Broj 1, godina 2010 Kruţna raskriţja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima

Stranice 54-66

KRUŢNA RASKRIŢJA – SUVREMENI NAČIN RJEŠAVANJA PROMETA U GRADOVIMA
Ivan Omazić
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Građevinski fakultet Osijek, student

Sanja Dimter
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Građevinski fakultet Osijek, doc.dr.sc.

Ivana Barišić
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Građevinski fakultet Osijek, dipl.ing.građ.
Saţetak: Izgradnja kruţnih tokova intenzivirana je posljednjih 20 godina u svim europskim zemljama. U skladu s tim, ovakva raskriţja i u Hrvatskoj dobivaju sve značajniju primjenu. Razlog tomu su brojne prednosti koje kruţna raskriţja imaju pred klasičnim raskriţjima. Osnovne karakteristike ovih raskriţja su kanalizirani promet koji se odvija u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, mogućnost spajanja 4 i više priključaka te smanjenje broja konfliktnih točaka s obzirom na klasična raskriţja. To rezultira povećanjem sigurnosti i propusne moći, što se ističe i kao njihova najveća prednost. U gradu Osijeku je dosada izgraĎeno pet kruţnih raskriţja. Kako su se postojeća kruţna raskriţja pokazala kao korisna i praktična rješenja, njihov broj bi se u skoroj budućnosti trebao povećati. U radu su opisane osnovne karakteristike kruţnih raskriţja te specifičnosti onih izgraĎenih na području grada Osijeka. Ključne riječi: kruţna raskriţja, sigurnost, propusnost, grad Osijek

Roundabouts – modern way of dealing with city traffic
Abstract: Construction of roundabouts is intensified over the past 20 years in all European countries. Accordingly, those kinds of intersection are becoming more important in Croatia. The reasons for this are numerous advantages of a roundabout over the conventional intersections. Basic characteristics of roundabouts are traffic channelization, the possibility of connecting 4 or more junction roads and reduction of conflict points. This results in improved security and higher intersection capacity as their greatest advantage. There are five roundabouts built in the city of Osijek. As the existing roundabout proved to be useful and practical solutions, their number will increase in the near future. In this paper the basic characteristics of roundabouts and the specifics of roundabouts built in the city of Osijek are presented. Key words: roundabouts, safety, road capacity, city of Osijek

