You are on page 1of 8

Tradicijska batina srednje Posavine

Posavska naselja
Srednja Posavina, nizinski poplavni kraj uz sredinji tok rijeke Save, najvee je prirodno movarno podruje u ovom dijelu Europe. Vlane hrastove ume i livade, te ruralna naselja osnovna su obiljeja toga kraja. Mnoga naselja imaju dugi povijesni kontinuitet. U procesu naseljavanja stanovnitvo je osiguravalo ivotni prostor krenjem stoljetnih hrastovih uma. Na karakter naselja i oblikovanje krajolika utjecali su mnogi imbenici, uz ostalo, tradicionalno stoarenje u umama i na zajednikim panjacima i poljodjelstvo, koji su bili ekonomska podloga gospodarstva ovoga kraja. Posavska su naselja smjetena na prirodnim uzvisinama, gredama iznad poplavnog podruja rijeke Save, njezinih rukavaca i pritoka. Sva naselja prate liniju vodotoka, izduena su oblika i, u pravilu, bez razvijene uline mree. Skladno su uklopljena u ravniarski krajolik i tek tu i tamo crkveni zvonik odaje njihov poloaj. Pojedina naselja tijekom povijesti imaju funkciju upravnoga, gospodarskog ili vjerskog sredita, na to upuuju sauvane javne

Priblina granica rasprostiranja posavske (i pokupske) tradicijske kue u drvu (hrast lunjak). Prikaz na izvodu iz Prostornog plana Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje

10

Krapje selo europske graditeljske batine

zgrade: crkve, upni dvorovi, kole, vatrogasni i zadruni domovi i dr. Seoska je prometnica od davnina poveznica koja spaja pojedina naselja s upravnim sreditima kraja. Uz tu su prometnicu jedna uz drugu formirane okunice, a stare su drvene kue veinom zabatom okrenute prema cesti i rijeci. Regulacija Save, osiguranje plovidbe i zatita od poplava provodi se od kraja 18. stoljea pa sve do dananjih dana, to unosi promjene u prirodni, ali i kulturni krajolik podruja. Danas su posavskim selima izmijenjeni izgled i organizacija okunice. Zbog stagnacije seoskog gospodarstva smanjuje se broj gospodarskih zgrada, stare drvene kue propadaju, a tradicijsku gradnju potiskuju novi oblici po uzoru na gradske. No, unato osjetnoj stagnaciji i depopulaciji podruja Posavine, sauvan je jo uvijek znatan broj karakteristinih posavskih, po mnogoemu jedinstvenih tradicijskih graevina.

Organizacija seoskoga gospodarstva


Organizacija parcela okunice i nain gradnje na ovom podruju (napose nakon proglaenja Vojne krajine) posljedica su raznih uredbi i propisa. Njima su odreivani veliina, duina, irina i organizacija seoske parcele, kune estice i okunice, poloaj stambene zgrade, raspored gospodarskih zgrada i dr. Obino se zemljini posjed sastojao od kune estice s okunicom, vrta, nekoliko oraninih povrina, te jedne ili vie livada. Manji vrtovi cvijetnjaci u pravilu su smjeteni ispred kue.
Prikaz odnosa naselja prema niskim i visokim vodama Save i zaobalja

Iza gospodarskih zgrada nastavljaju se vonjaci, vrtovi, a zatim oranice. Kue su smjetene uz susjednu meu i esto od ulice uvuene u dubinu kunoga dvorita. Na okunici su uobiajene gospodarske zgrade. Ljetna kuhinja, kuvarna, zdenac ili kruna pe esto se nalazi u prednjem djelu dvorita, nasuprot kui. tale, sjenici, kolnice, svinjci, kokoinjci i dr. smjeteni su iza kue. Razvojem sela, organizacija seoske parcele doivljava znatne promjene. Parcele su diobama smanjivane, smanjio se i broj gospodarskih zgrada, a esto je graeno i nekoliko kua na istoj parceli. U veini posavskih sela jo prevladavaju tradicijske drvene graevine.

11

Tradicijska kua
Stambene su kue (hia, ia, kua na trem, ardak) u Posavini prizemnice, preteno katnice, razliitih tlocrtnih dimenzija i rasporeda prostorija. Seoski su ih graditelji gradili horizontalnim slaganjem hrastovih planjki i njihovim spajanjem drvenim klinovima, modenjacima. Ako su planjke bile krae, povezivane su, pobirane, stupom poberuhom koji se vertikalno ulae u temeljnu gredu, pocek, podsjek i vjenanicu, venanicu, nadstenje. Starije su kue od tesanih planjki na uglovima spajanih u tzv. hrvaki sjek (vez), dok su novije od piljenih planjki s uglovima na nemki sjek (vez), ili pak na frkani vez. Izvorno su kue podizane iznad tla na drvene, katkad kamene stupce bapke radi zatite od poplava, a njih poslije zamjenjuju stupovi

Potez kua u Krapju

Obala Save

12

Karakteristine prizemnice

13

Karakteristine katnice

PRIZEMNICE

KUE SA ZATVORENIM GANJKOM

KUE S OTVORENIM GANJKOM

1

RASPROSTRANJENOST U NASELJIMA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. REME KRAPJE KRAPJE KRAPJE LETOVANI GREDA SUNJSKA SUNJA GUE GUE, LETOVANI GREDA SUNJSKA LETOVANI GREDA SUNJSKA GUE 14. 15. 16. 17. 18. SELIE SUNJSKO GREDA SUNJSKA SELIE SUNJSKO SUNJA LETOVANI, GORNJE KOMAREVO, HRASTELNICA 19. LETOVANI, LEKENIK STARI FARKAI 20. GUE, BOK PALANJEKI SUVOJ 21. GUE HRASTELNICA 22. 23. 24. 25. 26. 27. GUE REME GUE GREDA SUNJSKA GREDA SUNJSKA LETOVANI GREDA SUNJSKA, REME SUNJA, KRATEKO, DESNO TREBARJEVO, POLJANA LEKENIKA LETOVANI GREDA SUNJSKA GREDA SUNJSKA

28. 29. 30.

Osnovni tipovi tradicijskih kua

od opeke, zatim i temelji u cijelosti graeni opekom. U oblikovanju kua glavna je znaajka natkriven hodnik, trijem (ganjek, gank), koji se protee uzdu dvorinoga proelja veine kua, a slui za komunikaciju izmeu unutarnjih prostorija i vanjskoga prostora. Trijem, obino s drvenim stupovima, prema vanjskom prostoru moe biti sasvim otvoren, omeen drvenom ogradom (poluzatvoren) ili sasvim zatvoren drvenom oplatom. Kod prizemnica najea su dva tipa kua: dvoprostorna ili, ee, troprostorna kua, s ganjkom ili bez njega. Prema ulici je velika soba, ia, sredinji je prostor kuhinja, a prema dvoritu je manja sobica, iica. Neke prizemnice umjesto ganjka imaju natkriven ulaz (pristaek, kapi). Katnice (ardaci) razlikuju se smjetajem stubita (shod, shodi, sodi), koje se nalaze unutar kue ili uz njezinu uzdunu vanjsku stijenku. Prema unutarnjoj organizaciji katnica mogue je izdvojiti tri tipa kua: katnice s dva ili ee tri prostora u prizemlju i tzv. sredinkom sa stubitem na kat; katnice s vanjskim otvorenim ili poluzatvorenim stubitem, te katnice s vie prostorija (uta) u prizemlju dostupnih iz dugoga zatvorenoga hodnika u kojem je stubite na kat. Prizemlje je imalo preteno gospodarsku funkciju, a kat je sluio u stambene svrhe. Raspored prostorija na katu kod svih je triju tipova katnica priblino isti. Prednja je soba, prva ili druinska ia, glavna prostorija u kojoj se spavalo, blagovalo i druilo. U sredini je kuhinja, nekad s ognjitem, poslije zidanom pei, zatim sa eljeznim tednjakom. Iza kuhinje je ostava (iica), a na kraju zahod.

Krovita su posavskih kua dvostrena, strmoga nagiba, starija esto skoena ili poluskoena (poculica, lastavica) s jedne ili s obiju strana zabata. Nekad su bila pokrivena slamom, zatim drvenim daicama, a poslije biber-crijepom. Specifinost je posavske kue krovec, zatitna streha izmeu prizemlja i kata, koji ima funkciju zatite drvenih stijenki od padalina. Stijenke su kue iznutra omazivane mjeavinom od ilovae i pljeve (tlak) uz prethodno iblanje vrbovim ili ljeskovim pruem (ibre). Glinena je buka bojena vapnom. Podovi su daani s nabijenim zemljanim slojem radi toplinske zatite. Posavske se kue odlikuju i vrsnim umjetnikim oblikovanjem, koje se napose oituje u ukrasima izvedenima rezbarenjem na proboj ili izrezima bojenima pravilnim ili stiliziranim geometrijskim motivima. Ukrasi najee uljepavaju trijemove, zabate, grede vjenanice na ulinoj strani kue, okvire oko prozora i glavnu uzdunu gredu tram.

rogovi sleme slemeki planjke spojene modenjakima potkrovek, strova, krovci podsek/pocek/ temelj
GRAFIKO MJERILO

panti vjenanica ganjek pristaek shodi / sodi

presjek

1
zahod ganjec

iica

kuhinja velika ia ganjek

tlocrt kata

pristaek

shodi

sua

zadnja uta

sredinka /kolnica/

prednja uta

tlocrt prizemlja

Nazivi prostorija kue i dijelova graevine

1

Detalji u tradicijskom graditeljstvu.