EKONOMSKA GEOGRAFIJA U GEOGRAFSKOJ ZNANOSTI o Tradicionalna podjela geografije: o fizika geografija

o antropogeografija (human geography ali socijalna geografija)

demogeografija geografija naselja prometna geografija turistika geografija agrarna geografija industrijska geografija trgovinska geografija kulturna geografija socijalna geografija politika geografija ... ekonomska geografija

Ekonomska geografija je dio antropogeografije ili socijalne geografije, a obuhvaa sadraje prometne geografije, turistike geografije, agrarne geografije, industrijske geografije i trgovinske geografije

RAZVOJ EKONOMSKE GEOGRAFIJE o Razvoj ekonomske geografije poinje u drugoj polovini 19. stoljea paralelno s razvojem moderne geografije

o U prvoj fazi razvoj ekonomske geografije poinje u okviru trgovinske geografije o U razdoblju 19. stoljea i industrijske revolucije dolazi do nastanka velikog broja proizvoda i
naglog razvoja i irenja obujma trgovine trgovina je stoga tema prouavanja ekonomske geografije

o U 20. stoljeu panja se prebacuje na razvoj industrije i poljoprivrede (pejza kao odraz ljudske
aktivnosti) takvim trendom razvoja dolazi do razvoja pojedinih grana u okviru ekonomske geografije agrarne geografije, industrijske geografije

o Sve veim razvojem prometnog sustava i pojavom fenomena masovnog turizma tijekom druge
polovine 20. stoljea naglasak se prebacuje na prometnu geografiju i turistiku geografiju kao dijelova ekonomske geografije o o Paralelno s tim dolazi do velikog razvoja i irenja trgovakih centara te se naglasak vraa i na trgovinsku geografiju Danas se turistika, industrijska, prometna i agrarna geografija razvijaju kao samostalne geografske grane dok je razvoj trgovinske geografije i dalje u velikoj mjeri ostao u okviru ekonomske geografije najznaajnijih kola danas je ekonomska geografija najrazvijenija u SAD-u

o Vanost i poloaj ekonomske geografije nije isti u svim zemljama te razlikujemo nekoliko o Razdoblja u razvoju ekonomske geografije kao znanosti razlikuju se na osnovu dva kljuna
pitanja: o o to je objekt istraivanja ekonomske geografije? kakav je metodoloki pristup ekonomske geografije?

Objekt ekonomske geografije

o Objekt ekonomske geografije se tijekom vremena mijenjao razliite kole su tijekom vremena
davale razliit odgovor na pitanje to je objekt ekonomske geografije

o objekt je prostor kao sredina koja omoguuju razvoj ekonomske djelatnosti o objekt je pejza kao odraz ekonomskog djelovanja ovjeka

ljudske aktivnosti dovele su do promjena u prostoru npr. nekad slabo vrednovano primorje Francuske ili panjolske se pod utjecajem turizma razvilo u dohodovno podruje ekonomske geografije

o objekt su ekonomske djelatnosti i njihova organizacija suvremeni objekt

o Objekt ekonomske geografije nije ekonomija ni ekonomska djelatnost znanost Tradicionalni metodoloki pristup ekonomske geografije o o o Tradicionalni koncept traje do 1950-ih godina u Americi, do 1960-ih godina u Europi Objekt prouavanja je Zemljina povrina, prostor te pejza kao odraz meuovisnog odnosa prirodne osnove i ljudi Ekonomska geografija prema tradicionalnom pristupu objanjava oblike ekonomskih djelatnosti, izdvaja regije s obzirom na oblike proizvodnje i odgovarajue tipove pejzaa

o Pojam ekonomija podrazumijeva privredu ili gospodarstvo te ekonomiku odnosno ekonomsku

o Metode istraivanja: (analize se temelje na statistikim podacima deskripcija)

jednostavne metode analize razmjetaja djelatnosti (gdje je to?) analize obujma proizvodnje (koliko je to?)

o Zbog naglaska prirodno-geografskih faktora, posebice u objanjavanju rasprostranjenosti

poljoprivrednih kultura te u razvoju agrarnih sistema u cjelini, govorimo o prirodnogeografskom determinizmu

Glavni predstavnici: o E. Friedrich glavna zadaa ekonomske geografije je opisati geografski razmjetaj ekonomske djelatnosti na Zemlji pri emu je poseban naglasak stavljen na utjecaj klime kao glavnog faktora razvoja poljoprivrede ekonomska podruja dovodi u izravnu vezu s Kppenovom klasifikacijom klime te izdvaja 8 tipova ekonomskog iskoritavanja najznaajnije djelo: Allgemeine und spezielle Wirtschaftgeographie iz 1926. godine

o E. Obst iako stavlja vei naglasak na prirodno-geografske faktore, ipak analizira razvoj
ekonomskih djelatnosti i sa stajalita utjecaja antropogeografskih imbenika razlikuje tri stupnja iskoritenosti ekonomskih podruja

najznaajnije djelo: Allgemeine Wirdschafts- und Verkehrsgeographie iz 1959. godine prirodno-geografske faktore

o S. N. Dicken u svojoj tipologiji ekonomskih podruja ponovno stavlja naglasak na

o najznaajnije djelo: Economic Geography iz 1955. godine

H. Bsch slubeno se ubraja u predstavnike tradicionalnog koncepta, no njegov rad predstavlja prekretnicu te prijelaz u suvremeni koncept ekonomske geografije kroz spregu prirodnih i antropogenih imbenika u prvi plan stavlja ekonomske djelatnosti i njihov utjecaj na prostor te na taj nain objanjava prostorno ureenje gospodarskih djelatnosti (privrede) najznaajnije djelo: Weltwirtcshaftsgeographie iz 1966. godine

Moderni koncept ekonomske geografije

o Razvoj nove ekonomske geografije posljedica je sve vee kritike tradicionalnih pristupa u

geografiji te razvoja nove geografije ijim se zaetnikom smatra Fred K. Schfer koji se zalae za naputanje koncepta tradicionalne geografije temeljene na horolokoj regionalnoj geografiji te za primjenu nomotetikog pristupa

Sredinom 20. stoljea tradicionalni koncept ekonomske geografije zapada u krizu uslijed preoptereenosti geodeterminizmom i deskripcijom te injenicom da se statistikim podacima nisu mogle objasniti sve promjene u prostoru razvojem prometa (ponajprije pomorskog) javljaju se jeftine sirovine... to se vie ne uklapa u klasini koncept razvoja ekonomske geografije u kojemu je postojala izrazita meuzavisnost prirodnih faktora i razvoja ekonomskih djelatnosti koja se vie ne vidi

o Neka podruja naglo se razvijaju iako nemaju prirodne prednosti, nastupa globalno razdoblje,

o Istraivanja u suvremenoj ekonomskoj geog. karakteriziraju tri filozofska pristupa: pozitivizam,

strukturalizam i humanizam

o Objekt prouavanja postaju ekonomski prostorni sistemi, a mijenja se i pristup prouavanju te se

uvodi sustavni pristup kojim je mogue objasniti odreene procese koji uzrokuju razlike meu pojavama u prostoru o sustav je openito skup elemenata izmeu kojih postoje veze i odnosi, a promjena jednog elementa utjee na promjene drugih elemenata ili sustava u cjelini zato je ba tamo i kakav je utjecaj na ostale elemente i strukture

o Sustavnim pristupom ne objanjava se samo gdje je to i koliko ega ima, ve ono najznaajnije
o Naputa se prirodni determinizam (geodeterminizam), a zamjenjuju ga ekonomski determinizam prema kojemu je ekonomska osnova drutva glavni imbenik razvoja Schtzl (1981.) ekonomski prostorni sistemi

o Razliiti autori dali su razliite koncepte meu najprihvaenijima je onaj to ga je dao L. o struktura ini je razmjetaj ekonomskih djelatnosti unutar jednog sistema na lokalnoj ili
regionalnoj razini (lokacijska ili regionalna struktura)

o interakcija djelovanje jedne strukture na drugu istog ili drugog sistema ogleda se
kroz cirkulaciju ljudi, robe, kapitala i informacija izmeu lokacija odnosno regija

o proces dinamika promjena u prostornoj (lokacijskoj ili regionalnoj) strukturi

posljedica je djelovanja prostornih interakcija kao i djelovanja lokalnih i regionalnih razvojnih faktora (npr. deagrarizacija, deruralizacija, industrijalizacija) o o Meu sistemima postoji hijerarhijska meuovisnost te s obzirom na veliinu moemo razlikovati lokalne, regionalne, nacionalne i svjetske (globalne) ekonomske sisteme S obzirom na funkcije razlikujemo proizvodne (agrarni, industrijski, energetski, rudarski) i uslune (prometni, trgovinski...) ekonomske sisteme strukturama, interakcijama i procesima u gospodarskim djelatnostima SISTEMSKI PRISTUP o U suvremenoj ekonomskoj geografiji danas se primjenjuje sustavni ili sistemski pristup kako bi se objasnile pojave i promjene u prostoru (elemenata ili podsistema)

o Ekonomska geografija je znanstvena disciplina o prostornim

o Analiziraju se meuodnosi unutar cjeline sastavljene od brojnih meusobno povezanih dijelova o Sistem je skup elemenata izmeu kojih postoje odreene veze i odnosi promjena u jednom
elementu uzrokuje promjene u ostalim elementima i u cijelom sistemu o Tipovi sistema prema protoku energije i tvari:

o izolirani sistem nema izmjene tvari ni energije (takav je vjerojatno samo svemir)
nemaju primjenu u geografiji

o zatvoreni sistem postoji izmjena energije, ali ne i tvari (npr. hidroloki ciklus) o otvoreni sistem postoji izmjena tvari i energije (takva je veina sistema: atmosfera,
ekosistemi, poljoprivreda, prometni sistem, industrija...) o Tipovi sistema prema stupnju poznavanja procesa ('prozirnosti'):

o crna kutija poznati samo ulaz i izlaz

o siva kutija poznati jo i manji podsistemi o bijela kutija poznate komponente, putovi i spremita energije i tvari o S obzirom na ravnoteu sistema, sistem moe biti: stabilan, nestabilan (npr. padina), dinamiki
stanje ujednaenog ulaza i izlaza to dovodi do postupnih promjena Povratna sprega

o S obzirom na procese izvan sistema i njihov utjecaj na procese u sistemu moemo govoriti o
povratnoj sprezi (feedback) pojava kad se zbog vanjskog utjecaja jedan element u sustavu promijeni, time naruava ravnoteu i utjee na ostale elemente, tj. prouzrokuje niz promjena na njima o Oblici povratne sprege:

o negativni feedback porast aktivnosti jedne komponente uzrokuje pad aktivnosti druge
komponente te djeluje prema uspostavljanju ravnotee

primjer: uz strmu obalu veliki valovi uzrokuju razaranje s vremenom se smanjuje strmina smanjuju se valovi i razaranje elemenata u istom smjeru te djeluju prema daljnjem naruavanju ravnotee

o pozitivni feedback serija progresivnih promjena unutar sistema promjena

primjer: neka industrija zbog uspjenog proizvoda poveava proizvodnju privlai radnu snagu ime uzrokuje migracije dolazi do daljnjeg poveanja proizvodnje to povlai daljnje migracije EKONOMSKA STRUKTURA STANOVNITVA o o Ekonomska struktura stanovnitva jedan je od indikatora ope razvijenosti nekog drutva (tj. socioekonomskog razvoja) Ekonomsku strukturu stanovnitva moemo promatrati s dva aspekta: o u uem smislu: struktura prema sektorima djelatnostima (sve ee se koristi) vlasnitva, domainstva, prema izvorima prihoda, prema mjestu stanovanja (socioekonomska struktura)

o u irem smislu: struktura prema poloaju (ugledu) zanimanja u drutvu, sektorima

o o

Prilikom analize ekonomske strukture stanovnitva udjeli se odnose iskljuivo na aktivno stanovnitvo Koncepti izdvajanja aktivnog stanovnitva:

o koncept zaposlenosti (veinom naputen) aktivno stanovnitvo ine svi koji obavljaju
neku djelatnost i za to dobivaju plau (poljoprivrednici? obrtnici?)

o koncept radne snage (preporuka UN-a, iroko prihvaen) osobe obaju spolova koje ine
ponudu radne snage raspoloivu za proizvodnju dobara i usluga, ukljuujui zaposlene i nezaposlene

obiljeje koncepta je rad radi stjecanja sredstava za ivot

o Ekonomski aktivno stanovnitvo (prema kriteriju radne snage): o sve zaposlene osobe
rade puno radno vrijeme rade pola radnog vremena rade manje od pola prosjenog radnog vremena

o sve osobe koje obavljaju neko zanimanje, ali nisu u radnom odnosu
aktivni u poljoprivredi, zanatstvu osobe koje rade za vlastiti raun

pomaui lanovi obitelji

o nezaposlene osobe u odreenom razdoblju

nezaposleni koji su bili zaposleni osobe koje prvi put trae zaposlenje

o Ekonomski neaktivno stanovnitvo (prema kriteriju radne snage):

osobe koje imaju samostalan izvor prihoda osobe koje primaju mirovinu osobe koje se pripremaju ili koluju za neko zanimanje i imaju stipendiju i sl. ostale gospodarski neaktivne osobe koje ne rade niti trae posao (rentijeri i sl.)

o ekonomski ovisne osobe (uzdravane)

djeca do navrene 15. godine kuanice osobe koje se pripremaju za obavljanje zanimanja, koje se koluju na teret roditelja, roaka i sl. osobe nesposobne za rad i bolesne osobe

Prema kriteriju prihoda aktivno stanovnitvo ine svi oni koji imaju prihod, tj. aktivno stanovnitvo prema kriteriju radne snage te neaktivne osobe koje imaju vlastiti izvor prihoda prema kriteriju radne snage

STRUKTURA STANOVNITVA PREMA SEKTORIMA DJELATNOSTI o Struktura stanovnitva prema sektorima djelatnosti:

o primarni sektor obuhvaa stanovnitvo koje radi u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu,

ali i vodoprivredi

o sekundarni

sektor obuhvaa stanovnitvo zaposleno graevinarstvu, energetici i proizvodnom zanatstvu

rudarstvu,

industriji,

o tercijarni sektor obuhvaa stanovnitvo zaposleno u neproizvodnim gospodarskim

granama uslunom zanatstvu, prometu, ugostiteljstvu, turizmu, trgovini, novarstvu i sl. dohodak, ve ga troe u upravi, obrani, kolstvu, zdravstvu, znanosti i kulturi

o kvartarni sektor obuhvaa stanovnitvo zaposleno u djelatnostima koje ne stvaraju o kvintalni sektor obuhvaa stanovnitvo zaposleno u informatikim djelatnostima
o o Uoeno je da zastupljenost zaposlenih po sektorima djelatnosti odraava opi stupanj razvijenosti Prvu podjelu na sektore dali su Fischer i Clark prije Drugog svjetskog rata, no njihova podjela imala je nejasne kriterije razvrstavanja u djelatnosti kriterije prema kojima se neke djelatnosti svrstava u neki sektor, a glavni kriteriji su: o intenzitet tehnikog napretka (mjeren kroz produktivnost) zasienost, odnosno elastinost potranje

o Fourasti 1954. godine i Eisler 1970. godine dopunjavaju taj model te razrauju model i daju

Obiljeja sektora:

o I. sektor osrednji tehniki napredak i postojana, blago rastua potranja o II. sektor snaan tehniki napredak (porast produktivnosti) i promjenjiva potranja o III. sektor slab tehnoloki napredak (rast produktivnosti), stalno rastua potranja (iz
toga proizlazi i dananji porast potreba za radnom snagom)

o Razliiti intenzitet tehnikog napretka te razliiti uvjeti potranje dovode do promjena udjela
zaposlenih u pojedinim sektorima: I. sektor obiljeava porast produktivnosti pa dolazi do vika radne snage prelijevanje u II. sektor koji ispoetka obiljeava jak porast potranje pa prima vikove radne snage, kasnije doivljava snaan tehnoloki napredak i porast produktivnosti viak radne snage se prelijeva u III. sektor koji ima slab porast produktivnosti, ali i rast potranje uz stalan porast radne snage o o o o Od poetka 19. stoljea poinje znatno smanjenje I. sektora, najvie u korist II. sektora Poetkom 20. stoljea poinje znatniji rast III. sektora, ali II. sektor jo uvijek raste bre Sredinom 20. stoljea II. sektor stagnira i od 1960-ih poinje se smanjivati, a III. sektor ekspandira na raun I. i II. sektora Danas u primarnom sektoru radi oko 10% radne snage, a u sekundarnom i tercijarnom sektoru po 45% promjene u prostoru:

o Socioekonomskim razvojem dolazi do preraspodjele stanovnitva izmeu sektora to uzrokuje o preobrazba naselja (fizionomska nema gospodarskih zgrada, tip gradnje...) o promjena naina ivota (radno vrijeme, slobodno vrijeme...) sve vea socijalna
pokretljivost (turizam, promet...) PRIMJENA MODELA DJELATNOSTI o o EKONOMSKE STRUKTURE STANOVNITVA PREMA SEKTORIMA

Struktura aktivnog stanovnitva koristi se kao pokazatelj razvijenosti (faze drutvenoekonomskog razvoja) Openiti slijed promjena sektora djelatnosti od 1800. do 1950. godine:

I II III II I o

II I III

II III I

III

Openito nii stupanj zaposlenih u primarnom sektoru oznaava vii stupanj razvijenosti

o u razvijenim zemljama u primarnom sektoru je zaposleno < 5% aktivnog stanovnitva o u nerazvijenim zemljama u primarnom sektoru je zaposleno preko 60% aktivnog
stanovnitva

o u SAD-u 3% stanovnitva 'hrani' Ameriku i izvozi hranu, a u Bangladeu 67% stanovnitva

ne uspijeva proizvesti hrane dovoljno za prehranu cjelokupnog stanovnitva

o Potrebno je voditi rauna da je u tercijarni sektor ukljuen i kvartarni sektor pa se moe dobiti
kriva slika razvijenosti takav je bio sluaj nekadanjih socijalistikih drava, a zadrao se u veini tranzicijskih zemalja ENERGETSKI IZVORI

o Geografija izvore promatra kompleksno te razlikuje prirodne i drutvene izvore

o o Drutvene izvore ine stanovnitvo i kapital Prirodni izvori:

o neobnovljivi izvori oni izvori ije koritenje moe voditi iscrpljivanju zaliha (jednom
iskoriteni nenadomjestivi su)

reciklirajui izvori: rude eljeza, uran... nereciklirajui izvori: fosilna goriva... nepaljivim koritenjem mogu biti uniteni (ume, tlo...) prirodnog ciklusa

o uvjetno obnovljivi izvori pojedini izvori koji su obnovljivi uz paljivo gospodarenje, a o obnovljivi izvori mogu se koristiti neprestano i trajno (s ljudskog stanovita) i dio su o Rezerve poznati izvori koji se smatraju iskoristivima pri trenutnim tehnolokim i ekonomskim
uvjetima

o iskoriteno je ono to je povoljno da bi se ilo dalje treba bolja tehnologija i vie

svjetske cijene

primjer: ugljen se u Njemakoj prestao kopati nakon to su iskoritena povoljna nalazita, preostala leita su teko dostupna to poveava cijenu te je jeftinije uvoziti ugljen sa svjetskog trita na komercijalnoj razini

o primjer: snaga valova jo nije tehnoloki dovoljno uznapredovalo da bi se mogli koristiti o primjer: fuzija vie energije se troi na postizanje uvjeta (temperatura i tlak) nego to se
fuzijom oslobaa o Rezerve nisu isto to i izvori magnetske energije i gravitacije POTRONJA ENERGIJE o o U potronji komercijalne energije nafta ini 33%, ugljen 28%, plin 27%, nuklearna energija 8%, a ostali izvori oko 4% ivotinjska snaga (za vuu ili noenje), privatna uporaba solarne, hidroenergije i energije vjetra, drvo za ogrjev i druga tradicionalna goriva za grijanje, kuhanje, osvjetljenje ine do 20% potronje energije u svijetu, u pojedinim nerazvijenim zemljama i do 90% 2.6 puta (s 3.9 na 10.2 mlrd tona n.e.), a od 1950. godine se uetverostruila

o Sunce je primarni izvor gotovo sve energije na Zemlji uz izuzetak geotermalne energije,

o Tijekom vremena struktura potronje se mijenjala u 40 godina potronja se poveala vie od

o o o

Najbri porast potronje energije zabiljeen je krajem 1960-ih, a poetkom 1980-ih dolazi do stagnacije potronje Ope kretanje potronje energije u poetku je najslinije kretanju potronje nafte, a zatim plina Dananje statistike daju razliite procjene budue potronje, no sve se slau da e udio nafte stagnirati dok se oekuje daljnji rast udjela plina i obnovljivih izvora energije to je povezano i s procjenama postojeih rezervi fosilnih goriva Svijet danas karakterizira nejednaka potronja: o o o o preko polovice energije potroi se u samo pet zemalja (SAD, Kina, Rusija, Japan, Indija), a u 10 zemalja gotovo 2/3 energije ak est zemalja (5 + Njemaka) troe vie energije nego cijela Afrika SAD imaju oko 4.6% svjetskog stanovnitva, a ine vie od 23% svjetske potronje energije zemlje G7 imaju 11% svjetskog stanovnitva, a ine vie od 40% svjetske potronje energije

o stanovnitva nerazvijenih zemalja troi manje od 30% energije

o Posljedice takve nejednake potronje su veliko poveanje oneienja te bitno smanjenje zaliha

2004. godine proizvedeno je 24.5 milijardi tona CO2 ili 3.3 tone po stanovniku

o I slabije razvijene zemlje troe sve vie energije te, iako potronja u razvijenim zemljama stagnira,
troi se sve vie energije o Takva raspodjela potronje dovodi do konflikta: o o o o razvijeni ele odrati status quo ili smanjiti potronju (ouvanje okolia, paljivo raspolaganje rezervama) nerazvijeni ele poboljanje ivotnih uvjeta, za oneienje okrivljuju razvijene, trae svoj 'red' za napredak

Najvei porast potronje biljee tzv. nove zemlje u koje ubrajamo nekadanju skupinu nerazvijenih zemalja te Kinu i Indiju Nejednaki raspored energetskih izvora u svijetu dovode do razvoja trgovine te je nafta usprkos laganoj stagnaciji jo uvijek najzastupljenija pojedinana roba u svjetskoj trgovini vrijednosti izvezene robe za uvoz nafte, a nakon porasta cijena nafte taj udio je jo vie porastao

o Pojedine slabije razvijene zemlje (Indija, Pakistan, Niger...) bile su prisiljene davati i izmeu i

KORITENJE ENERGIJE ZA RAZVOJ o Prvi izvor energije bila je ljudima njihova vlastita snaga i direktna Suneva energija

o vatra nauili su je koristiti prije oko 1.5 milijuna godina za grijanje, pripremu hrane,
peenje gline, osvjetljavanje

o domae ivotinje za vuu i noenje tereta o oko 3200. g.p.n.e. Egipani su izmislili jedro i koristili ga za pokretanje brodova o pred oko 2000. g.p.n.e. izmislili su nain koritenja snage vode na vodopadima i tekuoj
vodi jednostavni vodeni kota kao pretea turbine o sve do 17. stoljea moemo govoriti o marginalnom koritenju energije