Omazić, I; Dimter, S; Barišić, I

54

2 Osobine i podjela kruţnih raskriţja Kruţna raskriţja se definiraju kao prometne graĎevine po kojima je kretanje vozila odreĎeno središnjim kruţnim otokom. mnogo prije dominacije motornog prometa [1]. Podjela prema lokaciji i veličini dijeli kruţna raskriţja na ona unutar i izvan naselja. kada je u Velikoj Britaniji uvedeno pravilo da vozila unutar kruţnog toka imaju prednost pred nadolazećim vozilima. godina 2010 Kruţna raskriţja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima Stranice 54-66 1 Uvod Prva pojava raskriţja s kruţnim tokom (tzv. Danska. Finska. Od negativnih osobina kruţnih raskriţja ističe se smanjenje razine prometne sigurnosti povećanjem broja kruţnih prometnih trakova. Kruţna raskriţja se mogu razvrstati po više mjerila/kriterija [3]. mala i srednje velika kruţna raskriţja. I. RKT) kao oblikovno strukturni elementi javili su se početkom XX. Kako je ovim raskriţjima omogućeno propuštanje jačih prometnih tokova. a s obzirom na broj prometnih trakova u kruţnom kolniku. TakoĎer je omogućeno kraće čekanje na privozima čime se osigurava kontinuitet voţnje. ograničavaju ga i ona koja sluţe za postizanje što veće propusne moći uz dostatnu sigurnost prometa. dvotračna ili višetračna kruţna raskriţja. gdje RKT poprimaju sve veću vaţnost. S. godine u svijetu bilo oko trideset i pet tisuća . kruţni tokovi se dijele na one s tri. kruţna raskriţja. dolazi do povećanja propusne moći raskriţja što ih nameće kao dobro rješenje u slučajevima raskriţja s više privoza. četiri. srednje velika dvotračna i velika kruţna raskriţja.Broj 1. posebno u tranzicijskim zemljama. stoljeća. Posebnosti RKT su puno veća sigurnost prometa (zbog manjeg broja konfliktnih točaka i smanjene brzine kretanja vozila u kruţnom toku). Ovakav moderan način rješavanja sve većeg prometa u gradovima prikazan je kroz primjere kruţnih raskriţja u gradu Osijeku. Barišić. Podjela prema namjeni dijeli ih na raskriţja koja smiruju promet. Švicarska. Zemlje kao Švedska. po broju privoza i prometnim trakovima. Uz prisutan sukcesivni prirast. Taj prirast moţemo osjetiti i u Hrvatskoj. Kriterij mikrolokacije razmatra raspoloţivost prostora RKT. Procjenjuje se da ih je 1999/2000. kruţnim kolnikom te privozima s razdjelnim otocima i prometnim znakovima [2]. su Nizozemska sa svojih tri i pol tisuće i Velika Britanija. ali i pri većem biciklističkom i pješačkom prometu koji presijecaju jedan ili više privoza raskriţja. Veći značaj ova raskriţja dobivaju tek pedesetih godina prošlog stoljeća. osim Francuske. posebno u urbanim područjima. po svrsi ili namjeni i sl. ali i mogućnost dobrog uklapanja u okolni prostor. a uobičajena je podjela po lokaciji i veličini. Prostorni kriterij čini kriterij makrolokacije u kojem se razmatra lokacija i poloţaj kruţnog raskriţja u globalnoj cestovnoj mreţi nekog područja. Unutar naselja se razlikuju mini. procjenjuje se da je danas u svijetu izgraĎeno preko četrdeset tisuća kruţnih raskriţja. takoĎer vode politiku njihove velike izgradnje. uz manje posljedice prometnih nezgoda (bez čelnih i sudara pod pravim kutom). dok izvan naselja postoji podjela na srednje velika. od čega samo u Francuskoj dvanaest tisuća. U pogledu broja privoza. godine. I 55 . postoje jednotračna. pet ili više privoza. U Europi tek posljednjih dvadesetak godina počinje intenzivna gradnja kruţnih raskriţja. TakoĎer se navodi kako su ovakva raskriţja nepovoljna u slučaju velikog prometnog toka sa skretanjem ulijevo. 3 Kriteriji za izvođenje kruţnog raskriţja Četiri osnovne skupine općih kriterija [3] koji moraju biti zadovoljeni prilikom razmatranja primjerenosti izvoĎenja kruţnih raskriţja su: prostorni prometni prometno-sigurnosni kriteriji propusne moći. Omazić. Taj dogaĎaj bio je prekretnica u razvoju kruţnih raskriţja. Dimter. Prva praktična uporaba kruţnog raskriţja bila je na lokalitetu Columbus Circle u New Yorku 1905. Europske zemlje koje se ističu po broju izvedenih kruţnih raskriţja. Njemačka i Austrija.

