CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

losion aftezan (grč. supr. fthongos zvuk. astr.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. tj. gone rađanje) biol. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. a. Afrodite. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl. bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč. gamogonija . med. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. zakupnina afrik (fr. a. pren. affronterie) javna pogrda. ljubavno uživanje. kip. brat Menelajev. momak. pretjerano razvijen spolni nagon. lat. med. a. after-shave lotion čit. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. aforidizijazam afrodizijaci (grč. med. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene. lat. v.) usp. a. sin Atrejev.bez. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti. buncanje u groznici afte (grč. affricare natrljati) gram. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist. afrodisiazo) med. zool. gamein ženiti se) bezbračnost. draž. afros pjena. ljupkost. afrodisios ljubavni) mn. praunuk Tantalov.bez.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. besmislenost. afthai. ljubavna pohota. unuk Pelopov. bespolnost cvjetova. osobito u hramu agame (grč. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč.bez. rađanje bez oplođivanja. afrodizija afretiranje (fr. znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. npr. a-. glas. bot. grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi. after-šeiv loušn (engl. slika. aphthosus) mjehurast. gamos brak. ukras. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč.) kolonjska voda. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. c = t +s Afrodita (grč. kralj u Mikeni (Argu). a-gameo bez žene sam) neženja. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja). aftha. Afrodite) mit. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč. zakupljivanje lade. gamos brak) mn. aphthae) mn. losion koji se upotrebljava nakon brijanja. ljubavno ludilo. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. gala mlijeko) med. morska gusjenica afroditografski (grč. samac agamogonija (grč. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera). sliveni suglasnik. mukli suglasnik afuzija (lat.bez. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. obljuba. bezmliječnost dojke. vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. after-šeiv (engl. bot. složeni. spolna ljubav. zool. kriptogamija. ton) gram. afrosyne) bezumlje. u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. osvećen od sina Oresta agamija (grč. affretement) pom. agalma) lik.

snaga.) dnevnik. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. nomos zakon) med. aggeratio) nagomilavanje. djelotvoran. pokretna sila agent (lat. predstavnik firme. agathos dobar. agens koji radi) poslovođa. ager publikus (lat. radno načelo. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. po imenu arapskog plemena koje je. ager publicus čit. ono što je uzrok nečemu. zastupnik. podsjetnik agenezija (grč. Agena čit. logia znanost) fil. mladolik izgled. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat.) polje. u narodnoj medicini Agemenidi mn.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. stablo joj izraste do 10 m visine. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu. poticatelj nemira. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. agave americana) bot. nesposobnost za rađanje. praotac Feničana agens (lat. lat. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma. tropska biljka podrijetlom iz Juž.) švicarska novinska agencija agencija (lat. agenor) "hrabri". e. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima. posrednik. bios život) fil. plaćeni bukač. do 4. osobito lišće. Amerike. a. ažans avas (fr. osnivač grada Tira..) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit. poslovno područje jednog agenta. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. edžine (engl. tajni policajac agent provokator (lat. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. božanska ljubav.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu. agathos dobar. n. agens) fil. živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. stoljeća pr.agape agape (grč. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. fiziol.) mn. prema Starom zavjetu.) posao. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat. agape ljubav) Božja ljubav. staračka svježina . poslovnica ager (lat. gomilanje agerasija (grč. duh zaštitnik agatologija (grč. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima. perzijska dinastija od 8. genesis rađanje) ženska neplodnost. oranica. dobri duh. ageraos koji ne stari) nestarenje. agathos dobar. daimonion duh) mit.bez. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr. ured jednog agenta. upotrebljava se. gaster trbuh. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. a. agauos vrijedan divljenja. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč.bez. kršćanska ljubav. mn. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije. teol.

agglutinatio) nagomilavanje. stoma usta) med. agilitas) brzina. buniti.bez. a. usp. gyne žena) neoženjen aginija (grč. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč. glumiti na pozornici agitacija (lat. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat. min. anilin. "predvodnik". nemir. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. smutljivac agitirati (lat. nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova. vrijedan agilitet (lat. poslovati.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu. nijemost. buntovnik.) muz. agilitas) v. e. aglaos sjajan) "sjajna". poticati. stranke ili ideje. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu. spartanski kralj (5—4. potpuno. gomilanje. aglosostomija aglosostomija (grč.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava. agilnost agilnost (lat. "prvak". a.agestija agestija (lat. stapanje dviju riječi u jednu . agilis) brz.) glaz. ago vodim. aggestio) dovlačenje na gomilu. ili protiv neke osobe. radinost. marljivost aginičan (grč. hagiazma) blagoslovljena voda. adžustamente (tal. agere) raditi. fil. lat. točno. pr. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. okretan. kod tifusa). jedna od triju Gracija. sveta voda agilan (lat. stvar. slijepljen kamen aglomerirati (lat. okretnost. agracijacio publika (lat. hitar. globulus kuglica) med. spretan.bez.bez. stranku ili ideju. geusis ukus) med. lakoća. dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. mutavost.bez. agitare poticati) revno raditi za neku osobu. adžitato (tal. aglutio) med. miješati. agglomeratio) skupljanje. uzburkano. aglossos nijem. a. podbadanje. stvari. nagomilavanje ageuzija (grč. doduše. život bez žene agirati (lat.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. podbadač. božica ljupkosti Aglaura mit. nemogućnost gutanja. sasvim točno aggratiatio publica čit.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit. agitaculum) farm. Agfakolor (lat. agglomerare) gomilati. lak. stvar ili protiv neke osobe ili stvari. glossa jezik) med. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. gyne žena) neženjenost. laos narod) "voda naroda".bez. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit. sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa). farm. agitatio) pokret. koja je često na dnevnom redu. trgovati. st. riješena stvar agitato čit. kretanje. hitrost. a. aglosija aglucija (lat. nastaje nova zbirna predodžba. svršena stvar. opća amnestija agijazma (grč. bunjenje agitakl (lat. med. a. gram. marljiv. agluticija aglutinacija (lat. mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. osobito u političkom smislu. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina". n. skupljanje. "blistava". v. ili protiv neke osobe. skupljati aglosija (grč. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. gomilanje. nagomila(va)ti.

jedno od Kristovih imena (Iv 1. u starogrčkim gradovima: glavni trg. agon borba) borba. gimnastički. turski i dr. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. priljepljivati. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. sastaviti. natjecanje. smrtni strah. mjenicu i si. fil. lijekovi za brzo zarašćivanje rana. ago vodim. smrtne muke. npr. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k. agnatus) srodan po očevoj strani. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje.aglutinacija aglutinacija (lat. priljepni. agon) borba. v. a. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. agma) lingv. agglutinare prilijepiti) mn. v. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. aglutinatio) med. izdisanje. agonia borba) smrtna borba. agonistes. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi. g. narodna . srodstvo po ocu agnat (lat. med. gimnastička. agon borba. agnominatio) v. po ocu agnatija (grč. ago igla. metron mjera) fiz. razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila.bez. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. filos prijatelj. agora trg) 1. ago vodim) glaz.bez. med. npr.. gnathos čeljust) med. aglucija aglutinancije (lat. agnoscere) priznati (npr. sudac u borbi agora (grč. a. stanje koje prethodi smrti. agnatus) rođak s očeve strane. anominacija agnoscirati (lat. agonothetes) redatelj gimnastičkih.) agnosticizam (grč. nesposobnost raspoznavanja. potpis. (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. 2. h. agnatio) krvno srodstvo. reostat agon (grč. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. grč. agglutinare) slijepiti. agonistes) borac. s priljepcima. konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. pozitivizam i dr. aglutinini (lat. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. ali ih ne raspoznaje i dr. archos) nadzornik gimnastičkih. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam. koji zarašćuje. srasti agma (grč. borilačka. mania pomama.29) agofilomanija (tal. hrvačka vještina agonizam (grč. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. utakmica agonografija (grč.) Jaganjac Božji. agon borba) gimnastičko. aglutinativni jezici lingv. koji se priljepljuje. agglutinantia) mn. koji zaliječi. očajanje agonist (grč. gnosis spoznaja) psih. grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. prilijepiti. agonos neplodan) zem. rođak po krvi agnatičan (lat. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč.

proizvodeći ih. agros. aggredi) mn. nasilan agresor (lat. pooštrenje. grafo pišem) med. ager njiva. nasilje agresini (lat. zakone i dr. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. Djela apostolska 20. nepismenjak agrar (grč. nakupljanje. povećanje. ager njiva. agraffe) 2. agrestan (lat. gomilati. lat. zemljišne odnose. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove. kopča. a. aggressor) nasrtljivac. grex stado. meh. mat. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. pridružiti.) agrarni (lat. agregare) primiti u neko društvo. aggravare otežati) otežavanje. otežanje. kazne 35 agrestan agreaža (fr. agro. agros. nagomilati. agros njiva. pogoršanje. napadač. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. aggregatio) nagomilavanje. kurtaža agregacija (lat. gubljenje sposobnosti pisanja. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. aggressivus) nasrtljiv. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. pridruživanje.. zbijanje. aggregatum skupina) min. teol. limunadu i dr. primanje u neko društvo. polje. grafia pisanje. zemljišne reforme. med. grub. zbiti. lat. neuglađen. upotrebljava se za ocat. zemljoradnički. mn. fobeo bojim se) med. koji je sklon napadanju. aggressio) napad. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa. nagrada posredniku. napadan. izvanredna profesura agregat (lat. dinamo-stroj i motor. agrestis) seljački. poljoprivredni. na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. lat. nasrtljivost. iznos. agresto. agrarius) koji se tiče zemlje. agora trg. agrarius) zemljoradnik. agrafos nenapisan) 1. seoski. npr. navodno od am Graben na jarku. neobrazovan . način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr.. ager njiva. pren. generator i motor agregatno stanje fiz. ergon djelo.agorafobija skupština starih Atenjana. nervozni strah od prelaženja preko trgova. tekuća i plinovita agregirati (lat. poljski. zemlju.35) agrafija (grč. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. napadanje. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. spona (kao nakit) agrafa (grč. agreage) trg. neotrovne tvari kojima bakterije.bez. ad pri. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. stanje u kojem se neko tijelo javlja. zbroj. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem.

osobito divljači agriotimija (grč. grč. poljoprivrednik agrikultura (lat. agrypnia) med. agrios divlji. fyton biljka. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom. botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. agricultura) zemljoradnja. rimsko osobno ime. nesanica. također: agripski porođaj agripnija (grč. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. grč. thymos duša) divljaštvo. cheo lijem) dio kemije koji. ge zemlja. med. agros. ratarstvo. ager polje. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros. grč. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč. agros. agrikulturni sustav v. seoski) seljaštvo. agrypnia. grubost. lat. agrios divlji. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. grč. oikos kuća. poljoagrobaza (lat.) seljak. ager polje. mania pomama. nespavanje agripnokoma (grč. agros.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. agros.(grč. ager polje.(lat. grč. nepravilan porođaj. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. poljski. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro.agrestija agrestija (lat. neobrazovanost agri. prostaštvo. 2. divlja ćud. agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. ager polje. neugladenost. agrometeorologij a (lat. gnojivima. koma neprirodna pospanost) med. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom. poljoprivredni. fiziokratski sustav. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. ager polje. bios život. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. techne vještina) agr. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. Agrippa) 1. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju. meteoron koji se nalazi u zraku. na osnovi pokusa. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. zaštićivanjem od erozije i si. logia znanost) grana meteorologije koja . agrikola (lat. agrestis poljski. fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. tj. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje. agros. ager polje. chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. budnost.

grafo pišem. prema legendi. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma. nedostatak sna. znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih. bezvodnost Ahil (grč. hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. otuda: slabost. mana nekog čovjeka. vrsta dragog kamena. a-. boja kože) med. bljedilo. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. oskudica u vodi.) ime mudrog savjetnika kralja Davida.). tj. agros polje. pr. pren. achlys) tama. e. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. zagrobni život Ahitofel (hebr. ahipničan ahiret (tur. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. osobito: inženjer poljoprivrede. agros. a-. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. st. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona. agros polje. nesanica. chros koža. chylos sok) med. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. Ahilleus) mit. slaba strana. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid. med. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. a-. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. školovan poljoprivrednik agronomija (grč.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. karneola i dr. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata. pomračenje vida. achates) min. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč. techne vještina) poljoprivredna tehnika. hypnos san) med. fiz. najveći grčki junak u Trojanskom ratu. slabokrvnost . Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se. opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. a-. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. a-. služi za nakit ahatizirati (grč. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. acholos) med. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. Ahilova tetiva anat. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka. hydor voda) nedostatak vode. prid. logia znanost) znanost koja proučava fizička. i to na peti. ahyr posljednji) drugi svijet. sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu. cheo lijevam. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. chemeia) pr. nego mora vječno lutati ahat (grč. n. agronomos) poljoprivrednik. muž glasovite Teute agronom (grč. chemeia) fiz. a-. agrostemma) kem. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. agros.. tlo. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. pedon zemlja. čovjek kojega je.

otokom limfnih žlijezda. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. đačkom roku) ajskafe (njem. aitia uzrok. u v^stu: suigrač. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti . ein jedan. engl. ajnleger (njem. Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz.$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. aide-memoire < U ed memoS. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. nakon eksplozije hidrogenske bombe. acht osam) osmica. Deckel poklopac) povoj. etiologija Aja Sofija (od grč. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. Eier jaja. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). ujušak ajnlag (njem. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. izmislio ga je Verdi) aide čit. Topf lonac. igraća karta osmica i dr. Einbrenn) zaprška. Aias) mit. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. adiutare) pomoć. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima. bolest se očituje vrućicom. ar (fr. ajntopfesn ajnjeriger (njem. npr. općom neotpornošću organizpia. lat. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. aide. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. znak E i Es (naziv prema A. bog i praizvor svega zla. tablični mu je broj 99.Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. fr. ed (fr. kralja salaminskog. ugrožene su promiskuitetne osobe. lat. Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč. kajgana. actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. einlegen staviti) tisk. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. gubitkom tjelesne mase. partner. Eirspeise) omlet. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8).) mit. zafrig. sin Telamona. einbinden uvezati. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. ein jedan. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. Eis led.) podsjetnik AIDS (engl. pomaganje. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn. logia zna«nost) v. ein jedan. poglavica zlih duhova.

praćena hipertrofičnim promjenama na koži. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. ukočenost udova akantestezija (grč. malodušnost. pren. obrazovan na visokoj školi. koji se tiče ove. a-katalektikos) poet. koji pripada akademiji 4. čekinja. po naučavanju Upanišadai etar. akairos nezgodan. pren. 5. akantha bodlja) med. akampsia) negipkost. logia govor) nezgodan. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. koji se tiče akademije 4. akantha bodlja. akalkulija (grč. med. student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. mekuštvo! akarijaza (grč. lat.) lit. dakle. školski. kao "prostorna supstancija". a-. nedostatk srca. akademikos) koji pripada visokoj. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice. a-. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. tj. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. akakia) bot. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. akantha bodlja. velikoj školi (sveučilištu. akardija (grč. logia govor.. akademia od osobnog imena Akademos.) 1. "zgrčenost. bodljika. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. krut. aisthanomai osjećam) med. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. akaša je ono iz čega sva bića. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. grafia pisanje) med. visoka škola za znanost ili umjetnost. 2.) fil. promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. usiljen. akantha trn. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna .proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. prostor predočen kao materijalni element. kata.Aka Larencija Aka Larencija (lat. kardia srce) fiziol. nepriličan. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. 4. odgojila vučica) akacija (grč. u nezgodan trenutak. 3. Platonova škola. calculare računati) med. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. papilomi i dr. Platonova filozofija. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. neprikladan govor I. akarpia) neplodnost akaša <ind. a ne. prema legendi. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč.. lat. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. kao što su bradavice. pelviš zdjelica) med. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. akademski građanin polaznik. bodljikava zdjelica.

acceleratio) fiz. onaj koji prihvaća mjenicu. v. riječ kojom se izražava primanje mjenice. priznati. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. neshvaćanje. a-katastatos) nepostojan. akcent akcentuacija (fr. acceptio) primanje. nezapaljiv akceleracija (Jat. neuredan. ubrzanje. akcentuacija akcentuirati (lat. accentus naglasak) gram. logia znanost) gram. isticanje u govoru nekog glasa. med. accessus. ubrzavajući akcelerirati (lat. ubrzavati akcelerometar (lat. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. od dviju ugovaračkih strana. napadaj groznice akcesija (lat. acceptare) primiti. accelerare) ubrzati. acceptatio cambii) primanje mjenice. koji ubrzava. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. accentus) gram. acceptus primljen. a-kaustos) nesagorljiv. približenje. dohoci akceptabilan (lat. accessus pristupanje. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. accedere) pristup. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. akataleptos) nedokučiv. usvojiv akceptacija (lat. accepta) mn. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. accentus) naglasiti. stupanje na vlast akcesist (lat.akatalepsija akatalepsija (grč. ono što još prioada glavnoj stvari. trasat akceptibilitet (lat. nenaklonost prema čistoći. pripravnik u službi ili zvanju. prihvatljiv. prihodi. akatharsia) nečistoća. neshvatljiv akatapoza (grč. prihvaćanje. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. na probu . metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. naglašavanje. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. acceptabilis) primljiv. slog ili riječ). med. akcept akceptant (lat. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. priključak. naglašavati. v. usvajanje. accentus naglasak. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. nedostatak razumijevanja. pristup) početnik. med. accepti latio) trg. a druga akceptant — primatelj). staviti. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. med. stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. osobito protestant akaustičan (grč. nepojmljiv. a-. naglasak (sloga ili riječi). jedna je promitent — ponuditelj. potres mozga akataleptičan (grč. odobriti. prihvatiti. accelerativus) ubrzan. nečistoća krvi akatastatičan (grč. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. grč. ubrzavanje akcelerativan (lat. paciscenata. prihvatljivost akceptilacija (lat. nestalan. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. accentuation) gram. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. accelerare ubrzavati. grč. acceptibilitas) primljivost. istaknuti (glas. kataposis pijenje) med. accessio) pristup. primljena mjenica akcepta (lat. prilaz.

accidere. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. acezija akianoblepsija (grč. optužiti. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. opaziti. ergon djelo) med. akesis) v. akedeia) v. sporedan. druga nagrada. sporedna. dionica. djelovanje. kirurgija akizam (grč. accidentialis) nebitan. djelatnost. accipere) primiti. razumjeti. znanost o operacijama. uzgredan. acedija akefal (grč. naučiti akciza (fr." aklamacija (lat. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća.akcesit akcesit (lat. uzetost živaca akirija (grč. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni.. med. trg. lat. action) radnja. eng. čuti. accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). posrednik. sporednosti akcionar (fr. član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. koji se tiče djelovanja. obrazaca. klicanje. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. porez na potrošnju akcizirati (fr. poreznik akedija (grč. poduzetnost. osjećati. a. akcijski radijus zrak. fini. potrošarinu. senzal akcionirati (lat. akefalos bezglav) sanjar. akinesia) nepokretljivost. optuživati akcipirati (lat. accidens. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. aceridi akezija (grč. slučaj akcidentalan (lat. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. pomoćni akcidence (lat. porez na potrošnju akcizant (fr. djelatni. tisk. akcidencija (lat. dioničar. npr. actio rad. accise). blepo vidim) med. accidentalia) slučajnosti. accise. koje nisu bitne. accisa. accidere dogoditi se) nebitna. par acclamation čit. actionnarie) trg. do kojih ne može. slučajna zarada akcident (lat. fr. sporedna nagrada akcesoran (lat. accessorius) sporedan. ukočenost jednog ili više udova. par aklamasjon (fr. oporezovati akcizor (fr. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. acclamatio) burno odobravanje. shvatiti. accise) onaj koji plaća prirez. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. actio. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. sporedan posao. accidere) mn. acenonoet akeridi mn. accidentia) ono što nije bitno. osjetiti. accise) odrediti prirez. kad se netko pravi da za nešto ne mari. accidere događati se) prirez. djelovanje) radni. kyanos tamnoplav. ret. opažati. pristankom svih. kaže: "Nisu ni bile zrele. izrada tablica. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. v. izabrati . ake liječenje. kad medvjed za žute kruške. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. farm. slučajan. accedere pristupiti. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. znanost o liječenju rezanjem. actio tužba) tužiti. actionator) tužitelj. slučajne osobine neke stvari. vrijednosnih papira i si.

o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč. udomaćivanje aklimatizirati (lat. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". vršak. javila se nakon revolucije 1905. accord. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. ne nadnicom akordator (fr. aklestos nez«tvoren) opt. 1889—1966) akoazma (grč. fr. accollata. ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. accordatore) glaz. uzimanje predujma. lat. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. sloga. prilagođavanje. akme vrhunac. staviti u zagrade. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. prijelomno stanje u razvoju bolesti. a ne nadnicom. gnosis poznavanje) med. izravnati. glaz. svota koja se uzima na račun. kome kosa) med. ugodno suzvučje triju ili više tonova. trg. šiljak) med. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. sprovoditi. zagrliti. pren. ak'umetar akognozija (grč. suglas' nost. Aconitum napellus) kem. pogodba. logia znanost) znanost o lijekovima. na ime zarade ili primanja. udomaćiti akme (grč. fr. izgladiti. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. zagrada. predujam akontirati (tal. navikavanje na tuđu klimu. ugađač glazbala akordeon (tal. akoniton jedić. akoe sluh) med. "po svršenom komadu". prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. accordium) glaz. a conto) uzimanje na račun. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. tisk. accordo. predujmiti akonto (tal. (u vrijeme Stolipinove reakcije). a conto) v. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. akos lijek. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. tal. collum vrat. bez religije. klobučić. confessio priznanje) bez vjere. završiti. accompli) završen. a conto). kritično. accoler) obgrliti. lat. uzimanje unaprijed. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. fr. akuo čujem. koji ne prelama. accommodatio) prilagodba." aklastičan (grč. postići. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. accordeur. lat. prilagođavati se podneblju. acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. upotpuniti akonfesionalan (grč. gotov akomplirati (fr. pren. urediti. podmiriti dug akompanjator (fr. poravnanje. pozdravljati klicanjem . prvi put napravljena 1829. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. unaprijed. a konto akord (tal. uzeti (ili: uzimati) na račun. a-. accommoder) prilagoditi. nereligiozan akonitin (grč. acclim&tisare) prilagoditi se. accompagner) pratiti. a ne. metron mjera) med. accommodare. g. slaganje. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. accomplir) zaokružiti. . naviknuti se na neku tuđu klimu. ugovor. na ime zarade ili primanja. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. udobno smjestiti.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. posebni način plaćanja radnika. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. poravnati. bezvjeran. akos lijek. glaz.

a-. ovjera.akordirati akordirati (fr. pisanju. kao jedino što doista živi. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. kotyledon udubljenje) mn. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. a-. thermos topao. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. dopustiti. accrementum) prirast. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. uz. kranion lubanja) fiziol. ad kod. pripojiti. pa i sam svijet. sporazumjeti se. grubost. točnost u govoru. usuglašavati. kosmios uredan) neurednost. bljedilo. accriminatio) optužba. akribes točan. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. priznati akordoar (fr. med. plaćati po svršenom poslu. povećanje. dok su sve ostale stvari. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. stići brodom akotiledone (grč. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. šiljast . acrimonia) oštrina. bolestan izgled lica akozmizam (grč. cirkularni akreditiv akreditivno. porast akrescenzija (lat. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. nekritičan akrizija (grč. povjerenje. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. neodređenost stanja bolesti akro. ljuti. slagati. a-. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. accorporatio) spajanje. prinova. nečistoća. tj. gorčina akritičan (grč. fagos onaj koji jede) skakavcojed. bez istinske stvarnosti. akrecija akribija (grč. accorder) usuglasiti. poravnati se. pridružiti akostati (tal. 43 akroovjeriti. odobriti. neodlučnost. akribes točan. akris skakavac. brižljivost. optuživanje. akridofag (grč. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. metreo mjerim) točno mjerenje . urođena nakaznost glave. pripajanje. trpki lijekovi akriminacija (lat. accoporare) spojiti. crescere rasti) prirast. vilica za usuglašavanje. žice). nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. suprotno: ateizam akr (engl. accostare) pristati uz obalu (brod). akratos jak. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. acer ljut) farm. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). akreditirati se steći ime. dati kredit. a-. samo modifikacije božanstva.(grč. gornji. povjerenje akreditiv (lat. združenje akorporirati (lat. okrivljivanje akrimonija (lat. temeljitost akribologija (grč. složiti. opunomoćiti. akribeia) točnost. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. samo Bog. akreditiranom. a ne nadnicama. prilagoditi (glasove. glas. u punoj snazi. accreditare) ovlastiti. accreditivum) punomoć. accordoir) glaz. savjesnost. a-. krateia nemoć. akratopege (grč. med. bot.

gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. acer oštar. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. megas velik) med. krajnji udovi tijela akrolein (lat. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). akros. grafia pisanje) tisk. nosa. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. akromion. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. akromatizam akromegalija (grč. razjarenost akrokarpičan (grč. anat. akrobistia) v. chroma boja. šiljat. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. čistoća boja. teško razumljiv. akromia) anat. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. osobito krajnjih akrografija (grč. potpuno sljepilo za boje. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. jezika. orao vidim) med. oleum ulje) kem. akromazija akromatopsija (grč. na snijegu) akromazija (grč. akropostija akrodinija (grč. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. opt. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. v. med. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. usnica. pleće akromonosilabe (grč. opos oko) sljepilo za boje. akroamatikos) koji je određen za slušanje. otpornosti. akros. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. akromegalija akromion (grč. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. karpos plod) bot. u obliku predavanja. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. a ne. akros. akros. predavanje akroamatičan (grč. mikros malen) med. bljedilo. monos jedini. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. bljedoća. ops.akroama akroama (grč. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). razjaren) jarost. chroma boja. akros. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. kolon ud) mn. bezbojnost. usmen. daltonizam akromatopsija (grč. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč.krajnji. ruku i nogu. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. achromatos) bezbojan. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. sićušnost udova. akro-. a ne. a-. kefale glava) šiljastost glave. supr. bezbojnost. a-. otklanjanje boja. akros. pelivan akrobatika (grč. odvne bol) med. zrak. a ne. akros. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. chroma boja) opt. koji nije u . akros. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. donje čeljusti. poništenje boja (akromatičnim prizmama. v. lopatica. akrocholos jarostan. a-. akromatičnim lećama). a-. osobito na njihovim vrhovima. chroma boja) opt.

axis osovina. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. akro-polis) gornji grad. actus. axis osovina. tražim. svaki svečani javni čin. naučavanje o vrijednostima. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. lat. čin. vrh zgrade. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. javni spis Akteon (grč. aksiom aksist (njem. akrostichos) pjesma kod koje početna. timologija aksiom (grč. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. Americi i Meksiku. actor vršitelj. sudionik u nekom događaju . akrobistija akrostih (grč. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. pr. mast. acteur. vrpca koja pada s ramena na prsa. akros) fil. stožerni časnik) aksenija (grč. sljemenu zgrada akrotizam (grč. npr. u likovnoj umjetnosti: crtež. axenia) negostoljubivost. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. akšam-čiček (tur. Achsel rame. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. osobito sudski čin. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. traka) voj. teorija vri- 45 akter jednosti.akronim svoje vrijeme. kaz. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. spoznaja koja se ne može dokazati. kad su dvije količine jednake trećoj. axine sjekira. v. pathos bolest) med. aksolotlo aksonometrija (grč. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. fr. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. tj. istraživanje prauzroka. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. stanje prije obrezivanja (kod Zidova). negostoprimstvo. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. akšam večer) sumrak. zahtijevam. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. eng. Achse osovina) "osovinaš". farm. osovinski aksilarni (lat. Band vrpca. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. akroterion) arhit. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. acte) djelo. pretres.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. akros. očita istina. posljednjeg uzroka stvari. axon os.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. pri obrezivanju se odreže. Oenothera biennis). akros. logia znanost) fil. axios vrijedan. rasprava. akseničan aksijalni (lat. slika ili kip golog ljudskog tijela. koji vrijedi. večernji akronim (grč. salo akšam (tur. gornji dio. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. nesuvremen. act. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. axioo cijenim. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. osovina. izvršitelj) glumac. os) osni. čin.

nevidljive zrake aktiti (grč. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. gram. grafia opis) proučavanje zraka. grafo pišem) fiz.-lat.) mn. rentgenogram aktinometar (grč. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. spisi koji se tiču nečega. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. akta publika (lat. prenosiva i na ljude. primorci aktiv (lat. javni činovi. koji kemijski razgrađuje.) mn. tj. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. aktis zraka. akta apostolorum (lat. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. activus djelatan. aktis. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. radni. djela. oni koji stanuju na obali. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. aktinos zraka) fiz. liječenje zrakama aktinski (grč. moruzgve. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. raditi) mn. živ.. akte strma obala) mn. morfe oblik) bot. ispitivanje. activa) trg. activare) staviti u djelovanje. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. atomska težina 227. imanje (novac. uvesti u aktivnu službu. zrakast aktinoskopija (grč. aktis zraka. redni broj 89. svojstvo sunčanih. znak Ac aktinije (grč. therapeia liječenje) med. ultravioletne. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. oni koje se tiču države aktinidija (grč. od kojih vlasnik ima koristi. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. activus djelatan) radan. goveda i svinja. za razliku od pasiva. aktis zraka. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. aktinos sunčana zraka. koji radi. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. ultraljubičaste zrake. mykes gljiva) med. aktis zraka. ubr- . aktis zraka. lat. u djelovanju. actum. osobito u sudu. tj. gramma slovo) rentgenska slika. mn. zračenje rentgenom aktinoterapija (grč. aktis zraka. morske životinje iz porodice koralja. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč. aktis zraka) kem. acta apostolorum čit. pojavljuje se na probavnim organima. imovina. aktis zraka. actinaria) zool. državnim ustanovama itd. aktis gen. aktis zraka.akti akti (lat. activa) trg. mekanog tijela. acta publica čit. radan. činovi. bez kostura. metron) fiz. okretan. koji označava djelatnost) 1. zraka) fiz. vrijednosni papiri. staviti ad acta (čit. vrijedan. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. akta) priključiti aktima. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. trg. ne raditi po njoj ništa. djela apostola. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. aktis. nekretnine). metron) fiz. radni aktive (lat. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. odstraniti je. acta od agere djelovati. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. gram. aktis. još u službi. aktis zraka. skopeo gledam) med. koji kemijski djeluje. radioaktivan element.

actus radnja) 1. marljivost. 2. v. fil. radi aktivist (lat. vez . aktiv 2) aktivitet (lat. actuatio) med. današnji. activus) v. 2. acumen) oštroumnost. domišljatost. ubrzavati. agere djelati. a ne nešto supstancijalno. stvarnost. danost. bodljikast akulturacija engl. ret. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. lat. aculeiformis) zajedljiv. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. skupljač. acupictura) vezenje iglom. a ne. činjenični. accumulatio nagomilavanje) 1. njegovim stalnim nastojanjem. pristaša aktivizma. sadašnja važnost.aktivist zati. actualitas) sadašnjost. actuel) v. bistrina shvaćanja. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. teorija aktualiteta psih. Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. praktično. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. koji je na dnevnom redu. današnjica. pospiješiti. pronicavost akumetar (grč. nagomilavač akupiktura (lat. actualis) fil. agere raditi. akuo čujem. ostvarivati. načelo prirodne povijesti. actuel) sadašnji. metron) med. activus djelatan) onaj koji je djelatan. actor) prav. activitas) živost. actuarius) sudski pisar. akoemetar akumulacija (lat. torba za spise aktšlus (njem. raditi) fil. 2. nagomilavač) fiz. član aktiva (v. aktualna energija živa sila. jednočinka. dat. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. advokat. stvaran. aktivnost aktivizam (lat. 2. ostvarenje. dramsko djelo u jednom činu. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. uređaj za skupljanje električne energije. actualis. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. koji se odnosi neposredno na današnjicu. oštrina. revnost. ostvariti. nagomilavanje (riječi i izraza). activus. (grč. activus) 1. ostvarivanje aktualizam (lat. aktivitet aktor (lat. suvremenost. djelovanje. suvremen. istinit. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. radinost. fr. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. pospješivati aktivist (lat. prije: izvozna trgovina. dan. acuitas) šiljatost. koji djeluje. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. kinetička energija aktualitet (lat. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost. zastupnik aktovka (lat. okretnost. cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. aktualnost aktualizacija (lat. izdavatelj punomoći. tužitelj. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. accumulator skupljač. aktualitet aktuar (lat. osobito geologije i biologije. djelatnost. actualisatio) provođenje u djelo. oštroumlje.

priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. accusatorius) prav. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. aqua) voda akvabatik (lat. spajati. optuživanje akuzativ (lat. aqua voda. acutus oštar. accusabilis) tužljiv. accusatio) tuženje. accoucher) porodiljstvo. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. opremljena kamerama. slušam) fiz. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. savjestan. suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. akuo čujem. široka daska vezana za motorni čamac. četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?). accusare optužiti. planus ravan) šport. reflektorima. koja služi za promatranje živola. aqua voda. accusatus) tuženik. accuratus) brižljiv. akustikos. spariti. dvorana. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. usp. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. uredan. optuženik. pravo odvođenja vode. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. crkva). aqua voda. napravljena od stakla pojačanog plastikom. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. pravo isušivanja zemljišta. pričuvnim kisikom i dr. ispravan akustičan (grč. grč. oštrokutni akuzabilan (lat. accusativus) gram. mjesto u ljekarni gdje se drži voda . služi za vožnju na vodi akvarel (lat. kažnjiv akuzacija (lat. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. akvalung (lat. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. kazalište. optužljiv. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). koji prisiljava na brzo rješenje. marinus morski) min.. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. način liječenja nekih bolesti.akuplirati akuplirati (fr. engl. ac jusatcrj tužitelj. optužni. primljen od Kineza i Japanaca. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. punctura bod) med. prijek. spojiti akupresura (lat. aqua voda. snažna voda. angularis kutni) geom. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. točan. aqua voda. tužiteljski. oštri akcent akutan (lat. acus igla. batiskop akvafortis (lat. aqua voda. agere voditi) prav. acupressura pritisak iglom) med. optužitelj. suprotno: akuzator akva (lat. pod vodom. aqua. fortis jak) kem. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. accoupler) sparivati. acutus) oštar. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). vezivati dva po dva. znak za dugouzlazni naglasak. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat. acutus accentus) gram.

. nabavljeno. zarada.) trg. wild-divlji) kuh. aquaticus) podvodan. al pjačimento (tal. vlažan. bogat vodom. pokraj vode.) glaz. stečeno akvizitor (lat.(ar. al pjačere (tal. veoma tvrda vrsta gipsa. alabastrum) min. alatio. jednak. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. aquosus) pun vode. vodeni. osnovana 1965. "kao divljač". navlas. slatkovodne životinje akvatorij (lat. poluprozirno staklo alacija (lat. alla milanese) na milanski način. zarađuje. po tečaju. aqua voda. kišovit akvozitet (lat. aquositas) bogatstvo vodom. alatus krilat) davanje krila. požurivanje . koji ima jednaku vrijednost. orao. osobito kod novca al piacere čit. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). vodovodna cijev. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. alabastersko staklo mutno. hotel) hotel na vodi. astr. acquisitum) nešto što je zadobiveno. lat. al marko (tal. nabavljanje. npr. Kuran ala milaneze (tal. stečeno dobro. al-) arapski član. al-Kuran itd. lat. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. alabastros.. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. nabavlja ili zadobiva akvozan (lat. aquatilia) zool. iste vrijednosti ili sadržaja. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. arhit.) trg. acquisitio) tečevina. vodene biljke akvatilije (lat. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. al senjo (tal. v. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. stjecanje akvizit (lat.) trg.akvarijus akvarijus (lat. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. al korzo (tal. al piacere al punto (tal. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. močvaran. pren. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa. koji živi u vodi. aqua voda. kanal akvila (lat. savršeno točno. u vodi teško rastopljiv. alkali. v. čitanka. strogo u taktu al segno čit. aquila) zool. kako se hoće al piacimento čit. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. ubrzanje. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. aquaductus) vodovod. a punto al rigore di tempo (tal. Alkuran Al-kuran (ar.-njem.) glaz. alkohol. po volji.) glaz. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. El-kuran) knjiga. ime jednog zviježđa.) u točku. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. El-kuran) v.) glaz. aquarius) astr. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat. fr. zadobivanje. prema dopadanju. aqua voda. posebna.

"vladar nad svima" alarm (fr. nemir. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. bataljun.) urnebes. koji uznemiruje. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. trag. zapadnjačkog). mnoštvo. zgoda. sve što je potrebno za rad. pravi trenutak. kod gmazova i ptica pomaže disanje. rulja alakati (tur. avvertire) obavijestiti. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. gomila. allantos kobasica. oluja. islamskog). alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. uputiti. eidos izgled. uznemiriti. allantos kobasica) med. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. tal. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. a-.) "kralj sviju".: alafranka alaun (njem. albifikacija . osobito bakra. alarmer) uzbuniti. puk. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. riba i gmazova). pravi Bog. lat. prigoda. poučiti albacija (lat. alla turca) na turski način. nevrijeme. zabrinutost. po turski (za razliku od europskog. strah alarmantan (fr. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ. 1867. od Rusije su ga kupile SAD. mnoštvo. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. parada. toxikon otrov) kem. alarmant) uznemirujući. miraz. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. osobito ručni. svečanost svečana povorka. najava. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. alumen) stipsa alavertiti (tal. napad. pozvati k oružju. alet) pribor. lalein brbljati) med. uzbunjivati. gomila. posrebrnjivanje kovine. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. allas. allatura. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur.) četa vojnika. allatratio) lajanje na. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. simptom. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. allas.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. oblik) zool. allas. galama. airarme) voj. mećava. alarme. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. vika. po europski. orijentalnog. supr. zastrašiti alarmist (fr. alamet) znak. uzbuna. supr.: alaturka Alah (ar. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. alla franca) na europski način. dati znak za uzbunu. predznak. afferre donositi) prav. botulizam alantoidna tekućina zool. oruđe alatracija (lat. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. juriš. po zapadnjački (za razliku od turskog.Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. haljina od te tkanine alafranka (tal. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v. a-ilah) Bog. Alaun. aladža raznobojan. albatio) bijeljenje kovine (metala). Aladin aladža (tur. nespokojstvo. glavni grad Juneau. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč.

albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. izlučivanje bjelančevine mokraćom. razglednica. spomen-knjiga. metron) kem. bjelančevina albuminat (lat.. albus bijel. supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat.albatros albatros (engl. albumen) kem. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. divlji) vragolan. lopov. "brdska zemlja") staro. od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. bjelančevinasta tvar. Albertu (1825—1886) albicija (tal. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. a oči crvenkaste Albion (kelt. djeluje protiv stafilokoka. omjer svjetla što ga površina (npr. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. maraka itd. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. albification) v. nevaljalac. grč. laat. onaj koji boluje od albinizma. spomenar. alcohol.) antibiotik. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . crtežima i si. albatross) zool. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. bjeloš albinizam (lat. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. albacija albin (šp. bjelančevina albumin (lat. grč. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. dehydrogenatus lišen vodika) kem. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. sljedba se protivila Crkvi i papi). 1738—1822) albertotipija tisk. grč. nazvana po pronalazaču. prepreden čovjek. albugo) med. altiora alčak (tur. alkohol lišen jednog dijela vodika. alčak neotesan. bolesti bubrega i dr. albumen. albus bijel) med. albumen (lat.) bijelom pisaljkom. albumen. mangup. simpatičan lukavac. nasljedni nedostatak obojene tvari. albumen) kem. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. albumen bjelanjak) kem. albus bijel) med. knjiga za skupljanje fotografija. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. albino. znak šećerne bolesti. albumoze (lat. obješenjak. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. albus bijel) min. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. ureo mokrim) med. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. altiora) v. minhenskom fotografu J. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. albus bijel) fiziol. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat.

aleatorium) igračnica. alexo branim) med. suha učenost radi učenosti. izražavati misli u slikama. osobito protuotrov. bez ikakve veze sa stvarnim životom. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. usp. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji. allectatio) mamljenje. n. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. u prenesenom ruhu alegorija (grč. igrač na sreču. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. farmakon lijek) med. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . izazivanje draži. šetalište između dvaju redova drveća. st. allegata) mn. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. navođenje. tj. usp. allegatio) navođenje. aleksandrijski gramatičari. legein govoriti) psih. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. protuotrovni alektacija (lat. allegoria) poet. kocka je bačena. aleksifarmacija (grč. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati. koji potječe iz Aleksandrije. a-. alexo pomažem. slikovit. kao npr. aleatiko (tal. alea kocka. st. e. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. slikovito alegorizirati (grč. primamljivanje. allegatum) navedeno mjesto. alfa alegacija (lat. pozivanje na neki zakon alegati (lat. a ne izravno aleja (fr. alea kocka. alea jakta est (lat. pr. alektryon pijetao.alea iacta est alea iacta est čit. aleator) igrač kockom. sredstvo za spašavanje i pomoć. pozivanje na spis.. pomorskog grada u Egiptu.) posl. grad je osnovao 331. konačno sam se odlučio na neko djelo. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. alexo branim. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. otuda: aleksandrijska biblioteka. dvanaesterac. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. slikovit govor. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. kockarnica aleatorika (lat. tvrdnja alegat (lat. allegoreo drukčije izražavam. lijek protiv trovanja. opasni poslovi aleatorij (lat. navođenje činjenice.) glaz. protuotrov aleksija (grč. pyr vatra) med. allegorikos) iskazan slikom. slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč. aleksiterij aleksiteričan (grč. alexo branim. navod. štitim) kem. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. djelo ili pisca. kockarski poslovi. mjesta navedena iz drugih djela. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. u XVII. allee) drvored.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. kockar aleatorički poslovi (lat. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. upute alegoričan (grč.

početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili. manteia) gatanje u ječmeno brašno . popis izrađen alfabetskim redom. ergon djelo) med. alem. b. člana Pariške komune) alenteza (grč. alfi ton ječmeno brašno. niz svih slova nekog jezika. uzajamni. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. onaj koji voli istinu. 1843—1935. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. b. alethes istinit. 3.. u arapskom. aleuron brašno. zanosno veselje uopće alem (ar. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. v. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč. aleuron pšenično brašno) bot. početnik u čemu (u nekom nauku. alin) dragi kamen. d. allelon međusobni.. a. radost. filos prijatelj) prijatelj istine. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. beta b) 1. pren. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. 2. pren. tj.. alfa a. zanatu. vještini. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. filalet aleurant (grč. allelon naizmjeničan. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. pren. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. med. c. aleuron pšenično brašno) bot. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. tj. alloios drukčiji. početnik u čitanju i pisanju. thesis položaj) med. početak. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. alloios drukčiji. pathos) med. tj. ftheiro uništavam. alopatija alergija (grč. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. alfabetar (grč.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra.) "hvalite Boga". a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. allelofthoria) fil.. alektryon pijetao. allos drugi. allos drugi. beta) gram. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč. pathos). alfabetski red red slova kakav je u alfabetu.alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. aleuron pšenično brašno. aletheia istina. alopat aleopatija (grč. uz ostala značenja.

alifatske kiseline) aligacija (lat. uživanje u bolu. bescvjetnice. legura. bol algetičan (grč. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. kriptogamne vodene biljke. algema) med. al-hadat) teh. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. američki krokodil aligirati Gat. alge) bot. alifatski alkoholi. Al-hamrah) (Crvena kuća). grč. resine. al-jebr) mat. alijaža aligacijski račun (lat. smiješati. pren. lijepi ili sveti savez između Rusije. šp. drukčije alijaža (fr. cikloheksan) alifatski spojevi kem. razmjena. dio botanike koji se bavi algama. algea bol. otuđenje. lagneia obljuba) med. fonos ubojstvo) med. alligare) sliti. "sastavljanje razdvojenih dijelova". odgovara litografiji Alhambra (ar. slitina. resinama algoritam (ar. boležljiv. udruživanje. spasmos grč) med. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma). med. logia) bot. alliage) v. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. grč. na drugom mjestu. dodatak. alligatio mješavina) račun smjese.) prav. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. algeo osjećam bol) bolan. pokušaj matematičke ili simboličke logike. algeo osjećam bol) med. bel alijans (fr.. alikante (šp. drugdje. savez. rhythmos odnos) 1. alienatio) otuđivanje. alijas (lat. dakle. 2. sredstvo. osim toga. znalac algebre algema (grč. alga. drugim putem. primjesa. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. smjesa. za mjerenje kutova allas čit. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. belle alliance čit. legirati alijansa (fr. bol živaca. inače. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. aligacija alijenacija (lat. Pruske i Austrije 1815.). algos bol. algaritam algospazam (grč. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. alliance) spajanje. algos bol. godine alijas (lat. pokretno ravnalo. nastao zbog boli algija (grč. vještina računanja. bračna veza. grafia) tisk. alias) inače. prodaja. odstupanje od prirodnog stanja. tj.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč. drukčije alibi (lat. alge (lat. el lagarto) zool. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. dio nonija.alge 54 alijenacija Granadi. slivati. neuralgija algofon (grč. zalog. maurska kraljevska palača u . alligatore.) drugim imenom. požuda za bolom.

ludilo alijirati (fr. udružiti. slična galebu. allure) hod. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. usp. alizari) kem. supr. a-. g. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. alimentarius) prav. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. npr. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. 2. duševno rastrojstvo. fr. uzdržavanje. 4. aliquoties) mat.. pren. vladanje aliskaf (lat. sklopiti savez. alienus tuđ. aleifo mažem. korijen broća alizarin (šp. ad. uvučenijim retkom aliptika (grč. prehrana. alikvotan alikvota (lat. ponašanje. levantinski broć. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) . dok je prije dobivana iz korijena broća. aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. a od.) 1. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat.alijenirati duševno rastrojstvo (lat. odjeljak koji počinje novim. opskrbljivati hranom alimfija (grč. allier) vezati savezom. alliteratio) poet. alizari alka (lat. littera slovo) praviti aliteraciju. svezati brakom. grč. Sirijska alka viteška igra u Sinju. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. "hidrokrilac" aliteracija (lat. novi odlomak. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. npr. obično: alijirati se alikvantan (lat. lat lympha voda) med. način hoda i držanja nekog čovjeka. linea red) nov redak. koji je sadržan u većem broju. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. alićnisme) med. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. alienatio mentis) alijenirati (lat. alea torda) 2. trljam) vještina masiranja. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. npr. ala krilo. iste slogove alitura (lat. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. uzdržavati. hranarinu alimentama intoksikacija med. alcalescentia) kem. alere hraniti.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. način kretanja. izvanbračne djece alimentar (lat. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. alienare) prav. alimenta) mn. prevladavanje jedne alkalije. odvratiti (mušterije). otuđiti. otuđivati. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). halka. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. trag divljači. njorka. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr. alimentatio hranjenje) prehrana. poludjeti alijenist (fr. alizari) bot. aliquantum) mat. ptica sjevernih krajeva. alitura) hranjenje. npr. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. v. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. 3.

s osnovom od vune i svile. alcatifa) orijentalni tepih. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana. kem. kinin. al-kohhlu) mn. alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. organski kemijski spojevi ugljika.. poznat i kao pustolov. al-kohhlu) kem. alcalisatio) kem.alkali alkali (ar. alkatifa (ar. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. alkaloidi (ar. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. n. a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —).. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. učenik Sokratov. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. eidos) kem. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. al-kali. grč.). mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. rođak Periklov. opojno piće alkoholat (ar. e. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt. nikotin i dr. pr. pijanac . smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. rubidij. metron) kem. od kojih su dva jedanaesterca. osobito kod Arapa. kalij. potpuno pročišćen špirit. grč. strihnin.. hidroksidi alkalnih metala. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. šp. žesta izlučena iz vina. Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. usp. najvažniji: morfin. alkejska strofa strofa od četiri stiha. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem).. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima.) mn. rakije i dr. metron) kem. savršeno pročišćeni prah. ledarica). dobivati lužnu sol alkalni metali kem. kem. rasipnik i prevrtljivac. n. litij i dr. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. vodika i kisika alkoholičar (ar. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. alcalisare) kem. žena Keiksova. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. stih od pet stopa. od kore kininovca.. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr.) kem. da bi privukao na nj još više pozornosti. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. piva.: 2. gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. kofein. e. npr. majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. otac Nausikajin. natrij. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. najbolji. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. od kojih su prve tri i posljednja jambi. npr. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. otrovni i gorka okusa. grč. al-kohhlu) 1. kasnije. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. alkion Alkmena žena Amfitrionova. Alkaios) poet. željeza i dr.

v. alegro kon brio (tal. v.) glaz.) glaz. naprijed! alma mater (lat. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. allegro con brio allegro con moto čit. velika škola alma parens (lat. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal. djelo koje treba izvoditi veselo. allegro con brio allegro di molto (tal. živo. vrlo veselo.) glaz. allegro) glaz. osloboditi od vode.) glaz. allegro allegretino (tal.) glaz. ales šon dagevezn (njem. allegrissimo allegro con brio čit.) glaz. grč.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije).) glaz.) glaz.) glaz. kao imenica. allegro di molto allegro (tal.) glaz. allegro con spirito. npr. ne odviše brzo allegro maestoso čit. alcoba) prostorija sa svodom.) glaz. usporavajući.alkoholizacija alkoholizacija (ar. vrlo živo. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. umjereno veselo.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. umjereno allegreto allegreto (tal. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. vrlo veselo. pročistiti do stupnja najveće finoće. al-kohhlu) kem. ložnica ali ingrosso (tal. al-kohhlu. sveučilište.) glaz. živo i brzo. al-kohhlu) kem. pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar. allegrissimo allegro furioso čit. popuštajući. alegro kon moto (tal. na veliko Ali is well that ends well (engl. neki prah. najednom slikati. alegro furiozo (tal.) glaz.) trg. v. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. alma mater mati koja hrani) "časna majka". allegro assai. odmah. alma mater almada (ar. Ende gut. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) . ne odviše brzo allemande čit. brzo allegro con spirito čit. hitro. almand (fr.) "hraniteljica roditelj ica". s dostojanstvom allegro moderato (tal. manje veselo.) glaz. manje živo. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar. v.) glaz. va- 57 Almagest treno. umjereno brzo allegro non tanto (tal. alegro kon spirito (tal.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. v. naprijed! allons čit. osobito žestokih alkoholizirati (ar. sa žarom. allentato allentato (tal. tj. idi.) slik. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. brzo. al-kohhlu. ale (fr. udubina u sobi s posteljom.) hajde. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. što življe. alles gut alla prima (tal. odmjereno hitro.) glaz. al-mađisti. allentando Alles schon degewesen čit. šp. v. veselo. grč. zadržavajući. usp.) glaz. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. alegro kon fuoko (tal.) hajdemo. allegramente allegro assai (tal. grč. alegro maestozo (tal. v. oslobođenje špirita (žeste) od vode. al-kubex. uzburkano. alonz (fr. pročišćavanje alkohola.

po grofu Almavivi. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela. produžetak. istočnjačka. govorim) med.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. v. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). besmislica. koji se prelijeva alokroizam (grč. alotropija aloniman (grč.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. allochroos) koji mijenja boje. alokucija alokvirati (lat. v. pogrešan govor alomorfija (grč. allos drugi. naslijeđeno dobro. al-ot) slobodno dobro. alogen. nelogičan 58 alonž alogija (grč. allos drugi. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. dug kono- . pravljenje pogrešaka u govoru. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. nastavak (npr. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. laleo brbljam. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. osobito afrička. imanje alodijalan (lat. allocatio) dodavanje. alogos suprotan svrsi. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. zadužiti ih.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. glupost alogotrofija (grč. trefo hranim) med. melos ud) zool. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. drukčiji. heterodoksija alogandomelin (grč. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar. trg. andros čovjek. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. alloqui) osloviti.) astr. različit. allos drugi. dodatak. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. godišnjak. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. allos drugi. npr. oslovljavati alolalija (grč. onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr. horizontom alo. almenichiaka) kalendar. tj. nego koje je potpuno vlasništvo. morfe oblik) kem. usp. allocutio) oslovljavanje. grafo pišem) tuđ rukopis. al-. Vjerojatno. besmislenost. na nekom stolu). no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. krug na nebu paralelan s vidikom. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. allos drugi. aloe) kem. nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč.almanah almanah (grč. a-. alokvij alokvij (lat. alloquium) v. aloe) bot. aner. ono koje nije dobij eno. alogia) nerazumnost. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč. općinska paša Almisum (lat. logos um. allos drugi. kratak govor. allonge) trg. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. tuđ potpis alohton (grč. alotigen alodij (staronjem. nerazuman. allos drugi.(grč.

allotrios tuđ. kratke lubanje i smeđe boje lica. alpinizam alpinizam (lat. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- . supstancije. Alpes. allos drugi. alruna. allos drugi. grdosija aloteza (grč. alopekia opadanje dlaka. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. osobito: penjanje na Alpe. Alpes. nego im je potrebna organska hrana. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. vrsta peruanske lame. novo srebro alpinac vrsta vjetra. fagein jesti) med. Alpinac stanovnik Alpi. žive oko Alpa. allos drugi. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). koji ima oblik Alpa. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. pogled na glečere. pathos bolest) med. usp. prijatelj. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. njem. nepristojnost alotriodoncija (grč. allotrios tuđ. allothi na drugom mjestu. tropos način) kem. izomerija alpaka (peru. alpinus) koji pripada Alpama. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. allotrios tuđ) mn. allos drugi. ćelavljenje.. kem. allos drugi. plassein uobličiti. od 1872. planinski šport. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. autotrofija alotropan (grč. 2. uzetim od nekoga drugog. alomorfija. horao gledam. aplacca) 1.) vrt zasađen alpskim biljkama. alpski lovci. 3. aleopatija alopecija (grč. sporedne (ili: tuđe) stvari. aleopat alopatija (grč. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. galvanski posrebrnjena slitina. kose) med. transplantacija alosija (grč. alpska rasa ljudi niskog rasta. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. ledenjake alpski (lat. talijanske i francuske trupe. Alpes) v. tuđa zanimanja. supr. npr.) voj. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč. tropos način) kem. pathos bolest) med. kordiljerska tkanina od alpakine vune. bolest opadanja kose. allos. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. alopecija aloplastika (grč.) ružno velik i debeo čovjek. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. bolesna želja za neobičnim jelima. nered. allotros tuđ. allos drugi. penjač na Alpe. thesis postavljanje) lingv. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. svojstvo tvari. uobličavati) med. liječnik koji liječi pomoću alopatije. grč. trofe hrana) biol. osobina ljudi. planinar alpinistika (lat. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. alpski gorštak alpinci (tal. pristaša alopatije. planinarstvo alpinum (lat. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. ćelavost. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč.alopat 59 alrauna ganskih spojeva. zool.

altus visok. kvantitativni. kamate koje su se popele do visine glavnice . užasavanje. rasrditi alterkacija (lat. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. bijeli sljez. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. tj. po starom vjerovanju. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime. zatvoreni balkon. uzbuniti.alt monsko biće u ljudskom obliku. uplašiti. alternator) fiz. alterare) mijenjati. lijekovi koji izazivaju promjenu. 2. viši srednji glas. npr. kvariti. univerzal tj. postali ti patuljci-proroci. tal. trg. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. med. ako u jednom razredu ima više skupina. onda. drugi glas. altus visok. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. gram.) glaz. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. suglasnički) alternativa (lat. alto) glaz. npr. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. npr. alternatio) smjenjivanje.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. svađa. druge imaju tzv. istomišljenik altera pars (lat. gute Ware (njem. pogoršanje. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". uzbuđenje. dvostruko. altera pars drugi dio) druga strana. pogoršati. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni.. uzbuđivanje. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. log. gatalica. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar.) mn. oštećenje. crtanje i si. altercatio) prepirka. još jednom toliko. alternare) smjenjivati se. smjena. alter ego drugi ja) 1. alternativus) izmjeničan alternator (lat. althaea) bot. tal. alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat. protivnička strana alteracija (lat. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. altana) arhit. 2. kolebati se. dok se jednoj predaje.) Stara roba. tihi rad.) "drugo takvo".) izbor između dviju mogućnosti. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. izmijeniti nagore. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. gnjev. 2. pokvariti. izmjena. prepisivanje. iz kojega su. diskusija alternacija (lat. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. alteratio) mijenjanje nagore. med. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. promjena. čarobnica alt (lat. suprotna. promijeniti. ped. alternativni sudovi su 1.) još jednom toliko. smijenjenost. zastupnik. preobraćenje.: "Galilei je otkrio zakone padanja". althaia. dobra roba alteja (grč. glaz. lat. prijevoj (kvalitativni. 1. univerzalni instrument) Alte Ware. zamjenik. dvostruko. samoglasnički." alternativan (lat. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. zbuniti. raspravljanje.

duboka šutnja aludirati (lat. najgornji. više znanosti. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat. alludere) smjerati. stolica. visost. nišaniti. redni broj 13.) mn. amorevole. trbuh. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. svjetlost (titula) altimetar (lat. alteri huic ovom drugom) fil. npr. pren. težiti za nečim višim. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18. anat. amalbilmente. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. altrui drugi. govorna figura u kojoj se. nesebičnost altum silentium čit. i hrane aluvij (lat. ležišta za zube u čeljusti. izmet aljamiado čit. više stvari. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr.altesse altesse čit. ići ad altiora (altiora) idi naprijed. metron mjerilo. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. st. odgojiti) zavod u kojem se učenici. tvrđi od cinka. bockati aluminij (lat. Amadis de Gaula) lit. aluzivan alvearij (lat. alumen stipsa) kem. lat. alluvio naplavljenje) prav. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. alluvium naplavina. ciljati na koga ili što. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. alludere smjerati) nišanjenje. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat. posredno rugati se. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi. ciljanje na koga ili što. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. grč. element atomske težine 26.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. ljupko. male šupljine. alciora altist (tal.) duboka tišina. altus visok. nježno. naplavljeno) geol. mjera) visinomjer. altus visok. viša znanja. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. znak Al.) islandski parlament altiora (lat. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. altes (fr. alvearium) košnica.: 2. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. umiljato. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal.) anat. predbacivati nekome nešto. način osjećanja. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine.97. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu . kovina (metal). alto) glaz. pčelinjak. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat.) glaz. 1757— 1835) Amadis (fr. alumnari odgajati. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. a mekši od bakra. ljubav prema bližnjima. umjesto prave stvari. med. alhamijado (šp. altum silencijum (lat. allusio. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. tj. stanični. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan.) visočanstvo. osim odgajanja. grč. junak iz romana. rastezljiv i kovan. aluvijskog prava aluzija (lat. alveoli) 1. pr. idi naviše.

vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. prah. malagma olakšavajuće sredstvo. masaomai žvačem) med. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). bile su veoma ratoborne. vještinom itd. amarulentus) gorak. lat. sljepilo. taman) bolestan u očima. amathia) neznanje.. stapanje amalgamirati (ar. pun gorčine amasirati (fr. v. npr. združiti.) koji je. nakupiti amater (fr. popraviti. amaurosis zamračenje) med. popravak amanet (ar. npr. žensko odijelo za jahanje. povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. amandine) bademov sapun amandirati (fr. strah od vožnje amalbilmente (tal. srebrom i dr. malassein omekšati) kem. sliti živu s drugim kovinama (v. amaxa kola. mazos dojka. amender) poboljšati. a-. a ne profesionalno. slitina. amasser) gomilati. budala je amanšman (lat.' malassein omekšati) kem. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. amalgam). spoj. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. farm. manica rukav. prema priči. amazonsko odijelo amazonke (grč. znanošću. amalgamatio) kem. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. fobos) med. amarantos koji ne vene) bot. iz ljubavi. natrijem. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. ljubitelj amatija (grč. nagomilavati. crna mrena u očima. preporuka amans-amens (lat. pren. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. sljepoća amazezis (grč. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. fr. spajanje kovine sa živom. amatos pijesak. amarus gorak) bot.) mn. gorka tvar amarinja (etiop. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč.amagazinirati amagazinirati (fr. legura žive s drugim kovinama.) jezik u Etiopiji. nagomilati. zamračivanje vida. slijep amauroza (grč. a-mauros mračan.. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih. . Amazon) šport. hrabro su branile svoju državu. spojiti sa živom. umjetnošću. a-. grč. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. amalgamacija (lat. zavjet. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr. bakrom. poboljšanje. pren.) glaz. amarinum) kem. pošiljka s označenom vrijednošću. depozit. amarella. s kalijem. emanet) zalog. diletant. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. amateur. grč. gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. gorki lijekovi. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. "one koje nemaju dojki". amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar. zaljubljen. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat. Amazon) mit. poboljšavati. emmanchement) slik. neobrazovanost amatofobija (grč.

slavoljublje.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. alegoričan. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. amblys tup. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. lat. pobačaj. ambitiosus) častoljubiv. boravište ambasadora ambasador (fr. simbol. ravan hod (konja) amblem (fr. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. ambassade. s vladavinom majke i žene.) jah. licemjer ambideksteritet (lat. poslanik najvišeg ranga. simbolizirati. abortus amblotici (grč. opos vid. amb. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. amballage) omot. znamenje. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. licemjerstvo ambigvitet (lat. propast 63 ambra ambitus (lat. ambire obilaziti. psih. ambon katedra. slabovidnost ambloma (grč. pren. neosjetljivost. logia) dvosmislen izraz. ambire) tražiti službu. alegorizirati ambliafija (gr. pokriven hodnik oko crkve. slavoljubiv ambidekster (lat. abyssos) bezdan. okolina. amazon ambalaža (fr. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. ambloma pobačaj) med. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. podanik) veleposlanstvo. podvojenost (npr. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. putem podmićivanja i si. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. afe dodirivanje) med. znak. pren. ratoborna žena. osobito nedopuštenim načinom. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . anbar. prikazan u slici. pobacivanje. ambo oboje. ambactus sluga. ops. med. slikovit amblematizirati (grč. ići za čim. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. biseksualitet. slab. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. oba. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. simbol. simboličan. emblema) znakovit. opkoljavati) sredina. ambassadeur) veleposlanik. ambitio) častoljublje. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. težnja za nečim.) obilaženje. junakinja. sredstva za izazivanje pobačaja.. ambo oboje. anbl (fr. tj. junak-žena. oko) med. dvosmislica ambilokvij (lat. emblema) prikazivati u slikama. oboje ambicija (lat. ambidexter) dešnjak u obje ruke. ambo oba. pren. grč. optjecaj. traženje čega. v. provalija. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. obilježje. sanskr. abortivi ambo (lat. težiti za čim ambis (grč. pren. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. amblosko pobaciti) mn. ponor. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. obilježje amblematičan (grč.(lat. ambiguitas) dvosmislenost. embleme) znak. amblem amblem (grč. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. amblys. kružna putanja ambivalencija (lat. dvosmislica ambijent (lat. glazbe u crkvi ambra (ar. stremljenje čemu ambiciozan (lat. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. izlagati slikovito. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi.

potajno. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. dotjerivanje. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. a ne. djelomično ludilo amentia senilis čit. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. ambra mirisna smola. mania) med. v. jednostavna. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. amen) "tako neka bude". amencija simpleks (lat.) med. poboljšavati. ameliorer) poboljšati. curim) med. ambulantia) med. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. ambulans. koji pripada bogovima. amenoreja amenomanija (grč. ambulare hodati. amoibe promjena) zool. pokretni. opća duševna slabost ambroid (ar. npr. natprirodan. melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat. ambulare hodati.) med. nektar. poboljšavanje. izvrsno jelo. nestalan. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. željeznička pošta ambulatorij (lat. amentia) med. melior bolji. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. ambulatoria) med. grč. anbar. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat. pren.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. hrana višnjih bogova. amburere ogor-' jeti.) med. men. božanski. rheo tečem. otuda: reći amen privesti kraju. biljka. jelo koje okijepljuje. nego dolazi liječniku na liječenje. amelioratio) poboljšanje. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. ambrosia) mit. amencija okulta (lat. a-. skriveno ludilo amentia partialis čit. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč. opekline ameba (grč. ambulantna pošta putujuća. zemljišta. usp. popravljanje. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. riječ kojom obično završavaju molitve. imanja ameliorirati (lat. ići) putujući. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. naglo ludilo amentia occulta čit. pokretna ili poljska bolnica. završiti amencija (lat. ludilo amenija (grč.) med. opaliti) mn. ambusta. staračka slaboumnost amentia simplex čit. a-. amencija senilis (lat. men mjesec. med. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. izostanak menstruacije. jelo koje daje besmrtnost. amoibe promjena) koji potječe od amebe. ambrosios) bogovski.) med. divan ambulant (lat. amencija parcijalis (lat. ambulans) trg. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. fr. prolje- . men mjesec) med. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. popraviti (zemljište) amen (hebr. sanskr. amencija aktiva (lat. amenija amentes mit. a-.

metabole promjena. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. a-. u složenicama: s obje strane. nerazmjeran. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. nerazmjer. nepromjenjiv ametist (grč. sumnjiv) min. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. nepravilnost ametropija (grč. amen) odobravati. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. koji nije podložan metamorfozi. metabole preobražaj. dvojak. amfibios. americaine) otvorena kola na četiri kotača. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč. groplan. usp. amfibios. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). zool. poameričavati amerikanizmi mn.). ops vid. nejednak. lithos kamen) mn. usp. tehničku savršenost i si. napadno odobravati amerikan (fr. amfibolia) dvosmislenost. a-. mrežnica oka amfibol (grč. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. amfibios. amfi. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . amfibolos dvosmislen. neznanstven. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. bez.amenovati amenovati (hebr. bios život) zrak. amfibije amfibije (grč. prevrtljiv amfibioliti (grč. vrsta minerala iz reda složenih silikata. a-metria) neravnomjeran. planu. koji je bez reda i načela ametodist (grč. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. sa svih strana. glazbena i si. vrsta kukuruza duguljasta zrna. amfiblestroeides mrežast) anat. oko. amfibrachys) poet. oko) med. amfi) prijeđi. amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč. nepromjenjiv. pren. vodozemci amfibijski (grč. logos) zool. nebijeljeno platno. amfibios) vodozemski. unaokolo. usp. preobražaj) koji se ne mijenja. pretvaranje u Amerikance. amfiblestron mreža) med. nejednakost. na oba načina amfibija (grč. okolo. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. a-metron. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. poameričenje amerikanizirati (fr. americaniser) poameričiti. a-metria) neravnomjernost. vrsta platna amerikan grubo. dvosmislica amfibrah (grč. ametobolni insekti zool. total amerikanijada filmska. promjena) biol.

veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. sinovi dviju majki. muž Niobin. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". bot. boga mora. amphideum) med. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. besmisleno brbljanje. genesis rađanje) zool. konkavan amfideum (lat. amfi. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. amfi. amfi. žena Posejdona. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. amfi. majka Tritonova amfitropičan (grč. amfi-theatron) polukružna pozornica. astma amfisciji (grč. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. srca ni pravog mozga Amfion mit. otvor maternice amfidiplopija (grč. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. jedan od Argonauta. proturječnost amfimacer (grč. karpos plod) bot. zbrka riječi i pojmova. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. amfi. pater otac) mn. smetenjak Amfijaraj mit. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. pren. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave. amfi-gygnomai) zool. teško disanje. amfi. dug — kratak — dug (— U —). amfi. amfigonija amfigonija (grč. bot. oxys oštar) zool. amfigeneza amfigurija (grč. Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. budući daje bio miljenik bogova. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. prid. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. ribolika morska životinja. muž *Alkemenin. u koju je dao potjerati konje i kola. gledatelji amfiteatralan (grč. guros) onaj koji govori bez veze. uzvišeno mjesto prema pozornici. amfiguričan amfigurist (grč. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. pneuma dah. kretik amfimetori (grč. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. meter mati) mn. svađa. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. meignymi miješam) biol. amfi. metrička trosložna stopa. amfimakros) poet.amficelan amficelan (grč. tropos okret) koji se okreće na obje strane . prorok. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. disanje) med.). v. djeca dvaju očeva. guros krug) uzaludno trošenje riječi. skia sjena) mn. vrač i kralj u Argu. amfi. amfi. amfi. velika nekoliko centimetara. amfilogia) spor. amfilogos) dvojben. amfitomos) dvorez. amfi. amphikoilos) s obje strane udubljen. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. a jedne majke amfipneuma (grč. zem. ops oko) med. sumnjiv amfilogija (grč. diploos dvostruk. sin Zeusa i Antiope. spolno razmnožavanje. a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč. Amfitrionijad (grč.

razonodan amizeta (fr. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. amida) kem.) "prijatelj svinja". amissio) gubitak. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. mimesis oponašanje) med. voj. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. prijateljski sporazum. amylon) kem. amuser) zabavljati. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. med.) prav. ugodan. amicicije kauza (lat. amnestia zaboravljanje) prav. škrob. tj. amfoteros. a-. uveseljavati. amyno branim. lat. amikabilis kompozicio (lat. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. amylon škrob) kem.) na prijateljski način. na lijep način amicabilis compositio čit. razdirem) biol. upala krajnika amikalan (lat. amikus (lat. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. nedostatak sluzi amil(um) (lat. v. razonoda. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. amylum. pomilovanje. dvojak. štirka. amytto param.) vokativ od riječi amicus čit. mys mišić. amicus prijatelj. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč. amynteria) mn. škrobno brašno amiloza (grč. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. igračke.) drag mi je Platon. dakle. zanimljiv. trofe prehrana) med. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. amfoterne tvorevine geol. zaštitna sredstva. a-. med. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. razonoditi amnestija (grč.) iz prijateljstva. amikus certus in re incerta cernitur (lat.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. gubljenje amitotičan (grč. ami-košon (fr. myxa sluz) med. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. sed magis amica veritas čit. ops) med. amikabili modo (lat. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. organski spoj C 6 H 10 O 5 . amusette) zabavica. prijateljska nagodba amice! (lat. a-. koje su.amfora amfora (grč. amikus Plato. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit. amfoteros) kem. razdirem) biol. grč. kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. sed magis amika veritas (lat. amidže) stric amigdalitis (grč. ili njegova polivalencija. amytto param. djelomičan ili potpun oprost kazne . amicalis) prijateljski amiksija (grč. dvostruko gledanje. amygdale badem) med. diploos. zanimati. amida) kem. i lužnat i kiseo. amicus prijatelj) prijatelju!. amusant) zabavan.

upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. ljubav sve pobjeđuje.) 1. tzv. a-. bogu Amonu) amoniti (hebr. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. nekristaliziran. amabile.) u amonijski dušik amonijak (grč. mos. n. facere činiti. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. -ites. bezobličnost. mnesis sjećanje) med. vladao u Babilonu. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. lat. amoniakon amonijak. supr. 2. morfe oblik) bezobličnost. a-. min. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. nakaznost amorfizam (grč. upala amniona amok (malaj. amnos) med. a-morfos) bezobličnost. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. postupno. nakaznost. nast. usp. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. pren. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga. amor vincit omnija (lat. ljubav amor vincit omnia čit. a-morfos) bezobličan. glagola facio. amor ljubav) v. zaboraviti krivnju amnezija (grč. bog ljubavi. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. osobito . salammoniacus) kem. Amon. amoretti) mn. grč. spoj dušika i vodika. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. haima krv) med. ljubavnik. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze. oprostiti kaznu. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). cornu Ammonis Amonov rog) geol. prikazivano je s ovnovim rogovima. amnesteo zaboraviti) pomilovati. Amon. a-. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca.) posl. i 2. kristalan amorfija (grč. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. . v. amoreti amoroso čit. amino-kiselina. ammoniakon. supr. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. zaljubljeni amortizacija (lat. glaz. v. amortisatio) 1. nekristaliziranost. st. Amon Amor (lat. kratkotrajan.) glaz.amnestika amnestika (grč. dugotrajan ili stalan.) mit. moriš običaj) fil. aluminijeva praška i nitrotoluola. mokraćevina i dr. glavno božanstvo starih Egipćana. amnos janje) med. min. amnionova voda amnitis (grč. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. amorozo (tal. bezobličan. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. posteljica. grč. lat. Ammon) mit. e. amoriti amorevole (tal. im. nakazan. gmazova i ptica. ammoniakon.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. amabile amorfan (grč. pr. -fikacija od lat.

emire) carstvo. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha. proširivanje. meteor. ampliare proširiti) širenje. razvijanje. prostranost. amplitudo obujam. zauzimanje. ampliare povećati. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. otplaćivati.001118 grama srebra ampermetar (fr. šira obrada. metron) fiz. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. razgranavati. povećavajući amplijacija (lat. (lat. ampelos trs. galvanometar čija kazaljka neposredno. oteti. povećavanje. 3. matematičaru i filozofu A. ret.amortizirati državnih zajmova. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). razviti. povećati. 3.. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. zauzeti. amplectivus) koji obuhvaća. amortizman amortizirati (lat. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. najveća razlika u zračnom tlaku. povećavati amplifikacija (lat. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. opširno izlagati.) veleugledni. amplificare širiti. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). empirance) trg. amplificare) proširiti. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. za razliku od superlativa. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. amortisare) 1. širina) zem. sin jednoga od satira i neke nimfe. razvijati. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. otimanje. razgranati. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). emporter) voj. 2. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. osvajanje amportirati (fr. Ampereu (1775—1836). proširivati. koji proširuje.-grč. emporter) voj. emplacement zemljište. Ampere. na jednoj skali. prav. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. vraćati neki dug postupno. najvišeg stupnja amplissime (lat. obuhvaćen amplificirati (lat. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. razgranavanje. veleslavni. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. amplificativus) proširivan.. tele daleko. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. vinograd. osvojiti . nazvana po slavnom fr. grč. šteta na brodu amplasman (fr. razrada. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. grč. jedinica za mjerenje jačine električne struje. koji povećava. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. izložiti. topnički položaj amplektivan (lat. gradilište) voj. fiz. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. i Napoleona III. proširenje. 2. amplificatio) proširivanje. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr.

a-. neškolovanost amvon (grč. podrobno. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit.. neškolovan amuzija (grč. obično o vratu amundizam (grč. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. opširno. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). npr. na veliko. pren.) mn. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. s kojega se čitaju Sveto pismo. pren. nasilno odvojiti amulet (lat. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. oči u oči. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. propovijedi i spomeni. s lica. a svijet ne postoji. anabatična groznica med. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. na. lat. en face) sprijeda. njemačkom un. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. stalna groznica anabaza (grč. amputare odsijecati) med. koji napreduje.(grč. ana. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. na malo (supr. trg. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. farm. dijadema Anadiomena (grč. ret. razmrskanih. ulje. anat. trbušasta bočica za mast. uz. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara. otcijepiti. iscrpno. zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. po. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi.itd. na kraju polukružnih kanala uha itd. oko anabaptist (grč. mundus svijet) fil. med. do sitnica. Bog je apsolutni duh. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. do potan- 70 anadiploza kosti. pravo u oči an gro (fr. uglavnom (ispričati nešto) an. teh. crkvi). pr. odrezivanje ranjenih. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. anabaino uzlazim) koji se penje. odvojiti. amputatio rezanje) med. detail) potanko. v. odgovara našem ne-. do. ponavljanje riječi. groznica koja napada svakog dana. retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. bjelilo. amilacea (lat. tj. amuletum) hamajlija. ana) prijeđi. ana-basis) penjanje. amusia) koji ne uživa ljubav muza. odrezati. uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. en gros) trg. med.ampula ampula (lat. latinskom in-. molitve. potpuno odvajanje. igra toga duha amuzičan (grč. nepjesnički. koji raste. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. a svijet je samo treperenje. staklo električne žarulje amputacija (lat. kroz. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. ana (grč. en. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat.: an gro) an fas ili anfas (fr. amusia) nenaklonost muza. na soleji. ampulla bočica) ispupčena. anabaptistički anabaptizam (grč. duž. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti .

riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. polureljefni umjetnički radovi. an-ago) uzdizanje. rob je anagram od bor. piše obratno anagrafi (grč. an-ago vodim gore) tajni smisao. med. isposnik. ana-grafo) mn. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. fylaxis čuvanje. zool.: Mila kano si nam slavna. med. afrodisia ljubavno uživanje) med. an-. zvuk) . izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. anafonesis) med. prid. anagliti anaglipti (grč. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. med. anaglyfa) v. ana-grafo napišem) sprava koja. anaglypta) mn: umj. aer zrak. anahoretski anakalipterija (grč. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. alegorično tumačenje Biblije (usp. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. an-. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. ana-kampto) odbojni. anagraf (grč. zaštićivanje) med. slika i si. epifora). zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. med. anaglifi anagliptika (grč. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. an-. radi ponovnog otiska i umnožavanja. (usp. ana. ana-gnostes) mn. iskašljavanje krvi. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. ana-gnostes) mn. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju. alegorično značenje. koji odbija (svjetlost. npr. mila si nam ti jedina. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. usamljenik. mir od Rim. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. liječnički propisi. 71 anakamptičan anagnosti (grč. an-afroditos) med. recepti anagram (grč. pustinjak.anadoza anadoza (grč. zool. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. afe dodirivanje) med. anagogija). anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta. mila kuda si planina. bios život) mn. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. probava anaerobi (grč. v. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. aer zrak. anaerobi anafija (grč. bios život) mn. an-. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. izbacivanje krvi anagogija (grč. oduševljenje. npr. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. astr. ana. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. ana-dosis) fiziol. ananke anaglifi (grč. anafora) poet. mila kuda si nam ravna.

prolazni užitak u ljubavi. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. ono što je u suprotnosti s kronologijom. dolje. med. jačanje analeptici (grč. ozdravljenje anakufizma (grč. anaklastos prelomljen) opt. okrjepljenje. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. anakufisma dizanje. ples i društvo. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. analambano podižem. anakrisis) ispitivanje. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. nježno. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. analekta) mn. npr. uspostavljam) med. po uzoru na Anakreonta. događaja. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. ana-kampto) opt. dioptrika anaklaza (grč. sredstva za jačanje i okrjepljenje . katoptrika. motivi su mu ljubav. rekapitulacija anaklastika (grč. ana-klino nasloniti se) med. oporavak. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč.e. ana-kollao nalijepiti) med. kratko anakriza (grč. akuo čujem) med. pr. anakrusis) u metrici: naglašavanje.). anakoluthia nedostatak veze) gram. kata odozdo. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. annale. n. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. ana-lambano) mn.anakamptika anakamptika (grč. proučavanje odbijanja svjetlosti. tj. hraniti. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. pjevali ljupke. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. ana-kathairo očistim) med. iskašljavanje anakefaleoza (grč. ana-kathairo očistim) mn. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. ljupko. udaranje glasom na slog anakteza (grč. ana. vremenska poremećenost. naslanjanje leđima. skupina njemačkih pjesnika XVIII. datuma. ozdravljenje. baino idem. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. med. ajdaino potpomagati. bijenale. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. an-. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. dolazim) meteor. st. nesuvremenost. analepsis. akust. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. kratko ponavljanje nečega. analabos) pravoslav. plesu i društvu anakreontičari mn. vino. lako. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. odabrana štiva analepsija (grč. trijenale analekti (grč. čišćenje prsiju od sluzi. anaktesis) med. jačati) med. koji su. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. vinu. anachronismos) pogreška u računanju vremena. anakatartična sredstva anakatarza (grč. anakoluthos) nepravilan. usp. ana-klasis prelamanje) opt. prethodna istraga anakronizam (grč. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. st.

analgija anali (lat. pravilu. ljetopisac. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. polarizator analizirati (grč. analeptikos) osvježavajući. analogismos) fil. sudovima i zaključcima analiza (grč. bezbolnost. ispitati. Nikolova prizma). zaključak po analogiji log. nepismenjaković. analytikos) filozof. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. beta) onaj koji ne zna abecedu. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. koji odgovara nekom zakonu. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. analogon). podoban analogija (grč. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. analogon rationis čit. annales. analogos) sličan. stara analiza dokazivanje . razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. tj. npr.) analitički (grč. tipom. okrjepan. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. mat. neznalica analgezija (grč. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. annus godina) mn. koji je nastao putem analize. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. neosjetljivost. godišnjaci. suglasan. istovrsnost. razlaganje.) pravna sličnost. raščlaniti. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. koji raščlanjuje. koji ne zna ni čitati ni pisati. analogon racionis (lat. koji se zasniva na analizi. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. analytikos) raščlanjujući. analystor) fiz. određivanje sastojaka nekog tijela. podoban.) nešto što odgovara razumu. razložiti. kvantitativna analiza kem. što je u skladu s razumom analogan (grč. razlaganje cjeline na njezine dijelove. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. ispitivati potanko analogan (grč. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. tj. analgesia) med. analytike) teorija analize. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. alfa. srodan. pisac godišnjaka analitičar (grč. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). usp. sličan. kvalitativna analiza kem. kemičar i dr. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. an-. sva su tijela rasprostrta. suprotno: sintetički analitika (grč. annales) 1. ana-lyo) rastaviti.analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. rastavljati. odgovarajući. tijela itd. analysis) raščlanjivanje. suprotno: sinteza analizator (lat. prikaz. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. koji je u skladu s nekim pravilom. istovrstan. uzorkom. slično (ili: odgovarajuće) stanje. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. raščlanjavati. ocjenjivanje. ljetopisi analist (lat. analogia) sličnost. ocjena. odgovarajući. suda u njegove dijelove. okrjepljujući analfabet (grč. s njime je identično vezan.

npr. odušak. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. plašljivost. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. prešutkivanje završne rečenice. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. prirodni nagon. jačanje pamćenja anamneza (grč. koji ne cvjeta anapest (grč. bot. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. pamćenju. odmor anapnoici (grč. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. morfe oblik) izokrenut. koji pripada sjećanju. med. ana-logizomai) usporediti. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. anamnesis sjećanje) fil. ana-pleroo ispunim) mn. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. bez cvijeta.analogizirati analogizirati (grč.maneozij'a (grč. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. med. otvoren) med. po dijeti anantapodoton (grč. vještina sjećanja i pamćenja. anaplerosis) dopunjavanje. sredstva koja pomažu disanje. potreba. an-amartetos) bezgrješan. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. književnik) ananke (grč. uii-andria) nemuškost. kukavičluk . udes. rastenje mesa anaplerotičan (grč. anapnoična sredstva anaprozelit (grč. plašljiv. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. anamorfotičan anamorfoza (grč. koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. ana-plasso preobrazim) med. ananke nužnost. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. ana-pneo) mn. anapetes raširen. ana. an-andros) koji je bez muškonti. neizbježivost anankofagija (grč. an-anthes) bot. kob. naopak. izopačena oblika. zamjenjuje anapleroza (grč. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. duboko disanje. bot. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. anantičan (grč. obrnut daktil. ana. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. anapneusis) med. anamnesis sjećanje) fil. fagein jesti) med. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. nakazan. plastična kirurgija anaplerotici (grč. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —. preinaka) preobražaj. uspoređivati. nužda. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. ananassa sativa) bot. vidjet ćeš što će biti. anagke) usud. an-amartesia) bezgrješnost.: Ne učiniš li. fiz. sila. nepogrješiv anamartezija (grč. ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. koji dopunjuje. nepogrješivost anamnestičan (grč. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. koji je ponovno pridobiven 7a nešto . r emuževnost. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. anamnestična sredstva med. ana-morfosis preobražaj. med. uzimanje hrane po propisu. sudbina.

an. arthron ud) 2. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. koji pomlađuje. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. anistemi. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. med. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. 1. Proudhon. penjanje sokova. koji suši ranu anastatičan (grč. nedostatak udova anartros (grč. osobito krvi. povećana disartrija. stezanje želuca. umnožavanje. pr. tisk. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. anarroia) med. ana. prijenosni. potpun nered anarhist (grč. izbacivanje sluzi anaptoza (grč.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). ispljuvavanje. teško. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima.anaptiza anaptiza (grč. uskrsnuće. ana-stello suzbijam) mn. bez ikakvih obzira. med. osnivači: Stirner. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. v. ana. ana-ptyo ispljujem) med. grč želuca anastaltici (grč. bakroreza. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. visok 8075 metara. an-apto objesim) utučenost. ždrijela.-lat. ana na. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. prenošenje. armonia) glaz. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. lica kao posljedica moždane kapi. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. ustajanje iz bolesničke postelje. grla. anarchia bezvlašće. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. gore. seismos potres) geol. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. oporavak (rekonvalescencija). arthron ud) med. ozdravljanje. ana. koji obnavlja. pren. iskašljavanje. ana-spao) med. anarhistički anarhizam (grč. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. med. Bakunjin anarhoidan (grč. disharmonija anartrija (grč. pren. ana-stello) koji zaustavlja krv. npr. an-. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. anarchia) bezvlašće. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. usana. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. an-. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. arthron ud) bezudnik. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. an-archos bez poglavara.

crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. usp. pr. tokizo dajem pod kamatu. ana-thimiasis) isparavanje. topografska. pren. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. med. preokretanje riječi. kolebljiv. ana-trope preokret. trepanacija anatripsis (grč. ujediniti. embrasser) zagrliti. koji daje punu oštrinu slike. ana. uzimanje kamata na kamate. stigma) opt. anatresis) med. anatole istok) istočni. metr. zelenašim) prav. pren. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja. param) parati. trljanje udova. do sitnica anatrepsis (grč. premazati tamnom bojom. lihvarenje. spojiti anastomotici (grč. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. tj. proučavati u potankosti. utrljavanjem anatriptici (lat. stigma točka) opt. isključenje iz crkvene zajednice. jako povraćanje anbrasirati (fr. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. okret) ret. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. stoma) med. umjesto "neki drugi čovjek". anatocistički anatolijski (grč. sestra boga Baala anatema (grč. t < .nastigmat anastigmat (grč.) dvostruk. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. otvaranje bušenjem. med. sredstva za trljanje. proklinjanje. poljubiti. anathema esto čit. anatriptična sredstva anatriptika (grč. anathema) prokletstvo. ana-trefo) med. ana. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. potamniti anceps (lat. dvosmislen. ana-tribo trljam. podrigivanje anatocizam (grč. zelenašenje. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. med. stoma usta) sastaviti otvore. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. nesiguran. liječenje trljanjem anatropa (grč. anathematizo) prokleti. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. dimljenje. kletva. ušća. ana. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. istočnjački anatom (grč. ana. djevica-ratnik. med.) neka je proklet! anatematizirati (grč. ana-tribo trljam) med. embrunir) slik. stoma usta) mn. npr. oštrovidan. češanje kože anatripsologija (grč. rastavljati na sastavne dijelove. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. odnosno biljku anatomija (grč. anatema esto (lat. anastrofe) ret. mijenjanje mjesta riječima. anatriptica) mn. obgrliti. ana-tribo) med. raščlanjivati. ana-temno režem. dvostran. baciti prokletstvo na koga ili što. "drugi neki čovjek". preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč. voj. med. anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. ana. anastomoza (grč.

logia znanost) med. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. fobos) onaj koji zazire od ljudi. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. šaljiva ili duhovita pričica . Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. geol. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. aner. gdje je pronađen) andamento (tal. aner. kao u hodu. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. andro-mania) čežnja za muškarcima. malo laganije. aner. pokretan ljudski lik androidan (grč. andro-fagos) ljudožder.) glaz. mania) med. aner. antropofag androfob (grč. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. andragathia) muževnost.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. ponovno andaluzit min. andros čovjek. fonos ubojstvo.) mn. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. mati Astijanaksova. ankora (tal. slabić androginija (grč. andare ići. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. Božji glasnik. prijenos mjenice andragacija (grč. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. aner. temno režem) anat. kefale glava) min. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. još jednom. aner. uspaljenost žena prema muškarcima. lithos kamen) mn. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. hrabrost. potpis mjenice na poleđini. andro. andamento hod) glaz. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. gyne žena) dvospolnost. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. čestitost andrecej (grč. vrlina. endossement) trg. dio fuge andante (tal. 2. angelos vjesnik) teol. eidos lik) sličan čovjeku. aner. više biće anegdota (grč. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. aner. lagano. iz bilo kojeg razloga. hermafrodit. aner. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. priča o kakvom zanimljivom događaju. aner. hermafroditizam android (grč. aner. stanište) bot. andro-gynos) dvospolac. oikion kuća. spis koji. andros) mn. aner. eidos lik) umjetno napravljen. Andromache) mit. poet. angelos anđeo) bot. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. umjereno andarini (tal. gone rađanje) stvaranje čovjeka. nova i kratka priča.) glaz. nimfomanija androtomija (grč. fil. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka. andante) glaz. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. uškopljenik. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. aner. muž. anekdotos neizdan) 1. endosser) trg. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč.

pathos bol) med. metria) mjerenje. oikumene /tj. a-. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. odnosno vjetra. anemos. oplođuje) anemogaman (grč. nesposobnost govorenja. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. a-. an-energeia) neradnost. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. tj. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. pridodan. pridružiti. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. šaljivo: krasti. barys težak. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat. npr. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč.(grč. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. anemos. anemometrograf anemografija (grč. metron) sprava koja pokazuje. pripremni aneksija (lat. • anemos. nedostatak snage anenkefal (grč. lijenost. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. grafo) v. haima krv. dodatak. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. haima krv. hydor voda) med. pridruženje aneksionist (lat. epi na. npr. slabokrvnost. gamos brak) bot. anemos. tj. anemos. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. annectere) pripojiti. ergon djelo) med. močvare itd. epos riječ) med. an-. haima krv) slabokrvan. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. anemos. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. anemos. blijed. a-. kod kolere anemija (grč. a-. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. skopeo gledam. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. nijemost . a-. prisvojiti anekumena (grč. ukrasti. a-. an-. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. vjetrometar anemometrija (grč. anemos. vidim) vjetrokaz. tromost. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. slab. enkefalos mozak) med. anemos. annexus) prilog. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. annexus) zavisan. kovine) anematoza (grč. an-. an. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. metron. annexio) pripojenje. haima krv) med. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč.alpha privativum ne-. a-. strujanja zraka. nesposoban za život anemidrija (grč. a-. haima krv) med. elektron jantar) fiz. enkefalos mozak) med. anemos. nastavak. filos prijatelj) bot. liječenje zrakom. pren. vezan za. anemos. anemograf anemopatija (grč. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. sporedan. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. pustinje.) anelektričan (grč.anegertika anegertika (grč.

slabljenje. bezbolan.. slavili su je na dan 21. engager) obvezan. bočna vatra anfilirati (lat. ergon djelo) med. uzeti u službu. pren. pustiti se. upustiti se u nešto. tromost žila. obveza. služba. nizati. anaistheteo ne osjećam) mn. ravnodušnost.). udijevati. od podizanja Sun- . ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med. fr. najmiti. neravan. stupanje u službu. popuštanje.. koji je uzet u službu. an-. enfilade) dugi red. skloniti koga ili što. enfiler) udjenuti. zauzet. pr. npr. npr.. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. a ime joj se izvodi od "ab angerendo".) protiv volje vlasnika za potrebe države. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. v. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. an-aisthesia) med. • ^pažljiv. npr. red soba u jednom nizu. (grč. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. filum konac. pogodba. zaobilazan angarija (lat. voj. epithymia požuda) psih. 1. anervia) med. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948.) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. biser. kuluk.anepitimija anepitimija (grč. zauzimati se. pren. pogoditi. obvezati obećanjem. redovna dužnost. med.) anđeo. engager) obvezati. zalaganje. rastresen anestezija (grč. an-. (grč. obećati. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. tupoglavost. voj. npr. započeti razgovor. nemaran. olakšavanje. voj. npr. erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč. erethyzo dražim) uzbuđenje. kulučenje angarijacija (lat. a-. fil. tj. uzbuđenost. anfractuosus) krivudav. neko plaćanje itd. ops oko) med. uzetost. najam. vijugav. navesti. anairesis) ret. an-. za ples. angaria) težak posao. obvezatnost. tući topovima po dužini. tupoglav. anesis) med. neosjetljiv. an-. brodova i dr. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. uplesti se u borbu. uključen u borbu angažirati (fr. kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete. npr. sukob. neuron živac) med. 2. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. opiti. staviti nekoga u opasnost. boj angelizam (grč. davanje u zalog. a-. voj. ana. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. anaistheteo ne osjećam) med. anervičan anestetici (grč. oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. angaria) uzeti u kuluk. založiti se. bolesti anfilada (fr. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. Ave Maria Angerona (lat. prosinca. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. nagovoriti. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. angažirati se zauzeti se. erythros crven. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. neros tekuć) fiz. pobuditi. za ples. pogađati. neosjetljivost prema bolu. uzrujanost. za ratne svrhe angarirati (lat. koji je bez bola. nanizati. engagement) obvezivanje.

grč. angliciser) poengleziti. temno režem) med. sarx meso) med. rezanje. fobos strah. angeion posuda. grč. brižno. spasmos grč) med. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. angeion posuda. angošjozo (tal. angeion posuda.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat. angoscioso angoscioso čit. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. angeion posuda. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. angeion posuda) med. angeion posuda. kulture. uzak) med. angeion. angeion posuda. pathos bol) med. rak krvnih žila angiospazam (grč. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. Anglia. angeion posuda. angošjozamente (tal. jezika itd. grč. operacija krvnih žila angitis (grč. Anglia. v. Anglia.) glaz. upotiebljava se kao liiek . određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. logia znanost) fiziol. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke. pektoralna angina angiografija (grč. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč. anglez (fr. opis krvnih žila. stenos tijesan. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. stijesniti. angeion posuda) med. grč krvnih žila angiosperme (grč. angina) med. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. angiografija angiom (grč. v. proširenje krvnih žila angiitis (grč.angiektazija ca. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. grč.) med. angiitis anglaise čit. nazvana po gradu Angosturi. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. angitis angina (lat. upala krvnih žila. Angila. ektasis rastenje) med. anglofob (lat.) glaz. sperma sjeme) bot. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. angeion posuda. angeion posuda. angina pektoris (lat. angere suziti. kritosjemenjače. grafo pišem) fiziol. Anglia. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. angeion) med. angeion posuda. karpos plod) bot. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč. grlobolja. grč. neuron živac) med. angeion posuda.

an-nil) kem. anhydria) bezvodnost. životinjska priroda animalizacija (lat. anil) bot. ži-> votna svježina. anydria) v. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. živost. an-. soli i oksidi anhidrid (grč. biljka od koje se pravi anilin. Anhangsel) privjesak (na satu. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. kut angularan (lat.) duša. anilis) bapski anilin (ar. raste u Indiji anilan (lat. građu. animalis) životinjski.) glaz.) fil. hydor voda) kem. anhidrija anidroza (grč. ukidanje. životinja animalan (lat. proces animalizacije pretvaranje anorganskih . prišipetlja anhidričan (grč. bezbojno aromatično ulje. jedan registar na orguljama angustacija (lat. prema Angouleme. opovrgavanje anihilirati (lat. na narukvici i si. annihilatio) poništavanje. angulus ugao. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. duša svijeta. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. supr. žestina. an-nil. nestašica vode. davanje duše. teško udisanje zraka. angularis) uglat angulemka (fr. trovanje anilinom anima (lat.) ono što je živo. zadihanost anhengsl (njem. tzv. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. anilitas) bapska starost. mlijeko. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. anguistara. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. opovrgavati anil (ar. suša.) bijela duša. anhelatio) kratko. anima kandida (lat. an-. vatrenost. slobodan od vode. anima mundi (lat. jela od mesa. an ne. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. annihilare) poništiti. hydor voda) kem. animal životinja) umj. poživotinjenje. animalna hrana meso. spoj kisika s nekim elementom. hidros znoj) med. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. životinjska tijela. anilinskih boja. bez vodika. animalia) mn.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. Svi sveti anima candida čit. jaja itd. an-. an-nil) med. angustatio sužavanje) med. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. npr. animalitas) životinjstvo. ljutnja.). bapsko ponašanje anilizam (ar. tj. šp. dahtanje. anidrija anhidrit (grč.angster protiv povratnih groznica. ali koji izložen vodi apsorbira. prirepak. an ne. an-. lat. animatio) oživljavanje. prirepina. animarum dies (lat. anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. dobiva se od anila anilitet (lat. oživljenje. animalije (lat. angulus) ugao.: vegetabilije animalist (lat. hedone radost) med. hydor voda) kem. opovrgnuti. kojem je oduzeta voda. ukinuti. služi za pripremanje različitih lijepih. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. duh. pren. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat.

animalcula životinjice) mn. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. anniversarium) godišnjica. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. i XVIII.) jednodušno. srdit. zool. animus duh. an-iris šarenica) med. zadahnuti životom) crtač ekstremnih. animare) dati dušu ili duh.) prav. pobuditi.) glaz. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. neprijateljski animoznost (lat. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. duša) prav. mikroskopske životinjice. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat. animare oživiti. poticatelj.) zbog zadovoljstva.) prav. zagrijati animist (lat. animalis) životinjska priroda. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. oživljeno. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. fazer animi causa čit. supr. pren. poživotinjavati animalkula (lat. žestina. nedostatak šarenice u oku anis (lat. 3. ogorčen. srčano. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. animosus strastan) ozlojeđen. zool. namjera. usp. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. živahno. duša) fil. pristaša animizma animizam (lat. oduševiti. ohrabriti. živahno animozan (lat. s namjerom animoso čit. animosus) strastvenost. pimpinella anisum) bot. način prehranjivanja tijela animalizam (lat. anima duh.) prav. ogorčenost. poživotinjiti.) glaz. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. u probavnim organima. razdraženost. vjerovanje u duhove animo (lat.: kation aniridija (grč. u tvari živog tijela. ljutina. poruge animus nocendi (lat. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. anima duša) fil. anisum) bot. 1. namjera nanošenja uvrede. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin. godišnjica proslava i dr. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture). potaknuti. animalculum) zool.animalizam tvari u tijelu. uno animo (lat. tj. st. 2. radi duševne naslade animirati (lat. s promišljajem. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. kora zjenica) med. namjera nanošenja štete anion (grč. složno animus injurandi (lat. anisos nejednak. oduševljeno animator (lat. anima kauza (lat. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić). . srdžba. oživiti. razdražen. animozo (tal. animalculum životinjica) mn. mržnja. hrabro. prirodnjaci XVII. animalisare) zool. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi.

ani preteriti (lat. ankora brod. put kojim električna struja na- . tjeskobe.) ove godine anni praeteriti čit. anat. anus kurens (lat.) godine.) građanska godina.anizeta anizeta (fr. plemićku titulu. isos jednak. pokretač.) obična. ani praecedentis anno (lat. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. isos. sljedeće godine anni praecedentis čit. ankylos kriv. annus intercalaris čit. prije Kristova rođenja anoblirati (fr.) starorimska božica nove godine. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. povesti sudsku istragu. veoma čvrst i otporan boksač.) iduće. ove godine. starter anlevaža (fr.) crkvena godina. kotva ankeser (fr. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. u godini anno ante Christum čit. uron mokraća) med. annus solaris (lat. pustiti u rad. isos jednak. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. anno currente anni futuri (lat. ankvirirati (lat. ankylos iskrivljen. enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. fr. ani precedentis (lat. anlassen puštati u rad.) prošle godine anni praesentis čit. a-. ankiloblefaron (grč.) v. predlaganje kazne anlaser (njem. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. sidro. anisette) rakija začinjena anisom. isos. inqusita.) tekuća godina. an-. isos. prosinca anno (lat. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. encaisseur) šport. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha. ops vid) med. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. oplemeniti anoda (grč.) prijestupna godina. put naviše) fiz. siječnja do 31. an-odos uzlaz. ani kurentis (lat. ani prezentis (lat. odluka i si. annus comrnunis čit. uređaj za pokretanje nekog stroja. tj. blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč.) tekuće. grč. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. anquirere) prav. annus curens čit. glossa jezik) med.) sunčana. dugog i sretnog života anni currentis čit. islandski kristal) anizurija (grč. ano ante Hristum (lat. od 1. ankylos zakrivljen) med. annus civlis (lat. chroma boja) med. anus eklezijastikus (lat. zamršen. ankon lakat) mn. anus interkalaris (lat. an-. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. anxius tjeskoban. ankylos zakrivljen. Anlasser) teh. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. annus ecclesiasticus čit. ablativ od annus) godina. nejednakost zjenica anizokromija (grč. anquisitio) prav. liker od anisa anizokorija (grč. a-. metron. npr. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. anus komunis (lat. obična julijanska godina. anoblir. kore zjenica) med. tj. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. bolesnih osjećaja itd. a-.) godine prije Krista. ennoblir) dati plemstvo. isos. a-. neprijestupna godina.

nepravilan. organon.: Tišina je postala još tiša. annoncer. nomos zakon) v. odus) mn. lat. neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . suprotan pravilu. neobičan anomalija (grč. an-. usp. neredovitost. usp. oglašavati. anomia) bezakonje. koji odstupa od pravila. žitni. antinomizam anonaran (lat. an ne. an-. osobito minerala anoksija (grč. tj. an-. izuzetnost. omos sličan. npr. gignomai postati) prid. neobuzdanost anominacija (lat. nezakonitost. an ne. astr. suprotno: katogen anogranologija (grč. odyne bol. anonymus) nepoznati. anodinum) med. anomalia) nepravilnost. an-.: katoda. nepravilni glagol anomeomerija (grč. anofeles nekoristan. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. mrtve prirode. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. an-. anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. sljepilo anogen (grč. neslikovit način govora anodin(um) (grč. nepoznat anonimno društvo trg. anonymos) bezimenost. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. odstupanje od pravila ili zakona. an-. ano gore. suprotan pravilu anomalologija (grč. neobičnost. hipoksija anomalan (grč. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. bez potpisa. geol. annominatio) ret. istovrstan. supr. zločinački anomija (grč. objava anonsirti (fr. anonimus (lat. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. nepoznatost. koji se razlikuje od pravila. nepotpisani. odyne bol) med. anomalos nepravilan. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. tj. anomalos) neredovit. lat. paronomazija anomizam (grč. anomalon) gram. elektroda anodija (grč. zool. bezbolnost. an-. odnosno. eruptivne stijene. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. ofthalmos oko) med.anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). an-. an-. annuntiare) oglasiti. anonymos) bezimen. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. namjerno izjednačavanje riječi. anodia) nevezan. ano naviše. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. anomos) nezakonit. pozitivni pol. sisavci bez zuba anofeles (grč. neuredan.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč. nepotpisan. objavljivati anopsija (grč. logia) gram. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. objaviti. škodljiv) med. anonarni zakoni anoniman (grč. usp. npr. a imaju različito značenje. organon. annonce) oglas. anomalos) nepravilan. a-. ops oko) sljepoća. nedostatak očiju. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. organon.

(grč. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. anti. enceindre. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. anstandig) uljuđen. enchere) trg. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. anti. pojas nekog utvrđenja. zakona. opšivnica pod krovom antabus (grč. enceinte) voj. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. kem. anti. anosmia) med. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. neprijateljstvo. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. an-. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. primjedba. suprotna težnja. Anschlusz) priključenje. antagonismos opreka) oprečnost. anti antablman (fr. engl. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. mrtav. koji nema organa za disanje. an bez. norma pravilo) nepravilan. opisivanje kamenja anorganski (grč. an-. borba antagonizirati (grč. ponavljanje iste riječi u dru- . an-. med. annotatio) napomena. slaganje. pristojan anštrajher (njem. an-ago vodim protiv) ret. anti. sklad. a-. lat. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. testisa anormalan (grč. empatement) slik. opkoljavanje divljači. algos bol) mn. bedem. organon. obrub na vrhu stupa. ensamble) cjelina. objašnjenje. anaklasis uzgon) ret.anorganografij a anorganografij a (grč. uminjuje bol antanagoga (grč. suviše se mučiti ant. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). raditi suprotno. usp. djelovanje u suprotnom smislu. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. Anreisser) obilježač. koji je bez života. adnotacija anotirati (lat. nastao bez djelovanja životnih sila. običaja anostoza (grč. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. testis) nedostatak sjemenika. algos bol) koji ublažuje. anti. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. annotare) v. bilješka. med. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. pripajanje. nasip. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. popis zaplijenjenih stvari. skup. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. Afrodite). ant-agonizomai boriti se protiv. anti protiv. lov. antagonistes) protivnik. silo. ograđeno zemljište ansilaža (fr. suparništvo. poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. grafia) poznavanje kamenja. podizanje cijene. sredstva protiv kiseline. anstrengen) naprezati se.(npr. suparnik antagonizam (grč. orchis sjemenik. acidum kiselina) mn. organon) neživ. ansamblpartije glaz. bolja ponuda na javnoj prodaji. poskupljivanje. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. primanje hrane itd. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč. vanjski dijelovi neke tvrđave. entablement) arhit. antagonizam). radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr. anti.. adnotirati anozmija (grč. sloga. zajednica. suprotnost. koji odstupa od pravila. lat.

entente cordiale čit.. anti. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. nadmašivati antecesor (lat. antecedens) prethodnik. med. arktos sjever. subjekt— predikat. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč.) prije Kristova rođenja ante diem (lat. antarktikos južni) zem. iznijeti. anatant kordijal (fr. preteći. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč.) prije svečanosti. gram. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis . anti.) prijeđi. ant-. učitelj. prijašnji događaj. anti. anteflexio) med. prije suđenog dana ante festum (lat. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. tj. borac u EAM-u antartritici (grč. plesso udaram) mn. itd. ante. prijašnji događaji ili odnosi. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. sin Posejdona i Geje. preteča. anti. npr. ići naprijed. antarktikos) zem.. sporazum. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. ante. nadmašiti. prijašnji život antecedens (lat. apo. anti. antarkein biti komu premac) grčki partizan. Mala Antanta savez između Jugoslavije. izložiti) poet. ugovor o prijateljstvu. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu.antanta gom ili suprotnom značenju. ante Christum natum čit. južni. prijašnji čin antecedencija (lat. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. Velika Antanta savez Rusije. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. koji leži nasuprot Sjevernom polu. anteactum) prijašnje djelo. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje. usp. apo-didomi predati. asthma) med. diluvium potop) pretpotopni. zem. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. ante Hristum natum (lat. ante.. prerano. ispred.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. med. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. neke riječi. prije. antecedentia) ono što prethodi.) prije vremena.. med. entendre. prethodnost. antecedentia) mn. supr. pred. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. anti.: postdiluvijski antefiks (lat. ant-. apo. putovođa. značenje. sloga. arthron zglob) mn. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. entente) smisao. dodavanje pouke priči. osobito u politici antapodoza (grč. anti. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat.) prije godine. diluvium potop) mn. tj. prijašnje činjenice. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. npr. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. naprijed 86 Antej ante anno.) srdačan sporazum. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. antidatirati antediluvijci (lat. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. (lat. Cehoslovačke i Rumunjske. antecedencije (lat. značaj. fil. post festum anteakt (lat. pretjecati. oikos kuća) mn. prethodni slog antecedirati (lat. antecedere) prethoditi. ante-cessor) prethodnik. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. Francuske i Engleske koji je 1914. savijenost naprijed. svoje majke (Geja = božica zemlje). npr. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. atrofos neuhranjen) med.

med. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. prijašnji život. grč. anthemion) cvijet. pretpostavljati. ante-ponere) staviti ispred. prethodnici. ante. st. prašnica antere (grč. ante pred. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. doba cvjetanja anthelik (grč. anthera) bot. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. Leneje antestirati (lat. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). anthe cvijet) bot. preko. anteoccupatio) ret. anti. antenniformis) u obliku ticala. pradjed anteniforman (lat. pretpostaviti. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. predak. cvjetanje. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. ispred. antestari. prašnici. anti.) mn. hidros znoj) med. zool. hyper nad.. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč. prednost u vremenu. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. anti. anti. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. naziv za Hrvatsku. loquor govorim) predgovor. navođenje i nabrajanje pri- . helmins. hypo-fero snositi) ret. helix. ante. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. v. antestatio) prav. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. ant. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. arhit. antheros) mn. logos govor) predgovor antelokvij (lat. helikos zavinut) vijuga. iznad. anterotici antestacija (lat. antenagium) prav. bot. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. prioritet anterotici (grč. davanje prednosti. ante-testari) prav. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. med. pr. ant-erotikos) mn. prošlost anteriores (lat.) gram.) "predziđe kršćanstva". suprotno: posteriores anterioritet (lat. helminthos glista) mn. antemurale kristijanitatis (lat. ticalo u kukaca antenagij (lat. antheros) bot. predbračni anteokupacija (lat.) mn. sredstva protiv glista. antena (lat. ante. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. prijašnji događaji. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat.) mn. predoltarnik antepenultima (lat. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. preci. pretpostavljanje antera (grč. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. natus rođen) prvorođeni. anterioritas) prethodnost. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč. prethođenje. epileptikos) med. antepositio) stavljanje ispred. antenuptialis) predsvadbeni. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč.

circum naokolo. tzv. kyklos krug. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. anti. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. anti. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. prije vremena anticipirati (lat. koji uništava život. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. anti. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. sthenos jačina.(grč. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč. fil. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. a-. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. apex) astr. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. anti. usp. antiquus) stari. adijaforist antiaditis (grč. anti. u 6. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. arthron zglob) med. antiborejski (grč. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. koji potječe iz starog vijeka. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat. točka na nebu od koje se vrši kretanje. anti. st. lat. snaga) med. antibeibi (engl. anticus. po starinskom ukusu. starinski. anti. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. grč. st. anti. palimbakhej antibarbarus (grč. drevni. ana. u obliku predujma. potučeni od Avara anti. čistunac . anti. anti. lat. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. suprotno: apeks antianeksionist (grč. ret. branim) med. antias krajnik) med. anti. filaggo čuvam. starog kova. područje visokog atmosferskog tlaka. predujam na robu. bios život) koji je protiv života. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih.Anti 88 antički u jezičnom pogledu. antiadijaforist (grč. trezvenjak antianafilaksija (grč. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed.) unaprijed. streptomicin. a-. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). prostitucije itd. penicilin. unaprijed primiti (ili: primati). starovremeni.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. anti. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića.. koji povećeva životnu snagu. predujmljivati. barbarizme. umjesto antiabolicionist (grč. lat. koji služi protiv slabosti antibaby čit. osobito: aureomicin. osobito ropstva. anti. anti. iza. predujmiti. upala krajnika antialkoholičar (grč. Bakhios) poet. anti. mjesto. ar. sredinom 6. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. v. anti protu. prema. kružno kretanje) meteor. aristokratikos) protivnik plemstva. koji ubija antibiotik (grč. kloromicetin i dr. u antibiotike spadaju. pored ostalih. barbaros negrčki.

daktylos prst) metr. sredstvo. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. anti. antidoton) med. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. anti.. okretanje) mn. anti. dynastes vladar. flox. diegeza antidijabetik (grč. febris groznica) med. aisthanomai osjećam. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. pren. diabetes šećerna bolest. epilepsia) mn. anti. sredstva protiv padavice. iznijeti) ret. usp. anti. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. febris groznica) med. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. epilepsije. pren. usp. datum) v. med. fermentum) med. sredstva protiv nesvjestice.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. anti. dyne vrtlog. v. fone) otpjev. emeo povraćam) mn. med. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. protiv demokracije antidetonator (grč. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. med. anti.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. antipirin antifermenti (grč. lat. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. lijek protiv čega. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. lat. kem. lat. također: otpjev antifraza (grč. v. protusredstvo antidotarij (grč. anti. anti. mn. anti. rijedak antidaktil (grč. protugroznični antifebrilije (grč. antemetici antiemetičan (grč. lat. med. dysenterikos proljev. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. anti. flogiston antifon (grč. anti. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. anti. anapest antidatirati (grč. fleps žila. pristaše antiflogistike. anti. flox) mn. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. flogos plamen) 1. med. flox plamen) 2. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. eu dobro. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. anti. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . farmakopeja antidramatski (grč. fone glas) logička proturječnost. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. teorija fr. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. med. griža) mn. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. antidinična sredstva antidizenterici (grč. lat. anti. febris groznica) farm. sredstvo protiv groznice. anti. pr. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. anti. temno režem) med. besmislica. anti. anti. anti protu.-lat. diabaino prolazim) med. anti. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. koji ublažava upalu ili groznicu. anti. anti. kem. anti. antedatirati antidemokratski (grč. sredstva protiv povraćanja. v. protuotrov. antiflogistici 1. med. diexeimi prikazati. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč.

politike itd. antihipnotičan antihistaminici mn. engl. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. tuberkuloze. chresis uporaba) prav. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. pr. anti. truo) med. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. haima. med. Gallus) protivnik. helmins. regnymi probijam) med. med. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. freeze zamrzavati) teh. Grka i Rimljana. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. cancer rak) mn. anti. lat. anti. u palači. v. anti. med. lat. anti. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. anti. anti. lat. anti. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. anti. antiftizičan antigal (grč. spuštam se) geol. antihelmitici antihemoragičan (grč. veliki smo svuda. med. anti. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. protutužba antikatoda (grč. sredstva protiv sušice. kulture. zem. lat. klimax stube. na prijestolju. kathodos put naniže) fiz. med. chthon zemlja. anti. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. med. npr. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. antihektičan antihelmitici (grč. anti. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. pr. exis svojstvo. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč.) Odisejeva majka. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. sredstva protiv sušice. klino naginjem se. anti-katerogeo) prav. kakos loš. npr. anti protu. elektroda u rentgenskom uređaju. hektikos sušičav) mn. tuberkuloze. anti. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. anti. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. hypnos san) mn. helminthos glista) mn.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. predmet stare umjetnosti. pr. koji služi kao lijek protiv šuljeva. neprijatelj Francuza (jezika.: "Ako smo veliki.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. stanje) med. u kolibi" antiklinala (grč. anti. haima krv. kći kralja Edipa i Jokaste. rheo curim) med. cariosus pokvaren. katarroos ) mn. fthisis sušica) mn. antistin) antihreza (grč. položaj slojeva . hemeroida antihipnotici (grč. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. anti. pren. anti. lat. anti.) Antigona (grč. anti. tlo) mn. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. postupnost u izrazu) ret.

izjedati) nehrđajuća slitina aluminija. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč.. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. med. antiquus) stari. krino sudim) koji odgovara na kritiku. anti protu. supr. stari vijek. krino sudim) odgovor na kritiku. antikvizirati (lat. bezbožan čovjek. anti. a padaju u suprotnim smjerovim. raditi prema antičkim uzorima. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. teol. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. anti. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč.I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. anti. starinar. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. stare. starinski (usp. npr. latinica. corrodere glodati. lat. antiquarius) stari. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. cholas utroba) mn. antiquare) zastarjeti. supr. anti. homologumena antilemičan (grč. protukužni antiletargičan (grč. anti protu. kupac i prodavač starina. antiqua) staro pismo. napad itd. pren. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. lethargia bolest spavanja) med. proglasiti za zastarjelo. polovan. opovrgavam) mn. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. anti. anti. loimos kuga) med. tisk. antikolerici (grč. anti. stari svijet. antiquus) ugledati se na stare. lat. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. vrag. anti. zakon antikvitet (lat. lat. lat. med. slobodoumlju. anti. sinklinala antikoagulans (grč. sredstva protiv kolere antikolici (grč. convulsivus grčevit) med. tromboze i dr. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. antilego suprotstavljam se. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. oponašati ukus starih. antiquitas) starina. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. anti. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. contagiosus zarazan) mn. lat. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. upotrebljavan antikvarijat (lat. anti. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. odbaciti. anti. protukritika. med. med. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč. liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu. sotona antikritičan (grč. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. kresis miješanje) prav. anti. služi za liječenje embolije. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. starinski. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. odgovor na napade. lat. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. umjesto interesa na dug. lat. poznavatelj starina i starih spomenika. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč. anti. sredstva. kolike trbuhobolja) mn. slobodnjačkim načelima . obrana antikronizam (grč. koji služi protiv kuge. antički) antilegomena (grč. anti. anti. uspravna latinična slova. lat. krino) pisac odgovora na kritiku. anti.

anti. lat. anti. anti. anti. anti. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. a ne živimo da jedemo". tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. redni broj 51. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. lat. 2. antilogia) proturječnost. antimonium) kem. nationalis) nenarodni. nefros bubreg) mn. anti. meros dio) ret. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. anti. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. metaloid srebrnobijele boje. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). npr. protunarodni antinarkotici (grč. tj. antilogikos) nedosljedan. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. nomos zakon) 1. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. fr. npr. anti. znak Sb (stibium). razmjena) ret. melancholikos) koji razbija tugu. uporaba osobnog imena umjesto vrste.76. militarisme) suprotnost militarizmu. teol. metalepsis zamjenjivanje. mos. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. ukočenje) mn. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. npr. fil. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč. med. obrana pred sudom antilopa (grč. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). živi u toplijim krajevima u stadima. element. onoma ime) zamjenjivanje imena. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. v. anti. s logikom antilogija (grč. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. anti. prigovor. pobijanje. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč.antilisa antilisa (grč. atomska težina 121. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. ali u suprotnom smislu. anti. lyssa pseće bjesnilo) med. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. anti.: "Jedemo da živimo. narke ukočenost. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. antimetalepsija antimetalepsija (grč. moriš običaj) fil. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. anti. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. protuslovan. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. "Jedi da bi živio. načelno nepriz- . anti. lat. proturječnost. med. ali drugim redom. antholops) zool. suprotan moralu antimoralizam (grč. antimetabola antimetateza (grč.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. npr.

anti-paragrafos) odgovor na kritiku. protivnik. plenus pun) fil. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. med. fr. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. anti protu. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. pr. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. odnosno ljudsko mišljenje. neugodan. antipleuritičan antipneumoničan (grč. para-lyo) mn. anti. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. rebro) mn. anti. antipirin i dr. anti. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. pneumon pluća) med. aspirin. oprečan. antipirin (grč. anti. parallelos. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. ljudi sa suprotnim sjenama. lat. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. gramma) geom. anti. lat. parallelos) koji nije paralelan. antiprotasis protuprijedlog) ret. lat. pyr vatra) med. anti. anti. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije. sredstva protiv upale plućne opne. anti. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. antipus) sasvim suprotan. koji suzbija groznicu. antirepublikanski antireumatičan (grč. sredstvo protiv groznice. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. anti. skia sjena) mn. anti. stanovnici na istom podnevniku. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. anti. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . zem. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. tj. anti. shvaćanje da razum. usporedan antiparalelogram (grč. zem. nesimpatičan antipatija (grč. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). anti. med. rheuma) med. psyche duša) fil. anti. istokračni trapez antiparalitici (grč. suparnik. npr. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. lat. suprotno: simpatija antipatriot (grč. anti. anti. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. anti. anti. patriotes) neprijatelj domovine. med. protivnik revolucije antirojalizam (grč. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. nedomoljub antiperistaza (grč. lat. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. pleuron bok. anti. anti. ratio razum) fil. parasitos nametnik) mn. replika antiparalelan (grč. spolna ljubav antiplenisti (grč.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. nemio. pyr vatra) med. pyr vatra) mn. pr.

2. mn. anti. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. anti. antithesis suprotnost. socialis društven) suprotan društvenom poretku. anti protu. suprotno) 1.: "Ide ludo. koji je u suprotnostima antiteza (grč. Beckett antitermici (grč. filos) mn. sepsis trulež) kem. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. anti. scabies šuga) mn. antitipski antitireoidin (grč. protivnik ujedinjenja. med. anti. četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. lat. progovara mudro". sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu.antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. antiseptici antisifilitici (grč. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. pr. anti. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. antispastici antispektrologija (grč. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. sredstva koja ublažavaju grčeve. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. anti. služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč. skepsis dvojba) fil. thermos topao) mn. sepsis trulež) med. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. antisemitski. septikos) med. S. 4. protužidovski pokret antisepsa (grč. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. med. teza. lat. antispastos) metr. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. proturječna. suprotnost dvaju karaktera. bez izrazite dramske radnje. anti. npr. zajednice 4 . dviju težnji i si. anti. 3. suprotna). eidos izgled) farm. typos) otisak. v. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. = materijalizam antistrateg (grč. logia. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. anti. grčevit) mn. antispazmodici antispazmodici (grč. anti. toxikon) med. med. anti. antithetikos) suprotan. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. med. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. lat. spiritus duh) fil. anti. sys. anti. političkom i duhovnom životu. Ionesco. u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. ret. lat. spastikos koji vuče. anti. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. lat. tj. spasmos) mn. sinteza antitip (grč. anti. anti. prijepis. lijek koji sadrži sekret štitnjače. med. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. predstavnici E. thyreos štit. ili kontrarna. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč.. usp. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće.

antrecen (grč. med. med. lithos kamen) mn. lingv. veneričnih bolesti antizimotik (gr. anthos) cvijet. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. med. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. u sobi). ljevkasta rupa od eksplodirane mine. krasta. ljeto—zima. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. geol. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. zbirka najljepšega antonimi (grč. entonner. zyme kiselo tijesto. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. živo biće) mn. antrpilastir .. onyma ime) lingv. anthos. riječi suprotne po značenju. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. anthrax ugljen. vrtača antonomazija (grč. kvasac) kem. zbirka odabranih. usp. npr. cvjetno žutilo. dobiva se iz smole kamenog ugljena. cvat. usp. anthrax ugljen.antivenerea antivenerea (grč. crni prišt. sinonimi. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. anthos cvijet. metron) kem. antonimi antonoar (fr. npr. anthos. ofthalmos oko) mn. algos bol) mn. entonnoir) lijevak. entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. Venus božica ljubavi. antiseptik antoalaža (fr. anthrax ugljen. udaljenost između stupova. bedrenica. zool. složeni ugljični vodik. orgazam antos (grč. osobito lirskih pjesama. onyma ime) mn. anti. anti. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. dobar— loš. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. tvrd—mek i dr. odus zub. osobito na licu antotipoliti (grč. usp. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. v. kotlina. geol. anthos cvijet. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. tegoba. cvjetnjak. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. nevolja antrkolon (fr. sredstvo koje sprječava vrenje. C 14 H 10 . laž—istina. sredstva protiv spolnih. pren. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. koralji antracit (grč. nastavak -ites) min. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. nered (npr. anthrax ugljen. lithos kamen) min. geol. entrecolonne) arhit. razmak. anthos. anti. anthrax ugljen) med. antrakolit antrakoza (grč. antoliti antozoe (grč. kyaneos zagasitoplav) kem. lat. prostor između dvaju stupova. anti. homonimi antonimija (grč. antotipoliti antologija (grč. typos otisak. bjesnilo . med. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. anthos. xanthos žut) kem. itd. med. sredstva protiv navale krvi. npr. spolna ljubav) mn. osip. toile. govorni ukras. anti. usp. antonomasia drugi naziv) ret. najstariji fosilni ugljen. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. anti. cvjetno plavetnilo. zoon životinja. paronimi. lithos kamen) min. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. v. anthologia) branje cvijeća. lithos kamen) mn. anthrax ugljen) kem.

gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. kanibal antropofagija (grč. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. rađanje) biol. anthropos) fil. anthropos. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. eidos oblik) čovjekolik. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. fyteia sađenje. geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. rađanje čovjeka. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. anthropos. nataliteta. anthropos. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. anthropos.(grč. . fiziološkog. anthropos. npr. lat. anthropos. psihološkog. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. latreia služba) obožavanje čovjeka. anthropos. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. bios život. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. anthropos čovjek. anthropos. kulturna. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. glyfo dubem. prometna. papiga antropognost (grč. anthropos. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. historia) znanost o razvitku ljudskog roda. mortaliteta itd. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. anthropos. podvrste su: povijesna. kanibalizam antropofiteja (grč. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. antropocentrizam (grč. anthropos. anthropos. urezujem u kamen. anthropos.antropareskij a antropareskija (grč. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. stvoreno na Božju sliku i priliku. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. anthropos. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. privredna. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. ljudožder. utjecaja okoline. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. anthropos čovjek. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. anthropos. anthropinos) čovječji. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. koji se tiče ljudi. anthropos. fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. povijest čovječanstva antropoidan (grč. očovječavanje. zemaljski antropizam (grč. anthropos. anthropofagia) ljudožderstvo. anthropos.

po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. tj. fizičke pojave. težnji i ideala.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. anthropos. sociološkog. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. fiziologije. anthropos. anthropos. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek. anthropos. antroponomija (grč. sociologije. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. tome rezanje) med. nomos zakon) fil. Bog. anthropos. anthropos. shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela . antropopatija antropopeja (grč. biološki život. proučavanje odnosa između čovječjih udova. logismos) fil. anthropos. stajališta antropologija (grč. povijesti. v. anthropos čovjek. anthropos. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. anthropos.antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. metoda mjerenja čovjeka. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. anthropos. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč. slabostima i dr. anthropos. anthropos. obožavanje čovjeka. morfe oblik) fil. počovječavati. povijesnog. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. 2. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. soma tijelo. anthropos. želja. da misli. s ljudskim osobinama. fiziognomika antroposomatologija (grč. morfoo uobličavam) počovječiti. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. metron) mjerenje ljudskog tijela. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. arheološkog i dr. ponašanje životinja itd. psihologije. vrlinama. anthropopatheia) fil. rezanje ljud- filozofskog. antropopatizam antropopatizam (grč. tj. anthropos. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. morfe. osjeća i radi kao čovjek. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. anthropos. fiziologije. Theos Bog) obogočovječenje. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. anthropopatheia) fil. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. tj. seciranje. anthropos-morfos) sličan čovjeku. anthropos. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. anthropos. tj. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. anthropos. 1.

u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. žabe anurija (grč. ukidati. mat. godišnji dohodak. "prosvijetljenje" i "posvećenje". an bez. anulus magikus (lat. annulus palatii čit.) kraljevski prsten pečatnjak. annulus) prsten. a traje još i sad. an-. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. ukinuti. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. neodređen) gram. bezrepci. Novog Zelanda i SAD. ubrajati anuncijacija (lat. ukinuće. uračunavati. proglasiti nevažećim anulus (lat. anthropos. i 15. SEATO anžanbman (fr. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari). annualis) godišnji. a lanver (fr. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". annullare) poništiti. čmar. antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč.antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. annumerare) pribrojiti. natraške.) čarobni prsten. koji traje godinu dana anuarij (lat. godišnja renta anulacija (lat. godišnji prihod. enveloppe) omotnica. anulus piskatorijus (lat. enjambement) poet. počinje s dijuvijalnim razdobljem. opovrgnuti. annulus piscatorius čit. envers. annumeratio) pribrajanje. v. Pacifički pakt. prošlo svršeno vrijeme . u San Franciscu između Australije. annulus magicus čit. st. godišnjak. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. uništavati.) aorist (grč. opovrgavati. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. tj. a Venvers čit. koji se događa svake godine. završetak debelog crijeva. na naličje anzihtskarta (njem. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. an-.) med. per anum (lat. annuus godišnji) godišnja otplata duga. ribarski prsten anumeracija (lat. annuarium) ljetopis. lat. ovarium jajnik) med. annunciatio) nagovještavanje. objavljivanje. annuitas. tijelo je podložno zakonu naslijeđa.) zool. Blagovijest anuri (grč. kroz čmar anvarija (grč. zoon životinja) geol. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. opovrgnuće. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. annullatio) poništenje.) naopako. sofia mudrost) fil. rujna 1951. opovrgavanje. duša sudbini koju sama stvara. pribrojavati. opkoračenje. anulus palacii (lat. uron mokraća) med.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv. uračunavanje anumerirati (lat. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. Petar u ribarskom čamcu. poništavanje. uništiti. polukas anualni (lat. lat. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". kalendar anuitet (lat. inversus) naličje. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. a-oristos neograničen. poništavati. ura rep) zool. anthropos.

upala aorte aozmičan (grč. lažan. smrad apage! (grč. očevidan. razmak. jasan. apo. kinematografa. apart poseban. npr. koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat. veoma raširen. sprava i si. žila kucavica aortitis (grč. utrnulost osjećaja. odvratnost među ljudima. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). zamršen. apagogičan dokaz indirektan. naprava. od plaće na ime otplate duga). 4. lopov. abziehen svući. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. apanage. odvojenost. vidan. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). očit. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. mlitavost pokreta apatit (grč. tisk. aparatura (lat. apage) odlazi. apache) velegradski razbojnik. lat. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. lat. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. opovrgavanje apantropija (grč. surovost. izgled. apagoge) log. osiguran prihod apanažirati (fr. apparatus sprema. zapleten. prividnost. zločinac. oruđe) sprava. neke radionice. zadah. zaziranje (ili: strah) od ljudi. veličina i si. appartement) stan. dražestan apartheid čit. odijeljenošt. tj. a. cijeli pribor.aorta aorta (grč. otakati. zaključak apatičan (grč. vapa) para. aorte) med. pretakati (vino). nesvakidašnji.) otac apa (rum. dah. abzihen) 1. odjel. neobičan. jedinstven) poseban. apparens) vidljiv. 2. otići. 3. kalcijev fosfat s fluorom. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. pun draži. ravnodušan. odbijati (npr. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. stroj. godišnji prihod. ravnodušnost. trg. antropofobija aparat (lat. nemaran. oduzimati. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. sive. isparivanje. soba. preslikač . vjerojatnost. posredan dokaz. apatao. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. apatheia) neosjetljivost.) zasebnost. utrnulih osjećaja apatija (grč. biju vat i apcigbild (njem. apatao zavodim) min. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. osme miris) bezmirisan apa (mad. posredan dokaz. aparthajd (engl. povraćati. apperentia) privid. apathes) neosjetljiv. kazališta i dr. sapa. očigledan. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. glavna srčana žila. pomoćna sredstva i dr. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. apantesis) odgovor. prividan (npr. ap-ago odvesti. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. apatetikos lažljiv) lažljiv. sva oruđa. ono što izbija iz nečega (kao plin). stan s više odjela apaš (fr.) aparencija (lat. pren. odvraćanje. chroma boja) opt.) apartan (fr. aorte) anat. braće). idi! apagoga (grč. nemarnost. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. vanjština.

uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. apeiros neograničen. zbor. čovjek. rod. appellativus) gram. apeiros neiskusan. voj. tj. uložiti (ili: ulagati) priziv. usp. a. med. appel) poziv. paideo odgajam) v. usp. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca). shvaćanje. anat. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. appellans) prav. znak. suprotno djelovanje pada. izdužen produžetak s površine nekog organa. appellatus) prav. žalba višoj vlasti. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). apedeutizam apehema (grč. snimak. koji označava zajedničko ime. apaideusia) nenaobraženost. priziv višem sudu. dopuna. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda).: drvo. imenovanje 100 apercepcija apelant (lat. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. pozivanje na viši sud. bujica praznih riječi apercepcija (lat. jasno shvaćanje . appendix) med. neškolovan apedeutizam (grč. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. a-. ret. npr. paideutikos odgojni) nenaobražen. i traži njihovu pomoć apelat (lat. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. višim sudovima. nazivanje. neupućenost u ono što je lijepo. arex vrh. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. slaba probava apeptičan (grč. vrstu apelirati (lat.apcug apcug (njem. znači otprilike: dolje!. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. prilog knjizi ili djelu. crvuljak apepsija (grč. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. pozivati se na nešto. birstnapcug apedeutičan (grč. astr. riječ koja označava rod ili vrstu. nedostatak ukusa. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. početak. prav. otisak. gram. appellare. appendix) dodatak. beskrajan) fil. a-. nomen appellativum) gram. suprotno: antiapeks. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. nulla dies sine linea. pozivanje. pozivanje. appellare) moliti koga za pomoć. vrh stošca. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. aperantologia) pretjerana brbljavost. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. neodgojen. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. ap-echema) odjek. neznanje poradi slabog školovanja. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. životinja apelativan (lat. Apelles post tabulam (lat. doziv. geom. zajedničko ime. apedeuzija apedeuzija (grč. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. nakon nižih.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. zapažanje. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. pepsis probava) med. neprobavljivost. ad-perceptio) fil.

apeiria) neiskustvo apirman (fr. želja. aplanir) poravnati. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. a-. požudan. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. vršni. sklonost. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. sveti bik. nagon. žudnja za nečim apetitivan (lat. bez (sferne) aberacije. kao složena leća. rupa. apistia) nevjerovanje. apicis vrh. otvor. aperijencije aperijentan (lat. pčela Apis mit. stanje bez groznice. ovjeravanje. uvidjeti. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. aperire otvoriti) med. požuda. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat. rtni. odnosno mišljenja. aperijentan aperkat (engl. volja za jelom. zapažati. arex. aperientia) mn. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. appetitus) prohtjev za jelom. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. a-petalos) bot. a-. nezapaljiv. apis pčela. pyren koštica) bot. rta. appetentia) čežnja. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. upper gornji. konstruiran 1866.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. med.. planao) opt. a-. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. koji nema koštice apiretičan (grč. ad-percipere = zapaziti. appetitio) težnja za čim. dovesti u red. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. pyr vatra) 1. gen. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. osjećaj gladi. periodos) fiz. crn. žudnja. pomoću kojih se jedan predmet shvaća.) zool. appetitivus) željan. provjeravanje računa apis (lat. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. npr. zagladiti . gen. a. težnja za čim apeticija (lat. npr. a-. spoznaje i tumači apercipirati (lat. t. odnosno mišljenja. siguran od vatre apirija (grč. apices juriš) mn. bez latica apetencija (lat. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. aperijens aperijens (lat. na dijafragmi za prolaz jednjaka. linkejoskop aplanatičan (grč. sredstvo za čišćenje. cut udarac) šport. aperitivan aperiodičan (grč. zaključak. težnja. pyr) med. bez lišća. mn. simbol zemljoradnje apistija (grč. lat. naklonost apetit (lat. apex. v. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. otkloniti smetnje. s bijelom pjegom na čelu. otvor. prohtjev. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. a-. jasno shvatiti. apurement) trg.) anat. bez visoke temperture. pyr vatra) med. oni činovi zapažanja. bez groznice apiričan (grč. apereins) koji potiče volju za jelom. apis pčela. apex. sumnja aplanat (grč. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. opt. n) apikultura (lat. rt) koji se tiče vrha. slobodan od njihanja. a-pyros. aperitivus) v.

plaćati. inventar apofiza (grč. dokazivanje. appointer) odrediti plaću. mat. odrediti ročište. apodosis) ret. pljeskati u znak odobravanja. primjena. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. izlaganje. neoboriv. okomitost. apodeiktikos) koji dokazuje. beznožni vodozemci. glasno odobravanje. ali tako da ne izgleda da se to želi. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). npr. zool. usp. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. ucrtati aplikabilan (lat. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. beznošci apodija (grč. koji se može lako namjestiti. mladica. brinuti se. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo. applicabilis) primjenjiv. pren. lijek. završnica apoen (fr. osobito na završetku zgloba cjevastih . primjenjivanje. prišiti. poricanje. utiskivanje. applicatio) način izvođenja. samouvjerenost. aplikabilan aplikatorika (lat. natrag apodan (grč. metnuti. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. apunto apoentirati (fr. pljesak. npr. živo odobravati aplauz (lat. povjerenje u vlastite snage. prilijepiti.) težina. npr. bezuvjetan. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. sud koji izražava logičku nužnost. aplikativan aplikacija (lat. pus noga) koji nema nogu. a-. apodeixis) prikazivanje. upotrijebiti. applicans) v. pneo dahćem) med. applicatura) glaz. nedostatak nogu od samog rođenja.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". podos noga) mn. poravnati se u nečemu. beznožnost apodiksis (grč. problematičan modalitet apodoza (grč. raz-. nepobitan. a. obraćati veliku pozornost na nešto. apofasis) davanje savjeta. priljepljivanje. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. rađanje bez nogu. probni govor. uporaba vanjskih sredstava. log. samopouzdanje. a-. pohvala aplazija (grč. smjelost. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. nedisanje. koštana izraslina. osobito inozemna^ mjenica. asertoran. posljednji dio složene rečenice. appoint) bank. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. applaudere) tapšati. apodemia boravak u tuđini. prikladan. za razliku od prvog dijela (protaze). primiti nešto s bučnim odobravanjem. a-. npr. uobličenje) anat. stavljanje. uspravno držanje. applicativus) v. sitan novac za izravnavanje računa. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. svaka.(grč. a-. ukras na haljinu. beznožan apodemialgija (grč. prionuti na neki posao. neminovan. pus noga) med. oblog: marljivost aplikant (lat. primijeniti. med. staviti. gram. drskost. izdanak) med. apofysis izraslina. opet.aplaudirati aplaudirati (lat. važnost. applicare) namjestiti. plasis oblikovanje. zavoj. pus. drugi. brižljivo izučavati. popis imetka. unijeti. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. hrabrost apneja (grč. kandidat aplikata (lat. dati. osobit razlog za neki hrabri postupak. tapšanje. apodiktičan sud log. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr.

Jovis) astr. poslovica. apofize mn. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice.apoftegma kostiju. ozdravljenje. koja se pripisuje apostolu Ivanu. vraćanje zdravlja. 2. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija). apo. to jest Otkrivenju (13. apo-grafo) prijepis. astr. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. apo-karpos plod) bot. posljednja knjiga Novog zavjeta. kod žabnjaka) apokartereza (grč. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. fil. stoici. apo od. sentenciozan apogamija (grč. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. apo. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. istraživači Otkrivenja. kad se još smatralo da je Zemlja središte. misao. kratak. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. gameo ženim se) zool. apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi.18). Apokalypsis) 1. razmaka apojovij (lat. metria) mjerenje udaljenosti.od Jupiter gen. epifiza). svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. pitagorejci) . plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. duhovit. rat. apoche udaljenost. suprotno: perigej. apokatharsis čišćenje) med. Jov. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. sufumigacija apokarpija (grč. apojovium. glad i smrt apokaliptičari (grč. grč. afelij). apo-gaion) astr.1-8): kuga. povratak u isti prividni položaj. kapnos dim) med. zagonetan. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. Otkrivenje.. pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. a ne Sunce (usp. potpun prestanak neke bolesti. s kosti spojena koštanom masom (usp. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč. sentencija apoftegmatičan (grč. a misaon. geol. med. min. tj. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. mračan. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. tajanstven. apofthegma) kratka i duhovita izreka.

poezije. disanja. Apolon. branitelj. izdvajam) 1. apolepsis zadržavanje. usporedba u priči. apo-lysis odvajanje) med. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. prestanak. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. apo-klao slomim) med. apolonikon (grč. sprječavam) med. znanost o tome kako treba braniti vjeru. odluka. spis ili govor apologetika (grč. otkrivene. apologia) obrana. Apollon) mit. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. chroma boja) opt. izostanak) neke organske funkcije. nepravi. Apollon) glazbeni instrument. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. napravljen 1828. umjetnički. lažan. poučna pričica. obranjena točka apologet (grč. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. st. govora. apokope odrezivanje) gram. glazbe. sličan orguljama. rješenje apokriza (grč. apo. v. lijep. titula biskupskog. osobito kršćanski nauk apologija (grč. pretvaranje u kamen apoliza (grč. od IV. apologema) obrana. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. koje nisu prave. razmnožavanja bez . apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). apologeomai branim) teol. glazbeni apomiksija (grč. koji izlučuje. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. apo-krypto skrivam) mn. okamenjivanje. apologos priča) poet. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. bog sunca. skratiti. apo-krino izlučujem) med. med. sin Zeusa i Latone. harmoničan. apolis. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. skladan. zauzimati se za. npr. liječništva. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. NASA apolog (grč. apo-krinomai obavijestim. kanonske apokritičan (grč. apokrino izlučujem. odvajanje Apolo v. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. npr. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. poremećaj. Apollon) glaz.apoklazma apoklazma (grč. prijelom kosti apokopa (grč. rječitosti itd. držati obrambeni govor Apolon (grč. odgovorim) 2. prekid (ili: smetnja. mixis miješanje. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. sumnjiv. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. podmetnut. odgovor. apolitho skameniti) geol. tj. u Engleskoj apolonion (grč. skraćivati apokrifan (grč. apologeomai) braniti. apo-krypto skrivam) nesiguran. apologeomai) koji ima karakter obrane. apolambano zadržavam. sparivanje) zool.

otpadništvo. ulog) trg. zagnojavanje apostematozan (grč. apoplesso udarcem oduzmem) med. a-poreutos) zabranjen. ispuštanje duše. aporia) zbunjenost. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. apporter) donijeti. koji se gnoji. kolebati se. nejasnoća: logična teškoća. duboka nesvjestica. zavisan od iskustva. aporeo) v. apopsycho izdahnem) izdisanje. imanje doneseno u brak aporema (grč. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. odmetanje. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. donositi. poput navlake. apo-stema čir. spokojstvo apopleksija (grč. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. srca ili mozga). obamrlost apor (fr. prešutkivanje. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. a-poreutos neprohodan. med. aporetikos) onaj koji sumnja. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. bespomoćnost. prav. snošljivo stanje. aporema aport! (fr. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. apo. skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. nejasan aporeta (grč. zatajivanje misli. lat. aponia) bezbolnost. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. zdravlje. apo. a posteriori) fil. prinositi. fr. mišiće. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. lat. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. odmetnuti se. apostasia) odvajanje. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. apporte) daj ovamo. skupine mišića i cijele udove. nedopušten aporetičar (grč. apostematosus) koji ima oblik čira. apportare. apostateo otpadam) otpasti. odreći se vjere. apostates. gnojan aposterioran (lat. sličan moždanoj kapi. sklon moždanoj kapi. aporeo u zabuni sam) sumnja. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. apostematio) med. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. "Ja ću tebi !" apostat (grč. osobito kršćanske apostazija (grč. živac) anat. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. aporema. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. usp. logička teškoća. apport prinos. prekidanje govora npr. apoplexia) med. stvari zabranjene za izvoz. gnojenje. aporizma aporematičan (grč. a posteriori . apo-siopesis zanijemljenje) ret. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja.aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. aporeo u zabuni sam) zagonetan. neuron žila. "vještina" raspravljanja o problemima. neprolazan) mn. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. aporeo biti u dvojbi. apoplesso udarcem oduzmem) med. načela apostemacija (lat. težak za razumijevanje. stvoren na osnovi iskustva. težak zadatak. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. apostata) otpadnik. ali ne u gotovom novcu. aporos neprohodan) fil. teškoća. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. nepokretnoj ili pokretnoj imovini.

apostolos poslan) poslanik. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju. dodatak nekom pismu ili povelji. apotheke. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. sačuvati) ljekarna. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. apothesis odvajanje. apostrofos) gram. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. Kristov učenik. potpuno izliječenje.apostil apostil (lat. ukidanje. nesumnjiva smrt apoteka (grč. pren. znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. apo. oštrijim tonom. 1. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. propovjednik kršćanstva. obožavati. preporuka priložena uz pismo ili molbu. ili nekoj stvari. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. kućna. ukoriti. skinem. gubljenje glasa apotoma (grč. grdnja apostrofirati (grč. veličanje apoteozirati (grč. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . apo. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. osloviti nekoga življim. veličati apoterapija (gr. tj. bot. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. ukinem) lingv. pren. thanatos smrt) potpun prestanak života. trgovina lijekovima. ukor. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. grditi apotanazija (grč. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. apostolska stolica (lat. npr. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. apostolat (lat. pren. papinski. apotithemi odvojim. apostolsko dostojanstvo. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. apotithemi ostaviti na stranu. skloniti. apotemno odsijecam) mat. naučavanja. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. Djela apostolska. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. onaj koji širi neko naučavanje. apo-strefo odvratiti. 2. 4. skidanje. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. papinska vlast apostolicitet (lat. kem. Theos Bog) uzdizati do božanstva. ideje i si. kutija u kojoj se drže lijekovi. apostolos) koji potječe od apostola. okrenuti) gram. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. glaz. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. therapeia) med. apostrofe odvraćanje. zvanje propovjednika vjere. apo. putnička apoteka apotekar (grč. koji odgovara naučavanju apostola. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. obožavanje. otklanjanje) ret. apostolicitas) teol.

v. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. pojam. apponere priložiti. apprecatio) preklinjanje. strahovanje. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. apelacio adminisibilis (lat. a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit. npr. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju.) glaz.) glaz. approbatio) odobravanje. zatim.) "poslije večere". zatvor. strasno. djevojčica Antonija. nas se to ne tiče.apozicija apozicija (lat. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. pro- 107 aprobacija cjena. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda . prav. glaz. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. a priori) fil. apprehensio) fil. apre supe (fr. suzdržano. npr. večernje sijelo. neosnovan priziv. apre tura (fr. vrijednosti nečemu. koji stoji kao dodatak appassionato (tal. ocjenjivanje aprehenzija (lat. apođatura (tal. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. kao imenica. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. vučeno (u sviranju). apođato (tal. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. dati im glatkoću.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. procjenjivanje. papir. apre nu 1' deliž (fr. odobrenje. ocjena.) prav. strah. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. apres) poslije. propušten. npr. poimanje sadržaja neke predodžbe. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. uzimanje u posjed. zabrinutost aprekacija (lat. sjajnost). apprecari. pristanak. apraxia besposlenost) psih.) nakon nas potop. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. hapšenje. apelacio inadmissibilis (lat. sjajnost itd. slivanje tonova apraksija (grč. npr. vezivanje. apelacio frivola (lat. apodando (tal. tj. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit.) glaz. grad Split apozitiv (lat. nakon naše smrti može doći što hoće. predodžba. a priori apriorizam (lat. razumijevanje. pohvala. nedopustiv priziv. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. appositivum) gram. vezano. apelacio dezerta (lat. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. appositivus) gram. tj.) glaz.) prav. appoggiato appoggiato čit. sliveno appoggiaura čit. predudar. moj apre aprecijacija (lat. usrdna molba apres nous le deluge čit. nepromišljen priziv appoggiando čit. da se tiska knjiga. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. nošeno. tj. appretiatio) određivanje cijene.) prav.) prav.) prav. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. dopuštenje. naknadno dodana pridjevska oznaka. povoljan sud o nečemu. appositio) gram. koža. apelacio temerarija (lat. dopustiv i prihvatljiv priziv.

pod apsentizam apsentizam (lat. linea. progresivne paralize itd. otići. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. odsjeći) geom. med. udaljavati se. prisvajati. mat. prilagoditi prema čemu. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. abscissa. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. pohvaliti. npr. dopustiti. a mazga je ispod njega pobjegla). approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. dodirna točka aproksimativan (lat. gnojni čir. u srednjovjekovnoj crkve- . ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. prilagođavanje. približno pronalaženje korijena. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. v. approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. koji izražava odobravanje. aprobativan aprobirati (lat. gnojna upala tkiva. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. astr. apsis. približno izračunavanje. prekidanje apsentan (lat. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. udaljen apsenteri (engl. mliječnih prerađevina i dr. absens) odsutan. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. approximativa) točka zbližavanja. approximatio) približnost. absens. appropriare) prisvojiti. zagnojavati se apsces (lat. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. ret. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. gonoreje. approbativus) odobravan. odvajanje. povoljno ocijeniti. approximare približavati se) približiti. abs-cedere) odlaziti. otkidanje. approximativus) približan aproksimirati (lat. uskladiti aprovizacija (lat. approbatorius) v. apsidos svod) 1. prelaziti u gnoj. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat. appropinquare) približiti. približna ocjena. vina. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. engl. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. abscissio) odsijecanje. odvajanje. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. brašna. udaljiti se. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. približavati aproksimitet (lat.) aprobatoran (lat. appropinquatio) približavanje. abscindere otrgnuti. 2. aprobatoran aprobator (lat. med. poljoprivrednim dobrima.aprobativan aprobativan (lat. prisvojenje. tvornicama itd. približavati aproprijacija (lat. abscessus) odlazak. (žita. absenters) mn. tj. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. odvojiti. appropriatio) prisvajanje. apscisa (lat.

fil. npr. trošiti. ab-sorbere) usisati. gram i sekundu. apsinthion) bot. supr. apsolutni broj. razumijevati. progutati. savršenost. apsolutan (lat. savršen. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. absolutum) 1. pomilovanje apsolut v. za vinograd i si. apsidiola. suprotno: relativno apsolutnost (lat. upijati. potpun. pril. ovladati. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. čist. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje.: relativnost. nego samo za jednu. neprisustnost duha. obuzeti. završiti. jednostavno. v. bez obzira na njegov obujam. usp. rakija od pelina. osloboditi od (grijeha ili krivnje). absorbentia) mn. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. diplomskog ispita. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. absolutum) činiti. velika os eliptične putanje. 2. školu apsorbencije (lat. suprotno. relativ apsolutizam (lat. absolutorium) razrješenje. ograničenja) nezavisan.lucija (lat. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. npr. fil. oslobođenje. uvlačiti u se. oslobođenje. neograničenost. neprisebnost. razrješni. uvjeta. duh. apsolutni alkohol kem.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. grč. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. neuvjetovanost. ab-solvere odriješiti) razriješiti. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. apsolutna vrijednost mat. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . neograničen. broj. fiz. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. fiz. usisavati. bezuvjetno. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. tj. vrijednost bez obzira na znak + ili —. savršeno. absolutus) bezuvjetnost. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. agr. u filozofiji religije: apsolutno biće. obuzimati. apsyhia) nesvjestica. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. čisti alkohol. apsis) arhit. apsinthion) med. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. potrošiti. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. indikativ. razrješnica aps6lvent (lat. materijalistički: tvar). relativitet apsolutoran (lat. im. koji razrješava. samovolja. samovlašće. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. stvar po sebi. neuvjetovano. neograničeno. absolutorius) koji oslobađa. apsolutno 1. apopsihija apsint (grč. razrješno pismo. bezuvjetan. Bog. absolvere završiti. gorka rakija apsintizam (grč. otpusni apsolutorij (lat. mala zborna kapela.. osnovni uzrok svim pojavama. za vrijeme sekunda. kem. absolvere razriješiti) gram. absolvere) neograničenost. neuvjetan. za masu gram. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. prvi. polukružni dijelovi crkava. učiniti nešto apsolutnim. upiti.

abstergentia) mn. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. čist čin mišljenja. abstractio) log. usisan apstencija (lat. okaniti se toga apstrakcija (lat. metron) fiz. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. ab od. apstraktan broj mat. fiziol. nejasan. upijanje. apstraktna. abstractivum) kem. mesu. nerazumljiv. teško razumljiv. mislima i si. opće.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. mesa. zamišljen. mudrovanje. spolne ljubavi. spolnim odnošajima. taman. abstergens) med.apsorpcija uzeti poslom nekoga. absurdus) logički nemoguć. čista misao. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. abstrusus) skriven. absurditas) logička nemogućnost. abstractum) log. nepriličan. potpuna zauzetost (poslom. koji služi za ispiranje.) u općem. odvajanje. rastresenost. pren. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. abstergere brisati) prati. duhana. živjeti trezveno apstrahirati (lat. slučajno ili nebitno. ispirati. stvaranje pojmova. viši. pranje. ne obazirati se na to. pojmovno odvojeno. besmislica. odvajati u mislima. težak za razumijevanje. čist pojam. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. samo u mislima. sudare cijediti) prokuhana tekućina. apstraktum pro konkreto (lat. teorijski. suzdržavanje od alkoholnih pića. mesa. absorptio. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. zamišljenost. ono što je u mislima. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. misaoni. suzdržanost. abstersio) med. gram. duhanu. sredstva za vanjsko čišćenje. absorptio) fiz. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. udubljenost u misli. ad absurdum čit. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. abstinere) suzdržavati se od alkohola. čin kojim se u želucu završava probava. apsterzivan apstergirati (lat. abstractus) log. besmislen. abs-trahere) odvojiti. smiješan. negledanje. absumptio) trošenje.: konkretan). dubokouman. čist. usisavanje. nerazumljivost. rastresen. spolnih odnošaja itd. posebno. trezven apstinirati (lat. izmučenost apsurd (lat. trezvenjak apstinentan (lat. abstinens) pristaša apstinencije. čista misao. in abstracto čit. v. stvarati misaone predodžbe. besmislenost. primanje u sebe (supr. apstinent (lat. grč.) apsorpciometar (lat. mislena imenica. neimenovani broj. uvarak apsumpcija (lat. čistiti (ranu) apsterzija (lat. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. abstentio uzdržavanje) prav. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. koji čisti (ranu) apstinencija (lat. neosvrtanje apstrakt (lat. emisija). glupost apsurdan (lat. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. zatvoren. nepodoban. abstersivus) med. mislen. dubok. med. duhana. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. ad apsurdum (lat. in apstrakto (lat. koji postoji samo kao pojam (supr. ispiranje. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. abstractum pro concreto čit. zamršen apsud (lat.) dovesti do besmisla . radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. istrošenost.

appunto) trg. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . izraz kojim se označuje npr. dotrajao. arahnitis arahnoida (grč. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. arachne pauk) mn. 2. u umjetnosti arabotedesko (tal. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. akva Bineli (lat. slik. govoriti arapski. arachne pauk. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. npr. absurdum nemoguće) v. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit.) tofanska voda. arachne. arachne) med. arapske književnosti i dr. usp. ukras u arapskom stilu. otrcan. znanost o beskrilnim kukcima (paucima.) oltar. ruševan. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. apus. Akvinikum (lat. začiniti. arahnoditis arahnoditis (grč. lat. vrijedne iskopine. upropašten. otrovna tekućina koju je navodno oko god. osobitost i poznavanje arapskog jezika. arabinoza vrsta šećera. karbonat vapna. akva destilata (lat. daktylos prst) med. upala paučinaste moždane opne. pokvaren. abschmalzen) zamastiti. v.apsurdnost apsurdnost (lat. arapske književnosti i umjetnosti. abstreiben otjerati) kuh. arachne. fantastične linije u slikarstvu. lithos kamen) geol.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. geol. arahnoliti arahnitis (grč. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit.bez noge. apsurd apšmalcati (njem. zapržiti apterologija (grč. ar (lat. arahniti arahnolog (grč. sklon propasti. akva tofana (tal. bezbojan ili žućkast mineral. kamenje s otiscima morskih zvijezda. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. amfiteatar. eidos oblik) zool. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. arabesco) 1.) kem. arabicitas) bit. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. arachne pauk.) farm. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. zool. upotrebljavati u govoru arapske riječi. arachne) med. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. eidos oblik) mn. pauci arahnoliti (grč. žrtvenik arabatan (tur. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. aranea pauk. javna i privatna kupališta i dr. npr. v. osobito vješta tkalja iz Lidije. bubama i dr. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. ugledati se na Arape. a-pteros beskrilan) zool. 1700. paucima slične životinje. arachne. pohaban. harabi) trošan. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog. rabatan arabeska (tal.) aptrajbati (njem.

glavna. mode i dr. izravnati. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. srediti. arrangemen ^ uređitnje. logia) zool. jedinica za mjeru papira arakača (lat. male. nagoditi se s vjerovnicima. uživati gledajući nešto. e. priređivač aranžirati (fr. arbitrage. bureau ured) ured za posredovanje rada. logia) zool. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. spora- 112 arbitraža zum. n. aralvk) dogradnja uz kuću. r^d. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. spada u skupinu semitskih jezika. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. e. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. najutjecajnija. prisutni svjedok. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat.) vrsta vinove loze. razdaljina. preradba. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. raspored. radovati se. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. sudac u nekom sporu. samovoljan. Arracacia xanthorhiza) bot. priređivati. razmak. složiti. spremiti.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. ukusa. oporavljam se) veseliti se. rok.) arbitracija (lat. znanost o paucima.arahnologija arahnologija (grč. do 650. trg. prirediti. približan arbitrator (lat. naslađivati se arak (ar. uređivati. Arbeit rad. suđenje izabranim sudom. izmirenje. pol.. fr. sređivati. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. arcus luk) 1. aranea. izabrani sudac arbitraža (fr. međuprostor. neograničeni gospodar.) mn. aranea pauk. osušene i pošećerene naranče araneografija (lat. samovoljna procjena arbitralan (lat. Arba (lat. rješavanje me- . arachne. glaz. promatrač. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. vremenski razmak. arbiter) izabrani sudac. grč. raizo odmaram se. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. mali hodnik. lat. neutemeljen. arranger) urediti. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. presuda izabranog suda. n. vrsta jake rakije od riže. Dienst služba) "radna služba".) 2. pr. orkestracija aratura (lat. grč.) rad na njivi. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. Arbeit rad. v. arrangeur) obrađivač. despot. grafo pišem. svojevoljan. poravnanje. napraviti sporazum aranžman (rr. arahiologija aranžer (fr. obrada. uređenje. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju.

ardassine) trg. tegoba. ardens) gorući.) borilište posuto pijeskom. u tal. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. silan. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. pravo prednosti arctius mandatum čit. rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. arenacija (lat. vatren. pren.) slobodna volja. plah. poprište. polje borbe. arbitrari) procjenjivati. ardito) voj. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup . biljni otisak 113 arendar arborni (lat. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. ardasse) trg. hrvač arenda (lat. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. gumno areal (lat. velika teškoća. vojsci. suditi. presuđivati kao izabrani sudac. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. arbitrari) bank. osim predstavnika zavađenih strana.) glaz. arrenda) zakup zemljišta. arenatio) med. rada i si. slobodan izbor. sud izabranog suca. muka area (lat. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit. trg. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. nasad raznovrsnog bilja. arhijatar arctior citatio čit. "životno drvo". arbor drvo. arkcijus jus (lat. arboriformis) koji je u obliku drveta. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. botanički vrt arboriforman (lat. ocjena.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. smjelo. carskog dvora u starom Rimu. volja. pješčana kupelj arenant (lat. gradilište. vreli. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. arbor genealogika (lat. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit.) prav. usp.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su.) anat. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). shvaćanje. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. srčano arduitet (lat.) prav. zažaren. usijan. žestoko. arbitrium) presuda. žustar. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. revan ardit (tal. bliže (ili: preče) pravo. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat. arkato (tal. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. arena) borac u areni. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. žarki. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. mišljenje. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat.) nadliječnik svetog. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. tj. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. arduus strm) strmost.) glaz.) prav. arkcior citacio (lat. kao drvo arborikultura (lat. odrvenjavati arboretum (lat. pren. arborescere) pretvarati se u drvo. obiteljsko stablo. pooštrena zapovijed ardasa (fr. arbor vite (lat. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat.) površina. samovolja. odrvenjenje arborescirati (lat. trkalište u cirkusu. arkcijus mandatum (lat.) rodoslovno stablo.

neplaćena kamata areražirati (fr. grč. pakfong. bogatstvom argiroza (grč. crven krug oko upaljenog mjesta. lopovski. areola) malo. uze. zatvor arestant (lat. tektoniki) voj. eidos oblik) umjetno srebro. zaustavljati. logia) fil. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. 3. argentum srebro. prsten oko prsne bradavice. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine.) živo srebro. araios rijedak. novac argentum foliatum (lat. kažnjenik. metron) fiz. arrestatorium sc. pren. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. argentum) v. naredba o uhićenju. argyrion) med. sin Zeusa i Here. gravimetar. argyrion) med. arresto. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. arreter) zaustaviti. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. uhititi. zaostala plaćanja. prav. arete vrlina. mala šupljina između tkivnih snopića: med. cinka i nikla. argyrion srebro) med. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. dio etike argental (lat. pakvon. slobodno mjesto. argental. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. rata i ratnih užasa arest (tal. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. hidrometar areometrija (grč. mangupski. zatvaranje. zadržavati. v. pakvon argentometar (lat. argentum) srebro. zapadno od Akropole u Ateni. Ares) mit. pakvon. slitina bakra. neplaćena zakupnina. staviti zabranu aretologija (grč. govor određene socijalne skupine . argyrion srebro. zatočenik. Areios Aresov. zatvoriti. bubrega i jetara argiroida (grč. dugovi. argentum srebro) 1. krug oko Mjeseca areometar (grč. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. metria) fiz. astr. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. simbol surove hrabrosti. arrerager) biti u zaostatku s primanjem. rešt arestacija (lat. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. argirijaza argo (fr. zakupiti areola (lat. aretirati. živa argirija (grč. obustaviti.arendator arendator (lat. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. arrerages) mn. arrestans) uhićenik. argirijaza argirijaza (grč.) lisnato srebro argentum vivum (lat. usp. Areios pagos) 1. koji pripada bogu rata Aresu. man- 114 argo datum) prav. zadržati. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. bog rata. arrestatus) prav. aretirati (fr. uze. lat. argentan argentan (lat. obustavljati. 2. anat. arrestatio) uhićenje. arrestare) v. argyrion. argyrion srebro) med. mania pomama. ne biti isplaćen Ares (grč. v. area. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. usp. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. šatrovački govor. arrestum) zatvor. araios rijedak.

nemajući drugih dokaza. tj. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. argos nedjelatan. archa kos) starinski. azojski period arheget (grč. obrazloženje. sin Zeusov i Niobin. kripton. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. lijen) kem. archaios star. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. vještina dokazivanja. starinski) 1. pažljive. Argusove oči vrlo budne.. razlog. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit. usp. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom. način dokazivanja.) dokaz batinom. više ne upotrebljava. arch-egetes) vođa.) log.) 1. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. koji zaključuje. element. Argos. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. Argus) mit. ksenon argonaut (grč. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. popularan dokaz. pren. mirisa i ukusa. npr. obrazlaganje. Argo. plemeniti (inertni) plin bez boje. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. obrazloženje). kad netko. otkriven 1894. dokaz.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. argumentum e konsenzu gencijum (lat. dokazni argumentator (lat. 2. archaios star) gram. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. koji ne potječe iz starog vremena. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. veoma oprezan i savjestan čuvar. arhaističan arhajski period v.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. u običnom pisanju i govoru. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu . nego je samo napravljen. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. Argo. argumentosus) bogat razlozima. argumentari) navoditi kao dokaz. neradan. poglavar. korablja (lađa). dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. redni broj 18. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. dokazivati. raspravljač argumentiran (lat. starinski arhaizam (grč. argumentum bakulinum (lat. zaključivanja. lat.944. usp. zaključivanje. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. tj. argumentator) onaj koji navodi dokaze. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. lako 115 arheget razumljiv. špijun. zaključivati. stooki div. napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. argumentatio) dokazivanje. argumentum) dokazno sredstvo. znak Ar. nautes brodar) mit. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. 2. atomska težina 39. uhoda. nautes brodar) zool. neon. koji obrazlaže. npr. koji zaista potječe iz starog vremena. zaključivanja argumentativan (lat. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. archaismos) gram.argon argon (grč. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture.

bot. prid. žučan. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. prastvaranje. pren. arch-hiereus) pravosl. prvobitno: otoci u Egejskom moru. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč.). archaios. arche početak. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. osobito: prvi otisak. starješina svećenika arhilohijski (grč. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. grafo) opisivanje starina. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. abiogeneza arhihijerarh (grč. archo. tj. spontano nastajanje života. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. Archiloxos) poet. diakonos sluga) pravosl. arche. praarhibiskup (grč. najstariji đakon. episkopeo) pravosl. e. blastos klica. episkopos nadzornik) nadbiskup. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. prapočetak. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč.nad-. n. glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč. Arhimedov zakon fiz. anorganske tvari. archi-hierarches) pravosl. arche početak. dakle "oprezni". archos. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. inženjer arhitekture. projektant građevina. graditelj arhitektonika (grč. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. vladika. staro-. prapismo. gonos) mn. n. a po drugim opet ptici. archo. archo vladam. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. logia) početna znanost. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. arche početak. "koji zna predviđati". episkop arhihijerarhija (grč. archos. nad. e. arhiepiskop arhiblast (grč. prauzor. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. arheografski arheolog (grč. pr. original. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. medomai brinem se. gradi- .pra-. archo prednjačim. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. zajedljiv. archaiopteryx) zool. počinjem) arh. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. arhce. fosilni kralježnjak veličine goluba. povijest stare umjetnosti. gignomai stvaram) biol. archimandrites) pravosl. uronjeno u tekućinu. episkopos) pravosl. prazametak arhidijeceza (grč. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. archos. arche. prvi.(grč. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. archetypon prauzorak) praslika. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. arheološki arheopteriks (grč. visoko svećenstvo arhijerej (grč. po nekim dijelovima sličan reptilima.arhegonije arhegonije (grč. archi-pelagos) otočje. prid. i 640. zametak) zool.predmetak koji u složenicama znači: glavni. nadbiskupija arhidakon (grč.). archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). prvosvećenik.

ali ju je on ostavio na otoku Naksu. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. ariditas) suhoća. Indoeuropljani. pomogla Tezeju. aridura) med. napjev. posljednja obrana arijer-garda (fr. archos. aridus) suh. sušnost. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. lat. grč. Indogermani. isušen. kele kila. mršavost. spržen. Ariadne) mit. regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. arriere straga. neplodnost. melodija Arijadna (grč. mršavljanje. archivum) koji se tiče arhiva. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. raspored građenja. za žrtveni oltar. nakon što je ubio Minotaura. sušenje. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. zaštitnica. lukova glavnog crkvenog portala.arhitektonski teljstvo. archo. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. pjesmica . mršavost. fr. odstupnica arijergarda (fr. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. način pjevanja. Perzije i Irana sami sebe nazivali. arya. mala arija. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. graditeljstvo. zaštitna četa. archivum. pristaše i pobornici arijanizma. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. mršav. dokumenti arhivist (lat. arija) mn. aria. trabs greda) arhit. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. građevinarstvo. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). suša. bruh) med. arietta) glaz. archon) vladar. st. jalovost. građevni stil arhitrav (grč. načini zidanja. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje. neplodan. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. poglavar. za grad Jeruzalem.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. ptosis pad) med. jalov. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. rimskoj. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . kila. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. suhoparan ariditet (lat. pismohrana arhivalije (lat. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). arriere-ban) voj. zaštitnica arijeta (tal. arriere-garde) voj. povelje. bruh debelog crijeva arhont (grč. archos čmar. koji se nalazi u arhivu. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. pren. koji pripada arhivu. archos čmar. ime kojim su indoeuropski (arijski. lat.) ovan. nego običan čovjek Arijci (sanskr. architektonikos) građevni. suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. slabost aries (lat. architekton. architectura) građevna umjetnost. archivolto glavni luk) arhit. indogermanski) stanovnici Indije. Arijevci. pren. perz. koji radi u arhivu arhocela (grč. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. znanost o sustavu arhitektonski (grč. archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal.

aristos. e. lutrije i dr. pr. Larix europaea) bot. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. plemstvo aristokrat (grč. locheia porađanje) mn. računski. aristokratia) vladavina plemstva. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. Aristoteles) fil. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. e arithmetike tj. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti.). pren. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr.) glaz. aristos najbolji. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. u obliku arije. aristarhski Aristej mit. prijatelj i član aristokracije. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. n.) . onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. sredstva koja pomažu porađanje. e. progresija aritmetika (grč.). osiguranje života. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. nepravilno kretanje. med.) aristokracija (grč.). n. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. logia) znanost o brojevima. n. pr. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. e. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. pr. v. stube. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. usp. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf.e. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. demos narod. arithmos broj. arithmos broj. starogrčki zaštitnik lova i stada. med. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar. im. znanost o brojevima. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. geometrijska sredina. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. arithmos broj. plemićki stalež. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. agua) mn. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. arithmetikos) koji spada u računanje. pjevajući. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. prema priči. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. mania bijes. v. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. Platonovog učenika. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju.Arijevci Arijevci (sanskr. ariozo (tal. n.) aritmija (grč. n. umijeće računanja. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. kratos moć. arithmos broj. e. pr. vladavine plemića aristokratizam (grč. 58. techne) mat. neskladnost.

lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. kol arko (tal. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. pomlađivanje itd. umjetne arkade. laktaš arivizam (fr. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. arrivage) pristajanje. vlasnik gusarskog broda.) oružje. kako se prave sredstva za uljepšavanje. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. dragocjenosti arkada (fr. arcus luk. armateur) pom. nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr. lat. preteča današnje puške 119 armater arko (tal. Arkadoi) mn. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. laktaštvo arizacija (sanskr. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. nadsvoden hodnik. arcanum tajna) tajni lijek. mali naoružani brod. arkadikos) koji je iz Arkadije. potez gudalom. koju je 1588. npr. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. gudalo. arcade. st. armalis. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. arco. seoski. tj. arithmos broj. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. Arkadia. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. Velika kola) astr. osobito ratna flota (ovako se u XVI. arcuatio) med. pren. u Španjolskoj: oružana sila. arithmos broj. naoružan trgovački brod. tajno sredstvo arkatura (fr. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. arcanus tajanstven. gusar. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. relikvije i dr. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. arcatito) med. arcus luk) glaz. naivan. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. sjever arktura (lat. dolazak. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. svodna oplata arkbutan (fr. dovoz robe. arma oružje) mn. arca kovčeg. sužavanje. arc-boutant) arhit. osobito carinski armalisti (mađ. armadilla) pom. polukružni otvor arkadijski (grč. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. potporni poluiuk. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. coll arco čit. dolazak brodova u luku. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. arctura) med. e arktos Veliki medvjed.aritmomantija aritmomantija (grč. stup podupirač arkebuza (fr. mit. stanovnici Arkadije. sanduk) 1. arkeo izdržavam) geol. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. pastirski. arriver postići. pomorski razbojnik . tj. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. metron) sprava za računanje arivaža (fr. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. . idiličan Arkađani (grč. lat. mala ratna flota. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. karijerist. 2. arcata) arhit.)'gudalom arkosolij (lat. dovezena roba arivist (fr. gusarski brod.) oprema. arkanum (lat.

drzak arogirati (lat. bombama. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. 3. pren. vojska. arpedžatura (tal. arrostia) med. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. oklopljavanje broda. opremiti. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. povećati nosivost zida željezom i cementom. Aharon. niz razlomljenih akorda arpeggio čit. npr. armorale) poznavatelj grbova. tj. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. mirisne tvari. jela i dr. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. uzeti pod svoje aroma (grč. u obliku koluta. voj. naoružati. pren. ugodan miris eteričnih ulja. arrostema slabost) med. 2. ludilo. navodnjavanje njiva. polijevanje. arrosage) zalijevanje. aroma) mirisan. žena sposobna zavesti armija (lat. prisvojiti. trg. aroma) miris. staviti miris u nešto. lat. nagrizanje kostiju arozirati (fr. Aaron) stariji brat Mojsijev. naoružanje. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. armilla grivna. harfica arpeggiato čit. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. fiz.armatura armatura (lat. naoružanje i posada nekog broda.) glaz. arrosio) med. arroser) zalijevati. "armija beskućnika" armilaran (lat. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. arpanetta) glaz. bezobrazan. ratna sprema. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". prav. strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. drskost. drznuti se. snažiti armorijal (fr. zasuti vatrom. bezobzirnost arogantan (lat. Cincari. 5. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. slaboumnost. arpedžato (tal. 2. arostija arostija (grč. jačati. mnoštvo. armee) 1. arrogare) usuditi se. voj. ovlažavanje. aroma) namirisati. kao na harfi. lat. arrogantia) napuhanost. koji ugodno miriše. arrogans) napuhan. armorial.) voj. lomljenje tona kao na harfi . Vlasi Aron (hebr. aromatica) mn. narukvica) okrugao. sa začinom aromatizacija (grč. arrosement) zalijevanje. pom.) glaz. aromatizirati (grč. voj. glaz. oružana sila. 4. fiz. gord. pren. trg. razmetljiv. pojačati snagu magneta pomoću željeza. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. naknadno platiti arozman (fr. oholost. polijevanje ulica. 3. navodnjavati. osvježavanje. opskrbiti ratnom spremom. metodično bombardirati. polijevati. arostema arozaža (fr. prisvajati. grad. začini 120 arpeggio aromatičan (grč. "armija nezaposlenih". arpedžo (tal. arrodere. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč.) glaz. prvi mađarski knez (890—907). arma oružje. ohol. armare) 1. uobražen. doplatiti. granatama. mala harfa. doplaćivanje. aroma. metodično bombardiranje arozija (lat. začiniti. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. fr. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. v.

arteria. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. arteria. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. arteria. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. artefactum) umjetni proizvod. a svaki urup na četiri greha).) umjetnost je duga. proučavanje arterija arterioreksis (grč. arsen muški. element atomske težine 74. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. kem. arterijalitet arteritis (grč. rexis pucanje) med. arterijska krv svijetlocrvena. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. st. lat. u 20. prijašnja ruska mjera — 0. pren. bogatstvo u arterijama. vita brevis (lat. ars mnemonika (lat.) umjetnost. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. arterialisatio) fiziol. posao. arteriozitet arterijalizacija (lat. arteria žila) anat. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. kem. arteriositas) fiziol. bot.781 m) art nouveau čit. pren. najsitnije arterije. arsenal. skleros tvrd) med. pucanje arterije arterioskleroza (grč. ar nuvo (fr. arsenikon) kem.. grafia) anat. arterialitas) fiziol. junak. fagein jesti) med.7112 m. nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč. soli arsenove kiseline arseniti (grč. arteria) med. proširenje arterija arterija (grč.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. redni broj 33. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. slobodne umjetnosti. logia) anat. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. arsenikon. nasilnik. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. rif. v. arsenikon) mn.) vještina pamćenja arsen (grč. krvna žila. znak As. arsenikon) mn. arteria žila) koji se tiče arterija. tome rezanje) med. aslan) lav. arterijalitet (lat.93. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč. arsonvalisatio) v. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. aršyn) lakat. arteriolae) mn. spinet ars (lat.arpikord arpikord (tal. darsonvalizacija arš (tur. a život kratak ars mnemonica čit. arsena. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. ljutit čovjek. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. tal. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su . upala arterija artes liberales (lat.) mn. umijeće. arteria žila. velika zaliha arsenijati (grč. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. ektasis pomicanje) med. glavna prometna ulica u gradu i si. arslan. arteria.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. stenos tijesan) med. arteria. arteria. prijek. pren. fiziol. oksidirana krv. zanat. dijelio se na osam urupa.

rak u zglobu artropatija (grč. glumac. arthron. artichaut) bot. umjetnik. pyon gnoj) med. arthron. podos noga) mn. bol zgloba. artis umjetnost) način umjetničkog. topništvo. umetnuti) med. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. majstor artificijalan (lat. articulus zglob. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. fr.apropos kopali prve takve zdence već u 12. gnojenje zglobnih kostiju. bol zgloba. osobito u varijeteu i kabareu. arthron. ars. upala zglobova. poglavlje.(grč. giht artritizam (grč. arthron. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. lijek) artritis (grč. pathos bol) med. karpos plod) mn. tvoriti glasove. stvar. 122 atropodi kompozicijom i dr. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. poznavatelj umjetnosti. gen. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. emballo ubaciti. anat. artiste) umjetnik. artista. artistique) umjetnički. rod vojske naoružan topovima artist (tal. izvještačen artikl (lat. gram. artos kruh. bot. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. "igra riječi" artizan (fr. pren. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. sastavni dio nekog spisa. začetnik. artilleur) vojnik koji rukuje topom. roba u trgovini. kostobolji. stvaralac. arthron zglob. daktylos prst) zool dvopapkar. algos bol) med. zglobobolja artropioza (grč. stilom. artios usko spojen. tvorba glasova. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. prijevremenoj arteriosklerozi. astmi i dr. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. trg. facere činiti) tvorac. paragraf artikulacija (lat. artro. articulare) gram. probadanje u zglobovima. točka ugovora. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. fyo stvaram) med. takoprstaši. ars. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. autor. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. artisan) zanatlija. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. articulatio) gram. arthron zlob) med. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. arthron) med. artis umjetnost. predmet. zglob. arthron. neprirodan. neuralgiji.). topnik artiljerija (fr. arthron. člankonošci . razumljivo govoriti artiljerac (fr. majstor u jahanju. šećernoj bolesti. osnivač. glumac. fr. krušne biljke artolatrija (grč. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. kasnije: topovi. articiocco. član. artos kruh. majstorski artizam (lat. arthron. zool. artos. grada tijela koje je sklono debljini. pokretač artofag (grč. zglobni artrodeza (grč. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). članak) članak. napis. pus. artificialis) umjetnički. karkinos rak) med. odyne bol) med.

arsis) metr. 3. zem. za engl. sabor. plaštenjaci. astr. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. najbolji u nekoj struci.). keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. uzlazna linija srodstva. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. e. penjanje. parlament. polet. usp. bez ikakvog vanjskoog poticaja. uzdizanje. kora od kruha. 2. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. sa zglobovima. bezvjerstvo. po sko- . aseitas. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica.). kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. isušenje močvarnih mjesta itd.artrotomija artrotomija (grč. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. rakove i crve arundinozan (lat. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. Spasovo. dizanje glasa. sanus. mn. amarus gorak) kem. fr. rođaci po uzlaznoj Uniji. ateizam aseitet (lat. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. pradjedovi. assemblee) skupština. isušivanja močvarnih mjesta itd. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. najjača karta. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. uzlazak. astr. zglob artrozoa (grč. a-. suprotno: descendenti ascenzija (lat. zemljoradnja arza (grč. ascendencija (lat. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. arundinosus) trskovit. assis) 1. prav. Tajland. Singapur. skup. assus pečen. arthron. prvak. obrastao trskom Arverni mn. tome rezanje) med. askites. grada zgloba. asciscere primati. površina pečenja i dr. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. kraju ili državi. mat. asambleja (fr. glaz. čišćenje od zaraze. bogat trskom. n. arso zapaljen. opće ime za kukce (insekte). starorimski sitan novac i jedinica za težinu. a se esse biti. tj. ascensio) penjanje. zbor. cultura uzgajanje) poljoprivreda. rast ascendenti (lat. skia sjena) mn. ascendentes) mn. arvus njiva. sanus zdrav. zoon životinja) zool. suprotno: teza arzan (tal. penjanje. npr. preci kao roditelji. napredovanje. nosos. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. mješčićnice asciji (grč. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. asebeia) bezboštvo. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. postojati sam sobom) samostalnost. arthron) anat. tj. djedovi. Malezija. nadmoć. Uzašašće Kristovo. uzlaženje. pretežnost. ascendentia) prava. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. fr. asanirati (lat. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. Filipini) asebija (grč. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. pauke. unutarnjem nagonu. as. arthron zglob. naglašeni slog stope. askos koža) med. trbušna vodena bolest ASDIC krat. prihvaćati).

assensio) odobravanje. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . bez obilježja asentacija (lat. pohotljivost asemičan (grč. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. obamrlost. dakle. dokazni asfalt (grč. sfyxis bilo) med. čepljez. asseverare dokazivati) potvrdan. tj. a-. potvrdan. porotnik asesorat (lat. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. a-. asservare) čuvati. oleum ulje) kem. bez satelita aselgija (grč. sepsis) kem. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. lat. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. a-. sexualisatio) uništenje. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. pohraniti. fil. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". bez pratitelja. sepsis trulež. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. assessura) v. prisega prav. lat. koji nema zaraznih klica. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. prav. sačuvati. asesorat aseveracija (lat. kastracija aselenski (grč. pohrana. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. polumrtav. septikos) koji nije sklon truljenju. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. problematičan. asfaltos) kem. assibilatio) gram. a-. antiseptičan aseptin (grč. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. asservare) čuvanje. assenatio) laskanje. asertorna. sudsko pomoćništvo asesura (lat. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. pristajanje uz koga. assessoratum) zvanje pomoćng suca. sexus spol) bespolan. apodiktičan). obamro asfodel (grč. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. ostavljanje u pohranu aservat (lat. paklina. assertivus) v. čapljan. ostaviti u pohranu asesor (lat. a-. assertio) potvrda. koji je u dubokoj nesvjestici. "cvijet smrti". kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. dokazivanje. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. naši izrazi: primorski brden. asertoran asertoran (lat. assertorius) kojim se tvrdi. sfyxis) med. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. razvrat.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. a-selenos) bez Mjeseca. fil. prisizanje u nešto aseverativan (lat. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). asemos) koji nema znaka. lat. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. a-. koji nema spola. a-. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. v. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. sepsis trulež) med. a-. udvaranje. tj. koji je bez oznake. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. zemna smola. ulagivačko odobravanje asenzija (lat. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. dušika i sumpora. u pohranu aservirati (lat. npr. aselgeia) razvratnost.

a-. prilagoditi. neskladnost. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. prilagođa• vati. sympatheia) nenaklonost. st. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. nedovoljno suosjećanje. gram. bez sveza. nejednakost. uputnica. symfonia) nesklad. nepoklopljiv asimulacija (lat. jednačenje (po zvučnosti. nervozan. syllogismos posredni zaključak) log.: //O žene. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. nedostatak veze u rečenicama. nedostatak sućuti asimptota (grč. chronos vrijeme) neistovremen. asindeton asinkroničan (grč. bez svezica asindezija (grč. a-. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati). Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč. assignatura) v. a-. assignatio) doznaka. neravnomjernost asimfonija (grč. ustrajnost asiento čit. syndetos nevezan) koji je bez veze.-grč. assimulatio) pretvaranje. nerazmjeran. nevezanost. asimfoničan asimilacija (lat. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. a-. asjento (šp. asindetski (grč. postojanost. licemjerje asindeton (grč. psih. nespojenost) ret. assimilare) izjednačiti. nejednakovremen. glup je) . prijetvornost.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. nejednak asimetrija (grč. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. neskladan. assiduitas) točnost. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. neskladnost. usp. bolestan. dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan. ili između članova jedne rečenice. syn s. a-. pošiljatelj asignat (lat. a-. tj. npr. fiziol. asignacija asignirati (lat.—18.. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. syndeton) poet. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. symptotos koji se ne poklapa) mat. 1790. azinus ad liram (lat. hiperbola ima dvije asimptote. neistodoban asinus ad lyram čit. ali je nikad ne siječe. očajan. asyndesia nevezanost. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. assimilatio) izjednačenje. izjednačavati. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. izjednačavanje. nesposoban je. npr. a-. IV. doznaka.. nalog. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. po mjestu tvorbe glasova). pr. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. primiti u se. linija kojoj se približava neka krivulja.asibilirati asibilirati (lat. grozan. nalog za isplatu asignant (lat. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. primati u se. jednačiti. krvav. a-.).) ugovor španjolskih vladara (u 16. fi- 125 asinus ad lyram ziol. assibilare) gram. gram.

assistentia) pomaganje. odis prezasićenost) med. spajanje. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. systole skupljanje. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih). pustinjaštvo. asocirati se združiti se. asketes) pustinjak. pokajnik. pomoć. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. associare združiti. nedostatak hrane askaride (grč.Asinus Buridani. asketos) pokajnički.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. askeo) pisac pobožnih djela.. Asinus Buridani inter duo prata (lat. koji izaziva gađenje. assistere) pomagati nekome u poslu. udružiti se asodičan (grč. vezati. biti nazočan čemu asistolija (grč. potpora. vezivanje. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. primiti za suradnika. a-. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. assistens) pomoćnik. pratiti nekoga. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. gladovanje) post. fil. dječje gliste asket (grč. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. udružiti. nestezanje srca asitija (grč. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. zool. pomagač. asodična. askaris) mn. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. lat. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. nedruštven. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. stezanje) med. odgojni askeza (grč. društvo. veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr. a-somatos) netjelesan . as-odes koji osjeća gađenje. nedostatak volje za jelom. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. associare) pridružiti. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. askesis) pustinjaštvo. jezik.) Buridanov magarac između dvije livade. bogougodan. socialis) nedruževan. vrsta klasičnog stiha. u početku s trohejom ili spondejom. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. prisutnost asistent (lat. udruženje. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. a-. Asklepijadi potomci Asklepijevi. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. associatio) udruživanje. zamjenik. v.. kod Rimljana: Eskulap. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. člana. bogougodnih spisa asketika (grč. spojiti. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. asitia nejedenje. mlađi činovnik asistirati (lat. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. pokajništvo.

surovost. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. s dahom. lik. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. usisavač. biranje. aspermičan aspermatizam (grč. aspirata sc. reumatizma. a-. položaj planeta promatran sa Zemlje. somnus san) med. tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). aspidos) zool. udisanje. zmija otrovnica. aspirans) kandidat. ventilator aspirin farm. samoglasničko podudaranje. asper ljut. čežnja aspirant (lat. težnja. aspirator) sprava za usisavanje prašine. onaj koji teži za nečim (položajem. aspermizam aspermizam (grč. prehlade i si. aspectus) izgled. slično zvučiti asortiman (fr. assonantia) v. knjiga). oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. bot. assortissage) trg. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. sperma sjeme) med. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. glaz. aspis. plina ili tekućine.asomnija asomnija (grč. nesanica asonanca (lat. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. sperma sjeme) med. pren. neravnina. e. asparagos) šparoga. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. želja za nečim. v. aspirare) tražiti nešto. lat. izgovaranje s hukom. sperma) med. littera) gram. raskalašnost Aspalathos ilirsko. asperitas) hrapavost. aspermizam aspermičan (grč. n. krutost aspermatičan (grč. uvlačenje u sebe. rod bilja iz porodice ljiljana. zbirka razne robe iste vrste (npr. odabrati stvari jedne prema drugima. a-.. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. zla i opaka žena aspik (fr. st. aspergillus) med. grubost. pojava. aspiratio) gram. zvanjem) aspirata (lat. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. sperma) v. bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. egipatska naočarka. astr. usisavanje. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. aspermos) med. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. udisati. neotesanost. aspic) kub. v. nepotpuna rima. pren. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. asperifolia) mn. dobar znak aspera nec terrent čit. assonantia) poet. uvlačiti u . asotia) razvratnost. opremiti asortisaža (fr. a-. opskrbiti skladište robom.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. a-. sisanje. težiti za nečim. odabiranje asortirati (fr. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. a-. aspera nek terent (lat. gledište. tvrdoća. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. koji nema sjemena. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. stajalište. aspirirati (lat. hladetina aspiracija (lat. pr. razvrat. asonanca asonirati (lat.

asthenes. astatos nestalan. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. rata i mira.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. duhovit govor. mali. skupina zvijezda asteroidan (grč. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. slab. oronulost. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . lako zamaranje očiju aster (grč. asteismos istančan. koji potječe od slabosti. osobina nekih vrsta tinjca koji. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. makros dug. dosjetljiv govor. vrsta slova. sjajan asteroidi (grč. astheneia nemoć. uzeti k sebi) slik. tuga. ret. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. astenična groznica živčana groznica. grč. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. koji potječe od zvijezda. pun zvijezda. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. prijelazna antikva asteričan (grč. tzv. med. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. okamenjeni rak Astarta (Astarot. logia) med. vrlo. usisavati. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. astečki jezik v. zvjezdice. zvjezdan. asteroides) zvjezdolik. oronuo. zbog interferencije svjetlosti. nepostojan) koji nema smjera. lijepa kata. gospodarica neba i zemlje. profinjen ton u ophođenju. asthenes) nemoćan. aster zvijezda) fiz. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. gram. asthenes. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). derivat maja-pisma. astateo) nemir. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. npr. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. izgovarati iz grla. aster zvijezda) bot. npr. orao vidim. suptilan. nemoć. dosta Assunta (lat. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. astakos rak. glaz. eidos oblik) mn. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. npr. s hukom. tisk. supr. nahuatl-jezici. aster. utjecaji asterisk (grč. asteroeis) zvjezdast. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. zvjezdani. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. ljubavi i rađanja astatičan (grč. slikovnog (piktograma). nepostojanost. astheneia slabost) med. biljka glavočika. aster) zviježđe. assumere primiti. steničan afekt astenija (grč. gledam) med. bacakanje teškog bolesnika. u obliku zvijezde. bez određene orijentacije. slabost. astr. psih. assai) glaz. astečko pismo meksičko pismo. astatične igle fiz. asterismus. s dahom. lithos kamen) geol. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. pramajka svega živoga. slabost vida. asti grad) gradsko ponašanje. bunilo. asteizam (grč. slab vid.

talijanski šampanjac astigmatičan (grč. a-. obruč. stigma. sunčanica. eterično tijelo čovjeka. svijet zvijezda. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. želučane) astrafobija (grč. anat. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju.asteronim pitera. sipnja. Vesta i dr. spuma pjena) pjenušavo vino. nomos zakon) upravljanje gradom. zvjezdani. nadzor nad kućama astma (grč. duše umrlih. Ceres. gležnjača. stylos stup) arhit. a-. astragalos) igra kockom. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. građevina bez stupova astinomija (grč.. astralni svijet zvjezdani svijet. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. koji potječe od zvijezda. kockanje astragalomantija (grč. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. a-. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. teško i kratko disanje u napadajima. pseudonim asti (tal. astmatičan astmatičar (grč. asti spumante (tal. zvjezdast. u obliku zvijezde. u srednjem vijeku: pali anđeli. astron. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. arhit. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. usp. gradu Astrahanu) astralit (lat. med. zemlje i pakla. a-. zvjezdano nebo astro. skočna kost. astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. balio bacam) med. osobito između zvijezda Kumove slame. planetoidi asteronim (grč. asti grad. stigma točka) fiz. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. Astrea. fobos strah) med. npr. asthma) med. astrobolismos. astralis) koji se tiče zvijezda. astragalos) kocka. grč. pr. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. astragalos kocka. uprava grada. tjelesnih osobina. asthma) sipljivac.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). astron zviježđe. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. aster zvijezda. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč. po naučavanju okultizma. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). Juno. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. zvijezda. nakon svakog bacanja. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . astrum zvijezda. drugo. srčane. izgleda da potječe od bezbrojnih.(grč. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. asti grad. metron) opt. udar sunčanice. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. vijenac na gornjem dijelu stupa. slabija nego na ostalom nebu. pjenušac.

) vrsta dramske improvizacije. utišati. zaprežni pribor. voj. attelage) zaprega. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. duševni mir. njem. kipara dr. kći Zeusova. dizala ih i tako zaostajala. naviknuti se na nešto. hetman atambija (grč. (kod Rimljana: Minerva) . zaštitnica junaka i gradova. utišavati atemporirati se (lat. athanasia) besmrtnost. nevještost (npr. athanasia besmrtnost) v. ataraxia) fil. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. imali su sina Partenopeja (grč. attachement) odjel. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). atanatizam ataraksija (grč. primamiti. neizmjerno bogatstvo koje je 133. Posejdonovom praunuku. n. atheos bezbožan) bezbožnost. a-thanatos besmrtan. to je uspjelo Hipomenu. stanje bez strasti ataše (fr. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. božica rata. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. ima umrijeti). neustrašivost atanatizam (grč. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. v. "dječak s djevojačkim licem").atalsko blago 132 Atena pije. ublažavati. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. brak bez djece atelana (lat. divim se) nečuđenje. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. osobito ženskih. atechnikos) neiskusan. nekog liječnika). logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. posebice grada Atene. zavoljeti nešto atašman (fr.. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. attemperare) ublažiti. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. pr. naslijede osobina predaka atehničan (grč. radionica slikara. athambia) hrabrost. besciljnost. Athena) mit. odan čovjek. neumrlost atanizam (grč. a-. nevješt. atanizam atanatologija (grč. Hauptmann) vođa kozačkog odreda. atechnia) nespretnost. fabula Atellana atelaža (fr. atelier) umjetnikova soba za rad. prema prilikama. atheos bezbožan) bezbožnik. ateleia) nesvrhovitost. attacher) dodijeliti na rad. duševno spokojstvo. bezbožništvo. thaumaso čudim se. nespretan atehnija (grč. atemperirati (lat. a tempore) ponašati se prema vremenu. privrženik ataširati (fr. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. topovski pribor atelija (grč. atavus predak) sličnost s precima. pren. ravnodušnost atavistički (lat. kozački harambaša. ateknia bezdjetnost) neplodnost. po legendi niknula iz njegove glave. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. obično s činom pukovnika. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč.

atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. uvjerenje. tal. atemptare napasti. attentata crimina čit. atentata krimina (lat. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega.) atika (lat. ather kaša. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. ponašanje. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. "tatica") kralj Huna (5. napadati atenuator (lat. izvršiti zločinački pokušaj. attikismos) atički način govora. a-. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. st. držanje tijela. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. doći k obali aterman (grč a-. atestat atestacija (lat. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. ublaživati) prigušivač. uzor) neuredan. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. svjedodžba. attestatum) v. stav. nevičan čemu ateramija (grč. tj. loša probava aterenizacija (lat. prijatelj Ciceronov. pristati. attestari) potvrditi. a-. attica. fr. uvjerenje. uzor) med. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. uglađen. suptilan. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. adijaterma aterom (grč. duhovit. n.atenej atenej (lat. typos oblik. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. prav. potvrdu. v. teška probava. attitude. pismena potvrda atestat (lat. zločin. imanje ili čast. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena.). neupućen. e. attenuare umanjivati. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. pokušaj ubojstva. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr.) mn. n. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. zločinački napad. pokušati) protupravan napad na nečiji život. izdati svjedodžbu. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. attestatio) ovjeravanje. terrain tlo. ne poštovati. dosjetljiv. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. attitudine). posvjedočiti. fr. poništavanje. v. nasrnuti na tuđe pravo. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. svjedodžba. položaj. atterrir) zrak. uvjerenje. Atlas) mit. napasti. attique) arhit. thermaino) fiz. prezirati. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. a-teramnos tvrd) med. e. atest 133 Atlant atestirati (lat. spustiti se zrakoplovom na zemlju. otuda: učeno društvo. proglašenje nevažećim aticizam (grč. atticus) svojstven atičkom duhu. typos oblik. ukidanje. Atlas . viša škola. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. potvrđivanje. ovjeriti. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat. athetesis) odbacivanje. pom. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. attentatum od attentare. a-theoretos) koji ne zna. ad k.

atmos.) dah. Atlas) arhit. koji pripada planini Atlasu. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. duša svijeta. prvi vratni pršljen. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. pren. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. sfaira. atmos. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. po vjerovanju starih Grka. usp. nazvan po divu Atlasu koji. atmosfaerillia) mn. ozračje. sjajna svilena tkanina atlet (grč. zem. anat. Africi. Atlantis) legendarni otok koji se. logia) znanost o isparavanju. što iznosi oko 1. zračna tijela atmosferografija (grč. atli) konjanik. atmos. div koji. zapadnoafrički Atlas (grč. v. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. načelo svijeta atmidijatrija (grč. sfaira. stratosfera atmosferilije (lat. parnih kupelji. koji pripada atletici atlija (tur. duša.: duša. životni dah. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. atmidometar atmijatrija (grč.093 kg na 1 cm2. sfaira kugla) zračni omotač. divovski. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. veoma snažan. oko 9000 godina prije njega. atlanticus) gorostasan. tvari iz atmosfere. atmis. atmidoskop. lijepo i pravilno razvijen. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno". atmosferski tlak dolazi od težine zraka. atmidometar atmosfera (grč. otuda: koji pripada zap. atmos. skopeo) v. troposfera. pren. at atlotet (grč. osobito na olimpijskim i drugim igrama. liječenje pomoću pare. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. nalazio u Atlantskom oceanu. atmidos para. Atlas) mit. plašt plinova koji obavijaju Zemlju.atlanti atlanti (grč. atmoskop. hrvač. atmis para. Atlantic) Atlantski ocean. metron) v. atmidijatrija. iatreia liječenje) med. atmis. atmometar atmidoskop (grč. u indijskoj fil. borac. Atlas) zem. fiz. atmidijatrija atmidometar (grč. atmos para. širine 45° na 1 cm2. usp. atmos. atmis para. iatreia) med. po grčkoj mitologiji. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. atmijatrija atmidijatrika (grč. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). športska grana. atmis para. velik i snažan. trg. atmijatrika atmologija (grč. pravo ja. atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . koji ima osobine atleta. iatreia liječenje) med. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. liječenje inhalacijom. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. čovjek koji se bavi atletikom. prema Platonu. v.

fenil-kinolin-karbonska kiselina. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. reumatizma i dr. atonos) bezglasan. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. proturječnost Atos (grč. st. malaksao. atonia) bezglasnost. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. atonon) gram. atomos. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. facere činiti) med. atto) kaz. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. o najsitnijim djelićima . atopos) koji nije na pravom mjestu. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. atoksičan (grč. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. volumen obujam) fiz. nenaglašen atonifikacija (grč. klonuo. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). atomos nedjeljiv) pren. usp. pren. uspavljivanje atonija (grč. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. nenaglašenost atonon (grč.) geol. nepriličnost. mlitav. razdvajanje na sitne dijelove. 2. nepriličan. osobito djela za pjevanje atocija (grč. atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. kukavičluk atom (grč. slab. klonulost.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena. elemenata za koji se sve do početka XX.) glaz. pren. atomos) fiz. med. kreću oko njega. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. elektricitet ato (tal. atom atomizam (grč. atolmia) strašljivost. a-. atom atomologija (grč. neutrona. upotrebljava se kod bolesti zglobova. bojažljivost. nenaglašena riječ atopičan (grč. atomos) koji se tiče atoma. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. nesposobnost rađanja. atomos) fiz. žućkasti kristali gorka okusa. v. lat.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. čin. mislilo da je nedjeljiv. med. lat. veoma sićušna stvar atomističar (grč. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. atocia) mn. ato di kadenca (tal. veoma sitan. tj. najsitniji djelić nečega. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. pojava. atto di cadenza čit. Athos) gora na poluotoku Halkidici. atopia) nepristojnost. gram. razdvajati na sitne dijelove. umoran. atomos nedjeljiv) pren. slabost tijela. znanost o atomima. neplodnost atocije (lat. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. neobičan atopija (grč. najmanji djelić kem. omlitavljenje. nedjeljiv atomvolum (grč. neotrovan atoli (malaj. završetak glazbenog djela kadencom. mlitavost. usp. atomos nedjeljiv) 1. atokos) med. atonos olabavljen. atmosferski elektricitet v. malaksalost. fil. gram. atomos) fil. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. alfa-čestica i dr. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem.

po Spinozi) atributivan (lat. melemi (npr. nemilost atrofičan (grč. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. trefo hranim) med. čvrstina. sasušivanje atropa (grč. očnih i spazmodičnih bolesti) . prednji dio hrama. ojedenost kože. slab. djelokrug. atremeo ne dršćem. a-. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. mir. a-. attractibilitas) privlačnost. zabava. primamljivost atraktivan (lat. odlučnost atremograf (grč.Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. a-. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. attrahentia) med. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. attributum. strahota. pravo atribut (lat. atrocitas) grozota. astmatičnih. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. ne uzrujavam se. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. privlačan predmet. e. pripisivati) svojstvo. pouzdanost. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. pridjev. uzajamno privlačenje. sredstva za izvlačenje. med. atremia nepokretnost. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. dvorana za primanje posjetitelja. prividno kajanje. thrix dlaka. med. mjerodavnost. Atreus) mikenski kralj. surovost. oblježje. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. n. 136 atropin znak. attractivus) privlačan. tih. ojedanje. srčana pretkomora. trenje. nedostatak prirodnog otrova. attractio privlačenje) privlačnost. supr. velebilje (veoma otrovna biljka). kopnjenje. suh. usp. atra tamna. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. neustrašivost) mirnoća. znamenitost. mir. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. miran) miran. nepomičan. oznaka. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. pretklijetka atrium mortis (lat. sušenje. žutica atrahencije (lat. fil. koji se ne koleba atremija (grč. attribuere pridavati. strogost. tresis bušenje) med. attritio) med. pripisivanje. atrofija kod dojenčadi. atrabilitas) med. kosa) med. dodan atricija (lat. unuk Tantalov. brat Tijestov. attractorius) privlačan Atrej (grč. mršav. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. beladona atropin (grč. stvar koja privlači. a-. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. atrofija atrezija (grč. neizbježan) bot. sin Pelopov. pr. atrium mortis) predsoblje smrti. atropos neotklonljiv. bilis žuč. a-. osušen atrofija (grč. trofe hrana) zakržljao. attributivus) pridjevan. usp. trajna osobina nečega. atropos) kem. slabljenje. crna. gram. zanimljivost. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. attrium) predsoblje u starorimskoj kući. primamljiv.: repulzivan atraktoran (lat. bitna. pridavanje. užas. primamljivati atrakcija (lat. atremes koji ne dršće. nepokretan. attrahere) privlačiti. privlačna sila. mršavost) zbog slabe prehrane.) atrabilitet (lat. kakvoća.

koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit.) glaz. na. audire čuti. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. audire slušati. prav. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. audire čuti. o per (fr. tj. slušni. ročište audimutizam (lat. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. hrabro audacem fortuna juvat (lat. slušalica za gluhe audijencija (lat.au comptant au comptant čit. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. o revoar (fr. audientia) službeni prijam. uz plaćanje gotovinom au pair čit. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit. zasjedanje. sudnica. proba glumca. probno pjevanje. auditio) slušanje. de auditu (lat. auditus sluh) osjetilo sluha. auktor delikti (lat.) prav. aukcionis lege (lat. vojni sudac. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. hrabrost audiatur et altera pars (lat. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati.) neka se čuje i druga. auditivan (lat. saslušanje. učionica. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat. mutus nijem) med.) doviđenja! auctionis lege čit. grč.) putem javne prodaje. smjelo. metron) med. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat.) prijeđi. audacitas) srčanost. sonometar audiometrija (lat. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat.) posl. auditivni tip psih.) po onome što se čulo. o kontan (fr. počinitelj kaznenog djela. grč. licitiranjem auctor delicti čit. audio čujem. audače (tal. posebice djevojke. probno sviranje. audire čuti. npr. glaz. koji upada u oči.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. kričav . auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha. auditorium) slušaonica. čujni. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. svirača i dr. audire čuti. smjelost.) trg. fone glas) med. srčano. slušati. grč. auditor slušatelj. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera.) prav. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera.) izraz za osobe. suparnička strana. čuti. audire čuti. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. napadan. slušatelji auditus (lat. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. slušatelj auditorij (lat. 1858—1929) auf (njem. auktoritate kuratoris (lat. sudska sjednica. opernog pevača. metron) med. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. saslušavanje. vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje. auffallen upasti) upadljiv. audire čuti.

večeru i si. porast. povišica. Auge oko. aufhangen objesiti) klinčanica. npr. znak. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. pojačavati. počasno ime rimskih careva. dodatak. aufhenger (njem. e. proročki. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. auguralan augurirati (lat. naslućivati. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. augur. npr. kod grčkih i staroindijskih glagola. osmi mjesec u godini. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. pretkazivač. augural). dodavanje. predviđanje. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. naučavanje o milosti sljedbenika sv. 138 aukcionator pojačati. povećanje augmentativ (lat. augmentatio) umnoženje. Augeias) mit. tvore prošla vremena. do 14. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. otprilike. augustus uzvišen) 1. slutiti. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. 2. augmentativum) gram. umnožavati. licitiranje aukcionator (lat. povećavati. augirati augnmas (njem. mjesec žetve. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. Heraklo očistio za jedan dan. gram. pretkazivački. gatalac. auctio) trg. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. Mass mjera) mjera odoka. magnezija. prorok. carski augustinijanizam teol. blijedozelen dragi kamen. auge sjaj. kolovoz. povećati. dodatak. željeza i vapna. Aufschnitt) narezak. augmentirati augit (grč. pojačavanje. npr. uvećanje. pojačanje. cijenu. pretkazivati august (lat. predznak auguriozan (lat. predmetak pomoću kojega se. auflegen položiti. med. auguralis. kralj u Elidi čiju je staju. n. august(us) (lat. e. auguriosus) v. dodavati. auguriozan augurij (lat. aufdecken otkriti) prostrijeti. sastoji se od silicija. n. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. uvećavanje. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama . zraka) min. fr. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. zove se i tirkiz augment (lat. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. umnožavanje. povisivati. vješalica. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. uzvišen. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. naprava za vješanje odijela. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem.) svet. pr. augmentum) povećanje. broju i glasanju ptica. tumač znakova auguralan (lat. javna prodaja. posvećen. umnožavanje. 31. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. veličanstven (pridjev rimskih cezara). postaviti stol za ručak. dodati. pren. augere) v.aufdekati aufdekati (njem.

aureatus) zlatan. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. skopeo) med. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. zborno mjesto. mirisan. odličan aureola (lat. auctor) v. aurum. auriformis) uhast. nevolja. auxano povećavam. aula) dvorište. lat. prostrana dvorana. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat. astr. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. aurum zlato) kem. auri sakra fames (lat. autoritativan aula (grč. aura) ugodan zrak. auksano rastem. grč.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. n. pigmentum) min. aule. držati licitaciju. javno prodavati. auksano rastem. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. auris uho. ušna školjka aurikularan (od lat. posebno biljaka aukseza (grč. pathos nesreća. auratura) pozlata. pozlaćivanje aurea mediocritas čit. pren.e. svečana dvorana sveučilišta.) svijetli vijenac. ode pjesma. dvorski život i običaji. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat.) aura (grč. auxiliaris) pomoćni. krug oko glave svetaca. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. slava. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. auxano umnožavam. anat. ode pjesma) glaz. metron) opt. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. ugodan povjetarac aura popularis (lat. dio uha na koji se stavljaju naušnice. zlo. aurarius) koji se tiče zlata. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . auxesis) ret. med. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. ušni aurin (lat. auriscalpium) med. aulos. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. aula dvorana) dvorjanstvo. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. auris) liječnik za uši Aurora (lat. velik ugled auri sacra fames čit. laskanje. aula odn. zlatni auratura (lat. aurea mediokritas (lat.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat. u obliku uha. autor auktoritativan (lat. auksilijarne trupe pomoćne trupe. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. auctoritativus) v. žličica za uho auriskop (lat.) zlatna sredina aureatan (lat. Aurora) mit. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. predvorje. prodavati najpovoljnijem ponuđaču.) kočijaš. vanjsko uho. životni dah auraran (lat. auricula) uška.) životna snaga. sjaj. aurum zlato. auctionari) trg. kao uho auriga (lat. aukso. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. aulos frula. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. pjevanje) glaz. ulagivanje aulodija (grč.) prokleta žeđ za novcem. aukso.

) ili-ili autadija (grč. aussen vani. aut nihil čit. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. početnik. aurum) koji u sebi sadrži zlato. pomoćni radnik auskultacija (lat. australis) južni. samostalnost. okrilje. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. augur. samodrštvo. uživanje u samom sebi. zlatan aurum (lat. pokrovitelj auspicij (lat. zadovoljstvo samim sobom. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. filos) prijatelj. aus iz) žarg. auspicium. pren. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat.) ili biti Cezar. aut nihil (lat. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat.) jug australan (lat. archo vladam) samovlada.) zlato aus (njem. jutarnje rumenilo. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19. Aušvic (njem. samotok. zaštitnik. pristaša Austrije austrofobija (lat. gotovo. tj. vrhovna uprava i zapovjedništvo. grč. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih . vlast. auscultatio) med. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. tj. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. auster južni vjetar. prisluškivati. dvije sreće grabi" aurozan (lat. out) šport. st. znak. sretan početak. "tko rano rani. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. autarkeia) dovoljnost samom sebi. nešto veliko. moć. istok aurora musis amica čit. apsolutist autarhija (grč. sub auspiciis (lat. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. auskultator auskultator (lat. otpad aut (engl. auskultant auskultirati (lat. samodržac. autos.) zora. auscultator) v. ili ne biti ništa aut-aut (lat. suškovina Auschwitz čit. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. predznak.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. neovisnost o aurora (lat. proricati auster (lat. Ausschuss) bezvrijedne stvari. autos. ono što treba odbaciti. zaštita. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. apsolutizam autarkija (grč. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar. sudski pripravnik. pod zaštitom. prošlo je i si. archo vladam) samovladar. despot. authadeia) samodopadanje. auscultare) slušati. aurora muzis amika (lat. svršeno. avispicium. pomoćni sudac bez prava glasa.) zora je prijateljica muza.) pod okriljem. sreća. med. ausbord (njem. aut Cezar. grč. stetoskopa auskultant (lat. izvanbrodski motor ausbruh (njem. auscultans) slušatelj. Austria.

predmetak u složenicama sa značenjem: sam. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život.autemeran vanjskim stvarima. autobusima. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. kamionima autoanaliza (grč. autentik autizam (grč. digestio probava) fiziol. osobnosti i ideje autodidakt (grč. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. vjerodostojan autentičnost (grč. authentikos pouzdan. autos. goal) šport. autos sam. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. didasko učim. grafo) vlastiti životopis.(grč. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. prav. emera) med. omnibus svima) automobil-omnibus. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. izvornost. pravi. vjerodostojnost autentificirati (grč. prav. bios život. prvobitni. bez uvoza sa strane. autos engl. auto-da-fe. lat. authentikos) istinitost. autos. actus fidei) heretički sud. authenticum) izvorno djelo. autos) psih. samoprobava. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. autos) 2. uobičajena kratica za automobil auto. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. autos. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. fr. lat. determinare opredijeliti. originalni spis ili dokument autentike (lat. autos) 1. pravovaljanost. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. authentica) mn. pravovaljan. bezbožnika. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. izvorni. samoauto-dres (grč. autos. autos. naučavanje o samodeterminaciji. trg. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. original. bios. tj. autodefe autodefe (šp. ovjeriti autentik (lat. autos. svečano spaljivanje heretika. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. autos. odrediti) fil. vlastita biografija. emera dan) med. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka . omnibus autodafe (port. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. istodnevni. lat. pisac autobiografije autobiografija (grč. autos. usp. lat. autodafe autodeterminizam (grč. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). authentikos) zakonit. v. lat. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. facere) potvrditi. autos. istinit. putem razumne volje. fil. izvršenje inkvizicijske presude. autos eng. auto-de-fe) v.

toxikon lat. izrađen putem kopiranja. grafo. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. autos. autos. urođenički. sam sobom autodrom (grč. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. ljubav prema samom sebi. samobitnost autoinfekcija (grč. autos. alogen autognozija (grč. autogramma) v. pomoću tzv. lat. tj. gnosis) samoispitivanje. autos. starosjedilački. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. autos. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. fone glas) 2. koji se sam porađa. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. umnožavati autografomanija (grč. svojeručno napisan. koji radi sam od sebe. therapeia) med. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . autohirija autogamija (grč. urođenik autohtoni (grč. med. v. anorganske tvari. samooprašivanje autogen (grč. jak) koji djeluje sam od sebe. auto-chthon) prastanovnik. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. fagein jesti) med. eros ljubav) psih. autos. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. supr. autos. starosjedilaštvo. autos. autos.autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. fysis priroda. dynamikos moćan. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. samoubojstvo autohton (grč. gennao rađam) fiziol. starosjedilac. filia naklonost. usp. autos. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. samonikao. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. autos. jedenje samog sebe. samoliječenje autofonija (grč. urođeništvo. umnožiti. naprava za umnožavanje rukopisa. ljubav) samoljublje. autogram autografija (grč. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. samobitan autohtonija (grč. infectio zaraza) med. fonos ubojstvo) 1. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. hipnoza autohirija (grč. min. samoniklost. autos. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. autografskog crnila autogram (grč. gamia) bot. grafikos) svojeručan. dromos put) automobilsko trkalište. gignomai rađam) biol. autos. samooplođivanje kod biljaka. stijena). poznavanje samoga sebe autogonija (grč. autos. auto-chthonos) urođen. auto-chthon) prastanovništvo. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. in) med. svojeručan potpis. autograf autohipnoza (grč. autos. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. autos. autos. autos. autos.

otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. kefale) samostalnost. grafo) psih. biće koje nema duše. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. kirurških instrumenata i dr. samodržački autokritika (grč. tako reći. samovladar. njem. pren. samoozljeda.. kratos neograničena vladavina. laesio povreda) samoosakaćenje. mehanički. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. mobilis pokretan. postupaka autolezija (autos sam. vladanje sobom. ocjenjivanje vlastitih spisa. osakaćenje. učiniti da netko radi kao automat. djela. sag. autos. makinalan. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. autos. autos. fr. autos. samodrštvo. sam svoj autokefalnost (grč. automatos koji se kreće sam od sebe. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. autos. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. autos. Papinov lonac autoknips (grč. sprava koja. naprava za sterilizaciju lijekova. kata-lyo odriješim) kem. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. autos sam. kratos vlast. sustav apsolutističke vladavine. kratos) neograničen u vladanju. temno režem) med. knipsen pucketati) fot. automatos) samopokretan. koji sam od sebe radi. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. med. nesvjesna radnja automatizirati (grč. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. autos. mišljenju i pisanju) automat (grč. moć) samodržac. "samonadzor" autokracija (grč. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. kritike) samokritika. žuditi) fiz. autos. autos sam. clavis) fiz. therapeia) med. autos. autos. npr. kratos) v. autos. glupan. automatski pokreti psih. nezavisnost od drugih. logia) ret. autos. nezavisan. ocjenjivanje samoga sebe. nož. stvarni govor. autokratizam autokrat (grč. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. za čovjeka. tj. fil. haima krv. lithos kamen. lat. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč. autos. autos engl. kefale glava) samostalan. onaj koji liči na stvar. autos. samostalnost automahija (grč. odnos prema samom sebi. kem. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. maomai. tal.. tj. za razliku od slikovitog. vaga. samokret. automatiser) pretvoriti u stroj. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. vladanje samim sobom. lišiti samoradnje automatograf (grč. autos. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. autos.autokar 143 automobil autokar (grč. maomai tražiti. lat. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. pokretljiv) vozilo koje se sa- . puška. kišobran. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč.

autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. auctor tvorac. autos. autos. portrait slika osobe) umj. nomos) pristaša samouprave. auctoritas ugled. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. utjecaj. nyktos noć. odobrenje. autonomos) samoupravni. autorite) 1. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. fr. morfe oblik) biol. samostalan. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. slobodan. moralna. ovlaštivanje. lat. lat. med. nyx. auto automobilist (grč. putem otvaranja i pregleda leša (usp. ugled. auktor autoritativan (lat. autos sam. nafta ili elektricitet. pravna). auctor tvorac. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. mobilis) onaj koji vozi automobil. mobilis) šport. priznat stručnjak autorizacija (lat. zakonita vlast. samogledanje. fr. odobriti. motorni čamac. pregled. usp. ugledan. autos. osobno promatranje. autoriser) ovlastiti. auto. zakon koji je na snazi. samouprava. koji izrađuje automobile. autos. čak i kad su pogrešna. nadmoćnost (duhovna. autoptes) očevidac autoptički (grč. v. takve su npr. baino idem) med. pascho iskusim. tvorac nekog književnog. slika. 2. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika.: heteronomija) autonomist (grč. autos. autorsko pravo isključivo pravo književnika. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. znanstvenika. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč. auctor. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. umjetnika. pronalazač. fr. samostalnost. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. znanstvenog ili umjetničkog djela. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. autoptes) pril. morfogeneza autoniktobatija (grč. autos. usp. priznata veličina (u nekoj struci). auctor. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. auteur) pisac. pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. tvorac. začetnik. autonomia. opsis gledanje. vlastitim očima. nomos zakon) samozakonodavstvo. 2. fil. mjerodavan. osobno iskustvo autoplastika (grč. autos.automobilist mo kreće. tj. med. opunomoćiti. plasso oblikujem) med. odobravanje autorizirati (lat. na osnovi osobnog promatranja. politička nezavisnost. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). autopatheia) vlastiti osjećaj. autorisation) ovlaštenje. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. fr. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. fr. na osnovi viđenja svojim očima. antos. gledanje (ili viđenje) svojim očima. autosomnambulizam autonoman (grč. augere. autopsija) autor (lat. viđenje) 1.

lat. autos. stjecanje pogrešnog. auto-teles nezavisan) samostalnost. utjecanje na samoga sebe. suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. kod upale plućne opne itd. okretanje krila oko vertikalne osi. neograničenost. novija faksimilna izdanja. lat. autos. njegov glavni dio je poseban vodoravni . trausfusio pretok) med. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. improvizirano autoskopija (grč. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život.: alomorfija. autos. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. autos lat. lat. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. trofe hrana) biol. na brzu ruku. nepomičan) fiz. therapeia lat. autoniktobatija autostabilnost (grč. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč. theos bog) obožavanje samoga sebe. autos. vaccina) med. autorotacija krila zrak. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. prvi otisak autotipija (grč. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. somnus san. fr. autos. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. autos efa) "on. autos lat. autotrofne biljke bot. npr. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. heterotrofija autovakcina (grč. therapeia liječenje) med. autos tal. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. pod heterotrofan autotrofija (grč. autos. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. autos sam. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. neuvjetovanost autoterapija (grč. autos. autos. tj. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. gyros krug. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. npr. skopeo gledam) v. stabilis čvrst. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. suggerere savjetovati. rotatio okretanje) samookretanje. supr. psih. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. ambulare hodam) med. autos. autogyre) zrak. autos. v. autos.autorotacija autorotacija (grč. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. autoshedijastički (grč. autos. autos. Pitagora. je to rekao". trofe hrana) koji sam sebe hrani. autos. lat. autopsija autosomnambulizam (grč. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. lat. npr. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. serum) med.

poći (obično u skupinama). izlaženje u susret avant midi čit. mjenično jamstvo. ali nitko ne misli da će pobijediti. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. izbočenje. predstraža. avan midi (fr. Ave. sva sila avalirati (fr. onaj koji je daleko od čega. prvi korak. avanguardia prethodnica) u Italiji. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. unaprjeđivati. Maria (lat. Obri avatar mit. napredovanje u službi. prethodnica. ostavljen sreći ili slučaju. drzak. smanjivanje dobitka. neupućen čovjek. prednost avantažer (fr. istaknuti dio kuće. avantage) dobitak. plaćanje unaprijed Avari mn. lat. napredak. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. prednost. avanie. adventura) pustolovina. unaprijediti.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. aventurier) pustolov. napredovanje. krenuti. dati (ili: uzeti) predujam. izazvali seobu Huna. avant-garde. izmarširati u skupini. Alana i Slavena. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. avalanche) snježna lavina: odron zemlje. avaliste) trg. prevaga. avania) uvreda. izvidnica. sramota. arhit. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. avance) predujam. nadmoć. garde straža) voj. poniženje. bilo u životinju ave (lat. korist. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. predujmiti. arhit. smion trgovački pokušaj avanturin (fr.) prije podne. aval (fr. trg. st. zarade u nekom poslu avankor (fr. avancer) napredovati. predujmljivati avanzman (fr. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. prema Auzonu. isplata unaprijed. isplata unaprijed. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. koji je po strani. lovac na sreću avanturistički (fr. outsider) onaj koji je izvan čega. mlakonja Auzonija (lat. ispust. usp. tal. ante meridiem avantaža (fr. pren. zaštitnik Tibeta. istaknuti dio građevine avans (fr. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. Maria "zdravo. u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. aventure. mongolski nomadi koji su u 6.autsajder 146 Ave. avant-corps) voj. avantegeur) onaj koji ima prednost. biti unaprijeđen. bujica. pokušaj. adventura. potpisnik. u športu: onaj koji se natječe. smion. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. promaknuće. ići naprijed. aventureux) pustolovan. fr. prethodnica. koji stavlja sve na kocku.) zdravo! Ave. aval) trg. bučno. avancement) unapređenje. iznuđivanje novca. odvažan. paradno i si. ausriicken) izići. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. avant naprijed. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. prevagu: voj. osobito izići u stroju iz vojarne. aventure) sklonost avanturi.

lat. aviation. avilir. gradu Avignonu. uzgoj životinja avilirati (fr. fone glas) zrak. sablast. pilot 147 avivirati avikultura (lat.) prav. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat.. lice (kovanog novca). utvara. afet) strašilo.) prav. vilis jeftin) trg. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. djedovsko. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. oživljavati. tal. krletka avijatičar (lat. odoka averzionalna suma (lat. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. avizacio de peijurio vitando (lat. adversus okrenut prema. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. tal. lik. avis ptica. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. glava. žudan. stara kršćanska molitva. a. avis ptica.bez. quantum količina. sprijeda. grč. avis ptica. crkvi avenija (fr. suma novca kojom se plaća poprijeko.) do 1376. avverso) num.avenija jući joj da će roditi Isusa. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. lat. naprava za letenje teža od zraka. pelagra. nosos bolest) mn. lat. (papa Klement V. beriberi. bios život. zrakoplovstvo. pohlepan. prilaz. grč. engleska bolest i dr. suprotno: revers averzija (lat. proždrljiv avijacija (fr. letač. drvored. kavez za ptice. i odriče besmrtnost duše. avion. avenue) pristup. avis ptica. (papa Grgur IX. fil. avion. grč. aviaticus. skorbut. med.. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. avidus) lakom. ret. mržnja. tj. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. summa svota) trg. iznos) trg. avitum bonum (lat. avis ptica) zrakoplov. grč. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. večernje zvonjenje u Kat. gnušanje. staza. zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. željan. aversus licem okrenut od. st. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. cultura uzgoj) gajenje ptica. aeroplan avional (fr. aviateur) zrakoplovac. gramzljiv. aviarium) ptičnjak. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. vita život. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. vrsta majmuna aviceptologija (lat. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. capio hvatam. obiteljsko imanje avivirati (fr. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. lat. aviver) oživiti. osvježiti boje . avis ptica) plovidba zrakom. zračna flota avijarij (lat. fr. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. v.) u kojem su pape stolovale u fr. amine od am (monia) + -ine. aversio) odvratnost.

opozivati. mit. zastora u kazalištima i dr. avoir. u francuskim trg. odazivanje. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. koje su pobjedili azigija (grč. avulsio) med. visus gledanje. a-sylos neopljačkan. sloboda. v. avocatio) opozivanje.aviza 148 azoogenija aviza (tal. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. skandinavski bogovi nebesnici. Božja kazna azbest (grč. npr. a-zoon. javiti. avizna lađa. gignomai nastajem. samatha ići k. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. nedodirljiv. neka se traže spisi. lat. pribježište. aviser) izvijestiti. vrsta nesagorljivog minerala. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. a-. sila) med. stvoren u maloazijskoj Joniji. vađenje zuba. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. opozvati. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. najstarije razdoblje Zemljine kore..) prav. azab. habere imati) kao imenica. izvidnički brod. i 2. zygon jaram) neoženjenost. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. zoon živo biće. a. dynamis snaga. nezauzetost azijanizam ret. obavještavati. tzv. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. neobuzdan čovjek azil (grč. suparnici su im bili vani. lat. odazivati. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. utočište. a-sbestos neugasiv) min. avisare. avviso. ad za. patetičnost Azijat (lat. prav. avvisare. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. tal. periodos) geol. knjigama: potraživanje. tražiti da se nešto pošalje. slabljenje azoogenija (grč. mn. kao loš vodič topline. tal. aktiva avocentur acta čit. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. antički govornički stil. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. avocentur akta (lat. nedostatak snage za život. neudanost. prav. a sjedište im je Asgard). rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog . divljak. a-. akti avocirati (lat. javljati avizo (tal. pogled) trg. ali najčešće ima pejorativno značenje. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. a-zoon. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. imao je dvije karakteristike: 1. kićenost. magnezijev silikat vlaknastog sastava. patnja. a-. ići prema) astr. izvještavati. i za izolaciju azeotropija grč. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat. Asianus) stanovnik Azije. avocere) odazvati. aviza avoar (fr. spisi avokacija (lat. fr.syle) sigurno sklonište. obavijestiti. azap) muka. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. avere. bombastičnost. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. Asia. inače služi. zyme kvasac. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar.

lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. vrijednosnica i si. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. od nominalne vrijednosti. lazhward. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. a-zoon. karbonat bakra Ažurna obala (fr. St. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. vrijednosnicama. vrijednosnica i si. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. rednog broja 7. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. aždaha) zmaj.) po talmudu anđeo smrti. veća vrijednost neke vrste novca. agio) trg. akcije ažio-konto (fr. npr. dušik. azur. tal. može imati i više glava ažio (fr. agioter) špekulirati vrijednosnicama. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. sperma sjeme) med. nastavak -ites) min. nebesko plavetnilo azuri mn. Cannes.008. namještanje. plav mineral. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. azur.azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. znak N. zoo živim. azotos. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. izrađivati šupljikavi vez . doplata. ajour) praviti otvore. a-. neman u obliku krilatog guštera. prilagođavanje mjere. dotjerivanje ažur (fr. pers. grč. višak. tj. Nica. ažioter (fr. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. pomicanje. haima krv) med. azotos. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. agiotage) špekulacija. lapis lazuli) plavetnilo. element atomske težine 14. trgovanje novcem. Tropez. plava boja neba. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. azotos. ažiotaža (fr. Marseille) aždaja (tur. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. azotos. agio-conto) trg. urein mokriti) med. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. a jour) točan i brz u poslu. neke dionice. ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. azzurro. dionicama i si.

vrenja maslačne kiseline i dr. dizenterije. pren. background pozadina. st.) malo dijete. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ.) indijska titula. jezgra je jestiva. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). zbrka. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. čuvarica djece bacili (lat. ozvučenje događaja na pozornici (npr. dojenče. očinstvo. podloga) glaz. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. zbrka. očuh. očevina. četka badminton čit.) background čit. bacilofobija (lat. i 6. bedminton (engl. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. šaljiv. mandule. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). štapić) med. nered. izopačenost. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. djetešce. beibisiter (engl.) nered. metež. beibibum (engl.) dadilja. kit što ga upotrebljavaju kipari. lakrdija. punac. piše se iza imena (npr.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. zabuna. bekgraund (engl.) bot. vapna i bizmutova klorida. badinage) šala. izazivači tifusa. Ali-baba).) otac. drvo i plod iz porodice ruža. grč. pren.) omiljeni češki narodni ples. sastavljena od boje. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. babilonski toranj prema Bibliji. vožnji javnim prijevozom i dr. tast. pr. Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr. bacillum štapić. bacillus prutić. bakterije koje imaju oblik štapića. kratica za element bor B log. novorođenče. gospodar. n. otmjen. kratica basso B kem. bezbožnost. upotrebljava se i u medicini.) velik broj porođaja. u radio-dramama) badecimer (njem. babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. zvučna kulisa. dodiru nekog predmeta. draga djevojka babyboom čit. trebao je doprijeti do neba.B B. Kaldeja. ali prazan razgovor badižon (fr. baden kupati. fobos strah) med. toranj građen u Babilonu. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. kratica za barij baba (tur. beibi (engl. češka brza mazurka babu (ind. med. tonzile badinaža (fr. e. tetanusa. beba. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. . ženina obitelj babel (hebr. razvrat Babilon stari grad u Aziji. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. kaos. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu).

samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. vrsta malih rubaca bajbok (njem. balia) dojilja. Burundiju. buhara. bagage) prtljaga. javne plesačice i pjevačice u Indiji. Ugandi. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. bahys) govor. baganac bagasa (fr.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. nebesko kamenje. polemika. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr. bagatella) sitnica. mulja bagra (rus. vaditi pijesak iz rijeke. hramovima (ind. peronospora. baidaki) mn. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore.19). od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. čistiti riječno korito od pijeska. plamenjača. bagat (tal. tričarija. njegovati dijete. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. presvučen kožama bajla (tal. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. šljiva. rasprava. pajac bajadere (port. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. bagger) jaružati. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. grimiz. omalovažavati. slične bagdadskim šalovima. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. tamnica. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. bei Wache pod stražom) zatvor. bajaccio) lakrdijaš. po čemu je i nazvana bager (niz. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. pagat bagatela (fr.) kornjačin oklop. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. bajbokana bajbot (njem. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. niska cijena. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. a može se igrati na svakom terenu. dadilja. malenkost. ben-mari (fr. diskusija bahur (hebr. bagata) v. betilije bajaco (tal. čamac za spašavanje bajdaki (rus. bagger) jaružalo. plesačice na službi u ind. balia) dadiljati. bailadeira) mn.) kuh. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. vrsta morske ribe. baft) trg. kukac. bigar bahija (šp. pjestovati . baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. bagatelle. baithylia. trop od grožđa. sem. vrsta istočnoindijskih. Tanzaniji) bain-marie čit. kanala i si. potcjenjivati. žulj na nozi. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. maslina i dr. za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. bei kod. harlekin. v. bagana janje) janjeća kožica s krznom. ponekad su i javne žene. tal. bethel) mn. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. bahio) zaljev. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. Boot čamac) pomoćni čamac. insekt bagana (tur. šaljivac. bagasse) trop šećerne trske. ološ.

zublja. koliba bajuneta (fr. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz. pijanac. terevenke. bog vina. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). vinopija. Bačke obraz. jagodičast bakenbart (njem. Bakchos) mit. G. bokkancs) vrsta teške. bobičast. baccalaureus. baita)Jpotleušica. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. mlada djevojka. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. jagoda baka (njem. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). bobica. lat. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat.bajok 152 bakter bajok (tal. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. grč. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. baionnette) voj. Backfisch pržena riba). drugi. Bakchos. fiaccola) luč. vino. najčešće vojničke obuće bakant (grč. backen peći. pren. kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. treska. šiparica bakhej (grč. divlja. Bakchos. backboard) pom. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. g. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) . Bacchus. Byrona (1788—1824). fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. fr. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. bei pri. Bake) znak (obično komad drveta. zalisci.) bajvagn (njem. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. burno veselje bakanalije (lat. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. razvratna pijanka. lat. i engl. pjesnika G. bacca) bot. pijanke. bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. bacca laureus lovorova bobica) na njem. tal. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. Bacchanalia) mn. ispit koji prethodi licencijatu. tovar bakalaureat (lat. raskalašena. baccana) obična krčma bakanalije (lat. sveučilištima: najniži akademski stupanj. Facket. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. lola baklaža (fr. živi u iz sjevernim morima. osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. kod. u sr. Wachter) stražar. bacciformis) u obliku bobice. Bacco Bahus. boga vina. ispit zrelosti bakana (tal. baclage) pom. bacchans) mn. Bacchanalia) mn. "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. bučno veselje bakandža (mađ. kolac premazan smolom. pren. pren. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. baccala) zool. zulufi bakfiš (njem. bakancs. boja bakalar (tal. pren. magisteriju i doktoratu..

bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. služeći se i dijaloškim oblikom. prašume. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. svežanj balada (fr. kem. backwoodsmen) mn. pr. haima krv) med.) ples pod maskama. bakteria) bot. biol. usp. sjajni ples bala (fr. grč. bal u svečanom ruhu. uron mokraća) med. bal pare (fr. ballata pjesma za ples) poet. bakteria. veoma sitna. baladin) šaljivac. tal. palica. bal. ballare) mn. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. gorštaci. štapom bakulit (grč. krabuljni ples. Koch) bakterioterapija (grč. usp. kod Feničana. kažnjavanje batinom. ples pod obrazinama. osobina nekih živih bića.) otmjeni ples.) svečani. dem. ballade. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. bal en masque čit. baculus) štap. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. pripadaju biljnom carstvu. ballare plesati) zabava s plesom. iz doba krede bakulometrija (lat. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). tal. lat. Baal gospodin) mit. uništavači zaraznih klica. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. bakteria. balio.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. glumac. bakteria. fagos) mn. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. caedere) biol. bal an mask (fr. batina bakvuds (engl. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. usp. backvvoods) mn. bakteria. motke bakulus (lat. baletni plesač baladine (grč. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. baculum štap. golim okom nevidljiva. lysis rastapanje) kem. bailo. lat. bakteriocidi bakteriofagi (grč. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. bal champetre čit. bakteria.-med. lakrdijaš. bajadere . Pasteur i R. bakteria. lysis) mn. bakvuds bal (fr. najmanja. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. bakterion štapić. baculatio) batinanje. bakteria. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč. lat. prut. klicomori. bal šanpetr (fr. slična štapiću. lat. bakteria palica. sluškinje u azijskim hramovima. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. caedere ubiti) biol. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. bakteria. jednostanična živa bića. bakteria. klicožderi. od bakteria batina) mn. pjesnička pripovijetka baladen (fr. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč.) ples u polju Bal (hebr. balle) smotak. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. prisutnost bakterija u mokraći.

perz. lat. balanos. balanos. upala glavića i kapice balans (fr. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. Baldacco. neodlučnost. ruski narodni instrument. dvojba. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. upotrebljava se za električne izolatore. baraka. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč.balagan balagan (rus. veža. posthion kapica) med. podstrešje. ali elastičnija od njih. bilanx) ravnoteža. pjesma uz ples balatura (tal. mucati. strojne remene. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. stvar za odbacivanje balata (lat. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. zaplitanje jezikom balbutirati (lat.) 1. žirojed balanofori (grč. zaplitati jezikom baldahin (tal. sličan gitari. balanos. balbuties) med. fagos) zool. pren. nejasno izgovarati. onaj koji se hrani žirom. ballatoio) trijem. zamuckivanje. ballata) 2. balahane) daščara. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- . balbutire) med. šator. zamuckivati.) glaz.. balanos žir) med. mucanje. glaz. balkon oko zgrade. žirolik balanopostitis (grč. bilancia) vaga.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva. eidos) koji ima oblik žira. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. tepati. balance. osobito cirkuski balalajka (rus. 154 baletan na. svaki nepotreban i suvišan teret. tezulja balander (niz. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. kolebanje. galerija balazor trg. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. blenna sluz. balanos.

ballyzo. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. beznačelnost. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. protuha. balio bacam. političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. balle. trzanje. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. izraelska država balhornizirati (njem. pod tlakom barutnih plinova. borba nedopuštenim .) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. bacakanje balkanistika v. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. 1581—1599) balija (tur. grčenje. rasipnik. med. kasnije: svojeglav čovjek. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. neradnik. samovoljno Balila (tal. g.) nekad: prostak. služi kao identifikacija između oružja (puške. drhtanje.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. obijesno. balio bacam. baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima).. ballismos "plesanje") bolesna. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. Balhornu. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. lijenčina. balkanologija balkanizam 1. ponašati se kao balija ponašati se prostački. nasrtljivac. neotesanac itd.

grč. okruglo tijelo.. balno (fr. balzamum oftalmikum (lat. toplice balneum arenae čit. balaustion.ball-boy do pozornice. a dijelom i aromatičnim kiselinama. pom. austrijska vanjska politika balneografija (lat. balneum arene (lat. ograda kojom su ograđeni balkoni. kuglasta boca za tekućine.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr.) znojna kupelj balneum vaporis (lat.) šport. technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. jaka i većinom ugodna mirisa.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. ballotte) kuglica za glasovanje. bruh.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. naslon. balustrade) arhit. balon d'ese (fr. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. fr. ballon d'essai čit. bal-boj (engl. kod tenisa. topličko liječenje balneum (lat. balzamum kordijale (lat. glasačka kuglica balotada (fr.. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima. grč. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. logia) proučavanje kupališta.) vječno pero. pren. balzam za uminjavanje. grč. dečko koji. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. ballon) šuplje. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr. (čit. Letonce. balneum. dijal. stubišta. grč. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. balon kaptif (fr. balustrirati (fr. balneum. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. pisaljka balon (fr. balustrer) ograditi stupićima. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. balneum kupalište.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. grč. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. okrugla.) farm.) kupanje u pari balnot čit. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. postaviti balustradu balzam (grč.) farm. balneum) kupalište. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. balsamon) kem. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana . balneum lakonikum (lat. therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. staropruski). balzamum anodinum (lat.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat). pren. balneum. priručje. balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. ballon captif čit. balon (obično u značenju: lopta). kila. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce.) farm. letonski.

raste u Indiji banak (tal. lutka. bot. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. bambu. odmorište na stubištu. utroba se ispere karbolnom kiselinom. sette bandiere čit. bambus (malaj. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. zavijanje. banale) običan. gomila. sajmove. vojna glazba bandaža (fr. "lijepi čovjek". bandage) med. sete bandijere (tal.) bot. prilago- balzamici (lat. metnuti okov na kotač bandažist (fr. otrcan. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. "lijepi dečko" balzaminke (lat. telefonski stup) banderilja (šp. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. bambočate (tal. čelični okov na kotaču. v. osobito zavoja. prodavač kirurškog pribora. staviti utege (u mačevanju u boksu). uteg (kod mačevalaca i boksača). bamboo) vrsta trske. njem. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. po običaju starih Egipćana. bandager) med. svakidašnjim banalnost (fr. banaliser) načiniti otrcanim. vjetrokaz. zastava na katarci. stijeg. farm. banderole) vrpca na trubi. banco. previjanje. povez na poštanskim pošiljkama. stup (npr. suviše ponavljana rečenica . bandera (tal. balzamski lijekovi balzaminka (lat. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. opasač na kojem stoji naboj nj ača. zaviti. bandiera) zastava. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp.) mn. šport. konjička zastavica. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. banalite) otrcanost. svakodnevan. veza. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. zavoj. čovjek koji se okreće prema vjetru. umjetnosti) bambocciate čit. jednogodišnja ukrasna biljka netik. osobito. Impaticus balsamina) bot. klupa. često visoka do 20 m i 60—70 cm debela. previjati.. tezga. odred.) djetešce. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. seljačke zabave i si.) manji instrumentalni sastav banda (tal. putujuće društvo svirača. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. družina (lopovska). šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. balsaminaceae) mn. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr. trg. glumaca. banda) četa. utega i si. opći. stup o koji se vješa zastava. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. a po okusu dinji banarij (lat. "lijepi čovjek". spojnica bandažirati (fr. bandera. mambu.balzamici 157 bandijera banalizirati (fr. svakidašnjost banana (šp. previti. malo dijete. balsamica) mn. engl. tj. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. bandagiste) proizvođač. balzamska sredstva. bend (engl. platforma banalan (fr. banalna fraza otrcana.

nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. banquette) voj. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. bandola. banco. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. banchieri) mn. ustanova koja radi s novcem. skitnica banditizam (fr. prima novac na štednju. grč. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. nazvana po pronalazaču H. banco. skitnja. usp. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. štedionica. bandito) razbojnik. banque. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. banco. grč. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. Bandu bandura (rus. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. bancus klupa. banjo) glaz. bandizar) izgon. banditisme) razboj ništvo.) jak udarac. pren. bježanje iz škole. vlasnik banke. ledenjačka gomila (na moru). nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. samo s više žica (8—24) bandžo (engl.bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. obustava plaćanja. strani novac itd. banka banka (tal. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). odnosno njihovi predstavnici. posreduje u kreditnim poslovima. rumpere slomiti) slom banke. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. bandeletette) uzak zavoj. papirna novčanica banko-konto (tal. hajdučija bandiža (tal. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. potpuna propast. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. fr. propast . "markiranje" bandleta (fr. mandora. gozba. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. v. banco-conto) trg. nevaljalac. grč. banco. bank bankar (fr. pristaša bankokracije bankokrat (tal.. tal. kreditnim i efektivnim poslovima. usp. upotrebljava se posebno u Sjev. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. banda bandit (tal. oproštajna gozba banketa (fr. grad. v. Americi i Meksiku. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. turistička kućica od lake grade bank (tal. njem. pruga u boji. mala vrpca. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. lat. banquise) ledena santa. pucanj. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. el bandola) glaz. bendžo bang (engl. daje zajmove uz kamatu. Bank) novčani zavod. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. plosnata mala šipka bandola (tal. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. propalica. banquier) osoba koje se bavi novčanim. lazaroni bankiza (fr. banquet. bancarotta. kupuje i prodaje vrijednosnice. plaćeni ubojica. cestovni razbojnik. progon. šp. banco. zavojić. krateo vladam. igrač koji drži bank bankata (tal.

baros težina. toplice. motka. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece. vrsta tropskog drveta. totemizam. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. barr) poluga. sprud naslaga. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. lopov. berkan barakirati (fr. barracano.banksija banksija bot. Sphyraena barracuda) zool. baraque) smjestiti u barake. pren. patrijarhat i matrijarhat. baraque) daščara. Adansonia digitata) baptisterij (grč. pregrada. zahtijevaju da se krste samo odrasli. poligamija. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka.. tal. osobito protiv groznice (lat. stanovati u logorskim kolibama. slična platnu. bagno) drvena kućica za kupanje. kupaonica. baraba baraka (fr. sperren zatvoriti) bank. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. baptisterion) krstionica. baptisma) crkvena tajna krštenja.) 2. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. fr. skitnica. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . pronositi glasove banj (tal. plesovi s maskama. banseg (njem. lišće i kora služe i kao lijek. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. lupnjava.75 i 53. hrvač i dizač utega težak između 50. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. baptizo) mn. veoma gusta i teška.5 kg (naziv po bantam-kokošima. kupanje u kadi. kavana s alkoholnim i drugim pićima. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. barakan. uličnjak. široka arapska haljina od te tkanine. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. dućan od dasaka. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. daščarama barakuda (lat. bannisare) skitati se. baptiser) krstiti. raste u tropskim krajevima Afrike. straćara. obustava plaćanja bankvaluta (tal. pivnica. patuljastoj vrsti kokoši. krštenje baptizirati (grč. trošna kućica.) bot. šipka. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. tlak. baptizo. tj. aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. rusvaj. bagno) kada za kupanje. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. nadjenuti ime bar (engl. bantam kategorija boksač. plod. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. banco. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). fr. drvo s osvježavajućim plodovima. brana u sudnici. karakteristike: negroidnost. kupanje uopće banja (tal. banca. bantam pijetlić) šport. kupalište baobab (arap. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. gostionica. nitkov.

barbacane. voj. baraonda) metež. stranac. barba brada) bradica. lat. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. divljaštvo Barbe-bleu čit. barbifier) brijati. barbone) zool. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. grubost. bard. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. barbaros) nenaobraženost. barragiste) čuvar brane. grub. po imenu lišaja Usnea barbata. greda kojom se preprečuje put. razumjeti se u nešto. (barbiere) brijač. Barb-ble (fr. prijevara. kelt. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. barbar barbarizam (grč. in barbam (lat. podvala. barbula hirsi čit. batoglavac barbula (lat. barattare) vješto poslovati. kaos. tuđinski. rampa.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. barbarismos) gram. govoriti u kovanicama. pregrada. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. trilja. vanjski zid bedema s puškarnicama. baratteria) pom. šuster (krojač. krijumčarenje baratirati (tal. tj. vreva. vješto rukovati. tal. surov čovjek.: šnajder. riba koštunjača'iz porodice trlja. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. barbarikos) prvotno: strani. divlji. nečovječan. potkradanje. danas: nenaobražen. postolar). imate li što za jelo). mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. iskvareno. barba. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. trgovati razmjenom barato-trgovina (tal. barbarski ornament gotički. baražna vatra za prečna vatra. barbula hirzi (lat. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. polikord barbiturat (lat. barbacana) voj. rampe barba (lat. ranar. u brk. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. barrage) brana. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih . osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ.) u bradu. spretno postupati baraterija (tal. kovanica. barbaros) v. dakle tudinac.bara 160 bar baranda (šp. u lice barbakan (fr. grub. pobarbariti. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. zaporna vatra baražist (fr. zbrka baratati (tal. bez da sam znao. trlja. mostarina. imate li što za jesti (bez mog znanja. uricum acidum. šp. barbe. divljak. ujak. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. suprotan duhu i pravilima jezika. surovost. surov. barba brada) stric. Modrobrad barbir (tal. trgovina kod koje se daje roba za robu. baratto) razmjena. vidar. barattare) trgovati davanjem robe za robu. pristojba za prelazak preko mosta. šišati. npr.) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. barbarin barbarin (grč. stražarska kula. buka. kuh. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). neuljuđenost. nepravilno barbarski (grč. tal. sličan liri.

teško. pregrada uskih mjesta (ulica. zatvoriti uske prolaze (ulice. od teških elemenata (nikla.) barisomatija (grč.36. barricade) brana. stabilizator toka barež (fr. barys težak. barrel) bačva. uz pratnju harfe. barys težak) kem. građanski rat. prepriječiti. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. u slavu junaka i bogova. guslarska pjesma bardo (fr. prošarati. barys. barrette. pren. soma tijelo) med. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč. pjevač koji pjeva dubok glas. element. redni broj 56. vrsta malih. smetnja. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. gradska vrata. osamiti se barilalija (grč. pren. v.6 1 bareljef (fr. otežano govorenje. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. izdvojiti se. barditus) bardova ratnička pjesma. našarati. barriere) pregrada. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. sastoji se. branik. lat. barioler) šarati. zaklon. tj. albarda) tegleća životinja. barretum) kapa uopće. barricader) pregraditi. sada: svi slično tkani materijali od vune. svećenici itd. bardelo (tal. baricentar (grč. barilla) kem. ar. ulična borba. barys. reljef bares geld (njem. pren. Americi. med. fone) glaz. znak Ba barijera (fr. pregrada od rešetaka. tal. svile i pamuka Bargello čit. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. teško izgovaranje riječi barilja (šp. kentron) fiz. zabarikadirati se ograditi se. obrana. bas barifonija (grč. gotov novac bareta (fr. bačvica. pogranično utvrđenje. dizati (ili: praviti) barikade. barys težak. bas. Japanu i dr. prepreka barikada (fr. glossa jezik) med. tal. fone glas) glaz. baryum. barys.barij 161 bari naroda koji je pjevao. barys težak. tromost. usp. berretta. neukusno. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. barys težak) kem. bareter (fr. bariolage) šarenilo. metria) barometrija bariolaža (fr. bar gotov. barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool. prepreka barikadirati (fr. dubok glas. bas-relief) plići. ugojenost. crnih medvjeda u Sjev. željeza i dr. našaranost. laleo govorim) med.(grč. vjerojatno. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. mostove) radi obrane. ulaz na kojem se plaća trošarina. težište barifon (grč. bardot. barilalija barij (lat. granica. pren. Geld novac) gotovina. mlada mazga. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. gojnost barister (engl. grč. mineral barij a (težac) . uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. brana. barys težak. atomska težina 137. smetnja. mostova) radi obrane. šp. zatvoriti se dobro. protkati šarenilom barisfera (grč. barys. barda. Zemljina jezgra. čist. pjesnik bardiljo (tal. sfaira kugla) geol. meda. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136.

XVII. pjevač koji pjeva bariton. čudan. gramma slovo. "sin utjehe" barne (njem. stijeg barka (tal. v. barrocco) nepravilan. barkarola barketa (tal. baros. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. paralelne (i vodoravne) motke. gondola. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. usp. metron mjera. sjeta. fr. duboki tenor ili visoki bas. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. barografsku krivulju. s katarkama. neraspoloženje bariton (grč. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. baros. tuga. barometarski maksimum najviši zračni tlak. Barren. st. nastran.baritimija 162 barometarski baritimija (grč. st. kreće se otprilike između "A" do "a". grč. baros težina. glaz.(grč. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. brodić barman (engl. barque) mali čamac. barchetta) mali čamac. muški glas između basa i tenora. st. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. metron) vaga za djecu. barrocco. bar) vlasnik ili poslovođa bara. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. barometarski minimum najniži zračni tlak. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. jedrima i malim topovima barkerola (tal. metron) koji se tiče barometrije. barythymia) zlovolja. svaka učvršćena na dva stupa. barjak) zastava. smiješan. osobito posljednji slog riječi.. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. makros visok. baros težina. barogram barogram (grč. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. baros težina. barca. baros težina. i prvu polovicu XVIII. grafo) meteor. pritisak barofon (grč. ladica. najveći čamac na ratnim brodovima. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima. metron) fiz. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. najniže stanje barometra . barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. barcaza) pom. baros. lađica. barcherolla) čamac bez katarke. usp. fr. barytoneo naglasim gravisom) gram. barrocco) arhit. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV. razboj baro.. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. jedan slog ostaviti nenaglašen. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. barytonon) gram. barokni stil barokan (port. dvorska. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. pjevati bariton baritonon (grč. najviše stanje barometra. glazbeni instrument sa žicama. barokna poezija učena. st. barys jak. tonos ton) glaz. dubok.. barok barokomora (grč.

amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. v. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. član nižeg plemstva. baronnie) v. velur. barsony) vrsta tkanine. vitez barunat (lat. (uoči dana sv. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku.barometrija barometrija (grč. vještina rukovanja barometrima. svirač koji svira bas baskervil tisk. pravac) bot. Scientific. baros. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda. barunija barunija (fr. baron. baros. Commercial. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima.) plava čarapa. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. Bart brada. znanstveni. thermos topao. basileus) kralj. International. bassiste) pjevač koji pjeva bas. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. baros. bassetto) glaz. baros.) puščani prah. tal. međunarodni. najdublji muški glas. tropos okret. fr. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . baros.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. američki. American. baronessa) barunova kći baronet (eng. barone) plemićka titula. pren. "škripavac" basamak (tur. osnova harmonije. kadifa. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. između baruna i viteza baroskop (grč. barimetrija barometrograf (grč. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. rodoslovno usamljen baslis (fr. hipsotermometar barotropizam (grč. grč. basso. kolovoza 1572. pahalica barun (lat. pren. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. dazimetar barotermometar (grč. stupanj plemstva između grofa i plemića. barograf baronesa (tal. kratica od British. baro. samt. skopeo) stariji naziv barometra. barunat barut (tur. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. ba breton (fr. basson) glaz.) mn. wischen brisati. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. metria) mjerenje zračnog tlaka. bariton Basic English čit. v.) stuba. britanski. fagot bassa ottava (tal. jak. "takozvana" spisateljica bas breton čit. junak. upala Bartholinovih žlijezda. duboki tenor. beisik ingliš (engl. hrabar čovjek. metron. sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. pliš bartolinitis med. glaz. smjesa kalijeva nitrata. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. žena koja se pravi učenom. geotropizam baršun (mađ. prečaga (na ljestvama) baset (tal. bassetto) glaz. oprašivati) četka na dugačkom štapu. tj. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. ba ble (fr.

polaziti za rukom. tj. bastion) voj. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur.) glaz. utvrđenje. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. prijevara. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. konja i magarca. smjeti. odbaciti batalja (tal. bašmaklik) "novac za papuče". boj. dubok bas basso ripieno (tal. usuđivati se.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. zapustiti. poluležeća fr. za vrijeme Luja XVI. osobito po tabanima baš-čauš (tur. brzoplet govor batavija (lat.) glaz. vrsta starih topova. prateći bas basta! (tal. sposoban. privremen zaklon. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. vrsta fine i guste pamučne tkanine. pom. šp. bataillon) voj. basso ripieno) glaz. zanemariti. križanac. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. slova između ronda i angleza batardo (fr. odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. biti dovoljno. bastagma breme. nasip od kamena batarizam (grč. poremetiti. bastare) dostajati. prsobran bastionirati (fr. odred vojske koji predstavlja. teret) sluga. ranac. ostaviti. utvrditi. bastardna mjenica lažna mjenica. kopile.) glaz. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur.basso obbligato basso obbligato (tal. biti hrabar. na stranu. mucanje. bristolski mesing bataliti (tur. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. voj. špenadl bašmalik (tur. glas između baritona i basa. dubok bariton. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. fr. nosač. podijeljenih u 4 čete batar (fr.) posebice. osobito. borba bataljun (lat. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal.) fort. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV. bot. uspijevati bastilja (fr. praviti se važan baška (tur. sagradio Karlo V. baša) ponašati se kao baša (paša). prema formaciji. kula. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. zool. battarizo mucam) med. telećak. s potpisom osobe koja ne postoji. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. bastardo) bot. tisk. batal) pokvariti. vuka i psa). bastonnade) batinanje. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. bastille) tvrđava. bataglia) bitka. mađioničarstvo. i koja je razorena 14. battuere tući se. zamuckivanje. utovarivanje i istovarivanje broda čam- . bastion (fr. srpnja 1789. također: bareljef bastard (ta. okaniti se čega. obično s 800 do 1000 vojnika.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. st. batardeau) voj. bastardo) izvanbračno dijete. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). bastonare) batinati. batelage) opsjenarstvo. napustiti. trg. bastak bastaj (fr.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. po strani bašlija (tur. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. mješanac (npr. bassetaille) glaz. bašli što ima glavu) pribadača.

dubina. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. leptirov stil baterija (fr. geol. bathron postolje. naklapanje batometar (grč. v. pipničar. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. parodija Ilijade batrahus (grč. machia borba) "Boj žaba i miševa". kameni prag batrij (grč. bitnica. bathos dubina) niskost. vozarina baterflaj (engl. bator hrabar) hrabriti. strah od dubine ili visine. metron) mjerenje dubine. kremen. ponajviše granitoidnih batologija (grč. batrachos žaba) med. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. palica. glaz. bathys dubok. lat. mys miš. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora.baterflaj cima. sokoliti batrokefalija (grč. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. baton. radi većeg električnog punjenja. prevoznina. alka batifon (grč. basto) štap. bathron stuba. bathys dubok. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. onaj koji živi u dubini. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. batometrija batirati (fr. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. izraz koji je stvorio engl. lupetanje. tzv. električna baterija više lajdenskih boca koje se. butler) peharnik. usp. metria) v. kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . prišt ispod jezika. 1884—1962). dirigentski štapić. lithos kamen) mn. battologia) nepotreban govor. bathos dubina. znak za mirovanje batonda (tal. lat. tal. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. bodriti. lupanje srca. brodski promet. battitura udarac) kolut na vratima. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. bathos. brodarina. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. bios život) biol. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. glaz. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. batuere udariti. klupa. fobos strah) med. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. bathys. batimetrija baton (fr. batrahij batrica (grč. fone) glaz. batrachos žaba) med. butterfly leptir) plivački stil. skafos lađa) ronilačko zvono. sjedalo) med. battre. batrachos žaba. battere. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. bathos dubina. kirurška postelja. bathron) terasa ispred kuće. dvostruki udar. glavni sluga batman (fr. batuta batos (grč. bathos visina. prut. batrahus Batrahomiomahija (grč. batterie) voj. ognjilo na starim puškama. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. bathys dubok.

ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). znaci: povećana štitnjača. geom. određen put na zemlji (npr. augita i magnetita. pojačana probava tvari. osnova stupnja. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. Basedowu. kipa ili svoda. osnovna linija duga više kilometara koja se. ponekad bazana (fr. pomoću motki za mjerenje.) nekad. zavijanje. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. Bavijus bavarin (tal. ubrzan rad srca. pijun bauhcvikn (njem. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat.batuta 166 bazen batuta (tal. baza Bazedovljeva bolest med. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. podnožje stupa. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. grčevi u trbuhu. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. a Filemona u hrast baušig (njem. trema pred javni nastup Baukida mit. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. geod. usp. uvodna stihovna stopa. baze. drhtanje prstiju. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. pjena) opršnjak. zwicken štipati) štipanje. otpaci od svile Bavijus (lat. bavaglino od bava slina. mršavljenje i dr. potencije ili logaritma. basis) osnova. basaltes. podloga neke stvari. basis) kem. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. temelj. nabran Bav (lat. teleću) za ukoričenje knjiga.) sajam. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. Bauch trbuh. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. mat. liječniku K. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. krupne buljave oči. katkad. tvar (supstanca. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. battuta) glaz. kem. znojenje. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. 1799 —1854. siperak bavela (tal. bavella. arhit. basaner) obojiti kožu (janjeću. odličan materijal za građevine bazan (tur. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. proljev. voj. bava) trg. (nazvana po njem. basane) obojena janjeća. basis) mn. ovčju. usp. Bausch nabor) naboran. udarac za takt. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. Bauer seljak) u šahu: pješak. kem. obojiti crno bazanit (grč. metr. Bavius) v.

4/4 takt. razvaruša. počivati bazitet (grč. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. ručni reaktivni bacač BBC čit. pouzdavati se u. tribo trljam) med. basis. mit. šp. četverouglato "V". legendarni kraljevski zmaj koji je. basis) mn. bazilisk (grč. Bibisi (engl. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč.) bazilika (grč. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem. vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. glavna crkva bazilikalan (grč. zvučanje s osnovnim tonom b. supr. tempo umjeren . vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. baziotriptor. dolerita itd. tobože. basis. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. logia) znanost 0 osobinama tijela. Be-moll) glaz. basis) osnovati. staklena sprava za isisavanje krvi. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni. basis) kem. saborna. v. bibop (engl. petalon list) bot. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). zatim. sličan bazilici Bazilike (grč. osnovno naučavanje bazicitet (grč. besežiranje bdelometar (grč.. improvizacija u paru i skupini. zasnovati. e. Basileus) mn. oikia kraljevska.bazeologija bazeologija (grč. osnivati. basis) kem. akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. v. pouzdati se. basis. bazno kamenje bazlamača (tur. zakonik cara Basilijusa Velikog. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . kratica za British broadcasting Corporation čit. n. bazalni bazuka voj. basis. objavljen 887. basis. Be-dur beach-la-mar čit. osloniti se.. kraljevski zmaj. basilike) u obliku bazilike. uljevuša. učitelju Baziliju Velikom (4. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. jedne za publiku. suvremeni društveni ples. basis) prid. kefalotriptor baziotripsija (grč. v. geol. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. "kreolski" jezik (engleski temelj). basilike) zool. bazeitet baziti (grč. baziotrib bazipetalan (grč. bdella.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. tip prvih kršćanskih crkava. oslanjati se na koga ili što. a druge za suce (tribunal). st. bdella pijavica. bazlamač) slijevka. metron) med. tripsis trljanje) med. tribe trljanje) med. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. basilike tj. v. kratica za beril be-bop čit. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). bič la mar (engl. utemeljiti. ime po crkv.) glaz. kefalotrib. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. supr. Be-dur (tal.

razmjeran) zamjenik. beta-zrake. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. njem. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. sretna. bedavi) mod. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. Beaufort Francis (1774—1857).. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. boufort. čit. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. st. uvrštenje u red blaženih od strane pape.) luđak. nalog. tobožnja svetost.beanizam beanizam (lat. beguine. poslužitelj.. bagging) platno za pakiranje . okružje. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. nomadska arapska plemena u arabijskim. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. beatus blažen) pravljenje svecem. engleski admiral. ugađati) svidjeti se. bedinter bedlam (engl. licemjerje beatus ille. begger) mn. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. tj. proglašenje za sveca. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. Befehl) zapovijed.. begenmek činiti dobro. engl. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. beatificatio) posvećivanje. begute beging (engl. izabrati po svome ukusu.. pren. žive od stočarstva i pljačke..) "sretan onaj koji je daleko od poslova. zum Befehl čit. beate memorije (lat. bagan. cirkus. umj. sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama. zaštita. one koje se prave sveticama. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. proglasiti svecem. beaticum) posljednja pomast. njegovanju bolesnih itd. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. Gospa beatae memoriae čit. cum befel (njem. nakon čega dolazi čin kanonizacije.) kolač s medom.) na zapovijed. bedienen poslužiti) sluga. bezzo) sitan mletački novac. voljeti koga. Bogorodica. pren. i XIII. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. Majka Božja.. pristajati na nešto. beati possidentes) sretni su oni koji imaju. fiz. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. bogomoljke. stanovnici pustinje. medenjak begenisati (tur. zavoljeti.) blažene.). odobriti. diviti se begine (lat. obrana bediner (njem. gama-zrake) 168 beging beč (tal. blago onima koji imaju beatificirati (lat. bedavi) mn." (Horacijev stih) beaufort v. Bezirk) okrug. beden) vanjski zid oko tvrđave. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. novac uopće beča (tal. bedel odgovarajući. Bekrelove . kvart Becquerelove zrake čit. beatificare) posvetiti. qui procul negotiis. poželjeti. beata) blažena. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat.

belles-lettres književnost) lijepa književnost. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . tj. glavni sastojak atropina beladonin (tal. begine begute (eng. estetska i književna kritika belfrid (engl. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. neman. nesreća. sredstva. belletriste) onaj koji piše beletristiku. bella donna) kem. divovska životinja. backhand) šport. zlo. šport. sin Glaukov. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. slične taftu belemniti (grč. bun. lijepa žena. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. bijeda. bella donna "lijepa žena") bot. ružno vrijeme. begine behanizam smjer u babizmu. bechos kašalj) mn. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal.) lijep duh. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. beggar) mn. gužva. metež. med. močvarna šljuka bekhend (engl. back). muka. belandre) pom. bahar miris. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. strijela) geol. tj. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. lijevog i desnog) bekasina (fr. belemnon oružje koje se baca. v. zabavna književnost svake vrste. napast. fr. jad. feljton. becassine) zool. bel-espri (fr. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. bunika. vrag belanda (tal. sjevernoamerička igra loptom. udarac okrenutom rukom. belchite) vrsta španjolske vune. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. base-ball) šport. ni znanstvenim. belles lettres. nepogoda. velebilje. ljepotica beledin trg. bela) nevolja. pomoćnica. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. zabavni pisac beletristika (fr. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. neprecizan udarac bel-esprit čit. dakle pjesništvo u stihu i prozi. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. unuk Sizifov.beglajter beglajter (njem. bex. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp. ni praktičnim ciljevima. begleiten pratiti) glaz. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. v. patnja. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. beggar) mn. bellezza) ljepota. belanda. back) šport.

ratnički belkanto (tal. benedicite) molitva prije obreda u kat. čist parafin koji se dobiva od petroleja. benedicere) blagosloviti. belvedere Belzebub (hebr. beneficencija . belum omnijum kontra omnes (lat. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. Benedikta (480—543). kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. razdoblje početkom 20. bei epok (fr. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. bellevue) v. kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona. npr. tornjić na kući. blagoslivljati benedicite (lat. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. vrag bema (grč.) apostolski blagoslov koji papa. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. u Monte Casinu benefakcija (lat. prirodno stanje čovječanstva. žena Marsova Belona (lat. blagoslov benedictio apostolica čit. dobra volja bellum civile (lat. Belt) tjesnac beluga (rus. katolički red sv. benedictio) u Kat. larpurlartizam belle humeur čit.) rat sviju protiv svih. usp. benedictin. lijepo pjevanje. st.) lijepo razdoblje. prvotno. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit. bandy) šport. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. doba ljepote. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. lijepo bene valete! (lat. bei imer (fr. moruna. božanstvo starih Filistejaca. bellicosus) ratoboran.) građanski rat bellum internecinum (lat. božica rata kod Rimljana.) zool. sveopći rat. Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). bene) dobro. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal. Davidov sin benares (ind. riba jesetra.) dobro raspoloženje. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". samostanima.) živjeli! benedicirati (lat. dobrotvorstvo. belos strijela. brokat.) rat do istrebljenja. osnovan u VI. bellum rat) rimska božica rata. Bellona) mit. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. Baal-Sebub) mit. instrument sa 5 do 7 žica. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč.belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. nečastivi. benefactio) dobročinsL o. uništenja bellum omnium contra omnes čit. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. benedikcija apostolika (lat. blagoslivljanje. vrsta tenisa i hokeja na ledu. bei canto) glaz. belvedere lijep vidik) vidikovac. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. njem. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. fil. praveći znak križa. Salomon ben David = Salomon.

lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. npr. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. gori sjajnim plamenom. bend) brana. tromo beraha (hebr. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. gori pola- 171 berberin gano crvenim. benevole lektor (lat. benevolentia) blagonaklonost. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. prolaznost bolesti bent (tur. naklonjenost. zarada. korist.) trg. dobročinitelj beneficij (a) (lat. vrije na 80 °C. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. bangla. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. fr. nespretno. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike . zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. benjui. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. lovce itd. žitka bezbojna tekućina. žutim. naklonjen. dobrotvor beneficijar (lat. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. baignoire) kupalište. također: đak koji prima novčanu potporu.benefaktor benefaktor (lat. beneficij at beneficijat (lat. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. benignitas) dobrota. benevolan Bengal (engl. kada za kupanje Beoćani (grč. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. beneficijar. odan. tj. benjui) kem. bezopasnost. prednost. sklonost benevolentan (lat. bengal) polusvilena tkanina. služi za turiste. dobrodušnost. povlastica. dobiva se iz petroleja. močvarno tlo berat (ar.) lug.is) dobročinitelj. beneficiatus) v. paragraf. nasip. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. neplodno zemljište. s krovom od slame ili crijepa. ugodna mirisa. engl. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. otuda: nespretnjakovići. bengal strajp (engl. beneficium) dobit. iz Beotije. benevolens) blagonaklon. benthos dubina) biol. glupo. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. od neke dobrotvorne predstave. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. pravilo. benjoin) kem. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. otapa se u alkoholu. gaj. primatelj crkvenog prihoda. prihod. Boiotos) pril. darežljivost. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice.) "dobrodošli" benzin (šp. benefactor) dobrotvor. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. benefia«. glupani beotski (grč. otapa se u alkoholu. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka).) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. Bengal) mn. pašnjak. med. propis.

n. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. v. beryllos) gatanje. subjektivno-idealistički smjer. atomske težine 9. beryllos) min. barracano) gusta i teška tkanina od vune. snažan bere (fr. bardevam) moćan. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. brelengo berlina (fr. berit. heksagonalni mineral. vragolan.805 kg berkšir (engl. mila. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. berberis vulgaris. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. Australiji i Indiji. zavjet obrezivanja. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. berlingot) polu-berlina. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. beri) med. tur. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). Amerikancu Berdanu (11893. žutika berdanka (engl. Africi. beryllos. beryllium) kem. obješenjak Berenika (grč.) berlinsko modrilo. = beri skorbut.) pom. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. beavitaminoza beril (grč. neproziran. birichino) mangup. iz III. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. lat. bergamo) mn. bergamotto. laka kočija sa dva sjedala. zavjet. kostrijeti ili devine dlake. vrlo raširena krvna bolest u sjev. element. berlingozza) talijanski narodni ples . ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč. nastala križanjem sijamske. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. nazvana po pronalazaču. javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. ar. stoljeća pr.berberis berberis (lat. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal. znak Be. berberis) bot. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. begarmudi) carska kruška. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. obrezivanje (berit. bez prednjeg sjedala. berkshire) po engl. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. berlingare. redni broj 4. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. postojan. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd). fakin.02. savez.) berdivan (tur. berlinska kočija berlinerblau (njem.e. ferein nositi. Berdan) puška ostraguša.

zvjerska priroda. puteljak. v. bersaglieri) mn. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. strijelci (vrsta pješaštva u tal. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom. bijela braća. bernesco) v.berma berma (fr. nečovječan bestijalnost (lat. ber-serkr) mit. bernesco) ćudljiv. kod Albanaca: čvrsto obećanje. v. životinjski. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. divlji. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. radosti i bračne sloge besa (arap. bestia) životinjstvo. surov. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. trgovati. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. zvjerstvo. pripadnici kat.) berseza (fr. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. pren. Berni. berceuse) glaz. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem.) 2. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. bijesni. časna riječ. osnovano 1836. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. osobito knjiga koja se najviše traži. reda sv. firma berna (fr. antropologu Alfonzu Bertillonu. grub. trg. stazica. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. najbolje književno djelo . beurt) mn. u Francuskoj) berneskan (tal. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. berme) 2. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. crvene i bijele. Bessemerov čelik bestijalan (lat. baisse) 1. duge dlake. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. 1853—1914) berzerkeri (nord. ljudi koji. Bernarda (red je osnovan 1098. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. bestialis) zvjerski. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. nečovječnost bestijarij (lat. bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. uspavanka bert-brodovi (niz. vojsci. nastran (po načinu pisanja tal. bernijeskan bernijeskan (tal. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". kad pobjesne. seli prodavati. best najbolji. berne) pom. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl.

bezistan bezmen (fr. bihud) zanos. tj. osobito u Carigradu.). pokrivena tržnica. rodno mjesto Isusa Krista. bedesten. perz. opšav bezacung (njem. fr. dio trga pod krovom. krčma. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. neobojen. vazalsko. . osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. potpuna smirenost bezac (njem. posada beze (fr. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. baiser) poljubac. kao dodacima beščatal (tur. usp. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. bestemmia) psovka. grdnja beta (grč. žlica. beige) pr.) trg. osobito crno. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. bestia) zvijer. bezette) crvena šminka. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. adres o bezoan (fr. gama-zrake) beteg (mađ.) židovska sudnica.) vino. badzahr) farm. potrebitost. alfa-zrake. besoin. životinja. vilica. rukoljub. bisogno) potreba. bezoardica) mn.bešamel 174 bi- bešamel (fr. stvrdne kao kamen. bitumen asfalt. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. beštija (lat. fino tanko platno. nužda. bezoard. pančaratra Bi kem. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b"). kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). adresse au besoin čit. ribom i si. oskudica. nesvijest. nečovjek.) u slučaju potrebe. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz.(lat. bezemschoon) trg. na mjenicama: adresa po potrebi. tanjuri i ubrus beštija. Besatz) porub. betula betula (tal. beš pet. kletva. tržnica.) v. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. kuh. bettola) gostionica. protuotrovi bež (fr. željezni dijelovi kotača. kad bude nužno. birtija betveš (njem. krevetnina bevanda (tal. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. baisemain) cjelivanje ruke. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. ćatal rašlje) peterostruko. bilupa itd. Beschlag) kovne stvari (brave. o bezoan (fr. prirodne boje. Besatzung) osoblje. opojnost. farm. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. Wasche rublje) posteljina. nakon što se ovlaži. žućkastosmeda boja. Besteck) pribor za jelo: nož. npr. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju. nesvjestica. basistan) v. Bett krevet. kvake i si. basistan) u Turskoj: trg. bezisten bezisten (perz. jako obojeno kotenilom. betlehem štalica od papira. tal. osobito dvopek bešlag (njem. beta-zrake fiz. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. biandrija. kola i si beštek (njem. au besoin čit. kratica za bizmut bi. siromaštvo. im. čovjek-zvijer beštima (tal.

biblion. bis. lat. sklonost piću bibere (lat. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei. grč. pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. biblion. bi-. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . angularis kutni) dvokutni bianualan (lat. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. bi-. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. aner. npr. biblion. autos sam. grč. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč.) piti po grčkom običaju (tj. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. articulus zglob) koji ima dva zgloba. strast za pićem. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. biblion knjižica. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. grč. običaje. bis. diarhija biartikuliran (lat. grafo pišem) poznavatelj knjiga. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. dvozgloban biatlon (lat. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. biblion. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. objašnjavač Biblije.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. umjetnost i si. annus godina. knjiga. bi-. bi. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). pismo bibliolatrija (grč. bibere ad numerum (lat.) ženski šešir s malim štitom. knjiga. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. bez obzira na predaju biblicitet (grč. grafo pišem) poznavanje knjiga. biblia knjižice. fr. biblion) neodstupanje od Sv. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč.(od grč. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. bibere greko more (lat. biblista) poznavatelj Biblije. časopis biarda stroj za tkanje. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. arche vlada) dvovlašće. bibere graeco more čit. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. biblion knjiga. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. biblion. knjige) Sveto pismo.) piti. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. athlon borba) šport. ona može biti abecedna. bibacitas) željaza pićem. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč.) Biblija siromašnih. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. onaj koji se drži samo Biblije. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. kronološka ili sistematska. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. biblion knjižica. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat.jačko -oštovanje Svetog pisma.

bidet. prodavač knjiga bibliotaf (grč. bi-. Biedermeier poštenjačina. biceps) koji ima dvije glave.biblioliti 176 bife biblioliti (grč. znanost o Svetom pismu. bibliotheke. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. nasumce otvori bibliopeja (grč. biblion knjiga. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. bot. bibliomanija (grč. bis. starosti. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. limenka. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. bibliopoles) knjižar. biblion. bi-dens) dvozubac. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. tafos grob) "sahranjivač knjiga". stol s hladnim jelima i pićima (npr. tehničke opreme. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. mania oduševljenje. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće.-fr. na nekoj zabavi) . prostodušni naivac) umj. posuda od pet litara biduum (lat. knjigoljublje bibliomantija (grč. rijetkosti. bicycle. intra biduum (lat. bidon mijeh) kanta. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. canere pjevati) glaz. rok od dva dana. kefale glava) v. bis. radi originalnosti tiska. npr. dvogodišnje biljke bienij (lat. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat.. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. buffet. dezinfekcija i si. anat.) u roku od dva dana bienalan (lat. zalogajnica. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. biblijski izraz bicefalan (lat. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. biblion) biblijska riječ. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. popravljanje oštećenih listova. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. geol. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. tal. bicinium. lat. zbirka knjiga bibliotekar (grč. lithos kamen) mn. tj. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. biblion. spisateljstvo. ormar u kojem se drži piće. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. biblion. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. poznavanje Svetog pisma (Biblije). tal. biennis) mn. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. popravci uveza. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. biblistika (grč. ploška. okamine lišća. bikefalan biceps (lat. kompozicija za dva glasa bićerin (tal.) vrijeme od dva dana. osobito Sveto pismo. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa). grč. njihove sudbine itd. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. biblion. karakteristike: jednostavnost. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". biblion. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. tj. biblion. bicchiere) čaša bide (fr. prilagodba svrsi bidon (fr. otisci lišća na kamenu. bibliotheke. dvozube vile bidermajer (njem. mirni oblici. st.

npr. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja . pretvarati se bigotizam (fr. vrpca koja polako gori. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. dvorodan. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. fitilj. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. vjerski zatucan. bikarbonat sode bikefalan (lat. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. bi-. bi-. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. bigoterie) vjerska zatucanost. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. išarati. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. genus rod. grč. bis. licemjerje. Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. bigotisme) tobožnja svetost. dvolisni biforman (lat. iz perz. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. koji ima dva spola. bogomoljac.) uzalud. filum nit. floris cvijet) bot. bogomoljstvo biheršrank (njem. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. bifer) bot. konac) dvonitan.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. dvoobličan biformitet (lat. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. npr. bogomoljstvo. bezrazložno bijon (fr. bis. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. bis. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. bis. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. bigener) dvospolan. bifurcatio) račvanje. flos. bi-. grananje ili cijepanje na dvoje. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. rijeke Big Ben (engl. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti. bakreni novac s nešto srebra. dvoženstvo bigamist (lat. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. grč. beefsteak) kuh.) onaj koji slijepo vjeruje. licemjer bigotan (fr. bis. sa dva cvijeta. bigarrer. grč. hermafroditski biglisati (grč. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. biformis) s dva oblika. licemjerje bigotirati (fr. bigot) praviti se svecem. licemjeran bigoterija (fr. biglao. dvoženac bigamistica (lat. vladanje) psih. krivotvorenje novca. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. kefale glava) dvoglav. dijeljenje na dva kraka. bicarbonas) kem. pretjerana pobožnost. gamos brak) dvobračnost. behaviour ponašanje. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. folium list) bot. bis. lat. grč. bivariare) šarati.

000. u dvije boje bikonkavan (ni. bilan. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. fizički razvijen. bilancio. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. grč. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. usmjeren na suprotne strane. autografa i si. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. dvousneni suglasnik (b. chroma boja) dvobojan. posjetnice i si. zaključiti neki posao. bilis. s dva roga bikromatičan (lat. gimnasticirati. p. bilden) šatr. bis. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. bixa) kem.000. bi-. tisk. snob bildž (engl. bilieran (lat. prodavati ulaznice. prodavaonica ulaznica. billet) prodavanje ulaznica. dvobojan. donji dio lađe bilet (fr. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. od dviju boja. pod orlean biku (sanskr.bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. željezničke karte i dr.) preko telegrafa bildati (njem. bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. tal.000) . bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. bilateralis) dvostran.) vlastita mjenica. jednim udarcem udariti dvije lopte. knjigama. sitni tiskarski poslovi (karte. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme.). snažan čovjek. željezničkih karata. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. lat. bikonkavna leca bikonveksan (lat. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. bilanx s dvije zdjelice) trg. bije a bank (fr.000. željezničkih karata itd. bije a porter (fr. ispupčen s obiju strana. latus strana.000. labium usna) gram. dvorog. bi-concavus) opt. žučno žutilo. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. novčanica biletirati (fr. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. izvesti završni račun. krajnji ishod nečega. bi-quadratus) mat. bis. billet) trg. žučni bilifulvin (lat. ravno dno u sredini lađe. saldiranje. fotografija. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg.000). billet de batique čit. bilanx) trg. lat. obostran. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. m) bilanca (fr. bilis.000. suglasnik koji se izgovara s obje usne. pren. bije a ordr (fr. biletura (fr. saldo bilancirati (lat.) banknota. billiaire) koji se tiče žuči. razvijati mišiće bilder (njem. u Francuskoj: tisuću milijuna. milijarda (1. pren. bilboke (fr. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. bi-cornis) zool. Bild slika. bikonveksna leća bikojajugiran (lat. bilge) pom. vježbati. umišljeni gizdavac. bi-convexus) opt. bicolor) bot. billet au porteur čit. udubljen s obiju strana npr. npr.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. fr. ulvus smeđežut) kem. v. billet a ordre čit. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja.

bimestre. žuč. fr. koji govori dva jezika. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno. služben dnevni izvještaj (npr. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. bis dvaput. žučno crvenilo. bimanus) dvoruk bimembričan (lat. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. prodavač karata (željezničkih itd. uporaba dvaju jezika u govoru. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. dvojedinični . bis. bijes biliskopija (lat. cedulja. mrzovoljan bilirubin (lat. billetier) kaz. billet) blagajna. fr. lat. bulletin. logos riječ. također: pisamce. kristalno staklo biman (lat. žustar. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. dvoličnost biliozan (lat.) med. žučno zelenilo. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. grč. tempus) v. prepreden bilingvitet (lat. bini po dva. o aktualnim političkim pregovorima i si. potvrda. berillos beril) gorski kristal. lat. Buhne) pozornica. bilis) žučan. o stanju na bojišnici. bilis žuč. prepredenost. bis. koji se sastoji od dvije jedinice. billard) igrati biljar biljetar (fr. prodavač ulaznica za predstave. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. pren. crvena supstancija u žuči bilis (lat. bili. tal. lingua jezik) dvojezičnost. monometalizam bimilenij (lat. od dva) dvojni. zelena tvar žuči bili (engl. bis. pren. kratak. pun žuči. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. sa dva člana. bimenzis bimestran (lat. prijek. naprasit. bimembris) koji ima dva uda. bilis. prijetvoran. o sjednici ministarskog vijeća. vert zelen) kem.bilin bilin (lat. žutozelen. cedulja.) biljetarnica (fr. billon) manje vrijedno zlato i srebro. srdžba.).) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. koji se. kazalište binaran (lat.dvaput. lat. binarius koji sadrži dva. priznanica biluks (lat. zakonski prijedlog (u Engleskoj). dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. bulla) prijedlog. fr. sc. pren. bilis žuč. ljutnja. pren. manus. od dva dijela. beryllus. dvočlan bimenzan (lat. bis. bi. razdražljiv. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. bilinguis. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. prijetvornost. slitine s više primjesa nego čiste kovine. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. bille. bilis) kem. dvoličan. priznanica. loupe) opt. bullettino) dnevno priopćenje. grč. mjesto gdje se prodaju karte. rubinus) kem. bi. mjenica bilogija (grč. listak. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. billa. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. lingua jezik) dvojezičan. podnosi kralju. bimestar bimestar (lat. biliosus. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. supr. izborni listić. o zdravstvenom stanju. dvotisućljeće bina (njem. ulaznice biljur (ar. ballur kristal. dvomjesečje.

životne jedinice manje od stanica živih bića. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. binocle) naočale. prema Altmanu. biblion. energetika cjelokupnog života. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. koinos zajednički. pojas binen-regulator (njem. npr. bios. nomos zakon) fil. dio ekologije biocenoza (grč. regulator) kaz. grč. foros koji nosi) mn. bi-. zavoj za oba oka binokularan (lat. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. bi-. povoj. zbivanja biofenomenologija (grč. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. sa dva člana. filozofa. knjiga. binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. Biihne. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. bios. bios. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. centrum središte) fil.(grč. veličina koja se sastoji od dva dijela. bini.binda binda (njem. genos podrijetlo) biol. bios. biofori biocenologija (grč. uglađen i istančan govor. bios. svih životnih procesa. scensko izražavanje. životni bioaritmetika (grč. bios život. vrpca. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat.) bioblasti (grč. binario udvojen) kruščic od dva dijela. arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. Biihne pozornica. bi-. grč. vladara i dr. Sprache jezik) kazališni govor. bios. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. bios. bios. biodinamički bioenergetika (grč. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. dvočlani. oculus oko) s oba oka. bios. ovratnik. dalekozor za oba oka. lat. bios. polinom od dva člana. zemička binokl (fr. Binde) veza. lat. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. = bioblasti biogen (grč. bios. petlja. energeia) fil. zavoj. nomos) mat. logia znanost) v. a ± b. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a . med. kolonija bioblasta). promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza. biocenotika biocenotika (grč. nositelji života. blaste klica) mn. prid. nomos) mat. koji se tiče binoma binub (lat. na kojima se temelje prirodne pojave. ta fainomena pojave. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. biol. dvočlani izraz binomizam (lat. biol. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. koinos zajednički) životna zajednica. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. bios. bios. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem.

umijeće pisanja biografija biokemija (grč. genos) koji se tiče razvoja života. manteia proricanje) 1. logos) fil. bios. ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. logos) fil. pristaša biologizma biologizam (grč. bios. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. bios. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. životopisac.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). bios. pisac biografije. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. biografski biografija (grč. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. lat. bios. životopis biografika (grč. bios. lithos kamen) geol. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. bios život. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. bios. grafo) umijeće opisivanja života. bios. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. poremećaji u razvoju. tj. bios. bios. sudsko-liječničko utvrđivanje. bios. biomagnetni biomantija (grč. neke ribe) biomagnetizam (grč.-lat. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. biologia) znanost o životu. bios. ge zemlja. prid. bios. to klima nagib. krijesnice. 2. elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. prid. prema određenim znacima na tijelu. rađanje) razvoj života biogeneza (grč. šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. bios. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. grafo pišem) onaj koji opisuje život. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. genesis postanak. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. bios. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo.) svijetljenja živih organizama (npr. podrijetlo. chemeia) dio fiziologije. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. biografia) opisivanje (ili: opis) života. sredstvom u borbi za opstanak. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). osobito pojave nasljeđa.

techne. logia) fil. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. biotehnika (grč. psyche duša) fil. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. typos otisak. člana društvene zajednice. i u vodi) bioskop (grč. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. panpsihizam biopsihologija (grč. ovako je njem. seksualne i druge karakteristike biotit min. v. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. bios. države itd. usp.. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. on. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. sarkom) biorizacija (grč. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. g. biotičan (grč. organizama koji izazivaju vrenje itd. bios. funkcionalne. bios) koji se tiče života. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. biće) mn. orao vidim) med. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. npr. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. bios život. psihobiologija biopsija (grč. bios. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč. bios.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. prilagođavanja. psyche. bios. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. psihičke. kao animalno biće biostatika (grč. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. tj. a čovjeka. bios. bios) 1912. i u zemlji. lat. typos) čist tip. bios. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. znanstveniku Biotu) . čista rasa. nekog područja. bios. bios. ontos. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. biol. bios. razmnožavanja itd. bios) znanost o životu biotip (grč. bios. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. stanovnika nekog grada. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. endokrine. bios) v. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. npr. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. bios. bios. to on. tou ontos postojeće. životni biotika (grč. pod biorizacija biosfera (grč. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. bios. mehanike razvoja.

dvonožac bipedalan (lat. biro sudac). Burger-meister) gradonačelnik. sofia) životna mudrost. bureau. planum ravan. kancelarijsko osoblje birokracija (fr. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. još jedanput. grč. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. austrijskom inženjerijskom časniku K. bureau. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. ponovno . kancelarija. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. vrsta lakih poljskih mostova. bureau. tal. burat) trg. bakrorezac. bipedis) koji ima dvije noge. polus stožer) dvopolan. Biragu (1792—1845) biraj (fr. tj. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. burino) dlijeto. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. lat. zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat.) dvaput. s dva suprotna pola bira (fr. mania) želja (ili: težnja. sol vinske kiseline. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. bis. dvonog biplan (lat.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem. bios. ured. poluvunene tkanine birago voj. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. ukočenost. bis. krateo jak sam) v. poljar birtija (njem. vrsta polusvilene. pes noga. tal. bios. burette) kem. bureau. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. burin. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. raspolovljavanje biped (lat.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. utensilia) mn. općinski starješina. Wirtshaus) krčma. burato) pisaći stol. pivnica biratina (fr. grč.biotomija biotomija (grč. bi-pes) dvonožna životinja. tartarat bis (lat. glaz. dvostopni bipedan (lat. predsjednik općine. pisarnica. kancelarijske potrepštine. grč. bakrorez bireta (fr. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. bipedalis) dug ili širok dvije stope. gostionica birza (lat. buratine) trg. krut i ohol. ravna površina) zrak. vunom ili kostrijeti birarija (tal. nazvana po pronalazaču. okrećući balvan nogama. birokratizam birokrat (fr. odjel. bureau. bis. kancelarijski pribor birov (mađ. bi-pes. burail) trg.) točionica piva. predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ. staklena cijev s ljestvicom. čuvar polja. bios. biremis) čamac s dva vesla. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. vinska plijesan. općinski sluga. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. po drugi put.

bistori) kir. biscuit. syllabe slog) gram. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. series red. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. bissig) zajedljiv. usp. bis. šećerni dvopek. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. bis. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. polovica. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. buste. tj. temeljit bitevija (tur.) trg. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. tal. masivan. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). grč. bisextilis) prijestupni. bis. n. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. u dva niza. grč. episkopos nadzornik. polovljenje biseksan (lat. bis. theos bog) vjerovanje u dva boga. bistro) nekada: vinotočje. bi-. bisextus) prijestupni dan. hermafroditski biser (tur. niz) koji ima dva reda. ljudina. segmentum) mat. pakostan bisilabičan (lat. sexus spol) v. crkvi. byssos pamuk. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. dvosložan. osobito Egipćana bišof (njem. mineral svilenkasta sjaja. tal. cimeta. od dva sloga bisirati (lat. bistrer) slikati (ili: bojiti. po rimokat. tal. srodan s azbestom bista (fr. klinčića i šećera bit (engl.) nužda. dvospolan. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. bis coctus dvaput pečen. veljače biseksualan (lat. bistouri. snažan. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. torba na sedlu bisegment (lat. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. segmentum) mat.bisage bisage (fr. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. biscotin. dvoboštvo biter (njem. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. čvrst. Brust) poprsje. bigeneričan bisekstilan (lat. bissac) mn. biscroma) glaz. busto. tal. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit.) sitan novac od 12. bis. biscottino) mali. sexus spol) koji ima oba spola. bis. bisekstus bisekstus (lat. lat. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. narančine kore i soka. dvaput kuhan) dvopek. ljudeskara . potreba. prim bisig (njem.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. polovljenje bisekcija (lat. bis. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč. Bischof biskup) piće od crnog vina. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. okrugli kolačić. vrsta najmanje tambure. temeljan. biscotto. biisre) školjka koja proizvodi biser. čovjek "kao od brijega odvaljen". al bisogno čit. s jednim prijestupnim danom. trideset drugi dio neke note biskup (grč. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. bis. bitevi čitav) jak. bitevi) plosnato koplje. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. dvoredan bisernica (tur. dvostruka torba (u Lici). segmentum odsječak) mat. al bizonjo (tal. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. lithos kamen) min. bizonjo (tal.

zubar (u Europi). trgovački posao bizon (grč. dvovrijedan. Bizantion) 1. npr. kao npr. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. business) posao. mošus 185 bizon bizantinci (grč. tj. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca).0. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. biver (eng. asflat i si. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. neobičnost. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. bizarre) čudan. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. pren. hebr. 3. buffalo. bituminirati (lat. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. neobičan bizarnost (fr. grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. bismutum) kem. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. bythos dubina. cink. Bizantion) 1. bisamum. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. osebujnost bizmut (lat.) pa do pada Carigrada (1453. divlji bivol. teologiji. sumpor. valere vrijediti) kem. znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. beaver) trg. grub vunen porhet bivij (lat. metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. nastran. nastran čovjek bizaran (fr. bi-. god. bakar. od dvije vrijednosti. sličan lutnji. koji se dvolično ophodi bizar (fr. odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. osobenjak. američki divlji bivol .) biznis (engl. japanski narodni instrument. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. željezo i dr. bivouac) voj. retorici i poeziji. raskrižje bizam (lat. poljski logor. Bizantion. pren. puzanje pred višima. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. i radili na povijesti. 2. u asfalt bituminozan (lat. olovo. analitici. bizantska umjetnost. nafta. filozofiji. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. god. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. čudesan. beaverteen) trg.). mn.bitometrija bitometrija (grč. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. bizzare) čudnost. nalazi se kod nekih životinja. bizarre) čudak. kisik. valens koji vrijedi. koji ima dvije vrijednosti. premazati) zemljanom smolom. bison) zool. element atomske težine 209. do propasti Bizantskog Carstva. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. geografiji. čudnovat. asfaltirati bituminizacija (lat. petrolej. bitumen) prevući (ili: pokriti. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. redni broj 83. pri liječenju sifilisa i dr. 2. arheologiji.

klica. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. blamer) osramotiti. blekvud (engl. kart blanš (fr. huljenje. kuditi. carte blanche čit. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. blasfemos) bogohulnik. potpuno odriješene ruke. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. blankokredit otvoren kredit. tj. blastos klica. đerma koža) fiziol. dragocjenost. izdanak. Vrangelove i dr. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. pisum. bijouterie) trgovina dragocjenostima. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. blanche) bijel. blek-botom (engl. bianco) v. nakit. blasfemos) bogohulan. obeščašćivanje blasfemist (grč. prešućivanje. blanche) pr. bi-. dragulj. loš glas. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. vrsta pjenušca blanše (fr. punomoć samo s potpisom. zametni mjehurić blastoderm (grč. tj. blastos klica. bijou) nakit.) čisti bijeli. mykes gljiva) med. bijel.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. činiti blijedim. bianco bijelo. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. blastos klica. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. čist formular. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. bruka. zaborav. blastema) bot. potpuna sloboda djelovanja. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. iznijeti na loš glas. pokuditi. kredit bez pokrića. neograničena punomoć. fiziol. ukras. kystis mjehur) fiziol. bjelilo blanket (fr. blasfemia) pogrda. prazno. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. ukor. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. huljenje na Boga. blaste klica. blamage) sramota. neispisani papir. pisello) grašak (usp. psovka. bogohuljenje. blanc. im. čist. obrukati. čist. grdnja. mladica. bleichen) blijediti. područje) podijeljen na dvije zone. dragulji. koriti. bijela boja. grditi blank (fr. grč. prijekor.) šutnja. bjanko.bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. A. sukno za filtriranje blasfeman (grč. neispisan. rizi-bizi) bižu (fr. bjanko mjenica čista. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. dragocjenosti. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit.) glaz. dragi kamen bižuterija (fr. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. kuđenje blamirati (fr. oskvrnitelj blastem (grč. bjelina. zone pojas. akutna i kronična bolest . blankotrgovanje prividno. neispisan. blekaut (engl. pogrdan blasfemija (grč. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje. belogvardeec) "bijeli gardist". bjelina) trg. tal.

treptanje blefarofimoza (grč. blestrizo bacakam. zasićen. spolnih organa i dr. prevrtanje. ofthalmos oko) med. blefaron) med. bacakanje blickrig (njem. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. upala očnih kapaka blefarizam (grč. povraćanje sluzi blenenterija (grč. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. Blitzkreig) voj. znanost o grbovima. obmanjivanje. blenna. emeo povraćam) med. bluff) zavaravanje. blenna. blenna. ofthalmos oko) med. slijepi prozor. blefaron. spoj blenda (njem. tj. blaser) otupjelost. usp. blefaron. slijepa vrata. aden žlijezda) med. varati. blenna. blefaron. blenna.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. španjolski zid. žmirkanje. nemir kod teških bolesnika. curenje iz ušiju blenurija (grč. neosjetljiv blaziranost (fr. fimosis suženje) med. obmanjivati. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. blefaron očni kapak. sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. regnymi izbijam. blefaron očni kapak) med. procurim) med. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč.) blenotoreja (grč. rheo curim) med. Blende) arhit. plava lisica. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. hvaliti se. sluzni proljev. blenna. blenna. tzv. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. očiju. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. blau plav. munjeviti rat.) mješavina. blefaron. nalik na zmiju. enteron utroba) med. lat. bacam tamo-amo) med. sulfid cinka blenemeza (grč. blau plav. us gen. spasmos grč) med. neosjetljivost. živčano izmoren. zaplašiti. otos uho. praviti se. heraldika blef (eng. vrsta morske ribe blaziran (fr. kapavac blenoreja (grč. zametni mjehur blaufuks (njem. blenna. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. dio dodan zidu s vanjske strane. blastula) fiziol. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. pre- 187 blickrig tvarati se. ptosis pad) med. tome rezanje) med. blenna. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. vrsta guštera bez nogu. aden žlijezda) med. blase) otupjelih osjećaja. min. smjesa. udubljenje sa svodom u zidu. blefaron. uron mokraća) med. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. sluz. opt. blastos klica. prema potrebi. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. zavaravati. rheo tečem) med. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. silberfuks blaugas (njem. zbunjivati razmetljivom reklamom. blaser. blenna) med. zasićenost. metra maternica) med. živčana izmorenost blazon (fr. balaur zmaj) zool. blason) grb. bluff) plašiti.

blocus. blonde) čipka od sirove svile.) šport. pren. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr.blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. bloc) veliki komad (npr. zajednica. blokada blokirati (fr. panj. blok (fr. oklopljivanje. cjelina. osigurati od zrna. iskrica duha. tal. tisk. opsada. klada. bluette) iskra. bilježnica za pisanje ili crtanje. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. Blue book čit. poprijeko blok-haus (lat. trupac. blindiran blineta (fr. biondo) plav. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. ruski kolači. zrakoplovu). žućkast blonda (fr. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. zatvoriti skretnicu. bloccata) voj. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). pren. oklop (na ratnoj ladi. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. an blok (fr. zatvaranje željezničke skretnice. karaula. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. udvarač ženama blondina (fr. zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. grad. velika količina (robe). blondine) v. čamac. opsada. čamcu.) naveliko. svijetle boje. mnoštvo. kulica. plavuša blondinka (fr. automobilu. naslaga listova papira koji se mogu otkidati.). blu piter (engl. streljiva i si. automobil. gomila. zrakoplov). a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. blondin) mladić plave kose. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. prid. dobro. pojačati rov gredama. mramora). vojske. geol. en bloc čit. bloquer) v. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. signalna zastava koja znači slovo P . tisk. bloquer) voj. blondine) djevojka ili žena plave kose. Blockhaus) voj. slični palačinkama. usp. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. blokiranje blokaža (fr. blondina blooming condition čit. gomila (knjiga). tal. kicoš. konjski naočnjaci blinji (rus. farsa blinker (njem. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. blinder) fort.) pom. svjetlucav) varalica. blink sjajan. blu berd. blindage) fort. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. bluming kondišn (engl. malo kazališno djelo puno dosjetaka. od finog pšeničnog brašna. zaštićivanje od zrna (projektila). pojačavanje rova gredama.) "Plava knjiga". knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. blond. zatvaranje sa svih strana grada. duhovita sitnica. (engl) modra ptica. Blu buk (eng. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. poza. blin) mn. tvrđave. veliki komad stijene.

u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. sologitara. ali i drugi odjevni predmeti.blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine. harmonika) sve do danas. grad Genovu. sir Robertu Peelu. blu džins (engl. bludžin (engl. plavo polje s bijelom četvorinom u sredini. bluz (engl. obliku Janne za tal. bobine) prozirno pletivo od pamuka. Blume cvijet. glavno djelo Dekameron bocman (niz. bobbinet. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. stoljeća. fr.) "plava čarapa". demižon boćanje (tal. Bokačo (tal. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). udav (najveća zmija u Indiji i Africi).) ime talijanskog pisca iz 14. skraćeno: bob Boccaccio čit. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. uzgoj cvijeća. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze.. bozzone) velika boca. najčešće plave boje. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. bas-gitara. pamučni til bobslej (eng. man čovjek) pom. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. lažno optuživanje — po šp. "traperice" blue-stocking čit. bluejeans čit. bubnjevi. prema starofr. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje.) hlače od takve tkanine. cvjećarstvo bluza (fr. Blume) poznavanje cvijeća.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. bobine) svitak (za konac). bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. zmijski car.) trgovačka komora bob (engl. brodarski. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. balota . engleski til. Blume cvijet. blu-stoking (engl. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. bord ov tred (engl. to bob) v. fiz.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. st. plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502. bobslej bobadiljizam nepravedno. popularan u različitim inačicama (pjevanje. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal. niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. boa constrictor) zool. boot lađa.

organizirala ovakav način borbe i upropastila ga . engl. bahader) mn. književnici. život od danas do sutra bohemi. skladište robe u luci. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. nekonvecionalnim životom. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. boe vika. Makedoniji. krčma. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. po pravilu neuredno. tchek zaustavljanje. boatu (fr. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. bottomry) trg.-perz. upravlja zemljom bogumili mn. boemi (fr. Dalmaciji. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. Boycotta. ili na oboje istodobno boedromion (grč. duhovni poglavar u Tibetu koji. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. u Trakiji. zajedno s dalaj-lamom. pren. pom. rakije. kod bojkota strane robe u nekoj državi). stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. boema (fr. prekid svakog odnosa s nekim. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. dromeo trčim. roba za odbacivanje bogatiri (tur. studenti i dr. i XIII. bohemes) mn. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. u Rumunjskoj: plemić. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. body tijelo. loša. koji 190 bojkot žive svojim osobitim. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. Bugarskoj. vinara. iznos berbe grožđa. npr. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. boei) v. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. otpaci. baka. njem.) irsko narodno piće od vode. umjetnici. zapreka) šport. Bodden) zem. pijanac boja (niz. Bosni. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj.) plemić koji je i ratnik. Bafel) trg.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. bavella. šećera i drugih dodataka bohema. pren.bodega bodega (šp. bodega) podrum. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. naš rujan—listopad. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. J. patareni bogus (ir. bogdo-lama) vrhovni svećenik. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. boheme) način življenja boema. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. neuredan život. bodmerei. st. pokvarena roba. ispičutura.

državni jezik) boks (engl. bucca) usta. buldogu slična rasa njemačkih pasa. boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. tj. boccone) komad. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. šakač. otvor. grč. ulaz. bukmol (norv. boxer) 1. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. guranje i udaranje nogama. jedan od glavnih izvora aluminija. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. bascagium) šumarak. bosco. kutija. bolletta. bolis. hidrat čiste gline. loža u kazalištu.) zamka za bacanje. praćen pjesmom. bolites jestiva gljiva) geol. box) 1. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. šumica. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. svaka runda po 3 minute. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. v. plinom i si. šakanje u rukavicama.bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. tezulja bolas (šp. boccale. bocassino. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl.) koja je 1900. kratak. tjesnac. box) šakati se. bolanča (tal. gitarom ili tamburinom. tal. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. bocal.. tzv. opterećena olovnim i dr. balanza) vaga. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. bokskaf boks-meč (engl.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. v. lat. boka (tal. šećera. kastanjetima. boks boksati se (engl. boks bokun (tal.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. srednje veličine Bokseri (kin. bollo. lug bokerica dvocijevka. strijela) mn. fr. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. bocca. šport. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. pren. mlet. "plemenitoj vještini". boletus gljiva. bocage. bouche. živa i okretna. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. bolidos oružje za bacanje. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. vrč. Boxer) 2. grč. boksanje boks (engl. fr. šp. boxcalf) 2. lat. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. ušće.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal. zalogaj bola (engl. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. do struka. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. veća čaša s poklopcem bokasin (tal. bulletta) cedulja. priznanica boletit (lat. okamenjena gljiva bolidi (grč. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. strujom. mod. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. box) šport. tal. šport. glavom i leđima. onaj koji je stručno izvježban u šakanju. zaljev bokal (fr. astr. box) 3.

željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. bombe) voj. usp. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. boljševici. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. grč. grč. bombasin. bombast) lit. grč. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena.boliviano boliviano (šp. bujica riječi. bombyx dudov svilac. bole zrak. besklasno društvo bez državne vlasti. dubok ton) voj. bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada . lat. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). svod. bombyx) 1. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. zračni termometar.. tal. marksizam bomba (fr. konfetima). onaj koji bombardira. bacač bombi bombazen (fr. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. ručna granata. bombycinus.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. veliki top. kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. vrsta keplane svilene tkanine. lemnoska zemlja. velika trbušasta boca. bombardeur) voj. bomba. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. bolus. st. lit. hrabriti koga. lat. prangija. pamuk. lenjinizam. cirkuski šator bolus (lat. balon bombarda (tal. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. pren. topnik. izražavanja) bombaš (fr. svila) pamučna svila. pristaše boljševizma. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. pretjerano kićen. bolos) kem. svojim pjesmama i si. Oktobarska revolucija (1917. osnovao u Bologni L. na II. grč. atomska bomba. izvještačen (način pisanja. ljubavnim izjavama.000001 °C). bacati avionske bombe. staklene bočice kruškasta oblika. šator na sajmovima. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. volta) luk. nazvani po tome što su. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. bombe. vata za ispunjavanje haljina i si. pretjeran. metron) fiz. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. bombast. dosađivati komu (molbama. bombarder. prodavaonica. bombardare) voj. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam. bombos potmuo. lubarda.) bombast (engl. 2. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje.

bon-sans (fr. Flemminga. često s dodatkom želatine. bon-sens čit. propinjati se. lat... popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. bon (fr.. bezvjetrica bonapartisti mn.) dobronamjerno. bond) pisano jamstvo. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl.) mn. potvrda primitka. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. prirodna nadarenost bona (lat. prav. bonz a vi (fr. naknadno pridošla dobra. imetak. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. raširen je među južnoameričkim Crncima. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca.) u dobroj namjeri. bons a vue čit. nalog za plaćanje. aromatiziranog i obojenog šećera.) trg. propeti se. duhovita izreka bon pour čit. bonificatio) naknada. bonitas) dobrota. imanja bona mente (lat. bonbon) poslastica od otopljenog. po kojima izvođač udara prstima. tuba za sprej bombon (fr. bon dobar. odšteta. naslijeđena dobra. odštetiti. poboljšati. ukusno namještena soba. popravljati bonifikacija (lat. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. mot riječ) dosjetka. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat..) mn. bondir) skakati. mjenica bondirati (fr. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat.) dobar za . izvrsnost (u . brašna. valjanost. Americi bombola (tal. po viđenju bon enfant čit. bonazza) potpuno tiho i mirno more. svilena tkanina bombo (engl. dobrima škodi bonitet (lat.) tko zlima oprašta. obveza. bombyx pamuk) zool. voća i dr. bombyx. bonbonniere) kutija za bombone.) posuda za tekućine. bona dobra) mn. dobra. prav. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč.) zdrav (ljudski) razum. bona adventicia (lat. bon pur (fr. bon anfan (fr. muškata i šećera u Sjev.) mn. bonum dobro. pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte. prav. bombonijera (fr. nasljedna dobra. potječe iz Afrike. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. priznanica.. kazati) bona hereditaria (lat. bombyx pamuk. imanje. ostavština bona adventitia čit. popraviti. svila. poboljšanje. vrsta ženske kape. popravljanje. poboljšavanje. pren.) mn. priznanica. bonum. facere.) "Dobra božica". vrijedi za . fr. u dobroj namjeri (učiniti. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat.) vrsta rakije od ruma. nalozi koji se isplaćuju odmah.bombikometar bombikometar (grč. nalog za izdavanje neke robe. dobronamjerno bona minorum (lat. ukusno namješten stan i si. bonifier) nadoknaditi. dobričina bon mot (fr. dudov svilac. obično ukusno i luksuzno izrađena. unutarnja vrijednost.

bord) 2. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. borde) 1. kozmetiku i medicinu borati (lat. sud. bordello) javna kuća. bordeaux) boja crnog vina. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl.82.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. ne tali se na poznatim temperaturama. sreća. znak B. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. na lijep način. pren.) dobrim načinom. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr. odbor. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. bonum publikum (lat. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. border) opšiti. mirnim putem bonom (fr. spoj bora. mn. element atomske težine 10. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . bonhommie) prostodušnost. pom. opšivanje. ured bord (njem. državna korist. daska. sudnica.) "dobre usluge". bona bonum publicum čit. bukmobil (engl. upute o lijepom ponašanju bonum (lat. kem. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. opće dobro bonus (lat. fr. tj. okrajak. pretjerana jednostavnost.bono modo smislu izrade). bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. bank. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. porubljivati. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ). obložiti brod daskama. stol. nemetalno čvrsto tijelo. redni broj 5. borac. naivnost bons offices čit. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. kupleraj bording (dan. hrana. savjetovanje. sred. rub lađe borda (ar. materijal za oblaganje lađe. porubljivanje bordel (fr. bonvivant) veseljak. borax) kem. bordage) oblaganje lađe daskama. pren. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. bordat borda (fr. opšivati. Muhamedov ogrtač. ar.) dobro države. stol za kojim se drže sjednice. rub. Aziji i Kaliforniji. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. porubiti. novac za hranu. korist. platna sposobnost. tal. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. bonzofis (fr. bonhomme) dobričina. borax) mn. grundirati bordo-boja (fr. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr.) dobro. bordel.) 2. trg. Bord.) minijaturno.) šport. burakx) kem. gostionica. board) 1. dar. javna kuhinja bordirati (fr. kost. traka za opšivanje bordaža (fr. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. vrlina. dobrodušnost. vrpca. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. glavešina bookmobile čit. soli borne kiseline bord (engl.) pom. otmjeno držanje. važan za industriju.

Bohrmaschine) strojno svrdlo. novčanih vrijednosti bordura (fr. brežuljkastim. lista. botanike) znanost o biljnom svijetu. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. Borussia Pruska. vijenac borealan (grč.) 1. (po J. Borte) v. onaj koji se voli baviti botanikom t . usp. tal. boss) šef.bordro bordro (fr. bordure) rub. ograničiti se borsalino (tal. 2. Boseu. borealis) sjeverni boreas (grč. trava botanofag (grč. filos) ljubitelj bilja. pr. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. starogrčki bog sjevernog vjetra. bohren bušiti) svrdlo. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. gipsa bosoni mn. glup bornirati (fr. sjeverni vjetar.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. izvadak.(grč. botto) mah.. Borda (tal. grč. porub. boreas) sjeverac. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. borner) ograničiti. pren. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem. vrsta plesa (američka. botane. usp. udarac. gazda. bordereau) trg. boreios. biljožder botanofil (grč. popis računa. Americi. valovitim oblicima. zamah.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. šare. majstor bosa (fr. ublažiti želje. kamene međaše. voska. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). o biljkama i raslinju botanizirati (grč. fagos) zool. knjiga u kojoj su računi. C. biljka. botane. šarama boselirati (fr. bosse. gospodar. jedan bot jedanput. grč. bozza) grba. kvrga. ublažavati. borne) ograničen. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. ura-. lat. sjever Borej mit. čvrga. fobos strah) strah od Prusa. baviti se biljkama botano. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. biljojed. bosseler) raditi ispupčene. bottana) obično. ograničavati. bourgeois građanin) tisk. Borussia Pruska. omeđiti. pren. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. mjenica. poslodavac. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. botane trava) skupljati biljke. borda borusofobija (lat. valovite oblike. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. pa odatle i sat. borer borniran (fr. okvir. ograničen. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. boseliran bosirati (lat. okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. bormašina Borgia čit. botanikos travni. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. bosselage) izrada u ispupčenim. burgija. mali. u skupini) bosaža (fr. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. borej sjeverni vjetar borer (njem. bušilica. postaviti granične znakove. otkucaj sata. bosko napasam. skučen. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. jednom botana (tal.

trčkaralo. apotheca) dućančić. teklić božole (fr.) veliki lovački nož oštar s obje strane. Burbonska palača pren. bota larga.) dečko. kefale glava) zool. -ites) mn. botulus kobasica) med. botritičan botroilit (grč. botrys grozd. botane. psa i dr. okamenjene biljke botanolog (grč. mykes gljiva) med. znanost o biljkama. krčma. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. Ch.. botane. sluga. pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. živi u tankom crijevu čovjeka. Bowiea bowling-green čit. nazvan po francuskom rezbaru A. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. geol.) mn. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. compater) kum botarga (šp. francuski parlament Bourdonova cijev čit. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. buš-tru (fr. 6 = jak. prid. 196 br botuše (mad. Burbon (fr. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. konobar botelar (lat. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. 2 = lagan. fr. bockanje. geol.. od usoljene ikre morskog lipljena. u obliku grozda. Bourdonu. francuskom inženjeru E. botanika. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. trovanje pokvarenom hranom. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. botrys grozd.) beznačajan. mala trgovina. pronalazak američkog pukovnika J. tunjevine i dr. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. botane. bottonata) zadirkivanje. bortiotičan botrinti (grč. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. botos) mn. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. 8 = vrlo jak. bottega. 1808—1884) bouts-rimes čit. 4 = umjeren. boling-grin (engl. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. botriomikoza (grč. botane. Burdonova . širokočlana trakavica. vinara. sa 3 do 4 tisuće članaka. 10 = jaka oluja. boutique. lat. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl.. busur) bot. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. botrys grozd. tal. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača. lithos kamen) mn. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. crvena izraslina na ruci ili nozi. dječak. bottarga) jelo slično kavijaru. botrys) grozdast.) kuma botrinitičan (grč. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. sluga. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar.botanograf botanograf (grč. botarga. kratica za brom . botane. 12 = orkan boule čit. boi-najf (engl. botella. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. bul (fr. botrion jamica. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. peckanje.) ime poznate vladarske porodice. peonija Br kem. botellarius) šef kuhinje. bu-rime (fr. botanički botanomantija (grč. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. lithos kamen) min.

) trg. nešto veća violina. lat. fren srce. čovjek koji ima kratku lubanju. braggard) razmetljivost. brachion ruka.(grč. brabantski vojnici koji su. bradys spor. sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč. bradys spor. bradys. pri mucanju) bradifrazija (grč. bradys. brachys. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. bradys. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. frasis govorenje) med. bragr) pjesnička umjetnost. brachys. domišljat čovjek. brachys. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. bradilogija bradilogija med. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. gluhoća. tj. hvalisavost bragoc (tal. braccatore lovački pas) snalažljiv. pepsis probava) med. kardia srce) med. mišićni) ručni. brabangons) mn. sporo probavljanje hrane. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. bradys.. teško slušanje bradifazija (grč. daktylos . grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. sporost u govoru bradifrenija (grč. viola. koji živi kratko brahibiotika (grč. bradys. strangurija bragadur (tal. sitan brahibiotičan (grč. pjesništvo brahi. sila brahijalan (grč. bili u engleskoj ili francuskoj službi. ruka. brachium. bradys spor.brabansona Brabansona (fr. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . njuškalo braganja (tal. masaomai žvakati) med. teško. težak. lalia govor) med. brachys. akuein slušati) med. pren. brachys. loša probava bradispermatizam (grč. sperma sjeme) med. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. femi govorim) med. uron mokraća) med. viola di braccio) glaz. mišica. bradys spor. malen. težak govor. nasilan. brachys. brachion) mišica. stenograf brahigrafija (grč. brachy-katalektikos) metr. brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. teško žvakanje bradipepsija (grč. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. teško. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. bios život) kratkovječan. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. v. moć. bradys. osobito u XII. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. prst) antropol. nepotpun. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. osobito donji dio ruke. nasilnički brahikatalektičan (grč. brachys. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. od prstiju do lakta. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. bradilalija bradimaseza (grč. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. grč. bradys spor. st. v. kefale) glava antropol. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. brachialis ručni.

i po tome nalikuju na školjke. pneo dišem) med. ruke brahiotomija (grč. linija najbržeg pada. brachys. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. tele daleko. brachys. kratkih krila. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. kratkovremen brahilog (grč. metron) med. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. podos noga) zool. znanstvenike i političare. fil. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. koji ima kratke cvjetne listiće. insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. rezanje ruke brahipetalan (grč. veoma rasprostranjene morske životinje. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. astma brahipodan (grč. dajući oduvijek svećenike. brachistos najkraći. pjesnike. brachys. uskoća prsiju. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. kratak dah. pus. brachys. zool. chronos vremenski) kratkotrajan. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. brachys. pr. metr. skopeo gledam) opt. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. uspravno) brahisilab (grč. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. brachy-pneuma) med. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. kratke latice. e. brachys. kratkih nogu brahipodi (grč. orao vidim) med. st. jagodicama prstiju opipljiv- . chronos vrijeme) mat. pteron krilo) mn. cikloida brahit opt. brachys. pteron krilo) kratkokrilan. brachion. imaju dva kapka.brahikroničan brahikroničan (grč. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. na udaljenosti. Brahman) ind. kratkih latica brahipneja (grč. metron. npr. skia sjena) zem. brachys. brachys. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. odontos zub) zool. sprava za mjerenje mišice. brachion. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. kratkovidnost brahiodonti (grč. pren. u sisavaca brahiometar (grč. u 8. brachys. brachion ruka. podos noga) kratkonog. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. petalon list) bot. otprilike. pus. tj. n. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. brachys. brahma) indijska religija utemeljena.. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. brachys. brachys. životinje kratkih krila. brachys. temno režem) kir. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr.

naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. 1855 —1926) braunizam med. lovokradica. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. podrijetlo bolesti je. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. braten peći. branchos) med. v. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. brein dreining (engl. braconnier) zvjerokradica. junak na riječima brancin (tal. upala krajnika branša (fr. tj. gangrena.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. uljem i kučinom. pristaše naučavanja Johna Brovvna. hvalisavac. sjajno. Brand požar) požarnjak. nekog posla). odlično! bravo (tal. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. bivaju pokretana na djelatnost. ta. branchion) mn. odsjek.) "isušivanje mozgova". med. krivolovac. braunizam bravissimo (tal. nekroza branda (tal. branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. Bramahova brava Bramarbas (šp. zool. bractea list) bot. posebno. tako je! .) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. abrakadabra brakonijer (fr. brein-storming (engl. brendi (eng. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. dio. engleskom mehaničaru Bramahu. braida od njem.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit. pren. branca) grana. sposobnost da vanjskim utjecajima.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. struka. odlično. promuklost. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. branche. "podražajima". branda) viseći (mornarski) krevet. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. 1749—1814) Bramahova preša fiz. brein-trast (engl. v. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom. bravvning) v. poziv.) 1. zaštitni. prema tome. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit. pergola brakadabra (bracadabra) v. ogranak (neke znanosti. malen jedrenjak napunjen smolom. usklik u znak odobravanja. škrge branhus (grč.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. preklopna postelja brander (njem. Brand) med. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. škrgaši branhije (grč. vrlo lijepo.

kratak izvadak. nazvan vladarima i dr. patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. bracelet. bez uvijabrefotrofija nja. glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr. hlačnjaci ljanost. uštrb jesno priljubljene uz noge . osobito u glazbi s poveljom. bravura (fr. breve) svaki službeni pisani rukvica. srednji dio gled. brachiale) nabreve (tal. brevipedan (lat. bretonne) vrsta ženskog šivost. tal. bretelle) uprta. tropronalazačka povelja. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. kratkim putem brefotrofij (grč. remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. bredizam med. pokraubojica bravur-arija (fr. povlastica. gore široke a dolje tinju). dekret. bretona (fr. molitvenik katoličbrek (engl. breviarium) kratak prebregma (grč. trofeus) zavod brevijacija (lat. prodor (u zidu. bravura) vabretele naramenice. loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak. patent feus hranilac) nadstojnik. Bremse kočnica. nazvanog po fr. mn. gradnje i typos otisak) glaz. sažet i jezgrovit govor niz kosinu. bedemu. neustra-. bregma) anat. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. breviatio) skraćivanje. vrsta odličnog francusčovjek. junaštvo. diplomu. zavod za prehranu i pokraćenje. breveter) dati. brevis. podmukli kog platna (naziv po Bretanji. goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). patent. tjeme kratak izvještaj. breche. (fr. valjan i vrijedan ples udvoje. grč. kratak popis. povelju brazleta (fr. nešto izrađeno kišnog ogrtača. s diplomom. povelja. breeches) mn. Bremse) kočnica konog. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću. plaćeni ubojica. brevet d'innoze i sugestije vention čit. break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača.. darskih i šumskih poslova. lubanje. utvrđeili za jahanje. brennen paliti. lovačka kola s 3 do 6 sjedala.) brefotrof (grč. odmah. nost izvođenja. tal. tiskanje nota dr. hrabrost. kovrčalo bričesi (engl.) 2. tal. junačko djelo. brevete) pr. pren. bravoure. kratke ili breša (fr. grivna akt. šteta. brefos novorođenče. osobito Papino pismo državama. aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz. brevilokvij (lat. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem. lat. junak. izdati brazilskog drveta dekret. brevijatura dizanje djece brevijar (lat. = hipnotizam. športske boj. breve d'envansjon (fr. brevis kratak. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr. voj. brefos. za nahočad. propolukratke časničke hlače. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. kratkih nogu brenšer (njem.bravo 200 bričesi bretanja (fr. pes noga) kratbremza (njem. breviatura) v.) otvoreno. kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. Schere brevis (lat. breccia) voj. brevis kratak) glaz. bretagne) stari francuski bravo (tal. brevis. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma. patent. s patentom. bravour. upravitelj brevi manu (lat.

škrinjica za pisma. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. hajduk. list. sin Urana i Geje. sitan. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. otuda: pren. kugle. njem. brigg) pom.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. staretinarnica briket (fr. raskoš. 2. bridge) kartaška igra. za sto naoružanih ljudi. blistati) sjajan. par brikol (fr. odskoči. škrgutanje zubima Brijarej mit. voj. kugle ili jajeta. plahovito briljant (fr. odozgo jače. divan. cigle. pren. zapovjednik brigade. razne umjetničke stvarčice. bricoler) odbiti. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. Brigantine) pom. divota. brigadier) 1. učiniti da se nešto odbije. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). veoma vatreno. krasan. brigantine. odličan. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. par brikol (fr. morbus Brightii) med. briquette) nešto u obliku cigle. kod biljara: odskok. odličnost . fr. fugiranje briketirati (fr. div s 50 glava i 100 ruku.bridž bridž (engl. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. brigg.) posredno. 3. odboj lopte od ograde. par bricole čit. bricola. briketaža (fr. blistav. brignos škrgut) med. živahno. nazvana po engleskom liječniku R. ne raditi časno. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. vrsta mirisne masti za kosu. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. zaobilazno. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. pljačkaš. brig. u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. zbijen u obliku opeke. brycho škrgućem. sa strane. brigade. brigata) 1. bradu i brkove briljantina (fr. odskočiti. voj. ormarić. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. udariti par bricole čit. lukavo brikolirati (fr. osobito starinske. Kasten ormar) poštanski sandučić.) glaz. brillant) sjaj. bric-a-brac) starudija. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. pren. veličanstvenost. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. Egeon brikabrak (fr. brillant. Brief pismo. raditi zaobilazno briksizam (grč. svijetao. brillantine) kozm. veličanstven briljantin (fr. a odozdo slabije zatupljenog. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. briqueter) popločiti ciglama. 2. briller sjati. brigante) cestovni razbojnik. blistavost. tal. škrgut brillante (tal. osobito briljantima briljantnost (fr. slična vistu. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. jajeta i si. buntovnik brigantina (engl. pren. fr.

brodkasting (engl. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. bučno. brizo spavam. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr. logia) bot. 18. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. blistati. pocrniti briofiti (grč.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. zoon životinja) zool. brizo. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. značajno se isticati. eidos oblik) bot. sendvič briozoe (grč. prenagliti čime 202 broajon briškula (tal. brimera (9. briscola) vrsta kartaške igre. briller. bryon. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. brod-sajd (engl. briseur) lomitelj. studenog. bijele. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. uništavajući brizantnost (fr. razoran. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. vladu u svoje ruke brinet (fr. pren. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. srebrnaste boje. lat. kao prvi konzul. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. bryon mahovina. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. fyton biljka) mn. morske. sličan mahovini. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr. brusquer) obrecnuti se na nekoga. koji razmrskava. umjesto srebra. brisant) koji lomi. Brisoleten) mn. šumno. razornost. studenog 1799. pletenica. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. okolišanje. čajni kruščić.) uzeo je Bonaparte. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. životinje nalik na mahovine. razbijač. briozo (tal. Brodvej (engl. tal. brumaire. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat. bryon mahovina. bot. htjeti nešto brzo sprovesti. rjeđe slatkovodne. listopada do 24.briljirati briljirati (fr. brillare) sjati. strana broda.) glaz. brioche) vrsta peciva. radio emitiranje broad-side čit. upotrebljava se. odskakati od ostalih brimada (fr. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta).) odašiljanje radio emisija.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. mahovinast briologija (grč. sijati. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit.) pom. dugačka 25 km. živahno. con brio brioš (fr. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem.) govorenje nebitnih stvari. trljanje boja . bryon. briser. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. magleni mjesec. razorna snaga brizer (fr. svijetliti se. od 23. broyon) tučak za mrvljenje. briser) sposobnost rasprskavanja. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. rasprskava. plameno. bojiti (ili obojiti) smeđe. Britiš muzeum (engl. prelijevati se u svjetlosti. žuka broad-casting čit. izmotavanje brimer (fr.

. pren. luka i maslinova ulja. bronze. cinka i željeza bronce (tal. broma jelo. smeđom. bronchos dušnik) dušnički.brockhaus Brockhaus čit. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. lat. trgovina vezivom. gips. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. koji se tiče dušnika ili dušnica. kožu i dr. ili samo od pamuka. bronzo) zvonce. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. Brokhaus (njem. crvenkastosmeđa teška tekućina. broma jelo. bromoformium) farm. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. broder) vesti. osnovanom 1805. izdavačkom poduzeću u Leipzigu. grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. oblicima i si. svilom. broderija (fr. element. poznati lijek za živce bronca (fr. tj. obično se jede s palentom brodirati (fr. crnom. bronzium) legura (slitina) bakra. bromov pripravak. bronchia) mn. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč. trovanje bromom bromoform (lat. osobito slikama. broccato) skupocjena i teška. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). s utkanim velikim cvjetovima. bromos) farm. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. pren. tekućina veoma slična kloroformu. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. na roštilju) pile za pečenje. bronser) obojiti brončanom. poklepčica brončana bolest med. metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. osobito slikama. bronzo. krasiti. znak Br. broma jelo. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. posuđa i dr. klepčica. brokatni papir papir u boji s uzorcima. utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. koji nastaju . broderie) vez. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. nemetal atomske težine 79. vezivo. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. kićenje. broker) trg. dva kanala. "pohanac" brokanter (fr. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. oštrog mirisa bromatika (grč. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. bakrenom bojom (drvo. bromos smrad.916. bromium) kem. brodetto) kuh. izvesti zlatom. vezenje. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. mjedeničica. redni broj 35. uljepšavanje brodet (tal. lijevi i desni. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč.). nazvan po velikom njem. an-i». srebrom. lat. logia) znanost o jelima. brončati (fr. staretinar brokantirati (fr. npr. bromos) med. tal. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. to broil peći na otvorenoj vatri. vrsta žutog. od svile i pamuka.

kila dušnika. blemma sluz. bronchos) anat. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. divovska. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. N. bronchos. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. lithos kamen) med. bronchia) med. bronchos. brontosaurus) geol. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. malteška groznica). skopeo gledam) med. bronte grom. usp. bronzo) lonac. dušnik. bronte. bronchos. brauning (engl. srebrom. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. logia) znanost o grmljavini. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. regnymi skršim. bronchos. brochurier) pisac brošura browning čit. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. bronchos. bronchos. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. bronchos. pren. prigovarati bronzin (tal. bruh) med. bronhije . fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. o nepogodama uopće brontometar (grč. bronchos. bronchos. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. bronhijalni katar bronho. brocher) prošiti. uvezati knjigu u mekan uvez. mykes gljiva) med. brochure) mekano uvezana knjižica. brontolare) gunđati. bratimstvc grč) med. slomim) med. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. protkati. guša bronhofonija (grč. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem.(grč. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. prošivati (knjigu). rheo tečem) med. plesso udarim) med. operativno otvaranje dišnih kanala. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč. bakreni kotlić broš (fr. Amerikancu J. upala bronhija. protkivati tkaninu (zlatom. rheo tečem) med. pneuma dah) med.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. svilom). bronchos. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč. brontotherium) geol. kele kila. bronchos. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. bronchos. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. bronte grmljavina. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. temno režem) med. bronchos. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. Bruderschaft) bratstvo. mrmljati. grkljan. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. a kod goveda. fone glas) med. dug preko 18 metara brontoterij (lat.

bubon) mn. e. neotesan. bubon. usp. lat. surov. štovan kao . XI. brogiotto) vrsta crne smokve. neprerađeno zlato brum (engl. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. brutalitas) surovost. bubalis) zool. suprotno: netto bružeta (tal. n.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. učiniti da podivlja.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. u staroj plemićkoj obitelji. bez odbitka troškova. kramp. 1799. fr. kele) med.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. v. brumalis) zimski brustbild (njem. bolest prepona buboni (grč. brutificere) napraviti nekoga životinjom. Dachau. bista brusthalter (njem. Auschwitz bucina (lat. Brust-bild) poprsje. poživotinjiti brutalnost v. Thiiringen).) najkraći dan u godini. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. od 22. bruh prepona. bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. Buhnvvald (njem. brumaire datum (9. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč.) truba. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). algos bol) med. bakingemska (engl. Budha budak (tur. do 22. kila bubonulus (grč. brustolare) paliti. životinjsko ponašanje prema kome. Bruch lomljenje) med. brutal) životinjski. budak) trnokop. hernija bruh-gold (njem. zima. venerične otekline bubonocela (grč. Bubikopf) "dječačka glava". aden žlijezda) med. brutaliser) zlostavljati. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. med. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945). zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. pren. prilikom dobivanja. Bruchgold) izlomljeno.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. afrički jelen. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. potpuno zanemariti brutto (tal. brimer (fr. zvjerski brutalitet (lat. pr. zimski solsticij. antilopa bubikopf (njem. velika budala Budha (sanskr. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica. nezahvalni urotnik brutalan (lat. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija. brutalis. XI. divljaštvo. pržiti brut (fr. bubonulus) med. n. životinjska požuda brutalizirati (fr. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. Buddha) "Probuđeni. brutto) trg. grub. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma).bruh bruh (njem. bubon. pr. brutalitet brutificirati (lat. e. bubon. st. X. težina robe zajedno s težinom ambalaže. studen uopće brumaire čit. Buddha) v.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. divljački. grubost. Prosvijećeni". brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. pren. trublja buckinghamska palača čit. rođen u Indiji polovicom VI. glupan. bubon preponske žlijezde. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. 18.

ind.. volook.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). s volovskim očima. buljon bujrum (tur. Buddha) mn. laka komedija. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. budhizam budo (jap. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. bouillon) kuh. budizam budisti (sanskr. budhisti budizam (sanskr. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. religija koju je osnovao Budha. "sveti mudrac". bouffonnerie) šala. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit.. put prema oslobođenju vodi nirvani. bugazar upijati) sušilo. izvolite. bouiller) staviti na robu carinski žig. v.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. budoar (fr. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. boogie loša improvizacija na glasoviru. volja za životom). usp. proračun prihoda i rashoda uopće. ofthalmos oko) med. žeđ za životom. karate i si. vrsta tkanine bujatrika (grč. venet. stanju blaženog mira. buffone) šaljivčina. vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. lakrdijaš. blek-botoma. lakrdija. čarlstona. tj. uzroci patnje su strasti (tj. posušilo. život je patnja. Buddha) v. v. buffa) šala. bucare probijati. boudoir) mali. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. bez strasti i patnje. Bafelo Bil (engl. usp. e. budhizam budhisti (sanskr.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. obično u nogama bufer (engl. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. st. bufo karikato (tal. bufon bufon (tal. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu.) pretjeranost u lakrdijašenju tal.) zool.budhisti bog. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. bi vol. buffer. komičar. bik buffo (tal. buljook bugačica (tal. n. bus govedo. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. fr. dvorska luda bufonerija (fr. bouille. budget. bugsiren) pom. loš ples. slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti. bujrumte . woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. liječenje goveda bujirati (fr.). američki pustolov. lakrdija. bouillon) kuh. kao ples sadrži elemente bluza. odbojnik (na vagonu) buffa (tal. komične opere. bolgia. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. iatrike liječništvo) stočno liječništvo. bafelou (engl. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. tal. lat. buffo caricato čit. buj bujon (fr. Buddha) mn. lakrdijašenje buftalmičan (grč. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. bus vol. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr.

bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . pismo bukanir (fr. zvjerokradica u Sjev. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. bouquineur. book-making) sastavljanje knjiga. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. kranion lubanja) arhit. anat. bouquiniste) prodavač starih knjiga. tepih. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. antikvar bukirati (engl. povelja s takvim pečatom. kardia srce) med. obrazni mišić. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). pastirski. plik bula (tur. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. bus vol. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. bulla) 3. gusar bukanirati (ind. (1242. booking) rezervirati. obaviti upis. potvrda. mišić puhač buke (fr. bukolikos) poet. Turkinja bularij (lat. pastirska pjesma. uvjerenje. morski razbojnik. bus vol. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. med. najava dolaska. hipertrofija srca. tj.bujruntija bujruntija (tur. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. najaviti dolazak. bulla) 1. vina). book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. v. bujurultu. tamnica buksirati (niz. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr.). buket Bukefal (grč. dokument (uopće). bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. bus govedo. bouquet) miris (npr. Americi. buccinator) trubač. janjeća koža". bukolike) poet. povelja. predbilježiti se bukle (fr. povećanje. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. hrpa. rezervacija (u hotelu. bukolikos) poet. seoski.) 2. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. tkan na čvoriće bukmejker (engl. bukle-sag sag. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. bukirati bukinist (fr.) bula (lat. boucle kopča. ukrasi. isp. običan način klađenja na konjskim trkama.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna.) zatvor. pečat od voska ili kovine na povelji. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. g. bukva slovo) doslovan. osobito na dorskom frizu. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. na željezinici. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. turska žena. pren. v. skup bukiner (fr. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. točan bula (lat. ukaz. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. buckskin) "jelenja. bukolička cezura metr. kefale glava. krvava ili gnojna tekućina. mutna. boucanier) lovac na bivole.

napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. buli bik) pren. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. tvrđava. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. glavna ulica. skupštinska zgrada bulevar (fr. nalet) šport. bullterier) vrsta engleskih pasa. hladnokrvnosti i dr. spekulativan pothvat.) šport. skok dionica na burzi.) lukovica. na krajevima plosnata. bedem buli (engl. kratke i duboko usječene njuške. krumpirast bulbus (lat. a u sredini koljenasto savijena). veliki engleski pas širokih prsiju. das Bund) svežanj. gusta trnovita živica kroz koju konj. bilten 208 bund bull-finch čit. urnebes.) zdenac. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. stran novac. . vraća bacaču bumler (njem. bouliner) pom. pločama ili grudama. tuđi. bully gužva. buleuterion) vijećnica. nepočešljana. naziv za periodička i neperiodička izdanja.bulbiferan bulbiferan (lat. boulevard) šetalište. vreva. tako da mu se vide prednji zubi. bulbosus) lukovičast. 2. studenac bunčela (tal. isto i buml bunar (tur. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz.) anat. senzacija. liga. (njem. opskrbljen bulom bulist (lat. pren. foltamente gusto. pren. krasti buliran (lat. neodoljiva.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. glavičast. bulimia) med. bulbus.) izvješće o nekom važnom događaju. ako ne pogodi u cilj. sabornica. potvrđen pečatom.) velika splav (služi npr. neotesanost. forma) koji ima oblik lukovice. bulbus lukovica. (njem. neočekivan razvoj. bullatus) zapečaćen. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ. mora projuriti bullion čit. buljen (engl. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. bulletin (fr. velika. boom) buka. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. bullitio) vrenje. društvo. 2. bulbus oculi čit. bullire. fero donosim) bot. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. gomb puce. glavica. Bund) savez. metež. luk. životinjska glad bulinirati (fr. bulla) pisac papinskih bula buli (engl. nepošteno trgovati. za zatvaranje ulaza u zaljev). posebno se odlikuje time što se. pregrada od brvana. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. gomila. nastala križanjem buldoga i terijera. pljačkati. nenadana aktivnost. očna jabučica buldog (engl. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. bulla. na utrkama s preponama. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. kudrava i prljava glava bum (engl. tj. glupost. rulja. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. bul-finč (engl. voj. dugme) pribadača. bulldozer) "kopnenojaružalo". izbacivanje mjehurića bulimija (grč. bulbus okuli (lat. bulldog) 1.) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama. hrpa. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. široka i lijepa ulica zasađena drvećem. glavičast bulbozan (lat.

Gradišće burgija (tur. savezni parlament. pijesak i dr. komoda buran (rus.) Muhamedov ogrtač. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. borale) ormar s ladicama. višebojni tisak bunting (engl. pom. bušilica. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. burrasca.Bundesliga smotak. prostor. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. duboki bas na orguljama. budalaština. fr. 3. st. smutljivac. spletkar. mjera za staklo. mjera za konac Bundesliga (njem. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. cement. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. pren. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. podvala. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. Buntdruck) tiskanje u više boja. betonsko sklonište (kućno. 2. komedijant. bukač. ljutine buratino (tal. i 16. voj. besmislica. st. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. burgu) svrdlo. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje . dvorac.. 1811—1899) buntdruk (njem. vikač. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. podvaljivač. Burg) zamak. bourdon) glaz. usp. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. vječni buntovnik. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. 4. burattino) pokretljiva lutka. zadirkivalo. podmetanje. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. a spojena je s rezervoarom plina. izljev zlovolje. lakrdijaš. ulično) od zračnih napada. boer) "seljaci". borer. stanovnici juž. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. zavežljaj. spremište na brodu za ugljen. poticatelj nereda.) 1. Bur (niz. u kojem su Buri izgubili samostalnost. bourrasque) bura. tisk. nesmisao. st. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. pren. zadirkivanje.) savezna skupština. čovjek koji svuda "zabada nos". zabadalo. iznenadna nepogoda. marioneta burda (ar. iznenadan vihor. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. izmišljotina.

osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. Bersianer) mn. čireva. burlesque) poet. mala burleska burma (tur. (produktna burza). pun života student ili mladić uopće. lakrdija. burmak uvijati. perz. s kapom.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. bursa. octenog mirisa. blebetati. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. sluzne kesice bursitis (lat. glazbeno djelo humorističnog karaktera.) slaba bura. byrsa koža. šala. sluga. usp. kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat. burnetizirati burnetizirati (engl. bournous) ogrtač bez rukava. burlesque) smiješan. lupetati. lakrdijaški burleta (tal. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. burletta) mala vesela igra. šaljiv. njem. pod burza burzovni uzansi trg. otopina baznog aluminijevog silikata. burla šala) izvoditi šale. glupariti burleska (lat. neobuzdan. med. bursa vrećica. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. buržuj) 1. bezbojna tekućina. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr.burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. lakrdijati. burlesco. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. njem. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. burla) šala burlak (rus. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza). burze muskoze (lat. bourse. lat. borsa. burun. bourse. tal. ugljenom i si. upotrebljava se za obloge kod rana. vitica. oteklina i dr. koji trguju na burzi. lagan istočnjak burka (rus. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. vjenčani prsten burmut (tur. tržište novca. momak. nazvana po njem. bursa. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). bourgeoisie. nakaradan. gladak prsten (obično zaručnički). ekonomskim jačanjem bur- . buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. tal. veseo. grč. burnus. fr..) mn. usukati) zavoj.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. obično od bijele vunene tkanine. sladunjavog i trpkog okusa. burla. kurir burza (fr. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. zatim s robom: žitom. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. burra. bourg. burka. komedijati. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. fr. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. v.

Busch grm) "ljudi iz grmlja". buržoazija 2).50 m) bušon (fr. bouchon) zatvarač. građanski stalež buržuj (fr. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. Etruščani i dr. malogradanka bus (engl. preziranje smrti. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. dosjetka. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti. butomon močvarna biljka. radionica. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. bogatašica. mjerica = 36. lat. glaz. maslac butiga (tal. samozataj- 211 butirometar nost. 2. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. = capriccio. bračna vjernost.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. lat. za razliku od kmeta. blagost prema slabima. boutique) prodavaonica. butyron. burg) 1. lokal butik (fr. maslačna kiselina. Butter maslac) putar. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka . grč. pravednost. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr.349 1 bušerizirati (fr. najviše 1. hrabrost. boso) šimšir busija (tur.) prema hiru. par butad (fr. napad iz busije business (engl. i plemića. dućan. ruxis kutija. malograđanin. seljaka. tzv. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. poslovna struka busola (tal. lisičji šaš) vrsta plina. bus. bussola kutijica. tvrđave. zasićeni ugljikovodik. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. odanost poglavarima. trgovina na malo. butyrum) kem. na mahove butaforija (tal. atrapa butan (grč. bushel) engleska mjera za žito. koriš. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. 3. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. usp. pren. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. pyxis kutija od šimširovine) fiz. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. boutade) duhovita šala. tal. biznis) posao. mornarički kompas. pripadnik buržoaskog staleža (v. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. trgovina. nagao i neobičan nastup ćudi. prodavaonica. bottega) trgovina. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. njemački Burg.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. omnibus svima) = omnibus bus (tal. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. bourgeois. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. bus govedo. brzi solo-ples bez pripreme. pusu) zasjeda. butirometar (grč. par boutades čit. 2. neravnina (na svili) butada (fr. potaja. harakiri buširati (njem. Busch grm) lov. bouteille. v. čep.

pupoljak. puce. pigist. glupan. ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur. pren. stvarčica slična gumbu. uranist bužija (fr. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. kaučuka i si. gume. grudnjak buzurant (tal. bouton. osobito mokraćnih. tal. fiz. buzzurro prostak. valjkasta šipka od voska. bouteselle) voj. bouton. bugia svijeća) med. bubuljica. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. manteia proricanje) gatanje u gumbe. tal. bodur) punašan. za proširivanje suženih kanala. topuz. pederast. električna svjećica .. zatim debelog crijeva i jednjaka. Busen dojke. zadebljao. grč. proširen butsel (fr. bougie. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. šp. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. bottone) gumb. napušteno zemljište. budala buznhalter (njem. debeljuškast. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. bucmast.buton buton (fr.

Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. natkonobar. kalo di prečo (tal. po prilici) cabinet separe čit. kabine separe (fr. parožak) uvojak.) posebna soba. kalentura amarilja (šp. vitica.) trg.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. da posjeduje moć proricanja itd. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu). mirno Calmetteovo cijepljenje čit. pravim imenom Giuseppe Balsamo. cafe-restaurant čit. kratica za cezij Ca kem.) glaz. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. kalmato (tal. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. manjak. kovrča calando čit. kalando (tal. Kalmetovo. padanje cijene (nekoj robi) . čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". tj. vremenski tjesnac. tiho. škripac cajzić (njem. potvrda cajtlupa (njem. tobožnji liječnik. pren. kalo di pezo (tal..) trg. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. kolgerl (engl. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. cajg (njem. loupe) fot. zahlen platiti. med. fr. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. kafe (fr. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. kratica za kulon C kem. rašlje.) glaz. šiljak.) kavana. Zeit vrijeme. "ober" call-girl čit. popuštajući u jačini tona i u tempu. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. Not nužda. da može općiti s pokojnicima. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. Zacke zubac. circa oko. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. kafe-restoran (fr. grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem. blago. Kaljostro Alesandro (tal. Zeisig) zool. Zeit vrijeme. Zeugniss) svjedodžba. zasebna soba cafe čit. pren.c C.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. c treće slovo hrvatske latinice C fiz.

970—930 pr.) Martovo polje (tj. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. gdje se sve zgrade. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona. pokorio papi Grguru VII.) "sveto polje". Zanke) krpa. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač.) američki tip sveučilišta ili koledža. kratka fantazija . smanjivanje ili gubljenje prava. Italiji u kojem se 1077. dronjak. izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi.. zappa motika) trnokop. kantando (tal. kampo santo (tal.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. kantante (tal. kantabile (tal. predavaonice. n.) prav. kamera lucida (lat. Zahn zub.) dvorac u sjev. kambio di ritorno (tal. bojno polje candy-store čit. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. pjevajući cantando čit. trulja capin (tal. njemački car Henrik IV. kosturnica.) trg. pjevajući. knjižnice..) glaz.) glaz.) trg. kantante (tal. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. tralja.) trgovačka komora camera lucida čit. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem.) trg. što se može pjevati. Zahn zub. danas: ratište. Stein kamen) zubni kamenac. Techniker tehničar) zubni tehničar. tj. pjevajući cantante čit. st. kapitis deminucio (lat.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. polje boga rata Marsa). zubotehničar.) engleska slastičarnica Canossa čit. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. e. tj. Kampus Marcijus (lat. kamera klara (lat. (obično u mn. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. tj. Zahn zub. vlastita mjenica camera clara čit.) fiz. Kantikum kantikorum (lat. "suha".cambio conto cambio conto čit. budak. bojište. građanska smrt capriccetto čit.) canjak (srednjonjem. "jasna komora". instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal. sriješ canšteher (njem. osobito građanskih prava. povratna mjenica cambio secco čit. kaprićeto (tal. kambio di polica (tal. isto i capinaš capitis deminutio čit.) glaz. mjenično pismo cambio di ritorno čit. rekreacijski tereni i si.) glaz. kamerata fiorentina (tal. pren. pri čemu se služi capinom. nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit. kampus (lat. rita. Kanosa (tal.) glaz. kambio seko (tal. Zahnstocher) čačkalica. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem. mjenični račun cambio di polizza čit. kambio konto (tal. za pjevanje. cunja.) trg. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. "svijetla komora". kandi-stor (engl. groblje. mala.) fiz. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit. pjevajući. vojno vježbalište u starih Rimljana.

kosti zapešća. per kazum oblikvum (lat. povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit. građanski spor.) pren. ćudljivo. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. tj.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III. kaprićo (tal. karpalija (lat. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit. tj. lov na milost CARE čit. kart blanš (fr. neke je od njih uglazbio njem. karta bjanka (tal.) mn. neograničena punomoć. predmet kaznene parnice . kauza kriminalis (lat. kazus mikstus (lat. laskavo carizam carski apsolutizam. keč-es-keč-ken (engl. ulagujući se carezzevole čit.) gram. ker (engl. bijeli papir". usp. uzrok ratu.) prav. u početku govora. neograničena vlast careva Carmina Burana čit. neobično umjetničko. g. carta bianca Cartesius čit. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit.) povod ratu. Karmina Burana (lat.) glaz. vješto zadobivanje naklonosti. kauza civilis (lat. dativ. priglbok captatio benevolentiae čit. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. jeziku (genitiv.) prav.) pomirbeno janje.) retorička fraza kojom govornik. akuzativ i ablativ). kosim putem. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". žrtva za tuđe grijehe. zavisni padež u lat.) glaz. potpuno slobodne ruke. kaprum ekspijatorum (lat.) prav. karecevole (tal. kaprićozo (tal. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit. usp. Karolina urbarijalis regulacio (lat. ugrabi dan". mješovit slučaj. kazneni predmet. u obliku sonate. carta bianca "bijeli papir") pren.) gram. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit. kosi. a kaprićo (tal. karecando (tal. a capriccio čit.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. med.).) prav.) prav. karpe diem (lat. prema volji caprum expiatorum čit. zaobilazno casus rectus čit.) lijevani čelik castitas violata čit. v. kaptacio benevolencije (lat. predmet građanske parnice causa criminalis čit.) glaz.capriccio capriccio čit. po volji capriccioso čit.) "čisti. kazus oblikvus (lat. kazus beli (lat. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. povrijeđena nevinost. carpalia čit. kazus rektus (lat. kazus federis (lat.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom. per casum obliquum čit. laskajući.) glaz. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. potpuna sloboda carte blanche čit. kastitis violata (lat. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). v. kast stil (engl. koristi se vremenom! carta bianca čit.) "iskoristi dan. tj.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. moli slušatelje za blagonaklonost.) ćudljivo. Kartezijus (lat. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. 1737. keč causa civilis čit. neograničeno povjerenje.

celebritas) slava. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. svetkovina celebrant (lat. za lat. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret. priznati kome prednost cedrat (tal. razbijam) mn. polureljef. tj. nota cefal. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč. usp. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. apsolutan cave! čit. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem.).) krajnji cilj causa sine qua non čit. cavere. proslaviti. 2.. glavni. račun za jelo i piće u kavani. kure kauza (lat. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3. struja u posljednjoj trećini 19. celebrans) kat. sudski prigovor Cb znak za kem. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. zlatnik cekum (lat. celebratio) proslavljanje. kefale) v. glasovitost. rod muha iz tropske Afrike. slijepo crijevo celator (lat. kauza sui (lat. svečano obavljati celebritet (lat.) uzrok koji prethodi djelu. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat. cauza finalis) causa finalis čit. isto što i niobij) c/c krat. odustati od čega. ustupati. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. kauza eficijens (lat. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. znamenita osoba V . st.) sto posto. bezuzročan. caedo. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat. Zeche) 1. bot. kauza finalis (lat. zembilj cekin (tal. opomena. caecus slep.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. prav. 2. komadić papira. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. radi njegovanja. sam sebi uzrok. tj. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. osobito u kovini celebracija (lat. ustupiti. tj. kratica za cerij ce-ce muha zool. caecum) anat. element kolumbij (columbium. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. privremena priznanica. dem.causa efficiens causa efficiens čit. kauza sine kva non (lat.) fil. proslavljati. kaveat (lat. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. pod kefalCefej (latinizirano od grč. st. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. osnovni uzrok causa sui čit. centum per centum (lat. listić. ustupitelj. caveat) "neka se čuva. cedens) prav. cedere) prav. trošak.) čuvaj se! čit. izrađivač reljefa celatura (lat. stvarni uzrok (supr. siše krv domaćih životinja i čovjeka. scheda vrpca. kave (lat. a po nekima i za curae causa čit. cecidi ubijam.(grč. schedula listić papira) 1. list papira. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. slavno ime. proslava. celebrare) svetkovati. trg. tj. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. neka se pripazi".

učiniti nešto solidno cenakul (lat. anat. tanka. kad se navlaži. celularan celvole (njem. grč. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius.celenterati celenterati (lat. 2. caementum) 1. Zellstoff) staničevinska vata. služi za izradu češljeva. celomati mn. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. redovnik. lat. koja tvori čvrste sastojke biljaka. biljarskih kugli. algos bol) med. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. u obliku listova. a zamjenjuje i staklo. 18. cella ćelija) 1. coenaculum) 1. blagovaonica u katoličkim samostanima. od bakra i cinka mesing itd. monah celofan (lat. 2. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. 1074. posebna vrsta vapnenog praha koji se. caementum) učvrstiti cementom. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. cellula stanica. slika "Posljednja večera". tj. fotografskog pribora itd. papir za kopiranje čija se površina. fanos svijetao. Posljednja večera. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. coelibatus) bezbračnost rimokat. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. proziran) umjetna plastična masa. prozirna. st. cella ćelija) kem. 2. za filmove. celuloza (lat.) celirati (lat. rožnata. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. il cenacolo) . glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. vrlo elastična i lako zapaljiva. cellulosus) v. celeri. pren. dobiva se od celuloze. nije zapaljiva kao celuloid. grč. caementum) 1. selinum. izrada u cementu cementirati (lat. prostor između crijeva i stijenki tijela. trbušna bol celibat (lat. selinon) bot. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. osjetljiva na svjetlost. pravi se od celulozina acetata. teško prozirna. mješinci. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica). cellula stanica) kem. 2. prozirna. savitljiva i ne propušta vodu. bezoblična amorfna bijela masa. Coelenterata) mn. cella ćelija. učvršćivanje cementom. zool. raznobojan. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. celeritas) brzina celestin (lat. koilia trbuh. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. dupljaši celer (fr. coelestis nebeski) min. umjesto lako zapaljivog celuloida. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. stanovnik ćelije. stanični celularna patologija med. kaučuk i si. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč.). g. 3. bez mirisa i okusa. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. masa slična celuloidu. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. osobito metalnom celit (lat.). koilos šupalj) tjelesna šupljina. stvrdne kao kamen. grč. a upotrebljava.).

geom. banke. poduzeća i dr. grč. 2. centralizacija centralizirati (lat. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. stogodišnjak centesimo čit. 3. telefonska. Centifolia rosa) bot. litra) stoti dio litre centimetar (fr. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. centum sto. grč. centenarius) 2. 2. prijestolnica. cb centifolija (lat. sa sto nogu centner (lat. Centaurus) mit. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat.). stolisnik centigrad (lat. bitni. centum sto. nagomilati u jednu točku . Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. centralis) usredotočiti. stonožan. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. pravac koji spaja središte dvaju krugova. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. centum sto. cento "stokrpa". dužina između središta dvaju krugova. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. pren. matica. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. polustihova odn. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. krat. centralis središnji) 1. skupiti u jedno. Kentaur centenar (lat.cenerjauzn cenerjauzn (njem. središnjica centralan (lat. glavni grad. skupni centralist (lat. pedis noga) zool. centum sto. usredotočenost. stogodišnjica centenar (lat. pes gen. centralis središnji) 1. središnjica. metron mjera. u SAD-u 1/100 dolara. centum sto. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. koji je u vezi sa središtem. stoti. centum sto. matični. telegrafska. usredotočenje. kenobij cenobit v. Irana. ruža s mnogo latica. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. centenarium) 1. (drugi) doručak. koji djeluje u smjeru središta. proslava stogodišnjeg postojanja. 3. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. stoti dio. iz jednog centra (centralizam). centum sto. centralis) središnji. centrum središte. v.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. vodovodna. stolisnik centifolija (lat. zehn deset. glavni. centralis) v. supr. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. kenobit cent (lat. elektronska itd. čovjek od sto godina. usredotočivanje. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. grč. ćentezimo (tal. srednji. stoljeće. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. centrala). gramma) stoti dio grama centilitar (fr. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. gablec cenobij v. razdoblje od sto godina. između Turske.

budući da se kod njega. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. centrum središte. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. npr. utvrditi središnju osovinu. povučen centrum (grč. soma tijelo) bot. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). geom. "desnice" i "ljevice". znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. centrum središte) "srednja linija". glavni životni organi (srce. Mjeseca oko Zemlje itd. šećera. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. kentron. sfaira kugla) geol. glavni položaj. oportunizmu. jednake je veličine kao i centripetalna sila. u geometrijskom liku (krugu. centrum središte) v. supr. centrum gravitatis (lat. sila koja.) šport. u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. šport. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. kod centralnog gibanja. Zemljine kore) centrosom (lat. 2. ali je suprotnog smjera. usp. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. baros težina) fiz. po prvom Keplerovom zakonu. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. vrši se po putanji koja je. zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. centrum središte. tjelešce. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). centrum središte. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. grč. 3.. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. centrifugalni stroj centrifugalan (lat.) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat. grč. 2. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. 219 Centum revolutis. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. gibanje Zemlje oko Sunca. centrum središte. svima zajednička uprava. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. za cijeđenje meda iz saća i dr. želudac) centralno gibanje fiz. zbog centrifugalne sile. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. grč. centrum središte. centrum središte) 1. centrifugalan centrirati (lat. centrum) 1. dovesti u središte. pluća. centralan centrifuga v. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. perspektivna projekcija centralna sila fiz. sentr-fovedz (engl. centrum središte.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . geom. centrum centrobarika (lat. voj. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. lat. vune.) težište centum (lat. matica centralni organi zool.. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat.centralna pozicija centralna pozicija voj. u nogometu: vođa navale centričan (lat. između tzv. sklonost kompromisima. centripetalna sila fiz. odrediti središte.

činovnik koji je vršio procjenu imanja. kritičko ispitivanje. = 50. centuria) kod Rimljana: četa od 100.) centuplirati (lat. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). djela i filmove. postostručiti centurija (lat. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. pregledavanje. 4. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. cera) ceracija (lat. tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč.). časopise. zemaljski plodovi. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. kapetan centweight čit. censitus) poreznik. Kerberos) mit. strog sudac. Cerealia) mn. krušni cerebellum (lat. kazališnih djela. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. v. punjen plinovima lakšim od zraka. porezni obveznik. skeptar cera (lat. cerebralni sistem dio živčanog sustava. censor) 1. censura) 1. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. kritičar. cera vosak) voštano platno. popis stanovništva. kasnije 60 vojnika. porez. "činženjak" cenzura (lat. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. 3. kaz. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- . vršiti. 220 cerebralan filmova i dr.centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. ocjenjivanje. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. izvršiti cenzuru cenzus (lat. travnja) cerealni (lat. visoki rim. vodio nadzor nad javnim moralom. žitni. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. tj. Cerealis) koji se tiče Cerere. Kerber cerealije (lat. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. voštana mast cerazin (lat. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. cerebrum mozak) moždani. koji se tiče mozga. skeptron) v. cenzus cenzit (lat. g. cera vosak) farm. cerasus trešnja) kem. centum sto) ustostručiti. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. censere procijeniti. 2. porezni obveznik cenzor (lat. centvejt (engl. zemaljskih plodova. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. žitarica.8 kg cenuroza (lat. cerebralna afekcija bolest mozga. nazvan po pronalazaču. 2. census) v. do 18. taljenjem) cerada (lat. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. ocjena) procjenjivanje imanja. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. 3. centurio) zapovjednik centurije.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. census procjena. časopisa. pisanje tiska.) zool.

potvrditi. atomska težina 140. 2. grč. grč. baša glavar. sa sigurnošću. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). asteroid otkriven 1801. facere učiniti) pisano uvjerenje. cerebrum mozak) med. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. svečanost. grafo pišem. cerner) voj. caerimoniarius) kat. cerebrum mozak. kerografija ceromantija (lat. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. keroplastika cerozin (lat. ovjeravanje. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. čeri neredovita vojska. mel med) farm. certe jamačno. zamorac. svjedodžba . Ceres. znak Ce. ceremonie) 1. opkoliti. potvrđivati. element iz skupine rijetkih ruda. cera vosak. sa sigurnošću. ceribaša (tur. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). grafia) v. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. plastike vještina uobličavanja) v.13. 2. crtam. lat. cerium) kem. psetoliki majmun cernirati (lat. svećenik koji vodi svečane obrede. isprava. spina hrptenjača) anat. ceremonieux) svečan. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. cerebrum mozak) zool. manteia predskazivanje. gatanje u vosak ceromel (lat. okružiti (utvrđenje. upotrebljava se za izradu svijeća. ovjeravati certifikacija (lat. slikam. ovjeriti. cera vosak. pristojan. veliki mozak ceremonija (lat. astr. mozak. fr. nazvan po božici Cereri cerin (lat. caerimonialis. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima.) ceremonijalan (lat. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. circinare. cera vosak. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. certificatio) potvrđivanje. položaj. caerimonia. kerkos rep. certe jamačno. dokazivanje certifikat (lat. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. trupu itd. kerkos rep. mit. zool. g. cera vosak) zelena smola. cercariae) mn. broj 58. red. fr.) cerografija (lat. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. pretjerano ljubazan. cera vosak. Ceres) 1. proricanje) proricanje. pithekos majmun) majmun s repom. grč. premazivanje podova i dr.) zool. fr. sličan parafinu. s puno formalnosti ceremonijar (lat. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. facere učiniti) pisano posvjedočiti. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat.eerebrin laze.

vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i . trakavice cesus (lat. coeruleus tamnoplav) med. opisivanje kitova. cost and feight (čit. upala maternice. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. kaiser) cezarizam (lat. itd. logia. znanost o kitovima Cezar (lat. ustupanje. cijanoza cerumen (lat. ritmički odmor u stihu cf. čejndž (engl. cervix gen. cfr. kitovi cetaceum (lat. grlić maternice ces glaz.poglavar. koji treba platiti cetaceae čit. cessio) prav. atomska težina 132. ako je sve ostalo u redu. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. element iz skupine alkalnih kovina. šanberten (fr.) mn.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat.) pod inače jednakim okolnostima. znak Cs cezura (lat. cestodes) mn. red. stanka. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. zool. papocezarija) cezij (lat. tako ti je to u ratu cestode (lat. druge stvari. upotre- 222 change bljavaju se kad se. engl. usjek.cerulin cerulin (lat. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. caesura presijecanje) metr.. grč. usp. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. tj. onaj na čiji se račun nešto ustupa. vrat maternice. cervicis vrat) anat. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu.. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. na kraju krajeva. cervix gen. cessus) prav.) i tako dalje. et cetera (lat. cessionarius) prav. Caesar.. cetaceje (lat. v. tj. presjek.91. ceterum censeo.) poznato crveno vino. caesius sivoplav) kem.) usporedi! sravni!. ceteris paribus (lat. vrat. ceterum censeo.) zool. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. Konfederacio Helvetika. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. cerumen. se la ger (fr. kratica za confer čit.) kitova mast cetera (lat.17 m chambertin čit. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit.) mn.) u tenisu: promjena strana u meču. kao titulu. cervix vrat) anat. koji se tiče vrata cerviks (lat.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. = 20. metritis cervikalan (lat. 2. osobito papinska prava (supr.. cera vosak. tj. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. vratni. broj 55. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. Cezar cezaropapizam (lat. onda. cetus kit.) to ti je rat. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. ostale stvari. zool. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. konfer (lat. (lat. -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. čejn (engl. cervicis vrat) med. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat.) prav.. odustajanje. kasnije su ga uzeli. 1.

njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. obroci cibetka (tal. ukrcavanje.-ar. npr. n. jestivo. poznata vrsta parfema. nekog zla. pren. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. zitzeln dojiti.) tražite ženu (tj. zapor) v. hrana. kyaneos) mn. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde. Sid (šp. kyaneos tamnoplav) kem. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. Blatt list) brojčanik na satu. crvenkast. znak kojim se piše broj. mjerenje i osiguranje robe). živio u drugoj polovici XI. cif = cost trošak.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. kiborion vrč. Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. st. occidere ubiti). neke nesreće) Chicco čit. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. cikonija (lat. šerše la fam (fr. ubojstvo (lat. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. Verschluss zatvaranje. rot crven) crven poput pečene cigle. slova.) otpravnik poslova. visoka 4. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. kulturo-cid cif (engl. kastilijanski plemić i vojvoda. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. rajsferšlus cifra (ar.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. ša noar (fr. knez) španjolski narodni junak. oštra mirisa i jako otrovan. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. e. Cicero) veliki rimski državnik. kem. ar. malo krupnija od garmonda. Cid. žućkast cihlide (lat. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura. brojni znak cigara (šp. roda Cid čit. prijevoz) trg.). Ziegel) opeka ciglrot (njem. kao skrivenog. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. osobito s kovinama . Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit. odličan govornik. kazalo ciferšlus (njem. insekti-cid. često se drže u akvarijima cijan (grč. cibosus) hranjiv cic (engl. cijanidi (grč. geno-cid. jednovalentan radikal. Kiko (tal. njem. chintz. insurance osiguranje. Weise način) malo-pomalo. Ziffer brojka.) "crna mačka".charge d'affaires charge d'affaires čit. Ziegel cigla. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. indijskog podrijetla cicero (lat. spojevi cijana. šarže d'afer (fr. ziehen vući.) zool. prijestupa. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. sa željezom berlinsko plavilo. potajnog pokretača nečega. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. nasitno. freight vozarina. cifr) brojka. Cicero) tisk. cichlidae) mn. govornik i pisac (106—43 pr. živežne namirnice. sid gospodar. cibaria) mn. plin bez boje. osim uvozne carine ciferblat (njem. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu.

typos otisak. kao takvi. simfonija. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. mjerenje kruga. koji se pravilno ponavlja. uništavati gamad ciklonom. kotač. kyklos krug. mjerilo) v. upala očnih vjeda.. kyklos krug. cicatrix ožiljak) med. 2. tj. kyklos krug.1%) cijanometar (grč. oluja u kovitlac. meteor. mješavina cijanovodične kiseline i klora. piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. kyanos tamnoplav. kyklos krug. cyclamen) biljka križalina. vrtložim. oluja ili sustav vjetrova. kykloo savijam. točkarica ciklometar (grč. ciklon 3. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. razrokosti ciklograf (grč. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. ciklični pjesnici v. npr. Kyklops) mit. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. cicada) zool. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. ciklične forme glaz. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. miholjica. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. menegled. kem. naprava koja. ciklonopatija (grč. orama pogled. grafo pišem. često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. kykloo savijam. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. kyklos krug) grč. pathos bolest) med. vihor. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. vršiti dezinsekciju ciklonom. eidos oblik) mat. metria mjerenje) geom. kyklos krug. bilježim) teh. Kiklop ciklopija (grč. klobučac. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. v. sonata itd.-fr. kijanometar cijanopatija (grč. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. modra bolest. bicycle. uglavnom. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. kyklops) med. izgled.-fr. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. kyanos. zarasti. kyanos. njem. fr. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. kyklos krug) kružni. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. pathos trpljenje. kyklos krug. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. kyklos krug. metron mjera. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. foreo nosim) vrsta zrikavosti. cijanoza cijanotipija (grč. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. vrtložim. kykloo okrećem u krug) 1. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. bicycle. kyanos tamnoplav mineral) med. 3. teh. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . v. koji se vraća u krug. cvrčak cikatrizirati (lat. kyklos krug) mn. jednookost ciklopista (engl. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. ciklici ciklitis (grč.cijanidizacija cijanidizacija (grč. v. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji.

Zimmermann) tesar. kyklos krug.cikloskop cikloskop (grč. ciljati nišaniti. cichorium.) uže. ciklostome (grč. skupocjenosti. svrha. stoma usta) zool. Herr gospodar) podstanar. vriježe. jačim ili slabijim. tal. 5. točka u koju se gada. liše u luka. razdoblje. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. predavanja. drvodjelja cimet (grč. okružnica i dr. v. kyklos) 1. želja koju čovjek hoće postići. 1. zaokružena cjelina. težiti. stylos držak. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. težnja. staklo (na svjetiljkama). cilia) mn. 4. nakana. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. kyklos krug. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. zool. skisnuće cina (lat. Scheibe ploča) nišan. kylindros valjak. 1. 2. 3. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. kymbalon) glaz. valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč. thymos srce. ciliaris) trepavični. Ziel) meta. nastojati da se nešto postigne cima (tal. 2. kymainein uzbibati se. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. krug. cimelia) mn. valjkast zapinjač (u satu). Zimmer. namjera. stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč. kylindros) geom. kyklos krug. s trepavicama cilije (lat. konop. crkveno blago cimentirati (tal. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. valjak. 2. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. kraće: cimer cimerman (njem. neutrone. cimentare) baždariti. koji ima trepavice. pokretne spolne stanice cilindar (grč. dragocjenosti (npr. kyklos krug. kylindros valjak) u obliku valjka. niz spisa. kyk!os krug. kichorion. cimaza (grč. repe. vodopija. dva "cimerhera" jedan prema drugome. cicoria) bot. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. vrsta ludila s izmjeničnim. orguljski registar s usklađenim zvoncima. gađati. 3. Zimmer soba. soba. trepavice. nišan. lat. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. meta cilj (njem. kružnouste (ribe. cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. paklara) ciklotimija (grč. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . duša) med. mjesto do kojega se utrkuje. kinnamonon) bot. stari rukopisi neke biblioteke). smjerati. dio parnog stroja cilindričan (grč. bundeve i si. bot. elektron = elektron) fiz. duga i okrugla staklena cijev. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. npr. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. Ziel cilj. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. pjesama i si.

38. bestidan. denuncirati. usp. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. kinnabaris) min. "tužibaba" cinkograf (njem. bezočnost. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. cineris pepeo) bot. živin sulfid. cinefakcija cinerarij (lat. nepristojan. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. jedna od rudača žive. s kositrom (bronca) itd. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. spaljivanje. "otkucati". Zink. gen. s bakrom i niklom (novo srebro). s bakrom (mesing). činečita (tal. Zink. kvnegetikos lovački. cineratio) v. zajedljivost. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. plavičastobijela kovina. mjedenica cingareska (tal. grč. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. neotrovna cinober (grč. npr. cinčano bjelilo. weiss bijel) bijela slikarska boja. pren. kyon gen. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. anthropos čovjek) med. kyon gen. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem. cinis pepeo. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. gen. lov cineracija (lat. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. cinici cinizam fil. zanemarivanje vanjske pristojnosti. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. cinis. znak Zn cinkati (iz njem. cinis. kynos pas. cineris pepeo) urna. zagriženost. vrsta glavočika) cingara (grč. v. optužiti. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. cinkuš (mađ. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. umjetni bijeli slikarski pigment. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. kinnabaris) min. facere učiniti. Zink. naučavanje cinika. grafo crtam. csengo) zvonce cinkvajs (njem. grč. urna cinerarij (lat. kynos pas. načiniti) izgaranje. bezočan čovjek. bezobrazluk. cink. grč. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. bezobrazan. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat.cinabarit cinabarit (grč. ZinkvveiB) bijela slikarska boja. bestidnost. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. element. autarkija i vrlina. Zink) min. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. doušnik. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. grafo crtam. atomska težina 65. cinker potkazivač. redni broj 30. cinabarit . cine kino. bezočan. pren. usp. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem.

3. salmonide ciragra (lat. groblje Cion (hebr. kyon pas. membrana cipal (grč. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. područje. element. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. rijetka kovina. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. oko cirkator (lat. kruženje (vijesti. kožica (na jajetu. osip. morska riba. orexis težnja. dragi kamen. redni broj 40. fin. cirkulus major (lat. štuka. znak Zr cirkul (tal. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. som. kinologija cinoreksija (grč.) min. kotar cirkulacija (lat. rasprostiranje. mn. kolanje. preko lat.) log. cimitero) prostor oko crkve. 2. društvo cirkon (perz. T. circulatio) 1. mjenice.). circulus) 1. cionizam cionizam (hebr. "pogrešan krug". cirkulus viciozus (lat. panem et circenses čit. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. cirriformis) kovrčast cirka (lat.) fiziol. 2. šestar (sprava za opisivanje kruga. crkveno dvorište. pren. cirkulus minor (lat. neutaživa glad cintor (tal. kyon pas. kynos pas. uvojak. borbe sa životinjama. circinus šestar) med. 3. karaš. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). kyon gen. ribe nizinskih voda (šaran. krvne žile. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat.) cirkulacijski organi anat. krug. kyon pas. Cyprinus carpio šaran) zool.) kem. lišaj oko pojasa circulus maior čit. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. mrena. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . tj. kečiga. optjecanje. promet (robe). poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. trg. atomska težina 91. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. kao razlog koji dokazuje. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. kružnica. okružje.) fizol. prohtjev) pseća. Crkva i njezini vjernici. usp. panem et circenzes (lat. Herzl cipa (grč. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. kefale glava. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897.) opna. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz. glasova i si. zool. cirrus kovrča. logia) v. kyon pas. Sion cionist (hebr. mjerenje udaljenosti itd.22.cinofil cinofil (grč. pseće bjesnilo cinologija (grč. na mlijeku). grč. lyssa bjesnilo) med.) "kruha i igara". krvotok.). agra plijen) med. Jeruzalem. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre. skočac. optjecaj (novca). krug. itd. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. kreditna pisma i si. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). 4. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe. cephalus) zool. circa) otprilike.) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v.

circulus) krug. periferija cirkumfleks (lat. meteor. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. circumferentia) obujam. circulare) 1. circulare) 1. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. nagovještavaju skoru kišu . sifilisa i dr. cirrocumulus) mn. usp. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. biti u tečaju. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. ići od ruke do ruke. teći. circularis) kružni. uvojak) mn. cirrus kovrčava kosa. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. = parafraza cirkumluvija (lat. ret. 2. paperjasti oblaci. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr. usp. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. sastavljeni od ledenih iglica. koji se kreće u krugu. circumlocutio) ret. oko. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. oblaci u obliku tankog. vrtoglavica cirkumligatura (lat. circum) prijeđi. biti u optjecaju. zatvaranje u odredene granice. opseg. okružnica. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. beskrajna. dug naglasak cirkumgestacija (lat. opisivanje riječima. kružnica. pronositi se (glas). 4. meteor. 3. gyrus krug) vijuganje. kružna putanja cirkum (lat. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. circum. u obliku kruga. španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat. kem. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. meteor. sunet cirkumferencija (lat. kirros žut.) cirozan (lat. ako barometar pada. kolati. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. kirkos krug) 1. opširno opisivanje. cirrus kovrča. 2. ograničavanje. circumscriptio) opisivanje. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. circumligatura) med. koji ima osobinu cirkulara 1. tj. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. ovčja vuna. cirrostratus) mn.cirkular cirkular (lat. circumluvio) geol. circumvallatio) voj. circumlfexus) gram. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). kružna pila cirkularan (lat. circus. okolo. ponovno destilirati cirkulus (lat. grč. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. monstranca cirkumgiracija (lat. opkopavanje. kružiti. med. potpuno bijeli. pri lijepom vremenu. optjecanje. circum naokolo. kružna linija. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. 2. circumstare stajati uokolo) okolnost. boje limuna) med. uvojak. optjecati. teh.

kremen žute (limunove) . s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. lat. citatio) navođenje. grč. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. citatus) 2. Cithara octochorda čit. onaj koji poziva sudu. 2. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. Cistertium. cicijus. blastema klica. kithara) glaz. kissos bršljan. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. citus brz. kytos šuplje tijelo. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. citra. citare) 1. sol limunske kiseline citrin (grč. s ove strane (za prostor). eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. promatram) med. kystis. kystis mokraćni mjehur. altius. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. ulja. cistitis (grč.) 1. ušće stanice citotoksičan (grč. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč. za (za vrijeme) cis (lat. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. omot. prav. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. prav. temno režem) med. posebni vagon za prijevoz benzina. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. kystis mjehur) med. alcijus. poziv pred sud citadela (tal. ovise pojave života citostoma (grč. lat. kitron. citator) 1. kystis mokraćni mjehur) med. kytos šuplje tijelo. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). prav. brzinomjer citoplazma (grč.. točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. fortius čit. doslovno. više. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. kytos šuplje tijelo. pozvati pred sud. petroleja i dr. st.) citra (grč. leukocite i dr. prav. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. citatum) 1. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. citara oktokorda (lat.) brže. navoditelj citata citirati (lat. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. kystis mjehur. jezgra. 2. cisterna) 1. u Burgundiji) cisterna (lat. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. toxikos otrovan) med. navod.cis cis (lat. skopeo gledam. stoma usta) biol. navod (citata). kytos šuplje tijelo. omot. kitron limun) vitamin P. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. citrus limun) kem. tvrđava za obranu grada citara v. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. gone rađanje) biol. kytos šuplje tijelo. koji uništava stanice. cittadella) fort. forcijus (lat. izdanak) bot. kytos šupljina. plasma tvorevina) bot.) 2. 2. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. glaz. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. zajedno s jezgrom. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč.

) građanin. ciseler. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl.) akademski građanin. uljuđivati. mandarine itd. civis građanin) 1. građanin (za razliku od vojnika). građanstvo. sposobnost predviđanja. malo-pomalo. civilisare) provesti civilizaciju. civis akademikus (lat. nastavnik građanskog (civilnog). prid. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. klavus okuli (lat. citrus limun) nezrela.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. uljuditi. građansko odijelo. klandestina posesio (lat. građanski mrtav.citroen citroen čit.) med. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. limun (drvo i plod) citronat (lat. školovati. tj. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se.) vidovitost. kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. vidovnjaštvo clandestina possessio čit. ciseleur) rezač kovine. civilis) građanska služba. klarisimus (lat. tal.) grad. civis academicus čit. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. militera). ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici . 2. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. bez građanskih prava civilizacija (lat. prav. koji se smatra mrtvim iako je živ. uglađen. cesello. dlijetom otesati.) "najslavniji". brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. klandestinum konjugijum (lat. citrus) bot. citrus od grč. ciseler) fino. student sveučilišta civitet (lat. društvena usklađenost civilizirati (lat. lat.) city čit. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. civiliter mortuus) prav. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima.) mn. limuni. uljuđenost. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče.) prav. potajni brak clarissimus čit. klavus histerikus (lat. siti (engl. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. 3. učiniti uglađenim. lat.) med. privatnopravni civiliter mortuus (lat. uljudan. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. civilis) građanski. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. Visost. klervoajans (fr.) prav. prav. pristojan. 2. kitron limun. uljuđen. školovanost.) građansko pravo cizeler (fr. cizeliran clairvoyance čit. prosvijećenost. Svjetlost (grof. kovinorezbar cizelirati (fr. sitroen (fr. civilis građanski) 1. titula) clavus hystericus čit. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. caedere rezati) dlijetom oklesati. građanski stalež (za razliku od vojničkog. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. proglašen umrlim.

kao gore come sopra čit. kome sta (tal. i objavljen 1804.) parenje životinja cokule (tal. kao prije.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. kogito. kome sopra (tal. primjerno. koka-kola (engl. kurje oko clearing-house čit. kola parte (tal.) glaz.) glaz. osobito vojničke col (njem.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1.) teol.) Francuska komedija. komunikacio idiomatum (lat. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit. clog "drvena cipela.) zdravstveno vijeće. sabor kardinala u Rimu colštok (njem.) uzorno. comodo .) djelo u rukopisu. Komedi fransez (fr. kome prima (tal. codex chartaceus čit.) i ovako i onako.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". kom sa (fr. komodamente (tal.) sveti sabor. metar na kojem su označeni coli (palci). Kod Napoleon (fr.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. climb "penjanje". palačno mjerilo come prima čit. klavus pedis (lat.) glaz. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. komedi a tiroar (fr. comme 9a čit.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit.) glaz. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit. v. kom il fo (fr.) šaljivo kaz. djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit. teške i čvrste kožne cipele. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit. koitus animalijum (lat.) glaz. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. klajmb (engl. come prima come sta čit. ergo sum čit.) med. gudalom (svirati) colla parte čit. ergo sum (lat. kolegijum privatisimum (lat.). "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu. kolegijum medikum (lat. kao što priliči. kodeks manuskriptus (lat.) fil. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. klog (engl. kom si. baš kako treba. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit.clavus pedis clavus pedis čit.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. v. žulj na nozi. kodeks kartaceus (lat. kako jest. kolegijum publikum (lat. zoccolo) mn. kol aro (tal. u Londonu climb čit. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. otmjenost communicatio idiomatum čit. kolegijum privatum (lat. svakojako comme il faut čit. mislim. kliring-haus (engl. čekovna i dr. valjano.) glaz. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci.5 cm cold-cream čit. kold-krim (engl. osobito: stari rukopis cogito.

tj. kompijaćevole (tal. živo concertino čit. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. kon viveca (tal.) glaz. burno.) glaz.) glaz. kon varijacioni (tal.) gram. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju.) teol.) trg. strastveno. u svom privrednom radu concursus creditorum čit. s veselošću con amarezza čit.) neka se usporedi Confiteor čit. umjereno compiacevole čit. v.) glaz. konkurzus kreditorum (lat. sudski popis imovine (npr. končertino (tal. slatko con dolore čit. dostojanstveno. kon anima (tal. konsignacio bonorum (lat.) prav. kon alegreca (tal.) glaz.) glaz. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. kon tenereca (tal. konferatur conferatur (lat. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit.) glaz. ljupko. pažljivo. neophodan. udobno. konsekucio temporum (lat. živahno. v. usp. živahno.) glaz.) glaz. manje glazbeno djelo. kon gravita (tal.) glaz.) glaz. izražajno con vivezza čit. Konfiteor (lat. kon moto (tal.. ljupko. vremenski slijed. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. komposto (tal. kon brio (tal. pren. živahno con gravita čit. kon fuoko (tal. s varijacijom. prav. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit. kon amore (tal. kon suono pjeno (tal. pod motus con osservanza čit. u slučaju bijega nekog prijestupnika).) glaz. tužno. dopadljivo complices delicti čit. s dostojanstvom con grazia čit. sa zadovoljstvom con anima čit. kondicio sine kva non (lat.comodetto comodetto čit. punim tonom con tenerezza čit. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. kod javnih prodaja. s pažnjom. živahno. konfer (lat. sa živošću. trgovački pomoćnik) ograničava. kon espresione (tal. kon gracija (tal. konsenzus gencijum (lat. s ljubavlju. konkurencije klauzula (lat.) glaz. kon dolčeca (tal. ljupko.) glaz.) glaz. vatreno con diligenza čit. kon pasione (tal. apsolutan uvjet confer čit. umilno con moto čit. komplices delikti (lat. sa žarom.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. komodo (tal. kon oservanca (tal. živahno.) glaz. nužan. izražajno con fuoco čit. s nježnošću.) glaz.) mn. comodo comodo čit.) glaz.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). pokajanje consecutio temporum čit. s izrazom punim duše con brio čit. komodeto (tal. pogodba kojom se službenik (npr. vatreno. pod konkurs conditio sine qua non čit.) glaz. nježno. složeno con allegrezza čit.) glaz.) "ispovijedam se". kon dolore (tal. s gorčinom. prav. pažljivo con passione čit. s uzbuđenjem con suono pieno čit. strasno. s bolom. kon dilidženca (tal. komplici composto čit. kon vigore (tal. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. snažno. brižljivo con dolcezza čit. radosno.) glaz. v. krjepko. žalosno con espressione čit. kon amareca (tal. simbolično oduzimanje imovine .) v. tužno con amore čit. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit.) glaz.) glaz. umilno.) glaz.) glaz.

proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal. drveno željezo. kljasto.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). kontradikcio simptomatum (lat. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit.) zidni vijenac. korona civika (lat.) mn. konstitutum posesorijum (lat. coque) farm. kontinuo (tal.) glaz. bez prekidanja conto a meta čit. ala copa (tal.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit.) glaz. drugovi pred sudom. tj.) prav. koram populo (lat. koram publiko (lat.) pred skupljenim narodom.) liječnički savjet. potpun zbor corona čit. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. tj. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit. konzilijum abeundi (lat. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit. liječničko mišljenje consortes litis čit.) glaz. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu. kontradikcio in adjekto (lat. korona muralis (lat. socida contradictio in adjecto čit. korona navališ (lat. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit.) opsadni vijenac. korona valaris (lat.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). zoppo) sakato. konsortes litis (lat.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit.) građanski vijenac. korona trijumfalis (lat. corona castrensis čit. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. koram publiko coram publico čit. kopi-rajt (engl. tj. corona obsidionalis čit. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg . koro pjeno (tal.) nasipni vijenac. kad banke. v. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. kontinuetur (lat. corona navališ čit.) vijenac. npr. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip.) v. corona triumphalis čit. kontano (tal. pred cijelim svijetom. kontraktus socide (lat.) prav.) med. kuhaj! (na receptima) coram populo čit. tj.consilium abeundi consilium abeundi čit.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. kopi-rajt bil (engl. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. konzilijum medikum (lat. prav. proturječnost u pridanome. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto).) konto o poslovima na zajednički račun. pun zbor. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. konto a meta (tal.) med.) trg.) brodski vijenac. konto korente (tal. kontinuet (lat. corona ciuica čit. kornd bif (engl.) med. corona vallaris čit. korona obsidionalis (lat. kokve (lat. korona kastrenzis (lat. coquere. alla zoppa čit. corona muralis čit. korona (lat. nejednako copy-right čit. tekući račun.) glaz. brojte. javno i otvoreno eorned beef čit. contradictio symptomatum čit. hladna vatra itd. četvorokutan krug.) log.

sve jače. valove itd.) francuski orden: križ legije časti crown čit. bot. "varalica". ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3.) mn. veleizdaja Croata čit. razred člankonožaca. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit.) Cosa nostra čit. Korpus juriš kanonici (lat.) med. st. Korona borealis (lat.) arh. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit. no koja je tek u XVI. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. krepitacio vezikularis (lat. zool.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata.. privaga cucla (njem. krucifere (lat. utvrdni zid. čujno. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit. krečio (lat. obično kosti ili lošije meso. pričesna hostija kao tijelo Kristovo.) v. biljke krstašice.) sisa.) zbornik prava. ožujka 1906.) prav. kor diplomatik (fr. gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. iz grč.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit. krešendo (tal. uvreda veličanstva. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. predmet koji dokazuje krivnju. korona Veneris (lat. Zuwage) dodatak.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit.) Hrvatska. Corona borealis čit. krimen lese majestatis (lat.) u Kat. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). korpus delikti (lat. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg. diplomatski zbor.) med. korpus vile (lat. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. zločin prema državi. . krepitus ventris (lat. krustaceja (lat. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. a predstavljali su npr. st. tj. dobila ovaj naziv corpus vile čit. st. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit. gumena sisaljka. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. duda. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. pojačavajući jačinu tona cretio čit. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. ljuskari cuba libra (šp. i Kroacija croix d'honneur čit.) prav. Koza nostra tal.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. Korpus juriš civilis (lat. kor d'loži (fr.) prav. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. rakovi. priredio car Justinijan. Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. "Venerin vijenac". kroa d'oner (fr.) mn.) Hrvat Croatia čit. Kroacija (lat. Kroata (lat.) med. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. diplomatsko tijelo corpus delicti čit.) glaz. v. kraun (engl. Korpus juriš (lat.) kruna. (tal.) Sjeverna kruna. korpus Domini (lat.

dvočinka cvajer (njem. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. Zucker šećer. zwei dva. kulpa lata (lat. Zucker) šećer cukati (njem. teška krivnja culpa levis čit.cug cug (njem. dvopek. propuh. kustodija honesta (lat. sudar cvajakter (njem. Kurija romana (lat. bakar Curia romana čit.) v. voj. vod cugati (njem. 4. kulpa levis (lat. cvikl klin). zwei dva. zool.) s pohvalom. sa dva sjedala. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. . vrsta velike udice za lov somova. trgati cukerkrankhajt (njem. željeznica. Zug) 1. kuprum (lat. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr.) prav. zrakoplov i si. kum rezervacione (lat. Akt čin) kazališna igra u dva čina. kum grano salis (lat.) prav. Zusammenstoss) sukob. biskvit cviblsos (njem. zuriick natrag. pod granum salis cum laude čit. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit.) prav. Zug vučenje.) cugšalter (njem. kulicide (lat. a preko sebe) curriculum vitae čit.) mn. 2. povorka. saonice. osim Cung-li-jamen (kin. zool. zibibbo) mn. zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem. zabib. Zug) piti. kum laude (lat. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. fircig cvancik (njem. Zweier) dvojka. kola. konac. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. uz ogradu. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem. varivo cuštendig (njem. nasamariti koga i si. 6. kad igrač ima kralja i damu iste boje). Schalter) električni prekidač na poteg. posve mala krivnja cum grano salis čit. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". 3. vrsta sitne ribe. tzv. američki somić cvibak (njem. vlak. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. brašno) cvajzicer (njem. sporedno jelo. mala krivnja culpa levissima čit. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. zucken) vući. dvosjed cvancig (njem.) s iznimkom. Zwiebel crveni luk. Zucker šećer. Zwetschke šljiva) mn. fr. tal.) prav. grožđice. rozine cvečknknedli (njem.) min. 5.) tijek života. Zerge) patuljak. Sitz sjedalo) vozilo. Zvvieback) kruh dvaput pečen. cvinglijanci cvik (njem.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. okruglice. igra "mlin" cvika (njem. komarči culpa lata čit. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v. zurichten) spremiti. pijuckati cugeher (njem. dotjerati. laka.) Rimska kurija. kulpa levisima (lat. životopis custodia honesta čit. potezna sklopka cukar (njem. gumbi i dr. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. gutljaj. dogotoviti curik (njem. tj. Zwick) vrsta kartaške igre. kurikulum vite (lat. veoma laka. široka. usp. Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. pohvalno. suho grožđe.

zvvicken) bušiti. jedno od blizančadi. zvvicken štipati.cvikati cvikati (njem. ulaznicu) cvikcange (njem. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. 1619—1655). kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat. njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda . bez nožica cviki-pusa (njem. bušenjem poništiti (kartu. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. bilih dvonitni. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. Zvvickel) klin. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. Zwilling) blizanac. kad treba proširiti hlače ili si. usp. njem. uklinak. zwicken štipati.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. od dvije žice. Sirano d' Beržerak (fr.

mađ. pren. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge).18—3.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. stražarska kula V . čakmak (tur.) brzo čador (perz.c Č. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj. motka uz koju se penje loza. čajyr) livada. vragolan. grah i si. = 3. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur.) konj sa sitnim i brzim hodom. prijeći na islamsku vjeru čam (tur.) v. ognjilo čakov (mađ. jela.) kresivo. pašnjak. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur. čanak (tur. cipllina) bot. bor. gornji t ili katovi u takve zgrade.) svileni rubac č' a rmađ. csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur.) v.) hlače čalgija (tur. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. zaviti čalmu pren.) ples čair (tur. čangrizati. čaki) džepni nožić. spremište 7~ kukuruz. pleše se u paru. smreka. poljska narodna kapa čapkun (tur. šajka čakarita (šp. nestaško čapljan (tal. sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). čamac od jelovine čama tur. čam 2.) kineska mjera za dužinu. svirka. prigovarati. gunđati čapetoni (šp.) putnička torbica čantrati (tur. poriluk čaptija (tur.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom. sviranje. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. čaika. chacra) seljačka koliba.) cendrati.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. glazbeni instrument. dolina čajka (rus. 2. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur. csako) kožna vojnička kapa.-tur. šešir s remenom ispod brade čakra (šp. poljana. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. partneri se ne drže. poturčiti se. šator čaga (šatr.) 1. travnjak.58 m čankir (fr. perorez čakija (mađ. čalgi) glazbalo. csapka) četvrtasta ulanska kapa. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu.

nestručnjaci. gospodičić čelenka (tur. srebrne. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl. violončelist čelo (tal. usp. violončelo čembalo (tal. kuća od dasaka i brvana čauš (tur.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. bohemizam ček (engl. cello) glaz. charter) mn. kasnije NKVD čekić (tur. kotur. koprena. kao državna politička uprava — GPU. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. mornarsko platno Čeka (rus. velikog posjeda i kapitala.) kovko željezo. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. charter) povelja. "čaršija priča" čarter (engl. reorganizirana u veljači 1922. dokument. javno mnijenje. trgovački stalež. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. charter) povlastiti. tur.) 1. svira se . čaršu) 1.čardaš čardaš (mađ. čelenk) nakit u obliku perjanice. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). čalab.) čelesta (tal. npr. žičani instrument u obliku trapeza. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). cello) glaz. čaryk) opanak častuška (rus. također: mladi gospodin. povlaštivati. rjeđe zlatne. pa sve življi i burniji čarka (rus. 2. čati) rubac. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. preplet. trgovački dio grada. 2. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. usp. poskočica čatija (tur. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije.) narodna pjesma vedroga karaktera. nakit na kapi. check) 1.) kladivac. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. bat. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. nado. čembalo) glaz. kladivo. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur. alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. pren. cheque. povlastica. bank. 3. čeleb) gospodin. puškaranje između prednjih. lijepo odgojen čovjek. ugovor. pravo. glava (šatr. isprava. tržnica. općinski podvornik u Dalmaciji. bankovna uputnica.) 2.) pleter.) vojnik na prednjem položaju. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. poslovni. ocal čelist (tal. ruska mjera za tekućinu = 0. borio se za široke demokratske slobode. v. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. čehar su. prekrivač čatma (tur. kratka pjesmica (obično četiri stiha). sajam. veo. čikrik) kotač. ispočetka lagan. neobaviješteni.-tur.132 1 čarka (perz. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. v. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur.

sanskr. zool. chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. gradu Chesteru češagija (tur.) mn. šifon. chinchilla) 1. csikos) čuvar konja. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. trešnjevača červonci (rus. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. čoček čerevički (rus. Schimpanse) zool. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan. nazvanog po engl.318 m.. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) . chicchera) šalica čikoš (mad. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. obruč. glaz. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. "crvenjaci". bez igdje ičega činampas (šp. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. vjenčani dar či (kin. južnoamerički zec. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. bunar. srodnog gorili čimpanza (njem. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur.. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. čember) veo muslimanskih žena. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. češme) kladenac. čengi) plesačica i pjevačica. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. "afrički divlji čovjek". veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. mađ. osobito ciganski čeri-brendi (engl. usp. 2. lat. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu).. čerge) mali šator. šuplje kolo čempres (lat. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal. platno. cherry-brandy) rakija od trešanja. tschatur. konjušar čilaš (tur.24 1 čevra (tur. cicerone) vođa stranaca. cinelle) mn. male ženske cipele čerga (tur. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. kamiš. chester) vrsta odličnog engleskog sira. čubuk) cijev lule. mjera za putove = 0. shinampas) mn. zdenac.) mn. zec-miš. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal.čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur.246 m. zbog svoje govorljivosti. plitica činele (tal.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. 2. s našim česati) česalo. chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna.) 1.) Židov. osobito u tal. lula. kašagy. čyrčyplak) gol golcat. 3. pren. plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp. g. csillas) konj sive dlake čili (engl.

kriška. okomak od kukuruza. otrovni žabnjak (biljka). šp. rulja čuros (šp. svjetina. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. čuruk) nedostatak. gruda. obrazina. modrilo. obično crnom vunom čuruk (tur. čerag) sluga. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. chocolat. klip bez zrna čokolada (meks. "spoj" . st.čing čing (kin. miti čuvida (tal. jarak. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. bolest koja dolazi od masnih jela. Tasso i dr. usp. duhana čomor (mađ. chocolate. invalid u jednu ruku. prigušivač. cinquecento) lit. grizlica.) 1. čoma (mađ. šegrt. tal.) i umjetnici (Rafael i dr. krinka.) rupa. fr. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. 1 dl i 1/2 dl. uobičajeni naziv za XVI. njem. čolak) jednoruk. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. cholo) potomak Zamba.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. pren. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. čyrakman) svijećnjak. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. mjera za površinu = 99. čorba) juha čota (tal. ciovetta) maska. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. chino) "Kinez". ćoček) plesač čoha (tur. pjesnici (T. csomor) 1. lihvar čizma (tur. "pet stotina". cioccolata. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. doba cvjetanja renesanse čino (šp. talijanske književnosti i umjetnosti. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. iver) vrsta sendviča. čoha. cinquecento) mn. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal. kalfa čistka (rus. družba. tal. xocoati. mad. krabulja. sakat čovjek. 2. cacauati. (čyrak. čolak (tur. dolina čulo (šp..310 m.573 a čukur (tur. csomo) zamotuljak npr. zelenaš. jeti. šećera. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur.) čišćenje. grumen zemlje ču (jap. chok) tehn. bogalj čolo (šp. jama. cliurros) mn. ovce s grubom. ciurma) momčad. 2. momak. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. maškara. lažan izgled čvenk (šatr. plavi pigment biljnog podrijetla. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp. vanilije i dr. chip komad. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. džirahat) med.) sastanak. čivit) isto što i indigo. stabljika kupusa.

tj. kor) prid. oplata. lihvar. korist.) nedostatak novca. violina ćenar (perz. uživanje. dobit ćelija (lat. cella soba. Kur'an. ćiriš ćispet (ar. kut. kereste) materijal. ćorac. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. zamjenik. koketa ćor. jantar čilim (perz. tur. grč. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. uloviti. veselje. ćar-hhane) radionica sapuna. čarčuve) okvir. građa. novčana kriza. ćorav (tur. ćahje) domaćin. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. ćiriš) v. jamac ćehaja (perz. kraj. cellula. gordost. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar.) sreća. zgrabiti.) pisar. Ća'be) v. nadzornik ćehaja (tur. filistar ćilibar (perz. plijen. užarska radionica ćerčivo (perz. ostava. konopac. osobito redovnička ćemane (tur. ćehribar) "ono što privlači slamu". Ka'bah. kehruba. 2. Biblija ćiveta (tal. pljačka.Ć. uže ćeramida (tur. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. starješina. starješina pastira ćeif (ar. paušal. namiguša. kjafur) kamfor ćakule (tal. besparica ćesim (tur. perz. tepih. najam. vrsta platna ćenevir (tur. samodopadljivost ćifta (perz. kethhuda. sag ćilit (tur. dobitak.) lokot. kjase) duboka porculanska. upravitelj dobara. odijelo ćitab (ar. chiappare) uhvatiti. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. dem. ćeif) dobro raspoloženje. pisac.) v. civetta) ćuk (ptica). kibir) oholost. volja. škrtac. kilim. prohtjev ćefil (tur. zakon. bez oštrog i ubitačnog naboja . kenevir) konoplja. zakupnina ćesma (tur. nadstojnik. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. naredba. ciao!) zdravo! ćapati (tal.-tur. ćorak slijepi metak. ćef ćela (tur. zarada.) cijena na veliko. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. ćisvet) nakit. kefll) svjedok. rub. kjar) trgovina. ćitab) pismo. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. radost. trgovački posao ćasa (tur.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. kelim) prostirač. prozorski okvir ćeresta (tur. strana. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar. slijep na jedno oko. keman) gusle. pren. fosilna smola koja potječe od crnogorice. samica. venet. ščepati ćar (tur. mudrac. soba za ostavu. kalia koliba) zasebna sobica.) lan ćevap (tur. učenjak ćeča (tur. knjiga.) onaj koji ne priznaje Boga. Kaba ćafir (ar.-tur) = Čifut. brava ćiriš (perz.) 1. ciacole) brbljarije ćao! (tad.) obala.

bezizlazan položaj.) drveni ugljen ćup (perz. ćor slijep. nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. kućica ćumur (tur. kusegi) lopatica za ugljen. motka. ćor slijep.) velika zemljana posuda (za pekmez.) kratak krzneni kaput. vrhnje i dr. zatvor ćorsokak (tur. kome je tamno) šatr.) most ćurak (tur. chiuso zatvoren.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur.) željezna poluga. za žeravicu ćuskija (tur. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. kramp. kritična situacija ćotija (tur. ćor) šatr. kotu) nevaljalac. sokak ulica) slijepa ulica.) 242 ćuza ćuprija (tur. izrod. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. pren. tur. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur.) kokošinjac. glupan ćuvik (perz. ujk) brežuljak ćuza (tal. bunda ćurdija (tur.) polukružna vunena kapa. pijuk ćutuk (tur. ćuk.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur.) mn. kursu) propovjedaonica.) panj. zaključan) zatvor . pren. spavati ćorka (tur. batina.ćoriti ćoriti (tur. tamnica.

v. zbor. usp. Daguerre. kratica za da tales dozes (lat. sestra. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit. također: zapovjednik pokrajine.) glaz. poznat po okrutnostima.) daj takve količine da capo čit. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč. danak dacit eruptivna površinska stijena. dada.D D. da kapo (tal. dajy) ujak daimonion (grč. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. daća. dvorana za primanje ili vijećanje. žena koja čuva djecu. neka se dade (na receptima) d. daire krug) 1. dady) dojilja. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. dagerotip daidža (tur. dekstra manu (lat. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. tj. lijepi pastir na Siciliji. dafne) lovorika. naprava koju je 1838.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. 4. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. kratica za dextra manu čit. pa i prizivanje vragova). . sin Herma i jedne nimfe. iznova. Buchenvvald.) titula u etiopskoj vojsci. d. skup. grč. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. t. primitivnoga i si. dafne lovor) kem. typos) fot. def. glaz. na poseban način dadilja (tur. kratica za da ili datur (lat. 2. daimonion) fil. ispočetka. dadžazmač dadžazmač (etiop. m. manja od titule ras. 3. Auschwitz dacija (tal. a znači što i general. umro je vrlo mlad. ili uopće starija žena.) desnom rukom d. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno.) majka. porez. maleni bubanj s praporcima. dazio) carina.) daj. nekorisno ili loše daira (tur.) v. glaz. Dahau (njem. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. guvernanta dadžaz (etiop. d šesto slovo hrvatske latinice d. dafne lovor.

daktylos. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. valovlje. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. pod Samson dalkilič (tur. 2. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. tithemi stavljam) med. 2. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. daktylios. daktylos. skopeo gledam. daktylos. daktylios. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. dajak) potporanj. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. algos bol) med. daktylos. rheo tečem. ljubičasta georgina. daktilioglifika daktiliomantija (grč. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. smatram) vještina računanja na prste. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. logia) govor pomoću prstiju. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč. aden žlijezda. motka. valovi. daktylos. digest) 1. dal senjo (tal. bura na moru. upala prsta. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur.(grč. dakryon. daktylos. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. daktylos) 2.) glaz. čir na prstu daktilograf (grč. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč.) v. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. zbirka otisaka takvog kamenja. a druga dva kratka (— U U) daktil. sažet pregled. daktylios. g. grafo) v. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). daktylos. poet. daktylos. daktylos. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. daktylos) 1. daktylios.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. nomizo mislim. dakno bodem. mania bijes) med. glyfein rezbariti. daktylios prsten. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. nalet. daktylos. curim) med. udar vjetra. osobito grčkog. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789.) Dalila (hebr. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. daktylos) med. stup dajdžest (engl. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . računanje na prste daktilosimfiza (grč. podupirač (na zid). daktylos. dalga val) 1. dakryon suza. draguljarski sandučić daktilitis (grč. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. v. na jagodicama.

živac. oštećeni damnum (lat. prokletstvo damnatio memoriae čit. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. dame. oštetiti damnifikacija (lat. Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- . gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. domina gospoda. slike. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. dama) gospođa. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. grba i dr. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. dam nasip) uzvišenje od zemlje. plemkinja. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. bilo. damnacio memorije (lat. "kraljica" u šahu damar (tur. damnum) šteta. figura na igraćim kartama. apopleksija damnacija (lat. kamena ili betona u obliku nasipa. 3. damast damascirati (fr. Dame gospođa. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. puls. mišićava tijela. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. damnatio) osuda na vječne muke. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. Wahl izbor) "dame biraju" tj.) 1. damnificare) nanijeti štetu. podrivanja i si. služi za zaštitu obale od poplave.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. damasser) tkati na damastni način. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. kralj to dopusti. damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal. damasto) svilena. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. gospa. da bi mu pokazao kakva je to sreća.) kap. fr. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. damenval (njem.) odbacuje se. osuđenik damnificirati (lat. izvezen. tal. prvi put primijenjena) dama dat. damnificatio) nanošenje štete. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr.) prav. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. damnatur (lat. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. žena iz višeg staleža.) osuđen. oštećivanje damnifikat (lat. osobito oštricu noževa i mačeva. usp. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. 2. žila (arterija i vena). ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. paraliza.

dampfbad kivao. dance plesati. tj. vidjevši ovakvu vjernost. restoran i dr. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. prodavanje robe. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". darbikršćani. kći kralja starogrčkog Akrisitja.) trg. st. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. Dardanos) mn. Aligijeri (tal. lihvarenje. dvije kule s obiju strana Helesponta.) kicoš. mjesto. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. prid.. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. smatrajući ga darom.) "ugušivač". naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. baden kupati) parna kupelj damping (engl. "suzbijač" .) darbizam hilijastička sekta koju je 1840. gubitak danse čit. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. osnovao u franc.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. to dump prodavati po niskoj cijeni. dendi (eng. gizdelin. n. v. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. podanici kralja Dardana. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit.) ples dansing (engl. dardanarijat Dardanci mn. dumping) trg. lokal (kavana. dakryon. pristaše se zovu: darbisti. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. pren. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. Dampf para. upala suznih žlijezda Darije (perz. što znači: uvijek) dandy čit. dendi-valjak (eng. e. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. dans (fr. pr. šteta. st. darbistički dardanarijat prav. zelenašenje. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6. Švicarskoj J. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal. dancing) ples. aden) med. N. i 14. osobito tvorničkih proizvoda. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi.

pismima itd.) mn.) trg. npr. mjestu. od danas. danas. potjecati. mat. datatio) stavljanje. vrijedan 20 atičkih drahmi. taturah) kem. tal. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. osnivač Amerikanac Daviš 1900. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane.) mjesto. Dejvis kap (engl. g. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. non Oedipus dativ (lat. dare dati) podatak o vremenu. izdavanje i primanje datacija (lat. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. darling) ljubimac. imati svoj početak.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. struje se ne propuštaju kroz tijelo. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. određivanje datuma. trg. e.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. pov. A. non Edipus (lat. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava . fiziologu J. 1851. dod) "ljubljeni".) međunarodno natjecanje tenisača. Davidova zvijezda (hebr. descendentna teorija data (lat. pr.) datum ut retro (lat. miljenik darsonvalizacija med. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal.darik darik (grč. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. dare dati. Davus sum.) Ja sam Dav. st. dodaci. iz jednostavnijih u složenije. izdaci i primici. non Oedipus čit. treći padež. mjesec i godinu pisanja. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja. bolesti.) Daviš cup čit. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. tj.) na mjenicama: mjesto. trajati od 247 Davus sum. ono što je dano. data) mn. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. Davus sum. nadnevka datar (lat. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. zabranu sklapanja braka i dr. a ne Edip. ono što je poznato. datarije datarija (lat. darios darling (engl. datum. usp. dativus sc. casus) gram. datirati (fr. data et akcepta (lat. dofen (fr. d' Arsonvalu. danu i mjesecu (na spisima. rod.. dan. biscenzaciju. dan i godina kao gore daturin (perz. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). odgovara na pitanje komu? čemu?.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr.li: pismo i dr. padež cilja ili namjene datizam (grč. dattero. dater) stavljati na spis (~. v. dano. n.

deux a deux čit. profmiti. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. u Kat.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. debacle) prolom leda. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). ne nanoseći štetu. fr.) zaista. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. par i par de facto čit.) šport. metron) fiz. tj. uganuće deauracija (lat. snižavanje (npr. duo) 1.) "iz dubina" (početak 130. za nešto nevrijedno. bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat. de-articulatio) med. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. ded bol (engl. de facto de lana caprina rixari čit. lopta izvan igre dead heat čit. pozlata debakl (fr. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. degradacija) de. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939. b) padanje. luksuzno de nihilo nihil (lat. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. de fakto (lat. ukusi su različiti de jure (lat. "iz viđenja".) šport. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. deballer) trg.) "po viđenju". de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat. usp.) mit. de) 2.) kod biljara: dva po dva. lat. uklanjanje istovarene robe. rastavljanje. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat.) v. de (fr. ukidanje (npr. lex zakon. primjereno prilikama de visu čit. debacler) očistiti luku. pravdati se za sitnicu. psalma. devalvacija. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. srozavanje.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. d'liks (fr. iščašenje. debaklirati (lat. dez-a-de (fr.) prav. očigledno. de-baculare. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. deballage) trg. pren. europeizirati . raspakirati svežnjeve.) boriti se za kozju kostret. de lege lata (lat. dva i dva.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. stvarno de gravi causa čit. demobilizacija). dasys gust. "mrtva utrka". latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. dva. de non prejudikando (lat. ded hit (engl.) u pravo vrijeme. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. tzv.) neka se briše Dea Dia (lat. ukratko. propast. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. bez okolišanja de profundis (lat. s pravnog stajališta. doista.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit.) po pravu. jednostavno. tj. debaclage) pom. brodova itd. slom debaklaža (fr. ferendus koji treba.(fr.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. tj. de lana kaprina riksari (lat. kratica deleatur (jat. de gravi kauza (lat.) raskošno. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr.) prav.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. de vizu (lat. deux. mrtva lopta u tenisu. čišćenje luke.

pristati uz obalu debata (fr. de uklanjanje — u složenicama. debiter) 2. izvršiti isplatu. rasprava. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. dugovanje. davanje predujma. uračunati nešto u dug. debris) ruševine. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr. tisk.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. debloquement) voj. debellare završiti rat. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. osloboditi od opsade. voj. srediti deburizirati (fr. fr. priglup čovjek debilitacija (lat. prodavati. debit) 2. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat. carinski predujam koji se zadržava. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. potraživanje debi (fr. osobito na pozornici. v. troškovi. debilis slab) slaboumnik. debarrasser) raskrčiti. igrati svoju prvu ulogu. potvrda primitka debet (lat. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr.) trg. rastrojstvo. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. de. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. debilitatio) slabljenje. za ženu: debitantica debitirati (fr. debarquer) istovariti. debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. engl. dug. preostali vojnici debrujirati (fr. deblokirati deblokirati (fr. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. pristupni govor debil (lat. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje. kancelarija. držati prvi govor debito (tal.debandada debandada (fr. debusquer) voj. pronijeti glas. grč. oslobođenje od opsade. rasvijetliti. iznošenje mišljenja. debet) trg. raspršiti se debankirati (fr. debentur. raspetljati. dati predujam. dužnik debentura (lat. dug. sudjelovati u debati debelacija (lat. barbaros) uljuditi. dugovanje deblejirati (fr. e. debat) raspravljanje. raskalašenost. debitor) prav. pr. istovarivati. st. opteretiti račun. prodaja.) "pčela". debloquer) voj. debauche) skandal. kaparenje . razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. dugovanje debitor (lat. trg. iskrcavanje iz lađe. ostaci trupa. istovarivanje robe debarkirati (fr. idiot. bureau ured. supr. trg. debens) trg. prepirati se. tučnjava: razuzdanost. debrouiller) razmrsiti. prvo pokazivanje publici. početak. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. prvi put se pojaviti. prodavanje na malo debi (fr. diskusija debatirati (fr. razularenost. debuter) 1. voj. n. raspremiti. isplatiti. dužnik debitum (lat) trg. isplaćivanje. debut) 1. grč. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. ime izraelske proročica (12. debander) rasuti se. debarquement) pristajanje. gradu Debreczenu) debri (fr. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. borba bez ikakvog reda. promet robe. iskrcati na kopno. kaparati deburziranje (fr. debenture) trg. deboursement) trg. debourser) trg. razglasiti debitirati (fr. postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. debatre) raspravljati. rasulo. debandade) voj. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr.

decedere) otići.) prav. decem vir) član kolegija od 10 članova. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. izvjestitelj. referent o nekoj temi. deboucher) nešto začepljeno otvoriti. struci ili vrsti poslova. proda. izvući se iz tjesnaca. cadere pasti. grč. laganje. prosinac (31 dan). trg. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. decens) pristao.) deset decembar (lat. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. decidere završiti. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. umrijeti decem (lat. decidendi raciones (lat. decem. prestajati. voj. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. usp. decidere pasti. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. pristojan. centrum središte. prethodnik u službi deci. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal. preminuti. odlaženje decesor (lat. decem. odlučiti. popuštanje. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat. čestit. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. riješiti.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. spasti) pad. decider) riješiti. nešto više od 3 m decem vir (lat. najpoznatiji su. gramma) deseti dio grama. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. npr. podvala decernat (lat. odlučivati. fr. koji podvaljuje decentralizacija (lat. debouchement) voj. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. pristalost. prikladan. decernens) prav. decenta) pristojnost. decertatio) završna (ili: presudna. odlaziti. decidendi rationes čit. prijevara. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. decemvirata decencija (lat. de. opadanje. decessio) odlazak. odlučna) borba decertirati (lat. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica.debuširanje debuširanje (fr. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. prodaja robe. lažljiv. fr.(lat.) dvanaesti mjesec u godini. decipere varati) varljiv. decem. dekret decertacija (lat. put i način da se roba proda debuširati (fr. iz stare rimske povijesti. riješiti. krug poslova. koji su objavili tzv. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. sastavljač (ili: pisac) presude. pošten. skladnost decenij (lat. trg. grč. decernatus) djelokrug. prikladnost. Napoleona i pomagači tzv. prosinca (decembra) 1851. deceptio) varanje. decemviratus) vladavina desetorice. prolaziti. presuditi. dekagram decilitar (lat. veća samostalnost pojedinih dijelova. izvaditi čep. tj. decere. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. decessor) onaj koji odlazi. razlozi sudske presude decigram (lat. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. državnog štrajka 2. groznice u bolesti decidirati (lat. rješavati. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. g. caedere. decempeda (lat. decernere) sudskim putem odlučiti. v. litra) deseti dio litre . pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa.

poklanjanje. decem. dao je. brisati neki dug. oštar decizivan glas (lat. decimole) glaz. izmirio je deditirati (lat. dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat.) glaz. decimus deseti) mat. kaljanje dedicija (lat. votum decisivum) prav. objava engleskog parlamenta 1689.decima decima (lat.) glaz. nekome neku knjigu). deklamando (tal. decimer) desetkovati.) glaz. decimare. metron) deseti dio metra. decem. nadoknaditi štetu. decisio) prav. presuda. potcjenjivanje. grč. dati odšetu . decisivus) presudan.) izlaganje prava. odlučan. decima) glaz. zootrop. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. v. decisum) sud. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. namijeniti dedignacija (lat. sve slabije. dare dati. desetinka decimalan (lat. sudska odluka. izborni sudac decizum (lat. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč.) prav. određeno decizija (lat. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. dekoktor bonorum (lat. sudska odluka declamando čit. platio je. dedit. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. skupljanje desetine. Daidalos) fil. može biti osjetno smanjeno decimola (tal. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. desetinski razlomak. dekametar decimirati (lat. fr. dare dati) trg. dedicare posvetiti. dekrešendo (tal. "živi kotač". postupno tiše. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit. darivanje dedikator (lat. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. lijepo izrađen. tj. omalovažavanje dedikacija (lat. stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. dedi) trg. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. koji se sastoji od deset dijelova. šaren. dedicare) posvetiti. obeštećivati. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. decisor) prav. dedignatio) preziranje. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. desetkovanje. kićen dedekoracija (lat. daidaleos) umjetnički. usp. s puno izražajnosti declaration of rights čit. decimalni razlomak mat. glas koji odlučuje. veoma izrazito. decimatio) pravo na desetinu. deditio) predaja. dedirati dedomažirati (fr. tj. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. poet. beščašćenje. dare) trg. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. deditirati dedit (lat. dečizo (tal. posvećivanje. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. dedicatio) posveta. kapitulacija dedicirati (lat. deklarešn of rajts (engl. g. dedommager) obeštetiti.) prav. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. decimus) desetinski. dedecoratio) sramoćenje. posvećivati: pokloniti (npr. dekoktor dolozus (lat.

dokazati. izvođenje. na motoru.dedublirati dedublirati (fr. efeminacija defendend (lat. dedukcija deduktivnost (lat. klijent. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. defectus) nedostatak. u blagajni defektan (lat. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. dedutkis deducendis (lat.) po odbitku onoga što se treba odbiti. defeminatio) psih. npr. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. iscrpljenost. deductivus) log. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. supr. defensif) obrambeni. defensivum) med. defensor) branitelj. defensive) obrana. tj. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. nepotpun. defensus. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. defectivum) gram. zaključivanje iz općega o posebnom. popunjavanje laboratorija. zastupnik. mana. deducere) izvesti. manjak. pogreška. kem. slabljenje. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. ponovno naručivati. izvoditi. objasniti. izbacivanje izmeta defekcija (lat.) defektuozitet (lat. popunjavati. trg. štićenik. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat. deduktis impenzis (lat. pronevjeriti. obrambeni rat. defektivitet defektura (lat. pravobranitelj . osobito šećernog soka pomoću vapna. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. defectivus) nepotpun. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. kvar. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit. obrambeni položaj. ofenziva defenzivan (lat. dopunjavati. defensio) obrana defenziva (fr. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat. pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit. manjkavost. ispitivanje. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. praznina. pukotina u izrađevini od kovine i si. izložiti. nepotpuni glagoli.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat. verba defectiva) gram. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. supr. defectuositas) v. defectio) otpadanje.) po odbitku troškova dedukcija (lat. zaštitni defenzivni kut voj. koji je za obranu. defectivitas) krnjost. zaštitnik. pravni dokaz izvesti iz drugih. dedoubler) voj. manjkav. tj. pokazati. za ženu: defendentica defenzija (lat. odmetanje. deductio) log. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. nepotpunost defektivni glagoli (lat. defaecatio) čišćenje od taloga. popuštanje u snazi. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. malaksalost defekt (lat. fr.-grč.) znanost o pojedincima koji se po organskim. defectus) krnji. nepotpunost. dopunjavanje defeminacija (lat. pročišćavanje. oštećen. npr. s prazninama defektirati (lat. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat.

v.) odreditelj. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. genetička definicija definirati (lat. definicija definit (lat. defaire) praviti malodušnim. onaj koji određuje. faix srp) požnjeti srpom. de. svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove. deferens) onaj koji traži prisegu. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. dužnik. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. npr. određenje (ili: odredba) pojma. svota za koju su prihodi manji od izdataka. podigne kupovnu moć novca. defmitum) (nešto) određeno. defigurare) pokvariti. defmere ograničiti. unakaziti.) završni ispit. defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. usp. prolaziti paradnim maršem. defiguratio) kvarenje. npr. defetistički defetizam (fr. blagajni itd. nije tu) manjak. svečani mimohod defilirati (fr. klanac. pril. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. definitio) log.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. deficiens) otpadnik. odbiti. deflatio) bank. manji iznos u jednom računu. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. deficere nedostajati. defaitiste) pristaša defetizma. defilement) voj. određen. inflacija deflacionisti (lat. generička definicija. ukloniti. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. jedan dio nasljedstva . nagrđivanje. klonulost. objasniti pojam drugim pojmovima. usp. konačan. zaključan. definitiva sententia) konačni sud. presudan. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. uzeti unaprijed. odmetnik. prid. definitivum) končano objašnjenje. prav. klanac. onaj koji ima manjak na računu. defaitisme) malodušnost. unakaživanje defigurirati (lat. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. koji nekome drugom nudi prisegu. malodušan čovjek. deflatio) bank. tj. most itd. odrediti pojam.). završna redakcija ugovora. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. nedostaje. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. defmitivus) odlučan. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. svečano prolaziti defilman (fr. defile) tjesnac. deficit nema. uređivanje. defaite poraz. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. definitivno definitivna sentencija (lat. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. manjak u blagajni defiguracija (lat. (točno) određen pojam definitiv (lat. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. odrediti) log.deferent deferent (lat. klonulim. dostavljač. nagrditi defile (fr. voj.

grč. prevariti. deformiran deformiran (lat. izopačavanje. katar defo (fr. otpustiti iz vojske. carinu itd. izopačenost. tajni izlaz. flegma sluz) kem. krijumčar defraudator (lat. mač. obeščašćena deflorator (lat. defraudant defraudirati (lat. u stanu napraviti tajni izlaz. grč. mač. riješiti. propadanje. razriješiti. opadanje. degager) osloboditi. lupati degeneracija (lat. izopačiti se. sporedan. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat. deflegmirati deflegmirati (lat. mana. pronevjeravati. deformatio) kvarenje oblika. deforman deformirati (lat. pogreška. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. unakažena oblika. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. pogoršan. defungere) prestanak života.) v. smrt degarnirati (fr. neusiljenost. oslobođenje od neke obveze. skrenuti deflektor (lat. prijevara. unakažavanje. prav. defaut) oskudica. de. defluxio) opadanje. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. utajivač. deflagratio) kem. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. lakoća. degagement) sloboda. degenija velebitika (lat. naružiti. defraudare) pronevjeriti. izopačivati se. nakaznost. defunkcija (lat. deformitas) unakaženost. otvoren. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. nagrđivanje. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. spretnost. propadati. pogoršavati se degenia velebitica čit.) batina za udaranje po tabanima. tući.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. izrođenost. opadati. batinati. deflectere) skretati. degenerare) izrođen. skinuti ukras s nečega. vatrom očistiti deflegmacija (lat. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. krijumčarenje defraudant (lat. nagrditi. deflexio) skretanje deflektirati (lat. izopačen. izrođivati se. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. obeščastiti defluksija (lat. degage) slobodan. osobito: prikriti porez. degarnir) ogoliti. defloratio) obeščašćenje. izrođenje. unakaziti. defraudatio) pronevjera. gubljenje. pokvarenost oblika defraudacija (lat. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. deformis) pokvarena oblika. med. izopačenje. defraudans) pronevjeritelj. defoliatio) opadanje lišća.) bot. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. unakaženost. izostanak s ročišta. degenerare) izroditi se. degarnirati utvrđenje voj. mlatiti. nagrđenje. varalica. unakaženje. deformis) v. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je . kidanje lišća s drveća deformacija (lat.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. pokvarenost oblika. utaja. okretan degažirati (fr. odvojiti. v. osloboditi od vode. de. degeneratio) izrođivanje. nagrđenost deforman (lat. flegma sluz) kem. izvući iz neprilike. neopravdan izostanak. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. neusiljen. nedostatak. utajiti. deflagrare) izgorjeti.deflagracija deflagracija (lat. kvarenje degeneriran (lat. batinanje degenekom.

preuveličavanje deintegrirati (lat. lišavanje čina i zvanja. potcijeniti degrasirati v. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. general Cherles de Gaulle (1890—1970). skinuti pjenu). deificatio) obožavanje. ovog jutra) deiktičan (grč. Deus Bog) fil. degrasirati degrosirati (fr. poniziti. lišen čina i zvanja. svođenje na niže stanje razvoja. degmek) hrvati se. masnih mrlja (vunu. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. dehiscentia) bot. zvijer) zool. degustatio) kušanje. degradatio) poniženje. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. deiknymi pokazujem) lingv. degrader) zapostaviti. deintegrare) oduzeti od cjeline. deiktikos) koji se temelji na primjerima. degradare. facere učiniti) obožavati. degorger) očistiti od mulja. čelik) degumirati (fr. s u prilogu jutros.) "strah". therion divlja životinja. degresirati degresirati (fr. cijeniti više od svega deifikacija (lat. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). stanjiti (srebro. deitas) božanstvo deizam (lat. pretjerivanje. na dokazima Deimos (grč. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. deinos. probanje. degustacija vina određivanje okusa. fr. degustare) okusiti. žderanje degmati se (tur. skinuti gumu s nečega. zjapiti dehortacija (lat. deipnos ručak. pokazna (deiktična) čestica (npr. odavanje božanske počasti deiksa (grč. Dei gracija (lat. pristaša deizma. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. lišiti nekoga čina i zvanja. potcijenjen degradirati (lat. 1866—1934) degluticija (lat. čaja. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. sin.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama.) degustirati (lat. suziti deipnosofisti (grč. deinos strašan) ret. boje i izgleda vina degustator (lat. Deus. degommer) osloboditi od ljepljive tvari. sisavac. smanjiti. dehortatio) odvraćanje.degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. ukazivati čast kao Bogu. mit. kuh. degustare okusiti) kušač. zjapljenje dehiscentan (lat. degraisser) očistiti od masti. dehiscere) raspuknuti se. ali ne priznaje nika- . degrossir) dotjerati. titulama itd. probati 255 deizam degutirati (fr. deglutitio) gutanje. degradare) zapostavljen. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. deus) fil. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. mirisa. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. duhana i dr.. usporedi: teist deitet (lat. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. degouter) ogaditi (nekome nešto). tj. pročistiti degradacija (lat. odvratiti nekoga od nečega. otvoriti se. divovska pretpotopna životinja. fiz.

kovinu. s bakra ili kamena na drvo itd. Dečke) 1. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. Mendelsohn i dr. desetni sustav. staklo. decadenza) opadanje. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. npr. curenja itd. izmet. deka. deka. mat..) dekadika (grč. razdoblje od deset godina. lit. deset. v. desetokutnik.. gunj dekabristi (rus. osnova) geom. žena Heraklova. brat Hektorov i Parisov. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. propast.. deka. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. sasto- . brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. decimalni sustav dekadenca (lat. st. udaljavanje s položaja ili posjeda. deka.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. decalo) trg. decalcare ugaziti. Lessing. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. dekas. fr.Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. tal.. gyne žena) s deset žena. tucati. med. mjera od deset grama deka (njem. glavni predstavnici: Voltaire. dekas. dekados desetina) desetorica. delectio) prav. grč. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. ispražnjavanje stolice. Rousseau. sin Prijama i Hekube. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. raspad. st. deka. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. ubio ga Menelaj deka (grč. de-calare) trg. za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja. deka deset. do dekadi). pogoršavanje. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. deka deset) 2. porculan. npr. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. zbirka ili djelo od deset knjiga. lim i dr. kožu. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. oćelavljenje. bot. cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. deka deset. deset komada. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč. lat. dekados desetina) mat. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. nakon Parisove smrti muž Helenin. izlučivanje dejektorij (lat. broj deset. metakromatipija dekalo (tal. lat. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. duodi itd. deiectorium) med. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. decalquer) prenositi otiske. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. dekalog (grč. usporedi: teizam Dejanira mit. pokrivač. propadanje. edra sjedalo. decadere opadati. v. deka deset. prosinca 1825. decimalni sistem dekadni sistem mat. v. gonia) geom. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. Livijeva "Rimska povijest". mania pomama. decalvatio) oćelavljavanje.

otočiti. grč. fr. decarburer) v. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. decanus) 1. deseteroboj deker (njem. viši svećenik. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. teško razumljiv govornik.Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. kardinala itd. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. fr. deka. deka deset. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. carte) post. deka. fr. decatissage) postupak pri dekatiranju. deka. de-charta. govorenje s puno izražajnosti. deka. strofa od deset stihova dekastilon (grč. deka. deka lat. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. deka. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. 4. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. decastere) deset kubičnih metara. athlon natjecanje) šport. 2. koji ima deset slogova. Decamerone. čitanju. umjetničko govorenje neke pjesme. aner čovjek. obezglaviti dekapod (grč. stylos) arhit. dekarbirirati dekartirati (lat. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. u Parizu. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. 3. zvanje i položaj dekana. v. kuhanjem u sodi. dekatirati dekatlon (grč. ocijediti. decantation) kem. decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. majstor u izlaganju. decapiter) odsjeći glavu. dekanat (lat. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. dravidski jezici dekantacija (fr. decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. ili o umijeću lijepog govorenja . decapitation) odsijecanje glave. decanter) kem. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. Dekham) v. predsjednik fakultetskog vijeća. caput glava. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. stichos) lit. u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. decanatus) dekanstvo. prvi put upotrijebljen 1822. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. decantare. Decker) bojadisač u crtanom filmu. obezglavljenje dekapitirati (lat. razbistriti dekapirati (fr. muž) bot. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. kolorist deklamacija (lat. deset stera dekastih (grč. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. syllabe slog) deseterosložan. deka deset. vježbanje govorenja u školi.

također: slabljenje. grafo pišem) astr. declamare) govornički. ne priznavati. zamjenice i brojeve). prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. rasipnik dekolacija (lat. skreće. grč. skretljivost. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. npr. declaratio) objava. declancher) otvoriti. ukuhava. ekvatora. polazak zrakoplova dekolirati (lat. kem. trg. grč. razreda. udaljiti. objavni. isključiti) iz nekog društvenog staleža. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. mijenjati po padežima (imenice. sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. izlaganje. odstupanja deklinacija (lat. objaviti svoju odluku. završavanje uzlijetanja zrakoplova. declinare skretati. odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. izraziti se. odstupati. declinabilitas) gram. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. poniziti deklinabilan (lat. odbija. izjašnjenje. odvajanje zrakoplova od zemlje. savijati. decoctio) iskuhavanje. reda. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. ukuhavanje. skretati. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . izjavni. declinare skretati) koji odstupa. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. govoriti govorničkim tonom. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. iščašenje. fiz. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. odbijati deklinograf (lat. astr. declassis. izjava. declinare skretati) gram. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). prav. neprirodno. teško razumljivo deklamirati (lat. declinabilis) gram. prav. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. uzlijetanje. declinare skretati) fiz. rječito. trg. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. iskazni. npr. objavljivati. decoctor) onaj koji prekuhava. izjavljivati. deklinatorij deklinatoran (lat. pridjeve. de laser) brisati (ili: izbrisati. polijetanje. koji osporava deklinatorij (lat. declinatio) gram. objavljivanje. metron mjera) fiz. v. fr. declinare skretati.deklamatorski deklamatorski (lat. padežna promjena. sposobnost skretanja. klase. pustiti deklaracija (lat. declarare) objaviti. zaruka. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. declinare skretati) fiz. med. promjenjivost. prokuhavanje dekoktor (lat. astr. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. deklarativan (lat. sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. ono što odgovara deklamatorskom umijeću. skretljiv. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. ukloniti. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). izjaviti. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). decollage odljepljivanje) zrak. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. npr. promjenjiv (po padežima).

odbitak od duga ili računa.. (npr. odbiti od duga ili računa. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi. 2. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). stavljanje stilskog pokućstva itd. izgubiti draž dekolte (fr. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. pozadine i dr.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. ostatak dekontaminacija (lat. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. odličje. sastavne dijelove. otpisati dekor (lat. decombinare) rastaviti. kojem je oduzeta boja. metron. decolorare) izblijediti. izgubiti boju. ljepota. ukras. uresan. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. koji je izgubio boju. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. decor. contaminare okaljati) voj. razgolićenost dekoltiran (fr. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. usp. urešavati. decompte) trg. kontrolni račun. ramena. zatajivanje. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. ulice. pren. kaz. nakititi. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. bezbojnost dekolorimetar (lat. koji resi. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. tal. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. biti dekoriran dobiti orden. kićenje. uljepšati. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. decollete) s izrezom na haljini. imati na sebi orden dekort (lat. pren. iznos izgubljen postupnim . prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. oduzeti boju. namještanje pozornice pomoću kulisa. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. ugled. razgolićen. fr. ukrašavati. uresiti.) dekontirati (fr. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. odbitak od računa za neku robu. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. gol. sastavne dijelove. čast dekrement (lat. dekolte dekoltirati (fr. ures. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). arhit. decoloratus) izblijeđen. truljenje dekompozit (lat. koji krasi. kazališni slikar dekorirati (lat. zakazivanje. kaz. decolorare izblijediti. odvojiti. nesabranosti dekont (fr. gram. orden. grč.. počasni znak dekorativan (lat. decompter) trg. decorare) ukrasiti. ukras u boji.dekoloracija dekoloracija (lat.). decoloratio) gubljenje boje. kombinirati dekompenzacija (lat. decorativus) ukrasan. decompensatio) med. raspadanje. oduzimanje boje. med. otpis. osobito ženskim. de-curtus. razgolititi dekombinirati (lat. koji služi za ukrašavanje. decrementum) gubljenje. v. de-corto) trg. de uklanjanje. odlikovati ordenom. ures. izbljedivanje. potkopati nekome kredit. slik. stanje rastresenosti. decolleter) izrez na haljinama. vrat. uresni. tako da se vide grudi. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije.) 1.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. osobito u keramici. uzajamni. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat. pren. decrediter) lišiti povjerenja. povjerenje. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. decor) ukras. ukrasni. trgove i dr.

prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit.) potkazivač. prid. siječnja 1624. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. smanjiti. riješiti.dekrepitacija smanjivanjem. odbiti. decretales) mn. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. dextralis) desni. de-court) trg. v. glikoza dekubitus (lat. delacio juramenti (lat. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. kardia srce) med. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč.) prav. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. zaklon. rov dekuražirati (fr. skratiti. rov. npr. klevetnički . dexios desni. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. dexter desni) kem. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. groždani šećer. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. decrepitatio) kem. de. zaključiti. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. decurrere. decourager) obeshrabriti. supr. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. kuhinjska sol. obeshrabrivati. za razliku od legista.) prav. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. umjesto na lijevoj. decretare) odlučiti. decernere. decussorium) med. npr. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. način (ili: položaj) ležanja. zaležaj. izdajnički. delatio) potkazivanje. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. prštanje. neke bolesti. decuria) klasa. izdati naredbu dekretisti (lat. naredba vlasti. dekstrin) kem. decutere. puckaranje dekret (lat. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. inkrement dekrepitacija (lat. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. dekstroza dekstroza (lat. dexter desni. dexios desni. koji je s desne strane dekstrin (lat. prav. decourter) trg. delatus) prav. odrediti. decubitus) med. optuženik delatio hereditatis čit. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. Deckung) voj. decretorius) odlučujući. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. suze u očima delaktacija (lat. slabljenje bolesti dekusorij (lat. decrescere) mn. uplašiti. dexios desni. decursus) tijek. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. potajni tužitelj delatoran (lat. delacio hereditatis (lat. de. suzenje. rješenje. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. v. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. nametanje prisege delator (lat. dekort dekurtirati (fr. dekuražiran dekurija (lat. ležanje. usp. opadanjem. lacrima suza) med. deferre. decretum) odluka. delatum) potkazivački. narediti. pucanje.

delere uništiti. smisao za lijepo. prav. deliciosus) divan. mio. delphinus) morska životinja. osjetljiv. pažljiv. delegatus) izaslanik delegatar (lat. previjanje deligatura (lat. umilan. zavijanje rane. delenimentum. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. izbaci! deleatur (lat.) glaz. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. delegare) odrediti. prav. otrovna tvar Delfi (grč. u umjetnosti: profinjen ukus. med. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. delegatio) izaslanstvo. delectum) biranje. delikatamente (tal. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. nježno. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. delicatus) nježan. imenu Delaware) dele (lat. umirivanje). osobito u korekturi) delegacija (lat. v. delikato (tal. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219.) glaz. delibatio hereditatis čit. zavijanje. laskave riječi deleterij (grč. Delfi delfin (lat. koji treba pažljivo raditi. obzirnost. delicatamente deliciozan (lat. deleterion otrov) med. savjetodavni deliberato (tal. "amerikanka" (naziv po američkom zem. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost.) delekcija (lat. kiće- . ukusan. dupin.delatura delatura (lat. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. s nježnošću. razmišljanje. deligere odabrati. izaslati. izabrati. izbor delenda Carthago čit. dele) briši. n. težak. deli. trg. deliberatio) savjetovanje. klevetanje. mio. pr. prenijeti na koga (pravo. zavoj. neugodan (npr. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat. položaj) delikatesa (fr. tvar koja truje i uništava život. neka se izbaci (slovo ili riječi.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. previjanje rane delikatan (lat. ukusan. delibacio hereditatis (lat. dug itd. opunomoćiti.) glaz. pažljivost. fin. delfis. sladak. osjetljivost. ovlastiti. bajan deligacija (lat. deleatur) neka se briše. e. delenire ublažiti) mn. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. dok je Rim vijećao. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v. veoma obziran. tzv. delegatarius) trg. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. slična kitu.) med. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. deligatio) med. deliberativus) koji savjetuje. odlučno delicatamente čit.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. Ijubak.) potkazivanje. prikraćivanje. deleomai uništavam. dogovaranje. delenda Kartago (lat. delicato delicato čit. delibatio) smanjivanje. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat.

med. topiti se delikvij (lat. de. ograničavanje. D. trg. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat. delinkvent delikvescencija (lat. delirium) med. deliquescens) topljiv. strojne dijelove i oruđa . nacrt. deloger) izbaciti. brodske vijke. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. delirij delirant (lat. per deliquium čit. bjesnjeti. predati. prijestup. deliracija delirirati (lat. delirans) onaj koji bunca. d. potiskivanje neprijatelja. voj. omeđivanje. izdavanje robe delivrirati (fr. skica delineavit (lat. delinquere. delcredere) trg. 1% olovo) za okivanje brodova. delivrer) osloboditi. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. omeđivati.) ili skraćeno: p. delinquens) optuženi. limes. de uklanjanje. deliquescentia) topljenje. s položaja. delinkventica prijestupnica deliracija (lat. rastopljiv delikvescirati (lat. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. predaja. v. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. poslati. delirare) buncati. deliquium animi čit. završava najčešće smrću delitescencija (lat. slova delta) 3. isporuka. omeđiti.) med. delogement) izlazak. delinquere) v. limes. alkoholno ludilo. izdavanje delivrezon (fr. biti lud. 1% željezo. luđak. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. izbaviti: trg. predaja. delkredere delokalizacija (lat. istjerati iz stana. izdati robu delkredere (tal. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. limitis) graničiti. ludilo. delineare) crtati. d. delineatio) crtanje. per delikvijum (lat. gubiti se. locus mjesto) oduzimanje (npr. četvrto slovo grčkog alfabeta. delirij um tremens (lat. v. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit. npr. zločin delikvent (lat. delitescere) med. 40% cink. da se na zraku otopi. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. odseliti se delta (grč. delictum) prav. 2. pokret.delikt nost. delivrance) oslobođenje. izaći. isporučiti. otapanjem na zraku. kao predmet za uživanje: poslastica. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. isporučivanje. odlazak. istup protiv zakona. prijestupnik. osobito ukusno jelo delikt (lat. skicirati delinkvent (lat. delivraison) trg. deložman deložirati (fr. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. zlikovac.) nesvjestica delimitacija (lat. deliratio) med. limitis granica) graničenje. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka. de. logora ili trupa. bunilo. ograničiti. delikvijum animi (lat. delinquere.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. delta) 1. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova.

očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč.) vrsta letjelice. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. Marke. prikazati u pravoj boji. trokutni deltoideus (grč. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. tj. raskrinkati. demencija prekoks (lat. pom. demos. deltoeises) u obliku delte. postupak. demagog demaj (engl. demos. demos. poricati. dementir) opovrgnuti. agoreyo govorim) javni govor. pren. poduzeti korake demaskirati (fr. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom.) mladenačko ludilo. dementia) med. poricanje. eidos oblik) med. demegoria. ludilo. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. med. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. demos narod. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. agein voditi. demos narod. razvesti. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr. rječitošću itd. delta. otkriti. voj. luere prati) geol. demarche) korak. demencija paralitika (lat. odreći. u narodnoj skupštini. rastaviti na dijelove demencija (lat. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. poreći. zajednički naziv za duševne . zapravo: zavođenje naroda. odricati. razgolititi. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. dementia paralytica čit. rastrgati. oduhovljivanje demeblirati (fr. fr. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. demagogos) voda naroda. demarquer) ograničiti. de-mephitiser) provjetriti. tj. razgolićavati. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. prozračiti. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. govor pred narodom. dementia praecox čit. (isp. onako kako jest. dementi) opovrgavanje. de mephitis kužno isparenje. obilježavanje granične linije. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. iznositi. fr. eidos oblik) geom. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. demembrare) raskomadati. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. delta. omeđivanje.delta-zrake delta-zrake fiz. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem.) progresivna luđačka paraliza. gubitak značajki tjelesnosti. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. obilježiti granicu. čistiti. demarquer) ograničavanje. vlasti demagogizam (grč. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. povući graničnu liniju demarš (fr. razotkriti. agein) vođenje naroda.

demens) luđak. od perz.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. klonulost. demitour) polukrug. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. demurrage) zakasnina. zanatlija. kuća — kućica deminutivan (lat. opletena boca od nekoliko litara demo. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. dementia senilis čit. u "polusezoni". nekom području ili državi. umanjena riječ. razoružavanje. supr. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. tvorac. narod. malo utvrđenje. demissio) utučenost. fr. otpustiti demitur (fr. demi-john. de-. slaboumnik demeritirati (fr. demersio) potapanje. tvorac svijeta. umjetnik. demijohn. umanjenica. demos zemlja. militaris) voj. imanja. razvojačenje. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. službenik u ostavci demisionirati (lat. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. ostavka demisionar (fr. 2. jahanje u polukrugu demižon (engl. polureljefna tvorevina demirug (grč.-grč. sužava. demi polu-. svijet. damejeanne) opletena staklena boca za vino. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. razoružati. graditelj svijeta. demirelief) poluispupčena tvorevina. demissionner) dati ostavku. nekom području ili državi. demivolte) jah. ocat itd.(grč. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. raspuštanje. militarizirati deminutiv (lat. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. fr. zahvaliti se na službi ili zvanju. diminitivus) koji smanjuje. 4. razoružavati. demergere. demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. za razliku od najvišeg Boga. militaris) voj. demi-parallele) voj. demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. dimittere. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. tj. poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. diminutivum) gram. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. skraćuje demiparalela (fr. npr. rukotvorac. ergon djelo) 1. riba — ribica. obrtnik.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. umanjuje.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat. 3. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. demiurgos) fil. uronjavanje demetropolizacija (lat. demencija senilis (lat. narodni . autor. zgriješiti. zataškavati demibastion (fr. demi-bastillon) voj. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. prijelazan demisija (lat. poluutvrđenje demikoton (fr. demeriter) skriviti. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. polurov 264 demodemiraža (fr. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. de-.

vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. e. demo. upropastiti. demo. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. demos. položaj i školovanost). logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr. de. svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr.prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu.. staromodan Demodok (grč. porušiti. npr.. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. filos prijatelj. razoružavanje vojske. demos narod. demos. učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr. najvišu vlast. krateo vladam. grafia) opisivanje naroda. povlačenje novca iz optjecaja. demos.jV va. demoliran demologija (grč. demobiliser) voj. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. sotona. kad ih neprijatelj zauzme. doksa mišljenje. demolir) rušenje. podrijetlo iti'. uništavanje.) izvan mode. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. krateo vladam) v. daimon) natprirodno biće. širokih pogleda demokratizam (grč. razoružati. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. položaj.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. demos. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. demolicija demolirati (lat. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč. fr. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . demoliri. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. uništiti. zakonodavnu i izvršnu. starješine po starosti i dostojanstvu. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. zla sudbina demonetizacija (fr. krateo moćan sam. fr. fobeomai bojim se) med. demolitio) v.). pr. kratos vladavina. po naučavanju o trima vlastima. demo.) mit. demokracija. demoliranje demolicijski sistem fort. demokratia) vladavina naroda.. znanost o stanovništvu demokracija (grč. duh. moneta. demobilisation) voj. demo-geron) mn. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. čovjek slobodoljubivih. lat. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. upropaštavanje.. osobito zao duh. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. vlast. n.i moneta novac) bank. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. demonetiser. demolir) rušiti. prid. državno uređenje u kojem. demos. demonetiser) bank. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. narodna vlast. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni).

prikazivač. most itd. demoraliser) učiniti razvratnim. mania pomama. natprirodan demonstracija (lat. prividan. oštetiti neku spravu. onaj koji tumači. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. demo. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. daimon. pokazna zamjenica. usp. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. daimon. odsjek jedne file demoskopija (grč. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. malodušnost. daimon. pokvarenost morala (ili: naravi). baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. demoralisation) kvarenje. pojedinca ili mase. voj. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. dokazivanje. pokvariti. taj i dr. dokazivati. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. svog raspoloženja. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . voj. izlagač. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. anketiranje širokih slojeva pučanstva. otvoreno. javno iskazivanje. izlagati. demonstrans) tumač. demonstracija demonstrator (lat. očigledno.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. u demokratskoj Ateni: općina. živo. med. onesposobljavanje za uporabu.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. naklonjen narodu demulcencije (lat. gubljenje hrabrosti. utjerati joj strah demos (grč. demonstratio) dokaz. daimonios) vražji. npr. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. demodoksologija Demosten (grč. demonstrativum) gram. izlagač. daimon. rasplitanje. daimon. demontirati demontirati (fr.) dokazivač. ovaj. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. demonstrare) javno. tumačiti. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. upropastiti nekoga. demonstrare) pokazivati. oboriti s konja. narediti da se sjaše. onaj. očigledno prikazivanje. akcija. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat. otuda: demostenska rječitost izvanredna. demotikos) koji pripada narodu. slobodno. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. logia) naučavanje o duhovima. izrazito. v. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. v. sotonski. demos) narod. demonstrativno (lat. demonima demonomagija (grč. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. demontirna baterija voj. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). razvratnost. lišiti morala. usp. demoralizirati demoralizirati (fr. voj. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. demulcentia) mn. daimon. pokazivač. narodni. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. de uklanjanje.

denegatio audientiae čit. izopačiti. natio narod. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. denivellation) spuštanje razine (nivoa). vrlo zarazna bolest. gizdelinstvo. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. odbijanje. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. promijeniti prirodu neke stvari. grafia) opisivanje drveta. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. logia) poznavanje drveća. pomodarstvo dendritičan (grč. dentritičan dendroliti (grč. onaj koji proučava drveće. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. državi itd. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. de uklanjanje. dendrografički dendroidan (grč. dandy) kicoštvo. fr. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva. vertikalno pomicanje . lat. kao drvo 267 denivelacija dendro. dendrometar denegacija (lat. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije.denacifikacija denacifikacija (fr. denegare) odlučno poricati. denationalisation) odnarodenje. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. lithos kamen) mn. logos) poznavatelj drveća. dendron. eidos oblik. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč.) i. usp. u vezi s tim. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. dendron.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. odnaroditi denar(ius) (lat. dendron. dendron. prid. de-. lik) v. denationaliser) oduzeti narodni karakter. odroditi. denegacio audijencije (lat. znanost koja određuje količinu drvne mase. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo.) prav. min. dendron drvo) u obliku drveta. starosl. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat.(grč. denegacio debiti konjugalis (lat. denaturer) izmijeniti svoju prirodu.) med. dendron. metron) vještina mjerenja drveća. de. uzrokovanje neravnosti. odnarođivanje denacionalizirati (lat. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. odbijati. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. de-. uskraćivanje. trg. natio narod. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). dendron. fr. špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. denegatio debiti coniugalis čit. uskraćivati denga (ar. sličan drvetu. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. uskraćivanje saslušanja. namirnicama (npr. veza s drvetom dendrografija (grč. dendron.) prav.

arpazo zgrabim. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. densus gust. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. densus gust) gustoća. arhit. obilježiti. denominativan denominirati (lat. tj. denotare) naznačiti. zamjenica. dati podatke dentagra (lat. paralvein klonuti) med. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. ogoliti. denotatio) označavanje. zubna kost. davanje podataka denotirati (lat. deon. tj. zbijen. optužiti denzacija (lat. denominativum) gram. grč. imenovati denonsirati (fr. otkloniti uzetost. zguliti denuncijacija (lat. agra plijen) zubobolja dentali (lat. tužitelj denuncijat (lat. odvajanje kostiju od mesa. soba. denticuli zubići) mn. naučavanje o liječničkoj etici. fil. grč. grč. optužba denuncijant (lat. denoncer) obavijestiti. zubni glasovi. geol. denudare) otkriti. zubalo. denominare) nazvati. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. potkazivač. dens zub. 2. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. grč. nazvan još i moralnim dokazom. vrsta areometra denzitet (lat. prijava. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. de. dens zub. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. potkazati.denobilitirati se denobilitirati se (lat. odjeljak (stana) . okrug. djelokrug. objavljivanje denominativ (lat. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. zbijenost Deo gratias čit. logia znanost) teol. dens zub. zgusnuće denzimetar (lat. izliječiti od paralize departicija (lat. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. veslati od veslo. densus gust) zgušćivanje. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. zubni liječnik. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. zubni kirurg dentura (lat. dentitio) med. oguliti. denominatio) imenovanje. metron) fiz. Deo gracijas (lat. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. pridjeva i brojeva). tj. dentis zub) zool. otkazati denotacija (lat. dens) zubni tehničar. dens. potkazivanje. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). riječ izvedena od nomina (imenica. logia znanost) 1. deontos dužnost. denuntians) dostavljač. prid. deontološki dokaz o postojanju Boga. denudatio) otkrivanje.) zubi. instrument za vađenje zuba denticija (lat. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. t) dentalni (lat. razgolićenje. dentalis) zubni dentarpag (lat. ščepam) med. denuncijant 268 departman denudacija (lat. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. dentales) gram. obilježavanje. npr. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. deon dužnost. departitio) podjela departman (fr. denuntiator) v. denuntiare) dostaviti sudu.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč.

kad banka prima na čuvanje. de. uopćavanje depeša (fr. koji nije na svom mjestu. bežični brzojav. planta biljka. povući nalog depersonalizacija (lat. de uklanjanje. smjenjivanje. pauper siromah) osiromašiti. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat.depauperacij a depauperacija (lat. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. vrijednosne papire i dr. skidanje dlaka depilatorij (lat. v. rasadivanje (bilja. promijeniti mjesto. sažaljevati. smijeniti nekoga s njegovog položaja. prav. ostava. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. žaliti depo (fr. potiskivanje. depilatio) opadanje kose. de uklanjanje. rasaditi deplasiran (fr. u sefovima. pertinencije depenirati (lat. deplorare) oplakivati. žaljenje deplorirati (lat. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. vojni materijal koji služi za dopunu. lišiti kose. depilatorium) med. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. deplantatio) presađivanje. depot) skladište. deplere isprazniti. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. polos stožer) fiz.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. loše) postavljanje. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. en depot čit. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. brzojav. depletio) pražnjenje. službeno pismo. deplacer) premjestiti. ispražnjavanje deploracija (lat. pediculus uš) kir. deplantare) presaditi. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. gubljenje osobnih karakteristika. deplace) neumjesan.) na čuvanje depo-posao bank. uobičajenost depolarizacija (lat. de. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. pom. lat. tal. de. npr. osirotiti depedikulacija (lat. naopako (ili: pogrešno. depecher. volumen dijela broda pod vodom. npr. grč.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. pediculus uš) kir. de. persona osoba) med. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije . ukloniti sa svog mjesta. spremište. an depo (fr. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. drveća) deplantirati (lat. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. dis. dipennare) trg. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen. deplacement) premještanje. loš položaj. sklonište: voj. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. svakodnevnost. sažaljevanje. brzojaviti depilacija (lat. dependere) mn. penna pero. brzo dostaviti. volumen istisnine deplecija (lat. prilagodba običnom načinu izražavanja. pren. ono što nekome pripada. side) deplantacija (lat. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. polus. deploratio) oplakivanje. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). kad tvrdi daje već davno umro).

glatkoću depolitizacija (lat. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. poslati u zatočeništvo. = arhiv depravacija (lat. službenicima. vojsku itd. protjerivanje. dati na čuvanje. deponent depozitorij (lat. depositorium) odjel za čuvanje. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. fr. iskvarenost. uložiti. deportatio) progonstvo. polos) fiz. npr. in depozito (lat. ad depozitum (lat. opljačkati) raseljavati. potisnuti s položaja depozicija (lat. Rusa u Sibir. otjerati. prisilno upućivanje u logore. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. izopačenost. de. grč. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. depositor) v. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. depositum) povjereno dobro. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. deponere odložiti. de prefixe predmetak) lingv. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. baciti u bijedu deposedirati (lat. fr. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. pokvarenost. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat.. deposseder) prav. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. depolitizirati (lat. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. de. deposedirani npr. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. depozicija deponirati (lat. primiti ad depositum čit. de. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. protjeran. otjerati s mjesta. deponens (lat. deposter) voj. pogoršanje deprefiksacija (fr. deponentni glagol deponent (lat. prognati. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. depopulari opustošiti. depolir) oduzeti sjajnost. upućivanje po kazni u neku koloniju. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. deportare) prognati. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. talog. bank. npr. dakle. deportiran (lat. depopulatio) raseljavanje. zalog. npr. vojsci itd. polus.) gram. pred sudom iskazati. in deposito čit. deportatus) prognan. činovništvo. iskaz pred sudom depozit (lat. ono što je ostavljeno na čuvanje. dati. deponere) odložiti. položiti. razvratnost. prav. deponere) v. u pohrani. činovništvu. protjerati. depravatio) moralno kvarenje. Francuza u Novu Kaledoniju itd. izgnati.) na čuvanju. ulog. raseliti (stanovništvo) deport (tal. onaj koji daje nešto na čuvanje. depossidere. ulaganje. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom . službenike. poslati po kazni u koloniju.dpolarizirati depolarizirati (lat.) dati ili primiti na čuvanje. deponens) ulagač. svjedok pred sudom deponij (lat. izgnan.

spuštanje. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. meteor. sredstva za čišćenje. tj. deprimirana kapilarnost fiz. nered da bi se dobio. 2. deputatio) izaslanstvo. instrument za svlačenje. drva. tj. deprecatio) molba za koga ili za što. zastupnik. astr. de uklanjanje. depurgativan depurgirati (lat. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. oneraspoložiti. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. slabiti. otimanje. rastužiti. uputiti deračine čit. u naturi. remetiti. utući. proklinjanje. poglavito osjetljivosti. zadužiti se deranžman (fr. nešto. v. npr. depressio) psih. iseljenik deracionirati (lat. zadržavati (koga). aden žlijezda) med. deputatum) 1. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. ulegnuće. depurgatio) čišćenje. opadanje cijena. oduzimati snagu. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. poremetiti svoje imovinsko stanje. trijebiti. fiz. lišavanje. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. naznačiti. izaslanik. ugnjetavati. oduzimanje depuracija (lat. potištenost.) otuđenik. prima godišnje u stvarima. posredovanje depresija (lat. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. depuratio) čišćenje krvi . depurgare) čistiti. trg. ratio pamet. deputare) odrediti. dere vrat. deprimere) obeshrabriti. klonulost psihičke energije. trijebljenje depurgativan (lat. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. depressio) voj. očistiti. pasti u dug. deprimere. anatema. privare lišiti) lišenje. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. slab puls koji znači oslabljelost. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. geol. padanje cijena. npr. izabrati. pokvariti. uznemiravanje u poslu. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool.deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. derasine (fr. topovsku cijev usmjeriti niže. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. depurer) čistiti. uznemiriti. deranger) uznemiravati. depurativan depurgacija (lat. područje koje leži niže od morske površine. pobrkati. depurgatorius) v. deprimiran puls pritisnut. zauzimanje za nekoga. depreverbation) lingv. utučenost. s priznanjem Božjeg suda. pročišćavanje. po značenju i obliku. med. derangement) smetanje. depurantia) mn.) i melankolijom. očistiti krv deputacija (lat. razum) staviti u slobodnu prodaju. otrijebiti depurirati (fr. depuratorius) v. med. tlačiti. žito i dr. poremetiti. poremećenost. pored plaće. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. smetati kome. svečano izopćenje. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. deprefiksacija deprimirati (lat. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. pročistiti. depressorium) med. depuratif) koji čisti. poremećaj. knjigu. izaslanici. nizak tlak zraka. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. utvrđeni prihod koji netko. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr.

deračine otuđenik. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. đerma. na poznatom trkalištu u Epsomu. metron mjera) zrak. tj. derivantia) mn. važna športska utakmica derby-crack čit. derelictio) prav. đerma. izvedena riječ. zrak. rivus potok. prema tome. derivare izvoditi. de. derivare odvoditi. voj. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. popravlja smjer derizoran (fr. diferencijacija. de uklanjanje realizacija) med. koji služi za porugu đerma. đerma) kožni. riječ koja je nastala od neke druge riječi. bol kože. iskorijeniti. dlačica i dr. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč.derasinirati derasinirati (fr. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. grafo pišem) opisivanje kože . proizlaziti. mat. spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. derisoire) smiješan. derivare izvoditi) dolaziti. jugozapadno od Londona. derivativus) izveden. izvod.prefiks sa značenjem: veza s kožom. istrgnuti iz zavičaja. glyfo dubem) urez na koži. derbi-krek (engl.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. ostavljanje derelikta (lat. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. npr. bora. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. 2. đerma koža) kožni. iseliti deratizacija (fr. đerma. koji pripada koži. derivatum) gram. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. pa i najmanja promjena na koži. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. derivare odvoditi. izvođenje. svaka pora. prav. upala kože dermatodinija (grč. održava se od 1780. dermatodinija dermatičan (grč. npr. kožni dermalni (grč. derivatio) gram. derby) 1. derivata) mn. skretanje s pravog puta. postati od. v. napuštanje. izvoditi derivometar (lat. derivare. jedne riječi iz druge. izvedenica. odvoditi. đerma. izvesti. napuštene stvari. iatreia liječenje) med. đerma koža. ona koja odvode sokove derivat (lat. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. stanovati — stanovnik derivati (lat. Derbyju). odyne bol) med. grč. voditi podrijetlo od. derelicta) mn. izvođenje.(grč. stvari bez gospodara derivacija (lat. kem. đerma. derivare izvoditi. koji je nastao izvođenjem iz nečega. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. med derivirajuća sredstva. dermatalgija dermatoglif (grč. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. algos bol) med. đerma) med. šport. g. đerma.

bolest kože dermatozoe (grč. mykes gljiva) med. nosos bolest) med. oleum ulje) farm. povrijediti.) muslimanski monahprosjak Des. đerma) med. logia) znanost o koži. zakidati. voj. npr. đerma.. dere vrat. đerma. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. đerma. dermatijatrija dermo. staviti izvan snage. pathein patiti) med. derogare) krnjiti. žućkast. smanjenje. od ugovora). đerma. osujetiti. neki zakon derospazam (grč. tylos žulj) med. ubi konzistam. skopeo gledam) med. zbuniti. razbiti derviš (perz. đerma. činiti krivo. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. odstup (npr. v. ubi consistam. pobrkati nečije namjere. dermatotilus derutirati (fr. osoba (nastaju trljanjem. đerma) v. đerma) med.) posljednji krik. kožni paraziti dermijatrija med. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. opozivanje. zakidanje. zakona derogativan (lat. udarcem. opozivajući. đerma. derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta.. derober zakinuti) šport.(grč. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. grč u vratu derotilus med. oteklina kože dermatomikoza (grč. koji ukida. okrnjivanje. đerma. đerma dermografizam (grč. smanjiti. svadba. nametnici koji žive na koži. ukinuti. ubi consistam. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. derogatio) krnjenje. oduzimanje. dermatonoza dermatopatologija (grč. opozvati. stavlja izvan snage derogirati (lat. đerma. v. đerma. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des. stavljanje izvan snage. posljednja novost derobirati (fr. ukidajući. dermatologija dermoplastika (grč. osobito u modi. celum teramkve movebo (lat. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. dernije kri (fr. okrnjiti. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. đerma. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. ukidanje neke naredbe. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč. kakvim tvrdim predmetom). đerma. smesti. koji opoziva. veselje dernier eri čit. zakinuće. kožni žulj dermatoza (grč. đerma. caelum terramque movebo čit. đerma. okrnjivati. razrezivanje kože dernek (tur. ograničavanje. grafo pišem) med. pojave na koži kod nekih. dermatopatija dermatopatija (grč. osobito nervoznih. bolest kože. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. zavesti. đerma. lat. Des.) Daj . oduzimati. ono što je najnovije u modi.dermatoid dermatoid (grč. đerma. v.) skup. raditi na štetu. pathos bol. zoon životinja) mn. derogativus) koji šteti. đerma. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. tome rezanje) med. zakinuti. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. spasmos grč) med. tj. plastike vještina uobličavanja) med.

desiderativus) koji izražava želju. podrijetlo. verba desiderativa (lat. nepravda. neprijateljski upad u neku zemlju. izdanak (dijete. descendens) potomak. sići. honorar desideracija (lat. cilj. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. nacrt. matematičar i fizičar iz 17. tal. descendentia) potomstvo. pod desenzibilizacija desept (tal. v. 2. de uklanjanje. dispetto) 1.) gram. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. vrsta. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. silazak. designare obilježiti) namjera. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. nedostatak. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. disegno. fot. spuštanje. svetogrđe. stvari koje su potrebne. potreba. stvari kojih nema. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. descendencija (lat. potrebu. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. osobito ženu deservit (lat. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. inat desert (fr.) glaz. voditi podrijetlo. dessein. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. nešto što nedostaje. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. a kasnije osobito Lamarck (v. descendere) silaziti. voće. uzorak. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. potjecati desegregacija (lat. praunuk itd. 2. unuk. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. čega nema. segregare razlučiti. potreba. npr. spuštati se. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. želja desiderat (lat. obesvećenje. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. decrescendo descendent (lat. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. dakle. filozof. st. Darwin (v. desalinizacija (lat. naučavanje 0 postanku. koljeno descendendo čit. (fr. plan. uvreda. nestale stvari. med.desakralizacij a gdje da stanem (tj. supstance (kod koprivnjače i dr. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. šara. lat. prkos.) prav. nedostajanje. descente) silaženje. dešendendo (tal. dezertor maliciozus (lat.) descendentna teorija biol. dessin) trg. skidati se. koje su poželjne. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . glaz. brodski teret.). lamarkizam). de uklanjanje. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. desideratio) nedostatak. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. Dekart fr.) mn. desideratum) nešto što je poželjno.

desinere završiti se. nacrtano. određivanje.desideria pia desideria pia čit. desperatus) očajan. gubiti ljusku desolacija (lat. koji označava. desiderija pija (lat. molba. imenovanje designacijska presuda prav. nacrtao desinencija (lat. osjećaj bezizlaznosti. dessine) crtano. koji prikazuje. rušenje. žudnja. čeznuti (za čim) designacija (lat. prikazan. koji opisuje. završetak riječi desinirati (fr. opis deskriptiva (lat. describere. gubljenje ljuske.) mn. duboka tuga. pasti u očajanje. okaniti se nečega. opustošiti. grdnja. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. čežnja. očajanje. određuje designator (lat. descriptio) opisivanje. desolare) opustošen. fr. de. određujući. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. prezirati. ostrugati ljuske. desperare) očajavati. med. disegnare) crtati. ocrtavanje. desidere) željeti. . prestati s čime deskripcija (lat. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. desolare) pustošiti. poruga despektirati (lat. uništen: očajan. tal. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. očajnik. zahtjev desiderirati (lat. despectare) potcjenjivati. obilježava. dessiner. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. krajnje ogorčen desperatist (lat. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). desolatio) pustošenje. razoriti. despectio) v. neograničeni gospodar. odrediti (nekoga). bez nade. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. desiccatio) sušenje. označenje. describere opisivati) mat. klonuti duhom. kraj. isušivanje desine (fr. prezirati desperacija (lat.) onaj koji je određen za neki položaj. de uklanjanje. razarenje. baciti u očajanje. siccus. despectus) preziranje. neutješan desolirati (lat. designare) označiti. suh. fr. zup umjesto zub) despekcija (lat. gubiti svaku nadu despocija (grč. desinence) gram. despicere. krajnje ogorčenje desperado (šp. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. neograničeni vladar. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. omalovažavati. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. desperare) čovjek bez nade. descriptif) opisan. desquamare) oljuštiti. desquamatio) ljuštenje. prijezir. klonuo duhom. skromne. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. designitivus) označavajući. teško ožalostiti desonorizacija (lat. prikazivanje. puste želje desiderij (lat. solidus stalan. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. desperatio) očajanje. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. crtao. žudjeti. desperado očajnik) razbojnik. neutješnost desolidarizirati se (lat. bezglavost. skicirati desistirati (lat.). razoren. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. uništiti. desiderium) želja. naznačiti. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. ocrtava. obilježavajući. designatio) označavanje. despekt despekt (lat.

razriješiti. despotes) samovoljno. de uklanjanje. opredjeljenje.) pretvoriti u paru. plotun. uništavanje. destilla kap) ispariti. prevratnik desudacija (lat. uništenje. prekapavati. kola destra (tal. destruere) razornost destruktor (lat. tekući proizvod destilacije destilator (fr. destroyer uništavač.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. postupati nasilnički. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. opredijeliti. destillare.) glaz. nezainteresiranost. skupna paljba. destillatio) kem. voj. decharge) pom. desnom rukom destrojer (engl. dechet) trg. destinataire) trg. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. razrješnica. loše obiteljske situacije i si. vršiti nasilje despotski (grč. uništavajući. istovarivanje broda. pijeska i dr. destillateur) onaj koji pročišćava. dati razrješnicu. pročistiti destimulacija (lat. destinati) određenje. destillare) dobiven destilacijom. destructivus) razoran. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. odredište destinator (lat. destinatarius. destructibilis) razoran. neku tekućinu. rušilački destruktibilitet (lat. destructibilitas) razornost. adresat. rušilaštvo destruktivan (lat. iskrcavanje.) 276 deše destinacija (lat. samovoljan gospodar despotizam (grč. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. destructor) rušitelj. popravljen destilirati (lat. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. nosač svoda. proces prikazan pod destilirati. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. destra desnica) colla destra čit. namijeniti. podupirač dešaržirati (fr. decharger) istovariti. destillatus) kem. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. decharmer) lišiti draži (ili: čari. poboljšava. desudatio) znojenje. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. isparavanjem prekapati. stimulare nagoniti) bezvoljnost. rušilački destruktivnost (lat. destructio) rušenje. . krajnji cilj. tiranski destilacija (lat. arhit. samovolja. prevrat destruktibilan (lat. tiranin. kostiju i dr. voj. odužiti. destinare) odrediti. namjena. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. sudor znoj. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. konsignator destinirati (lat. tiranstvo. kapati. isparavanje. nasilnički. npr. fr. pročišćen. primatelj. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. kem. preznojavanje desugestija (lat. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. neograničeno. razaranje. despotes) neograničena vladavina. ishlapiti. dug ili obvezu. uništitelj. ljepote) dešarž (fr. zbog slabe plaće. podmiriti. istodobno ispaljivanje. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. razoritelj. izdvaja destiliran (lat. destra (tal. izravnati.despotizam samodržac. despotes) vladati neograničeno i samovoljno.

čitanje šifri dešifrirati (fr. dechiffrer) odgonetnuti. detentio) zadržavanje. opširno. na komad detaljiran (fr. dette fiottante čit. očistiti deterioracija (lat. en detail čit. prašak) detergirati (lat. kvarenje.opuštenost detaširan (fr. an detaj (fr. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima. detegere otkriti. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon. pridodati detašman (fr. istjecanja itd.) trg. riješiti znakove.) leteći dug. detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. detailler) komadati. taksacija detalj (fr. nezakoniti posjednik. bez veze s ostalim dijelovima. od lat. dešifrirati se pokazati se. potankost.) prav. do sitnica pričati (ili: izlagati. dette) dug. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. dekalirati dešifrant (fr. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. tobožnji vlasnik detercija (lat. šifru nekog tajnog pisma.. osobito državni dug. detailleur) trgovac na malo. detail) pojedinost. uništavanje. protumačiti. opširno pričanje (ili: opisivanje. det piblik (fr. dokučiti smisao. dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. sitnica. pridodan. poboljšanje u odnosima između dviju država. detachement) voj. prodaja na malo. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. deterrere) zastrašiti. potanko. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. tj. tajni policajac. čistiti. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. zbog isušivanja. detaxatio) v. determinabilis) presudan. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. nabrajanje do sitnica. detectio) otkrivanje. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. javni dug detaksacija (lat.) državni. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. v. ot- . pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. trg. otcijepljen. detailler) opširan. engl. usitnjavati. otirati. prav. deterritio) zastrašivanje. nezakonito zadržavanje. dette publique čit. detergere otirati. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. pren. detergere) obrisati. na sitno. obustava. upropaštenje deterirati (lat. engl. deterior gori) pogoršavanje. det flotant (fr. dechiffrement) odgonetanje. na komad) detaljist (fr. odlučan što se u toj robi nalazi. tumačenje nekog tajnog pisma. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. izlaganje). sitničar. opisivati).. zaplašiti determinabilan (lat. dodijeliti. prodavati na malo (ili: na sitno. dati se prepoznati det (fr.dešifrant 277 determinabilan cijepiti. detegere otkriti. voj. detacher) odvojen od cjeline. koji čita šifre dešifriranje (fr. opisivanju) detant (fr. dodijeljen detaširati (fr. opisivanju) detalj iranje (fr.

med. eksplozija detonator (lat. prasnuti. utvrditi determinist (lat. rana nastala trljanjem. ogovaranje. grč. npr. klevetanje. detransponirati detranspozicija (lat. detrahere) odbiti. opredjeljivanje. određenje. odlučiti. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. odredba. indeterminizam deterzija (lat. detersorium) med. de-transpositio) tisk. distonirati. detractio) odbijanje. fr. pucanj. de-. detranspozicija detransportirati (lat. pogrešno pjevati. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. odredbeni. ispadanje iz tona. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. određenost. detronizirati . odrediti. određenost determinacija (lat. oduzimati. odluka. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. presudan činitelj. detoner) puknuti.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat.) glaz. eksplodirati detrahirati (lat. determinativ determinato (tal. (fr. prasak. detritio) trljanje. determinatus) određen.) upaljač.) oblutak. ponovno rasporediti detransportacija (lat. tresak. detreminare odrediti) fil. odbijati. determinare odrediti) fil. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. jus detrakcionis (lat. detractor) klevetnik detransponirati (lat. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. de-transponere) tisk. istrošen kamen. gram. ograničen determinirati (lat. materije. oduzimanje. odlučnost. detransportatio) tisk. grmljavina. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. češanjem detritus (lat. organizma i dr. pogrešno pjevanje. ukloniti. opredjeljivati. deterziv detoksinizacija (lat. de. determinabilitas) presudnost. opredijeliti. izmiješane strane ponovno dovesti u red. jus detractionis čit. v. oštro naglašeno determiniran (lat. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat. determinare) ograničiti. detonare. log. tresnuti. odlučno. spremnost. skup brojeva koji. detransportare) tisk. detonacija (lat. detonatio) glaz. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. određenje. proizvod raspadanja. fr. detergere čistiti) med. supr. indeterminist determinizam (lat. uskratiti. supr. determinare odrediti) mat. determinatio) određivanje.determinabilitet determinabilitet (lat. šljunak. determinativus) presudan. određivati. 2. rušenja detronirati (lat. usp. odrednica. opredijeljen. determinare) fil. v. thronos. determinativus) gram. pristaša determinizma. krvi otvaranjem vene. grč. poredani po određenom pravilu. (lat. koji određuje. smanjivanje. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. opredjeljenje. detroner) v. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). odlučnost. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. oklevetati detrakcija (lat. v. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. detoner) glaz. oduzeti.

de. orobiti. 9 kg detto. detumescere) med. ukrasti. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. iznenadna pomoć. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. deus. to isto. tj. 6 kg brašna. neočekivano posredovanje deuterij (grč. deuteros.) neka se dade detur copia čit. detto.detronizacija detronizacija (lat. detumescere) med. fiz. trg.(grč. dii (lat. toga istog. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. vidovnjak deuteroskopija (grč. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. detur kopija (lat. tj. idući deuterogamija (grč. fiz. theos sanskr.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. bogovi deus ex machina čit.) istoga dana detumescencija (lat. deuteros. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. deuteros drugi. grč. pathein patiti. lat. de. npr. deuce dvojka) šport. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. npr. naprijed imenovano. pren. starogrčki kralj u Tesaliji. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. grč. deuteros drugi po redu) kem. dewas) bog. skopeo gledam) vidovit čovjek. djus (engl. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma). jedan od helenskih praotaca. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. opljačkati devalutacija (tal. usp.) dvojka u kartama i u kocki. tj. dewa. tj. a detto (tal. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit. detur copia sc. kad obje strane imaju jednak broj bodova. spomenuto. deuteros.) mn. deuterij a Deuteronomij (grč. tenisu). splašnjavanje. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću. tj. splašnjavati. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog . devalvatio) bank. deuteros. skopeo gledam) drugi vid. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. devaliser) krasti. u tenisu: jednak broj bodova. podnositi) med. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. deus eks mah ina (lat. deuteros. deuteros drugi po redu) kem. protocolli) prav.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. deuteros. popustiti (oteklina) detur (lat. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. jezgra teškoga vodika. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. grč. oxys) kem. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. dictum) rečeno. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. deuteros. deuteroskop deuteroza (grč. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. detrusorium) med. dus (engl. pathos bol) med. prestati oticati. thronos) lišiti prijestolja. znak D deutero. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. teški vodik.

poniznost (devotizam) devolucija (lat. tj. npr. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. skretati. developpement) razvijanje. de. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. devastatio) pustošenje. zastavi itd. deviateur) zrak. trg. devehere.) "božansko pismo". davits) pom. devexus) nagnut naprijed. načelo. smirenost. jedne armije. jednog odreda vojske. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). naginjanje devergirati (lat. naginjati se deverika (mad. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. devitalizacija zuba med. dever) zool. skrenuti. strm developman (fr. doba. supr. strana mjenica. koji je izveden od glagola devergencija (lat. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). danas: pobožnost. devolutio svaljivanje) prav. devirginare) razdjevičiti. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. ploška deversoar (fr. devergentia) nagnutost. devir krug. željezne dizalice za izvlačenje sidra. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. devergere) nagnuti se. opustošenje. potpuna odanost. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat.devalvirati novca. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat. vrijeme) 1. ako umre jedan bračni partner. vitrum. sanskrt devaporacija (lat. muka. umrtvljivanje. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. događaji puni nevolje deverbativan (lat. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. vita život) lišavanje života. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. teškoće. prijetvorna pobožnost. puzavost. vitrum staklo. de. cjelokupno imanje pripada djeci. veliko štovanje. skrušenost. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. tegoban život. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. de. tj. 2. jad. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. patnja. uništavanje. vrsta šarana. revalvacija devalvirati (lat. devisa) lozinka. devalere) bank. opustošenost deveksan (lat. licemjerje. nevolja. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. šp. izljev. verbum glagol) gram. opustošivanje. razaranje. . udaljiti se devirginacija (lat. arhit. potpuno povlačenje nekog novca. deflorirati devitalizacija (lat.. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. de. 3.. okolnosti. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. kos. geslo. kratka izreka na grbu. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. devaporatio) fiz. obrat. vrijeme. jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. deversoir) odvod. sanskrtsko pismo. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat.

lat. skrušen. zakinuti. dezodoracija) dezafekcija (fr. des-. onesposobiti dezambalaža (fr. zbuniti. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. otklanjanje. zakidati. devonski period devonski period geol. odreći se aneksije dezangažirati (fr. poricanje. devovere) v. glaz. devocija Dewarova posuda čit. desaccorder) izazvati neslogu. devoratio) gutanje. desertio) voj. odricati. des. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. rastaviti ono što treba biti zajedno.(fr. otpustiti dezapoantirati (fr. zavaditi. raspakivanje dezaneksija (fr. smiren. tj. proždiranje devotan (lat. devomere) med. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. povratiti. raz-. desarmer) razoružati. nemilost. povraćati. odreći.. desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom.ne-. lat.. ponizan. zbrku dezavantažirati (fr. desertus) nenastanjen. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. rasulo. napraviti nered. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. desemballage) trg.ne-. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. Djuerova . pobožan. v. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. sprječavanje (npr. bijeg iz vojske. desappropriation) otuđivanje vlasništva.devomirati prenijeti nešto na koga drugog. napuštanje vojske. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. osloboditi obveze. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. desengager) raskinuti angažman. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez. raz-. ponizan devotizam (lat. npr. desavouer) poricati. raspuštanje vojske. licemjeran. vevovere. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. ne priznavati. lat. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. brisati vojnika s popisa. žderanje. razdruživanje. devotus) Bogu posvećen ili odan. unijeti razdor. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. lat. desavantager) oštetiti. desarmer) razoružavanje. des-. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. prav. iskorjenjivanje. razočarati dezaproprijacija (fr. razdružiti. pun poštovanja. raspustiti vojsku. plaću.) dezanektirati (fr. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. desavouer) odricanje. pust . nenaseljen. dezinsekcija. smanjiti stalni kadar. termosica. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. desassortir) razdvojiti. des. poreći. smesti. vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno. nepriznavanje dezavuirati (fr. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. okrnjiti dezavuiranje (fr. propuštanje da se učini neki pravni čin. pokoran. položiti oružje dezasortirati (fr. aggregare pridružiti) raspad. desaffection) nenaklonjenost. prijezirno: prijetvorno pobožan. razjedinjavanje dezakordirati (fr. osporavati nešto.

desinteresse) nekoristoljubiv. prostodušan dezinjolni barut (fr. dosadan . grč. dezinflacija (fr. des-. lat. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. vojni bjegunac. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. razdvajanje. raz-. desistere) odustati. des. tome rezanje) med. infestation pustošenje) popravak kvarova. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. des-. des-. inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari. des-. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. lat. dezintegracija atoma fiz. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. razbijanje atoma. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. žila. = reducirati dezolantan (fr. oslobođenje od kisika. a ne roba novac). narušavanje neke cjeline. desmos žila. des-. neutješan. oxys) kem. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. algos bol) med. zrak. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. oxys oštar. desmos žila.dezerter dezerter (fr. des-. logia) med. vrlo žalostan. raz-. ruke itd. integrare uspostaviti. grč. inflatio nadimanje) bank. dezorganizacija dezintegrator (fr. desmos žila) med. ljut) kem. sindezmologija dezmopatija (grč. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. lat. odjeću. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. integratio uspostava. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. prebjeg dezertirati (fr. obnova) uništavanje veze. illudere igrati se. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč.ne-. inflacija. desmos žila. tj. lat. hig. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. grafo) zool. stan. bol. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. dezinficirati (fr. desmos žila. odeur miris. lat. des-. nesebičan. logia) znanost o žilama. lat. lat. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. des-. dezodorizirati dezodorizirati (fr. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. uništavanje zaraznih klica. deserter) napustiti vojsku.. varati) razočaranje. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. des-.) od zaraznih isparavanja i tvari. okaniti se. deserteur) bjegunac iz vojske. tj. prestati dezmalgija (grč. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. hig. deglacija. v. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. pathos patnja. dezinteresiran (fr. desolant) vrlo tužan. osloboditi od kisika. lat. designolles) voj. usp. des. odjeće. des-. reflacija dezinformacija (fr. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. iskren. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. desmos žila. upala zglobnih žila dezmografija (grč. nesnosan. okuživanje dezinfektor (fr. nepristran. kad novac traži robu. njihovim vezama itd. stana i dr.ne-. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. des-. npr. lat. lat. pathein patiti) med. des-. desmos veza.

di-brachys) metr. zatim sa 2. dovesti u nered. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. desorienter) omesti u snalaženju u prostoru.(grč. koji obavlja službu. dešmek) onizak. bez orijentacije dezorijentirati (fr. duumvirat diba (tur. zbuniti dežma (mađ. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. npr. dežurati D'Hondtov sistem čit. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. dyo dva. organske veze među sastavnim dijelovima. skretanje s pravog puta.za dis dvaput. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. u ljudskom tijelu. na. dvovlašće. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. smeten. iza. poluvladar. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. archo vladam) član vlade dvojice. javlja se i kao di-. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. di-kefalos) med. dezsma od lat. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. dioptrija diarh (grč. polugospodar diarhičan (grč. samo radi izgleda. koji ima dva gospodara diarhija (grč. npr. raz-. di-. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. suvladar. brokat dibrah (grč. izgubljen.) dežurni (fr. dvostruko) grč. archo vladam) vlada dvojice. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. dvo-. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. raskinuti. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. obstruere začepiti. dvostruko dia. rastrojstvo. sredstva protiv zatvorenosti. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. desetina dežmek (tur. di-. des-.(grč. desorganiser) rastrojiti.dezolatan dezolatan (fr. kefale glava) dvoglav diceras (grč. dvaput. rastrojavanje. među.) v. desoler) opustošen. lat. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. za ljubav forme. liječnike itd. upravljanje dvojice gospodara. skrenuti s pravog puta. obstructum) mn. di. zbunjen. izgubljenost dezorijentiran (fr. di-. zbunjivanje. dicis kauza (lat. u. omesti u nekoj prilici. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. u nekom mjestu. u nekom mjestu. du jour) koji je na službi. jadan. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. pa sa 3. dicis gratia dicis gratia čit. za. med. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. skrenut s pravoga puta. u određenim prilikama. rasulo. dicis gracija (lat. navesti na pogrešan put. u nekoj prilici. pro-. toliko da se kaže. vrlo bijedan. rastrojavati. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. loše probave dezorganizacija (fr. itd. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. v. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. du jour) biti u službi. preko.) radi forme.. naveden na pogrešan put. di-. v. te se tako dobiveni rezultati sređuju. archo vladam) sa dva vladara. dicis causa .

elektron) koji ne provodi elektricitet. poliedar koji ima dvaput po deset. di-. dvadeset četiri površine Didona mit. dvomoćan. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč. dva duža) didinamija (grč. rijetka zemlja. g. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. didasko poučavam) poučan. tj. upute. didaskalia) mn. dvadeset. didymos sa dva muda) med. induktivitet dielektrik (grč. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. izdan 1883. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. hermafroditni cvijet (kod kojega su. edra osnova) geom. alkohol. diktum (lat. diktum de omni et nulo (lat. didaskein učiti. diegesis) ret. staklo. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. dvomoćne biljke. poučavati. didaktikos) poučan. smjesa kem. di-.. deka. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. dvostruka maternica. čvrst sumpor. diktum faktum (lat. tobolčar 284 dielektrik didim (grč. bot. koji izolira. di-. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. didymos dvostruk) kem. od četiri prašnika. tako se i dogodilo dictus čit. tj. XIV. objašnjenja. kako je rečeno. voda .) rečeno — učinjeno. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. na Istoku. klasa u Linneovom biljnom sustavu. dodeka dvanaest. dielektrična tijela = dielektrik.dictum dictum čit. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. stari kršćanski spis. dictus) imenovani. di-. izlaganja. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. dielektrični kapacitet v. deka deset. diktus (lat. nego kad je izolator zrak. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". didymos) blizanac didinamičan (grč. tj. napisan oko 100. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. parafin. ulje. utemeljiteljica i kraljica Kartage.) izreka. didaktična književnost poučna književnost. di-. a sudjeluje u prostiranju električne sile. tj. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. elektron) fiz. di-. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. opširno izlaganje dielektricitet (grč. površina didekaedarski (grč. dicere reći.) log. g. zool. pričanje od početka do kraja. tvar (materija. što ne vrijedi za neke i pojedine. di-. poslovica. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. apodiktičan didaskalije (grč. didynamis) mn. vrijedi i za neke i pojedine. naprijed spomenuti Didahe (grč. spomenuti. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. npr. upala jaja didimos (grč. zrak. objasnidbeni. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). kazivati. delfys maternica) med. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. elektron jantar) fiz. didaktikos) umijeće poučavanja. edra osnova) geom. porculan. di-dynamikos) bot.

klevetanje. drva. oklevetati difamirati (lat. diffamatio) širenje glasina. diffamare) klevetanje.). carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. različnost. kod prijevoza u masama (žita. diffamatio civilis čit.) prav. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. naranče) diferencija (lat. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. psihologija individualnih razlika.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n. difalko (tal. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. di-. po nejednakim carinskim stavkama. tj. psihologijom razlika u spolu. deffamare) ozloglasiti. kod motornih vozila. ogovaranje. pogrdan difamija (lat.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. dies dan) prav. diffamatus) ozloglašen.dielektrin dielektrin (grč. mat. razlika. ozloglasiti. difamacio civilis (lat. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. netočan iznos. ozloglašavati. differre razlikovati se) 1. deficit. nesuglasica. rok. termin difalco čit. differentia) razlika. u sposobnostima. iznijet na loš glas difamirati (lat. višak. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. npr. teh. razlika u starosti itd. dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. ugljena i si. psihologijom tipova. razglasiti. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. dan suđenja. diffamare) klevetnički. mat.. manjak. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. neslaganje diferencija (lat. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg.) trg. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. ogovaranje difamiran (lat. e. 2. elektron) kem.

fthongos glas) gram. fone glas) glaz. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. fthongos glas) gram. razlikovati se. razvučen. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. drukčiji. ružan. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. ždrijela difteritis med. differre) biti različan. dvoglasnik. tj.) diftongiranje (grč. koji pravi teškoće. diffindere) kidati. neskladan diformirati (fr. jogunast. uporan. difforme) nagrdan. diffissio) kidanje. odvajanje. difthera oderana i uštavljena koža) med. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. raspada. fyllon list) sa dva lista. nezgodan. nakazan. di-. ne slagati se difesija (lat. razgrađuje difonij (grč. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. differre razlikovati se) razlikovati. pod definicija difficile (lat. poružniti diformitet (fr. diffidentia) nepovjerenje. differens) različit. v. difficile est satiram non scribere čit. differre) fil. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. difforme) napraviti nakaznim. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. diffusio) razlijevanje. di-. diffluere) razlijevanje. diffluens) koji se razlijeva. praviti razliku. ao. diffractio) fiz. širenje. determinizam diferirati (lat. prekidanje. razliti.) log. odlaganje pretresa difizer (fr. miješati se difuzijom. mat. difterija diftong (grč. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. sumnjičavost. raspadanje. prekinuti. raznolik diferentizam (lat. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. di-. mat. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. prav. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat. razgrađivanje difluentan (lat. prav. diffessio jurata) prav. di-. diffessio) nepriznavanje. diffusus) rasut. diffundere) izliti. potrošiti (novac. eo. difformite) nakaznost. npr. dificilan čovjek. diferencija specifika (lat. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. nevjerovanje difilan (grč. dvolistan . nesklad difrakcija (lat. kompozicija za dva glasa diforman (fr. tvrdoglav difidencija (lat. nerazmjernost. koga je teško zadovoljiti. difficilis) težak. io. opširan. imanje) difuzan (lat. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. mučan. nepriznavanje prisegom nekog djela. rasprostiranje. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. strog. v. differre razlikovati se) v. raširiti. itd. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. nejednak. nagrditi.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat.) teško. pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz.

digitalis) kem. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. podijeljena po knjigama. digerere) razdjeljivati. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). poliedar s dvaput po šest. di-. med. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat.) bot. mast pomiješana s terpentinom. osobina biljaka koje imaju dva tučka. digressio) skretanje. tj. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. zool. di-. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. naslovima i paragrafima. di-. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. tj. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. . mn. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat. med. dignitarius) nositelj visokog zvanja. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. lj. životinje s prstima. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. probava. dvostruko "gama" (gamma). grč. dyo dva. dž digredirati (jat. ugled. npr. gyne) bot. parom. dvožene biljke. kem. prid. prav. digestivus) med. dostojanstvenost. sredstva za probavu digerirati (lat. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. fiz. nj. digestio) probavljanje. tj. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. digesta) mn. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. razdijeliti. digredi) skretati. dvanaest. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. gamos brak) drugi brak. diffusio.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili.difuzijski postupak pisanju. tj. di-. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. digestorium) u kemijskim tvornicama. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. digerentia) mn. digger) kopač. površina. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. udaljavanje od teme (npr. s dvije žene. digitalis) prstni. druga udaja diger (engl. dignitas) dostojanstvo. sa dva tučka diginija (grč. autoklav digestorij (lat. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. sredstvo koje pomaže probavi. digerirnoj peći) digestiv (lat. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. edra površina) geom. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. pomaganje izlučivanja gnoja. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. češće. di-. na žice) digitalan (lat. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. hex šest. probavljati. digestibilis) probavljiv digestija (lat. probaviti. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. velikodostojnik digitata (lat. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. biglota dignitet (lat. visoko zvanje digrama (grč. laboratorijima itd. u govoru).) mn. astr.) Papinov lonac. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. gyne žena) bot. druga ženidba. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč.

diabetes) med. diabetes) med. diabolus) vrag. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. diabasis) prolaz. diabaino prolazim. tal. temno režem) podjela na dva dijela. dicha dvostruko. adelfos brat) mn. diable. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. ne propuštati. podjela koja sadrži dva člana. gamos brak) bot. diheksagonalna piramida v. dichotomia. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. pro. raz-. ne u isto vrijeme. prevedem. račvast dihotomija (grč. diablerie) 1. diadijabaz (grč. vračarija. dicha na dva. vražji posao dijabolo (grč.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. dicht gust. diadechomai preuzimam) naslijeđe. na. diabolos) vražji. dicha dvostruko. podjela roda na dvije vrste. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. metron) med. mineral iz starijeg paleozojskog doba. dyas dvoje. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. diabole) kleveta. tj. podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem.i dr. klasa) dijadem (grč. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. sotona dijablerija (fr. temno režem) podijeljen na dvoje. podrijetlom iz Kine. biti čvrsto priljubljen dija. ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). diabetes. sprava za određivanje količine . u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. diabasis) geol. nasljedstvo. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. diabaino prolazim. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. za. magija.. dijadoha dijadelfija (grč. kruna. šećeraš dijabetin (grč. didodekaedar dihogamija (grč. diaballo prebacujem. u. uza. prijelaz. s obje strane. lat. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). čarolija. usp. gaz dijabetes (grč. grč. binarni sustav dijadoh (grč. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. 2. diabolos) vražje djelo. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. med. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. diabolo) vrsta igre. dakle. dvojina) mat. di-. slična igri jo-jo dijada (grč. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. diabolos klevetnik. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. vragolija. dvostruki brak. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. diabetes) med. bot. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. kao znak vladarskog dostojanstva. sotonski dijabolizam (grč. ženski ukras za glavu.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. zbijen) teh. diadeo vežem oko. preko. ret.

popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. diafaino.utvrditi kod bolesnika . diagignoskein prepoznati) med. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. diafoneo) v. tj. pa postakljeno. prosvijetlim) proziran.dijadoha dijadoha (grč. diadechomai preuzimam) med. pren. nesklad. diaglyptein) mn. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. disharmonija. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. diaforesis) znojenje. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. ošit. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. diagignoskein. geol. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. diafragma. opt. isparavanje kože. diagnostike) med. diagignoskein prepoznati) med. diafaino prosjajim. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. dijafane slike prozirne slike na staklu. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. izrezan. diafaino prosjajim. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. nesloga. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. posebno za ukrašavanje prozora. diagnosis) med. diaglyptos izrezan. različnost. međusloj dijafonija (grč. diaglyfein izrezati) izduben. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. neslaganje. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. pregrada. diadidomi dijelim) med. diaforeo raznosim) med. diafragma) anat. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. algos bol) med. diafoneo ne slažem se. prozirnom papiru dijafanitet (grč. med. disonanca. diafaino prosjajim. bot. dio duge kosti između dviju jabučica. orao gledam. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. diafaino. dijagnozirati dijagnostičar (grč. diaftheiro kvarim. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. u neskladu sam. prosvijetlim. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. spor. preznojavanje dijaforetik (grč. v. na posebnom dijafanom. izrezbaren dijaglipti (grč. diafragma) med. prepona u sjemenoj čahuri. diafero) razlika. ret. preznojavanje dijafragma (grč. diafyein izniknuti) bot. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. nejednakost. diakustika dijafonski (grč. oko. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. dijafano posuđe stakleno posuđe. koji zvuči nejednako dijafora (grč. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč. preznojavanje dijaforeza (grč. skopeo gledam) med. metron) fiz. nejednakost. diagnosis) med. dijadeksa dijadoza (grč. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. pupanje. v.

slika rada ili snage. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. ret. dia. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. poprečan dijagraf (grč. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. diachorheo imam proljev) med. u preko. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. dia kroz.. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. chylos sok. diaklao prelamam) fiz. vještina skiciranja dijagram (grč. crtež (ili: nacrt. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. kos. š i s). skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. radi zornog predočivanja određenih odnosa. diallage razlika. prelamanje svjetlosti. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč.dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. dia. razlikovanju. stolica. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. chronos vrijeme) lingv. koji pomaže urednu stolicu. pomirenje. savez) 1. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. 2. diagrafein) vještina izrade skica. lat. diagonalis) u smjeru dijagonale. dialegesthai razgovarati. diagonalis) geom. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. juha) flaster od biljnih sokova. presjek. lat. prijelomni. npr. ret. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. diakuo) fiz. duboka rana) 1. med. diachoreo) med. diagrafein nacrtati. domišljat . diakrino prepoznajem. statistike. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. diagonia. diagramma) lik ili geometrijski crtež. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. diakinema) med. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. promjena mišljenja. dosjetljiv. dialektos) filol. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. vrsta rude (bogate željezom). razmicanje. di-agein provoditi. 2. narječje. diaklao prelamam) fiz. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. prelamanje zraka dijakliza (grč. diagonios. diaklyzo ispirem) ispiranje usta. pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. metron) fiz. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. plan. koji je u skladu s tom znanošću. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. glaz. diakrisis) procjenjivanje. diaklyzo ispirem) med. razlikovan. diakope rasjeklina. omjera itd. za. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. povijest jezika dijakustika (grč. note od pet linija.

uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. iambos) metr. tropos diallelos) log. dialogos) lit. dialeimma) prekid. magnes magnetni kamen) fiz. tisk. snalažljivost u govoru. v. dia. dialyo rastavljam. najtvrđi. dialektos. dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. dialogos) razgovor dviju ili više osoba.dijalektičar dijalektičar (grč. dvostruki jamb. dijaloški dijalogirati (grč. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. dialegomai razgovaram. onaj koji ispituje i proučava narječja. metron) fiz. tijekom mišljenja. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. fosfor. ili drugog pita. dosjetljivost. filol. izložiti neku misao itd. fil. onaj koji je vješt u raspravljanju. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. diamant. bakar.. logia) filol. logos) filol. fil. srebro. fiz. zaključak u krugu dijalema (grč. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. najveća tetiva. olovo. onaj koji se vješto služi dijalektikom.) dijamb (grč. koji razdvaja. dia kroz. tj. od grč. umijeće znanstvenog raspravljanja. domišljatost. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. magnes. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. definicija u krugu. promjer. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. grč. dialysis) med. krivulje . gubljenje ili iscrpljivanje snage. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. allelon uzajaman) log. od grč. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. razmak. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. dialeipo ostavljam razmak. Platon. talij. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. dužina koja prolazi kroz središte kruga. adamas) min. dialyo) koji rastavlja. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. dijalela dijalelus (lat. koji uništava. itd. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom). vrata itd. antimon. dialektos. disputiranja. adams. razdvajam. dialektikos) dobar govornik. fort. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). supr. prid. najsitnija vrsta tiskarskih slova. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. cink. paramagnetizam dijamagnetometar (grč. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. i ret. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. lat. tj. di-. dijereza i asindeton dijalog (grč. med. dialektos narječje. a sam odgovara dijalogizirati (grč. osobito. najgušći. meduvrijeme. Sokrat i. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. živa. dia pomoću. di' allelon. kristaliziran ugljik. zlato. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč. diametros) geom. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. smrt. izmjena tekućina. razlučivanje.

gone rađanje) fil. sposobnost mišljenja. zagnojavanje. pyein) med. značenje dijantus (grč. dianoia) fil. diametros) pr. zagnojenje) v. diarrheo protječem) med. koji bujno cvjeta (npr. pvein) med. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. proljev dijarij (lat. pyein gnojiti. zagnojavanje dijapijeza (grč. morfe oblik) oblikovanje. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. dia. dia. koji pomaže stvaranje gnoja. mn. uzetost dijapnoici (grč. pas sav) glaz. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. neodlučnost. diapneo ishlapim) med. dijametralno suprotan sasvim. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. dijapijema dijaplaza (grč. med. pyesis gnojenje. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. probijanje krvi kroz opnu vena. dianthes) bot. dia. mišljenje. osobito za kućnu poslugu. dianassein puniti. zagnojiti. pyein) mn. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. mudrost. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. dyao unesrećim. tj.dijametralan (npr. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. dia. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. karanfil) dijapasma (grč. prelomljene kosti dijaplazma (grč. izbijem. umjetnost). danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. pente pet) glaz. diapedesis) med. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. diapedao probijem. dianoia razum) fil. positivus) opt. kroz pet tonova. bot. dianoia mišljenje. diandria) dvomuževnost. krvavo znojenje. svakodnevna groznica dijarizam (grč. oblog. diaplasis) med. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. med. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. diaporesis zabuna. dia. opća klonulost. kod Grka: oktava. neizvjesnost. razum. dia. blago isparavanje kože. npr. diapneo isparavam) mn. pril. razboritost. posve. sumnja) neodlučnost. potpuno. diaplasma) med. razuman. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. dia lat. danas: dnevnik. voden razumom. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. čir u prsima dijapijetici (grč. plegma udarac) med. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. dia. diaria febris) med. npr. osobito pluća. koji pripada promjeru. upropastim) ret.: Pristaje mu kao . koji ima dva cvijeta. maslina (II. sasvim. slabo znojenje dijaporeza (grč. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. skroz. dia. npr. sredstva koja pomažu isparavanje kože.

npr. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. diaspeiro rasipam. čista kvarta. rastezanje. diathermaino progrijem) fiz. rasutost. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. thermasia toplina) fiz. rastavljanje dijashizma (grč. koji propušta toplinske zrake. dijartroza (grč. razdvaja. dia. s međuprostorima. kidanje. pauza. diastello razdvajam. dvojnost dijashiza (grč. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. sa- . ugovor. v. bot. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. s intervalima dijastil (grč. sam po sebi.dij artroza magaracu sedlo. razmaka dijastola (grč. rastajanje. diaspasma razdvojenje. prikazivanje prozirnih predmeta. koji se rasteže. aterman. adijaterman dijatermanzija (grč. zool. diasyrmos) ruganje. diastasis razdvojenost) kem. uređaj. praznina. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. cijepanje. osobito prozirnih slika. diastema) razmak. diastema razmak. ismijavanje. interval dijastematičan (grč. evangeličke harmonije dijateza (grč. mn. naziv za prijevode četiriju evanđelja. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. rastavljam) poet. vještina održavanja života. diaspora) rasipanje. razdvajanje. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. ustrojstvo. dia. diaschizein kidati) med. prosvjetljavanje zrakama. razbacanost. razdvojim) razdvajanje. tzv. diastasis) kem. supr. velika dvorana s mnogo stupova. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. spašava. kratak. stylos stup) arhit. diasozo spasim) med. diastasis) razilaženje. diastema) glaz. diasozo spasim) med. dyas) dvojstvo. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. osobito sloga koji je inače. dijashiza dijasirm (grč. rengenskim dijaskopska projekcija opt. razvlači. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. ta tessara četiri) glaz. diaspao razvlačim. degeneriranje biljaka dijastema (grč. rastavljam) koji se rastavlja. štiti dijasostika (grč. diastello razdvajam. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. dia. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). fiziol. diatithemi) savez. međuprostor. udaljenost. odvajanje. dia. sastavak zglobova dijas (grč. diaschizein) med. thermaino grijem) fiz. njegovanje i održavanje zdravlja. diaskopeo svestrano razmatram) opt. diathesis. širi dijastatičan (grč. koji čuva. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. pa i ona digla nogu itd. glaz. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. diatithemi) raspoređivanje. oi ili ai tessares. u grč. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. produživanje. odrađivanje. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje.

dijetist dijetarski (lat. razgovor. jednostaničan dijatomeje (grč. topola. paskvila. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. diaitao liječim) umjereno. kritički polemični spis. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. dom) sa dva doma dijeceza (grč. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. a druga samo ženske cvjetove. diaireo razdvajam. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. dijecezno pravo službeno pravo. bot. kućenje) gospodarstvo. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. npr. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. lat. tzv. di-iemi. diurna) dnevna plaća ili nagrada. sklonost nekoj bolesti. diatomos podijeljen) min. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. narodni izaslanik itd. diatomos razdijeljen. dies dan. osobito krvnih žila dijeta (grč. uredan način života (s obzirom na hranu. bolesnička hrana. dies dan) koji prima dnevnicu. silikatne alge. diaita lat. zabava. uređenje. scala ljestvica) glaz. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. dnevnica dijurnist (lat. nadnice. čas šaljivo. dispozicija dijateze (grč. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. diaeta način života) med. diese) glaz. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. čas ozbiljno. svaka mala promjena u tonu. oikos) bot. diairesis) gram. njegovanje zdravlja. diaitetike sc. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. uprava. fil. dnevničarski. četvrtina tona. rastavljanje. dioikesis gospodarstvo. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. 294 dijurnist dijereza (grč. diatribe) zanimanje. diaitao liječim. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. diatithesis) med. u Kat. razdvajanje. diateino istežem. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). razlika između velikoga i malog polutona. di-oikeo gospodarim. dakle. piće. rastavljen) mn. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. umjesto stalne plaće. oikos kuća. spavanje i odmaranje). kućim. med. dies dan. dietarius) v. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. vrba i dr. med. ae u ae. dieta) mn. dnevničar. fr. diurnus) dnevnih . na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. pril. di-. dnevnice koje prima službenik. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč.dijateze stav. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. npr. razdvajanje. dnevno dijete (lat. korisno za zdravlje. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. di-. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč.

mit. slično fonografu. dus. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. znanost o pravu dikirion (grč. dikearhija dikeologija (grč. pravda. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur. dike.dik dik (fr. dichroos. kotyledon udubljenje. dictio) jezik ili stil nekog pisca. način izražavanja. luksuzna laka kola za dame. foneo zvučim) uređaj koji. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. kolon dio. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. mast) dvobojnost. lat. nego su podijeljeni na razne cvjetove. pravednost. di-. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. dichroos. dictatura) vlast diktatora. 2. dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. archo vladam) vladavina prava. koji zapovijeda. dictando)' pisanje po diktatu. dux) 1. chorde žica) glaz. šav. dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. vojvoda. režim koji uspostavlja diktator. dike. dikyrios dvojak) pravosl. zadatak rađen po kazivanju u pero. pravna država. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. odjeljak) poet. dictare. kline ležaj. krateo vladam) v. rutvica (ljekovita biljka. diktando. chroma boja) u dvije boje. postelja) bot. logia) pravo. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. gitare (ili: bendža). di-. di-. pravo. pozaune. dvojezgreni dikolon (grč. di-. govoriti nekome . pravda. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. onaj koji neograničeno vlada. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. grč. di.chros boja kože. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. ukras. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. di-. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. naređenje. dictatum) 1. šara diklinije (grč. herceg. vrsta mažurane) diktando (lat. suprotno: despocija dikeokracija (grč. sastoji se od trumpete. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. dictator) 1. izražavanje dikcionar (lat. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. glasovira. kokkos jezgra) bot. klarinete. 2. 2. dike) 1.) obrub. koji ima dvije jezgre. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. dikolička pjesma dikordij (grč. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. dictare) kazivati u pero. kazivanje u pero. pijavčica) bot. bez sjedala za kočijaša. dictamnum) jasenak. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. zapovijed diktator (lat. dike pravo. diksilend (engl. di-.

npr. širenje. con diligenza čit. odugovlači. dvosmislen dilogija (grč. diluvium spiranje zemlje) poplava. ljubimac. sumnju. onaj koji je u nekoj struci površan. upala mrežnice diktivan (lat. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. propisati. diluere) razblažiti. osobito duševnog bolesnika. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. zavodnik dilema (grč. razbiti (npr. otopiti. dilogia) dvojako značenje. proširenje srca dilatator (lat. im. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. oteže. poplavljena zemlja.diktitis što treba raditi. svijetli trenuci. dilutio) razblaživanje. dilatorius) koji razvlači. smanjivanje jačine diludij (lat. razvlači dilatometar (lat. diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. dicere govoriti. propisivati. dilatorium) prav. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. slavuj) dilogičan (grč. dilucidatio) prav.) mn. dictus) gram. vrijeme između činova diluencije (lat. kon diliđenca (tal. poštanska kočija dilkuša (tur. bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. raskomadati) rastrgnuće.) glaz. tj. razdiranje. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. a ne profesionalno. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. rasteže. objasniti. npr. potop. med. brižljivo. rastapanje. diluentia) med. tumačenje dilucidirati (lat. diligentia) brižljivost.) ptica (papiga. revnost.) prid. dvojba. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. savjetovati. zbrisati. metron) fiz. brza pošta. dilatator) med. log. oprati. diligence) brzina. pren.) glaz. zatvorena kočija za prijevoz putnika. dilucidare) osvijetliti. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. dilettare) zabavljati. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. tzv. protumačiti dilucija (lat. izjavan dilaceracija (lat. . odgađanje roka dilatabilan (lat. differre odgoditi. nestručnost. nedoučen. marljivost. vino vodom. hitrina. pren. zanosan. sprava za proširivanje. dilatio) odugovlačenje. krasan. npr. dragi. zapovijedati. bavljenje nečim iz ljubavi. rane dilatatoran (lat. gaseći se. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. lijep. dilatatio) rastezanje. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. dilatere. koji se može proširiti dilatacija (lat. pažljivo diližansa (fr. dilatabilis) rastegljiv. otvarač. stručnjaka). miljenik. diktyon mreža) med. nepovjerenje) diluvij (lat. med. grč. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. veseliti diligencija (lat. kaz. raskinuće dilacija (lat. odlaže dilatorij (lat. proširivanje. dilatatorius) koji proširuje. rasvijetliti. dilacerare razderati. prav. dvosmislica dilucida intervalla (lat. pruživ. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. voljen. objašnjenje. kaznu diktitis (grč. pažljivost. rastopiti.

potrebne su nam tri dimenzije. npr. usp. sve slabije (tj. dva člana. ostavka. sve priznao. smanjenje. usp. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. dimissio) smjenjivanje s položaja. suptrahend dimirbaš (tur. zahvaliti se. građanska smrt diminuedno (tal. dimittere) otpustiti. zatucana. dyo dva. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. umanjenje. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. dvoobličan. pružanje. diminuere) smanjiti. površina dvije. umanjiti. v. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. di-. prema teoriji relativiteta. suziti. četvrta dimenzija je "vrijeme". proračunavanje veličine. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. dimorfizam dimorfija v. pren.) prav. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat. dimensio) mjerenje. oblik) koji ima dva oblika. da bismo to mogli odrediti. umanjenost. u snazi. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. širina i visina (ili dubina). poplavljen. dimorfizam geol. otapalo za kaučuk i lak. jedan jampski stih od četiri stope. popustiti (npr. odbijanje od svote. smanjenje. demirbaš) imovina dimisija (lat. postupno tiše. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. diminutio) smanjivanje. presjeka dimenzionirati (lat. kvaternarij dimetilbenzol kem. diminutor) mat. smanjenost. di-. dajm (engl. popuštanje. jačini) diminuto (šp. metron) metr. linije).diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. di-. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. dvočlan dimetar (grč. nemoderna muslimanka) dimije (tur. dimetiri izmjeriti. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. dimensio) izmjeriti presjek. diluvialis) potopni. građa dimeran (grč. dimensio) mjerenje. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. morfe. dimissorium) isprava o otpuštanju. po mišljenju inkvizitora. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . zahvaljivanje na službi. a linija jednu dimenziju. umanjitelj. otpuštanje. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. smjenjivanju dimitirati (lat. dati ostavku dimorfan (grč. umanjivanje. dimenzionirano drvo drvo za građu. diminutio capitis čit. smanjivati. pračovjek dimaher (grč. prostiranje. diminucio kapitis (lat. mogu određivati i mjeriti. otjerati iz službe.) glaz. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. umanjenje. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). skratiti. demisija dimisionar (lat. jačine.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. npr. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. trg.

naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. koji ima jako djelovanje. snaga. sposobnost. koji slobodno djeluje. biol. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. mjerenje sila. dynamis sila. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. dinamo dinamoelektrični stroj v. kratka glava. obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. dynamis sila) eksploziv.dimorfizam dimorfizam (grč. metron mjera) fiz. geodinamika dinamika (grč. dynamis) sila. tamna kosa. npr. din) geol. dynamis. 2. dynamis. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature. dug po nekoliko stotina. ali neeksplozivnog tijela. prid. supr. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. dinamometrijski dinamozoizam (grč. dynamis sila) v. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. dynamis. koji ima svoju snagu. koji je stalno u pokretu. elastičnog. dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . metron) opt. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. metria) fiz. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. din (grč. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. preanimizam dinamo (grč. ako se. di-. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. fiz. morfe oblik) dvoobličnost. sposoban. dynamis sila) fiz. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. min. 1833—1896) dinamizam (grč. stvarnosti) mogućnost. metamorfosis) geol. dynamis. kokoš i pijetao. a visok po nekoliko metara. dynamis) koji se temelji na dinamici. i pored istog sastava. dynamis sila. statičan dinamičar (grč. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. glaz. dina (kelt. dynamis sila. demos narod. genos podrijetlo) fiz. dinamo dinamogen (grč. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. temelji se na pučkom govoru. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. pješčani sprud dinametar (grč. dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. grafo pišem) pokazivač sile. svojstvo nekih tijela da se mogu. crne oči. pješčani brežuljak. sile koje djeluju (ili sila. zoon živo biće) fil. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. dimorfija dimotiki (grč. umjesto s infuzorijskom zemljom. potencija dinamistika (grč. dynamis sila. energija koja djeluje). dynamike) 1. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč.

Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. pren.). dynastes vladar) odanost vladaru. lat. sipine. dyo. strašan. prud dingi (engl. mizantrop Dioklecijan rimski car. sin Aresov. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa.) blagovaonica dinirati (grč.) kola za ručanje. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. deinos. točnije: antidinici dinigla podlanica.. jačina glasa dinosaur (grč. dinghy. med. dajning-kar (engl. pijesci. poliedar s dvaput po osam. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. dining-room čit. dynasteia vlast. nazvan "Pas". današnje značenje: večera) 2. diinsten) pržiti jelo na poseban način. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. fysis priroda) mn. prid.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. željeznog oksida i ilovače. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- . st. Dio. Don Quijote) sklonost pustolovinama.) 1. ateist Dio (tal. strašan. onaj koji prezire svijet. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. gospodar. bezbožnik. mn. jak. deinos užasan. syz bez) bezvjerac.) zaboga! dioda (grč. dajningrum (engl. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. glavni obrok. moć) vladarska loza. dinos vrtoglavica) mn. kralj Trakije. odnosno vladajućem domu. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. i 4. dingey) šport. pirjati dinsuz (tur. deinos silan. Deus) Bog. svečan otmjen ručak. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. vlastelin dinastičan (grč. dynamai mogu. avanturama dinofonitet (grč. sredstva protiv vrtoglavice. n. deinos užasan. površina. Aziji (403—323 pr. dyo dva. dinastije dinastija (grč.diner ručak. božanska i ljudska. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. usp. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. mali čamac za jedrenje dingo (austral. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. moavke dinkohotizam (šp. pržina. e. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. ornis ptica) v. fone glas) lingv. šesnaest. gozba dine (kelt. din vjera. suprotno: monofiziti Diogen (grč.). pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. koji je pristaša neke vladarske loze. komarča. per Dio! (tal. strašan. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. tj. edra osnova) geol. dynastes) vladar. podrijetlom Dalmatinac (3. privrženost dinastiji dine (fr. di-. e. okto osam. n. s malom primjesom vapna. sauros gušter) zool. trioda diofiziti (grč.

nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. razlikujem) koji objašnjava. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). četvrti Saturnov unutarnji satelit. odvajam.. diorismos ograničavanje. namještanje. izumio Daguerre 1822. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. ponekad s likovima u pokretu. otkriven 1684. v. prema njemu. od osnivanja Rima dionizijski (grč. osteon kost) med. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. znanstvenik iz VI. st. Dionysos) fil. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. bujno zelenilo). tiskanje) fiz. odredba) fil. dotjerivanje) diortoza (grč. sastoji se od dva dijela. osobito na uređajima za mjerenje. dyo. 2. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. piljevine. dia kroz. poboljšavanje. tumači. g. di-. teol. g. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. Dionysos) mit. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. mješavina pikrinske kiseline. pristaše naučavanja o dvije prirode i . diorizo ograničavam. thelo hoću) mn. orao gledam. di-orao gledam kroz) prozirna slika. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. med. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč. osmoza diostoza (grč. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. sa Zeusom rodila Afroditu. jedan od najvećih junaka pod Trojom. nimfa. Kastor i Polideur (Poluks). diorthosis uređivanje) popravljanje. di-. starogrčki bog vina i vinogradarstva. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. sin Tidejev. Dionysia) mn. 2. orao gledam) opt. anaklastika diorama (grč. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). Bakho dionizije (grč. pomicanje kostiju dioteleti (grč. dioptrikos) koji spada u dioptriju. blizanci. dioptron sve kroz što se vidi) opt. Krist se rodio 754. sprava za viziranje.20 m dioptrika (grč. drvenog ugljena. pren. vidim) opt.Diomeje nio ljudskim mesom). Heraklovu ljubimcu) Diona mit. staklo i dr. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza.. određivanje pojma diortotičan (grč. suprotno: apolonijski diopter (grč. kći Urana i Geje. prijatelj muza. dia. dia-. dioreksin (grč. leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. salitre i sumpora dioristički (grč. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. osmos guranje. Dioniz (grč.

ditopsija . oprezno. diploma) pomoćna povijesna znanost. diploma) povelja. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. dvostruki pirih. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. povlastice. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. opos oko) med. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. diplomatski zbor (fr. utvrđivanja njihove izvornosti. diplasios dvostruk) udvostručenje.. dvostruko viđenje nekog predmeta. pren. službeni organi koji se bave tim poslom. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč. di-. diplon) fiziol. di-. di-. odlikovanje. pyrriche) metr. pren. osobito kod kostiju lubanje. slobode. znanost o poveljama. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. pregovarati sa stranim vladama. ponašati se oprezno.. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. diplasis dvostruk) glaz. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. prava itd. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. uglađeno. diploo. diplos dvostruk. podvostručenje diple (grč. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. ops.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. osobito ona kojom se daju dostojanstva. sa dva lista. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. diploo. izaslanički. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. vremena kad su izdane itd. djelovati kao diplomat. originalnosti. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. mudro. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. diploma) poveljno. državnički. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. voditi pregovore. osobito u drami. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. monoteleti dipetalan (grč. osobito na visokim školama diplomacija (grč. petalon list) bot. ambasadorski. svjedodžba o položenom ispitu. bot. oslobođenju ili pomilovanju. umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. tj. usp. pren. s mnogo takta. što se tiče pregovora i veza između država. dokumentirano. povelja kojom se ukazuje počast. dvostruki pianoforte. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. povelja o imenovanju. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja.

Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. di-pteron krilo) mn. diploos. smjernica. na dvije ploče ili dva platna. koji je u izravnoj liniji. dipteros dipteros (grč. dipsakos) med. ustanove i dr. di-. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat. 1799. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. osnovana 22. directus) izravan.diplosomija diplosomija (grč. pravilo o držanju u nekoj stvari. v. dvostopni dipodija (grč. smjer rada. a svrgnuta 9.. umrlih itd. per direktum (lat. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. npr. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. zavoda. dipsa žeđ. res. strast za pićem. pteron krilo) arhit. voj. dipteros dipteri (grč. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. ptito padam) gram. IX 1795. umj. npr. dipsetičan dipsomanija (grč. putanje jednog zrna direkcional (lat. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. porez na prihod. logia) zool. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. XI. koji radi bez okolišanja. dupren. direbus (grč. dat. di-. obadi. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. dipteron diptih (grč. director) ravnatelj. directio) uprava. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha.. bez posrednika. pokućstvu i dr. directoire) upravno vijeće. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. sijamski blizanci) dipodan (grč. dipsao žednim) koji žedni. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. dipteralni hram. neposredan. directorium) vrhovna uprava. od proizvođača direktiva (lat.) pravim putem. di-. di-pus) metr. diribere brojiti glasove) brojač glasova . direktorijalno rješenje) diribitor (lat. s dvije stope. na živežne namirnice itd. direktna. propis. direkcijska linija voj. slika koja se može sklapati diptoton (grč. krštenih. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. dipsao) v. v. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. zool. smjer linije. indirektni porezi posredni porezi. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. mania) med. moda u načinu odijevanja. koji voli piti. direktni porezi neposredni porezi. npr. upravitelj.. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. di-. kod starih kršćana: popis rođenih. komarči i dr. bolest žeđi dipsetičan (grč. podos stopa) metr. dvostruka stopa. slika u dva dijela.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr.) dipterologija (grč. per directum čit. dipsa. directiva) uputa. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje. sizigija dipol (grč. dvokrilci. hram ograđen sa dva reda stupova. dyo dva. vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. pus. di-.. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. od dviju stopa. pteron krilo. direktorij. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr.. direktoar direktorijalni (lat. društvu i si. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. v.

pril. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. dvostruko dis.) po tonskoj ljestvici. osobito medicinskim izrazima). na red. dys) 3. u redu.50 kn u srebru. dives bogat) starorimski bog podzemlja. nastava. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. u strogoći.50 kn. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo). onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. teol.) stega. dis) 1. dis) 2.dirigent dirigent (lat. pretresati. na štetu lošijeg. dirupcija (lat. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. maltoza. rukovoditelj. tj. disciplina arcana čit. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. izdatak. dis glaz. discidium) raskidanje. disceptator) presuditelj. razdvajanje. tj.) glaz. upućivati. smetnja. znanstvena grana. grčki Pluton. dirigere) upravljati. spoznavati discesija (lat. trošak disceptacija (lat. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. odvajanje. disceptare) raspravljati. sudac u sporu disceptirati (lat. poništiti dirinčiti (perz. raspoznavati. dys ne. uviđati. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. razlika između boljeg i lošijeg novca. discernere) odvajati. dirimentia) prav. razlozi za razvod braka. rukovoditi. ne zvučati skladno disaža (tal. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici . tonska ljestvica. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. discessio) odlazak. derendž na muci) kulučiti. dirimere) rastaviti. ako je zlatnik 19. onda je disaža po zlatniku 0. glaz. vojni. predmetak kojim se označuje loše stanje.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza. obavljati teške poslove diritta (tal. a po jednoj zlatnoj kuni 0. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. suprotnost uopće disaharidi (grč. disaccordare) ne slagati se. red.te označuje razilaženje. znanstveni predmet. nastavna metoda. postupno. predujam. proboj Dis (lat. alla diritta (tal. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. diruptio) probijanje.) tajna znanost.(lat.(grč. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. neugodnost ili teškoća (u mnogim. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. dirigens) ravnatelj. znanstvena struka.(grč. raz. ne suglašavati se. razlikovati. znanost. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. tj. disciplina arkana (lat. disborzo (tal. disceptatio) rasprava. razvesti. razvod braka disciplina (lat. razdvajanje. disagio) trg. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal. u mnogim složenicama: dvaput. debata disceptator (lat. ukinuti. poredak (školski. debatirati discernirati (lat. upravljač. prepreke za brak dirimirati (lat. držati u stezi. crkveni). odgovara hrvatskom nedis.) trg. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. glaz. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit.025 kn) disbarizam (grč. razvod braka discidij (lat. predmetak koji odgovara našem raz.

disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. stegovni. okusim) med. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. disseminare) rasijati. episkopalne Crkve. grč. dys-. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. disgregacija (lat. rasijavati. bolestan sastav krvi. dissertatio) znanstvena rasprava. raspad na sastojke . independenti. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. dis. raznositi.ne-. genos rod. dike pravda) nepravednost. npr. haima krv) med. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. dis-. dvs-. dys-.) otkrivač. nagrdenje. euforija) med. smetnja okusa. dissecare) razrezivati. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. pren. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. kao prezbiterijanci. dis-. disgenika (grč. geuo kušam. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. kvarenje oblika. nonkonformisti i dr. kvekeri. nakaza disforija (grč. rasprostirati. aisthesis osjet. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. dys-. nesloga disenter (eng. diaklao prelamam) opt. dissertare raspravljati) v.ne-. nesporazum. neraspoloženje. disekcija disektor (lat. disgregatio) raspadanje. rasprostiranje (ili: raznošenje. dys-. diaklao prelamam) opt. dys. isp. soli itd. širenje) nekog glasa. femi kažem) psih. pas sav) glaz. dis-. dissenter) "onaj koji drukčije misli". dys. suprotno: eugenika disgeusija (grč. disertator disertator (lat. odvojili od državne.ne-. razvod. reda. raz. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. isp. nagrđivanje. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. fasis izreka. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. baptisti. funkcija) med.ne-. razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. dia. disseminatio) sijanje. dissertator) pisac znanstvene rasprave. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. neosjetljivost.disciplinski disciplinski (lat. disciplina) koji se tiče stege. metodisti. diskoverer (engl. rasipati. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. disserere) v. osjećaj) psih. raspadanje krvi diseminacija (lat. tupoglavost disfagija (grč. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. nakaznost. dys. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. lat. izumitelj. teško gutanje hrane. octa. disertirati disertacija (lat. dissectio) rezanje nekog tijela. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. pronositi glas. dys. fagein jesti) med. unakaženje. neistinitost. figuratio) unakažavanje. interval od dvije oktave disdikija (grč. vijesti diseminirati (lat. dissecare) v. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč.) diserirati (lat.

disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. rascijep. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). heretik disidij (lat. pas—mačka. ili piši". odijeliti. prikrivanje. tj. harmozo slažem se) ne biti skladan. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. različitost. katabolizam. disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. dis-. suprotnost. općenitijem pojmu. razgradivanje organske hrane u listu.: "Ili dođi. prikrivač. gram. neslaganje. raspršen. nekom višem. pretvaranje. razjednačavati disimulacija (lqt. rascijep disharmonirati (lat. razjednačavanje. različitost u mišljenju. griješiti u tonu. rasipnik. disjicere. dis-. razvesti disjunkcija (lat. raznorodnost disimilirati (lat. dima. dvosložna riječ disimilacija (lat. isključan. syllabe slog) gram. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. chylos sok) med. cijepanje.disharmoničan disharmoničan (lat. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. onaj koji se razilazi u mišljenju. razvod. dissimilis) ne biti sličan. npr. dvoličnost. isključuje. raspršavanje. dissidium) razvod. bot. asimilacija disimilaritet (lat. ne slagati se. grč. disiunctio) razdvajanje. disjectus) razbacan. dys-. odmetnik. grč. pogrešan ton (disonanca. log. riječ od dvaju slogova. neusiljeno. razaranje promjena tvari u organizmu. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. harmonia) glaz. razbacivanje. kao srodni. nesuglasnost. usp. dis-. neslaganje tonova. biol. kožna bolest na prstima ruku i nogu. dissipatio) rasipanje. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. tajiti. dissimilatio) gram. pogrješan u tonu. licemjer disimulirati (lat. rastavan. odvojan. npr. kakofonija). logično razdvajanje disjunktivan (lat. rastresenost. rastaviti. razlikovati se.) glaz. nesloga. odvaja. pretvarati se disinvolto (tal. nepažnja. disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). dissipator) raspikuća. grč. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. nesloga. prijetvornost. gram. dissidentia) rascijep. dissimulare) kriti. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. različitost u mišljenju disilab (grč. isključenje. a druga ne. npr. razasut disjungirati (lat. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. di-. nesklad. grč. ali oba pripadaju. harmonia sklad) neskladan. razdor. magle. dissimulatio) zatajivanje. disjungere) odvojiti. disjuncitvus) razdvojan. dis-. npr: muškarac—žena. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. hydor voda) med. razaranje metabolizma. Bečom umjesto Bečem). osobito vjerskom disident (lat. ne biti složan dishidrozis (lat. koji razdvaja. dissidens) otpadnik. raspadanje žive supstance. prikrivati. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . prirodno disipacija (lat. suprotan. S je ili P1 ili P2). tj. licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. zatajivati. dissimilaritas) nesličnost.

bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. sjeta. prestanak. discoloratio) obezbojenje. neraspoloženje. diskos) šport. odbiti. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. neprodužnost diskontirati (tal. prekidan. okrugla ili obla ploča za bacanje. a težak je 2 kg. usp. tanjurast.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. v. kupovanje kratkoročnih tražbina. dis-. napravljena od kamena. v. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat.ne-. raznobojan. unutarnji krug složenih cvjetova. katapinein progutati. ne priznavati disko-džokej (grč. bot. discolor) različite boje. neprodužan. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank.-engl. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. osobito: kupiti ili prodati mjenice. npr. šaren diskont (tal. diskos. turobnost. disemija diskinezija (grč. clamare) poricati. disko. za gotovinu prije isteka roka. diskonto diskontant (tal. decompte. koja je diskontira diskontinuiran (lat. diskeo. nepriznavanje. 2. kaseta.disk disk (grč. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. neprekidnost) prekid. po odbitku određenih postotaka. continuere) prekinut. naknada . odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. željeza ili drveta. eidos oblik) sličan disku. dys. diskos. eskontni posao diskontni račun trg. disconto) trg. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. blijeđenje diskoloran (lat. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. odračunavanje. diskač diskobol (grč. osoba koja prima mjenicu u diskont. bez veza. kineo krećem se) 1. disclamatio) negiranje. disconto) trg. automatske kretnje. neprohodnost disklamacija (lat. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. npr. sopranist diskantni ključ glaz.. pločast diskolija (grč. dis-. suvremeni disk. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč. disconto) trg.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. diskos. negirati. trzanje mišića i si. dys-. disconto) trg. odračunati. prav. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. obično od drveta ili željeza. prekidnost.-engl. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. kataposis gutanje) med. continuitas produžnost. dyskolia) nezadovoljstvo. fr. disconto. dis-. escompte) trg. med. kod kojega je prestala veza. suncokreta diskant (lat. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. ima promjer 22 cm. gubljenje boje. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. sličan tanjuru.

2. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. nesuglasnost diskordirati (lat. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. razmak. 2. uzeti nekome dobar glas. neslaganje. različnost. iznošenje na loš glas. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. na milost i nemilost. discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. discrepantia) nesuglasnost. a discretion čit. neskladnost. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. suzdržljiv. osobito predsjedavajućeg. razlika diskrepantan (lat. pouzdan. theke škrinja. discordans) neskladan. fr. oprezno. fil. odvojen. pažljiv. pažljivost. ormar) 1. geol. kriza diskonvenijencija (lat. ne biti u skladu diskoteka (grč. diskrecionarna vlast slobodno. discreto.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast. loš glas. nesuglasnost. ne ići usporedno s drugim tonovima. disconvenientia) nepriličnost. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. nepristojnost. fr. discordare) glaz. godine punoljetnosti. oprezan. presudan ili kritičan trenutak. šutljivost. različit) 1. mudar. kontinuirana veličina. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda. neograničeno sudsko pravo i . diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. povjerljiv. diskrecijski diskredit (lat. tj.) glaz. diskrecijski dani trg. nesloga. fr. discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. nejednak diskordantnost (lat. 3. discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. discretio. ozloglasiti. nesložan. odvojiti. ne slagati se. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. velikodušnost (pobjednika). međuprostor. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. međa. discrimen) nešto što odvaja. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. con discrezione čit. nesuglasan. kon diskrecione (tal. koji nije u skladu diskretan (lat. diskrecionaran diskrecionaran (fr.creditare. diskreto. discernere razdvojiti. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka).) prema uvjerenju. discernere. dys-. neprikladnost. granica. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. diskrecijske godine godine zrelosti. gubitak kredita. šutljiv. neskladnost. kem. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. krasis mješavina) med. dis. neskladnost diskordantan (lat. discredit) nepovjerenje. odudarati od pravilnog tona. discordia) nesloga. mat. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). koji umije čuvati tajnu. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. discordance) nesklad. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. razdor. disrepans) koji odudara. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. a diskresjon (fr. najveća opasnost. diskos kolut. discretus razdvojen.. suzdržljivost. ozloglašenje. po sebi različit ili odvojen. supr. razlika. discordare ne slagati se.

objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. nepodobnog diskvalifikacija (lat. razgovarati diskurs (lat. sporan. nesiguran diskutirati (lat. razdioba. razgovoran. pojmovne prirode (supr. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. npr. med. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. razmještati. nedostatak sposobnosti. fr. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. vojsku. discriminare) mat. obilježiti nekoga kao nedostojnog. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. discriminare odvajati. lalein tepati. discutere) objašnjavati. dis-. opravdavati. dys-. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. prijeporan. iščašiti dislogija (grč. odvajati. praviti razliku. predavanje. dys-. razmještaj trupa na nekom području. šport. nekog posla. obespravljenje kolonijalnih. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. uganuti. uganuće. podjela. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. graničiti diskromatopsija (grč. discussivus) koji objašnjava. razmjestiti. dis-culpare) pravdati. discours) razgovaranje. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. discussio) raspravljanje. med. razmještanje. isključenje dislalija (grč. govoriti) med. razlikovati. facere) onesposobiti. sljepilo za boje. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. voj. discriminare) dijeliti. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. smanjivati prava. discursivus) log. izlaganje diskurzivan (lat. govor. qualis. kod određivanja korijena (x : . chroma. dislocatio) premještanje. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. facere učiniti) onesposobljavanje. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat. usputan diskusija (lat. dys-. disculpatio) opravdavanje.diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. qualis kakav. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. boja. lexis govorenje) med. koji razlaže . u razgovoru. premještati. prikraćivati prava. iščašenje. Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. onaj koji je čisto misaone. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). dys-. discutere) govoriti. istraživanje razgovorom. discursus. dislocare) premjestiti. usnama. logos) psih. isključivanje. raspravljati diskvalificirati (lat. dis-. razgovor. viđenje) med. obespravljivati. onesposobljenost za obavljenje nekog posla. intuitivan). nedostatak važnosti. geol. opsis vid.

razum i biljka. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. dissolutio) rastapanje. disonija dispanzer (eng. nesuglasnost. Pepeljuga. raspuštanje (nekog društva). slabovidnost. rastajanje. dissolutivus) koji otapa. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. v. slabo. npr. raščlanjivati dismenoreja (grč. dissonantia) nesklad. dys-. rastaviti disonanca (lat. nacrtao prve trik-filmove. komadati. rastavljanje) disolvirati (lat. dys-. omekšavanje. (kreacijom Miki Mausa). membrum ud. i . dissociatio) razdvajanje. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. 1922. razdor. dissolvere) otopiti. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. slabost vida. nego traži veću konsonancu (u sekundi. kem. sredstva za otapanje (ili: razblaživanje. zapravo Walter Elias (1901—1967). dys-. razlikovati se disopija (grč. neslaganje. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). men mjesec. disparatus) iz osnove različit. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. sentimi. razdružiti. razdvojiti disolubilan (lat. pareunos suprug.). raskomadati. dis-.dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. koji rastavlja. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. dis-. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. raspuštenost. raspadanje nekog tijela. društva. Pinokio. reo tečem) med. ne slagati se u glasu. rastavljiv disolucija (lat. jabuka i vrlina dispareunija (grč. v. med. noni i dr. disparatni pojmovi log. dissociabilis) nespojiv. disopsija disopsija (grč. slavan je postao 1928. nezdruživ disocijacija (lat. nejednak. mezalijansa disparatan (lat. neskladan. glaz. tj. supruga) med. koji ima prirodu otopine. elektrolitička disocijacija fiz. Dizni Volt. rastopljiv. raščlanjivanje. dys-. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. koji pripada otopini disolvencije (lat. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. raspad (npr. neobuzdan. države. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. dissolutus) otopljen. neobuzdanost. dissonare) ne zvučati skladno. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. Alica u zemlji čudesa. dissolubilis) otopljiv. razvratnost. Petar Pan) disocijabilan (lat. dismembratio) komadanje. član. biti neskladan. dissociare) rastaviti. Walt čit. dissolventia) mn. lakomislen. rastopiti. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. osobito članova vladarske kuće). rastopni. osobito djelovanjem topline. nesloga. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. razuzdan disolutivan (lat. opsis viđenje) med. onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. braka). opsis) med. koji rastapa. nedo\ j- .

. radnik koji iz jednog središta. podijeliti među zainteresirane (v. razdijeliti. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. sipnja. nesviđanje. displicentia) nedopadanje. displicencije paktum (lat. dys-. upravitelj. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. dvosjemen. displicere) ne dopadati se.) mn. regulirati račune displaced persons čit. dys-. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat. dijeljenje. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. rasap boja disperzivan (lat. rasađivanje. oprost. 3. pripremati i izdavati lijekove. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. farm. dispatch hitno obaviti) 1. dis-par) nejednakost. sporne svote. di-. raspršivanje svjetlosti. oslobođenje. astma. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. srca. pneo dišem. dvostruki spondej. dispersivus) raspršen. ravnatelj. premještanje displazija (grč.) dispondej (grč. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. osobito u knjižarstvu. displeist persns (engl. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. dis-pensare) podijeliti. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. razasut dispescirati (lat. displicentiae pactum čit. dispergere. oprostiti dispepsija (grč. sperma sjeme) fiziol. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). dispergere) rasipati. nekih živčanih poremećaja.stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat. ne biti po volji dispnoja (grč. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. dys. pnoe disanje) med.disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. spondeios) metr. pepsis probava) med. dys-. dispensatio) razdvajanje. ne sviđati se. homogene svjetlosti (boje). upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. plasso oblikujem. dispersio) opt. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. 2. neskladnost dispaširati (fr. razdvojiti. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . di-. osobito u vezi sa štetom na moru. osloboditi od obveze ili kazne. dispacher) pom. različitost. raspršiti dispermatičan (grč. dispaširati). procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng. ono što je stavljeno na raspolaganje. dis-pescere) rastaviti. rasuti. dis-plantatio) presađivanje. groznice. elementarne. donator. mehaničkih smetnji i dr.ne-.) prav.) raseljene osobe displantacija (lat. sa dva sjemena disperzija (lat. djelitelj. osobito kod prepreka za brak. dys-. dispensator) darovatelj.

disputatio pro gradu) disputant (lat. članka. raspoloženje. disponere) razmjestiti. a da se ne mora polagati račun (npr. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. sposobnost raspolaganja nečim. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. sklonost. kod raznih ministarstava. dispossessio) prav. uređivanje. znanost. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. mala apraksija. element. razmještati. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. dobre volje disponirati (lat. raspolaganje novcem. urediti. disputare) prepirati se. sudionik u disputiranju disputirati (lat. odlučuje dispraksija (grč. prilagoditi. dis-proportio) nerazmjer nost. plan (npr. sređivanje. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. formula presude dispozitivan (lat. zločin. nagovoriti disposesija (lat. sklonost nekim bolestima. raspoređivati. disponens) upravitelj. propisuje. sposobnost za pravne poslove.disponent primio radi rasprodaje. rješenje. promocijska disputacija. lišenje posjeda disposesirati (tal. disputare) prepirka. ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. nejednakost disproporcionalan (lat. dis-proportionalis) nerazmjeran. na raspolaganju. dyspraxia) psih. osobita sposobnost za nešto (npr. srediti. pobuditi nekoga na nešto. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. raspravljanje. disputans) v. odluka. skica. imanjem). predavanja). raspoloživost. koji naređuje. prirediti. oraspoložiti. lišavanje posjeda. dispositio) raspored. med.46. lišiti posjeda dispozicija (lat. krađu). nadmetanje riječima disputabilan (lat. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. vedar. spor. tj. glazbu. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. dobra volja. disputatio) raspravljanje.) dispozicijska sposobnost prav. disponibilis) raspoloživ. atomska težina 162. pripremanje. raspolagati (novcem. pripremiti (članak. lat. imanjem. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. znak Dy disputa (lat. dysprositos teško pristupačan) kem. dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat. dispossessare) prav. za bitku). ograničenje slobode primanja obveza. redni broj 66. disputator disputator (lat. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. dispositiva) prav. disputator) raspravljač. sporiti se. habilitacijska disputacija. osobito: voditi znanstvenu raspravu . razmještaj. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. nacrt (rasprave. velikih poduzeća itd. disponens) raspoložen. nejednak disprozij (grč. disputabilis) sporan disputacija (lat. voj. sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. predavanje). poslovođa. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat.

dvostruki red. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. distinctivus) koji odvaja. dva stiha zajedno. razgovijetan. točno razlikovanje pojmova. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. di-. distincuts) odvojen. izići iz r pravog tona. dis-. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. kao takvi. eutanazija distanca (lat. fr. dakle. distonare) glaz. istaknut distingvirati (lat. dis-. dys ne-. iskazivati nekome posebnu pažnju. položaj distinktan (lat. svirati) . nepristupačan distancometar (lat. osobito trepavica distihijaza (grč. fr. napregnutost. razlikovati nešto od nečega. renommer) ozloglašen. borba s dušom. razmjer) nedostatak ritma. razlikovan. logia) fil. distinctio) razlikovanje. resommander) loše preporučiti. zla sudbina. nesklad. ugledan. distans) šport. di-. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. raz-. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. jasan. metiljavost distonirati (tal. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. obujam. distenzija distendirati (lat. teleios savršen. med. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. reputation) loš glas. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. disrumpere) fiz. rezerviran. potpun. resommandation) loša preporuka. fr. dis-. stichos) 2. rastegnuti distenzija (lat. rađanje blizanaca distomatoza (grč. nesreća. pri marširanju: držati propisan razmak. fr. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. grč. dvoredan distihija (grč. opseg. tj. di-. silom istegnuti. tikto rodim) med. pokuditi disrenomiran (lat. dis-. dis-tendere) med. nesretan slučaj distihija (grč. razmak. otmjen. dys-. distantia rastojanje. razumljiv distinktivan (lat. di-stinguere) odvajati. dis-tendere) zategnutost. razlika. log. distantia) udaljenost. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). otmjen distokija (grč. dystychia red) 1. distichon) metr. stichos red) med. stichos) s dva reda. dvostih. nedaća. ozloglašenost disritmija (grč. držati distancu voj. naglo pražnjenje elektriciteta. dys-thanatos) teško umiranje.disreforma disreforma (lat. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). distingvirati se isticati se distinkcija (lat. dis-. distentio) v. rhytmos sklad. odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. dis-. na lošem glasu disrenomirati (lat. otmjenost. fr. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. razlikuje. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. supr. kuđenje disrekomandirati (lat. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. stoma usta) med. distantna. različit. fr. zaseban. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. distencija distih (grč. di-. dis-.

distractio) rastresenost. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. thrix. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. razvesti. burno. distrahere) rastresti. disunire) mn. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. tetra četiri. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. rasporediti. razdor. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. vlas) med. disturbatio) rasap. dys-. nepažnja. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. razmjestiti distributivan (lat. di-. razonoda. dittos dvostruk. dithyrambos) oduševljeno. di-. zabava. dys-. razdjeljuje. ditonos) glaz. zanosno. distribuere) razdijeliti. dvoboštvo ditetraedar (grč. dvostruki trohej. osujećenje. distortio) med. razdijelni. disurija psihika (lat. distributivno rješenje prav. temno režem) razdvajanje. sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. distihijaza distrikt (lat.distorzija distorzija (lat. razdavati. distringas) prav. uganuće nekog uda. zbuniti. distributivus) koji dijeli. smetnje pri mokrenju. poet. potpis na pismu. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. trochaios) metr. rasporedni. disunire) razjedinjen. mjerodavnost. distributio) podjela. područje. uron mokraća) med. dys-. po dva itd. razdjeljivati. poremećaji u prehrani jednog organa. rastavljen. nekog njegovog dijela L. bolestan sastav mokraće. disunire) razjediniti. okrug. odcijepljenje. nesloga disunionisti (tal. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. districtus) sudski kotar. zabavljanje. diplosija ditrohej (grč. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. edra površina. di-. distributivan pojam log.: kolektivan pojam). interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. distribuens) razdjeljivač. razmješta. zabaviti. raspoređuje. skrenuti pozornost s nečega. razvući. orao gledam) v. ukinuće disunija (tal. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. iskrivljenje distrahirati (lat. kao u ditirambu ditomija (grč. rastaviti.) trg. djelokrug distringas (lat. boga vina i uživanja. theos bog) vjerovanje u dva boga. trichos dlaka. čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. prav.) distrihijaza (grč. prodaja distribucija (lat. trofe hrana) med. razonoditi. distringere. odvojiti. prevrtanje (očiju). iščašenje. disunire) razjedinjenje. podijeliti. velika terca ditopsija (grč. dvobožac diteizam (grč. zabavljati. di-.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč. razdvojiti disurija (grč. ime pod . odvući. stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. osnova) geom. odvojen disunirati (tal. di-. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. mjenice trgovca koje ima u trgovini. otuđivanje. razvrgnuće. disuria psychica čit. di-. razvoditi. naredba o pozivanju pred sud. razmještajni. v. razdioba. raspored distribuent (lat. med. med. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. strofe) poet.

voditi ljubav. popis poreznih obveznika. unošenje promjena diverziforman (lat. divan) govoriti. voj. diva) božanska. gigant. biti različitog mišljenja divertimento (tal. ret. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. kolos. zabavljati divertisman (fr. pren. kaz. di-. raznolikost divide et impera (lat. osujećivanje određenih namjera. draga divagacija (lat. ljudina. lako i ugodno glazbeno djelo. divergens) koji ide u različitom smjeru. odvratiti. govoriti bez veze. uron mokraća) med. divide in partes ekvales (lat. ret. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). skretanje. divergere) razilaziti se. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. divaricatio) fiziol. zabavna kompozicija divertirati (lat. diversio) odvraćanje. kod tal. razveseliti.diuretik 314 dividenda se više članova uzima. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. med. Dii. lutati. razonoditi. divertissement) zabava. raznolik. med. divagatio) tumaranje. gorostas. diversus) različit. trabunjati. razgranavanje. pren. uron mokraća) med.) mit. diversificatio) mijenjanje. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. Dios. ašikovati divarikacija (lat. med. razmicati se. koji se razilazi. divertere) odvojiti. neočekivan napad. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. govorenje bez veze. ak. raznovrsnost. odlutati. promjena smjera. sredstvo koje pospješuje mokrenje. mali balet. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. konvergentan divergirati (lat. zbirka spisa ili članaka. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur.) glaz. udaljavanje jednog od drugog. divergence) razilaženje. obožavana. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. udaljavati se jedno od drugog. dat. lutanje. u određeno vrijeme. divagari) tumarati. udaljavanje divergentan (lat. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. firma diuretik (grč. dividirati divide in partes aequales čit. odstupati. ples i pjesma između činova. diversus. razonoda.) trg. različit oblikom diverzija (lat. divertimento diverzan (lat. diuretičan diureza (grč. Dia) diva (lat. raznovrstan. razgovarati. gen. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat. razdioba vlage po tijelu. forma) nejednakog oblika. lit. promjena. raznorodnost. supr.) podijeli pa vladaj! v. pjesnika: ljubavnica. razonoda. Zeus. carinarnica. diversitas) različnost.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. dividendus) mat. djeljenik dividenda (lat. tajno vijeće bivših sultana. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . danas: poznata i slavna glumica. različnost. udio u dobitku koji. osobito pjevačica. prid. udaljavati se od teme divan (perz. osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. ples na pozornici.) tursko državno vijeće. mat. di-.

npr. divisor) mat. širenje informacija divulgirati (lat. rastanak. divide in partes ekvales (lat. divulgare) razglasiti. divulsio) kidanje. vidovnjak.) podijeli pa vladaj!. umjesto da se miješaju na paleti. dakle. vrač. proricanje. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). divisura) odsjek.) lit. razvod braka divotamente (tal.. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. pobožno. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2. st. štovati kao Boga diviš (lat. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. proročki divinizacija (fr. divisionnaire) voj. pretkazuje. rastrubiti.). gatanje.: Tijela su dijelom čvrsta. proricati) koji vrača. dividualitas) mogućnost dijeljenja. razglašavanje. dijelom plinovita divizma (lat. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. divide et impera (lat. stavlja se. brojčanik kod urara. divisio dijeljenje) umj. diviniser) obožavati. svečano divulgacija (lat.. rekoh. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. divinatio) pogađanje. da bi se dobio zeleni ton. djelitelj divizorij (lat. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2. dicere reći. predviđanje. bolničara itd. tisk. diksi (lat. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. voj. dijelom tekuća.. divisorium) instrument za dijeljenje. npr. nebeski dixi čit. divisio) dijeljenje. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat.dividirati uloga. mat. predviđa. obožavanje divinizirati (fr. 315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. raskidanje divulzivan (lat. prorok divinatoran (lat. odjeljak divorcij (lat. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat.. proriče. mat. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. raskida divus (lat.) onaj koji može predviđati. zapovjednik divizije divizionizam (lat. djeljivost dividuum (lat. dizati do neba. log. razdijeliti. predviđački.) med. dividere) dijeliti. kazati. divortium) prekid. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. glasoviti spjev tal. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje.) glaz. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. dixi) rekao sam. dividere) log. vračanje.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. jedno pokraj drugog. divulgatio) iznošenje na velika zvona. završio sam . "Božanstvena komedija".) ono što se može dijeliti. slućenje divinator (lat.) božanski. divide in partes aequales čit. ono što je djeljivo Divina comedia čit. podijeliti. podjela obujma jednog pojma. s pobožnošću. divinare pogađati. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. Divina komedija (tal. stavljati u red bogova. podjela.. divulsivus) koji kida.

dodarium) v. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. desing) v. dvanaesnik. tj. docens) učitelj. najstariji po godinama. teško. daktylos prst) anat. osnova) geom. udovički dio. dare davati. dekan. upotrebljava se za pogon brodova. dodeka dvanaest. docendo discimus (lat. griža. enteron) med. dodeka. 316 dodekafonija nekoj ustanovi. kem.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. v. 1858—1913) dizenteričan (grč. sapnica pročišćivač dizajn (engl. diksi et animam meam salvavi (lat. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. poslušan docirati (lat. a ti radi doajen (fr. fone glas) glaz. koji lako uči i shvaća. sad mi je savjest mirna diza (njem. mlaznica. nego ubrizgava i. doyen) starješina. doalij doberman plemenita rasa pasa. najstariji po redu primanja u nekom društvu. enteron crijevo. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. doalium) prav.vi čit. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . lokomotiva i dr. A. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. duodenum dodekadika (grč. automobila. dys. do ut facias (lat. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice.) prav.predmetak koji označava nešto nesređeno. starješina fakulteta. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. doarij doarij (lat. do dajem) do ut des (lat. koji ima dizenteriju. učiti drugoga. godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. upućivati. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč. zbog visoke temperature i tlaka. sustav računanja dvanaesticama.) rekoh i spasih dušu svoju. desen dizelski motor teh. dvanaesterac. docilis) poučljiv. križanac njemačkog ovčara i velikog pinča. najstariji po službi doalij (lat. hrvatsko ne-. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. dixi et animam meam sa. inženjeru Rudolfu Diesćlu. dys-.lua. dajem da bi i ti dao. gotov sam. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. (naziv po pronalazaču. dotarij dodeka. dysenteria) med. zlo-. dodeka) mat. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč. docere) poučavati. tj.diza što sam htio reći. doarium) prav.(grč.) ja dajem. dodeka. dati. Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). edra površina. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17. dvanaestopalčano crijevo. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. pali samo sobom.

fil. pren. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. zaključak crkvenog sabora (koncila). archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. dodeka. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. koji ima dvanaest slogova. dodeka. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. andria muškost) bot. dodeka. 1874—1951) dodekaginija (grč. v. bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč. dogessa) duždevica dogma (grč. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. pren. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. naučavanja o vjeri: neispitan. nekritičan. koji se tiče dogme. bot. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. dodeka dvanaest. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. dodeka dvanaest. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. prvobitno: onaj filozof koji je. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. buldog i dr. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. dodeka dvanaest.dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. engleska. dog) rod velikih i snažnih pasa. naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. u Novom zavjetu: carska naredba. austrijski kompozitor Arnold Schonberg. pouka. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč. dogma mišljenje) fil. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. dogma mišljenje) pravilo. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. dogana (tal. za- 317 dogmatizam konska odredba. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. njemačka doga. bez dokaza. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. petalon list) bot. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. dokeo mislim. gonia kut) geom. athlon natjecanje) šport.) carinarnica doger (niz. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. syllabe slog) dvanaesterosložan. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. unatoč proturazlozima. gyne žena) mn. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. XI. dogma mišljenje) fiz. dodeka. dvanaesterac dodekatlon (grč. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. pristaša dogmatizma.

iziđe na površinu. grafo pišem) mn. pošto ga poprave. dogma. dogmatizo donosim odluku. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. ozidan bazen. izdrobiti) stolar. n. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. samo pomoću zraka doket (eng. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. dogramak isjeći. doxa slava. doxa. doxa slava. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng. dokein činiti se. st. sofia mudrost) umišljena mudrost. v. hidraulični dok sličan postupak. dock) unutarnji dio luke. kada brod ude u takav dok. dokimastika) dokimaziologija (grč. mania bijes. u svakodnevnom životu: liječnik. doxa mišljenje. v. doksat) vrsta balkona. dogma. docket) trg. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. dokimazo ispitujem. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. kriticizam) dogmatizirati (grč. Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. dokimazija dokimazija (grč. logia) kem. čestit. dokimos dokazan. (supr. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. skepticizam. stolarstvo dohmij (grč. pismo s popisom poslane robe.) . fil. rezbar dogramadžiluk (tur. doctor) učen čovjek. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. dovesti lađu u dok doksat (tur. zajedno s brodom. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. mudrost naoko doktor (lat. istraživanje. logia) slavljenje i veličanje Boga. lista robe doketizam (grč. toliko dubok da može primiti brod. dokimasia) ispitivanje. filozofiji. dokimazo ispitujem) kem. dokimazija dokimologija (grč. odsječnim i uvjerljivim tonom. vještina ispitivanja (dokimaziologija. mnijenje. predavati o dogmama. a zatim se voda iscrpe i on. popis. drvodjelja. dochmios) metr. govoriti odlučnim. doketizam (grč. pravnim znanostima. tj. u školi) dokirati (eng. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. osobito u medicini). izdrobiti) stolarski zanat. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. voda se iz njega iscrpe. znanstvenik. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi.: empirizam. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč.dogmatizirati mi. kem. to dock) pom. dogramak isjeći. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova.

otkriti dokusuriti (tur. poveljni. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. bez obzira na stvarnost. dolichos dugačak. katekizam doktrinar (lat. a da ih ponovno i ne ispituje. doctoratum) doktorski ispit. 2. koji se temelji na ispravama. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. tj. pedantan doktrinarizam (lat. žalosno dolerit (grč. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. znanost.) kabanica s rukavima. documentum) pisan dokaz. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. popuniti manjak. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol.doktorand doktorand (lat. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. 2. 4. doctor) položiti doktorski ispit. dolap) 1. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju.) privatna isprava. dokumentum publikum (lat. ostatak novca nakon plaćanja) 1. sprava za prženje kave dolar (engl. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. doctrina) učen. ormar u zidu. doktorska titula doktorirati (lat. škrinja. ona koju nije izdala vlast. doktrinarstvo doktrinarstvo v. podnijeti dokaz. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. niša. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. tj. poveljama. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. 3. dolento dolento (tal. pretjerano točan. docere poučavati. documentare) pisano posvjedočiti. dolče (tal. bolno. tj. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). doktrinarizam dokument (lat. v. slatko. doctrina) učenost. documentarius) ispravni. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. dokrajčiti. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit.) javna isprava. ubiti. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka .) glaz. dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. dokumentum privatum (lat. documentum publicum čit. činjenično do- 319 dolmen kazan. tužno. isplatiti dug. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. tj. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. umilno dolentemente (tal. documentum privatum čit. kusur izvratak. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. pokazivati. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. s bolom. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život.) glaz. uopće uništiti dolama (tur. povelja. isprava. dolichos dugačak. potkrijepiti dokazima. kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine. kandidat za doktora doktorat (lat.) glaz.

prebivati. djelokrug. vladarka. duomo) 1. doma. peti ton u dijatonskoj ljestvici. gospodar domine (tal. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. dominatus) vlast.dolomit dolomit min. bezbojan kristalast vapnenac. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. glavni. v. krunska imanja. dome. gospodari. trg. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. boraviti. dominium. stan. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. dolorozo (tal. zlonamjerna prijevara. domicellus) mlad kat. državna dobra. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. sivog. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. obiteljski. mn. krunsko dobro. engl. effet a domicile. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat.) 2. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. tj. pretežit dominat (lat. . fil. zloba dom (lat. domaćica. prebivalište. domesticus) kućni. gospodarstvo. struka domestikacija (lat.) gospođa. dominans) koji vlada. don doma (lat. nadmoć dominanta (tal. domicilium) stanovati. trg. npr. fobeomai bojim se) med. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. odrediti nekome mjesto stanovanja. vladanje. v.) glaz. domesticatio) pripitomljavanje. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. biti nastanjen. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat. domino 3. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat. domus kuća. vlada. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. dolento dolozan (lat. dolores (lat. lukavstvo. v. samostana dominacija (lat. dominatio) vlast. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. domicilium) trg. dolosus) zlonamjeran.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. biskupa ili Kaptola). dominium. ukroćivanje. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. domanium) pretvoriti u vladarsko. vladanje. ima redovito primjesa željeza i mangana. domino) mn.) bol. nadstojnica ženskog kat.) prijevara. domicilium) koji stanuje. patnje doloroso čit. bolovi. domanium) koji se tiče krunskih. dominante) glaz. domicilium) trg. zavičajni. tal. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. dom. glavna crkva u gradu. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. stalno mjesto stanovanja. dolores) mn. glavni ton. unutarnji. fr. krug djelovanja. polje rada. fr. dominator) vladar. smeđeg i crnog. domus. žutog. područje. saborna crkva. domicilium) zavičaj. nego negdje drugdje domicilirati (lat. nastaniti nekoga. domaine) vladarsko. nadmoćan. gospodarstvo. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. pakost. a u nekim i kobalta. doma kuća. rat domicelar (lat. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. ali ga ima i bijelog.

mn. Gospodnji. dominicatum) gospodarski dvor. perikope. vladarica donacija (lat. posjednik. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. doma kuća. donatarius) onaj koji prima dar.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. vladati nad kim ili nad čim. krabuljama. misa dominion (engl. čitaju i tumače. tj. donna) 2. 2. nadvisivati domino (tal. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez.) legendarni šp. nedjelja. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. lat. tip avanturista —zanesenjaka. taj je domino. Gospodov. svileni ogrtač za maske. dominikalne lekcije dominikalist (lat. biti na čelu. isticati se. vlasništvo. dont. Don Juan Don Juan (šp. izdizati se nad kim ili nad čim. rezidencija dominij (lat. prije: sama crkva. tj. dominion) suverenost. 3. zavodnik. gospodar igre) dominus (lat.dominica dominica čit. dies) dan Gospodnji. Don Juan) v. akt o davanju poklona Donald Duck čit. praviti se gospodin. gospođa. osobito sudskim putem. vlastelinski dvor dominikum (lat. slobodan posjed dominikalan (lat. dominicum) crkveno imanje. osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama). gospodin domogem (grč. nedjeljom i blagdanskim danima. biti na prvom mjestu. Don Kihot (šp. gospodarica.) gospodin. Mozartova opera Don Quijote čit.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. vlasnik. dominium) pravo vladanja.) 1. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. vlast. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. donatio) poklanjanje. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. don Frane) Don Huan (šp. 36 ili 45 pločica.) gospodar. pustolova don-premija (fr. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. donarium) žrtvenik donatar (lat. dominari) vladati. od donum dona (tal. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. praemium) burz. obrazinama. igra u kojoj se 28. vladar. pravo vlasništva. dominicalis) gospodarski. primatelj . odjeća za balove pod maskama.) dominikat (lat. gospodariti. posjed. zapovijedati. v. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. dominika (lat. zemlja ili područje kojim se upravlja. dominica sc. biskupski dvori. dompteur) krotitelj životinja don (šp. vlastelinski. npr. Donald Dak (engl.) 1. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. kao i titula kneževa. domaćin.

dvostruko doppio uso čit. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. u izradi šešira: prevlačenje pusta. putnička kola u kojima se može i spavati. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- . dorsum. majka Nereida Dorifor (grč. de-aurare. poklon. v. pozlaćivati. ustanovama itd. uljasta i poput vode bistra tekućina. n. oleum) kem. Stoss udarac) šport. groblje doromanija (grč. donator) davatelj. jednog starogrčkog plemena. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. dormire.) glaz. stražnja. neke mjenice) dorzalan (lat. dopio uzo (tal. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. dorage) pozlaćivanje.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. hrbat. narkotik. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. dorsualis) v. eagle) "dvostruki orao".) leda. doriakos) svojstven Doranima. dorsalis) anat. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. pust. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. amilinski kloral. el Dorado) v. doppel. klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. doppelt dvostruk. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. dos. dope mazivo za stroj. leda. leđnotrbušni. planinski prijevoj. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. dotis) u starorimskom pravu: miraz. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. pozlata. leđni dorzetin (eng. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. ležaljka za spavanje dormiol (lat. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu. st. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. Don Quijote) mn. pustolovine. in dorso (lat. tvrdo i . zem. doron dar. greben. dorzalan dos (lat.) s druge strane. starogrčka božica mora. engl. donkihoterije donum (lat. donkihotijade donkihotijade pl. fr. doppio uso) trg. dopl-igl (njem. spavaonica (osobito u samostanima). venter trbuh) anat.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. dormitivum) med.) dar.) ili in tergo (lat. darovatelj. tj. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama.) točkica. e. dormitorium) spavaća soba. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat. venter trbuh) ledno-trbušni. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. utemeljilo Spartu. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr. pr. dorer) pozlatiti. donum auctoris (lat. obratna strana. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi. kralježnica.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. dorsum leđa.) donkihoterije (šp. Doris) snažno.donator 322 dot rakter Dorana. kći Oceana. s obratne strane (npr.

drakaina) bot. fil. školu. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. darovati (Crkvu. usp. dotatio) miraz. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. dotare) opremiti.) sklapanje braka. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr. trata drager (fr. dan. Dauning-strit (engl.) trg. supstanci (šećera. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. narodni dar. kratica za doktor medicine dracena (grč. v. dotalia pacta čit. dotarij dotarij (lat. tardžuman) tumač. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. mjenica. ar. zmajevo drvo. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. kratica za doktor dr. (1681. logia) med. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. dragueur) pom. ugovori o mirazu dotali (lat.) šport. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. dotalitium) prav. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. draguer) pom. dosis davanje) med. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. određivanje količine tvari. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. dosis davanje) 2. med. tassah) 1. dosis davanje. prevoditelj.. stara . znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. phil. udovički dio imanja dotirati (lat. vojske. osobito: davanje lijeka. kratica za doktor filozofije dr. koji spada u miraz. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. didomi dajem. dotales) mn. dubl-skul (engl. koji se tiče miraza. vojskovođama. dosis davanje. daase. Dose. dotalija pakta (lat. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. dotarium) prav. dati miraz. kutija za čuvanje suhih tvari.) dozimetar (grč. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. vojna vlast. g. prihod dotalan (lat. daun! (engl. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr.) pomoću draguna. dr. drager dragoman (ar. počasni dar. dotalis) mirazni. davanje. duhana i dr. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit.

s pripjevom draperija (fr. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. draperie) tvornica čohe. čoharstvo. st. drem (engl. tj. tvornica sukna. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr. osobito pohvalna. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. drapa.32 g drajfirtl (njem. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. prikazi i si. članci. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. e. do II. sukno. teorija drame dramaturgika (grč. dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. socijalna. grč. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. drachme) turska mjera za težinu = 3. koji se zbiva kao u drami. što je u vezi s dramaturgijom (npr. drama radnja) koji se odnosi na dramu. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. čoha. Reihe red) troredan. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. drama. svijetlosmeda boja drapa (nord. drei tri. drappo. dati dramski oblik. pr. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. dramski pisac. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). diram. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. n. pren. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. drap boja prljavožuta. = 4. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. drama. drap). suknar- atenska mjera za težinu. pisac drame dramatika (grč. drama. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). drao činim.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. pr. dramaturgike) v. trun. psihološka itd. drama radnja) dramska književnost. živo i u razgovoru (dijaloški) . okrutan drakonski v. neumoljiv. drama radnja) radnja. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. ergon djelo. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. dramaturgija dramaturški (grč. dramatičar dramaturgija (grč.2 g = 1/100 oke dram čit. e. otuda: drakonski pretjerano strog. poet. drama) prerađivati u dramski oblik. koji je u tri reda drajsiger (njem. Dreivierteltakt) glaz. s mnogo radnje. dramatikos) dramski pisac. povijesna.). dirhem mrvica. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. drama) malo kazališno djelo. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. od VI. strast za kazalištem dramatopeja (grč. čiji se zakoni.7718 grama drama (grč. fr. radim. n. gururlu koji se kiti. mania pomama.) dramolet (grč. nisu mogli održati. lat. st. tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem.

zavaravati drift (niz). drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. privikavati životinje (npr. dretva Dreyfus. dresser) uvježbavanje (pasa. Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. Draise po kojem je i dobila ime. K. konja. radim) mn. vježbati. kretanje glumaca. Pakistanu. uvježban. položaj kamere. uvježbavati. izravan. podzemne. drastikos) koji ima jako. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. opipljiv.) društvena odjeća. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. zavjese. Dryas) mit. ušećereni badem. namjestiti zavjese drastici (grč. dritto) ravan. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. uniforma. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. ukroćen dresirati (fr. čohana roba. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon.) dret (tal. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng.drapirati stvo.) prostorija za oblačenje. dresser) obučavati. knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. sačma drebina (njem. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. psa vještinama. snažno djelovanje. Buch knjiga) knjiga snimanja. zvukovi itd. pren. Iranu i Sri Lanki. na kipu). šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. tj. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla). 1. gala-odjeća dresiran (fr. osobito športskog društva. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. strog. konja jahanju). med. neposredan. pom. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. dragee) šećerno voće. trgovina čohom. Alfred čit. vrtjeti. g. drao djelujem. 2. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. Drajfus (1859— 1935). med.) drednot (eng. konstruirao ju je 1817. odjeća neke organizacije. ptica i dr. dekanski jezici draže(ja) (fr. dress) odjeća. drehen okretati. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. očevidan dravidski jezici (sanskr. zastori drapirati (fr. grub. neotesan. med. odvodna cjevčica drenaža (fr. dresser) školovan. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. direktan dreta (njem. dresing-rum (eng. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. 3. uvježbati dressing-room čit. neposredan. gorska vila . fali dress (engl.

čarobnica 326 dualist drudlz (engl. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. biljka rosika kružnolista.) druker (njem. lat.) "osobito suh". fageo jedem) med. bril. drill. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. Druck tisak. jedenje ljutih.-kelt. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. tipfeler Drury-Lane čit. sanskrtskog. suhi dok. dromas. osim jednine i množine. 2. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . lat. drut) vještac. drut) vještica. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. govore jednim arapskim narječjem. cvilih drimifagija (grč. duo dva. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. Drucker) 1. drurilejn (engl. starokeltski svećenici drukati (njem.) laka. usp. kick udarac) šport. drucken) tiskati. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. lat. 3. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. navijač. zao duh. šport. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. ekstra draj (engl. st.) pom. droodles) naoko besmi-. dualis) pristaša dualizma. drops) vrsta voćnih bombona.) suh. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena. (u 18. navijač drukfeler (njem. dvojina. kibic. dropkik (engl. hrani se kukcima droška (rus. vlažan) bot. extra dry čit. vrsta brze jedrilice dromos (grč. osobina nekih jezika (npr. kopče. vilenjak druda (niz. drosos rosa. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. drop pasti. kudjeljna ili pamučna tkanina). navijati za (igrača. dulais dvojan) gram. konja i dr. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. metalosavijač. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat. šport. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. vrsta gumba. Drucker) sitni metalni gumb. drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. draj doks (engl. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. vlaga. Drillich. drosos rosa. dromedarius) obična jednogrba deva. dry docks čit. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. gorkih ili kiselih jela droga (fr. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. a religija im je mješavina poganstva. draj (eng. trpak. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr.). Britaniji itd. šport.dril-kultura dril-kultura (eng.) londonsko kazalište osnovano 1663. drimys ljut. grčkog) koji imaju. šport. droseros rosan. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. kopča.

anorganska i organska priroda. 1829—1911). npr. Konrada Dudena. udvostručavati. dvostruko dublaža (fr. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). 4. potpuno suprotnih stanja.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . dijeljenje na dvoje. puška dvocijevka dublirati (fr. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. za oktavu viši od principala. npr. 3. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. umnožiti. podstaviti (haljinu).. dvojbenost. tikati. dubium) sumnja. "vinski brat" duče (tal. tisk. lov. koji sumnja. neizvjestan. koji je u pitanju dubitacija (lat. dvojina. udvajati. crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem. načela.) u sumnji. glaz. gram. dvojba neizvjesnost. in dubio (lat. fr. duo. čovjek kojemu govorimo "ti". in duodecimo) dvanaestina. dubitare sumnjati. pom. Bog i svijet. dubiosa) nešto što je sumnjivo.dualistički dualistički (lat. načina mišljenja. dubitatif) sumnjičav. duzen govoriti "ti". kolebanje. voj. u sumnjivom slučaju. dva različita oblika iste riječi. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. dubitatio) sumnjanje. udvostručiti. osobito: sumnjivo potraživanje. larus dudoec (lat. sklon sumnjanju. orguljski registar. neodlučnost dubitativan (lat. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. duša i tijelo. biti u neizvjesnosti dubi (fr. log. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. neizvjesno. duodecimal- . dubiosus) sumnjiv. doubleur) dvojnik. dvojiti. udvostručavanje. duh i materija. principa. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). oblik dvanaestine.. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. double) dvostruk. pogleda na svijet itd. obići (npr. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. dualis) dvojstvo. drugo oblaganje broda daskama. 6. oploviti. nešto što je osobito malo. naučavanje o postojanju dvaju različitih. Bruder brat) pobratim. priroda i duh. 2. naučavanje o dvojstvu. 5. oklijevanje. lažni dragi kamen. greben). u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. dubitare) sumnjati. ugurati u borbenu liniju. pom. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog.) bot. doubler) udvojiti. murva. duce) vođa dud (tur. subjekt i objekt. doublage) udvajanje. dualis) fil. usp. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. doublet) 1. ne biti u što siguran. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. osjetilna spoznaja i razum itd.

upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat. blesan due (tal.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. za dva glasa. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. duyung) zool. lat.) glaz. morska krava. glaz. potez pera. izvlačiti. duhana i pušačkog pribora . probisvijet. sukob duelant (lat. Douglasu koji joj je 1827. duetto) glaz. isparivati se) lijenčina. čit. instrumenta sličnog mandolini duman (tur.) bot. dodekadika duduk (tur. pren. due volte (tal. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure. skupština staleža. fr. Dukas. bezbojan prašak. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. platina) duktilitet (lat. sabor.. pren. danhil) poznata britanska marka cigareta. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit. ducere vući. brana. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. knez. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. dudžento (tal. dulcificatio) slađenje. duyong) zool. a due voci čit. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. dolek) bundeva. due. dux) vojvoda. st. ductor) vodič. dugong (malaj. upravljanje. zviždaljka. jarbola i si. tuman) dim. mostova. s dvije žice duel (lat. a due corde čit. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. ductio) vođenje. uznemirenost. tikva duma (rus. parlament. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. pseudočuga (lat. neradnik. put. lat. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. dulce et dekorum est pro patria mori (lat.) glaz. dulcis) kem. duo) dva.) glaz.. dvoglasno. a due vodi (tal. ductus) vođenje. dvaput. Pseudotsuga taxifolia). pjevanje u dva glasa. osobito u Italiji. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit.) ruska narodna skupština. (1200—1299) duglazija bot.) vrsta čobanske frule. magla. duo tilis) rastegljiv (npr.duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. duca. prašina. gospodar dukat (grč. na dvije. glupan. Dulčineja (šp. v. duel) dvoboj. duellum. zaslađivanje dulcin (lat. tijek. još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. duodecimalni sustav v. tući se u dvoboju duet (tal. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. donio prvo sjeme u Europu). duften mirisati. a due korde (tal.) umj. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. duktilitet duktor (lat. duellare) imati s nekim dvoboj. hohštapler dugento čit.) . tal. fućkalica. dugong duhan (tur. sviranje udvoje dufter (njem. duman. briga.

jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. duo) glaz. dunkve (tal. dvoličnost. duodecimola) glaz. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. izdržljiv duracija (lat. duodeni. dvostruko. udvostručenje. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. durus tvrd. fiz. postojan. duplex dvostruk) 1. dur are trajati. grč. trpjeti. prevrtljivost duplika (lat. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. krjepak) glaz. duo) dva. duodenum) anat. usluga. 3. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. duplare) udvostručiti. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. 2. podnositi. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. ad duplikandum (lat. ustrajati.) dakle Duns Scott čit. udvostručavati duplo (lat. prav. duplicator) 1. duodenalis) anat. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. šaljivac. glaz. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. dur-bin dalekovidan) dalekozor. duet duodecima (lat. stoma) med. licemjerje. duplicatura) v. ustrajan. tome rezanje) med. duplikatura duplikat (lat. duodenum. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. otvrdnjavanje durak (rus. duplum dvostruko. pogrdno: budala durati (tal. ne prestajati. duodecim dvanaest) glaz.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. duodenum dvanaesterac. udvostručenje. duplo dur (lat. duplum. durmak trpjeti) 1. drama radnja) poet. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. v. trajati. dvostruko duplum (lat. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. presavinuti na dvoje. udvostručenost. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. melodrama sa dva lika duole (lat. ad duplicandum čit. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. tur. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. duplikacija duplir (lat. služiti) njega. stvrdnjavanje. duplicitas) dvostrukost. v. duo dva. duplicatio) udvostručavanje. jak. briga oko nekoga dupleks (lat. neiskrenost. teleskop . lakrdijaš. grč.) luđak. adoperare raditi. dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. duplum) u dva primjerka. skupljač elektriciteta. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. duplum) pril. životariti durbin (perz. dvanaestopalčano crijevo. dvanaesterac duodrama (lat. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat. duodenum. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. pren. duplicare) udvostručiti. dvanaesti ton. 2. grč. durabilis) trajan.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. duratio) med. dvanaestopalčano crijevo) med.

) neprijatelj.) voda. madrac dušman (tur. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi . zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit. durch kroz) šport. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. lat. ducis voda) knez. duždevstvo.) optužiti. duritas) tvrdoća: strogost. Durchmarsch) prolaz.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. doge. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. anat.) ili in pejus (lat. redovnica. durh di blume (njem. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. Durchzug) propuh durhmarš (njem.) jastuk. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem. zapovjednik jednog odreda vojske. dura mater v. neljudskost durus (lat.) član vlade dvojice. član komisije od dva člana duumvirat (lat. uzglavlje.) "kroz cvijet".durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur. duks (lat. ležaj. mater. in durius (lat. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto. dux. surovost. domina gospoda) opatica. zlotvor dušmanluk (tur.) tvrd. časna sestra dux čit. prav. vojvoda dužd (tal.

na dar. pekmez džemat (ar. zsak. prtljaga džambas (perz. prosjak. 3. tj. hipok. jumper) majica koja se kopča sprijeda.Dž Dž. po tome što pri bogoslužju. jumpers) mn. fakin. put. 2. 2. oružje. 2. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. manje bogomolje) džamperi (engl. tur. izvršitelj smrtne kazne. džehennem) pakao džehenemlija (tur. džami) veća muslimanska bogomolja. staklo džamadan. skupina džemijet (ar. prokletnik Džek (engl. okrutnik džem (engl. kretanje džaine mn.) dušo moja. trgovac konjima džamija (ar. poznavatelj konja. džak) vreća džaltara (tur. 2. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. prozor. ranka) džailum (perz. barkers). "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. vještak u jahanju. bludnica. džemre) promjena džemper (engl. zlotvor. džemadan (tur.) muhamedanski pakao džehenem (tur. naoružanje džebrak (češ. 2. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. Americi (nastala oko 1760.) kod muslimana: 1. pren. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. uzalud džabija (tur. džehennem pakao) grješnik u paklu. džag.-perz.-tur.) muslimanska vjerska općina. ogranak metodista. prsluk vezen srebrom i svilom. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. prostitutka džam (ar. džamaa. kovčeg. džellad) krvnik.). gentleman) gospodin. društvo džemla (tur. cesta. sprovod dženet (ar. 2. vrsta oklopa.) muslimanski raj džentlmen (engl.) 1. pogreb. džan baz) 1. 2. tvrdica džehenem (ar.) okno. onaj koji dresira konje. škrtac. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur. jam) kuhano voće. molitva za dušu umrloga. žebrak) 1. nemilosrdan čovjek. "lajači". džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. zovu ih i barkeri (engl. čovjek koji je gospodin u punom i . putovanje. zajednička molitva muslimana džeme (tur. džadde) 1.) 1. besplatno. 4. srce moje! džeb (engl. jab) šport. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. džemi) družba. frajer. 5. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. džebe) 1.) udruženje. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje.. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje.

jockey) 1.duh džukela (tur. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. geloso) ljubomoran. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. zavidan džin (ar.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. veleposjednici itd. jet mlaz. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. v. posrednik. po položaju. časnici. rat za obranu vjere. pustinja duhova ili demona džip (engl. orijaŠ džin (engl.) dječja igračka džig (engl. ljenivac. stream struja) meteor. ga. od 1944. g. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. profesionalni jahač na konju. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. zavat džiju-džicu (jap.) mit. nagao izljev. rakija od raznog sjemenja. gin) 1. džerki (engl. kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. burzovni špekulant džokej (engl. džuhela) otrcan pas. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. osobito od ječma i raži džinfis (engl. džihad) kod muslimana: sveti rat. lopov . pren. jobber) trg. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. = 0. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. gorostas. jeep) vrsta malih. mit. gin rakija klekovača. pravnici. konjušar.124 1 džilit (ar. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. razvija i tijelo i.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. odgoju i školovanosti. dragocjenost džez (engl. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. broker.. lakih i vrlo otpornih automobila. 2.džentri najljepšem smislu. judo šport. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu. tj.) dragi kamen.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. japanski hrvački šport. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. div. vrsta sinkopiranog glaz. irska rakija. kao titula: gospodin džentri (engl. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici.) 2. nagla provala.

ptica grabljivica (npr. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. tekućina .džul džul (engl. nosorozi. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. zmije otrovnice i dr. nered. juice) sok od voća ili povrća. P. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. veselje. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. jedinica za rad u sustavu SI. pren. jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje. Joulea (1818— 1889) džuma (ar.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. engl.). mjesto nereda džura-dogan (tur. slonovi. lavovi. pren.) zool. džumbus) zabava. šuma. joule) fiz.

đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. dnevnica đozluci (tur. girandole) v. sve do VI. germek protegnuti. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal.Đ Đ. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka. gyongy krasan. početni svećenički čin u crkvi. poletan. gyilkos ubojica) vjetrogonja. dženaza đentileca (tal. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur. zavist. diakonikos) u pravosl. svjež. priča đederan (mađ. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. ružica đul-behar (tur. lagan.) dopušteno đaka (tal. diakonos) čin. gon koža) potplat. posebno školovana za taj poziv. neradnik. gelosia) ljubomora. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. giorno dan) nadnica. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. gelmek doći) dođi! hajde!. giocolare) šala. đilozija đeniza (ar. đakona đakonica (grč. pomoćni svećenik đakonat (grč. draguljarnica. obješenjak. diaconicum) u pravosl. vrtlog đerz (tur. girandola. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. poslastica đakonik (grč. žirandola đojelerija (tal. kicoš. grč. giacca) kaput đakon (grč. danas. diakonos) služiteljica crkve. diakonos lat. potpora. zvanje. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. diakonia) djelokrug đakona. razbijač đirandola (tal. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. ab) vir. kićenost dokada (tal. draguljarski obrt. gizdelin. u najstarijoj kršć. giocata igra) igračka đon (tur. gioielleria) draguljarstvo. giil ruža. zdrav. gers) gizdelin. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. kicoš. dil) ruža. fr. vjetropir. goz oko) naočale đul (perz. Crkvi. divan) prid.) molitva za umrlog kod muslimana. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. pomoć. đirde. veseo. razdragan. pren. mladić uopće đilkoš (mad. ispružiti. krjepak đel! (tur. posluživanje (jelom i pićem). nametljivac.

gyomber) bot. đil. meso s rajčicama. paušalno. mladoženja đuzel (tur. giivegi) zaručnik. skladan . lijep. sredstvo. kuh. krasan. tur. način 335 đuzel đuture (tur. vrt s ružama đulsa (perz. oblik. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. ucijelo. posuda. đilistan) ružičnjak. suju) ružina voda đumbir (mad. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. dil) mlada ruža. đune) vanjski izgled. đul đulistan (perz. ružin pupoljak. usp. ujedno. su. giiveč) zemljana zdjela. gotiirii) sve skupa. jedno na drugo đuveč (tur. giizel) prid.đulić đulić (perz. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja.

lat. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. abonos. east. vulkanit. est) e (lat. ebullire izbijati kipeći. ebriositas) sklonost piću. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. sin Zeusa i Egine. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. ebn Mustafa = Mustafin sin.—IV. irl (engl. djed Ahilejev earl čit. skopeo gledam) 1. grof Early Bird čit.) kolonjska voda ebanirati (lat. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. lansiran u Zemljinu orbitu 6. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. ebanisteria) fina stolarija. između dva imena piše se ben.E E. med. igl (engl. eban. ebrius pripit. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. ebony) vrsta umjetne ebanovine. eben. o.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. sprava za . metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. st. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. pjevati e. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat. crno. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. dragun. ebrillade) jah. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II.) "Rana ptica". kratica za ex officio (lat. prvi komercijalni komunikacijski satelit. travnja 1965. strast za pićem ebulicija (lat. umjetnički izrađeni predmeti od drveta. ebullitio) kipljenje. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. npr. 2. kem. kem.).) iz dubine. ebano. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. ebenos.) eagle čit. grč.) engleska plemićka titula: plemić. Diospyros ebenum. Erli Berd (engl. grč. nego prorokom ebn (ar. npr. grč.) sin (pred nekim drugim imenom. grč. ebenare) obložiti ebanovinom.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. fr. ebenus) bot. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. ebulire vreti. otac Pelejev.) prijedlog = iz. vrenje tekućine (zbog topline). o d' Kolonj (fr.

grč. slonovača eburin (lat. n. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit. ekar (fr. tj. oidao otičem) med.) umj.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. g. natičem. rheo tečem) med. naslada edentati (lat. ebur. sadrži izlaganje nordijske mitologije. edafobiont edamatozan (grč. dospijeće. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. ekosaunder (engl. oticanje kože edematizirati (grč. sisavci bez prednjih zuba. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. zool. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. rok plaćanja mjenice echee čit. bulla.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. proždrljivost edafon (grč. puževi i dr.) Ed. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. 54. ebullire) kipjeti. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220. crvi. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. v. pr. oidema) med. g.. burz. aidos stid. skopeo gledam) kem. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena). edacitas) pretjeranost u jelu. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. oidema) med. ljuskavci edeoblenoreja (grč. opisivanja i pjesničke izraze.) trg. e.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu. pauci. aidos sramljenje. oidao otičem) med. aidos stid. kukci. i 1250. ibha) slonova kost. kod Indijanaca . zemlja) životna zajednica tla. vreti ebur (lat. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. bezupci. npr.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. edafos tlo. slast. oticati. s oteklinom edematija (grč. gmazovi. Starija eda (između 1240.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. blenna sluz.) raj.) ultrazvučni detektor. uživanje. otečen. gljive.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. npr. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. i 1230. ekcehomo (lat. stid) med. ekce homo (lat. st. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit.) eda (edda) lit. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. pren. alge. kratica za editio (lat.5) eccehomo čit. koji ima oteklinu. oidao otičem) med. eše (fr. patiti od vodene bolesti eden (hebr. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč. oidao otičem. vrt slasti.).— XII. ešans (fr. maligan ebulioskopija (lat. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. ebullire vreti. kratica za edidit (lat. edentata) mn. sanskr.

putem javnog poziva. Hadrianopolis. Jokasta se ubila. im. ediktalni poziv. prav. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. poučavanje edikt (lat.. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. aedificatio) zidanje. Drinopolje.) prvo izdanje. okrijepiti. Oidipus) mit. izgradnja u duševnom smislu. temno režem) med. izdati. sudski izvještaj i priopćenje. knjigu. ediktalna citacija. spis Edirne (tur. v. loš čovjek. izdanje (knjige). tzv. per edictales čit. editor) izdavač. edictaliter) prav. npr. podizanje građevine. Eshilove. putem javnosti ediktalna citacija prav. edictale) prav. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. do 1453. edicere. tj. službena objava. edere objaviti. arhit. edicio princeps (lat. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). zidati. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. najbolje izdanje edificirati (lat. pokvarenjak edicija (lat. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. podignuti na noge. narodnim veseljima. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. editor) izdavački. glavno izdanje. ediktalitercitirati pozvati službeno. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. knjižar-izdavač editorijalan (lat. edilstvo Edip (grč. putem poziva preko javnosti. editio) naklada. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. neuljudan. podizati građevinu.) prav. naredba. umiriti. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. poučiti. hramovima. postojale su dvije vrste: plebejski. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. patricijski. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. aidoia stid. neodgojen. aedilitas) čin i zvanje edila. došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. ediktale . editio princeps čit.) grad koji se još naziva Jedrene. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. a značajan je po tome što je od 1361. edere) objaviti. podržati. koji se tiče izdavača edeološki (grč. Ismenu-i Antigonu. Corneilleove tragedije). edepsiz) prid. putem javnog poziva ediktaliter (lat. Voltaireove.edeološki 338 editorijalan edikula (lat. građenje. u pratnji odane kćeri Antigone. službeni ili sudski javni poziv. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. Polinika. aidos stid. ukaz. koji potječe od. razvijanje neke ideje. dopustio. aedificare) graditi. utješiti edifikacija (lat. 12 travnja 1598. per ediktales (lat. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat.

privremen. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. med. runolist edukacija (lat. ostvariti efelidi (grč. izvadak. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. emera dan) dnevni kalendari. ublažavanje gorčine ili oporosti. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. educere izvesti. zaslađivanje. državni efekti državne vrijednosnice. talog. trg. mjenice. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus.) mit. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. u jedinici vremena. dulcis sladak. effectivus) stvaran. stroja. Andromahin otac. brat Kirkin. efficere. edel plemenit. kem. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela . 339 efemeridi totalni efekt ukupan učinak. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. efelkyo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. emera dan) med. kratkotrajan. jednodnevna groznica. efektivno stanje npr. izvući sok Eet (grč. edulcoratio) farm. otac Medejin Eetion (grč. efemera uterina (lat. istinski. već postojala. fr. efemeros. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. čist dobitak. 2. vrijednosnice. vojske. sin Helija i Perse. ni efelkistikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. ef-. vodopada itd. effectus) učinak. effectus djelovanje) obaviti posao. izvlačenje soka edulkorirati (lat. Edelvveiss. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. ono što je izdvojeno iz nečega. supr. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. kao sastojak. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. efelis) mn. trgovina efektima trgovina državnim vrijednosnicama koju obavljaju posrednici (brokeri). kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. razblažiti. ef-. u jednoj sekundi. obrazovanje edukator (lat. educatio) odgajanje. emera) koji traje jedan dan. ephemera uterina čit.edlvajs edlvajs (njem. eductio) kem. koji je zaista izvršen ili postoji. uspjeh. dulcis sladak. odgoj. pjege od sunca na licu. produkt edulkoracija (lat. učitelj edukcija (lat. fiz. prolazan efemeridi (grč. edulcare) kem. effectus) stvaran. istinski. eductum) izvod. ubio ga je Ahilej efe (fr. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. Aietes) mit. pjege po tijelu. jednodnevan. effectus. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. efektivna roba trg. weiss bijel) bot. ukupan uradak efekti (lat. izlučivanje edukt (lat. efektivni dobitak stvaran dobitak. effets) mn. tj. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. koji se tiče efekata. izvršiti nalog. educator) odgajatelj. studij umjetnosti efekt (lat. efelkističan (grč. izvaditi. koji je u vezi s efektima. rad u jedinici vremena (sekundi). zasladiti.

vodoravan egalitarizam (fr. epi-. effringere razbiti. efraktura efraktor (lat. egal) jednak. vodene nimfe. sijevanje efuzija (lat. N. effeminatio) med. efflorescere) bot. grč. effractum) med. uspješan. v. effluere izaći. effractor) prijestupnik. koji su nastojali osnovati "narodne radionice" te ukinuti brak. procvjetavati. osobito svećenicima. efTfiler) izvlačiti konce iz tkanine. gospodar. pojavljivanje bubuljica na koži. odijevanju itd. egalite jednakost) 1. prekomjerno znojenje Efijalt (grč. izlijevanje efluviografija (lat. pred Termopilama izdao Spartance Perzijancima. efficientia) djelotvornost. eforos) eforov djelokrug. e.efemeron efemeron (grč. hidro znojim se) med. u Sparti: najviša vlast od pet osoba koje je narod birao svake godine eforat (grč. efflorescentia) bot. v. ravan. tur. 2. ephoratus) eforova čast i vlast eforija (grč. efluxio) istjecanje. pr. načinu hoda. Efialtes) Grk koji je 480. efor efrakcija (lat. otjecanje. djelatnost. procvjetavanje. božice izvora i bunara kod starih Grka efidroza (grč. egaliser) izjednačitelj . ravnomjernost egalizacija izjednačavanje. efficiens) djelotvoran. izljev strasti efuzivno kamenje geol. osobito kao nadzornika hramova i crkava. težnja za ostvarenjem potpune jednakosti medu ljudima koja bi se temeljila na jednakoj raspodjeli dobara i društven