You are on page 1of 11

ICM-IYPT

Brilliant Pattern

2. BRILLIANT PATTERN
Problem
Suspend a water drop at the lower end of a vertical pipe. Illuminate the drop using a laser pointer and observe the pattern created on a screen. Study and explain the structure of the pattern.

Zadatak trai da se istrai uzorak koji se dobije na ravnoj plohi koja se nalazi iza kapljice u koju je uperen laser. Kapljica vode visi s kapaljke. Pribor Problem sam po sebi nije zahtijevao pretjerano puno materijala, aparature i pribora. Bila su potrebna dva stalka, jedan na koji je bila uvrena kapaljka, a drugi na koji je bio uvren laser. Na samom poetku pokus sam radila s vie razliitih kapaljki, jer je oblik i promjer izlazne cijevi kapaljke jako utjecao na oblik kapljice, a on na izgled slike koju sam dobivala. Zato je izbor dobre kapaljke bio dosta vaan. Koristila sam runi laser promjera snopa svjetlosti 3 mm. Boja je bila crvena, to znai da je valna duljina tih zraka bila oko 700 nm. Crvena svjetlost ima najnii frekvenciju, a najveu valnu duljinu od svih boja vidljivog spektra. Povrina na kojoj sam promatrala je najee bio zid, ali radi razumijevanja problema koristila savitljive povrine poput Udaljenost od kapljice je bila mala. Pojmovi Svjetlost - elektromagnetsko zraenje koje je vidljivo ljudskom oku. Laser - dolazi od engleskog naziva Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation. To je ime za optiku napravu koja emitira snop fotona. Laserska je svjetlost, za razliku od svjetlosti koju emitiraju uobiajeni izvori (arulje), monokromatina, odnosno, samo jedne valne duljine i usmjerena je u uskom snopu. Snop je koherentan, to znai da su elektromagnetski valovi meusobno u istoj fazi i paralelni su. uzorak boljeg sam i papira.

Una Pale

2010-02-05

Stranica 1. od 11

ICM-IYPT Dobivene projekcije Slike koja sam dobivala nisu uvijek bile iste.

Brilliant Pattern

Ovdje su prve dvije slike, na kojima sam zakljuila da slika jako ovisi o obliku kapljice:

Kasnije sam zakljuila da je prva slika slinija slici koju bi dobili da je kapljica bila savreno okrugla, a druga sadri onaj dio koji i razlikuje kapljicu od kugle, a to je onaj uski dio koji ju zapravo dri da ne padne. Vodoravna crta na drugoj slici je zato to je laser bio uperen toliko blizu ruba kapaljke da se dio svijetlosti lomio i na staklu. Slike koja sam kasnije dobila bile su za mene nevjerojatne. Oekivala sam neki jednostavan uzorak koji e biti lako analizirati. Ono to sam dobila bio je 3D tuljac s proirenjem na donjem rubu. Prva stvar koju sam pomicanjem lasera zakljuila bilo je da se zaobljenost desnog ruba kapljice projicira na lijevu stranu slike na zidu (konveksno desno se pretvara u konkavno lijevo), i obrnuto, tj konveksna zaobljenost lijeve strane kapljice preslika na konkavnu desnu stranu. Analogno sam zakljuila da se ono to je gore preslikava dolje. Kasnije u to i dokazati. Dakle, preslikavanje se dogaa dijagonalno. Ako se neke linije na kapljici skupljaju onda se na projekciji ire. Tamo gdje je kapljica najira u stvarnosti, na projekciji je najua. Tamo gdje je najua, a to je na spoju s kapaljkom, na projekciji je najira. Pokuala sam dobiti sliku i u prostoru, ali nisam uspjela. Pokuala sam na dva naina: 1) zadimljavanjem prostorije i izvravanjem pokusa iznad vode koja se isparavala 2) ponovnim prolazom svijetlosti kroz vodu u kojoj je otopljeno neto da bi mogla koristiti Tyndallov efekt Zbog injenice da je kapljica jako mala i ne omoguava jednostavno i detaljno prouavanje slike kapljicu sam zamijenila prozirnim balonom punim vode.
Una Pale 2010-02-05 Stranica 2. od 11

ICM-IYPT Balon sam objesila te je tako formirao oblik veoma slian kapljici. Da bi simulirala dovoljno veliku lasersku zraku pomicala sam laser u krug.