S. budući da je izbjegnuto čak 16 najopasnijih točaka kriţanja prometnih tokova. dok propusnost jednog ulaznog mjesta izravno ovisi o veličini i svojstvima kruţnog toka te o geometrijsko-oblikovnim svojstvima cijelog raskriţja. godina 2010 Kruţna raskriţja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima Stranice 54-66 Za prometni kriterij. Dimter. Nizozemska iskustva [4] potvrĎuju smanjenje broja prometnih nezgoda i poginulih u njima. Na slici 2 prikazan je dijagram ovisnosti propusne moći privoza o broju vozila u prometnom toku kruţnog raskriţja [2]. Uz ovo su prikazani najčešći tipovi prometnih nezgoda kod kojih su posljedice manje nego kod nezgoda na klasičnim raskriţjima. Na slici 1 predočena je situacija u kruţnom raskriţju s 8 konfliktnih točaka (nasuprot 32 konfliktne točke u klasičnom raskriţju). na raskriţjima gdje su prisutne prevelike brzine kretanja vozila na glavnom prometnom smjeru i nije sigurno uključivanje vozila sa sporednog prometnog smjera. te na raskriţjima gdje se očekuje veliki budući promet. Slika 1 – a) konfliktne točke.Broj 1. I. gdje se prilazni promet manjeg obujma nedopustivo dugo ne moţe uključiti u glavni prometni tok.n svih privoznih ulaza (n) [3]. izborom i izvoĎenjem kruţnog raskriţja kao sigurnijeg tipa raskriţja u odnosu na ono klasično. preporuča se izvedba na mjestima koja su često poprišta nezgoda s teškim posljedicama. Propusna moć ili kapacitet (ck) izraţava broj vozila koji proĎe kroz RKT u jedinici vremena. Ono daje više nego 4 puta sigurnije prometno rješenje. opravdanost izvedbe RKT proizlazi iz postojanja većeg broja prilaza pribliţno jednakog prometnog opterećenja te na mjestima gdje nisu intenzivni lijevi skretači. Moţe se zaključiti kako s povećanjem vozila u kruţnom toku pada propusna moć privoza. te na mjestima gdje se uvjeti voţnje znatno mijenjaju. a postoji veliki broj desnih skretača. TakoĎer ih je opravdano izvoditi na kriţanjima tipa T. Barišić. Propusnost privoznog ulaza (qu) odreĎuje broj vozila koji preko njega ulaze u kruţno raskriţje u jedinici vremena. I 56 . Omazić. b) najčešći tipovi prometnih nesreća Za svako novo ili rekonstruirano RKT potrebno je provjeriti propusnu moć. a dobije se zbrajanjem propusnosti qp. Sa stajališta sigurnosti prometa.

Razlikujemo dvije vrste preglednosti [2]. a ako nema podataka. Na slici 3 prikazana je konverzija broja vozila pri rekonstrukciji klasičnog raskriţja u kruţno. broj zaustavljanja i duljine kolona. Odluka o izboru jedne od dviju predlaganih metoda (australska ili austrijska) ovisi o kompleksnosti predviĎenoga RKT i/ili raspoloţivosti odgovarajućeg računalnog programa. Stoga se pri projektiranju i graĎenju kruţnih raskriţja najčešće koriste australske i austrijske (švicarske) metode proračuna propusne moći [5]. Kao vaţan kriterij prilikom projektiranja nameće se osiguranje preglednosti u kruţnom raskriţju. nije moguća jednoznačna prosudba o njihovoj propusnoj moći i stupnju sigurnosti prometa. Prva je preglednost na ulazu u kruţno raskriţje i oko središnjeg otoka. potrebna pri proračunu propusne moći. Slika 3 – Konverzija brojenog prometa na klasičnom raskriţju u kruţno Kako Republika Hrvatska još uvijek nema definirane tehničke propise o kruţnim raskriţjima i njihovim svojstvima. Za mala i srednje velika kruţna raskriţja koristi se austrijska metoda proračuna. Postotak povećanja prometa odreĎuje se kao prosjek posljednjih 5 do 10 godina. koriste se podatci za prosječno povećanje prometa u cijelom području. I. dok je druga preglednost pri ostalim prometnim operacijama. Preglednost treba biti osigurana na način da vozač Omazić. neophodno je provesti proračun propusne moći za dva ili više vršnih prometnih opterećenja (najčešće jutarnje i popodnevne). S. Barišić. godina 2010 Kruţna raskriţja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima Stranice 54-66 Slika 2 – Dijagram odnosa propusne moći privoza (Cp) i prometa u kruţnom raskriţju (qk) PreureĎenjem klasičnog u kruţno raskriţje. Kod ovih se raskriţja dodatno izvodi proračun kašnjenja. Dimter. dok se za velika raskriţja primjenjuje nelinearna australska metoda.Broj 1. I 57 .

0 m iznad kolnika (slika 4). (slika 5) Slika 5 – Osnovni elementi kruţnog raskriţja Omazić. Slika 4 – Preglednost na ulazu u kruţno raskriţje i pri ostalim prometnim operacijama 4 Projektno-oblikovni elementi rotora Projektiranje RKT izvodi se u nekoliko glavnih koraka. Rv) . tj. Dimter. godina 2010 Kruţna raskriţja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima Stranice 54-66 (visina oka 1. odabirom: .10 m (kod nas 1.ulaznog kuta (φ) . S. itd.širine otoka ili razdjelnika u privozu (bo) . polumjera raskriţja (Dv. mjereno od kolnika do donjeg ruba znaka. I. prometni znakovi na području preglednosti ne smiju biti postavljeni niţe od 2.0 m.polumjera ulaznog i izlaznog zaobljenja (Ru.širine kruţnog kolnika (B) . Barišić. bi) .vanjskog promjera. Ri) .poprečnog nagiba kruţnog traka i odvodnje.Broj 1.10 m. a pregledno polje mora dosezati do visine 2.horizontalnog i visinskog voĎenja kruţnog raskriţja . I 58 . Stoga.20 m)) uočava prepreku visine 1.širine ulaznog i izlaznog dijela privoza (bu.