Koritenje energije od 18. do sredine 19. stoljea o Drvo je glavni izvor energije, no krajem 18. stoljea potreba za drvom i sjea premauje rast te ugljen preuzima primat prijevoza ugljena iz rudnika vagonima u poetku su vagone vukli ljudi, kasnije konji

o Poveanjem potranje za ugljenom trae se nove metode kopanja i vaenja te razvoj tehnologije

o Poseban problem predstavljala je voda u rudnicima 1698. godine Thomas Savery je

patentirao pumpu za ispumpavanje vode iz kopova koja je bila pogonjena prvim upotrebljivim parnim strojem ureajem za pretvaranje toplinske energije u mehaniku energiju

o 1769. James Watt patentirao je bitno uinkovitiji stroj i tako omoguio primjenu parnog stroja i
za druge namjene osim pumpanja i izbacivanja vode iz rudnika

o Parni stroj postaje nositelj razvoja industrije i prometa tijekom industrijske revolucije kada
poinje silan porast potronje energije parom pogonjeni strojevi zamjenjuju ljudski rad, a parobrodi potiskuju jedrenjake

o Laki i produktivniji rad potie stjecanje vie dobara ime dolazi do porasta standarda i
omoguen je znatniji porast stanovnitva te porast kupovne moi to dovodi do porasta potranje koji uzrokuje porast potronje energije Koritenje energije u 19. stoljeu o Stoljee otkrivanja novih izvora energije kao i naina njezine primjene elektrogenerator (Faradey u UK, Henry u SAD-u) o 1860-ih godina izumljen motor s unutranjim izgaranjem koji omoguuje razvoj prvih vozila o 1866. godine Nikolaus August Otto i Eugen Langen konstruirali su etverotaktni motor tada pogonjen na plin)

o 1830-ih godina je otkriven je nain pretvaranja mehanike energije u elektrinu energiju

o 1885. Gotlieb Daimler i Karl Benz neovisno su etverotaktni motor pokrenuli na benzin (do
o 1892. godine Rudolf Diesel je konstruirao dizelski motor

Koritenje energije u 20. stoljeu

o Od 1900. godine potronja energije se udvostruuje svakih 20 godina

o Razlozi rasta potronje energije:

porast stanovnitva i porast standarda izum novih troila energije proizvodnja proizvoda iji nastanak troi puno energije neenergetska potronja fosilnih goriva

o Od 1980-ih dolazi do usporavanja rasta potronje energije kao posljedice krize i porasta cijena te
do izuma troila koja troe manje energije FOSILNA GORIVA

o Fosilna goriva su oblik Suneve energije uskladitene kroz proces fotosinteze u zelenim
biljkama

o Fosilna goriva obuhvaaju ugljen, naftu i zemni plin o Fosilna goriva danas ine 85-90% svjetske potronje energije procjenjuje se da je godinja
potronja fosilnih goriva onolika koliko je nastalo tijekom jednog milijuna godina

o Posljednjih godina ponovno raste udio ugljena zbog velike proizvodnje u Kini
o Procjene postojeih rezervi fosilnih goriva: o ugljen: kameni za 200 godina, smei za 230 godina, lignit za 400 godina nafta za 45 do 50 godina plin za 120 godina

Prijelomni dogaaji u koritenju energije:

o u 18. stoljeu dolazi do proizvodnje pare prijelaz s drva na ugljen omoguio je

industrijsku revoluciju o o krajem 19. i poetkom 20. stoljea poinje koritenje nafte i plina koji su istiji i komotniji za koritenje te postupno istiskuju ugljen 1960-ih godina nafta preuzima primat od ugljena tako se proizvodilo 20% elektrine energije u svijetu UGLJEN

o poslije Drugog svjetskog rata poinje se koristiti nuklearna energija krajem 1990-ih

o Ugljen je bio osnova za industrijsku revoluciju u Velikoj Britaniji, Zapadnoj Europi i SAD-u o Usprkos najduljoj eksploataciji (dulje od 200 godina) ugljen ima najdugotrajnije rezerve meu
fosilnim gorivima (200-400 godina) o Prema starosti, kalorinoj vrijednosti i primjenjivosti izdvajamo tri skupine ugljena:

kameni ugljen 7-9 tisua kalorija koristi se u kemijskoj industriji i metalurgiji (koks), kao gorivo u termoelektranama; rezerve se procjenjuju na 200 godina smei ugljen i lignit 3-6 tisua kalorija koristi se kao gorivo; rezerve smeeg ugljena procjenjuju se na oko 230 godina, a lignita na oko 400 godina

Najvei svjetski proizvoai ugljena su Kina, SAD, Indija, Australija, Rusija i JAR o polovicu svjetske proizvodnje dre Kina i SAD

o est zemalja dri proizvodnje

o o o Ukupna godinja proizvodnja ugljena iznosi blizu 5 milijardi tona Bez obzira na vanost nafte u apsolutnom smislu koliina proizvedenog ugljena raste Od poetka 1990-ih ukupna svjetska proizvodnja uvelike se podudara s Kinom koja biljei vrlo brz rast o o o o od 1980. do 2003. godine imala je porast 2.4 puta tj. preko 850 tona istovremeno proizvodnja u svijetu se poveala 1.3 puta ili 1100 milijuna tona oko 57% svjetskih rezervi nalaze se u SAD-u (27%), Rusiji (17%) i Kini (13%)

Ukupne rezerve ugljena se procjenjuju na 1000 milijardi tona, no nejednak je raspored u svijetu

o oko zaliha nalazi se u samo pet zemalja (SAD, Rusija, Kina, Indija, Australija) o Svijet takoer karakterizira i nejednaka proizvodnja iako su najvei proizvoai ujedno i
najvei potroai, ugljen se troi svuda u svijetu te dolazi do razvoja trgovine ugljenom o o Glavni izvoznici kamenog ugljena 2003. godine bili su Australija, Kina, Indonezija, JAR i Rusija, a najvei uvoznici Japan, Juna Koreja, Njemaka, UK i Rusija Veina ugljena danas se koristi u termoelektranama

o Sredinom 20. stoljea dolazi do smanjenja vanosti ugljena zbog:

nafte jeftina i primjenjiva pad cijena ugljena pritiska ekologa uvoenje plina kao istijeg, ima manju emisiju CO2 i SO2 koji sudjeluju u kiselim kiama i efektu staklenika politike odluke usmjerenost na nuklearnu energiju ostalih razloga stagnacija metalurgije iz povoljnih leita u Australiji i SAD-u na svjetsko trite se plasira jeftiniji ugljen

Smanjenje znaenja ugljena kao energenta dovodi do kriza tradicionalnih rudarskih podruja (UK, Njemaka, Belgija...), zatvaranja rudnika te brojnih socijalnih i ekonomskih posljedica, posebice u jae usmjerenim podrujima Javlja se potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, no problem je u niskokvalificiranoj radnoj snazi zbog ega se javlja potreba za dokolovanjem nekadanjih rudara U prvoj fazi nekadanja rudarska podruja stagniraju i propadaju, no u novije vrijeme dolazi do njihove revitalizacije te se u bazene smjeta novija, ista industrija

o o

NAFTA

o Nafta se koristi od najstarijeg vremena u starom Egiptu je koritena kao sredstvo za

mumificiranje, a indijanska plemena su je koristila kao lijek

o Prijelomna godina u eksploataciji nafte bila je 1840. kada je Kanaanin Abraham Gesner otkrio
dobivanje petroleja iz sirove nafte petrolej je brzo postao glavni nain rasvjete, ira primjena dovela je do breg rasta cijena sirove nafte o Potreba za pronalaskom novih izvora i tehnologija vaenja i prijevoza dovodi do poetka naftne industrije: 1857. godine poinje crpljenje nafte u Rumunjskoj 1859. godine iz naftne buotine u Pensylvaniji parnim strojem se crpi nafta uskoro su izbuene brojne nove buotine u okolici ime je dolo do pada cijena s 20$ na 10c za barel (159 l) pojavljuju se vikovi koji se poetkom 1860-ih izvoze na atlantsku obalu SAD-a

1865. godine napravljen je prvi cjevovod koji je vodio 8 km od buotine do eljeznike postaje

o Krajem 19. i poetkom 20. stoljea istraivanja poinju i u drugim saveznim zemljama SAD-a
(Texasu, Kaliforniji i Oklahomi), a buotine se bue i drugdje u svijetu u Europi, Junoj Americi, na Bliskom istoku (prva buotina izbuena je 1908., u Iraku 1927., a u Saudijskoj Arabiji 1938.) o Glavni svjetski proizvoai nafte (2004.) su Saudijska Arabija, Rusija, SAD, Iran, Meksiko, Kina i Venezuela o Norveka i UK su vodei proizvoai nafte iz podmorja

Koritenje nafte tijekom vremena o Do poetka 20. stoljea glavna namjena bila je dobivanje petroleja benzin i ostale frakcije su bacane o tek uvoenjem elektrine struje za rasvjetu petrolej postaje nepotreban

o Tijekom Prvog svjetskog rata naglo raste potranja zbog goriva za brodove i avione
o o U razdoblju izmeu Prvog i Drugog svjetskog rata porast automobilizacije i mehanizacija poljoprivrede uvjetuju porast potrebe za benzinom U Drugom svjetskom ratu nafta se koristi za gorivo, a kao sirovina za TNT primjenu dolazi do diversifikacije primjene nafte

o Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do vrlo brzog razvoja industrije i prometa to poveava o 1950-ih i 1960-ih nafta postaje glavni energent razvija se tehnologija vaenja, otkrivaju se
nova nalazita te je cijena nafte niska i raste potronja o o porast potronje vodi do gospodarskog razvoja i porasta standarda to uvjetuje daljnji porast potronje i potranje u proizvodnji dominira nafta s Bliskog istoka (iako se sve do 1970-ih buotine zapravo nalaze u stranom vlasnitvu)

o 1960-ih godina otkrivena je nafta na Aljaski i u podmorju Sjevernog mora

Sve do 1973. godine svjetski potroai ponaali su se kao da nije rije o neobnovljivom, konanom izvoru energije

o 1. naftni ok (1973.) o uzrok: arapsko-izraelski rat (1967.-1973.) uslijed kojeg su arapske zemlje smanjile ili
prekinule isporuku nafte SAD-u i njima bliskim (zapadnim) zemljama i Japanu

o OPEC uetverostruuje cijene s ispod 3$ po barelu na 11$ po barelu o posljedice: tednja u mnogim zemljama, racionalno i efikasno koritenje energije,
prelazak na druge energente o istovremeno zapoinju jaa istraivanja u Sjevernom moru, na Aljaski i u Rusiji

o 2. naftni ok (1979.-1980.) o uzroci: zaotravanje na Bliskom istoku, Iranska revolucija i svrgavanje (proamerikog)
aha Reze Pahlavija to je dovelo do prestanka isporuke SAD-u nastavio

o OPEC udvostruuje cijene s 13-14$ na gotovo 30$ po barelu, a postupan rast se o ukupan rast cijena od 1973. do 1981. godine je s 2.8$ na iznad 34$ po barelu to je
poveanje od preko 12 puta 1980. godine zabiljeena je najvia cijena nafte u 20. stoljeu 101$ o posljedice: tednja, no razliito u razliitim kategorijama zemalja Njemaka je smanjila uvoz nafte, ali su se trokovi poveali 9 puta u zemljama OECD-a od 1973. do 1985. dolazi do porasta potronje energije od 5$ dok je porast BNP-a bio 30% to je rezultat efikasnijeg koritenja energije siromane zemlje su najtee pogoene jer nemaju 'prostora' za tednju pa poinju dizati kredite i upadati u dugove to je danas jedan od najveih problema

o Nakon 1981. godine cijena zbog rastue ponude postupno opada i 1986. godine dostie 13$
(povremeno i nie) ponovni porast potronje, rekord iz 1979., dosegnut je tek sredinom 1990-ih

o 3. naftni ok (1990.-1991.)
o uzrok: zaljevski rat o naftnom oku

o zbog velikih zaliha i isporuke od ostalih zemalja ok je umanjen te samo uvjetno govorimo o 4. naftni ok (2008.) neslubeni zabiljeena je najvea cijena nafte ikada
Uzroci oscilacija cijena nafte u posljednjih 30 godina

o Proizvodnja i trgovina (time i cijene) pod oitim su utjecajem politikih i vojnih zbivanja to
potvruju etiri naftna oka politike nestabilnosti uzrokovale su rast cijena nafte

o Proizvodnja i trgovina pod utjecajem su ekonomskih kretanja to potvruje pad potranje, a

time i pad cijena uzrokovani azijskom ekonomskom krizom 1990-ih godina te ponovni porast potranje poetkom 2000-ih to uz ogranienu isporuku dovodi do porasta cijena

o
o o

Zemlje OPEC-a ranije su proizvodile vie nego to mogu prodati pa su oscilirale cijene danas proizvode manje kako bi odrali visoke cijene Nafta danas, osim to je glavni energent, je i glavni svjetski posao s velikim gospodarskim i politikim posljedicama Meu vodeim multinacionalnim kompanijama su i one iz petrokemijske industrije: Exxon, BP, Royal Dutch, ENI...

o Uzroci rasta cijena nakon 2000. godine:

pad vrijednosti amerikog dolara pad kamatnih stopa u SAD-u prelijevanje sredstava u financijski sektor

rast potranje u SAD-u, Kini i Indiji SAD dnevno uveze 12 milijuna barela nafte Kina dnevno potroi 7 milijuna barela (1980-ih godina 1.7 milijuna barela) Indija dnevno potroi 2.5 milijuna barela

smanjenje proizvodnje OPEC-a kako bi se odrale cijene politika nestabilnost

Trgovina naftom

o Nafta je danas najznaajnija roba u svjetskoj trgovini to je posljedica neravnomjernog

rasporeda proizvodnje o Bliski istok ima oko svjetskih zaliha, a sa sjevernom Afrikom i iznad 70% zaliha nafte, a obuhvaa samo 2% svjetskog stanovnitva zbog ega ima ogromne mogunosti izvoza Veina najrazvijenijih zemalja (uz izuzetak UK i Norveke) nema dovoljno nafte za svoje potrebe Trgovina naftom je u pojedinim zemljama glavni izvor prihoda Udio nafte u vrijednosti izvoza (1999.): Saudijska Arabija Nigerija Libija Kuvajt Venezuela 88% (+ 8% preraevine) 96% 95% (ukljuujui plin) 89% (ukljuujui preraevine) 82% (ukljuujui plin)

o Zemlje OPEC-a imaju 78% zaliha nafte iako u dananjoj proizvodnji sudjeluju s oko 40%
o o o

o Proizvodnja nafte u Hrvatskoj opada i 1998. godine je iznosila oko milijun tona nafte, a istodobno
uvoz nafte oscilira i 1998. je iznosio 3.5 milijuna tona nafte o Primjena nafte danas:

o gorivo u prometu o sirovina u industriji o ostalo (maziva i sl.)

Uvjeti eksploatacije nafte o

59% (45% benzin, 7% dizel, 7% korozin) 26%

o grijanje i proizvodnja el. struje

2%

13% (plastika, gnojiva, umjetna vlakna, lijekovi...)

Lokacija leita nafte je esto nepovoljna: o o o o hladna podruja (Sibir, Aljaska) tropske praume (Indonezija, Nigerija) pustinje (Bliski istok, sjeverna Afrika...) valovito more (Sjeverno more)

o o

Takva lokacija leita uvjetuje rast cijena eksploatacije i transporta, a time i konanu cijenu nafte Kako bi se unaprijedila eksploatacija i prijevoz, dolazi do razvoja novih tehnologija i to razvojem satelitskih istraivanja, gradnjom stabilnih platformi, koritenjem supertankera i cjevovoda Problemi koji se oekuju u budunosti: o o o nestaica energije zbog iscrpljivanja izvora porast cijena to e biti problem za nerazvijene ekoloki problemi u svim fazama: dobivanju, transportu i potronji

PLIN o Plin se u nalazitima nalazi samostalno ili uz naftu

o U prolosti se esto beskorisno spaljivao na crpilitu

o Danas je plin energent s najbre rastuom potronjom meu energentima, a vjerojatno e njegov udio koji je danas iznad 25% i dalje rasti Od 1970. godine potronja i proizvodnja plina biljee brz porast potronja poveana skoro 3 puta Razlozi porasta potronje plina: o o poznate rezerve znatno su vee od nafte (oko 120 godina) najjeftiniji meu fosilnim gorivima istu koliinu energije

o Tri zemlje (Rusija, SAD, Kanada) proizvode blizu polovice svjetske koliine proizvodnje plina
o

o najii meu fosilnim gorivima izgaranjem se isputa plinova u odnosu na ugljen za o lako se prevozi transport plina u meunarodnoj trgovini se odvija 80% plinovodima i
20% tankerima kao ukapljeni plin

o Glavni izvoznici plina su Rusija, Kanada i Alir koji sudjeluju s 53% ukupnog izvoza
o Glavni uvoznici plina su SAD, Njemaka, Japan, Ukrajina i Italija koristi u domainstvu, za proizvodnju elektrine energije, za grijanje te u kemijskoj industriji Proizvodnja plina u Hrvatskoj o o Hrvatska proizvodi priblino svojih potreba, a se uvozi, gotovo sve iz Rusije plinovodima Od sredine 1990-ih veliina uvoza plina stagnira dok je uvoz u laganom porastu

o U mnogim zemljama plin postaje zamjena za ugljen i naftu (tamo gdje je mogue), najee se

o Trenutno se u Hrvatskoj plin vadi na 92 buotine

o Najznaajnija plinska polja su utica, Ivani, Jeevo, Klotar, Molve, Kalinovac, Ferdinandovac, Legrad, Lipovljani, plinsko polje Ivana u Jadranskom moru U rafinerijama su proizvedene 304 tisue tona ukapljenog plina i 250 tisua tona rafinerijskog plina

o 2003. godine u Hrvatskoj je proizvedeno 2189 milijuna kubinih metara prirodnog plina
o

NUKLEARNA ENERGIJA

o U svojim poecima iskoritavanja u civilne svrhe nuklearna energija je viena kao odgovor na
svjetske energetske potrebe o o Nuklearna energija je ist, siguran, trajan i jeftin izvor energije Nakon Drugog svjetskog rata i tijekom utrke u naoruanju javlja se tendencija podravanja mirnodopske primjene nuklearne energije

o 1954. godine porinuta je prva amerika nuklearna podmornica Nautilus o 1956. godine u Engleskoj je u rad putena prva nuklearna elektrana (Calder Hall), a godinu
kasnije prva u SAD-u o 1957. godine osnovan je EUROATOM Europska agencija za nuklearnu energiju elektrine energije, odnosno oko 7% ukupne energije

o 2005. godine u svijetu je radio 441 reaktor u 31 zemlji koji su davali oko 16% proizvodnje

U razvoju nuklearnih elektrana razlikujemo tri generacije reaktora ovisno o pogonskom gorivu i kemijskim procesima u tim elektranama o prva generacija reaktora

isti proces kao u prvim atomskim bombama cijepanjem jezgara atoma tekih elemenata dolazi do oslobaanja goleme energije kao gorivo se koristi U235 (isto kao bomba na Hiroimu) kontrolirana lanana reakcija proizvodnja topline koja se koristi za proizvodnju pare koja pokree turbine generatora (kao i kod klasinih TE na ugljen, mazut, plin) javlja se potreba obogaivanja urana reciklaom se troi energija, kao nusprodukt Pu239, Sr90 i drugi radioaktivni izotopi

druga generacija reaktora

kao pogonsko gorivo koristi se plutonij koji daje vie energije temelji se na procesu fisije temelji se na procesu fuzije koja je jo u eksperimentalnoj fazi procesi koji se odvijaju jednaki su procesima na Suncu spajanje atomskih jezgara to je mogue ako se atomi sudare jako velikom brzinom da nadvladaju odbijanje pozitivnih naboja jezgara to je mogue pri visokim temperaturama (iznad 50 milijuna C) i tlaku ili se koriste akceleratori proces fuzije mogu je samo u posebnom obliku tvari plazmi (mjeavini koja je napravljena od slobodnih elektrona i neutrona) kao gorivo koristi se plazma deuterija i tricija (tekih izotopa vodika) proces fuzije je sigurniji proces kojim nastaje manje radioaktivnog otpada, a daje vie energije (1 kg D-T plazme 3 kg U235 20 000 kg ugljena)

trea generacija reaktora

o 1979. godine na Otoku tri milje, Harrisburg u SAD-u dolo je do prve nesree zbog nuklearne
energije

o 1986. godine u ernobilu u Ukrajini dolo je do parne i kemijske eksplozije (H2 i CO)
KORITENJE NUKLEARNE ENERGIJE

o Najvie nuklearnih reaktora imaju SAD (2007.: 104), a slijede Francuska, Japan, Rusija i Sjeverna
Koreja o Najambiciozniji nuklearni program imala je Francuska ija je veina nuklearnih reaktora smjetena na atlantskoj obali i du rijeka Rhne, Loire i Garrone o razlozi razvoja tako opsenog programa o o o o nedostatak fosilnih goriva uvoz nafte iz nestabilnih podruja sjeverne Afrike i Bliskog istoka

1980. godine je 37% elektrine energije dobiveno iz NE 1986. godine je iz 50 nuklearnih reaktora dobivena polovina ukupne elektrine energije

Japan zbog nedostatka fosilnih goriva takoer ulae velika sredstva u razvoj nuklearne energije, iako je u povijesti osjetio sve njene negativne posljedice Kina je relativno kasno zapoela s primjenom nuklearne energije

o prvi reaktor puten je u rad 1990. godine

o danas ve ima 10 reaktora te velike planove, pogotovo u obalnom podruju

o Nekadanji SSSR ulagao je velika sredstva u razvoj i primjenu nuklearne energije, prvenstveno
kako bi parirao SAD-u takav ekspanzivni razvoj rezultirao je niskim stupnjem sigurnosti o o rezultat slabog odravanja bila je eksplozija nuklearnog reaktora u ernobilu pri kojoj je u atmosferu otilo 50 tona radioaktivnih estica raspadom SSSR-a nove drave smanjuju ulaganja zbog nedostatka sredstava, a velike probleme predstavlja i problem odravanja postojeih nuklearnih elektrana godine, a uslijedio je i brz razvoj novih NE

o Njemaka je rano zapoela s razvojem nuklearne energije prva elektrana izgraena je 1968. o 1978. godine imala je 8 NE, 1984. su startale ak etiri nove, a posljednja je otvorena
1989. o o o o danas radi 17 reaktora, a 19 je ugaenih (u bivem DDR-u ne radi nijedan) razlog smanjenja broja NE je pritisak zelenih i prelazak na obnovljive izvore energije te dotrajalost elektrana na podruju nekadanjeg DDR-a

