P. 1
Tendencija razvoja globalnog turizma

Tendencija razvoja globalnog turizma

|Views: 432|Likes:
Published by Filip Simonovski
Tendencija razvoja globalnog turizma, autorsko djelo Ivana Mišića, studenta Fakulteta organizacije i informatike.
Tendencija razvoja globalnog turizma, autorsko djelo Ivana Mišića, studenta Fakulteta organizacije i informatike.

More info:

Published by: Filip Simonovski on Nov 10, 2011
Copyright:Traditional Copyright: All rights reserved

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/15/2014

pdf

text

original

1LnuLnCl!L 8AZvC!

A CLC8ALnCC 1u8lZMA















SADRZA)
1. Uvod .................................................................................................................................. 2
2. Sto je turizam ..................................................................................................................... 2
2.1 Povijest razvoja turizma ................................................................................................ 3
2.2 Karakteristike turistickog sustava ................................................................................. 7
2.3 Proces turizma .............................................................................................................. 9
3. Znacajke globalizacije u turizmu ...................................................................................... 15
3.1. Posljedice krize na svjetski turizam ............................................................................ 17
3.2 Buducnost razvoja globalnog turizma.......................................................................... 19
4. Zakljucak ......................................................................................................................... 20
5. Literatura .......................................................................................................................... 21
Ilustracije ............................................................................................................................. 22













ŵ Uvod


2

%ema rada je tendencija razvoja globalnog turizma. Kroz ovaj rad, pojasniti ce se ukratko sto
je to turizam, te prikazati sve odrednice razvoja globalnog turizma sa prikazom povjesti
razvoja turizma od njegovih modernijih pocetaka do danas. %urizam, kako je opce poznato u
nekim zemljama je glavni generator tj. jedan od glavnijih prihoda te drzave. Primjeri takvih
drzava su Hrvatska, Spanjolska, Grcka itd. No, kako turizam ne moze donositi velike prihode
ako se stalno drzi jedna te ista ponuda, on se mora mjenjati te zavisno o stanju na trzistu nuditi
ili prestati nuditi neke usluge. %urizam, najcesce se zamislja kao posjecivanje obalnim
podrucjima ili posjecivanje planinskim podrucjima. No, postoji puno vrsta turizma, koji
variraju od povjesnog turizma gdje je glavna svrha posjecivanje povjesnih znamenitosti do
doom-turizma koji se orijentira na posjecivanje onih krajeva koji su pred nestankom poput
snjeznog vrha planine Kilimandzaro. Kako bi se turizam mogao mijenjati i prilagodavati,
potrebno je konstantno pratiti trendove u trzistu te uzimati u obzir sve okolnosti koje se
javljaju. %rziste turizma je usko vezano sa kretanjima na Iinancijskom trzistu, jer turisticki
arazmani kostaju zavisno od sadrzaja od par stotina kuna do par tisuca kuna. Prema tome,
ukoliko je situacija na trzistu takva da je Iinancijska moc stanovnistva manja, potrebno je
adekvatno tome korigirati cijene turistickim arazmana kako bi se odrzao broj korisnika
arazmana, te privukli novi korisnici ovih usluga. Oni turoperatori koji prate ova zbivanja,
korigirati ce cijene tako da ce cijeniti manje, ali ce imati veci broj korisnika koji ce
kumulativno donesti vecu zaradu. Kroz ovaj rad, ukratko ce se prikazati stanje turizma od 80-
tih godina 20. stoljeca, do predvidanja sve do 2020. godine. %urizam, predstavlja najaktivniju
granu, prema tome i razvoj njegov je isto tako vrlo aktivan i vrlo dinamican.







Ŷ Sto |e turizam


3

%urizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog
mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivaliste i ako s takvim boravkom nije
povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i KrapI, 1942). Obuhvaca
rekreaciju, putovanje i odmor. %uristicka kretanja se dijele na vrste i speciIicne oblike
turizma. Dok su vrste turizma deIinirane odredenim kriterijem npr. prema trajanju boravka
turista (boravisni, vikend i izletnicki turizam), speciIicni oblici turizma obiljezeni su
speciIicnim turistickim motivom koji posjetitelje privlaci u tocno odredene destinacije, npr.
lov - lovni turizam. SpeciIicni oblici turizma orijentirani su na manje (deIinirane) segmente
turisticke potraznje, a nastali su kao suprotnost masovnom turizmu.
1

Ŷŵ Povi|est razvo|a turizma

Podaci vezani za razvoj temelja turizma temelje se na radu Pavlic, I, Suvremene tendencije u
razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi. Kraj dvadesetog i pocetak dvadeset i
prvoga stoljeca rezultiraju intenzivnim razvojem proizvodnih snaga, sto izravno utjece na
poboljsanje zivotnoga standarda. %a je pojava izravno potaknula promjene u ponasanju, pa i u
strukturi turisticke potraznje u usporedbi s prijasnjim razdobljem. Poboljsani zivotni standard
odrazio se je, izmedu ostaloga, na omasovljenje turistickih kretanja, ali i na porast potrosnje
turista, pa time i prihoda koji se ostvaruje od turizma. Provedenim istrazivanjem, ostvarenim
anketiranjem eksperata, doslo se do zakljucka da su prije svega promjene na strani turisticke
potraznje poticale nastanak globalizacijskih procesa, pri cemu se pojavljuje nuznost za
internacionalizacijom nositelja turistickih aktivnosti kako bi se nasli sto kvalitetniji odgovori
na narasle zahtjeve u turistickoj potraznji (slika 1.).
2
Suvremena turisticka potraznja je pod
izravnim utjecajem svih onih promjena sto se danas odvijaju na turistickom trzistu. Danasnji
su turisti iskusni putnici. Njihovo povecano iskustvo, Ileksibilnost, prilagodljivost i
neovisnost generiraju potraznju usmjerenu prema boljoj kvaliteti uz posebni naglasak na
element "vrijednost za novac". Globalizacijski procesi su uz ostalo uvelike pridonijeli
promjeni drustvenih odnosa, i to se nadasve ogleda u sIeri rada.
34


1
http://hr.wikipedia.org/wiki/%urizam |1.11.2011.|
2
Proces prikupljanja primarnih podataka realiziran je metodom anketiranja eksperata koji se bave globalizacijom
u turizmu, cime su utvrdene velicine najblize realnom stanju. U eksperte su ukljuceni istrazivaci zaposleni na
znanstvenim institucijama, kao sto su Iakulteti i instituti. Na reprezentativnost provedene ankete upucuje 65 °
povrata anketnih upitnika. Anketa je provedena 2003.
3
Human resources development, employment and globalization in the hotel, catering and tour sector,
International labour organization, Geneva, 2001, str. 17.

Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik



Napredak na podrucju slobodnog vremena, uz obrazovanje, zdravstveni status, te inIormacije
i komunikacije, u posljednje vrijeme postaju generatorima razvoja u razvijenim zemljama.
Prema provedenom istrazivanju najveci broj eksperata (70°) drzi da je zivotni standard vrlo
vazan element u turistickoj potraznji, potom su promjene sustava vrijednosti ocijenjene vrlo
vaznima u 55 ° slucajeva, pa aIirmiranje novih potreba i uspostavljanje novoga zivotnog
obrasca. Nevaznim elementom ocijenjen je zivotni stil (slika 2.).
5

Izvor: Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik

Slika 1. Cimbenici poticanja globalizacijskih procesa u turizmu


Slika 2. Ocjena elemenata turisticke potraznje koji su poticali nastanak globalizacijskih
procesa


Moze se zakljuciti da se istrazivanja o promjenama i ocekivanjima u skoroj turistickoj
buducnosti, moraju temeljiti na analizi i ispitivanju promjena u zivotnom standardu turista,
zivotnom obrascu suvremenog covjeka, analizi potreba koje proistjecu iz odredenoga

3
Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik


3

zivotnog razdoblja i na ispitivanju promjena u sustavu vrijednosti. Mnogi autori uzroke za
promjene suvremenog turizma vide u izmjenama vrijednosnog sustava jer da to utjecalo
na uspostavu novoga zivotnog obrasca. Iz navedenog odnosa proizlaze nove, sasvim drugacije
turisticke potrebe i novi oblici turizma koji se razvijaju da bi se zadovoljile novonastale
potrebe. Doslo je do aIirmacije takvih zivotnih potreba koje su u potpunosti izmijenile
industrijski model turizma.
6


Stavljen je naglasak na njegovu individualizaciju u skladu s novim zivotnim obrascem koji se
mijenjao, izmedu ostaloga, i pod utjecajem globalizacijskih procesa. Ako je dominantni
zivotni obrazac suvremenoga industrijskog drustva u velikoj mjeri Iormirao masovni turizam
konzumeristickog tipa, realno je ocekivati da ce se s promjenom temeljnoga zivotnog obrasca
u postindustrijskom, inIormacijskom, civilnom i globalnom drustvu - stvoriti uvjeti za novu
percepciju turistickoga razvoja. Odrzivi razvoj u percepciji "novog zivotnog obrasca" ne mjeri
se parametrima ekonomskog rasta, dohotkom, brojem turista i novcanim prihodima ili
rashodima itd., nego ekonomijom resursa, poglavito prirodnih resursa, tj. smanjenjem Iizickog
obujma resursa kojima se koristi u razvojnom procesu, a time i smanjenjem stupnja
oneciscenosti okolisa.
78


Nove turisticke potrebe zahtijevaju prilagodbu turisticke ponude zahtjevima turisticke
potraznje. Pomiriti te suprotnosti, koje su istodobni proizvod globalnoga drustva, nije moguce
bez aktivnog pristupa promjeni dosadasnje turisticke politike. Sve navedeno utjecalo je na
pojavu da u malome vremenskom razdoblju, od Drugoga svjetskog rata do danas, turizam
postane globalni Ienomen, na sto upucuje veliki broj sudionika koji se ukljucuju u svjetske
turisticke tijekove.
9





%ablica 1. Medunarodni dolasci turista i ostvareni prihod od turizma u svijetu od 1950. do 2002.

6
Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik
7
A. Dulcic, L. Petric, Upravlfanfe ra:vofem turi:ma, Mate, Zagreb, 2001, str. 30.
8
Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik
9
Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik

6


Izvor: Yearbook oI %ourism Statistics, W%O, vol. 1, 47. ed., Madrid, 1995.; Yearbook oI %ourism Statistics,
W%O, vol. 2, 47. ed., Madrid, 1995.; Yearbook oI %ourism Statistics 1995. 1999., vol. 1, 53. ed., Madrid,
2002., %ourism Market %rends, W%O, Europe 1988 1997., %ourism Highlights, 2001., Iirst edition, W%O,
Madrid, 2001., www.worldtourism. org(20.02.2004.)


Medunarodni je turizam u svijetu u stalnom usponu. Analiza njegova kretanja u razdoblju od
1950. do 2002. godine pokazuje da se broj medunarodnih dolazaka povecao vise od 28 puta,
dok su prihodi od medunarodnog turizma porasli cak nesto vise od 220 puta. Za navedeno
razdoblje prosjecna godisnja stopa promjene rasta broja dolazaka je iznosila 6,64 °, a prihoda
10,92 °. Najveca stopa promjene za analizirano petogodisnje razdoblje zabiljezena je u
vremenu od 1960. do 1965. %ada se naglo omasovljuje turizam stvaranjem prihvatljivih uvjeta
putovanja. Novonastali "povoljni" uvjeti posebice privlace turiste nizih plateznih sposobnosti
- onih koji dotad iz objektivnih razloga nisu mogli biti sudionicima turistickih tijekova. S
druge strane, najmanja stopa porasta turistickih dolazaka je zabiljezena od 1980. do 1985. %o
upucuje na usporenu dinamiku rasta turisticke medunarodne potraznje, i to od osamdesetih do
danas. U posljednjem od promatranih razdoblja stopa je porasta nesto manja, uz napomenu da
su uzete cetiri godine, pa iznosi 2,38 ° porasta dolazaka i 0,37 ° porasta prihoda. Ako se
promatra posljednje petogodisnje razdoblje, prosjecna stopa porasta dolazaka tu iznosi 2,71 °
i prihoda 0,69 °. Analizom se dade lako uociti kako postoje razlike u dinamici Iinancijskog i
Iizickog rasta medunarodnog turizma.
10



10
Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik


7

Promatrajuci i kretanje prosjecne stope porasta ostvarenog prihoda od turisticke potrosnje,
moze se uociti da je u nekim razdobljima (od 1975. do 1995.) nastala velika razlika izmedu
ostvarenih dolazaka i prihoda. Jedan od mogucih razloga za takve razlike je i primjena
razlicitih metodologija u pracenju i evidentiranju Iizickog i Iinancijskog prometa. Samo se dio
medunarodnoga putnickog prometa iskazao kao turisticki, dok se ostvareni prihod
evidentirao kao turisticki bez obzira na vrstu putnika. Uz to su tu rast cijena i meduvalutni
odnosi, sto je zasigurno utjecao na dinamiku promjena stopa medunarodnih turistickih
prihoda. Ako ne bi doslo do daljnje prostorne redistribucije turisticke potraznje, postoje
11
ca
ponuda nece biti u stanju apsorbirati daljnji porast potraznje po navedenoj stopi porasta.


ŶŶ Karakteristike turistickog sustava

Podatke vezane za karakteristike turistickog sustava temeljimo na doktorskoj disertaciji (J.
Grzinic-Pozicioniranje konkurentnosti hrvatske turisticke ponude, Pula 2006.). %urizam
predstavlja jednu od najdinamicnijih grana svjetskih drustvenih procesa, koji ima veliki
utjecaj na gospodarstvo drzave unutar koje se provodi. Zbog niza interakcija koje se dogadaju
pri susretu turista s turistickom destinacijom, turizam je najprije objasnjen kroz skup odnosa i
pojava.
12
Glavna turisticka usluga su putnicke agencije, turisticki operatori, hotelski smjestaji,
apartmanski smjestaji, transportne tvrtke, zabavni parkovi, sportski sadrzaji, industrija
suvenira, globalni distribucijski i rezervacijski sustavi, distribucija i promocija putnicke
literature i sl. Pod Komplementarnom turistickom uslugom (25-50 °) u turizmu misli se na
zeljeznicke stanice, elektronicku opremu, Ioto industriju, novinare, pisce, umjetnike, poslovne
konzultante i ostalo. Komplementarna turisticka usluga (do 25 °) sastavljena je od
Iarmaceutske i kozmeticke industrije, industrije odjece, elektricnog inzenjeringa, bankarstva,
izgradnje. Putovanja se stvaraju pod utjecajem potreba koje se kasnije izrazavaju kroz
turisticku potraznju. %uroperatori i turisticke agencije kao posrednici turisticke ponude i
potraznje oblikuju i prilagodavaju turisticku ponudu turistickoj potraznji. Susretanje turisticke

11
Gerzinic A, Pozicioniranje konkurentnosti hrvatske turisticke ponude, Pula 2006

12
Odnosi koje oblikuje turizam nastaju pod utjecajem brojnih cimbenika koji karakteriziraju suvremeni
drustveni razvoj. Isto potvrduje da turizam nije jednoznacna pojava, vec splet odnosa drustvenog i
ekonomskog karaktera. CI. Pirjevec, B. i Kesar, O., (2002) !ocela turi:ma, Sveuciliste u Zagrebu,
Ekonomski Iakultet.


8

ponude i potraznje razvija gospodarsku makroekonomsku aktivnost u smislu stvaranja
instrumentarija i davanja vaznosti turizmu u razvojnim politikama zemalja.
13

Rast turizma u svijetu pomogao je turistickoj industriji u boljem razumijevanju utjecaja
turizma i turistickog proizvoda na ostale segmente ekonomije, te u raspoznavanju tekuceg i
buduceg utjecaja ekonomskih trendova u turizmu turisticka ekonomija. Vrijednosti koje se
postavljaju kao cilj u upravljackim instrumentima vladine politike prema turizmu sluze
usmjeravanju istog putem svojih mehanizama te omogucuju naknadnu valorizaciju ucinaka
koje izaziva utjecaj turizma na ekonomiju, drustvo i prostor.
Slika 3. %urizam globalni konceptualni okvir
POKRETACKI ELEMENTI TURIZMA
Potrebe - povijesni razvoj
Potraznja - motivi
SERVISNI ELEMENT
TURISTICKI SUSTAV

POTROSN1A -----------------POSREDNICI-----------------------PONUDA







FUNKCIONALNI ELEMENTI
TURISTICKI MENADZMENT
Istrazivanja - planiranje - politika i propisi - marketing - obrazovanje

POSL1EDICNI ELEMENT
TURISTICKI UCINCI
Ekonomski--------------------------drustveno-kulturni--------------------------prostorni

13
Gerzinic A, Pozicioniranje konkurentnosti hrvatske turisticke ponude, Pula 2006

Þonasan[e
Þreferenc|[e
C|[ene
komun|kac|[a Ŷ
promoc|[a
Þromet
Agenc|[e
Atrakt|vnost
Sm[esta[ţ prehrana
Csta|| sadrIa[|

9

OPTIMALIZACI1A RAZVO1NIH CIL1EVA
Izvor: Obrada Anita Grzinic prema Dulcic, A., (2001) Upravlfanfe ra:vofem turi:ma, Mate,
Zagreb, str. 117.
Uzimajuci u obzir cinjenicu da ova ekonomska aktivnost ukljucuje milijune dolara
mjesecno, sociolosko pracenje radi analize, trendove koje treba identiIicirati, koristi/troskove
koji se izracunavaju
14
moguce je razumjeti i njezinu kompleksnost.
Ŷŷ Proces turizma

%o je proces u kojem se najbolje pokazuje sva viseslojnost i komplicirana struktura te
gospodarske grane koju bez stalnog pronalazenja novih metodologija i rjesenja za integraciju
razlicitih segmenata nije moguce kvalitetno kvantiIicirati. U relativno kratkom vremenskom
razdoblju turizam je postao globalni Ienomen, te sudeci po broju sudionika, zasigurno
najmasovnija pojava u svjetskim relacijama. Slika 3. na prethodnoj stranici prikazuje globalnu
Iunkcionalnu percepciju turistickog sustava prema kojemu se mogu razvijati mehanizmi
upravljanja pojavom i posljedicama koje turizam generira.
15

Nadalje, turizam je jedna od najvaznijih komponenata medunarodne trgovine.
Analiticka obrada zarade od medunarodnog turizma, turisticku industriju svrstava na trece
mjesto u svijetu, iza naItne i kemijske industrije. Prema Mathieson and Wall (1982); Seward
et al. (1982); DuIIield (1982) razlozi zbog kojeg ekonomije teze razvoju turizma kao izvoznoj
industriji su sljedeci:
O Kreiranje novih industrija i aktivnosti;
O Utjecaj na zaposlenost;
O Porast urbanizacije;
O Povecane zarade drzava u bilanci placanja te ubrzanje razvoja nacionalnih ekonomija;
O Redistribucija moci pomocu redistribucije kapitala razvijenih i nerazvijenih zemalja;
O Multiplikativni eIekti turizma.


14
O tome vise cI. Lundberg, D., Stavenga M.H. i Krishnamoorthy, M., (1995) %ourism Economics, John Wiley
& Sons, Inc, N.Y. pogl. 1.
15
Gerzinic A, Pozicioniranje konkurentnosti hrvatske turisticke ponude, Pula 2006

10

Broj putnika/turista u medunarodnom prometu nakon Drugog svjetskog rata povecan
je za oko 25 puta, a njihova potrosnja cak za 211 puta.
16
«Vodeca svjetska industrija» danas
ukljucuje vise od 600 milijuna ljudi. Svjetski turizam stvarao je oko 5.5 posto ukupnog
medunarodnog izvoza u 1980. godini, te 7.4 posto u 2000. godini.
Pritom je prosjecni godisnji rast ostvaren u turizmu (7.5 posto) u tekucim cijenama
kompariran sa stopama rasta svjetskog GDP-a (4.9 i 6.0 posto) i medunarodnog izvoza
impozantan. Slicno je i s brojem zaposlenih u turizmu (300 do 400 milijuna).
17
Dinamika
rasta medunarodne turisticke potraznje promatrana kroz broj dolazaka turista s pocetka 80-ih
je usporena, tj. nastupilo je razdoblje umjerenijeg rasta. Pritom, znacenje Europe kao
najznacajnije turisticke makroregije svijeta do danas ostaje nepromijenjeno. (graIikon 1.)
GraIikon 1.
Medunarodni turisticki dolasci, 1950-2020. g.

Izvor: %ourism highlights edition (2003), Madrid: Wto, str. 7.

Zakljucci autora prema:Yearbook oI %ourism Statistics, Madrid: W%O, 1982., 1991., 1999. g.
17
Brojka je puno veca, posebice stoga sto u Aziji i AIrici velik broj ljudi u turizmu radi neprijavljeno ili
povremeno.

Juzna Azija
Srednji istok
Afrika
Ìst. Azija/Pacifik
Aktualno Prognoze

11

%urizam je 2004. godine pozitivnog trenda unatoc nastavku gospodarske recesije,
«low cost» i «last minute» trendova, ratova, terorizma, epidemija te drugih svjetskih
problema.

Konacno, turizam svim svjetskim regijama donosi porast sveukupnog turistickog
prometa.
18
Za isti period, medunarodni podaci o dohotku per capita dokazuju da je volatilnost
rasta u zemljama specijaliziranim u turizmu ubrzaniji od prosjeka drugih zemalja. Svjetski
turizam se uspijeva prilagoditi i ponudom slijediti ono sto moderno «putujuce covjecanstvo»
trazi.
19

Dakle, turizam se odvija u kruznom toku ponude, potraznje i konzumacije turistickih
usluga i proizvoda regija. Da bi se kompleksnost elemenata i odnosa u turistickom sustavu
mogla odvijati na obostrano zadovoljstvo svih navedenih cimbenika nuzan je preduvjet razvoj
sredine u kojoj se odvija turisticki promet.
20
U posljednje se vrijeme znacajna uloga pridaje
lokalnim samoupravama u smislu stvaranja Iunkcijskih i institucionalnih okvira intervencije
javnog sektora u svrhu harmonizacije turistickog razvoja.

Slika 4.
aza turistickog sustava

Izvor: C. Cooper, R. Shepherd, J. Westlale, isto str. 20.

18
Prema analizama W%O-a.
19
Urry, J., (2002) %e Canging Economics of te %ourist Industry, u: Apostolopoulos, Y. et. al. Sociology oI
%ourism.
20
Naime, nezamislivo je razvijati turizam bez mnogobrojnih aktivnosti i sadrzaja, kako za turiste, tako i radi
zadovoljenja potreba domaceg (lokalnog) stanovnistva.
eg|[a
eg|[a eg|[a
|zvor|ste
putovan[a
tranz|tne rute tur|st|cke
dest|nac|[e
ÞCVA1NC ÞU1CVANIL

12


%urizam i razvoj regija dva su pojma koja je moguce promatrati u uzrocno
posljedicnom odnosu ili pod odredenim pojedinacnim utjecajem. (cI. poglavlje 5.)
Razvoj turizma se moze shvatiti kao samostalni pojam u odredenoj drustveno
ekonomskoj cjelini u kojoj se turizam razvija, ili se pod pojmom razvoja moze
podrazumijevati razvoj samog Ienomena turizma.
21
Dakle, potrebno je izmjeriti ucinke koji se
postizu u cijelosti turistickog razvoja neke sredine i samo na toj razini moguce je govoriti o
stvarnoj uspjesnosti ili neuspjesnosti razvoja turizma.
Medutim, nagli rast turistickih destinacija moze se odraziti i negativno u oblicima
eksploatacije prirodnih resursa ili moze rezultirati razmatranjem Ienomena odrzivosti
destinacija (kao zamjena za rastuci trend opstanka odnosa i trgovine izmedu turizma i drugih
aktivnosti). Razvoj danasnjeg suvremenog turistickog trzista i regija ovisan je o kupoprodaji
turistickih usluga koja se odvija na strani potraznje.
Nemogucnost turisticke ponude da se neizravno prezentira svojim kupcima kao sto je
to uobicajeno za ponudu na robnom trzistu
22
cini njeno razmatranje speciIicnim. Dominacija
potrosaca i orijentacija prema potrosacu na turistickom trzistu mijenja se orijentacijom prema
sirokoj diversiIikaciji preIerencija turiste.
Omasovljenje kapaciteta karakteristicno za trzisnu ekonomiju javlja se i u turistickim
kretanjima ali u obliku postojanja objektivnog interesa sudionika (materijalni cimbenik) s
strane ponude i potraznje i subjektivnog (zadovoljstvo, razonoda, rekreacija).






21
vukonlcţ 8Ŧ l kecaţ kŦţ (2001) 1otlzom l tozvojť pojomţ ooceloţ postopclŦ SveuclllsLe u Zagrebuţ
Zagrebť Lkonomskl fakulLeLŦ
22
Pirjevec, B. i Kesar, O. (2002) !ocela turi:ma, Ekonomski Iakultet Zagreb.

13




%ablica 2.
Usporedba obiljezja trzisnih ekonomija i turistickog trzista
Trzisna ekonomija Turisticko trziste
ominacifa potrosaca i orifentacifa
prema potrosacu
Odbacivanfe formi masovnog turi:ma i rastuca
diversifikacifa preferencifa
Jolatilnost preferencifa potrosaca Smanfen brof povrataka u istu destinacifu,
profilacifa alternativni obila:aka i atrakcifa
Rastuca tríisna segmentacifa Multiplikacifa odmorisni tipova i atrakcifa
Rast pokretlfivosti potrosaca Jeca informiranost omogucena od strane
turoperatora i medifa
Ra:vof novi proi:voda, skracivanfe
íivotnog vifeka proi:voda
Ucestala promfena íelfa putnika :bog promfena u
modi
Omasovlfenfe kapaciteta Rast ,:elenog turi:ma` i individualnog smfestafa
Izvor: Zakljucci autora prema Pirjevec, B. i Kesar, O., (2002) !ocela turi:ma, Sveuciliste u
Zagrebu, Ekonomski Iakultet.

Danasnji masovni turisticki promet zamjenjuje rast individualnih interesa i
preIerencija potencijalnih putnika radi velike inIormiranosti i mobilnosti istih.
Potrosaci traze odredenu razinu pojedinih komponenata ponude radi «konzumiranja
turistickog proizvoda», dok isto cini i turisticka ponuda udruzivanjem radi odgovora na takve
zahtjeve. Dobar primjer povezanosti turistickih pod-sektora je redukcija troskova prijevoza
omogucena tehnoloskim i organizacijskim progresom u avio industriji ili porast uporabe
privatnih automobila koji je takoder prouzrocio rast turizma nekoliko posljednjih desetljeca.


1




%uristicki proizvod je sa potrosacke strane videnja sastavljen od razlicitih pod-sektora
i proizvodnih komponenata cemu dolazi do izrazaja kompetitivnost unutar turistickih
subsektora kao sto je to slucaj sa hotelima i restoranima pojedinih regija, putnickim
agencijama i ostalima. Medutim i tu postoje segmenti koji si ne konkuriraju medusobno npr.,
razumno je ocekivati da se hoteli ne natjecu sa kampovima iako oboje «proizvode» smjestaj.
Ova cinjenica potvrduje da je turisticko trziste Iragmentirano i da proizvodi u turizmu mogu
biti vrlo heterogeni cak i ako se radi o istom segmentu.
Samo jedna usluga, odnosno sadrzaj, ne mogu zadovoljiti agregatnu turisticku potrebu,
tj. ne mogu samostalno utjecati na zeljeni broj dolazaka turista. Odgovor koji se sa strane
ponude pri tome postavlja postaje rastuca trzisna segmentacija kroz porast tj. multiplikaciju
odmorisnih tipova i atrakcija.
23
Pracenjem turistickih potreba turisticka ponuda kroz iskustvo,
kapital i resurse stvara vjestine poslovanja, inIrastrukturu, pristupacnost te atraktivnost i
gostoprimstvo turisticke destinacije. Koncept je postavljen tako da pokazuje meduovisnost
dinamicni, staticki i poslfedicni elemenata turistickog sustava.
Jednaka se meduovisnost javlja i na mikrorazini djelovanja s razlikama u percepciji i
Iunkcioniranju osnovnih elemenata sustava i to:
24

O Dinamicki elementi povezuju se sa turistickom potraznjom jer ih ista deIinira
kroz promjene motiva, spoznaja i aspiracija turista. Dinamika turisticke
potraznje proizlazi iz dinamike cjelokupnog drustvenog razvoja te oblikuje i
pokrece cjelokupni turisticki sustav;
25

O Staticki elementi sustava odraz su destinacijske ponude tj. servisa. Izrazavaju
se kroz gustocu i razvijenost destinacije i njezinih usluga;

23
Franklin, A., (2003) %ourism, An Introduction.
24
Obrada autora prema Dulcic, A. (2001) Upravlfanfe ra:vofem turi:ma, Mate, Zagreb., str. 120.
25
Nuznost paralelnosti rada podsektora u turizmu kao doprinos u stvaranju «turistickog proizvoda» detaljnije cI.
Cooper, C., Shepard, R. i Westlake, J. (1996), Educating te educators in %ourism. Manual of %ourism and
Hospitality Education, %he University oI Surrey, Madrid. str. 21.

13

O Posljedicni elementi sustava obuhvacaju eIekte koji nastaju razvojem turizma
na razini destinacije te instrumente koji se koriste da bi se razvojem upravljalo.


%urizam razvija razne segmente nacionalnoga gospodarstva, najcesce donoseci
drustvene, Iinancijske i druge pogodnosti zemlji i ljudima. U konacnici, bogatstvo nastaje na
mikroekonomskoj razini gospodarstva, koje je utemeljeno na kvaliteti mikroekonomskog
poslovnog okruzenja te operativnim praksama i strategijama na razini tvrtke. %o je proces u
kojem se najbolje pokazuje sva viseslojnost i komplicirana struktura te gospodarske grane o
cemu ce biti rijeci u narednim poglavljima rada.
ŷ Znaca|ke globalizaci|e u turizmu

Prednosti koje proistjecu iz globalizacijskih procesa, i s obzirom na turisticki sustav i, jednako
tako, na ekonomski sustav u cjelini, prije svega se reIlektiraju u razvijenim turistickim
destinacijama koje su uspjele ukloniti drzavne barijere, prilagodujuci se ucinkovito na taj
nacin novim trzisnim uvjetima. Zemlje u razvoju i nove destinacije sto se tek pojavljuju na
turistickom trzistu, moraju se sto prije prilagoditi zahtjevima iz globalizacijskih procesa kako
bi mogle konkurirati na trzistu uz naglasak na odrzivi razvoj. Globalizacijski su se procesi
odrazili i na proizvodne odnose u turistickim destinacijama. Pojava novih turistickih
destinacija uzrokuje porast ponude, sto izravno utjece na smanjenje cijena. %o se negativno
odrazava na srednja i mala poduzeca. %uristicka ponuda dosla je u poziciju da se mora
prilagoditi zahtjevima trzista, nudeci nizu cijenu za visu kvalitetu. Osim toga, srednja i mala
poduzeca u globalizacijskom okruzenju ne mogu uspostaviti zadovoljavajuci nadzor nad
troskovima. S obzirom na njihovu velicinu u mogucnosti su ostvariti relativno malu dobit, pa
ne mogu doci u poziciju da ostanu konkurentni na osnovi cijene. Zato se najcesce dogada da
ne mogu ulagati za unapredenje kvalitete. U usporedbi s velikim hotelskim lancima,
zrakoplovnim kompanijama i turoperatorima, takvi subjekti nisu u mogucnosti iskoristiti
prednosti globalizacijskih procesa. Najvise sto mogu jest da se maksimalno koriste lokalnim i
regionalnim prednostima koje proizlaze iz odredene destinacije u kojoj se nalaze.
Globalizacijski procesi takoder utjecu na porast konkurentnosti izmedu turistickih destinacija.
Autohtonost, izvornost i razlicitost koje posjeduju odredene turisticke regije omogucuju

16

turistickim destinacijama da, na neki nacin, odrze svoju konkurentnost na trzistu uz naglasak
na odrzivom razvoju.
26

Glavni ucinci koji proizlaze iz utjecaja globalizacijskih procesa na turizam jesu:
2728

1. nagli porast potencijalne turisticke potraznje za brojnim destinacijama, pri cemu se mora
naglasiti da potrosace zeljne iskustva ne privlace samo obliznje destinacije nego cijeli svijet
postaje potencijalno odrediste,
2. konkurencija izmedu turistickih destinacija postala je izrazito jaka, i sve vise destinacija
natjece se na trzistu bazirajuci svoju konkurentnost na zahtjevima potencijalnih potrosaca,
3. mala i srednja poduzeca moraju se boriti za opstanak na turistickom trzistu, koje sve vise
osvajaju velike globalizirane korporacije,
4. naglasak na uvodenje inovacija, specijalizaciju i na vecu kvalitetu proizvoda i usluga,
5. povecanje potrebe za dodatnim kapitalom radi Iinanciranja neophodnih investicija za
buduce ciljeve i ostvarenja da bi ostali konkurentni na trzistu,
6. problemi za razvijene turisticke destinacije koji proizlaze iz odnosa s dobavljacima, koji
cesto nisu heterogeni i ne primjenjuju standarde kvalitete. Na putu prema globalizaciji
svjetske hotelske korporacije nastoje stalno nadogradivati, obogacivati i dodatno oblikovati
ponudu, sto utjece na Iormiranje dodatnih vrijednosti za turisticku potraznju. Na taj nacin
dolazi do ukljucivanja hotelskih korporacija u svojevrsni lanac vrijednosti koje Iunkcioniraju
kao jedinstven sustav povezanih aktivnosti i sadrzaja namijenjenih za postizanje dodatne
vrijednosti u turizmu. Na svjetskom turistickom trzistu, turisticka potraznja postaje sve
zahtjevnija, i samo veliki hotelski lanci mogu pruziti sveobuhvatnu i diIerenciranu uslugu
razlicitim segmentima turisticke potraznje. Oni koji se ne budu prilagodivali novonastalim
promjenama, morat ce mnogo vise ulagati radi isticanja kvalitete i ostalih vlastitih prednosti, a
s druge su strane veoma visoki troskovi ulaganja u sve napredniju inIormaticku tehnologiju.




26
Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik

27
E. Smeral, Globalization and changes in the competitiveness oI tourism destinations, 46th Congress
Globalisation and %ourism, Publication oI the International Association oI ScientiIic Experts in %ourism, Rotura,
1996, str. 395
28
Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik


17






ŷŵ Posl|edice krize na sv|etski turizam

Sljedeci podaci temelje se na clanku sa http://www.ezadar.hr/clanak/globalni-turizam-se-
oporavlja |01.11.2011|
Svijetom je 2009 godine turisticki putovalo 880 milijuna ljudi, sto je oko 40 milijuna ili cetiri
posto manje nego 2008, kada ih je tako putovalo 924 milijuna. Iako takav globalni
proslogodisnji turisticki rezultat iz UN-ove Svjetske turisticke organizacije-UNW%O
ocjenjuju boljim od ocekivanog, ipak se svi jos prisjecaju prognoza iz 2007. koje su za 2009.
najavljivale da ce svijetom turisticki putovati milijardu ljudi.
No, kako su vec krajem 2008. u svjetskom turizmu zbog (prvih) negativnih utjecaja globalne
ekonomske krize poceli negativni trendovi, te se prognoze nisu ostvarile, a 2009. se, uslijed
pada turisticke potraznje, pa i pandemije svinjske gripe, u svijetu ocekivano dogodio pad
medunarodnih turistickih dolazaka. %ime je zaustavljen i petogodisnji trend rasta tih dolazaka
koji je u svijetu od 2004. do 2009. prosjecno godisnje iznosio cetiri do sest posto.
Milijardu ljudi koji turisticki putuju svijetom vjerojatno ce se ipak morati pricekati jos
nekoliko godina jer se po najnovijim prognozama UNW%O-a u 2010. uslijed smirivanja
ekonomskih i drugih svjetskih napetosti ocekuje porast tih dolazaka od tri do cetiri posto, sto
bi znacilo nesto malo vise od 900 milijuna dolazaka ili mozda i povratak na rezultate 2008, i
to naravno, ako ne dode do nove eskalacije krize, pandemije ili slicnog.
Strucnjaci se slazu i da je globalno gledano oporavak u turizmu poceo vec krajem 2009.
godine jer su brojna svjetska odredista prijavila porast prometa, pa iako upozoravaju da 2010.
nece biti puno laksa od 2009, ipak vjeruju da ce turizam, kao i mnogo puta u povijesti, medu
prvima naci izlaz iz krize i brze se od ostalih djelatnosti u svijetu i oporaviti. Pritom bi se
najsnaznije mogla oporaviti regija Azija i PaciIik, dok bi taj oporavak u Europi i obje

18

Amerike mogao biti umjereniji. Ocekuje se povratak rasta i na Srednjem istoku, dok bi AIrika
zbog Svjetskog nogometnog prvenstva mogla dozivjeti dodatni napredak.
Izdanje u sijecnju 2010 publikacije UNW%O World %ourism Barometer, koje izlazi tri puta
godisnje, analizirajuci aktualne rezultate iz cijelog svijeta zakljucuje da je 2009, sa 880
milijuna medunarodnih turistickih dolazaka ili cetiri posto manje nego 2008, prosla bolje od
ocekivanog. %ome je nakon 14 mjeseci negativnih rezultata pridonio povratak rasta tih
dolazaka od dva posto u svijetu u zadnjem tromjesecju 2009, sto je ujedno i njezin jedini
kvartal s pozitivnim rezultatom. Prvi kvartal 2009 donio je pad dolazaka u svijetu od 10,
drugi od sedam, a treci od dva posto u odnosu na iste 2008.
Vodece regije oporavka u drugom dijelu prosle godine bile se Azija i PaciIik te Srednji istok
zabiljezivsi tada pozitivne rezultate, no, ukupno gledano, 2009. sve su svjetske regije
zabiljezile minuse, osim AIrike, koja se oduprla globalnom trendu.
Od ukupnih 40 milijuna manje dolazaka u svijetu 2009, najvise se, 70 posto, odnosilo na
Europu, sto znaci da ju je posjetilo 27 milijuna ljudi manje, te je stoga pretrpjela i najvecu
stetu od krize zavrsivsi godinu s padom medunarodnih turistickih dolazaka od sest posto.
%akav kraj znaci i odredeno poboljsanje perIormansi s obzirom na to da je nakon vrlo
komplicirane i poslovno teske prve polovice 2009. taj pad bio 10 posto.
Unatoc svemu, Europa je s gotovo 460 milijuna dolazaka iliti udjelom od 52 posto u ukupnim
u svijetu ostala vodeca i najposjecenija svjetska regija. Primjerice, posjetilo ju je svega 10
milijuna turista manje nego cijelu Aziju i PaciIik te gotovo jednako koliko obje Amerike i
AIriku.
Promatrano po europskim regijama, najlosije su 2009. prosle destinacije srednje i istocne
(minus 8,2 posto) te sjeverne Europe (minus 7,7), dok su rezultati zapadne (minus 4,3 posto)
te juzne i mediteranske Europe nesto bolji (minus 4,7 posto).
U juznu i mediteransku Europu doslo je i najvise europskih posjetitelja, gotovo 170 milijuna
(skoro pet posto manje). Pritom su najvise bile pogodene Grcka (koja je u pojedinim
mjesecima imala pad medunarodnih turistickih dolazaka od 20 posto), Cipar (s minusom
iznad 10 posto) te Malta, Spanjolska i Portugal (minusi oko devet posto). Nesto manji minusi
(oko pet posto) su bili u Italiji i zemljama tzv. zapadnog Balkana, medu kojima su neke
zabiljezile i poraste medunarodnih dolazaka, poput Makedonije (plus cetiri posto), Srbije
(plus jedan posto i vise u nocenjima), Crne Gore (plus jedan posto) te %urske (plus dva posto).

19

Najdramaticnije poraste prijavila je Albanija, i to da su ti dolasci porasli za trecinu u odnosu
na 2008. Regija Azije i PaciIika 2009 zabiljezila 180 milijuna medunarodnih turistickih
dolazaka, sto je dva posto ili tri milijuna manje nego 2008, dok su obje Amerike sa 140
milijuna dolazaka u minusu od sedam milijuna dolazaka ili pet posto. Srednji istok sa 52,5
milijuna dolazaka u padu je od tri milijuna ili 5,6 posto, dok je AIrika 'velika svjetska
pobjednica' sa 48 milijuna dolazaka, sto je pet posto ili 2,5 milijuna vise.
ŷŶ Buducnost razvo|a globalnog turizma

Iz do sada obradenih podrucja, jasno je vidljivo da Europa predstavlja najvece turisticko
trziste, te da se u Europi Iormiraju trendovi u turizmu koji se odrazavaju na cijeli svijet.
%uristi imaju sirok raspon budzeta i preIerencija i sirok smjestaja namjenjenih upravo njima.
Primjerice, neki ljudi vise preIereraju place, dok drugi vole vise specijalizirane odmore, tisa
odmaralista, obiteljski orijentirana odmaralista ili hotele koji su orijentirani na tocno odredene
grane gospodarstva. Razvojem tehnologije i transportne inIrastrukture, poput jumbo jetova,
nisko tariInih avionskih letova te dostupnih zracnih luka je ucinilo mnogo vrsta turizma
dostupnim sirokom spektru ljudi. Dana 28 travnja, 2009 godine %he Guardian je naveo da
,%he Who pretpostavlja da se u zraku nalazi oko 500.000 ljudi u bilo koje vrijeme dana ili
noci'. Isto tako, dogodile su se promjene u zivotnom stilu, primjerice ljudi koji su pred
mirovinu prakticiraju cjelogodisnji turizam. Ovo potice internet prodaja turistickih agencija.
Neka turisticka mjesta su pocela nuditi dinamicke pakete, gdje se cijena aranzmana smjestaja
kreira posebice po mogucnostima kupca. No, opce je poznato da su neke aktivnosti u proslosti
negativno utjecale na pojam turizma, poput napada na 'Blizance' u New Yorku 2001 godine,
te teroristicke prijetnje u turistickim lokacijama, poput Balija i vise Europskih gradova. Osim
toga i prirodne katastroIe su negativno djelovale na turizam, poput potresa u Indiji 2004
godine koji je kostao tisuce zivota, od kojih su mnogi bili turisti.
29





29
%emeljeno na raznim clancima sa unwto.org

20

Ÿ Zakl|ucak

Kroz rad obradena je tema tendencija razvoja globalnog turizma. Kroz rad prvo je pojasnjen
pojam turizma, prikazan je razvoj turizma te neke temeljne odrednice razvoja globalnog
turizma. Kako se moze vidjeti kroz rad, trendovi globalnog turizma se kreiraju uglavnom u
Europi i Aziji, radi brojcanosti populacije ta dva kontinenta. Iako se od 2001 godine, kada je
izvrsen teroristicki napad na SAD, tj. na tornjeve 'blizance' u New Yorku, smanjila na neko
vrijeme potraznja Amerikanaca za turistickim aktivnosti, danas je situacija drugacija.
Pojavom Iinancijske krize 2008 godine u SAD-u, koja se prenesla i na ostale dijelove svijeta,
u turistickom svijetu je ostavila utjecaja u obliku manje potrosnje, ali isto tako donijela je
neke nove inovacije vezane za razvoj globalnog turizma.
Inovacije u obliku novih turistickih ponuda nisu u potpunosti kompletno nove ideje, ali
predstavljaju veliki zaokret u turistickoj ponudi koja je uglavnom bazirana na ponudu
smjestaja uz plaze/planine. Novi oblici turizma koji su se razvili na temelju proucavanja
trendova u turizmu su sljedeci:
Odrzivi turizam koji se bazira na ideji da se upravljanje svih resursa vrsi na taj nacin da
ekonomske, drustvene i aesteticke potrebe mogu ispuniti,a da se pristom zadrzava kulturalni
integritet, esencijalni ekoloski procesi, bioloska raznovrsnost i sustavi za potporu zivota.
Ekoloski turizam- se bazira na putovanju u cesto zasticena podrucja, pritom da se ostavi
minimalni utjecaj na ekolosku ravnotezu tog mjesta. Svrha ovog turizma je edukativna.
Pro-siromasan turizam- bazira se na posjeti najsiromasnijim dijelovima svijeta kako bi se
posjetioci ukljucili u male lokalne projekte u takvim mjestima.
Recesijski turizam- posjecivanje aktualnih turistickih mjesta za nisu cijenu. %uroperatori
poticu sto dulje trajanje ovakog tipa turizma
Kreativni turizam- omogucuje se posjetiocu sudjelovanje u raznim radionicama i malim
projektima vezanima za mjesto koje posjecuju.
Doom turizam- predstavlja posjecivanje mjesta koja su pred nestankom (snjezni vrh
Kilimanzara, Veliki Koraljni Greben) i sl.


21

Ź Literatura

1. A. Dulcic, L. Petric, Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb, 2001, str. 30.
2.Cooper, C., Shepard, R. i Westlake, J. (1996), Educating the educators in %ourism: Manual oI %ourism and
Hospitality Education, %he University oI Surrey, Madrid. str. 21.
3.Dulcic, A., (2001) Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb
4.E. Smeral, Globalization and changes in the competitiveness oI tourism destinations, 46th Congress
Globalisation and %ourism, Publication oI the International Association oI ScientiIic Experts in %ourism, Rotura,
1996,
5.Franklin, A., (2003) %ourism, An Introduction.
6.Grzinic J, Pozicioniranje konkurentnosti hrvatske turisticke ponude, Pula, 2006.
7.Human resources development, employment and globalization in the hotel, catering and tour sector,
International labour organization, Geneva, 2001, str. 17.
8.Pavlic I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik,

Lundberg, D., Stavenga M.H. i Krishnamoorthy, M., (1995) %ourism Economics, John Wiley & Sons, Inc, N.Y.
pogl. 1.
9.Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik
10.Pirjevec, B. i Kesar, O., (2002) Pocela turizma, Sveuciliste u Zagrebu, Ekonomski Iakultet.
11.%ourism highlights edition (2003), Madrid: Wto, str. 7.
12.Urry, J., (2002) %he Changing Economics oI the %ourist Industry, u: Apostolopoulos, Y. et. al. Sociology oI
%ourism.
13.Vukonic, B. i Keca, K., (2001) %urizam i razvoj: pojam, nacela, postupci. Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb:
Ekonomski Iakultet.
14.Yearbook oI %ourism Statistics, W%O, vol. 1, 47. ed., Madrid, 1995.; Yearbook oI %ourism Statistics, W%O,
vol. 2, 47. ed., Madrid, 1995.; Yearbook oI %ourism Statistics 1995. 1999., vol. 1, 53. ed., Madrid, 2002.,
%ourism Market %rends, W%O, Europe 1988 1997., %ourism Highlights, 2001., Iirst edition, W%O, Madrid,
2001., www.worldtourism. org(20.02.2004.)

E

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/%urizam |1.11.2011.|
2. http://www.ezadar.hr/clanak/globalni-turizam-se-oporavlja |01.11.2011.|
3. unwto.org |01.11.2011.|


22

lustraci|e

Slika 1. Cimbenici poticanja globalizacijskih procesa u turizmu
Slika 2. Ocjena elemenata turisticke potraznje koji su poticali nastanak globalizacijskih
procesa
Slika 3. %urizam globalni konceptualni okvir
GraIikon 1. Medunarodni turisticki dolasci, 1950-2020. g.
%ablica 1. Medunarodni dolasci turista i ostvareni prihod od turizma u svijetu od 1950. do
2002.
%ablica 2. Usporedba obiljezja trzisnih ekonomija i turistickog trzista

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->