tj. Prijelazni prsten ima širinu od 1. Priključni kolnik privoza u pravilu treba biti poloţen okomito na kruţni kolnik. Za svako kruţno raskriţje potrebno je provjeriti provoznost kruţnog kolnika prema mjerodavnom vozilu. odnosno izlazni dio privoza.1 Kruţni kolnik Glavni dijelovi kruţnog kolnika su vanjski i unutarnji promjer (Rv) / polumjer (Ru). posebno pri projektiranju malih kruţnih raskriţja u urbanim sredinama kojima prometuju autobusne linije gradskog prijevoza [3]. Pri oblikovanju svih površina raskriţja potrebno je osigurati kvalitetnu odvodnju izvodeći poprečne nagibe ≥ 2.2 Privozi Jedan od najosjetljivijih postupaka kojim se bitno utječe na sigurnost i propusnu moć kruţnog raskriţja je izbor projektnih elemenata i detalja oblikovanja privoza. I. omogućavajući lakši prolaz duljih vozila. godina 2010 Kruţna raskriţja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima Stranice 54-66 4. S.0 m. Središnji kruţni otok bi trebao u oblikovnom i funkcionalnom pogledu ispuniti bitne kriterije.0 %. U ulaznom dijelu puna pozornost se mora posvetiti širini ulaza (e') i duljini proširenja ulaza (l').Broj 1.naglašavanje prekida trase sa svojstvima slobodnog toka . kao što su: . Poprečni (q) i uzduţni (s) nagibi te svi detalji prijelomnih ploha u području raskriţja trebaju biti tako oblikovani kako bi se omogućila učinkovita i brza odvodnja te blaga promjena nagiba na prijelazima izmeĎu priključnog traka i kruţnog kolnika. te u poprečnom nagibu oko 4. betonskih elemenata) i/ili u drugoj boji nasuprotnoj boji kolnika.osiguravanje mjesta za postavljanje prometnih znakova . točnije širina kruţnog kolnika (B) s jednim ili više prometnih trakova. I 59 .omogućavanje obilaţenja vozila (ako je izveden kao provozan) .osiguravanje prostora za posebna oblikovanja i krajobrazna ureĎenja. Slika 6 – Elementi za provjeru provoznosti kruţnog kolnika i privoza Poprečni nagib kruţnog kolnika izvodi se u iznosu qmin =2.5% prema vanjskoj strani iz više razloga: učinkovitije i tehnički prihvatljivije odvodnje pogodnijeg prelaska iz privoza u kruţni tok prisiljavanja na smanjenje brzine u kruţnom toku. Razgraničenje s provoznim dijelom središnjeg otoka treba predvidjeti uz pomoć izdignutih rubnjaka visine 12-14 cm. a nalazi se izmeĎu kruţnog kolnika i središnjeg otoka. Dimter. Barišić. radijalno usmjeren Omazić.5 %. Izvodi se od različitog materijala (npr. Pritom je potrebno razlikovati i zasebno dimenzionirati ulazni.5 do 2. - 4.omogućavanje prepoznavanja kruţnog raskriţja u prometnoj mreţi .