Brilliant Pattern

Laser sam osim kruno pomicala i vodoravno po pravcu i promatrala krivulju (crne linije na slici) koju dobivam na zaslonu kad biljeim toke gdje se u pojedinom trenutku snop projicirao. Samo na jednom mjestu pravac je ostao pravac. Oito se u ravnini tog pravca vodoravno sa zemljom nalazilo sredite kapljice. I ovdje se tono uoavalo dijagonalno preslikavanje tj. to sam vie na kugli pomicala laser, na papiru je toka bila vie dolje, isto tako je bilo i sa lijevo i desno. Pomicanjem lasera po vertikalnom pravcu takoer samo dobivala krivulju (naranasta linije su vertikalni pravci negdje unutar kapljice, dok su plavi dobiveni tako da se laser pomicao tono po rubu kapljice koliko je to bilo mogue, a da ipak imamo projekciju, tj. da se ne dogodi totalna refleksija). Ovo je bilo dosta teko za biljeiti jer je bilo potrebno laser drati uvren , a opet ga moi lagano pomicati (slika zbog tog razloga nije toliko lijepa i precizna, al je posluila da bi se uoili temelji slike i potvrdile pretpostavke). Razrada problema Ono to se dogaa kada laser uperimo u kapljicu je lom (refrakcija) svjetlosti. Brzina svjetlosti kroz zrakoprazni prostor (vakuum) maksimalna je i iznosi c = 300.000 km/s, dok je ona u svim drugim sredstvima neto manja (v). Taj omjer c / v je karakteristina optika veliina svake tvari i naziva se indeks loma (n) i konstantna je za odreenu tvar.
n= c v

Meutim u svakom sredstvu osim u vakuumu indeks loma ovisi o valnoj duljini upadne svjetlosti. to je valna duljina svijetlosti manja to je kut skretanja vei. Dakle najvei je za ljubiastu svijetlost, a najmanji za crvenu. To znai da ljubiasta svijetlost ima najvei, a crvena najmanji indeks loma od svih boja vidljivog spektra. Kada zraka svjetlosti prelazi iz jednog sredstva u drugo, ukoliko se vrijednosti njihovih indeksa loma razlikuju, odnosno, ako se brzina svjetlosti mijenja, zraka nee nastaviti put po istom pravcu, ve se lomi tj. refraktira. Upadni kut i kut loma (izlazni kut zrake) povezani su Snellovim zakonom:
sin 1 v1 n2 = = ili n1 sin 1 = n 2 sin 2 sin 2 v 2 n1

Una Pale

2010-02-05

Stranica 3. od 11

ICM-IYPT pri emu su v1 i v2 brzine vala, n1 i n2 odgovarajui indeksi loma, a 1 i 2 ulazni i izlazni kutovi.

Brilliant Pattern

Moe se rei i da sredstva imaju razliitu optiku gustou. Optiki gue sredstvo je ono koje ima vei apsolutni indeks loma, a ono iji je indeks loma manji zove se optiki rjee sredstvo. Ako zrake svjetla upadaju iz optiki rjeeg u optiki gue sredstvo, lomit e se prema okomici, meutim, ako zrake upadaju iz optiki gueg u optiki rjee sredstvo, lomit e se od okomice (okomica se postavlja na granicu dva sredstva razliite optike gustoe). U mojem sluaju dolazi do prijelaza svijetlosti iz zraka za koji moemo uzeti da se radi o vakuumu, u vodu, kroz kapljicu, te ponovnom prijelazu iz vode u zrak. Za zrak se uzima n1 = 1 , a za vodu n2 = 4 / 3 . Fokus kugle Kugla je zapravo vrsta lee koja takoer ima svoj fokus. Iz jednadbe sfarnog dioptra izvela sam da je fokus na udaljenosti 2r od sredita kugle za indeks loma n=4/3 polumjera r.
1 n n 1 + = a1 b1 r f = r n2 * = 2r 2 1 n

Tu injenicu sam i eksperimentalno potvrdila tako to sam ve spomenutom balonu kojem sam pomicala laser po vodoravnom pravcu, pomiui zaslon traila kad e se toka najmanje pomicati. To se dogodilo taman kada je papir bio priblino za r udaljen od ruba balona. Mjerenje indeksa loma Odluila sam sama izmjeriti indeks loma kada crvenu svijetlost lomim kroz vodu. U polukrunu nisku posudu stavila sam vodu te kako se vidi na slici pomicala laser i biljeila smjerove. Zatim sam izraunala ulazni i izlazni kut te na temelju njih Snellovim zakonom izraunala relativni indeks loma. Dobila sam prosjenu vrijednost (0.7) koja malo odstupa od one koja je pretpostavljena za vodu, n1 1 = = 0.75 ). Malo zrak i vidljivu svijetlost ( n2 4 / 3 odstupanje je vjerojatno zbog toga to je drukiji kut za vidljivu svijetlost, a drugaiji za crvenu, dio je moda i greka u mjerenju, a moda je i utjecaj indeksa loma posude iako je bila vrlo tanka. Problem je takav da nije bilo mjerenja, oitavanja, pa ak ni puno formula, tako da pretpostavke koje sam radila nisam mogla u velikom broju sluaja nikako provjeriti. Ono to sam pokuala je stvoriti iz tih svojih pretpostavki formule po
Una Pale 2010-02-05 Stranica 4. od 11

ICM-IYPT

Brilliant Pattern

kojima bi iz poetnih koordinata toaka na kapljici u koje upadaju laserske zrake izraunala krajnje koordinate ne nekoj ravnini. Kugla Za poetak, oblik kapljice je veoma teko opisati, pa sam odluila zapoeti s istim problemom, ali da umjesto kapljice rijeim problem prvo za njezinu aproksimaciju; kuglu. Odluila sam pogledati po presjeku kako se zraka lomi. To sam napravila u Geogebi: prvo sam nacrtala krunicu, te definirala toku koju sam mogla pomicati po jednoj njenoj polovici. Kroz tu toku paralelna linija (na slici oznaena crvenom bojom) koja je predstavljala jednu zraku lasera sjekla je kuglu. Ovu pojednostavljenu shemu pretvorila sam u onu sa stvarnim vrijednostima i parametrima, a Geogebra je raunala i prave kutove i iznose.

Geogebra je mjerila kut () te zrake u odnosu na okomicu na krunicu u toj toci (pravac koji prolazi tom tokom i sreditem). To je bio upadni kut, iz koje se Snellovim zakonom izraunao izlazni kut (kut loma=):
n1 =n zraka, n 2 =n vode n1 sin = n2 sin iz koje slijedi : = sin 1 (3 * sin / 4)

Una Pale

2010-02-05

Stranica 5. od 11

ICM-IYPT

Brilliant Pattern

Poznajui taj kut nacrtala sam zraku koja se pod tim kutom lomi prema okomici. Zatim sam odredila toku u kojoj se zraka sjee s drugom plohom kugle. Na ovom mjestu zraka je ponovno prelazila iz sredstva u sredstvo pa se zraka ponovno lomila. Nije bilo potrebno mjeriti kut koji zatvara zraka i okomica jer je zbog pravila jednakokranog trokuta on bio jednak . Analogno, primjenom Snellovog zakona izlazni kut bio je jednak . Kako je uvijek > , zraka se lomila od okomice. Tako smo dobili smjer pod kojim se lomila zraka te smo mogli gledati gdje ona sjee neku ravninu koja se nalazi na proizvoljnoj udaljenosti. Svaka toka na povrini kugle ima 3 koordinate x, y, z. Za ishodite sam uzela sredite kugle. X i y su koordinate koje su vidljive izvana, dok je z koordinata zapravo udaljenost od sredita kugle koja se ne vidi jer je zapravo okomita na smjer iz kojeg gledamo. Na slici se vidi kuda se zraka lomi uzevi u obzir samo x i z koordinatu, ali poto je kugla simetrina isto se dogaa (tj. istu formulu se moe primijeniti i za x i z koordinatu, ako kuglu zarotiramo za 45 oko osi x). Pri tome y i z koordinata zajedno odreuju y koordinatu, a x i z, x koordinatu toke na zaslonu. Da bi provjerila tu tvrdnju, napravila sam formulu, pomou koje iz zadanih koordinata (x, y, i z) toke sjecita zrake i kugle izraunavam koordinate krajnje toke u kojoj zraka sjee zaslon. Pritom sama mogu zadati polumjer kugle (r) i udaljenost zaslona od sredita kugle (u). Formula:
y = tg 1 ( ) x n 3 = sin 1 ( 1 sin ) = sin 1 ( sin ) n2 4

Nakon raunanja kutova, geometrije i trigonometrije, potrebno je odrediti jednadbu pravca lomljene zrake. Za to mi je potrebna jedna toka i koeficjent smjera. Toka je upravo ona u koju zraka ulazi u kuglu, a kut koji pravac zatvara sa pozitivnim djelom osi x odreuje nagib.Nakon odreivanja izlazne toke na krunici na isti nain dobila sam jednadbu izlaznog pravca.
y ( x) = kx + ( y i kxi ) xi, yi = koordinate_ poznate_ tocke rj = y (udaljenost_ zaslona) = k * udaljenost_ zaslona+ ( yi kxi )

Zatim sam u programskom jeziku C++ napisala program koji generira sve toke jedne polovice kugle i za svaku rauna gdje zraka koja doe u nju zavri na zaslonu. Na kraju sve te toke i nacrta.

Una Pale

2010-02-05

Stranica 6. od 11

ICM-IYPT

Brilliant Pattern

Osim toga napravila sam da je mogue proizvoljno zadati (redom) polumjer kugle, udaljenost zaslona, gustou toaka, indeks loma te boju. Njih zadajem kao 5 broja pri pozivu programa. Ono to sam dobila uistinu lii na ono to sam u stvarnosti dobila, s nekim parametrima vie, a s nekima manje. (U privitku ima vie slika i program.) Program sam iskoristila da bi to vie zakljuila o preslikavanju. Prvo sam toke koje se nalaze u desnoj gornjoj polovici kugle (x>0 i y>0) obojila bijelom bojom, toke koje se nalaze u gornjoj lijevoj polovici (x<0 i y>0) crvenom, toke u donjoj lijevoj (x<0 i y<0) plavom, a donje desne (x>0 i y<0) zelenom, i evo to sam dobila: Zakljuila sam da se preslikava dijagonalno. Program sam napravila tako da mogu mijenjati i indeks loma, pa sam mijenjanjem svih tih parametara nekoliko puta zakljuila da neto nije u redu, da sam neto previdjela, zaboravila uzeti u obzir itd. Zato sam formulu po kojoj se raunaju krajnje koordinate nekoliko puta mijenjala(prva slika je dobivena prvom, a druga drugom). Mogue je da su joj potrebni jo neki prepravci, da bi dobila potpuno identinu sliku onoj na zidu u sluaju kad je kapljica to mogue vie zaobljena. Na slikama vidim razliite projekcije, ovisno o parametrima koje sam zadavala (polumjeru kapljice, udaljenosti zaslona, gustoi toaka, indeksu loma): 1) gustoa toaka

U prva dva sluaja toke su birane jednakim razmakom meu kutovima, a u druga dva linijski. 2) polumjer kugle

u=500 r=200

u=500 r=300

u=500 r=400

Udaljenost u odnosu na polumjer bi trebala biti oko 2 puta vea jer je to zapravo onda oko fokusa, a slika je tamo najtonija . 3) udaljenost zaslona
Una Pale 2010-02-05 Stranica 7. od 11

ICM-IYPT

Brilliant Pattern

r=150 u=250

r=150 u=300

r=150 u=350

Isti sluaj kao i maloprije, najtonija je slika u fokusu. Uzimanjem jo veih udaljenosti, odnosno manjih slika prestaje liiti na ono kako bi trebala izgledati. Omoguila sam i lasersku simulaciju snopa zraka, koji pomicanjem po krunici predstavlja pomicanje lasera po kugli.

Dakle, uta krunica predstavlja kuglu zadanog polumjera, a bijeli laserski snop koji (stiskanjem strelice gore i dolje) moemo poveavati i smanjivati. Pritiskom na odreen mjesto dobivamo projekciju na zaslonu. Bilo je potrebno ne zaboraviti da postoje zrake koje e se ako dou pod prevelikim kutom na stranju stranu kapljice potpuno reflektirati, i nee se lomiti i izlaziti iz kugle. Taj kut se rauna kao :
sin( granicni _ kut ) = 1 i za vodu on iznosi: granicni _ kut = 48.59 n

Na prvoj slici je projekcija koja ukljuuje i zrake koje se nisu tu trebale nai zbog toga to dolaze na zadnju stranu plohe pod prevelikim kutom, na drugoj su te toke nacrtane uto , a na zadnjoj ih nema. Kapljica Za kuglu je bilo mogue napraviti formulu jer je simetrina s obzirom na sredite; postoji formula kojom se opisuje krunica i kutove se moglo raunati. S kapljicom je stvar totalno drugaija jer ne postoji formula kojom bi matematiki opisala oblik kapljice, da bi to poslije mogla koristiti da napiem program koji bi sam generirao sve toke kapljice i pritom mjerio kutove.

Una Pale

2010-02-05

Stranica 8. od 11

ICM-IYPT

Brilliant Pattern

Pokuala sam slikati kapljicu kako bih ju zatim pokuala pomou Bezierovih krivulja oblikovati u Geogebri. Bzierova krivulja je parametrina krivulja vana u podruju matematike numerike analize, a osobito se primjenjuje u raunalnoj grafici i srodnim djelatnostima. Slui za oblikovanje jasnih i linija i krivulja kojima ne znamo matematiku funkciju, a na ovaj nain moemo im vrlo precizno odrediti oblik.

Krivulja je sluila kako bi mogla odrediti sve toke te krivulje. Geogebra ih je izmjerila i zabiljeila u tablicu. Ono to dalje slijedi je rad u Wolfram Mathematici na izradi programa koji e predvidjeti sliku na zidu za kapljicu. Za sada sam toke koje sam popisala u Geogebri unijela u Mathematicu i dobila konturu kapljice. Da bi se mogla odrediti jednadba krivulje bilo je potrebno osigurati da za svaki x postoji samo jedna y vrijednost. To je napravljeno uzimanjem u obzir samo jedne polovice, jer uistinu zrake dolaze samo na jednu polovicu te rotiranjem za pravi kut.

Una Pale

2010-02-05

Stranica 9. od 11

ICM-IYPT
3

Brilliant Pattern

-2

-1

-1

-2

0
0 .2

.2 .1 .1 .0

0 5 0 5

0
0 .1

0 0

.2

0 0

. 1

5 0

.1

0 0

. 0

.1

. 2

. 1

. 1

. 2

.2

Njezina jednadba je polinom 12 stupnja. Ono to dalje treba napraviti je slian posao kao i kod kugle, samo to je sve 3D i zato puno tee. Dakle mora se odrediti jednadba rotacijske plohe koju dobijemo rotacijom ove krivulje, napisati jednadbu upadnih zraka svjetlosti te nai njihov presjeka s rotacijskom ravninom. Na mjestu presjeka nai jednadbu okomice na ravninu te kut koji zatvara s upadnom zrakom. Primijeniti Snellov zakon, uzimajui u obzir da upadna zraka, okomica i lomljena zraka lee u istoj ravnini. Nai jednadbu lomljene zrake, njezin (drugi) presjek s rotacijskom ravninom, ponoviti postupak odreivanja lomljene zrake. Odrediti konanu izlaznu zraku i gdje presijeca ravninu zastora. Ovaj dio je problematian jer se u raunu pojavljuje polinom koji treba kvadrirati te rjeavanje tog sustava nije lako pa ak ni za Mathematicu. I to smo rijeili, ali za sada jo ne dobivamo neku smisleni sliku. Greka je vjerojatno negdje u predznaku ili smo neto previdjeli. Traenje greke u programu puno je zapravo tee nego ga napisati, tako da greku za sada nismo uspjeli nai. Dosadanji rad zahtijevao je veliku koliinu vremena i vrlo raznolika znanja i vjetine koja sam stjecala u hodu: od mehanikih problema do programiranja. Zahvale Rjeavanje ovog problema zahtijevalo je od mene puno vie toga nego to sam znala kad sam krenula u rjeavanje zadatka, tako da bez pomoi drugih ne bih
Una Pale 2010-02-05 Stranica 10. od 11

ICM-IYPT

Brilliant Pattern

uspjela napraviti toliko u raspoloivom vremenu. Posebno zahvaljujem imi uljiu te Eli Rac koji su me uveli u Geogebru, Predragu Paleu koji mi je pomogao s grafikim programiranjem, mome mentoru profesoru Miroslavu Josipoviu, Juraju Klariu te Antoniu trkalju koji je sa mnom najvie radio na praktinim problemima mjerenja, fotografiranja i dr.

Una Pale

2010-02-05

Stranica 11. od 11

Rate