednostrani i dvostrani pravni poslovi (negotia unilateralia i nagotia bilateralia). otkaz). da se prenese. čast. tjelesno zdravlje. ved i da je izvršio predaju stvari-to su tkz. duševno zdravlje. privatnost osobnog i porodičnog-obiteljskog života. Međutim. ime odnosno tvrtka. Dvostrani pravni poslovi nastaju suglasnim izjavama volja dviju ili više stranaka. prestaju prestankom pravnog subjekta (fizičke i pravne osobe) PRAVNI POSLOVI Pravni posao je izjava volje učinjena sa ciljem da se zasnuje građanskopravni odnos. dostojanstvo. koja na osnovu pravne norme izaziva nastanak. ponuda za sklapanje ugovora. ugled. npr.NEIMOVINSKA DOBRA (da ponovimo!) I lična-osobna neimovinska dobra su objekti građanskog prava Lična-osobna neimovinska dobra fizičke osobe su: život. a navodim samo glavne vrste pravnih poslova: jednostrani i dvostrani. oporuka. U ovim slučajevima se izjava volje poklapa sa pravnim poslovima. dakle. ukoliko to dopušta pravni poredak. sloboda i dr. Svaki pravni posao je izjava volje. izmjenu ili prestanak građanskopravnog odnosa VRSTE PRAVNIH POSLOVA Pravni poslovi mogu biti raznovrsni. ime. npr. Pravni posao je samo pravna činjenica. poslovna tajna. Jednostrani i dvostrani pravni poslovi Jednostrani pravni poslovi nastaju očitovanjem volje samo jedne strane (npr. sloboda privređivanja Ukupnost osobnih neimovinskih dobara koja pripadaju svakoj fizičkoj i pravnoj osobi čine njezinu osobnost Osobnost je ukupnost neimovinskih dobara koja pripadaju svakoj fizičkoj i pravnoj osobi samom činjenicom njezina postojanja kao pravnog subjekta Pravo osobnosti je skup ovlaštenja koja pravnom subjektu priznaju norme objektivnog prava na njegovim osobnim neimovinskim dobrima Prava osobnosti su strogo osobna i ne nasljeđuju se. ali svaka izjava volje nije pravni posao. ili da se ugasi izvjesno subjektivno građansko pravo.

jer to ovisi od nekog neizvjesnog događaja (npr. zakup. testament. ugovor o doživotnom izdržavanju i sl. Ostali pravni poslovi koji proizvode svoje dejstvo za vrijeme života lica su pravni poslovi između živih. pa to predstavlja razliku između jednog i drugog poklona. Od jednostranog i dvostranog pravnog posla treba razlikovati jednostrani i dvostrani ugovor. Teretni pravni poslovi obavezuju jedno lice da nešto da ili učini drugoj strani za korist koju to lice dobija iz tog pravnog posla.) Besplatni su oni pravni poslovi kod kojih se za činidbu ne traži i ne daje protučinidba (npr. npr. opklada. kada se kod ugovora o poklonu ugovori da poklonodavac u zamjenu mora biti obdaren. bilo po odredbi stranaka (npr. Pravni poslovi u slučaju smrti su oni kojim jedno lice raspolaže svojom imovinom sa pravnim dejstvom od momenta njegove smrti ako je ovlašteni subjekt nadživio drugog subjekta. kupoprodaja.) Formalizam unisi sigurnost i olakšava dokazivanje. Dvostrani ili sinalagmatički ugovori su oni iz kojih proizilaze obaveze za obje stranke. poklon. Podjela pravnih poslova na jednostrane i dvostrane izvršena je prema tome da li jedna ili obje stranke izjavljuju volju u pravnom poslu. podjela ugovora na jednostrane i dvostrane izvršena je prema diobi prava i obaveza između stranaka. . npr. Kod dvostranih pravnih poslova ili ugovora potrebna je saglasna izjava volje obje ili više strana koje učestvuju u pravnom poslu. svaki ugovor. ugovor o doživotnom izdržavanju i testament. ugovor o zajmu. otkaz i sl. testament. Kod dobročinih pravnih poslova ne traži se nikakav ekvivalent za koris koju jedna strana dobija iz pravnog posla. zajam bez kamata i sl. Teretni i dobročini pravni poslovi (negotia onerosa i negotia lacrativa). je dvostrani pravni posao. najam i sl. Naplatni su oni pravni poslovi kod kojih se za činidbu traži protučinidba (npr. Pravni poslovi među živima i u slučaju smrti (negotia inter vivos i negotia mortis causa). oporuke.jednoj strani). poklonu i sl. npr. igre na sredu. ponekad ni njihove stranačke uloge. ugovori o otuđenju nekretnina. posudba. Postoje i mješoviti pravni poslovi koji su samo djelimično teretni. Jednostrani ugovori su oni koji stvaraju obavezu za jednu stranku. pa i jednostrani. Ali. npr.) Formalni i neformalni pravni poslovi Formalni su oni pravni poslovi za koje je oblik određen bilo propisom. poklon) Komutativni i aleatorni pravni poslovi Komutativni su oni pravni poslovi kod kojih su u vrijeme sklapanja poznate međusobne činidbe i stranačke uloge (vedina pravnih poslova) Aleatorni pravni poslovi su oni kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu poznata prava i obveze stranaka. ugovori o osiguranju i sl. npr. tako da je svaka stranka istovremeno i povjerilac i dužnik. npr. kupoprodaja Međutim. zajam i sl. npr. kupoprodaja.

Prividne (simulovane) izjave volje su izjave koje se u stvari nede. kauza nije označena-ona je apstraktna. po pravilu. Ovdje treba naglasiti da apstraktni pravni posao nije bez kauze. Zato je upotreba apstraktnih pravnih poslova izuzetno dozvoljena i to samo u slučajevima taksativno navedenim u pozitivnim propisima. te stranke preduzimaju jedan pravni posao da bi ispod njega sakrile drugi. Taj prikriveni pravni posao zove se disimulovani.Neformalni su oni pravni poslovi za koje oblik nije određen. Od oba ova pravna posla treba razlikovati pravni posao sa namjerom da se zakon izigra. posao nije protivan zakonu. ali ove izjave nemaju nikakvih pravnih posljedica. jer u slučaju spora ne mora da dokazuje postojanje kauze. Prinudne izjave volje predstavljaju takođe nesaglasnost između volje i izjave. npr. pa se zato nazivaju formalnim pravnim poslovima. ali takvi pravni poslove proizvode dejstvo. prividni ili simulovani posao ništav je i ne proizvodi pravno dejstvo jer ga stranke i ne žele. . jer se ne vidi cilj koji je determinisao zastupljenog da izda punomod) Dok se kod kauzalnih pravnih poslova jasno vidi cilj-kauza. istovremeno se apstrahovanjem kauze otežava ocjenjivanje konkretnog pravnog odnosa sa stanovišta opdedruštvenih interesa. ved kauza nema onu normalnu funkciju koju ima kod kauzalnih pravnih poslova. potrebno je da se sklope u propisanoj formi. Od simulovanog pravnog posla treba razlikovati fiktivni pravni posao koji se zaključuje samo radi forme i njime stranke ne žele nikakve pravne posljedice. jer je kauza esencijalni elemenat svakog pravnog posla. ali jeste njegov cilj i rezultati. Međutim. Da bi ovakvi pravni poslovi mogli postojati. a time olakšava realizaciju svojih prava. npr na predavanjima radi uveseljavanja. Izjava volje može biti iznuđena fizičkom silom (vis absoluta) i to predstavlja prinudu u užem smislu. iako svaki formalni pravni posao ne mora biti apstraktan. Kod apstaraktnog pravnog posla. pa i punomod je apstraknan pravni posao. ali može i psihičkom silom (vis compulsiva) i to predstavlja prijetnju. poklonodavac skriva poklon pod simulovanu kupoprodaju. nego stranke sporazumom određuju formu (sklapaju se u pravilu usmeno) Kauzalni su oni pravni poslovi kod kojih je kauza naznačena kao bitan element pravnog posla (vedina pravnih poslova) Apstraktni su oni pravni poslovi kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla (mjenica. dužnik fiktivno proda kudu svojoj ženi da bi izbjegao obavezu da plati svoje dugove. Zbog toga. Apstraktni pravni poslovi stavljaju povjerioca u povoljniji položaj. samo ne onaj koji se spolja pokazuje. npr. Savjesna nesaglasnost između izjave i volje Neozbiljne izjave volje. dok je prikriveni ili disimulovani pravni posao važedi jer je volja stranaka upravljena baš na njega. kod apstraktih poslova se njegov cilj ne vidi. npr. Kod simulovanog pravnog posla stranke žele građanskopravni odnos.

Prevara se razlikuje od zablude u tome što je kod prevare zableda namjerno izazvana kod jednog lica nedopuštenim radnjama drugog lica. . Ona u pravnom poslu označava cilj koji se u bududnosti želi postidi zaključivanjem pravnog posla. pojačavanje ili održavanje pogrešne i lažne predstave kod drugog lica. jer mu je ozbiljno zapriječeno nekim zlom ako izjavu ne učini. ne bi taj posao zaključio. U pravnom poslu kauza nema to značenje. npr. ali su pravni poslovi zaključeni pod prinudom relativno ništavi-zavisi od prinuđenog da li de pravni posao ostati na snazi Nesavjesna nesaglasnost između volje i izjave Zabluda je nesaglasnost između predstave koja se ima o jednoj činjenici i stvarnog stanja. Samo se usljed bitne zablude može tražiti poništenje pravnog posla. Prevara je namjerno izazivanje. Ovdje postoji i volja i izjava. Kauza u pravnim poslovima Kauza u pravom smislu riječi znači uzrok. Kod prijetnje lice izjavljuje svoju volju ali usljed straha. a ako je ova zabluda rezultat prevare druge strane. Zato su kauza i cilj identični. Zabluda u motivu je nebitna zabluda. Kod zablude nema uopde volje. da je učesnik u pravnom poslu znao. samoodbrana. kod prevare volja postoji. uzmem nečiju ruku i njome stavljam potpis na ispravu. Ovdje postoji pogrešna predstava o sopstvenoj izjavi volje. Pravni poslovi koji su zaključeni usljed prevare. npr. Ako je do izjave volje došlo fizičkom silom. ali ne vrijedi jer se do njih došlo na nedozvoljen način. da se neko fizički natjera da potpiše neku ispravu (kompulzivna prinuda) i to treba razlikovati od propulzivne prinude koja ima za cilj sprječavanje izvjesne radnje. Međutim. ali je njena izjava učinjena usljed nedopuštenih radnji drugog lica. Radnja kojom se neko prinuđava na pravni posao treba da bude protivpravna. npr. zboč čega kauza ne može biti nikada u prošlosti. te su ovi poslovi relativno ništavi. I u našem pravu zablude se dijele na bitne i nebitne. moglo bi da se na osnovu takve zablude traži poništenje pravnog posla. Bitne zablude su one za koje. onda tu nema ni volje ni izjave.Kod prinude se upotrebljava fizička sila. jer i ono što je izjavljeno nije prava volja. Koja je zabluda bitna. mogu se poništavati na zahtjev prevarene strane (relativno ništavi pravni poslovi). jer se cilj ostvaruje preko pravnog posla koji mu služi kao sredstvo. određuje sud u svakom konkretnom slučaju. Cilj je tvorac svakog pravnog posla. a realizuje se pomodu volje.

tzv. ovisno od kauze određuje se vrsta pravnog posla. Zbog ovih okolnosti. a motiv se nalazi u unutrašnjosti čovjeka-što znači da je motiv samo psihološki faktor. KAUZA I OŠTEDENJE PREKO POLOVINE I RASKID PRAVNIH POSLOVA ZBOG PROMJENJENIH OKOLNOSTI: Pomodu kauze možemo objasniti institute građanskog prava “oštedenje preko polovine” i “raskid pravnih poslova zbog promjenjenih okolnosti. Ovo je odstupanje od osnovnog načela da su stranke dužne da u potpunosti izvrše svoje obaveze (pacta sunt servanda). ili što želim baš u njoj da stanujem ili što mi se sviđa kraj. Zašto? Pa cilj koji imaju u vidu učesnici kada zaključuju pravni posao je u stvari materijalni. ali se obaveze razlikuju po svojoj kauzi. klauzula: rebus sic stantibus”. Zato je motiv subjektivnog karaktera i varijabilan je prema subjektu. Zato se pristanak mora razlikovati od kauze-cilja. . npr. Detaljnije u privrednom pravu. ovakav pravni posao se može poništiti na zahtjev oštedene strane (relativna ništavost) zbog toga što nije ispunjena kauza-cilj. pa bez kauze nema ni obligacije. iako je izvršenje mogude. poplave. Kauza ili cilj označava ekonomski cilj pravnog posla. čime se uklanja neizvjesnost pravnog prometa. ili što mi se sviđa okoliš i sl. pad ili skok cijena. npr. KAUZA I TITULUS: Titulus označava pravni osnov koji omogučava prenos nekog subjektivnog prava.Kauza ili cilj je istovremeno ekonomska i pravna kategorija. KAUZA I MOTIV: Motiv je izvan voljnog akta. zemljotresi. zajmoprimac i kupac imaju isti predmet svoje obligacije (pladanje). Oštedenje preko polovine imamo kada jedna stranka u pravnom poslu ne primi od druge stranke ni polovinu obične vrijednosti onoga što je ona drugoj strani dala ili obedala. npr ako kupim neku kudu to zato što mi se sviđa. jer se pravni posao i sklapa radi ostvarenja tog cilja. rat i sl. KAUZA I VOLJA: Kauza-cilj je bitan elemenat volje. dok kauza-cilj čini sadržinu volje. što je posljedica promjenjenih okolnosti za koje nije kriva stranka. Volja se sastoji od dva elementa: pristanka-što je činjenica obedanja da de dodi do obavezivanja u pravnom poslu i cilja-koji treba da se postigne tim obedanjem. Raskid pravnih poslova zbog promjenjenih okolnosti (klauzula: rebus sic stantibus) dozvoljava da jedna od strana može odstupiti od izvršenja obaveza. među njima postoji razlika po njihovoj kauzi. ali samo uz nesrazmjerne troškove stranke. Kao ekonomska kategorija olakšava ekonomski promet dobara. ali je i objektivnog karaktera. Iako su ove obje obaveze slične po predmetu. ili što mi je dobar komšiluk. a kao pravna kategorija unosi pravnu sigurnost u pravni posao. suše. jer je ispunjenje obaveza za nju pretjerano otežano. jer je pristanak subordiniran kauzi kao sredstvo cilju. Zato kauza u sebi sadrži psihološku komponentu-motiv. odnosno imovinski cilj. Dakle. a time i prava i obaveze učesnika. KAUZA I PREDMET: Predmet obaveza može biti isti. Detaljnije u obligacionom pravu. akle omogudava pravni promet. Kako ovdje postoji nesrazmjera (laesio enormis) između obostranog davanja. npr. kauza uvijek mora da se manifestuje. stranka može tražiti da se pravni posao izmjeni ili raskine. odnosno ostvaruje pravna sigurnost.

ako žele. izmjeniti. po volji stranaka. stranke sporazumom ove dijelove pravnog posla ipak mogu. Međutim. u koje spadaju: Uslovi koji se odnose na događaje koji su se desili u prošlosti ili se baš sad dešavaju. Njih stranke slobodno ugovaraju u granicama zakona. ako diplomiraš na pravnom fakultetu. Međutim. pa onaj ko tvrdi da postoje ovi sastojci. kod kupoprodaje odgovornost za materijalne i pravne nedostatke stvari). a koji odstupaju od pozitivnih normi. poklanjam nekom sat da mi ga vrati ako padne na diplomskom . a ne subjektivna neizvjesnost. Uslovi koji imaju spoljnju formu. kapara. odustanica. npr. USLOV-UVJET (CONDICTIO) Uvjet ili uslov (condicio) je bududi događaj od čijeg nastupanja ili nenastupanja. Slučajni ili uzgredni sastojci (accidentalia negotii) su sastojci pravnog posla koji nisu predviđeni u samom zakonu. iako je događaj za lice neizvjestan. nazivaju se nepravi uvjeti. uvjet. jer smrt nije neizvjesna iako je bududi događaj. kod kupoprodaje su to predmet i cijena) Prirodni sastojci (naturalia negotii) su oni koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode određenog pravnog posla (npr. Ovi sastojci moraju biti izričito ugovoreni da bi imali pravno dejstvo. Uslovi koji se moraju desiti (nužni uslovi) i Nemogudi uslovi kod kojih je za uslov postavljeno nešto što se ne može stvarno ili pravno ostvariti. mora to i dokazati. Ovi sastojci pravnog posla su na snazi i kad stranke prilikom sklapanja pravnog posla o njima nisu ništa ugovorile. nego postoje samo po volji stranaka. ali nemaju sve elemente. zavisi početak ili prestanak dejstva jednog pravnog posla. npr. Ovo je odgodni (suspenzivni) uslov koji odgađa učinak pravnog posla do vremena dok se uvjet-uslov ne ispuni ili ne izjalovi. rok. ako kažemo: prodadu ti sat ako lice A umre u toku ove godine. npr. Uslovni pravni posao nastaje odmah njegovim zaključenjem. kamata. npr. nemamo uslov ako kažemo: prodadu ti sat ako umre lice A.SADRŽAJ PRAVNIH POSLOVA Bitni sastojci (esentialia negotii) pravnog posla su oni koji su nužni za određeni tip pravnog posla jer bez njega pravni posao ne može uopde nastati (npr. poklonit du ti sat. samo dejstvo pravnog posla zavisi od nastupanja ili nenastupanja uslova. Uslovni pravni poslovi mogu da imaju za cilj da prekinu dalje postojanje jednog ved nastalog građanskopravnog odnosa. Početak ili prestanak dejstva pravnog posla zavisi od događaja koji mora da nastupi u bududnosti i mora biti neizvjestan. nalog i sl. Ovdje spada i lex comissoria-kupoprodaja se razvrgava ukoliko kupac ne plati kupovnu cijenu u određenom roku. Uslovna izjava volje može imati za cilj nastanak jednog pravnog posla. Ovaj pravni posao je bez uslova jer je za uslov mjerodavna objektivna. onda imamo ispunjenje oba elementa uslova.

Kada se ostvari okolnost ili događaj koji je kao uslov postavljen. pozitivne i negativne. pravni posao gubi svaku važnost. od tog momenta pravni posao proizvodi svoje puno pravno dejstvo. mješovite. Kazualni uslov-uvjet je onaj uvjet čije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom događaju ili o volji nekog tredeg. Ako je uslov bio raskidan. kažemo da uslov lebdi (condictio pendent). Pravni poslovi pod raskidnim uslovom proizvode svoje dejstvo sve dok se uslov ne ispuni. vrijedi pravilo: Ako je uslov bio odložan. Ovo je raskidni (rezolutivni) uvjet koji raskida učinak pravnog posla u času kad nastupi ona bududa i neizvjesna okolnost koja je postavljena kao uvjet. pozitivan uslov. uslove možemo podijeliti na: kauzalne ili slučajne. Iz svega navedenog. tako i od volje nekog tredeg lica. Jedna stranka ne može drugu primorati ili tužiti da ispuni uslov. ako se oženi Azrom. Kada je sigurno da okolnost ili događaj koji je postavljeni kao uslov nede natupiti ili da u određeno vrijeme nije nastupio. onda se smatra da pravni posao nije nikada ni postojao. Potestativan uslov zavisi od nastupanja jednog događaja koji zavisi od volje jedne od stranaka. npr. a ako se odložni uslov ne ispuni. postoji fikcija ispunjenja uslova ako je ispunjenje uslova onemogudeno protivpravnom radnjom onog lica za koje bi nastala obaveza ako se uslov ispuni. isto kao da je rečeno: ako rodi žensko dijete. To su: . npr. dejstvo pravnog posla počinje od dana kada je učinjena izjava volje. Ako se ne ispuni raskidni uslov. Dok ne nastupi ova okolnost ili događaj. Po njihovom sadržaju. npr. iako u stvari nije-to predstavlja fikciju ispunjenja uslova. Pozitivni i negativni uslovi se razlikuju prema tome da li dejstvo jednog pravnog posla počinje ispunjenjem ili neispunjenjem bududeg neizvjesnog događaja. u stvari. onda kažemo da je uslov otpao (condictio deficit). ako se oženi. onda pravni odnosi postaju definitivni. a postoji mogudnost da de nastupiti. može se zaključiti da postoje i drugi nepravi uvjeti kod kojih nedostaje da je okolnost bududa ili neizvjesna. Kada je u pitanju retroaktivnost uslova. potestativne. ako dođe do provale oblaka. Ima slučajeva u kojima se smatra da je uslov ispunjen. npr. Mješoviti uslov ovisi kako od volje jedne od stranaka. onda se kaže da se uslov ispunio (condictio existit). jeste. Kada se ispuni odložni uslov. da ne rodi muško dijete. npr. pa zavisi od toga da li je uslov formulisan u obliku potvrdne (afirmativne) ili odrečne (negativne) rečenice.ispitu.

Vrijeme kojim se ograničava trajanje ili od koga zavisi nastupanje dejstva pravnog posla. tim istim se i završava. uslov je neiuzvjestan i ne zna se da li de nastupiti. razlikuju se početni ili odložni i završni ili raskidni rokovi. minute i sl. a neki poslovi se ne mogu ograničiti rokom. Pravni posao koji je vezan za rok naziva se ročni pravni posao. Sami izuzetno neki građanskopravni odnosi nisu vezani za rok. rok počinje da teče. Uslov može biti predviđen izričito ili predutno. ostavljanje nužnog nasljednog dijela. spriječi strana na čiji je teret određen. Izračunavanje početka ili završetka roka. a završava se istekom posljednjeg dana roka Ako posljednji dan roka pada u dan kad je zakonom određeno da se ne radi. npr. npr. ali ne proizvodi svoja dejstva dok ne nastupi rok. Kod odložnog roka pravni posao postoji. iako su oba bududi događaji. Prirodna (naturalna. dana. a ona može biti prirodna i građanska. Zakon o obligacionim odnosima (ZOO) uređuje fikciju ispunjenja uvjeta i fikciju neispunjenja uvjeta: Uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje. Građanska (civilna) komputacija sastoji se u tome što se rok računa po danima. protivno načelu savjesnosti i poštenja. odnosno da nije ispunjen ako njegovo ispunjenje. što se utvrđuje tumačenjem. Ovo računanje roka je izuzetno i propisuje se zakonom (zemljišnoknjižno pravo) ili ako ga stranke izričito ugovore. Rok određen u danima počinje tedi prvog dana poslije događaja od kojeg se rok računa. dok je rok izvjestan i zna se da de sigurno nastupiti. astronomska)-kojeg datuma. . sata. A de biti moj nasljednik ako umre prije mene) i dovode do ništavosti. pravo svojine. kao posljednji dan roka računa se sljededi radni dan S obzirom da li učinak pravnog posla nastaje od određenog vremena ili traje do određenog vremena. što znači da je to pravni posao koji nastaje ili prestaje jednog određenog dana. prouzroči strana u čiju je korist određen ROK (DIES) Rok (dies) je uzgredna stranačka odredba dodana pravnom poslu kojom se njegov učinak ograničava vremenom. naziva se komputacija. zove se rok. Rok se ne smije izjednačavati sa uslovom. protivno načelu savjesnosti i poštenja. tako da se kao jedinica vremena uzima jedan cio dan. Ali.Pravni uvjet i nije uvjet nego jedna od pretpostavki po propisu potrebnih za nastanak nekog pravnog posla Nedopušten uvjet je onaj koji je protivan ustavu i prisilnim propisima (ugovor je ništavan) Nemoralan je uvjet koji je protivan moralu društva (ugovor je ništavan) Nerazumljivi i protivrječni uslovi (perpleksni npr.

faksimil. mjesecima ili godinama završava se onoga dana koji se po imenu i broju podudara s danom nastanka događaja od kojeg rok počinje tedi. Prema ZOO ako primatelj koristi ne ispuni nalog-namet druga strana može zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora Posljedica raskida je povrat onoga što je primatelj primio pravnim poslom u kojem je sadržan namet Neispunjenje nameta kod pravnog posla za slučaj smrti ima učinak ispunjenja raskidnog uvjeta Namet je mogud kod pravnih poslova među živima i kod pravnih poslova za slučaj smrti OBLIK OČITOVANJA VOLJE U određenim oblicima očitovanja volje izražava se volja subjekta 1. klimanje glavom i sl. Usmeno očitovanje volje je pomodu žive izgovorene riječi (izričita volja) 2. prestaje subjektivno građansko pravo neposredno i odmah. na odgovarajudi se način primjenjuju pravila o odgodnom uvjetu.Kod pravnih poslova sa raskidnim rokom. potencijalni nasljednik počne se služiti ostavinom ili ako na ponudu da kupi stvar ponuđeni ne odgovara ved pošalje kupoprodajnu cijenu-predutno izjavljena volja) . Što se tiče dejstva nastupanja roka kod odložnog roka. rukoznak-izričite volje) 3. sredina – petnaesti. ugovoru o poklonu. Očitovanje volje konkludentnim radnjama (npr. Ako naiđemo na rokove koji nikako ne mogu dodi (nemogudi rokovi). čim on nastupi. Pisano očitovanje volje je ono koje je dato pomodu pisanih riječi (potpis. ako što drugo ne proizlazi iz namjere strana ili iz prirode ugovornog odnosa Kad učinak ugovora počinje od određenog vremena. za njih važe principi koji važe za nemogude uslove. prava se mogu vršiti. pravni posao proizvodi dejstvo dim je zaključen. a mogu biti i predmet građanskopravnog prometa u grnicama roka koji određuje njegovo trajanje. od tog momenta postoji puno dejstvo pravnog posla. elektronički potpis.-izričita volja) 4. na odgovarajudi se način primjenjuju pravila o raskidnom uvjetu NALOG ILI NAMET (MODUS) Nalog se može dodati npr. kraj roka pada na posljednji dan toga mjeseca Početak mjeseca označava prvi dan u mjesecu. a kraj posljednji dan u mjesecu. oporuci i sl. Očitovanje volje znacima (npr. pružanje ruke. Nastupanjem raskidnog roka. a ako takvog dana nema u posljednjem mjesecu. Rok određen u sedmicama. paraf. a kad učinci ugovora prestaju važiti nakon isteka određenog roka.

2. kod ugovora o nalogu. Šutnja ponuđenika ne znači prihvat ( što znači da ne vrijedi pravilo: tko šuti smatra se da odobrava) Šutnja ipak znači prihvat u dva slučaja: 1. osiguranju. utuživosti pravnog posla. usmena oporuka) 2. ugovori o otuđenju prava vlasništva na nekretninama. a obavlja se kod notara-javnog bilježnika Ovjeravanjem potpisa potvrđuje se da potpis ili rukoznak na nekoj ispravi potieče od određene osobe. upis u javni registar . pravilo je da i sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u tom istom obliku Postoje dva izuzetka od pravila da dopune formalnog ugovora (najčešde pisanog) moraju imati isti oblik: 1. 4. zakupu poslovnog prostora itd. valjanosti pravnog posla (kada se oblik traži po propisu ili su se ugovorne strane sporazumjele da poseban oblik bude pretpostavka valjanostiforma ad solemnitatem) – ugovor je ništavan ako nije sklopljen u određenom obliku.) 3. Pravni posao sklopljen pred svjedocima (pisana oporuka pred svjedocima) 4. Usmeni oblik (pravni posao sklopljen usmeno je najčešde neformalan. Pravni poslovi uz sudjelovanje javnih tijela (pr. 3. dokazivanja postojanja pravnog posla (forma ad probationem). poslovi sklopljeni u obliku sudskog zapisnika ili notarskog-javnobilježničkog akta – npr. nalogoprimac je dužan izvršiti nalog osim ako ga odmah ne odbije OBLIK PRAVNIH POSLOVA 1. Ovjeravanje potpisa obavljaju notari-javni bilježnici i organi državne uprave Ugovor se može sklopiti u bilo kojem obliku osim ako je zakonom drukčije određeno Ako je oblik ugovora propisan. usmene pogodbe kojima se umanjuju ili olakšavaju obveze jedne ili druge strane ako je poseban oblik propisan u interesu ugovornih strana Oblik pravnog posla najčešde se traži radi: 1. ali može biti i formalan ako je usmeni oblik propisan – npr. ugovor o kreditu. javna oporuka) Potvrđivanje (solemnizacija) privatnih isprava daje im značaj javnih isprava. najmu stana.Protestatio je očitovanje volje kojim se određena osoba unaprijed osigurava od krivog shvadanja njezinih postupaka Reservatio je očitovanje volje kojim se stranka ograđuje od toga da se neki njezin čin shvati kao napuštanje prava 5.ako je ponuđenik u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem u pogledu određene robe i 2. bankarskoj garanciji. mogude su usmene dopune koje se odnose na sporedne točke o kojima nije ništa rečeno u formalnom ugovoru i 2. Pisani oblik pravnih poslova (npr.

4. valjano i saglasno očitovanje volje. volja duševno bolesnog lica ili djeteta koje nije navršilo 14 godina života. 2. nego samo utvrđuje da je pravni posao apsolutno ništav. APSOLUTNA NIŠTAVOST Ništavi (apsolutno ništavi) su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke koje bi. Ovi poslovi se nazivaju apsolutni ništavim. 3. Apsolutno ništavi pravni poslovi ne mogu se konvalidirati-naknadno osnažiti i pravo na isticanje prigovora apsolutne ništavosti je nezastarivi. Ovi pravni poslovi se u građanskopravnom prometu pojavljuju kao faktički pravni poslovi iako oni pravno ne postoje i ne mogu da proizvedu određene pravne posljedice. Ovdje postoji izjava volje. kod javnog natječaja-dražbe). nemogudnost. ali ona usljed svojih nedostataka nije u mogudnosti da proizvede pravne posljedice.vjerovnika). nedopuštenost. neodređenost ili neodredivost činidbe Mentalna rezervacija je svjestan nesklad između volje i očitovanja kad jedna strana kod sklapanja pravnog posla svjesno očituje kao svoju volju nešto što nede. a druga strana za to ne zna (npr. samo ona nije konstitutivnog ved deklarativnog karaktera. osim ako zakon ne propisuje u određenom slučaju nešto drugo. poslovna nesposobnost stranaka (potpuna). Razlozi ništavosti: 1. od trenutka sklapanja ugovora. npr. određeni oblik pravnog posla Nevažedi pravi poslovi mogu biti: apsolutno ništavi. određena ili odrediva činidba. trebali proizvesti. odluku donosi sud.APSOLUTNO NIŠTAVI PRAVNI POSLOVI Pretpostavke valjanosti: 1. osim ako se njime prikriva neki drugi ugovor Apsolutna simulacija sastoji se u sklapanju prividnog ili fiktivnog pravnog posla (npr. pravna i poslovna sposobnost subjekata. moguda. nevaljanost i nesaglasnost očitovanja volje (mane volje – neke). Na ništavost sud pazi po službenoj dužnosti. što znači da sud svojom odlukom ne poništava pravni posao. Ugovor je ništavan ako je protivan ustavima u BiH. 3. U slučaju spora da li se jedan pravni posao ima smatrati apsolutno ništavim ili ne. ona nastupa ex lege. relativno ništavi i nepostojedi pravni poslovi. nastaje ex tunc tj. dopuštena. prividno otuđenje nekretnine radi uskračivanja povjerioca. 2. ponekad. Mentalna se rezervacija ne uvažava i nije razlog nevaljanosti pravnog posla Simulacija je prividno sklapanje pravnog posla Prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama. prisilnim propisima ili moralu društva. Takav pravni posao je ništavan . jer se poništavaju zato što vrijeđaju opde interese i ne mogu se održati na snazi i kada bi stranke smatrale da njihovi interesi nisu povrijeđeni. To su zabranjeni pravni poslovi. da su valjani.

osim ako je proizveo pravne učinke prema savjesnim tredim osobama čime se štiti povjerenje u promet Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao (npr. Radi se o nepostojedem ugovoru koji je izjednačen s ništavim ugovorom Ništavost uzrokuje nemoguda. neodređena ili neodrediva činidba Zabranjeni ugovori su nedopušteni (npr. lakomislenošdu ili zavisnošdu. ugovori za sebe ili nekog tredeg korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio. ili se obavezao dati ili učiniti Zelenaški je ugovor ništavan. ali oštedena strana može u roku od pet godina od sklapanja podidi zahtjev za smanjenje obveze na pravičan iznos Ako sud udovolji tom zahtjevu ugovor ostaje na snazi uz određene izmjene Ništavost neke odredbe ne povlači ništavost ugovora ako on može opstati bez te odredbe iako ona nije bila uvjet ugovora ili odlučujuda pobuda Ugovor de ostati valjan čak i ako je ništavna odredba bila uvjet ili odlučujuda pobuda ugovora u slučaju kad je ništavost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje Posljedice ništavosti su obveza restitucije i odgovornost za štetu ZOO više ne poznaje mogudnost oduzimanja primljenog u korist opdine. ugovori o nasljedstvu) Zelenaški ugovor je ugovor kojim neko koristedi se stanjem nužde. dok prikriveni (disimulirani) posao ostaje na snazi jer je valjan Kada postoji nesporazum. odnosno zabranu restitucije nesavjesnoj strani Ništavan ugovor ne postaje valjan kad uzrok ništavosti naknadno nestane Pravo na isticanje ništavosti ima svaka zainteresirana osoba Pravo na isticanje ništavosti ne gasi se . teškim materijalnim stanjem drugog. njegovim nedovoljnim iskustvom. prividno stranke sklope kupoprodaju. nedopuštena. a stvarno se radi o poklonu-darovanju) Prividni posao je simuliran i kao takav ništavan. ugovor ne nastaje.

U pogledu dejstva ništavosti. kod relativno ništavih pravnih poslova u mnogim slučajevima zavisi od volje zainteresovane strane da le de relativno ništavan pravni posao biti ništavan od samog početka (ex tunc) ili od momenta kada se pobija (ex nunc). Pravni posao se po pravilu sav ništi. bitnom zabludom. poslovi koji su zaključeni pod prinudom. Zbog toga od volje učesnika u ovakvom pravnom poslu zavisi da li de taj posao ostati na snazi ili ne. te se mogu naknadno i osnažiti. Kod relativno ništavih pravnih poslova postoje nedostaci u odnosu na volju ili na druge sastojke pravnog posla. kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje.RELATIVNA NIŠTAVOST ILI POBOJNOST RELATIVNO NIŠTAVI ILI POBOJNI pravni poslovi proizvode pravne učinke kao i valjani. poništiti. iz propisima predviđenih razloga i u predviđenom roku. jer su i jedan i drugi ništavi od samog početka (ex tunc) Za razliku od apsolutno ništavih. ne mogu se naknadno osnažiti i zahtjev za poništaj ovakvih pravnih poslova je nezastariv. a tek sekundarno opdi interes. ako se ništavost ne odnosi na bitnost ili osnovu pravnog posla. tužba zastarjeva. ali ga je ona prevarila da ima odobrenje svoga zakonskoga zastupnika Pravo na raskid ugovora vezano je rokom od trideset dana od saznanja za ograničenu poslovnu sposobnost odnosno odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika. kod ugovora o zajmu ne važi sporedni ugovor o kamati ukoliko je ugovorom prekoračena kamatna stopa određena pravnim propisima. Ali. te kad je to određeno propisom. promjenjenih okolnosti i sl. Prema ZOO ugovor je pobojan kad ga je sklopila ograničeno poslovno sposobna strana. a da se time ne vrijeđaju bitni interesi društvene zajednice. prevarom. npr. usljed oštedenja preko polovine. RAZLIKE IZMEĐU APSOLUTNO I RELATIVNO NIŠTAVIH PRAVNIH POSLOVA: Apsolutno ništavi pravni poslovi su ništavi po samom zakonu. Relativno ništavi pravni poslovi se poništavaju odlukom suda po tužbi ovlaštenog lica. ali se ovlašteno lice može i odredi tužbe. Suugovaratelj ograničeno poslovno sposobne osobe koji nije znao za njezinu poslovnu nesposobnost ima pravo raskinuti ugovor što ga je sklopio s njom bez odobrenja njezina zakonskog zastupnika Pravo na raskid ugovora ima i suugovaratelj poslovno nesposobne osobe koji je znao za njezinu poslovnu nesposobnost. Kod ovih pravnih poslova nedostaci nesu takvog značaja kao kod apsolutno ništavih pravnih poslova da bi se pravni posao smatrao ništavim na osnovu samog zakona. on se može poništiti i djelimično. Kod relativno ništavih pravnih poslova primarno su u pitanju lični interesi stranaka. ovo se pravo gasi i prije ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije nego što taj rok protekne . neko ovi pravni poslovi mogu da ostanu na snazi. npr. ali se mogu. nema nikakve razlike između apsolutno i relativno ništavih pravnih poslova.

a i na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlučnim. npr. U praksi se ipak može desiti da jedna od strana traži izvršenje apsolutno ništavog pravnog posla. pa ako je nema. pa je tada potrebna intervencija suda da bi se ustanovila apsolutna ništavost ovakvih pravnih poslova. jer nedostaju bitni elementi koji su potrebni za njihovo postojanje. U slučaju poništenja ugovora zbog ograničene poslovne sposobnosti jednog ugovaratelja. ugovor o kupoprodaji nekretnina mora biti pismen.NEPOSTOJEĆI PRAVNI POSLOVI Ovo nisu uopde pravni poslovi. tijelo ili drugo značajno dobro ugovorne strane ili trede osobe Zabluda je pogrešna predodžba o nekoj okolnosti Da bi uzrokovala pobojnost zabluda mora biti bitna (novi ZOO napušta neskrivljenost zablude kao pretpostavku pobojnosti) Zabluda je bitna ako se odnosi na objekt ugovora. te iz ovog posla ni jedna stranka ne može da izvlači bi prava ni obaveze. kod kupoprodajnih ugovora Nedostatak zakonske forme. pravni posao je nepostojedi. a i onoga što je namjerno uništeno ili otuđeno Ograničeno poslovno sposobna osoba odgovara za štetu nastalu poništajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog suugovaratelja da je poslovno sposobna Prijetnja je kad jedna strana ili neko tredi. ako se ona traži. npr. stavljanjem u izgled nekog zla. ali je to najčešde predmet i cijena. a strana koja je u zabludi ne bi inače sklopila takav ugovor . izazove opravdani strah kod druge strane zbog čega ova sklopi određeni pravni posao Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnošdu ugrožen život. bitna svojstva objekta ugovora. ili da nastane spor da li je ovakav pravni posao apsolutno ništav. Presumira se da je zakonski zastupnik odbio dati odobrenje ako se nije izjasnio u roku od 30 dana od toga poziva. je razlog za nepostojanost pravnog posla. suugovaratelj takve osobe može zahtijevati vradanje samo onoga dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ograničeno poslovno sposobne osobe ili je upotrebljen u njezinu korist. Drugi elemenat nije jedinstven. Teorijska razlika između nepostojedeg i apsolutno ništavog pravnog posla je u tome što kod apsolutno ništavog potoji spoljna forma posla. na osobu s kojom se sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu. Konstitutivan elemenat kod pravnih poslova je volja. Suugovaratelj osobe s ograničenom poslovnom sposobnošdu ima pravo u slučaju sklapanja ugovora bez odobrenja zakonskog zastupnika pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni odobrava li ugovor. dok kod nepostojedih nema ni te forme.

nasljednici u pogledu oporuke) Prema ZOO pravo zahtijevati poništaj pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti (subjektivni rok). o motivu. odnosno od prestanka prisile (misli se na prijetnju) . pravnoposlovna zabluda (o elementima pravnog posla) Prevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla Naziva se još i kvalificirana zabluda. prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke Ukoliko je poništeni pravni posao jednim dijelom izvršen. ne traži se da kod prevare zabluda bude bitna Strana koja je sklopila ugovor pod prevarom ima pravo zahtijevati poništaj ugovora. o činjenicama. kod besplatnih se ugovora uvijek može zahtijevati poništaj zbog prevare trede osobe bez obzira da li je druga ugovorna strana za nju znala ili ne Pobojnost ugovora mogu izazvati i pravne radnje dužnika na štetu povjerioca. može nastati: da svaka strana vrati ono što je dobila iz poništenog pravnog posla (dvostrana restitucija zbog poslovne nesposobnosti stranaka) ili da samo oštedena strana može tražiti povrat onoga šti je dala (jednostrana restitucija zbog prinude ili prevare). ima se dati odgovarajuda naknada u novcu.U slučaju poništenja ugovora zbog zablude. a ako to nije mogude.vjerovnika (paulijanska tužba) – proučava se u obligacionom-obveznom pravu Posljedice poništenja pobojnog posla su jednake kao i kod ništavih pravnih poslova: povrat u pređašnje stanje (restitucijo in integrum) i odgovornost za štetu Ako je na temelju ugovora koji je poništen nešto bilo ispunjeno ima se vratiti. a iznimno i neke trede osobe (npr. druga savjesna strana ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene štete bez obzira na to što strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu Strana koja je u zabludi ne može se na nju pozivati ako je druga strana spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo Kod besplatnog ugovora bitnom se zabludom smatra i zabluda o pobudi koja je bila odlučna za preuzimanje obaveze Zabluda osobe preko koje je strana izjavila svoju volju smatra se zabludom u vlastitom očitovanju volje U teoriji se razlikuju zabluda o pravu. a ima i pravo na naknadu pretrpljene štete Ako prevaru učini treda osoba ima se pravo zahtijevati poništaj ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru u vrijeme sklapanja ugovora. Pravo zahtijevati poništaj pobojnog pravnog posla imaju stranke.

STICANJE I GUBITAK PRAVA Sticanje prava je spajanje subjektivnih građanskih prava s nekim subjektom Izvorno ili originarno sticanje prava znači da sticatelj (pribavilac) svoje pravo ne izvodi iz prava prednika (prethodnika). Derivativno ili izvedeno pribavljanje prava imamo kada se subjektivno pravo koje je pripadalo prije nekom subjektu (prethodnik. zamjena. Zakonski način pribavljanja (modus acquirendi) tj. pravnih činjenica koje moraju da postoje da bi nastao određeni građanskopravni odnos. Ovo pribavljanje . ugovorni titulus imamo kod kupoprodajnog ugovora). kupoprodaja.Objektivni rok za poništaj pobojnog ugovora je tri godine od sklapanja toga ugovora KONVALIDACIJA I KONVERZIJA Konvalidacija je naknadno osnaženje nevaljanih pravnih poslova Ništavan ugovor ne može konvalidirati kad uzrok ništavosti naknadno nestane Ništavost se ne može isticati ako je zabrana manjeg značenja. određena radnja kojom se na osnovu titulusa zasniva svojina. a kod nepokretnih stvari u upisu u zemljišne knjige. odnosno da bi nastupile pravne posljedice. a ugovor je u cijelosti ispunjen Konverzija postoji kad ništavan ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora. npr. Kod originarnog pribavljanja prava. ved to pravo nastaje kao novo. povjerilac pribavlja pravo zaključenjem ugovora o zajmu na originaran način. naslov). dosjelost. npr. nego ga stieče na osnovi drugih pravnih činjenica za koje objektivno građansko pravo veže sticanje subjektivnih prava-npr. odnosno pravna mogudnost da se neko pravo stekne pravnim poslom između stranaka npr. sudska odluka ili zakonski propis i. ako bi to bilo u saglasnosti s ciljem koji su ugovorači imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se može uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za ništavost svog ugovora. naziva se osnov pribavljanja prava (titulus. onda de među ugovoračima vrijediti taj drugi ugovor. pravo pribavioca se ne bazira na pravu njegovog prethodnika. Modus acquirendi se kod pokretnih stvari sastoji u predaji (tradiciji). Pribavljanje subjektivnih prava može biti: originarno i derivativno. okupacija stvari koja se ne nalazi u nedijoj svojini ili npr. Kod pribavljanje prava svojine i ostalih stvarnih prava istidu se dva zahtjeva. ali može važiti kao obična obveznica-kao građanskopravna obligacija. auctor) prenosi na pribavioca (successor). jedna mjenica usljed manjkavosti ne važi kap mjeničnopravni posao. Osnov pribavljanja prava (titulus) može da bude zakonski ili ugovorni (zakonski-imamo kod obaveze da se naknadi šteta prouzrokovana radnjom. i to: Pravni osnov (titulus).

vlasnik krave pribavlja pravo svojine na teletu dim se krava oteli. služnosti i založno pravo. Kod subjektivnog prava zastarjeva samo zahtjev odnosno tužba u materijalnom smislu. pravo pribavioca je novo pravo koje nije imao njegov prethodnik. Ne zastarjeva ni subjektivno pravo kao takvo. Kod singularne sukcesije se na pribavioca jednim pravnim aktom prenose pojedina određena prava ili stvari ili više prava i stvari. ali i dugovi njegovog prethodnika koji terete zaostavštinu. ved predstavlja samo njegovo opteredenje. pa ako bi dužnik nakon ovog roka platio svoj dug. kod nasljedstva. Npr. prenos prava svojine jedne određene stvari ili prenos založnog prava. Singularna sukcesija može biti: 1. Derivativno pribavljanje prava (sukcesija. jer se i po proteku rokova zastarjelosti pravni odnos ne prekida definitivno. Kod konstitutivne sukcesije. u momentu odvajanja (separacija) ili npr.prava se bazira na nekom pravnom poslu. Singularnu sukcesiju. to isti automatski važi i za pribavioca. što znači da ovaj prenos prava ne znači i prenos osnovnog prava (prava svojine). Ovdje na pribavioca prelaze ne samo prava. zakonsko nasljeđivanje. npr. pravno nasljedovanje). npr. To znači. To znači da se ovo pravo pribavioca oslanja na pravo prethodnika. ZASTARA PRAVA Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme. Translativna i 2. istina formalno. vlasnik plodonosne stvari pribavlja pravo svojine na plodu. nego i obaveze. može podnijeti tužba sudu. Kod univerzalne sukcesije skup imovinskih odnosa kao cjelina sa svim teretima ili dio jedne imovine prelazi jednim pravnim aktom sa jednog lica na drugo. . npr. konstitutivnom sukcesijom se iz prava svojine izdvaja-nastaje pravo uživanja. ali de sud kad utvrdi zastaru po priedlogu jedne stranke tužbu odbaciti. on nema pravo na povrat jer se ovo ne smatra poklonom povjeriocu nego dobrovoljnim izvršenjem njegove obaveze. a niko ga ne stide. Prava koja se prenesena singularnom sukcesijom ne odgovaraju za dugove ranijeg pravnog subjekta. relativan-jedan subjekt gubi pravo. Kod svih slučajeva derivativnog pribavljanja prava važi pravilo na niko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što on sam ima. dijeli se na: 1. Postoji derivativno sticanje prava i bez prenosa. ali je zasnovano (kostituisano) na pravu prethodnika koje je on zadržao kod sebe. Gubitak prava je odvajanje subjektivnih građanskih prava od njihovih nositelja (apsolutan-neko pravo gubi. tok tužba u formalnom smislu ne zastarjeva jer se po proteku roka zastarjelosti. a može i na nekim drugim činjenicama. pravo pribavioca (successora) je prema vrsti i sadržaju isto kao i pravo prethodnika (auctora). a drugi ga istovremeno stide). kao novoj stvari. Konstitutivna Kod translativne sukcesije. ako se promjeni ili nestane osnov pribavljanja prava kod prethodnika. npr. ali je po obimu uže nego pravo prethodnika. Univerzalnu sukcesiju i 2.

Pretpostavke zastare: nepodizanje tužbe i protek zakonom određenog vremena ZOO uređuje zastaru obligacionih-obveznopravnih zahtjeva Sud se nede obazirati na zastaru ako se dužnik nije na nju pozvao Zastara počinje tedi prvog dana poslije dana kad je povjerilac-vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze.Zastarjelost postoji u opdem interesu. plodovi. troškovi i ugovorna kazna Pravila o zastari ne primjenjuju se u slučajevima kad su u zakonu određeni rokovi za podnošenje tužbe ili izvršenje određene radnje pod prijetnjom gubitka prava Tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok (opdi zastarni rok po ZOO) Povremene tražbine koje dospijevaju godišnje ili u kradim razdobljima (npr. radi održavanja pravne sigurnosti. ali i u interesu pojedinaca koji na ovaj način mogu da odbrane svoja prava. što ima za posljedicu gubitak ovlaštenja da se može zahtjevati realizacija tog prava. povjerilac čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz opteredene stvari ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi Zastarjela tražbina kamata i drugih povremenih davanja ne može se namiriti ni iz opteredene stvari Kad zastari glavna tražbina zastarjele su i sporedne tražbine kao što su kamate. ali i dospjele tražbine koje proizlaze iz toga prava . Stranke ne mogu pravnim poslovima isključivati primjenu zastarjelosti ili ugovoriti duže ili krade vrijeme zastarjelosti nego što je zakon predvidio. Kad protekne vrijeme zastare. tražbina izdržavanja. tražbine kredita) zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja Pravo iz kojega proističu povremene tražbine zastarijeva za pet godina računajudi od dospjelosti najstarije neispunjene tražbine. Stranke se ne mogu odredi zastare prije nego što prođe vrijeme koje je određeno za zastaru. stalnosti u pravnim odnosima. Rokovi zastarjelosti mogu biti opdi (duži) i specijalni ili posebni (kradi). a tada zastarijevaju i povremene budude. pod uslovom da zakonom nije što drugo propisano Zastara nastupa kad istekne posljednji dan zakonom određenog vremena U vrijeme zastare računa se i vrijeme koje je proteklo u korist dužnikovih prednika Pravnim poslom ne smije se odrediti da zastara nede tedi za neko vrijeme Pod zastarnim rokovima podrazumjevamo protek zakonom određenog vremena u kome pravo nije vršeno.

pretplate na povremeno štampane listove Tražbine utvrđene pravomodnom sudskom odlukom ili odlukom drugog organa javne vlasti ili nagodbom pred sudom. telegrafa. plin. dimnjačarske usluge. bilo da je određeno da se plada povremeno. izvršeni rad ili uslugu Tražbina zakupnine i najamnine. odnosno notarskog akta i dospijevaju ubudude. vodu. u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata za tražbine osoba na vojnoj dužnosti za tražbine koje imaju osobe zaposlene u tuđem domačinstvu prema poslodavcu . zastarijeva za tri godine Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštedenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (subjektivni rok). pa i one za koje zakon inače predviđa kradi rok zastare Sve povremene tražbine koje proističu iz takvih odluka ili nagodbe. bilo u jednom ukupnom iznosu. zastarijevaju za tri godine Zastara teče odvojeno za svaku isporuku robe. zahtjev za naknadom štete zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja. čistodu ako je isporuka ili usluga obavljena za potrebe domačinstva. poštanskih pretinaca. zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina ZASTOJ ZASTARE Zastara ne teče između: bračnih drugova između roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo između štidenika i staratelja-skrbnika za trajanja starateljstva-skrbništva između osoba koje žive u vanbračnoj zajednici dok ta zajednica postoji za vrijeme mobilizacije. a u svakom slučaju za pet godina otkad je šteta nastala (objektivni rok) Tražbina naknade štete nastale povredom ugovorne obveze zastarijeva za vrijeme određeno za zastaru te obveze Kad je šteta prouzročena krivičnim djelom.Ne može zastarjeti pravo na izdržavanje određeno zakonom (ali može pojedino davanje koje proizlazi iz izdržavanja-u roku od 3 godine) Međusobne tražbine iz ugovora o prometu robe i usluga. Također za jednu godinu zastarijevaju tražbine rtv pretplate. drugim nadležnim tijelom. te tražbine za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima. zastarijevaju za deset godina. ali samo ako je za zastaru krivičnog gonjenja predviđen duži zastarni rok Za jednu godinu zastarijevaju: tražbina naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju. telefona. pošte. odnosno notarskim aktom.

npr. . Prekluzivni rokovi mogu biti materijalni. ali se gube usljed nevršenja. sud odbacuje žalbu kao neblagovremenu ako se utvrdi da je podnesena poslije zakonskog roka. jer inače nema mjesta tužbi. i procesni. Kod prekluzivnih rokova. sve dok taj odnos traje za vrijeme za koje povjeriocu-vjerovniku nije bilo mogude zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze Zastara teče i prema maloljetniku i drugoj poslovno nesposobnoj osobi bez obzira imaju li zakonskog zastupnika ili nemaju Ako maloljetnik ili druga poslovno nesposobna osoba nemaju zastupnika. Sud na prekluzivne rokove pazi po službenoj dužnosti. njihovim protekom prestaje samo pravo. podnošenjem tužbe i svakom drugom povjeriočevom-vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja. prijavom potraživanja-tražbine u stečajnom postupku). Prekluzivni rokovi su ne samo rokovi i kojima pravo ima da se ostvari. npr. uračunava se (dodaje se) vrijeme proteklo do zastoja PREKID ZASTARE Prekid zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje tedi. 2. opomena dužniku zbog nepladanja. Za prekid zastare nije dovoljno da povjerilac-vjerovnik pozove dužnika pismeno ili usmeno da obvezu ispuni (npr. Razlika između rikova zastarjelosti i prekluzivnih rokova: Protekom roka zastarjelosti prestaje jedino ovlaštenje na prinudno ostvarenje prava. osiguranja ili ostvarenja potraživanja-tražbine (npr. dok su kod rokova zastarjelosti pravna ovlaštenja na podizanje tužbe vremenski neograničena. PREKLUZIVNI ROKOVI Od rokova zastarjelosti. ali pravo kao takvo i dalje postoji. podnošenjem prijedloga za osiguranje dokaza. uzajamna potraživanja stranaka kod ostave moraju se obznaniti u roku od 30 dana po povratu stvari. Po proteku ovog roka. ved koji određuju i samo trajanje prava.ili članovima njegove porodice koji zajedno s njim žive. zastara ne može nastupiti dok ne proteknu dvije godine otkad su postali poslovno sposobni ili dobili zastupnika Nakon prestanka zastoja zastare. kad dužnik prizna dug (neposredno ili posredno). Prekluzivni rokovi određuju se zakonom i njihova prava su unaprijed vremenski ograničena. Zastara se prekida: 1. Prekid zastare ne nastupa ako povjerilac-vjerovnik odustane od tužbe ili radnje koju je preduzeo. treba razlikovati prekluzivne rokove. a proteklo vrijeme se ne uračunava (gubi se). samo pravo prestaje i dalje se ne može vršiti.

 ¾ fn °  ¾    ½ ° ¾f ¾f¾©  ½ f© %f n©%  f   ° ½ °¾f½¾ ¯©Á° °©–  9 f©f°© ¾ © °½ff¯    –°f° f°   –°f°–½ f©f°©f½ff ½f½ fnf¾ °  ff°f½f°© ––½  °f   o  ½f °f¾f©  f °  °½  ½fn©f ¾f ©f ¾  °  °ff  ° o©© ¾©°  °½  ½© fn½ f©f½ff©q °© ¯–ff©¯°f–°ff°°fq°   f°   ° ½ f©f°©  ½ff ¯f¯ f f ¾  ¾ © ° ½f ©  ©  ½½f f ½©  ° ¯ ¾ ©  %½  °  fn% ½ °¾ °f ½ fnf %¾nn ¾¾%   ½ f©f°©  .-D @9I nf°© ½ff© ¾½f©f°© ¾ © °–f f°¾½ff¾° ¯¾ © ¯ °  –°f° ¾nf°©  ½ff °fq f ¾nf © %½ ffn% ¾©  ½f °     ½ff ½ °f %½  °f%  ° – –f ¾ q  °f ¾° – ½f° q°© °nf f ©   © ° –f f°¾½f  ¾nf°© ¾ © °½ff °½  ¾© ¾ ½f°q°© °nf© ¯f© f ½¾©  f  °f¾f   ° –f f°¾½f°  °¾   °¾° f  °f¾½  ½f°  ½¾© n °ff¾ ¾°½ f©f°©f½ff%¾ °f¾%  ¾° ½ f©f°©f ½ff %¾% ¯  f   f°¾  –° %f°¾ ¯f¯    f   f¾ °f°f Á f½f°ff °©¯ –°¾¯f¯ ½½ f©°– –f%   ½ f©f°© ½ff¾©° ¾f¾f°½ff¾o¾  ff© f   9f° ¾° %¾%   °¾° ½f°f ¯–o°¾ f ¾  °  ½f ¾ °  ½f°¯ ½¾¯ ¯ ¾f°ff°½ ½½ f©f f¯© °f ¾ ¾f ff°¾½½¾  f°¾°fq°½ f©f°©f%¯ ¾fn ° %©   °ff °©f©¯¾ °f¾°¾f f¾°f ¾©°f  .

½ff¾  ff°f° ¯½f°¯½¾ f¯ °f° ¯ –¯q°© °nf¯f °½ f°¾ °f¾© f°©  9¾© f° ¾nf°©  ½ff   ½ °¾f  °½  f¾° ½ °¾°  ¾f ½ f©f ½f ¾©°  °f ½   f °© ¾f   ¯¯ °  f©f°©f %¾ ½ffn©f%  °½  f¾°f ½ f©f½f¾©° °f  o¯¾ ff    f° ½ f©f°©  ½ff %¾n ¾©f  ½f° °f¾© f°© %  ©  ¾  °f    D° f° ¾n ¾© °–f°¾n ¾©    ° f°  ¾n ¾©  ¾½ ¯°¾  °¾f f n© °f ¾f ¾¯   ¯f   © °  ¯°  ½ f © °¯ ½f°¯ f¯ ¾f © °– nf °f –  °½    °f¾© ¾f   ©  °f ½ fnf½ f ° ¾f¯½ff ° – f  f –°© ––½  °f©    f¾fÁ°    ¾°–f°  ¾n ¾©  ¾  °f ½ fnf © °¯ ½f°¯ f¯ ½ °¾  ½© °f   °f ½ff  ¾f  Á  ½ff  ¾f  °½  ½ °¾ ½ff ¾©°  © °    °  ¾f  ½ °¾ f°– ½ff  9ff ©f ¾  ½ ° ¾ °f ¾°–f°¯ ¾n ¾©¯ °   –ff© f –  f°© –½f°–¾ © f  °–f°f¾n ¾©f¯    @f°¾f°f °¾°f  f°¾f° ¾n ¾© ½f½ fnf%¾nn ¾¾f%© ½ ¯f¾¾f f©¾f½f ½  °f %fnf%  @ °fq  f ¾  ½¯© °  ° ¾f°  ¾° ½ f©f°©f ½ff   ½  °f ¾f¯f¾ff½ fnf  ¾¾qf© f f°–½ f©f°©f ½fff½f°f°° ¯ °f ––f½ °© Á ½ff° –Á°¾f¯¯f   °¾° ¾n ¾© ½f½ fnf© °½f© °© ¯f°© –½  ° f © f¾°f°%¾¾f°%°f½f½  °f© © °f f ¾ @°fq f¾  ½f½ fnf¾f°©f°f½f½  °f f© ½ ¯ ° –½f½  °f -½  °¾°¯¾n ¾©¯¾ ½ff¾©°  f©f °f¾f© ½ff°©f ¾°¾f° ½f  Á °fq f f© ½ °¾ ½ff °  °fq  ½ °¾ ¾°°– ½ff %½ff ¾©° %   o ½ ¾f©f¾f¯°© –½  o °©   f½ff©  f©f°© ¾ © ° –f f°¾ ½ff  °©°¾ ©f%f½¾f° °  ½f–  f°–f° ¾o  ff° © f°¾ © – ½f f ––f¾ ¯ °¾o %  @9I f¾ff© – ff© f –° Á °©f¾f f©f¾ © °–½fff°¯  ° © ¯   ¾ © °–½fff¾f© f¾f¯f©  °¾° f¯f ©f°¯¾¯¾  f  €¯f°¯ ¾¯¾ °  f¾f© f ©  ¾  ½ ½  f f¾f© ¾  ¾°f €¯f°  ¯  ½ °©  f¾  fo ¾ f  f¾f½½ –© ° ¾f°   fn  - f¾f© f°¾ © °½fff © ¾ ½½ ff¾f© ¾½f° °¾ °  ½  f €°°  ½f f  ° °f° – f ½f ¾© –  ° ° ¯f ½f °f ½f ©  ¾   °  ¾¯ff ½°¯ ½© n ° –  ©°¯ Á °© ¯ °© –   f   .

f¾f© ¾ ½¾©  ½o ¯ °  ¾  f   ff°©f ½f°  ¾–°¾  ¾f°¾  ½f°¯  °¾¯f f°  ¾½© °fnf©°ff©°fq°¯– f f° ¾©f½ff  f° ° ¯–½f°¯½¾¯f¾©qf½¯© °f¾f© ¾–  fo  © ¯ f¾f© ¾° –Á© f°½    f° ¾ ° ¯–  of¾f ½© ° –Á½ © ¯ © ©   °ff¾f  9 ½¾f f¾f ° ½ f°©  ½ f°¯  °– ¯ °f  © f¾f –fn°   °½f°f© f  ¾ ° o  ff°ff¾ff¾  °°© °f°©½f f¾ff ½q°©   o ½– f°f ½¾©  f°f f  ©  ½© fn © ° ¯f ½f f© f ¾½°© °©    ½ ¾¯ ff°¯°© Á –½½¾f° f¾ff°f¾½ff ¾ ° ½¾© °© f°f°¯  °– ¯ °f D© ¯ f¾f fq°f¾ © ¯ © © ½ ¾ °½ °f 9f°¯½¾¯° ¾¯© ¾    ff¾ff° o  of° © ¯  9  f¾f°¯ ¯f ½ f¯© f¯ ½  f°¯   °–  ¯ °f  ¯  ½f °© Á ° Á¯ff½¾© n– ffÁ °©f f¾ ¯ f© f ffn©f–½ff  f¾f© ¾¯– ½o% %¾½ n©f°½¾ °%fo%  f ½ ° © ¯ f¾f ½© fnq©f© f °f¾–f°ff–¯½ ¯¯ ¾  °f¯¾f¯½  o ° ¾ff©  f¯ff© °© –½f½¾f°©f°© °© f¾f© f f °f f¯ff  – ½ ¯ ° ff°©f °  ¯  ¾  °f¯ °  ½  o °  ¾f f f¾f–f°ff °ff¾f©  ¾¾½ ° f ° fÁ¾f¯f ½  Á –°ff°f 9fff¾f° ½¯© °©©¾ ¾qf© ¯ff ¾f°  °f½ °Á °©   Á °©   ° f °© ½ ½© °©¯– f½ff @f ° f¾f© f©f½ – °fff°¯°©   °°  –%½of¾f° ½% 9 ¯ ° f ° ©  ¾½© f©– Á°© fo¯f  ©¯f%°½ f °f ff°©f  f °  f%f¾f© f©f– °   ¾½© ¾¾f–½© °– ff°©f 9f© –f½¾q½ ¯ ° f ° f¾f© ff½ – °ffq°f©o  ¾½© ¾ °f©¾f© ° ¾½°© ° f ° ff ff¾f© f©½ ¯ °   o f ¾½©  f °  © ½f –f½ff .

-  ¯  f¾f©  ½f °f  ff°©    ° f°¯ %f ¯  ½© ° ff°©  ©  ½f ff°©f  – ° % . ¾ ° f ° –f½¯  ¾–f  f ° f f q°© °  ¾ ¯–¯f f¾f© f©f– °  f¾ff q  © °f¾f¾½ Á °f ¾– @f °f f½°°   °f©f¯°°   f ©    ° f ¾  ½fof ½ ¯ °    © °¯ ½°¯°¾ f¾f© ff– °  @f °f °f°f  Á   f¾f© f f  – °  f  ©  Á o ° °f f Á   f ¾  ©f ©  Á  q°f %¾ © ° %  f  ¾f¯ ¾qf© f ½  – °f f  ©  Á f °f¾ff % © °% @f °f °f°f Á   °f¾f ½ ¯–°     f¾f© ff© ¯   ° f f¾f     f  ©  Á f ½q °f q°¯ © ¯  f©  f °f°f ¯ Á   f¾f© f f  ¾ °  © ¯    ° f f¾f q°– –°© °©f  f ¾f¯ f ©  f f¾f q°– –°© °©f ½  ° f¾f° f© °– °f¾f© f© f °f°f°f f¾½q °  q°½° ° –© ½°     ¯°©fqf¾ ¾– q¾of© ¾½f¾–f f© °ff½  ¯fq°¾f  @f  f © ° – ° f¾f© f© f °   ½ ½f  ½Á    –f€f    €°f  ½Áf°¾½ °fnf ½ ½f °f½ ¯ °Áf¯½f° ¾  @f °   °  ½f¯o°¯ ¾ ¾¯  ¯   ¯ –– –f°f ©f°  f¾  °f– ¯ ½  ¾ ¯  –¯ °f  °¯ © ¯   °¾° °f¾¯ f¯  f¾f© f© f ¾ – °f ½f° f© f°°fq ½  ffof¾f    ½ ¯ °  f °  ©  ½¾q  f  f  °f–   °¾° °f¾– ff  ¾½© f©  o f¾f© f©½  °¯ff¾f½ ¯ °f °f @@ f¾ff°  q ¯   fq° –f ¯   ©f © n  f©   ©¾½f ¯ Áo °f¾ff ©f ¾ °fff©f°©f¾ff ©¾f ¾ °Áf ¯ ¾ f©  f° fq°©f© °n ff© °nf½¾© f© ¯ ¯ fn© ¾qf©° ½¾ ° f° ½f¾°¾ffff °  ¾ f°f©°© °¾ ff ° © ¯f©¾ f½¾ °  ¯ ¯fq°¾½ ¯f½¾ fn .

qf°¯f°© – ½ n ©f© °¾°©¯ ¾  f© °¾f©  f© ¯ f© ½© n © °°©  ¯–o  –° ¾ff  ½ ½ f¾ ¾¯½ ¯f© f¾½°© °©     f¾ff  q   ½ ¯f ¯f© °  –© ½¾° ° ¾½¾ °© ¾    f ¯f©  f°¾–f¾½°f° ¯f©  ¯f© °  –f ½¾° ° ¾½¾ °f ¾ f ° ¯f© f¾½°f  f¾ff °  ¯  °f¾½ ° ½ ° © – ° f ¾½¾f½¾°¾½¾ °  f¾½°f -f°½ ¾f°ff¾©ff¾f fq°ff¾ %  f© ¾ %© ¯ ½  f¾©f 9@ 9  f¾f © °f¾½f°¾ –©f¾ff½ ¾f©  o f½ © ¯ ¾ °  fq°ff%– ¾ %  f¾ff¾ ½  f  f  °½°f –%° ½¾ °½¾ °%  ½ °Á °© ¯  ¾f¯ –¯½© q ¯ © °¯ f °©¯½  ¯½ °f½ ¾ ¯  –¯°f  °¯© ¯f  f°©f ¾–f°©f¾f °©f½ff°©f f ° %°½  ½ °Á °© ¯ ½© –f f ¾–f°©  ff  ½©f¯ ½ff°©f f °   ¾ qf©°¯ ½¾½%  9  f¾f ° °f¾½ff½© fn © ° ¾f°   f °© ©© ½    f ½   f¾f  °©  ©° f ½© fn © ° ½  °f ½¾¯ °  ¾¯ ° f   ¾½°%°½ ½¯ °f ° –° ½fof°©f  9DI-I  ff¾f© ¾  fff½ °   9 ° ¾° ¾f¯©¯f½f¯f f¾ ¾f  o©  ©¾f¯ f©f°© ½ff 9½ –f ¾f¯½f½ ¾f©  f© ¾ ° ¯ Á  ff ¯  f f¾f© ¾  ½ ° f  9 ¯ f f¾f© ¾ ½ ¾f©  © ° fÁ °©  °f ½° ° ¾f °©  ½ff  f ½f f f  f©  ½¾©    ½ °f °©¯½ ¯½ ¾f© ¾f¯½f  9 °  ©¾ f°¯°©f½ff¾°f½©  ¯ °¾–f°q °f   ¾ ff¾f© ¾½f°ffÁ °©f°f½ f°©   ¯ °¾° –f°q °f f¾  – ¾© ° Á °©f    °f ½ °    ½f ½ ¾ °© °¾  9 °  ¯–  ¯f ©f°  °½  f©f¯°f ½ff°©f ¾f°ff   ¾f  ¯f© ¾   °f°      f°f ½ ½f ¾f  ©  °fq  ° ¯f ¯© ¾f     ½n ¾°  °½  ¾   fn©  f  f ° f– ¯ °f¾   f© ½ ° ¾ °f½¾© f°¾–f   .

   .