Razdjelni otoci moraju biti prilagoĎeni veličini RKT i brzini na ulazu u kruţni tok prometa. najpoţeljniji poloţaj privoza je takav u kojem se produţetci privoza sijeku u samo jednoj točki te ako je to sjecište u središtu kruţnog raskriţja. U projektno-oblikovnom pogledu. Najlošija je situacija ona kada je sjecište desno od središta. razdjelne otoke treba postaviti okomito na kruţni kolnik. Ovakvo oblikovanje ulaza privoza bitno je radi povećanja sigurnosti prometa te iz istog razloga ta pravila vrijede i pri projektiranju izlaza iz kruţnog raskriţja (slika 7). jer se time povećava najveća moguća brzina na ulazu u kruţni tok prometa. Preporučljivo je da se na velikim kruţnim raskriţjima koriste otoci oblika lijevka. I 60 . Sa stanovišta sigurnosti. I. Nešto lošija situacija je sjecište lijevo od središta. za bicikliste minimalno 2. a na malima trokutastog oblika (slika 8). a najmanja širina ne smije biti ispod 1. Dimter. budući da se tada javljaju velike brzine na izlazu iz raskriţja. razdjelni otok mora imati širinu minimalno 2. S.60 m. Za slučaj prijelaza pješaka. Slika 7 – Tok prilazne ceste a) primjena izvan naselja b) u urbanim sredinama Privozi mogu biti različito orijentirani meĎusobno.00 m. Slika 8 – Oblici razdjelnih otoka.50 m. ali i prema središtu kruţnog raskriţja. godina 2010 Kruţna raskriţja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima Stranice 54-66 prema središtu raskriţja. Barišić. tj. ovisno o veličini (Dv) i brzini uvoţenja (Vk) a) paralelni b) trokutasti i c) Ijevkasti Omazić.Broj 1.

Prometna oprema raskriţja pritom najizravnije utječe na sigurnost i propusnu moć. Svaki priključak treba biti osvijetljen barem 60 m ispred raskriţja. godina 2010 Kruţna raskriţja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima Stranice 54-66 5 Oprema i uređenje kruţnog raskriţja Opremu raskriţja u širem smislu bi mogli podijeliti na: prometne znakove. Dimter. a razdjelni otoci su dobro mjesto za smještanje stupova javne rasvjete samo ako su dovoljno veliki i ako time ne smanjuju preglednost. Prometne oznake ispred i unutar kruţnog raskriţja imaju ulogu reguliranja i naznačivanja: umirivanja prometnog toka pripreme za kruţni tok pravovremene pripreme za usmjeravanje na izlaz iz kruţnog toka. S.prethodna ploča s najavom kruţnog toka . Kod prometnih znakova. Barišić. I 61 . signalizaciju i opremu na cestama rasvjetu krajobrazno ureĎenje i ostalu opremu. dok je u urbanim sredinama poţeljno postavljanje sadrţaja za podizanje ambijentalne vrijednosti (fontana. Omazić. Osnovna zadaća rasvjete je dostatno osvjetljenje prometne površine noću i u posebnim vremenskim prilikama. I. ukrasnih stupova. a osvijetljenost raskriţja treba biti najmanje jednaka osvijetljenosti priključaka [3].oznaka pješačke ili biciklističke staze i ostale oznake. skulptura). Na unutarnjem dijelu razdjelnog otoka postavljaju se oznake lokaliteta (informacijske ploče) i putokazi. oblikovna svojstva i prometni reţim moraju biti dobro usklaĎeni kako bi se na raskriţju ostvario najviši stupanj propusnosti i sigurnosti prometa (slika 9).Broj 1. Slika 9 – Dispozicija prometnih znakova i rasvjetnih tijela u kruţnom raskriţju Rasvjeta RKT sluţi kako bi se zadovoljili uvjeti prometne sigurnosti noću. Tako se ureĎenje središnjeg otoka u ruralnim krajevima svodi na sadnju autohtone vegetacije i na ureĎenje zemljišta. postavljaju se obavijesne oznake i znakovi naredbe: . boja svjetlosti i visina svjetiljki mora biti ista na cijelom području raskriţja. pod uvjetom da ne narušavaju prometnu signalizaciju i ukupnu preglednost. u području pribliţavanja. a osnovni elementi rasvjete RKT prikazani su na slici 9. Ispred raskriţja.ograničenje brzine . Kod izgradnje središnjeg otoka treba voditi računa i o njegovu ureĎenju te uklapanju u okoliš.

Broj 1. Oblik i sustav raskrižja – Ovo raskriţje pripada kategoriji srednje velikih dvotračnih RKT.Kruţni tok se nalazi u blizini samog centra grada Osijeka. Oblika je elipse s vanjskim. Barišić. Sastoji se od 5 privoznica te njime prometuje prigradski i gradski promet (slika 11). što Omazić.1 Kruţno raskriţje ″ ĐAKOVŠTINA ″. a izgraĎen je s ciljem postizanja veće propusne moći uz dostatnu sigurnost prometa. Dimter. godine. Svako od tih raskriţja bit će detaljnije opisano u nastavku [6].5 metra. I 62 . kada je izraĎen prvi projekt kruţnog raskriţja (raskriţje ″Đakovština″) do danas. Predstavlja najveće i najstarije osječko kruţno raskriţje. Ţupanijske. Leopolda B. na kriţanju Vinkovačke.13. izgraĎeno pet RKT čiji poloţaj je prikazan na slici 10. RKT (n=5) Slika 11 – Kruţno raskriţje ″ ĐAKOVŠTINA ″ Položaj i uloga u cestovnoj mreži . I. Njihov odnos je 1. Slika 10 – Poloţaj kruţnih raskriţja u gradu Osijeku 6. Mandića. godina 2010 Kruţna raskriţja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima Stranice 54-66 6 Kruţna raskriţja grada Osijeka U gradu Osijeku je u razdoblju od 1995. Reisnerove i Ulice Sv. S. većim promjerom od Dv1=72 metra i manjim promjerom od Dv2=63.

Općenito – Zbog velikog promjera i dva kruţna prometna traka izostavljen je prijelazni prsten. Oblikovni elementi omogućuju brzine do 30 km/h. S. Drinske i Bosutske ulice. Omazić. Tramvajski promet. svaki širine 4 m. godina 2010 Kruţna raskriţja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima Stranice 54-66 se uklapa u projektnu preporuku o odnosu dijametara do 1. Privoznica iz Drinske ulice ima izravan odvojak za desno skretanje u Vinkovačku ulicu. I 63 . Njime prometuje preteţito prigradski i gradski promet. proizašlu iz zahtjeva homogenih dinamičkih uvjeta raskriţja [5]. već je smješten izmeĎu kruţnog kolnika i pješačke staze. Cilj izvedbe ovoga raskriţja takoĎer je bilo postizanje veće propusne moći postojećeg raskriţja.5 m.Broj 1.Raskriţje ima oblik malog jednotračnog kruţnog raskriţja s vanjskim promjerom Dv=30 metara. ne prolazi središnjim otokom. za razliku od prethodnog kruţnog toka. a u njegovom središtu se nalazi fontana koja podiţe ambijentalnu vrijednost raskriţja. Kako bi bio uočljiviji vozačima. Dva od pet privoza imaju po dva prometna traka. Na svakom od privoza su izvedeni paralelni razdjelni otoci. Kruţni prometni trak je širine 6 metara.Kruţni tok se nalazi nešto juţnije (≈ 1.15 .5km) od najvećeg kruţnog raskriţja ″Đakovštine″. Širina jednotračnih privoza je 5 m. Pješački promet se vodi izvan kruţnog kolnika. Sastoji se od 4 privoznice (slika 12). a prijelazi su pregledni u svako doba dana i noći zahvaljujući dobro postavljenoj rasvjeti. Pješački promet se vodi izvan kruţnog kolnika uz pregledne prijelaze. Na svakom privozu izvedeni su trokutasti razdjelni otoci. izveden je od betonskih elemenata. Središnji otok nije provozan te je ureĎen i u njegovom središtu se nalazi fontana.2 Kruţno raskriţje ″ BOSUTSKO ″. Kruţni otok je hortikulturno ureĎen. Sva četiri privoza imaju ulaze s jednim prometnim trakom širine 2. na kriţanju Vinkovačke. Barišić. Poprečni nagib kruţnog traka izveden je suprotno središtu raskriţja kao jednostrani nagib te su slivnici smješteni na vanjskom rubu kruţnog kolnika. Dimter. uz dostatnu sigurnost prometa. a dvotračnih (2 privoza su dvotračna) 7.50-4. 6. I. a središnji razdjelni otok je promjera Ds=16 metara s prijelaznim prstenom širine 2 metra.0 metra. dok je središnji otok provozan samo za javni gradski promet. Općenito – Potreba za izvedbom prijelaznog prstena javila se zbog malog promjera i jednog kruţnog prometnog traka. Oblik i sustav raskrižja . Oblikovni elementi ograničavaju brzinu kretanja vozila u kruţnom toku prometa na 40 km/h. RKT (n=4) Slika 12 – Kruţno raskriţje ″ BOSUTSKO ″ Položaj i uloga u cestovnoj mreži . Sadrţi dva kruţna prometna traka. Poprečni nagib kolnika je dvostrani te su slivnici smješteni na unutarnjem i vanjskom rubu kruţnog kolnika.

