PROSTOR U PLOHI – PERSPEKTIVE

PERSPEKTIVA – naĉin prikazivanja trodimenzionalnog volumena i prostora na dvodimenzionalnoj plohi slike Od lat. Prospectiva – gledanje, naĉin viĊenja svijeta Svako stilsko razdoblje ima svoj naĉin prikazivanja svijeta, svoju perspektivu, a ovisi o tome što gledaju, što ţele prikazati 1. VERTIKALNA perspektiva – romanika 2. OBRNUTA perspektiva – gotika 3. GEOMETRIJSKA perspektiva – renesansa 4. ATMOSFERSKA perspektiva – barok 5. KOLORISTIĈKA perspektiva – u 20. st. umjetnici iskazuju naĉin gledanja i mišljenja svog vremena sukladno spoznajama u znanosti i društvenim okolnostima – to nije postupno usavršavanje (da bi nešto izgledalo više «kao pravo»). Poznajemo još neke vrste perspektiva, ali one ne ovise toliko o naĉinu doţivljavanja svijeta + Sematiĉka p., tj. hijerarhijska – ne prikazuje odnose u prostoru, nego izraţava odnos prikazanih likova – veći je vaţniji + Iluzionistiĉka p. – prostor slike se nastavlja na stvarni prostor ambijenta u koji je slika smještena, predmeti i likovi su prikazani iz toĉke gledišta iz kojeg će sliku promatrati gledatelj + ptiĉja i ţablja p.– ovise samo o drugaĉijem kutu gledanja, ne o naĉinu

1. VERTIKALNA PERSPEKTIVA Naĉin prikazivanja prostora po kojem se trodimenzionalni prostor prikazuje na dvodimenzionalnoj plohi tako da se ono što je u stvarnosti jedno iza drugog, na slici prikazuje jedno iznad drugog – nigdje se ne preklapa – plošna perspektiva – poštivanje plohe i prihvaćanje njenih zakona Npr. u egipatskom slik. trake s likovima – nisu odvojeni prizori, već jedan prizor koji se odvija istovremeno, prikazuje jednu radnju. U romaniĉkom slikarstvu pejzaţ se prikazuje u pojasevima boja – «kratice» za krajolik Likovi i predmeti se takoĊer ne oblikuju kao volumen (pomoću svjetla i sjene), nego plošno (izgledaju kao da su izrezani od papira) - prikazuju se tako da se prislone uz plohu – duţom osi usporedo s površinom, kraćom okomito na nju - ta perspektiva je svojstvena ranom stupnju razvoja umjetniĉkog izraza – egipatsko slikarstvo, asirski reljefi, arhajske grĉke vaze, romaniĉko slikarstvo, djeĉji crteţ

društveno i povijesno znaĉenje: - javlja se u razdobljima kad je pojedinac utopljen u masu, a masa se bezuvjetno pokorava nekom višem autoritetu ( faraonu, kralju, feudalcu)

2. OBRNUTA PERSPEKTIVA - predmeti i likovi se ne smanjuju razmjerno s udaljenošću, usporedne linije se ne pribliţavaju, već se šire – umjetnici primjećuju da se kutevi i stranice mijenjaju, ali još ne poznaju zakonitosti po kojima se te promjene odvijaju; osim toga crtaju po sjećanju – ne gledaju iz jedinstvenog motrišta Ċ to nije sustavno obrnuto prikazivanje Takvom perspektivom se ipak postiţe dojam volumena!!!!! U razdoblju gotike dolazi do promjena – javlja se humanizam, budi se interes za ĉovjeka i za svijet u kojem ţivi, pomiĉe se teţište sa iskljuĉivog interesa za nezemaljsko (slikar romanike niti ne pokušava prikazati svijet kakav jest, jer je to ionako beznaĉajno i bezvrijedno). Sada stvarnost postaje vrijedna umjetnikove pozornosti.

3. GEOMETRIJSKA PERSPEKTIVA Otkrivena je tek oko 1420., a otkrio ju je tal. arhitekt Brunelleschi (arhitektima je toĉno prikazivanje prostora bilo potrebnije, a i više su se pouzdavali u znanost nego u iskustvo oka). - postupno linearno smanjivanje likova i predmeta u daljini – linije se spajaju u toĉki NEDOGLEDA – zamišljena toĉka neizmjerne udaljenosti u koju prividno uviru sve linije što su zapravo paralelne Slikari su prvo crtali geometrijsku konstrukciju prostora (mreţu linija što se udaljavanjem pribliţavaju i popreĉnih što se skraćuju), u koju su rasporeĊivali likove i predmete i odreĊivali im veliĉinu. Takvom perspektivom se prikazuje svijet viĊen s motrišta jednog ĉovjeka – to nije objektivni prikaz stvarnosti, već osobno stanovište – odraţava jako izraţeni individualizam renesansnog ĉovjeka.

4. ATMOSFERSKA PERSPEKTIVA Kao i geometrijska, odraţava prirodnu pojavu da se zbog sloja zraka u daljini mijenjaju obrisi, tonovi i boje blizu daleko obris oštar mek ton kontrastan blijed boja topla hladna Na temelju iskustva promatranja znamo da nam se u daljini sve ĉini modro – zbog valne duljine svjetlosti – kratkovalne modre zrake se lakše probijaju kroz atmosferu i najdalje dopiru

Javlja se kao posljedica novih iskustava koje je ĉovjek stekao o prostoru Ċprekomorskim putovanjima, otkriva dubine svemira teleskopom koji je u to vrijeme izumljen... - otvaraju mu se udaljenosti koje prije nije mogao ni zamisliti, spoznaje beskrajnost prostora 1. put u povijesti 5. KOLORISTIĈKA PERSPEKTIVA - temelji se na dinamiĉnim svojstvima boje – tople boje djeluju kao da se pribliţavaju, a hladne kao da se udaljuju Javlja se poĉ. 20. st. u fovistiĉkom slikarstvu. - izraţena je samo bojom – nema druge dvije atmosferske pojave – rasvjetljavanja tona i gubljenja obrisa - moderno slikarstvo uglavnom prihvaća plošnost, a dojam prostora ovisi o dubinskoj ljestvici boja, ali su sve boje jednako intenzivne, a obrisi ĉisti i naglašeni

SLIKARSKE TEHNIKE
Odabir tehnike utjeĉe i na dojam djela, da li će ono djelovati lagano i prozraĉno, da li će izgledati teško i reljefno, odreĊuje i raspon boja, svjetlinu, ... Moţemo ih podijeliti u 3 grupe: 1. crtaĉke tehnike 2. slikarske tehnike – imaju 2 podgrupe: a) pigment se miješa s raznim vezivnim sredstvima i nanosi na podlogu b) nosioci boje su razni materijali 3. grafiĉke tehnike 1. CRTAĈKE TEHNIKE: Crteţi mogu biti skice za neka druga djela (npr. za freske, slike ili skulpture), gdje se prouĉavaju i rješavaju pojedini problemi, a mogu biti i samostalna umjetniĉka djela. Priliĉno su osjetljivi na svjetlo i vlagu, a s vremenom papir poţuti i lomi se, crteţ blijedi. Najveće zbirke crteţa se nalaze u Albertini u Beĉu, u Louvreu... Ko nas se najviše crteţa ĉuva u Kabinetu grafike. a) OLOVKA – ostavlja suh i tanak trag b) UGLJEN – mekan, lako se razmazuje, odliĉan je za postizanje efekata svjetlo-sjena - ostavlja kompaktan debeli trag c) KREDA – u prirodnom obliku moţe biti crna, crvena i bijela - mekana, suha i prašnjava - ima sliĉna svojstva kao ugljen

d) PASTEL – bijela kreda pomiješana s pigmentima boje e) tekuća sredstva – TUŠ, SEPIJA – mogu se nanositi perom, trskom kistom - mogu se koristiti sami ili s dodatkom vode za postizanje tonskih efekata – LAVIRANI TUŠ (ili sepija) - ako se nanose perom ili trskom, ostavljaju ĉvrste linije, bez mekanih prijelaza 2. SLIKARSKE TEHNIKE I. a) AKVAREL – boje vezane ljepilom, otopljene u vodi - prozraĉno, prozirno, lagano b) TEMPERA – miješenje pigmenata boje s jajem (prije), s raznim emulzijama (danas) - gusta, ljepljiva - neprozirnost, tanak namaz c) ULJENE BOJE – pigment se miješa s uljem - masne, polako se suše - namaz moţe biti tanak i proziran (LAZURNI NAMAZ) ili gust i gotovo reljefan (IMPASTO) d) FRESKA – slikanje na zidu - slika se na svjeţoj ţbuci na zidu – zajedno se suše i povezuju - tehnika koja zahtijeva vještinu, brzinu i sigurnost e) ENKAUSTIKA – zaboravljena tehnika koju su koristili Egipćani - pigment se miješao s voskom - površina je bila hrapava, sjajna i gusta II. a) KOLAŢ – lijepljenje raznih papira, tekstila, pijeska... na podlogu b) MOZAIK – mali raznobojni kamenĉići ili raznobojna stakalca se utiskuju u meku podlogu svjeţe ţbuke c) VITRAJ – prozor sastavljen od komada bojenog stakla, povezuju se olovnim okvirima - boje se stalno mjenjaju zbog vanjskih utjezaja d) TAPISERIJA 3. GRAFIĈKE TEHNIKE - 3 vrste tiska – VISOKI - DUBOKI i - PLOŠNI TISAK a) DRVOREZ – visoki tisak – s drvene bloĉe se uklanjaju dijelovi za koje ţelimo da ostanu bijeli, na ostatak nanosimo boju i otiskujemo na papir

statiĉnog.b) BAKROREZ – duboki tisak – crteţ se urezuje na metalnu ploĉu – udubine se ispune bojom i otiskuju na papir c) BAKROPIS – met. vagon za ugljen 3. Npr. Mjesto na kojem će se naći neki element ima veliku ulogu – ovisno o mjestu. središte je istaknuto.. dinamiĉnog. svaki vlak se sastoji od jednog aktivnog ĉlana (lokomotiva) i bilo kojeg broja pasivnih ĉlanova (vagona). nemir. .raspored ĉlanova .. Ploĉa se premaţe slojem voska po kojem se crta oštrom iglom .ploĉa se onda umoĉi u kiselinu koja izgrize mjesta gdje nema voska . Ovakva podjela izraţava odnos meĊu ĉlanovima – tumaĉenje. jer ĉista vlaţna površina ne prima boju . poštanski vagon 4. lokomotiva 2. statiĉnost. doţivljaj svijeta kao toĉno odreĊenog i zatvorenog prostora Barok – dijagonalna kompozicija – pokrenutost. mjesto ima svoju vrijednost i znaĉenje (bliţi lik je veći i vaţniji. rub je podreĊen) Prazna ploha papira ili platna nabijena je silnicama znaĉenja – nevidljiva mreţa – kompozicija joj se moţe prilagoditi ili oduprijeti i ovisno o tome imat ćemo dojam stabilnog.. udaljeniji je manje vaţan.otisne se na papir KOMPOZICIJA Kompozicija je raspored i odnos dijelova neke cjeline. i 6. mijenja se smisao. 5. nestabilnog. vjera u geometriju.po kamenoj ploĉi se crta neĉim masnim.. Ritam je pravilna izmjena ili ponavljanje elemenata. U pojedinim razdobljima neke kompozicije su bile tipiĉne i izraţavale su odnos prema stvarnosti odreĊenog vremena: Romanika – zakon kadra Renesansa – piramidalna i simetriĉna kompozicija – stabilnost.nakon toga se ploĉa ovlaţi vodom i premaţe štamparskom bojom – boju prima samo crteţ. premaţe se kiselinom.udubine se ispune bojom i otisnu d) LITOGRAFIJA – plošni tisak . koja izgrize sva mjesta gdje nije masno . putniĉki vagoni . Odabir kompozicije je izraz subjektivnog stava pojedinca prema zbilji. nestabilnost. neizvjesnost (zemlja je okrugla! I nije centar svemira– svi pojmovi o svijetu su se srušili) Apstraktna umjetnost – slobodne i otvorene kompozicije – opiru se redu i poretku KOMPOZICIJSKA NAČELA: 1. kompozicija vlaka – 1.opisivanje Ali.

Simetrije .ţute. odnosno naglašena razliĉitost: veliko-malo. dodavanjem crne i bijele. postupno pojaĉavati . koja nema invarijantnu toĉku. razapinje se b) Translacija . 2. a) Zrcaljenje ili inverzija . gibanje u kojem toĉke opisuju kruţnicu oko zajedniĉkog središta. Simetrija i ritam mjere su prostora i vremena. OdreĊena je psihološkim .najizraţeniji svjetlosni kontrast nose crna i bijela boja. gibanje u kojem se mijenja smjer.Ritam moţe biti monoton ili dinamiĉan. konstrukcija orijentiranog prostora.vrsta simetrije.Fedorov je 1891.. polazeći od prostora simetrija.pogled se istovremeno predaje suprotnim usmjerenjima. Ravnoteţa Prema koliĉinama vrijednosti s obje strane ravnoteţu dijelimo na: 1) simetriĉnu ravnoteţu – ravnoteţa oblika 2) asimetriĉnu ili dinamiĉnu ravnoteţu – ravnoteţa sila .vrsta simetrije. obostrani jednoznaĉni preslik. mogu se izjmjenjivati (a-b-a-b). komponiranju U matematici pod simetrijom se razumijeva transformacija predmeta sukladno transformaciji prostora.najjednostavniji koloristiĉki kontrast .tamno . sve se toĉke gibaju paralelno. tj. a) kontrast boje prema boji .uzimaju se i usporeĊuju samo ĉiste boje. ne i matematiĉki ili fizikalno.zakonitosti u usmjeravanju prostora. polazeći od vremena ritam.a da pritom struktura predmeta ostaje nepromijenjena. Kontrast je sinonim za suprotnost. crvene i plave .dokazao da se sa 17 varijacija iscrpljuju sve mogućnosti simetrije u ravnini.. Najveća je razlika izmeĊu primarnih boja . Ĉak i bez dodavanja crne i bijele boje imaju vlastitu koliĉinu svjetla c) kontrast toplo .). ali svjetlosna suprotnost se moţe izraziti svim bojama. .od kojih ni jedna ne sadrţi nimalo od druge dvije boje. visokonisko. Koloristiĉki kontrasti ĉine zasebnu grupu.U prostoru postoji 230 simetrija. c) Rotacija .S.oštro-tupo i tako dalje.invarijantne toĉke ĉine os. 2. koja ima jednu invarijantnu toĉku (središte rotacije).moţe se gledati samo vizualno. jedno-mnogo. mršavo-debelo.. E.hladno d) komplementarni kontrast 3..mogućnost pogleda da promjenom smjera vrati već dogoĊeno . b) kontrast svjetlo . dvije su strane njihova odnosa.prevaljujući jednake duljine. dugo-kratko. mogu se ponavljati uvijek isti elementi (a-a-a..djeluje dinamiĉno i nemirno U likovnom izraţavanju poznajemo još i 3) optiĉku ravnoteţu .

Trokut s vrhom okrenutim nadolje djeluje teţi od trokuta okrenutog prema gore. 9.... ... a:b=c:d . 10. 21. 2. Omjeri i razmjeri – proporcije Napomena: ne morate uĉiti konstrukcije!! Omjer je odnos bilo kojih dvaju veliĉina (mjera). Geometrijski niz: uvijek isti broj mnoţi se sa svakim slijedećim ĉlanom niza. a:b. 1/4. 32 : 16 (=2). Najpoznatiji proporcionirani nizovi su: Aritmetiĉki niz: uvijek isti broj zbraja se sa svakim slijedećim ĉlanom niza.. 3. itd. 1/4 (ili 3/4). što ĉini da se veliĉine izmeĊu dva ĉlana velikom brzinom povećavaju.. trokut će djelovati teţe od ĉetverokuta. 1. 34. 100 : 50 (=2). Omjeri u ovom nizu su u "zlatnom rezu": 1. (mnoţenje s 3). koji se dijeli na polovinu. onda govorimo o proporcijskom sustavu Razmjer je izjednaĉenje dvaju ili više omjera. Dakle: 1. itd.. u kojima se bilo koja dva susjedna broja meĊusobno jednako odnose kao bilo koja druga dva susjedna broja. trećinu. šestinu i tako u beskraj.Leonardo je primjetio da ono što je u prirodi u aritmetiĉkom nizu (drvored) na slici će izgledati kao harmonijski niz (geometrijska perspektiva) Fibonaccijev niz: dva ĉlana niza zbrojena meĊusobno daju slijedećeg ĉlana niza: 1. 3. ali uvijek prisutan element u kompoziciji svakog likovnog djela . 8. 4. 4. (zbroj s 3).. Topli tonovi djeluju teţe od hladnih. . Omjerom se postiţe sklad ili uvjetuje nesklad cjeline – omjeri su nevidljiv. Boţanska proporcija ili ZLATNI REZ – najsavršeniji razmjer. što ĉini sve veliĉine izmeĊu dva ĉlana uvijek jednake... 5. 7. petinu. 618. 1/5 (ili 4/5). (mnoţenje s 2). svjetli od tamnih. 3.. 16. tj. Obli oblici djeluju lakši od uglatih. 32. itd. 27. 1/3. 1/6 (ili 5/6) itd.. boji i njihovom mjestu na plohi.. 3. omjer: 4 : 2 (= 2) razmjerno: 8 : 4 (=2). 4. 2. (svaki broj zbraja se sa 1).zajedniĉki nazivnik naizgled nespojivih pojava . 5. ili: 1. Pošto je harmonijski niz zapravo aritmetiĉki niz pod razlomkom (1. 2. 4. Iz ovog pravila proizlaze progresivni nizovi brojeva. razmjer je izjednaĉavanje omjera. 81. Razmjeri su: a:b=c:d a : b = b : c (tzv. . a intenzivne boje teţe od degradiranih. Harmonijski niz: poĉinje od cijelog broja (1).. jer ima u biti samo dvije veliĉine Ţ a : b = b : (a+b) – manji dio se odnosi prema većem kao veći prema cjelini.od razmjera je omjer uvijek saĉuvan. 1/2. ili: 1.. Npr.odnos više omjera i više veliĉina. 1/2.1.kad je u nekom djelu dosljedno provedeno naĉelo da se neki omjeri ponavljaju. "zlatni rez" npr. 13. Primarne boje djeluju teţe od sekundarnih. 1/3 (ili 2/3).) o njemu se govori i kao o obrnutoj proporciji. npr: 1. 2.. ĉetvrtinu. . neprekinuta proporcija) a : b = b : (a + b) tzv. ovisno o obliku.dojmovima koje stvara djelovanje pojedinih likovnih elemenata. npr: 1. 8.

ali proporcije Zlatnog reza nalazimo već na Egipatskim graĊevinama. u projektiranju zgrada koriste se omjeri i razmjeri ljudskih proporcija. Veliĉinu AC prenesemo s toĉke C na duţinu CB. Razmjeri statue odreĊeni su odnosom glave prema visini ( 1:7) i šake prema ĉitavoj visini (1:10). 2. potezi ispod koljena oznaĉavaju zlatni rez. što je rezultat njihovih astronomskih i drugih mjerenja prirode kojoj je Zlatni rez jedno od osnovnih oblikovnih naĉela Traganje za savršenim proporcijama dovelo je umjetnike stare Grĉke do uspostavljanja kanona odnosno modula.vlada ne samo regulacijskim linijama grĉke arhitekture. već i biološkom morfologijam KONSTRUKCIJA ZLATNOG REZA: Duţinu AB dijelimo na pola i prenosimo duţinu te polovine pod pravim kutom lijevo ili desno. Postavljanjem ruku i nogu u dijagonalu ĉovjek postaje središte kruţnice. osnovnih mjera. . posebno u karikaturi (istiĉu se smiješni ili karakteristiĉni elementi neke osobe) i u tzv.to znaĉi da vrata. kao i na ramenima: od vrha prstiju do ramena : rame do prstiju druge ruke. proporcionalnih pravila za prikaz idealnih mjera ljudskog tijela. primjerice. Najĉešće se koristio odnos veliĉine glave prema ostatku tijela. Tako je i sa glava+tijelo+natkoljenica : potkoljenica.proporcionalnost je vaţna i u arhitekturi . a razmak meĊu stupovima razmjeran je rasponu koraka ĉovjeka.još od stare Grĉke poznajemo geslo "ĉovjek kao mjerilo stvari". a kod kipara Praksitela 1:7. moraju odgovarati svojom visinom prosjeĉnoj visini osoba koja će ta vrata koristiti odnosno prolaziti kroz njih.otkriće Zlatnog reza se pripisuje starim Grcima. Polikletov Kopljonoša smatra se najvećim dostignućem klasiĉne grĉke skulpture. . stopa. kako bi se osobe koje se okupljaju ispred hrama mogu nasloniti u njih i odmoriti. primjerice..visina ĉovjeka (1) jednaka je širini rastvorenih mu ruku (1). Ta ista znanja o pravilnim odnosima veliĉina koristi se i za namjerno kršenje pravila. Ţlijebovi na stupovima grĉkih hramova (kanelire) imaju širinu ljudskih leĊa. Stup se. dobili smo toĉku C. lakat. Najpoznatije proporcionirano obiljeţavanje ĉovjeka izvedeno je na crteţu Leonarda da Vincija . njena funkcija odreĊuje njen oblik i mjere .i same mjere su preuzete iz ljudskog tijela – palac. veliĉina glave išla je 6 ili 7 puta u veliĉinu tijela.odnos izmeĊu većeg i manjeg bude jednak odnosu izmeĊu njihovog zbira (cjeline) i većeg . ĉime dobijemo toĉku A1. ĉime se stvara osjećaj sklada i prihvaćanja od strane gledatelja koji na nesvjesnoj razini u odnosima arhitektonskih elemenata prepoznaje odnose vlastitog tijela.ljudsko tijelo je moguće ucrtati u kruţnicu i kvadrat . naivnom slikarstvu . što treba prihvatiti na dvije razine: 1. zlatni rez odgovara poloţaju pupka.. što je kod kipara Polikleta iznosilo 1:6. arhitektura uvijek ima utilitarno svojstvo. Napokon. omjerom kapitela i stupa odnosi kao ljudska glava prema tijelu. Iz toĉke B šestarom prenesemo duţinu BA1 na duţinu AB i dobivamo toĉku D koja presjeca prvobitnu duţinu AB na odnos major (BD) i minor (DA) .a širina ramena gotovo je jednaka visini trupa. Nju spajamo s toĉkom B.

dio Fibonaccijevog niza . najpoznatiji je tzv.jedan ponovno jednakostraniĉan (FECG). . Pitagorin trokut. auron. ali drugog.izmeĊu deset pravokutnika razliĉitih omjera najveći broj ispitanika bira zlatni pravokutnik kao najljepši (21:34) . manji pentagram. dobili smo pravilan pentagram. Iz novodobivene završne toĉke baze (D) podiţemo okomicu u C i zatvaramo kvadrat. Pitagorejci su petokraku zvijezdu nazivali pentalfa. i bila je tajni znak njihovog bratstva. KONSTRUKCIJA ZLATNOG PRAVOKUTNIKA: kvadrat stranica 1:1 prepolovimo po okomici. U manjoj je zvijezdi još manja. kojemu su stranice u odnosu Zlatnog reza. Tako smo desni kvadrat DECB presjekli na dva manja. jer je sastavljena iz pet slova A. koja se opet spaja sa toĉkom C. Povezivanjem dva susjedna kuta s centrom ĉini trokut.omjer 21:34 . i tako se pentagram beskonaĉno kopira sam u sebe (slika 7). P1C ulazi pet puta u kruţnicu. ĉiji presjeci duţina krakova ponovno ĉine pravilne zlatne rezove ( c(3):b(5)= b(5):a(8) . "zlatni pravokutnik". Na sjecištu starog brida DE dobivamo toĉku F iz koje povlaĉimo paralelu do G.Kadar Kadar je ravnoteţa kretanja i mirovanja. vertikalnog. bez ostatka. duţina EC se spušta na dijametar (AD) u toĉku P. Peterokut još nije iscrpio svoje mogućnosti.polje vida predstavlja oval koji se upisuje u pravokutnik sa strananicama u zlatnom rezu Još nekoliko primjera zlatnog reza u geometriji: KONSTRUKCIJA PETEROKUTA: radius kruţnice (BD) dijeli se na pola (E) i povezuje sa okomicom nad centrom (C). opet jednakostraniĉan i zlatni. Pokus. pravokutan. 3:5=5:(3+5=8) ). svojim strukturalnim mogućnostima navodi oko na kretanje. koji prepolovljen daje tzv. Ako dobivene vrhove spojimo. kraća kateta i hipotenuza su u zlatnom odnosu trokut unutar pentagrama sa stranicama u odnosu zlatnog reza KONSTRUKCIJA VRTLOŢNOG PRAVOKUTNIKA Iz osnovnog kvadrata 1:1 konstruirajmo zlatni (slika 12). i u novom pravokutniku izvucimo dijagonalu AB. ali format moţe biti i dvostruki kvadrat.već sam format platna ili papira odreĊen odnosom visine prema širini. i spustimo dijagonalu polovice (AB) na bazu. sa stranicama 3-4-5 . zlatni odnosi krakova unutar prentagrama U središtu petokrake zvijezde nalazi se manji pentagram ĉije dijagonale iscrtavaju novi. Novim dijagonalama i novim sjecištima stvaraju se rotacije sve manjih . Odijeljenošću od okoliša sabire paţnju. duţina CP se prenosi na obod kruţnice – toĉka P1. i jedan u zlatnom rezu (FGBD). postavljen naopako. ili u nekom drugom odnosu. usmjerenja (DFHI). Njegovi su krakovi opet u omjeru zlatnog reza. Nova dijagonala (DC) i novo sjecište (H) prelamaju novi zlatni kvadrat na dva manja.

proporcijama . napisati na glavna vrata svoje Akademije: "Neka nitko ovdje ne ulazi ako ne zna geometriju". broj pet kao potpunost. Cijelu ovu konstrukciju nazivamo vrtloţni pravokutnik. st. neki svjesno. p. g. «Za one koji ţele znati više!»ě U Grĉkoj. zbroj muškog i ţenskog naĉela. Nakon Pitagore. tetrakis kojem su se pisale i izgovarale molitve. školjke. one se okreću u obliku inamiĉne spirale. i da ispod praga svijesti ĉovjek prepoznaje i osjeća u prirodi taj uzorak koji oduvijek nosi u sebi.n. koje moţemo pratiti na Polikletovom Doriforosu. p. cjelini). Iktin i Kalikrat na Partenonu i mnogi drugi svjesno su baratali matematiĉkim formulama koje su odreĊivale lijepe proporcije.ţenski (djeljiv) i muški (nedjeljiv) broj. posvećenom imperaroru Augustu.e. od 580-497 g. Na temelju matematiĉke razraĊenosti Grka i Rimljana. govoreći o simetriji hramova njihove proporcije usporeĊuje sa razmjerima ĉovjeĉjeg tijela. ugradili ta pravila u svoja djela. ubodemo u H i spojimo G sa I itd. poĉelo svega. i deset kao apsolutni. ĉovjek koji je traţeći sustave kojima će objasniti harmoniĉno djelovanje svijeta oko sebe postavio brojeve . Tako pitagorejski sustav ima monadu.n.e.e.e. jedinicu. konstrukcija vrtloţnog pravokutnika . ţivio je Pitagora. zbroj 1+2+3+4. ĉetiripotpuna ţenskost.i samo ljudsko tijelo je krojeno po istim prirodnim krojevima. puţevi. sveti broj. Platon će 387. g.ne kao jedinice kvantitete. već kao principe u kojima se ogleda kozmiĉki red. Pitagora je putovao u Egipat i tamo doznao mnoge "mraĉne misterije i znanje svih stvari" uobliĉene u brojeve.n. zatim ubodemo u toĉku F i spojimo E sa G. tako govorimo o Grcima kao o pronalazaĉima zlatnog reza. “SviĊanje” u tim djelima. sjeme metriĉke nuţnosti za shvaćanje svemira već je niknulo bogatim plodom. a drugi su ih manje svjesno ugraĊivali u svoja djela. ĉak i grĉke vaze su konstruirane po dinamiĉnim spiralama.a posebno zlatnim rezom kao njihovim kljuĉnim ĉimbenikom .. u 15. . i on ĉini osnovu rasta mnogih organizama u prirodi – npr. Poliklet u svojim skulpturama. kao i u prirodi. je u velikoj mjeri odreĊeno prepoznavanjem metrike kozmosa od kojeg smo svi naĉinjeni..zlatnih i jednakostraniĉnih kvadrata do odreĊenog centra. Partenon je simbol univerzalnosti savršenih proporcija. u kojima. u svom kapitalnom djelu "De architectura libri decem" ili "Deset knjiga o arhitekturi". To je posebno zainteresiralo umjetnike koji su. oko 300. I upravo Vitruvije će ucrtati ljudsko tijelo u kruţnicu što će mnogo kasnije. sa mnoštvom razlaganja u zlatnim presjecima po svim osima.. Ubrzo. st. p..n. Euklid iz Aleksandrije će pisati svoje knjige "Elemenata".su se nadalje kroz povijest bavili mnogi umjetnici svjesno. Sva znanja starih Grka objedinio je rimski arhitekt Markus Vitruvius Polio iz 1. Fidija. Vitruvije. Ako sada ubodemo šestar u toku D i spojimo gornji lijevi kut s toĉkom E. ponovno interpretirati Leonardo da Vinci.teleskopi su snimili rotaciju galaksija u svemiru. dobivamo dinamiĉnu spiralu. kao uĉenik Platonove škole govori o pitanjima geometrije i proporcija i precizno govori o podjeli date duţine tako da se manji dio (minor) odnosi prema većem (major) kao ovaj prema zbroju manjeg i većeg (tj. p. SKULPTURA . Grci uspostavljaju kanon lijepih proporcija. dijadu i trijadu . neki nesvjesno. dvostruka djeljivost.

uleknuti reljef (nema nikakvih izboĉenja. dodavanjem ili oduzimanjem stvara oblik.. uloga prostora je neznatna (npr. oblici su udubljeni u materijalu) Tema moţe biti figurativna i apstraktna. S većeg volumena – drva.. druge dvije su zanemarene (npr... ili vezana za arhitekturu i razne uporabne predmete. tj. ili bilo kojem tekućem materijalu koji se hlaĊenjem stvrdne 2.mobili – pokretne skulpture . ali i prostora koji taj volumen okruţuje i ima aktivnu ulogu u skulpturi osnovna podjela: 1. RELJEF.niski reljef (malo ili neznatno izboĉen) .. ali isto tako prostor. PUNA PLASTIKA – kip obraĊen sa svih strana.. pruţa drugaĉiji pogled iz svih 360°. Modeliranje – kipar rukom oblikuje bezobliĉnu masu (gline) – pritiskivanjem. koji se dalje dijeli na: – visoki reljef (jako izboĉen i samo djelomiĉno vezan za podlogu) . 2.biste (poprsja) . obli kamen) b) konkavno-konveksna masa – podjednaka uloga volumena i prostora c) penetrirana masa – prostor ulazi u volumen i stvara udubljenja d) prošupljena masa – prostor je probio volumen i zrak slobodno struji kroz volumen e) linijski istanjena masa – zastupljena je samo jedna dimenzija. Ovisno o stupnju njihovog preplitanja..konjaniĉki spomenici . razvlaĉenjem. ali je kiparstvo svojom tematikom puno uţe nego slikarstvo – kroz povijest je bilo uglavnom ograniĉeno na prikaz ljudske figure ili ţivotinja Skulptura moţe biti samostalna (javna – na nekom trgu ili u prirodi.potpuni doţivljaj daje tek kada ga obiĊemo Moţe biti raznih ţanrova: . staklu. ili privatna). razlikujemo nekoliko vrsta: a) zbijena masa – nema praznina. kamena. Oblici nastaju na dva osnovna naĉina – modeliranjem i klesanjem (ili tesanjem ako se radi o drvetu) 1. koji će se kasnije stvrdnuti – po tome se moţe napraviti kalup i u njemu odliti skulpturu u gipsu. igla) . zrak moţe ulaziti u skulpturu i tako postati dio nje.) Odnos VOLUMENA i PROSTORA: skulptura uzima dio okolnog prostora. bronci. i 2.fontana . mramora – se skida višak materijala i tako oblikuje ţeljeni oblik ELEMENTI FORME (za analizu): 1..kiparstvo je umjetnost oblikovanja volumena.

poštuje njegove okvire. sklad Npr. zaobljene. staklo.. luneta na romaniĉkim portalima (luneta – polukruţno polje nad vratima) – likovi na krajevima s manji nego oni u sredini na nadvratniku pravokutnog oblika će svi biti jednake visine.na hrapavoj i neravnoj – kontrasti svjetla i sjene itd. 4. dok je treća zanemarena (npr.. vosak. nepravilne...plohe mogu biti napete.. LINIJA – moţe se javiti kao naĉin obrade površine 5.f) plošno istanjena masa – zastupljene su dvije dimenzije..odnos karakteristiĉan za romaniku – oblik likova se izobliĉuje da bi se podredio zadanom okviru npr. sve je odreĊeno unaprijed odreĊenim mjestom na društvenoj ljestvici. drvo.. ODNOS SKULPTURE I ARHITEKTURE 3 uobiĉajena tipa odnosa.. PLOHA – granica izmeĊu volumena i prostora . HARMONIJA – ravnopravan i uravnoteţen odnos. SUBORDINACIJA – kiparska djela su podreĊena arhitekturi – prilagoĊavaju se kompozicijom i oblikovanjem polju na kojem se nalaze – ZAKON KADRA . skulpture se prilagoĊavaju okviru. glave su sve strogo u jednom redu – izokefalija U ranom srednjem vijeku ništa ne ovisi o ĉovjeku pojedincu i o njegovim sposobnostima. ali to je sadrţajno opravdano . 2. BOJA – prirodna boja materijala ili naknadno bojana (polikromirana) 6. mramor.svaka sastavnica zadrţava svoj unutarnji smisao i razlog. na zabatima grĉkih hramova (zabat – trokutni završetak) Ţ usklaĊenost kiparske kompozicije i trokutnog okvira . list) 3. specifiĉna za odreĊena razdoblja... izlomljene. U gotici sve više jaĉa graĊanski sloj – obrtnici i trgovci stiĉu ekonomsku moć i postaju cijenjeni u društvu (a ... Tradicionalni materijali: kamen. glina. bronca.. ali isto tako društvo poštuje njega i njegovo mišljenje.raspored kipova je prirodan i uvjerljiv U Grĉkoj je vladala demokracija – pojedinac suraĊuje s društvo. a koji su tijesno povezani i s odnosom pojedinca i njegovog okvira – društva i svijeta koji ga okruţuje 1. POVRŠINA – o obradi površine ovisi tip i svojstva odnosa svjetlosti i sjene – na uglaĉanoj površini – blagi i meki prijelazi .

graĊevinu je potrebno prikazati TLOCRTOM.najĉešća orijentacija je I.skulptura se sve više osamostaljuje od svojih granica) 3. širi se izvan njenih okvira i mjera. NACRTOM i PRESJEKOM. Taj razvoj se moţe pratiti i na reljefu – od potpuno plitkog i plošnog. skulptura je neovisna o graĊevini . do sve izboĉenijeg i zaobljenijeg.Z. ili ORTOGONALNIM PRIKAZOM. na zapadu je ulaz. na istoku je svetište . koja se javlja u renesansi. NADREĐENOST . predvorjem – pronaos i kolonadom okolo – ravan strop Bazilike – razvile su se iz rimskih oblika. sa glavnim brodom širim i višim od boĉnih. a kršćanska arhitektura ih preuzima kao vodeći oblik (ne ţeli antiĉke hramove zbog veze s poganstvom) . Analiza arhitektonskih djela Da bismo spoznali raspored i organizaciju prostora. a sve mora biti prikazano u nekom mjerilu ĉitanje tlocrta: pojedini oblici se ponavljaju kroz povijest arhitekture. a sluţile su kao sudnice.skulptura se nameće arhitekturi.najĉešće trobrodne.. meĊusobno odijeljeni kolonadama ili arkadama . tj. da bi se nakraju potpuno osamostalio u slobodnu skulpturu. a za analizu je potrebno znati nazive pojedinih dijelova: osnovna podjela graĊevina: LONGITUDINALNE – izduţene CENTRALNE Najĉešće longitudinalne graĊevine Hramovi (antiĉki) – glavna zatvorena prostorija s kipom boţanstva – cela (naos).karakteristiĉno za barok – kipovi nimalo ne poštuju zadani okvir. strše pred zidovima i iznad krovova Ĉovjek u baroku svojim otkrićima sve više shvaća i nadvladava prirodu svojim naporima. kao da nisu povezani s nišama u kojima se nalaze.najĉešće u obliku latinskog kriţa – jedan krak duţi od ostalih . trţnice i sl.

TRIFORE... tj. zapadni tornjevi 5.najĉešće su nadsvoĊene kupolama iz nacrta moţemo išĉitati artikulaciju proĉelja.natkrivene stropom (ravnom tavanicom) i li raznim oblicima svodova – ovisno o razdoblju (npr. u kojem je smješteno svetište 11. kriţište s centralnim tornjem 8. transept (popreĉni brod) – odvaja svetište od brodova 9..umjetnost oblikovanja PROSTORA . snijega) i pretjerane vrućine i hladnoće . narteks – zatvoreno dvorište ispred crkve 4. KVADRIFORE itd. glavni brod 6. 4.graĊevine se sastoje od: ovojnice i šupljine tj.. i izdvaja ga i oblikuje . šesterokutnog.oblici najĉešće proizlaze iz konstrukcije. prostora Arhitektura uvijek ima praktiĉnu namjenu . prozorima i vratima .likovna umjetnost koja se posljednja pojavila Elementi po kojima ćemo prouĉavati arhitekturu su: NAMJENA i KONSTRUKCIJA. zida – na koji naĉin je rašĉlanjeno stupovima. apsida – polukruţni ili poligonalni završetak. a za gotiku kriţno-rebrasti) Dijelovi bazilike: 1. .prvobitna svrha – zaštita od prirodnih nepogoda (kiše. a ĉesti oblik je i grĉki kriţ – svi krakovi jednake duţine . za razdoblje romanike je tipiĉan baĉvasti svod. ovisno na koliko dijelova su podijeljeni – na 2. ili izvdene iz kruga – kvadratnog.grede koje uokviruju prozor i vrata zovu se . deambulatorij-ophod oko apside CENTRALNE graĊevine – kruţnog tlocrta.graditelj ili arhitekt odabire dio beskrajnog prostora oko nas.. jer otvori ugroţavaju nosivost zida – mogu biti pravokutni.nadvratnik (nadprozornik) i i dovratnici (doprozornici) . luĉni itd. a kasnije i oblik . boĉni brodovi 7.. 3.prozori koji su odijeljeni stupićima nazivaju se BIFORE. ARHITEKTURA . 6..tim rašĉlanjenjima se stvara odreĊeni ritam – izmjena punog i praznog prostora .. osmerokutnog. pilastrima. prezbiterij – prostor za svećenstvo 10.

itd.oblikovanjem odgovarala ne samo duhovnom ţivotu.najranija vrsta arhitekture: u prethistorijsko doba ĉovjek gradi ovisno o podneblju – osim bunja i koliba u nizinskom kraju gradi zemunice (jama iskopana u zemlji pokrivena šibljem). ostvaruje se kruţno kretanje Palaĉa – poseban primjer stambene arhitekture – boravište nekoga tko ima materijalnu ili politiĉku moć – dvovrsna namjera: . jedina koncertna dvorana. na obalama moĉvara i jezera – sojenice (drvene nastambe podignute na balvanima iznad vode). a ujedno drugima pokazuje njegovu moć i bogatstvo – istiĉu se veliĉinom i prostorom koji zauzimaju. (crkvena) 3.povezivanjem stambenih jedinica u sve veće skupove prostor se po funkciji poĉinje razdvajati prvo odvajanjem prostora oko ognjišta i prostora za spavanje . 2. FORTIFIKACIJSKA (utvrdna) arh. dvorana za predavanja. – prolazne prostorije c) interakcijska – nema više središnjeg ili vaţnijeg dijela... (svjetovna) koja se dalje dijeli na stambenu i društvenu ili javnu 2. muzej slikarstva i kiparstva prošlih razdoblja. sportske dvorane. predviĊenim za mir i osamu. kazalište. stoljeća – jedina galerija suvremene umjetnosti. SAKRALNA ARHITEKTURA Objedinjavala gotovo sve funkcije od 5. . zdravstvene. . društveno okupljalište. muzeji. hodnik) b) hijerarhijska – jedna prostorija vodi u drugu.. galerije.osigurava što udobniji ţivot vlasniku. dok se ostale graĊevine javne namjene (prosvjetne. – od prvobitnih oblika se razvija na 2 naĉina: – postupnim povećanjem broja i razliĉitosti prostora . a prostorije mogu meĊusobno biti povezane na više naĉina . kinodvorane. javnost Osnovna podjela arhitekture po namjeni: 1. SAKRALNA arh. 1.kazališta. i vanjskog prostora kretanja – druţenje. u ledenim krajevima iglu itd.komunikacija meĊu prostorijama moţe biti: a) centristiĉka – sve prostorije se organiziraju oko jedne prostorije. PROFANA ARHITEKTURA Stambena arhitektura . stadioni. do 15. druga u treću. iz koje se moţe ući u sve ostale (npr. kulturne) nisu puno izdvajale od stambene arh.namjena – arhitektura zapoĉinje ĉinom odjeljivanja unutarnjeg prostora mirovanja. PROFANA arh. koncertne dvorane.u novijoj arhitekturi poseban oblik dobivaju i druge zgrade . nego izraţavala i poimanje svijeta i ţivota pojedinih razdoblja ..s vremenom se stambene jedinice sve više usloţnjavaju. i višom kakvoćom oblikovanja Društvena arhitektura – kroz povijest su se oblikom i veliĉinom izdvajale samo vijećnice i vladarske kuće.

naĉin gradnje moţemo podijeliti na: 1.karakteristiĉno za 19. .tako se poĉinje graditi u 20. st. ili peterokuta – poĉinje upotreba baruta vatrenog oruţja.gradi se ĉeliĉnim šipkama.kao i drugi oblici arhitekture.koje ima kratak domet i slabu razornu moć renesansne su niske. kompjuteri. zvonike poput kula – poput tvrĊava – nemirno vrijeme stalnog ratovanja meĊu feudalcima. ili ĉak njihovo izbacivanje zamjenjivanje staklenom stijenom 2. romaniĉka crkva ima vrlo debele i zatvorene zidove. koplja. prvo se gradi SAMONOSIVA KONSTRUKCIJA.. a zidovi postaju samo pregradni Ovisno o materijalu. gotiĉke kule su vrlo visoke.. opći osjećaj nesigurnosti i ugroţenosti gotiĉka crkva pokazuje veću sigurnost i snaţan gospodarski razvoj gradova – otvaranje zidova sve većim prozorima s vitrajima barokna crkva – ĉesto dinamiĉnog ovalnog tlocrta – otkriće da su putanje planeta oko sunca elipsoidne. koje ima puno jaĉu razornu moć – odzaobljene površine kugla se odbija ili klizne barokni gradovi imaju vrlo sloţeni sustav fortifikacija – u nekoliko pojaseva. lukova.npr.gradovi su kroz povijest (od prvih velikih gradova u Mezopotamiji do 19.... st. sa zemljanim nasipima – umijeće ratovanja napreduje – posebni fortifikacijski inţenjeri MODERNE KONSTRUKCIJE U ARHITEKTURI . FORTIFIKACIJSKA ARHITEKTURA .) koje mora naći novi izraz 3. – potpuno novi izraz .odgovara novom duhu 20.. koje se meĊusobno spajaju vijcima. atomska energija. i oni ovise o povijesnim uvjetima vremena u kojem su graĊeni zbog drugaĉijih naĉina ratovanja mijenjat će se i oblici kula i zidina npr. moderni materijali su omogućili i nov naĉin gradnje . ĈELIĈNE KONTRUKCIJE . st. iluzionistiĉke freske na svodovima – iluzija beskrajnog prostora moderna crkva 20. ili zavarivanjem .pojedini dijelovi se izraĊuju u tvornici po nacrtu. . ARMIRANO-BETONSKE KONSTRUKCIJE .sastoji se od dvije graĊe – ĉeliĉnog kostura i betona – svojstva dvaju materijala se nadopunjuju i daju super ĉvrsti i izdrţljivi naĉin gradnje koji dopušta i vrlo raznolike oblike . u obliku valjka. natkrivanje sve većih prostora. elastiĉnost – omogućuje puno više graĊevine. rastvaranje zida sve većim prozorima. st i uvjerenju suvremenog ĉovjeka da je poĉelo novo doba (televizija. st.novi. a gotovi dijelovi se dovoze na gradilište i tamo spajaju – montaţna gradnja . cijevima.. poluvaljka.dokida se tradicionalni odnos nosaĉa i tereta.smione i maštovite..) većinom bili obzidani visokim zidinama s kulama i ĉvrstim gradskim vratima . male i uske prozore.karakteristike – veća ĉvrstoća. pravokutnog presjeka – ratuje se hladnim oruţjem – strijele. traverzama itd. odricanje od uobiĉajenih elemenata – stupova..

već arhitektura moţe biti najrazliĉitijih maštovitih oblika Neolitik NEOLITIK 10 000 – 1800 Postupni prijelaz iz nomadske lovaĉke u sjedilaĉku poljodjeljsko-stoĉarsku kulturu .Kipići-idoli kojima sene zna toĉna namjena.izvana umjesto zida moţe biti i staklo – omogućuje puno svjetla i zraka 2.) Sakralna arhitektura – monoliti – veliki kameni blokovi iz jednog dijela MENHIR – uspravni veliki kamen – obilje DOLMEN – dva menhira s horizontalnom ploĉom KROMLEH – kru Pojava keramike (peĉena glina) – iz potrebe da se oblikuje prostor-sadr . najkasnije na sjeveru Europe JAVLJA SE PRVA ARHITEKTURA I URBANIZAM! Tipovi kuća – kolibe od raznih materijala jednostavne kuće s jednom ili dvije prostorije Neolitsko selo – kuće su organizirane prema vanjskoj granici.prvo se napravi ĉeliĉna mreţa koja zbog elastiĉnosti ĉelika moţe biti vrlo razliĉitih oblika.konzole su horizontalni elementi (kao ploĉe) koje se «objese» na stub koji je u sredini .ovakav naĉin gradnje omogućuje puno veću slobodu u organizaciji prostora – jer se pregradni zidovi mogu postavljati po potrebi – katovi ne moraju imati jednaki tlocrt . i onda se zalije betonom . ali nema unutarnje organizacije (nema ulica) Prvi grad – Jerihon (7800 pr. vjerojatno su predstavljali neke prirodne sile Protopovijest: . LJUSKASTA KONSTRUKCIJA (VITOPERNA LJUSKA) . STUB I KONZOLE .Posude raznih oblika. u koji se izlije tekući beton koji se poslije stvrdne ovim novim materijalima moţemo graditi na nekoliko naĉina: 1. dok u neolitiku ljudi postaju ovisni o prirodnim pojavam koje ne mogu kontrolirati) .prvo se postavi ĉelĉni kostur i drveni kalup oko njega.. SKELETNE KONSTRUKCIJE Samonosivi kostur se sastoji od vertikalnih i horizontalnih elemenata – odreĊuje oblik graĊevine kao pravilno geometrijsko tijelo .po prvi put u povijesti arhitekture zgrade više ne ovise o horizontalama i verikalama.K. a i vanjski oblik graĊevine moţe biti slobodniji 3.Te prirodne pojave se povezuju s fazama ljudskog (paleolitski lovac je ovisio jedino o svojoj spretnosti u lovu.Na bliskom istoku ranije.ovakav naĉin gradnje omogućuje još veću slobodu u oranizaciji prostora. ukrašene apstraktnim šarama (ornamentom) – ĉovjek na višem stupnju razvoja dolazi do apstrakcije Vjerovanje neolitika – ANIMIZAM – priroda je skup moćnih sila od kojih svaka ima svoju dušu koja njome upravlja .

) Neolitik – mlaĊe kameno doba (10 000 – 3 500 Bl. K.tek u mlaĊem paleolitiku (40 000 – 10 000) se ĉovjek poĉinje likovno izraţavati ORINJAŠKO RAZDOBLJE – prema nalazištu Aurignac u Francuskoj 30 000 – 24 000 g. no osim ornamenata se pojavljuju i simboli Prapovijest na hrvatskim prostorima Najva . Pr. sjajne crne boje ukrašena stiliziranim ukrasom Paleolitik UMJETNOST PRAPOVIJESNOG RAZDOBLJA .i.prije 400 000 godina radi oruĊe – dovodi u vezu oblik i funkciju.Izum lonĉarskog kola – ljepše izraĊena keramika Likovni izraz još uvijek apstraktan.do pojave pisma PERIODIZACIJA: Paleolitik – starije kameno doba – 2 500 000 pr.prilagoĊeni za drţanje u ruci SOLUTRE-MAGDALENSKO RAZDOBLJE – prema nalazištima LE Solutre u Švicarskoj i La Madelaine u Francuskoj . K.Keramiĉke posude i oblici poput zdjela Vuĉedolska golubica – najljepši primjer.razni kameni obluci . 5 500 – 1 800 Eu) STARIJE KAMENO DOBA – PALEOLITIK . noge. (kraj pleistocena – posljednjeg ledenog doba) Mezolitik – srednje kameno doba (8000 – 6000 pr. K.ljudi ţive kao lovci i sakupljaĉi . njezinu ulogu u majĉinstvu i društvu matrijarhat . (pojava Homo habilisa) – 8000 pr. bronĉano doba i Pojava metala – kovanje i lijevanje oruĊa i oru .ostavlja otiske ruke u špiljama . a ruke..eneolitik (bakreno doba).od kamena ili kostinaglašeni dijelovi koji simboliziraju plodnost. K. Skulptura – zavjetni kipići kipići koji simboliziraju plodnost · Venera iz Lespugea (32 000 g. lice glava su stilizirani ili izostavljeni – predstavljaju ţenu općenito. K. Pr.) · Willendorfska Venera .

Mez. K.Prostorna organizacija u odnosu na zidine . jelenji rogovi . Mezopotamija ulazi u povijesno vrijeme .špiljsko slikarstvo – prizori lova.. plemena Australije – to je više stupanj razvoja. goniĉe. borbe i plesa .izraziti realizam (zato što ĉovjek u potpunosti ovisi o ţivotinjama) i plastiĉnost. K.Za Sumerane specifiĉni gradovi-dr – gradovi zatvoreni zidinama – citadele .18 000 – 11 000 ŠPILJSKO SLIKARSTVO – u Španjolskoj (ALTAMIRA) i jugozapadnoj Francuskoj (LASCAUX) likovni prikazi su vezani iskljuĉivo uz magijske rituale . – što se ogleda u likovnoj organizaciji naslikanog .. ju<. ali još uvijek nomadi. Mez. o URBANIZAM I ARHITEKTURA .slika ţivotinje sluţi kao pomoć u lovu – vjerovali da stvarno ubijaju na slici njezin duh . Mezopotamija . hajkaĉe.Krivudave uske ulice. nego toĉno odreĊeni vremenski period MEZOLITIK . organizirane oko svetog dijela grada .Perzijanci – 539 – 331. lovci i sakupljaĉi podjela poslova na lovce. teško pristupaĉni dijelovi – svetišta . . P.Sumerani – 3000 – 2340. u nekim društvima takav likovni izraz traje i do danas – Bušmani. nego i da se naprave – sve ih je manje jer se krajem ledenog doba velika stada povlaĉe na sjever – zato ih rade duboko u utrobi zemlje jer se tamo raĊa ţivot · Ranjeni bizon (Altamira.. ljudi stilizirani Mezopotamija Grad u starim civilizacijama 3000 – 500 pr. sjenĉanje daje oblicima plastiĉnost . 15 000 – 10 000) .ĉesto rezbare ţivotinjske figure iz manjih predmeta – kosti.Oko 3000.ţivotinje su prikazane vrlo realistiĉno. ali bez prostorne organizacije .pojava kompozicije!!!! .najĉešći prikazi ţivotinja duboko u pećinama (blizu ulaza – stanovanje. .sigurni snaţni crteţ.izraziti realizam vjerojatno i zbog toga što je namjena tih slikarija bila ne samo da se ţivotinje ubiju.Asirci – 1000 – 612.kulturološki bliţe paleolitiku – sloţeniji društveni odnosi. sj..

visok 100 m.Simoliĉko povezivanje neba i zemlje . P.Npr.) .okru . Zigurat grada Ura.Figure MOLIOCA – kruto frontalno postavljen. uglavnom Egipat – otvoreni grad. Ištarina vrata. Ranjena lavica iz Ninive – plitki reljef. pa se gradi uglavnom od opeke – nema puno ostataka arhitekture . ozbiljnog izraza lica – zamjenjuju stvarne osobe u molitvi . s rukama sklopljenim na prsima.impozantne graĊevine – kraljevska palaĉa.Hijerarhiska perspektiva – najva Asirsko kiparstvo – manje slobodne plastike. s modrim hramom na gornjoj terasi – jedno od 7 svjetskih ĉuda .Izvanredni zlatarski proizvodi. oĉi su širom razrogaĉene i obrubljene jakim crnim rubom.Uglavnom prikazi muških i . NO-AMON – nepravilan plan . a osnovni oblici su izvedeni iz valjka i stošca .prostorno organiziran prema Nilu Npr. grade ogromne i raskošne palaĉe.. ali su prizori tretirani realistiĉki i osloboĊeni konvencija. ukoĉeno.brojne viseće terase i vrtovi (Semiramidini vrtovi) Kiparstvo Sumersko kiparstvo je statiĉno i teško. a koriste i luĉni nadvratnik i baĉvasti svod Za Mezopotamiju je karakteristiĉna graĊevina – zigurat – hram na terasastoj uzvisini od sirove opeke sa stepenicama ili rampama (poput krnje piramide) .zigurat -7.Nema unutarnjeg prostora . ali ih obla *Novi Babilon – za vrijeme Nabukodonosora (7.Npr. naturalizam . svaki kip ima svoje postolje i mogu se slobodno razmještati . Mardukov hram – ukrašavane ocakljenim višebojnim ploĉicama i reljefima . katova. K. grade od opeke.Zigurat će od Sumerana preuzeti i kasniji narodi Mezopotamije Npr.U tom podruĉju nema kamena. ali fina gradacija površine. St. dosadno ponavljanje kraljevih pobjeda) i kraljevski lov na lavove (cermonijalne borbe). bez zidina. Grupa figura iz Tell Asmara – nema prostorne organizacije.Tanki zidovi se pojaĉavaju lezenama. Babilonska kula Sumerani vjeruju da svijetom vladaju bogovi kojima ljudi slu Asirci grade hramove i zigurate po uzoru na Sumere PALAĈE – raskošne.Svaka terasa je druge boje i odgovara boji planeta u Sunĉevom sustavu (bilo ih je 7) . više reljefa .Na zadnjoj (sunĉevoj) terasi se nalazi svetište i opservatorij .Tematski prevladavaju osvajanja kraljeve vojske (narativni reljef. ĉime se posti Slobodna plastika – uglavnom prikazi vladara Perzijanci – preuzimaju ranije umjetniĉke obrasce. a njihova inovacija je vitki stup s palmolikim ukrasima ili kapitelima .

nalazi se na brijegu. P. Erehteion. tisućljeće – nekoliko kultura na egejskom prostoru : Cikladi – zavjetni idoli od mramora – vrlo stiliziranih formi Troja – dvosobne kuće s MEGARONOM – sprijeda ulaz.Razvija se od megarona . Helenizam (330-30) Urbanizam Gradovi-dr Gradovi s povremenim stanovništvom –proroĉišta (Delfi) i sportska borilišta (Olimpija).) 3. Geometrijski stil (10-7.Nastaje organski. nekoliko vjerskih graĊevina – Partenon.Helenistiĉki grad.Ima 2 središta – svjetovno (AGORA) i vjersko(AKROPOLA). Kr. u sredini se nalazi pravokutni trg koji je i svjetovno i vjersko središte Arhitektura Hramovi – najĉešći oblik arhitekture . – dominantni akcent grada.Akropola .) 2. jonski (razvija se na egejskim otocima i obalama Male Azije) i korintski (varijanta dorkog reda) .Agora – društveno i administrativno središte – u njenom sklopu se nalazi STOA – natkriveni hodnik s uzdu . spontano . hram bo MILET . – 10. ravne ulice koje se sijeku pod pravim kutem.S desne strane Nila – grad S lijeve strane – grad mrtvih – Dolina kraljeva i Dolina kraljica Egejski svijet 3. St. Strogi stil (480-450) 5. Protogeometrijski stil (11.gradi se u 5.dva lava koji ĉuvaju stup – simbol kraljeva dostojanstva GRĈKA Periodizacija: 1. ulaz kroz LAVLJA VRATA – portal s jakim dovratnicima i masivnim nadvratnikom nad kojim je trokutasta ploĉa s reljefom . u sredini veliko ognjište. (kao i većina grĉkih gradova) . nastaje planski – pravilan geometrijski plan. Klasiĉni stil (450-330) 6.Za razliku od njihovog današnjeg izgleda bili su bojani 2 osnovna tipa – uzdu Koriste 3 klasiĉna reda – dorski (razvija se na kopnu). St. Arhajski stil (650-470 g. imaju sve sadr Dva tipa grada – organski (Atena) i planski (Milet) ATENA . i 2. St.) 4. iz njega se ulazi u stra Kreta –vrlo slo Mikena – citadela utvrĊena kiklopskim zidinama (veliki nepravilni kamenovi bez vezivnog sredstva).

ARHAJSKI SMIJEŠAK – pokret kojimse pokušava izraziti Kiparstvo vezano uz arhitekturu: Reljefi – na zabatima.STIL CRNIH FIGURA – na pozadini crvenkaste gline – dobro poznavanje tijela. Apolodor (bavio se odnosima svjetla i sjene). harmonija. hrama najva Arhitektura po mjeri ĉovjeka (stup : interkolumnij = ĉovjek : korak).stlizirani detalji .) – crvene figure na crnoj pozadini – više detalja. pojednostavljene forme.Vaze manjih dimenzija – prizori iz mitologije. oko 500.) – polukru GRČKA – kiparstvo i slikarstvo Slikarstvo Geometrijski stil .STIL CRVENIH FIGURA (mlaĊi.g. stroga simetrija tijela . kasnije i ljudski i .Na lonĉariji – prvo samo apstraktne šare (organski i geometrijski elementi). detalji se urezuju iglom . frontalni stav.Kurosi su uvijek nagi. legendi i svakodnevnog .Ukoĉeni. obraĊene sa svih strana .To su bili zavjetni darovi – u hramovima. stilobat – postolje hrama neznatno ispupĉen iz istog razloga) Dijelovi grĉkog hrama Najva Partenon (448-432) – graditelji Iktin i Kalikrat – dorski peripterni hram Erehtejon (421-405) – graditelji Filohlo i Arhiloh – slo Propileji (437) – graditelj Mneziklo – monumentalni ulaz koji je odliĉno prilagoĊen nepravilnom terenu – u sj. ĉije draperije ne prate linije tijela.Kod grĉ. bolje proporcije Strogi i klasiĉni stil Ostalo slikarstvo nije saĉuvano.Proporcije – 1:5 . Slikarska galerija Teatar u Epidauru (370 g. a kore uvijek odjevene u haljine.Npr. nepravilnosti zbog optiĉke pravilnosti (enthasis – zadebljanje stupa u sredini da bi izdaleka izgledao ravan. Dipilonske vaze Arhajski stil .Polubogovi – i smrtni i besmrtni. frizovima i metopama – ukoĉeni pokret Karijatide Npr.Potpuno slobodne skulpture (nisu vezane uz nikakvu podlogu. Zeuksid i Apel (majstori realistiĉko-iluzionistiĉkog slikarstva) Kiparstvo Arhajski period KUROSI i KORE – kipovi mladića i djevojaka . ali iz pisanih izvora znamo za najpoznatije grĉke slikare – Polignot (bavio se perspektivom).Bili su polikromirani . Sifnijska riznica u Delfima – prikaz grĉkih bogova s Titanima . Dijelu se nalazila 1. na grobovima . stilizirane kovrĉave kose. bez individualnih obilje .

Aktivna povezanost volumena i prostora Egipat Staro carstvo 3100-2185 Srednje carstvo 2133-1786 Novo carstvo 1580 . K.Saqqara.Rafiniranost. SKOPAS – kipovi na mauzoleju u Halikarnasu – napetost. razliĉite desna i lijeva strana tijela . Umirući Gal.prostorno organiziran prema Nilu Npr. jaki kontrasti svjetla i sjene. – odraz stalo . erotizam. Gizeh ARHITEKTURA Egipatska religija je orijentirana u potpunosti na zagrobni svijet.KONTRAPOST!!! – asimetrija tijela. bez zidina.Dinamiĉnije. 2600 pr. prenaglašena ljupkost – akademizam. duboko usaĊene oĉi LIZIP – Apoksiomenes – strugaĉ – prodor u prostor Helenizam Nemir. NO-AMON – nepravilan plan Odvajaju gradove S desne strane Nila – gradovi S lijeve strane – gradovi mrtvih – Dolina kraljeva i Dolina kraljica. izvještaĉenost Npr. ATENODOR I POLIDOR S RODOSA: Lakoont i sinovi . pokretu mirovanju POLIKLET : DORIFOR (Kopljonoša) – klasiĉni ideal ljudske ljepote – skladne proporcije tijela.st.AGESANDOR. iskazivanje patosa (tetralne geste) i emocija – nesigurnost i neizvjesnost . torzija tijela FIDIJA : Atena iz Partenona – izraĊena u hrizelefantinskoj tehnici (slonovaĉa. zamagljeni oblici modeliranja. Nike sa Samotrake (izuzetno . sna PRAKSITEL .1085 URBANIZAM – otvoreni grad.Mirovanje MIRON: DISKOBOL ( Bacaĉ diska) – pokret. proporcije 1: 6 .Hermes. strast. st. .Klasiĉni period 5. pa će se i umjetnost prije svega orijentirati na monumentalne grobnice i njihovu opremu Za vrijeme Starog carstva tipiĉne su PIRAMIDE Najstarija je · Stepenasta piramida faraona Đosera (Saqqara. drvo i zlato) – izgubljena Skulpture s Partenona – bo Partenonski friz – povorka u ĉast boginje Atene 4. Afrodita Knidska – meki.) – graditelj IMHOTEP – prvo zabilje . pokrenutost. razvedenije.

ali ipak ostaje nešto od slobode..Ĉudno ispijeno lice. zatvara Amonove hramove .Cijela grobljanska ĉetvrt – hramovi i druge zgrade – tu su se odr · Piramide kod Gizeha (2530-2470 pr. Mikerin sa Pisar Kai OBOJENI RELJEFI I SLIKE Strogi smisao za red Hijerarhijska perspektiva. cela podijeljena na tri dijela (iako kasnije u Rimu nije). za razliku od grĉkog .Grobne komore su iznutra ukrašene raskošnim freskama ili plitkim reljefima s prikazima priĉa o U Novom carstvu se grade grobovi uklesani u stijene (Ramzes II.) Brojni utjecaji na Rim Grad – citadela okru Tip hrama – sliĉno grĉkom hramu.Portretne statue .) koji uvodi monoteistiĉku religiju. nije se puno mijenjalo kroz cijelu povijest Egipta . koja je navodno imala njegovo lice . K.) – Keops.Kraj Kefrenove piramide i velika sfinga (20 m ).Aleja sfingi.. frontalni stav. veća individualizacija . statiĉni volumeni bez imalo pokreta.Uz svaku piramidu pogrebni hram od kojeg vodi put za procesije do hrama u dolini Nila . Deir el Bahari – hram terasasto usjeĉen u stijenu.Grobna komora se nalazi ispod razine zemlje . nije prilagoĊeno ĉovjeku.Novi ideal ljepote – manje ukoĉeno. osjeća se malo i izgubljeno . Kefren. Tutankhamon) Grobni hram kraljice Hatšepsut (1485). pilon na ulazu. p. stepenice se nalaze samo s ulazne strane.Kruto. ukoĉene ruke. St.Svi oblici izvedeni iz kocke – na stranama pravokutnog bloka nacrtali sliku s lica i iz profila i klesali dok se projekcije ne bi srele Pr. dvorište. izra Italske kulture Italske kulture ETRUŠĆANI -prvo samo u Toskani. hipostilna dvorana (sa „šumom stupova“). prenaglašeni valoviti oblici Nakon njega se vraćaju tradicionalnim kanonima. standardizirano. sjede ili stoje . ali je hram podignut na visokoj bazi koja nije šira od cele. uzdu KIPARSTVO .Pokret.Uz piramide se grade i MASTABE – male krnje piramide za dostojanstvenike i ĉlanove kraljevske obitelji . K. prostori hrama usjeĉeni u samu stijenu Amonov hram u Karnaku Amonov hram u Luxoru – predimenzionirano. poslije sve do Napulja – u vrijeme arhajske Grĉke (4. plošnost – te Egipatski kanon – likovi prikazani uvijek u istom polo Muškarci prikazani tamniji. I 5. ima duboki trijem i široku celu koja zahvaća i stubove trijema. neusiljeno dr . Taj strogi kanon se prekida jedino za vrijeme Akhenatona (Amenofisa 4. Kefren i Mikerin .Ukoĉeni. terase su povezane dugim rampama. noge i pogled. vertikalna perspektiva.

Koriste novu tehniku – BETON – omogućuje graĊevine ogromnih razmjera karakteristiĉne za megalomanski Rim – oblagali ciglom.Koriste POLUKRU KOLOSEUM 80. 3. Tit i Domicijan) – prima 50 000 ljudi 3 superponirana reda – odgovara njihovoj unutarnjoj te Ispod gledališta se nalaze hodnici i stepeništa za reguliranje prometa PANTEON – 118-125 Posvećen svim bogovima – 7 niša . duboki trijem na ulazu .. Poslije krista. mramorom.hrama. skulpturama. vjernci imaju pristup u hram RIM Urbanizam Geometrijska mre + helenistiĉki utjecaji – Milet – pravilnost Blizu sijecanja carda i decumanusa nalazi se glavni gradski trg – forum Po njima se ravnaju sve ostale ulice – zatvaraju pravilne ĉetverokute blokova kuća Npr. KARAKALINE TERME .Mo BAZILIKA – duga dvorana za razne potrebe graĊansdkog Leptis Magna (s Afrika). ne izvan njega kao Grci . kamenom.Unutrašnjost ukrašena nišama. za vladavine Flavijevaca (Vespazijan. I 2.U celi je osim kipa bo . podnim mozaicima. mramornim oblogama – kult prakticiraju u unutrašnjosti hrama. poĉ. (poslije Krista) Svi gradovi rimskog carstva ispunjavali su sve funkcije javnog Intenzivan kulturni i zabavni Arhitektura .Kru . zidnm slikama. St. St.Naglasak na jedinstvenom unutarnjem prostoru s polukru . .Utjecaj Etrušćana i Rimljana na rimskom hramu .. i zbog terena – na 7 br FORUM ROMANUM – slobodno rasporeĊene zgrade raznih namjena Kasnije nastaju i drugi carski forumi 1.Izvana neukrašeni valjak s blago zaobljenom kupolom.Slo Carsku arhitekturu obilje Stambena arhitektura . Timgad (u sjevernj Africi) Sam grad Rim je nepravilan zbog svog dugog nastajanja – svako vrijeme nešto donosi.

prenošenje *Dioklecijanova palaĉa.U 3. samo probijanje hodnika U arhitekturi se preuzimaju stari oblici – BAZILIKE (ali namjena je nova – kršć.Vezano uz pogrebne obiĉaje KASNA ANTIKA I RANO KRŠĆANSTVO Raspadanje gradova. a ne mitološka alegorija kao kod Grka) . g.) . svod djeluju kao da lebde GraĊevine su izvana neukrašene.Ara pacis – 13. od opeke . – realizam. bo .Podrobni izvještaj o topografiji lica. 300. zapravo je nesaglediv. J dio – carski dio i kultni objekti – hram i mauzolej *Katakombe – bez organizacije. zatvorena prema ulici Inzula – stambena zgrada na nekoliko katova za siromašnije slojeve Rimsko carstvo RIMSKO KIPARSTVO Kopiraju grĉke skulpture i oponašaju. s atrijem i peristilom. – 3-brodna bazilika. Pr. perpektiva je sluĉajna i nedosljedna . August iz Primaporte .Domus – gospodska kuća za bogatije.Pejza .crkva) i centralni prostori (najĉešće postaju krstionice i pogrbne kapele) *Santa Sabina. psihološki portret – Marko Aurelije NARATIVNI RELJEFI .Slabljenje klasiĉnih likovni ideala. 340.Mitološki prizori Fajumski portreti – enkaustika . st. idealizirani.Kasnije to postaju herojski.Prikazi znamenitih podviga – konkretna povijest. sveviše ukoĉenost i nezgrapnost. . 106-113 g. G. ali dosti PORTRETI .S dio – za stanovanje vojnika. St. potrebe da negdje bude zapisano (Trajanova pobjeda nad Daĉanima) Kasna antika – izra . Rim. tu je samo kaodokument. jednostavne.Npr. 5.Odustajanje od prostornih efekata na reljefima RIMSKO SLIKARSTVO Freske iz Pompeja i Herkulanuma (erupcija 79. – centralni kru VA>NO!!! – mozaici koji negiraju ĉvrstoću arh. Oblika – zid.K. brodovi odvojeni arkadama. G. ravna tavanica *Santa Constanza. – 9. bez psihološkog prodiranja – kipovi predaka i imperatora – u poĉetku (za vrijeme republike i ranog carstva) .Trajanov stup – visok 190 m. ali to nije stvarna arhitektura – nejasne dimenzije i eĊusobni odnosi pojedinih graĊevina. Rim.Iluzionistiĉke arhitektonske perspektive i prozorski efekti – otvaraju zid. prodoran pogled . – oko 200 m reljfne trake. . velike oĉi. longitudinalno usmjerenje na oltar.

geometrijskih oblika i polukruţnih kupola RANA RENESANSA: Filipo BRUNELLESCHI donosi novi stil u arhitekturi – u Rimu je prouĉavao klasiĉnu antiĉku arhitekturu. . no s carom Justinijanom Carigrad dobiva politiĉku prevlast i postaje umjetniĉka prijestolnica Ravenna .*San Vitale. 1430. 532-537 ANTEMIJE IZ TRALESA I IZIDOR IZ MILETA – graditelji . sve je puno plošnije.mozaici s prikazima Justinijana i Teodore. 6.SLIKARSTVO I KIPARSTVO . dubina prostora.kombinacija elemenata – longitudinalna i centralna – kvadratna osnova s kupolom na pandantivima i polukupolama ĉine glavni brod .visoki vitki izdu *Aja Sofija. Firenza. nema jasne podjele na zapad i istok. jasnoću i pravilnost dijelova – njihovi omjeri i razmjeri se odreĊuju po matematiĉkim proporcijama Glavne karakteristike: upotreba klasiĉnih redova. st. lutkasti likovi BIZANTSKA UMJETNOST . st.uvijek traţi nova i praktiĉna rješenja – kupola firentinske katedrale – novi naĉin kojim je napokon omogućeno natkrivanje tako velike površine – kupola ima 2 odvojena kostura (crkva je izgraĊena još u gotici) * kapela Pazzi. prozraĉnost. a kupola kao da lebdi na gustom redu prozora RENESANSNA ARHITEKTURA Novi naglasak na racionalnost.prije 6. – oktogonalna osnova s kupolom . i prvi je napravio toĉna mjerenja (moţda tada i otkriva geometrijsku perspektivu – trebala mu je precizna metoda prenošenja izgleda tih graĊevina na papir) . svugdje mnoštvo prozora.Reljefi i zidni mozaici (kockice bojenog stakla – ranijesu se radili od mramora) – gubi se plastiĉnost.interijer – lakoća. svjetlo ima glavnu ulogu.

a strogo odreĊena arhitektura ne dozvoljava veliku ulogu skulpturi .centralni luk uokviruje portal i naglašava kupolu * S. Spirito.mjere i proporcije toĉno odreĊene . *Michelozzo: Palaĉa Medici-Ricardi .preuzimanje rjeĉnika klasiĉne antike Ţ redovi. 1434.sve veliĉine su u odnosu ZLATNOG REZA Brunelleschi je smatrao da tajna dobre arhitekture leţi u davanju «toĉnih» proporcija svim znaĉajnim mjerama jedne zgrade . 12 prozora – apostoli . polukruţni lukovi i stupovi – nepromjenjivi elementi .drukĉija uloga skulpture – nema zavisnosti – skulptura se oslobaĊa. .aritmetiĉki razmjeri koji odreĊuju muziĉku harmoniju moraju vladati i u arhitekturi – oni se ponavljaju u cijelom svemiru i prema tome su boţanskog porijekla RENESANSNA PALAĈA: kvadratni tlocrt s unutrašnjim dvorištem . stupnjevanje obrade od niţeg prema višem – teţe Ţ lakše pr.sve veliĉine su odreĊene MODULOM – polumjer polukruţnih kapelica – sve stale prostorne jedinice se dobivaju umnoţavanjem osnovnog modula .atrijem .kupola ima simboliĉnu vrijednost – središnji otvor – Krist. Firenza.3-katno rješenje sa završnim vijencem.SIMETRIJA. PRAVILNOST – sve se sastoji od kvadratnih jedinica .

S. «O skulpturi» * palaĉa Ruccelai.krug je savršeni i najprirodniji oblik – neposredna slika boţanskog razuma njegovi traktati su imali ogroman utjecaj.pisao traktate – rasprave «O slikarstvu». 6-kut. Firenza.primjena triju redova – dorski.trebao biti okruţen okruglim dvorištem s kolonadom – povezanost graĊevine s okolnim prostorom – NOVO!!! . Rim. tako da u VISOKOJ RENESANSI (1500-1525) centralne crkve postaju uobiĉajene Donato BRAMANTE: Tempietto. 1446 – 51 – obrada proĉelja postaje uzor za gotovo sve kasnije renesansne palaĉe . ili izveden iz kruga – 4-kut.Leon Battista ALBERTI . jonski i korintski pilastri sa istaknutim završnim vijencem – plošna verzija Koloseuma na proĉeljima crkava takoĊer upotrebljava klasiĉni rjeĉnik . «O arhitekturi». 8-kut . 1502 . Pietro in Montorio.u «O arhitekturi» zagovara obnovu centralnih graĊevina – idealni oblik sakralnih graĊevina je krug.nova obrada zida – shvaćen kao volumen a ne kao ploha – duboko usjeĉene niše u teškoj .

kupola – vrlo malih dimenzija. dorski red. dramatiĉnije istiĉe kupoli . .centralna graĊevina – grĉki kriţ upisan u kvadrat s ogromnom kupolom i 4 jednaka proĉelja . PETAR.ogromnih dimenzija – moguća izvedba samo betonska konstrukcija – ponovno oţivljavanje te antiĉke tehnike današnji izgled – Michelangelov projekt. 1506. projekt – Bramante.opet koristi skulpturalno obraĊen zid – prostor duboko ulazi u masu zida . 1546. .masi zida .proĉelje – kolosalni red – naglašava kompaktnost graĊevine. ali ima monumentalnu teţinu SV.3-stepena baza. Rim 1.

s neoĉekivanim obratima Andrea PALLADIO Villa Rotonda. nemirno.centralna.ne potiĉe na zadrţavanje.naglašava glavnu os drugaĉijom zap. tjera nas van. jer je nasuprot svakog ulaza – izlaz . Apsidom i dodaje otvoreni trijem (nije sagraĊen) . simetriĉna. ĉudno. 1567-70 .kupola – na visokom tamburu s jako istaknutim potpornim stubovima MANIRIZAM 1525 – 1600 Koristi sve elemente renesanse. Vicenza. ali ih lišava snage i unutarnje koherencije. varljivo.. s 4 potpuno jednaka trijema .

cilj nije oponašati.u antici i u sr. umjetnost je bila zanat. renasci – ponovo se roditi . ĉovjek stiĉe samopouzdanje. izuĉava samo Biblija i crkveni tekstovi.dok se za srednjevjekovnog ĉovjeka povijest stvarala na nebu. v. renesansni ĉovjek ne dijeli povijest prema planu boţjeg spasa. period u povijesti koji je svjestan svog postojanja. obrt – u renesansi su likovne umjetnosti prihvaćene u slobodne umjetnosti (matematika. nego dostići i prestići . knjiţevnost. već prema ljudskim ostvarenjima . v. su smatrali antiku poganskom) – ali. v.dolazi do naglog razvoja individualizma. ali se stil širi i ostalom Europom 1. u renesansi se izuĉavaju jezici. dijalektika.RENESANSA 15. st Termin se prije svega odnosi na talijansku umjetnost. sami sebi su dali ime – rinascitá – preporod (antike) – lat. sumnja u tradicionalna vjerovanja i obiĉaje .dok se u sr. povijest i filozofija – humanistiĉke znanosti NOVO SHVAĆENJE UMJETNOSTI I UMJETNIKA!!!!!J .gledaju na klasiĉnu antiku kao vrhunac ljudskih stvaralaĉkih snaga – ponovno oţivljavanje nakon «1000-godišnjeg mraka»(u sr. gramatika. a ne na zemlji (prošlost se sastojala samo iz ere prije i poslije Krista – njegovo roĊenje je jedini vaţan dogaĊaj). retorika i filozofija – po Platonu . i 16.

djelo se gled kao na izraz stvaralaĉkog duha . umj. u kojem su funkcije grada predviĊene i smišljeno rasporeĊene Filarete: SFORZINDA . sve je integrirano .jedna kruţna ulica presijeca radijalne kanale i ulice – na sjecištima su trgovi s crkvama i trţnicama .nastaje ideja idealnog grada koji bi se gradio po planu – savršeno pravilnom zvjezdastom obliku (za razliku od srednjevjekovnih gradova koji su nastajali organski).CJELINA DOMINIRA NA DIJELOVIMA! – nijedan dio ne moţe samostalno egzistirati. lik. stoljeće – quattrocento – centar je FIRENZA – prosperitet zbog velike tekstilne manufakture i jakog graĊanstva. koje je vrlo rano svrgnulo feudalce Ċ visoku renesansu – XVI.u renesansi umjetnik priznat kao mislilac. teorijske traktate razdoblje renesanse se dijeli na: Ċ ranu renesansu – XV.u uvuĉenim uglovima su gradska vrata od kojih ravne ulice vode do glavnog trga . iskljuĉene kao rad ruku bez teorijske osnove) .idealni grad iz traktata o arhitekturi (nije izvedeno) . a na umj.bitne discipline za obrazovanje plemića.umjetnici postaju obrazovaniji – pišu i pjesme.pravokutni glavni trg je u sredini – na njemu je katedrala i kneţev dvor . stoljeće – cinquecento – centar RIM – zbog jaĉanja papinskog dvora – sekularizacija crkve za vrijeme papa-humanista RENESANSNI GRAD . a ne samo obraĊivaĉ materijala.ĉvrsta veza izmeĊu središta i ruba Primjer idealnog grada u Hrvatskoj: KARLOVAC .8-kutna zvijezda – na kutevima su kule povezane kanalima s glavnim trgom .

ulica (Stradun – «uliĉetina») . naglašavaju perspektivna skraćenja renesansni trg – otvoren.. drvene kuće su zamijenjene baroknim zidanim kućama ĉešća situacija su ipak renesansni zahvati u u već postojeće srednjevjekovne gradove – prostor grada se oblikuje tako da se naglase zakoni perspektive – prostori su strogo geometrijski odreĊeni.gradnja je poĉela 1579.veliki prazan prostor – statiĉan. kule su visoke i vitke. ĉesto ĉetvrtaste – u napadima su se koristile strelice i raznorazni predmeti koji su mogli visoko letjeti. miran i pregledan U Hrvatskoj: DUBROVNIK – STRADUN – od «strada».oblik pravilnog 6-kuta s 3-kutnim bastionima . organizirani uglavnom simetriĉno. iako nije sigurno da li je projekt njegov . na njih su prislonjeni niski polukruţni renesansni bastioni Kula Minĉeta na vrhu kao kruna grada Razlika izmeĊu gotiĉkih i renesansnih kula!!!! – zbog oruţja Got. Firenza .isprva graĊen kao tvrĊava za obranu od Turaka – kad je prošla ratna opasnost.unutar zidina pravokutni raster s pravokutnim trgom u sredini . masivne – zbog baruta i topova . a graditelj je bio MATIJA GAMBON. kule su niske.. PIAZZA SS. ANUNZIATA. polukruţne.oblikovan je u renesansi po renesansnom shvaćanju prostora – gotovo identiĉne fasade jednakih visina tvore snaţnu perspektivu KULE – dvostruki prsten zidina i kula – unutrašnji s gotiĉkim prizmatiĉnim kulama. prazan prostor.pravokutan trg. omeĊen jednakim fasadama iste visine s rkadama – naglašavanje perspektive . prostran. pravilnog oblika npr. ali nisu imali veliku snagu Ren.

) . arh.. 13. u Normandiji je izgraĊeno 15 velikih crkava. st. Denis u Parizu izmeĊu 1137 i 1144.GOTIKA 12. odgovaraju sazvijeţĊu Djevice na nebu !!!!!???? NOVI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI!!!!!: Šiljasti luk – zbog statiĉkih razloga. – kad ih poveţemo. Rouenu. nevidljivi iznutra .g. st – neko vrijeme egzistira istovremeno s romanikom -intenzivno se grade crkve. u 13. vitkost oblika .. Reimsu.teţnja za što više svjetla NOTRE-DAME u PARIZU (zapoĉeta 1163. Kriţno-rebrasti svod Kontrafori – vanjski nosaĉi. put – u opatijskoj crkvi St.novi elementi omogućuju rastvaranje zida – velike prozore i vrlo visoke brodove – dojam lakoće. još 13 Za got. se toĉno zna gdje i kad se javlja 1. kada je opat Suger pregraĊivao kor i opisao prednosti novog stila U gotiĉko doba se javlja novi kult Bogorodice – novo doba koje se više okreće ĉovjeku (Bogorodica je posrednica za ljude kod Boga) – mnoge velike crkve su posvećene Djevici –> Notre-Dame u Parizu. Amiensu.. i 14. samo u 12. Chartresu.

zbijena i cjelovita osnova – karakteristika gotike Eksterijer .opće karakteristike: Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na proĉeljima katedrala – po sadrţaju odraţavaju teološki program koji je razraĊivala skolastiĉka filozofija – Toma Akvinski – prizori iz Biblije i ţivoti svetaca . scene iz svakidašnjeg ţivota. zidovi su rastvoreni ĉipkastim arkadama ogromnim portalima i prozorima – imamo dojam da su laki i šupljikavi KATEDRALA u CHARTRESU U kasnijim fazama graĊevine postaju sve kićenije.Tlocrt .likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnoţjima naturalizam !!! – zanimanje za prirodu – paţljivo izraĊeno i diferencirano lišće i cvijeće na . proĉelje – 3-dijelna vertikalna podjela... povijesne legende. sa sve više šiljastih ukrasa – FIJALA Kiparstvo . likovi suvremenika. 3 velika portala.osim ĉisto religioznih tema.monumentalno Z. Postepeno oslobaĊanje od kadra !!!! – dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu još neprirodno izduţene i ukoĉene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene. njihova lica već pokazuju veći stupanj individualizacije i ljudskosti – nisu više taliko reljefi. tu se mogi naći i prikazi seljaĉkih radova kroz godinu. ipak se diferenciraju od stupa .

– vitki likovi. Europom se proširio meĊunarodni stil – i u kiparstvu i slikarstvu . mijenjaju karakter obiĉne dnevne svjetlosti .proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama – crtaĉi su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali . neprirodno vitki.3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima. ali nemaju još razvijen sistem. i crtaju po sjećanju. st. kao da smo sudionici .nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike. bez puno detalja freske u kapeli ARENA u PADOVI .djeluju kao raznobojni filtri. a ne iluzijom prostora . a ne izravnim promatranjem Narativnost – za razliku od saţete romanike. ĉvrsti oblici.ĉitav prizor se odigrava i 1.najljepši saĉuvani su u Chartresu i dalje kao vaţna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI – karakteristike kao i u kip. gotika je jako brbljava. paţljivo prikazivanje detalja iz prirode Karakteristike got. slikarstva općenito: Obrnuta perspektiva – umjetnici primjećuju da se stvari smanjuju u daljini.pretjerano ljupki. u S-krivulji VAŢNO!!!! – nešto sasvim drugaĉije GIOTTO di Bondone – talijanski slikar iz 13. a samo su finije detalje (kosu. koji je napravio revoluciju u slikarstvu – obnova monumentanog zidnog slikarstva utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizam krupni. planu. pa su to komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama – poput mozaika. bestjelesni likovi u S-krivulji Slikarstvo: Vodeća grana slikarstva je VITRAJ – slika na prozorskom staklu . oĉi) crtali na staklu . likovi su isto vitki i bestjelesni. ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati Teme su slĉne kao i u kiparstvu.promatraĉ je povezan sa slikom. na priliĉno plitkoj pozornici – .kapitelima Nove teme: KULT BOGORODICE – brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najĉešće drveni i polikromirani) Kao nova tema se javlja i PIETA – Bogorodica s mrtvim Kristom – ĉesto neprirodno mršavi i ruţni – da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjećanje Za likove je specifiĉna S-krivulja Oko 1400.

crkve su masivne i monumentalne. Mariji na Škrilinah. imaju svodove (najĉešće baĉvaste) umjesto drvenih krovova (kao u ranokršćanskim bazilikama) – zbog praktiĉnih razloga (npr. transept (popreĉni brod) 9. a kasnije i crkvene i svjetovne dostojanstvenike Najviše rom. narteks 4. Beram. apsida 11. bazilike: 1. s unutrašnjom povezanosti izmeĊu sebe HRVATSKA – VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. Veće su i bogatije nego ranije. boĉni brodovi 7. znaĉi. rom. crkava i najznaĉajniji primjeri se nalaze u Francuskoj . prezbiterij 10. zbog poţara). Crkve u srednjem vijeku su i dalje najĉešće bazilike – tip longitudinalne graĊevine Romaniĉka crkva svojim oblikovanjem odgovara nemirnom vremenu stalnog ratovanja i osjećaju nesigurnosti i ugroţenosti tadašnjeg ĉovjeka i zato se skriva iza debelih zidova i malih i uskih prozora. glavni brod 6. ali i simboliĉkih – ţelja sa Boţja kuća bude što veliĉanstvenija i impresivnija Ukrašene su i izvana – novost !!! – arhitektonski elementi i skulpture. proĉelje Elementi rom.ĉvrsto okupljanje likova. deambulatorij + kripta (koja se ovdje ne vidi) – podzemni dio ispod svetišta u koje su polagali prvo samo relikvije muĉenika. nekad i bogato ukrašeno Z. zapadni tornjevi 5. kriţište s centralnim tornjem 8.. 14 ROMANIKA 11 i 12 st.

– St. dok su brodovi priliĉno mraĉni (svjetlo se oduvijek povezuje s boţanskim) Kompleks u PISI (1053-1272) Katedrala. deambulatorijem i apsidiolama (aps. SERNIN u Toulouseu (J. sve stremi u visinu ritam se stalno ponavlja i pokreće nas prema apsidi na I. u kojem je smješten i oltar) svodovi su – u gl. ţivotinje. kapitelima. apsidom. deambulatorijem i brodnim transeptom..ST. za njih je poĉetak stvaranje svijeta.u boĉnim svodovima kriţni eksterijer – rašĉlanjenost volumena – visine krova se postupno spuštaju . Španj. brodu baĉvasti . bogati ornament (organski i geometrijski) .arhitektonski ornamenti – dekorativni okviri za prozore i portale interijer – brodovi odijeljeni lukovima i stubovima. uz koje su pridruţeni polustupovi i pilastri – elementi rimske arh. a kraj Posljednji sud. ali su sada dimnzije više. cijelo vrijeme se vodi borba izmeĊu demona i anĊela za njihovu dušu Nespretne proporcije Teme – ljudi. koji su puni svjetlosti.. deamb. Foy u Conquesu i još neke slabo saĉuvane) Primjer kako analizirati tlocrt: 5.) 1080-1120 Hodoĉasniĉka crkva (graĊene duţ puteva što su vodili u Santiago de Compostela na SZ. sve ostalo se odigrava izmeĊu.. proĉeljima) Obnova monumentalne kamene skulpture !!! – prije mali reljefi i kipići u metalu ili slonovaĉi ZAKON KADRA – skulptura se veliĉinom prilagoĊava površini na kojoj je smještena – takav je i odnos pojedinca i društva – ĉovjek je podreĊen unaprijed zadanom «kadru» . ĉudovišta. i apsidiole ĉine KOR – mjesto za svećenstvo.brodna bazilika s 3-brodnim transeptom. Franc. krstionica i toranj – kosi toranj !!!! – nakosio se zbog loših temelja i prije nego što je bio gotov Kiparstvo – gotovo iskljuĉivo vezano za arhitekturu (na portalima.društvu u kojem nema nikakvu mogućnost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu HORROR VACUI – strah od praznog prostora STRAH sveprisutan u pogledu na svijet – vrijeme nije bitno. apsidom.

-Radovanov portal. po sadrţaju. nema volumena. cijelo vrijeme se vodi borba izmeĊu demona i anĊela za njihovu dušu Nespretne proporcije .Posljednji sud – vrlo ĉesta tema. ali je vodeća grana slikarstva i dalje ILUMINIRANI RUKOPIS Za rom. umjesto šume jedno stablo. umjesto grada par kuća itd. ili s unutrašnje strane kao freska. ali ne po formi Slikarstvo: Vezano uz arhitekturu. sve ostalo se odigrava izmeĊu. linearni oblici. 1240 – već pokazuje novi duh gotike. Plošni naĉin prikaza krajolika – u trakama boje – sputanost pojedinca Plošni. za njih je poĉetak stvaranje svijeta.društvu u kojem nema nikakvu mogućnost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu HORROR VACUI – strah od praznog prostora STRAH sveprisutan u pogledu na svijet – vrijeme nije bitno. proĉeljima) Obnova monumentalne kamene skulpture !!! – prije mali reljefi i kipići u metalu ili slonovaĉi ZAKON KADRA – skulptura se veliĉinom prilagoĊava površini na kojoj je smještena – takav je i odnos pojedinca i društva – ĉovjek je podreĊen unaprijed zadanom «kadru» . naglašene obrisne linije. St. uvijek na zap. knjigu ili oltar. nervozna gipkost oblika Primjeri: Opatija u Moissacu .trogirska katedrala. Madeleine u Vezelayu HRVATSKA – 2 najznaĉajnija primjera: -drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali. Proĉelju (na luneti). kapitelima. tako da se ĉovjek prepadne kad izlazi van . je karakteristiĉna REDUKCIJA – svi opisi se nastoje saţeti na najbitnije – npr.slikarstvo i kiparstvo Kiparstvo – gotovo iskljuĉivo vezano za arhitekturu (na portalima.neobuzdana mašta. slik. nespretne proporcije Romanika . a kraj Posljednji sud. 1214.

ţivotinje. ĉudovišta. Madeleine u Vezelayu HRVATSKA – 2 najznaĉajnija primjera: -drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali. 1240 – već pokazuje novi duh gotike. Plošni naĉin prikaza krajolika – u trakama boje – sputanost pojedinca Plošni. Postepeno oslobaĊanje od kadra !!!! – dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu još neprirodno izduţene i ukoĉene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene. je karakteristiĉna REDUKCIJA – svi opisi se nastoje saţeti na najbitnije – npr. po sadrţaju. naglašene obrisne linije. bogati ornament (organski i geometrijski) Posljednji sud – vrlo ĉesta tema. umjesto šume jedno stablo. ali ne po formi Slikarstvo: Vezano uz arhitekturu. ipak se diferenciraju od stupa . tu se mogi naći i prikazi seljaĉkih radova kroz godinu. je karakteristiĉni prikaz ukoĉenog.likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnoţjima naturalizam !!! – zanimanje za prirodu – paţljivo izraĊeno i diferencirano lišće i cvijeće na kapitelima Nove teme: KULT BOGORODICE – brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najĉešće drveni i polikromirani) . ili s unutrašnje strane kao freska. St. nespretne proporcije Razlika izmeĊu rom.. nema volumena. knjigu ili oltar. umjesto grada par kuća itd. ţivog Krista otvorenih oĉiju. linearni oblici. uvijek na zap. tako da se ĉovjek prepadne kad izlazi van . izmuĉeni Krist. nervozna gipkost oblika Primjeri: Opatija u Moissacu .opće karakteristike: Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na proĉeljima katedrala – po sadrţaju odraţavaju teološki program koji je razraĊivala skolastiĉka filozofija – Toma Akvinski – prizori iz Biblije i ţivoti svetaca .osim ĉisto religioznih tema.neobuzdana mašta. likovi suvremenika. slik.. scene iz svakidašnjeg ţivota. ali je vodeća grana slikarstva ILUMINIRANI RUKOPIS Za rom.trogirska katedrala. -Radovanov portal. izvijenog tijela u S-krivulji GOTIKA – kiparstvo i slikarstvo Kiparstvo .Teme – ljudi. njihova lica već pokazuju veći stupanj individualizacije i ljudskosti – nisu više taliko reljefi. i got. raspela – za rom. dok se u gotici naglašava njegova muka – mrtvi. Proĉelju (na luneti). 1214. povijesne legende.

oĉi) crtali na staklu .Kao nova tema se javlja i PIETA – Bogorodica s mrtvim Kristom – ĉesto neprirodno mršavi i ruţni – da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjećanje Za likove je specifiĉna S-krivulja Oko 1400.djeluju kao raznobojni filtri. planu.ĉitav prizor se odigrava i 1. st.najljepši saĉuvani su u Chartresu i dalje kao vaţna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI – karakteristike kao i u kip. Mariji na Škrilinah. s unutrašnjom povezanosti izmeĊu sebe HRVATSKA – VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. Beram. u S-krivulji VAŢNO!!!! – nešto sasvim drugaĉije GIOTTO di Bondone – talijanski slikar iz 13. neprirodno vitki. paţljivo prikazivanje detalja iz prirode Karakteristike got. bestjelesni likovi u S-krivulji Slikarstvo: Vodeća grana slikarstva je VITRAJ – slika na prozorskom staklu . kao da smo sudionici .3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima. a samo su finije detalje (kosu. 1474. ali nemaju još razvijen sistem. gotika je jako brbljava. likovi su isto vitki i bestjelesni.proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama – crtaĉi su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali . – vitki likovi. a ne iluzijom prostora . na priliĉno plitkoj pozornici – . pa su to komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama – poput mozaika. a ne izravnim promatranjem Narativnost – za razliku od saţete romanike. .pretjerano ljupki. Europom se proširio meĊunarodni stil – i u kiparstvu i slikarstvu .ĉvrsto okupljanje likova. mijenjaju karakter obiĉne dnevne svjetlosti . bez puno detalja freske u kapeli ARENA u PADOVI . ĉvrsti oblici.nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike. koji je napravio revoluciju u slikarstvu – obnova monumentanog zidnog slikarstva utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizam krupni. i crtaju po sjećanju. ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati Teme su slĉne kao i u kiparstvu.promatraĉ je povezan sa slikom. slikarstva općenito: Obrnuta perspektiva – umjetnici primjećuju da se stvari smanjuju u daljini.

s kojima gledatelj dijeli prostor svakodnevne stvarnosti SLIKARSTVO: Pokret je temelj barokne slike: dijagonalna kompozicija.prikazuje izrez iz stvarnosti – uvijek je nešto nedoreĉeno. U vrijeme baroka ĉovjeĉanstvo je vrlo pokrenuto – osvaja svijet. koje stvaraju iluziju kao da je izvor svjetlosti na iluzionistiĉkoj fresci na svodu . a ne samo obrazovanijim pojedincima koji su imali dovoljno znanja da dešifriraju ponekad zagonetne prizore pune alegorija i simbola.pokret. zajedno s arhitekturom stvara jednu sloţenu iluziju * kapela Cornaro. naglašena emocionalnost i patetika . oĉita i dramatiĉna.Barokno slikarstvo i kiparstvo Na Trentskom koncilu je odluĉeno da umjetnost mora na neposredniji naĉin prikazivati religiozne teme. svjetlo se naglašava zlatnim zrakama.2 lika na oblaku koji lebdi. ovisno o kutu gledanja .David jasno pokazuje gdje je neprijatelj.razigrana i pokrenuta obrisna linija . Tereze . a prostor izmeĊu njih je pun snage . osvjetljena iz nevidljivog prozora iznad njih Ţ izgledaju dematerijalizirano.konstantna izmjena volumena i prostora – što rezultira jakim kontrastima svjetla i sjene Gianlorenzo BERNINI: *David barokna karakteristika je nagoviještena prisutnost Golijata.da bi upotpunio iluziju ugraĊuje i gledalište – na stranama su balkoni s mramornim kipovima obitelji Cornaro. jednostavna. Novi stil treba više apelirati na emocije nego na intelekt.iluzija o prisutnim liĉnostima ili snagama – nevidljiva dopuna NOVA AKTIVNA POVEZANOST S PROSTOROM U KOJEM SE NALAZI simbioza kiparstva i slikarstva. Sta Maria della Vittoria. izgleda kao polovina jednog para . Rim Ekstaza sv. kontrasti boja (toplo-hladno).maksimalna pokrenutost draperija. nije sasvim vidljivo ili skriveno – . te da mora biti razumljiva i nepismenima. dramatiĉni kontrasti svjetla i sjene . osniva kolonije – u baroknoj umjetnosti će se to odraziti naglašenom dinamiĉnošću KIPARSTVO: . Ikonografija novog stila je direktna. kretanje – skulptura je uvijek drukĉija.

tu će uvijek biti ili velika masa oblaka koja nešto skriva. već spontano.Flamanac.poreznik Matej sjedi s nekolicinim naoruţanih ljudi u obiĉnoj rimskoj krĉmi .NEIZVJESNOST = neizmjernost . putovao u Italiju.Krist – prikazan kao siromašan. beskonaĉnosti CARAVAGGIO: Pozivanje sv. bosih nogu i u jednostavnoj odjeći .atmosferska perspektiva – svijest o velikim daljinama.sveta tema opisana izrazima suvremenog ţivota obiĉnih ljudi . groteskno . visoku renesansu i Caravaggia BAROK 17. st (1600 – 1750) Prvobitno znaĉenje rijeĉi – nepravilno. Mateja . ili velika krošnja koja zaklanja pogled .beskompromisni realizam – naturalizam .ako se prikazuje pejzaţ. unutarnjim doţivljavanjem pristupaĉnim svim ljudima Pieter Paul RUBENS: .likovi su vrlo sitni i podreĊeni pejzaţu .religioznost trenutka izraţena zrakom sunĉane svjetlosti koja osvjetljava Kristovo lice i ruku (gesta preuzeta iz stvaranja Adama) u mraĉnom interijeru i prenosi njegov poziv do Mateja stav protureformacije – vjerske tajne se ne otkrivaju intelektualnim razmišljanjem. prouĉavao antiku. i 18.

koja iskazuje dramu religioznih tema na neposredan i emocionalan naĉin. pobina protiv mehaniĉkog reda (raskalašeni naĉin ţivota na dvoru.grad je u prvom redu planiran kao utvrda. matematika. a broj stanovnika sve više raste – grad raste uvis – 5-10 katova . prometnice presijecaju do tada koherentne ĉetvrti . grada. Intelektualna. formalni projekt grada. zemljani nasipi – grad se nekad nalazi i nekoliko stotina metara iza * VAUBAN: NEUF-BRISACH (Neue Breisach) .svijest o beskonaĉnom (astronomija. Katoliĉka crkva potiĉe baroknu umjetnost.najvaţniji simbol i glavni element Champs Elysees.otvoreni trg – kruţni ili ovalni prostor iz kojeg se radijalno šire avenije. geometrijski rasporeĊeni vrtovi i parkovi 2.velike avenije – široke i ravne . nauĉna revolucija u cijeloj Europi – geometrija. u slikarstvu i kiparstvu se manifestira senzualnost.i zbog potrebe javne demonstracije moći – vojske – dojam ĉvrstih i ravnih redova vojnika. apstraktna matematiĉka i metodska strana – strogi raspored ulica. st. drţave) . bastioni i platforme. Svjetovna aristokracija takoĊer prihvaća dramatiĉni barokni stil da bi impresionirali druge. organizirani pomoću vertikalnih elemenata (obeliska ili slavoluka) i fontanama koji postaju vaţan scenski element .završavaju obeliskom.Stil se javlja u Rimu krajem 16. centralizirane drţave (ali brzo prodire i na protestantski sjever i cvjeta u graĊanskoj Nizozemskoj) Pape postaju pokrovitelji umjetnosti širokih razmjera – ţele da Rim postane najljepši grad kršćanskog svijeta. vrijedne zgrade. a sam grad je naknadno utrpan u kalup . – izraţava duh protureformacije. a u manirizmu se pomaknuo i dezintegrirao – barokni ĉovjek pokušava uspostaviti racionalnu kontrolu 2 kontradiktorna elementa: 1. filozofiaj) – otvaranje svijeta koji je renesansa konstruirala kao zatvoreno geometrijsko tijelo.nema mogućnosti širenja.geometrija olakšava kretanje i odraţava pogled na svijet – linearno širenje (moći. mehanika . vjerski fanatizam) GRAD Vrlo sloţeni sustav fortifikacija (zbog naprednijeg naĉina ratovanja – topovi – vanjska utvrĊenja. lakše je odrţavati red negu u uskim i vijugavim srednjevjekovnim uliĉicama . apsolutizma. osvajanje prostora . Pariz . ekstravagantnost. slavolukom ili zgradom u toĉki gdje se spajaju sve linije jednako visokih proĉelja i ploĉnika .vozila na kotaĉima – ubrzanje kretanja.potĉinjavanje sadrţaja urbanog ţivota vanjskom obliku – ruše se stare ĉetvrti.

djeluje zatvoreno."velika slika Crkve" koja grli cijeli grad i svijet .obelisk u centru. a u biti je otvoren – kolonade su propusne granice – zatvoren.veliki trg pred palaĉom u kojeg se zrakasto ulijevaju tri avenije. ali pristupaĉan prostor VERSAILLES (1642 – 1686) Projektirali Le Vau i Hardouin-Mansart. od kojih se glavna nastavlja u osi parkova .postepeno razvoĊenje volumena – palaĉa – parkovi – priroda .grad ţrtvovan prometu – zanemarivanje svih urbanih funkcija Bernini: Trg Sv.Champs Elysees . Petra .) . naprijed proĉelje Sv. Petra u Rimu (1657.parkovi su oblikovani po strogom geometrijskom principu – apsolutna simetriĉnost . simetriĉno s obje strane su fontane ĉovjekoliki oblik zagrljaja . vrtove je projektirao Le Notre Veliki kompleks zgrada i parkova uklopljenih u prirodu .urbi et orbi) veliki sadrţaĉ koji se neprimjetno puni i prazni.ĉetverostruka kolonada sa strane.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful