Jasmin Isabegović1 Eldar Jašarević2 Meliha Džindo3 Almir Šabović4

Geološki potencijal teritorije Grada Mostara
Geological potential of Mostar area
Sažetak: Ovaj rad nastao je kao rezultat istraživanja izvedenih tokom izrade Studije mineralnih i rudnih nalazišta za područje Mostara kao segmenta Prostornog plana Grada Mostara kojeg su autori ovog rada uradili za Grad Mostar – Zavod za prostorno ureĎenje. U radu su prezentovani osnovni zaključci o geološkoj graĎi, pojavama i ležištima mineralnih sirovina, te prikazan geološki potencijal i ograničeni geološki potencijal Mostarskog područja. Posebno je obraĎena metodologija odreĎivanja potencijalnosti i ograničene potencijalnosti koju su autori primjenili tokom rada na studiji. Prilikom izrade navedene studije izraĎena je baza podataka (u GIS-u) svih pojava i ležišta mineralnih sirovina za predmetno područje čime je dat značajan doprinos osnovnim regionalnim geološkim istraživanjima mineralnih sirovina. Imajući u vidu izražen problem nedozvoljene a samim tim i neplanske eksploatacije mineralnih sirovina autori su posebnu pažnju posvetili izradi karte ograničene geološke potencijalnosti čime su identifikovani prostori pogodni za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina u nadi da će se buduća eksploatacija usmjeriti na ta područja a samim tim doći i do smanjenja pritiska na okoliš koji rudarske aktivnosti generalno proizvode. Ključne riječi: ležišta mineralnih sirovina, geološka potencijalnost, ograničena geološka potencijalnost, stepen potencijalnosti, nivo sigurnosti odreĎivanja geološke potencijalnosti, GIS Abstract: This paper is a result of studies that were conducted during the preparation of Study of mineral deposits in areas of the Mostar as a segment of the Spatial Plan of the City of Mostar by the authors of this paper done for the City of Mostar - Department of Planning. This paper presents the main conclusions of the geological structure, mineral occurrences and deposits of raw materials and presents the geological potential and the limited geological potential for areas Mostar. Special attention is devoted to define methodologies for determination of geological potential and limited geological potential that the authors applied during work on Study. With development of the Study adequate database was developed (in GIS) of all occurrences and mineral deposits for the Mostar area which gives a significant contribution to the basic regional geological surveys of mineral resources. Bearing in mind the significant problem of illegal and therefore unplanned exploitation of mineral resources, the authors paid special attention to development of map of limited geological potentiality, which identified areas suitable for exploration and exploitation of mineral resources in the hope that it the future exploitation will

1 2

Jasmin Isabegović, dipl.inž.geol. - Rudarski institut Tuzla Eldar Jašarević, dipl.inž.geol. - Rudarski institut Tuzla 3 Meliha Džindo, dipl.inž.geol. - Rudarski institut Tuzla 4 Mr. sc. Almir Šabović, dipl.inž.geol. – Rudarski institut Tuzla

focus to these areas and thus reduce negative impacts on the environment that mining activities generally produce. Key words: mineral deposits, geological potentials, limited geological potentials, the

degree of potentiality, the level of certainty with witch the geological potentials is determined, GIS

1. GEOLOŠKA GRAĐA PODRUČJA GRADA MOSTARA 1.1. Istorija stvaranja terena

Predmetna oblast pripada zoni spoljnih Dinarida, koji pripadaju miogeosinklinalnim prostorima mediteranske geosinklinale. Prema karakteru sedimenata može se zaključiti da ovaj prostor pripada plićim dijelovima neritske zone u kojim je s vremena na vrijeme dolazilo do produbljavanja i povremene vulkanske aktivnosti. Najstarije tvorevine na predmentom području pripadaju donjem trijasu. To su klastični sedimenti taloženi u plićim dijelovima mora sa tendencijom produbljavanja u gornjem dijelu trijasa. Srednji trijas je predstavljen različitim facijama, što ukazuje na veliku razuĎenost ovih dijelova geosinklinale. U ovom odjeljku trijasa sreću se različite vrste krečnjaka i dolomita kao i vulkanogeno-sedimentnih asocijacija. Facijalna raznovrsnost, kao i vulkanska ukazuju na labilnost tla u ovom dijelu geosinklinale. U gornjem trijasu nastupa stabilizacija geosinklinalnog područja i taloženja dolomita i krečnjaka. Kroz srednju i naročito gornju juru dolazi do osjetnog oplićavanja o čemu govore sprudni krečnjaci u gornjoj juri. U kredi se nastavlja taloženje plitkih marinskih sedimenata. U turonu dolazi ponovo do stvaranja sprudova, koji su rezultat slabijih epirogenih izdizanja. Krajem krede dolazi do potpunog izdizanja ovih dijelova terena, uslijed čega dolazi do prekida u sedimentaciji (laramijska faza) kada se stvaraju ležišta boksita. Paleocenski sedimenti leže diskordantno preko starijih tvorevina, a stvarani su u bočatnim sredinama. Početkom eocena dolazi do ponovnog produbljivanja i taloženja plikovodnih marinskih sedimenata. U središnjem eocenu stvaraju se pješčari, laporci, rjeĎe krečnjaci, koji imaju flišni karakter. Promjene u sedimentaciji i stvaranje flišnih sedimenata vjerovatno je uslovila pirinejska orogena faza. Poslije eocena prestaje da egzistira mediteranska geosinklinala. Tektonski pokreti koji su doveli do ubiranja ovih terena pripadaju posteocenskim orogenim fazama, vjerovatno pirinejskoj i savskoj.

Nakon glavnih faza ubiranja dolazi do naknadnog rasjedanja i formiranja potolina koje ispunjavaju neogene vode. U početku taloženja slatkovodnih neogenskih sedimenata, povremeno se stvaraju uslovi za taloženje biljnog materijala iz kojeg su nastali slojevi sa ugljem. Nakon toga nastupa konstantno lagano spuštanje basena sve do početka pliocena. NajmlaĎi pokreti su bili jako intenzivni, dovode do izdizanja i komadanja ovih terena, ubiranja neogenih sedimenata, kao i do izdizanja i usijecanja Neretve u sopstvene terase. Tokom starijeg kvartara u Mostarskom polju su istaložene naslage limnoglacijalnog materijala kao posljedica topljenja leda u susjednim područjima (Velež, Čvrsnica, Prenj). U mlaĎem kvartaru dolazi do intenzivne erozije, koja daje današnji izgled terena. Sudeći po dubini kvartarnih sedimenata u odnosu na morski nivo, pretpostavlja se da je u mlaĎem kvartaru došlo do spuštanja terena, koje traje i danas.

2. LEŽIŠTA MINERALNIH SIROVINA
Geološka graĎa terena uslovila je formiranje specifičnih mineralnih resursa, a prije svih graĎevinskih materijala, uglja i boksita. Zatvaranjem RMU Mostar zaustavljena je eksploatacija uglja koja je dugo uz eksploataciju boksita bila okosnica rudarstva u području Mostara. U isto vrijeme eksploatacija graĎevinskih materijala doživljava ekspanziju. Ekonomski značajne pojave mrkog uglja vezane su za neogene sedimente. Najznačajnije od njih su u okviru tzv. Mostarskog basena (Mostarsko polje i Bijelo polje). Ležišta uglja su dosta dobro ispitana istražnim bušotinama, te izvedenim eksploatacionim radovima, ali je dozvola za eksploataciju ukinuta 2007. godine iz više razloga. Boksiti su u vidu pojava prioritetno registrovani na područijima: Goranci, Selište, Krivodol i Slipčići a trenutno se eksploatacija vrši na području Jasenjana. Ležišta se uglavnom nalaze obodom sinklinalnih i antiklinalnih, paleogenih struktura, te kao manji erozioni ostaci u rudistnim, gornjokrednim krečnjacima. U odnosu na starost krovinskih sedimenata razliku se tri boksitonosna horizonta: gornja kreda-paleocen (liburnijski slojevi); gornja kreda–alvelinskonumulitski slojevi i gornja kreda-eocenski fliš. Ležišta šljunka i pijeska su vezana za područje Mostarskog polja i Bijelog polja gdje se vrši eksplotacija na više manjih lokaliteta. Na ovim područjima su uočena i brojna napuštena iskopišta kojima je devastiran okoliš, a neka od njih postaju i „nelegalne“ deponije komunalnog otpada. Šire područje Mostara je najvećim dijelom perspektivno područje za razvoj eksploatacije tehničkog kamena (krečnjak i manje dolomit), osim područja Mostarskog polja i Bijelog polja. TakoĎe, u oviru ovog prostora postoje perspektivne lokacije za eksploataciju ukrasnog kamena. MeĎutim detaljna geološka istraživanja su dosta štura. Ističu se dva ležišta ukrasnog kamena i to: Mukoš i Mukoša jug sa višegodišnjom tradicijom eksploatacije.

Na osnovu prikupljenih podatka o pojavama i ležištima mineralnih sirovina na području Grada Mostara kreirana je baza podataka mineralnih sirovina bez obzira SIROVINA status KARTA MINERALNIH SIROVINA KARTA MINERALNIH na trenutni eksploatacije. Na osnovu tih podatka izraĎena je PODRUČJA GRADAsirovina na području karta ležišta mineralnih MOSTARA PODRUČJA GRADA MOSTARA Grada Mostara u GIS metodologiji koja je prikazana na slici br.1.
Rudarski institut d.d. Tuzla Rudarski institut d.d. Tuzla Rudarski institut d.d. Tuzla Rudarski institut d.d. Tuzla Rudarski institut d.d. Tuzla Rudarski institut d.d. Tuzla Rudarski institut d.d. Tuzla

 
DREŽNICA

65

 

62

JASENJANI RAVNI 40 53 512  5  PODGORANI II VRDI  54   43  HUMILIŠANI II45   PRIGRAĐANI GORANCI

BOGODOL

   

SOVIĆI 55 POLOG CIM  MILJKOVIĆI  27  ČULE

 HUMILIŠANI  63 20 VOJNO 48 ZIJEMLJE   19 KUTILIVAČ 41  34 67  35 304736       DOBRČ
BANJDOL

 

44 GNOJNICE GORNJE SOPILJA

GNOJNICE  12  11 262210 5 28   24   23  KOKORINA SRETNICE 56   18 17   125   BLAGAJ   57   58  BAČEVIĆI     59 MALO POLJE RABINA I ŽULJA  60 2  61    66  KAMENA GUBAVICA   4

Slika 1 – Karta ležišta mineralnih sirovina na području grada Mostara izraĎena u GIS-u

3. GEOLOŠKI POTENCIJAL PROSTORA GRADA MOSTARA
Veliko bogatstvo i raznovrsnost geoloških procesa i specifične razlike u geološkoj graĎi Mostarskog prostora nisu rezultirali posebno značajnijim aglomeracijama ekonomski iskoristivih minerala - ležišta mineralnih sirovina. Na ovom području identificirana su značajna ležišta tehničkog kamena, šljunka i pijeska, arhitektonskog graĎevinskog kamena, boksita i uglja. Potencijal za buduća istraživanja, imaju naročito materijali koji se koriste u graĎevinarstvu, zatim boksit a potencijalna ležišta nafte i gipsa tek je potrebno istražiti.

Za izradu karte potencijalnosti uzimaju se u obzir različiti faktori a prije svega geološka graĎa odnosno litološka graĎa područja. Pored geološke graĎe u obzir se uzimaju tektonski odnosi, prostorna zastupljenost pojava mineralne sirovine i sl. Na osnovu geološke (litofacijalne, strukturne) graĎe utvrĎuju se zakonitosti pojavljivanja i prostorne raspodjele različitih mineralnih sirovina, čime se povećava mogućnost otkrivanja novih ležišta i proširenja već postojećih (mineralogenetska regionalizacija, zone potencijalnosti). Karta potencijalnosti predstavlja prikaz mogućnosti otkrivanja mineralnih sirovina bez obzira na eventualna ograničenja, urbana područja, područja vodozaštitnih zona, zaštićenih prirodnih ljepota i sl.

Na karti geološke potencijalnosti Grada Mostara (slika br. 2) izdvojena su područja koja predstavljaju potencijalne lokacije za istraživanje ležišta tehničkog i arhitektonsko-graĎevinskog kamena, boksita, šljunka i pijeska, gipsa i anhidrita, nafte i uglja.

KARTA POTENCIJALNO KARTA POTENCIJALNO MINERALNIH SIROVIN MINERALNIH SIROVIN SIROVI
Rudarski institut d.d. Tuzla Rudarski institut d.d. Tuzla Rudarski institut d.d. Tuzla Rudarski institut d.d. Tuzla Rudarski institut d.d. Tuzla Rudarski institut d.d. Tuzla Rudarski institut d.d. Tuzla

Slika 2 – Karta geološke potencijalnosti Grada Mostara Karta geološke potencijalnosti je raĎena u GIS metodologiji.

Identifikacija prostora rasprostranjenosti neke od mineralnih sirovina predstavlja prvi korak u procesu planiranja prostora koji ima visoku potencijalnost i u kojem je moguć razvoj eksploatacija mineralnih sirovina.

3.1 Geološki kriterij
Na temelju geološkog kriterija razlučuju se područja na kojima geološka graĎa indicira mogućnost pojave ležišta mineralnih sirovina od jalovih područja (odnosno područja na kojima se temeljem geološke graĎe ne pretpostavlja pojava ležišta mineralne sirovine). Područje Grada Mostara istraživano je od strane više geologa koji su dali solidnu osnovu za izdvajanje potencijalnih područja u kojima je koncentracija mineralnih sirovina vjerovatna. Fundamentalni izvor u identifikaciji geološke graĎe svakako predstavlju osnovne geološke karte mjerila 1:100.000. Ukupno tri lista OGK zahvataju područje Grada Mostara. Pored osnovne geološke karte, za definisanje potencijalnosti područja korištena je arhivska graĎa Rudarskog instituta Tuzla i drugi izvori navedeni u popisu literature. Potencijalnost područja nije moguće utvrditi na osnovu primarne klasifikacije rezervi mineralnih sirovina koja se provodi prema odredbama Pravilnika o utvrĎivanju rezervi mineralnih sirovina, jer on propisuje klasifikaciju samo utvrĎenih rezervi mineralnih sirovina za tačno odreĎene granice istražnog polja. Kartu potencijalnosti je moguće koristiti pri prostornom planiranju u odnosu na različite druge podloge (zone sanitarne zaštite izvorišta, urbana područja, itd.) te se shodno različitim zakonskim rješenjima, ali i strateškim planovima razvoja, iskazanim interesom društva i privrednika, mogu odrediti područja pogodna za razvoj eksploatacije odreĎenih mineralnih sirovina. Karta potencijalnosti u tom smislu doprinosi planskom upravljanju mineralnim sirovinama, sigurnijem ulaganju u njihovu eksploataciju i održiv odnos prema okolišu. Prostornu potencijalnost je moguće osim po različitosti mineralnih sirovina prikazati i po stepenu potencijalnosti. Stepen potencijalnosti može biti: Nizak potencijal. Dodjeljuje se područjima u kojima je postojanje resursa malo vjerovatno. Ova kategorija obuhvata široka područja kod kojih je mineralna sirovina raspršena, kao i područja koja imaju malo ili uopće nemaju naznaka mineralnih sirovina. Umjereni potencijal se dodijeljuje za područja: (1) gdje geološke, geohemijske i geofizičke karakteristike ukazuju na sredinu povoljnu za nastanak mineralne sirovine, (2) gdje tumačenja i podaci ukazuju na razumnu vjerojatnost akumulacije resursa, i (3) gdje znanja o ležištima mineralnih sirovina ukazuju na povoljan teren za odreĎene vrste ležišta. Visoki potencijal se dodijeljuje za područja: (1) gdje geološke, geohemijske i geofizičke karakteristike ukazuju da je sredina povoljna za postojanje resursa, (2) gdje tumačenja podataka ukazuju na visok stupanj vjerovatnosti akumulacije, i (3) gdje znanja o ležištima mineralnih sirovina podržavaju utvrĎivanje prisutnosti mineralne sirovine, i (4) gdje podaci pokazuju da su mineralne sirovine koncentrisane barem u dijelu područja. Nepoznati potencijal se dodijeljuje područjima gdje je informacija neadekvatna za dodjelu niske, umjerene ili visoke razine potencijalnosti.

Imajući u vidu navedeno na području Grada Mostara označena područja potencijalnosti za istraživanje tehničkog kamena i šljunka imaju visok potencijal dok je arhitektonskograĎevinski kamen zbog nedostatka usmjerenih istraživanja uključen u područje tehničkog kamena ali kao područje umjerene potencijalnosti. Ležišta boksita, imajući u vidu njihov način pojavljivanja se smatraju kao prostori umjerene potencijalnosti, osim područja Jasenjana koje ima visoku potencijalnost. Ugalj ima visoku potencijalnost i na odreĎenim prostorima su i dokazane rezerve, meĎutim zbog drugih razloga (prije svega uticaja na okoliš) njegovo dalje istraživanje i eksploatacija je malo vjerovatna. Označene zone potencijalnosti šljunka i pijeska imaju visoki potencijal, dok se gips i nafta može svrstati u kategoriju nepoznatog potencijala.

3.2 Nivo sigurnosti
Nivo sigurnosti primjenjuje se na ocjenu potencijalnosti i pokazuje stepen povjerenja s kojim je dodijeljen stepen potencijalnosti. Nivo sigurnosti treba odražavati (1) adekvatnost geoloških, geohemijskih i geofizičkih podataka dostupnih u trenutku ocjenjivanja, i (2) kako dobro se odreĎene vrste depozita procjenjuju i razumiju. Općenito, atributi tipa mineralnih depozita se odreĎuju prvi, a specifični zahtjevi za dodjelu visoke, srednje i niske potencijalnosti se odreĎuju drugi, dok se priroda i količina podataka potrebnih za dodjelu stepena sigurnosti odreĎuje posljednja. Nivo A. Dostupne informacije nisu dovoljne za odreĎivanje nivoa potencijalnosti za odreĎeni mineralni resurs. Ova razina sigurnosti se dodjeljuje za područja koja imaju nepoznati potencijal. Nivo B. Dostupne informacije upućuju na potencijalnost. Nivo B se dodjeljuje gdje je generalna geološka graĎa poznata, ali ključni dokazi nedostaju vezano za aspekte kao što su struktura, litološke graĎa, način formiranja, ili očekivanu mineralnu sirovinu. Nivo C. Dostupne informacije predstavljaju dobar pokazatelj nivoa potencijalnosti; Nivo C se koristi tamo gdje je geološka graĎa jasno definisana, ali gdje su specifični dokazi nedovoljni da bi se procijenili osnovni elementi ležišta mineralne sirovine. Nivo D. Dostupne informacije jasno definišu nivo mineralne potencijalosti, općenito nivo D se koristi tamo gdje je geološka graĎa jasno definisana, proces oblikovanja ležišta se može utvrditi, a podaci o očekivanim tipovima mineralnih ležišta se dobro razumiju. Imajući u vidu navedeno, možemo reći da je nivo sigurnosti sa kojim je ocijenjena potencijalnost za područje Grada Mostara slijedeća: - Tehnički kamen i arhitektonsko graĎevinski kamen (nivo C i D); Nivo C se odnosni na arhitektonsko-graĎevinski kamen, dok nivo C i D odgovara područjima potencijalnosti za tehnički kamen. Geološka graĎa jasno ukazuje na značajnu potencijalnost područja za eksploataciju tehničkog kamena.

- Boksiti (nivo C i D); Geološka graĎa i identifikovane pojave predstavljaju dobar pokazatelj nivoa potencijalnosti, dok je na području Jasenjana ova potencijalnost jasno definisana. - Gips i anhidrit (nivo B); Dostupne informacije o geološkoj graĎi upućuju na potencijalnost područja za istraživanje gipsa - područje Lišana. - Ugalj (nivo D) – Naime, ugalj je značajno istraživan u predmetnom području, te su saznanja o ležištima značajna, a za odreĎena područja dokazane su i bilansne rezerve. - Nafta (nivo B). Pristup procjeni potencijalnosti treba biti agresivan i uglavnom optimističan, čak i maštovit i odvažan. Neotkriveni resursi će ostati neotkriveni sve dok su istraživanja ograničena na popis poznatih ležišta ili sve dok istraživači koristeći pažljivo obrazložena geološka predviĎanja ne predlože vjerovatnost pojava mineralnih sirovina. Zaključci se moraju što je moguće više temeljiti na dokazima, a kriterijumi za izvoĎenje zaključaka moraju biti specificirani.

4. OGRANIČENI GEOLOŠKI POTENCIJAL TERITORIJE GRADA MOSTARA
Imajući u vidu da potencijalna područja mineralnih sirovina zauzimaju tačno odreĎena područja moramo imati na umu da isti prostori mogu imati potencijalnost i po drugim osnovama, npr. zone sanitarne zaštite izvorišta, zaštićena prirodna područja, urbane zone i sl., te je potrebno pronaći kompromis, odnosno pomiriti često potpuno isključiva stajališta različitih interesnih grupa. Upravo zbog toga se izraĎuje karta ograničene potencijalnosti mineralnih sirovina koja predstavlja rezultat integracije karte geološke potencijalnosti i prostornih zabrana. U cilju davanja našeg doprinosa planiranju prostora za prostor Grada Mostara, izraĎen je prijedlog karte ograničene potencijalnosti. Karta ograničene potencijalnosti je prijedlog na osnovu dostupnih podloga dostavljenih od strane Zavoda za prostorno planiranje Grada Mostara. Naime, karta ograničene potencijalnosti predstavlja područja kojima bi eksploatacija mineralnih sirovina u budućnosti trebala težiti, odnosno u kojima „negativni“ uticaji eksploatacije nisu izraženi. Naravno ona ne isključuje mogućnost eksploatacije i u drugim područjima. MeĎutim, na područjima izvan ograničene potencijalnosti je eksploatacija moguća samo u posebnim slučajevima i na osnovu izraĎenih studija uticaja na okoliš koje daju pozitivno mišljenje o eksploataciji mineralne sirovine. Uobičajeno da su u okviru karte ograničene potencijalnosti izuzeti pojasevi kao npr.: - Pojasevi uz putnu infrastrukturu - Zone oko naselja i planiranih graĎevinskih zona (2 km od naselja i 1 km od stambenih graĎevina ili graĎevina u kojima se odvija poslovna djelatnost, za eksploataciju koja uključuje miniranje i 200 m za aktivnost koja uključuje samo kopanje šljunka ili pijeska.) - Zaštitne zone parkova prirode

- Agrarno vrijedno zemljište - Zone sanitarne zaštite izvorišta

Slika 3 – Prijedložena karta ograničene potencijalnosti

Karta ograničene geološke potencijalnosti predstavlja prijedlog koji je potrebno usuglašavati u skladu sa razvojem planske dokumentacije u Zavodu za prostorno ureĎenje Grada Mostara (slika 3).

5. ZAKLJUČAK
U radu je prikazana metodologija izrade karata geološke potencijalnosti i ograničene potencijalnosti kao neophodnih dokumenata u izradi planske dokumentacije. Prikazani su rezultati provedenih istraživanja za područje Grada Mostara. Imajući u vidu da se sva planska dokumentacija izvodi u GIS metodologiji ove karte predstavljaju bazu podataka koja se jednostavno može unaprijeĎivati i ažurirati u skladu sa potrebama razvoja planske dokumentacije.

LITERATURA
1. Rudarski institut Tuzla, Studija mineralnih i rudnih nalazišta za područje Grada Mostara, 2010. 2. Normann, C., The Regulation, Monitoring, and Enforcement of Mineral extractions in Scotland. In the Book of plenary papers – European conference on raw building materials and coal: New perspectives (2004) 3. Pietersen, H.S., Construction Raw Materials Policy and Supply Practices in Northwestern Europe. In the Book of plenary papers – European conference on raw building materials and coal: New perspectives (2004) 4. Langer, W.H. & Šolar, S.V. Natural aggregate resources – environmental issues and resource management: report of Working Group 5. In Fabbri, A.G. (ed.),Gaal, G. (ed.), McCammon, R.B. (ed.) Deposit and geoenvironmental models for resource exploitation and environmental security (NATO science series, Series 2, Environmental security, Vol. 80.) Dordrecht: Kluwer, p.525-532, 2002. 5. Thompson, S., Current Issues in Mining Law and Strategy Development: Obstacles and Opportunities to Rational Use. In the Book of plenary papers – European conference on raw building materials and coal: New perspectives (2004) 6. UEPG – European Aggregates Association Annual report 2004. 7. Wagner, H. Summary of a Study of Minerals Planning Policies in Europe. Izlaganje na „Conference on Sustainability“, 30. November 2004. 8. Hicks, L.B., Mineral planning in the United Kingdom, In the Book of plenary papers – European conference on raw building materials and coal: New perspectives (2004) 9. Osnovna geološka karta u mjerilu 1:100.000, odgovarajući listovi i pripadajući Tumači.