Sastoji se od 3 privoznice. Staze za pješački i biciklistički promet nisu izvedene.Raskriţje pripada kategoriji srednje velikog kruţnog raskriţja s jednim kruţnim trakom. a zbog nepostojanja rasvjete noću dolazi do smanjenja preglednosti i sigurnosti prometa i cestovnih vozila. I. a kruţni prometni trak je širine 7 metara.Raskriţje ima oblik malog jednotračnog RKT s vanjskim promjerom Dv=32 metra.Kruţni tok se nalazi uz dvoranu ″Gradski vrt″. IzgraĎen je u sklopu projekta sportske dvorane. I 64 . Općenito . Funkcionalna razina ovog raskriţja se mijenja. Oblikovni elementi omogućuju brzine do 30 km/h. Dimter. Barišić.4 Kruţno raskriţje ″ JUG ″. RKT (n=4) Slika 14 – Kruţno raskriţje ″ JUG ″ Položaj i uloga u cestovnoj mreži – ovo kruţno raskriţje se nalazi na jugu grada. a niti posebno hortikulturno ureĎen. Poprečni nagib kruţnog traka izveden je nasuprotno središtu raskriţja kao jednostrani nagib te su slivnici smješteni na vanjskom rubu kruţnog kolnika. dok je kruţni prometni trak širine 6 metara. Sastoji se od 4 privoznice. cilj izvedbe je bilo postizanje veće propusne moći uz dostatnu sigurnost prometa Oblik i sustav raskrižja . uz Trpimirovu ulicu. ovisno o sadrţaju dogaĎaja koji se odvijaju u dvorani. godina 2010 Kruţna raskriţja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima Stranice 54-66 6. S. Oblik i sustav raskrižja . Kao i kod ostalih kruţnih raskriţja.Prijelazni prsten je izveden u širini 2 metra. Na jednom od privoza je izveden paralelni razdjelni otok za prelazak pješaka. na kriţanju Opatijske ulice i Ulice Josipa Reihl-Kira. Središnji otok nije provozan. a njima prometuje preteţito prigradski i gradski promet (slika 14). RKT (n=3) Slika 13 – Kruţno raskriţje ″ DVORANA GRADSKI VRT ″ Položaj i uloga u cestovnoj mreži . na kriţanju ulica Stadionsko Naselje i pristupne ceste koja vodi do parkirališta dvorane. Sva četiri privoza Omazić.Broj 1.3 Kruţno raskriţje ″ DVORANA GRADSKI VRT ″. a njime se najčešće prometuje za potrebe dvorane i stanovnika navedene ulice (slika 13). središnji razdjelni otok je promjera Ds=22 metra. središnji razdjelni otok je promjera Ds=20 metara. 6. u blizini sportske dvorane ″Jug″. Vanjski promjer mu iznosi Dv=36 metara. Sva tri privoza imaju ulaze s jednim prometnim trakom od kojeg je najveći širine 5 metara.