SAD sudjeluje s ak 30% svjetske proizvodnje nuklearne energije, a zajedno s Francuskom i Japanom proizvodi oko 57% nuklearne energije Nagli porast proizvodnje nuklearne energije uslijedio je 1980-ih godina proizvodnje

o U posljednjih 20 godina proizvedeno je pet puta vie nuklearne energije nego u prvih 20 godina o Relativno znaenje nuklearne energije drukije je od apsolutnih pokazatelja jer se javljaju neke
zemlje kojih nema meu apsolutno najveima najvei udio proizvodnje elektrine energije nuklearnim reaktorima imaju Francuska, Litva, Slovaka, Belgija, vedska i Ukrajina (iznad 50%) BUDUNOST NUKLEARNE ENERGIJE

o Budunost velikim dijelom ovisi o politikoj odluci neke zemlje zakonom zabranjuju gradnju NE
(Austrija)

o Restrikcije i uskraivanje poticaja razvoju nuklearnih elektrana:

o o jo nije dostignuta sigurnost u proizvodnji, tj. potpuna kontrola procesa (brojne manje nezgode) opasnost od proizvodnje nuklearnog oruja, iako gorivo za NE ne moe posluiti za izradu bombe

o strah od terorizma dobre mete o problem odlaganja radioaktivnog otpada (I131 vrijeme poluraspada je 8 dana Pu239 24
000 godina) o visoka cijena nuklearnih elektrana, ukljuujui i cijenu razvoja, gradnje, zbrinjavanja otpada i uklanjanja ostataka elektrane nakon 30-40 godina rada ne moe zamijeniti fosilna goriva, pogotovo naftu jer sa mali dio nafte koristi za dobivanje elektrine energije za sada se koristi samo za proizvodnju elektrine struje ni pojedine industrije nisu sigurne

o termalno oneienje
o o o o

Poticaji izgradnje:

u kemijskoj industriji Bhopal je 1984. godine iscurio otrovni plin zbog ega je smrtno stradalo vie od 2000 ljudi, a otrovano je preko 200 000 ljudi, no ipak se nastavlja razvoj kemijske industrije 1963. godine je u Italiji puknula brana pri emu je poginulo preko 2000 ljudi

u prometu godinje pogine viestruko vie ljudi nego u svim dosadanjim nesreama zajedno veina nuklearnih sila imala je nuklearno oruje prije primjene nuklearne energije

o tko eli napraviti bombu, nai e nain da nabavi plutonij, uglavnom iz vojnih izvora o veina otpada kojeg treba zbrinuti ne potjee iz nuklearnih elektrana, nego iz vojnih
izvora istraivanja problem odlaganja je tehnoloki rijeen pretvaranjem u krutinu i pohranjivanjem u geoloki stabilno podruje o o ljudi su vie izloeni radijaciji za vrijeme meukontinentalnog leta, gledanja TV-a ili ako ive u zgradi od granita nego ako ive u blizini NE rizik od NE je manji od mnogih drugih rizika u ivotu (ako se zamijeni 10% potronje nafte, trajanje zaliha za toliko se produljuje)

o zalihe nafte su puno kratkotrajnije od zaliha nuklearnih goriva zamijeniti gdje se moe
o manje je oneienje nego kod ugljena (kisele kie, efekt staklenika, smog...) termoelektrana 3000 do 20 000 tona ugljena

o manje optereuje okoli jedan reaktor godinje potroi 30 do 50 tona goriva, a

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE o o Iscrpljivanjem zaliha nafte do sredine 21. stoljea i plina poetkom 22. stoljea obnovljivi izvori postajat e sve privlaniji Obnovljivi izvori energije su kompetitivni i konkurentni cijenom, raznoliki to osigurava sigurnost da nee nestati te ekoloki prihvatljivi

HIDROENERGIJA

o Hidroenergija je daleko najznaajniji obnovljivi izvor energije znaenje svih ostalih izvora je
tako malo da se nazivaju alternativnima o o o 2001. godine hidroelektrane davale su 98% elektrine energije od svih obnovljivih izvora, a od preostalih 2% geotermalne elektrane su davale 1.5% Na svjetskoj razini hidroelektrane daju 20% elektrine energije, a to joj je i osnovna namjena Hidroenergija je na prvi pogled vrlo prihvatljiv izvor energije ist, jeftin te daje mogunost trajnog dobivanja energije od 90% o U stvarnoj primjeni hidroenergije postoje brojna ogranienja:

o Hidroenergiju karakterizira efikasnost u pretvorbi u elektrinu energiju iskoristivost je i vea

o primjena je u izravnoj ovisnosti o prirodnim uvjetima potrebna je dovoljna koliina

brzotekue vode o o o o nemogunost transporta problem zamrzavanja vode reimi tekuica (sezonske oscilacije)

Danas je iskoritavanje hidroenergije vee uz umjetna jezera

velika poetna ulaganja esto veliki poremeaji u okoliu (biljke, ivotinje) potapanje plodnih povrina ili kulturno povijesnih spomenika (Asuan) preseljenje velikog broja ljudi zatrpavanje jezera skraivanje vijeka + trokovi

opasnost od pucanja brane

Iskoritavanje hidroenergije u svijetu o Najvee hidroelektrane prema instaliranoj snazi su HE Turukhansk na Donjoj Tunguskoj u Rusiji (projekt), HE Tri klanca na Jangceu u Kini (projekt) i HE Itaipu na Parani u Brazilu i Paragvaju Ugandi, HE Kahovsk na Dnjepru u Ukrajini i HE Kariba na Zambeziju u Zimbabveu i Zambeziju

o Najvee hidroelektrane prema veliini akumulacije su HE Owen Falls na Viktorijinom Nilu u

o Prema procjenama iskoriteno je oko 25% svjetskog hidropotencijala proizvodnja se moe

uetverostruiti o o Apsolutna iskoritenost dala bi 80% dananjih potreba za elektrinom energijom Najvee mogunosti su u Africi, Latinskoj Americi i Aziji, no problemi su to su glavni potroai esto daleko pa se povisuju trokovi prijenosa elektrinom energijom apsolutna iskoritenost dala bi oko dananje potronje RH o Znaenje hidroenergije je razliito u pojedinim dravama udjelom se istiu Norveka, vedska, Kanada, vicarska (neke od njih su znaajne i u apsolutnom smislu) o o to su planinska podruja u kojima ima puno padalina te postoji nagli pad to daje veliki potencijal nalaze se u blizini industrije koja troi puno energije udio)

o U Hrvatskoj je iskoriteno blizu 60% potencijala i hidroenergija zadovoljava oko 40% potreba za

o Koliinom hidroenergije istiu se SAD, Rusija, Brazil i Kina (no hidroenergija u njima ima mali o Reverzibilne ili pumpno-akumulacijske elektrane grade se u podrujima velikih oscilacija
potronje (npr. dnevnih) u razdoblju velike potronje proizvode, a u razdoblju vika troe elektrinu energiju i pumpaju vodu u gornju akumulaciju (primjer: Obrovac) Primjeri tekuica s najznaajnijim hidroelektranama

o Rijeka Parana HE Itaipu (snage 12.6 mil. kW)

o jedna od najveih hidroelektrana na svijetu, zajedniko ulaganje Brazila i Paragvaja utroeno 12 mil. kubinih metara betona, cijena izgradnje je iznosila oko 20 mlrd. USD o o o za potrebe hidroelektrane izgraeno je umjetno jezero uzvodno dugo preko 180 km, potpuno su potopljeni vodopadi Guaira (koliinom vode najvei na svijetu) za potrebe gradnje preseljeno je 40 000 ljudi HE Itaipu zadovoljava 26% potreba Brazila i 78% potreba Paragvaja za elektrinom energijom

o graena 1975.-1982., brana je dugaka 7.7 km, visoka priblino 200 m, u izgradnji

o Rijeka Nil HE Asuanska brana (snage 2.1 mil. kW) o graena 1959.-1970. na umjetnom Nasserovom jezeru koje je napunjeno 1981. godine o gradnja brane predstavlja kontroverzan zahvat hram Abu Simbel (kojega je izgradio
Ramzes II u 13. st.p.n.e.) bio bi potopljen pa je preseljen na oko 100 m vie zemljite podizale plodnost tla

o regulacija reima rijeke Nila prekinula je poplave koje su nanosom plodnog materijala

o o o

iako su sada poveane povrine za poljoprivredu, prekinuto je tisuljetno gnojenje plodnim muljem te se javlja potreba za umjetnim gnojivima dolazi do razvoja kemijske industrije koja je skupa, oneiuje okoli te troi energiju problem predstavljaju i intenzivno zatrpavanje jezera te bolesti

o Rijeka Columbia na rijeci izgraeno 14 velikih brana (11 u SAD-u, 3 u Kanadi) o HE Grand Coulee Dam po instaliranoj je snazi najvea u SAD-u (snage preko 10 mil. kW) o graena u vrijeme velike ekonomske krize u sklopu radnih akcija, a dovrena je 1941., vie
je puta nadograivana

o za potrebe brane izgraeno je 250 km dugo jezero Franklin Roosevelt Lake

o brana je omoguila dobivanje jeftine elektrine energije to je dovelo do industrijalizacije pacifike obale, razvoja aluminijske industrije i zrakoplovne industrije (Boeing, Seattle) 11 mil. kW) o o na Volgi se nalaze tri najvee brane u Europi posljedica gradnje tolikih brana je da je danas tok Volge gotovo ujezeren to ima negativne posljedice na plovidbu, ribarenje itd.

o Rijeka Volga izgraeno 8 velikih brana (neke meu najveima u svijetu) i 4 na rijeci Kami (

o Rijeka Jangce projekt HE Tri klanca (predviene najvee brane na svijetu) o brana se gradi u pokrajinama Seuan i Hubei klanci Qutang, Wu i Xiling o istraivanja su zapoela jo 1940- ih godina, no strana istraivanja obustavljena su
dolaskom komunista na vlast nakon Drugog svjetskog rada nastavljena su kineska istraivanja o o gradnja brana zapoela je 1993. godine i oekuje se da e zavriti 2009. godine to e biti najvea hidroelektrana po instaliranoj snazi i proizvodnji energije, a dobivena elektrina energija zadovoljit e vie od 40% potreba Kine

o cijena investicije iznosi preko 25 mlrd. $ o zbog razliitih kontroverzi (ukljuujui i preseljenje 1.13 mil. ljudi) Svjetska banka je
povukla svoja sredstva kineski protuargument je da e 100 milijuna ljudi nizvodno imati energiju i ivjeti bez straha od poplava ENERGIJA PLIME I OSEKE o Energija plime i oseke je oblik hidroenergije, samo je pokreta gravitacija Sunca i Mjeseca, a ne Zemlje 'trokovi' su jo uvijek visoki trajno poplavljivanje pojedinih podruja stanita ptica, spreavanje migracija riba (prigovori ekolokih organizacija) o Procjene su da je to vrlo perspektivan izvor, ali za sada su postignuti skromni rezultati:

o Tehnologija za iskoritavanje energije plime i oseke je razvijena, ali ekonomski i ekoloki

o ue rijeke La Rance (zaljev St. Malo) u Francuskoj elektrana La Rance graena je od

1961. do 1967. godine, ima 24 turbine i snage je 240 tisua kW o ostale elektrane su na razini eksperimenata ili projekata: Rusi na Bijelom moru UK na uu rijeke Severn projekt za elektranu koja bi davala energije kao pet nuklearnih elektrana, ali bi kotala kao est NE Fundy Bay u Kanadi vre se pokusi na mjestu najvee amplitude plime i oseke (21 m)

ENERGIJA VALOVA o o Istraivanja iskoritavanja energije valova su u poetnoj fazi Realizacija je upitna zbog brojnih problema: o o o o o pred obalom su valovi slabiji pa bi postrojenja trebalo graditi na puini to znatno poskupljuje dobivanje elektrine energije problem prijenosa energije na kopno najvei valovi su zimi, u vrijeme najvee potronje

Prednosti iskoritavanja energije valova: Do danas su izgraene elektrane na energiju valova u Norvekoj i vedskoj

ENERGIJA VJETRA

o Mogunosti iskoritavanja energije vjetra su velike, ali na ogranienim podrujima potrebna

su podruja sa stalnim i jakim vjetrovima te povoljnim reljefnim karakteristika (izloenost vjetru)

Pogodnosti iskoritavanja energije vjetra: o o jeftino u usporedbi s ostalim nainima dobivanja elektrine struje nema emisije tetnih tvari velika buka, nagren okoli (u netaknutom obliku esto privlaan okoli), wildlife (ekoloke udruge) problemi skladitena energije za razdoblja 'zatija' pogodno za podruja udaljena od naselja i drugih potroaa, no problem trokova prijenosa

Najvei problemi iskoritavanja energije vjetra: o o o

o o

U iskoritavanju energije vjetra prednjae SAD (Kalifornija), iako zadovoljavaju manje od 1% svojih potreba za elektrinom strujom Relativno znaajan udio iskoritavanja energije vjetra je u Danskoj

SOLARNA ENERGIJA o Solarna energija iskoritava se preko raznih posrednika i izravno

o Najvee pogodnosti iskoritavanja solarne energije:

o mnoge zemlje Treeg svijeta imaju povoljne uvjete za iskoritavanje (a potronja je jo uvijek mala) je 15 000 puta vea od godinje potronje u svijetu

o sigurna, ista, efikasna, neogranienog trajanja i u izobilju godinja insolacija na Zemlji

o Iskoritavanje solarne energije ima i svojevrsne nedostatke: o u doba najmanje ponude je najvea potranja (nou i zimi) cijena jo dosta visoka (priblino nuklearnoj energiji) energija je besplatna, ali su skupi ureaji za prikupljanje, pretvaranje i skladitenje (pitanje je koliko je oneienje pri proizvodnji tih ureaja) o Primjena solarne energije: izravno: grijanje vode i zraka (prostorija), pretvaranje izravno u elektrinu energiju (fotonaponske elije) posredno: sustav lea i ogledala kojima se stvaraju visoke temperature koje stvaraju paru koja pak pokree turbine

o iako je tehnologija znatno napredovala, jo nema efikasnih ureaja za koritenje pa je

posredno iskoritavanje sve se manje koristi jer je tehnologija iskoritavanja sve razvijenija

GEOTERMALNA ENERGIJA o Geotermalna energija ne nastaje posredstvom Sunca ve je to toplina iz unutranjosti Zemlje koja najee kao vrua voda ili para izlazi iz zemlje te slui za pogon elektrogeneratora i proizvodnju elektrine energije 5 km

o Temperatura raste za 1C na 30-50 m dubine temperatura od 100C je na dubini od oko 3 do o Iskoritavanje mogue samo na podrujima s vulkanskom aktivnou geotermalne zone prate
vulkanizam i sline pojave o Prednosti iskoritavanja geotermalne energije:

o stabilan i relativno stalan izvor energije

o ista energija vodena para o Nedostaci iskoritavanja geotermalna energije: o o o o ogranienost lokacija na kojima je mogue iskoritavanje visoka cijena gradnje i tekoe konstrukcije velikih elektrana (tektonska aktivnost potresi) nagrivanje okolia (esto zatienog nacionalni parkovi) plinovi, iscrpljivanje podzemnih voda (i u toplicama)

o nema potrebe za gorivom nema transporta ni skladitenja goriva ni otpada jer je gorivo

Razvoj iskoritavanja geotermalne energije

o 1904. godine u Lardarellu u Toscani u Italiji je dolo do prve uspjene proizvodnje energije o 1913. godine u Lardarellu je u rad putena prva geotermalna elektrana snage 250 kW
o o o o o 1925. godine geotermalna elektrana je putena u rad u Japanu (Beppu, Kjuu) 1958. godine je u Novom Zelandu putena prva velika elektrana nove generacije Wairakei (6500 kW) 1960. godine u Kaliforniji je poela s radom geotermalna elektrana snage 11 000 kW 1977. godine na Kjuuu putena u rad geotermalna energija Hatchobaru snage 55 000 kW Danas se na Kjuuu nalazi vie od 50% japanskih geotermalnih elektrana Japanu

o Najvei korisnici geotermalne energije danas su SAD, Filipini, Meksiko, Italija te veliki projekti u
o Osim za dobivanje elektrine energije to je glavna namjena na Islandu, geotermalna energija se koristi za grijanje kua i staklenika (Island, Maarska, Rusija)

ENERGIJA BIOMASE o Biomasa je obnovljiv izvor energije kojega ine brojni proizvodi biljnog i ivotinjskog podrijetla

Alkohol

o o o o

Najrairenija primjena alkohola kao izvora energije je u Brazilu koji na taj nain pokuava smanjiti ovisnost o uvoznoj nafti Alkohol se dobiva iz manioke i eerne trske, a koristi se ili kao isti alkohol ili u omjeru 1:4 s benzinom 1985. godine alkohol je zadovoljavao 3% brazilskih potreba (Brazil ima preko milijun automobila) Prednosti koritenja alkohola kao izvora energije:

o smanjivanje ovisnosti o nafti smanjivanje dugova

o o o o zapoljavanje na plantaama i u industriji smanjenje oneienosti (plinovi, olovo) unitavanje prauma za plantae

Nedostaci koritenja alkohola kao izvora energije:

o stagnacija ili propast ostalih oblika poljoprivrede

o Bioplin o Bioplin je najee metan dobiven fermentacijom ostatka biljaka, ivotinja, izmeta... ekonomian tek kad je cijena nafte via od 28$ po barelu

o Nedostatak je to je metan stakleniki plin o Nedostatak je i to se smanjuje materijal za gnojenje

Drvo o Drvo obino ne ulazi u podatke o proizvodnji energije jer ne spada u komercijalne izvore

o U mnogim je nerazvijenim zemljama glavni izvor energije (npr. Tanzanija 90%) o Prema procjenama oko 20% energije koja je obuhvaena statistikim podacima dobiva se iz
drveta

o Drvo je uvjetno obnovljiv izvor jer je u mnogim krajevima ve naruena obnova

ELEKTRINA ENERGIJA

o Elektrina energija je oblik transformirane energije ne spada u primarnu energiju o Elektrina energija nastaje
neobnovljivog) o pretvaranjem iz nekog primarnog izvora (obnovljivog ili

Ona je rezultat traenja naina da se energija iz oblika danog u prirodi pretvori u oblik povoljniji za koritenje potronja je poveana za 9 puta

o U svijetu vlada trend brzog porasta proizvodnje i potronje od 1955. do 2000. godine
o U svijetu je potronja elektrine energije oko 2200 kWh po stanovniku, no postoje velike razlike

o u Norvekoj se troi oko 26 000 kWh/stan., u Hrvatskoj oko 2600 kWh/stan., a u adu 14
kWh/stan.

o Najvei proizvoai elektrine energije su SAD, Kina, Japan, Rusija i Brazil, a najvei potroai
SAD, Japan, Rusija, Kina i Njemaka

DOBIVANJE ELEKTRINE ENERGIJE o Udio primarnih izvora u dobivanju elektrine energije (2000.):

o nafta prednjae zemlje Bliskog istoka (100%), ali relativno visoko i Italija (>50%) i Japan
(30%)

o plin Nizozemska (65%), Irska (45%) o ugljen JAR (90%), Danska (85%), Kina (75%), Grka i SAD (60%), Njemaka (71%) o nuklearna energija Litva (78%), Francuska (77%), Belgija (56%). vedska (51%) o hidroenergija Gana (99%), Brazil (92%), Kenija (62%), Austrija (66%), Kanada (62%),
Venezuela (60%), vicarska o Juna Amerika dobiva 80% elektrine energije iz hidroenergije

PRIJENOS I DISTRIBUCIJA ELEKTRINE ENERGIJE

o Elektrina energija se prenosi od proizvoaa do potroaa esto na velike udaljenosti

o o Prenosi se elektrinom mreom koja se sastoji od vodova i trafostanica Elektrina mrea moe biti podzemna i nadzemna gubici

o Tijekom prijenosa nastaju gubici zbog otpora u vodiu kod veih napona su relativno manji o Elektrine mree prema naponu:
niskonaponske srednjenaponske visokonaponske najvieg napona do 1 kV do 35 kV do 150 kV iznad 150 kV

o Distributivna elektrina mrea najee je napona 220 V, negdje 110 V, a negdje 380 V
AGRARNI SISTEM I NJEGOVA SVOJSTVA

o Znaenje pojedinih faktora za agrarnu proizvodnju razliito je u pojedinim podrujima i

vremenima FAKTORI o o Nii stupanj razvijenosti u pravilu znai veu vanost prirodnih faktora Porastom stupnja razvoja raste utjecaj ostalih skupina faktora, a posebice ekonomskih i bihevioristikih faktora

Prirodni faktori

o Tradicionalni koncept ekonomske geografije u prvi je plan stavljao prirodne faktore

geodeterminizam o o Iako je tradicionalni koncept danas naputen, ipak treba imati na umu da faktori okolia presudno utjeu na odreivanje tipa agrarnog gospodarstva na nekom podruju Najznaajniji prirodni faktori su temperatura, padaline i opskrba vodom, vjetar, ekspozicija, nagibi, tlo

Temperatura i reljef

o Temperatura je presudna za uzgoj mnogih biljaka npr. itarice (osim rai) ne rastu na srednjim
dnevnim temperaturama ispod 6C, slino i pojedine vrste trava

o Najznaajniji pokazatelj je bezmrazno razdoblje broj dana izmeu posljednjeg proljetnog i

prvog jesenskog mraza to razdoblje mora trajati barem koliko i vegetacijsko razdoblje usjeva (npr. pamuk 200 dana, jara penica 90 dana...)

o Razdoblje bez mraza posebice je znaajno u umjerenim irinama u tropima uvijek ima
dovoljno dana s visokom temperaturom za rast biljaka pa temperatura tamo nije presudan faktor

o U umjerenim irinama izraen je utjecaj reljefa temperatura i duljina vegetacijskog razdoblja

opadaju i s visinom pa dolazi do sukcesije prirodno-vegetacijskih zona kojima se prilagodila i poljoprivreda o Sukcesija prirodno-vegetacijskih zona u Srednjoj Americi:

tierra caliente tierra templada tierra fria tierra helada tierra nevada snijeg i led klekovina i mahovina planinski panjaci zimzelene ume listopadne ume, livade - bez poljoprivrede - ljetna ispaa stoke - ogranieno stoarstvo, (krumpir, jeam) - stoarstvo, voarstvo (odreene vrste)

Sukcesija prirodno-vegetacijskih i poljoprivrednih zona u Alpama:

Korelacija s poveanjem nadmorske visine: o o o o poveava se vjerojatnost nepogoda (vjetar, snijeg, oblaci) sporija je razgradnja organskih tvari vea je izloenost spiranju (vie padalina) vea je izloenost eroziji

Negativnim utjecajima temperature ovjek se suprotstavlja gradnjom staklenika i plastenika te paljenjem vatre (grijanje protiv smrzavanja)

Padaline i opskrba vodom o Pri analizi utjecaja padalina na razvoj agrarnih sustava vano je nekoliko aspekata

o Prosjena godinja koliina padalina presudna za tip poljoprivrede

o znaenje i efikasnost ovise o drugim faktorima o temperaturi, evapotranspiraciji... mm

o naelno, u umjerenim irinama za veinu usjeva minimum je 250 mm, a u tropima 500 o Godinja raspodjela padalina vano za iskoristivost padalina
o o neke biljke imaju specifine zahtjeve: kukuruz treba vlagu za vrijeme zrenja, pamuk treba suu odreeno vrijeme prije berbe i za vrijeme berbe... u Kanadi je mogu uzgoj penice zbog ranoljetnog maksimuma padalina, tj. za vrijeme vegetacijskog razdoblja (obrnuto nego na Sredozemlju)

o Vrste padalina o tome ovisi mogunost iskoritavanja padalina o lagana kia natapa tlo najpovoljniji tip padalina o pljuskovi odnose tlo; tua nanosi tetu usjevima o snijeg titi tlo i biljke od smrzavanja, daje vlagu u proljee kad kopni o Redovitost padalina u podrujima s malom koliinom padalina ili u podrujima u kojima su
padaline koncentrirane u odreenom razdoblju godine moe predstavljati katastrofu

o monsuni u Indiji itav sustav poljoprivrede je prilagoen njihovom ritmu o Sahel nekoliko (desetaka) mm manje padalina od prosjeka znai katastrofu dok se u
umjerenim irinama taj nedostatak niti ne primijeti o Negativnim utjecajima padalina ovjek se suprotstavlja navodnjavanjem i odvodnjavanjem

Vjetar o Snaan vjetar poveava evapotranspiraciju ime se poveava utroak vode, dolazi do isuivanja tla te jae izloenosti eroziji

o Pojedine vrste vjetra nanose tete poljoprivrednim kulturama: o mistral hladan vjetar s Alpa koji pue na francuski Mediteran hladan zrak s Alpa
uzrokuje stradanje mediteranskih kultura

o khamsin suhi vjetar u Egiptu donosi prainu i isuuje tlo o harikeni, tajfuni, tornado golemom snagom mogu unititi cijele usjeve
o Pojedini vjetrovi imaju pozitivno djelovanje:

o fhn u Alpama i chinook u Stjenjaku i preriji tope snijeg i produljuju vegetacijsko

razdoblje o Negativnim utjecajima vjetra ovjek se suprotstavlja gradnjom zatitnih zidova

Nagibi (reljef u uem smislu) o Nagibi tla utjeu na dubinu tla, sadraj vlage, kiselost..., a time i na vrstu usjeva koji se mogu uzgajati eroziji

o Nagibi utjeu na eroziju i odnoenje hranjivih tvari vei nagibi poveavaju izloenost padine o Nagibi ograniavaju primjenu mehanizacije oranje: nekad do 5, danas do 11 napredak
tehnologije o o Za ratarstvo su najpovoljniji blagi nagibi Negativnim utjecajima nagiba ovjek se suprotstavlja gradnjom terasa JI Azija, Dalmacija, Italija...

Ekspozicija

o Ekspozicija ili izloenost padine Suncu je mikroklimatski element

o Ekspozicija je posebno vaan faktor kod pojedinih kultura koje zahtijevaju veliku koliinu Suneve radijacije maksimuma radijacije

o Prisojne padine izloene su Suncu i imaju vie temperature kao posljedicu primanja o Osojne padine okrenute su od Sunca, mogu biti trajno u hladu
o o Ekspozicija je prirodni faktor kod kojeg nema ljudskog utjecaja Karakteristike tla znaajne za razvoj poljoprivrede: debljina kamenitost kapacitet zadravanja vlage prozranost tekstura i struktura pH vrijednost (kiselost) mineralni sadraj Pedoloki faktori

ovjek utjee na poboljanja prirodnih karakteristika tla razliitim mjerama poput gnojenja, dodavanja minerala, navodnjavanja, kultiviranja, izdvajanja kamenja, dodavanja vapna...

Pitanje je omjera uloenog rada i isplativosti obrade

Kulturoloki ili socijalni faktori o Kulturoloki ili socijalni faktori obuhvaaju posjednike odnose, sustave nasljeivanja i veliinu posjeda

Posjedniki odnosi o S obzirom na odnos poljoprivrednika i zemlje koju obrauju, razlikuju se etiri skupine posjednikih odnosa vlasnici, bezemljai, zakupci i dravni zaposlenici poboljanje uvjeta i rezultata poljoprivredne proizvodnje o vlasniki oblik odnosa imaju sve razvijene zemlje Amerike

o Vlasnici obrauju vlastitu zemlju to je teorijski najpovoljniji oblik za privatnu inicijativu i za

o Bezemljai sustav latifundija (veleposjeda) jo je uobiajen u veini zemalja Latinske o zemljite je organizirano u goleme posjede koje obrauju seljaci koji su po svom statusu
esto polurobovi to predstavlja ostatak feudalnog sistema o sredinom 20. stoljea mnoge zemlje Latinske Amerike krenule su u reformu dodjeljujui zemlju bezemljaima to je imalo veliki otpor vlasnika posjeda te su postignuti slabi rezultati

o sredinom 1980-ih vie od 70% zemljita bilo je u vlasnitvu 3% veleposjednika o uz sustav latifundija su povezani proni seljaci bezemljai koji ive na podruju posjeda
te ponekad dobivaju plau, pravo ispae za svoju stoku ili kredit koji otplauju radom

proni su najee uz zemlju vezani dugovima koje na taj nain otplauju

o Zakupci odnos uobiajen takoer u Latinskoj Americi, ali i u drugim dijelovima svijeta
o u osnovi postoje razliiti uvjeti zakupa:

zemljoposjednik daje samo zemlju i zgrade, a zakupac sve ostalo rad, sjeme, gnojivo... gotovinski zakup zemlja se iznajmljuje za fiksnu stopu ili udio vrijednosti uroda (moe ii i do 80%) zakup za dio uroda zakup se plaa izravno dijelom uroda udio esto visok pa seljaci ostaju siromani

o prema vremenu trajanja zakupa razlikujemo kratkotrajni i dugotrajni zakup

kod kratkotrajnog zakupa zakupcu se ne isplati investirati u tehnologiju i mehanizaciju kod duljeg zakupa postoji vea mogunost investiranja, ali esto i zapadanja u dugove koji se ne uspijevaju vratiti

o Dravni zaposlenici radnici koji se bave poljoprivredom kao zaposleni na posjedima u

vlasnitvu drave i rade za plau takva poduzea PIK-ovi o kao poseban oblik dravnih zaposlenika u SSSR-u su se izdvajali zaposlenici na zadrunim dobrima sovhozima (sovjetska dobra) uz koje su se esto vezali i kolhozi (kolektivna dobra)

o u veini zemalja Istonog bloka postojali su razliiti oblici podravljenja zemljita u RH su

o sovhozi dravni posjedi na kojem su radnici plaeni za svoj rad (kao u tvornici)
drava je vlasnik i zemlje i strojeva, proizvodnja je esto povezana s industrijom

o kolhozi nastaju spajanjem nekadanjih seoskih posjeda koje je zatim preuzela drava

radnici (seljaci nekadanji vlasnici) su isplaivani dijelom uroda (rjee u novcu) i nisu motivirani za rad

Sistem nasljeivanja o o o Sistem nasljeivanja odreen je propisima ili zakonima o nasljeivanju O sistemu nasljeivanja ovisi i koliina konanog posjeda te organizacija poljoprivrednog iskoritavanja Osnovni oblici nasljeivanja:

o posjed se dijeli izmeu svih nasljednika dolazi do cijepanja posjeda na sve manje
estice (parcele), kasnije meusobno udaljene te je teko ostvariti rentabilnu proizvodnju

takav sustav je prisutan u romanskim i slavenskim zemljama, u saveznim dravama JZ Njemake te u zemljama koje su bile kolonijalni posjed romanskih zemalja poljoprivredu

o posjed nasljeuje jedan nasljednik odrava se cjelovitost posjeda to je povoljno za

najee posjed nasljeuje najstarije dijete (obino sin) takav je oblik nasljeivanja prisutan u anglosaksonskim zemljama te na sjeveru Europe

Veliina posjeda o Veliina posjeda je dijelom odreena sustavom nasljeivanja posjeda i poveanjem rentabilnosti pa dolazi do okrupnjavanja posjeda o o Da bi trend okrupnjavanja posjeda bio mogu, potrebno je da prethodno doe do procesa deagrarizacije dijela stanovnitva Mjere za okrupnjavanje posjeda:

o Preusmjeravanjem sa autarkine na trinu poljoprivredu javlja se potreba za porastom veliine

o komasacija zaokruivanje posjeda ime dolazi do nove organizacije zemljinih estica

unutar katastarske opine

o arondacija okupljanje zemljita grupiranjem razbacanih zemljinih estica o U sjevernoj i zapadnoj Europi i Angloamerici postoji trend okrupnjavanja posjeda o U jugoistonoj Aziji i Latinskoj Americi uslijed porasta broja stanovnika dolazi do daljnjeg
cijepanja te opada produktivnost i rentabilnost o Optimalna veliina posjeda ovisi o geografskoj irini te obliku poljoprivrede i poljoprivrednoj kulturi o u umjerenim irinama donja granica veliine posjeda usmjerenih na ratarsko-stoarsku proizvodnju je 20 ha, a optimalni rezultati postiu se na posjedima veliine 30 do 100 ha iznimke su gospodarstva usmjerena na intenzivne kulture (cvijee, povre za trite...)

o U Hrvatskoj je prosjena veliina posjeda 2.8 ha vie od 80% posjeda je manje od 5 hektara
Ekonomski uvjeti o Ekonomski uvjeti obuhvaaju faktore prometa, trita, kapitala, tehnologije i dravne uprave

Promet o Faktoru vezani uz promet ukljuuju prometne mogunosti i cijenu (troak) dopreme materijala na poljoprivredni posjed i prijevoz proizvoda na trite

Pojedini poljoprivredni proizvodi zahtijevaju efikasnu prometnu mreu, a pojedini nisku jedininu cijenu pretpostavke modela:

o von Thnenov model Izolirane drave (Der Isolierte Staat, 1826.)

o

o o

grad je smjeten u sreditu izolirane drave koja je samodovoljna i nema vanjskih utjecaja grad je jedino trite u dravi roba se moe prodati samo tu drava nije ograniena okruena je slobodnom divljinom sastoji se od homogene ravnice (jednaka tla, klima) bez rijeka, planina... nema prometnica, roba se zaprenim kolima dovozi direktno s posjeda u grad poljoprivrednici nastoje ostvariti maksimalnu dobit

prometni trokovi osnovni su faktor koji odreuje gdje e se to proizvoditi (u kombinaciji s cijenom zemljita koja je blie gradu vea) von Thnen je pretpostavio da e se oko grada razviti etiri prstena razliite proizvodnje:

1.

mlijeno stoarstvo i intenzivno ratarstvo povre, voe, mlijeko i drugi proizvodi moraju se brzo nai na tritu jer nema zaprenih kola s hladnjaom ume proizvodnja drva za ogrjev (glavni izvor energije) i kao graevinskog materijala teko je za transport, a nema visoku vrijednost da bi se pokrili trokovi transporta na velike udaljenosti ekstenzivno ratarstvo uzgoj itarica trajnije su od stoarskih proizvoda, a lake od drva pa su manji trokovi njihovog transporta do grada mesno stoarstvo uzgoj stoke radi prodaje mesarima moe biti daleko od grada jer se ona do trita moe dotjerati isplatila ikakva poljoprivredna proizvodnja

2.

3. 4.

o iza etvrtog prstena nalazi se neosvojena divljina koja je predaleko od grada da bi se

Trite o Uloga trita blisko je povezana s prometom zbog udaljenosti od mjesta proizvodnje

o Napretkom prometa dolazi do proirivanja trita to utjee na poljoprivrednu proizvodnju

o Faktori koji odreuju karakteristike trita:

veliina broj stanovnika odnosno kupaca ekonomsko stanje bogatstvo, standard, kupovna mo

ostali faktori:

religijska ili kulturna stajalita riba kod katolika, svinjetina kod muslimana, vinogradi... omiljena prehrana ili promjena mode kroz vrijeme rastua popularnost vegetarijanstva, omiljenost pojedinih kuhinja...

Kapital o o S obzirom na raspoloivost kapitala dolazi do polarizacija razvijenih i nerazvijenih Razvijene zemlje imaju napredan bankarski sustav, privatne investicije, dravnu potporu, osiguravajua drutva...

o stvorene su velike gotovinske rezerve ime su se s vremenom izgradili kapitalom

intenzivni tipovi poljoprivrede mehanizirani uzgoj itarica...) (mlijeno stoarstvo, trino vrtlarstvo,

Nerazvijene zemlje su kapitalom siromane zemlje u kojima prevladava radno intenzivna poljoprivreda o investicije zahtijevaju zaduivanje uz visoke kamate te dovode do propadanja

Tehnologija

o Tehnologija je povezana s kapitalom, ali i s razvojem znanosti

o Razvoj tehnologija utjecao je na: o proirenje podruja na kojima je mogua poljoprivreda poveanje prinosa (time i prihoda) smanjenje udjela ljudskog rada

Budui da je razvoj tehnologije povezan s kapitalom, nerazvijeni nemaju mogunost iskoritavanja tehnolokih inovacija te se sve vie poveava razlika izmeu razvijenih i nerazvijenih ludilo, ptija gripa itd.) te u vidu naruavanja ekoloke ravnotee kroz sadnju kultura koje prirodno ne uspijevaju u tom podneblju

o Tehnologija ima i negativne aspekte koji se ogledaju u vidu pojave razliitih bolesti (kravlje

Vlast (dravna uprava) o Dravna vlast posredno ili neposredno utjee na poljoprivredni sektor kroz: o pitanje centralnog upravljanja ili slobodne inicijative (SSSR EU kvote)

o odreivanje garantiranih cijena za pojedine poljoprivredne kulture ili proizvode

o o o povoljne kredite ili subvencije zatitu od inozemne konkurencije (carine, kvote...) poticanje obrazovanja poljoprivrednika (seminari, predavanja)

o poticanje i savjetovanje oko uvoenja novih tehnologija, kultura i drugih inovacija

Behavioristiki faktori o Behavioristiki ili psiholoki faktori povezani su s ponaanjem pojedinca ili zajednice razliite osobe razliito reagiraju na promjene prirodnih, socijalnih ili ekonomskih faktora te e ovisno o tome razliito djelovati o o Starije, slabije obrazovano stanovnitvo u pravilu tee prihvaa inovacije Uz behavioristike faktore vee se teorija inovacija koja obuhvaa etiri faze:

o U skupinu behavioristikih faktora ubrajaju se dob, ambicioznost, percepcija, znanje, iskustvo...

o temeljna faza oznaava saznanje za neku pojavu inicijativom pojedinca, drave,

poduzea, preko informacije iz medija, osobnim kontaktom

o poetna faza stvaranje inovacijskog arita iz kojeg se ona iri o faza diferencijalnog irenja inovacijskog procesa dolazi do stvaranja novih inovacijskih
arita, pritom dolazi do usporenog irenja nove kulture oko starog sredita proces kree iz poetka OBLICI POLJOPRIVREDNOG GOSPODARENJA o Tipovi ili oblici poljoprivrednog gospodarenja izdvajaju se na temelju djelovanja imbenika te ovise o stupnju socioekonomskog razvoja

o faza zasienja dolazi do usporavanja procesa dok se istovremeno javljaju nove inovacije i

o Postoje razliiti kriteriji klasifikacije od koji su najei: prema namjeni proizvodnje, prema
ciljevima proizvodnje, prema intenzitetu te prema stupnju mobilnosti Oblici poljoprivrede prema namjeni proizvodnje o Poljoprivreda prema namjeni proizvodnje moe biti samoopskrbna ili autarkina i trina ili komercijalna

Samoopskrbna poljoprivreda o o o Autarkina poljoprivreda podrazumijeva proizvodnju hrane u koliinama dovoljnim za vlastitu obitelj ili zajednicu (pleme), bez vikova za razmjenu ili prodaju esto se tu ubrajaju i gospodarstva koja prodajom proizvoda osiguravaju do 25% ukupnog prihoda Glavni prioritet razvoja trine poljoprivrede je izbjei rizik i nesigurnost (glad) zbog ega se uzgajaju razliite biljne i ivotinjske vrste od prodaje), nedostatka poljoprivrednih povrina, neznanja

o U autarkinom tipu poljoprivrede nema modernizacije zbog nedostatka kapitala (nema prihoda o Ovaj oblik poljoprivrede je jo uvijek zastupljen u prostorima koji su daleko od arita
naseljenosti i gospodarskog razvitka podruja Afrike, Srednje i June Amerike

Oblici samoopskrbne poljoprivrede:

o lovako-sakupljako gospodarstvo nema ni najprimitivnije obrade zemlje ni uzgoja

domaih ivotinja relikt iz ranog razdoblja razvoja ljudskog drutva i danas se javlja samo u izrazito nerazvijenim podrujima domainstva

o nomadsko ili lutalako stoarstvo osnova opstanka je stoka s kojom seli cijelo ili dio o tradicionalna poljoprivreda est oblik poljoprivrede karakteristian za mala
gospodarstva poljoprivreda (obiteljska gospodarstva) esto se naziva svatarska

obiljeavaju je intenzivni i ekstenzivni oblici poljoprivrede, razliite kombinacije biljne i stoarske proizvodnje ovaj oblik prisutan je u Hrvatskoj

Komercijalna poljoprivreda o o o Glavni cilj je plasman proizvoda na trite, prodaja i zarada Cilj je ostvarenje to veih prinosa to se postie specijalizacijom ili uzgojem samo jedne biljne vrste ili jedne vrste ivotinja Negativni aspekt takvog poslovanja je osjetljivost na bolesti, prirodne katastrofe, promjene na svjetskom tritu i sl.

o Razvoj komercijalne poljoprivrede ne bi bio mogu bez nekoliko faktora razvoja:

agrotehniki napredak u poljoprivredi mogunost poveanja proizvodnje stvaranje velikih potroakih podruja mogunost prodaje, tj. postojanje potranje za poljoprivrednim proizvodima to je omogueno industrijalizacijom, deagrarizacijom i urbanizacijom

razvoj svjetskog prometa mogunost 'dostave' proizvoda do potroaa

Oblici komercijalne poljoprivrede:

o farme privatni, najee obiteljski posjed koji je dovoljno velik za rentabilnu proizvodnju
najee kombinirana ratarsko-stoarska proizvodnja: itarice + krmno bilje + stoarstvo (mlijeko ili meso) u razliitim omjerima stoka + ispaa + krmne kulture s oranicama (vlastita proizvodnja stone hrane)

ponekad jaa usmjerenost na komercijalnu proizvodnju itarica, stoke ili specijalnih kultura (vinogradi, eerna repa, povre, duhan) takav oblik poljoprivrede podrazumijeva velika ulaganja kapitala, suvremene metode i visoku primjenu mehanizacije te angaman strunjaka najrairenije su u Zapadnoj Europi i Angloamerici, ali i na jugu June Amerike te u J i JZ Australiji veliina posjeda ovisi o gustoi naseljenosti i agrarnoj politici

u Angloamerici su neto manja ulaganja pa, iako su prinosi neto manji, rentabilnost je vea te se ostvaruje dominacija na svjetskom tritu u EU su veliki prinosi, ali zbog velikih ulaganja manje konkurentni na svjetskom tritu

o ranevi veliki panjaki posjedi namijenjeni ekstenzivnom, ali stacionarnom stoarstvu

uzgajaju se goveda ili ovce namijenjene proizvodnji mesa, koe i vune nema velikih ulaganja kapitala pa je i rentabilnost velika najraireniji su u stepskim podrujima Sjeverne Amerike te u umjerenom pojasu na junoj hemisferi povrine posjeda su izrazito velike primjerice u SAD-u je, zapadno od izohijete 500 mm (death line), prosjena veliina posjeda 1300-1400 ha suptropskih i tropskih kultura nastale su u zaleu morskih luka i du prometnica (cestovnih i eljeznikih) te predstavljaju naslijee iz kolonijalnog doba najee su usmjerene samo na jednu kulturu to predstavlja izloenost riziku od unitenja uroda (bolesti, vremenska nepogode) ili kolebanja na svjetskom tritu to je posebno izraeno kad je cijela zemlje usmjerena na jednu kulturu (u izvozu Obale Bjelokosti vie od 35% ine kakao i proizvodi) u tim zemljama izvoz plantanih proizvoda jo uvijek glavni (ili vrlo vaan) izvor prihoda te se u suvremenom razdoblju pokuavaju vezati uz lokalnu industriju kako bi se poveali prihodi te zaposlilo lokalno stanovnitvo

o plantae velika, ali kapitalom intenzivna gospodarstva usmjerena na proizvodnju

ostali oblici:

alpsko stoarstvo planinsko stoarstvo poljoprivreda socijalistikih zemalja na dravnim i zadrunim posjedima proizvodilo se za trite, ali vrsta i koliina proizvoda te cijene bili su diktirani od drave

Oblici poljoprivrede prema ciljevima proizvodnje o Poljoprivreda prema ciljevima proizvodnje dijeli se na ratarstvo, stoarstvo, mjeovita poljoprivreda

Ratarstvo o Ratarstvo je najzastupljeniji oblik koritenja zemljita u ravniarskim krajevima s plodnim tlom jezgara civilizacija o Ratarstvo se najee dijeli s obzirom na kulture koje se uzgajaju

o Pojavom i razvitkom kulturnih biljaka dolazi do razvoja ratarstva te pojave prvih stalnih naselja i

o itarice (penica, kukuruz, ria, jeam, zob, ra, proso...) o okopavine (krumpir, razliito povre, eerna i stona repa...) o krmne kulture (slue za stonu hranu s oranica i travnjaka) o specijalne kulture (voe, hmelj, uljarice, biljke za proizvodnju vlakana, vinova loza,
zainsko bilje, biljke za napitke, cvijee, ljekovito bilje...) o Mogua je i podjela ratarstva prema kojoj se kao posebna skupina izdvajaju voarstvo i vinogradarstvo, duhan u specijalnim kulturama, kategorija industrijskog bilja...

Stoarstvo o o Stoarstvo podrazumijeva uzgoj stoke i proizvodnju stoarskih proizvoda (meso, mlijeko, vuna, koa, krzno, jaja...) Najee se javlja u predjelima koji su nepogodni za ratarstvo (hladniji, vlaniji ili sui, vii predjeli, strmije, slabije tlo...)

o Nije svako tlo pogodno za razvoj stoarstva te je potrebno voditi rauna o nosivosti prostora o Nosivost prostora egzistencijalni potencijal prostora definiran brojem stanovnika na jedinici
povrine

o Pretjerana paa dovodi do spiranja, erozije, dezertifikacije

o Stoarstvo se najee dijeli prema vrsti stoke koja se uzgaja

Mjeovita poljoprivreda o o Mjeovita poljoprivreda podrazumijeva zajedniki uzgoj biljnih kultura i ivotinja u razliitim omjerima S obzirom na usmjerenost i rasprostranjenost razlikujemo dvije potkategorije:

o mjeovita poljoprivreda na samoopskrbnoj razini tradicionalna, svatarska

poljoprivreda kojom se smanjuje opasnost od nestaice hrane i gladi najee se javlja u slabije razvijenim zemljama proizvodnje smanjuju se rizici od specijalizacije te se efikasnije organizira proizvodnja javlja se u razvijenim zemljama (farme, Alpe...)

o mjeovita poljoprivreda na komercijalnoj razini kombiniranjem ratarske i stoarske

Oblici poljoprivrede s obzirom na intenzitet o o Intenzitet se odreuje na temelju triju elemenata rada, kapitala i zemljita S obzirom na intenzitet poljoprivreda moe biti ekstenzivna i intenzivna

Oblici ekstenzivne poljoprivrede

o Oblik ekstenzivne poljoprivrede u kojoj je koliina rada i

mala u odnosu na veliinu zemljita koje se obrauje o o o prinosi su mali i po povrini i po poljoprivredniku oblik je rairen na podruju Amazonije

rad kapita l zemlja

ulaganja
outpu t

Oblik ekstenzivne poljoprivrede u kojoj je koliina ljudskog mala, ali unos kapitala moe biti visok o o prihodi po jedinici povrine poljoprivredniku su veliki po

rad zemlja kapital

rada i dalje (mehanizacija)

outpu t

oblik je rairen u kanadskoj preriji

Oblici intenzivne poljoprivrede

o Radom intenzivna poljoprivreda oblik intenzivne

poljoprivrede u kojoj je koliina ljudskog rada visoka, a unos kapitala nizak u odnosu na zemlju koja se obrauje o o prihodi po jedinici povrine mogu biti veliki, ali su po poljoprivredniku i dalje mali rairen oblik u delti Gangesa ljudskog rada niska, a unos kapitala visok u odnosu na zemlju koja se obrauje o o prihodi su visoki i po jedinici povrine i po poljoprivredniku oblik je rairen u Nizozemskoj

rad kapita l zemlj a outpu t

o Kapitalom intenzivna poljoprivreda oblik intenzivne poljoprivrede u kojoj je koliina

rad zemlja kapital output

Oblici poljoprivrede prema stupnju mobilnosti o Prema pokretljivosti se razlikuju pokretna ili nomadska i sjedilaka ili sedentarna poljoprivreda

Pokretna ili nomadska poljoprivreda o Nomadska se poljoprivreda najee poistovjeuje sa stoarstvom, ali postoji i pokretno ratarstvo kratkom razdoblju te u podruju u kojem postoje velike sezonske razlike u uvjetima poljoprivrede o Da bi moglo postojati pokretno ratarstvo, potrebna ne izrazito rijetka naseljenost te postojanje dovoljnog slobodnog prostora osnovna oblika:

o Pokretno ratarstvo se razvija u podruju u kojem je tlo izrazito siromano pa se iscrpi u vrlo

o U sklopu pokretne poljoprivrede izdvaja se polunomadska poljoprivreda koja se javlja u dva

o o dio obitelji ivi u stalnim naseljima, a dio se seli sa stokom cijela obitelj dio godine seli, a dio godine boravi u stalnom naselju

Sjedilaka ili sedentarna poljoprivreda o o Podrazumijeva postojanje stalnog naselja u blizini poljoprivrednih posjeda Takva je veina poljoprivrede u dananjem svijetu

RIBARSTVO

o Ribarstvo gospodarska grana koja obuhvaa razliite djelatnosti od lova na ribu i ostale

vodene ivotinje do iskoritavanja lovine i njezine prerade u industrijske i prehrambene svrhe alge prikupljanje ili uzgoj za ljudsku prehranu, kao gnojivo ili kao sirovina u industriji

o U najirem smislu ribarstvo obuhvaa i iskoritavanje vodenog bilja od kojeg su najznaajnije

o Ribarstvo i ribolov nisu istoznanice ve je ribarstvo iri pojam ljudi o u svjetskom ribarstvu je zaposleno vie od 6 milijuna ljudi stanovnitva zaposleno u ribarstvu, a izvoz vezan uz ribarstvo i ribarsku industriju ini oko 70% ukupnog izvoza vaan izvor proteina oko 70% ulova koristi se u ljudskoj prehrani od 8 puta u 50 godina RAZVOJ RIBARSTVA o Ribarstvo je stara ljudska djelatnost koja se javlja ve u fazi lovako-sakupljakog gospodarstva se i podruje ribarenja

o Ribarstvo je izrazito vano sa socioekonomskog stanovita zapoljava i prehranjuje milijune

o posebice je visok udio zaposlenih u pojedinim zemljama primjerice, u Islandu je 12%

o ribarstvo je vano za prehranu sve brojnijeg stanovnitva riba i morski proizvodi su o porast ulova kretao se od 15 mil. tona 1948. na 125 mil. tona 2000. godine to je poveanje

o Na poetku je ogranieno na rijeke, jezera i priobalno more, no napretkom plovila i opreme iri
o U poetku se ulov odmah troio, a pojavom tehnika i metoda skladitenja (suenje, dimljenje, soljenje, zamrzavanje) javlja se i mogunost poveanja ulova te samim time i mogunost razvoja trgovine Uvoenjem parobroda jo se vie ire ribolovna podruja i poveava ulov U toj prvoj fazi razvoja koliina ulovljene ribe relativno brzo raste, no u apsolutnim mjerama taj porast je mali Prekretnica u razvoju ribarstva dogodila se 1950-ih godina uvoenjem mehanizacije (motorno povlaenje mrea, dizalice...) 1960-ih dolazi do revolucije u ribarstvu

o o o o

o uvode se brodovi-tvornice (prvi pokuaji Britanaca jo 1940-ih)

brodovi-tvornice posluju na nain da flote mehaniziranih brodova love ribu i umjesto na obalu iskrcavaju je na matini brod na kojem se ulov prerauje i zamrzava ime se omoguuje dui boravak na moru dnevno je mogue preraditi i do 3000 tona ribe sve to dovodi do daljnjeg porasta koliine ulovljene ribe ZATITA RIBLJEG FONDA o o o o Riba se smatra opim dobrom tj. pripada svima to je rezultiralo pretjeranim izlovom i gotovim nestankom pojedinih vrsta 1970-ih godina uoeno je da je koliina ribe ograniena Preveliki izlov danas je glavni problem svjetskog ribarstva Prema procjeni FAO-a 28% ribolovnih podruja je iscrpljeno ili pred iscrpljenjem dok je jo 47% na biolokom minimumu

o ukljuuje se moderna tehnika u ribolov radari, sonari i drugi ureaji za otkrivanje ribe

o o

Javlja se ideja o zatiti ribljeg fonda i ograniavanju izlova Island je 1972. godine proglasio svojim ribolovnim podrujem zonu od 50 milja, a 1975. od 200 milja od obale eksploatacije podmorja

o 1982. godine osnovana je ekskluzivna ekonomska zona u kojoj pojedina zemlja ima pravo
o o uvoenjem EEZ-a iskljuene su zemlje bogato opremljenih inozemnih flota s odreenih podruja te je omogueno ribarenje manje efikasnih domaih brodica primjerice, japanska ribarska flota je potjerana iz kineskih teritorijalnih voda te od tada zapoinje stagnacija koliine ulova u Japanu i pad znaenja Japana u svjetskom ribarstvu

Svijest o ogranienosti bogatstva potakla je razliite mjere i propise: uvoenje kvota ulova smanjenje flota (broja i veliina) odreivanje minimalne veliine ribe ogranienja veliine brodova i njihove snage ogranienje veliina i vrsta mrea obustava lova na odreene vrste ili na odreenim podrujima primjerice, Kanada je 1992. god. uvela moratorij na lov bakalara uz obale Newfoundlanda i Labradora, a 1995. god. je pokusni lov pokazao oporavak ribljeg fonda ipak, javili su se socijalni problemi tisue ljudi je ostalo bez posla

Osim pretjeranog izlova postoje i ostali problemi: o oneienje

o unitavanje cijelih ekosustava pojedinim tehnikama (koarenje) o neeljeni ulov kod pojedinih tehnika baca se oko 25% ulova, a kod pojedinih vrsta i vie
(rakovi)

OSNOVNA KLASIFIKACIJA RIBARSTVA o o Ribarstvo se dijeli na morsko i slatkovodno Mogue su klasifikacije ribarstva prema vrstama ribe i ostalih biljaka i ivotinja, prema sredstvima ribolova itd.

Morsko ribarstvo o Morsko ribarstvo temelji se na bogatstvu mora ribom, a to ovisi o bogatstvu planktonom

o Plankton nije jednoliko rasporeen ovisi o prodiranju Sunevih zraka, koliini nitrata i fosfata
o Mora najbogatija planktonom, a time i ribom su: o o o o o o plitka mora uz rubove kontinenata podruja mijeanja morskih struja zone uzdizanja morske struje (upwelling) mora oko Antarktike

Tradicionalna poznata ribolovna podruja u pliacima sjevernog Atlantika su Dogger Bank, Lofoti, Newfoundland Bank i mora uz sjeveroistonu obalu Azije Viegodinje analize dinamike pokazale su premjetanje glavnih ribolovnih podruja s Atlantika na Pacifik i sa sjevera na jug

o o

Do kraja 1980-ih godina u proizvodnji ribe je dominirao Japan s oko 11 mil. tona, danas dominira Kina s gotovo svjetske proizvodnje robe Kina dominira i u ulovu ribe ispred Japana i SAD-a

Slatkovodno ribarstvo o o Najstariji oblik ribarstva, a nakon razdoblja stagnacije danas opet ima rastue znaenje Zbog sve vee oneienosti kopnenih voda i sve veih zahtjeva za rentabilnosti danas se pod slatkovodnim ribarstvom u komercijalne svrhe govori o uzgoju u ribnjacima i umjetnim jezerima Najbolje rezultate uzgoja u posebnim bazenima uz reguliranu prehranu daju arani, amuri i pastrve velike potrebe za prehranom mnogobrojnog stanovnitva te injenicom da je u tim kulturama riba vaan tradicionalni sastojak prehrane o o I u slatkovodnom ribarstvu kao i u morskom vodeu ulogu ima Kina na koju otpada oko 40% svjetskog ulova Uz Kinu znaajne su zemlje Banglade, Filipini, Rusija, Tajland i Vijetnam

o U rasprostranjenosti i znaenju prednjae zemlje jugoistone Azije to je prvenstveno posljedica

AKVAKULTURA

o Akvakultura djelatnost uzgoja vodenih biljaka i ivotinja o Marikultura vrsta akvakulture koja obuhvaa uzgoj bilja i ivotinja u moru
o o o o Razvoj akvakulture zapoeo je u Japanu uzgojem algi, a zatim kao dopuna ribolovu, posebice od sredine 1980-ih godina 1970. godine akvakultura je zadovoljavala 3.9% potreba za ribom, a 2001. godine oko 29% te je to najbre rastui segment proizvodnje hrane Akvakultura je oblik ribarstva koji se najbre razvija i daje dobre rezultate, a prema uloenim sredstvima i radu viestruko je rentabilnija od lova Procjenjuje se da bi 2011. godine ak 50% ribe moglo dolaziti iz akvakulture slijede ostale drave istone i jugoistone Azije, SAD, panjolska, Norveka, Francuska...

o Iako je razvoj poeo u Japanu, danas vodeu ulogu ima Kina sa 70% svjetske proizvodnje, a
o Iako se oekuje daljnji rast udjela i vanosti akvakulture, ona ima i neke svoje negativne posljedice: o uvoenje novih vrsta uvjetuje promjene u ekosistemu tunogojilita)

o eutrofikacija posljedica hranjenja odnosno poveanja hranjivih tvari (primjer

UMARSTVO

o umarstvo je gospodarska djelatnost koja se bavi uzgojem i iskoritavanjem uma, primarno

radi dobivanja drva o umarstvo kao djelatnost obuhvaa: o o o gospodarenje drugim umskim prirodnim dobrima (kamen, pijesak, ljekovito bilje, plodovi) upravljanje i uvanje uma odravanje uma posebnih namjena (zatiene ume, nacionalni parkovi, umski rezervati, ume za nastavnu i znanstvenu djelatnost...)

o o o

zatitu umskih podruja od erozija i bujica umsko sjemenarstvo i rasadnitvo arborikultura zatita pojedinanog drvea umarstva

o umsko gospodarenje podrazumijeva i naglaava gospodarenje umom te je iri pojam od

o Znaenje (vanost, uloga) uma:

o ekonomsko znaenje drvo je sirovina za drvnu industriju, za industriju celuloze i

papira, graevinski materijal, izvor energije (ogrjev) uma je izvor drugih sirovina poput terpentina, kauuka, ulja, smole... u primitivnim drutvima uma je izvor hrane od biljaka i ivotinja procjeni oko polovice vrsta na Zemlji ivi u tropskim kinim umama) zadravanjem padalina sprjeava se erozija, ali i opasnost od poplava, lavina i sl. postie se ravnotea plinova u atmosferi proizvodnja kisika, uklanjanje CO2 uma je faktor stabilizacije lokalne i regionalne klime sve izraeniju estetsku dimenziju

o ekoloko znaenje uma je ekosustav i stanite za mnoge biljke i ivotinje (prema

o rekreacijsko ili turistiko znaenje uma je podruje prirodnih ljepota i mira koje ima

RASPROSTRANJENOST UMA o Postoje razliite definicije uma, najee se primjenjuje definicija FAO-a: o o uma je podruje na kojem dominira drvee vie od 5 m i gdje je vie od 10% povrine tla natkriveno kronjom ume danas pokrivaju oko 30% kopnene povrine Zemlje

o Ukupna povrina pod umama danas iznosi oko 4 mlrd. hektara o Najvee umske povrine su u Rusiji i Junoj Americi i prema apsolutnim vrijednostima i prema
udjelu poumljenosti povrine pod umama u Rusiji i Junoj Americi zajedno ine oko 45% svjetskih uma o Najvee povrine pod umama po stanovniku imaju Australija i Oceanija iako je njihov udio u svjetskim umama svega 5% dok najmanje povrine pod umama po stanovniku ima Azija (0.15 ha/stan.) Dananja rasprostranjenost uma posljedica je prirodnih faktora i dugotrajnosti iskoritavanja

ISKORITAVANJE UMA o Tradicionalno umski proizvodi se koriste za ogrjev, kao graevinski materijal i kao pogonsko gorivo u prvotnoj industriji (drveni ugljen) o o jo i danas za ogrjev se koristi vie od 50% godinje svjetske proizvodnje drva Drvo je kao glavni umski proizvod znaajno u gospodarstvima nekih zemalja i znaaj je element u svjetskoj trgovini o o o najvei uvoznici drveta i drvnih proizvoda 2002. godine bili su SAD, EU, Japan i Kina u razvijenijim zemljama prevladava koritenje drveta za preradu Meu dravama postoje velike razlike

o o o o o o o

u slabije razvijenim zemljama veina drveta koristi se kao sredstvo za ogrjev najvei proizvoai mekog drveta su SAD, Rusija i Kanada SAD dre vie od 25% svjetske proizvodnje papira potronja papira u SAD-u iznosi oko 335 kg/stan. godinje dok je prosjek za Afriku 6 kg

Meko drvo koristi se za dobivanje celuloze, proizvodnju papira i sl.

Najvei proizvoai kvalitetnog drveta su Brazil, Nigerija i Indonezija Od ostalih proizvoda posebno je znaajan kauuk kojega najvie proizvode Tajland, Indonezija i Malezija

Pojaana eksploatacija uma o o o Naglo smanjenje uma poelo je u novom vijeku putem krenja i spaljivanja radi dobivanja obradivih povrina i naseljavanja Pojavom industrijske proizvodnje drvo se poinje koristiti kao pogonsko gorivo te dolazi do masovne eksploatacije uma Sve su oitije negativne posljedice unitavanja uma te se javlja svijest o potrebi racionalnog umarstva koje se razvija postupno te nastaje pojam umskog gospodarstva koje ukljuuje uzgoj i eksploataciju uma umama u svijetu prepolovljene najvie su stradale listopadne ume u zapadnoj Europi i istoku SAD-a o Danka, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju 10-12% uma, i to nakon akcija poumljavanja dobivanje novih obradivih povrina za sadnju manioke i eerne trske koja se koristi kao sirovina za dobivanje alkohola tijekom 20. stoljea uniteno je 10% amazonskih uma

o U posljednjih su nekoliko stotina godina (od poetka masovne eksploatacije) povrine pod

o u Amazoniji danas osim sjee radi dobivanja drva za izvoz dolazi i do spaljivanja za

o Deforestacija promjena umskog podruja u neko drugo o Aforestacija prirodni ili umjetni nastanak uma tamo gdje ih prije nije bilo o Reforestacija ponovni nastanak uma tamo gdje su bile unitene

VRSTE UMA o Najea je klasifikacija prema karakteristikama dominantnih vrsta (posljedica klime)

listiavci i igliavci; listopadno i zimzeleno drvo; meko i tvrdo drvo

o Igliavci (konifere, etinjae, crnogorica) uglavnom meko drvo, prema botanikoj klasifikaciji
golosmjemenjae, veinom vazdazelene o o o vrste: bor, smreka, jela, ari, cedar, sekvoja prilagoene otrijim klimama i siromanim prirodnim uvjetima (tla) rasprostranjeno veinom na sjevernoj hemisferi

o Listiavci (irokolisno drvee, bjelogorica, kritosjemenjae) uglavnom tvrdo drvo o u umjerenim irinama rasprostranjeni su hrast, brijest, bukva, grab, jasen, javor...
uglavnom listopadno drvee

o u tropskom i suptropskom podruju rasprostranjeni su tik, palisander, ebanovo drvo,

mahagonij, sandalovo drvo... uglavnom vazdazeleno drvee

Sloenija klasifikacija izrauje se na temelju ekosustava: tropske kine ume, tropske sezonske ume, listopadne ume umjerenih irina, zimzelene ume umjerenih irina i borealne ume

Borealne ume

o Borealne ume ili tajge su povrinom najvei umski prostor svijeta i ine oko 33% uma na
Zemlji

o Najrairenije su na sjeveru i istoku Rusije, u Skandinaviji i u Kanadi ( 13 mil. km2)

o o Tajge imaju najjednostavniju strukturu od svih umskih formacija vrlo su jednoline, guste, mrane, s malom varijacijom vrsta to olakava iskoritavanje Postoje klimatski problemi pri iskoritavanju zbog otrih zima, dok je ljeti movarno (problem transporta)

Tropske kine ume

o Tropske kine ume ine ak 47% svih uma

o Rasprostranjene su u toplom i vlanom podneblju Amazonije, zavale Konga te u dijelovima jugoistone Azije listiavci, kvalitetne vrste izmijeane su s manje kvalitetnima to uzrokuje probleme pri eksploataciji budui da se veliki dio drveta ne iskoritava, a mogunost selektivne sjee nije uvijek mogua o Pretjerana sjea dovodi do spiranja tla, osiromaenja tla te tlo za nekoliko godina postaje neplodno i devastirano

o Imaju najveu bioraznolikost i sloenu strukturu (ivot u katovima) prevladavaju vazdazeleni

Tropske sezonske ume

o Tropske sezonske ume ine oko 9% svih uma

o Rasprostranjene su u podruju june i jugoistone Azije, u Junoj Americi i dijelovima Afrike vlano razdoblje, esto se nazivaju i monsunskim umama o U sastavu prevladava listopadno drvee, a njihov se udio poveava s udaljavanjem od ekvatora

o Zbog dominantne rasprostranjenosti na podruju june i jugoistone Azije gdje postoje suho i

Listopadne ume umjerenih irina o o Listopadne ume zajedno sa zimzelenim umama umjerenog pojasa ine oko 11% umskih povrina Rasprostranjene su na podruju Sjeverne Amerike, Europe i istone Azije

o U umama prevladavaju dvije do tri vrste drvea najee bukva, hrast, grab, kesten, breza

Zimzelene ume umjerenih irina o o Zimzelene ume se nastavljaju na listopadne umjerenog pojasa Javljaju se u: o o o hladnijim podrujima (sjever, vee nadmorske visine smreka, jela) vlanijim podrujima (u Americi na zapadnoj obali sekvoje) suim podrujima (Sredozemlje alepski i crni bor, hrast crnika)

UZGOJENE UME

o U umskom gospodarstvu sve veu ulogu imaju uzgojene ili kultivirane ume koje se sade u
onim podrujima u kojima je zbog dugotrajnog i intenzivnog iskoritavanja bitno smanjen prirodni umski pokrov (npr. u veem dijelu Europe) unitavanja uma

o Poumljavanje je zapoelo prije stotinjak godina kada su se shvatile negativne posljedice

o Osnovni pristupi pri poumljavanju: o obnova prirodne vegetacije sadi kvalitetnije drvo radi sirovinske osnove (npr. plantae kauukovca u JI Aziji i 'cash crops' ili boina drvca) o o U novije vrijeme su sve izraeniji zahtjevi za obnovom prirodnih umskih podruja zbog ouvanja ekosustava Uzgojene ume ine oko 5% svih uma u svijetu industrijske namjene

o unos stranih vrsta zbog komercijalnih razloga najee se unose brzorastue vrste ili se

o 62% svih uzgojenih uma u svijetu nalazi se u Aziji (Kina 24% i Indija 18%) oko polovice je za o Silvikultura umarska djelatnost koja se bavi prouavanjem, uzgojem, ouvanjem i
odravanjem uma kroz provoenje razliitih mjera poput pomlaivanja, probirne sjee, ienja, gnojenja, zatite od tetoina, bolesti i vatre te poumljavanja goleti

TRGOVINSKA GEOGRAFIJA

o Razvoj ekonomske geografije poeo je prouavanjem trgovine i trgovinska geografija danas

ponovno postaje predmet interesa o Definicije trgovine:

o trgovina je gospodarska djelatnost u kojoj pojedinci i poduzea posreduju izmeu

proizvoaa i potroaa kao kupci i prodavaoci roba i usluga te kao organizatori trita proizvodnje do mjesta potronje (ne fiziki jer je to promet) proizvodnja, na drugoj potronja o o o o Bit trgovine je posredovanje izmeu osoba ili pravnih subjekata Cilj trgovine je prodaja robe i time zakljuivanje procesa proizvodnje Objekt trgovine je roba u najirem smislu, tj. irok spektar razliitih proizvoda namijenjenih prodaji Roba moe biti vidljiva i nevidljiva

o trgovina je prijenos proizvoda i roba uz pomo vie ili manje kompleksnih veza od mjesta o trgovina je posrednika djelatnost izmeu proizvodnje i potronje na jednoj strani

o vidljiva roba roba u klasinom smislu, ona kola i prodaje se, dostupna je
poljoprivredni proizvodi, sirovine, energenti, poluproizvodi i finalni industrijski proizvodi...

o nevidljiva roba nema karakter prave robe informacije, dionice na burzi i druge
vrijednosti, papiri, kapital (krediti uz kamate), dokumenti, licence, usluge...

o Odrednice trgovine (3D trgovine) faktori koji odreuju svaku trgovinu i dovode do nje

o razlike (differences) razlike dovode do trgovine jedna strana mora imati to druga
nema i dolazi do razmjene s jedne strane postoji viak proizvoda raspoloiv za prodaju, a s druge strane postoji nedostatak i potranja za proizvodima razlike su uvjet u ostvarivanju trgovine one predstavljaju potencijal za trgovinu razlike mogu postojati izmeu proizvodnje nejednakih karakteristika npr. proizvodnje umjerene zone s jedne i proizvodnje tropske zone s druge strane razlike mogu postojati i izmeu razliitih tipova proizvodnje npr. prehrambeni proizvodi nasuprot industrijskim proizvodima razlike mogu biti posljedica podjele rada ili specijalizacije razlike mogu biti i umjetno stvorene vezane uz standard, privlanost, publicitet...

o elja (desire) elja mora postojati i kod prodavaa i kod kupca

ukoliko postoji nestaica proizvoda, postojat e i elja za kupovinom elje moemo pojaati na razliite naine reklamama u masovnim medijima, sajmovima i sl. na taj nain se stvara umjetna elja te se kupca uvjerava da mu je odreena roba potrebna

o udaljenost (distance) o tom elementu ovisi mogunost odvijanja trgovine

ako su razlike velike i elje velike, a udaljenosti male, doi e do maksimalnog razvoja trgovine poveanjem udaljenosti trgovina slabi to su udaljenosti vee, uvjeti za trgovinu su sve slabiji, prvenstveno zbog viih prijevoznih trokova udaljenosti mogu biti fizike i druge

fizike udaljenosti izraene u kilometarskoj udaljenosti, trokovima druge udaljenosti prostorne tekoe koje utjeu na promet, kvaliteta prijevoza, sredstva, ideoloke i socijalne predrasude, ponaanje socijalnih skupina (odbijanje nekog proizvoda iz npr. vjerskih razloga)

OSNOVNE ZNAAJKE TRGOVINE KAO SISTEMA o o o o Trgovina je sistemska djelatnost tj. funkcionira kao sustav Geografsko prouavanje trgovine usmjereno je na prouavanje sistemskih veza i odnosa Sistem trgovine djeluje na razliitim razinama lokalnoj, regionalnoj, dravnoj, kroz razne ekonomske zajednice, globalnoj Veze u trgovini mogu biti horizontalne i vertikalne

o horizontalne veze veze meu prostornim strukturama postoji mjesto proizvodnje i

mjesto potronje te dolazi do stvaranja interakcije uz pomo institucija i subjekata

interakcija ini funkcioniranje trgovinskih lanaca pri emu se koriste prometne veze otkupljuje trgovac na veliko (grosist), od njega otkupljuju drugi trgovci na veliko koji robu distribuiraju trgovcima na malo (detaljisti)

o vertikalne veze veze u kojima je izraena hijerarhijska sloenost proizvedenu robu

u vertikalnom lancu veza postoje posrednici koji utjeu na porast cijene krajnjeg proizvoda

o Velike svjetske kompanije prodaju naftu na slobodno trite (Rotterdam burza nafte,
mediteransko trite) tu kupuju manje kompanije (npr. INA) koje naftu prerauju i

dalje prodaju na veliko opskrbljuju pojedine kompanije i pumpne stanice u sferi trgovine na malo krajnji je kupac na pumpnoj stanici

MEHANIZAM ODVIJANJA TRGOVINE o Trgovina se odvija kroz etiri osnovna mehanizma stvaranje trgovakih dobara, organizaciju trgovinskih veza, stvaranje sistema uporita i kretanje kapitala

Stvaranje trgovakih dobara o Stvaranje trgovakih dobara predstavlja poetak odvijanja trgovine

o Robu prvo treba stvoriti tek kada postoje vikovi za prodaju i elja, tek tada govorimo o robi o Takoer svaka proizvodnja ne znai odmah stvaranje robe namijenjene trgovini esto je
produkt potrebno preraditi da bi postao roba ili se preradom poveava vrijednost robe (krumpir ips) Organizacija trgovinskih veza o o o Da bi se ostvarila trgovina, potrebno je uspostavljanje veza Kakav e biti karakter veza, ovisi o karakteru proizvodnje, vrsti, veliini i kvaliteti proizvoda Tipovi trgovinskih veza:

o elementarna veza direktna veza proizvoaa i potroaa najjednostavnija veza kad je

proizvoa ujedno i prodava, a kupac ujedno i potroa te nema posrednika takva trgovina ima male trokove, ali je malog dosega i opsega trita pa se ostvaruje mala zarada takav oblik trgovine danas je slabo prisutan budui da se na osnovnu cijenu proizvoda dodaje cijena usluge ili mara primjer: poljoprivredni proizvodi proizvode se na vie mjesta, javlja se posrednik koji sve to otkupljuje i prodaje trgovini na veliko (koja nije konani potroa) primjer: proizvodi se masovno na jednom mjestu i prodaje pojedinim dealerima koji mogu imati organiziranu mreu na nioj razini (npr. automobilska industrija) prerauju ime im se poveava vrijednost

o veza s barem jednim posrednikom svaki posrednik ujedno znai i poveanje cijena

o veza gdje se kao posrednik javlja industrija prikupljeni proizvodi se barem djelomino

Stvaranje sistema uporita o Trgovina poiva na nekim bazama (uporitima) koje predstavljaju vidljive elemente u prostoru

o Vrste uporita: o razliiti tipovi skladita ovisno o robi i nainu tretiranja te robe
u lokaciji skladita postoje odreene pravilnosti skladita se smjetaju na mjestu loma prometnog toka (u lukama), u distributivnim centrima i sl.

vanost skladita je umanjena razvojem novih prijevoznih sistema (npr. integralni prijevoz) te pojavom novih naina organizacije trita

Just in Time pojam iz organizacije industrijske proizvodnje koji je primjenjiv i u trgovini s prodajom se kree kada se sazna kakvo je trite sve je podreeno tome da se proda to prije, bez dugotrajnog skladitenja

o trgovaki biroi, zgrade, sjedita tvrtki (centrale) tu se obavljaju trgovaki poslovi

to su elementi koji su sve vidljiviji u fizionomiji grada lokacija u sreditu grada znak je imida

o Poseban tip trgovine predstavlja klirinka trgovina ili trgovina 'roba za robu'
Kretanje kapitala o U procesu trgovine stvara se i akumulira kapital koji je prilagodljiv i pokretan

FUNKCIJE TRGOVINE o o Osnovna funkcija trgovine je omoguiti razmjenu dobara Trgovina ima i dodatne funkcije:

o trgovina je 'izlog' utjee na dinaminost prostora, animira, oivljava prostor i privlai u

njega trgovina slui i kao razonoda i kao sredstvo informiranja odreene dijelove grada

o trgovina je 'ustroj' odnosno organizacija utjee na organizaciju prostora, organizira

trgovina je znaajna ekonomska djelatnost i faktor ekonomskog razvoja te utjee na njega

GLOBALNI TRGOVINSKI SISTEM

o Meunarodna trgovina skup gospodarskih djelatnosti koji se odnosi na kupovanje,

prodavanje i prijevoz robe izmeu dvije ili vie zemalja o Elementi odnosno komponente meunarodne trgovine:

o izvoz neka zemlja opskrbljuje druge svojim proizvodima, da bi ostvarila ekonomsku

korist njime se ostvaruje zarada

o uvoz opskrba proizvodima iz drugih zemalja u ekonomskom smislu znai rashod ili
troak

o tranzit neka zemlja posreduje u meunarodnoj trgovini drugih zemalja i pri tome
ostvaruje ekonomsku korist

tranzit ima dvostruko znaenje zarada ako se usluga daje, troak ako se koriste usluge drugih zemalja

o Svjetska trgovina cjelokupna trgovina svih zemalja svijeta (iri pojam od meunarodne
trgovine)

o Trgovinska bilanca razlika izmeu uvoza i izvoza neke zemlje koja se iskazuje u domaoj
valuti ili u USD o trgovinska odnosno vanjskotrgovinska bilanca pokazuje uinke vanjskotrgovinskih odnosa (izvoz pokriva trokove)

o pozitivna ili aktivna trgovinska bilanca vrijednost izvoza vea je od vrijednosti uvoza

o negativna ili pasivna trgovinska bilanca vrijednost uvoza vea je od vrijednosti izvoza
o Openito slabije razvijene zemlje imaju negativnu vanjskotrgovinsku bilancu, a razvijene pozitivnu, no nije pravilo o o od prvih deset trgovakih sila etiri imaju negativnu trgovinsku bilancu: SAD, UK, Francuska i Italija nerazvijene zemlje imaju negativnu bilancu zbog male vrijednosti izvoznih proizvoda (najee sirovine i poluproizvodi), a razvijene zbog velikog uvoza obuhvaa i nerobnu razmjenu te operacije u kapitalu

o Platna bilanca ili bilanca plaanja iri pojam od vanjskotrgovinske bilance jer pored robne o nerobna razmjena turistike usluge, usluge u tranzitu, zarade od osiguranja i
reosiguranja, doznake iseljenika i migranata, prodaje licenci (Podravkina Vegeta, Plivin Sumamed)

o operacije u kapitalu investicije (primljene i prohodi od vlastitih u inozemstvu), krediti,

financijske pomoi i dr.

o Platna bilanca esto je sredstvo uravnavanja negativne trgovinske bilance primjerice,

panjolska prihodima od turizma pokriva velik dio negativne vanjskotrgovinske bilance od 40-ak mlrd. USD

MEUNARODNO (SVJETSKO) TRITE

o Trite sveukupnost odnosa ponude i potranje koji utjeu na prodaju pojedine robe
o o o o Trite predstavlja skup svih onih ustanova, podruja i mehanizama koji omoguavaju neprestani kontakt izmeu prodavaoca i kupca Trite je faktor razvoja gospodarstva Osnovna funkcija trita je da se na njemu obavi prodaja odnosno kupnja robe i time vrednuje proizvodnja ime se zavrava ciklus proizvodnje Vana je veliina trita odnosno broj stanovnika i kupovna mo, ali i navike

Podjela trita o Podjela trita s obzirom na opseg (veliinu):

o unutarnje trite (lokalno, regionalno, nacionalno) o vanjsko trite (meunarodno, svjetsko, globalno)
o Podjela trita prema vrsti robe: o o o o o o trite poljoprivrednim proizvodima trite sirovinama i energentima trite industrijskim proizvodima trite usluga (turistikih, prometnih i dr.) trite kapitala, radne snage...

Podjela trita prema mehanizmu trita:

o slobodno trite vlada konkurencija o monopolistiko pojedinac ili skupina trgovaca diktira cijene, nema konkurencije
o Podjela trita prema kupovnoj moi:

o trite razvijenih zemalja snano, s velikom kupovnom moi o trite zemalja u razvoju BDP p.c. je ispod 500 USD o trite socijalistikih zemalja diktirano od strane drave (vrsta i koliina robe, cijene)
ne postoji

TEORIJSKE OSNOVE MEUNARODNE TRGOVINE o Danas postoji vie koncepata ili teorija razvoja meunarodne trgovine

Liberalistika teorija

o Liberalistika teorija razvoja trgovine svoje porijeklo vue iz klasine graanske kole
politike ekonomije 18. i 19. stoljea iji je zaetnik Adam Smith

o Javila se kao reakcija na merkantilizam (16.-18. st. u Engleskoj i Francuskoj) o Zastupana je ideja slobodne ili liberalne trgovine jedini zadatak drave je da osigura red i
provoenje zakona, tj. stvori uvjete za to slobodnije kolanje robe i kapitala

o Individualizam vodi napretku da bi zaradili, ljudi proizvode stvari koje netko eli kupiti; kupci
e kupiti stvari koje najvie trebaju ili ele; prodavatelj i kupac se susreu na tritu i za to nije potrebno nikakvo dravno uplitanje

o Ideja proizlazi iz apsolutnih gospodarskih prednosti uvjeti razmjene zasnovani su na razlikama

u trokovima proizvodnje jedni proizvode jeftinije, drugi skuplje pa e i proizvodi na tritu imati razliitu cijenu Teorija komparativnih trokova (prednosti)

o Liberalistika teorija nije mogla objasniti sve odnose u meunarodnoj trgovini pa se kao
nadopuna uvodi teorija komparativnih trokova ili prednosti

o Zaetnik je David Ricardo (engleski ekonomist iz ranog 19. stoljea) koji uvodi pojam
komparativnih (relativnih) prednosti (comparative advantages)

o Zemlja moe u svjetskoj trgovini sudjelovati proizvodei robu za koju ima komparativnu
prednost, tj. onu koju moe proizvoditi najefikasnije odnosno najjeftinije, a uvoziti onu za koju nema komparativnu prednost, tj. koju netko drugi proizvodi najjeftinije tako uz pomo meunarodne trgovine moe zadovoljiti vie ljudskih elja i potreba nego da se sve potrebno pokua proizvesti u vlastitoj zemlji

Koncept reciprone potranje

o John Stuart Mill (engleski mislilac, ekonomist i dr. iz 19. st.) uveo je pojam Terms of Trade ili

'kare' uvozno-izvoznih cijena koje oznaavaju odnose razmjene meu zemljama koje meusobno trguju, tj. pokazuju koliko neka zemlja mora dati izvoznih proizvoda za uvozni proizvod proizvoda od druge jer oni nemaju jednaku vrijednost (primjerice, Hrvatska Italiji prodaje drvo, a od nje kupuje namjetaj kao finalni proizvod koji je puno skuplji jer je uraunat skup ljudski rad)

o Postoji reciprona potranja, ali zemlje nisu u jednakom poloaju jedna mora dati vie

o Ako je potranja neke zemlje za stranim proizvodima manja od

potranje za njenim proizvodima, taj je odnos za nju povoljan (npr. Njemaka) i obrnuto, ako je potranja za proizvodima neke zemlje mala, a uvoz velik, takva je situacija nepovoljna razvijeni rastu bre od cijena proizvoda koje prodaju nerazvijeni 'kare' se sve vie otvaraju, tj. procjep se poveava treba dati sve vie vlastitih proizvoda za jedan strani

o Cijene industrijskih proizvoda kojima raspolau uglavnom

Protekcionistiki koncept o Javlja se kao protutea liberalistikom konceptu takve, ali jeftinije robe sa svjetskog trita, uvode se davanja na uvozne proizvode ime oni postaju skuplji i manje privlani kupcu

o Drava utjee na obujam trgovine da bi se zatitila vlastita proizvodnja od konkurencije iste

o Takva politika moe biti pozitivna ukoliko traje odreeno razdoblje i potaknuta je s ciljem
oporavka vlastite proizvodnje, ali ne ako se zloupotrebljava kroz uvoenje davanja na proizvode koji se ne proizvode u zemlji kako bi se osigurala sredstva

Osim davanja (carina) primjenjuju se i druge mjere poput kvota uvoza, ogranienja kroz razliite ekoloke zahtjeve (primjerice, u Japanu na uvoz amerikih automobila ili u EU zabrana GM hrane)

RAZVOJ SVJETSKE TRGOVINE o Razvoj svjetske trgovine moe se razmatrati kroz dva aspekta dinamiku i robnu i regionalnu strukturu

POVIJESNI RAZVOJ SVJETSKE TRGOVINE o Najznaajniji razvoj ostvaren je u posljednjih 200 godina kada dolazi do naglog poveanja obujma i vrijednosti

Monocentrina faza o o Traje od kraja 18. stoljea kroz itavo 19. stoljee To je razdoblje u kojem dolazi do prve vee akumulacije kapitala te razvoja bankarstva Britanija koja je nositelj industrijske revolucije i svjetska pomorska i kolonijalna sila, a slijede Francuska, Njemaka i druge zemlje o o Izvozi se uzak spektar proizvoda to je posljedica strukture industrije: ugljen, tekstilni proizvodi, brodovi, lokomotive, tranice... Uvoze se sirovine iz kolonija

o Jedino sredite je Zapadna Europa u kojoj nastaje industrijska jezgra kljunu ulogu ima Velika

Bicentrina faza o Traje od kraja 19. stoljea (~1880.) do poetka Prvog svjetskog rata

o Pored Europe kao drugi centar javljaju se SAD koje poinju sa znaajnim izvozom o Dolazi do stvaranja industrijske zone na sjeveroistoku oko Velikih jezera dolazi do razvoja
prometnica i brojnih izuma o o Uvode se beltovi kao zoning pojedinih poljoprivrednih kultura Poljoprivredni proizvodi zauzimaju sve vaniju poziciju u strukturi proizvoda uz sirovine i industrijske proizvode

Tricentrina faza

o o o o

Traje od 1914. do 1939. godine U Europi znaenje trgovine Ujedinjenog Kraljevstva je sve manje, a raste vanost Francuske i Njemake Nakon Europe drugi centar su SAD, a trei Japan Velika ekonomska kriza koja je trajala od 1929. do 1933. godine odrazila se i na trgovinu, no dolazi do ponovnog uzleta pred Drugi svjetski rat industrijskih proizvoda (strojevi)

o Mijenja se robna struktura javljaju se novi proizvodi nafta, poveava se udio finalnih

Policentrina faza o o Traje od Drugog svjetskog rata Vlada sloenija struktura centara trgovine uz tri postojea centra javljaju se nove industrijske zemlje: SSSR, Kanada, Australija, Brazil, Meksiko, JAR, ali i mnoge male zemlje (Singapur, Hong Kong, Tajvan...) Dolazi do vrlo brzog rasta obujma svjetske trgovine Sloena robna struktura: industrijski proizvodi sirovine i energenti poljoprivredni proizvodi

o Usprkos policentrinom razvoju sve vie jaa uloga razvijenih zemalja poveanje jaza
o o

o Javljaju se ekonomske integracije u svim dijelovima svijeta (EFTA, SEV, NAFTA...)

o Javljaju se kartelne organizacije udruge nekoliko zemalja s ciljem diktiranja cijena (npr. OPEC) jedan od glavnih faktora globalizacije

o Javljaju se multinacionalne kompanije koje postaju snano prisutne na svjetskom tritu te su

DINAMIKA SVJETSKE TRGOVINE o o 20. stoljee obiljeeno je golemom ekspanzijom meunarodne razmjene Porast trgovine bri je od rasta BNP-a te je sve vei porast udjela trgovine u BNP-u

o Kao indikator razvoja prati se izvoz, najee izraen u USD o nominalno ukupna vrijednost meunarodne razmjene o realno ukljuuje (uraunava) kolebanje vrijednosti dolara tijekom godine o Vrijednost svjetske trgovine u 50 godina (od 1950. do 2000.) poveala se 100 puta vrlo
dinamian rast unato kolebanjima o Rast vrijednosti svjetske trgovine bio je nejednolik: o o o tijekom 1970-ih uslijedio je brz porast u prvoj polovici 1980-ih dolazi do stagnacije najvee apsolutne promjene dogodile su se u posljednjem desetljeu

FAKTORI RAZVOJA SVJETSKE TRGOVINE o Faktori razvoja svjetske trgovine su demografski rast, porast ivotnog standarda, nove tehnologije u prometu, novi organizacijski oblici trgovanja, multinacionalne kompanije, regionalne ekonomske integracije te meunarodne ekonomske organizacije

Demografski rast

o 1900. godine na Zemlji je bilo oko 1.8 mlrd. stanovnika, danas ih je oko 6.5 mlrd. takav porast
uzrokuje snaan porast potranje, a najbri je porast u siromanim zemljama (zemljama Treeg svijeta)

o Najizraeniji je porast potranje za hranom (poljoprivrednim proizvodima) 1950-ih su zemlje u

razvoju kupovale 50% itarica na svjetskom tritu, danas 75%

o Porast broja stanovnika utjee na porast ponude jeftine radne snage to je iskoriteno za bri

industrijski razvoj, posebice u novoindustrijaliziranim zemljama jugoistone Azije (Tajvan, Malezija, Hong Kong), ali i u Brazilu, Meksiku...

Porast ivotnog standarda o Od 1960-ih dolazi do velikih strukturnih promjena visokih tehnologija dolazi do deindustrijalizacije o o o Sve vie se ulae u znanje, ostvaruju se visoke zarade to dovodi do porasta kupovne moi to pak dovodi do porasta potranje za razliitim proizvodima iz svih dijelova svijeta Sve to daje poticaj razvoju izvoza i svjetske trgovine Takoer je sve vea uloga slobodnog vremena kao faktora razvoja trgovine

o Naglasak s poljoprivrednih proizvoda i klasine industrije prelazi na tercijarni sektor i industriju

Nove tehnologije u prometu o U svjetskoj trgovini kljunu ulogu ima pomorski promet koji sudjeluje s vrijednosti i koliine robe dalekih krajeva postaju dostupniji od porasta nosivosti sporije rastu trokovi odravanja, goriva, posade i sl.

o Gigantizam tendencija izgradnje velikih brodova jer su rentabilniji proizvodi i sirovine iz

o Uvoenje kontejnera teret je unificiran ime je pojeftinio prijevoz (prije je svaki teret imao
poseban tretman)

o Vanu ulogu u razvoju trgovine ima i zrani promet koji je orijentiran na robu velike vrijednosti
i potranje moe podnijeti visoke prijevozne trokove

o Telekomunikacijski promet omoguuje trenutni prijenos informacija s jednog na drugi kraj

svijeta

Novi organizacijski oblici trgovanja

o Iako postoje slabo organizirana trita, glavnina trgovine odvija se na organiziranim oblicima
o o Organizirani oblik trgovine predstavljaju robne burze Vanost robnih burzi: o o uvoenje standarda za pojedine robe (kvaliteta, rokovi isporuke) formiranje cijena na temelju ponude i potranje

Uloga multinacionalnih kompanija o Multinacionalne kompanije javljaju se izmeu dva svjetska rata, ali snaan razvoj i jaanje uloge doivljavaju nakon 1960-ih godina

o U postkolonijalnom razdoblju kada dolazi do stvaranja novih drava ime i stvaranja novih
ekonomskih i politikih odnosa multinacionalne kompanije su postale izraz ekspanzije visokorazvijenih zemalja i nosioci globalizacije o Obiljeja multinacionalnih kompanija: o o o velika, vienacionalna poduzea koja imaju svoje proizvodne i druge pogone (filijale) u vie zemalja visok godinji prihod (npr. iznad 100 mil. USD godinje) u filijalama se odvija znaajan dio investicija, proizvodnje, prodaje te istraivanja i razvoja aktivnosti, nekretnine, terene, skladita, sredstava za prijevoz, kapital itd. u najmanje dvije strane zemlje (osim zemlje sjedita) ovladavanje resursima i opskrbom stjecanje prednosti niim cijenama strane radne snage i/ili sirovina stjecanje prednosti u prodaji izbjegavanjem poreza i carina izbjegavanje carina i drugih davanja na uvezenu robu izbjegavanje visokih trokova u domaim operacijama (porezi)

o Prema definiciji UN-a, multinacionalne kompanije su tvrtke koje kontroliraju razliite

Glavni razlozi nastanka multinacionalnih kompanija:

Strategija rada multinacionalnih kompanija: o oslanjanje na masovnu, serijsku proizvodnju komponentama tamo gdje je za pojedinu komponentu najpovoljnije, sklapanje tamo gdje je najpovoljnije (npr. autodijelovi, komponente raunala) za komponente nije potrebna obrazovana radna snaga, samo obuka po potrebi o raspolaganje velikim kapitalom koji je mobilan

o kombiniranje uvjeta za privreivanja u svjetskim razmjerima proizvodnja po

o visoka specijaliziranost strunjaka (na rukovodeim mjestima) o dobra organizacija i planiranje proizvodnje (Just in Time)
o o jak marketing, plan osvajanja trita, efikasan plasman robe Glavne djelatnosti multinacionalnih kompanija: petrokemija (istraivanja, industrija, trgovina), automobilska, informatika i elektronika industrija, biotehnologija, agroprehrambeni sektor, proizvodnja hrane... Osnovni oblici multinacionalnih kompanija:

o etnocentrine kompanije matine tvrtke upravljaju svojim filijalama bez obzira gdje
se one nalaze; na vodeim poloajima su strunjaci iz matine zemlje domae ljude, ali je jak nadzor matine tvrtke

o policentrine kompanije postoje jake filijale koje i na vana mjesta upoljavaju o genocentrine kompanije formiraju se kompleksi meuzavisnih organizacija koje
ravnopravno sudjeluju u poslovnoj politici esto se udruuju s drugim tvrtkama (npr. DaimlerChrysler kontrolira 40% vlasnitva Mitshubishija), imaju pogone i dioniare po cijelom svijetu; pronalaze se najsposobniji rukovoditelji; fleksibilne Regionalne ekonomske integracije o o o Regionalne ekonomske integracije omoguuju povezivanje nacionalnog gospodarstva u ire saveze Dolazi do stvaranja veeg trita, poticanja meusobne trgovine, znanstveno-tehnike suradnje, koordinacije prometa... Klasini primjeri ekonomskih integracija u Europi su Benelux, EEZ, EZ, EU, SEV, EFTA, CEFTA

Primjeri ekonomskih integracija u svijetu su ASEAN, NAFTA

Meunarodne ekonomske integracije o Institucionalni faktori razvoja trgovine su organizacije i ugovori koji su usmjereni na razvoj svjetske trgovine

o GATT General Agreement of Tariffs and Trade (Opi sporazum o carinama i trgovini) o potpisan je 1947. godine, stupio na snagu 1.1.1948.
o zasniva se na naelima liberalizma, a cilj mu je poticanje svjetske trgovine pogodnosti bez obvezivanja na potovanje svih pravila

o posebno potie ukljuivanje nerazvijenih zemalja u svjetsku trgovinu davanjem

o osnovna naela rada:

nediskriminacija ako se neka trgovaka pogodnost da jednoj zemlji (obino glavnom partneru), mora se dati i ostalim zemljama lanicama transparentnost pojedine mjere moraju biti poznate svim lanicama Organization) koji djeluje po sloenim principima

o 1994. godine sastankom u Marakechu GATT je prerastao u WTO (World Trade

WTO ima 146 lanica (Hrvatska od travnja 2003.) koje pokrivaju 90% svjetske trgovine sjedite je u Genevi nije formalno dio UN-a, ali surauje i smatra se dijelom sistema UN-a

o UNCTAD United Nations Conference on Trade and Developments o UN-ova organizacija za trgovinu i razvoj jedan od stalnih organa Generalne skuptine
o o o prvi put sazvana 1964. godine da bi se razmotrile trgovinske potrebe nerazvijenih zemalja ima preko 190 lanica, sjedite je u Genevi ciljevi: razvijanje svjetske trgovine i posebice omoguavanje ukljuivanja i nerazvijenih kroz pokuaje davanja povlastica za izvoz pojedinih proizvoda poticanje pregovore o trgovinskim sporazumima zalaganje se za oblikovanje svjetske trgovinske politike, tj. stvaranje novog ekonomskog poretka stvaranje fondova za pomo i bolje financiranje nerazvijenih

STRUKTURA SVJETSKE TRGOVINE o Strukturu svjetske trgovine moemo promatrati regionalno i prema robi

Regionalna struktura svjetske trgovine

o U svjetskoj trgovini moemo izdvojiti tri glavna bloka: zapadne industrijske zemlje, zemlje u
razvoju i tranzicijske zemlje o Svjetsku trgovinu danas karakterizira neravnomjeran razvoj: o o glavnina trgovine odnosi se na meusobnu trgovinu razvijenih zemlje u razvoju imaju negativnu bilancu

unutar industrijskih zemalja istiu se tri pola SAD, Zapadna Europa i Japan (centri + periferija) tranzicijske zemlje sa svega 4.4%

o Zapadne industrijske zemlje sudjeluju sa 65.3% u svjetskom izvozu, zemlje u razvoju sa 30.3%, a
o o o o Ukljuenost pojedinih zemalja u svjetsku trgovinu ovisi o stupnju njihovog razvoja Kina postaje sve znaajniji sudionik svjetske trgovine Meu apsolutnim uvoznicima i izvoznicima prevladavaju velike drave, no izuzetak su Nizozemska i Belgija koje su, iako male broje stanovnika, ekonomski visoko razvijene Prema koliini izvoza po stanovniku vodea mjesta zauzimaju male visokorazvijene zemlje s malim domaim tritem okrenute izvozu (Singapur, Luksemburg, Irska, Belgija, Nizozemska...) U svjetskoj trgovini izdvajaju se tri glavna tipa proizvoda: o agrarni proizvodi mineralni proizvodi industrijski proizvodi

Robna struktura svjetske trgovine o

Trendovi razvoja trgovine s obzirom na robnu strukturu:

o porast udjela industrijskih proizvoda s otprilike na (udio udvostruen) o agrarni proizvodi stalno opadaju cijena im ne raste (ili raste vrlo sporo) njihov
apsolutni udio raste zbog porasta broja stanovnitva, no relativni se udio smanjuje

o udio mineralnih proizvoda kree se oko 17% s povremenim promjenama poetkom

1980-ih zapoinje proces dematerijalizacije proizvodnje industrijski proizvodi koji ne trebaju toliko sirovina o Izmeu regija postoje velike razlike: o o o o o na Bliskom istoku dominira izvoz mineralnih sirovina u Sjevernoj Americi, Zapadnoj Europi i Aziji je izrazita dominacija industrijskih proizvoda u tranzicijskim zemljama najvei udio otpada na industrijske proizvode, no jo je uvijek relativno vei udio mineralnih sirovina u strukturi izvoza te se proizvode

Glavni izvoznici agrarnih proizvoda su EU, SAD i Kanada Glavni izvoznici industrijskih proizvoda su EU, SAD i Japan

TRGOVINSKI SISTEMI RAZVIJENIH ZEMALJA o Najznaajniji trgovinski sistemi razvijenih zemalja obuhvaaju zemlje NAFTA-e, zemlje Europske unije i EFTA-e, zemlje ASEAN-a, Australiju

TRGOVINSKI SISTEM SAD-A

o Za razliku od Europe u SAD-u nema duge tradicije (svega 200 do 300 godina) pa tako nema ni
tradicije trgovine usprkos tome to je jai razvoj poeo tek u drugoj polovici 19. stoljea nakon pojave eljeznice koja je prvi put integrirala prostor, trgovina je kao djelatnost iznimno razvijena o Osnovne karakteristike trgovine u SAD-u: o o razvijene sve komponente trgovine (trgovina na malo, trgovina na veliko, unutranja trgovina, vanjska trgovina) dobro razvijena hijerarhijska struktura

o o o

slobodna konkurencija u uvjetima trine ekonomije i privatnog poduzetnitva utjecaj drave u slubi zatite potroaa i sprjeavanja monopolizma (npr. sluaj Microsofta ili antitrustovski zakon) stalan napredak trgovine zbog: velike mase potroaa visokog standarda koji je stalno u usponu ekonomskih organizacija na principu komplementarnosti specijalizacije orijentacije na svjetsko trite

brojne inovacije neke se proirile po cijelom svijetu (npr. samoposluivanje, trgovaki centri)

Unutranja trgovina o Unutranja trgovina dijeli se na trgovinu na veliko i trgovinu na malo

Trgovina na veliko o o o o Snana proizvodnja dovodi do pojave velike koliine razliite robe Gospodarstvo SAD-a temelji se na otvorenosti i razmjeni Specijalizacija i otvorenost uzrokovali su da u SAD-u nema regionalne ili lokalne autarkije to je uz dobru prometnu povezanost uvjetovalo pojavu snanih veza i tokova Faktori razvoja trgovine na veliko:

o rana regionalna specijalizacija tekstilna industrija u Novoj Engleskoj, industrija

elika u zapadnoj Pennsylvaniji, poljoprivredna specijalizacija (corn belt, cotton belt)

o razvoj prometa razvoj se odvijao kroz tri faze:

pomorski i rijeni promet trgovanje du obala i uz Mississippi ti tokovi nadopunjavani su kolskim prometom, no takav prometni sustav nije mogao stvoriti snane robne tokove niti integrirati prostor eljeznica izgradnjom Union Pacifica 1869. godine prostor SAD-a prvi je puta prometno integriran cestovni promet od New Deala poinje dinamina izgradnja cesta te dolazi do ekspanzije cestovnog prometa i jaanje 'trgovakih arterija' robne burze (npr. Chicago sa stonom i burzom za ito, New Orleans i New York s burzama za pamuk) Trgovina na malo

o visoka organiziranost amerike trgovine stvorene su veletrnice koje su prerasle u

o Novi organizacijski oblici trgovine bili su poligon za razvijanje novih oblika trgovine posebno je
brz razvoj od 1930-ih godina, nakon ekonomske krize o Pogodnosti za razvoj trgovine bili su rastui ivotni standard i poticanje privatne inicijative

o Razvoj moderne trgovine na malo moemo pratiti kroz tri glavne faze inovacija i pretfazu o pretfaza od prve polovine 19. stoljea do 1860-ih godina
13 novih drava u ovom razdoblju zapoinje s razvojem trgovine preuzimajui oblike trgovanja iz Europe

dominiraju putujui trgovci ili tzv. Yankee torbari javljaju se prve stalne trgovine mjeovitom robom general store nastaju na sjeveroistoku drave te se ire u ostala podruja javljaju se prve kompanije

o prva faza od 1860-ih do 1930. godine

dolazi do stvaranja trgovakih lanaca chain store kojega ini niz trgovina koje djeluju pod zajednikom upravom to predstavlja vertikalno povezivanje javljaju se tvornike trgovine koje jaaju s jaanjem industrijalizacije takav oblik industrijskih trgovina i manufakturnih trgovina postojao je jo u staroj Kini te u Europi u 16. i 17. stoljeu (primjer: The Great American Tea Company A&P) u ovom razdoblju dolazi do homogenizacije trita te ujednaavanja cijena to je posljedica postojanja relativno jeftinog oblika prijevoza (eljeznice) razvojem eljeznice omoguena je nabava velikih koliina robe za sve trgovine (vei diskonti), raspodjela trokova oglaavanja ime se smanjuju ukupni trokovi raste prosjena veliina prodavaonica kako bi se omoguio vei izbor robe po povoljnim cijenama za razliku od general storea vie nema pogaanja oko cijena ve su cijene fiksne javlja se novi oblik prodaje pri kojemu se roba koja ima slabiju prodaju prodaje na pultu ili blizu izlaza kako bi se poveala prodaja takva roba prodaje se po znatno niim cijenama (npr. lanac '5 i 10 centi trgovina' Franka Woolwortha) jo jedan novi oblik poslovanja je prodaja iskljuivo za gotovinu bez dostave cash&carry javljaju se prve robne kue trgovine koje su pod jednom upravom i jednim krovom i u posebnim odjelima nude razliite vrste proizvoda razliitih proizvoaa na prijelazu s 19. na 20. stoljea javlja se prodaja putem kataloga poveanjem automobilizacije dolazi i do pojave kombi trgovine i to u vidu drug store i food store koje nude robu za svakodnevne potrebe, rade dugo u no, esto i 0-24 poetkom 20. stoljea zapoinje se s prodajom robe na kredit pojava kredita potaknuta je pojavom fordizma i masovne proizvodnje zbog velikog obujma proizvodnje vano je robu prodati pa makar i s odgodom plaanja

o druga faza traje od 1930. do 1950. godine

nakon Velike gospodarske krize dolazi do obnove ekonomskih djelatnosti pa tako i trgovine vaan utjecaj na razvoj trgovine u ovoj fazi ima sve jaa automobilizacija koja uvjetuje veliku pokretljivost stanovnitva javlja se novi oblik trgovine supermarket tip prodavaonice u kojemu se roba prodaje po principu samoposluivanja osim ivenih namirnica supermarket nudi i ostalu robu za kratkorone potrebe te neke robe za srednjorone i dugorone potrebe novost u nainu prodaje je da kupac sam izabire robu koja se nudi na polici, a ne kao do tada iza pulta na taj nain raste obujam prodaje supermarketi se javljaju od 1930-ih godina i predstavljaju spoj general storea (prema asortimanu robe), robne kue (prema nainu izlaganja robe) i cash&carry (prema veliini prostora)

po prvi pita dolazi do diversifikacije trgovine prema lokaciji supermarketi se smjetaju na rubovima grada, a robne kue ostaju u centru

o trea faza traje od 1950-ih

to je razdoblje u kojemu se javljaju dva nova tipa trgovina hipermarketi i trgovaki centri dolazi do porasta povrine trgovina, poveanja asortimana proizvoda, pojave novih usluga hipermarket samoposluna prodavaonica s prodajnom povrinom veom od 2000 m2 namijenjena prvenstveno prodaji ivenih namirnica i robe za kratkorone potrebe, ali moe nauditi i ostalu robu (npr. odjea, obua, audio i video oprema) osnovna funkcija hipermarketa je opskrba te gotovo da i nemaju dodatne sadraje (eventualno bankomat i kafi), no imaju veliko parkiralite prvi hipermarket otvoren je u predgrau Pariza 1963. Carrefour za SAD karakteristian je jo jedan tip prodavaonica velikih povrina (veih od 2300 m2) superstore samoposluna trgovina namijenjena prodaji preteno prehrambenih proizvoda, ali moe sadravati i ostale proizvode graena je iskljuivo na jednoj razini i ima osiguran veliki parkiralini prostor razlika u odnosu na hipermarket je da najee sadri drogeriju i ljekarnu

trgovaki centri arhitektonski su jedinstven skup ili koncentracija najmanje tri trgovaka i ostala objekta s jedinstvenom upravom i zajednikom poslovnom politikom te s osiguranim parkiralinim prostorom ovisnim o mogunosti parkiranja u okolici centra i o alternativnim nainima dolaska u trgovaki centar prvi planirani trgovaki centar bio je Rolland Park u Baltimoru otvoren 1907. godine prvi suburbani trgovaki centar bio je County Club Plaza izgraen u blizini Kanzas Cityja 1922. godine prvim pravim potpuno zatvorenim trgovakim centrom (u suvremenom smislu) smatra se Southdale otvoren 1956. godine u blizini Minneapolisa osim trgovina trgovaki centri danas sve vie sadre ostale usluge te objekte namijenjene provoenju slobodnog vremena

o etvrta faza izdvaja se umjetno i karakterizira ju razvoj internetske trgovine

naruuje se putem Interneta, plaa kreditnim karticama, dostava je u kuu nema direktne trgovine

Vanjska trgovina o o Velika proizvodnja dovodi do razvoja izvoza U poetku je ta trgovina bila malog obujma, no s vremenom sve vie raste premauju milijardu dolara

o Kljuno razdoblje bilo je razdoblje 1896.-1900. u tom razdoblju vrijednosti izvoza prvi puta o Do 1970-ih vanjskotrgovinska bilanca je pozitivna, a nakon toga oslonac postaje veliko
unutranje trite te poveani uvoz dolazi do stvaranja negativne vanjskotrgovinske bilance o o Glavni trgovinski partneri su Kanada (23%), Meksiko (8%), Japan, a tek zatim Europa (Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija) Sve je vee znaenje azijskih zemalja kao vanjskotrgovinskih partnera SAD-a

TRGOVINSKI SISTEM EUROPE o o o o Europa ima dugu tradiciju trgovine, jo od razdoblja antike No u vrlo dugom razdoblju postojali su vrlo raznoliki uvjeti u pojedinim razdobljima i podrujima, razvijali su se razliiti trgovaki oblici Europa je esto bila politiki usitnjena te se trgovina razvijala unutar dravnih granica Moe se stoga uvjetno govoriti o jedinstvenom trgovinskom sustavu Europe

Antiko razdoblje

o Prvu pretfazu razvoja trgovine predstavlja antiko razdoblje u kojemu su drave imale svoj sustav
uporita (npr. Kartaani) o o U grkim gradovima-dravama (polisima) trgovina je bila jedna od glavnih funkcija Vrhunac je trgovina doivjela u Rimskom Carstvu

Srednji vijek

o Drugu pretfazu u razvoju trgovine nakon dugog prekida uvjetovanog padom Zapadnog Rimskog
Carstva predstavlja srednji vijek o o Pojedini dogaaji nepovoljno su utjecali na trgovinu politika rascjepkanost, ratovi, bolesti... Javlja se nekoliko oblika trgovine koje postoje i danas trnice i sajmovi preraevina

o Trnice mjesto svakodnevne prodaje ponajprije poljoprivrednih proizvoda i obrtnikih o sredstvo plaanja je u poetku bila druga roba, a kasnije novac
o trnica je bila mjesto susreta proizvoaa i potroaa mjeseno, godinje, esto povodom nekog svetka)

o Sajmovi oblik trgovine koji se na istom mjestu odvijao povremeno, u pravim ciklusima (tjedno,
o vei godinji sajmovi trajali su i po nekoliko dana

o najpoznatiji sajmovi: klnski uskrnji sajam (11.st.), champagneski sajmovi

o Trnice i sajmovi su se odrali do danas, no u neto izmijenjenom obliku o o o o danas na trnicama prevladava preprodaja, a ne direktan kontakt proizvoaa i kupca sajmovi su prerasli u suvremene izlobe proizvodnog asortimana, susret proizvoaa i trgovaca (manje potroaa), a mnogi postali meunarodni ili specijalizirani

Vaan oblik trgovanja predstavljali su i putujui trgovci koji su trgovali vrjednijom i rijetkom robom te su bili vrlo cijenjeni U srednjem vijeku dolazi do razvoja trgovakog sistema naselja koja su bila niskog stupnja centraliteta te su razvijale trgovaku funkciju trgovita

o takva naselja imala su razliita gravitacijska podruja, najee 100 do 300 km2 (krunica
polumjera 5-10 km) o o o o gravitacijsko podruje je bilo takvo da je bilo dohvatljivo u roku jednog dana (odlazak, obavljanje posla, povratak) takav sistem gradova tipian je za prostor Njemake, ali se javlja i u drugim dravama srednje Europe vlast je poticala razvoj takvih gradova kroz razliite povlastice i povelje 'slobodnih kraljevskih gradova' (npr. Frankfurt, Ulm, Regensburg, Samobor, Gradec)

Oko gradova nastaju predgraa i prigraa u kojima se formira sloj trgovaca i obrtnika trguju na vee udaljenosti prva trgovaka drutva javljaju se u Londonu u 12. i 13. stoljeu o znaajna trgovaka drutva javljaju se i u Veneciji, Marseilleu, Genovi, Dubrovniku...

o U pojedinim gradovima izrazito usmjerenim na trgovinu javljaju se trgovaka drutva koja

o Osim trgovakih drutava javljaju se trgovaki savezi npr. Hanza (hanzeatski savez gradova)
savez sjevernonjemakih trgovakih gradova radi zatite zajednikih interesa o o Hanza je dominirala u trgovini sjeverne Europe od 13. do 15. stoljea, a obuhvaala je gradove poput Hamburga, Bremena, Lbecka, Gdanska, Rige u vrijeme svog maksimuma u 14. stoljeu obuhvaala je vie od 100 gradova te ostvarivala veze s gradovima (Kln), imala privilegije u Flandriji i Engleskoj

Predindustrijsko razdoblje

o Predindustrijsko razdoblje nakon srednjeg vijeka je prvo pravo suvremeno razdoblje u razvoju
trgovine u Europi to je razdoblje merkantilizma (krajem 16. i 17. stoljea) o o Glavni cilj je profit jer on ini dravu jakom Trgovina je nain stjecanja sredstava te se ulae u razvoj trgovine, ali pod kontrolom drave te je merkantilizam gospodarski pandan apsolutizmu osnovana je u Londonu Istonoindijska kompanija za istraivanje i trgovanje s Dalekim istokom (pamuk, zaini, svila, indigo, kasnije aj i opijum) gotovih proizvoda dolazi do razvoja prekomorske trgovine o Istovremeno dolazi do razvoja trgovine ljudima (trokut trgovine Europa-Afrika-Azija) ceste, ureuju rijeni tokovi

o Utjecaj drave ogleda se u davanju povlastica pojedinih kompanijama npr. 1600. godine

o Potrebno je na svaki nain razvijati trgovinu s kolonijama i to kroz uvoz jeftinih sirovina i izvoz

o Uslijed razvoja prekomorske trgovine dolazi do razvoja gradova na obalama grade se kolske o Kako bi se poveao obujam trgovine pokuava se sklopiti mir s Osmanskim carstvom npr.
Beogradski mir 1739. godine kojim je omoguena trgovina preko turskog podruja

Industrijsko razdoblje o o o Uvoenjem strojeva u proizvodnju dolazi do razvoja masovne proizvodnje te do pojeftinjenja proizvoda (iako jo ne govorimo o fordizmu) Dolazi i do masovne eksploatacije sirovina te prve vee trgovine sirovinama Sve vea uloga novih oblika prometa parobroda, eljeznica koji su omoguili jeftiniji i bri prijevoz, no nisu kao u SAD-u pridonijeli integraciji prostora u pravom smislu kemijskim proizvodima i sl.

o U gradovima dolazi do razvoja specijaliziranih trgovina odjeom, obuom, eljezarijom, o Dolazi do razvija prvih robnih kua prva otvorena u Parizu 1862. Bon March, a njen osniva
je Arstide Boucicaut

o robne kue se javljaju u sreditima gradova s vremenom se javljaju lanci robnih kua o u Zagrebu je prva robna kua otvorena tek 1920. godine na mjestu dananje Name u Ilici
2 pod nazivom Kstner & hller

o I dalje je nastavljena tradicija odravanja sajmova u manjim sredinama sajmovi opeg tipa ili
stoni sajmovi to je tradicija iz srednjeg vijeka o o u veim gradovima razvijaju se velesajmovi na kojima su se izlagali uzorci te su se nazivali sajmovi uzoraka s vremenom se s trgovine na malo prelazi na trgovinu na veliko izlobe na kojima se izlau proizvodi iz itave Europe na jednoj takvoj izlobi odranoj 1850-ih godina u Parizu Arstide Boucicaut je dobio ideju o osnivanju robne kue

o u veim gradovima se kao prethodnika pojave velesajmova odravaju gospodarske

o 1909. godine je osnovan Zagrebaki zbor iz kojeg se kasnije razvija Zagrebaki velesajam

o Dolazi do organizacije trita te se javljaju burze prva burza osnovana je u Londonu 1773.
godine

o S vremenom se u Europi javljaju sve vee razlike u organizaciji trgovine trgovina u zemljama
sjeverne Europe i u Velikoj Britaniji pod velikim je utjecajem trgovine u SAD-u raznoliki oblici trgovine (trgovinski lanci, robne kue...) o U zemljama Sredozemlja nastavlja se razvoj tradicionalne trgovine

o velika, razvijena, specijalizirana proizvodnja + velika kupovna mo + razvijeno trite

Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata (nakon 1960.) o Trgovina u Europi nakon 1960. godine obiljeili su procesi integracije i globalizacije sudionik svjetske trgovine

o Prvi put dolazi do stvaranja jedinstvenog trita EU postaje najvee svjetsko trite i najvaniji
o o o Zapadna Europa daje gotovo 40% svjetskog izvoza industrijskih proizvoda (EU 36.4%, 2000.) Zapadna Europa je odredite za 25% svjetskih odredita rudarskih proizvoda, ali polovica potjee iz same Zapadne Europe Udio trgovine Europske unije u svjetskoj trgovini iznosi 17.6% globalizacija dovodi do nestanka nacionalnih trita te irenja razliitih oblika trgovine

o Globalizacija je drugi proces koji je obiljeio trgovinu Europe nakon Drugog svjetskog rata
o o o o Europa je otvorena za nove oblike trgovine iz SAD-a su preuzeti samoposluivanja, supermarketi i trgovaki centri globalizacija se ogleda i u irenju trgovakih lanaca

Posljedice procesa integracije i globalizacije: 'uniformiranje' trita i organizacijskih oblika trgovine ekspanzija velikih trgovakih lanaca i drugih 'amerikih' oblika trgovanja specijalizacija tradicionalnih oblika sajmovi i velesajmovi npr. sajam knjiga, sajam informatike i sl. (Zagrebaki velesajam je i danas slabo specijaliziran i mnogi smatraju da je to uzrok krize poslovanja)

I dalje izmeu drava postoje razlike koje se izmeu ostalog ogledaju u rasprostranjenosti pojedinih oblika trgovine i njihove lokacije u gradu o pojedine drave primjerice ograniavaju razvoj trgovakih centara titei tako domae trgovce (npr. Velika Britanija, Francuska, Belgija, u posljednje vrijeme i Njemaka) druge zemlje razvijaju suburbane oblike trgovine trgovake centre i hipermarkete (npr. Italija) u panjolskoj i Portugalu i dalje je relativno najvaniji znaaj tradicionalnih oblika trgovine, no sve vie se javljaju i novi oblici TRGOVINSKI SISTEM ZEMALJA U RAZVOJU

o o

Trgovinski sistem zemalja u razvoju obuhvaa vrlo iroku skupinu zemalja:

o novoindustrijalizirane zemlje zemlje koje su razvile industriju velikim dijelom stranim

ulaganjima Azijski tigrovi, Brazil, Meksiko...

o zemlje OPEC-a zemlje izvoznice nafte koje diktiraju cijene na svjetskom tritu naftom te
ostvaruju visoke prihode od prodaje nafte, no BNP p.c. ne daju pravu sliku razvijenosti

o najsiromanije zemlje zemlje iji je BNP p.c. manji od 200$ nalaze se veinom u
subsaharskoj Africi; DR Kongo 80$, Etiopija i Burundi 100$, Sierra Leone i Liberija 140$, Eritreja, Gvineja Bissau i Malavi 160$, Niger 180$, Tadikistan 200$

Prema klasifikaciji Svjetske banke skupina zemalja u razvoju obuhvaa nekoliko kategorija prema BNP p.c.: o o o niski dohodak nii srednji dohodak vii srednji dohodak ispod 745$ 746-2975$ 66 zemalja 52 zemlje 2.51 mlrd. stanovnika 2.15 mlrd. stanovnika

2976-9205$ 38 zemalja

500 mil. stanovnika

o Granicu siromatva ini BNP p.c. ispod 350$ (ispod 1$ dnevno) 2.8 mlrd. stanovnika ima
prihod manji od 2$ dnevno VANJSKA TRGOVINA ZEMALJA U RAZVOJU o o Iako zemlje u razvoju obuhvaaju stanovnitva svijeta u meunarodnoj trgovini sudjeluju s oko 27% Razlozi slabe ukljuenosti u meunarodnu trgovinu: o mala kupovna mo stanovnitva (takoer i drave) prevladavaju obua i odjea radno intenzivne industrije) o o mala meusobna trgovina esto proizvode sline proizvode Glavninu trgovine ini izvoz sirovina u razvijene zemlje te uvoz gotovih proizvoda po znatno viim cijenama

o niska vrijednost izvoznih proizvoda (sirovine i poluproizvodi, od industrijskih proizvoda

UNUTRANJA TRGOVINA ZEMALJA U RAZVOJU

o Unutranja trgovina je znatno kompleksnija od meunarodne trgovine te ju karakterizira

dvojnost trgovinskog sustava ta dvojnost je posljedica podjele drutva u kojem se izdvaja brojni sloj siromanog stanovnitva i znatno manji sloj izrazito bogatog stanovnitva o o S jedne strane govorimo o trgovini preivljavanja dok s druge strane imamo trgovinu shoppinga Sustavi trgovina:

o bazar trgovina tradicionalne trnice, prigodna prodaja, minitrgovine o poslovna trgovina moderna trgovina: robne kue, specijalizirane trgovine,
supermarketi o o Razlike se ogledaju u lokaciji, motiviranosti vlasnika, tehnolokim karakteristikama, organizaciji poslovanja, trgovinskim vezama i poslovnoj strategiji Karakteristike trgovine prema lokaciji:

o bazar trgovina trgovina oko trnice, veinom rasprena po siromanim etvrtima o poslovna trgovina moderne trgovine koncentrirane u centru
o Karakteristike trgovine prema motiviranosti vlasnika:

o bazar trgovina vlasnici raunaju na siromanu klijentelu, trai minimalni prihod, cilj
trgovaca je preivljavanje ekspanzija o Karakteristike trgovine prema tehnolokim karakteristikama i organizaciji poslovanja:

o poslovna trgovina skupa roba s visokim marama, cilj je visoka zarada, a motiv

o bazar trgovina radno intenzivna trgovina, jednostavna organizacija (vlasnik ili jedan

trgovac radi sve), esto ukljuuje obrtniku proizvodnju tradicionalnih proizvoda, kljuna je individualna inicijativa sloena organizacija meunarodnih lanaca (zapoljava strunu radnu snagu), esto je dio

o poslovna trgovina kapitalom intenzivna trgovina (raspolae velikim sredstvima),

Karakteristike trgovine prema trgovinskim vezama:

o bazar trgovina u pravilu lokalni proizvoai i vlastiti proizvodi, nabava kod

veletrgovaca

o poslovna trgovina industrijska roba iz cijelog svijeta, razvije trgovinske veze

o Karakteristike trgovine prema poslovnoj strategiji:

o bazar trgovina rauna na lokalne kupce, ponuda robe je kakva se uspije nabaviti o poslovna trgovina nalik zapadnim poduzeima (reklama i prezentacije), kvalitetan
asortiman o Razlike izmeu trgovina posljedica su civilizacijskih obiljeja (kulturoloko naslijee) o o arapske drave i Kina tradicionalno su usmjereni na trgovinu dok za razliku od njih je trgovina u sredinjim dijelovima Afrike tradicionalno slabo razvijena u pojedinim je zemljama enama zabranjen rad u trgovini

TRGOVINSKI SISTEM TRANZICIJSKIH ZEMALJA o o Pojam tranzicije oznaava prijelaz s jednog sustava na drugi, u ovom sluaju s centralnoplanskog na trini sustav Procesi tranzicije: o makroekonomska stabilizacija o ravnotea izmeu ponude i potranje ravnotea izmeu dravnih prihoda i rashoda uklanjanje dravnih zabrana nad ekonomskim aktivnostima uklanjanje nadzora drave nad cijenama prodaja dravnih poduzea otvaranje novih privatnih poduzea zajednika ulaganja otvaranje podrunica poduzea u stranom vlasnitvu

liberalizacija

privatizacija

internacionalizacija

o Kada koristimo pojam tranzicijske drave podrazumijevamo drave nastale raspadom SSSR-a,
Jugoslavije, ehoslovake te ostale zemlje Srednje i Istone Europe o U prethodnom razdoblju socijalistike drave imale su nerazvijeni trgovinski sustav, kako u unutranjoj, tako i u vanjskoj trgovini to je posljedica specifinog razvoja: bez konkurencije drava odreivala vrstu i koliinu proizvoda drava odreivala cijene drava pronalazila partnere openito zapostavljen tercijarni sektor (naglasak na proizvodnji) nizak ivotni standard koji se sporo poboljavao destimuliranje potronje (automobil je luksuz)

VANJSKA TRGOVINA TRANZICIJSKIH ZEMALJA o Tranzicijske zemlje jo uvijek imaju relativno malo znaenje u meunarodnoj trgovini zemljama bive Jugoslavije 4.9%

o Tranzicijske zemlje su 2001. godine u meunarodnoj trgovini sudjelovale s 4.6%, a zajedno sa

o Po strukturi trgovine tranzicijske zemlje sline su zemljama u razvoju: o o 33% vrijednosti izvoza ine rudarski proizvodi (u svjetskoj trgovini sudjeluju s 11.8%) 8.7% vrijednosti izvoza ine poljoprivredni proizvodi posljedica stranih ulaganja (najvie iz Zapadne Europe) o U apsolutnom smislu glavni izvoznici su Rusija, Poljska, eka i Maarska, a u relativnom smislu (izvoz p.c.) vodee su eka, Maarska, Slovaka i Estonija na pokuaj trgovine sa zapadnim zemljama meusobna trgovina danas je prisutna s oko 27% o o Tijekom tranzicije dolazi do propasti mnogih industrija tijekom tranzicije, dolaska konkurencije s kvalitetnijim proizvodima i gubitka nekadanjih veza Danas vie od 50% izvoza ide prema Zapadnoj Europi, ali i 56% uvoza dolazi s prostora Zapadne Europe

o 56.4% vrijednosti izvoza ine industrijski proizvodi posljednjih godina brz porast kao

o Meusobna trgovina je neko bila dominantna, no danas je izrazito skromna zbog orijentiranosti

UNUTRANJA TRGOVINA TRANZICIJSKIH ZEMALJA

o Meu zemljama postoje velike razlike koje su izmeu ostalog posljedica razliitih uvjeta razvoja
trgovine u socijalistikom razdoblju pri tome se kao dva pola navode SSSR i Jugoslavija

o U SSSR-u gotovo da se nije moglo govoriti u pravoj trgovini ve o distribuciji proizvoda kojom su
na cijelom tritu odreene iste cijene to nije ekonomski opravdano rezultat je bila esta nestaica proizvoda i loa opskrba o SFRJ je imala ipak znatno liberalniji sustav u kojemu je od 1974. godine dozvoljeno otvaranje privatnih trgovina, iako su one bile malobrojne zbog mnogih ogranienja postojale su trgovinske organizacije, trgovinski lanci, robne kue ipak zaostaje za razvijenim zemljama prema asortimanu roba i ogranienjima koliine uvoza te povremenim nestaicama veliku ulogu imao je osobni uvoz (odlazak u kupovinu u Italiju i Austriju) to nije bilo mogue u ostalim zemljama

o 1990-ih godina dolazi do procesa tranzicije te afirmacije trgovine industrija gubi na znaenju,
a u prvi plan dolazi uslui sektor, posebice trgovina o Karakteristike tranzicijske trgovine: o otvaranje trgovine zahtijevalo je relativno mala ulaganja te dolazi do naglog rasta broja prodavaonica, ali vrlo esto i do brzog propadanja zbog nedostatka sredstava za unaprjeivanje poslovanja te neznanja dolazi do privatizacije postojeih trgovinskih organizacija otvaraju se privatna trgovaka poduzea raste broj zaposlenih u trgovini internacionalizacije neprehrambenog sektora (Benneton, Stefanel, Levi's...), a zatim do internacionalizacije prehrambenog sektora (Billa, Lidl, Mercator...) o o strane tvrtke donose nove oblike poslovanja i nove oblike prodajnih prostora (trgovaki centri, hipermarketi, katalozi, akcijske prodaje) dolazi do irenja asortimana proizvoda

o o o

o dolazi do internacionalizacije i otvaranja stranih trgovakih lanaca u poetku dolazi do

o promjene u lokaciji javljaju se trgovaki centri i hipermarketi na rubu grada na mjestima

velike dostupnosti osobnim automobilima istodobno dolazi do zatvaranja trgovina prehrambenim proizvodima u sreditu grada o o Raste znaaj 'sive ekonomije' koja nastaje uz postojee trnice, terminale javnog gradskog prometa, pothodnike i sl. U pojedinim dravama se 'siva ekonomija' tolerira jer za brojno siromano stanovnitvo predstavlja jedini izvor prihoda i mogunost opskrbe (npr. u Rusiji)

LOKALNI TRGOVINSKI SISTEMI o Lokalni trgovinski sistemi obuhvaaju trgovinski sistem grada i trgovinski sistem ruralnih podruja

GRAD KAO TRGOVINSKI CENTAR o Trgovina je tipina gradska funkcija te se esto istie da su gradovi keri trgovine mijenja prostornu strukturu

o Trgovina svojom lokacijom utjee na prostorni razvoj grada otvaranjem trgovina grad se iri i
o Utjecaj trgovina na razvoj grada se tijekom vremena mijenja o o u antikom razdoblju trgovina je bila jedna od glavnih gradskih funkcija u srednjem vijeku trgovina je jedan od agensa urbanizacije te uvjetuje nastanak brojnih gradova (slobodnih kraljevskih gradova) te predgraa u kojima se naseljava sloj trgovaca u kolonijalnom razdoblju zbog prekomorske trgovine gradovi se smjetaju na obali u suvremenom razdoblju trgovina se smjeta na rubovima grada te se grad iri u okolicu

o o o

Kad se istrauje trgovina u gradu, govori se o tri osnovna elementa:

funkcionalna usmjerenost (udio zaposlenih u trgovini i sl.) opremljenost i brojnost trgovakih objekata gravitacijsko podruje (zalee) iz njega proizlaze rezultati trgovakog poslovanja i znaenje trgovine

Na temelju ovih pokazatelja moe se izdvojiti hijerarhijski niz gradova po znaenju trgovine

o lokalni gradovi trgovita (taj se naziv sve vie gubi)

o o o subregionalni gradovi regionalni gradovi nacionalne metropole (Shinjuku)

o svjetske metropole tri najizrazitije su London (City), New York (Wall Street) i Tokyo

Lokacija trgovine u gradu

o Glavna funkcija trgovine je opskrba stanovnitva te se trgovina smjeta na mjestima najvee

dostupnosti ranije je to bila dostupnost pjeice, zatim javnim gradskim prijevozom, a danas je to dostupnost automobilom

o Pitanje lokacije tj. smjetanja kupovnih centara danas je jedno od glavnih pitanja pri tome se
lokacija kupovnih centara usporeuje s teorijom centralnih naselja

o osniva teorije centralnih naselja bio je Walter Christaller koji je, pod utjecajem von
Thnenovog modela Izolirane drave u kojemu se izdvajaju zone proizvodnje, izradio teoriju lokacije tercijarnih djelatnosti i centralnih naselja

osnovi elementi teorije centralnih naselja su centralno naselje, zalee i hijerarhija

o o

centralno naselje mjesto lokacije jedne centralne funkcije ili skupine centralnih funkcija zalee (usluno ili komplementarno podruje) prostor koji opskrbljuje odreena centralna funkcija ili skupina centralnih funkcija hijerarhija centralnih naselja temelji se na hijerarhiji centralnih funkcija razmjetaj centara

prema Christalleru osnovna funkcija naselja je opskrba stanovnitva centralnim uslugama i robom razmjetaj centara u prostoru mora biti takav da to manji broj veih centara opskrbljuje to vei broj manjih centara na to manjoj udaljenosti centraliteta ima sve funkcije koje ima naselje nieg stupnja centraliteta te jo neke dodatne funkcije

o naselja vieg stupnja imaju vee zalee te vei broj funkcija naselje vieg stupnja

Hijerarhija poslovnih centara u gradu:

o city ili CBD (sredinji poslovni centar) je po znaenju tj. broju i strukturi poslovnih
funkcija te veliini gravitacijskog podruja, najvaniji poslovni centar u gradu gravitacijsko podruje obuhvaa itavo stanovnitvo grada

o regionalni centar (centar gradske etvrti) opskrbljuje stanovnitvo robom i uslugama za

kratkorone, srednjorone i dugorone potrebe te raznovrsnije usluno-servisne institucije locira se na raskrijima glavnih ulica gravitacijsko podruje obuhvaa do 100 000 stanovnika na udaljenosti do 25 minuta hoda (radijus do 1500 m)

o komunalni centar (centar gradske opine) opskrbljuje stanovnitvo robom i uslugama

za kratkorone, ali i srednjorone pa i dugorone potrebe u manjoj mjeri te ima i pojedine uslune institucije poput pote ili banke uz manje prodavaonice moe imati i malu robnu kuu kao vodeu trgovinu gravitacijsko podruje obuhvaa i do 20 000 stanovnika na udaljenosti do 15 minuta hoda (radijus do 1000 m)

o centar susjedstva (centar stambenog naselja) opskrbljuje stanovnitvo robom,

uglavnom za kratkorone potrebe te mu prua i neke osobne usluge o najei oblik prodavaonice je supermarket locira se uglavnom na krianjima sabirnih ulica opskrbljuje nekoliko tisua stanovnika na udaljenosti do sedam minuta hoda (radijus do 500 m)

Glavni faktori koji utjeu na trgovinu:

o ponuda robe utjee na pojavu odreenih oblika trgovine i njezine lokacije

pri tome je vano: o prikupljanje proizvoda pri kojemu se ostvaruje direktna veza kontaktni poloaj te distribucija proizvoda pri emu se ostvaruje direktna veza dobra dostupnost

ponuda ljudi

dobavljai kljuan kod ponude odreene robe na tritu

trgovci osnova sustava maloprodaje strunost, komunikacija... kupci (klijentela) najvaniji element, nekoliko aspekata: brojnost, kupovna mo i raznovrsnost kupaca (s obzirom na dob, navike kupovanja, kulturnocivilizacijski okvir i sl.)

Intenzitet razvoja trgovine ovisit e o nekoliko glavnih faktora:

o dostupnost bolje dostupna podruja bit e bolje opskrbljena i imat e vee mogunosti
razvoja udaljenost moe biti fizika, vremenska (ukljuuje kvalitetu prometnog puta, prometna sredstva, zakrenost...) i dostupnost ugodnosti (neki pravac je atraktivniji od drugog te e se kupac njime koristiti)

o financijski faktor subjektivna cijena robe to je nekome jeftinom, drugome je skupo

vanost financijskog faktora esto se poveava razliitim snienjima, akcijama i sl.

o atraktivnost privlanost koja je takoer promjenjiva

atraktivnost poloaja konkurencije...) nije svejedno gdje je trgovina (zbog okolia,

atraktivnost prodajnoj prostora atraktivnost asortimana nudi li se manji ili vei izbor, pitanje kvalitete proizvoda (marke...) ostalo: promocije proizvoda, degustacije, nagradne igre, atraktivnost osoblja...

Trgovina na malo u gradu o o Trgovina na malo je snano razvijena u gradovima Trgovake zone prema tipu (Brian Berry):

o trgovinski centri najznaajniji tip, razliite veliine i nastanka (planski ili spontano)
uz trgovinu na malo (jako specijalizirana i prestina) obuhvaa i ostale uslune djelatnosti (banke) i poslovne institucije (uprave poduzea) (u pravilu radijalnih) i u najbliim dijelovima na njih poprenih ulica formiraju se zone u obliku traka ili riblje kosti tzv. ribbons primjeri: Ilica u Zagrebu, Boulevard Osmande u Parizu, Oxford Street u Londonu

o trgovinske ulice ekstenzivniji oblik nastaju spontano du frekventnih gradskih ulica

o specijalizirana trgovinska podruja mogu nastati planski i spontano

koncentracija je podalje od centra grada u njima se najee smjetaju trgovine proizvodima za dugorone potrebe

Trgovake zone prema poloaju:

o sredinja poslovna zona (CBD) jedna od funkcionalnih zona u gradu

na malom prostoru dolazi do tendencije koncentracije polovnih aktivnosti obino do 5% povrine, ali i do 40% zaposlenih u gradu visoke cijene zemljita i visoke rente uzrokuju potrebu za visokim intenzitetom iskoristivosti zemljita zbog toga se otvaraju mali poslovni centri te se grade graevine na vie etaa s razvojem grada ekspanzija trgovine iz centra

o trgovinske zone u pojedinim etvrtima nastaju na povoljnim lokacijama usporedno

irenje moe biti spontano na pojedinim trgovima dolazi do razvoja sekundarnih centara (npr. Kvaternikov trg), a najee su s centrom povezani trgovakim ulicama mogu nastati i planski najee u novim stambenim etvrtima te na terminalima javnog gradskog prijevoza tercijarne urbanizacije dolazi do gradnje na green field lokacijama

o trgovinske zone na rubovima grada povezane su s procesom suburbanizacije i

grade se hipermarketi, trgovaki centri i sl. karakterizira velika pokretljivost u pojedinim je dravama njihov razvoj ogranien (npr. Velika Britanija) kako bi se ouvao zeleni pojas izmeu gradova

o trgovinske zone izmeu gradova javljaju se u razvijenim drutvima koja

Trgovina na veliko u gradu o o o Trgovina na veliko ima drukije funkcije od trgovine na malo te drukije faktore lokacije Trgovina na veliko je posrednik izmeu proizvodnje i trgovine na malo Tipovi lokacija trgovine na veliko:

o u centru velike trgovinske tvrtke tee smjetanju u city kako bi pokazale svoj poloaj i
snagu

o u pojedinim etvrtima manje tvrtke, ali ujedno i manji trokovi o oko CBD-a trgovina koja se specijalizira za trgovanje pojedinim vrstama proizvoda (npr.
automobili, namjetaj, odjea) koje zbog zahtjeva ne moe biti u samom CBD-u blizina skladita, velike povrine i dobre prometne veze TRGOVINA U RURALNIM PODRUJIMA o o Trgovina je gradska djelatnost ali je prisutna i u ruralnim podrujima Faktori razvoja trgovine u ruralnim podrujima:

o rubovi grada trgovine masovnim proizvodima koje imaju velik protok robe te im treba

deagrarizacija mijenja se struktura traenih proizvoda porast standarda posljedica specijalizacije poljoprivredu i prelaska na komercijalnu

suburbanizacija irenje gradskog naina ivota u ruralne krajeve

Iako se trgovina javlja i u ruralnim naseljima, ona ima drugaije karakteristike i drugaije uvjete razvoja o o o o ruralna podruja imaju manju gustou naseljenosti, manju kupovnu mo... u ruralnim podrujima javljaju se prvenstveno trgovine mjeovitom robom i specijalizirane trgovine broj i asortiman proizvoda su znatno manji nego u gradovima u pojedinim ruralnim podrujima jo se ouvala tradicija odravanja sajmova dolazi do znaajnih promjena dolazi do zatvaranja brojnih trgovina u ruralnim naseljima te se stanovnitvo opskrbljuje u gradovima

o Posljednjih godina zbog trenda suburbanizacije trgovine te poveane pokretljivosti stanovnitva

U pojedinim ruralnim naseljima razvijaju se kombi-trgovine koje uglavnom prodaju namirnice za kratkorone potrebe