a slivnici su i u ovom raskriţju smješteni uz vanjski rub kruţnog kolnika. Oblik i sustav raskrižja . Njihov odnos je 1. Pješački i biciklistički promet se vodi izvan kruţnog kolnika uz pregledne prijelaze. pogotovo u gradskim sredinama. Općenito – Kao i kod prethodnog raskriţja. Omazić.5 Kruţno raskriţje ″ DIVALTOVA ″. s time da se iz sjevernog djela Srijemske ulice ne moţe ulaziti u kruţni tok. Oblikovni elementi omogućuju brzine do 35 km/h.50 metra. estetski su vrlo pogodna za gradske sredine. Na privozima nisu izvedeni razdjelni otoci. Središnji otok je uzdignut. Na jednom od privoza je izveden paralelni razdjelni otok širine 2. Poprečni nagib kruţnog traka izveden je nasuprotno središtu raskriţja kao jednostrani nagib te su slivnici smješteni uz vanjski rub kruţnog kolnika. a manji 24 metra. 7 Zaključak Raskriţja s kruţnim tokom su sigurnija i pruţaju veću propusnu moć u odnosu na klasična raskriţja. s ureĎenim i preglednim prijelazima. s time da privoznica iz Kirove ulice (prometni trak u smjeru grada) ima izravan odvojak za desno skretanje u Opatijsku ulicu.74. za očekivati je da će se u Hrvatskoj njihova izgradnja i dalje intenzivirati.20 m. Njime prometuje preteţito prigradski i gradski promet. Pored toga. s brojnim mogućnostima ureĎenja središnjeg otoka.75 m. hortikulturno ureĎen. 6. postaje nedostatna. zbog malog promjera i jednog kruţnog prometnog traka izveden je od betonskih elemenata prijelazni prsten širine 2 metra. već su na pojedinim mjestima samo označeni horizontalnom signalizacijom. Oblikovni elementi omogućuju brzine do ograničenih 30 km/h. Središnji otok nije provozan i prikladno je ureĎen. Florijana u središtu.20 metara. Tramvajski promet prolazi jednim djelom kruţnog kolnika čime smanjuje propusnu moć i sigurnost prometa. Specifično je po svom izraţenom eliptičnom obliku pa tako veći vanjski promjer iznosi Dv=42 metra. Dimter. godina 2010 Kruţna raskriţja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima Stranice 54-66 imaju ulaze s jednim prometnim trakom širine 3. Razlog takvom rješenju su nepovoljni rubni prostorni uvjeti. Sastoji se od 5 privoznica (slika 15).Broj 1. I 65 . Općenito – Na ovom kruţnom raskriţju izveden je prijelazni prsten od male kamene kocke uzdignute od razine kolnika rubnjakom. Privoznica iz istočnog dijela Divaltove ulice ima izravan odvojak za desno skretanje u Hutlerovu ulicu. I. Kruţni prometni trak je širine 5.Kruţni tok se nalazi na kriţanju Divaltove. Sva četiri privoza imaju ulaze s jednim prometnim trakom širine 3. Poprečni nagib kruţnog traka izveden je takoĎer nasuprotno središtu raskriţja kao jednostrani nagib.Raskriţje pripada kategoriji malih jednotračnih RKT.03. RKT (n=5) Slika 15 – Kruţno raskriţje ″ DIVALTOVA ″ Položaj i uloga u cestovnoj mreži . Barišić. S obzirom na brojna pozitivna iskustva izgradnje kruţnih raskriţja te njihovih prednosti u odnosu na klasična raskriţja. što ukazuje na nehomogene dinamičke uvjete [5]. već samo iz njega izlaziti. Posebno uvaţavajući činjenicu da je na našim cestama sve veći broj vozila. Srijemske i Hutlerove ulice. S. nije provozan. Pješački i biciklistički promet se vodi izvan kruţnog kolnika. a da propusna moć postojećih raskriţja. s ukrasnim kipom Sv.

Barišić. Osijek Omazić. 2009: Raskriţja s kruţnim tokom. I. Omazić. Zagreb Kenjić. S. GraĎevinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. Maribor Legac. I. Priručnik za planiranje i projektiranje. Sveučilišni udţbenik Fakulteta za gradbeništvo. I. Zagreb. 2009: Kruţne raskrsnice.). 2000: Kroţna kriţišča. 2008: Raskriţja javnih cesta (Cestovne prometnice II. završni rad.Broj 1. Tehnički vjesnik 15(3): 41-47. I 66 .rotori. 2008: Modeliranje kapaciteta kruţnih raskriţja u Osijeku. Dimter. Institut prometa i veza 2002: Smjernice za projektiranje i opremanje raskriţja kruţnog oblika-rotora. I. T. Z. godina 2010 Kruţna raskriţja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima Stranice 54-66 Literatura [1] [2] [3] [4] [5] [6] Tollazzi. Sarajevo Ištoka Otković.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful