You are on page 1of 286

OTKRIVANJE BESKRAJNIH MOGUNOSTI ZA MIJENJANJE SVAKODNEVNE STVARNOSTI

to znamo, znamo.

to znamo, ne znamo.

Sto ne znamo, ne znamo.


.I
f t l

i.TSSSt.iaS-: : :

S obzirom da smo svjesni samo

2000 bitova
informacije, od

400 milijardi bitova


informacije koliko obraujemo u sekundi... Kad raspravljamo o novom znanju... ...koliko nae svijesti raspravlja? Kako moemo znati sve o svim stvarima koje ne znamo?

WILLIAM ARNTZ BETSY CHASSE MARK VICENTE

vlbjZ biblioteka 1000 CVJETOVA

knjiga 62.
glavni urednik Nenad Rizvanovi william Arntz, Betsy Chasse, Mark Vincente Koji k.... uope znamo!? copyright za hrvatsko izdanje V.B.Z. d.o.o. 10010 Zagreb, Draevika 12 tei: 01/6235-419, lax: 01/6235-418 e-mail: info@vbz.hr www.vbz.hr za nakladnika: Boko Zatezalo urednik: Bruno imlea lektura i korektura: Tanja Toli s engleskoga prevela: Andrea Dusper grafika priprema: V.B.Z. studio, Zagreb tisak: Tiskarna Ljubljana, Ljubljana, 2006. copyright 2006. za hrvatsko izdanje: V.B.Z. d.o.o. Zagreb naslov izvornika: William Arntz, Betsy Chasse, Mark Vincente WHAT THE BLEEP DO WE KNOWI? Dizajn naslovnice i unutranjosti knjige: Larissa Hise Henoch Oblikovanje unutranjosti knjige: Lawna Patterson Oldlield Autorica originalnog umjetnikog rada za poglavlje 11: Gloria Naylor Autorska prava na ilustracije u poglavlju 12 Adam McLean 2002 copyright 2005 Capture Lighl Distribution, LLC Ali rights reserved. Tiskano u SAD-u. Niti jedan dio ove knjige ne smije se reproducirali i prenositi u bilo kojem obliku, elektronskim ili mehanikim sredstvima, ukljuujui i fotokopiranje, presnimavanje ili bilo kakvo pohranjivanje podataka bez prethodnog pismenog odobrenja izdavaa. Logotip i oznake HCI-a, zatitni su znak Health Communications, Inc. What the Bleep Do We Know i svi njegovi logotipi su zatitni znakovi i/ili registrirani znakovi Lord of the wind Films, LLC. u SAD-u i/ili drugim zemljama. Lord of The wind Films, LLC Ali rights reserved. Publisher: Health Communications, Inc. 3201 S.W. 15th Street, Deerfield Beach, FL 33442-8190 Svi Ramthini citati u ovoj knjizi objavljeni su uz doputenje JZ Knight i JZK Publishing, odjela JZK, Inc. Niti jedan dio tih citata uljuujui crtee i fotografije koji je objavio JZK, Inc. ne smije se reproducirati i prenositi u bilo kojem obliku, elektronskim ili mehanikim sredstvima, ukljuujui i fotokopiranje, presnimavanje ili bilo kakvo pohranjivanje podataka bez prethodnog pismenog odobrenja JZK Publishinga, odjela JZK, Inc. Ali rights reserved. Ramtha, Ramtha Dialogues, C&E, Consciousness & Energy"\ The Tank, Blue Body, Twilight, Fieldworks" i Torsion Process*zatitni su znakovi JZ Knight i JZK, Inc., washington i koriteni su s doputenjem. JZ Knight i JZK, Inc. ne podravaju nuno stavove i komentare, dijelove ili u cijelosti, iznesene u ovoj knjizi od sirane sudionika ili autora. Za dodatne informacije o Ramthinim uenjima kontaktirajte Ramtha's School of Enlightenment, odjel JZK, Inc., P.O. Box 1210, Yelm, WA 98597, USA.

www.ramtha.com

IMUN Uh i 'Hl ii .'I X

SADRAJ
Nekoliko rijei od autora
9

Velika pitanja
13

Znanost i religija: Veliki razvod


23

Promjena paradigme
35

to je stvarnost?
45

Vid i percepcija
55

Kvantna fizika
65

Promatra
75

Svijest
87

Um iznad materije
97

Svijest stvara stvarnost


109

Ja stvaram svoju stvarnost?


119

Zato nismo arobnjaci?


131

Kvantni mozak
143

Mozak izbliza
155

Emocije
169

Ovisnosti
181
V

Zelja Izbor Namjera Promjena


193

Betsyn interludij
204

Paradigme: Druga Strana


209

Isprepletenost
225

Zavrna superpozicija
241

Epilog: Kvantna gozba


249

Kako je nastao Koji k.... uope znamo!?


265

Sudjelovali
278

Daljnje preporuke
285

Nekoliko rijei od autora...

apoeli smo ovaj projekt kao da neto znamo. Za vrili smo ga, hm, pa znate kako se zove... Dakle, ako sada stojite u prolazu izmeu polica knjia re i itate ovo jer traite neki vodi koji e vam prenijeti znanje o tome kako to uiniti od nekih daleko napred nijih bia koja su to ve uinila, vjerojatno elite knjigu vratiti na policu. Ali ako i dalje itate, onda kreemo na putovanje. Ili radije, otili smo na putovanje. Marirali smo po i tavoj zemlji intervjuirajui sve te genijalne ljude kako bis mo stavili u film sve ono to su imali za rei. Ispalo je da smo htjeli snimiti neto za to smo mi mislili da oni misle, a ubrzo shvatili da je ono to su oni stvarno imali za rei potpuno razliito. Razliito od nekih na ih predodbi, razliito jedan od drugog, razliito od onoga to smo uili u koli, razliito od onog to su nam propovijedali u crkvi i razliito od onoga to gledamo na veernjim vijestima. I na kraju, sami smo morali odluiti. Odluiti za sebe gdje lei istina i to iskuati u vlastitim ivotima. ini se da su ljudi skloni misliti kako postoji ma gina formula, tajna ezoterina tehnika ili skrivena tradicija koja e uiniti da odjednom sve funkcioni ra. Ako i postoji neka takva lagana formula, mi je, u naim zdruenim desetljeima prakticiranja duhov nosti, nismo pronali. S obzirom da mi, kako se ini, i ne znamo ba osobito mnogo, moda se pitate zato onda piemo knjigu. Pa, mnogim je ljudima film Koji k....!? predstavio mnoge nove

ideje i naine gledanja na svijet. Za druge je, izgleda, po tvrdio neto za to su ve dugo osjeali da je istina, ali nisu jo susreli nekoga tko bi tako mislio. Tako da je knjiga di jelom informativna jer otkriva dublje dimenzije znanosti. Tu su, s druge strane, dijelovi koji zrcale nas same, kako opaamo (ili ne), to radimo, kako se nai stavovi sudara ju s naim iskustvom i stvarnou. Takoer prouavamo ono to su otkrili neki istraivai, a to bi nam moglo dati odgovor na pitanje zato radimo to to radimo. K tome, tu je i kristalna kugla. Mnogi od ljudi koje smo intervjuirali jesu vizionari, pioniri i proroci. Svi osjeamo da smo na korak do neega; neega velikog. Kroz povijest, velike promjene u nainu na koji ljudi gledaju svijet (tj. promjene paradigmi) nagovijestili su vizionari koji su ili osjeali da to novo dolazi ili/i predvodili put. Jesu li vizi onari stvorili novu paradigmu, ili je nova paradigma skoknula natrag kroz vrijeme i stvorila vizionare? Stvara li jedna stvar drugu ili, kako to sugeriraju neki novi modeli, ne postoji netko tko stvara ono drugo, nego postoji samo stanje zajednikog postojanja u kojemu su uzrok i poslje dica zamijenjeni s jest? To je zeja rupa. I koliko god mistino zvualo, i koliko god se inilo bizarnim, postoje neki znanstveni podaci koji sugeriraju da je upravo tako. Intervjuirati na grki zbor znanstvenika, filozofa i mi stika bilo je, kako smo otkrili, posve ugodno. Do te mjere da bi, nakon to bismo zavrili s intervjuom, obino uska kala i naa snimateljska ekipa i postavljala im pitanja. A tu ekipu nisu inili ljudi kojima bi ovakva materija bila bliska. Bili su to snimatelji profesionalci koje smo birali u svakom od gradova u kojima smo snimali. I im bi se sus reli s tim idejama i konceptima, oni bi ivnuli i ne bi mogli odoljeti tome da se ponu zapitkivati o mogunostima. I to je razlog zato piemo ovu knjigu - jer ljude, mnoge ljude, zanimaju ove teme. A mnogi od njih nisu ni znali da ih zanimaju dok ih nisu i sami kuali. Pa ako moemo poslu iti malo kvantne kuhinje, bit e nam drago. Lijepo se zabavite, jer je ovo veliko putovanje u neke stvarno zapa njujue stvari. - Will Arntz
NEKOLIKO RIJEI OD AUTORA.

riji' pol; godino, sjeam se, alio sam se samome se bi (kako lo ve esto inim) da Hollywood jednos tavno ne radi onakve filmova za kakve sam stvar no osjeao da vrijede i da ili svijet treba. U to sam vrijeme bio filmski snimatelj i zaista sam elio pronai redatelje s kojima bih radio, a koji bi htjeli snimati transformativne filmove. itavo vrijeme uporno sam se alio na plitkou filmske industrije. Jednoga dana pogodila me gola stvar nost i shvatio sam da ne mora Hollywood raditi filmove koji e nekome mijenjati ivot. Moda ja moram. A sve te godine krivio sam njega to ne ide u susret mojim zah tjevima. Pomalo drsko, zar ne? Nikad mi nije palo na pamet da bih, umjesto to se a lim, trebao jednostavno poeti reirati. Uf! Nedugo poslije sreo sam williama Arntza, vjerojatno najhrabrijeg ovjeka kojeg znam. Vrlo, vrlo rijetki ljudi zaista stanu iza onoga to su rekli, kako je to uinio Will. Zajedno s veoma talen tiranom Betsy Chasse stvorili smo kreativno partnerstvo iz kojeg e se roditi ovaj film, ova knjiga i posve novi osjeaj sebstva za svakog od nas. U tri godine, koliko nam je tre balo da napravimo film, proivljavali smo sve emocional ne ovisnosti koje vidite u filmu i iz tog izali drukiji i stariji i mudriji. Ova knjiga sadri i poneke misli koje nikako nisu uspjele ui u film, ali i isti koncept i istu informaciju koja ga je uinila toliko popularnim. Vjerujem da su ovo zna nje i ove informacije stvari koje mijenjaju ivot. Zavirite s nama u budunost ovjeanstva, i uivajte.

- Mark Vicente Do prije etiri godine ivjela sam sretno u svojoj pri zemnoj svijesti. Kakve cipele nosim? Kakav auto mobil vozim... A onda mi je ovaj film doslovno sle tio u krilo. Pa mi vi priajte o svemiru koji vam alje po ruku! Tijekom zadnje etiri godine vei dio vremena pro vela sam ispitujui sve i svakoga kakve veze ovo ima sa mnom? i kako da to iskoristim u ivotu?. Kod veine ovih stvari, sam pokuaj da ih se uope pone shvaati, a onda i primjenjivati, moe se katkad initi pretekim . Ova knjiga bila je fantastina mogunost da objasnimo kako
NEKOLIKO RIJEI OD AUTORA. 11

shvaamo aavi, udni svijet u kojem ivimo. Nadam se da e i vama pomoi da zaponete isto. Ovo je nae puto vanje, naa iskustva i na pogled na sve to. Nemam nam jeru biti uiteljica ili guru - ali mogu rei da me je iskust vo pretvaranja svega toga u film, a potom i zapisivanja u ovu knjigu, zauvijek promijenilo. Nadam se da ete ovdje nai neke korisne informacije. Ali ne vjerujte nam na rije - probajte sami. - Betsij Chasse

NEKOLIKO RIJEI OD AUTORA.

VELIKA PITANJA

to JE Veliko Pitanje? Zato bismo se time zamarali? to ga ini velikim?

ecimo da svemirski brod sleti ba ispred vas, ravno na stol (zar je veliina vana?) i u njemu .se nalazi Univerzalna knjiga o svemu. A vi inoete postaviti jedno jedino pitanje. Koje je to pitanje? Moda se ini aavim, ali vrijedi truda. Dajte si mi nutu i razmislite. Koje bi to pitanje bilo? Moe biti bilo to. Hajde, za pii te to u dnevnik. E sad, recimo da se Knjiga ovih dana osjea pomalo nekoriteno, pa dobijete bonus-pitanje. Neka to bude neto u vezi ega ste naprosto znatieljni. Primjerice, je li Elvis jo iv ili gdje ste ostavili klju od auta. Neto to vam jednostavno golica matu. I to zapiite. Sad se knjiga ve osjea malo potroeno, a i kakva bi to naposljetku bila Univerzalna knjiga o svemu kad ne bi postavljala pitanja o svakome - i dobivala prave od govore. Dakle, pitanje za vas (a va odgovor bit e uvr ten u Knjigu) glasi: Koja je to Jedna Stvar koju sigurno znate?

Velika Pitanja - otvara za konzervu Svi jesti


Osim rijetkih ljudi poput Freda Alana wolfa (kojeg smo citirali na prethodnoj stranici), kad nas itko ohrab ruje da postavljamo pitanja? Pa ipak, veina velikih ot kria i otkrivenja koje je prigrlilo nae drutvo dolazi od postavljanja pitanja. Te stvari, ti odgovori, koje proua vamo u koli, dolaze od pitanja. Pitanja su prve pretpoVELIKA PITANJA

slnvke, ili prvi uzrok, u svakoj grani ljudskoga znanja. Indijski mudrac Kama na Maharshi rekao je svojim uenicima kako se put prosvjetljenja rezimira u pitanju Tko sam ja?. Fiziar Niels Bohr pitao je Kako se elek tron moe kretati od A do B, a nikada ne biti izmeu?. Ta nas pitanja otvaraju prema neem vi to prethodno nismo znali. 1 ona su zapravo jedini nain da do toga i doemo - na onu stranu nepoznatoga. Zato postaviti Veliko Pitanje? Postavljanje Velikog Pitanja je poziv u avanturu, na putovanje otkrivanja. Uzbudljivo je otisnuti se u novu avanturu; tu je bljesak slobode, slobode istraivanja novog teritorija. Zato onda ne postavljamo takva pitanja? Jer pos tavljanje pitanja otvara vrata kaosa, onog nepoznatog i nepredvidljivog. U trenutku kad postavljate pitanje, zaista ne znate odgovor i otvarate se polju svih mogu nosti. Jeste li spremni prihvatiti odgovor koji vam se moda nee svidjeti ili s kojim se neete sloiti? to ako vam on izazove nelagodu ili vas odnese izvan podru ja sigurnosti koje ste za sebe izgradili? to ako odgovor nije neto to biste eljeli uti!? Postavljanje pitanja ne trai snagu, ali trai hrabrost. Pogledajmo sada to je to to pitanje ini velikim. Ve liko Pitanje ne mora biti sadrano u filozofskim knjiga ma, niti se odnositi na Glavne Teme ivota. Za vas, Veliko Pitanje moe biti i to bi bilo ako se odluim vratiti u kolu i diplomirati na novom pod ruju? ili Trebam li posluati unutarnji glas koji mi stalno govori da odem u Kinu ili Kaliforniju? ili Je li mogue otkriti to je unutar neutrina?. Postavljanje bilo kojeg od ovih i tisua drugih pitanja moe promijeniti smjer vaega ivota. To je Veliko Pitanje: ono koje moe promijeniti smjer vaega ivota. Dakle, jo jednom, zato ne postavljamo takva pita nja? Veina ljudi radije bi ostala u sigurnosti poznato ga, nego otila traiti nevolje. Upravo i da se sudare s pitanjem, vie je nego vjerojatno da e pobjei od njega,
VEL1KA PITANJA

Razlika izmeu mene s pet godina i sadanjeg mene u tome je to s pet godina jo nisam, u emocionalnom smislu, mnogo investirao u to da Svemir postoji na odreeni nain. Biti u krivu nije bio nikakav problem. Sve je to bilo uenje. Sada se stalno podsjeam: u znanosti ne postoji pogrean eksperiment. Doznati da ono to sam pokuavao jednostavno ne funkcionira, zapravo je uspjeh.
-WILL

15

Kad gledam svoju kerkicu kako se igra s bilo kojom igrakom ili predmetom koji dohvati, na njezinu licu vidim isti uitak dok pokuava shvatiti to je to. Nikada se ne obeshrabri; jednostavno uporno pokuava dok god ne postigne to to eli. im uspije, ve je na novom zadatku, na novom pitanju. Gledala sam je jutros dok je pokuavala shvatiti kako otvoriti zasun na ormariu. Trebalo joj je vremena, ali pokuavala je sve dok nije upalilo. Jednom kad je svladala zasun, sljedei ui tak bio je: idemo otvoriti vrata! Kako su se vrata otvorila, njezino lice ozarilo se od uzbuenja. Vidi to sve ima unutra! Sto je ono? Tamo na polici? Bio je to pravi istraivaki podvig, pun radosti na svakom koraku. Upitala sam se, a sad pitam i vas: gdje je va zasun? to vi elite danas doznati?
- BETSY

zabiti glavu u pijesak ili se brzo okupirati neim, bilo ime drugim. Veini nas potrebna je prava osobna kriza da bismo postavili Veliko Pitanje: smrtonosna bolest, smrt bliske osobe, propast posla ili braka, ponovljeni, ak i ovisniki obrazac ponaanja koji, kako se ini, ne moemo pro mijeniti ili pak usamljenost toliko neizdriva da se ini kako ju neemo moi podnijeti jo jedan dan. U takve da ne, Velika Pitanja dolaze na povrinu, kljuajui poput lave iz dubina naeg bia. Ta pitanja nisu intelektualne vjebe, nego vapaji due. Zato ja? Zato on? Gdje sam pogrijeio? Je li ivot nakon ovoga vrijedan ivljenja? Ka ko je to Bog mogao dopustiti?. Kad bismo sada, i bez neposredne krize, mogli saku piti istu vrstu strasti s kojom si inae postavljamo Veli ka Pitanja o ivotu, tko zna to bi se dogodilo? Kako kae dr. wolf, postavljanje Velikog Pitanja mo e otvoriti nove naine bivanja u svijetu. Moe biti ka talizator transformacije. Rasta. Nadrastanja. Kretanja.

Radost pitanja
Sjetite se kad ste imali pet godina i stalno pitali za to?. Vai roditelji su, nakon nekog vremena, moda mislili da to inite samo zato da biste ih izluivali, no vi ste zaista eljeli znati! to se dogodilo s tim petogodi njim djetetom? Moete li se sjetiti sebe dok ste bili to dijete? Moete li osjetiti kako je to bilo? To je vano, jer kad ste imali pet go dina rado ste ivjeli u zagonetki. Rado ste eljeli shvatiti stvari. Voljeli ste ivotno putovanje. Svaki dan bio je pun novih otkria i novih pitanja. I koja je razlika izmeu onda i sad?
Dobro pitanje!
VELIKA PITANJA

16

I) /, i I i i k i radost ivota su u putovanju. U naoj kulturi, nautVni smo neznanje doivljavati kao neto neprihvat ljivo i loe; ono je neka vrsta neuspjeha. Da bismo po loili ispit, moramo znati odgovore. Ali ak i kad je ri je o injeninom znanju o konkretnim stvarima, ono to z,nanosi ne zna daleko nadmauje ono to zna. Mnogi od najveih znanstvenika zagledali su se vi misterij svemira i ivota na naem planetu i iskreno ustvrdili: Znamo vr lo malo. Uglavnom imamo samo mnogo pitanja. To u svakom sluaju vrijedi za izvanredne mislioce koje smo intervjuirali. Kako je rekao Terence McKenna: im vie krije znanja raste, tim se vie tame otkriva pred naim zapanjenim oima. Jo je tee pronai jednoznaan odgovor na pitanje: Koji je smisao i svrha moga ivota?. Odgovorna takvo Veliko Pitanje moe se javiti samo kroz putovanje ivo ta. Do njega se moemo dovesti jedino putujui cestom neznanja ili bismo moda radije trebali rei jo-ne-znanja. Ako stalno mislimo da znamo odgovor, kako emo rasti? Kakvom emo uenju viope biti otvoreni?
Sveuilini profesor posjetio je zen-uitelja Nan-ina kako bi se raspitao o zenu. No umjesto da slua uitelja, profesor je bez prestanka govorio o svojim idejama. Nakon to ga je neko vrijeme sluao, Nan-in je poslu io aj. Natoio je svom posjetitelju punu alicu te nasta vio toiti. aj je prelio alicu, napunio tanjuri, izlio se po njegovim hlaama i po podu. Zar ne vidite da je alica puna?, vikne profesor. Vie ne stane! Upravo tako, odgovori Nan-in mimo. I poput ove alice, ti si pun ideja i stavova. Kako da ti pokaem zen ako ne isprazni svoju alicu?

Otkrio sam kako otkrivam posebno uzbuenje u onom trenutkn kad odjednom shvatim da ne znam odgovor na neto. Svia mi se dolaziti na rub litice svoga uma. U tom prostoru niega ili ne-znanja, doivljavam onaj jaki osjeaj anticipacije. Uzbudim se zbog toga to sam doao do ruba onoga to znam, i znam da e se uskoro u mojoj glavi pojaviti razumijevanje, i da e biti zapanjujue, i da samo trenutak ranije ono nije postojalo u meni. Bit e to ono veliko a-ha. Nedavno sam shvatio da svaki a-ha stimulira centre za ugodu u mozgu... Oito, ovisan sam o tom osjeaju.
-MARK

Isprazniti alicu znai napraviti mjesta za Velika Pi tanja. To znai biti otvoren, stvoriti vi sebi preduvjete da moemo prihvatiti, u ovom trenutku, ne-znanje. Iz toga e svanuti vee znanje.
VELIKA PITANJA 17

U REDU JE NE ZNATI ODGOVOR


Nedavno mi je moja esnaestogpdinja nea kinja poslala dugaki e-mail. Poanta pisina je bila: ivot je besmislen. Gledam kako moj tata svaki dan dolazi s posla potpuno slomljen. Ne elim upasti u zamku te svakodnevne utrke, ali ne vidim ni traka nade da bih ju mogla izbjei. Je li to ivot? Gdje je tu svrha? Mogla bih se isto tako i ubiti. Christina, napisao sam joj, moda ti ovo ne e izgledati kao neki sjajan odgovor, ali ja sam ponosan na tebe. Mogu ti rei da e razrijeiti svoju dilemu i pronai Odgovor. Znam da eli odgovore - ali ivot ih ponekad ne prua odmah. Ali ti postavlja prava pitanja, i to je vano.
WILL

Vi ste u odabranom drutvu


Ljudi postavljaju Velika Pitanja ve tisuama godina. Uvijek su postojale ene i mukarci koji su gledali zvi jezde i pitali se o velikom misteriju svega. Ljudi koji su gledali kako ive ljudi oko njih i pitali se: Nije li ivot neto vie od ovoga?. Filozofi antike Grke postavljali su Velika Pitanja i nad njima razbijali glavu. Neki od njih, kao to su So krat i Platon, pitali su: to je ljepota? to je dobrota? to je pravda? Koji nain upravljanja zajednicom je naj bolji? Kakvi bi trebali biti vladari?. Religijski uitelji, mistici i duhovni voe poput Bude, Lao Tsea, Isusa, Muhameda, svetog Franje, Meistera Eckharta, Apolonija iz Tijane i mnogih drugih, u svim svjet skim tradicijama, postavljali su Velika Pitanja.
VELIKA PITANJA

Ljudi znanstvenog uma uvijek su pitali. Kako to funk cionira? to ima unutra ? Jesu li stvari zaista onakve kak vima so ine? Odakle dolazi svemir? Je li Zemlja sredite suneva sustava? Postoje li neki zakoni i obrasci u pod lozi onoga to se dogaa u dnevnome ivotu? to po vezuje moj um i moje tijelo? Kad je rije o najveim znanstvenicima u povijesti, ovakva pitanja poticala su strast za razumijevanjem koja znatno nadmauje znatielju. Oni nisu tek znatieljni oni moraju znati! Kad je Albert Einstein bio djeak, upitao se: to ako vozim bicikl brzinom svjetlosti i upalim svjetlo na bi ciklu - hoe li se ono upaliti?. Postavljajui si to pitanje punih deset godina umalo je sam sebe doveo do ludila, no iz njegove je odlune potrage proizila teorija rela tivnosti. I to je veliki primjer postavljanja pitanja. Svo jih se pitanja drao godinama, u nepoznatom, sve dok se nije pojavio s potpuno drugaijim pogledom na stvarnost.

Propadanje paradigmi
Jedna od velikih stvari u vezi sa znanou je njezina pretpostavka da e se ono to se danas smatra izvjesnim vjerojatno ve sutra pokazati kao pogreno, jueranje teorije posluile su kao platforme da se popnemo vie, kako je to mislio i Sir lsaac Newton kad je rekao: Ako sam imao privilegiju da vidim dalje od drugih, bilo je to stoga to sam stajao na ramenima divova. Znanost napreduje samo putem postavljanja pitanja, propitivanja pretpostavki i istina koje su se u nekom razdoblju uzimale zdravo za gotovo. to ako se to po kae tonim i kad je rije o naim osobnim ivotima, na em individualnom rastu i napretku? Znate to? To i jest tono. Kad se oslobodite vlastitih predrasuda o samome sebi, razvit ete se vie no to ste ikad mislili da moete.
VELIKA PITANJA

Ponesite to kui
Svakog jutra stojim pred ogledalom i pokuavam si postaviti Veliko Pitanje. to je to to ne znam, a elim saznati? Ovog jutra bilo je: elim znati jesam li zaista sposobna osjetiti bezuvjetnu ljubav. Za mene to nije samo apstraktna ideja. Bezuvjetna ljubav na mom je dnevnom rasporedu - to je kakva elim biti, u najmanju ruku za svog supruga i svoju ker - ali ako sam iskrena prema sebi, nisam sigurna da sam ju ikad zaista osjetila.
- BETSY

Mozganje o Velikim Pitanjima odlian je nain da se kvalitetno podruite sa svojim umom. Kad ste zadnji put poveli svoj um na ludu vonju kroz zagonetno? Ili pokuali dosegnuti drugu stranu Beskonanosti? Postavljanje pitanja ima takoer golemu praktinu vrijednost. Ono je prolaz u promjenu. Primjerice: jeste li se ikada pitali, kao to se pitao Joe Dispenza: Zato mi stalno iznova stvaramo istu real nost? Zato stalno odravamo iste odnose? Zato uvi jek preuzimamo iste poslove, opet i opet? U ovom bes krajnom moru mogunosti koje postoji oko nas, kako to da uvijek iznova stvaramo iste stvarnosti? Ili, kako je to Einstein formulirao - raditi uvijek iste stvari, ponovno i ponovno, a oekivati razliit rezultat, jedna je od definicija ludila. I tu na scenu dolaze Velika Pitanja. Ona su Velika jer nas otvaraju veoj stvarnosti, veoj vizuri i veim mo gunostima. I javljaju se u obliku Pitanja zato to dola ze s druge strane Poznatoga. A dospjeti tamo znai pro mijeniti se.

20

VELIKA PITANJA

Promislite malo o ovome


Biljeka uz Promislite malo: Na neka od ovih pitanja mnogi e od nas lako odgovoriti. Stvar je u lome da ne gledamo samo ono oito, nego da gledamo neoito - podsvijest. To je mjesto u koje ne zavirujemo esto, ako uope zavirujemo. Kad razma trate ova pitanja, sjetite se pogledati u sebe. Razmislite o stvarima koje ste moda pokupili u djetinjstvu. Kao, primjerice, strah: je li se strah od pasa u vaoj svijesti pretvorio u neki drugi strah? Ne urite. Nitko vam ne stoji iza lea sa topericom! Sjeate li se svojih triju pitanja s poetka poglavlja? Kako ona glase sada? Svemirski brod slijee pokraj vas, u njemu je Univerzalna knji ga o svanu. Imate bonus-pitanje, takvo da zadovolji znatielju. Koje je to pitanje? I bonus-bonusa: Jesmo li opet na poetku? Ili smo se po maknuli naprijed? Imajte na umu ta pitanja dok budete itali ovu knjigu. Ona e rasti kako vi rastete. To je zabavan dio! Vodite dnevnik tako da moete pratiti svoj razvoj i prisjetiti se. Vedrome srcu dostupne su sve dobre stvari! - Ramtha

ovjeanstvo ima dva velika pristupa Istini: duh i znanost. I jedan i drugi traganje su za istinom u nama i naem univerzumu; i jedan i drugi trae odgovore na Velika Pitanja. To su dvije strane istoga novia.

Ujedinjeni u izvoru
ama najranija poznata civilizacija, drevni Sumer (3800 g. prije Krista) smatrala je da su po traga za razumijevanjem svijeta oko nas i potraga za razumijevanjem piritu a Inoga jedna te ista stvar. Postojao je bog astrologije, bog poljoprivrede i bog navodnjavanja. Hramski sveenici bili su zapisivai i tehnolozi koji istrauju ova podruja znanja. Sumerani su znali za vremenski ciklus od 26.000 go dina, precesiju ekvinocija, znali su mutirati biljke tako da proizvedu voe i povre, te otkrili sustav navodnja vanja kojim su hranili itav rastui polumjesec (rije ni bazen Eufrata i Tigrisa). Krenimo 3000 godina naprijed, do antike Grke. Filo zofi su postavljali Velika Pitanja poput: zato smo ovdje ili to bismo trebali uiniti sa svojim ivotima. Takoer su razvili teoriju atoma, prouavali kretanja zvijezda i traili univerzalne principe etikog ponaanja. Tisuama godina, jedini nain prouavanja neba bila je astrologija. Od astrologije se razvila moderna astronomija. Iz astro nomije su roene matematika i fizika. Alkemija, potraga za transmutacijom i besmrtnou, iznjedrila je znanost o kemiji, koja se kasnije specijalizirala u fiziku atomskih estica i molekularnu biologiju. Dananju potragu za besmrtnou predvode DNK biokemiari.

24

ZMAMOST I RELIGIJA: VRLIKI RAZVOD

ivi svijel

Svijet u kojem su ljudi ivjeli prije znanstvene revo lucije bio je iv. U Kini su ljudi svijet promatrali kao di namiku meuigru energetskih sila koje su u stalnom gibanju. Nita nije fiksirano ni statino; sve tee, mije nja se ili se vjeno raa. Ljudi na Zapadu vjerovali su da svijet u cijelosti iz raava volju i inteligenciju Boanskog Stvoritelja. Nje govi sastavni dijelovi povezani su u veliki lanac pos tojanja, koji se protee od Boga preko anela do ljudi, ivotinja, biljaka i minerala, a svatko od njih ima svoje mjesto u cjelini ivota. Nita nije bilo samo za sebe; sva ki dio bio je u odnosu sa svim drugim dijelovima. Starosjedilako stanovnitvo na svim kontinentima ivjelo je u harmoninom odnosu sa svojom okolinom ivotinjama i biljkama, suncem i kiom, ivuom Zem ljom. Takav svjetonazor esto su izraavali pronalazei duhove u planinama, brzacima i umskim lugovima, a svoje su religije i svoju znanost temeljili na uenju o tome kako ivjeti na nain ugodan duhovima Zemlje i neba. Cilj znanosti u svim tim kulturama bio je dosegnuti znanje koje e omoguiti da ljudski ivot bude usklaen s velikim silama prirodnoga svijeta i s transcendentnim silama za koje su sve kulture osjeale da postoje iza fi zikog svijeta. Ljudi su htjeli znati kako funkcionira pri roda, ne zato da bi je kontrolirali ili njome dominirali, nego da bi ivjeli u skladu s njezinim osekama i plima ma. Kako je fiziar i filozof Fritjof Capra napisao u knji zi Turning Point (Trenutak preokreta): Od drevnih vre mena cilj znanosti bila je mudrost, razumijevanje pri rodnog poretka i ivot u skladu s njim. Znanost je bila traganje 'za slavom Gospodnjom' ili, kako bi to posta vili Kinezi, 'traganje za prirodnim redom' i 'tijekom u struji Taoa'. Sve se to radikalno promijenilo, poevi sa sredinom 16. stoljea.
ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVOD

Prkoenje crkvenoj moi


Kao djeak mnogo sam mozgao o Bogu. Rekli su mi je da je Bog iznad mene i da je on tajna koja se nikad ne moe dosegnuti. Kako sam bio drzak i znatieljan, odluio sam da su u krivu. Mora postojati nain, mislio sam. Kad sam u tinejderskoj dobi otkrio znanost, veoma sam se uzbudio. Iako sam znao da znanost prouava samo popratne pojave vieg reda, osjeao sam da me ono to sam nauio o udu ivota dovodi blie no to su to uspijevali uiniti mnogi suhi trenuci koje sam kao dijete doivio u crkvi. Kad sam otkrio da postoji kvantna mehanika, bio sam u nebesima! (Oprostite na igri rijei). To je bio jezik za koji sam mislio da bi mogao poeti objanjavati boanslco, a ideja o promatrau moda ukazuje na to da je boansko u nama. Znanost i duh nisu toliko razliiti. To su razliite discipline koje pokuavaju shvatiti istu stvar.
- MARK

U srednjovjekovnoj Europi, Crkva je imala vrhovnu mo. Crkva, koja je proglaavala kraljeve, posjedovala zemlju i bila glavni dobavlja istine, na sebe je preuzela ulogu onoga koji zna sve. Njezina dogma bila je zakon, a njezina mo apsolutna. Ne samo da su - kroz pojmo ve raja, pakla i istilita - propisivali nain na koji funk cionira duhovni svijet, nego su i fizikom svemiru pro pisivali kako se treba ponaati. Godine 1543. Nikola Kopernik odvaio se prkositi Crkvi i Bibliji. Objavio je knjigu u kojoj je sugerirao da je Sunce, a ne Zemlja, sredite naega svemira. Suoivi se s primjedbom da moda grijei, Crkva je postupila na najloginiji nain - zabranjujui svojim sljedbenicima da itaju tu knjigu. Uvrstila ju je na svoj popis zabranje nih knjiga s kojeg ju, zanimljivo, nije uklonila sve do 1835. godine! Na svoju sreu, Kopernik jc umro prirodnom smru prije nego to ga se doepala Crkva. Dva znanstvenika koja su podravala njegov rad nisu se izvukla ba tako lako. Giordano Bruno potvrdio je Kopernikove izrau ne i spekulirao da bi Sunce i njegovi planeti mogli biti tek mnogi od takvih sustava u beskrajnom svemiru. Zbog ove uasne blasfemije, Bruno je doveden pred In kviziciju (koja/o postoji kao dio Crkve), proklet kao he retik i spaljen na lomai. Galileo Galilei takoer je podravao kopernikanski model. I on je pozvan pred Inkviziciju, ali zbog toga to mu je papa bio osobni prijatelj kanjen je samo kunim pritvorom do smrti (no tad mu je ve bilo oko sedamde set godina). Dobro je imati visokopozicionirane prijatelje. Galileo je esto nazivan ocem moderne znanosti, jer je bio prvi koji je svoj rad temeljio na dvije osnovne postavke koje od tada karakteriziraju svaki znanstveni poduhvat: iskustvenom promatranju i matematikim proraunima.
ZNANOST I IUiUC,l|A: Vlil IKI RA/,VOD

26

/bog otkria koju je (lalileo napravio lijekom prvih desetljea 17. stoljea, znanje vie nije bilo svojina sve enstva. Njegovu ispravnost vie nee utvrivati drevni autoriteti ili sveenika hijerarhija. Umjesto toga, do zna nja se poelo dolaziti otvorenim propitivanjem i proma tranjem, te procjenjivanjem putem dogovorenih principa, koji su uskoro postali poznati kao znanstvena metoda. Znanstvenici nisu eljeli borbu s Crkvom. Znali su da bi ta borba bila beznadna i opasna. Umjesto da po kuavaju formulirati matematike zakone o Bogu, dui ili bar ljudskoj prirodi i drutvu, radije su ograniili svoje aktivnosti na otkrivanje tajni materije. Sa svoje strane, Crkva je uinila sve to je mogla ka ko bi ih uutkala, sprijeila irenje ideja koje bi mogle ugroziti njezin autoritet. No, dogodilo se upravo ono e ga se Crkva bojala. Kako su znanstvenici ustrajali u avanturi otkrivanja, kako su odailjali vijesti sa samih gra nica poznatoga i koristili sve vee znanje kako bi stvorili sve monije i monije tehnologije, arm znanstvenog ot kria dobivao je sve veu podrku.

Descartes odjeljuje um od tijela, ljudskost od prirode


Francuski filozof i matematiar iz 17. stoljea, Rene Descartes, produbio je jaz izmeu znanosti i duhovno sti. Ne postoji nita u konceptu tijela to bi pripadalo umu, govorio je Descartes. I nita u urnu to bi pripa dalo tijelu. I tu je pala sjekira. Po sredini jednog te istog novia - stvarnosti. Ako su duh i znanost ikada doivjeli raz vod, tada je Descartes bio odvjetnik koji ga je uinio prihvatljivim. lako je Descartes mislio da je Bog stvorio i svijest i ma teriju, on ili je vidio kao posve razliite i odijeljene. Ljud ski um sredite je inteligencije i misaonog, sa zadatkom da analizira i razumije. Pravo podruje znanosti bio je
ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVOD 27

Vei dio ivota provela sam s glavom u pijesku. Budila sam se razmiljajui o tome koje cipele da obujem i to je bila moja zona sigurnosti. Nikad nisam uspijevala shvatiti predodbu o tipu koji mi sudi sa nebesa i nikad nisam mogla iskreno prigrliti predodbu da sam nastala od majmuna. Uvijek mi se inilo da mora postojati neto drugo. Ali to je bilo preveliko da bih to ja, ovako mala, mogla pojmiti. Tako sam to dugo preputala pametnijima od mene. Sad shvaam da e, ne probudim li se i ne postanem li sudionicom toga dijaloga, znanost i religija nastaviti istim nizbrdicama elitizma, dogme i nadmudrivanja. Mislim da im je potreban dobar terapeut za odnose MI.
- BETSY

materijalni svemir - priroda - a nju je promatrao kao stroj koji djeluje prema zakonima koji se mogu matema tiki formulirati. Prema Descartesu, velikom ljubitelju satova i mehanikih igraki, sve stvari u prirodi, a ne samo neivi objekti kao to su planeti i planine, dijele istu mehaniku prirodu. Svako se djelovanje tijela ta koer moe objasniti pojmovima koje prua taj meha nicistiki model. Pisao je: Ljudsko tijelo smatram stro jem. Razdvajanje uma i tijela koje je Descartes uinio temeljnim pravilom znanosti uzrokovalo je, kako emo vidjeti, beskrajne probleme.

Francis Bacon i dominacija prirode


Francis Bacon, britanski filozof i znanstvenik, takoer je odigrao znaajnu ulogu u uspostavljanju znanstvene metode, koju moemo skicirati ovako: Hipoteza istraivanje i eksperimentiranje opi zakljuak koji proizlazi iz njih testiranje tih za kljuaka daljnjim istraivanjem Naravno, ta je metoda rezultirala izuzetnim napret kom za ovjeanstvo, od istog oduevljenja dubljim razu mijevanjem prirode, preko poboljanja u zdravlju, tehni ci, poljoprivredi, i slino, do prvih djejih koraka u svemir skim istraivanjima. No to je samo polovica prie. Kako je naglasio Fritjof Capra, Bacon je znanstveni poduhvat promatrao u pojmovima koji su esto bili pot puno pogreni. Iz prirode je morala biti protjerana udesnost, ona je morala biti prisiljena da slui i mora la je biti porobljena. Posao znanstveni ka bio je mu enjem natjerati prirodu da prizna svoje tajne. Naa lost, taj stav koji je teio tome da iscrpi znanje kako bi mogao kontrolirali i dominirati prirodom (ona je uvi jek u enskom rodu), postao je vodei princip zapadne znanosti. Bacon ga je saeo u frazi koju smo svi uili u koli: Znanje je mo.
/N AN OSI'I Kl I ,l ( IJ A: VI I IM R AZ VI U >

28

Newlonov klasini model


Osoba koju najee blisko povezujemo s formulira njem znanstvenog svjetonazora je Sir Isaac Newton, a mehanicistiki model svijeta esto se naziva Newtonovom fizikom ili Newtonovim modelom. Ti pojmovi su opravdani, budui da je Newton napravio gigantske korake u odnosu na svoje prethodnike, sintetizirao nji hove ideje i metode i znatno ili unaprijedio. Zakljuci do kojih je doao, kao i matematiki dokazi koje je pru io, bili su toliko snani da su tijekom sljedeih 300 go dina znanstvenici irom svijeta bili uvjereni da oni pre cizno opisuju nain na koji funkcionira priroda. I Newton je, kao i Descartes, svijet vidio kao stroj, stroj koji funcionira u trodimenzionalnom prostoru, s doga ajima (kao to je kretanje zvijezda ili pad jabuke) koji se zbivaju u prostoru i vremenu. Materija je bila vrsta, njezinu jezgru inile su siune estice; ove estice, ba kao i objekti golemi poput planeta, kretale su se prema zakonima prirode, kao to je sila gravitacije; ti se zako ni mogu opisati s takvom matematikom preciznou da nam doputaju da, ako znamo poetne uvjete bilo kojeg objekta, primjerice poloaj planeta i brzinu i pu tanju njegove orbite, moemo s apsolutnom sigurnou predvidjeti njegovo budue kretanje. Newtonovo spa janje pojava toliko udaljenih kao to su pad jabuke i kre tanje planeta, bilo je krajnje revolucionarno. To spajanje omoguavala je sila, u ovom sluaju - gravitacija. Mehanicistiki pristup ubrzo je primijenjen na sve znanosti: astronomiju, kemiju, biologiju i tako dalje. S nekoliko varijacija (kakav je primjerice neto sofisticiraniji pogled na atomsku razinu stvarnosti), to je svijet u kakav smo svi mi naueni vjerovati.

Newton i religija
Zamislite ovo: koliko god Newton i njegovi kolege bili revolucionarni u svojem radu, kad je o religiji rije,
ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVOD 29

oni nisu postavljali pitanja o dominantnom svjetonazo ru svojega vremena. Bili su uronjeni u njega. Iako su po krenuli radikalno novu paradigmu, koja e preispitati i preokrenuti nain razmiljanja koji je preivio stoljea, svoje osobne ivote itekako su ivjeli usred srednjovje kovnog svijeta u kojem su roeni. Ba kao i drugi ljudi, vjerovali su da je Bog glavni arhitekt i gospodar svije ta. U svom najvanijem znanstvenom djelu, Principia mathematica, Newton je napisao:
Ovaj predivni sustav sunca, planeta i kometa mo gao je nastati jedino po zamisli i upravljanu inteligent nog i monog bia... To Bie upravlja svim stvarima, ne kao dua svijeta, nego kao Gospodar nad svime... On je vjean i beskrajan, svemogu i sveprisutan... On upravlja svime i zna sve to jest ili bi moglo biti... Ne znam zato bi postojalo jedno tijelo u naem su stavu dostojno da daje svjetlost i toplinu svima drugi ma, nego zbog toga to je Stvoritelj sustava to sma trao prikladnim.

Kao da je htio nadolazea vremena oboruati protiv materijalistike filozofije koja e dominirati zapadnom misli u ime Newtonove mehanike, Sir Isaac je napisao: Ateizam je tako besmislen i stran ljudskoj vrsti da ni kada nije ni imao mnogo zagovornika.

Gorki razvod
Tek su kasnije generacije znanstvenika, u potpunos ti fokusirane na svjetski stroj, otkrile da im ne treba ni Bog niti duhovnost. Osloboeni stega religiozne dog me, znanstvenici su estoko reagirali, proglaavajui sve nevidljivo i nemjerljivo - fantazijom i iluzijom. Mnogi od njih postali su jednako dogmatini kao i crkveni autori teti, tvrdei s pravednikom sigurnou da smo mi sa mo i iskljuivo mali strojevi koji jurcaju okolo po pred vid ZNANOST I REI.IGIJA: VEI.IKI RAZVOD

Ijivom stroju svemiru kojim, kao i nam.i, upravljaju ne promjenjivi zakoni.

Sljedbenici Damina dali su zavrni zamah materijalistikom trijumfu. Ne samo da nema Boga, pa lako ni kreativne inteligencije koja potie odvijanje meugalaktikog ivota, nego ni mi sami, koji smo neko bili sredite svijeta, nismo nita drugo do niz sluajnih mutacija, nositelji nesmiljene potrage DNK za jo vie toga, u svemiru koji nema smisla.

Nada u pomirenje?
Razdvajanje uma i tijela koje je Descartes uinio fun damentalnim znanstvenim pravilom, kojim su se znan stvena otkria rukovodila stotinama godina, uzrokovalo je beskrajan niz problema. Promatranje svijeta izvan nae svijesti kao nieg drugog doli beivotne materije, koja se ponaa prema predvidljivim zakonima mehanike i liena je bilo koje duhovne ili duevne kvalitete, odvo jilo nas je od ive prirode koja nas odrava na ivotu. A ljudskoj je vrsti pruilo savren izgovor za iskorita vanje prirodnih potencijala za nae sebine i nepo sredne svrhe, bez ikakva obzira prema drugim ivim bi ima ili prema budunosti na planetu. A planet je stradao. Opljakan i lien svoje istoe, na zagaeni dom poeo se kretati prema rubu izumiranja. Dok je kopala dublje u svoj mrtvi svemir, znanost je nabasala na tajnu. I otkljuala je. U ranim godinama 20. stoljea, smrtni stisak materijalizma s treskom su rastvo rili znanstvenici poput Alberta Einsteina, Nielsa Bohra, Wernera Heisenberga, Emina Schrodingera i drugih utemeljitelja kvantne teorije, koji su svijetu otkrili - ue te li dovoljno duboko u materiju, ona nestaje i rastvara se u nedokuivu energiju. Slijedimo li Galileja i opiemo to matematiki, pokazuje se da svemir uope nije materi jalan! Fiziki svemir u svojoj biti je ne-fiziki i mogue je da izvire iz polja koje je ak i finije od same energije,
ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVOD

Ako znanost i duh istrauju prirodu neograniene stvarnosti - a oito, im je manje ograniena, to je blia stvarnosti - tada im se putovi u konanici moraju susresti. Najstariji poznati spisi, Vede, o fizikom svijetu govore kao o iluziji, maiji. Kvantna fizika kae da stvarnost nije onakva kakvom ju vidimo; umjesto toga, ona je u najboljem sluaju uglavnom prazna, u stvari, vie je poput valova netvarne ne-stvari. Tibetanski budisti govore o svemu kao o meuovisnim pokretaima. U fizici postoji zaplet prema kojem su sve estice povezane, i takve su sve od Velikog praska (gdje su se u prvom redu i zapetljale). A mnogo poetinije imamo to i u zen budizmu, u znamenitom koanu: Kako zvui pljesak jedne ruke?, na koji se poput eha nadovezuje fizikalno pitanje: Kako estica moe biti na dva mjesta u isto vrijeme?. Profesionalci s obje strane vlastitih ograda duboko su zaronili u svoje zasebne discipline, a povijest ljudskog napretka ipak pokazuje da evolucija nastaje ukljuivanjem sve irih i irih podruja prouavanja i njihovim integriranjem.

polja koje izgleda vie kao informacija, inteligencija ili svijest, nego kao materija.

Dvije strane istoga novia


U ovom poznom trenutku, novi je i dalje razdijeljen, s religijom na jednoj, a znanou na drugoj strani. Zato? Ne zato to je stvarnost uistinu razdijeljena, nego zato to ljudi ustraju na toj razdijeljenosti. Sjeate li se zato ljudi ne postavljaju Velika Pitanja? Zato to odgovor koji bi mogli dobiti moda nije onaj kojega bi htjeli uti. to ako um i materija nisu odvojeni? to ako izmeu njih postoji vidljiva povratila sprega? Ve smo u 21. stolje u, a glavna znanstvena struja i dalje to odbija vidjeti. Dr. Dean Radin, glavni znanstvenik na Institutu za noetike znanosti, prionuo je istraivanju fizikih fenome na strogo potujui znanstvenu metodu. Pa ipak, nailazi na otpor u prevladavajuoj znanstvenoj zajednici. Kako kae dr. Radin:
Oni [znanstvenici koji pripadaju sredinjoj struji] imaju osobna, privatna uvjerenja koja su razvili na te melju svojeg iskustva, ali o tome ne govore u javnosti jer se u javnosti, barem onoj unutar akademskog svije ta, o tome ne govori. A to je jedno od nekoliko podru ja akademskog miljenja u kojem taj tabu ne samo da je jak, nego postoji ve barem stotinu godina. Znam mnogo, mnogo akademskih kolega... uglednih u svojim podrujima - psihologiji, kognitivnoj neuroznanosti, te meljnoj neuroznanosti, fizici - koji se osobno veoma, veoma zanimaju za... psihike fenomene. Neki od njih postiu sjajne rezultate u svojim eksperimentima. Pa zato o tome nita ne ujemo? Jer kultura akademsko ga svijeta kae da o tome ne moete govoriti. Tako mi ivimo u prii o carevu novom ruhu. Mislim, ak i u ovom trenutku, tabu je toliko jak da se o njemu ni ne govori. To je poput vrlo tajnog vladinog projekta, pri emu je
ZNANOST I RELIGIJA: VI I IKI RAZVOD

glavna tajna sama injenica da vlada Ima taj projekt, Pa, tabu |o tajno; ni od koga se ne oekuje da govori o njoj. Kad je tabu konano imenovan, to je prvi korak u smjeru njegova razrjeenja, odmah ete naii na gole mu koliinu zanimanja za prouavanje tih stvari i unu tar srednjostrujake znanstvene zajednice.

Na koja pitanja VI elite odgovore?


Dakle?

Utjeu li molitve na ozdravljenje? Jeste li svojim umom sposobni utjecati na fiziku stvarnost? Moete li perci pirati stvari koje su izvan vremena/prostora? Moe li netko hodati po vodi? Postoji li Higgsova estica? to!? Teorijska fizika elementarnih estica pretpostavlja postojanje Higgsove estice - estice koja daje masu os talim esticama. Stotine milijima dolara potroene su kako bi se izgradili jai akceleratori, putem kojih bi se ona mogla otkriti. Pa ipak, mislimo da bi veina stanov nika planeta Zemlje radije ula odgovor na prva etiri pitanja. Svakako, odgovori na ta prva etiri pitanja imali bi masovan uinak na to kako vidimo sebe i svijet. Mnogo vei nego otkrie jo jedne estice. Ali ugledni znan stveni svijet ne eli gledati u neto za to smatra da je izvan znanstvene domene. Zanimljivo, jer ba odatle dolaze nova otkria. Dakle, tko je sad preoteo potragu za istinom? Dvije strane istoga novia. Najprije Crkva, a sada novo sveenstvo - Znanstvenici.

ZNANOST t RELIGIJA: VELIKI RAZVOD

Razmislite malo o ovome...


Jeste li vi otmiar vlastite potrage za istinom? to vama znai duhovnost? Koja je razlika, ako je uope ima, izmeu dogme i prirodnih zakona? Koje dogme postoje u vaem ivotu? Na koji nain one upravljaju vaom percepcijom samoga se be i vae realnosti? Koristite li znanstvenu metodu u vlastitom ivotu? Kako rascjep izmeu znanosti i religije utjee na va ivot? Koja je razlika izmeu znanosti i religije? Kako je dualizam utjecao na nain na koji shvaate sebe i stvarnost? ivite li svoj ivot odvojeni od prirode i svih ostalih ili se osjeate istinski povezanima? Koliko esto se osjeate kao guter? Moete li razviti rep?

Paradigma je poput teorije, ali malo drugaija. Teorija je ideja koja objanjava kako neto funkcionira, kao primjerice Darwinova teorija evolucije. Ona se mora testirati, dokazati ili opovrgnuti, poduprijeti ili pobiti eksperimentom i promiljanjem. Paradigma je, s druge strane, skup implicit nih pretpostavki koje se ne testiraju; u stvari, one su zapravo nesvjesne. One su dio naeg modusa djelovanja kao pojedinaca, znanstvenika ili drutva.
karadigme se nikada ne dovode u pitanje jer nit ko o njima ni ne razmilja. To je kao da itavo vri JL i. jeme nosimo poslovine ruiaste naoale; sve vidimo kroz njih. To je stvarnost koju nasljedujemo. Kroz taj okvir dolazi naa ukupna percepcija, a unutar tog sustava nalaze se sve stvari koje uzimamo zdravo za gotovo. Nikad ih ne propitujemo - ak ih ne postaje mo ni svjesni - dok ne naletimo na zid i dok se ruiaste naoale ne razbiju, i odjednom svijet izgleda drukije.

Jeste li ikad radili boine kolae uz pomo kalupa za kolaie? Koje god sastojke koristili, svi oni izlaze iz penice veoma nalik jedan drugome.
- WILL

kl

Paradigme i sustavi vjerovanja


Paradigmu moemo promatrati i kao sustav vjerovanja. Ako ste ikad pokuali definirati to je va sustav vjero vanja, to cijenite i u to vjerujete, onda znate kako je to teko. Moda neke od stvari o kojima ste svjesno mislili i nisu tako teke; moda vjerujete u vanost obitelji, pri jateljstva, vjebe, zdrave prehrane; moda imate razloPROMJENA PARADIGMI.

ga vjerovali kuko su vaa politiko opredjeljenja razbo rita i tako dalje. No, postoje deseci, moda i stotine ne svjesnih, nepropitanih vjerovanja prema kojima se na ivot upravlja, poevi od najdubljih razina maglovite svjesnosti. 'Iakva su vjerovanja u vlastitu vrijednost i kom petenciju, primjerice, ili uvjerenje da se ljudima moe ili ne moe vjerovati - a utemeljena su u djetinjstvu i od tada nastavljaju odreivati na odnos prema svijetu. Paradigma je svojevrsni nesvjesni sustav vjerovanja jedne kulture. Mi ivimo i diemo ta vjerovanja, mis limo i djelujemo prema njima.

Stara znanstvena paradigma ne funkcionira


Praktiki svakodnevno pojavljuju se nove znanstve ne informacije koje se ne mogu objasniti putem klasi nog Newtonovog modela. Teorija relativnosti, kvantna mehanika, utjecaj misli i emocija na naa tijela, takozva ne anomalije kao to su izvanosjetilna percepcija, mental no lijeenje, vidovitost, pa ljudi koji su mediji i kanali, is kustva bliska smrti i izvantjelesna iskustva - sve to uka zuje na potrebu za drugaijim modelom, novom para digmom koja e ukljuiti sve te fenomene u jednoj teo riji koja bi na razumljiviji nain objanjavala kako svi jet funkcionira. Nije rije samo o tome da stari model nije dovoljan da bi odgovorio na pitanja koja otvaraju nova istrai vanja. Ozbiljniji je problem taj to stari model nije uinio ni izbliza dovoljno da se ljudski ivot oslobodi patnje, siromatva, nepravde i rata. U stvari, dalo bi se dokaza ti da su se mnogi od tih problema pogorali zbog meha nikog modela koji je dugo dominirao nainom na koji doivljavamo svijet.

Ogranienja newtonovske paradigme


Materijalistiki model stvarnosti odavno se odmaknuo od pozicije teorije i postao u kamen uklesani, implicitni

Na poetku nastojanja da shvatim koje paradigme upravljaju mojim ivotom, mogu krenuti od razmiljanja o tome kako sam stvorila odreene situacije u svom ivotu. Rad na ovom filmu i pisanje ove knjige razbili su jednu od mojih velikih nesvjesnih paradigmi, onu zbog koje sam mislila da nisam tako pametna. Nikad o sebi nisam mislila kao o osobi koja bi mogla shvatiti bilo koji od tih koncepata. Naravno, bila sam razborita i vjeta i mogla sam prokriti svoj put kroz svijet i postati uspjena. Ali nisam imala knjiko znanje. Tijekom mog prvog tjedna na ovom filmu, Will i Mark su mi uruili dvadesetak knjiga govorei: Poni itati, jer ti e zvati ove znanstvenike i nagovoriti ih da budu u naem filmu. Trebalo mi je neko vrijeme da samu sebe prestanem uvjeravati kako ja to ne mogu. To mi je posao - eto, moram. I kad sam konano popustila stisak kojim sam se drala za vlastite granice, uronila sam u projekt. ak me i sada katkad progoni ta misao kako nisam dovoljno pametna, ali onda si samo ponem ponavljati: Ja sam genije!.
- BETSY

Promjena paradigme javlja se i u okviru obinoga ivota. To moe biti neto jednostavno kao to je iznenada se probudili i shvatiti neto o sebi to je uvijek bilo tu; jedino to to nismo ranije shvaali. Nedavno sam otkrio koji je razlog mojoj nezasitnoj potrebi za znanjem. Ne samo da je roena iz znatielje, nego dobrim dijelom i iz straha. Sjeam se kako sam se kao dijete bojao mnogih stvari. Moda je to bila borba s osjeajem nesigurnosti, no odluio sam nauiti koliko god mogu kako bih izgradio predvidljiv model stvarnosti. Na taj nain, mislio sam, moi u predvidjeti bilo koju sluajnost koja bi se mogla javiti i prouzroiti bol. Toliko je tuno bilo to stanje. ivio sam u stalnom strahu, i to zbog naina na koji sam kao dijete tumaio stvari. Nedavno mi je ipak sinulo da bez tog straha kojeg sam imao nikada ne bi bilo ni moje opsesije znanjem. U toin trenutku spoznaje u potpunosti sam osjetio zahvalnost za sva ta teka iskustva. Moj pogled i moja verzija prolosti u tom su se trenutku zauvijek promijenili. To je ono to zovem promjenom paradigme. Nove oi promatraju staru situaciju.
-MARK

temelj sveukupne misli i istraivanja. Punih 400 godi na upravljao je znanstvenim istraivanjem, odreivao to e znanstveni svijet smatrati moguim ili nemogu im. Taj model nam govori da je svemir mehaniki sus tav sastavljen od vrstih, materijalnih, elementarnih cig li. On propisuje da je stvarno ono stoje mjerljivo. A mjer ljivo je samo ono to moemo percipirati putem svojih pet osjetila te ono to iz toga slijedi mehanikim prin cipima. On takoer pretpostavlja da jedini ispravan pri stup stjecanju znanja podrazumijeva zabranu svili os jeaja i subjektivnosti, kako bismo postali potpuno ra cionalni i objektivni. Ovaj nain odnosa prema svijetu razdjeljuje cjelinu ljudskoga ivota na duh i tijelo, proglaavajui osjea je, strasti, intuiciju i matu bezvrijednima. On objekti vira prirodu i udaljuje nas od nje. S ovog gledita, pri roda postaje resurs koji se moe kontrolirati i iskori tavati, radije nego organski ivui sustav o kojemu tre ba brinuti i kojega treba odravati. Prema trenutanoj znanstvenoj paradigmi, ivimo u mehanikom svemiru koji je mrtav. To je svijet strojeva. Moda ga je uspostavila i pokrenula ivua inteligencija (kako su Newton i rani znanstvenici vrsto vjerovali), ali sada je on u potpunosti mehaniki i predvidljiv. Bez obzi ra o kojoj kombinaciji inicijalnih uvjeta je rije, ishod je u potpunosti predodreen. Posljedice su neizbjene. Sad, ak i a je kretanje planeta predvidljivo poput pada kamena ili jabuke, a da su ponaanje i odnosi ob jekata u materijalnom svijetu mjerljivi (kasnije emo vid jeti da je kvantna fizika poljuljala ove pojmove), poni avajue je i protuslovno rei da isto to vrijedi i za ljud ski ivot. Kamo takav ivot vodi? Ako ne postoji sloboda, ako je put u potpunosti odreen bez obzira na to odakle ga zapoeli, emu onda ivot uope slui? U tom modelu nema mjesta za svijest ili duh, za slobodu i izbor.
PROMJENA PARADIGME

beutne ravnodunosti. A razlog to ljudi misle da im je potreban spas loi u tome to je hladna, beutna, mehanicistika ideja izvanredno mona. ak ako joj sami i niste

skloni povjerovati, ona u golemoj mjeri utjee na va ivot i svjetonazor civilizacije. Zamislite sebe kao mehaniko bie (svi smo vidjeli

dovoljna znanstveno-fantastinih filmova da nam to ne bi IIebalo predstavljati problem), zamislite sebe kao bie koje /ivi ii potpuno mrtvom svijetu, u kojem su sve stvari nesvjesni, neodgovorni objekti u potpunosti upravljani apstraktnim zakonima ponaanja. Kako vam se ini? Ka ko se osjeate u vezi sa svojim voljenima, sad kad ste sa mo stroj, a ljubav je tek sluajni nusprodukt modane kemije, nita vie nego evolucijski napredak DNK-a? Vjerujete li u to? Pa ipak, to vam veina znanstveni ka danas govori. To su isti ljudi koji vam govore zato je nebo plavo, zato se vae vozilo ujutro upali i zato drve e pretvara ugljini dioksid u kisik. I da imaju dovoljno velik kompjutor, mogli bi vam rei i zbog ega upravo sada sjedite ovdje i itate ovu knjigu. Sve je to poslje11 ica poetnih uvjeta s kojima va ja (koji je ionako ilu zija) nema nikakve veze. Vjerujete li u to? Naravno, nije nam lako misliti o samima sebi kao o isto mehanikim biima. Zato to to nismo. Niti je to i tko drugi. Svi mi osjeamo da imamo (ili ak da jesmo) svijest i duh, i da inimo izbore.
Ili?

I eto nas na dnu paradigmatske zeje rupe. Na lije voj strani je ivot u kojem smo svjesna bia koja odreduju svoj put, a zdesna su samo jedinice i nule koje na neki nain stvaraju iluziju nas samih.
PROMJENA PARADIGME

39

Za mene, velika promjena paradigme mora imati veze sa mnom (ovdje) i ostatkom svijeta (tamo vani). Ako smo mi samo neka bia nalik na sat, navijeni vojnici u tilctakajuem svemiru, zato bi me tada brinulo to se zbiva izvan mene? A to je svjetonazor zbog kojeg je lako bombardirati ljude, oteti prirodne resurse i budue generacije poslati u osiromaeni svijet. Doim, kad proirim svoje granice u vremenu i prostoru, sve je drugaije. U praktinom smislu to znai da, umjesto da itavu no ostavim upaljeno svjetlo jer sam previe lijen da ga ugasim, pomislim na koliinu ugljena ili nafte koji e izgorjeti kako bi ta arulja bila upaljena, pa onda i na rad koji stoji iza njezine izrade, i na ozonsku rupu, i na to kako za tri generacije nee nita ostati. Nevjerojatno je kako ljudi mogu cijeli dan brinuti oko toga to e jesti za sljedei obrok, a pritom se ni najmanje ne zabrinuti oko toga to e netko jesti za stotinu godina. Jeleni koji pasu na mojoj livadi idu od jednog dijela do drugog, i nikada ne pojedu SVE sjemenke. A ne nose ni satove.

Protivljenje establimenta
Ba kao i u doba Kopernika, Newtona i drugih pio nira znanstvenog modela 16. i 17. stoljea, konzervativ ni elementi u drutvu ne samo da su zatvoreni prema no vom znanju, nego mu se i otvoreno protive. Uspostavlje na ortodoksija vrsto dri pozicije i nespremna je razmis liti o bilo kakvoj promjeni. Danas su nebeske autoritete zamijenili neki (ne svi) ljudi koji, umjesto oprobanog prenja na lomai, upotrebljavaju mo sveuilita ili dr avnih institucija, dodjeljujui stipendije ili pak koristei snagu uskogrudnih medija kako bi zaprijetili financijskim sredstvima (putem otkaza, uskraivanja promaknua ili mandata, zadravanja stipendije, ismijavanja i sarkaz ma), radije nego stvarnim ivotima heretikih znan stvenika ije se ideje i istraivaki projekti ne uklapaju u prilivaene granice. Amit Goswami vidi nadu. On vjeruje da protivljenje nije nuno loa stvar. Protivljenje govori neto vano. Nikad ne odbacujete stvari za koje ne mislite da su pot puno gluposti, a gluposti moete eliminirati ve povr nim propitivanjem. Ali kad stvari postanu vane, a po vrno ih propitivanje ne moe odbaciti, tu postajete rigini i elite iskljuiti onog drugoga. Jer drugi je takoer opasan. Tako a shvaanje prema kojem alternativni znanstvenici sa svojim podacima na svom podruju rade neto smisleno ve ima utjecaj na svijet znanstvenog establimenta. I zato je polarizacija vrlo dobar znak da neto postiemo.

Evolucija znanstvenih paradigmi


Jedna od velikih istina o paradigmama jest da se one
mijenjaju. Posebice u znanosti, koja je sama po sebi ne

prekidni pothvat u kojemu jedna generacija gradi na djelima prethodnih; paradigma znanja razvija se im se
PROMJENA PARADIGME

stariji pogledi dokau nepotpunima ili netonima. Ponekad sporo, ponekad uz tresak i lom, ali veliina znanosti i jesi u tome to se ona kree naprijed! Znanost neu moljivo grabi naprijed, gradei novi pogled, novu strukturu stvarnosti, na temeljima stare. Katkad se aktualni model sudari s nezaustavljivim juriom znanja i izide iz tog susreta pun modrica. Tada, uz, podrku ili protivljenje postojeih snaga, stariji mo del ustupa mjesto novome. Dr. Hagelin je ovako opisao laj proces:
Unutar napretka znanosti postoje faze razumijevanja i faze evolucije znanja. Svaka od tih faza unosi vlastiti svjetonazor, svoju vlastitu paradigmu, unutar koje ljudi djeluju, unutar koje se stvaraju vlade, raaju nacije, pi u ustavi, strukturiraju institucije, stvara obrazovanje. Tako se svijet, kako znanje napreduje, razvija od jedne paradigme do druge. Svako doba ima svoj karakteris tian svjetonazor, svoju karakteristinu paradigmu, i jedna u konanici vodi do druge.
*&enr' mmmmmmm

PARADIGMA PARADIGME
Kao i mnogi vodei znanstvenici, William Tiller vlastitim je elom udario o vrsti zid predra suda. On kae: Ok, mi ovdje radimo eksperimen te o utjecaju namjera i oni su vrlo uvjerljivi... Za to znanost za to ne pokazuje ivi interes? To je pra va alost. Veina znanstvenika postala je toliko za kljuana u konvencionalnu paradigmu i konven cionalan nain promatranja prirode da su oko se be izgradili zatvor. Ako pruite eksperimentalni podatak koji naruava njihova pravila, oni ele da taj podatak nestane, i zato e ga pomesti ispod tepi ha. Nee vam dopustiti da ga objavite. Pokuat e sprijeiti sve naine da ga iskomunicirate jer je ono to tvrdite vrlo uznemirujue. To je nevolja - i
PROMJENA PARADIGME

41

uglavnom je uvijek bilo tako. Karakteristino je za ljude da se ele ugodno osjeati u vezi s ne kim nainom gledanja na svijet. Nove stvari uz nemiruju; prisiljavaju vas da promijenite svoj nain razmiljanja. Tiller objanjava jo jedan vaan razlog zbog kojeg se aktualna paradigma znanstvene stvar nosti treba promijeniti: Ne postoji prostor u... na oj aktualnoj paradigmi u koji bi se mogao smje stiti bilo koji oblik svjesnosti, namjere, emocije, uma ili duha. A to to na rad pokazuje da svjesnost moe imati vrlo snaan uinak na fiziku stvar nost, znai da u konanici mora doi do promjene paradigme; promjene koja bi dopustila da se uk ljui i svijest; struktura svemira mora se proiriti izvan svojih sadanjih okvira kako bi joj dopu stila ulazak.

Promjena osobne paradigme


Promjena paradigme koja je u tijeku ne zbiva se samo u znanosti, ve se protee i na drutvo te snano utjee na nau kulturu. Vjerojatno najvanija promjena koja se zbiva je ona osobna. Tijekom zadnjih nekoliko desetlje a, mnoge tisue, moda i milijuni ljudi proli su kroz dramatine promjene svojih vrijednosti, percepcija i nai na na koji se odnose prema drugima i prema svijetu. Zato se to dogaa? Jedan od razloga je i taj to su ljudi shvatili da na kraju njihove potrage za blistavijim automobilima, veim kuama i cipelama za svaki dan u godini, ostaje samo praznina - ista ona praznina koju su pokuali ispuniti posjedovanjem i financijskim uspje hom. Materijalistiki svjetonazor kae: vie novca = bo lji ivot. Ali imajui vie i otkrivajui da praznina osta je, namee se zakljuak: materijalistika pretpostavka je pogrena. Drugi razlog? Ako je nova paradigma tona, i sve mir jest ivo bie, kojeg smo dio i mi, i nae misli, i plaPROMJENA PARADIGME

neti, i sve subatomske estice, tada e potreba za novim pogledom na svijet pridonijeti tome da se on i dogodi. Moda je ljudska oholost (o, ne opet!) to zbog ega se i ni da mi donosimo novi pogled. Gladan organizam uvi jek trai hranu. Mi smo dio tog organizma, kao to su lo i planeti, nae misli i subatomske estice, i mi traimo novi put jer znamo da smo se utaborili na pragu smrti. A to ba i nije ugodno mjesto za boravak. Zagaena voda i prljav zrak. Prenapuenost koja se bori s glau i oruje veliine obine torbice koje moe unititi itav grad. Popis je neiscrpan. Dr. Candace Pert kae: Tijelo se uvijek eli izlijeiti. Pa ako naa stvarnost, i fizika i nefizika, jest golemi organizam, kako to sugerira nova fizika, onda ta stvarnost u ovom trenutku pokuava se be izlijeiti. A iz tog poriva raaju se nove koncepcije svi jeta, ak i dok se stare koncepcije bore za rovove svoje. to je u ravnotei? Naa predodba stvarnosti. Tko je ravnotea? Mi.

PROMJENA PARADIGME

Razmislite malo o ovome...


Koja paradigma upravlja vaom stvarnosti? Koje su boje vae naoale (i one svjesne i one nesvjesne)? Kako pronalazite naoale nesvjesnoga? Koja je prevladavajua paradigma u svijetu? Koliko se ona razlikuje od vae paradigme? Kako djeluju jedna na drugu? Je li drutvena osvijetenost paradigma? Je li People Magazine paradigma? Je li to Biblija? to bi vam bilo potrebno da se prebacite na novu paradigmu? Jeste li spremni odustati od svega to je vezano za staru pa radigmu? Koja je vaa nova paradigma? Je li to vaa nova paradigma ili nova globalna pa radigma? Ako smo mi zaista strojevi mutanti... moete li se zaljubiti u svoj tosler?

Ovo poglavlje moglo bi biti bilo gdje. Odmah poslije Velikih Pitanja (to je kljuno, zar ne?). Ili usred Znanosti i religije (budui da su obje zagrizle u njega). Promjena paradigme mogla bi se zvati i Prihvaena promjena stvarnosti.

li nakon Vida i percepcije (to je sljedee poglavlje), u kojem je rije o onome to percipiramo - i smatra mo stvarnim? Ili poglavlja Kvantna fizika, koje prekapa po samoj jezgri stvarnosti. Suoimo se s tim moglo bi/trebalo bi biti svugdje. Ne? Onda mi recite, to je stvarnost u trenutku kad ste se upravo zaljubili (poglavlje Emocije) ili u trenut ku kada je vaa ljubav ivota upravo umrla. Sto s poglav ljem Zelja, koje se bavi izborom i slobodnom voljom? Mislite li da su te odluke temeljene na stvarnosti, ili na vaoj pretpostavci o tome to je stvarnost? Pogledajmo uklapaju li se sljedea poglavlja u nau viziju realnosti. Svijest stvara stvarnost. Ok, to ide jed no s drugim. A toga ima jo i jo... Ovo pitanje je posvuda. U svakom je poglavlju, u sva kom trenutku u kojem ivimo. Svaka je odluka zasnova na na nekoj konstrukciji onoga to je za vas stvarno. A ipak, kad ste se zadnji put sjurili do dna zeje rupe, sve do istraivanja vlastitih pretpostavki o realnosti? Nije ba malo znanstvenika kojima smo postavili ovo pitanje. U svom odgovoru, dr. David Albert dotie se toga kako i zato svakodnevno odgovaramo na to pitanje:

PROMJEN A PAKADIGME

Ako ujutro ustujem iz kreveta, ok, I odjednom odluim vrlo Ozbiljno uzeti tvrdnju, koja je svakako istini ta... da ne mogu sa sigurnou znati rade li moje oi ispravno, pa prema tome, iako mi se prema svemu to znam moe initi da je pored mog kreveta vrsti pod, tamo bi mogla biti i litica ili neto slino. Ako nisam u stanju odrediti te mogunosti u smislu onih vjerojatnosti koje im pripisujem, onda se neu ni ustati iz kreve ta! ini mi se da sam paraliziran u najdoslovnijem smi slu te rijei. Jedna je hipoteza da tamo doista postoji pod, i to je ono to vidim. Druga je hipoteza da je moje vienje po da halucinacija, i da je tamo litica. Listajui ujutro iz kre veta, vi prihvaate jednu od tih hipoteza kao vjero jatniju od druge. To je nain na koji smo navikli postu pati u svojim svakodnevnim ivotima.

Prihvaamo stvarnost koju nam nude nae oi, tako da smo za sebe u tom trenutku odgovorili na pitanje ko je lebdi iznad nas - to je stvarnost? Veina ljudi misli da je stvarnost ono to nam projiciraju naa osjetila. I, naravno, znanost je s tim pogledom bila suglasna tije kom 400 godina: ako se neto ne moe osjetiti putem na ih pet osjetila (ili njihovih produetaka), onda to nije stvarno. Ali ak i ta stvarnost izgleda drukije kad ju gle damo oima, a drukije ako se u nju dublje zagledamo pomou mikroskopa ili ureaja za cijepanje atoma. Tada postaje potpuno drugaija, neprepoznatljiva. A to je s naim mislima? Jesu li one dio stvarnosti? Pogledajte sad oko sebe. Tu su prozori i stolice, svjetlo i ova knjiga. Vjerojatno mislite da je sve to stvarno. Sve mu od toga prethodile su ideje, ideja prozora, ideja stoli ca. Netko je zamislio te prozore i te stolice i napravio ih. Dakle, ako je ono to je po njima nastalo stvarno, jesu li i ideje stvarne? Mnogi ljudi misle da su misli i emocije stvarne, ali kad znanstvenici istrauju stvarnost, spret no izbjegavaju spomenuti takve stvari.
PROMJENA PARADIGME

to je sa svijeu, tom fundamentalnom injenicom naega postojanja, koja svugdje ide s nama? Kako bismo napravili bilo to - mislili, sanjali, stvarali, percipirali moramo biti svjesni. Nije li to dio stvarnosti? Ali gdje se ona nalazi? Od ega je napravljena? Za razliku od materijalnih objekata, nedodirljivi fenomeni kao to je svi jest ne mogu se mjeriti, no to ne znai da ih nema, zar ne? Mnoge znanstvenike to je stjeralo u kripac. Ako je svijest stvarna, onda se njezina stvarnost moe istraiti; ako nije stvarna, onda ju uope ni ne moraju ii traiti. I tako se nikad nee ni znati da je stvarna. Tako na pitanje to je stvarno?, vjerojatno nae najuobiajenije pitanje, nije lako odgovoriti. A ipak to to jesmo, to je ivot, to je mogue a to nije, sve se to temelji na onome to smatramo stvarnim.

- WILL

47

Natrag u laboratorij!
Nemajui odgovor na pitanje to je stvarnost?, ko je se pokazalo pretekim za propitivanje, ovjeanstvo se okrenulo laboratorijima i prionulo jednostavnijem as pektu: uzmimo sve stvari oko sebe za koje se svi po prilino slaemo da su stvarne i pogledajmo od ega su napravljene. To je mnogo jednostavnije od snova ili ideja ili emocija ili bilo koje od tih unutarnjih stvari. Prvi je na ideju o atomu doao Demokrit iz Abdere: Ne postoji nita osim atoma i praznog prostora; sve os talo je miljenje. 1 to je bio sjajan poetak. Tako su se pojavili i elektronski mikroskopi i ureaji za cijepanje atoma i oblane komore i mi, veliki ljudi, zavirili smo u svijet malih stvari. Kad ste ili u kolu, vjerojatno su vam pokazali mo del atoma, s njegovom vrstom jezgrom i elektronima koji krue oko nje, i vjerojatno vam je reeno: Atomi su gradivni elementi prirode. Dobar pokuaj! Zgodan je to koncept i dijagrami prilino lijepo izgledaju, ali to jednostavno nije istina. Pokazalo se da su ti mali vrsti atomi, u svojim sklad nim malim orbitama, u stvari samo paketi energije. On da se pokazalo da zapravo nisu ni paketi energije, nego trenutane kondenzacije polja energije... Naravno, kao to znate, svaki atom gotovo se u potpunosti sastoji od praznog prostora, do te mjere da je gotovo ravno udu to ne propadnemo do poda svaki put kad pokuamo sjesti na stolicu. A budui da je i pod uglavnom prazan, gdje bismo mogli nai neto dovoljno vrsto da nas pridri? Stvar je u tome da smo mi - ili bar naa tijela takoer napravljeni od atoma. A sada najnapredniji znanstvenici ukazuju na to da takozvani prazni prostor unutar atoma i izmeu njih uope nije prazan; toliko je ispunjen energijom da je dan kubini centimetar - jedan naprstak ili prostor ve liine pikule - sadri vie energije nego sva vrsta tvar u itavom poznatom svemiru! Dakle, to ste ono rekli da je Stvarnost?
PROMJENA PARADIGME

Nikad se nisam pitala o tome koliko je stvarnost stvarna. Zato bih si uope postavljala tako aavo pitanje? A onda je stvarnost u kojoj sam se nalazila postala zbrkana i poela sam se pitati o njoj - ne ba o stolovima i stolicama, nego o svojoj percepciji stvarnosti. Kad sam shvatila da je moja stvarnost samo proizvod mojih ogranienja, shvatila sam da bih trebala postati spremna sanjati dalje od tih granica. to je to to istinski elim, a pritom ne vjerujem da to mogu postii ili postati? Jedina vrsta stvar u mojoj stvarnosti je moja percepcija stvarnosti. Ako sam spremna otvoriti oi novim mogunostima, moja se stvarnost moe promijeniti.
- BETSY

48

Krenimo jo dublje
Znatno prije ranili grkih filozofa - i svakako znatno prije kvantne fizike - indijski mudraci znali su da se neto vano dogaa s onu stranu kraljevstva osjetila. I hinduistiki i budistiki proroci mislili su, a to i dalje nauavaju, da je svijet pojavnosti, svijet koji vidimo svo jim osjetilima maya ili iluzija te da neto lei ispod po druja materijalnoga, neto monije i temeljnije, vie stvarno, iako u potpunosti neopipljivo. Kao to ukazuju mnogi spiritualni tekstovi, postoji via stvarnost koja je mnogo temeljnija nego to je to materijalni svemir i ima neke veze sa svijeu. Upravo to otkriva i kvantna fizika. Ona ukazuje da se u samoj jezgri fizike stvarnosti nalazi potpuno nefizika ravan, zvali je mi informacijom, valovima vjerojatnosti ili svijeu. I ba kao to obino kaemo da su atomi ono od ega se sastoji stvarnost, ako je ovo gle dite ispravno trebali bismo rei da je upravo to podru je inteligencije, koje postoji duboko u podlozi svega, ono to svemir stvarno jest. Kada se vratio sa svojeg putovanja u svemir, NASA-in astronaut dr. Edgar Mitchell doao je do ovoga zakljuka: U jednom trenutku shvatio sam da je ovaj svemir in teligentan. On se kree u odreenom smjeru, a mi ima mo neke veze s tim smjerom. I da kreativni duh, kreativ na namjera koja je oduvijek povijest ovoga planeta, do lazi iz nas, i da je oko nas - to je posve isto... Sama svijest je ono fundamentalno, a energija-tvar produkt je svijesti... Ako drugaije ponemo misliti o sebi i uspijemo se vidjeti kao kreativna, vjena bia koja stva raju fizika iskustva, ujedinjeni na razini egzistencije koju zovemo svjesnou, tada emo ovaj svijet u kojem ivimo poeti gledati i stvarati na prilino drukiji nain.'
' to je dr. Mitchell i uinio. Utemeljio je i pokrenuo Institut noetikih znanosti (Institute o/Noetic Sciences, IONS) kao istraivaki institut koji znanstveno istrauje mistine predodbe o stvarnosti kakve je imao i sam, i kakve imaju i drugi.
49

PROMJENA PARADIGME

Moda vea/istiniti ja stvarnost svi jesti


Mitchellova spoznaja poklapa se s iskustvima koja su imali mistici kroz povijest, sve do dananjeg dana. Dr. Andrew Newberg, prouavao je mistina/spiritualna iskustva s gledita neuroznanosti i pisao o tome u Primijetio sam da neki ljudi knjigama Why God Wan't Go Aioay: Brain Science and the misle kako je postavljati Biology of Belief (Zato Bog ne eli otii: Znanost o moz pitanja poput to je gu i biologija vjerovanja) i Mystical Mirni: Probing the Biologij stvarnost? besmisleno i da of Belief (Mistini um: Iskuavanje biologije vjerovanja). nema veze sa On kae da ljudi koji su imali duboka mistina is svakodnevnom realnou. kustva i vratili se natrag uobiajenom ivotu, i dalje onu No pretpostavimo na stvarnost smatraju stvarnijom, smatraju da ona predstav trenutak da je vanjski ivot, lja istinitiju, temeljniju formu stvarnosti; materijalni svi onaj tamo, izgradila naa jet u kojem ivimo za njih je vie sekundarna stvarnost. percepcija. Kako mijenjamo Zbog toga, kae dr. Newberg: Zaista trebamo po temelj koji stvara taj svijet? gledati vezu izmeu svijesti i materijalne stvarnosti... Isprobavamo li i mijenjamo bilo li stvari tamo u tom da se materijalni svijet moe izvesti iz svjesne stvar svijetu? Pa, to je neto to nosti ili da bi svjesnost sama bila temeljna tvar svemira.
veina nas stalno pokuava, a nikad ne upali. Jeste li ikad pokuali pobjei od neke situacije i shvatili da vas vai problemi posvuda prate? Pa, naravno da je tako. To je zato to niste iza sebe ostavili svoj ivani sustav. I dalje jednako reagirate na iste stare podraaje. Koji je dakle bolji put? Znajte: stvarnost u potpunosti ovisi o nama.
- MARK

Moemo li ikad zaista znati?


Tijekom 18. stoljea, njemaki filozof Immanuel Kant naglasio je da ljudska bia nikad ne mogu uistinu spoz nati prirodu stvarnosti po sebi. Naa istraivanja pru aju nam samo odgovore na ona pitanja koja postavlja mo, a ona se temelje na mogunostima i ogranienjima naega uma. Sve to primjeujemo u prirodnom svije tu (bilo osjetilima ili znanstvenim putem) prolazi kroz filter nae svijesti i odreeno je, bar u nekoj mjeri, samim strukturama uma. Stoga, ono to vidimo jesu fenome ni, odnosno interakcije izmeu uma i onog neeg to zaista postoji tamo negdje. Mi stvarnost ne vidimo; mi vidimo samo svoju konstrukciju stvarnosti koju su izgra dili neuroni naeg mozga. Stvar po sebi zauvijek nam je skrivena. Drugim rijeima, znanost nam daje samo model svi jeta, a ne sam svijet. Kako kae Miceal Ledwith:
PROMJENA PARADIGME

Pa, znate, kvantni pogled na stvarnost nije sve niti njime sve zavrava. Sve oko eega se trudimo u povijesti znanosti jest proizvesti sve manje i manje nesavrene modele kojima bismo izrazili prirodu onog to postoji i, naravno, moda aee za nekih dvadeset ili trideset godi na kvantnu fiziku zamijeniti dublje i temeljitije razumije vanje stvarnosti, bez obzira na to kako ase se ta odre ena fizika nazivati.

A budui da nam znanost daje te modele, i dalje os tajemo mi ono ime se trebamo pozabaviti, kako to naglaava dr. Andrew Newberg:
to se tiee toga ivimo li mi ili ne ivimo samo u ve likom holodeku, to je pitanje na koje nemamo nuno pravi odgovor. Mislim da je to veliki filozofski problem s kojim se moramo suoiti, u smislu toga to znanost moe resei o svijetu, jer u znanosti, mi smo uvijek pro matrai. Mi smo uvijek ogranieni onim to u konaenici dopire u na ljudski mozak i to nam omoguaeuje da vidimo i percipiramo stvari koje vidimo i percipiramo. Tako da je lako pretpostaviti kako je sve to samo veli ka iluzija iz koje se ne moemo izmaknuti kako bismo vidjeli o emu se tu zapravo radi.

Sjeam se kad sam prvi put naiao na ideju da sami stvaramo stvarnost u naoj svijesti i da je fiziki svijet samo konstrukcija. Upravo sam itao Nature of Personal Realiti/ (Priroda osobne stvarnosti) Jane Roberts. Zatvorio sam oi i zamislio da zid ispred mene nije stvaran i da u, kad otvorim oi, moi vidjeti kroz njega. Nije upalilo. Ili ipak jest? Svakako, u mislima sam se drao ideje da zid ne postoji, ali sve u vezi naina na koji sam tamo sjedio, oekujui da me pod dri, da me gravitacija privlai, sve je to podravalo ideju da je svijet najstvarnija stvar koja postoji. Kad ujutro ustajem iz kreveta i sputam noge na pod, iskreno vjerujem da je pod stvaran i da nije iluzija, i da stvarno tamo nije nikakva rupa bez dna. Svaka aktivnost koju poduzimamo pretpostavlja neto o stvarnosti. Ipak, rijetko to svjesno propitujemo. Imamo svoje pretpostavke, a stvarnost im se pokorava, i tako nikad ne vidimo ruku koja ju stvara. Tu se negdje skriva i zen pitanje: Kako zvui jedna stvarnost koja kolabira?.
- WILL

Razine stvarnosti
Kad baratamo pitanjima o prirodi, od kojih se napre e um, od velike koristi moe biti zamisao da istodobno postoje razliite razine stvarnosti, i da su sve one stvarne. Drugim rijeima, povrinske razine su stvarne na svoj nain; samo kad ih usporeujemo s dubljim razinama kaemo da nisu stvarno stvarne; one nisu konana razina. Ruke i noge su stvarne; stanice i molekule su stvarne; atomi i elektroni su stvarni. I svijest je stvarna. Kako kae dr. John Hagelin:

PROMJENA PARADIGME

51

Doslovno postoje razliiti svjetovi u kojima ivimo. Postoji istina koja je na povrini i dublja istina. Postoji makroskopski svijet koji vidimo, a postoji i svijet nas samih, i svijet atoma, i svijet naih atomskih jezgri. Sve su to u potpunosti drukiji svjetovi. Oni imaju svaki svoj jezik; imaju svaki svoju matema tiku. Oni nisu samo manji; svaki je potpuno razliit, ali su komplementarni jer ja jesam moji atomi, a takoer je sam i moje stanice. Ja sam i moja makroskopska fizio logija. Sve je to istina. To su samo razlieite razine istine.

Dakle: 1. Sve je istina. 2. Nita nije istina - to su sve samo modeli. 3. Mi se nikad ne moemo osloboditi vlastitog nai na na koji sve percipiramo. 4. Proirujui svoju svijest, moemo percipirati sve. 5. Sve gore navedeno je istina. 6. Sve gore navedeno su modeli. 7. Ili...

Je li stvarnost demokratski proces?


U naim svakodnevnim ivotima, u naim odluka ma koje iz trenutka u trenutak donosimo o stvarnosti, je li doista rije o demokraciji? Ili, da postavimo to dru gaije, u kojoj mjeri slaganje onih oko nas ini da neto postane stvarno? Ako je u sobi deset ljudi, i osam vidi stolicu, a dvoje vide Marsovca, tko pati od iluzija? Vraajui se poglavlje unatrag, mogli bismo rei da je paradigma jednostavno najuobiajenija opeprihva ena predodba (model) o tome to je stvarno. Glasovanje obavljamo svojim djelima, i to onda postaje stvarno. Ono bitno u svemu ovome jest: stvara li svijest stvar nost? Je li to razlog to se nikad nitko nije pojavio s pra vim odgovorom - jer stvarnost JEST odgovor?
v
PROMJENA PARADIGME

Razmislite malo o ovome...


to pretpostavljate o stvarnosti? Koja je temeljna pretpo stavka koju imate svaki dan? Jeste li ikad mislili o tome od ega su misli sainjene? Moete li navesti jedan primjer toga kako vae misli posta ju stvarnost?
1 1

Je li pisanje odgovora na prethodno pitanje jedan takav primjer? to su snovi? Ako su i snovi i percepcija prvenstveno mo dana aktivnost, zato vjerujete da je vanjski svijet stvarniji?

Koji svijet se ini stvarnijim?


1 1

Koja je razlika izmeu stvarnosti i vae percepcije stvarnosti? Kako e promjena paradigme promijeniti vau percepciju stvarnosti? Moete li promijeniti vau percepciju stvarnosti bez pro mjene vae paradigme? Koje su sada boje vae naoale?

Ovaj svijet Kap rose A ipak...


- Kobayashi Issa

Ako je sve to percipiram temeljeno na onome to ve znam, kako u ikada vidjeti neto novo? Ako nikada ne vidim nita novo, kako u se promijeniti? Kako u rasti?

akon putovanja kroz najnejasniji i najmanje poznat pojam - Stvarnost - dobro je malo se vra titi pravoj znanosti. Provjerenoj, potvrenoj, prihvaenoj. Koja proturijei nainu na koji veina ljudi, kako vjeruju, vidi stvari.

Tko vidi to?!

Pet je povezanih razina rada mozga. Upravo ste vi djeli svako od ovih slova. Vae oi nisu vama samo poslale sliku svakog od tih slova. Va mozak obradio je vizualni podatak koji mu je poslan kroz vae oi kako bi izgradio ta slova. Radi to na nain da prvo razbije nadolazee impulse u osnovne oblike, boje i uzorke. Tada zapoinje te uzor ke usklaivati s pohranjenim sjeanjima na sline stva ri, pridruujui im emocije i dajui znaenje dogaaji ma, povezujui sve to zajedno u integriranu sliku i a ljui bljeskove te slike u frontalni reanj etrdeset puta u sekundi. Upravo tako. Mi ak ni ne vidimo kontinuira no. To je vie kao bljeskajui film. To znai da va mozak oboji sve to vidite. Recimo da gledate u umu. Va mozak u stvari boji svaki list na svakom drvetu koje vidite. Oboji ih povezujui ih sa sje anjima, ili neuronskim mreama zaduenima za lie, boju, veliinu, oblik, i nekako sve to spoji.
VID I PERCEPCIJA

To zvui posve nevjerojatno i proturjei lakoi s ko jom skakuemo po svijetu. Pa kako su neurofiziolozi doli do ovakve sheme?

je li to nos na vaem licu?


Prouavajui pacijente pogoene modanim udarom, znanstvenici su shvatili kako mozak gradi vizualne slike. Netko bi doivio modani udar i mali dio mozga prestao bi mu raditi. Znanstvenici bi potom vidjeli na koji to nain utjee na vizualni osjeaj pacijenta. Jedan primjer govori o osobi kojoj je modani udar izbrisao djeli mozga u kojem se obraduju vizualne in formacije. Bio je to dio zaduen za (kako se pokazalo) obradu noseva. Taj ovjek vie nije mogao vidjeti noseve. Mogao je vidjeti sve na osobi koju gleda, ali ako ste na tu osobu nalijepili golemi crveni klaunovski nos, te upitali pacijenta u emu je razlika, on nikada ne bi spo menuo nos. ak i na upadicu Ma dajte, Bob sigurno ima nos odgovorio bi kako nita nije neobino. Sve dru go vidio bi savreno, tako da je bilo oito kako oi alju sve signale. Ali kad je u pitanju bio nos, kao da su ne dostajale neke kockice u glavi. Umjesto da zapravo vi di nos (klaunovski ili neki drugi), vidio bi nos za kakav je zamiljao da bi ga promatrana osoba trebala imati. Dokazi da vidi zapravo mozak, a ne oi, pokazuju se i na manje dramatinoj razini: mjesto na kojemu vidni ivac kroz onu duplju prolazi u pozadinu mozga, ne sadri vizualne receptore. Zbog toga biste oekivali da emo, ako zatvorimo jedno oko, u sredini vidjeti crnu toku. Ali to nije sluaj. To je zato to boju slici pridaje mozak, a ne oi.

Jo podataka...
Znanstvenici su otkrili da se, ako mjere elektrine signale koji izlaze iz neijeg mozga (koristei CAT ili
VID I PERCEPCIJA

PET skenere, primjerice) dok ovaj gleda u neki objekt, pa onda opet dok samo zamilja taj objekt, u oba slua ja aktiviraju ista podruja u mozgu. Vizualiziranje ob jekta, dok su oi zatvorene, proizvodi identine mo dane uzorke kao i samo gledanje objekta. Ne samo da mozak ne pravi razliku izmeu onoga to vidi u okolini i onoga to zamilja, nego se ini da ne pravi razliku ni izmeu aktivnosti kad ju izvodi i kad ju samo vizualizira. Prvi je to otkrio dr. Edmund Jacobson (tvorac progresivne tehnike za oputanje u svrhu smanjivanja stresa) 1930. godine. Zatraivi od ispi tanika da zamisle neku fiziku aktivnost, otkrio je vrlo suptilno pomicanje istih onih miia koji bi se pomicali da je rije o stvarno izvodenoj fizikoj aktivnosti. Ovu informaciju dobrano su iskoristili sportski natjecatelji irom svijeta.

Istina o percepciji
Percepcija je sloen i mnogostran proces koji poinje kad nai osjetilni neuroni uhvate informaciju iz okoline i poalju je u obliku elektrinih impulsa mozgu. Kao sva iva stvorenja, i mi imamo ogranien kapacitet za ulaz ne informacije. Ne moemo vidjeti infracrveno svjetlo, ni osjetiti elektromagnetska polja kao to to mogu ptice (ta im sposobnost slui za navigaciju). Meutim, koli ina informacija koja se ulijeva kroz pet osjetila je zapa njujua - negdje u redu veliine od 400 milijardi bitova
po sekundi.

to je ono to ne mogu, a elim vidjeti? Kako moje emocije utjeu i uzrokuju moju percepciju stvarnosti? Kako mogu opaziti neto novo ako sam zapela u svojoj staroj paradigmi? to sam spremna promijeniti kako bih drukije opaala stvarnost? Kako promjena naina na koji opaam moe promijeniti moju stvarnost? Hoe li biti bolja? Drugaija? Oboje?
- BETSY

Oito je da svjesno ne primamo niti obraujemo ni izbliza tako veliku koliinu podataka - istraivai go vore o samo oko dvije tisue bitova koji se probiju do nae svijesti. Tako, budui da se mozak prima posla u nastojanju da za nas stvori priu o svijetu, kako to ka e dr. Anrew Newberg, on se mora rijeiti gomile su vinih podataka. Primjerice, dok itate ove rijei, iako vaa osjetila re gistriraju temperaturu sobe u kojoj sjedite, osjeaj koji
VID I PERCEPCIJA

58

vae tijelo ima .sjedei na stolici, teksturu odjee koja vam dodiruje kou, zujanje friidera i miris vaega am pona, prilino ste nesvjesni svega toga dok se fokusirate na rijei u ovoj knjizi. Dr. Newberg nastavlja:
Mozak mora obraditi nevjerojatnu koliinu infor macija koje su nam zapravo nebitne. ini to tako da im prijei pristup. A to ini spreavajui da odreeni od govori i odreeni dijelovi ivane informacije u konanici prodru do nae svijesti, i dok sve to radimo, mi ig noriramo stolicu na kojoj sjedimo. Tako je s analizom poznatoga. A tu je i analiza nepoznatoga... Ako vidimo neto to na mozak ba i ne moe iden tificirati, mi posegnemo za neim to je slino. {Nije vje verica... ali neto jako nalik na nju.) Ako ne postoji ni ta dovoljno blisko, ili ako je rije o neemu za to zna mo da nije stvarno, mi to odbacujemo govorei: Bit e da mi se uinilo.

Dakle, mi zapravo ne percipiramo realnost; mi vidi mo sliku realnosti koju je izgradio na mozak na teme lju ulaznih osjetilnih podataka, plus nebrojenih asoci jacija izvuenih iz nepreglednih neuronskih mrea naega mozga. Ovisi o tome kakva su bila vaa iskus tva, kae dr. Newberg, a nain na koji na kraju obrau jete podatke zapravo stvara va vidljivi svijet... Mozak je to to konano percipira stvarnost i stvara za nas nae tumaenje svijeta.

Emocije i percepcija
Istraivanje koje je vodila dr. Pert pri Nacionalnim zdravstvenim institutima {National Institutes of Health) ukazuje da je to kako emo i hoemo li neto percipirati odreeno ne samo naim vjerovanjem o tome to je stvarno, nego i onim to osjeamo u vezi s tim to naa ula zapaaju. Ona kae: Nae emocije odreuju to je vrijedno da na to obratimo panju... Odluka o tome to
VID 1 PERCEPCIJA 59

e postati misao koja se probila do svijesti, a to e osta ti neprobavljeni misaoni uzorak zakopan u dubljoj razini tijela posredovana je receptorima. Kako to kae Joe Dispenza: Emocije su napravljene tako da kemijski uvrste neto u dugotrajnu memoriju. Zato ih imamo. Nae emocije spojene su na niskoj ra zini vizualne obrade podataka, negdje blizu prvog ko raka u tom procesu. S evolucijske toke gledita to ima smisla. Ako hodate stazom i pred vas iskoi tigar, vi ete tu sliku obraditi i poeti bjeati i prije nego to shvatite zato to inite. etiri stotine milijardi bitova u sekundi. ak i kad izbacimo sve ono to smatramo nestvarnim (Marsovci) i sve ono to smatramo nevanim (miris ampona), jo preostaje mnogo bitova. Emocije im daju njihovu rela tivnu teinu ili vanost. One su dobro umreena prei ca percepcije. One nam pruaju i jedinstvenu sposob nost da ne vidimo ono to jednostavno ne elimo vidjeti.

Paradigma i percepcija
Dakle, ako mi stvarnost gradimo od ve postojeih pohranjenih sjeanja, emocija i asocijacija, kako ikada opaamo neto novo? Klju je novo znanje. Proirujui svoju paradigmu, svoj model onoga to je stvarno i to je mogue, dodaje mo nove opcije popisu koji na mozak nosi sa sobom. Upamtite, taj popis je samo radni opis stvarnosti koji se temelji na naem osobnom iskustvu; to nije stvarnost sa ma. Novo znanje moe otvoriti nau svijest novim tipo vima i razinama percepcije i iskustva. Nova informacija je vana, ali potpuno znanje uklju uje i razumijevanje i iskustvo. Ako elite da netko do zna kako je to jesti breskvu, moete mu dati informaci ju o tome: Sona je, slatka, klizi..., ali on to nikad nee zaista znati dok god sam ne kua breskvu. Zato, da bis mo proirili svoju paradigmu i otvorili se veem ivo tu, mi trebamo i iskustva.
60
VID I PERCEPCIJA

Primjerice, kud sto zadnji put svoj um doveli do usi janja? Kad slo zadnji put uinili neto to do te mjere ne nalikuje na vas da ste ostali stajati otvorenih usta, go vorei ne vjerujem da sam to napravio? U Putovanju u Ixtlan, Carlos Castaneda prisjea se jed ne od Don Juanovih lekcija: Uhoditi sam sebe. Drugim rijeima, prouiti svoje navike onako kao to lovac pro uava plijen, tako da se moete uhvatiti dok radite ne to iz navike i napraviti neto posve novo. Jednom kad smo shvatili da smo u stanju iskusiti i vot jedino unutar granica onoga to ve poznajemo, po staje jasno da, ako elimo iri i bogatiji ivot, ako elimo vie mogunosti za rast, ako hoemo postii vie i biti sretniji, moramo sami sebi dati zamah postavljajui Ve lika Pitanja, proivljavajui nove emocije i pakirajui vie podataka u svoje neuronske mree.

Mi stvaramo svoj svijet


Kad se sve zbroji, bar u mjeri do koje se znanost do danas razvila, vrijedi sljedee: mi stvaramo svijet koji opaamo. Kad otvorim oi i pogledam oko sebe, to to vidim nije svijet, nego svijet koji je moja ljudska senzorna oprema sposobna vidjeti, svijet koji mi moj sus tav vjerovanja doputa vidjeti i svijet za koji je mojim emocijama stalo da ga vidi ili pak ne vidi. Iako se opiremo ovoj predodbi i elimo vjerovati da postoji stvaran svijet koji svi moemo primijetiti i usu glasiti se oko toga, injenica je da ljudi esto - a moda i uvijek - iste stvari opaaju drugaije. Primjerice, kad se vie osoba prisjea nekog zloina (kao to je to sluaj u klasinom japanskom filmu Rashomon), verzije onoga to se zaista dogodilo u mnogome se razlikuju - ne samo kad je rije o sitnim detaljima zloina, nego i kad je rije o pojavnim karakteristikama (boja kose, visina, odjea) i rtve i poinitelja. Svaki svjedok zloina vjeruje da je njegova ili njezina pria tona, ali ono to oni zaista imaju samo je njihova vlastita percepcija dogaaja.
VID 1 PERCEPCIJA

Nedavno sam uo priu o osiguravajuem drutvu koje je pokuavalo istraiti odreeni problem koji se ponavljao u Saskatchewanu. Naime, kada piloti lakih aviona zapadnu u nevolje s motorom, svoje letjelice obino nastoje prizemljiti na najbliem autoputu koji izgleda relativno prazan. Kad jednom slete i uspore, obino im uzmanjka inercije da se jo i maknu s ceste. (Vjerojatno su sretni to su uope ivi). Vie puta se dogodilo da se vozai, vozei tom autocestom, zabiju u avion, a kad bi ih policija pitala kako se to dogodilo, oni bi skoro uvijek odgovarali da nisu vidjeli nikakav avion. U jednom trenutku su vozili, u sljedeem su udarili o neto. Osiguravajue drutvo otkrilo je kako je razlog to se ovo dogada taj to je mali avion zadnja stvar koju voza oekuje vidjeti na cesti, pa ga zato zaista i ne vidi.
-MARK

61

Mi stvaramo svoj svijet, itavo vrijeme i na bezbroj naina. Vid i percepcija jedni su od najoitijih, znan stveno potvrdljivih naina na koje to radimo. Vrhovno pitanje glasi: da li to tu prestaje? Je li to granica naeg utjecaja na svijet koji vidimo?

Jo korak dalje
KOJI K....!?: VARIJANTA ZEJE RUPE

Primili smo dosta e-mailova u kojima nas ljudi pitaju zato stalno re-editiramo film. ini se da su njihove omiljene scene izbrisane i da su dodane nove. Neki ljudi bili su ak i prilino ljuti. Ali mi nismo nita editirali! ak i kad bismo to gledateljima rekli, nisu nam vjerovali. Izgleda da, kako e novo znanje odmata, njihove svijesti dobivaju pristup drukijim dijelovima filma. smo odluili da bismo zaista mogli: zamijeniti sve stare intervjue novim materijalom, dodati jo sat vremena novih intervjua i animacije, i restrukturirati dramatski dio. Bit e zanimljivo vidjeti bi li se itko izgubio u toj Zejoj Rupi!
- WILL

Kako ne biste pomislili da je znanost do kraja doku ila zagonetku vida, evo jo jednog skoka dublje u znate-ve-koju rupu. Karl Pribram revolucionirao je nain na koji ljudi mi sle o mozgu opisujui ga esencijalno holografskim. On je rekao da se obrada podataka u mozgu zbiva posvu da istodobno te da poput holograma svaki dio sadri cjelinu. Ve to je bilo dovoljno neobino, no onda je taj model primijenio i na to kako opaamo. Rekao je kako je svemir esencijalno holografski, a sam razlog zbog ko jeg osjeamo da jesmo u stvarnosti, umjesto da samo opaamo stvarnost, jest u tome to se na mozak holo grafski spaja s onim vani (u tom sluaju nestaju pros tor i vrijeme)1 i tako nade opaanje ne samo da se obra uje u mozgu, nego se izmjeta izvan mozga i proima s onim vani. I zato, bez obzira koliko kvalitetne bile naoale za gledanje virtualne stvarnosti, one vas nikad nee pot puno uvjeriti u to da ste u toj stvarnosti. Ali ako je stvarnost holografska, je li ju mogue iz ravno opaziti? Naa osjetila su ograniena; ona su ka lupi za kolae koji se utiskuju u tu stvarnost. Meutim, istraivai svjesnosti izvjeuju kako je mogue svijet iskusiti u potpunosti, izravno, itav svemir i svako zrno pijeska odjednom. A s tog je gledita sve - sve to opa amo osjetilima - maya, iluzija. I tako su na kraju sve to samo gledita.
1

Zapravo je rije o promjeni odnosa frekvencije i faze.

62

VID I PERCEPCIJA

Razmislite malo o ovome...


Kako vaa paradigma ili stav utjee na ono to vidite? Koje emocionalno stanje u sebi najee zatiete? Kako to stanje utjee na vae opaanje? Moete li vidjeti ita to postoji izvan tog emocionalnog stanja? Ako opaate samo ono to vidite, kako moete opaziti bilo to novo? to ste spremni uiniti kako biste opazili v Zato ne vidite aure? Odakle nam dolazi ova nova percepcija?

Oni koji ne ostanu okirani nakon to se prvi put susretnu s kvantnom teorijom, uope ju nisu shvatili.
- Niels Bohr, 1922. godine nagraen Nobelovom nagradom za rad na strukturi atoma

ko ljudi poput dobitnika Nobelove nagrade ne razumiju kvantnu teoriju, kakve su tek nae an se? to napraviti kad vam stvarnost pokuca na vrata i kae vam stvari koje su zbunjujue, nerazumljive i zagonetne? Nain na koji reagirate, na koji nastavljate ivjeti i kakve mogunosti vidite, mnogo govori o tome kakvi ste, ali to je ve zagonetka za sljedee poglavlje. U ovom trenutku, hajdemo malo naklapati o elektroni ma, fotonima i kvarkovima, i o tome kako neto toliko siuno (ako to jest neto) moe biti toliko nedokuivo i tako rascijepiti na dobro ureeni i shvatljivi svijet.

Poznato susree nepoznato


Klasina Newtonova fizika temeljila se na promatra njima vrstih, svakodnevnih objekata obinoga iskus tva, od jabuke u padu do orbitiranja planeta. Njezini za koni stalno su iznova testirani i dokazivani, i njihova valjanost protegnula se kroz nekoliko stotina godina. Bili su jasni i mnogo su pridonijeli predvianju fizikog ponaanja - to se lijepo vidi i u trijumfu industrijske revolucije. Ali potkraj 19. stoljea, kad su fiziari poeli razvijati orue pomou kojeg mogu ispitivati najsitnije razine tvari, otkrili su neto vrlo zbunjujue: Newtono66 KVANTNA FIZIKA

va fizika nije funkcionirala! Nije mogla ni objasniti niti predvidjeti rezultate do kojih su dolazili znanstvenici. l ijekom sljedeih stotinu godina, razvijen je potpu no nov znanstveni jezik koji e objasniti svijet posve ma loga. Poznato kao kvantna mehanika ili kvantna fizika (ili jednostavno kvantna teorija), ovo novo znanje nije zamijenilo newtonovsku fiziku, koja i dalje sasvim dobro moe objasniti svijet velikih, makroskopskih objekata. Prije bi se reklo da je nova fizika izmiljena kako bi (hra bro) zakoraila tamo gdje newtonovska fizika nije mog la: u subatomski svijet. Svemir je vrlo udan, kae dr. Stuart Hameroff. ini se da postoje dva kompleta zakona koji upravljaju svemirom. U naem svakodnevnom, klasinom svije tu, pri emu otprilike mislim na nae mjere za veliinu i protok vremena, stvari su opisane Newtonovim zako nima kretanja, postavljenim stotinama i stotinama godi na ranije... Meutim, kad doemo do malih veliina, na razinu atoma, tu stupa na snagu drugi komplet zako na. To su kvantni zakoni.

injenica ili fikcija?


Ono to je otkrila kvantna teorija za um je toliko zbunjujue da zvui kao znanstvena fantastika: estice mogu biti na dva ili vie mjesta u isto vrijeme. (Nedavno je eksperiment pokazao da se jedna estica moe nalaziti i na ak 3000 mjesta!) Isti objekt moe se pojaviti kao estica, na odreenom mjestu ili kao val rasprostrt kroz prostor i vrijeme. Einstein je rekao da nita ne putuje bre od svjetlosti, ali kvantna fizika je pokazala da subatomske estice, ka ko se ini, komuniciraju trenutano bez obzira na me usobnu ualjenost. Klasina fizika bila je deterministika: u zadanim uvje tima (kao to su poloaj i brzina kretanja objekta), mogu e je sa sigurnou utvrditi kamo e objekt otii. Kvantna fizika je probabilistika: ne moete nikada s potpunom si gurnou znati kako e neka stvar ispasti.
KVANTNA FIZIKA

67

Klasina fizika bila je redukcionistika: temeljila se na pretpostavci da samo poznavajui odvojene dijelove ko nano moete shvatiti cjelinu. Nova fizika vie je organ ska i holistika; ona svemir oslikava kao jedinstvenu cje linu, iji su dijelovi meusobno povezani i utjeu jedan na drugoga. to je vjerojatno jo vanije, kvantna je fizika izbri sala otru kartezijansku razliku izmeu subjekta i objek ta, promatraa i promatranog, koja je dominirala znano u vie od 400 godina. U kvantnoj fizici, promatra utjee na objekt kojega promatra. Ne postoje izolirani promatrai mehanikoga svemira, nego sve sudjeluje u svemiru. (To je toliko vano da emo o tome govoriti i u posebnom poglavlju).

Da ti pamet stane #1 - prazni prostor


Krenimo od neega to nam je svima poznato. Jedna od prvih pukotina u strukturi Newtonove fizike bilo je otkrie da su atomi, koji su prema pretpostavci vrsti graevni elementi fizikoga svemira, veim dijelom na pravljeni od praznoga prostora. Kako praznog? Ako uz memo da koarkaka lopta predstavlja jezgru vodikova atoma, elektron koji oko nje krui nalazit e se dva desetak kilometara dalje - a sve u meuprostoru bit e prazno. Sjetite se toga kad pogledate oko sebe: sve ono to se tamo uistinu nalazi su sitne, sitne tokice materi je, okruene niim. Zapravo, i nije ba tako. Ono to bi trebala biti praz nina u biti nije prazno jer sadri goleme koliine sup tilne, mone energije. Znamo da se energija poveava kako idemo na dublje razine tvari (nuklearna energija je, primjerice, milijun puta monija od kemijske energi je). Znanstvenici sada kau da vie energije ima u pros tornom centimetru praznoga prostora (veliine pikule) nego u svoj materiji poznatoga svemira. Iako znanstveni ci to ne mogu izravno izmjeriti, oni vide uinke tog mora neizmjerne energije.1
1

Za vie informacija o ovome, potraite Van der waal Forces i Casimir Effect

KVANTNA FIZIKA

Da ti pamet stane #2 - estica, val ili valoestica?

No samo da postoji prostor izmeu estica, nego su znanstvenici, dok su zalazili dublje u atom, otkrili i to da subatomske estice (sastavni elementi atoma) nisu vr ste. A pokazalo se da imaju i dvostruku prirodu. Ovisno o tome kako ih promatramo, one se mogu ponaati i kao estice i kao valovi. estice se mogu opisati kao zasebni, vrsti objekti koji zauzimaju odreeno mjesto u prostoru. Valovi, s druge strane, nisu lokalizirani ni vrsti, nego rasprostrti, poput zvunih valova ili valova na vodi. Kao valovi, elektroni ili fotoni (estice svjetla) nema ju preciznu lokaciju, nego egzistiraju kao polja vjerojatnosti. Kao estice, polja vjerojatnosti kolabiraju u vrste objekte koje je mogue locirati na odreenom mjestu i u odredeno vrijeme. Zapanjujue je to to tu razliku, po svemu sudei, stvara promatranje ili mjerenje. Nemjereni, nepromatrani elektroni ponaaju se kao valovi. im ih podvrgnemo promatranju tijekom eksperimenta, oni kolabira ju u estice i mogu se locirati. Kako neto moe istodobno biti vrsta estica i meki, neprekinuti val? Vjerojatno moemo rijeiti taj paradoks ako se sjetimo onog to smo ranije ve rekli: estice se po naaju kao val ili estica. Ali val je samo analogija. Ba kao to je i estica samo analogija iz naeg svako dnevnog svijeta. Tu predodbu o valu uvrstio je u kvant noj teoriji Erwin Schrodinger, koji je svojom znamenitom valnom jednadbom matematiki izraunao valne vje rojatnosti estica prije promatranja. U nastojanju da objasne kako doista ne znaju s ime imaju posla, ali i da naglase kako takvo to, ma to god to bilo, nikada nisu vidjeli, neki fiziari odluili su ovaj fenomen zvati valoestica.

Da ti pamet stane #3 kvantni skokovi i vjerojatnost


Prouavajui atome, znanstvenici su otkrili da kad se elektroni kreu oko jezgre iz orbite u orbitu, oni se
KVANTNA FIZIKA

Za mene, ova je znanost zapanjujua zbog svojih implikacija. Najprije, ponaa se poput magije. Ponaa se onako kako sam kao dijete zamiljao da se sve stvari ponaaju. Dakle, to bismo sad rekli o tom djeaku i njegovim snovima i matanjima? Je li bio pun iluzija? Moda. Ali, zanimljivo, kvantna mehanika ini se upravo maginom. Pitanje je gdje se nalazi linija koja odvaja udni, aavi, kvantni svijet i veliki, naizgled vrsti svijet? Otkad sam bio tinejder, uvijek sam se pitao jesain li nainjen od subatomskih estica koje rade zbilja udesne stvari... Je li onda mogue da sam i ja sam sposoban za zbilja udesne stvari?
-MARK

69

kroz prostor ne kreu na nain na koji to ine obini objekti. Nestanu s jednog mjesta iz jedne orbite i pojave se u drugoj. To je nazvano kvantnim skokom. Kao da ve to ne kri dovoljno pravila zdravorazumske realnosti, otkrili su takoer da ne mogu tono odre diti gdje e se elektroni pojaviti ili kada e napraviti skok. Najbolje to su mogli uiniti jest da su odredili vjerojatnosti (Schrodingerova valna jednadba) novoga polo aja elektrona. Stvarnost koju iskustveno doivljavamo nepresta no se iznova stvara u svakom trenutku iz tog bazena vjerojatnosti, kae dr. Satinover, No najtajnovitije u tome je to to se ne moe znati koja e se od njih, iz tog bazena vjerojatnosti, zaista i dogoditi - to nije odree no niim to bi bilo dijelom fizikoga svemira. Ne postoji proces koji bi to odreivao. Ili, kako se esto kae: kvantni dogaaji jedini su istinski sluajni dogaaji u svemiru.

Da ti pamet stane # 4 - Naelo neodreenosti


U klasinoj fizici, sva svojstva koja se pripisuju ob jektu, ukljuujui njihovu poziciju i brzinu, mogu se iz mjeriti preciznou koju ograniava samo naa tehnolo gija. Ali na kvantnoj razini, kad god mjerite neko svoj stvo, kao to je brzina, ne moete dobiti precizan izraun drugoga svojstva, kao to je primjerice pozicija. Ako znate gdje se neto nalazi, ne moete znati koliko brzo se kree. Ako znate koliko brzo se neto kree, ne znate gdje je. I bez obzira na to koliko je precizna ili napred na tehnologija, nemogue je prodrijeti kroz taj veo ne preciznosti. Naelo neodreenosti (naziva se i naelom nesigurno sti) formulirao je werner Heisenberg, jedan od prvih pio nira kvantne fizike. On tvrdi da bez obzira na to koliko pokuavali, ne moete dobiti precizne izraune i za brzi nu i za poloaj. to se vie fokusiramo na jedno od toga, tim vie se mjera za ono drugo gubi u nesigurnosti.
70
KVANTNA FIZIKA

Da li pamet stane # 5 - Ne-lokalnost, EPR, Hol lov teorem i kvantna isprepletenost


Albert Einstein nije volio kvantnu fiziku (da se blago izrazimo). Medu ostalim, na gore opisanu nepravilnost odgovorio je svojom proslavljenom izjavom: Bog se ne kocka sa svemirom. Niels Bohr mu je na to rekao: Pre slani Bogu govoriti to da radi!. U pokuaju da dokinu kvantnu mehaniku, godine 1935. su Einstein, Podolsky i Rosen (EPR) razradili mi saoni eksperiment koji je trebao pokazati svu njezinu ap surdnost. Domiljato su izveli jednu od implikacija kvant ne teorije koja u to vrijeme nije bila cijenjena: uzmimo da imate dvije estice stvorene istodobno, to znai da e biti povezane ili u superpoziciji. Onda ih ispalite, sva ku za sebe, na suprotne strane svemira. Potom s jednom esticom napravite neto to joj promijeni stanje, a dru ga estica trenutano se mijenja kako bi prihvatila korespondirajue stanje. Trenutano! Ideja o ovome bila je toliko apsurdna da ju je Ein stein nazivao sablasnim djelovanjem na daljinu. Pre ma njegovoj teoriji relativnosti, nita ne moe putovati bre od brzine svjetla. A ovo je definitivno bilo bre! Na dalje, ideja da jedan elektron moe pratiti stanje dru goga, i to na udaljenosti preko itavog svemira, jednos tavno je bila napad na svaki zdrav osjeaj za realnost. Tada je 1964. John Bell stvorio teoriju koja u svojoj konanici kae - da, EPR tvrdnja je tona. Upravo se ta ko dogodilo - ideja o lokalnosti, ili egzistiranju na jed nom mjestu, netona je. Sve je ne-lokalno. estice su in timno povezane na nekoj razini koja je s onu stranu vre
mena i prostora.

Zanimljivo pitanje za mene nije zato je kvantna fizika tako zanimljiva, nego pitanje zato je ona zanimljiva tako velikom broju ljudi. Ona proturjei naoj svakodnevnoj predodbi o svijetu; ona nam govori da veina oitih stvari za koje ZNAMO da su istinite, jednostavno to nisu. A ipak, zaokuplja milijune ljudi za koje se pretpostavlja da u sebi nemaju znanstvenu icu. - WILL

U godinama koje su slijedile nakon to je Bell obja vio svoj teorem, ova ideja potvrena je i u laboratoriji ma. Pokuajte ju, na minutu, obuhvatiti umom. Vrijeme i prostor, najtemeljnije pojave svijeta u kojem ivimo, u kvantnom je svijetu nekako potisnula predodba po ko joj se sve stalno dodiruje. Nije udo to je Einstein mislio kako e to biti smrtni udarac kvantnoj mehanici - jer to nema smisla.
KVANTNA FIZIKA 71

Bit e da sam izludjela Marka i willa. Obiavala sam milijun puta dnevno pitati: Kakve veze ovo ima sa mnom? Zato bih ja trebala brinuti o aavom kvantnom svijetu - moj svijet je ve dovoljno aav!. Dalje nisam sigurna da sam sve shvatila. Fred Alan Wolf je lijepo rekao: Ako misli da si neto shvatila - strpi se, nita jo nisi ni ula!. Jedna od stvari kojima me nauila itava ova kvantna ludorija, jest uivati u kaosu, prigrliti nepoznato, jer iz toga mogu izroniti prekrasna iskustva!
- BETSY

Ipak, ovaj je fenomen, po svemu sudei, operativni zakon svemira. U stvari, navodila se Schrodingerova iz java po kojoj meusobna isprepletenost nije jedan od zanimljivih aspekata kvantnoga; ona je glavni aspekt. Godine 1975. teorijski fiziar Henry Stapp nazvao je Bellov teorem najdubljim znanstvenim otkriem. Pri mijetite da kae znanstveni, a ne samo fizikalni.

Kvantna fizika i misticizam


Vjerojatno nije teko vidjeti zato se te dvije domene, fizika i misticizam, dodiruju. Stvari su odvojene, ali uvi jek u dodiru (ne-lokalne); elektroni se kreu od A do B, ali nikada izmeu; materija se pojavljuje (matematiki) kao distribuirana valna funkcija, a kolabira ili poprima prostornu egzistenciju kad je mjerena. Mistici, ini se, nemaju problema s tim idejama, koje su u veini sluajeva itekako prethodile akceleratorima estica. Mnogi od utemeljitelja kvantne fizike veoma su se zanimali za duhovna pitanja. Niels Bohr nosio je na reveru simbol yin/yanga; David Bohm vodio je duge rasprave s indijskim mudracem Krishnamurtijem; Erwin Schrodinger davao je poduke iz Upaniada. No, prua li kvantna fizika dokaze za mistini svjeto nazor? Pitate li fiziare, dobit ete sve mogue vrste od govora. Izgovorite to pitanje na koktel-zabavi punoj fi ziara, zauzmite empatian stav za jedan od tih pogle da, i mogli biste (kvantna fizika je ipak probabilistika) dobiti i po nosu. Na stranu s tvrdokornim materijalistima, ini se da postoji konsenzus oko toga da smo u fazi analogije. Da su paralele previe zaudne da bismo ih ignorirali. Da je misaoni sklop, koji je potreban kako bi se obuhvatio paradoksalni pogled na svijet, jednak i u kvantnoj teoriji i u zenu. Kao to smo jednom ve citirali dr. Radina: Postoji i drugi nain razmiljanja o svijetu koji je sug eriran; na njega ukazuje kvantna mehanika.
KVANTNA FIZIKA

Pitanja o tome to uzrokuje kolabiranje valne funkci je ili jesu li kvantni dogaaji zaista sluajni i dalje osta ju neodgovorena. No, dok je potreba da se proizvede za ista jedinstven koncept stvarnosti (koji nuno ukljuuje i nas i koji odgovara na kvantne misterije) stvarno uvjer ljiva, suvremeni filozof Ken Wilber takoer upozorava:
Rad ovih znanstvenika - Bohma, Pribrama, wheelera i drugih - previe je vaan da bi se stavljao na vagu zajedno s divljim spekulacijama o misticizmu. A misti cizam sam je predubok da bi se kaio na faze znanstve nog teoretiziranja. Neka oni potuju jedan drugoga, i neka njihov dijalog i meusobna razmjena nikad ne jenjaju... Moja poanta, stoga, u kritiziranju odreenih aspekata nove paradigme, definitivno je ta da ne treba osujeivati zanimanje za nove pokuaje. Radije je to poziv na preciznost i jasnou u prezentiranju tema koje su, naposlijetku, iznimno sloene.2

Zakljuci
Zakljuci? Bit e da se alite! Molimo vas, ako imate nekakve zakljuke, dajte da ujemo. Bez obzira na to, elimo vam dobrodolicu u prijeporni, uzbudljivi, zbu njujui, otkrivajui svijet apstraktnoga miljenja. Zna nost, misticizam, paradigme, realnost - pogledajte samo to smo mi ljudi istraivali, otkrivali i o tome razgovarali. Pogledajte kako je ljudski um istraivao taj udni svijet u kojem smo se, ini se, zatekli. U tome je naa istinska veliina.

Ken wilber, The Holographic Paradigm, Boston, Shambhala, 1985.

KVANTNA FIZIKA

73

Razmislite malo o ovome...


Razmislite o nekom iskustvenom primjeru newtonovske fi zike u svom ivotu. Je li Newtonova fizika odredila vau paradigmu? Mijenja li znanje o aavom, neobinom kvantnom svijetu vau paradigmu? Kako? Jeste li spremni za iskustva s onu stranu poznatoga? Razmislite o nekom primjeru kvantnog iskustva u svom ivotu. Tko ili to je promatra koji odreuje prirodu i lokaciju estice?

Moja svjesna odluka o tome kako u promatrati elektron u nekoj e mjeri odrediti svojstva elektrona. Ako mu postavim pitanje o estici, dat e mi odgovor o estici. Ako pitam o valu, dat e mi odgovor o valu.
- Fritjof Capra

uoena s eksperimentalnim dokazom da proces promatranja utjee na promatrano, znanost je bila prisiljena napustiti etverostoljetne pretpostavke i uhvatiti se ukotac s revolucionarnom idejom - da mi jesmo ukljueni u stvarnost. Iako je priroda i doseg tog utjecaja i dalje uvijek predmet vruih rasprava, jasno je kako je u kvantnoj teoriji, kako to kae Fritjof Capra, kljuno to da je promatra potreban ne samo zato da bi promatrao svojstva atomskih pojava, nego i da bi se ta svojstva ispoljila.

Promatra utjee na promatrano


Prije no to su promatranje i mjerenje obavljeni, ob jekt postoji kao val vjerojatnosti (tehniki naziv je valna funkcija). Nema odreenu lokaciju ili brzinu. Njegova valna funkcija ili val vjerojatnosti sadri sklonost da, kad ga se promatra tijekom mjerenja, bude ovdje ili ondje. Ima potencijalne pozicije, potencijalne brzine, ali nee mo znati koje su dok ih ne promotrimo. Na taj nain, pie Brian Green u knjizi The Fabric of the Cosmos (Tkanje svemira), kad mjerimo poziciju elektrona, mi ne mjerimo objektivan, predegzistirajui
76
PROMATRA

stvarni dogaaj. Prije bi se reklo da je sam in mjerenja Lisko povezan s kreiranjem stvarnosti koju mjeri. Frit jof Capra zakljuuje: Elektron ne posjeduje objektivna svojstva neovisna o mom umu. Sve ovo trebalo bi zamutiti neko otru razliku iz meu vanjskog svijeta i svijeta subjektivnog proma traa, za koje se ini da se ujedinjuju ili pleu zajedno u procesu otkrivanja - ili se radi o stvaranju? - svijeta.

Problem mjerenja
Danas se na ovaj uinak promatranja obino gleda kao na mjerni problem. Dok su rani opisi ovoga fenome na ukljuivali svjesnoga promatraa, brojni su bili i po kuaji da se iz problema ukloni problematina rije svjes ni. Pitanje o tome to je to svjesno brzo izranja: ako pas promatra rezultate nekog eksperimenta s elektronima, hoe li doi do kolapsa valne funkcije? Uklanjajui svjesnost iz problema, fiziari su uspjeli uoiti ranije spomenutu injenicu: fantazija o tome da je mogue napraviti mjerenje, a pritom ne utjecati na mjere no zauvijek je odbaena. Poslovina muha na zidu koja samo tamo stoji, ne utjeui ni na to, ne moe posto jati. (A mi ne trebamo brinuti o tome je li ili nije ta muha
svjesnal)

Kako bi se uope dolo do problema promatraa, mje renja, uma i kolapsa, bile su potrebne brojne teorije koje su se iznosile tijekom godina. Prva od njih, o kojoj se i dalje esto diskutira, jest teorija poznata po nazivu Kopenhako tumaenje.

Mislim da je fantastino to to ljudi, dok govore o promatrau, zapravo ne znaju to je to. Moda sino se toliko navikli na tu rije da je u biti nismo stvarno ni razumjeli. Promatra je svako ljudsko bie, bez obzira na njegov spol, rasu, drutveni poloaj ili uvjerenje. To znai da SVAKO ljudsko bie ima sposobnost promatranja i mijenjanja subatomske stvarnosti. Moete uzeti bilo koga s ulice - glavnog direktora, vratara, prostitutku, violinista, policajca - svi to mogu. Ne samo znanstvenici u njihovim posveenim halama. Ova znanost pripada svima jer je sama znanost metafora koja objanjava NAS, ljudska bia. -MARK

Kopenhako tumaenje
Na radikalnoj ideji da promatra neizbjeno utjee na bilo koji promatrani proces, da mi nismo neutralni, objektivni svjedoci stvari i dogaaja, prvi je inzistirao Niels Bohr i njegovi kolege u Kopenhagenu, gdje je Bohr
PROMATRA

77

ivio; zbog toga se esto naziva Kopenhakim tumae njem. Bohr je tvrdio da Heisenbergovo naelo nesigur nosti implicira vie od puke injenice da ne moete to no odrediti i brzinu kretanja subatomske estice i njezi nu lokaciju. Bohrov prijepor, kako to objanjava Fred Alan wolf, otprilike je sljedei: Ne samo da to ne mo ete mjeriti. 'To' ni ne postoji dokle god 'to' nije opaeno. Heisenberg je mislio da ti 'to'-ovi tamo postoje i ne ovisno o tome. On nije mogao prihvatiti da to-ovi ne postoje sve dok se ne umijea neki promatra. Bohr je vjerovao da estice same ni ne postoje dok ih ne proma tramo i da stvarnost na kvantnoj razini ne postoji dok ju ne promatramo ili mjerimo. Svakako, mnogi su znanstvenici odbijali i pobijali ovu teku i zbunjujuu predodbu koja proturijei zdravom razumu i naem obinom svakodnevnom iskustvu. Mno go su se puta Einstein i Bohr svaali do dugo u no, a Einstein je govorio da on to jednostavno ne moe prihvatiti. I dalje postoji neslaganje - neki bi rekli i bjesomuna rasprava - o tome znai li to ili ne da ljudska svijest, da ovjek-promatra (kao suprotnost ne-ljudima) dovodi valnu funkciju do kolapsa, a objekt promatranja iz sta nja vjerojatnosti u konkretno stanje. Heisenberg je smatrao da je um sastavni dio proble ma. O inu mjerenja govorio je kao o inu registracije rezultata u umu promatraa. Diskontinuitet promjene u funkciji vjerojatnosti... zbiva se inom registriranja, jer to je diskontinuitet promjene u naem znanju u trenutku registracije koja ima svoj odraz u diskontinuitetu pro mjene valne funkcije (na kurziv). Ili, kako bi to neto manje znanstvenim terminima iz razila Lynne McTaggart: Stvarnost je nestvrdnuti ele. Na potencijalni ivot je jedna velika neodreena kaa. A mi, upravo samim inom uplitanja, naim primjeivanjem, naim promatranjem, inimo da se taj ele stvrd ne. Tako da smo mi sastavni dio itavog procesa stvar nosti. Nae uplitanje stvara tu stvarnost.
78 PROMATRA

Temelji kvantne mehanike


Ovo podruje istraivanja pojavilo se tijekom sedam desetih godina kao pokuaj da se svjesni dio ukloni iz teorije o kvantnoj mehanici. Bio je to jo mehanicistikiji nain promatranja problema mjerenja. U njemu se fizikalni mjerni aparat promatrao kao aktivni initelj. Kako to opisuje dr. Albert:
[Vodila se] itava serija rasprava koje su progre sivno postajale sve neugodnije, tipa: Pa dobro, moe li maka svojom svijeu uzrokovati taj efekt? Moe li mi svojom svijeu uzrokovati taj efekt?. Konano, po stalo je jasno da su rijei koje se u toj raspravi koriste toliko neprecizne, toliko nezgrapne, da s njima ni nee te biti u stanju izgraditi upotrebljivu znanstvenu teoriju, i ideja je odbaena. Taj rad [Temelji kvantne mehanike] mora se zado voljiti nastojanjem da shvati na koji nain promijeniti jed nadbe ne bi li proizvele te promjene ili kako naoj slici svijeta dodati stvari, fizikalne stvari, ne bi li se pokaza lo kako te promjene nastaju.

Jednom rijeju, Temelji kvantne mehanike uspjeli su dati pogled na kvantnu mehaniku s isto fizikalnog gle dita, onog koji ne ukljuuje izazove kakve postavlja prisutnost svjesnog promatraa.

Teorija mnogo svjetova


Fiziar Flugh Everett predloio je mogunost da se, tijekom izvoenja kvantnih mjerenja, umjesto kolapsa valne funkcije u jedan jedini ishod, zapravo aktualizira svaki mogui ishod. Tijekom procesa aktualizacije, sve mir se rasipa u toliko mnogo varijanti sebe samoga koli ko ih je potrebno da se prilagodi svim moguim rezulta tima mjerenja. To je dalo zamah predodbi (ne nairoko prihvaenoj, ali predodbi koja definitivno iri granice
PROMATRA 79

vuna) da postoji nebrojeno mnogo paralelnih svemira u kojima se svi kvantni potencijali ozbiljuju. Dajte si malo vremena da probavite taj koncept - sva ki put kad napravite neki izbor, u istom trenutku nastaje nebrojeno mnogo paralelnih mogunosti ili posljedica toga izbora!

Kvantna logika
Matematiar John von Neumann razvio je rigorozan matematiki temelj kvantne teorije. Promatrajui pro matraa i promatrano, razbio je problem na tri procesa.
- J. Robert Oppenheimer, Proces 1 predstavlja odluka promatraa da postavi voditelj projekta Los Alamos, pitanje kvantnom svijetu. Ogledalce, ogledalce moje... Tim u sklopu kojeg je stvorena izborom ve su ogranieni modusi mogue slobode atomska bomba

unutar kojih kvantni sustav moe dati odgovor. (U stva ri, svako pitanje ograniava odgovor: ako je netko upi tan koje je voe imao za veeru, nicla nije valjani od govor.) Proces 2 je razvojna faza valne jednadbe - proces kojim se oblak mogunosti razmata ili pojavljuje na nain opisan u Schrodingerovoj valnoj jednadbi. Proces 3 je kvantno stanje koje odgovara na pitanje postavljeno u procesu 1, koje kolabira u malom. Jedna od zanimljivijih stvari u vezi s ovim formaliz mom jest odluka o tome koje pitanje postaviti kvant nom svijetu. Svako promatranje ukljuuje i odluku o tome to se promatra. Odjednom, na rijei kao to su izbor i slobodna volja poinje se gledati kao na dio ukupnog kvantnog dogaaja. Iako je pitanje je li pas dovoljno svjestan promatra diskutabilno, pitanje odluuje li pas ikada ili ne (proces 1) obaviti kvantna mjerenja imajui u vidu valnu prirodu elektrona, ini se prilino nedvojbenim. U toj teoriji o kvantnoj logici, nema razlike izmeu onoga to je ukljueno u fizikalni sustav koji se tie proPROMATRA

cesa 2. To znai da se i mozak promatraa, a ne samo proma


trani elektroni, moe smatrati dijelom pojavljivanja valne funkcije. Ovo je pak dalo zamaha brojnim teorijama o

svijesti, umu i mozgu.1 Kroz kvantnu logiku Johna von Neumanna, na po vrinu je izronio temeljni dio mjernog problema: mjere nje stvara jedna odluka koju je donio promatra. Ta odluka ograniava stupanj slobode na koju e fizikalni sustav (kakav je primjerice elektron) moi odgovoriti, utjeui time na rezultat (stvarnost).

Neorealizam
Neorealizam je predvodio Einstein, koji je odbijao prihvatiti bilo koje tumaenje koje je vodilo do toga da zdravorazumska stvarnost ne postoji sama po sebi, ne ovisna o naem promatranju i mjerenjima. Neorealisti su zastupali ideju da se stvarnost sastoji od objekata srodnih onima opisanim u klasinoj fizici i da paradoksi kvantne mehanike otkrivaju kako je teorija nepotpuna i manjkava. Ovo gledite takoer je poznato kao inter pretacija kvantne mehanike pod nazivom skrivena vari jabla, kojom se pretpostavlja da e jednom, kad otkri jemo sve elemente koji zasad nedostaju, i paradoksi nestati.

Svi jest stvara stvarnost


Ta interpretacija do ekstrema razvija ideju da je svjes ni in promatranja kljuni faktor u formiranju stvarno sti. Time se inu promatranja daje osobito privilegirana uloga u procesu kolabiranja mogueg u aktualno. Vei na glavnostrujakih fiziara misli kako je rije o zbrka nom nerazumijevanju mjernog problema i smatra tu
1

ini mi se da neorealistika teorija govori: Znamo da je kvantna teorija u krivu jer je ne razumijemo (zbog paradoksa), a mi smo u pravu jer mi tako mislimo (to je zdrav razum) i sigurni smo da emo jednom kad budemo znali vie (kad se otkriju skrivene varijable) dokazati da smo bili u pravu. To je neto otprilike kao: Znamo da je Elvis iv, samo ga jo nismo pronali.
- WILL

I-Ienry Stapp, The Minful Universe. O ovome je rije u poglavlju Kvantni mozak.

PROMATRA

81

teoriju neim jedva razliitim od nategnutih New Age razmiljanja. Taj problem raspravit emo u zasebnom poglavlju. Do voljno je napomenuti da ta rasprava traje ve tisuama godina. Najdrevnije duhovne i metafizike tradicije du go su se drale stajalita da, rijeima Amita Goswamija, svijest jest podloga svakoga postojanja. Protoni i neu troni, su relativno nedavno dospjeli u tu raspravu. Nji hovo pojavljivanje na klupi za svjedoke ipak je, meu tim, znaajan dogadaj.

Cjelovitost
Einsteinov tienik David Bohm ustvrdio je kako kvantna mehanika otkriva da je stvarnost nepodijelje na cjelina u kojoj je sve povezano na nain toliko dubok da transcendira uobiajene granice prostora i vremena. Izloio je koncept po kojemu postoji implicitni red iz kojeg izvire eksplicitni red (skriveni fiziki svemir koji se ne moe detektirati). Razvijanje i odvijanje ovih poredaka ono je to potie raznolikosti kvantnoga svi jet,). Bohmova vizija prirode stvarnosti dala je poticaj hologralskoj teoriji svemira. Tu su teoriju upotrijebili Karl Pribrani i drugi kako bi objasnili mozak i percepci ju. U nedavnom razgovoru s Edgarom Mitehellom izja vio je kako misli da je Kopenhako tumaenje netono te chi je kvantna holografija mnogo bolji model stvarnosti.

A tu sam onda i ja...


Sve do sada smo se bavili prvenstveno fizikalnom predodbom promatraa. Druga strana promatraa je moda i najintimniji osjeaj koji svatko od nas ima sam o sebi. Imamo osjeaj da negdje ti nama postoji proma tra koji gleda, koji itavo vrijeme promatra. Govorei o njemu katkad kao o malom, tihom glasu, mnoge du hovne tradicije i spi ritual ne prakse koristile su pojam
82

PROMATRA

promatraa da oznae neizrecivo sebstvo ili da shvate

nau vlastitu unutarnju prirodu le putem promatranja promijene vanjsko ispoljavanje svojega ja. Praksa ena, prema kojoj valja uvijek biti u trenutku

i nepreplavljen vanjskim utjecajima, takoer se moe opisati kao ostajanje na poziciji promatraa. Nije udo to je poriv da se povee subjektivno gle dite promatraa sa znanstvenim gleditem tako jak, po sebice kad se ini da je u znanstvenom gleditu upravo o lome i rije. Subjekt i objekt intimno su povezani. I dok je na unutarnji osjeaj promatraa esto pasivan, ini se da znanost govori kako je promatranje aktivan in. Posrijedi je fizikalni uinak promatranja. I bilo da je rije koja poinje sa S - svijest - jedini utje cajan imbenik ili ne, injenica da svako mjerenje mije nja fizikalni sustav samo po sebi je otkrie. Ono kazuje da ne moemo iz sustava uzeti nikakvu informaciju, a da pritom ne promijenimo fiziku komponentu tog sustava.

U kojoj mjeri promata mijenja promatrano?


Ovo je pitanje za milijun kuna. Fred Alan Wolf kae:
Ne mijenjate vi vanjsku stvarnost. Ne mijenjate stol ce i kamione i buldoere i rakete koje polijeu - ne mi jenjate takve stvari! Ne! Ali mijenjate nain na koji per cipirate stvari, ili moda nain na koji o njima razmi ljate, nain na koji se osjeate u vezi s njima, kako do ivljavate svijet.

Ali zato ne mijenjamo kamione i buldoere i eko loko naslijee? Prema dr. Joeu Dispenzi: To je zato to smo izgubili mo promatranja. On vjeruje da je po ruka kvantne fizike jednostavna: promatranje ima izra van uinak na promatraev svijet. To e ljude potaknu ti da se usredotoe na to da postanu bolji promatrai. I nastavlja:

PROMATRA

83

Uvijek sam imala dojam da sam ja nekakav prilino cool lik. Totalno kontroliram svoje emocije, svoje reakcije prema ljudima, mjestima, stvarima, vremenu i dogaajima. A onda, kad sam ula Freda Alana wolfa i Johna Hagelina i druge ljude koje smo intervjuirali, shvatila sam da nisam nita drugo nego pikula koja se odbija o zidove ivota. Zapanjena sam to sam uope stigla disati i to nisam pretrpjela teu ozljedu glave! Time to sam postala perceptivnija prema onom to se zbiva unutra, i time to sam to koristila da promijenim svoju percepciju onoga izvana, otvorile su mi se mogunosti u ivotu. Mogu vidjeti i uiniti stvari za koje nikad nisam mislila da mogu, a vrijeme se kree mnogo sporije, takvim tijekom da mogu promatrati i odabirati, umjesto samo reagirati i kajati se.
- BETSY

Subatomski svijet reagira na nae promatranje, ali prosjean ovjek gubi mo koncentracije svakih 6-10 sekundi... pa kako bi onda ono to je veoma veliko mog lo reagirati na nekoga tko nije u stanju ak ni fokusirati se i odrati koncentraciju? Moda smo mi samo loi promatrai. Moda nismo uvjebani u vjetini proma tranja, a ono moda jest vjetina... Trebali bismo htjeti svaki dan sjesti i izdvojiti jedan dio svog dana i poeti promatrati, kako bismo za sebe kreirali moguu novu budunost, i ako to dobro uinimo, ako to dobro promotrimo, trebale bi nam se polako po eti otkrivati mogunosti koje imamo u svojim ivotima.

Mijenjanje svakodnevne stvarnosti

Iskoraimo malo iz subatomske razine na onu ljud sku: to je promatranje? Za ljude, prag promatranja je percepcija. Vaa percepcija. A sjetite se, iz prethodnih poglavlja, koliko joj se moe vjerovati? (Ogledalce, og ledalce moje... najestitiji od njih tko je?) Ovako na to gleda Amit Goswami:
Na svako promatranje moe se gledati kao na kvant no mjerenje, jer kvantno mjerenje proizvodi modanu memoriju. Ta se modana memorija aktivira svaki put kad ponovno susretnemo i iskusimo ponovljene po draaje. Ponovljeni podraaj ne samo da e uvijek za prijeiti originalni utisak, nego i to ponavljanje utisaka u sjeanju... Mi neto percipiramo tek nakon refleksije u zrcalu sjeanja. Upravo ta refleksija u ogledalu sjeanja daje nam onaj osjeaj ja-stva, toga tko sam, konkretno uzo raka navika, uzoraka sjeanja, uzoraka prolosti.

Drugim rijeima: sjeanje (prolost) percepcija promatranje (utjeena) stvarnost Je li onda udno to prakse tipa teaja uda naglaa vaju oprost kao vaan element u mijenjanju sadanjosti? A
84 PROMATRA

sjetite se i Isusova uenja - koliko,je samo pouavao o oprostu. I o percepciji: Izvadi najprije brvno iz svog oka pa e tada jasno vidjeti kako da izvadi trun iz oka brata svoga. I najvanije: Ljubite blinjeg svog kao samoga sebe. Podnaslov ove knjige glasi: Otkrivanje beskrajnih mogunosti za mijenjanje vae svakodnevne stvarno sti. Pa, ako se stvarnost sastoji samo od odgovora na pitanja, ili pak na stavove koje drimo u umu, a ti od govori lee na kraju dugakoga lanca sjeanja, zapaa nja i promatranja, oito nije toliko posrijedi to kako mi mijenjamo stvarnost, koliko je zapravo udno zato tu svoju stvarnost stalno odravamo jednakom. U odgovo ru na to pitanje nalazi se i klju promjene. Mjerni problem je problem samo zato to tako ra dikalno potkopava predodbu po kojoj smo mi izvan promatranoga. ak i najjednostavniji mjerni instrument intervenira u mjereni sustav i mijenja ga. Glatki tijek promatrane stvarnosti kao da je u suprotnosti sa svije tom alica za kavu ili raketa koje polijeu. Pa ipak on je temeljna karakteristika naina na koji su svi aspekti stvarnosti spojeni jedni s drugima. A spojenost je ovdje kljuna rije. Ili moemo rei povezanost, ili meusobna prepletenost, ili dijelovi iste jednadbe. Ta predodba o bitnoj neodvojivosti svih stvari uporno iskae iz stajalita kvantne teorije. I tko smo mi, bijedni ljudi, da se svaamo s trilijuni ma bilijuna milijuna elektrona? Tko uzrokuje kvantni kolaps? Ne tko - nego to. Sve. Ostaje pitanje - jesu li to samo stvari ili su i ne-stvari: um, duh, svijest? I ako jesu, jesu li stvarne kao i stvari koje kolabiraju? U svijetu iluzija, upravo bi razlika izmeu stvari koje jesu stvari, i onih koje to nisu, mogla biti ona iluzija na kojoj poivaju sve ostale.

PROMATRA

85

Razmislite malo o ovome..


Moete li odrediti samog sebe kao promatraa ako ste pro matra? to ili tko je sebstvo? to ili tko je promatra? Jesu li oni odvojeni? Moete li unutar sebe zamijetiti ita drugo osim samoga sebe? Ako moete postati promatra sebstva, kako e to promi jeniti vau percepciju stvarnosti? Ako je promatra neophodan da bi se stvorila stvarnost, ko liko ste vi usredotoen promatra? Kakvu stvarnost stvara te u vaem trenutanom stanju promatraa? Koliko dugo moete zadrati misao? Postoji li stvarnost i onda kad ju ne promatrate? Ako je promatra potreban da bi stvarnost kolabirala u jednu varijantu, to onda vae tijelo dri na okupu dok spavate? Tko ili to je onda promatra?

Koja je jednostavna definicija svijesti? Znate, to je stvar koju je najtee definirati.

- Fred Alan Wolf

ick Herbert svoju je doktorsku ti tulu zaradio na podruju eksperimentalne fizike, na sveuilitu Stanford. Godinama je bio vii znanstvenik tvrtke Memorex Corporation u Silicijskoj dolini, gdje se bavio magnetskom, elektrostatikom, optikom i termal nom fizikom. Napisao je knjigu Quantum Reality: Bei/ond the New Physics (Kvantna stvarnost: S onu stranu nove fi zike), a znanost je poduavao na svim razinama (od vrti a do postdiplomskih studija). Sjeate li se Bellovog teo rema (koji dokazuje postojanje ne-lokalnosti) iz prethod noga poglavlja? Nick Herbert je stvorio najkoncizniji matematiki dokaz ove revolucionarne pojave, koja po kazuje da u svemiru postoji meupovezanost koja nadi lazi prostor i vrijeme. A ime se sada bavi? Svjesnou. Moje glavno stajalite je da je svijest najvei problem, kae on, a da se fizika temeljno posvetila lakim pro blemima... Moemo otkriti sve sile i sve estice koje po stoje u prirodi - to i jest poziv fizike - ali to s tim? Tada emo se zaista morati latiti nekih od ovih teih proble ma - prirode uma, prirode Boga, kao i veih problema u vezi kojih u ovom trenutku ne znamo jo ni postaviti prava pitanja.

to je svijest?

Svi ju imamo. (Imamo li ju?) Svi smo svjesna, budna bia. (Bar onda kad nam je dan dobar.) Vidjeli smo da se kvantna fizika okrznula o svijest u svojoj potrazi za
SVIJEST

TT

odgovorima o stvarnosti i percepciji. Ona nas itavo vrijeme prati: svako osjetilno iskustvo, misao, akcija i interakcija zbivaju se na polju svijesti. Svjesnost je fundamentalni dio svega to inimo umjetnosti, znanosti, odnosa s drugima, ivota; ona je kon stanta naih ivota. Pa ipak, znanost je uinila vrlo malo na tome da je duboko proui. U svom gotovo 400-godinjem ivotu, znanost je nevjerojatno mnogo napredo vala u shvaanju fizikog svemira na svim razinama, od kvarka do kvazara, kae Herbert. Ali svjesnost os taje intelektualna crna rupa. Mnogi znanstvenici, kako u fizici tako i u psihologi ji, i dalje su vjenani za materijalistiku/newtonovsku paradigmu, i preskau svjesnost smatrajui je proizvo dom funkcija mozga. (Rije koju najee koriste je epifenomen, a to u biti znai popratni uinak ili nusproiz vod.) U bitnom to govori da je osjeaj jastva koji imate zapravo neto to se - ups! - sluajno omaklo evoluciji. A kada mozak umre, tada i taj ups nestaje, a ambalaa se pridruuje ostalim iskoritenim omotima na smetlitu.

Na krivom tragu

Ako je svijest toliko vana i temeljna, zato se o njoj tako malo zna? Jedno od objanjenja kae da je istra ivanje svijesti nalik na traenje naoala koje su vam na nosu - ona je jednostavno uvijek tu, i zato se uzima zdra vo za gotovo. Drugi je razlog taj to ivimo u krajnje ma terijalistikom dobu, kojim dominira materijalistika znanost; drugim rijeima, mi smo kao kultura zaintere sirani za vanjske stvari, a ne toliko za ono unutra. A kada okrenemo svoju panju prema unutra, vie e nas zanimati sadraj svijesti, sve ono to nastanjuje neuronsku mreu - misli, snovi, planovi, nagaanja - nego sama svijest. Zanimaju nas slike koje nam prikazuje film
SVIJEST

I rije i ideju svijesti veinom uzimamo kao samorazumljivu. Kad gledam svoje tijelo, imam osjeaj da njime netko upravlja. Neto ga pokree. Uglavnom, nikad ni ne pitamo to je to neto, jer smo to mi. Toga sam najdublje bio svjestan tijekom vlastitog izvantjelesnog iskustva, dok sam bio izvan svoga tijela i promatrao ga. U tom trenutku vidio sam oblije ljudskoga tijela i trebalo mi je neko vrijeme da shvatim da sam to ja. U takvim trenucima ja sam neto to i dalje postoji, to i dalje misli i ima osjeaj sebstva. To iskustvo je s onu stranu jezika, a to je moda i razlog to nitko jo nije uspio opisali svijest sluei se rijeima.
-MARK

89

Nae materijalistiko drutvo u velikoj se mjeri ogleda i u tome tko su heroji u naim kolama. kole se bave edukacijom, znanjem i uenjem mentalnim ivotom. Heroji su sportai - fiziki ivot.
- WILL

i zaboravljamo da ih ne bi ni bilo bez ekrana na kojem se prikazuju. No, vjerojatno je najvaniji razlog taj to se svjesnost ne uklapa u neivtonovsku paradigmu. Ona nije nainjena od tvari koju bismo mogli mjeriti. Na svijest ne moete sta viti metar. A veina znanstvenika i dalje je uronjena u svi jet koji je godinama ranije podijelio Descartes: ono netvarno, nefiziko, ili duhovno, zauvijek je odvojeno od fi zikoga. Zbog toga, da bi objasnili svjesnost, oni raspola u samo kemijskim fenomenima koji se zbivaju u mozgu i neuronskim krugovima. A u toj paradigmi, znanstvenici su doli ak dotle da svjesnost nazivaju anomalijom. to rei? Moja svijest, tvoja svijest, temeljna injenica naega postojanja, kao anomalija - kao otklon od nor
malnoga?

injenica je da aktualna znanost ne posjeduje radni okvir unutar kojega bi shvatila svijest. Ona je dakle teko pitanje - pa joj u veini sluajeva znanstvenici okreu lea i posveuju se drugim stvarima. To je stan dardna procedura kad su u pitanju paradigme (a i sig urnost zarade). Kad se anomalije na paradigmi poka u prvi put, primjeuje fiziar Peter Russell, obino se preko njih ili prijee ili ih se odbije.

Odgonetavanje lopti koje se sudaraju

Newtonov model svijeta kao golemog mehanizma is punjenog vrstim stvarima koje se, poput milijardi lopti, meusobno sudaraju, potkraj 19. stoljea bio je stan dardna doktrina. Kako je naglasio David Albert, fiziar sa sveuilita Columbia: On je bio i vie nego dovoljan, sve do otprilike polovice 19. stoljea, kada su istraiva nja na podruju elektromagnetizma koja su provodili ljudi poput Faradaya, i koja su kulminirala u Maxwellovu radu pri kraju 19. stoljea, pridonijela gleditu po kojem se inilo da estice vie nisu jedini namjetaj sve mira. Elektromagnetski fenomeni ne bi se mogli objas niti pojmovima prihvaenih pravila fizike; ipak ih se
>0
SVIJEST

raje moglo ni odbaciti. Tako je, unato prevladavajuim ortodoksnim strujama, postalo neophodno u raun uze ti i polja. Kao to kae dr. Albert, o poljima je bilo rijei ve na poetku 19. stoljea, ali dugo ih se nije uzimalo ozbiljno. Sada su prihvaena kao sutinski, temeljni aspekti kozmosa. Moda je vrijeme da se neto slino dogodi i s pojmom svjesnosti, a izazov je moda sline naravi. Kao to su elek tromagnetski naboj i elektrina i magnetska polja dru gaije kakvoe ili prirode od vrstih objekata koje raz matra newtonovski model, svijest je jo suptilnija razi na stvarnosti nego to su to ak i sile ili polja sila. Ali, ako to jest razina stvarnosti, i ako fizika namjerava iz njedriti pravu teoriju svega, tada e svjesnost u nju morati biti ukljuena.

JAJE ILI KOKO?


Svi mi funkcioniramo, misli Ed Mitchell, unu tar znanstvenog modela koji kae da se sve mo e svesti na puku tvar ili na puku energiju. Sve je zapravo energija, a materija je oblik energije. Nadalje, prema tom modelu, svijest, kako ju mi doivljavamo, jednostavno je epifenomen. To znai da je ona nusproizvod modane aktivnosti; da nije stvarno fundamentalna. Pa ipak sve religijske tradicije irom svijeta na ovaj ili onaj nain govore: Ne, to nije tako. Svi jest je ono to je fundamentalno, a energija-tvar je produkt svjesnosti. To je glavni problem ko jim se bavimo ve dugo, dugo vremena, a da nis mo u stanju razrijeiti ga na bilo koji nain.

-S3K
SVIJEST 91

Anomalije

Ovaj duboki zaokret u koncepciji koju fiziari ima ju o svom pothvatu i o znaenju svojih formula, nije is prazan in: on je posljednje utoite. - Henry Stapp Sjeate li se ovih rijei? Proitali ste ih u poglavlju Promatra, a govore o tome kako je udnovato pon aanje subatomskog svijeta prisililo znanstvenike na za okret. Ili, kako su znali rei: Bila je to lijepa teorija koju je unitila gadna injenica. Postoje li neke gadne in jenice koje prisiljavaju znanstveni svijet da se povue u zadnja utoita? Veina ljudi doivjela je bar jednom iskustvo ko je se ne moe objasniti i otpuhnuti uobiajenom reenicom tipa to je samo sluajnost. Rezultati istraivanja iskustava bliskih smrti iz vjeuju o tome da su ta iskustva vrlo slina kod svili koji su doivjeli izlazak iz tijela. Regresije u prole ivote dale su opskurne podat ke o prolim vremenima u koje pojedinac nikako nije mogao imati pristupa, a za koje bi se poslije utvrdilo da su toni. Promatranje na daljinu (remote vieiwing) - sposob nost da se transcendira prostor i vrijeme kako bi se dolo do informacije - pokazalo je tako dobre rezultate da i Sjedinjene Amerike Drave i Ru sija imaju timove promatraa na daljinu koji za njih pijuniraju. Pokusi statistiki pokazuju kako ljudska namje ra mijenja nasumine kvantne procese (a ne sa mo da dovodi do kolabiranja valne funkcije). udesna izlijeenja. Vizionarski snovi. Popisu tu nije kraj. Inzistiranje na tome da su sve te stvari samo iluzije, sluajnosti i obina magla, ve poi92 SVIJEST

Kako postajem svjesnija sebe i svoje povezanosti sa svime, shvaam da sam svijest ili izraz svijesti. Imam osjeaj povezanosti s neim veim od mene ili moje osobnosti. To me inspirira da shvatim i uvidim to ja od toga mogu manifestirati. Volim taj osjeaj koji imam kad se umirim, makar na trenutak, i primim znak niotkuda, i prema njemu onda djelujem. To je trenutak u kojem se zbiva magija.
- BETSY

uje izgledati pomalo smijeno (neki bi rekli i gadno). Kao uostalom i nijekanje da je svijest realnost sama po sebi.

Odgonetavanje svijesti

Mnogi znanstveni mislioci, kao to su Amit Goswami, Peter Russell i David Chalmers (direktor Centra za istraivanje svijesti pri sveuilitu Arizona) estoko za govaraju ukljuivanje svijesti u novi znanstveni okvir. Ako se postojanje svijesti ne moe izvesti iz fizikalnih zakona, kae Chalmers, tada fizikalna teorija nije is tinska teorija svega. Stoga bi konana teorija morala sadravati dodatnu fundamentalnu komponentu. S tim ciljem, predlaem da se svjesno iskustvo smatra funda mentalnom pojavom, koja se ne moe svesti na nita temeljnije. Na slian je zakljuak doao i Nick Herbert. Vjeru jem da je um sam po sebi fundamentalni proces, jed nako rasprostranjen i duboko protkan prirodom kao to su to svjetlo ili elektricitet, kae on. A znanost, u svojoj neumoljivoj, upornoj potrazi, kree se u tom smjeru. Stuart Hameroff i Roger Penrose iznijeli su teoriju o svijesti temeljenu na mikrotubulama (mikrocijevima) u mozgu. (Na to emo jo doi, za jedno s drugim teorijama utemeljenim na kvantnoj teo riji, u poglavlju Kvantni mozak.) Pojavljuju se i sve uilini programi koji se bave svijeu. Konferencije koje se hvataju ukotac s naizgled jednostavnim pitan jem - to je svijest? - privlae vrlo raznoliku i vrlo zain teresiranu gomilu znanstvenika, uenjaka i mistika. Ali po emu se razlikuju od tradicionalnih znanstvenih dis ciplina, koje se hvataju ukotac s naizgled jednostav nim pitanjem - to je realnost? Kao i kod brojnih drugih stvari, i ovdje je samo rije o dvjema stranama istoga novia. A Pete Russell misli kako je vrijeme da se taj novi okrene: Umjesto da pretpostavljamo kako svjesnost na neki nain proizlazi iz materijalnog svijeta, kao to to
SVIJEST 93

Kako bi se svijest uvela u znanost, pa makar i u ovakvu znanost kakvom je sada razumijemo, moramo ju nekako uiniti mjerljivom. Ba kao to postoje naini da se izmjere ili kvantificiraju sile, mora biti naina da se to uini i sa svjesnou. To je dio procesa analize. Postoje mnogi tekstovi, i drevni (hebrejski i kabalistiki) i moderni (Urantia Book) koji sadre detaljnu klasifikaciju nebeskih bia - anela, arkanela, serafima, kerubina i ostalih. Moja udnovata ideja dana jest kako je tu rije o klasifikacijskiin sustavima vrsta i podruja svijesti. Izvjesno je da se psihologija, koja se smatra znanou, slui kategorija ma kako bi mogla zahvatiti tipove osobnosti, a potom se tim kategorijama slui u analizi svih moguih stvari. Je li drugaije kad je rije o podrujima svijesti?
- WILL

pretpostavljaju znanstvenici, trebamo razmisliti o dru gaijem svjetonazoru na kakav upozoravaju mnoge me tafizike i duhovne tradicije i prema kojemu se svijest smatra temeljnom komponentom stvarnosti - toliko te meljnom koliko to jesu i prostor, vrijeme i materija, pa moda ak i temeljitijom od njih.

Je li svijest glavna?

U stvari, veina duhovnih tradicija ne smatra svijest samo nekom od temeljnih komponenti realnosti; ona je, dapae, glavna temeljna komponenta. Sve izvire iz skri venog bunara svijesti. Dr. Hagelin uvjeren je da je upravo tako:
Ono najranije iskustvo, poetak svemira moglo bi se rei, nastaje kada ista svijest, jedinstveno polje ko je samo sebe promatra, kreira unutar svoje esencijalno jedinstvene prirode trostruku strukturu promatraa, pro matranoga i procesa promatranja. Odatle, s te najdublje razine stvarnosti, svjesnost kreira kreaciju i prema to me, da, postoji vrlo intimna veza izmeu promatraa i promatranoga. Oni su kao jedna nedjeljiva cjelina kon ano povezani u temelju kreacije koja je jedinstveno polje i koja je takoer naa vlastita najunutarnjija svi jest, sebstvo.

I uz sva ta neodgovorena pitanja i definicije koje se tiu svijesti, kako su dr. Hagelin, Tereza Avilska, Isus Krist, Lao Tze, Meister Eckhart, vedski mudraci', ikada uspjeli postii ikakvu jasnu predodbu o ovoj temi? Ko ristei svijest da bi istraili svjesnost. Ba kao to fiziari koriste fizikalnu mjernu opremu, istraivai svijesti ko riste to vozilo kako bi istraili tu stvarnost. Sjeate se to je Ed Mitchell rekao o svom trenutku kozmike svijes ti? ini se da je to iskustvo uobiajeno kod onih koji ga uope imaju - granice sebstva nestaju kako bi ustupile prostor spoznaji da je sebstvo sve, svugdje, u svakom

vremenu. I on ukazuje da svijest ne samo da nije stvo rena u mozgu, nego da mozak ograniava svjesnost. (e ga se vjerojatno dobro sjetiti dok vozite.) A kako to izgleda kad se istraivai svijesti vrate? Dr. Andrew Newberg kae:
Kad ljudi doive takvo (mistino) iskustvo, uviaju da ono predstavlja temeljniju razinu stvarnosti nego to je to ona koju doivljavamo uobiajeno, u naoj svakod nevnoj materijalnoj stvarnosti. U stvari, ak i kad to mis tino iskustvo proe, oni stvarnost koju su tako doiv jeli i dalje smatraju stvarnijom, uviajui da ona pred stavlja istinitiji, fundamentalniji oblik stvarnosti. A ma terijalni svijet u kojem inae ivimo za njih postaje neka vrst sekundarne stvarnosti.

- Ed Mitchell

Ako je tako, zato ekati okantno, vrhunaravno mist ino iskustvo da vas probudi iz vae materijalne stvar nosti? to se dogaa kad sami ponete stvarati mistina iskustva unutar svoje svijesti? Odgovor, naravno, glasi: promijenit ete svoju stvarnost. No, mijenjate li tako i vanjsku stvarnost? Svakako, kad fiziki svijet postane sekundaran, vaa iskustva te meljno su drukija. Primjerice, ogrebotina na novom autu i nije tako veliki problem, ali moe li se ogrebotina pro mijeniti? Dobra vijest i loa vijest glasi - samo vi to mo ete za sebe odrediti. Vijest je loa jer to otkrie ne moe obaviti nitko umjesto vas, a dobra je jer, kad ga jednom uinite, nitko vam vie nikada nee moi rei da nije tako.

SVIJEST

95

Razmislite malo o ovome...


Je li svijest jedinstveno polje? Na emu temeljite svoj odgov or? Ljudi koji su doivjeli iskustvo blisko smrti veinom opisu ju sline stvari: iskustvo izlaska iz tijela, prolazak kroz tu nel, svjetlo na kraju istoga i osjeaj blaenstva. Mogu li se ti prikazi pretvoriti u znanstvene? Ako da, kako? Koliko se ljudi treba usuglasiti oko neega kako bi to posta lo injenica? A to je sa Srednjim vijekom, kada su svi mi slili da je Zemlja ravna? O kojim jo anomalijama ili odstupanjima moete govoriti? Jeste li neka i sami doivjeli? Ako je svijest temelj svakog bivanja i prvi uzrok, kako mo ete ikada biti svjesni svjesnosti? Kako biste opisali odnos izmeu stvarnosti i svijesti? Je li on hijerarhijski (jedno stvara drugo) ili kruni (jaje i koko)? Zato je koko (svijest) uope krenula na put (stvarnost)? Iako zvui kao zezancija, ovo je ozbiljno pitanje: Ako je svijest prvi uzrok, zbog ega je onda prisiljena iskusiti stvarnost? A zbog ega ste ju vi prisiljeni iskusiti?

sve to jesmo, rezultat je onoga to smo mislili. um je sve. ono to mislimo, to postajemo.
BUDA

Dakle? Je li to istina? Je li prevlast uma nad materijom stvarna ili je to iluzorno iskustvo shizofreninih nezadovoljnika kojima je ivot toliko dosadan da moraju izmiljati ih fantastina svojstva i pridavati ovom vrlo vrstom svijetu?

Ne elite li doznati postoji li ikakav dokaz da je tako? Nije li to pitanje na koje bi svatko zaista, zaista htio znati odgovor?'

namo da materija utjee na um. Materija nad mnom. Evo malog pokusa kojim to moete dokazati:

Zabiljeite svoje mentalno stanje. Stavite veliki klavir, moe i pianino, tridesetak cen timetara iznad svog stopala. Pustite ga. Zabiljeite svoje mentalno stanje. Ovaj primjer pokazuje da je vae mentalno stanje, osim u sluaju da ste Zekoslav Mrkva, Pako Patak ili Kojot iz Ptice trkaice, znaajno promijenjeno. Nikakvo udo, budui da je materija tako vrsta, tvarna stvar, dok je um efemerna, prazna stvar. Je li tako?
Znanstvena metoda

Prethodna vjebica koju ste upravo iskuali nije bila samo misaoni eksperiment, nego i kamen temeljac zna1

ao nam je, Higgsova estice, nadglasana si.

li
UM IZNAD MATERIJE

nosti - znanstvena metoda. Kako to objanjava dr. Jeffrey Satinover:


Znanstvena metoda je najobjektivnija metoda is traivanja koju su ljudi ikada imali. Ona je apsolutna; nije vezana ni za jednu kulturu, nije vezana za spol, ona je apsolutno mono orue za istraivanje stvarnosti, u rukama bilo koga tko ju je spreman koristiti.

Jednostavno reeno, znanstvena metoda je ovo: uz mite teoriju, razvijte eksperiment koji testira tu teoriju, i to na nain da su svi vanjski utjecaji iskljueni, prove dite eksperiment i ako on proturijei teoriji, traite novu teoriju. Suoimo se s tim. U ovom vremenu i razdoblju, najpri je se okreemo znanosti kad traimo odgovore o stvarno sti. Odnos uma i materije kontroverzna je tema moder ne znanosti. Jo jedan pokus: upitajte deset ljudi bi li voljeli doznati postoji li ikakva znanstvena podloga za koncept nadmoi uma. (Da i ne spominjemo injenicu da, ukoliko um nad materijom jest stvarnost, tada je ljud sko prihvaanje takve stvarnosti neto to joj beskrajno olakava postojanje.)

Bacanje rukavice u lice

Govorili smo o paradigmama i prirodnom opiranju promjeni, no u konaici, znanost vode znanstvenici, a oni su ljudi. Na nedavnoj konferenciji John Hagelin rekao je prisutnima: Nemojte napraviti pogreku i pomisliti da su znanstvenici znanstveni. Ne okoliajmo. U ovom podruju, podruju nadmo i uma nad materijom, psiholokih istraivanja i paranormalnih aktivnosti, predrasude u znanstvenoj zajedni ci zaista su uzele maha. Uvreda je to samoj metodologi ji koju zastupaju. to se to nas tie? Tie nas se, jer se toliko toga to se zbi va u naem svijetu temelji na trenutano vaeem znan stvenom shvaanju. A povijest znanosti govori nam ne to zaista vano: kad se znanost neega istinski primi,
UM IZNAD MATRRIJE 99

ona ide nezaustavljivo, izbacujui teorije i pretpostav ke sve dok ne pronae neku koja se podudara s eksperi mentalnim dokazom. Dr. Dean Radin godinama je vodio eksperimente na Institutu neetikih znanosti i godinama je vodio bitku kako bi znanost priznala dokaze o psihikim i mistinim fenomenima - zapravo, o prevlasti uma nad materijom:
Obino inzistiram na dokazima. Dokazi su mnogo jai nego to mislite i ima ih vie nego to mislite. In zistiram na njima jednako kao to bih inzistirao na od bacivanju predrasuda; kako biste se borili protiv pre drasuda, bile one rasne, spolne ili drugaije, morate zauzeti afirmativan stav. Tako sam ja zauzeo afirmativan stav, jednako agre sivan kao kad zastupam zapostavljenu manjinu i rekao: Evo, ima neto to treba pogledati, idite i pogledajte to... Jednom kad ponete zaista obraati panju, u ovom sluaju na dokaze, shvaate da je sve na to gledamo kao na dokaz filtrirano kroz teoriju. Pa ako prema vaoj teoriji to ne moe postojati, tada dokaz ne gledate na ispravan nain.

Eksperimenti
Kao to naglaava i dr. Radin, mnogo je dokaza za premo uma nad materijom. Jedan od primjera nude po kusi s generatorom nasuminih dogaaja (Rondom Event Generator, REG), koji su se fokusirali na namjeru. Ove naprave, katkad nazivane i generatori nasuminih bro jeva (Rundom Number Generator), u biti su isto to i elek tronsko okretanje novia. Temelje se ili na pojedina nom kvantnom dogaaju, kao to je spontani pad radio aktivnosti, ili na spoju brojnih kaskada kvantnih do gaaja, obino na buci koju generiraju elektronski krugovi. Dr. Radin govori o svom iskustvu s ovakvim ekspe rimentima:
Jo tamo poetkom 17. stoljea, kada je Francis Bacon razvijao empirizam u znanosti, on... je spomenuo baUM IZNAD MATERIJE

canje kocki kao mogunost. Svaki put kad kocke poskoe, moete pratiti itav put natrag, sve do kvantnog dogaaja koji je prouzroio da se okrenu na ovaj umjesto na onaj nain. Tako, kad kocke poskoe mnogo puta, to zapravo postaje nesigurnost u smislu kvantne mehanike. Kad se pojavila elektronika, netko je doao na ideju da se bacanje kocki simulira u elektronskim krugovima. To se pokazalo korisnim jer je postalo vrlo lako precizno mjeriti to se dogaalo, i mogli ste to automatski snimiti.

Drugim rijeima, kad je na scenu postalo je mogue osloniti se na stroj a promatranja, eliminirajui pritom Rezultat je, uz tonije promatranje eksplozija REG eksperimenata.

stupila elektronika, koji e snimiti va ljudsku pogreku. i snimanje, bila i

Svaki dan kad se probudim sjetim se meni omiljenog Ramthinog citata: Jedini nain da zaista budem sjajan prema sebi ne tie se toga to radim svome tijelu - nego to radim svome umu. Konano, ono to svjesno inim umom utjee na moje tijelo jer to je u stvari jedno te isto. To me podsjea da izaem iz svijesti tipa tijelo/um i uem u svijest lipa um=tijelo=stvarnost.
- BETSY

Jedan tip eksperimenta s nasuminim brojevima, koji je provoen stotinama puta tijekom protekla etiri de setljea, bio je nasumini generator koji proizvodi samo sekvence sluajnih bitova, nula i jedinica, neto poput bacanja novia. Jednostavno zamolite nekoga da pritisne tipku koja proizvodi dvije stotine bitova, ali zamolite ga neka pokua proizvesti vie jedinca nego nuli. Kad uzmete u obzir ukupnu literaturu, svaki od tih stotina eksperimenata koji su napravljeni, moete po staviti jednostavno pitanje: Je li bilo vano to su ljudi pokuavali utjecati na to da bude vie nula ili vie jedi nica? I prevladavajui odgovor glasi: da, vano je. Na mjera je nekako povezana s operacijom ili rezultatom ge neratora nasuminih brojeva. Ako elite vie jedinica, generator nekako producira vie jedinica. ...Konana analiza iznosi pedeset tisua naprama jedan. anse protiv sluajnosti [to i jest razlog zbog kojeg su generatori ili u odreenom smjeru, u skladu s namjerom] iznose pedeset tisua naprama jedan.

Bilo je kritika prema kojima su njegovi nalazi samo statistiki. Ali kvantna valna funkcija je samo statistika vjerojatnost da e se estica nai na nekom mjestu u neko vrijeme. Pa ako je to problem, onda se bar nalazi u do brom drutvu.
UM IZNAD MATERIJE
| 101

Uvijek sam se udio onima koji kau da moemo promijeniti svoju percepciju, ali ne i fiziki svijet. Sjeam se kako sam, neposredno prije puberteta, vritao na samoga sebe ti ogledalu. To je vjerojatno imalo neke veze s mojom kosom koja se nije htjela ponaati onako kako ja hou. Nekoliko trenutaka poslije, prestao sam vritati i s neskrivenom mrnjom zurio u svoj odraz u smrskanom ogledalu. Bilo je to ba kao da su komadii ogledala poletjeli sami od sebe. Sjeam se da sam bio u stanju krajnjeg oka. Uinilo mi se oitim da sam to uinio ja, svojim bijesom. U godinama koje su slijedile odbacio sam mogunost da su zvukovne vibracije i statistike vjerojatnosti da se strukturalna promjena na ogledalu dogodi spontano koincidirale s mojim ispadom gnjeva. U meni je ostala jedino jeka spoznaje da su to uinili moj um ili moje emocije. uli smo prie o djeci koja su sposobna raditi takve stvari, sve do razdoblja puberteta, kad gube te sposobnosti. Ima li ta sposobnost vie veze s nekim posebnim stanjem, nego s nekim zakonom fizike stvarnosti? Razlog zbog kojeg tako malo odraslih ljudi to moe moda lei u injenici da vie ne umiju dosegnuti to posebno stanje. A to bi bilo da mogu?
- MARK
102

Generator nasuminih dogaaja: Kolektivna svijest


Sjeate se suenja O. J. Simpsonu? Kako bismo samo zaboravili - stotine milijima ljudi zlosutno su iekiva le presudu o tome jc li ili nije kriv. Za te milijune, radi lo se o pravoj sudskoj drami. Za Deana Radina, Rogera Nelsona i Dicka Shwopea, bila je to prilika da se uvidi moe li jo neto osim namjere - slono miljenje - pore metiti nasuminost REG-ova.
to bi se dogodilo kada bi se stotine milijuna ljudi istodobno na neto usredotoile? I, kako se pokazalo, ne kih mjesec dana nakon to mi je pala na pamet ta misao, zakazano je itanje presude O. J. Simpsonu. Rije je o neobinom trenutku u ljudskoj povijesti, u kojem su mnogi unaprijed znali da e se u jednom djeliu se kunde izrei te rijei kriv je ili 'nije kriv. Dogodit e se neto toliko zanimljivo da e to uivo pratiti stotine mi lijuna ljudi.

Odluili su dogaaj snimiti kroz generatore nasu minih brojeva. Postavili su tri stroja u laboratoriju u Sje dinjenim Amerikim Dravama, jedan u Amsterdamu i jedan u Princetonu. Sa svih pet generatora spremnima da snime trenutak za koji je zakazana presuda, znanstvenici su ekali da vide to e se dogoditi.
Pokrenuli smo generatore, a naknadno smo proci jenili rezultate i nesumnjivo vidjeli iljke koji pokazuju ansu od tisuu naprama jedan, zapravo na dva mjesta; jedan dok je je kamera prelazila s kadrova izvan sud nice na unutranjost sueve sobe, to je privlailo ve liku pozornost, i to se vidjelo na generatorima; drugi u trenutku kad je itana presuda. U tim se trenucima na svih pet generatora istodobno oitavao isti, veliki iljak koherentnosti. iljak koherentnosti odnosi se na grafiki prikaz nasuminosti. Uobiajeno, REG pokree 50 posto jednica i 50 posto nula. Tako da je graf koji prikazuje jednice naspram nuli zapravo ravna crta. Ali iz nekog razlo ga, kada se milijuni ljudi fokusiraju na istu stvar, taj ravUM IZNAD MATERIJE

ni graf otro odskae od 50/50, tono u dramatinom tre nutku fokusiranja. To proturijei temeljnoj premisi kvant ne teorije po kojoj su kvantni dogaaji u potpunosti nasumini.

Nakon toga, Radin i kolege pokrenuli su projekt o globalnoj svjesnosti (Global Consciousness Project). Tije kom tog eksperimenta, REG-ovi irom svijeta radili su 24 sata na dan i svakih pet minuta slali rezultate serveru u Princeton. Zabiljeili su znaajne grafike iljke ti jekom dogaaja kao to je bio doek 2000. godine, 11. rujan 2001. ili pak pogreb princeze Diane. Statistike se nakupljaju, a kako Bili Tiller kae o svom eksperimen tu: Rezultati su nepobitni.

Ureaji za pohranjivanje namjere


Bili Tiller bio je voditelj Odjela za materijalne zna nosti pri sveuilitu Stanford. No, prije mnogo godina odluio je napustiti vodeu poziciju na odsjeku, vladi na povjerenstva i druge mone pozicije kako bi se usre dotoio na te druge stvari. Osobito se posvetio tome da eksperimentalno provjeri mogu li ili ne ljudske na mjere utjecati na fizikalne sustave. I to ne samo na ko laps jedne ili dviju valnih funkcija, ili samo na nain na koji se moe usmjeriti kvantni dogadaj - zanimao ga je uinak koji namjera moe imati na makroskopska svojstva materije. Tako je konstruirao UPN - ureaj za pohranjivanje na mjere. To je jednostavna kutija, s nekoliko dioda, oscilatorom, E-promom, nekoliko otpornika i kapacitora. Potom:
Postavili smo ureaj na stol oko kojega je sjedilo etvoro vrlo kvalificiranih meditanata, osoba s velikim iskustvom u istraivanju svojeg unutarnjeg ja, i oni su uli u stanje duboke meditacije. Oni iste prostor; ko ristei svoj um i namjere, zapravo ga ine posveenim. A nakon toga jedan od etvorice izgovori njihovu spe cifinu namjeru u vezi s ovim ureajem. Namjera je utjecati na odreeni dio pokusa. Poveati pH vrijednost proiene vode za itavu mjernu jedinicu,
UM IZNAD MATERIJE

Emotove fotografije vode

ili spustiti pH za itavu jedinicu, ili poveati termodinamiku aktivnost odreenog jetrenog enzima, alkalin fosfataze. Ili utjecati na rezultat pokusa uivo s larvom vone muice, tako da se u njezinu tijelu povea ener gija molekularnog racija (ATP do ADP) i ona postane ja a, do te mjere da joj je za larvalni razvoj potrebno krae vrijeme. Koristili smo te ureaje u sva etiri ova eksper imenata, i pritom bili itekako uspjeni.2

Zagaena voda s brane Fuiwara

Voda s izvora Sanbu-lchi Yasui

Blagoslovljena voda iz fontane u Lourdesu

Zajedno s kutijama u koje su bile utisnute namjere, pripremljeni su i kontrolni ureaji (na koje nije jelovano namjerom). Oni su zasebno umotani aluminijskom folijom i poslani u laboratorij udaljen tisuama kilome tara. Zatim su oba tipa kutija, i kontrolne i one podvrgnu te djelovanju namjerom, smjetene oko 18 centimetara od mete i ukljuene. Ovim ureajima trebaju tri do etiri mje seca da dovedu prostor u stanje vie simetrije. Drugim rijeima, da prorade. Poanta: Uoili smo oznaene kon traste unutar svakog para [i unutar] svih parova [zajed no]. Bolje vidimo velike efekte u statistikoj vjerojatnosti nego jednu meu tisuama. Jednostavno reeno: dr. Tiller je uzeo etiri meditanta koja se usredotouju na jednostavnu elektroniku ku tiju s odreenim ciljem - kao to je primjerice taj da se pH vrijednost vode promijeni za itavu jednu mjernu jedi nicu. Odnesu ju, stave pokraj neke vode, i nekoli ko mje seci kasnije njezina pH vrijednost je promijenjena. anse da se to dogodi samo od sebe, prirodnim putem, manje su od tisuu naprama jedan, posebice uzevi u obzir da se ta promjena ne pojavljuje kod kontrolnih ureaja. Koliko iznosi jedna jedinica pH vrijednosti? Tiller kae: Ako se pH u vaem tijelu promijeni za itavu je dinicu, mrtvi ste. A o tome kako su ovi pokusi prihvaeni, dr. Tiller primjeuje: Normalni znanstvenici imaju problema s tim... javlja se efekt nevjerice. Oi im malo zasjaje i ra dije ne bi nastavili razgovor na tu temu.
1 Za

detaljni opis, vidjeti Concious Acts of Creation williama Tillera.

104

UM IZNAD MATERIJE

Poruke u vodi Dr. Masaiu Emolo podignuo je velike valove svojom knjigom The Hidden Messages in Water (Poruke skrivene ii vodi). U knjizi su predstavljene zapanjujue fotografije smrznutih kristala vode koja je prethodno podvrgnuta ne-fizikim podraajima. Zapoeo je izlaui vodene kri stale glazbi - od Beethovena do heavy metala - i fotogra firajui rezultate. Kad je jasno utvrdio da glazba utjee na veliinu i oblik vodenih kristala, prebacio se na ut jecaje svijesti. Glazba, naposljetku, stvara fizike, mate rijalne objekte koji mogu utjecati na valove materijezvuka. Ali to je s mislima? Dr. Emoto je na boce vode stavio znakove koji izraa vaju ljudske emocije ili ideje. Neke od njih bile su po zitivne, kao naprimjer hvala i volim te. Druge su bi le negativne, kao primjerice znak koji kae gadi mi se, ubit u te. Nasuprot prevladavajuoj znanstvenoj mudro sti, voda je reagirala na ove izraze svijesti, usprkos tome to rijei ne proizvode mjerljivu fizikalnu aktivnost. Voda s pozi tivnim porukama formirala je prekrasne kristale; voda s negativnim porukama postala je runa i deformirana. Ove fotografije imale su odjeka u itavom svijetu. Negdje izmeu njegove knjige, naeg filma i Emotovih neumornih putovanja svijetom, tijekom kojih je drao predavanja i seminare, narasla je prava bujica zanimanja za novim informacijama o njegovim eksperimentima. Kao odgovor na to, brojni znanstveni istraivai sada nastoje ponoviti njegov rad. Neovisno ponavljanje sastavni je dio znanstvene metode. Voda povezuje itavo ovjeanstvo, u biti itav ivot. Ona ini izmeu 70 i 90 posto naega tijela (ovisno o to me ije istraivanje itate). Povrinu planeta uglavnom ini voda. Svojim briljantnim uvidom dr. Emoto pro dire ravno u srce fizikog elementa koji je zajedniki sve kolikom ivotu. Ako ivot (mi) moe utjecati na fiziko, tada se ini najprirodnijim da e se to pokazati i u vodi. Kao to je oito iz svega navedenog, mnogo je toga to bi znanstvena zajednica morala razmotriti. Eksperimenti su provedeni i stalno se sve vie i vie provode. Rezultati
UM IZNAD MATERIJE

Voda reagira na svijest

Gadi mi se, ubit u te

Hvala

Chi Ijubavi

105

se objavljuju. I, u meuvremenu, vei dio svijeta i dalje zaista eli znati: koliko je stvaran utjecaj svijesti na materiju? Ako misli mogu to uiniti vodi, zamislite sa mo to mogu uiniti nama.

Svijest nad materijom?


Pretpostavljajui da je nadmo uma nad materijom stvarna pojava, i da smo vam tijekom onog misaonog eksperimenta s klavirom dokazali, ili vas bar uvjerili, da je i materija nad umom takoer stvarna pojava, to sve to znai? Um nad materijom iznad uma nad materijom koja je iznad - to je jo jedna isprepletena hijerarhija, jo jedan aspekt svemira tipa jaje ili koko. Ali kao to primje uje Ramtha, to je gledite sutinski ualistiko. Duali zam proima ove koncepte: subjekt/objekt, unutra/va ni, znanost/ duh, svjesnost/stvarnost. To gledite na ko jem jo toliko trebamo raditi ponovno se uvuklo u na jezik i nae misli. A to ako je um materija, a materija, prema tome, um? to ako je materija informacija ili ako je um informacija? U ovakvim situacijama, sugestivni mig kvantne fizi ke je gotovo neodoljiv. Je li to gledite da um jest nad materijom dokazano injenicom da se materija u konanici svodi na neto nalik na informaciju? Pa, u svakom slu aju, to gledite njome nije pobijeno; u stvari, ini se da spomenuta injenica sugerira da smo na dobrom putu. Sugerira to ba kao to klavir koji pada na vau nogu sugerira bol. Kao to promatrai (svjesni ili ne) utjeu na promatrano, kao to estice koje su meusobno pove zane u itavom svemiru sugeriraju da je svijet nedualistiki. Ne samo da sugerira nedualistiki svijet, nego ga dokazuju. Newtonov san o podijeljenom svemiru je go tov, i u duhu ove pozitivne, afirmativne akcije svi se pi taju: to emo sada uiniti s tim?

106

UM IZNAD MATERIJE

Razmislite malo o ovome...


Koje vas predrasude spreavaju da promijenite paradigmu? Na koji se nain te predrasude odraavaju na stvarima iz vae realnosti (na vaim osobnim stvarima)? to su to vae osobne stvari? Je li mogue da biste, znajui da su te stvari manifestacija vaih misli, lako mogli postii i to da se manifestiraju nove stvari temeljene na vaoj novoj paradigmi? Nabrojite pet svojstava po kojima se razlikuju um i materija . Moete li na ta svojstva pogledati drukije i vidjeti ih kao ista? Ako misli mogu utjecati na molekularnu strukturu vode, to vae misli ine vaoj stvarnosti? to je bilo prije - stolica na kojoj sjedite ili ideja da sjednete na nju dok itate ovu knjigu?

Sve ceste vode u Rim Sve je tako povezano Vjeni grad Vjeno pitanje: Stvaram li ja stvarnost Ili ona mene?

ve ceste kojima smo prolazili u prethodnim po glavljima zaista vode do ovoga. A od ovog vje nog pitanja, sva poglavlja vode van. Nitko od nas ne moe pobjei od pitanja: stvaram li ja svoju stvarnost, ili sam list na vjetru? Jesam li izvorite koje odreuje na koji e se nain stvari zbivati u mom ivotu, ili se moj ivot nalazi na kraju itavog lanca, odreenog u trenut ku Velikoga praska? U poglavlju to je stvarnost? vidjeli smo kako na pi tanje o stvarnosti odgovaramo svaki put kad ustajemo iz kreveta, svaki put kad sudjelujemo u onom vanj skom svijetu. Pa, je li odgovor na pitanje stvaram li ja svoju stvarnost? sadran u svim naim internim unu tarnjim trenucima? I ako je istina da sami stvaramo vla stitu realnost, tada ti unutarnji trenuci prethode onim vanjskim trenucima. I to je razlog to je ovaj trenutak sredinji unutarnji trenutak ove knjige. Ta je ideja bila, i jo jest, sredinji koncept spiritualnih, metafizikih, okultnih i alkemijskih tradicija. Gledite ko je odgovara sintagmi kako gore tako dolje, kako unutra tako vani smatralo se temeljnim, istinskim nainom gledanja na svijet. Ipak, iako zdrav razum kae da stva rate neke dogaaje u svom ivotu (to jesti za doruak,

SVIJEST STVARA STVARNOST

s kime se vjenati, koji auto voziti), misliti da imate ikak ve veze s drvetom koje je palo na taj auto ini se prilino nategnutim. U stvari, koncept prema kojem vi stvarate stvarnost (a ona je, naposljetku, nekako stvorena - pa tu je!) ima bezbroj nijansi. Taj koncept generira pitanja kao to su: Ako i ja i ti stvaramo svjetove, a oni su razliiti to onda? Nikad ne bili stvorio ovo_________________ (sami popunite prazninu) u svom ivotu! Postoje li sluajnosti? to je s prirodnim katastrofama? Tko je ja koje stvara? A ova se pitanja, zauzvrat, vezuju na koncepte karme, transcendentnog sebstva, frekvencija specifine rezonan cije, stavova, osobne odgovornosti, viktimizacije i moi. No na kraju je bitno samo jedno: najvei pojedinani utjecaj na ivot koji ivite imat e upravo to na kojoj se strani ograde, u odnosu na ovaj koncept, nalazite.

Natrag u laboratorij (opet!)


U poglavlju Um iznad materije vidjeli smo kako namjera utjee na dogaaje na mikroskopskoj razini. Vi djeli smo kako se pretpostavljena nasuminost kvant nih dogaaja moe promijeniti i kako usredotoenost nae svijesti moe prouzroiti drugaije fizikalno stanje. U Promatrau se radilo samo o kolabiranju oblaka zbr kanih mogunosti u odreeno pojedinano stanje. U Kvantnoj fizici bilo je rijei o tome kako ova vrsta, fik sirana stvarnost i nije toliko vrsta, fiksirana i stabilna, te da postoji veza izmeu svih stvari u svemiru. Paralele izmeu Kvantne fizike i Svijest stvara stvarnost ne mogu se ignorirati. Prema fiziaru s Princetona i dobitniku Nobelove na grade Johnu wheeleru: Stav da 'tamo vani' postoji svijet
SVIJEST STVARA STVARNOST
111

neovisan o nama, koliko god bio popularan u svako dnevnim okolnostima, vie se ne moe odrati. Prema njegovim rijeima, mi nismo samo statisti na kozmi koj pozornici, [nego] oblikovatelji i stvaratelji koji ive u sudjelujuem svemiru. Prema fiziaru i piscu Amitu Goswamiju, svi smo mi navikli misliti da sve oko nas ve jest, da postoji bez naega utjecaja, bez naega izbora. U skladu s otkriima kvantne fizike, kae Goswami, trebali bismo se osta viti takvog naina razmiljanja. Umjesto toga, zaista morate priznati da ak i materijalni svijet oko nas, stoli ce, stolovi, sobe, tepih, sve te stvari, nisu nita drugo ne go mogua kretanja svijesti. I ja iz tih kretanja odabirem
trenutak po trenutak kako bih svoje aktualno iskustvo doveo do ozbiljenja.

Ono to ovi fiziari, i openito itava nova fizika, iz riito tvrde jest smrt dualizma. Nije um nad materijom, nego je um-materija. Razmislite o obje strane ograde.
svjesnost fizika stvarnost materija znanost priroda stvari

um duh transcendentno ja bog

Kroz jedno poglavlje za drugim, tragali smo za od nosima koji postoje izmeu dviju strana. Traili smo kauzalne veze. Tko uzrokuje to? Postoji li veza? Postoji li rascjep? Tko je stvorio rascjep, a tko sjedi na ogradi drei lijevu i desnu nogu u dva razliita podruja? Mi, a to smo i prije radili. Ali sa smru dualizma, nema vie ni veze, ni uzroka (niti ograde). Sve je to jedna te ista stvar. Sve je meuovis no, a to su oduvijek i tvrdili istraivai svijesti. Goswami bez oklijevanja priznaje da je teko prilagoditi se ovom novom nainu razmiljanja, koje naizgled proturijei na em dnevnom iskustvu. On kae: To je jedino radikalno
112

SVIJEST STVARA STVARNOST

miljenje koje morate prigrliti, ali ono je zaista radi kalno. To je toliko teko, jer smo skloni vjerovati da svijet ve postoji tamo vani, neovisno o naem iskustvu. Ali ne postoji. U vezi s tim kvantna je fizika sasvim jasna. Sve to dovelo je Freda Alana Wolfa dotle da je, tije kom sedamdesetih godina prologa stoljea, skovao ter min ja stvaram svoju stvarnost. New Age pokret, koji se tada pojavljivao, smjesta se priklonio ovoj frazi i ui nio je dijelom vlastite paradigme. No, kako su mnogi fiziari i dalje govorili, to nije jednostavan koncept i ne moe se samo tako prigrliti. Kako smo ve ranije naveli rijei dr. Wolfa: Ne mijenjate vi ovu vanjsku stvarnost; ne mijenjate stolice i kamione i buldoere i rakete koje polijeu - ne mijenjate takve stvari!.

Tko stvara to?


Dr. Wolf nastavlja: Jedno od pitanja koje se javlja u vezi sa stvaranjem realnosti jest - a to se dogaa kada dva ovjeka stvaraju razliite realnosti; to emo s tim? Pa, prva od stvari koje trebate shvatiti jest da je ideja da vi stvarate vlastitu stvarnost vjerojatno pogrena ako pod 'ja' podrazumijevate egocentrinu osobu za koju mis lite da vodi va show. Taj 'ja' vjerojatno uope ne stvara stvarnost. Amit Goswami kae:
Postalo je jasno da je mjesto s kojeg odabirem stvarati svoju stvarnost, to mjesto svijesti, vrlo osobito, ne-obino stanje bivanja u kojemu se subjekt/objekt raspada i nes taje. To dopire iz tog ne-obinog stanja koje ja oda bire, pa je tako i ushit pripadnika New Age pokreta ne stao kad su se morali suoiti s injenicom da nieg bes platnog u realnosti nema. Moramo meditirati i dosegnu ti ne-obina stanja svijesti prije nego to postanemo stvaratelji vlastite stvarnosti.

Tako koncept po kojem svijest stvara stvarnost po vlai pitanja: Koja svijest? Koja razina svjesnosti? Koje 'ja' je u tom smislu stvaralako?.
SVIJEST STVARA STVARNOST 113

itavo vrijeme tijekom snimanja filma Koji k....!? govorila sam si sve e biti super, znam to. I tako, kad god bi se javili problemi, nisam to uzimala srcu. jer sam znala da stvaram neto uspjeno. Ali veliko iskuenje dogodilo se na kraju. Imali smo vrlo kompliciran zavretak, jer smo radili na vrpci visoke rezolucije, 35 mm, s tonama kompjutorske grafike, koju je trebalo uklopiti u film, a onda sve to prebaciti na 35 mm traku. A imali smo i rok. Uvjeravala sam nadlene u jednom kinu da nam daju jo jedan tjedan, ali njima je trebao primjerak do ponedjeljka, 3. veljae. Ako tada ne bude gotov, film nee prikazati sve do svibnja, a Will je stalno iznova pregledavao rasporede i upozoravao kako emo izgubiti pravi trenutak. Kako smo se pribliavali kraju, svi su govorili kako nije mogue da to napravimo na vrijeme, ali ostali smo usredotoeni i na supervizor iz postprodukcije poslao je primjerak u Washington i uruio ga dva sata prije isteka roka! Poslije je priznao kako bi, da ga je netko pitao hoemo li zavriti na vrijeme (znajui to je sve bilo posrijedi), svakako bio rekao da je to sto posto nemogue.
- BETSY

Prekrasan prikaz ovoga pitanja prua film Forbidden Planet (Zabranjeni planet). U njemu, ljudi na planetu iz grade stroj koji njihove misli moe trenutano transfor mirati u fiziku realnost. Doe i taj veliki dan kad oni ukljue stroj i - VAU! Kakav dan! Stvore predivne ku e, ferrarije na svakom kolnom prilazu, prekrasne par kove, raskone bankete, nakon kojih odu (u ferrarijima) u svoje velebne kue i zaspu. I sanjaju. A ujutro se probude na opustoenom planetu. Prema dr. Deanu Radinu, postoji dobar razlog to ne manifestiramo stvari na licu mjesta: Sve to radite, sve to mislite, sve to planirate iri se svemirom i utjee na njega. Kako se pokazalo, vei dio svemira ipak za to ne mari, i zato nae male individualne misli ne prodiru u svemir i ne mijenjaju ga pred naim oima. Mogu za misliti da bismo, kad bi tako bilo i kad bi svatko od nas bio toliko moan da se nai prolazni hirovi odraze na svemir, skoro trenutano unitili sami sebe. Zamislite da svaki put kad vam netko zasmeta na autocesti i da ono to pomislite (a znate to obino po mislite) smjesta postane stvarnost. Ili kad va partner na pravi _____________ a vi mu kaete_______________ ! Nedostatak trenutanog zadovoljenja pri stvaranju nae vlastite stvarnosti moda slui tome da nas zati ti od nas samih.

Stav je sve
Dvije glavne ideje koje Ramtha pouava u Ramthinoj koli prosvjetljcnja (Ramtha School of Enlightenment) jesu: svjesnost i energija stvaraju prirodu stvarnosti i stav je sve. Prva ideja iskazuje kako su stvari postale takvima kakve jesu, a druga ideja tumai zato. Nedavna studija koju su na Harvardu proveli Ellen Langer i Rebecca Levy usporeivala je gubitak pame nja kod starijih ljudi iz razliitih kultura. Veina Ame rikanaca, koji ive u kulturi koja strahuje od starosti i zna da s godinama nae snage opadaju, pati od znaajSVIJEST STVARA STVARNOST

114

nog gubitka pamenja. Naprotiv, stariji Kinezi, ija kul tura visoko cijeni starije ljude, ne samo da pokazuju vr lo male gubitke pamenja, nego su stariji ljudi na testi ranjima pokazivali gotovo jednako dobre rezultate kao i najmlai sudionici studije. Svaka kultura proizvodi starce u skladu s prevladavajuim stavom o starenju. A tu su i Francuzi, ija kultura obiluje vinima, pue njem, slatkiima (bijeli eer!), umacima prepunim ko lesterola i koji duboku starost doivljavaju zdravi, mra vi i sretni. Mnoge su studije provedene u nastojanju da se dokui u emu je tajna, jer prema vaeim teorijama oni bi trebali imati toliko operacija na srcu koliko imaju i slastiarnica. Ali nije posrijedi tajna, nego - stav. Oni vole ono to jedu i nemaju pritom osjeaj grinje savjesti. Ako je to osobna stvar, tada ju zovemo stavom; ako je kulturoloka, zovemo ju paradigmom; ako je univer zalna, zovemo ju zakonom. Kako unutra, tako vani.

Kako gore, tako dolje


Sjeate li se da smo rekli kako bi poglavlje to je stvarnost? moglo stajati bilo gdje? Pa, to poglavlje i jest svugdje. Vid i percepcija govori o tome kako mozak stvara slike za koje vjerujemo da su stvarni vanjski svi jet. Promjena paradigme razmatra kako ideje i otkri a rastu do iroko rasprostranjenih uvjerenja o svijetu. Kvantna fizika i Promatra nude intrigantne para lele izmeu subatomskog svijeta i naina na koji svijet meudjeluje s kreacijom. Um iznad materije rui og radu izmeu vidljivog i nevidljivog i ukazuje na pove zanost ovih naizgled razliitih podruja. Drugim rijei ma, sva ta poglavlja govore o svijesti, stvarnosti i nji hovoj meusobnoj vezi. Neto kasnije, poglavlje Mo zak izbliza bavi se time kako su nai stavovi kodirani u ivanim strukturama i to iz toga nastaje. Emocije i Ovisnosti odgovoraju na pitanje zato stvaramo stvar nosti u kojoj smo se zatekli. Zato nismo arobnjaci razmatra zbog ega ne stvaramo ono to (mislimo da)
SVIJEST STVARA STVARNOST
115

Bilo je nekih velikih primjera u prilog tome da svijest stvara stvarnost na primjer, svi profesionalci iz svijeta filma govorili su nam da to nitko nee distribuirati, da to nitko nee vidjeti - ali bilo je i na stotine malih stvari. Zapravo, mi smo i raunali da e nas to izvui iz kripca. Kao kad smo trebali promijeniti pjesmu. Za prijelaz na scenu s partyjem, imali smo pjesmu od Aerosmitha Sweet Emotion. U stvari, scena je i pisana s tom pjesmom na umu. Ali nismo ju mogli dobiti. Tako smo traili i traili neto drugo, ali nita nije bilo ni blizu onome to bi nam odgovaralo. Jednog dana razmiljao sam o tome i iznervirao se i rekao (prilino namjerno): E pa ut u tu pjesmu na radiju, i to SADA!. I zauo sam Hooked on a Feeling od Bostona. Ne samo da je stvar bila odlina, nego kad sam ju umontirao, zapravo je ak i bolje 'sjedala' na tu scenu. Je li to dokaz? Za mene je bio.
- WILL

elimo. elja/Namjera tumai kako svjesno zavladati kreacijom, dok dio Izbori/Promjene (u istom poglav lju) razmatra to se pritom dogaa u naem ivotu. Ali, na kozmikom sudu iskustvenoga, dokazuje li ita od navedenoga da svijest stvara realnost? ini se da se taj koncept reflektira kroz razliite razine iskust va (Kako gore, tako dolje), no je li to potvrda ili kru na definicija? Sasluali smo sve, od elektrona i pozitrona do uglednih fiziara i filmaa. Prema Deanu Radinu: Dokaz nije rije koja se koristi u znanosti. To moemo i dokazati. Moemo stvoriti odreeni stupanj uvjerenosti da je neki uinak ono to nam se ini. Je li ikad itko dokazao gravitaciju? Newton je rekao da je gravitacija privlana sila koja djeluje meu masama. Einstein je rekao da masa iskrivljuje geometriju vrijeme/prostora, to potom uzrokuje da se mase pribliavaju. Ali ni je dan ni drugi ne mogu dokazati to je to. U najboljem slu aju, moe se pruiti matematiki opis u kojem nema vidljivih proturijenosti. U tom trenutku mi filmai diemo ruke i skaemo s ograde.

Stvaranje filma Koji k.... uope znamo!?


Dali smo zavjet. Neemo biti licemjeri. Ne kanimo postati salonski filozofi. Naa je namjera, u skladu s naim najboljim sposobnostima, ne samo priati priu, nego prohodati taj put. To je znailo da emo ideje o kojima govorimo u filmu pokuati i proivjeti, a dvije od veih bile su: emocionalne ovisnosti i stvaranje vla stite stvarnosti. Tijekom stvaranja filma Koji k.... uope znamo!?, svi koji su bili ukljueni zaista su pokuali poraditi na stvarnju stvarnosti i suoavanju s emo cionalnim ovisnostima. Drugim rijeima, odluili smo biti znanstvenici u vla stitom dvoritu, i to usvajajui znanstvenu metodu, is kuavajui ju da vidimo djeluje li. I rezultat je bio odli an, nai ivoti postali su bolji.
SVIJEST STVARA STVARNOST

116

Ali sad govorimo samo o nas troje autora. Film smo nazvali Koji kurac uope znamo!?', pa nije ba sigurno trebate li nas sluati. A koga biste trebali sluati? Ono ga koga u stvarnosti stalno i sluate - sebe.

MASA MASI

Reirao sam scenu u kinu Baghdad. Trebali smo snimati od ponoi do zore, kada smo se tre bali maknuti odande. Debelo smo kasnili. Shva tio sam da nikako neemo uspjeti napraviti sve na vrijeme, to bi bila katastrofa jer tada itava scena ne bi vrijedila. Ramtha nam uvijek govori o principu masa masi. Drugim rijeima, sve to mi stvaramo svodi se na fiziko pomicanje fizikih stva ri, umjesto na kreiranje na suptilnim razinama. Shvatio sam da smo zeznuli i nisam vie mo gao spasiti stvar na foru masa masi. Sjeam se da sam pomislio: Vrijeme je za boansku krea ciju, i skoio na noge viui: Nema vie 'masa masi'!. To je sve ega se sjeam, osim da smo do zore sve zavrili na vrijeme.
- MARK

Eto ga! Rekli smo to! A to sad, naposljetku, pa to i je na pravi naslov...

SVIJEST STVARA STVARNOST

Razmislite malo o ovome.


Uzmimo obje pretpostavljene strane ograde: svjesnost um duh transcendentno ja bog fizika stvarnost materija znanost priroda stvari

Povucite linije izmeu svake od njih i definirajte o kojem je tu odnosu rije. Potom povucite linije naznaujui jed nostavan odnos je (um je materija, svjesnost je fizika stvarnost). Koje gledite ima vie smisla? Iskljuuju li se meusobno? Jesu li ta dva gledita jo jedno potkradanje utjecaja dualiz ma? Je li seks pokuaj da se prevlada dualizam? Je li vrijeme izmiljeno zato da bi se instant-karma drala na udaljenosti? Je li izmiljeno da bi nam dalo vremena da shvatimo kakve su nae moi i njihove posljedice?

Prethodno poglavlje bavilo se razmiljanjima o tome je li svijest koja kreira stvarnost univerzalni zakon ili fantazija, postoji li neki dokaz koji bi potvrdio da je to istina i kako se takav dokaz moe pojaviti u naim ivotima.

o sada ste se nekako odluili oko toga to vi mi slite o ideji da sami stvarate svoju stvarnost. Svatko priznaje da to u nekoj mjeri jest istina. Pitanje je do koje mjere ste ju vi spremni priznati. Dotle da tako jest u sluaju kad odluujete o tome hoete li ne ii po sladoled, ili dotle da mislite kako je list koji vam je pao na glavu neto to ste sami stvorili? Implikacije ovog principa su velike. Ne samo za nas i nae ivote, nego i na irem planu: za gradove, regije, drave, planet. No, najprije - to je s vama?

to u za doruak, to u sa ivotom?
Vjerojatno ete se sloiti s time da na nebrojeno mno go naina, u malim stvarima, svoj ivot stvarate svako ga dana. Odluujete hoete li ili ne ustati iz kreveta kad zazvoni budilica. Odluujete to ete obui, to jesti za doruak, moda i preskoiti doruak. I kako tijekom da na susreete druge ljude, kod kue, na poslu ili na cesti, odluujete kako ete se ponaati prema svakom od njih. Vae namjere za taj dan - ili vaa vrsta odluka da ne definirate nikakve namjere nego da plovite niz stru ju - utjeu na to to radite i na to to ete iskusiti. Pogledamo li iru sliku, itava putanja vaega ivota odreena je vaim odlukama. elite li se vjenati? Imati
JA STVARAM SVOJU STVARNOST?

djecu? Ii na fakultet? io ete studirati? Kakvu karijeru imati? Koji posao prihvatiti? Va ivot se ne dogaa sam od sebe; on se temelji na odlukama koje ste donijeli - ili niste donijeli - svaki dan. No ostaje pitanje - do koje mjere se protee takvo stvaranje ivota? Do toga da ete susresti djevojku svo jih snova? Do toga da imate tiranina za efa? Da osvo jite zgoditak na lutriji?' I iji to ivot, uostalom, VI stvarate? Zvui kao glupo pitanje, ali rije ja u reenici ja stvaram svoju stvar nost veliki je upitnik. A odgovor na taj upitnik razjas nit e itavu ovu kau oko stvaranja.

Tko sam ja?


Natrag na velika pitanja. Indijski mudrac Ramana Maharshi izgradio je itavo uenje upravo oko ovoga pi tanja. Prema njemu, potraga za odgovorom na to pitanje vodi izravno k prosvjetljenju. No, odgodimo zasad prosvjetljenje i ograniimo pitanje na sam in stvaranja... Prema Fredu Alanu Wolfu: Prva od stvari koje tre bate shvatiti jest da je ideja da vi stvarate vlastitu stvar nost vjerojatno pogrena ako pod 'ja' podrazumijevate egocentrinu osobu za koju mislite da vodi va show. Taj 'ja' vjerojatno uope ne stvara stvarnost. No, to za so bom povlai pitanje: Pa tko ju onda stvara?. Svaka ko, kad ujutro naruujete svoju prvu kavu, prilino je jas no da je o duplom kapuinu odluila egocentrina oso ba ili osobnost, a ne transcendentalno, besmrtno sebstvo. I da vaa osobnost, u sluaju kad drvo aterira na va novi blistavi automobil, s tim nema ama ba nita. Ideju o tome da ja stvaram realnost ljudi najee odbacuju svaki put kad u njihovim ivotima iskrsne ne to to oni apsolutno ne bi, ni pod koju cijenu, sami stvo rili. Nikada ne bih stvorio ovol. I istina je, oni - njihova
' Zapravo, za ovako neto svatko pripisuje sebi zasluge. Nakon svega to sam proivio, bilo je i vrijeme.

- Joe Dispenza

JA STVARAM SVOJU STVARNOST?

osobnost - i ne bi. Ali, kao to tvrde sve duhovne tradi cije, imamo mi vie od jednoga ja. Ova boanska shizofrenija moe se etiketirati razliitim nazivima: ego/pravi ja, osobnost/boanskost, sin ovjeji/sin boji, smrtno tijelo/besmrtna dua, ali sutinski ona govo ri da postoje razliite razine s kojih stvarate. A cilj je prosvjetljenja izbrisati ove fragmentacije sebstva i kreirati iz jednog izvora. (Zbog ega, valjda, i pitanje tko sam ja? ima smisla). Rije je o tome da se naa svjesnost proiri sve dotle da budemo svjesni svih svojih djela. A prihvaanje da ja stvaram... zapanjujue je oru e te ekspanzije. Jer, ako to jest istina, onda svaki put kad odbijate svoj dio odgovornosti u inu stvaranja real nosti, odbijate ili nijeete i dio samoga sebe. Tako se frag mentacija nastavlja. U stvari, prema onome to kau prosvijetljeni, va duh, koji je dio vaega bia, stvara te stvarnosti kako bi vaa dua postala cjelovita. Postoje stvari koje morate iskusiti da biste narasli, a koje mo da i ne bi bile po volji vaem egu/osobnosti. To zovu karma: mi jesmo stvorili, u nekom trenutku u prolosti, bilo bliskoj ili udaljenoj, sve te uvjete s koji ma se suoavamo u ovome ivotu. Ali kako sve karme svih ljudi svijeta meusobno utjeu jedne na druge? Kako se sve to zajedno slae? Kako se sve te sretne (i nesret ne) podudarnosti tako dogode da esto postanu na govjetaji novoga svijeta? Tko upravlja kompjutorom koji sve to moe uredno odravati, za svih est milijar di ljudi?

Kako to funkcionira?
Svemir JEST kompjutor. Ne-dualnost. I ne mora biti upaljen. On je spojen, umreen tako da je prikopan na sve i da ga sve stvara. On ne reagira na nas - on je mi. Dualistiki model karme kae: Ja sam udario Boba, pa e netko udariti mene. To je veoma uzrono-posljedian (newtonovski) nain da se sagleda taj fenomen. Ali s pozicije nedualistikog, sveproimajueg modela, stvar je drukija. U tom sluaju, akcija ili misao (koji su
122 JA STVARAM SVOJU STVARNOST?

jedna te ista stvar) javlja se u djeliu moje svijesti. S time je povezana odreena frekvencija ili vibracija. Po duzimajui akciju, prihvaam tu stvarnost tako da sam sada povezan sa svemirom putem te frekvencije ili vi bracije. Sve to tamo vani ima istu frekvenciju odgo vorit e na to2, i to e se odraziti na moju stvarnost. Prema ovoj predodbi, sve u vaem ivotu - ljudi, mjesta, stvari, vrijeme i dogaaji - nije nita drugo nego refleksija vaih karakteristinih vibracija. Kako kae Ram tha: Sve u vaem ivotu je frekvencija specifina za to tko vi jeste. Pa ako elite odgovor na pitanje tko sam ja?, samo pogledajte oko sebe; svemir vam uvijek servira odgovor. Problem je u tome to se i nai skriveni, potisnuti di jelovi takoer reflektiraju, a mi ih potiskujemo jer nam se ne sviaju. Zbog takvih refleksija kaemo: Ja nikad ne bih stvorio ovo. A upravo se ovo nastavlja reflekti rati opet i opet, sve dok ne shvatimo. To je kota karme. Neveselo kolo. Ili, kako to ree jedan filozof iz srednje kole: ivot je usrani sendvi od kojeg svaki dan gricne pomalo. Tako bi rekla prava rtva. Gravitacija ne postoji; zemlja je bezveze. Ili jo: ivot je sranje, a onda umre.

istima je sve isto, a oi-uma koji su otenljam. t Mvjimtci kvltfl lAije c'isto, i^ego su lm. oteflljflm. I razum t s\jest.

- Tit 1:15

Viktimizacija - lijek za aktualnu stvarnost


Doivljavati sebe kao rtvu vjerojatno je najjae od bijanje ideje da ja stvaram svoju stvarnost. I to se stal no dogaa. rtva kae: Ova situacija mi se dogodila. To je nepoteno i nepravedno. Logini nastavak glasi: Ja dan ja. Svemir je nepravedan. Karma je privremena, pre vrtljiva stvar. Vanjska strana ovog stava je sljedea: njime si priskr bite simpatije, ponete se osjeati dobro, jer niste vi nita
2 To je naelo prema kojem funkcionira svako odailjanje/prijem. Oda

ilja i prijemnik podeeni su na istu frekvenciju.

Nedavno sam shvatio da je sam in nijekanja naega sudjelovanja, kao kauzalnog agenta u vlastitom ivotu, namjerni pokuaj koritenja maglovitog razmiljanja na nain da se ne moramo baviti nekim aspektima stvarnosti koji su pred naim oima. Mislim da sam to zavaravanje usavravao vei dio ivota. Uvijek se trebamo zapitati koji su kriteriji posrijedi kad kae mo da jesmo ili nismo stvo rili neki aspekt stvarnosti. Moj kriterij je uvijek bio: ja sam stvorio ono to je ugod no i udobno, a pokuavao sam nijekati svoju odgov ornost za ono to nije ugod no. Neko vrijeme to mi je i prolazilo... ali onda me je sustigla stvarnost. Uvijek to napravi. Sada mislim da sam kauzalna i/ili participatorna sila u svakom aspektu onoga to vidim u svom ivotu.
-MARK
123

JA STVARAM SVOJU STVARNOST?

skrivili, i moete zaboraviti na to iskustvo i ne brinuti o tome kako ste mu pridonijeli. Unutarnja strana: upravo ste prigrlili zamisao da vi ne stvarate svoju stvarnost (a time umanjujete i mogu nost da to inite), i istu lekciju ete dobiti opet, i opet, i... I to je isto odvajanje od realnosti. Uklanja kreatora iz kreacije. Pogledamo li kako se ovakav stav odraava na irem drutvenom planu, vidjet emo da je viktimizacija pre vladavajui stav. Toliko je veernjih vijesti posveeno rtvama. U Sjedinjenim Amerikim Dravama menta litet rtve poprimio je epske razmjere. Ako se nekome neto dogodi, prvo to e uiniti bit e pogledati koga moe tuiti. Kao to je Don Juan rekao Carlosu Castanei u Putu u Ixtlan: itav ivot se na neto ali jer ne prihvaa odgovornost za vlastite odluke... Pogledaj mene. Ja ne mam dvojbi ni kajanja, Sve to inim moja je odluka i moja odgovornost.

Veliki preokret
Kao to je viktimizacija najjae odbijanje premise ko ju iznosimo u ovome poglavlju, tako je iskaz prihvaam odgovornost njezino najjae prihvaanje. To je monu mentalni preokret u nainu na koji netko moe pristu piti svijetu i svome iskustvu u njemu. Viktimizacija i nemo koju ona podrazumijeva nestali su iz ivota. U svakoj situaciji, postavljaju se pitanja: Gdje sam ja ili to je 'ja' u ovoj situaciji? to mi se na ovaj nain vraa? Iz koje razine mog 'ja-stva' to dolazi?. Preokret se sastoji u ovome: umjesto da traite da vam svemir dokae kako sami stvarate svoju realnost - ne bis te li u miru mogli sjediti na ogradi i prihvaati ili odbi jati ono to se dogaa - ponite podrazumijevati da ste svoj ivot i sve dogaaje u njemu sami proizveli, pa pre ma tome u svim dogaajima pokuajte pronai njihov smisao. A pod smislom ne mislimo na filozofski, koz miki smisao, nego prije na onaj smisao koji se tie vas
124
JA STVARAM SVOJU STVARNOST?

kao osobe, onoga tko ste, to se napravili, to u svom ivotu nijeete. Traite li promjenu u svom ivotu? Na pravite ovaj veliki preokret i gledajte kako vam se ivot mijenja, pred oima vaih mnogih ja. Ljudi uvijek okrivljuju okolnosti za to to su takvi kakvi jesu, rekao je veliki bri tanski dramski pisac George Bernard Shaw. Ja ne vjerujem u okolnosti. Ljudi ko ji su dospjeli u ovaj svijet ljudi su koji ustanu i trae okolnosti kakve im odgovaraju i, ako ih ne mogu nai, stvore ih. Kako stvaramo okolnosti? Kako stvaramo te podu darnosti koje imaju golem utjecaj na smjer naih ivo ta? Izgleda suludo da bi itko mogao stvoriti sluajnost poput ove: Pa, zaboravio sam novine, pa sam odjurio natrag ku i, ali usput mi se ispuhala guma. Stao sam da ju zami jenim, ali kad sam se sagnuo pukle su mi hlae. Zato sam se omotao dekom, a osoba koja je upravo prolazi la autom bila je dizajnerica koja je dizajnirala tu dekicu, i zato je stala, a poslije smo se oenili. Bila je to samo sluajnost. Ali ono to stvarno time mislimo jest daje to bila neobina podudarnost. Dakle, je li na sretni mladoenja stvorio ispuhanu gumu? Ili je stvorio elju da se oeni, a svemira prepu stio detalje? (Pitanja ovakvog tipa ponu izranjati im uskoite u itavu tu paradu zvanu ja stvaram). Kad govori o eksperimentima s mijenjanjem pH vrijednosti vode, william Tiller kae: Pitate me jesmo li do u deta lja objasnili svoju namjeru, ili smo to uinili tako da pre pustimo svemiru da pronae nain na koji e to napra viti? Openito govorei, napravili smo ovo potonje. Drugim rijeima, umjesto da diktiraju svaki korak koji voda mora proi kako bi joj se promijenila pH vrijednost, kao to je preslagivanje kemijskih veza, razmje na iona, i slino, meditanti su se tijekom pokusa dr. Tillera usredotoili na rezultat, a svemiru prepustili da se po brine za detalje, poderane hlae i ostalo.
JA STVARAM SVOJU STVARNOST?

DNEVNI MENU ILI A LA CARTE?

Dok sam razmiljao o brojnim implikacijama ideje da ja stvaram svoju stvarnost, jedno od veih pitanja koja su me muila bilo je: je li moja kreacija fiksirani dnevni menu ili a la carte? Biram li svaki pojedinani dogadaj ili paket aranmane? Mislio sam o Isusu i Pasiji. Je li on kreirao patnju i muku ili je odluio svijetu donijeti novu svijest, a muka je bila dio tog paketa?
- WILL

125

Mogunosti i vrijeme
I dalje nam ostaje pitanje - kako to sve moe funkci onirati? I kako netko moe postati svjesniji raznih mo gunosti, tako da i samo stvaranje postane svjesnije? Prema Amitu Goswamiju:
Pretpostavka je da je svijest temelj postojanja. Sve su to mogunosti svijesti. Iz samih tih mogunosti, svi jest bira zbiljsko iskustvo koje onda manifestira, pro matra... kvantna fizika govori o mogunostima, ali kad pogledate sebe, koliko ste se puta zapitali ma koje mogunosti? Vae pitanje o mogunostima... [moe se] svesti na tako trivijalne stvari kao to je koji slado led u ovaj put izabrati, od vanilije ili okolade, to u potpunosti ovisi o vaim ranijim iskustvima. Tako pro putate kvantnu fiziku svoga ivota.

Mogunosti koje netko ima u ivotu dr. Goswami vi di rasprostrima poput valne mogunosti jednoga elek trona. To znai da su te mogunosti u vaem ivotu jednako realne kao i one koje valu predvia Schrodingerova jednadba. Stuart Hameroff dodatno razvija ovaj koncept:
Svaka svjesna misao moe se smatrati izborom, kvantnom superpozicijom koja kolabira u jedan izbor. Re cimo da gledate jelovnik i pokuavate odluiti hoete li uzeti kampe, pagete, tunu. Zamislite da imate kvant nu superpoziciju u kojoj sve ove mogunosti simultano koegzistiraju. Moda ak i odete malice u budunost i kuate razliita jela. I onda odluite: A-ha. Uzet u pagete.

Odlazak u budunost i nije takva znanstvena fantas tika kao to zvui. Kako naglaava dr. Hameroff: U kvantnoj teoriji, moete se kretati i unatrag kroz vrijeme, a postoje i neke naznake da se procesi u mozgu koji se odnose na svijest projiciraju unatrag u vremenu. Ako se pokae da su sve ove teorije tone, to bi zna ilo da individualna svijest konstantno skenira sve buJA STVARAM SVOJU STVARNOST?

due mogunosti, moda ak odlazi u budunost da kua bi li nekog oenila ili ne, a potom se usredoto uje, ili kolabira tu odabranu mogunost u realnost. O onome kako u cijeloj se prii brine beskrajno interak tivni superinteligentni svemir koji automatski reagira na svijest jer ni on nije nita drugo doli svijest. Svemir JE kompjutor koji prati sve - zato i je tu. A ako moe stvoriti samosvjesna bia koja se mogu sama replici rati, onda moe popraviti i ispuhanu gumu. A kako ovo gledite kreaciju ini svjesnijom? Pa, za mnoge ljude budunost je s druge strane velikoga zida, a prolost mjesto na koje ne mogu otii. Tako da im sve one mogunosti koje su se tamo pritajile ostaju nevid ljive, a kad se pojave, izazivaju iznenaenje, ak i ok. Ali shvaanje da su ti potencijali stvarni, i da se mogu razviti, da se njima moe manipulirati i da ili se moe kolabirati, to shvaanje vodi nas ravno preko zida i u budunost, u kojoj te ve eka novi ti.

Stvoriti svoj dan


Va bazen stvorene stvarnosti lei tono pred vama. Razmrljane preko itavog zemljovida vremena, te mo gunosti ekaju kretanje svijesti koje e odreeni do gaaj dovesti do ozbiljenja. No, recimo da ste vi malo proaktivniji - zemljovidni aktivist koji ne eli sjediti zavaljen i ekati da mu list iz svemira padne u krilo, nego e radije krajolik mogunosti sam zasaditi svojim svjes nim kreacijama. Najpopularnija, najprivlanija, najtraenija informa cija u filmu Koji je ona o konceptu kreiranja vlas titoga dana. Tu tehniku prvu je prenosio Ramtha svo jim studentima 1992. godine, a ona je i kamen mea kole u Yelmu, Washington: Nijedan uitelj vrijedan svoga imena ne doputa da mu se dan dogodi; on ga kreira:

JA STVARAM SVOJU STVARNOST?

JEDNO MALO UENJE POSTALO JE OPA MODA


Sve to super zvui u teoriji. Ali praksa je pravi problem. Sjeam se prvih nekoliko puta kad sam poinjala kreirati svoj dan. Bilo je to nemogue napraviti u onom trenutku prije no to se sjetim tko sam to ja. itavo tijelo bi mi bilo okirano. Preplaila bih se i morala bih uiniti neto to e me vratiti u stvarnost. inilo se da ne mogu od svog uobiajenog identiteta biti udaljena dovoljno dugo da bih stvorila neto drukije. Prevladali bi strah i panika. Trebalo mi je dugo vremena da uope dopustim sebi da budem prestraena, a da ipak nastavim u nepoznato. I kako sam poinjala uviati uinke i rezultate, strah se pretvorio u radosno iekivanje.
-BETSY

Ovo to slijedi skinuto je s DVD-a Ramtha: Stvorite svoj dan - Pozivnica da otvorite svoj um: Znate onaj trenutak kad se probudite, jeste li, usput budi reeno, ikada to primijetili, da u trenutku kad se budite jo ne znate tko ste. Jeste li primijetili kako gledate po sobi u elji da se orijentirate, a jo najudnije, jeste li kad ugleda li i osobu pored sebe, ne znajui, na mali djeli trenutka, tko je to? Mislim da o tome trebate mno go razmiljati. Te trenutke u kojima se budimo, dok jo nismo izali iz kreveta, provodimo po novno se orijentirajui, ponovno se povezujui s identitetom kojega, na trenutak, nismo ni imali, i identitet je ono to poinjemo oblikovati kad pogledamo u osobu do nas. A onda ustanemo, ponemo se ekati po tijelu... Odemo na zahod i zapiljimo se u svoj odraz u ogledalu. Zato to inite? Zato buljite u sebe? Zato to se pokua vate sjetiti tko ste. To je i dalje zagonetka. Ali ako se morate sjetiti tko ste i ako se sjeate parametara svojeg prihvaanja i ograda svojih sumnji, ako morate proi itav taj ritual svakoga dana kako biste se sjetili tko ste, kakve su anse da e va dan ispasti jedinstven?... Svakako vrlo tanke. Ali to ako... se prije no to se sjetite tko ste, uspijete sjetiti toga tko biste eljeli biti, i ako se to moda dogodi ak i prije nego to ugledate svoga partnera, prije nego se zakvaite za sebe, prije nego to isteturate iz kreveta, preplaite ma ku i ugledate se u ogledalu... Ako se prije no to napravite ita od svega ovoga, neega sjetite: 'Pri je nego to se poveem u ritual svoje neuromree, stvorit u dan koji je nevjerojatan, koji e una prijediti moju neuromreu, koji e pridodati vri jedno iskustvo mojem ivotu' i stvorite svoj dan - stvorite svoj dan. Taj trenutak, u kojem jo nisJA STVARAM SVOJU STVARNOST?

128

te onaj tko ste, najuzvieniji je trenutak u kojem vidite ono izuzetno, u kojemu moete oekivati i prihvatiti neoekivano, moete oekivati da dobijete poviicu taj dan. Kad vi postanete vi, va e oekivanje da toga dana dobijete poviicu u velikoj se mjeri smanjuje. I vi i ja to znamo. Ali u ovom stanju neuvjetovanosti vlastitim identite tom, moete stvoriti to god hoete. To ja govorim svojim studentima: prije nego to ustanete i sjetite se tko ste, stvorite svoj dan. A na kon to stvorite svoj dan, vaa rutina e se promi jeniti. Bit ete donekle drugaija osoba, i dok zurite u pisoar, i dok se gledate u ogledalo. Neto u vezi s vama bit e drugaije, i to e biti divno.

Ovo prekrasno uenje obraa se onom ja o kojem je, u konanici, u ovom poglavlju i rije. Tko je ja koji stvara? Ako je to osobnost, tada kreacije izviru iz posto jeih struktura, navika, sklonosti, neuromrea, i sve to se moe stvoriti iz te stare strukture osobnosti bit e isto ono staro, jednako onome otprije. Stvarati ono to je ve bilo stvoreno teko se moe nazvati stvaralatvom. Ili stvaranje dolazi iz vieg sebstva, boanskog sebstva, a u tom je sluaju obino nesvjesno i rezultat je ne ke duboko pohranjene karme. I dok su takve kreacije div ne za duh, ovoj odvojenoj osobnosti one se ine proizvolj ne, nepravedne i daju povoda osjeajima nemoi i viktimizacije. Meutim, ova tehnika iskoritava trenutak ne-sebstva ili novo-sebstva. Iz tog ja moe se manifestirati neto zaista novo. Neto to svjesno stvarate. A stvarati na ovaj na in znai zauvijek ponititi zamke viktimizacije i nemoi. I to svakodnevno potvruje, na vrlo stvaran nain, da stvarate svoju stvarnost. A ako to jest istina, potvrda rasplamsava tu vatru.
JA STVARAM SVOJU STVARNOST?

Razmislite malo o ovome


Koje su granice nae kreativnosti i snage, ako uope postoje? Moemo li promijeniti zakone fizike? Ako da, jesu li to za koni? to su zakoni? Kakvu nam vrstu odgovornosti donosi znanje o uinkoviti jem stvaranju? Kako najkonstruktivnije moemo koristiti svoju kreativnost? Kako moemo znati da su nai individualni ciljevi u skladu s kozmikim ciljevima? Koji je utjecaj spoznaje da stalno stvaramo, bili toga svjesni ili ne? Koja je razlika izmeu osobnosti i viih stupnjeva svijesti? Otkud ja to znam? Kada znam da neto stvara moja osobnost, a kada znam da je to moja via svijest? Je li moja osobnost loa?

ZATO NISMO CAROBNJACI?


LUKE SKYWALKER, VIDJEVI DA YODA MISLIMA PODIE NJEGOV BORBENI BROD X-WING IZ MOVARE: Ne vjerujem! YODA: zbog toga i nisi uspio.

Magiari. Ispadaju iz ispisanih stranica knjiga, s filmskih ekrana... Uitelj Yoda, ravnatelj Dumbledore, Gandalf Sivi. arobnjaci! Nositelji vatre stvaranja - abrakadabra! Tko ne bi volio biti arobnjak? Tko se ne bi volio prebaciti iz kole br. 405 u Hogwarts? Tko bi radije bio bezjak?1 Tko? Oito, samo bezjaci!

J
1

er, AKO mi stvaramo svoju stvarnost, i ako u tome nema nikakve magije, onda smo tu stvarnost stvo rili mi, je li tako? Pomalo je udno to to se veini ii svia ideja o magiji i voljeli bi joj biti vini, a ipak je daljinski upravlja za TV neto u emu smo joj se najvie pribliili. To otvara zanimljivo pitanje: to je magija u odnosu spram znanosti? Svakako, daljinski upravlja (i sama te levizija!) bili bi prava magija prije 200 godina. Drevni Sumerani pisali su o bogovima koji mogu magino ko municirati svojim glasom, trenutano, preko itavog planeta. A danas je to tako jednostavna i svakodnevna stvar. Dakle, u emu je razlika? Znanost je vrlo proceduralna, ali takva je i magija: knjige o magiji opisuju korak po korak, poput kuharice, na koji nain proizvesti el jeni uinak. ini se, dakle, da je magija jednostavno
Bezjak, prema knjigama o Harryju Potteru, naziv je za osobu koja nema u sebi nimalo arolije. Hogwarts je kola arobnjatva koju vodi Dumbledore.

ZATO NISMO AROBNJACI?

znanosti koja se nalazi s druge strane paradigme. A ono to radi dr. Tiller sa svojim crnim kutijama nije nita drugo nego pomicanje te granice.

Nearobnjaki prirunik
Umjesto da se zabrinjavamo oko toga zato nismo a robnjaci (budui da je to pitanje na koje jedino sami mo ete odgovoriti), uzet emo nekoliko stranica iz jednog poglavlja Nearobnjakog prirunika, nazvanog Kako a robnjaka pretvoriti u abu krastau. A ako vam neto od ovoga zazvui jako poznato, moda emo po tome znati tko je jo itao i koristio taj prirunik.

Bilo je to magijsko doba kad se magija jasno osjeala! u zraku. Drvee je dahom slalo svoje pjesme pticama, ' koje su pripovijedale prie 0 moi. Zaarane doline uvale su tajnu o tome da prava rije moe izmamiti i zlato da se pojavi niotkuda. Magija je bila svugdje. I ja sam bio tamo. Uronjen u iskriave krhotine kreacije koju sam nazivao stvarnou. Ovo je ulomak iz knjige koju nikada neu napisati. No, koliko nas je italo takve knjige, eznui za teleporterom koji bi nas prebacio na takvo mjesto? U doba magije, to mjesto je svugdje. Jer svatko ZNA da je svijet takav. Prije no to su se zapadnjaci pojavili na Tibetu, prie o magiji bile su svakodnevica. Redovnici su mogli skoiti deset metara u hipu, i tako prelaziti stotine kilometara za jedan sat. Svakodnevica, koja je danas nestala. to za sobom povlai pitanje: to elimo da nam donese budunost?. Moda ipak, na kraju, napiem tu knjigu...

will

Ako vam je reeno da ste plod sluajne mutacije tva ri i da je va osjeaj samoga sebe epifenomen svojstava neivih estica, koliko se magino moete osjeati? Ako
ZATO NISMO AROBNJACI?

se svi vai magini trenuci tumae kao sluajne podu darnosti, gdje je onda magija vaega ivota? Ako se va pogled na svijet sastoji od ubojstava, bolesti, rata i patnji (drugim rijeima, veernjih vijesti) pred kojima se osje ate potpuno nemono, kakav ste vi to arobnjak? A to kad vam kau da ste prezreni grenik, zaet u grijehu, obini bijednik u Bojim oima? Prije otprilike etrdeset godina, grupa naprednih mi slilaca koje je predvodio profesor sa sveuilita Bra ndeis, Abraham Maslow, postala je akutno svjesna injenice da se psihologija skoro iskljuivo zanima za probleme i bolesti: neuroze, psihoze, disfunkcije. Zato ne bi proua vali zdrave ili ak izvanredno zdrave pojedince? Zato ne pogledati koje su vie i najvie mogunosti ljudsko ga bia - i pomoi svima da razviju svoje moi? Veliki ameriki pisac Henry David Thoreau napisao je, stotinjak godina ranije: Ljudski kapaciteti nikada ni su izmjereni; niti je na nama da sudimo po ikakvim pre sedanima to sve ovjek moe, jer tako je malo dosad iskuano. Norman Cousins, novinar i urednik asopisa Saturday Revieio, istu je ideju ovako izrazio: Ljudski mozak je og ledalo beskonanosti. Nema granica njegovu dosegu, podruju rada ili kreativnom rastu. Nitko ne zna kakva bi velika postignua mogla biti u domaaju vrste jednom kad se potencijali naega tuna u potpunosti razviju. Upra vo to su psiholozi ljudskog potencijala odluili otkriti. Vjerojatno najvanije naslijee Maslowa i njegovih kolega u tome je to su pripomogli da se u ope znanje usadi i injenica da svatko ima nevjerojatne potencijale, da u svakom od nas postoje moi i sposobnosti koje jo nisu dole do izraaja.

ZATO NISMO AROBNJACI?

njihovom krivnjom, Tako da se nikad i ne moraju zagle dati u svoju nutrinu, u kojoj bi otkrili svoju kreaciju.

Protuotrov: prihvati odgovornost za svoj ivot.

Ima mnogo prednosti u tome da budete rtva. Nika da niste krivac, pa ne morate osjeati krivnju. Ljudi vas saaljevaju, pridaju vam panju i pomau vam. A okrivljavanje je glavni potez te igre. Okrivite roditelje, drutvo, posao, partnere, zdravlje i bla, bla, bla... za sve okolnosti u svom ivotu kojima niste oduevljeni. Ali itava ova mrea isprika rui se kad prihvatimo da svijest stvara stvarnost (SSS). To je najpraktiniji aspekt SSS-a. On znai da ste vi stvorili va ivot i va svijet. Moete proklinjati i gunati jer vam se ini da ne moete imati ono to elite, dok u stvari imate ba ono to elite. ivite ivot koji ste izabrali, ivot za kakav ste vjerovali da biste
mogli ivjeti.

Da biste zaista znali gdje vam je svjesnost, jednostav no promatrajte sve oko sebe, svaku stvar, osobu, mjesto i svaki dogaaj u svom ivotu.

Prihvatiti da ja stvaram svoju stvarnost nije bilo ni lako niti zabavno. Pogledala sam uokolo na krvoprolie i kaos koji sam stvorila i pomislila sam: Sranje, koji nered!. Ali, hej, ako mogu stvoriti ovo, onda mogu stvoriti i neto drugo.
- BETSY

ZATO NISMO AROBNJACI?


..

da taj uareni ugljen nije bio zaista vru. Da je to bio Leidenfrost-efekt. Kad je etvrti put hodao po eravi ci, Gordie se poeo pitati to ako je profesor bio u pra vu i je li eravica zbilja vrua. etnju je zavrio s opekli nama treeg stupnja. to je onda napravio? Prvo, primijenio je protuotrov #2 - umjesto da okrivljuje profesora ili ovjeka koji ga je uio hodati po vatri, shvatio je kako je sam kreirao takav ishod, a onda je primijenio protuotrov #3. Nije progutao foru s efektom Leidenfrost, nego je vjerovao svom is kustvu. Njegova peta etnja po eravici prola je bez ikakvih problema. U tom je kvaka, u toj sitnici koja se tie vjere. Tko uope eli biti takav udak da sam sebe izludi zami ljajui stvari koje su toliko daleko od realnosti? A opet, tko bi htio biti ogranien samo na prosjenu, standardnu, svakodnevnu stvarnost u kojoj nema ni trunke magino ga? Ideja o hodanju po vodi je suluda. Da nije one slavne scene na mom Galilejskome, svatko bi vam, bez imalo dvojbe, rekao da je to nemogue, a ako mislite da je ta ko neto mogue - ludi ste. U tome je kvaka, jer na sustav vjerovanja obino ni je vrsto izgraena, dobro promiljena, konzistentna cje lina. Drugim rijeima, mogue je doivjeti trenutak us hita u kojem mislite da moete letjeti, ali i dalje ete pri tom vjerovati da ono to poleti gore na kraju mora i pasti. Prema Micealu Ledwithu:
Ako ja vjerujem da mogu hodati po vodi, i viem i galamim samome sebi da u hodati po vodi, ono to ti me naglaavam obino je prezir prema dvojbi koju osje am, pa ako zaista i krenete hodati po vodi s takvim podijeljenim fokusom, potonut ete. Ali ako to apsolutno i u potpunosti prihvatite, da, us pjet ete, jer se stvarnost precizno prilagouje vaoj na mjeri. Isto tako, ako se moete fokusirati i potpuno pri hvatiti da ste izlijeeni, to e se dogoditi, ali ono to stvar no ne prihvaamo jest stupanj sumnje koji se skriva iza takvih afirmacija.
ZATO NISMO AROBNJACI?

A ako zakopate dovoljno u dubinu, sumnja je uvijek rezultat sustava vjerovanja, koja kolidira s vjerovanjem po kojemu radite. I dok se ti konflikti ne uklone, bor beni brod X-Wing ostaje u movari. Kako kae Ramtha:
Koliko iroka, koliko duboka, koliko visoka je vaa razina prihvaanja? Jer to je ono to je vjera. Nikada, ni kada ne moete u svom ivotu manifestirati ono to ne prihvaate. Manifestirate samo ono to prihvaate. Dak le, dokle see vae prihvaanje? Je li vee od vaih sum nji? Koje su granice vae sposobnosti prihvaanja? Je li to razlog zbog kojeg se razbolijevate? Je li to razlog to ste stari? Je li to razlog to niste sretni, jer nesrea je razina vaega prihvaanja? To je sve to ete dobiti, znate. Neete dobiti nita vie od toga.

Kad zamiljamo arobnjaka, u mislima nam se pojav ljuje slika nekakvog tipa u radnoj sobi zatrpanoj knjiga ma do stropa, s opremom za pokuse razbacanom uoko lo. Dr. Dispenza objanjava zato je tako: Morate imati znanje koje e vam omoguiti da snivate vee snove. Mo rate imali volje i strasti da iskoraite izvan granica vlastite udobnosti i vae potrebe za konformizmom, da pokuate napraviti neto to e ovjeanstvo smatrati ludou. A ipak, uinjeno bez pravog znanja, to i jest ludost. Uinjeno s pravim znanjem, smatra se junatvom. Smatra se bri ljantnim. Smatra se genijalnim.
ZATO NISMO AROBNJACI?

Zato je Donald Trump bogat? Zato to je prihvatio to da svaki dan zaradi tri milijuna dolara. On je izgradio model vjerojatnosti kakav nema veina ljudi. Veina ljudi ima model prema kojem mogu zaraditi moda 200 dolara na dan. On je samo dodao hrpu nula i prihvatio to. Ne mora nuno biti da se on rodio s nekim osobitim darom. Sve je u prihvaanju. Kako vi gradite svoju razinu prihvaanja? Atletiari to ine trenirajui, a potom i istravajui utrku. Oni otkrivaju koje su njihove granice. Otkrivaju u emu su dobri. Pomae im njihov trener, i na kraju moda i osvoje olimpijske medalje. Zato bi bilo drugaije kad je rije o svijesti? Zar ne bismo i svijest trebali trenirati? Zar joj ne bismo trebali davati informacije?
- MARK: i

137

Amit Goswami slae se s tim: Kad god uspijemo pro iriti vlastite granice, osjeamo se sretnima. Kad se na e granice stisnu, i mi se identificiramo unutar male a hure, postajemo nesretni. Zato se itava ideja i svodi na proirivanje granica. to je jo arobnjacima zajedniko? tap. I Gandalf i Yoda imaju po jedan. I zapovjedi im da sa sobom ne nose nita, osim ta pa; ni zapise, ni kruha, ni novca u torbi. (Marko 6:8) Zato tap? On se smatrao tapom znanja. Znanje je bilo potpora djelatnicima na polju magije i vodilo ih na njihovim putovanjima. Pridavalo im je i veliku mo. Za to ste tijekom stoljea, ako ste htjeli besmrtna bia pre tvoriti u abe, spaljivali knjige. Prema Johnu I lagelinu:
Znanje je najvei pokreta. Kad bi jednostavno znali kakve mogunosti ivot nudi, kakva via stanja svijesti, mimo budnosti, sanjanja i spavanja, ponuditi i votu, i kakav bi bio svijet da ive u zajednikoj svjesnosti, ljudi bi bili motivirani. Jedini razlog to to nisu jest u tome to nismo izloeni znanju. Dananji mediji, kakvu vrstu znanja dananji mediji predstavljaju ljudima? Jedva takvu i toliku kolika im je potrebna da ih navede da iziu van i kupe hamburger. To stvarno nije dovoljno. Nije dovoljno da bi ljude ins piriralo da shvate to je sve u ivotu mogue.

#?. Neka ini magian izgledaj u jezivo, a biti magiarem opasno. f*rosvjetljena bia tim da svakoga magnetino isijavaju, i (Jkloniti ih na ude za ovaj ili

prosvijetle.

onaj nain znai ukloniti i taj proble m, a druge od vratiti od toga da idu njihovim stopama.

Protuotrov: pronai one od kojih moe uiti mudrost


i - ui.

ZATO NISMO AROBNJACI?

Donositi prosvjetljenje na ovom je planetu ve tisu ljeima vrlo riskantan posao. I to ne samo za duhovne uitelje. I znanstvenici su morali prolaziti trnovit put. Ali danas, kad je ve malo tee naprosto pogubiti prob lematinog uitelja, treba ga prikazati kao kakvog u daka, jezivog ili zastraujueg stvora. Ako ni to ne upa li, nalijepit e mu se etiketa voe kulta. Postoje gomile ljudi od kojih se moe uiti, a jedini nain da to doznate jest taj da se sami u to uvjerite. Sjetite se protuotrova #3 - ne vjerujte autoritetima, vjerujte vlastitom iskustvu. A da je i sada opasno, jest, ali nije vie tako strano ka ko je nekad bilo. Vremena su se promijenila. Naalost, sjeanja u kolektivnom pamenju i dalje traju. Najvei primjer pruaju ne tisue uitelja koji su eliminirani, nego nekih, kako se procjenjuje, 50.000 do 100.000 vje tica ubijenih tijekom petstogodinjeg razdoblja. Tuno je to su svi primjeri magiara mukarci, posebice stoga to su ene, u usporedbi s mukarcima, priroeno mno go vinije ovoj umjetnosti. Prema onome to kae Castanedin uitelj, indijanski vra Don Juan, kad se mukarac susretne s novom magijskom idejom, on o njoj razmi lja, o njoj govori i o njoj raspravlja, dok ju ena jednos tavno usvoji.

Protuotrov: ]~renutak prije no to izustite la, zapi


tajte se: to mi se najgore moe dogoditi ako kaem istinu, ije li to ega bi me la potedjela dovojjno vri jedno da rtvujem svoje magjsko nasljee?

ZATO NISMO AROBNJACI?

Danas, ini se, svi lau. efovi lau, reporteri lau, politiari lau, ljubavnici lau, religijski voe lau. ini se da je laganje postalo opeprihvaeno, budui da nit ko oko toga ne die nikakvu buku. Ali pravi arobnjak svjesni su posljedica. Jedan od zavjeta koji polau bud istiki redovnici jest da nikada nee lagati. Reeno je takoer da, budui da Isus nikada, nikada nije lagao, i da to apsolutno nikad ne bi ni napravio, dakle kada bi on neto rekao, zato to nikad nije lagao, svemir se to me morao pokoriti. Pa kad je rekao: Ustani, uzmi svoj krevet i idi svojoj kui, bio je to zakon svemira. I ovaj usta, i uze svoj krevet, i ode kui. Dr. Ledwith dodaje:
Da mi u svojim ivotima nikada ne laemo i ne va ramo, da posjedujemo bezgrijenu istou duhovnih voa, tada bismo i mi mogli raditi takve (udesne) stva ri bez ikakva napora. Ali, kao to znate, to se ne po stie sjedei uz prekrasnu glazbu i palei mirisne ta pie, i sve takve stvari. Postie se vrlo praktinim putem: suoavajui se s laima i neistinom i s onim stavom . rtve koji nas i ini ovakvima kakvi smo. Ako te stvari iskorijenimo, ove druge stvari smjesta e uslijediti. Ako ih pak nikad ne iskorijenimo, nego ih samo prekrijemo fasadom duhovnosti, tada se nita ni za pedalj nee promijeniti taman da se znanost i religija ujedine ve danas popodne.

- Matej 6:33

Sluaj o kojem je rije: Ameriki vode proizveli su itavu seriju lai ka ko bi izmanipulirali zemlju da ue u rat u kojem su ubijeni deseci tisua ljudi. A Amerika na to uglavnom samo slijee ramenima.

ZATO NISMO AROBNJACI?

Protuotrov: Ne sluajte gledajte unutra.

Reklame kojima nas svakodnevno bombardiraju trude se naglasiti predodbu prema kojoj se ispunjenje postie posjedovanjem neega to se nalazi u vanjskome svijetu. Ali jednostavna injenica glasi da ste, na kra ju itave prie o automobilima, kuama, novcu i slavi, opet preputeni samome sebi. Meutim, vano je prisjetiti se da oglaivai, kao ni laljivci ili mediji, nisu odgovorni ni za ije aboliko sta nje. To bi znailo pristati na ulogu rtve. Na kraju, uvi jek svatko sam za sebe odabire na to e obraati pa nju. Na to e se usredotoiti. to e pustiti unutra. To je na osobni izbor, u svako doba. Kriviti vanjske okolno sti znai obezvrijediti ono iznutra. Zamislite ovo: hodate uokolo nosei u sebi Kraljev stvo Boje, Raj, Prosvjetljenje, Nirvanu. Mislim, dajte si to doslovno zamislite: Zadrite tu misao u svijesti - idete na posao, u kolu, u duan, sa svim tim unutar sebe. Kamo god da idete, sa sobom nosite vjenost... Ako to nije slika arobnjaka, onda zbilja ne znam to jest.

Matrica rijei
Prodiskutirali smo i istraili mnoge koncepte. Vrijeme je da vidimo kako funkcioniraju zajedno...

Zapiite kakav je prema vaem miljenju odnos izmeu ovih rijei. Primjerice, magija je izvan paradigme. Obradite sve me uodnose.

Drevni simbol ovog odnosa je estokraka zvijezda, koju ine dva isprepletena trokuta, poznata i kao Davidova zvijezda. Pogledajte koliko od ovih rijei, koje su navedene oko nje, ete postaviti u takav odnos da je jedno gore, a drugo Nakon to ste to uinili, slobodno kreirajte vlastiti raspored

Jeff: Danas na bilo to moete nalijepiti atribut kvantnoga. Prije nekoliko godina takvu je popularnost uivala rije kreativno, pa smo imali kreativni razvod, kreativno kuhanje... Sad je to kvantno: kvantni razvod, kvantna kuhinja, kvantno lijeenje... Betsy: to je to kvantna kuhinja (smijeh)? Jeff: Ne znam, ali dobro zvui, zar ne?

"Je li zbilja udno to se rije kvantno moe primijeniti I na sve? To je toliko drukiji nain za sagledavanje fizikoga svemira na kojemu je sve ostalo izgraeno. ini Se da to otvara vrata tolikim mogunostima i daje neke od govore na zagonetke koje zbunjuju ljude ve tisuljeima. Izvan kuhinje, jednu od svojih najzanimljivijih primje na pojam kvantnoga nalazi u pogledu na razne nevid ljive aspekte naih ivota: svijest (opet ona!), slobodnu volju, namjeru, iskustvo a, posebno za ovu priliku, kvan tno susree i mozak!

Svijest, mozak, tijelo


Je li svijest tek proizvod mozga, epifenomen ili emergentno svojstvo bioelektrike aktivnosti u naim glavama? Je li to neto to nastaje kada dovoljno velik broj neurona ispali zajedno, stvarajui dovoljnu razinu raunske sloenosti? Ako je tako, je li mozak samo bio loki kompjutor? I po emu se razlikujemo od strojeva? Moe li postojati umjetna inteligencija koja je jednaka,
KVANTNI MOZAK

ili ak nadmauje, ljudsku? Bi li takvi strojevi bili svjes ni? Bi li mogli uiti? Bi li imali slobodnu volju? Ili je svijest temeljna komponenta svemira, neovisna o mozgu, pa ju je mogue iskusiti i bez tijela, kao to tvrde tisue dokumentiranih izvantjelesnih iskustava i iskustava bliskih smrti? U takvim sluajevima, tijelo osobe privremeno se gasi (primjerice, na operacijskom stolu) i sve njegove funkcije prestaju, pa ipak svijest te osobe nastavlja budno proivljavati iskustvo. Povijesno gledano, odgovori na ova pitanja mogu se smjestiti u jednu od tri ladice: Materijalizam: Materija je primarna; svijest, ma to ona bila, sekundarna je. Svijest je jednostavno je dan od uinaka modane aktivnosti. Ne postoji svi jest sama po sebi; ona nema zbiljnost za sebe, nego je tek proizvod nae biologije, neuronskih mrea i elektrokemijskih interakcija. Dualizam: I svijest i materija postoje. Ipak, toliko su razliite (jedna vrsta i opipljiva, druga apstraktna i nedodirljiva) da djeluju svaka u potpuno udalje nim i odvojenim podrujima. Descartes je u 17. stolje u podijelio svijet na res cogitans i res extensa - podru je duha i misli (cogitans) naspram podruja materi je i stvari (res extensa). Materijalni svijet, ukljuuju i minerale, biljke, ivotinje i ljudska bia, sve su to strojevi kojima upravljaju apsolutni zakoni kauzalnosti. Ne moe biti uzajamnog djelovanja izmeu neuhvatljivog i apstraktnog podruja iste misli te gustog i lokaliziranog podruja tvari: to su dvije krajnje razliite supstance. Idealizam: Svijest je temeljna stvarnost. Sve je iz raz svjesnosti. iva, fluidna i vjeno samoobnavljajua, ona samu sebe izraava u kontinuumu razi na ili slojeva, od najmeke i apstraktne iste svi jesti, kroz fine i supstancijalnije razine (kvantnomehanike valne funkcije i estice, fotoni, atomi, mo lekule, stanice itd.) do najvre materije. U tom kon tinuumu, sve je spojeno i sve je u odnosu; sve je to
KVANTNI MOZAK 145

jedna te ista stvar koja se manifestira u razliitim frek vencijama, razliitim razinama vibracije ili gustoe.
I dalje traje rasprava o tome pojavljuju li se mikroskopski kvantni efekti u naem velikom, makroskopskom svijetu. Mnoga pitanja o opravdanosti upotrebe termina kvantno u diskusijama o stvarima kao to je odnos svijesti i materije izviru iz tih razmiljanja, i o tome zaista treba dobro promisliti. Ali ja mislim da, ako kvantne uinke i pronaemo bilo gdje u ovom naem velikom svijetu, onda e to biti u najsofisticiranijem djeliu fizike strukture koju uope poznajemo - naem mozgu.

U prvom i u drugom sluaju, svijest je ili liena iden titeta ili digniteta ili je zauvijek odsjeena od meudjelo vanja s materijalnim svijetom. U treem gleditu nestaje problem odnosa svijesti i tijela: oni ve jesu i uvijek e biti povezani i u odnosu; u stvari, to su dva aspekta iste stvari. Ovaj nain gledanja, iako ga mnogi smatraju ekstremnim, ne samo da je u suglasju s budizmom, indijskom vedskom tradicijom, kranskim misticima, judaizmom i islamom, nego ga favoriziraju i brojni fizi ari koje smo dosad spominjali. A svijest bi lako mogla biti i neutralni monizam matematiara i filozofa Bertranda Russella, prema kojemu zajedniki entitet koji je u podlozi svega pridaje i fizikalne i mentalne kvalitete. Ali koji su to mehanizmi po kojima svijest oputa svo ju istu apstraktnost, postajui misao, percepcija i osjeaj i pojavljujui se kao elektrina ili kemijska aktivnost u mozgu? Evo nekoliko teorijskih pokuaja da se objasni kako to funkcionira. Upozorenje: Veina srednjostrujakih znanstveni ka ne prihvaa ova gledita. itanje ovog tiva mo e dovesti do preumreavanja u vaem mozgu. Molimo posavjetujte se s vlastitim viim sebstvom radi utvrivanja pravovaljanosti.

WII .1.

Kako Stuart Hameroff zamilja kvantni mozak


Kako iva tvar proizvodi subjektivne misli, osjea je i emocije?, pita se Hameroff, poasni profesor odsje ka za anesteziologiju i odsjeka za psihologiju te ravnatelj Centra za prouavanje svijesti pri sveuilitu Arizona. Na koji nain nai mozgovi sudjeluju u fenomenolokom 'iskustvu' - mirisu jasmina, crvenilu rue ili uitku ljubavi?
146
KVAMTNI MOZAK

Teka pitanja popnt ovih zaokupljala su filozofe i mi slioce lijekom stoljea, a Hameroff naglaava kako je pro uavanje svijesti proivjelo teka vremena tijekom veeg dijela 20. stoljea, dok su bihevioristi dominirali psiho logijom. Zato bismo prouavali neto to se ne moe izmjeriti? U znanstvenim krugovima, svijest je postala prosta rije i pala je u sjenu djelotvornih paradigmi o uvjetovanostima, o Pavlovljevu refleksu i drugim kvantifikabilnim parametrima. Ponovno zanimanje za svijest budi se tijekom sedam desetih godina 20. stoljea. Ne samo da je velik broj ljudi, posebice generacija iz ezdesetih, poeo aktivno istrai vati transformaciju svijesti putem meditacije, razliitih oblika terapije i itavog asortimana kemijskih tvari ko je djeluju na mozak, nego su i kompjutori omoguili da se zapone intenzivno raditi na umjetnoj inteligenciji i da se brzo analiziraju podaci dobiveni elektronskim oitanjima mozga (EEG i druga mjerenja). Tijekom osamdesetih i devedesetih godina, brojni su ugledni znanstvenici uskoili u tu karavanu i ispisali knji ge i teorije koje slave mozak kao fascinantan kompjutor, kao i gledite prema kojemu, kako to kae Hameroff, svijest ima neke veze s misterijima kvantne mehanike. Tada se Hameroff upoznao s radom Sir Rogera Penrosea, poznatog britanskog matematiara i fiziara.

Penrose-Hameroffova OR teorija svijesti


Penrose je iznio pretpostavku da se svijest javlja kad superpozicije neurona u mozgu dosegnu odreeni prag te sponatno kolabiraju. Slino tome, valna funkcija ko labira tijekom promatranja, svodei nepreglediiu kolii nu mogunosti na jednu lokaliziranu mjernu vrijednost. Razlika je u tome to ovdje superpozicije kolabiraju sa me, u skladu s uinkom kvantne gravitacije. Prema Penroseu, ono to on naziva objektivnom redukcijom u biti je svojstveno nainu na koji funkcionira svijest. Viestruke mogunosti koje postoje na predsvjesnoj, nesvjesnoj i podsvjesnoj razini, pretvaraju se putem ove objektivne
KVANTNI MOZAK 147

redukcije (OR) u odreenu percepciju ili odabir na svjesnoj razini, primjerice kao kad razmiljate o pizzi, sushiju ili pad thaiju (sve to postoji kao superpozicija), a onda odaberete jedno od toga (kolaps ili redukcija). Ha meroff je predloio mehanizam putem kojega bi se ovo moglo dogaati, a on i Penrose zajedno su formulirali teoriju. Sredinje mjesto u kojem se zbiva ovaj kolaps, ili OR, predstavljaju siune mikrotubule, prazne strukture, na lik na slamice, koje se nalaze u svakoj stanici, ukljuu jui i neurone. Mikrotubule su ranije smatrane tek citoskeletonima ili staninim skelama, no otkriveno je da po kazuju izvanrednu inteligenciju i sposobnosti samoorganizacije. One slue kao stanini ivani i cirkulatorni sustav, transportiraju materijale i organiziraju oblik i kre tanje stanice. U interakciji su sa svojim susjedima te obraduju i prenose informacije, mogu organizirati i su sjedne stanice u jedinstvenu, koherentnu cjelinu. U iva nim stanicama ili neuronima, mikrotubule takoer us postavljaju i reguliraju sinaptike veze i ukljuene su u oslobaanje neurotransmitera. Kako kae dr. Hameroff: One su posvuda i ini se da organiziraju gotovo sve. Strukturne promjene, obrada informacija i komunika cija meu mikrotubulama unutar neurona u mozgu, pred stavljaju gornju razinu koja izravno utjee na organi zaciju neurona u mrene cjeline koje zovemo neuronskim mreama. Ali na mikrotubule izravno utjeu kvantni fenomeni koji se zbivaju duboko u njihovoj vlastitoj struk turi: proteini od kojih su graene odgovaraju na signale koje im alje unutarnji kvantni kompjutor kojega tvore sami elektroni. Dr. Hameroff objanjava: Te kvantnomehanike sile u depovima unutar proteina kontroli raju strukturni oblik proteina. A on, zauzvat, kontrolira akcije neurona, a potom i miia, i naeg ponaanja. Dak le, promjena oblika proteina je amplifikacijska toka iz meu kvantnog svijeta i naeg djelovanja na klasini svijet, i to se odnosi na sve to inimo kao vrsta, bilo to dobro ili loe.
148 KVANTNI MOZAK

Hameroff dalje objanjava kako je rije o spontanom kolapsu (OR) ovih mikrotubula, koji se, ugrubo govorei, zbiva nekih etrdeset puta u sekundi, tvorei trenutak svjesnosti. Naa svijest nije kontinuirana, nego ju ine sekvence a-ha trenutaka. On kae: Svijest na neki nain radi skokove kroz prostor/vrijeme, i ta je svijest niz sadanjih trenutaka: sad, sad, sad....

Gdje se dogaa svijest?


Gdje se susree nedodirljivo podruje misli i svjes nosti koje ini nade unutarnje subjektivno iskustvo, i elektrikom nabijena biokemijska juha1 naega mozga? Ja nisam idealist poput biskupa Berkeleya ili poput hinduista, kae dr. Hameroff. Prema njima je svijest sve to postoji. Nisam ni 'kopenhaanin', pa da mislim kako svijest izaziva kvantni kolaps i odbire jednu stvar nost od brojnih moguih. Negdje sam po sredini. Svijest opstoji na rubu izmeu kvantnog i klasinog svijeta. Razmiljam vie kao kvantni budist, po tome to mislim da postoji univerzalni proto-svjesni um u koji imamo pristupa i koji moe djelovati na nas. Ali on zapravo po stoji na funda-mentalnoj razini svemira, na Planckovoj skali. O Planckovoj skali nismo govorili, no ona je bitan dio Penrose-Hameroffove teorije. Planckova skala (na zvana po kvantnom fiziaru Maxu Plancku) najmanja je udaljenost koju je mogue definirati. Na 10-33 centi metra, ona je 10 bilijuna bilijuna (ne, nije tiskarska pogre ka) puta manja od vodikovog atoma! Prema Hameroffu, ova fundamentalna razina svemira:
...nepregledno je skladite istine, etikih i estetikih vrijednosti, i preduvjet je svjesnog iskustva, uvijek sprem no da utjee na svaku nau svjesnu percepciju i oda bir. Mi smo spojeni sa svemirom i povezani sa svakim drugim biem kroz ovu sveproimajuu sveprisutnost,

Je li mozak kvantne prirode? Nemam pojma. Ali ne mogu nikako drugaije objasniti kako ponekad znam to e se dogoditi, ili da netko misli na mene, ili da je netko svjestan da ja mislim na njega. To bi trebalo znaiti da je neto u mom mozgu spojeno na informacijski super-autoput neovisan o vremenu i prostoru. Meni to sumnjivo mirii na neto kvantnoga tipa.
-MARK

Eto ga: kvantna kuhinja.

KVANTNI MOZAK

kroz to more osjeaja i subjektivnosti. Ako smo paljivi i ne djelujemo refleksno ili naglo, nai izbori mogu biti boanski navoeni. Penrose izbjegava svaku duhovnu implikaciju svojih ideja, ali te implikacije su neizbjene. Kvantni izrauni u naem mozgu spajaju nau svijest s funda-mentalnim svemirom.

Slobodna volja i kineske kutije


Satinover, fiziar koji je kao i Stuart Hameroff do gr la u kvantnoj mehanici, napisao je knjigu nazvanu The
Quantum Brain: The Search for Freedom and the Next Generation ofMan (Kvantni mozak: Potraga za slobodom

i novom generacijom ovjeka). Osobno nesklon tome da naziv kvantno prilijepi na stvari kao to je kulinar sko umijee, Satinover je iznio vrlo stroge matematike argumente koji pokazuju da raci ivanog sustava i osobit nain na koji on ostvaruje kvante efekte - vrlo odreen, specifian nain, ne openit, ne zbrkan, nima lo neprecizan - apsolutno otvara vrata slobodnoj volji kao mogunosti koja ne naruava osnovne postavke moderne znanosti. Ono ime se bavi Satinover u izravnoj je vezi sa sloje vitom strukturom koju smo maloprije opisali. Rije je o tome da nam ne-detenninizam na kvantnoj razini egzi stencije, nasuminost i injenica da vjerojatnost, prije ne goli apsolutna sigurnost, upravlja kvantnom stvarnou, daje jedinu mogunost za postojanje slobodne volje. Na makro planu, na krupnoj skali kojom se bavi kla sina fizika, svi dogaaji, od orbita planeta do kretanja molekula, jesu mehaniki i odreeni preciznim matemati kim zakonima. Prema tome, izbor i slobodna volja mogui su jedino u sluaju daje nasuminost koja postoji na kvant noj razini na neki nain relevantna za makro razinu. Na razini mozga, kae Satinover, neuronske mre e proizvode globalnu inteligenciju koja se povezuje s mozgom kao cjelinom. No, kada gledate pojedinane ne urone, unutranjost neurona izgleda kao drugaija fi zika primjena istog principa. I, u stvari, na svakoj ni150 KVANTNI MOZAK

oj skali, kao kod kineskih kutija koje su smjetene jod na u drugu, svaki pojedinani element obrade na jed noj skali moe se prikazati kao spoj nebrojenih manjih elemenata obrade koji su sadrani unutar njega. Poevi na najnioj ili najmanjoj skali, proces tije kom kojega se protein savija - proces koji bi Stuart Hameroff opisao kao dogaaj koji se zbiva unutar mikrotubule - sutinski se pokorava istoj matematikoj samoorganizirajuoj dinamici upravo kao i nain na koji neuronska mrea obrauje informacije. Dakle, savijanje proteina matematiki je identino generaciji misli, ili rjeavanju problema. I to je ono mjesto na kojem pojam o kvantnom mozgu stupa na scenu. Ne da je mozak kao cjeloviti entitet kvantan, prije bi se reklo da su kvantni efekti s najnie razine ne samo sposobni za put prema gore, nego i da se na tom putu nuno pojaavaju zbog toga to ivani sustav ima tu strukturu kineske kutije... Posredstvom vrlo osobite vrste interakcije medu susjed nim neuronima, a na razini mozga kao cjeline, pojav ljuje se ta globalna inteligencija. Prema ovoj teoriji, mozak je u stvari napravljen tako da pojaava ove kvantne efekte i projicira ih nagore, prema sve viim i viim elementima obrade, sve dok ne dosegnu razinu mozga. Ukratko, kae Satinover, kvantna mehanika doputa ideju da neopipljivi fenomen slobode jest utkan u ljud sku prirodu... itava gradnja ljudskoga mozga podzidana je kvantnom nesigumou. Tako je stoga to na svakoj skali, od korteksa dolje do pojedinanih protei na, mozak funkcionira kao paralelni procesor... Ti pro cesi formiraju slojevitu hijerarhiju, pa ono to na jednoj razini predstavlja itav jedan paralelni kompjutor, na drugoj postaje element obrade za sljedei, jo vei.

Namjera i kvantni Zenon


Istraivanja o odnosu svijesti i materije usredotou ju se, bar kad je rije o umu, oko uloge namjere - to je in, omoguen slobodnom voljom, koji odabire uinak koji e se promatrati u vanjskom svijetu. I premda postoje
KVANTNI MOZAK
151

dokazi da namjera jest klju, to kako se taj klju okree ostaje za razmiljanje. Henry Stapp, teorijski fiziar, u ovo podruje prou avanja uveo je matematiki formaliziranu von Neumannovu teoriju kvantne mehanike, Prema von Neumannovoj teoriji, u promatranju postoje tri procesa (vidjeti poglavlje Promatra). Prvi je postavljanje pitanja. Tu stvari postaju zanimljive... Prema dr. Stappu:
Vano obiljeje dinamikih pravila kvantne teorije je ovo: pretpostavimo da je dogaaj iz procesa 1 koji vo di do odgovora da praen brzim sekvencama vrlo slinih dogaaja istog procesnog statusa. Pretpostavi mo da se izvodi sekvenca vrlo slinih inova namjere i da se dogaaji u toj sekvenci zbivaju velikom brzinom ponavljanja. Prema dinamikim pravilima kvantne teorije nuno je da e u svim sekvencama odgovor, s vrlo visokim stupnjem vjerojatnosti, glasiti da: stanje da bit e, s visokim stupnjem vjerojatnosti, otprilike ouvano ue stalim ponavljanjem ina namjere. Uslijed kvantnih za kona kretanja, jaka namjera, manifestirana visokim stup njem uestalosti istoga ina namjere, imat e tendenci ju zadravanja na mjestu iste ablone ponaanja. Tempiranje aktivnosti iz procesa 1 pod kontrolom je . slobodnih izbora djelatnog agenta. Ako von Neumannovim pravilima dodamo pretpostavku da se brzina po navljanja ovih slinih inova iz procesa 1 moe pojaati mentalnim naporom, tada postiemo, kao strogu mate matiku posljedicu temeljnih dinamikih zakona kvant ne mehanike, kako ju je opisao von Neumann, poten cijalno moan uinak mentalnog napora na djelatnost mozga! Ovaj efekt zadravanja naziva se kvantnim Zenonovim efektom. Ovaj naziv koristili su fiziari E. C. G. Sudarshan i R. Misra.

To sve skupa znai da mi, drei se iste namjere i po navljajui je opet, i opet, i opet, postavljajui svemiru
152

KVANTNI MOZAK

isto pitanje opet, i opet, i opet, mijenjamo kvantnu vjerojatnost i udaljujemo je od nasuminosti. Je li to ono to se zbivalo kad se 100 milijuna ljudi istodobno, na suenju O. J. Simpsonu, pitalo je li kriv ili nije kriv? Ili kad jedna osoba pokuava od generatora nasuminih brojeva dobiti vie jedinica nego nuli? No, dr. Stapp misli kako ovaj fenomen moda poka zuje da nematerijalni um ima kontrolu nad vrlo ma terijalnim mozgom: Kvantna mehanika sadri speci fine mehanizme koji u principu doputaju mogunost da mentalni napor blokira jake sile koje proizlaze iz mehanike strane prirode, i doputa mogunost da men talna namjera utjee na modane procese.

Naposljetku, ipak kvantna kuhinja


Dosad smo imali iskustvo svijesti koja u mozgu iz rasta iz spontanog kolapsa valne funkcije u mikrotubulama. Unutar te svijesti postoji i mogunost slobodne volje, ili izbora, i to zbog toga to se kvantni dogaaji pojaavaju penjui se kroz svoje strukture sloene poput kineskih kutija. Na temelju vjebanja te slobodne volje, moemo zadrati dani rezultat u svom mozgu i ponov no postavljati isto pitanje proizvoljnom uestalou (ko ja se ini kako kontinuum, kao zadravanje, a u biti je niz sekvenci sadanjih trenutaka) kako bismo utjecali na vjerojatnosti kvantnoga svijeta. Dakako, to je prava pravcata kaa kvantnih ideja, za mijeana tako da dobijemo komadi stvarnosti. Ili, kako bi nas naputila Kvantna kuharica: Uzmite nekoliko bilijuna mikrotubula i pustite ih da same kolabiraju u jedan (objektivan) redukcijski umak. Kad kvantna nesigurnost prokljua i podigne se s dna (modane) tave, odvojite jedan mjehuri od ostatka (moguih) mjehuria. Uestalo drite ovaj mjehuri na vatri svijesti sve dok ne bude dobro peen (kolabirana stvarnost). Opazite da biste okusili. Ups, ne, okusite da biste opazili...
KVANTNI MOZAK

153

Razmislite malo o ovome...


S obzirom na to da je pojam pitanja (proces 1) vaan element kvantnog kolapsa (proces 3), govori li vam to ita o vanosti postavljanja Velikih Pitanja? to mislite, zbog ega mi stalno toliko zapitkujemo?

ini se neobinim da su ljudi istraili dna oceana i mjesece dalekih planeta, da su razvili sve mogue vrste nevjerojatnih tehnologija, a mozak im je i dalje misterij. Znanstvenici su prisiljeni u svoje teorijske modele uvoditi kvantne efekte, teorije kompleksnosti i holografske modele kako bi objasnili bazine stvari kao to su percepcija, svijest i pamenje.

ije to nikakvo udo. Izraunato je da u ljud skom mozgu ima vie moguih veza no to je atoma u itavom svemiru. ak i kad je mozak mali, nain na koji radi je nevjerojatan. Procijenjeno je da bi i najveem superkompjutoru, kako bi rijeio pro blem slijetanja ptice na granu u vjetrovitim uvjetima, bili potrebni dani da izrauna rjeenje, ako bi ga uope izraunao. Taj problem moe biti i raunski nerjeiv. Ipak, ptiji ga mozak svaki put rijei, i to bez utroka vremena. Tradicionalni modeli usporeuju mozak s telefon skom glavnom sklopkom ili sa superkompjutorom. Ali ove usporedbe prizivaju sliku neeg klepetavog i strojolikog, a mozak nije takav; vrlo je iv, plastian i prila godljiv organ, sposoban za uenje, razumijevanje i di namiko preumreavanje svojih neuronskih veza, pre ma naim zahtjevima. Iako je znanost daleko od toga da bi zahvatila puni opseg sposobnosti naeg mozga, mnogo toga ipak je poznato. Znamo da je to najkompleksnija struktura ko ju nalazimo na naem planetu, pa ak i u poznatom nam svemiru. On upravlja i regulira sve nae tjelesne aktiv nosti, od otkucaja srca, temperature, probave i seksual-

MOZAK IZBLIZA

nih funkcija, do uenja, pamenja i emocija. I iako ne zna mo mnogo toga o nainu njegova rada, ono to znamo odgovara na brojna pitanja koja se tiu toga zato radi mo to to radimo. Rijeima istraivaa mozga Andrewa Newberga:
Mozak je sposoban za milijune razliitih stvari, i ljudi bi zaista trebali shvatiti koliko su nevjerojatni, i koliko su njihovi umovi zapravo nevjerojatni. Ne samo da u glavi imamu tu fantastinu stvar koja za nas moe oba viti toliko stvari i pomoi nam u uenju, nego se moe i promijeniti i prilagoditi, i moe nas uiniti boljima nego to jesmo. Moe nam pomoi da nadiemo sami sebe. A moda postoji i neki nain na koji nas moe za pravo i podignuti na viu razinu egzistencije, na kojoj moemo na dublji nain razumjeti svijet i nae odnose sa stvarima i ljudima, i na kojoj, u konanici, moemo stvoriti vie smisla za sebe i svoj svijet. Postoji duhovni dio naeg mozga; to je dio u koji svi mi moemo imati pristup; to je neto to moe svatko od nas.

Ono to slijedi vrlo je pojednostavljen opis strukture i naina rada mozga. Prouavanje mozga nepregledno je i fascinantno podruje i istraiti ga vrlo je zabavno. Ovdje emo raspraviti samo osnove, onoliko koliko je neophodno kako bi se uvidjelo na koji su nain te struk ture u interakciji s naim svakodnevnim iskustvom svijeta i nas samih. Tako svoj spremnik alata za trans formaciju punimo znanjem i idejama o tome kako smo umreeni i odmreeni, povezani i razvezani.

Nevjerojatne injenice o mozgu


Mozak je najmanje tisuu puta bri od najbreg superkompjutora na svijetu. Mozak sadri toliko neurona koliko ima zvijezda u Mlijenoj stazi - oko 100 milijardi. Broj sinapsi u cerebralnom korteksu = 60 bilijuna.
MOZAK IZBLIZA

Djeli mozga veliine zrnca pijeska sadri 100.000 neurona i milijardu sinapsi. Mozak je uvijek ukljuen - nikada se ne gasi, niti se ikada odmara tijekom itavog naeg ivota. Mozak se tijekom itavog ivota preumreava.

Neuroni i neuronske mree


Mozak je nainjen od otprilike 100 milijardi siunih ivanih stanica zvanih neuroni. Svaki neuron ima iz meu 1000 i 10.000 sinapsi ili mjesta na kojima se spaja s drugim neuronima. Ovi neuroni koriste veze kako bi medu sobom formirali mree. Ove integrirane ili ispre pletene ivane stanice tvore neto to nazivamo iv anim mreama ili neuromreama. Njihovu funkciju moemo jednostavno predoiti ako kaemo da svaka od tih neuromrea predstavlja jednu misao, uspome nu, vjetinu, dio informacije, itd. Meutim, te neuromree nisu same. Sve su meu sobno povezane, a upravo njihova isprepletenost gradi kompleksne ideje, sjeanja i emocije. Primjerice, neu romrea za jabuku nije jednostavna mrea neurona. To je mnogo ira mrea koja se spaja s drugim mreama, kao to su neuromree za crveno, slatko, okruglo, sono i tako dalje. Ta je mrea, opet, isprepletena s mnogim drugim neuromreama tako da, kad vidite jabu ku, vizualni korteks, koji je takoer ukljuen, ukljuuje tu mreu kako bi vam dao sliku jabuke. Svatko ima vlastitu kolekciju iskustava i vjetina, koje su predstavljene svojim neuromreama u mozgu. Kako to komentira dr. Joe Dispenza: Jesmo li odrasli uz samo hranu majku, jesmo li odrasli uz mnogo druge djece, jes mo li ili na koled, koja su nam religijska uvjerenja, kak va kultura, gdje smo ivjeli, jesmo li bili voljeni i poticani u djetinjstvu, ili smo moda bili psihiki zlostavljani - sve to formira neuromree u naem mozgu. Sva ta iskustva oblikuju, neuoroloki, ono tkanje ko je se odvija u naoj percepciji i u naem svijetu, kae dr. Dispenza, i kada podraaj doe iz nae okoline, ubacit
MOZAK IZBLIZA

Svaki put kad osjetim potrebu napraviti promjenu u obrascu/navici, sjednem i vizualiziram mozak a potom i neuromree. Pronaem neuromree koje su povezane s mojom odreenom navikom i gledam kako se odvajaju, nestaju. Gledam svoj mozak kako se preumreava u neto novo. - BETSY

158

e se ili ukljuiti odroeni aspekti tih neuromroa koji e izazvati kemijske promjene u mozgu. Te kemijske promjene izazivaju emocionalne reakcije, odreuju nau percepciju, i uvjetuju nain na koji emo reagirati na lju de i dogaaje u svojem ivotu.

ivci koji se zajedno aktiviraju su umreeni


Temeljno je pravilo neuroznanosti da su oni ivci ko ji se zajedno aktiviraju povezani u zajedniku mreu. Ako neto jednom napravite, labavo povezana zbirka neurona stvorit e mreu, ali ako ne ponovite to pona anje, ono nee utisnuti trag u vaem mozgu. Kad se neki postupak ponavlja ponovno i ponovno, ivane sta nice koje u tome sudjeluju razvit e sve snanije i snani je veze, i svaki put e biti sve lake ukljuiti tu neuromreu. Ako se ponavljanje u neuromrei i dalje nastavlja, te navike postaju vrsto umreene u mozgu i postaje ih te ko promijeniti. to se neka veza ee koristi, ona postaje sve vra, bolje uspostavljena, kao kad neprestanim prolaenjem utabate stazu u visokoj travi. To moe biti prednost - uostalom, to zovemo uenjem - ali isto tako moe oteati promjenu neeljenog obrasca ponaanja. Sreom, postoji i obrnuta strana: ivane stanice koje se ne aktiviraju zajedno prestaju biti povezane u mre u. One gube svoj dugotrajniji odnos. Svaki put kad prekinemo habitualni mentalni ili psihiki proces koji se odraava u ivanoj mrei, ivane stanice i grupe sta nica koje su meusobno povezane poinju otputati svo je veze. Dr. Dispenza usporeuje to s iskustvom koje je veini nas poznato. Kad zavrite kolu i, uz obeanje da ete ostati u kontaktu, rastanete se od prijatelja s ko jim ste toliko toga dijelili, najprije zaista aljete razgled nice jednom mjeseno, isto da se javite jedan drugo me. Kako vrijeme prolazi, razglednice se alju eventu alno za Boi, a veza izmeu vas blijedi i nestaje.
MOZAK IZBLIZA

joe Dispenza

Ovakvo ponaanje toan je odraz onoga to se zbiva unutar mozga. Kako sve manje i manje mislite na svo ga prijatelja, veze unutar neuromree oslabljuju, dok potpuno ne nestanu. Dendriti, trnoliki izdanci koji stre iz tijela ivane stanice i koji ju spajaju s drugom stan icom, poinju se otkapati i postaju dostupni za kopanje na druge ivane stanice, otputajui stare obras ce da bi, eventualno, formirali nove.

Uenje
Mozak ui na dva glavna naina. Prvi je nain uenje injenica, intelektualnih podataka koje usvajamo i/ili memoriramo. Primjerice, uite povijest i pamtite imena i datume, ili itate Platona i izvlaite zakljuke o njego vu konceptu idealne vladavine. Svako ime i datum, sva ki logiki zakljuak, pridodaje nove neuromree u va em mozgu. im vie prolazite kroz materiju, tim e se jae ona uvrivati u vaem sjeanju - jer jaaju neuronske mree koje se odnose na tu materiju. Drugi i openito snaniji nain na koji mozak ui je kroz iskustvo. Moete proitati knjigu o tome kako vo ziti bicikl i intelektualnim putem obraditi sve mogue informacije o pritiskanju pedala kad idete uzbrdo ili niz brdo, o tome kako se odrava ravnotea, koliko vrsto moraju biti pritegnute bice, i dobit ete neku predodbu o bicikliranju. Ali te informacije nee biti integrirane sve dok sami ne sjednete na bicikl i ponete ga voziti. Bez obzira na vrstu metode, uenje se sutinski svo di na meusobno integriranje neuromrea kako bi for mirale nove neuromree. U primjeru s jabukom, nije rije o jednoj jedinoj neuromrei za jabuku, nego se jabuka vee na te druge neuromree okrugloga, crve noga i tako dalje. Uiti zaista znai graditi nove struk ture na temelju prethodnih struktura. Pogledajte bebe i vidjet ete kako se ti temeljni koncepti formiraju prete ito na iskustvu. Sjetite se odlomka Matrica rijei u poglavlju Zato nismo arobnjaci? (vidite, i za to ste formirali mreu!). Sjeate se vjebe koja je tamo navedena i u kojoj treba
160

MOZAK IZBLIZA

na razliite naine spojiti niz rijei. Svaka veza dala je znaenje konceptu nastalom spajanjem pojmova. A to se vie isprobavaju razliite veze, tim se bolje razumije svaki od tih koncepata. Eto tako mozak ui i tako se um reava. 1 zato preispitivanjem temeljnih ideja i uvjerenja moemo promijeniti ivot. Putem preispitivanja, moete ponovno proi kroz sve veze i pronai zakopane pret postavke koje djeluju kao okida za vae reakcije tije kom procesa koji se naziva asocijativno pamenje.

PRIA S POLA MOZGA (ISPRIAO JEFFREY SATINOVER)


U rano doba CAT-skenera, na medicinskoj ko li Baylor jedan se radiolog podvrgnuo snimanju glave CAT-skenerom, ne zato to bi imao ikak vih problema, nego jednostavno zato to su se uili raditi na tom ureaju. I tako se pokazalo da mu manjka pola inozga - itava polovica mozga. To je vrlo rijetko stanje, ali se dogaa... A on je bio stalno zaposleni lan osoblja i jed nako dobar lijenik kao i svi ostali. Ova pria moda moe zgodno posluiti odvjetnicima da zbijaju ale na raun lijenika, no injenica je da njemu nije trebao itav mozak, iako to jo uvi jek ne znai da bi ljudi mogli ili trebali funkci onirati s pola mozga. Pria je vana zbog toga to pokazuje da se funkcije distribuiraju na onoj ko liini mozga kojom raspolau. I da je u prirodi neuronskih mrea da funkcioniraju na taj nain.

Jednom sam krenuo zapisivati svaku misao koja mi je padala na pamet, tijekom jednoga sata. Bio sam zapanjen i zauen time kako jedna misao vodi do druge u toj dugakoj liniji naizgled nepovezanih ideja. Ah, da, trebam danas nazvati Barryja - zna, ba mi se svia njegov restoran, njegov kuhar radi tako dobru salatu s odreskom a onda je jedne veeri tamo naila ona zbilja zgodna glumica s dredloksima podsjea me na onu drugu, totalno udnu manekenku koja radi kao model za ruke s kojom sam snimao prije petnaest godina u Junoj Africi - vau, koji zalasci sunca - a tko zna to je sad s onim bijelim nosorogom kojeg smo pratili kroz grmlje od zalaska sunca do zore. I sve to samo zato to sam se elio sjetiti da nazovem Barryja. Tad sam shvatio zato mojim mislima toliko dugo treba da se manifestiraju, i zato se rezultati mojeg stvaranja toliko vrte u krug.
-MARK

Asocijativno pamenje
S vie moguih ivanih veza no to je atoma u poz natom svemiru, mozak ima prilian problem: kako pro nai sjeanja. I kada vam put preprijei poslovini tigar iz dungle, ili vam u susret dolazi, vidljivo pripita, teta
MOZAK IZBLIZA
161

Roza, kako va mozak dovoljno brzo pronalazi ono pra vo sjeanje? Tu pomau emocije. Dakle, emocije, koje su i same, dijelom, neuromrea, ukljuene su u sve druge neuromree. Te veze omogu uju mozgu da najprije pronae ona najvanija sjeanja. One takoer osiguravaju da dobro upamtite vane stva ri, primjerice to da ne stavljate glavu u penicu. One su razlog to se svatko sjea gdje je bio i to je radio onog 11. rujna kad je doznao da se rue tornjevi Svjetskog trgov akog centra, ili kad je ustrijeljen predsjednik Kennedy. Sljedee poglavlje, Emocije, govori o tome kako aso cijativno pamenje utjee na nae ponaanje i na nae re akcije na vanjske dogaaje, ali ima tu i jedna vana funk cija povezana s mozgom o kojoj treba popriati. Rekli smo da su emocije, dijelom, neuromree. Drugim dije lom, emocionalne neuromree spojene su s malim orga nom u mozgu - hipotalamusom. Taj hipotalamus pri ma proteine i sintetizira ih u neuropeptide, ili neurohormone. A svi mi znamo to rade hormoni - barem mi koji smo pregrmili pubertet. Oni pripremaju organizam za akciju! Ako je pred nama tigar, gladni tigar, hipotalamus e luiti kemikalije koje e nae tijelo natjerati u trk. Krv e napustiti mozak i sredinji dio tijela i jurnuti u ekstrem itete - bori se ili tri. Emocije procjenjuju situaciju i ine to vrlo brzo, u stvari toliko brzo da ne stignete ni promisliti, i alju vam kemijske glasnike koji vam govore - bori se ili tri, na smijei se ili namrti. Asocijativno sjeanje ima i svoje nalije. Naa per cepcija stvarnosti i nain na koji emo se odnositi pre ma novim iskustvima odreeni su onim to je od ranije pohranjeno u naoj mentalnoj/neuronskoj datoteci i zato je teko procijeniti o emu se u nekom trenutku za ista radi. Umjesto da u to pokuamo proniknuti, naa je tendencija jednostavno posegnuti za prolim iskustvi ma. ini se da upravo to stvara neki na Beskrajan
162
MOZAK IZBLIZA

dan (Groundhog Day), u kojom se iste stvari, iste stare stvari, ispoetka dogaaju svaki dan. A kome se to zbivaju stalno iste stare stvari? to je to to reagira na situacije povodei se za prolim iskustvi ma? Odgovor glasi: to je ona nairoko integrirana naku pina neuromrea koju nazivamo svojom osobnou. Ba kao to se tjelesne stanice okupljaju i meusobno povezuju kako bi proizvele funkcionalan organizam, tako su i sve neuromree meusobno povezane, ili zdruene, kako bi proizvele onaj entitet o kojem misli mo kao o svojoj osobnosti. Sve emocije, sjeanja, kon cepti i stavovi neuroloki su kodirani i isprepleteni, a rezultat je neto to se na razliite naine naziva ego, sin ovjekov, nie sebstvo, ovjek, osobnost. U sluajevima podijeljene osobnosti, postoje vie struko integrirani klasteri, koji uglavnom nisu meu sobno povezani. Zbog toga, kada jedna osobnost zami jeni drugu,-nestaju i sjeanja na onu drugu osobu. Klasteri mrea prema kojima ta osobnost djeluje nisu povezani s onim sjeanjima. Iz ovoga je oigledno zbog ega vrsto umreeni mo zak rezultira vrsto umreenom, nepromjenjivom, rigidnom osobnou. I dok se osoba moe promijeniti ta ko da umjesto kapuina zavoli bijelu kavu, takva pro mjena zaista nee dovesti do promjene osobnosti. Tu su jo milijuni drugih mrea koji ostaju isti, tako da uglav nom vi ostajete vi. Iako ovo zvui prilino surovo, na svu sreu mozak je stvoren tako da moe duh koji utje lovljuje ponijeti sve do prosvjetljenja, a iz tog je razloga i opremljen neuroplastinou.

Neuroplastinost
Ba kao to lik kojeg Bili Murray glumi u Beskraj nom danu konano mijenja ponaanje koje ga je dralo zaglavljenim u vremenu, svatko ima tu mogunost. Mo gue je prekinuti veze koje postoje meu neuronskim mre ama u mozgu, promijeniti navike i osloboditi se. Klju lei u prirodnoj sposobnosti mozga da stvara nove veze. Neuroplastinost je izraz kojim se opisuje sposobnost
MOZAK IZBLIZA
163

Obavljajui istraivanja o mozgu zbog snimanja filma, naletjeli smo na ono o iznenaenju i smijanju koje potie uenje. A-ha! Zato smo ili na onu scenu s Marlee i ogledalom (u kojoj junakinja filma Amanda, doivljava najviu toku mrnje prema samoj sebi, a potom otkrivenje) odmah nakon smijene zabave na vjenanju. Zabava je imala za cilj da dobro nasmije gledatelje i napravi odmak od svih ozbiljnih intelektualnih informacija. Kupajui se u neuroplastinosti, gledatelj tada preumreava svoj mozak da bi prihvatio sve te informacije, proiujui se, i tako mu je lake prihvatiti Marleenino iskustvo kao da je vlastito.
- WILL

mozga za stvaranje novih veza - drugim rijeima, da se neuroni spoje s drugim neuronima. Dok se prije mislilo da se mozak formira cio puberte ta, novija istraivanja potvrdila su ne samo da jc mozak vrlo plastian i prilagodljiv, ak i u dubokoj starosti, nego i da stvara nove stanice. Kako to objanjava dr. Daniel Monti:
Dobra vijest je da postoji golemi potencijal za pro mjenu tipa ponaanja i karakteristinih obrazaca u koje smo zapali. A potencijal za promjene, unutar naeg iv anog sustava, unutar itave nae fiziologije, nevjerojat no je velik. U stvari, ako ste uli i zapamtili ita od onog to sam rekao, vaa je fiziologija ve drukija nego to je bila prije toga! To sjeanje je kodirano i vaa genetska struk tura je promijenjena. I dok bismo neko priali o iva nom sustavu kao vrlo vrsto ustrojenom sustavu koji nema velik kapacitet za promjene, danas znamo da to ne vrijedi na svim razinama. Unutar ivanog sustava postoji nevjerojatno velika koliina plasticiteta, koja sutinski predstavlja mogunost za promjene.

Istraivanje koje spominje dr. Monti savreno se uk lapa u Pokret za ljudski potencijal, koji je oduvijek tvr dio da smo neogranieni u mnogo veoj mjeri nego to je to ikad itko shvaao. Misliti da na razvoj staje u ado lescenciji, prema rijeima Johna Hagelina, barbarski je pogled na ljudski potencijal.
Vedska tradicija ne samo da govori o jedinstvenom polju, nego ga vrlo precizno opisuje i prua iskustvene tehnike, meditativne tehnike putem kojih ga moete is kusiti i ivjeti ga. A praktine prednosti ivljenja u jedin stvu ivota uistinu su nemjerljive. Mogao bih citirati stotine studija koje govore o dubokim zdravstvenim po boljanjima, dubokim mentalnim poboljanjima, koja na stupaju kad se urednost modanih funkcija sustavno razvija. Koherentno funkcioniranje mozga nastaje kad imamo iskustvo jedinstva u njemu, a to koherentno funkcioni-

164

MOZAK IZBLIZA

ranje mozga moe se opisali i kao rast kvocijenta in teligencije, poveanje kreativnosti, rast sposobnosti za uenje i akademska postignua, moralno zakljuivan je, psiholoka stabilnost, emocionalna zrelost, krae vrijeme reakcije, vea budnost. Sve to je dobro u vezi s mozgom ovisi o njegovu urednom funkcioniranju. A sada znamo da se urednost modanih funkcija moe trajno, sustavno razvijati kod osoba bilo koje dobi, ak i nakon dobi od 16 godina, za koju se tradicional no mislilo da je dob u kojoj kvocijent inteligencije po inje erodirati. Tu poinje nizbrdica, tako se mislilo. Ali nije tako. To je barbarski pogled na ljudski potenci jal. Mi smo predodreeni, stvoreni, oblikovani tako da se u kreativnosti i inteligenciji razvijamo itavoga ivota

ali da biste to postigli, morate dosegnuti unutarnju

sposobnost mozga. A orue, odnosno klju kojim ete zaista holistiki razviti mozak jest iskustvo cjelovite stvar nosti. Ono se postie putem meditativnog stanja, tako zvanog spiritualnog iskustva, iskustva jedinstvenog polja na samom izvoru misli.

eoni reanj i slobodna volja


Glavni faktor po kojemu se ljudska bia razlikuju od svih drugih vrsta na je veliki eoni reanj i njegov om jer u odnosu na ostatak mozga. eoni reanj podruje je mozga koje nam omoguuje da usredotoimo panju i koncentriramo se. Kljuan je za odluivanje i zadr avanje vrste namjere. Omoguuje nam da izvlaimo zakljuke iz onog to vidimo u svojoj okolini i onog to je pohranjeno u naem sjeanju, da to obraujemo, i do nosimo odluke ili inimo izbore razliite od onih kakve smo donosili ili inili u prolosti. No, mnogi nai odabiri daleko su od slobodnih. Ve lik dio naeg ponaanja sastoji se od uvjetovanih, nau enih ili automatskih odgovora na podraaje. Dr. Joe Dispenza nudi ovaj primjer: Ako se naete u mranoj
MOZAK IZBLIZA

uliici i ja vas uplaim, normalna reakcija temeljit e se na psiholokom odgovoru straha, to znai da e vam va tjelesni mehanizam dati signale da potrite svom brzinom ili da se ostanete boriti. Slian se proces javl ja kad se neuromree aktiviraju i proizvedu automat ske reakcije, kao to su reakcija na poznatu osobu, ili paljenje cigarete ili odlazak po neto iz hladnjaka kad ste pod stresom. Takve se habitualne, automatske reak cije teko mogu kvalificirati kao izbori. Drugi nain stvaranja odluka pojavljuje se kad svjes no odvojimo sebe od okoline i podraaja koje nam oda ilje, kad se udaljimo od svog habitualnog ili biolokog ponaanja te postanemo promatra. S tog tihog mjesta s kojeg se prua dobar pogled, kako to postavlja dr. Di spenza, moemo paljivo razmiljati, temeljei svoje razmiljanje na onome to znamo... eoni reanj preuzi ma informacije koje smo razvili tijekom itavog ivota, kroz iskustvo i kroz injenine intelektualne podatke, i on kae - razumijem ovu neuromreu, i ovu neuromreu, no to ako obuhvatim obje te neuromree i spo jim ta dva koncepta kako bih izgradio novi model, novi ideal, novi dizajn? Eto nas natrag kod promatraa. Kao to primjeuje dr. Wolf:
ini se nevjerojatnim da promatra uope moe imati ikakvu mo nad svijetom. U odreenom smislu, promatra ni nema mo. U drugom smislu, promatra ima nevjerojatno veliku mo. U smislu neimanja moi, da tako kaemo, promatranja su obavljana na nain na koji su obavljana ranije, opet i opet iznova, repetitivno. Tako dolazimo do toke u kojoj vie ne vidimo ulogu svojeg promatranja, jer je ono postalo habitualno. To je kao neka vrst ovisnosti o neemu. Gubite sposobnost opaanja. Kad ponovno zadobijete mo opaanja, mo ete vidjeti da po svome izboru zapravo moete preprav iti, ograniiti ili promijeniti ono to vidite tamo vani.

U prvom scenariju, izbor rade bioloke neuromree. Mozak reagira na svoju okolinu, i u svom odreenom
166

MOZAK IZBLIZA

Razmislite malo o ovome


Nabrojite tri koncepta neuromrea koje povezujete sa sreom. Sada nabrojite tri neuromree koje imaju veze s ovima koje ste prethodno nabrojali. Koliko razina morate proi prije no to skoite natrag na sreu? Moete li misliti na jabuku, a da ne mislite na neto okruglo? Aktivirajte svoju neuromreu za OLOVKU. A sada aktiviraj te neuromreu za svoju omiljenu hranu. Osjeate li razliku? Upravo smo proveli dvadeset minuta pokuavajui se dosje titi neke slike u vezi s kojom neete imati nikakvu asocija ciju. Najbolje ega smo se sjetili bila je olovka. Moete li se vi sjetiti neega u vezi s im nemate nikakvu asocijaciju?

Idemo, zabavaaa!
- Vie-manje svatko

Jedna od stvari koje svi mi se jako svidjele u radu s Markom i Willom jest i to to sam mogla vidjeti svoje emocije i nain na koji mi se vraaju natrag. Kad god bi me iznerviralo neko njihovo ponaanje ili stav, na kraju bih zapanjeno primijetila da je rije o refleksiji mojeg emocionalnog stanja. Kad je Will doivio svoj a-ha trenutak, u vezi sa stvaranjem situacija koje su mu omoguavale da izgovori ono svoje pa jesam li ti rekao, shvatila sam da i ja imam iste situacije. Shvatila sam da, ako ne mogu dokuiti u kojem sam emocionalnom stanju, dovoljno je da pogledam oko sebe ono se odraava ravno natrag na mene.
- BETSY

vo nas, emocije. Konano, malo zabave! Dosta vi e s tim idiotskim prilicama za mozak tipa Raz mislite malo. Ovdje nema mozganja, samo, pa, ovaj... zabava! Emocije! Uitak, tuga, nada, oaj, strast, ud nja, pobjeda, gubitak, i dalje i dalje, glazba se nastavlja. Bi li bilo rock'n'rolla da nije emocija? Bi li bilo vas?! Pomislimo samo na sve one stvari kojih ne bi bilo da nema emocija: izbora ljepote kasina poezije enskog donjeg rublja srednjokolskih utakmica

Drugim rijeima, mogli bismo tako nabrajati sve do bre, loe, rune, divne, iznenaujue i obogaujue as pekte ljudskoga ivota. Biste li se ikad nasmijali ili nas mijeili da nema emocija? Vjerojatno ne. 1 jo ne biste ni marili za to!

Emocije - misticizam ili biokemija?


Dakle, to su to tono emocije? Jesu li one neko mist ino svojstvo iskustva koje se ne moe definirati ili ipak neto mnogo konkretnije i opipljivije? Tamo negdje poetkom sedamdesetih godina pro loga stoljea, dr. Candace Pert pala je s konja. Tijekom opo ravka bila je stalno na morfinu. Budui da je znanstveniEMOCIJE

170

ca, zapitala se kako zapravo ta droga proizvodi uinke koje je osjeala. Tako se, im joj se pruila prilika da to istrai, bacila na ispitivanje. Teorijski se ve predvialo da stanice na vanjskoj stra ni stijenke imaju receptore na koje se kemikalije hva taju. Teorija je tvrdila da droga ima takvu kemijsku strukturu koja joj doputa da usjedne ba na te recep tore, ali nitko nije uspijevao pronai receptore o kojima je rije. Dr. Pert je pronala receptore za opijat koji okru uju staninu stijenku. To otkrie promijenilo je lice biologije. Kad smo ve jednom pronali te receptore, poeli smo se pitati: zbog ega bi Bog stavio te receptore u na mozak ako u njemu nemaju nikakve druge svrhe? A on da je, nakon otprilike dvije sekunde razmiljanja, masa ljudi diljem svijeta poela smatrati kako mora biti da postoji prirodna supstanca koja nastaje u naem mozgu. Otprilike tri godine nakon otkria opijatskih receptora, grupa istraivaa iz kotske otkrila je da mozak proiz vodi neuropeptide nazvane endorfinima. uli ste za endorfine? Ili ono od ega se trkai osje aju drogirano? Endorfini su opijati koje proizvodi na e tijelo. Uslijedila su daljnja istraivanja, i peptidi su se poeli pojavljivati posvuda. Dr. Pert kae: U mom laboratoriju u National Institute of Health (NIH) poela sam mapirati receptore za bilo koje peptide koje je itko otkrio u bilo kojem biolokom sustavu. I svakako, kad god bismo potraili te recepto re, nali smo ih... Napravili smo mnogo detaljnih mapiranja receptora i mogli smo vidjeti da se i ti drugi pep tidi, a ne samo opijatski receptori, nalaze u dijelovima mozga za koje se smatra da posreduju emocije. Nakon ovih otkria, znanstvenici su poeli gledati receptore i peptide u posve novom svjetlu. Kao to kae dr. Pert: [Mi smo] o tim neuropeptidima i njihovim receptorima poeli misliti kao o molekulama emocija. Postalo je oito da sve to osjeamo, da svaka emocija proizvodi specifine kemikalije, ili skupine kemikalija, ko
EMOCIJE

:''r

171

je se na njih nadovezuju. Te kemikalije, ili neuropeptidi, ili molekule emocija, lanci su aminokiselina nainjeni od proteina i proizvedeni u hipotalamusu. Hipotalamus je poput male, siune tvornice, objanjava dr. Dispenza, u kojoj se proizvode odreene kemikalije koje odgo varaju odreenim emocijama koje osjeamo. To znai da svaka emocija ima veze s odreenom kemikalijom, a zbog apsorpcije tih kemikalija u stanicama naega tijela imamo osjeaje ili emocije.

Uitak/bol
Ne samo da su istraivai otkrili da se te tzv. mole kule emocija podudaraju s emocijama, nego su ih pro nali i u jednostaninim stvorenjima. Dr. Pert dokazala je da ono to su smatrali molekulama emocija zapravo i jesu molekule emocija. Kako kae: Identine molekule nalazimo i u najjednostavnijim, jednostaninim biima. Dakle, emocije su ouvane kroz evoluciju. Endorfini se nalaze i u kvascu i u tetrahini, jednostaninim organiz mima, prema tome, za iva bia uitak je do te mjere temeljan. Mi smo nainjeni tako da nas pokree uitak. Ja mislim da smo ovisni o uitku i da je na mozak tako uspostavljen da trai uitak i da ga registrira. I na to se konano sve i svodi - na traenje uitka i izbjegavanje boli. To je ono to pokree ljudsku evoluciju. Nain na koji se molekule emocija kvae na sve to percipiramo i doivljavamo vrlo je izravan. Primjerice, dio mozga koji kontrolira brze pokrete oka i odluuje na to e se fokusirati prekriven je opijatskim receptorima. S evolucijske perspektive, to ima smisla. Obraamo pozornost na ono to je vano, a to to je vano, ili to se nama ini najsmislenijim, kemijski se vrlo brzo prenosi tijelu putem molekula emocija. Tijekom vremena taj jednostavni prekida za uitak/ bol postao je optereen brojnim idejama, stavovima i sje anjima. Pa iako je evolucija prevalila dug put od glad nih ameba do francuske ipke, emocije su morale biti ut
EMOCIJE

kane u tijelo na najuvjerljiviji mogui nain kako bi rije ile poslovini scenarij s tigrom u dungli. I da bi ga rijeile brzo. Kako bismo ilustrirali ono to se zbiva unutra, i k to me ostali u aljivom duhu ovoga poglavlja, naredni misaoni eksperiment iskuat e rad suelja memorije/emoci je/reakcije.

ROBOTOMUS
Zamislite na trenutak da ste vi malo bie koje ivi unutar biogenikog robota - Robotomusa. ivite u maloj kontrolnoj sobi koja se nalazi u Robotomusovoj glavi i gledate van kroz nje gove oi. Sluei se sloenim polugicama, preki daima i raunalom, hranite Robotomus vitalnim informacijama. A va je posao - prepoznati to Robotomus vidi te to interpretirati na nain da Robotomus zna to treba uiniti. E, sad, interpretacija toga to ono tamo vani ZNAI, nema nikakve veze s njegovim pokretnim dijelovima. To je potpuna apstrakcija; neto to spada u podruje svijesti, neto to roboti nikako ne mogu izraunati. Zato ste i dobili taj posao. Pa, sreom, iza vae male kontrolne fotelje na lazi se itav golemi zid ispunjen ladicama. One se otvaraju i zatvaraju ve prema tome to Robo tomus vidi tamo vani. I tako, gledate vi kroz pro zore njegovih oiju i - ugledate neto! Najednom, otvara se itava hrpa ladica i pojavljuje se itava hrpa sjajnih fascikala. U redu! To neto izgleda kao dvononi humanoid. Jo jedan pogled kroz njegove oi, i primjeujete da to neto ima bujne obline. A-ha! Pa to je ena! Okrenete se natrag la dicama i fascikli koji sadre podatke o mukarci ma se zatvore. Odlino, suzili ste izbore. Tada pogledate ponovno, malo paljivije, da
EMOCIJE
173

vidite kakvoj vrsti ta ena pripada... Ona upravo radi udne izraze lica. Sve ladice iza vas se zatvore, osim jedne. Jedan jedini fascikl zablista. Poseg nete za njim i izvuete ga van. Na njemu pie Teta Roza. Otvorite ga i pogledate povijest li nosti - tu pie neto o tome kako zna biti agre sivna, okrutna i nasilna. Okrenete se prema zaslonu raunala na kojem velikim slovima pie: TO TO ZNAI? Kursor nemirno titra ispod natpisa. Robotomus je smrznut. Utipkate ... BRANI SE, NEPRIJATELJ PRED VRA TIMA. Istog trena, Robotomus se poinje tresti, a vi pogledate kroz prozor i vidite da osoba tamo vani uope nije teta Roza, nego neka ena koja je na trenutak imala slian izraz kakav teta Roza ima na fotografiji pohranjenoj u fasciklu. Frenetino se bacate na raunalo i piete: PO GRENO ZNAENJE... ZNAENJE NEPOZNA TO! No, prekasno je, kemikalije se ve otputaju na sve strane i u kontrolnoj sobi postaje uasno vrue. Kroz Robotomusove noge iba krv i adre nalin, ali sada se trese jer je dobio proturjena tumaenja i tone kemikalija. Vi uzdahnete, pritegnete pojas i odluite da ete kasnije morati izvesti Robotomusa na tranje...

Zvui poznato? Prvo, imamo prepoznavanje podra aja, potom pridruivanje znaenja ili interpretaciju po draaja, onda davanje naputka hipotalamusu da oslobo di neuropeptide u krvotok i - buuuum! Eto nam osjea ja. Kakav prekrasan sustav. Dakle, emocije su dobre, zar ne? Apsolutno. One su od ivotnog znaaja. Odlino, u emu je onda problem? Kako to objanjava dr. Dispenza: Mi analiziramo sva ku situaciju kako bismo odredili je li rije o neemu to poznajemo i onda taj poznati osjeaj postaje sredstvo putem kojega predviamo budui dogaaj. Sve ono u e mu nema osjeaja automatski obezvrjeujemo ili odbacu jemo jer prema tome ne moemo odrediti odnos.
EMOCIJU

U emu je problem s emocijama?


Upavo je ljepota same te preice izmeu podraaja i reakcije ono to nas, po svemu sudei, zarobljuje. Umje sto da procjenjujemo doista novo iskustvo s nove per spektive, imamo tendenciju pretpostaviti da je rije o iskustvu kakvo smo ve imali. Kada se isti kemijski dogaaji ponavljaju opet i opet, rezultat je kumulativna emocionalna povijest. Ta povi jest je povezana s prepoznatljivim i predvidljivim reakci jama, koje postaju duboko upisane ili vrsto umreene u naem mozgu. To znai da se obrasci naih reakcija ponavljaju bez ikakve potrebe da mislimo o njima: podraaj-reakcijapodraaj-reakcija-podraaj-reakcija. Jo jedan Imam te! i jo jedna skrivena, zakopana i/ili potisnuta emocija. Teta Roza ne mora uvijek biti zlo esta; samo ju je jako bolio zub onog dana kad vas je napala. Pa ipak, ta neuromrea i dalje je u vama, i dalje se aktivira, iako toga vie niste svjesni. Ili - zaboravimo na trenutak da je 21. stoljee - upa da va ef, baca vae izvjee na stol i komentira: Ovo nita ne valja. Vi paniarite, i emocije kreu: nezado voljan ef gubitak novca za ivot obitelj vam je ugroena barbari napadaju selo ubiti efa. I dok ipak nije izvjesno da ete svojim miem zaista i nasrnuti na efa, vae tijelo ve je odreagiralo na prole situacije i kemikalije ve kolaju svojim tijekom.

A koja je dobra vijest?


Za poetak, opstanak. Vae emocije pomau vam u preivljavanju dajui vam bljeskovite reference putem kojih stvarate cjelovitu sliku i prije nego to znate sve njezine dijelove. A kada imate tijelo, to vam je itekako od koristi. Kretati se kroz ivot ispunjen emocijama znai imati izvorno iskustvo postojanja, osjeanja, ljubavi, mrnje, ivljenja. Bez tih emocija ivot bi bio dosadan. One su zaini u (kvantnoj) juhi; one su boje u zalasku sunca.
EMOCIJE

Jedna od stvari koje sam nedavno vjebao je ulaenje i izlaenje iz emocije. Drugim rijeima, ako se uspijem uhvatiti prije nego to odreagiram na neto i prije nego se strovalim niz stazu nezaustavljive kemijske kaskade, napravim ono to sam unaprijed odredio. Nekako se napola upustim u emocionalno stanje, a onda se povuem, gotovo kao da ga promatram izvana. Uinio sam to mnogo puta ne bih li postao sposoban kretati se izmeu ta dva stanja. To mi je pomoglo da se istreniram razumjeti da ja zapravo mogu birati. Ostati izvan je kao biti tihi promatra. Ui unutra je kao zapasti u san nad kojim nemam kontrole.

% MARK

175

OVLADATI EMOCIJOM

Jednog dana priao sam s Betsy o nekim stvarima koje su se ticale animacije. Prigovarao sam kako su neki od animatora tvrdili da je ono to od njih hou suludo i da to nikad neu uspjeti realizirati. Upustio sam se u tiradu o tome kako mi ljudi stalno govore to ne mogu i kako se to stalno iznova dogaa, jo od srednje kole. Poeo sam marirati natrag kroz vrijeme nabrajajui sve te ti to ne moe, kad sam naglo stao. Je li to netko spomenuo ponovljenu emociju? Upravo sam shvatio da kreiram istu situaciju ve desetljeima! Zato? Zato da bih poslije mogao imati onu emociju tipa Jesam li ti rekao, pametniji sam od tebe, poljubi me u guzicu. Ta je emocija za mene bila pokreta da budem bolji od drugih. A u podlozi toga bila je nesigurnost! Projicirao sam svoju vlastitu sumnju. Umjesto itave te drame i motivacije i zadovoljstva koje se zbiva na jednom dosta niskom stupnju, mogao sam jednostavno stvarati. U tom trenutku konano sam shvatio to to znai posjedovati emociju. I jesam li se povukao? Prolo je otad tri godine i nitko mi vie nije rekao da neto ne mogu uiniti.
- WILL

One pruaju neto mnogo vie od pukog opstanka. One pridonose neprestanoj evoluciji. Ta evolucija ne tie se samo tijela, nego i ne-fizike, duhovne stvarno sti. Joe Dispenza kae:
ujte, nemam znanstvenu definiciju due, ali rekao bih da je ona registar svih naih emocionalnih iskusta va. A iskustvo onih stvari koje ne posjedujemo u emo cionalnom smislu, nastavljamo ponovno proivljavati u ovoj stvarnosti, u svim drugim stvarnostima, u ovom ivotu, u drugim ivotima. Tako da se ne moramo raz viti. Ako nastavljamo proivljavati isto iskustvo, i ako s njim povezane emocije nikad ne pretvorimo u mudrost, nikad se neemo ni razviti kao duevno bie. Neemo biti nadahnuti. Neemo imati ambiciju ili elju da bude mo ita drugo nego proizvod kemijskih reakcija koje se zbivaju u naem fizikom tijelu i koje nas dre u istom zatvorenom krugu ivota odreenog naom geneti kom sudbinom. Duevna osoba nadilazi genetiku sudbinu, nadilazi povratne reakcije koje joj daje tijelo, nadilazi okolinu i njezine emocionalne sklonosti. Razmislite o tome. elite li se razviti kao osoba, odaberite jedno od svojih ograni enja kojega ste svjesni i djelujte na taj nain da izmi jenite svoje sklonosti. Postii ete neto... mudrost.

Drugim rijeima, te emocije mogu ukazivati na neto drugo osim na tigra. Mogu vam ukazivati i na biser. Ili, jo bolje, mogu biti zrno pijeska u koljki od kojeg nasta je biser; ona mala iritacija koju koljka prekriva i prekriva i prekriva, dok god od nje ne stvori biser mudrosti. Ima smisla u tvrdnji da nas iritacija, bol, tjera na promjene. Sretne, ugodne emocije nas ne iritiraju. Prema dubljem razumijevanju ivota i toga tko smo (Tko sam ja?) tjeraju nas one druge emocije, bilo potisnute, bilo one koje smo svjesno propatili i preobratili ih u mudrost. I dalje od toga. Ramtha esto pita svoje uenike kad su zadnji put iskusili ekstazu, orgazam, ili sedmi peEMOCIJE

176

at.1 Svakome je poznata ekstaza povezana sa seksom (prvi peat), opstankom (drugi peat) i osjeajem moi (trei peat), no to je s iskustvima povezanim s viim centrima? Duboko proivljeno novo razumijevanje, ono otkrivalako a-ha, koje takoer otputa endorfine u ti jelu, ekstaza je estog peata. Iskustvo kozmike svije sti, vrhunske i intimne povezanosti s Bogom, orgazam je sedmog peata. Potpuna, bezuvjetna ljubav jedan je od aspekata etvrtog peata. Prema ovom uenju, u te vie dimenzije dospijeva mo rijetko ili nikad zato to je ovjeanstvo vei dio svog vremena zaglavljeno u prva tri peata: seksu, opstanku i moi. A iz donjih temelja ovjenosti moemo izai tako da emocije iz donjih peata uzdignemo u mud rost. Ili, kako bi rekao dr. Dispenza: pretvorite ih u mudrost. Ili kako bi to rekla koljka, izravno se poza bavite onime to vas iritira dok god to rte postane biser. Sigurno, ivot bez emocija je obini jogurt s dehidriranim itnim pahuljicama za doruak, ruak i veeru (bez meda). Ponavljanje iste emocije uvijek iznova, to je ve jogurt od kupina sa slatkim pahuljicama za doru ak, ruak i veeru. itava naa evolucija umreila je sav na ivot emocijama - one su neizbjene. Stoga, pra vo pitanje glasi: Kako ih koristimo? U to ih razvijamo? to postajemo? Strast, boanska ljubav, osjeaj jedinstva sa svime, blaenstvo i mistiko iskustvo - sve su to emocije i one generiraju te neuropeptide koji preplavljuju krv, a mi jenjaju i samu nau svijest. Duboki uvid, onaj koji ne mora imati veze s tijelom - drugim rijeima sa seksom, opstankom ili moi - moe toliko znaajno preumreiti mozak da ljudi iz takvog iskustva izlaze zaista drukiji,

1 Sedma akra, ili sredite suptilne energije. akre su stjecita ne-fizikih energija u tijelu. U fizikom tijelu podudaraju se s poloajima lijezda s unutranjim izluivanjem i smatra se da predstavljaju klju za otvaranje viih dimenzija.

EMOCIJE

i ovaj svijet vie nikada nije isti. Kako kae Andrew Newberg:
Jedna od stvari koje nae istraivanje pokuava po kazati jest ta da se ljudima tijekom mistikog iskustva zaista neto dogaa u mozgu. Nije nuno rije o iluzornom iskustvu ili halucinaciji, nego je to neto vrlo stvarno, neto se zbiva u neuro lokom smislu. To djeluje na nas. To djeluje na nae ti jelo. Utjee na nau svijest i u konanici odreuje kako emo reagirati, kako emo naposljetku tu informaciju, koja utjee na nae ponaanje i mijenja nas kao oso bu, unijeti u svoj ivot. Oigledno, na nas kao ljude takva iskustva imaju vrlo stvarne posljedice.

Uvide poput ovoga Ramtha opisuje kao apstraktnu misao: Vi ste Bog u stvaranju... no jednoga dana mo rate zavoljeli apstraktno vie od stanja ovisnike uvjetovanosti. A ako vam je ono na prvom mjestu, stvarnost e to oitovati i vae tijelo e (to) iskusi ti, i tako imate pot puno nove emocije, od one vrste kakvu nikada prije nis te iskusili. Potpuno nove emocije. Sve nae emocije jednom su bile potpuno nove. A razlog to im se stalno iznova vra amo jest taj to su nam tako ugodne. Zamanjak evolu cije je mogunost ponovne uspostave posve novih emo cija. Jo zanosnijih, jo inspirativnijih. Onih emocija koje razmataju slojeve sjeanja i navika, i koje nas stavljaju u meuodnos sa svijetom koji sada postaje eksplozija otkri venja. TO je zabava na koju se isplati otii.

EMOCIJE

Razmislite malo o ovome:


Kad ste zadnji put osjetili orgazam na vioj razini? Koje emocije najee osjeate? Razvijaju li se svaki put kad ih proivljavate? Razvijate li se vi svaki put kad ih proivljavate? Je li vrijeme da ovladate njima? to bi za vas bila nova emocija?

Ovisnost je potiskivanje. Znate to to znai? To znai da vas one potiskuju natrag u vau ogranienost.
- Ramtha

azmotrimo jednu od najjaih droga, heroin, kako bismo vidjeli kako ovisnosti djeluju unutar stani ca tijela. Nakon ubrizgavanja, heroin se sidri na stanine opijatske receptore. To su isti oni receptori koji su bioloki prilagoeni za primanje endorfina, neuropeptida koje proizvodi hipotalamus. Umjesto da primi endorfine, stanica prima heroin, i postaje ovisna o njemu. Iskuajmo sada isti scenarij s emocijama. Emocije pro izvode peptide, ili molekule emocija, koje se sidre na sta nine receptore. Ista stvar koja se javlja kod uestale upo rabe heroina, javlja se i kod uestalog ponavljanja iste emocije: opijatski receptori na vaim stanicama poinju oekivati, ak i uditi za odreenim peptidom. Vae tijelo postaje ovisno o toj emociji. okantno, ha? A vi volite misliti da ste imuni na to. Moete teturati od alkohola, biti narki koji stoji u redu za metadon ispred bolnice, ili strastveni pua sa utim prstima i crnim pluima, i misliti: Ne ja!. Razmislite opet: da, ba vi! okantno. Ali objanjava mnogo toga. Zvui li vam ita od ovoga poznato? Destruktivna emocionalna stanja Iste situacije koje se stalno iznova ponavljaju Nemogunost promjene Osjeaj nemoi da stvorite neto novo
OVISNOSTI

Duboka udnja za odreenim emocionalnim od govorima Glasovi u glavi koji govore: elim. Daj, daj, daj Govoriti da neto nikad vie neete napraviti, a tri sata kasnije radite ba to Za sve sluajeve u kojima ste iskusili bilo to od nave denog, ovo poglavlje slui kao ok-terapija. A tako i za sve nas (a to smo svi mi) kroz ije vene kolaju neuropeptidi.

Humanoid (imenica): samosvjesni organizam koji sam sebe drogira


Tijekom svojih istraivanja, dr. Pert otkrila je da ima mo receptore namijenjene iskljuivo za marihuanu. Za to imamo te receptore? Zbog toga to nae tijelo samo proizvodi kemikalije koje nam daju istu vrstu drogiranosti kakvu dobivamo od marihuane. Isto se odnosi i na bilo koju drogu na koju smo sposobni razviti fiziku ovisnost - unutar tijela postoji kemikalija analogna svim drogama, te receptori na koje ona nalijee. Doktorica ob janjava: Imamo receptore za marihuanu i imamo pri roenu marihuanu koja se zove endokanabinoidi. Svaki put kad se ljudi napue, ta egzogena1 marihuana vee se na receptore koji su inae namijenjeni fino balansir anoj unutarnjoj regulaciji. Dakle, egzogene droge spa jaju se u istu onu mreu koja je namijenjena endogenoj fiziolokoj samoregulaciji. To su molekule emocija. Da nas imamo dovoljno podataka koji sugeriraju da nijed na psihoaktivna droga u nama nee raditi, osim ako se ne vee na receptore koji su inae namijenjeni naoj unutarnjoj juhi. Drugim rijeima, svaka droga koju unosimo izvana, a koja djeluje na nas, ini to stoga jer nae tijelo u sebi ve ima njezin pandan - zato ju nae tijelo prepoznaje, reagira na nju i postaje o njoj ovisno. Vanjske droge veu se na unutarnje receptore namijenjene unutarnjim ke mikalijama.

1 Egzogena kemikalija je ona kemikalija koja ne nastaje u tijelu, nego je izvanj ska. Endogene kemikalije proizvode se u samom tijelu, one su unutranje.

OVISNOSTI

183

U poglavlju Mozak izbliza bavili smo se time kako su emocije, sjeanja i emocionalna iskustva kodirana u neu romree i kako su te neuromree spojene s hipotalamusom. Upravo tako postajemo samodrogirajui organizam. Sve to trebamo napraviti je ukljuiti odreenu mreu, i ke mikalije poinju strujati organizmom. Kako kae Ramtha:
Ovisnosti? Nemam ja niti jednu. No dobro, pa to, ovisan sam o nekoliko stvari. Na primjer? O nesigurnosti, stresu, zabrinutosti, o tome da moram uvijek biti u pravu, da sam pravedan, o tome da imam kontrolu, o bijesu, o neprilagodljivosti, o svom efovanju, strahu... jesam li ve spomenuo stres?
-MARK

Ovisnost je osjeaj kemijskog uzbuenja koje se slijeva kroz tijelo putem itavog skupa lijezda i lijez da s unutarnjim izluivanjem. Osjeaj koji bi netko naz vao seksualnom fantazijom. Mukarcu je dovoljna jed na jedina seksualna fantazija da doivi erekciju. Drugim rijeima, dovoljna mu je jedna misao ovdje [u mozgu] da bi mu se ukrutio spolni organ.

Mnogima e to biti najizravniji primjer toga kako fokusiranje na misao moe proizvesti tono odreene neuropeptide. Postoji mnogo drugih primjera: sjetite se onog velebnog osjeaja kad ste u srednjoj koli dali odluujui gol, ili kad ste prvi put shvatili da ste zaljubljeni, ili os jeaja uspjenosti koji moete imati kada sanjarite o to me da vas u medijima opisuju kao nadahnutog, nairo ko poznatog umjetnika. U svim ovim sluajevima eoni reanj zadrava odreenu misao, aktivirajui odreene mree koje alju signal naoj unutarnjoj ljekarni. Znai li to da netko, svaki put kad pokree ove me hanizme, postaje ovisnik? Jeste li alkoholiar svaki put kad popijete jedno pie? Naravno da ne. Niste ovisnik ako se jednom godinje sjetite onog pobjedonosnog trenut ka u jeseni 1972. kada ste zabili gol. Ako pak svaki dan obnavljate taj trenutak, izazivajui onaj osjeaj koji vam budi ta uspomena - pogodite to? Razvili ste naviku.

Bioloki uinci
Poznata je stvar da ovisnosti imaju ozbiljan dugoro an uinak na tijelo. Dr. Pert objanjava kako je s otkri em mehanizama iji su dio peptidi i receptori, i koji predstavljaju temelj uinka ovisnosti, postalo oigled no sljedee:

184

OVISNOSTI

Ako je odreeni receptor koji je zaduen za odre enu drogu ili unutarnji sok dulje vremena bombardi ran velikim intenzitetom, on e se doslovno smanjiti; bit e ga manje ili e postati manje osjetljiv ili e mu se propusnost smanjiti, tako da ista koliina droge ili unutar njeg soka potakne mnogo slabiju reakciju. Najbolji prim jer za to, koji e ljudima biti poznat, jest tolerancija. Svi znamo kako ovisnici o opijatima moraju uzimati sve vee i vee doze droge kako bi postigli jednak ui nak.

Slian uinak tolerancije uoljiv je i kod emocija. Pri mjer prua svaki ekstremni sporta koji u potrazi za adrenalinskom euforijom sam sebe tjera na sve opasnije bungee-jumpinge ili skokove iz aviona, ili ovisnik o sek su koji traga za sve veim perverzijama, ili politiar koji se stalno natjee za sve vie pozicije, ne iz elje da slui nego iz ambicije za jo vie moi. Ako ponete traiti primjere ovakvog scenarija meu ljudima koje znate ili, posebice, u vlastitome ivotu, vidjet ete ih svugdje. U meuvremenu, one nae jadne male stanice gla duju. Stalna prekomjerna upotreba kemikalija potreb nih za proizvodnju neke emocije, primjerice gnjeva, u tijelu rezultira desenzitiviranjem onih receptora koji svi namijenjeni tome da prihvate sve te neuropeptide gnje va. Stanice vie ne dobivaju dobro izbalansiran obrok, budui da u znatno veoj mjeri primaju onu emociju na koju su razvili ovisnost, te im je ukupna opskrba nutrijentima suena. im vie gnjeva neija osobnost proiz vodi, tim vie e se stanice osjeati zasienima. O tome se radi u svakoj onoj prii o deku koji petkom naveer izlazi van traei s kim bi se mogao potui. Nije on ljut iz nekog posebnog razloga; jednostavno je krenuo u potragu za hranom koju e dati svojim malim staninim prijateljima. A ti mali prijatelji mogu napraviti prilinu halabuku kad im neto treba. Jeste li ikad u svojoj glavi zauli mali glas koji govori Ja sam gladan! ili Ja san edan!? Jeste li se ikad upitali tko to govori? Pa, prema Ramthi, ti mali glasovi u vaoj glavi su kolektivni glas vaih vlastitih stanica. One vam govore: Nahrani me. A ako
OVISNOSTI
185

je rije o emociji koju vi doivljavate kao drutveno ili moralno neprikladnu, neete uti naredbu: Idemo van napraviti budalu od nekoga kako bismo se mogli osje ati intelektualno superiornije, nego ete radije osjetiti neartikuliranu enju koja e vas nesvjesno natjerati da odete van i uinite da se to dogodi. Drugim rijeima, stvorit ete takvu situaciju. Emocionalne ovisnosti toliko toga objanjavaju - za to neki ljudi stalno omalovaavaju druge, ili stalno ulaze u iste poniavajue odnose, ili uvijek iznova u iste uas ne ivotne situacije. Drugim rijeima, emocionalne ovis nosti razlog su to ljudi nastavljaju kreirati odreenu stvarnost u svojim ivotima, ak iako govore: E pa ovako neto ja nikad ne bih sam stvorio. Jedini nain da se odmaknemo od tog repetitivnog ponaanja i ovisnosti jest da priznamo: Hm, ja doista ovako neto stalno iz nova kreiram, bit e da sam o tome ovisan. Za mnoge, mnoge ljude zaista vrijedi da sve to stva raju u svojim ivotima ima emocionalan, ovisniki temelj. Kao primjer stvaranja neeg loeg u vlastitom ivotu, pogledajmo naas mentalitet rtve. Na poetku se dogodilo neto loe, to ste nekome rekli, tom nekom je bilo ao zbog vas (sad i on, eto, pati zbog vas) i problem je rijeen. Lake vam je. Hej, pa nije loe, moda ste po mislili. Hajde da vidimo hoe li lo opet upaliti. Najednom, ljudi mare za vas. Daju vam novac, emo cionalno vas podravaju, suosjeajni su i na raspolaganju su vam kad god vam zatreba. Naravno, nalije cijele pri e je izgradnja i uvrivanje odnosa rtva/spasitelj. Sva kom je spasitelju potrebno da se osjeti posebnim, ba kao to je to potrebno i rtvi, tako da i jedan i drugi imaju ten denciju da nastave s tim i nakon to se inicijalna eufori ja istroila. Ako se nijedno od vas ne promijeni, i jedan i drugi nastavit ete ponovno otkrivati svoju ovisnost u odnosu s nekim drugim, i onda opet s nekim treim. I na staviti se, rijeima prave rtve, osjeati loe i doivljava ti nepravde. To zvui poprilino drugaije od ovoga: Ja neprestano stvaram situacije koje mi doputaju da od drugih primam suosjeanje i podrku. Dr. Joe Dispenza dobro to izraava kad kae: Moja definicija ovisnosti vrlo je jednostavna: to je neto to
186
OVISNOSTI

ne moete zaustavili. Ako ne moete kontrolirali svoje emocionalno stanje, tada ste sigurno o njemu ovisni.

Anonimni emocioholiari
Na neki nain to je vrlo mrana slika. Ja sam ovisnik; ti si ovisnik - hajde da se udruimo i da se nae ovis nosti malo pomae. To zapravo i ne zvui tako loe; uostalom, to svi stalno radimo. Emitiramo frekvencije specifine za neku emociju i tako u svoju sferu privlai mo sebi sline ljude. Prema Ramthi: Ljudi koje zaista volimo su ljudi koji su spremni dijeliti nae emo cionalne potrebe, nae osjeaje. Dr. Dispenza opisuje to na ovaj nain: Mi ovisnosti kemijski razbijamo na sva ta 'slaganja'. Inae je to za ovjeka neugodno stan je... zato to traite neki dokaz da u svom ivotu ispravno postupate, jedino mjesto na kojemu te dokaze traite jest medu ljudima s kojima se slaete. Ali stvar je ipak mrana, jer ovisnosti se teko razbi jaju. Zato i jesu ovisnosti. A ove emocije postaju ovis nosti upravo putem neprestanih pokuaja da se ponov no uspostavi inicijalno iskustvo. Prvo iskustvo seksa ili simpatije ili moi nee stvoriti ovisnost. Ovisnost nas taje kad pokuavamo ponovno i ponovno uloviti ona kav osjeaj kakav su nam takva iskustva dala kad smo ih imali prvi put. Ramtha kae:
Dobro, a to je s ljudima koji su ovisni o seksu, o heroinu, o marihuani? U redu, sveto proizvodi drukiju kemiju u mozgu. No svaka od tih stvari uspijeva dodir nuti centre za uitak u mozgu. Nije to ono zbog ega je mozak napravljen. I tako ljudi pokuavaju isto iskust vo ponovno oivjeti u mozgu dostavljajui mu iste ke mikalije, isti osjeaj.

A zbog ega je mozak napravljen? Zato da bi sanjao nove snove, nove stvarnosti koje e do oitovanja u iskustvu dovesti onaj prvi arobni emocionalni trenu tak... trenutak u kojem doivljavamo novu emociju. Odlino zvui, nove emocije, novi ushiti - pa zato je onda tako teko razbiti naviku?
ovisnosti

187

ZAKAENI NA OSJEAJ
Znanost danas zna da hipotalamus proizvodi neuropeptide i da su ti neuropeptidi jake kemi kalije. Na primjer, uzeli su laboratorijske ivoti nje i na odreene dijelove njihovog mozga zakva ili elektrode kako bi proizveli odreene neuro peptide. Potom su istrenirali laboratorijske ivoti nje da pritisnu polugu kojom e pojaati otputa nje tih kemikalija, tih neuropeptida. Njihova sklonost da odaberu otputanje neu ropeptida bila je jaa od gladi, jaa od seksa, ja a od ei, jaa od sna. U stvari, prije bi se doveli do potpune fizike iscrpljenosti i kolapsa, nego to bi se pobrinuli za svoju fiziku dobrobit. A upravo to stres radi naim tijelima. Postajemo to liko ovisni o stresu u svojim ivotima da ne mo emo dati otkaz na poslu iako nam taj posao te ti. Ne moemo prekinuti neku vezu, iako nam ne ini dobro. Ne moemo napraviti izbor, jer podra aj i reakcija na podraaj proizvode kemiju koja zamagljuje nau svijest o mogunosti izbora. I nimalo se ne razlikujemo od pasa, koji imaju manju sposobnost odabira jer im je eoni reanj manji od naega. Joe Dispenza

I dalje se pitamo kako prekinuti te ovisnosti! Moda najuinkovitiji program koji je ikad osmil jen za prekidanje ovisnosti jest onaj Anonimnih alko holiara (AA). Milijuni ljudi su jednom za svagda prek inuli svoju ovisnost o alkoholu primjenjujui njihov program od 12 koraka. Napravili bismo medvjeu uslugu kad bismo ga ovdje pokuali saeto prikazati, ali koga god to zanima, moe lako provjeriti o emu je rije. Ali posvetite trenutak tome da razmotrite ovaj dio programa: alkoholiaru se kae a opetovano potvruje ja sam alkoholiar. I dok je to u poetku nuno, kako bi se suoio sa situacijom, ovjek se tako moe zauvijek zakljuati u tu vrstu osobnosti. I nikad kraja tome. Ovis
im

OVISNOSTI

nost nikad ne postane neto ime ste ovladali i to ste napustili. Osoba se stalno iznova identificira s onim to pokuava odbaciti i toga se osloboditi. U konanici, na taj nain se osobi odrie mogunost potpune i konane transformacije, zbog koje i jesmo ovdje.

Zato JESMO ovdje?

Ahhhh, evo nas opet na Velikim Pitanjima. A zato su velika? Moda zato to odgovori na njih nisu oigledni i nije ih lako pronai? Ili zato to se ta pitanja ine zna ajnima? Ili zato to dobro zvue na koktel-zabavama, pa njihovim postavljanjem moete lako impresionirati ljude? Velika Pitanja su velika zato to nas odgovori na njih mogu izvui iz velike zbrke. Ovdje smo zato da budemo stvaratelji. Ovdje smo zato da bismo nastanili prostor idejama i palaama misli. Ovdje smo zato da bismo uinili neto od ovoga ivota. Ramtha Naa je svrha ovdje razviti svoj dar intencionalnosti. Nauiti biti uinkovitim stvarateljima. dr. sc. William Tiller Stvar je vi tome da smo ovdje zato da napravimo neto od sebe. Ovdje smo da bismo istraili krajnje granice stvaranja; ovdje smo zato da bismo nepoznato uinili poznatim. Miceal Ledwith To je itav smisao ove igre: mi svoje tijelo kemijski pripremamo, putem misli, za doivljavanje iskustva. Meutim, ako to svoje tijelo stalno kemijski pripremamo na isti nain, kroz iste misli, za ista iskustva, tada kao ljudska bia nikada neemo evoluirati. Joe Dispenza

OVISNOSTI

Stvarati, evoluirati, razbijati stare obrasce, biti arob njaci - injenica je da mi jesmo stvaratelji, da kreiramo svoja ivotna iskustva, da imamo te sposobnosti koje ukazuju na to zato smo ovdje. Ukratko, tu su da ili koris timo ili ih gubimo. Ako smo ovdje, kako to kae dr. Ledwith, da nepo znato uinimo poznatim, to bi znailo da sami trebamo iskusiti neto to nikad jo nismo kuali. Uvijek isto, uvijek isto time postaje uvijek novo, uvijek novo. Ovisnosti se razbijaju promjenom, razvojem. I ako je to razlog zato smo ovdje, te nove emocije bit e toliko nevjerojatne, ispunjavajue i sone da e nam se one stare initi ba poput starog kolskog godinjaka - neko vana stvar, danas ostavljena na zaboravljenoj polici za knjige. O tome nas izvjetava i dr. Pert, a biologi ja ovu transformaciju podrava i najnovijim otkriima. Danas postoji dokaz da kada ljudi ili laboratorijske iv otinje, poput takora, razviju ovisnost o drogi (nikotinu, alkoholu, kokainu, heroinu), svi testirani subjekti imaju neto zajedniko - blokiran im je rast novih modanih stanica. No, kada subjekti prekinu s uzimanjem droge, nove se modane stanice nastavljaju stvarati. Kao to kae dr. Pert: Osoba se moe u potpunosti oporaviti, i moe se odluiti i kreirati potpuno novi pogled na samu sebe, novi mozak. Postoji nada za novi poetak za mno ge, od malih ovisnosti do onih najteih. Kako Ramtha rezimira rjeenje: Moramo tragati za znanjem ne doputajui da se u to upliu bilo kakve ovisnosti. A ako smo u stanju to uiniti, vi naim e se ivotima znanje oitovati u stvarnosti, a naa e tijela iskustvo doivljavati na nov nain, u novoj kemiji, u novim hologramima, novim prostorima misli, i to e
nadmaiti nae najlue snove.

190

OVISNOSTI

Razmislite malo o ovome.


Zato je taaako slatko osjeati se taaako loe? Nabrojite neke od svojih emocionalnih ovisnosti. Odlino, a koju ovisnost niste spomenuli? Nabrojite ovisnosti koje primjeujete kod sebi bliskih osoba. Kako uspijevate primijetiti njihove ovisnosti? Jesu li sve ovisnosti loe?

ZELJA-IZBOR->NAMJERA->PROMJENA

Kad prvi put uvedete pojam izbora, svjesno odabirui jedan od moguih dogaaja, pojavljuje se aktualni dogaaj iskustva. I tako se, prvi put, znanost susree sa slobodnom voljom.
- Amit Goswami

Dakle, kad netko eli fokusirati namjeru, eli postii potpuno jedinstvo uma.
- William Tiller

Dobra vi jest je da postoji golemi potencijal za promjenu.


- Daniel Monti

elja uiva lou reputaciju u spiritualnim krugovi ma. Fraze tipa ubij elju zavode na pomisao da e prosvjetljenje brzo uslijediti ako netko nema elja. Druga od Budine etiri plemenite istine glasi:

Podrijetlo patnje je u vezivanju za prolazne stvari i neznanje koje iz toga proizlazi. Prolazne stvari ne uklju uju samo fizike objekte koji nas okruuju, nego i ide je, i u viem smislu, sve objekte nae percepcije. Ne znanje je nedostatak razumijevanja o tome kako se na um vezuje za nestalne stvari. Razlozi patnje su elja, strast, gorljivost, potraga za imutkom i ugledom, tenja za slavom i popularnou ili ukratko: udnja i prianjanje.

Na prvi pogled ini se da on elju, strast, gorljivost i slino, smijeta na popis krivaca. Zbog toga tragatelji naELJA - IZBOR -> NAMJERA -> PROMJENA

sloje ukloniti te osjeaje iz svoga uma i ivjeti ivot bez elja i strasti. Meutim, udnja i prianjanje pruaju klju za pravog krivca - nije to elja, nego vezanost za elju. (Zapazite takoer da to nije neto loe, nego je rije sa mo o neznanju ili manjku razumijevanja o tome na koji se nain na um vezuje za neto). Vezivanje za elju zvui umnogome nalik na ovis nost o emocijama. U stvari, to i jest ista stvar. Pokuajte zamijeniti mjesta obaju pojmova kako biste se i sami u to uvjerili. Ovo je jedan od onih sluajeva u kojima se kriaju putevi znanosti i velikih duhovnih uenja, i u kojima se po novno otkrivaju isti fenomeni. Prema budistikoj tra diciji, to vezivanje zauvijek nas dri u kotau ivota, smr ti i ponovnog raanja, uvijek u krug, uvijek iznova. Kako to kae dr. Pert: Kod svake ovisnosti rije je o tome da ste zaglavili u starim obrascima. Jednostavno mislite iste misli opet i opet, i niste u stanju misliti nita novo.

elja i strast - prijatelj ili neprijatelj?

elja i strast pogonsko su gorivo evolucije i promje ne. Dr. Dispenza kae: Morate imati volje i strasti da iskoraite izvan granica vlastite udobnosti. Svakako, ova scena s Isusom primjer je strasti: Napravi bi od ueta te ih sve istjera iz hrama, skupa s ovcama i volovi ma. Mjenjaima prosu novac i sve im stolove isprevrta. (Ivan 2:15). U analiziranju odreene elje, bitno je uiniti dvije stvari: ne suditi i biti poten u vezi s tim to se zaista eli. Da biste mogli jasno sagledati elju, svako osuivanje mora nestati, jer ono znai etiketiranje elje kao loe i samim time ju alje u sam podrum suspregnutosti. e lja se budi. Netko vam zaprijei put na autocesti - za tre nutak poelite imati pri ruci laserski top i otpuhnuti ga s ceste. Ako se osjeate uasno i posramljeno, velika je ansa da se uzrok tog gnjeva nikada nee otkriti.
ELJA -* IZBOR -* NAMJERA - PROMJENA

Za mene je elja mehanizam kojim mogu preispitati sebe i reflektirati svoje razumijevanje u stvarnost tako da ga mogu iskusiti. Bez obzira o kojoj elji je rije, mogu preispitati zato to elim. Postavljam pitanja poput ovog: to e ta elja ispuniti u meni? elim li to zbog neke emocionalne ovisnosti? Hoe li mi ispunjenje te elje donijeti novo iskustvo? Hou li time samo proivjeti neko staro iskustvo? Kad uspijem ovako ispitati svoje elje i usuglasiti se sama sa sobom, mogu vidjeti zato ih imam, i to mi pomae da budem jasna u svojoj namjeri. Ako elim mo i ako priznam samoj sebi da elim iskusiti mo iz nove perspektive i zbog ega elim to iskustvo, tada ga mogu i imati i odmaknuti se od njega, jer iskreno znam to elim i zbog ega to elim. Jasnoa i potenje dovode mi takvo iskustvo iz kojega znam da mogu neto nauiti. - BETSY

U vezi s tim na to se zapravo odnosi elja, uzmite ovaj primjer: netko se natjee za poziciju u dravnom ure du. On eli mo. Ali ljudi se esto srame (osuivanje!) otvoreno priznati to im je istinska elja i radije e ispre dati dirljive prie o pomaganju svojim sugraanima, dok je osjeaj moi ono za im zapravo ude. I tko im moe rei da to nije korak naprijed na ljestvici njihove osob ne evolucije? Ili e oni moda za sebe rei da ele mo kako bi prikrili duboki osjeaj nesigurnosti i bezvrijed nosti. A u tom im sluaju zadobivanje moi zaista nee nimalo koristiti. Postoji takoer i vrlo praktian razlog zato je toliko nuno prodrijeti do samog korijena elje. Manifestiranje! Kako je to napomenuo Will Tiller, elite jedinstvenost svijesti. Ako je istinska elja prikrivena nekom politiki korektnijom, ili kad je u podlozi jedne elje druga, to znai da su aktivirane dvije neuromree. Tada je kua podijeljena, a s namjerom to jednostavno tako ne ide. No, prije svega, kad je rije o (naizgled) beskrajnom lancu elja koje iskau iz svakog kutka sebstva, veliko je pita nje: za koju bismo trebali pritisnuti polugu kreni?

Izbor

Netko mora odabrati. A tko bira? Jednostavnosti radi, recimo da bira jedan od dva entiteta. Jedan je osobnost, a drugi transcendentalno sebstvo. Ovaj nain organizi ranja vaih dvaju sebstava priziva natrag onu podjelu na ego i boansko, na materiju i duh. Znamo da uko liko je rije o osobnosti, izbor dolazi iz prethodno pos tojeih neuromrea, dakle prolih iskustava i emocija, pa prema tome i ovisnosti. U tom sluaju se poluga kreni moe preimenovati u polugu s natpisom ponovi. A prije je pravilo nego iznimka da e odabir koji je njome pokrenut proizai iz nesvjesne odluke, ba kao koci lab oratorijskih ivotinja koje pritiu polugu s peptidima.
ELJA - IZBOR -> NAMJERA - PROMJENA

Prava poluga kreni povezana je s duhovnom stra nom. U tom sluaju izbor nije motiviran prolou, ne go nastojanjem da nepoznato uinimo poznatim, odnos no da se razvijemo. No, znajui to, zanimljivo je pitanje - kako da znam koje od elja koje se u meni javljaju po tiu iz egoistinih, a koje iz duhovnih temelja? Posebice ako uzmete u obzir da su one koje izviru iz duhovne strane naega bia esto pomalo udne, pomaknute ili luckaste i otkaene u usporedbi s naim uobiajenim rutinama. Za ovo ima vie sjajnih primjera u priama o uenici ma i duhovnim uiteljima. U mnogima od ovih odnosa, uitelj preuzima ulogu glasa uenikove uspavane du hovne prirode. Pretpostavka je da bi ueniku samom trebala tisuljea da zauje svoj unutarnji glas, pa mu ga zato posreduje uitelj. Obino mislimo da je rat lo, zar ne? No Krina, naprimjer, vozi Aruninu ratnu koiju, govorei mu da je njegov duhovni zadatak ii u rat s Kuruima. Drugi primjer prua budistika pria o Marpi i Milarepi, koji su gradili veliku kamenu kuu. Pred kraj, Marpa i Milarepa vrate svaki kamen tamo gdje su ga pronali, rastavivi tako itavu kuu. To moe zvuati ludo, ali ne toliko ludo kao injenica da su itav taj ples ponovili jo etiri puta. Uenik Don Juana, Carlos Castaneda, ve je bio po stao jedan od najprodavanijih pisaca, a i dalje je mjese cima uporno izlazio veerati hamburgere. ]e li Don Juan imao na umu prosvjetljenje kroz hamburgere i pomfit? Dogodi se tako da se nakon nekoliko mjeseci pojavila prekrasna mlada ena koja je traila Carlosa. Carlos je utio dok se velika limuzina zaustavljala kraj njega. To je Carlos, rekla je ena, nakon ega on shvati koli ko je i dalje bio gladan slave, i u tome trenutku postane mu jasno kakav je zapravo. esto se dogodi da taj glas koji dopire iz transcenden talne strane, da ta luda elja za mudrou, napravi trans formaciju o kojoj nitko ne bi bio sposoban ni sanjati.
ELJA - IZBOR - NAMJERA -* PROMJENA

ZABAVNO-INDUSTRIJSKI KOMPLEKS

Tijekom ezdesetih, svi smo priali o vojnoj industriji. Iako je ona i dalje djelatna, s godinama ju je tiho i uporno poela istiskivati industrija zabave. Iz trenutka u trenutak, ona je utjecala na svaiji ivot, stotinu puta vie nego vojna industrija. Znate, majstori zabavne industrije znaju dvije vane stvari: kako manipulirati eljom i izborom te kako ljudima oteti snagu. Oni koriste zabavu kako bi stvorili elju i prazninu, koju bi pak trebalo popuniti ono to oni prodaju. I iako to u principu nije drugaije od rimskog Koloseuma, zbog svog tehnolokog dosega znatno je jae. Promotrite samo kako svake vijesti, magazini, filmovi, TV, kreiraju elje i/ili vas ine nemonim i praznim - a to su osjeaji koje mogu popuniti samo proizvodi.
-WILL

197

Zbog toga je toliko vano ne prosuivati elje, nego se izbliza u njih zagledati prije nego to odaberemo. I tek onda je to odabiranje. Slobodna volja poiva u naem eonom korteksu, i moemo se uvjebati u tome da inimo inteligentnije odabire i da budemo svjesniji tih izbora. A ja mislim da to trai vjebu, razliite vrste vjebe. Moemo ii u teretanu i pumpati bicepse, ali moemo i pumpati svoj eoni korteks radei yogu i meditaciju i druge vjebe, kae nam dr. Pert. Dakle tko bira? Naravno, vi to radite, ali tu se ponov no opet vraamo na pitanje tko sam ja?. Koji vi (osobnost/ego ili transcendentno/duh) ini izbor? Neurolo ki gledano, pitanje naizgled glasi: proizlazi li odabir iz postojee neuromree ili iz eonog korteksa? Koristimo li prednosti kvantne nausminosti koja se probija uvis kroz kineske kutije' kako bi nam omoguila da izabere mo neto novo, ili smo mehanicistiki strojevi koji sve to ine temelje na prethodno postojeim (starim) uvjetima? I jo jednom natrag na pitanje: U kojem svijetu ivite? U ivuem, organskom, ivom, medupovezanom svemi ru ili u onom podijeljenom svijetu tiktakajuih, eljez nih vojnika na navijanje? To je va izbor.

Namjera

A na drugoj strani izbora je akcija! Kada je dr. Tiller obavljao svoja istraivanja o tome kako namjera utjee na fizikalne sustave, koristio je etvoro vrlo kvalifici ranih meditanata, osoba s velikim iskustvom u istrai vanju svojeg unutarnjeg ja. Kako sugerira dr. Pert, ova sposobnost upravljanja namjerom vjetina je koja se mo e razviti. U prilog sposobnosti fokusiranja namjere, dr. Tiller dodaje: To je razlog to su neka od starih okult nih uenja uila ljude da se fokusiraju na plamen. Na1

Iz teorije Jeffrevja Satinovera o kvantnom mozgu i slobodnoj volji.


ELJA -* IZBOR - NAMJERA - PROMJENA

198

Uite svoju panju usmjeriti li vrlo uzak kanal, tako da gustoa energije postane vea. U ovom trenutku, i dalje govorimo o stvaranju stvar

nosti. No, sada je rije o tome zato stvaramo ovo to je smo, s koje razine to stvaramo i kako da ta stvaranja ui nimo svjesnijima i monijima. ini se da je na nevje rojatni um u eonom renju umreen upravo za te svr he. Dr. Dispenza kae:
Ono to nas razlikuje od svih drugih vrsta jest omjer naeg eonog renja u odnosu na ostatak mozga. e oni reanj podruje je mozga odgovorno za vrstu na mjeru, za odluivanje, upravljanje ponaanjem, za in spiraciju. I kako mi kao ljudi razvijamo te sposobnosti, inimo drugaije izbore koji e, u stvari, utjecati na na potencijal ili na nau evoluciju. Drugaiji izbor, za koji bi psu ili pseoj vrsti trebala doslovno tisuljea, ljudsko bie zbog svojeg povea nog eonog renja moe obaviti u sekundi.

Dakle, govorili smo o tome zato su elje potrebne i zato nisu nuno loe te zbog ega sli razlog to mo ete napraviti izvrnu odhiku i uskladiti je s namjerom kako biste oivotvorili zdravlje, boljitak i sreu. Ako se i dalje osjeate iskljuenima, nastavit e Ledwith: E sad, zato ne mogu postii te stvari? Temeljni razlog je ne dostatak usredotoenosti. Mi ne moemo ostati usredo toeni; svijest skakue posvuda, a na nas pretjerano utje u vibracije ove materijalne ravni. U tom grmu lei zec. Da bi namjera zaista funkcionirala, ona mora biti fokusirana, ali svijet u kojem ivimo uvijek se, uvijek oti ma za vau panju. Milijarde dolara troe se na to da vau panjri pridobiju za ono na to ele da se usredo toite. (Glavna rije ovdje glasi: platiti.) Rije je o pravoj dilemi, primjeuje dr. Dispenza, budui da mnogi lju di zastanu kako bi pogledali pokazuju li se vanjski re zultati, i to ve nakon vrlo malo uloenog napora, a ka da ne primijete rezultate, odmah obezvrijede te mogu nosti. A ipak, tono na drugoj strani iste prie, upravo iza
ELJA - IZBOR - NAMJERA -* PROMJENA
199

toke na kojoj su stali, mogunost i dalje postoji. Mi, ljud ska bia, smo lijeni. ivimo u svijetu uobnosti i ako ono to traimo ne dobijemo odmah ili brzo, gubimo strpljenje. Ali, naravno, ne moemo ba kriviti svijet zbog na eg nedostatka fokusa. Tako ulazimo u mentalitet rt ve. Radije, kako bismo postali zbilja dobri u fokusiranju namjere, moramo eljeti postati dobri u tome i iza brati da se razvijemo u tom smjeru. To je lanana reak cija koja moe rezultirati izuzetnim postignuima. U poglavlju Kvantni mozak govorili smo o kvant nom Zenonovom efektu - kad se netko neprestano dri (tj. fokusira um) na istoj namjeri upravljenoj ka kvant nom svijetu, to se odraava na realnost. Da ponovno ci tiramo Henryja Stappa: Uslijed kvantnih zakona kre tanja, jaka namjera, manifestirana visokim stupnjem uestalosti istoga ina namjere, imat e tendenciju zadrava nja na mjestu iste ablone ponaanja. Dakle, nije do voljno samo imati namjeru pa onda otii u kino, nego je potrebna ponovljena elja/elja/elja, i fokus/fokus/ fokus, da bi se dogodila arolija.

Vidljiva promjena

Ve smo govorili o sjaju promjene, i o orsokaku (do slovnom) neusuivanja da se otputimo u nepoznato. Dosad ste ve ili nestrpljivi da doivite neko iskustvo koje e vam proiriti um - ili je vrijeme za krevet. Da bismo odmotali taj dugaki lanac djelotvornih i meusobno povezanih faktora, upitali smo dr. Dispenzu da nam sumira kako bi to sve moglo funkcionirati za svakog od nas. Kao to nam je ve rekao u jednom ranijem poglavlju: Subatomski svijet reagira na nae promatranje, ali prosjean ovjek gubi mo koncentra cije svakih 6-10 sekundi. Kako to moemo prebroditi?

201)

ELJA - IZBOR - NAMJERA - PROMJENA

KVANTNO: OD SICUSNOG DO LJUDSKOG


Kako bi dakle ono vrlo veliko moglo reagirati na nekog tko nema ak ni sposobnost da se usredotoi i koncentrira? Moda smo mi samo jadni promatra i. Moda nismo usavrili vjetinu promatranja, a to moda jest vjetina. A moda smo toliko ovisni o vanjskom svijetu i toliko ovisni o podraajima i od govorima u vanjskom svijetu da mozak poinje ra diti iz tili odgovora umjesto iz kreacije. Ako imamo prikladno znanje i prikladno ra zumijevanje i ako su nam dani prikladni naput ci, trebali bismo poeti primjeivati mjerljive povratne rezultate u svojim ivotima. Ako uini te taj napor da sjednete i iskreirate novi ivot i uinite to najvanijom stvari na svijetu, i prove dete vrijeme svakoga dana hranei to kao to vrt lar hrani sjeme, proizvest ete voe. U poetku, moda e vam trebati neko vrijeme; moda e trebati vremena da razvijete umijee kontroli ranja svog uma za sve ono to on treba uiniti. Ali trebali bismo biti spremni svaki dan sjesti i izdvojiti dio svoga dana i posvetiti ga tome i bi ti zahvalni to smo ivi i zahvaliti se za taj ivot koji imamo. I tada poeti promatrati, s istom iskrenou, kako bismo za sebe isplanirali novu moguu budunost. Ako to dobro uinimo, ako to dobro promotrimo, trebale bi nam se polako poeti otkrivati mogunosti koje imamo u svojim ivotima - to nije jednako onome to moemo predvidjeti, to je izvan naih predvidanja. Mora biti izvan naih predvidanja jer kad je tako, onda znamo da nam to dolazi od veega uma. Ako se to poklapa s naim predvianjima, ta da stvaramo samo jo istoga. Kako bismo mogli stvoriti novi svijet ako moemo predvidjeti is hod? Mi ne stvaramo nita novoga [kada] traimo povratni uinak u vlastitom svijetu. Mozak voli povratne uinke. On voli znati kada je uspio ili kad je zapravo dovrio zadatak tako da ga ponovno moe napraviti.
ELJA -* IZBOR - NAMJERA -4 PROMJENA

Ne moete samoga sebe promijeniti samo mislima. Ne moete jednostavno iskoristiti isti mozak koji vas ve dri u kripcu da biste se iz njega izvukli i promijenili svoj ivot. Morate izai izvan sebe da biste dobili iru perspektivu. Za neke ljude, to moe biti tako jednostavno kao lei u kadu i kontemplirati o stvarima, ili boraviti u prirodi, ili fokusirati se, ili meditirati, ili hodati po eravici... to god ve bilo to to ljudima dostaje da bi se premjestili u drugaije stanje.
- MARK

Ona iskrenost, na razini uma, daje ljudima mogunost da primijene neke principe izabira nja potencijalne realnosti i da ju promotre. I i nei to, oni su spremni rei - znam da kvantna fizika djeluje u svijetu vrlo malog. Ali kada tono postajete nekonformist i govo rite ono to su govorili velikani koji su dosad ivjeli? To uvijek poinje s misli i sa snom. I za to se ne primiti posla da to primijenite u svom osobnom ivotu? Nije stvar u tome da kvantno polje ne reagira; rije je o tome da mi moramo podignuti razinu vlastite volje i iskrenosti; i kad se to dogodi, tada emo vidjeti mjerljive rezul tate u svojim ivotima. Joe Dispenza

Dakle, kako bismo vidjeli to nam je initi, jedno stavno trebamo ponovno proi putem koji smo ve prohodali. Da bismo ostvarili promjenu, moramo namjera vati ostvariti promjenu. Namjera je rezultat odluke (slo bodna volja) na promjenu, a ta odluka pomalja se iz elje za promjenom. Morate se htjeti promijeniti. Mislimo htjeti promije niti. se, eljeti to tako jako kao to ste eljeli svoj prvi... to god to ve bilo. Jer materijalni svijet, svijet materije, juri poput sata i opire se promjeni, dok ga nevidljivi svijet duha poziva naprijed. Treba izabrati u kojem svijetu ivjeti.

ELJA -* IZBOR - NAMJERA - PROMJENA

Razmislite malo o ovome.


to je to za to elite i udite da se ostvari? Zato to elite? Odakle dolazi ta elja? to ete postii ispunjenjem te elje? Kako e se vaa stvarnost promijeniti ako vam se ta elja ostvari? Hoe li se i vaa paradigma promijeniti? Jeste li spremni odustati od svega u svojoj sadanjoj para digmi da biste ostvarili tu elju? Morate li?

to sve to zaista znai za mene?

Dok smo radili film, izluivala sam sve redom stalno po stavljajui to pitanje. Kako da sve te nove informacije uklopim u svoj ivot i izazovem stvarnu promjenu? Kako da to pre vedem iz filozofije u iskustvo? Kada sam zapoela ovaj film, nisam znala ni kako izgovoriti pojam kvantna fizika niti sam osobito marila za duhovnost. ivjela sam sretno u svojoj prizemnoj stvarnosti, sudarajui se s realnou. O sebi sam mislila kao o sluajnom stvaratelju. Tijekom protekle etiri godine rada na filmu, radei na ovoj knjizi i putujui svijetom kako bih o svemu tome priala, poela sam to ovako razumijevati: ini se da nas emocionalne ovisnosti (ili prianjanja) spajaju izravno natrag na poetak sve ga. ja stvaram svoju stvarnost temeljei ju na svom emocio nalnom stanju koje biram jer je moje tijelo postalo ovisno o ne kim iskustvima/emocijama/kemikalijama. Ta iskustva u mom se mozgu u mreu ju na temelju starih iskustava, starih podataka. Kako da se, dakle, uzdignem iz svog stanja emocionalne ovis nosti u vie stanje ili na viu razinu sebe same, i kako da odatle stvorim nove emocije? Kako mogu zavladati emocijom? Sto to znai? Za mene, zavladati emocijom znai da ona vie nema mo nadamnom ili nad mojim izborima. Ja biram svoje emocional no stanje; ne bira ono mene. Jednom kad zavladam emoci jom, to ne znai da tu emociju neu nikada vie doivjeli . Kad se pojavi, ja ne paniarim i ne pokuavam ju potisnuti. Ne doputam joj da projuri i opustoi moj sustav. Promatram. Kako da ponem - odakle da krenem?. Pa, ako su emo cionalne ovisnosti ono mjesto iz kojeg sam kreirala svoju stvar nost, onda idem odatle. Pokuavam raditi samo na jednoj, ali ubrzo shvaam da je mnogo njih meusobno povezano i da trag vodi unatrag o jednog ili dva iskustva koje sam imala ranije u ivotu. Dakle, najprije priznam da sam ih imala - osvijestim ih. Sljedei korak je uzdignuti se s onu stranu osuivanja. Ot krila sam da jednom kad pronaem ovisnost, provedem ne-

BETSYN INTERLUDIJ

ko vrijeme osjeajui se loe u vezi s njom, osuujui sebe, a zanimljivo, sebe bih osuivala ba iz pozicije tog svog ovisnikog stanja. Evo jednog primjera: ja sam ovisna o neuspjehu. I onda si predbacujem to nisam bila dovoljno sposobna da se uzdignem iznad svog neuspjeha (to je ve samo po sebi neuspjeh!). Uf! Podsjeam se da to nije samo moj problem. Svatko je o neemu ovisan, i svatko, pa i ja, moe promijeni ti svoje ovisnosti. No, osuivanje je jedna od tih stvari koje su udnovato duboke. Krivnja i osuivanje kao da su u nas umreene jo od stoljea moralnosti koja nam je silom na metana. Pa ak i ako mislite da niste skloni osuivanju, ono je tu negdje u vama. I to onda radini? Provedem nekoliko dana zapisujui svaku emociju koju osjetim, svaki put kad ju osjetim i svaki dogaaj koji je s njome povezan. To je vjeba koja zaista otvara oi. Nije da se ja osjeam kvalificiranom da bih izvodila vjebe (ups, neus pjeh!), ali to mi zbilja pomae da vidim svoje ovisnosti. Radim to svakih nekoliko mjeseci. Jednom kad napravim listu, poinjem naruavati svoj ob razac. Svaki put kad osjetim emociju o kojoj sam ovisna, sta nem i postavim ova pitanja: Trebam li zbilja nastaviti s ovim? Kome/emu to slui? Hoe li to rijeiti problem? Zato na to gledam kao na problem? Hoe li me to unaprijediti?

Odgovaranje na ova pitanja omoguuje mi a neko vrije me posvetim promatranju kako bih poela uviati da mogu izabrati svoje emocionalno stanje - na nain da ono utjee na moju stvarnost i unapreuje me. Shvatila sam jo neto, da postoji mnogo slojeva emocionalnih ovisnosti. Ljutnja je nus proizvod ogorenosti, koja je nusproizvod neuspjeha, koja je nusproizvod viktimizacije, i tako dalje. Nakon to prebrodim onu emociju koja mi govori ovo je nemogue, nikad to neu rijeiti, zapravo poinjem uviati

zabavnu stranu itavog procesa. U kojem gradim samu sebe, od iznutra prema vani, umjesto da se osjeam kao da to iz vanjsko gradi mene! Nije uvijek posrijedi neto veliko, niti oigledno. Morate se zagledati duboko, do u najmanje sitnice, kako biste dos pjeli do velikog (zvui pomalo kao kvantni svijet). Promatram svoju okolinu - svoju stvarnost - svoje ljude, mjesta, stvari, vrijeme i dogaaje. Promatrajui te stvari, mogu vidjeti kako su moje ovisnosti izgradile moju stvarnost. Takoer mogu vidjeli kako te ovisnosti i dalje mnome upravljaju dovodei me u odreene situacije. Primjer: u jednom razdoblju svoga ivota, svaki sam dan kasnila na posao. Bez obzira na to koliko rano bih ustala i bez obzira na to koliko bih se trudila da stignem na posao na vri jeme, zakasnila bih. Uvijek bih zaglavila iza onog kolskog autobusa. Svaki dan bio je to isti prokleti autobus, zbog kojeg sam se nervirala i dolazila na posao u urbi i vrlo uzrujana. Osjeala sam se kao da nikad nita neu uspjeti obaviti. Bila sam zajedljiva, i svi oko mene bi hodali kao po jajima. Bila sam na polovici svojih dvadesetih i imala sam posao na kojem bi veina ljudi oekivala nekoga starijeg. Bila sam iskompleksirana. Ja ne zasluujem ovaj posao; ja to ne mogu; nitko me ne po
tuje. Mislim zbilja, ako se ne mogu ak ni pojaviti na vrijeme, ne bih ni trebala biti ovdje! Sada vidim da je onaj autobus bio

moja vlastita kreacija koja mi je pomagala da zadovoljim svoju kemijsku potrebu za neuspjehom. Dobro sam se nas mijala kad sam to shvatila. Kako rekoh, radim ovo svakih nekoliko mjeseci, ili tako ot prilike, da bih vidjela kako napredujem. Da provjerim samu sebe. Kad sam svjesna svojih misli, svojih emocija i kad si postavljam svoja pitanja, osjeam se kao da mogu zaustaviti vrijeme - iskoraiti u budunost i iskuati svoje mogue iz bore, i potom napraviti onaj izbor putem kojega u se najbo lje razviti. Moda je ba to iskustvo neto to istinski elim. Takoer, svakoga dana, pronaem vremena da sjednem i svjesno kreiram svoju stvarnost. Ali nije to kao da bili sjela i rek la: Danas elim da mi milijun dolara padne s neba. Fokusiram

l!l!TSYN INTI'Rt.UDI)

se na obilje i doputam da mi ga moj Bog donese na nain koji e me najbolje razviti. Jer o tome se i radi, o razvijanju do vie razine svijesti. To znai da imam emocije i iskustva koje trebam i koje onda mogu posjedovati. Uzimajui vrijeme za promatranje same sebe, svoje stvarnosti, svog emocionalnog stanja, mogu odabrati ono to e me pogurnuti na bolji put, umjesto da se odbijam o zidove i kupujem cipele. Dobili smo mnogo pisama od ljudi iz itavog svijeta koji su to znanje preveli iz filozofije u iskustvo. Ima tu mnogo pria koje vas mogu nadahnuti! Evo nekoliko: Prije otprilike etiri godine preminuo je moj mu. Iza sebe je ostavio jednu pticu u dubokoj tuzi, o eni da i ne govo rim. Sve to sam pokuavala nije pomagalo, ptica je i dalje grizla, vritala, upala si perje i ponaala se vrlo autodestruktivno. Konano, nakon to sam vidjela va film, zapi tala sam se bi li se to promijenilo da ja promijenim svoje misli i svoje aktivnosti, da se molim za njega i da vjerujem. Promjena je krenula oko dva tjedna kasnije. Dopustila mi je da ju drim, da je okupam, da se poigram s njom, i nije grizla. Bilo je to nevjerojatno, jer ta je ptica uvijek grizla. Odjednom je bila sretnija. Oduevljena sam time to je pro mjena u mojim mislima i aktivnostima utjecala i na nju. Prije toga, bila sam oajna jer nisam znala to u s njom. Sad ona ima svijetlu budunost.
- JEAN

Patim od prilino jake peludne alergije. I moj otac i brat. Bu de nam toliko loe da zbog alergije tijekom ljeta uvijek mo ramo koristiti vrlo mnogo lijekova, kao to su Sudafred i Claritn D. Za sve nas, to je problem koji traje itavog ivo ta. I onda jednog dana, dok sam itao Snagu namjere, do ivio sam onaj a-ha trenutak. Prisjetio sam se scene iz filma, onih slika kako mozak proizvodi sve te kemikalije i kako dr. Joe Dispenza, ini mi se, kae da ljudski mozak ima svoju vlastitu malu ljekarnu. Tada sam odluio aktivirati svoju namjeru, i to tako da svaki put kad osjetim da kreu

simptomi moje peludne alergije, vizualiziram svoj mozak kako proizvodi tono ono to mu je potrebno da zaustavi uinke peludne alergije u mom tijelu (ba onako kako re klame prikazuju da lijekovi za peludnu alergiju blokiraju estice koje ju uzrokuju). Ve dva mjeseca nisam koristio lijekove za alergiju. Gotovo svaki dan osjetim kako simptomi zapoinju, ali nauio sam ih sam zaustaviti. U poetku, to se zbivalo ee nego sada. Ne znam jesam li ja to zbilja sam napravio ili se moda koliina agensa koji mi izaziva alergiju poela u mojoj okolini smanjivati, ali znam da moja alergija nestaje.
-NICK

itava serija sinkroniciteta dovela me je do toga da pogle dam film Koji k....!?, ovdje u Cardiff u, South Wales. Tijekom protekle dvije godine itala sam knjige o kvantnoj mehani ci (nisam matematiarka) i nisam imala pojma to me to liko privlai toj temi. Prole godine doivjela sam prekras no iskustvo nakon posjeta krugu u itu u Silbury Hillu, Wilts. Tri mjeseca nakon tog iskustva, doivjela sam sponta no izlijeenje. Bila mi je dijagnosticirana makularna degene racija oiju, progresivno stanje koje moe rezultirati gubit kom vida. Moj vid je ve bio naruen. Jednog jutra probu dila sam se i otkrila da vidim normalno. Specijalist u mojoj bolnici bio je zaprepaten i htio je opisati moj sluaj u po sebnoj studiji, rekao mi je da nikada nije doivio da se tak vo stanje samo popravi. Nakon to sam vidjela Koji k.... uop e znamo!? shvatila sam da u meni postoji fantastian poten cijal, i osjetila to kao potvrdu neega to sam itavog ivota znala. Od tada, moj vid se i dalje popravlja i ne trebaju mi vie onako jake lee za itanje. Dan za danom, znam da sama stvaram okolnosti u svome ivotu.
- JENNIFER

Paradigma je sklop implicitnih pretpostavki koje se ne testiraju; u stvari, one su zapravo nesvjesne. One su dio naeg modusa djelovanja kao individua, znanstvenika ili drutva.
Gomilu poglavlja unatrag...

talno prolazimo kroz temu znanstvene paradig me i naina na koji ona odreuje stavove i nain na koji gledamo svijet. Promjena paradigme vi e se bavi slavljenjem vizija divnoga novog svijeta iz kojeg su nestale stare temeljne pretpostavke newtonovskog pogleda na svijet. Ali u svijetu paradigmi, jedan gorila od 500 kilogra ma upravo stoji u sredini sobe. Recite dobar dan religiji. I iako bi joj mnogi ljudi radije rekli zbogom, religi ja je u svim svojim razliitim oblicima kraljica-majka svih paradigmi.

...pretpostavke koje se ne testiraju... ...bitno nesvjesne...

U stvari, kao to emo uskoro vidjeti, ona je taj modus operandi koji je sa scene izbacio newtonovsku podjelu na duh i znanost. Nije to uinila znanost; to je uinila Crkva.

Svijet religije

Nesumnjivo, najdeblju crtu razgranienja izmeu is tone i zapadne civilizacije povukla su vjerovanja u ve zi s bogom. Ne samo da ona u visokom stupnju defini raju kulture, nego se i sama aktualna vjerovanja radi kalno razlikuju. Dok su glavna zapadnjaka vjerovanja
PARADIGME: DRUGA STRANA

izgraena oko svemonoga i jedinoga Boga, istonjaka esto imaju mnogo bogova ili se, na primjer u budizmu i taoizmu, rije na B nikad ni ne upotrebljava. Istonjake religijske tradicije ue da je Bog (ili Tao, Brahman, ista svijest, Nitavilo, itd.) svugdje i najbo lje se moe iskusiti posredstvom vlastitog sebstva. Da pae, tvrdi se da Bog i jest vlastito sebstvo. Ili bi moda bilo bolje rei, vlastito sebstvo jest Bog. U zapadnjakim tradicijama, Bog je odijeljen od nas. I iako se Descartesu pripisuju zasluge za otkrie dua lizma, ova dualistika ideja o Bogu koji je izvan pret hodila je Descartesu tisuama godina. U odreenom smi slu, ovaj podijeljeni pogled na Boga/ovjeanstvo otvo rio je vrata dualizmu i omoguio mu da se odri na Za padu i prouzroi gomilu problema (i gomilu preki'asnih otkria!). ini se da danas najdominantnija, zapadna civiliza cija, poinje vladati svijetom i zato emo najprije govoriti o zapadnjakim religijama. I iako emo proi kroz neke ideje i dogme te ukazati na njihove problematine uin ke, ne smije se zaboraviti ni druga strana istog novia: uenja razliitih crkvi nadahnula su mnoge ivote i mili juni ljudi iz njih su crpli svoju nadu i duboke uvide.
Evolucija i ljudska postignua

Jedno je tono o nama ljudima: mi nezaustavljivo tje ramo naprijed. Ponekad nismo sigurni to je to naprijed, ali ipak se kreemo u tom smjeru. Jer, a to vrijedi za sve ive sustave, ono to se ne kree, ne mijenja i ne razvi ja, to stagnira i umire. Kae Miceal Ledwith:
Znanstvenom metodom proizvodimo nagaanja o stvarnosti, a onda uzimamo eki i klijeta i pokuava mo ih opovrgnuti. Tijekom tog procesa nastojite otki nuti sve to je suvino i nevano, i nadate se da ete doi do jezgre koja je vrsta i postojana. Ali, kao to znate, 90 posto novoga znanja ionako e zavriti u smeu za nekoliko godina, i tako i treba biti.
PARADIGME: DRUGA STRANA

211

E sad, u podruju ljudskih postignua, jedina iznim ka je religija, jer religija kae: O, mi imamo itavu isti nu jo od prvoga dana, i zato se nikada ne moe pro mijeniti, zato ju nikada ne moemo ni poeti opovrgavati, i zbog toga to se nikad nije krenulo ni u opovrgavanje perifernih aspekata njezinih pretpostavki, religija je po stala sve manje i manje vana za evoluciju ljudske misli.

No, nije uvijek bilo ovako, ak ni ovdje na Zapadu. Najoitiji i najpoznatiji primjer ovoga je Isusovo ue nje. Bog Starog zavjeta, koji je bio bogus operandi u Isu sovo vrijeme, bio je gnjevno, osvetoljubivo, zajedljivo bie. Netko koga je uzbuivalo ubijanje prvoroenadi, ljudi, koza, stoke. Nije vano, on je bio zavidan Bog. to se poprilino razlikuje od Kristovih rijei - Bog je ljubav. Kako to opisuje dr. Ledwith: Primjetan je za okret u prodornosti Isusova uenja u odnosu na, recimo, uenje Starog zavjeta. Na primjer, on kae kako je ree no starima, citirajui Mojsija: 'Oko za oko, zub za zub', ali ja vam kaem, oprostite neprijateljima svojim. I, u stvari, ini se da vei dio Isusova uenja naglaa va udaljavanje od one figure s bijelom bradom koja jai na oblaku i razbacuje se osudama i gnjevom, prema mno go osobnijem Bogu, ili udaljavanje od ideje o raju kao mje stu prema raju kao stanju svijesti. Kako je ranije citira no: Kraljevstvo Boje je u vama. U stvari, revolucionarni aspekti Isusova uenja i dalje dopiru do nas kroz sva ta stoljea. Prema dr. Ledwithu:
I on je uvijek naglaavao kako je misao vana, ak i superiorna akciji koja moda moe slijediti nakon misli. Tako da ako ja, primjerice, pomislim da elim ubiti svog susjeda, ali to zapravo nikad ne uinim, oito je ta raz lika prilino vana mom susjedu koji nije ubijen, ali u ter minima kraljevstva koje ja gradim unutar sebe, da tako kaemo, zapravo nema razlike izmeu misli i akcije koja ju slijedi, jer u kvantnom pogledu na svijet, koji je nama danas mnogo blii, oito je misao odluujui faktor, mi sao je vrhunac.
212

PARADIGME: DRUGA STRANA

No, zapadnjaka religija je zaglavila negdje na putu do dananjih dana. Neki dijelovi Biblije su uniteni, ne ki dijelovi Biblije su dotjerani. Drugaija miljenja su ne milosrdno iskorijenjena i kako je rasla mo Crkve, svi putovi vodili su iz Rima. A sada, kad postoje stotine izdanaka vjere, svaki od njih polae konano pravo na istinu. Kako to izraava autorica Lynne McTaggart: Jedan od problema organi zirane religije ipak je to to postoji taj osjeaj odvojeno sti. Jedino ispravno je biti protestant, ili samo katolici znaju pravi put. Mislim da je nae trenutano razumije vanje kvantne fizike upravo to razumijevanje potpunog jedinstva i tako bismo trebali izvesti svoju duhovnost iz osjeaja jedinstva.

Evolucija i osobno postignue


Dakle, znajui to to znamo o pogledima na svijet i o tome kako oni odreuju na pogled na stvarnost, ka ko dakle prevladavajua gledita koja su proizala iz velikih uenja utjeu na nas? Dr. Ledwith povezuje s tim ovu priu:
Ovo se dogodilo jednom u Australiji, prije nekoliko godina. Govorio sam o idejama raja i pakla, a jedan mla di, star otprilike dvadeset godina, rekao mi je: Znate, to je sve stvarno zanimljivo, ali hvala Bo gu, hvala Bogu to ja zaista nisam religiozan. Je li to zbilja tako?, pitao sam. A on kae: Aha. Nisam religiozan. Moji roditelji nemaju nikak vih vjerovanja, i ja sam odrastao bez ikakvih vjerovanja. A kako mi je dan ranije rekao da mu je tata umro dok je on imao osam godina, tako sam odvratio: Smi jem li te pitati, to su ti rekli za tvog tatu kad je umro, kamo je otiao? On kae: Pa, rekli su mi da je otiao u raj. Ja kaem: Meni to prilino mirie na religiozno gledi te. I tako sam proao nekih dvadesetak tema, znate,
PARADIGME: DRUGA STRANA

vjerovanja da postoji dobro i zlo, naknada za dobra i za loa djela i slino, i na svaku od njih on je uzvraao ta ko ivo kao osoba s duboko religioznim pogledom na svijet. Nikad u ivotu nije bio u crkvi, sinagogi ili da miji, ali bio je savreno religiozna osoba.

Prema dr. Ledwithu, najvea pojedinana prepreka naoj evoluciji je nain na koji naa kultura esto vidi Boga; kao Boga koji sjedi negdje gore biljeei rezul tate na svoj laptop prema tome ponaamo li se prema njegovim uputstvima ili ga vrijeamo, to je, samo po sebi, neuvena zamisao. Kako bismo mi mogli uvrije diti Boga? Kako bi to njemu moglo biti toliko vano? Kako bismo, ponajprije, mi uope mogli napraviti ne to to bi on smatrao toliko ozbiljnim da nas osudi na vjenu patnju? To su bizarne ideje. I jesu, bizarne su to ideje: da u ovom nepreglednom svemiru, u kojem ima vie galaksija nego zrnaca pijes ka u svim zemaljskim oceanima, da u itavom tom nitavilu jedna grupa ljudi - pa, zapravo grupa mukaraca - na naem malom planetu dri ekskluzivnu franizu na zlatna vrata raja. A sva ostala bia u svemiru provest e vjenost patei u paklu. Teko je zamisliti neto bizar nije. A ako je Bog u kojeg vjerujete takav, samo se trebate zapitati: na koji nain to utjee na va pogled na svijet? Pa ipak, stotine milijuna ljudi uilo je ivjeti u strahu od toga da ini neto pogreno, u strahu od prokletstva i strahu od ivota. Kako to razmatra Ramtha: Ovo je jedini planet na Mlijenoj stazi koji je naseljen i koji je tako strano podjarmljen religijom. Znate zato je tako? Jer su ljudi uspostavili pravila o tome to je dobro a to loe. No, ovu ideju da dobro i loe zamrauje pravo zna enje i postignue evolucije u poetku je teko prihvati ti. Je li u redu nekoga ubiti? Mogu li krasti od svog sus jeda? Unititi grad?1 Razlog zbog kojeg je ovaj koncept
1

Naravno, rije je o mjeri. Ako ovjek napravi ita od ovoga, to je loe; ako to napravi drava svojem susjedu, onda je to pravedniko osvajanje.

PARADIGME: DRUGA STRANA

tako teko razumjeti lei u tome to je to temeljno dru gaiji nain pristupanja ivotu i razvoju. Dobro i loe temelji se na sklopu pravila. Ta pravila razvila su se iz uenja, kulturolokih vrijednosti i politi kih obiaja. Sva ona dolaze izvana, iz vjerovanja naih kultura. Razvoj dolazi iznutra. Gledamo li na odluiva nja iz perspektive razvoja, dolazimo do temeljne pret postavke po kojoj je, u svojoj biti, svaki ovjek temeljno boanstven. To se veoma razlikuje od ideje da smo mi roeni grenici ili bijedna bia kojima se mora rei to tono da rade jer smo po prirodi odvratni. A kako bi te ljudske ivine drala u redu, tu je ta prijetnja vjenom patnjom. Grenici u rukama gnjevnoga Boga, naslov je po znate propovijedi Jonathana Edwardsa, jednog od prvih propovjednika puritanske Amerike koji su ljude plaili ognjem i sumporom. Sada moemo raspravljati o tome kako je u odreenim fazama razvoja ljudske vrste mo da bila potrebna ovakva vrst vodstva, ba kao to se trogodinjaku govori da ne gura vilicu u elektrinu uti nicu. Ali ono na to ukazujemo jest da je dolo vrijeme da se pokrenemo s onu stranu vrijednosnog sustava te meljenog na osuivanju i procjenjivanju to je to dobro, a to loe. Vrijeme je da krenemo prema sustavu osobnog razvoja. I ba kao to dijete ui o silama viega reda - elek tricitetu - tako i osoba ui o viim zakonima svemira. Ne osudujte, pa sigurno neete biti osueni! Opratajte, pa e vam biti oproteno! (Luka 6:37) Ili, kako smo ve vie puta rekli, va unutarnji stav reflektirat e se na vanjsku stvarnost. Ovaj koncept razvoja temeljenog na poveanju mu drosti mnogo je blii onim Budinim etirima plemeni tim istinama koje smo spomenuli ranije: Podrijetlo pat nje je u vezivanju za prolazne stvari i u neznanju koje iz toga proizlazi. Patnja nije posljedica nezadovoljstva ne kog gnjevnog, ljubomornog ili zavidnoga Boga; ona je jednostavno posljedica neznanja. I kao takva ona nije kazna, nego putokaz, znak, ne to to vas gurka na pravi Put.
PARADIGME: DRUGA STRANA
215

Spasi me od mene samog!


Predodba Isus e me spasiti jedna je od temeljnih premisa kranstva. A, zapravo, nema ni nade da bih to mogao uiniti sam, budui da sam grenik roen u grijehu i zeznut jo od samoga poetka. Teko je uope zamisliti neto to bi bilo vie obeshrabrujue.2 Ironija je u tome da se ba putem tih greaka, odlu ka koje donosimo iz neznanja, grijehova, razvijamo u sve via i via stanja. A ako vas netko uvijek moe spa siti, onda vi nikad ne morate preuzeti odgovornost ni za to, to je klasini mentalitet rtve. U stvari, preko mnogih od ovih ideja natpis rtva ispisan je velikim slovima. JZ Knight to ovako postavlja: Ugaanje bogu skida nas sa zakaenosti na ivot. Mislim, ve je sama injeni ca da je netko morao umrijeti zbog naih grijeha neka vrst prijevare, zar ne? Mislim, svi smo mi zaista trebali imati privilegiju da proivimo svoje grijehe i doivimo pred nosti iskustva koje nas je, upravo zbog njih, obogatilo mudrou. I ja zbilja ne vidim kako bismo ikad mogli narasti dotle da postanemo zapanjujua bia osim ako smo natovareni poau iskustva koje je i loe i tetno, i to sve ne, jer samo onda zaista postiemo mudrost koja nam doputa da razumijemo svakoga.

Tijekom intervjua s jednom novinarkom, nakon to je film Koji k.... uope znamo!? izaao, drao sam bombastian govor o religijskim dogmama. Rekla mi je da zvuim jednako dogmatino kao i te religije o kojima govorim. Bila je to novinarka koja je pokrivala vjerske teme i ula je i vidjela mnogo divnih stvari koje imaju veze s tim religijama. Prigovorila mi je da odbacujem i dijete zajedno s plodnom vodom. To me je zbilja natjeralo da stanem. To me je takoer natjeralo da nauim cijeniti novinare i njihovu predanost traenju istine.
- WILL

Je li religija loa?
Polako ve poinje zvuati kao da je religija glavni krivac; da nas pretvara u plaljive ovce, koje ekaju da se na njih srui malj osude. Tim vie to je tu i itava ne sretna povijest svetih ratova, lova na vjetice, spaljiva nja knjiga, kastinskih podjela, da nabrojimo samo neke. Ne izgleda ba kao slika boanskoga vodstva. No, bilo
1

arobnjakom priruniku,

Ako moete smisliti neto jo gore, moda biste to trebali dodati Neonom poglavlju o tome kako pretvoriti arobnjaka u abu.
PARADIGME: DRUGA STRANA

lii zaista licemjerno na religiju nalijepiti etiketu loega, ba usred rasprave o tome da dobro i loe ne postoji. Pogledajmo na sve religijske aktivnosti kao na para digmu, ili kao na mjehurie koji izviru iz svijesti, koji svoje oitovanje zadobivaju u razliitim religijama. A svakako postoji mnogo podataka koji to mogu podup rijeti. Pogledajte unatrag na sve te loe stvari: ratove, lov na vjetice, spaljivanje knjiga, kastinske podjele sve to se najee izraavalo izvan bilo koje crkve. Ako ljudi ele ii u rat, nai e razlog. Ako se ljudi hoe os jeati nadmono u odnosu spram drugih i imati jedi ni ispravan put, nai e paradigmu putem koje e sebi pripisati takav identitet. U poetku su sve religije moda i izvirale iz boan skoga izvora, ali su s vremenom predane i preputene ljudima. A tako su im priljepljene i doktrine poput one o istonom grijehu, koja nikad nije ni bila dijelom Isu sova uenja. Okreni i drugi obraz pretvorilo se u ubij Arape u Svetoj zemlji. Vano je znati da korijeni ovak vog razvoja ne lee u samom uenju, nego su to sve ljudski recesivi. Izlaz nije u napadanju na religije, nego u razvoju nove generacije, nove verzije ovjeanstva. Ne emo se rijeiti ratova rjeavajui se crkvi ni ti vlada, nego nadrastajui te ovisnosti koje nas tjeraju da inimo to to inimo. Problem s religijama je u tome to su zagla vile i ukopale se u svojoj poziciji polaganja prava na is tinu. Da bi se religija iupala iz te svoje nepominosti, trebala bi pogledati drugu stranu novia - znanost - i shvatiti to je to to znanosti daje veliinu. Ono to manjka jest volja da se u potrazi za sve boljim razumi jevanjem bude i u krivu. Promjene se dogaaju. Svakako, posvuda su vidljivi znakovi da se slika Boga mijenja. Veliki bijeli otac koji sjedi na sudakom tronu, koji je bio tako popula ran u Srednjem vijeku, zamijenjen je manje ljudskom, a vie apstraktnom idejom. Anrew Newberg kae: Ljudi su se na neki nain okrenuli od Boga kao osobe ka mnogo veem, beskonanijem konceptu. Bog, u nekom smislu, proima svijet,
PARADIGME: DRUGA STRANA

Tijekom protekle godine, putujui posvuda po svijetu i razgovarajui s oboa vateljima i predstavnicima medija, dobio sam uvid vrlo slian onom willovom. Koristio sam znanost kako bih pokazao koliku su fundamentalistike religije u krivu. Koristei pristup koji bi se mogao opisati sintagmom sila Boga ne moli, izraavao sam isti stav kakav sam vidio u nekim kalvinistikim tradicijama. U isto vrijeme, nadao sam se da e sve te razliite tradicije pronai zajedniko tlo. Moda bi ga i pronale kad bih ga i ja poeo traiti. Odbacivanje bilo koje pojedinane ideje polazi od pretpostavke da postoji samo jedan toan odgovor. A kvantna mehanika jasno je pokazala da nije tako. To je bio moj veliki trenutak poniznosti.
-MARK

217

(sus mi: Kad spoznate sebe, tad ete i biti spoznati, i razun^'et ete da ste dje&a ivoga oca. Ali a\zosebe n znate, tada ete ivjeti u siromatvu, i siromatvo ete bitU.

Tomino evanelje

Kad sain bila mala, ili smo u crkvu svake nedjelje. A nikad nisam znala u koju crkvu emo otii. Ili smo svaki tjedan u neku drugu, uglavnom zbog toga to je moj tata volio sluati glazbu. Bila sam zapanjena time kako su sve crkve po svojim shvaanjima lj ubavi, ljubaznosti, jedinstva - bile sline jedna drugoj. Ali isto tako me je rastuivalo to to su tako odvojene jedna od druge. Pitala bih tatu zato postoji toliko razliitih crkvi. On bi mi rekao: Jer svaki ovjek obino misli da samo on, i nitko drugi, zna to je pravo, a to krivo, te da su svi koji se s njim ne slau u krivu!. Nadam se da e jednoga dana ovjek nauiti kako ne postoji ispravno i krivo; postoje samo stupnjevi razumijevanja do kojih moramo dospjeti da bismo se razvili.
- BETSY 218

no on je takoer, u drugom smislu, pridodan svijetu. Ne kao da je Bog svemir sam po sebi, nego Bog bitno emanira kroz svemir, a to bi ukljuilo sve stvari, i sve estice, i sva bia. Ideja Boga ukljuuje i to da je Bog prisutan. Sumerani su Boga vidjeli kao bia koja hodaju zem ljom i koja su s njima u interakciji. Vizija Eda Mitchella, kako smo ranije ve raspravili, bila je suprotna: U jed nom trenutku shvatio sam da je ovaj svemir inteligen tan. Sama svijest je fundamentalna. Ameriki Indijanci vidjeli su duh u svemu, kao onaj koji sve proima. Tako bi razgovarali s duhom vjetra, s duhom bizona. Dakle to je Bog? to je Duh? to je duhovno? Je li duhovnost ba ono podruje iz kojeg je znanost iskoi la prije 400 godina? Kad e se tamo vratiti?

Bog/Duh/Materija/Znanost
Je ii razvod gotov? Koji je dogovor? Je li to kvantni razvod? Tko dobiva crkve, a tko dobiva laboratorije? Tko je koga varao? Tko je prevaren? Koga treba kriviti? Sve su zapoele religije s idejama poput one o dualis tikom svemiru s Bogom gore, a s nama pijunima ovdje dolje. U nekim aspektima, Crkva je pokuala preuzeti prevlast nad svim oblicima ljudskoga nastojanja. Ne samo nad znanou, nego i nad svim vrstama ljudskih postignua. Sve dok joj znanost nije dokazala da je u krivu - i u tom trenutku nije bilo druge nego podijeliti kola. Bog i kvadra su dobili duhovno; znanost je do bila materijalno. I nije li ironija ba u tome da je upravo ta podjela dovela znanost do njezinih dananjih vrhu naca? Ako pogledamo istonjake religije, tamo se ni kad nisu primjenjivale dualistike dogme, pa ni znanost nikad nije ekskomunicirana. Pa ipak, to ekstremno uda ljavanje od duhovnoga svijeta omoguilo je zapadnoj znanosti da otkrije kako su svijest i materija jedno te isto. to?! Pa, ako je to istina, u tom je sluaju podjela znanosti i duhovnoga istinski umjetna i ne temelji se ni na kakvoj realnosti. I tko je koga prevario?
PARADIGME: DRUGA STRANA

Nilko nikoga i svatko svakoga. Ova dva svijeta dvije su strane istoga novia, a laj novi je ovjeanstvo, koje se prevre po realnosti. Moda su se te dvije grane ljudske misli razdvojile samo zato da bi se znanost mo gla fokusirati na materiju, doi do otkria i unaprijedi ti kvalitetu ivota. Sigurno je da je dogmatizam koji se esto predbacuje religiji jednako prisutan i na znan stvenoj strani. Ba kao da razliiti oblici same religioz nosti jednostavno izranjaju iz skrivenog podruja svijesti ovjeanstva. Kako je ve ranije John Hagelin pri mijetio: Nemojte napraviti pogreku i pomisliti da su znanstvenici znanstveni. Oni su ljudi ba kao i svi drugi.

Stara paradigma
Jeffrey Satinover kae: Postoje znanstvenici koji su kao ljudi jednako puni predrasuda kao i bilo tko drugi. Zato je tu znanstvena metoda, koja je specifina upra vo po tome da utjecaj predrasuda svodi na minimum. Dr. Satinover ide i dalje; rascjep izmeu znanosti i duha, kae on, utjee (ili moda inficira) sve nas.
Implikacija tvrdnje koja se pojavila tijekom prosvje titeljstva je da svaka akcija koju ljudsko bie poduzi ma, svaki dogaaj koji se pojavljuje u ivotu, moe u konanici biti objanjen po istom principu po kojem se moe objasniti svaki potez u igri biljara. Kugle su uda rene na poetku i sve su se poele kretati uokolo, i svaki pojedinaan pokret koji je posljedino uslijedio u apsolutnom smislu nema znaenja. Prema tome, sve to napravite u svom ivotu, a to smatrate smislenim, namjeravanim, svrhovitim, sve te silne misli o namjeri i svrsi i znaenju, sve je to potpuna iluzija. I tako su ak i ljudi koji tako ne misle ili koji to ne ra zumiju, od glave do pete jednako potpuno i propisno u to uronjeni, time natopljeni i inficirani. I tako, ak i bez da to znate - dopustite mi da malo preuveliam ovu tvrd nju - ak i ljudi koji apsolutno inzistiraju na tome da u
PARADIGME: DRUGA STRANA
219

to ne vjeruju, ak su i oni krajnje vjerni mehanicisti kom pogledu na ivot. Nemogue je ne biti potpuno i totalno inficiran njime. Taj pogled dominira svime. I on nas je otrgnuo od gotovo svakog ivog osjeaja da je svijet i svemir zapravo iv. To je poput otrova koji je usut u sve. Njime su otrovani ak i ljudi koji inzistiraju na tome da mu ne vjeruju.

To zvui zastraujue slino onoj tvrdnji dr. Ledwitha da je religiozni nain gledanja na svijet sveprisutan i da smo svi pod njegovim utjecajem. A ako su obje te tvrdnje istinite, to znai da svi mi ivimo u shizofreninom svjetonazoru, u rastrojenom i razjedinjenom sus tavu vjerovanja: da naa besmislena, nesvrhovita djelova nja sudi neki Bog, pa ak i kad ta vjerovanja nemaju smis la, na nuni put u vjenost u potpunosti ovisi o njima. A tko je prevaren u ovom razvodu? Kao i uvijek, dje ca. I dok ga sveenici i profesori razvlae svaki na svo ju stranu, ovjeanstvo ostaje sa slomljenom, zbrkanom priom o svemiru. A obje strane su se ukopale u svoje pozicije i urlaju da su u pravu. Pitajte deset ljudi bi li ili ne bi htjeli znati postoji li znanstveni temelj za molitve i izlijeenja, za misli i te lepatiju, i dobit ete vie potvrdnih nego nijenih odgo vora. A ipak se golema veina znanstvene zajednice ne eli primiti znanstvene metode i upustiti se u istraiva nje ovih podruja. Tko gubi? Mi. Neki su ljudi mogli biti spaeni da im je prueno neko ohrabrenje, da im se reklo kako njihove molitve zbilja djeluju, umjesto to su im ti briljantni znanstvenici govorili kako su to sve gluposti i lupetanja. Stigle su nam gomile e-mailova od ljudi koji su gle dali film Koji k....!? i ljudi su bili toliko nadahnuti inje nicom da pametni znanstvenici, sa stvarnim znanstve nim rezultatima i ugledom, izgovaraju tu rije na B (Bog) i govore o tim stvarima i, kako smo ranije izvijestili, do godile su im se nevjerojatne stvari jer su poeli misliti da te mogunosti jesu stvarne.
PARADIGME: DRUGA STRANA

Dr. Radin dodaje: Ako jesu stvarne, to onda znai da je znanost svojim najveim dijelom potpuno zane marila neto od dubokog interesa i vjerojatno dubokog znaaja. Jer svaki put kad je znanost ignorirala neto ili naputala neko podruje ivota, na nain 'mi se time ne emo baviti', to znai da nismo dobivali sveobuhvatan pogled na stvarnost.

I sad?
Huraaa! ovjeanstvo ponovno izranja i iz tog baze na dolaze znanstvenici koji posveuju svoje ivote ot krivanju podruja u kojem se ova dva naizgled suprot na svijeta prepliu. Kae Andrew Newberg:
Dugo vremena znanost i religija su zbilja bile u svai i ljudi su se zaista morali jasno opredijeliti jesu li na jed noj ili na drugoj strani. Mi smo pokuali to pitanje sa gledati iz drugaije perspektive, da bismo dokuili ka ko ih zapravo integrirati, umjesto da ih razdvajamo. I ja mislim da kad zaista pogledamo odnos izmeu znanosti i religije, neuroloke znanosti [su] jedno od naj bogatijih podruja na kojima moemo zaista istraiti ka ko se ove dvije strane udruuju, jer ja mislim da se vrlo uspjeno mogu udruiti, bez potrebe da ijedna popusti ili da se uope meusobno natjeu. Dakle, to je i bio moj krajnji cilj u ovom poslu kojim smo se bavili, htjeli smo u konanici stvoriti dijalog iz meu ljudi koji su vie religiozno orijentirani i ljudi koji su vie znanstveno orijentirani. I, znate to? Mi na ta pi tanja moemo gledati sa sigurne strane, na nain koji e ouvati znanost, ali istodobno biti pun potovanja i ou vati religijske i duhovne implikacije znanosti, i pronai nain da ujedinimo te dvije stvari.

Fred Alan Wolf dodaje: Nije stvar u tome da znanost treba razviti elemente duhovnosti. Prije je rije o proiri vanju kruga unutar kojega lee i znanost i duhovnost,
PARADIGME: DRUGA STRANA

tako da se na pitanja koja moemo postavljati uspije gledati s razliitih stajalita koja ukljuuju i znanost i du hovnost. Vano je shvatiti da je tema, 'unutarnji pros tor', vrijedna velikog istraivanja. Vano je shvatiti da naini na koje istraujemo 'unutarnji prostor' moda ne e biti isti nainima na koje istraujemo 'vanjski pros tor'. Ali naini na koje razumijevamo unutarnji prostor mogu biti znatno potpomognuti nainima na koje ra zumijevamo kvantnu prirodu fizikog svijeta. Vrata se otvaraju u oba smjera. Razumijevanje kvant ne prirode estica moe biti pomognuto ukljuivanjem prouavanja svjesnosti. Svakako, u svakom trenutku dvi je se velike grane ljudskih nastojanja mogu udruiti i ita va nova civilizacija je stvorena. Sama znanost stalno trai sve vee i vee modele kako bi opisala zagonetni svemir. Na mnogo naina, ovo meusobno preplitanje Boga i materije, duha i znanosti, sumirano je u Ramthinom od govoru na Veliko Pitanje: Zato smo ovdje? to nam je svrha?. Jer to i jest zborni poziv znanosti:

Uiniti nepoznato poznatim!

Razmislite malo o
Na koji je nain religijska paradigma utjecala na vau per cepciju stvrnosti? Na koji je nain vaa paradigma konstrukcija vaih vjerova nja o tome to je dobro, a to loe? to je dobro? to je loe? Tko dri vreu s istinom o tome to je dobro, a to loe? Jeste li to vi? Je li to Crkva? Ili vai roditelji? Va suprug? Vaa su pruga? Ili znanost? Primjeujete li kako se vaa paradigma proiruje? Zato smo ovdje? Zato ste vi ovdje?

Pismo promatraa
Kao glazbeni supervizor, gledao bih scene iz filma po stotinu puta isprobavajui koji dio glazbe im najvie odgovara. Rad na filmu Koji k....!?, gledanje tih scena i doivljavanje poruka koje one nose, motivirao me je da se suoim sa svojim davnim stra hom od vode i utapanja i da postanem triatlonac. Joe Dispenza u jednoj sceni objanjava kako, ponavljajui istu misao opet i opet, cementiramo veze u svojim neuromreama. Te uestalo ponavljane misli tjeraju nas da se opet i opet jednako po naamo. Joey potom objanjava da, mijenjajui svoje misli, mo emo prekinuti tu neuronsku vezu i uspostaviti nove neuronske veze. S tom promjenom u svojim mislima, i s iskrenim uvje renjem da emo postati onakvi kakvima nas te nove misli opisu ju, dolazi i promjena u ponaanju. Odluio sam testirati tu teoriju. Uasno sam se bojao vode i utapijanja (doslovce nisam mogao ui ni u bazen s vodom do ko ljena), a taj strah pojaala je i injenica da mi se brat utopio u mo ru. Znao sam da elim postati pliva. Ali tek kad sam uspio za misliti sebe kako plivam, vidjeti samoga sebe u bazenu i iskreno i bez napora vjerovati da ja jesam taj pliva, tek nakon toga sam poeo raditi ono to rade plivai. Zadnja faza bila je vizualizirati sebe kako plivam kilometar dnevno. Poevi od lipnja 2004., pa tijekom itave protekle godine, kad god je to vrijeme doputalo, preplivao bih tri do etiri kilometra tjedno, ak i zimi. Morate to eljeti, da. Ali tek kad uspijete bez ikakva napora vi djeti sebe u toj situaciji, i iskreno vjerovati da to zaista jeste vi u toj situaciji, tek tada se ponete tako i ponaati. -TIM

Pokrenuli smo generatore i nesumnjivo vidjeli amplitude koje pokazuju ansu od tisuu naprama jedan.
- Dean Radin, govorei o eksperimentu sa suenjem O. J. Simpsonu jecate se meupovezanosti? Bio je to Einsteinov pokuaj da diskreditira kvantnu teoriju kao sab lasno djelovanje na daljinu - fenomen u kojem se dvije povezane estice mogu razdvojiti i poslati svaka na drugu stranu svemira, a na ono to se napravi jednoj, druga reagira u istom trenutku. Katkad se to zove nelokalnou jer to da je neto lokalno znai da nije uda ljeno, a kod meupovezanosti se ini da uope ne pos toji takva stvar kao to je udaljenost. Sve to postoji dodiruje se itavo vrijeme. Erwina Schrodingera smo ranije ve citirali, onu nje govu reenicu: Meusobna povezanost nije samo svojst vo kvantnog svijeta; ona je glavno svojstvo. No, to je kvant na fizika - fizika materije, energije i estica. to je s dru gim podrujima iskustva? Moe li se taj fenomen uoi ti u biolokim, drutvenim ili globalnim sustavima? Ili je njegova projekcija na ta podruja neto to ele vid jeti, pa onda i vide, New age filozofi? Na mnogo naina ove teorije, eksperimenti i debate predstavljaju nultu toku nove paradigme i, u biti, povlae vrlo jasnu liniju izmeu mrtvog i nepoveza nog svemira i onog koji je sutinski iv i meupovezan.

Povezane svijesti
Ne ini se previe nategnutim misliti (barem ne na ma) da se svijesti povezuju. ine to estice, a estice su
ISPREPLETENOST

neto nalik na informaciju, a svijest je kao materija i ma terija je kao svijest, pa zato se onda svijesti ne bi ispreplitale? Iako pokusi na esticama ne dokazuju da su i svi jesti meusobno povezane, oni svakako ukazuju na pod ruje istraivanja koje se ne moe ignorirati, i koje bi svaka ira, obuhvatnija teorija svega eljela istraivati. U najmanju ruku, to je neto s ime se dr. Dean Radin slae. ini se da Entangled Minds1 (Povezane svijesti) daje odgovore na mnoge anomalije koje nalazimo u svijetu, pa ih je on odluio i laboratorijski testirati. Zapoeo je ti me to je zamolio dvoje ljudi da misle jedno na drugo tijekom itavog eksperimenta. Nakon toga, ti su ljudi razdvojeni i poslani na dva razliita mjesta, tako da me du njima nije moglo biti nikakve fizike komunikacije. Znanstvenici su na oboje polijepili iice i napravili znan stveni ekvivalent onoga to bi dr. Radin nazvao boni jednoga pa vidi hoe li se drugi trgnuti. I ako se pokae da kad bocne jednoga, a drugi se isto tako trgne, to je nain da pokae da su i dalje povezani, iako vie nisu bli zu jedan drugome... Ta vrsta eksperimenta obavljala se po mou mnogo razliitih fiziolokih parametara. Radio je eksperimente kao to je onaj kad bi s baterijskom svjetiljkom posvijetlio u oi jedne osobe, a potom provjeravao je li mozak druge osobe, osobito stranji dio mozga koji se naziva egzibitornim renjem, registrirao promjenu. U eksperimentima poput ovoga, koje je provodio tijekom razdoblja od dva desetljea, otkrio je da mozak osobe koja je izloena svjetlu reagira na vrlo karakteris tian nain... Mozak partnera koji sjedi u tamnoj sobi i nije izloen podraaju, ne reagira na isti nain, jer mu nije pru en takav podraaj, ali ipak se mijenja; mijenja ponaanje na nain koji je vie ili manje vremenski usklaen s onim to se zbiva osobi s kojom je u mislima povezan... Tijekom ispitivanja modela isprepletenosti svijesti, partneri su i tavo vrijeme povezani; kad bocnem jednog, drugi se trg ne; nije to zato to bi neto magino putovalo od jednoga
1

Entangled Minds naslov je njegovo knjige koja se bavi ovom temom. Ekspe rimenti koje spominjemo u ovom pogliivlju detaljnije su prikazani u toj knjizi.

ISPREPLETENOST

do drugoga, nego zato to je bocnuti jednog isto to i bocnuti drugoga, i zato se trgnu. Dr. Radin izvjeuje o ovom nevjerojatnom feno menu u terminima vjerojatnosti: U istraivanju koje je ukljuivalo isprepletene svijesti, dokazi potvruju kako anse da se to sluajno dogodi iznose otprilike jedan na prama tisuu. Ta procjena temelji se na meta analizi. U daljnjim eksperimentima u kojima smo istraivali uobi ajeni fenomen kao to je onaj da osjetite kad netko zuri u vas, omjer vjerojatnosti jo je i vei, na tetu sluajno sti, i znatno prelazi bilijun naprama jedan. Tako velike brojke temelje se na zbroju tisua pokusa koji su obav ljani tijekom desetljea i koji su statistiki obraeni u meta analizi dr. Radina. Je li dakle ESP (ekstrasenzorna percepcija) neka vrs ta sablasne aktivnosti? Dr. Radin otkriva kako se, gle dajui itavu skalu ESP fenomena kao razliitih naina primjene isprepletenosti svijesti, svi oni sklapaju u jedin stvenu teoriju. Pretpostavimo da je iskustvo meupovezano, kako e se to onda manifestirati? I moemo poeti sagledavati naine na koje bi se to moglo oitovati. Ako je rije o povezanosti umova, onda to zovemo telepati jom; ako je rije o povezanosti s nekim objektom koji se nalazi negdje drugdje, zovemo to vidovitou; ako je rije o dogaaju koji nadilazi vrijeme, to zovemo prorotvom. Ako je rije o povezanosti u kojoj se moja namjera oi tuje negdje u vanjskome svijetu, tada govorimo o psihokinezi ili lijeenju na daljinu. Tako moete nabrojati ne kih dvanaestak vrsta psihikih iskustava koja su s vre menom dobila neke nazive, kao to je telepatija, ali za pravo je to sve samo vrh ledene sante. A dokle see ta ledena santa?! Ako se neka vrsta nefizikog povezivanja dogaa izmeu dvoje ljudi, tada to implicira postojanje neke vrste mentalnog prostora ili mentalnog polja u kojem se te meupovezanosti po javljuju, a tada bi trebao postojati i uinak nakupljanja, ili uinak koji see do stotina, tisua, milijima svijesti. Ka ko bi dokuili je li tako ili nije, dr. Radin i kolege pokre nuli su Global Consciousness Project (Globalni projekt
ISPREPLETENOST

svijesti). Nadahnuti rezultatima dobivenim tijekom su enja O. J. Simpsonu i uincima generatora nasuminih dogaaja (REG), uspostavili su svjetsku mreu REG-ova koji rezultate svojih oitanja neprestano alju serveru u Princeton. Dr. Radin kae: Tako sada imamo podatke o dvije vrste dogaaja. Imamo oekivane dogaaje, kao to je 'milenijski bug' ili Y2K. Imamo i spontane dogaaje, kao to je bio 9. rujna, dakle neoekivane. Sve njih sada mo emo sagledati kroz prizmu toga to se dogodilo s tom sluajnou, to pokazuje fiziko mjerenje nasuminosti diljem svijeta kada se mnoge svijesti odjednom usredo toe na neto. Kratka pria o tome glasila bi - a sada ima mo na stotine obraenih dogaaja, oekivanih i neoe kivanih - da je posve jasno kako u veini sluajeva slu ajnost nije toliko sluajna koliko bi prema teoriji trebala biti u situacijama kad se ovakvi dogaaji javljaju. Doga aji koji ukljuuju velike brojke, koji privlae mnogo po zornosti, stvaraju odreenu mentalnu koherentnost, koja se po svemu sudei odraava na oitanjima generatora nasuminosti diljem svijeta. To su zapanjujue vijesti. Teorija na koju ovdje aludi ra dr. Radin je u temelju kvantne teorije - nasuminost kvantnih dogaaja. Pa ipak ju koherentna usredotoenost milijuna svijesti mijenja. I ba kao to je otkrie tajnovite kvantne prirode estica izbuilo rupice u Newtonovim pretpostavkama, i ova gadna injenica mora la bi uiniti isto to u barijeri izmeu materije i svijesti koja je stoljeima karakterizirala miljenje. Implikacije su prekrasno udesne!

Isprepletenost svega i kompleksnost


Psihologija, sociologija, biologija, ekonomija, parapsihologija, medicina, politika, ekologija, teorija susta va, etika, moralnost, teologija, sve to revolucionirano je konceptom po kojem neto nefiziko - um, svijest - ima stvaran uinak na fiziko (inei um jednako stvarnim kao i materiju) i po kojem se koherentne svijesti, umovi koji
ISPREPLETENOST

misle iste misli, skupljaju u neto to je jednako tako stvarno. Dovoljno stvarno da promijeni ono to pred viaju kvantni zakoni. U ovoj toci sudaramo se s teorijom kompleksnih su stava. Ta relativno nova grana znanosti prouava kom pleksne sustave i nain na koji ih tvore manji, manje kompleksni sustavi. Ova je teorija izgraena na predod bi o povratnim skokovima koji se zbivaju izmeu svih razliitih razina kompleksnosti. Drugim rijeima, manje strukture utjeu na vee, a velike utjeu na manje. Dr. Satinover koristio je ovu teoriju kako bi stvorio svoju teoriju o kvantnom mozgu kao o slojevitoj hije rarhiji paralelnih samoorganizirajuih raunalnih struk Hijerarhija svijesti tura, koje karakterizira kaos, bifurkacija, osjetljivost na ini cijalne uvjete, spin-glass dina mika, itd. Na najnioj razini su kvantni dogaaji. Zbog slojevite, hijerarhijske struk Drutvene ture, iterativni povratni ui skupine nak inicijalnih stanja koja su ukupno prije neodreena ne go sklona nekom prosjeku, za Pojedinac pravo se uveava uspinjui se (mozak) kroz razliite skale i generira openitije neodreenosti. Meutim, dr. Satinover smatra da se taj model, a time i kvantne neodreenosti, nas tavljaju uzdizati od pojedina nih mozgova prema grupama, drutvima, pa ak i planetu. I na taj nain ovo uslonjavanje ne mora uzimati u obzir ni kakvo polje svijesti niti kakav metafiziki uinak da bi proizvelo neki oblik koherencije na razini itavog ov jeanstva. U teoriji kompleksnosti postoji koncept samoorganizirajuih struktura. Ovo svojstvo, katkad nazivano emerISPREPLETENOST

gentnim svojstvom, pojavljuje se kada se sustav razvija u smjeru vee kompleksnosti. Materijalisti ovaj koncept koriste kako bi objasnili svijest kao nusproizvod koji se javlja iz kompleksnih neuromrea. U svojoj trenutanoj fazi, opeprihvaena teorija kom pleksnosti ne obuhvaa aspekt isprepletenih ili meupovezanih svijesti. No ipak, te su dvije stvari intrigantno bliske. Obje se bave nainom na koji se stvari mogu uslonjavati kako bi proizvele neto vee od samog zbro ja svojih dijelova. Glavna razlika je u tome to je kod isprepletenosti element duha ili svijesti ukljuen kao stvarni djelatni element, koji dakle utjee na cjelinu. Sada, uzmimo na trenutak sve one -ologije koje smo gore naveli i pogledajmo na koji nain bi to utjecalo na njih. Za nau raspravu, prihvaamo eksperimentalne po datke dr. Radina, prema kojima je mcupovezanost svi jesti temeljna pojava stvarnosti. Ono to slijedi je zaista kratki pregled nekih zanimljivih znanstvenih razvoja koji bi bili u skladu s navedenim. Kombinacija tih ideja - medupovezanosti svijesti i teo rije kompleksnosti - i njihova primjena na priznate znan stvene discipline trebala bi biti najuzbudljivija znanstve na granica naega vremena. Nadamo se da e vam ovo otvoriti apetit da zaronite dublje. Za potpuna objanje nja, provjerite radove i knjige znanstvenika koje smo spominjali.

Stalno se iznova prisjeam Ghandijeve reenice: Budi ta promjena koju eli vidjeti u svijetu. Za mnoge je ovo neshvatljiva ideja. Predodba da e se, ako se ja promijenim, to nekako odraziti na ostatak realnosti ini se, pa... kao primamljiva ideja. Ali kad pogledale na ono to rade Radin, Sheldrake, Hagelin ili Laszlo, Ghandijeva izreka poinje zvuati mnogo smislenije. Zato bismo mi bili promjena koju elimo vidjeti? Zbog toga to smo prepleteni sa svime ostalim. Svaka misao se rauna. To tko smo mi tie se svakoga. to ako je sve zaista tako jednostavno?
-MARK

Psihologija
Carl Jung, jedan od utemeljitelja moderne psihologi je, postavio je pojam kolektivnog nesvjesnog. Iz te ide je o kolektivnom nesvjesnom izronile su i odreene ideje ili arhetipova (dom, dijete, Bog, heroj, svetac), koje su u konanici prokrile svoj put do naeg svjesnog ponaanja. Jung primjeuje kako se ini da su ovi arhe tipovi univerzalno prisutni medu ljudima, i tako daje poticaj slinim konceptima, snovima i drugim fenomenima u ljud skoj psihologiji. Mnoge tehnike i terapije razvijene su
ISPREPLETENOST

231

na temelju njegovih ideja i jungijanski terapeuti us pjeno ih koriste ve desetljeima. Ono to tvrdi teorija o isprepletenim svijestima jest da ta teorijska konstrukcija ima vrlo stvaran temelj u realno sti. Da to nije samo neka nebulozna leprava ideja koja nam pomae suoiti se s ljudskom psihom, nego da je Jung izveo i/ili intuitivno nazreo neto od strukture sve mira, i da je trebalo proi gotovo stotinu godina kako bi njegova otkria dobila znanstvenu podrku. Isto tako su fiziari najprije utvrdili postojanje kvarkova, a tek desetljeima kasnije uspjeli su ih i otkriti. to to za vas znai: upravo to da na vas utjee sve ono to drugi ljudi misle, osjeaju ili doivljavaju. Ako uete u sobu u kojoj su svi nabrueni i eljni da krenu u rat, to e na vas utjecati, ali i vi ete, uavi u tu sobu, utjecati na njih.

Sociologija
Drutvena znanost nije samo fraza kojom se opi suje odreeni instinkt stada, nego je taj instinkt stada sam po sebi jednako realan kao i knjiga koju drite u ru kama. A drutveni nazori stvaraju se tako da se mnoge svijesti usuglase oko odreene teme. Pojavljivanje pa radigmi o kojem smo ranije raspravljali jo je jedan vid izraavanja nakupljajueg uinka koherentnih svijesti. John Hagelin traio je i prouavao ovakve uinke godi nama. Priskrbio je brojne statistike studije koje pokazu ju kako male fokusirane skupine utjeu na iru drutvenu zajednicu: Uinak prelijevanja individualnih prosvijetljenosti promijenit e okolnu zajednicu mnogo vie ne go to mi to moemo i misliti. I to je istraivanje o miru na koje sam kratko ukazao u filmu, a otada je obavljeno jo vie istraivanja koja pokazuju da snane grupe poje dinaca mogu, zajednikom meditacijom i stimuliranjem jedinstvenog polja koje se nalazi na izvoru svijesti i ma terije, stvoriti nesavladive valove mira i jedinstva u svijetu.
232

ISPREPLETENOST

Biologija S otkriem DNK-a, san o konanom razumijevanju toga kako je ivot stvoren i kako se odrava, inio se nadohvat ruke. Na DNK se gledalo kao na kompjuter ski kod ivota, koji e, jednom dekodiran, pokazati kako istinski funkconira ivot. Otada su znanstvenici otkrili ve i to da koliina informacija koja postoji u DNK-u nije dovoljna da bi opisala kako stvoriti tijelo iz oploenog jajeta. Rupert Sheldrake je biolog koji je poeo istraivati ano malije u biolokim sustavima. Na temelju toga razvio je hipotezu formativne uvjetovanosti [putem koje se] utvr uje da oblike samoorganizirajuih sustava formiraju morfika polja. Morfika polja organiziraju atome, mo lekule, kristale, organele, stanice, tkiva, organe, organiz me, drutva, ekosustave, planetarne sustave, smicane su stave, galaksije. Drugim rijeima, organiziraju sustave svih razina kompleksnosti i ona su temelj jedinstva koje uoavamo u prirodi, koja je vie od zbroja svojih dijelova. Sheldrake je istraivao takve neobine efekte kao to je onaj kako ljubimci, ini se, znaju kad e im vlasnici doi kui, i kako ljudi znaju kad netko zuri u njih. Nje gova je teorija preiroka da bismo je ovdje prodiskuti rali, ali sljedea tvrdnja moe se primijeniti na pristup prema kojem je sve isprepleteno.
U razgovoru s pokojnim Davidom Bohmom posta lo je jasno da se neki od fenomena o kojima govorim u terminima morfike rezonancije i formativne kauzalnosti moda mogu objasniti pojmovima ne-lokalnosti iz kvant ne fizike. Daljnje rasprave o ne-lokalnosti u kvantnoj fizici dovele su me do toga da pomislim kako bi bio mo gu novi teorijski okvir unutar kojega se kvantna nelokalnost i morfika polja mogu integrirati. Ne mislim da se kvantna fizika subatomskih estica moe izravno ekstrapolirati u prilog morfikih polja ivih organizama. Naposljetku, ak je i postojeu kvantnu fi ziku teko ekstrapolirati na sloene molekule ili kristale
ISPREPLETENOST

jer su izrauni nevjerojatno teki i sloeni. Meutim, ini mi se vrlo vjerojatnim da kvantna ne-lokalnost i vrsta uinaka o kojima ja govorim zaista imaju neku vrst za jednikog izvora ili podrijetla.

Ovime se sugerira da su Sheldrakeova morfika polja kljuni faktor u odluivanju koje e se emergentno svoj stvo zaista pojaviti u kompleksnim sustavima i da je morfiko polje polje koherencije s izvorom u neem nefizikom - to je stvarno. O tim se morfikim poljima moe misliti kao o nacr tu ili abloni koja, kada se utisne u nasuminu prirodu kvantnih dogaaja, mijenja te dogaaje u neku vrstu vi ega reda. To je neto kao nevidljiva ruka koja odabire koji e se od mnogih moguih dogaaja zaista i pojavi ti u fizikom svijetu.

Politika
Hagelin je jo detaljnije govorio o drutvenim poslje dicama: Uspostavili smo neto to smo nazvali Ame rika mirovna vlada, ne da bismo se natjecali s postoje om vladom, koja se u prvom redu brine o upravljanju kriznim stanjima, nego da bismo uspostavili vladavinu ljudi kojom e se sprijeiti problemi koji izviru iz obrazo vanja koje uzdie kolektivnu svjesnost i podie ljudsko ponaanje k veem skladu s prirodnim zakonima, pro movirajui odriva rjeenja u podrujima poljoprivre de, energije, obrazovanja i prevencije zloina. Ta mirovna vlada nee djelovati u opoziciji postojeoj vladi, nego raditi ono to dr. Hagelin opisuje kao drugi kraj kruga. Primjenjujui znanja o morfikim poljima, o kolektivnoj moi koherentnih svijesti, i implementira jui obrazovni sustav temeljen na prosvijeenim ideja ma, on predvia evolucijski zaokret u nainu na koji se upravlja svijetom. Svakako, ukoliko je tona hipoteza o meupovezanim svijestima, postoji preobilje naina na koje tu teoriju mogu primjenjivati svi koji razumiju posljedice.
ISPREPLETENOST

Ekologija
Jedna od prvih teorija koja je zauzela holistiki pri stup fizikim fenomenima, teorija je o Gei. Tijekom ranih ezdesetih godina 20. stoljea, James Lovelock radio je za NASA-u u potrazi za znakovima ivota na Marsu. To je urodilo time da je zapoeo gle dati to je to to tvori ivot na Zemlji. Poeo je shvaati kako je sve to ima veze sa Zemljinim okrujem meu sobno povezano i, u stvari, regulirano anorganskim i organskim faktorima. Dr. Lovelock se prisjea:
Za mene, osobno otkrivenje Gee dolo je odjed nom - kao bljesak prosvjetljenja... Razgovarao sam s kolegom, Dianom Hitchcockom, o radu koji smo zajed no pripremali... Tada se dogodio taj trenutak kad sam vi dio Geu. Na pamet mi je pala osobita misao. Zemljina at mosfera je izuzetna i nestabilna mjeavina plinova, a ipak, kao to sam znao, nije promijenila svoj sastav tijekom prilino dugog razdoblja. Je li mogue da ivot na Zem lji ne samo da je stvorio atmosferu, nego ju i regulira odravajui je konstantnom po sastavu i na razini koja odgovara organizmima?

Danas je ideja o planetu kao velikom ivom biu, s rijekama kao cirkulacijom, primjerice, uobiajena misao, i u velikoj je mjeri potaknula zanimanje za ekologiju. Ali Lovelocku i zagovornicima te teorije prigovorilo se da impliciraju postojanje svrhe iza prirodne regulacije:
Teleologija, od grke rijei telos (svrha), konstatira da postoji element svrhe ili plana iza djela prirode. To je dio vrlo starih rasprava izmeu mehanicista koji vjeru ju da se priroda bitno ponaa poput stroja i vitalista koji vjeruju da u njoj postoji ne-kauzalna ivotna sila. Kritiari su mislili da Lovelock govori kako planet posjeduje ivu silu koja aktivno kontrolira klimu i tako dalje. No, to nije bi la Lovelockova namjera. On je utvrdio: 'Ni Lynn Margulis niti ja nikada nismo ustvrdili da je planetarna samoregulacija svrhovita... A ipak smo naili na uporne, gotovo dogmatine kritike da su nae hipoteze teleoloke.
ISPREPLETENOST

Ako sam stalno povezana ili isprepletena, kako da to onda znam? Ima li tu neto to bih trebala posluati? Hoe li me to odvesti tamo kamo trebam ili elim ii? Poela sam shvaati kako je rije o suptilnostima, tako malenim (jedva ih primjeujem), a one su zapravo velika odgonetka. Radi se o tome da moramo biti tako dobri promatrai da ih primijetimo u svakodnevnim stvarima. Eto, tako znam da sam povezana. Danas je moja kerkica s hladnjaka dograbila fotografiju moje prijateljice i njezine bebe i poela im neto brbljati i tepati. Trenutak kasnije zazvonio je telefon i naravno - bila je to moja prijateljica. - BETSY

235

ini sc da ova debata bjesni ve prilino dugo. Teorija 0 meupovezanim svijestima sputa zavjesu na tu dis kusiju, govorei da je ivotna sila morfiko polje, koje je agregat svijesti, malih i velikih, i ima veze sa sposob nou odravanja ivota samog. Ona kae da ivot nije samo nasumina mutacija, ne go on izranja iz ne-fizikog izvora koji se stalno razvija. Svijest stvara stvarnost.

Hipoteza o povezanosti

- dr. sc. Ervin Laszlo

Doseg implikacija ovog novog modela gotovo je ne ogranien. Iako smo prokrstarili kroz nekolicinu mogu ih logiaiih posljedica tog modela, razmjer promjene po stojee misli mnogo je dalekoseniji nego to se moe rei 1 za jedno od ranijih znanstvenih otkria. Nije rije o pro mjeni paradigme, nego prije o taljenju paradigme u sa moj njezinoj jezgri - pri emu je paradigma neto poput Feniksa. Nakon to izgori do kraja, ponovno se raa iz vlastitoga pepela, obnovljena. A mogui razmjer promjene nije proao nezamijeen u znanstvenoj zajednici. Razliita podruja zanimanja, kao to su biologija, fizika i sociologija, prvi put razmje njuju ideje koje te znanstvenike pokreu naprijed. San je mnogih znanstvenika da se pojave s jednom sveobuh vatnom teorijom svega. Dr. Ervin Laszlo tvrdi: Einsteinov proglas, 'mi traimo najjednostavniju moguu she mu miljenja koja moe povezati uoene injenice', jednako je aspiracija kao i inspiracija hipoteze o povezanosti. Dr. Laszlo je nairoko priznat kao utemeljitelj filozo fije sustava i ope evolucijske teorije. Njegova hipoteza o povezanosti je objeinjujua, koncizna teorija koja obu hvaa mnoga o otkria koje smo spomenuli, i stavlja ih u konceptualni okvir koji tvori temelje integralne zna nosti koja obuhvaa kvantni svijet, svemir, ivot i svijest.
ISPREPLETENOST

U svojoj knjizi, dr. Laszlo raspravlja o odstupanjima poznatim iz medicine, biologije, parapsihologije i fizi ke i uvodi matematiki formalizam koji testiranje nje gove hipoteze ini eksperimentalno izvodivim. Jedan od kamena temeljaca njegove teorije jest uloga informa cije, ili, kako bi on to rekao, in-formacije:
Prisutnost in-formacije u prirodi je temeljna postav ka hipoteze o povezanosti. Hipoteza poiva na tri zakona o in-formaciji kao fizikalno aktivnom elementu u svemiru: i. nabijene estice i sustavi sastavljeni od nabijenih estica stvaraju fiziki aktivnu informaciju; ii. informacija je ouvana; iii. stvorena i ouvana informacija reflektira se na [ili informira] nabijene estice i sustave estica. Hipoteza o povezanosti pokazuje da povratna spre ga aktivne informacije, koja se pojavljuje u holografskom modusu, stvara koherenciju meu esticama i sustavima estica koje ju stvaraju.

GORE-DOLJE PO ZEJOJ RUPI

Ti sustavi estica mogu biti elektroni, fotoni i mole kule ili stanice, ljudi i civilizacije. A informacija koja ih in-formira fiziki je stvarna kao i te estice: svijest kao materija. Na taj je nain dr. Laszlo pruio znanstveni formalizam toliko razliitim konceptima kao to su ko lektivno nesvjesno, morfika polja i meupovezanost i estica i svijesti. Dr. Laszlo svoju knjigu zavrava provokativnom tvr dnjom o tome na to ukazuje njegova hipoteza, i time na pitanje Zato smo ovdje daje odgovor s golemog sve mirskog aspekta: Evolucija metaverzum kroz cikliku evoluciju svemira pridonosi potpunoj realizaciji evolu cijskih potencijala kodiranih u primordijalnom kozmi kom plenumu2 - ka potpunoj koherenciji svih stvari koje postoje u prostoru i vremenu. Ona oznaava potpuno
1 Kozmiki plenum je, prema dr. Laszlu, obmanjujui naziv za kvantni vakuum.

A ono to to daje jest mehanizam putem kojih um, ili svijest, stvara strukture ili stvarnost od manjih dijelova - svijest koja stvara stvarnost. A ako sti umovi takoer elementi kompleksnog sustava, oni daju maha veim umovima koji imaju svojstva, bogolilca svojstva, koja se pojavljuju iz kaosa kompleksnosti i seu itavim putem natrag do Boga? Nulte toke? Nitavila? Koji pak zbog povratne veze, koja je dio strukture ovih sustava, tvori obrasce ove stvarnosti tu dolje. Koja zbog sustava povratnih veza hrani gornje... Koliko veliki krug elite napraviti?
- WILL

ISPREPLETENOST

postignue boanskog stvaranja: konanu koherentnost u Bojoj svijesti.

Konana koherencija
A to je s konanom koherencijom u naim umovima? Je li to ono emu nesvjesno teimo? Je li to razlog to tei mo usklaivanju tisua glasova u jednu pjesmu ili zbog kojeg nam je predivnu dugu daleko ljepe vidjeti u dru tvu voljene osobe, nego kad smo sami? Postojala su razdoblja na ovom planetu kad se ovje anstvo znalo udruiti radi vieg cilja i kad je prevlada vao tako nakupljeni osjeaj dobre volje. Dr. Emoto, koji je svugdje po svijetu stvarao koherenciju oko koncepta vode, izrekao je ovu opasku govorei o krizi s Apollom 13: U to vrijeme, zbog toga to je TV do tada ve bio sveprisutan, mnogo ljudi na svijetu, ukljuujui i mene, molilo je za si guran povratak trojice astronauta. I to je vrijedilo i za mu slimane, krane, budiste, idove, bez obzira na religiju, rasu ili etniku pripadnost. Zbog toga se, vjerujem, to udo i dogodilo. Tijekom katastrofe zbog tsunamija na Boi 2004. godine, oivotvorila se slina masovna svijest. Dr. Emoto nastavlja:
Kada su ljudi irom svijeta vidjeli slike razaranja koje je ubilo vie od 200.000 ljudi, mislim da su shvatili da se i njima neto takvo lako moglo dogoditi/Bili su spo sobni o ovoj nesrei misliti s osobnije perspektive. Ti jekom mojih deset godina istraivanja, slao sam vizu alne poruke ljudima diljem svijeta o tome da ljudske molitve i misli mogu utjecati na stvarnost bez obzira na to gdje se nalazili. Budui da su tu ideju prihvatili ve mnogi ljudi na svijetu, ljudi vjerojatno misle: O, znai, to tako djeluje. Ako pokuamo, naa energija stii e do tamo. Znai da se svi moramo moliti. A to je razlog zbog kojeg nije bilo velikih izbijanja zaraznih bolesti nakon katastrofe koju je prouzroio tsunami. Ponavlja njem slinih aktivnosti, ljudi bi mogli ponovno zadobiti vjeru u molitve.
ISPREPLETENOST

Stoga, drugim rijeima, moda e biti jo vie kata strofa, uzrokovanih prirodom ili ljudima, koje e usput stvoriti vie rtava, ali e putem takvih iskustava moda jo vie ljudi poeti takve probleme shvaati kao vla stite, poeti shvaati kako smo svi odgovorni za sve.

Ne znam kako se vama ini, ali onih nekoliko puta kada je ovjeanstvo djelovalo globalno kako bi pomo glo ovjeanstvu, i osjeaj i uinak bili su doslovce ne to to nije od ovoga svijeta. Ili bolje da kaemo, neto to nije od svijeta u kojemu vrijedi daj vie meni, moje je bolje od tvojega, nego od onog totalno sretnog svijeta globalne-Gea koherencije. Znamo da koherencija neto radi. Ona nekako, na neki nain, nadvladava nasuminost kvantnih dogaaja. Koherentna namjera ini i vie, da posudimo rijei dr. Laszla, ona oznaava potpuno postignue boanskog stvaranja.

ISPREPLETENOST

0
Razmislite malo o ovome:

Kako bi hipoteza o povezanosti i o isprepletenim svijestima promijenila sljedea podruja istraivanja: ekonomiju parapsihologiju medicinu politiku etiku teologiju obrazovanje Kakav bi onda bio ovaj svijet?

KONANA SUPERPOZICIJA

Postoji superpozicija viestrukih mogunosti, koje e nakon nekog vremena kolabirati u jednu ili u drugu, i onda odabirete da ete uiniti ovo ili da ete uiniti ono.
- Stuart Hameroff

strahu da ne bismo zavrili na listi dr. Satinovera, recimo odmah na poetku da ovo poglavlje nee ponuditi nikakav konaan odgovor na pitanje kako da vodite svoj ivot, ili to biste trebali na praviti, ili od ega biste trebali odustati, bez ega mo ete ili to da stvorite. Kako bismo mi uope znali, dok ovdje sjedimo i tipkamo po tastaturi kompjutora, ka kav e to kljuni dogaaj, stvar ili mjesto preokrenuti va ivot i vae putovanje kroz svemir uiniti slavnim. ini se da ljudi esto misle da postoji neka tajna formu la, da im je bar netko rekao, tada bi sve bilo prekrasno. Da ih samo netko ostavi na pet minuta nasamo s Donaldom Trumpom, njihov bi posao procvao. Dakle, zato smo uope pisali o svim ovim idejama, eksperimentima, konceptima, metodama i nainima gle danja na svijet? Razmiljajte o tome kao o popunjavanju svoje prirune kutije s alatom. A mi smo u nju ubacili neke zbilja teke alatke. Mnogi od koncepata o kojima smo priali bili su predmet rasprava i svaa koje su vodili najbolji umovi i duhovi ovoga planeta tijekom tisua i tisua godina. Tako se u podruju uma (koje je, naposljetku, stvarno) pri druujemo mnogim zaista zapanjujuim biima. Mo da ete pitati: kako bismo se mi mogli i nadati da emo definitivno razotkriti ono to nije uspjelo svim tim genijalcima? Pa, i oni su vjerojatno mislili isto to, ali ipak

242

KONANA SUPERPOZICIJA

su se zaputili u nepoznato. I na kraju, odgovori na pi tanja - to je stvarnost? Tko sam ja? Stvaram li stvar nost? to je vano? Kako da se prosvijetlim? U kojoj sam ja paradigmi zaglavio? - izrazito su osobni. U redu, ali odmah se javlja i drugo pitanje: zato bis te se brinuli oko ovih veleumnih ideja dok se mrzo voljno vozite na posao? Zato biste se pitali o tome to je stvarnost, kad ste ve zaglavili u svojoj vlastitoj? Deana Radina upitali smo zato mari za filozofiju i apstraktno miljenje:
Jer ona vodi u samu bit pretpostavki o tome tko ste i to mislite da jeste. Tako da, ako mislimo da ivimo u odreenoj vrsti svijeta, mi se i ponaamo na odreeni nain. Ako mislimo da ivimo u svijetu u kojem su ljudi neka vrst strojeva, ako smo poput robota koji hodaju uokolo i u kojima se moda neto zaista zbiva, a moda i ne, tada e i pitanja kao to su etika i moral, i to kako ivimo i to mislimo o ivotu i smrti, biti daleko druki ja nego ako o svijetu mislimo kao o meupovezanom, ivome svijetu.

Zato mariti za znanost?


Jedan od prvih razloga vraa se izravno na ono na e mu se temelji znanost: na znanstvenu metodu. S obzi rom da se sve to percipiramo temelji na onome to zna mo i onome to vjerujemo, ini se da emo teko ikada dobiti stvarnu sliku o tome kakve su stvari zapravo. Znan stvena metoda predstavlja revolucionaran pristup i votu; koliko god jc to mogue, ona uklanja predrasude promatraa i tako priskrbljuje istinitiju sliku stvarnosti. Koliko je to vano moemo vidjeti prisjeajui se Sred njeg vijeka u kojem je vrijedila ova koncepcija: svijet je ravna ploa i tamo negdje postoji granica preko koje mo emo pasti. Takva predodba teko je mogla biti poticaj za istraivanje. I tako su ljudi ostajali na svojim farma ma, u gradovima, ili na svojem lenu.
KONANA SUPERPOZICIJA
243

Drugim rijeima, nae razumijevanje stvarnosti og raniava nae mogunosti. Velika stvar u vezi sa zna nou i njezinom metodom jest da ona moe rei: Ono to sam mislila da je stvarnost samo je nagaanje - a sa da imam neto bolje. Pomislite samo kakva je to alatka u staroj kutiji s alatom. Naravno, znanost nije jedini pristup ivotu. Tu je i umjetnost i ljepota i nadahnue i objava. Meutim, sjetite se koliko puta niste neto uinili jer ste se bojali da ete po grijeiti ili da neete uspjeti. U znanosti ne postoji tak vo to kao to je neuspio eksperiment. Taj eksperiment je uspio - jer vam je pokazao da stvarnost ne funkcioni ra na taj nain. Zato mariti za znanost? Upitali smo to Johna Hagelina:
elim empatino naglasiti da sve o emu ovdje go vorim zaista predstavlja vrsti temelj matematike fizi ke s predvidljivim posljedicama koje se mogu testirati u laboratorijima, i to je jo vanije, primijeniti na dobrobit drutva. U tome je najvei znaaj otkria jedinstvenog polja; superstruna je prekrasna, ali na mnogo vaniji na in otkrie jedinstvenog polja ubrzo e promijeniti civi lizaciju i odmaknuti je dalje od dananjeg izfragmentiranog svijeta, koji je isprekrien proizvoljnim politikim granicama koje odvajaju ovjeanstvo od ovjeanstva. Fragmentirani svijet odraava fragmentirano razumi jevanje svemira. Sada, s pojavom temeljnog razumije vanja jedinstva u temelju ivotne raznolikosti, nee tre bati dugo da ovaj svijet duginih boja, politiki podijeljen svijet, postane globalno selo, globalna drava mira. A upravo to namjeravamo postii jo u svojoj generaciji.

Jednostavno reeno, znanost nam govori to je mo gue. Ljudi nisu skloni upustiti se u poduhvat koji sma traju nemoguim. Ali to je nemogue? Kvantna teorija kae da je mogue da se, ve u sljedeem trenutku, vi, vae tijelo i stolica u kojoj sjedite, bez oiglednog razlo ga, pojavite na drugoj strani svemira. Vjerojatnost je de set na minus gazilijun, ali nije nula.
KONANA SUPERPOZICIJA

Tako Candace Pert kae: Tijelo se uvijek eli izlijei ti. Postoji itava datoteka spontanih remisija i sponta nih izlijeenja, posebice od raka, a ono to je meni zanim ljivo jest to da su esto praena naglim oslobaanjem emocija. I onda to netko proita, oslobodi neto i iz lijeen je.

Zato mariti za promjenu?


Zbilja. Kakva gnjavaa. Sve i sva poinje vritati. e fovi, ljubavnici, partneri, zato, ak i vae stanice ude za onim dobrim, starim osjeajem. Ma ostavite na miru tu kutiju s alatom i zavalite su neki mekani kau. Ili ne. Kae dr. Joe Dispenza:
Ljudi to mofaju sami odluiti. Veina ljudi je sretna sa svojim ivotom takvim kakav jest. Veina ljudi je sretna to moe gledati televiziju i to ima posao od de vet do pet. Ne kaem da su sretni s tim, nego su hipno tizirani do te mjere da misle kako je to neto normalno. Osoba koja u sebi ima drukiji poriv, i jasno ju zanima neto drugo, sve to joj treba je malo znanja, i ako to znanje prihvati kao mogunost i ako uvijek iznova pri grli to znanje, opet i opet, prije ili kasnije poet e ga i primjenjivati. Neki ljudi to mogu za pet minuta, a neki drugi moda e trebati uloiti golem napor da uine taj prvi korak, ba zato jer ga moraju vagati u odnosu na sve to znaju, a sve to znaju skopano je s nainom na koji ive upra vo sada, svi njihovi dogovori, sve njihove veze. A na praviti taj prvi korak znai da moraju procijeniti kako e to biti naprave li taj korak protiv svega to znaju, i tu je bitka izmeu tih dvaju elemenata. Ali kad jednom sami sebi izdamo doputenje da izaemo iz kutije, tu je nedvoj ben osjeaj olakanja i nedvojben osjeaj radosti.

nije mogue.
- Joe Dispenza

Tako je, prema dr. Dispenzi, na drugoj strani druki jeg poriva nedvojben osjeaj radosti. Stvarno? Na ovom mjestu mogli bismo poeti nabrajati razloge i priati o
KONANA SUPERPOZICIJA 245

evoluciji i upoznavanju nepoznatog, ali to smo radili tijekom itave knjige. A k tome, u bilo kojem slu aju? Dr. Dispenza oito misli da je to istina, ali on nisamja, i nisi ti. Pravo pitanje glasi:

Koji kurac ti uope zna? Stvarno. Najkrai odgovor na ovo je: pokuaj. Isprobaj sam. Ispitaj to do kraja. Upamti, odgovori su ionako izrazito osobni i to je razlog to vam neemo ponuditi kvantnu kuharicu s receptom kako si skuhati prekrasan ivot. Dobra i loa vijest je da samo vi znate. No, jednom kad je proces eksperimentiranja s vlasti tim ivotom zapoeo, sve te informacije kroz koje smo prolazili i svo to znanje o stvaranju i emocijama i ovis nostima, o izborima, promjenama, namjeri, o asocijativ nom pamenju, sve e ui u igru. Paradigme i neuromree koje ograniavaju stupanj vae slobode skoit e vam u lice. Vjerovanja koja gue va besmrtni duh vritat e vam u uho. Bit e to kaos, urnebes. Hura - bit ete ivi.

Konani kolaps
Konani kolaps konane superpozicije ste vi. Sve te mogunosti: promijeniti ili ne promijeniti? Promijeniti u to? Koji emocionalni obrazac prigrliti, povui ili ko labirati u mudrost? Koje uvjerenje preispitati i doznati to je stvarno? Sve te mogunosti sjede tu negdje, eka jui odabir. Kae Miceal Ledwith:
Koja je razlika izmeu vjerovanja i znanja? Pa, neto vjerujem na temelju autoriteta neke druge osobe ili stva ri. Znanje imam kad sam tu stvar osobno iskusio i ako sam, primjerice, hodao po vodi, imat u znanje o tome da je to mogue, i nikad u to poslije neu moi posum njati. Ali ako samo vjerujem nekome na rije, pa, tada je to samo filozofija, apstrakcija, a za razvoj je veoma potrebno promijeniti vjerovanja u znanje ili u iskustvo ili u
246 KONANA SUPERPOZICIJA

mudrost. Preobratiti znanje u mudrost koja je doivljena u iskustvu, to je veliko putovanje duhovnog razvoja.

A oito smo opremljeni za takvo putovanje. Dr. Di spenza dodaje: Mozak je u stvari laboratorij, i prema svom dizajnu i prema vlastitoj volji on djeluje kao labo ratorij, kako bi uzimao koncepte, ideje i modele i po stavljao pitanja 'to-ako', ispitivao mogunosti, poten cijale i kontemplirao o planovima ili idealima koji su s vanjske strane kutije naeg trenutanog razumijevanja, kako bi se pojavio s novim razumijevanjem ili s veom kutijom. Kako kau u Istjerivaima duhova: We got the tools; ive got the talent...(Imamo opremu, imamo talent, op. p.) I jednostavno se morate zapitati, zbog ega imamo takvu opremu? Taj talent? Je li to pogreka prirode ili raz log zbog kojega smd ovdje. Izgleda da je ili jedno ili dru go. Oito, ova knjiga je priklonjena onoj strani zbog toga smo ovdje. Svo stvaralatvo ovjeanstva izvire iz mogunosti, iz ljudskih potencijala koje imamo. A imamo ih s razlogom koji svi pokuavamo otkriti. Imamo zapanjujui mozak - najsloeniju strukturu u poznatom nam svemiru - koji se moe preumreavati i stalno se preumreuje kako bi do maksimuma doveo sve ono to elite iskusiti. Kako e se mozak, na temelju tog novog iskustva, umreavati - to je u vaoj nadle nosti. A tu je i tijelo: samo se lijei, samo se umnaa, i suoimo se s tim - lijepa je to stvar. I um, koji je sposo ban prekapati po najsiunijim dijelovima prostora i vre mena i potom narasti i kontemplirati o Velikom prasku. I iza njega. I unutra. Svijest istrauje svijest i eto nje s tako ludim idejama kao to su: svijet je sutinski prazan; sve to percipiramo je maya, iluzija, i svi smo temeljno pove zani - mi smo jedno. Ti istraivai nevienog, prosvi jetljeni, o tome izvjeuju ve tisuljeima i, ma vidi samo, iz tih najsiunijih kutaka prostora i vremena, i
KONANA SUPERPOZICIJA

247

iz ispitivanja naina na koji radi mozak, stie poruka: Aha, to je to to jest. Kutija za aiat postaje prepuna. Uvijek smo imali oru e transformacije; sve to je nedostajalo bio je pritisak na tipku start. Postoji li znanje kojeg nemamo, otkrit emo ga; postoji li iskustvo koje nam manjka, stvorit emo ga. Vie i vie, jo i jo. Sjeate se onih kineskih kutija poslaganih jedna u drugu? Kako se neka svojstva jav ljaju tijekom naeg uspinjanja na sve vie, sve povezanije razine? Koja svojstva, koji talenti, koje e se stvarno sti pojaviti iz toga?! Sto moemo i to hoemo postati? Postoji li granica? Kako da naem odgovore na svoja pitanja? Tako zavravamo jednako kao to smo poeli - s pi tanjima. Nae konane rijei su: Zato? Kako? to?. Rijei istraivaa, boanskih pustolova. Tako, naravno, konani kolaps konane superpozicije postaje poetno stanje nove superpozicije. Tako bi genijalci rekli onu: jedino mjena stalna jest. Hvala Bogu.

KONANA SUPERPOZICIJA

i laboratorijima iskuavali tajne ivota, preko pjesmica i arobn jaka koji uvijek tragaju za muzom, do Kvantnih Kuhara koji

Pravo je pitanje to Bog radi da napravi svemir? U tome je trik, i to je trik na koji fiziari pokuavaju pronai odgovor, i magija Hme uvijek zanimala kao nain pristupanja onome to ja smatram prilino udesnom stvari. Uglavnom je to ono zato smo ovdje? to se zapravo zbiva? ak i kao dijete obiavao sam si postavljati ta pitanja. Dakle, ono to sam otkrio, odgovarajui na pitanje kako i funkcionira taj trik; taj trik koji nazivamo : svemirom, jest to da se um ili svijest ne mogu odvojiti od materije. Materija i um mnogo su intimnije povezani no to se to ikada mislilo. - dr. sc. Fred Alan wolf

su se bavili onim kuhinjskim stvarima koje se dogode bez uz roka i posljedice. Jo kapljica genijalnosti da razdraga u la i potakne sjajan razgovor. Jer t:o, razgovor, bio je te veeri glavno jelo u glavnoj dvorani. /\ kako je uklesano u kameni luk koji se nad njom uzdie:

Okej, ovo je pria. I malo slobodnije interpretiramo neke ljude koje smo upoznali i zavoljeli. Kasniji navodi jesu istiniti. Aii sad smo ve pri kraju i vrijeme je da proslavimo! I zato uivajte u prii koju luak pria.

EPILOG: KVANTNA GOZBA

Mudrost mistika, ini se, stoljeima ranije je predvidjela ono za to neurologija sada pokazuje . da je istinito. Apsolutno jedinstveno bie, stopljeno s drugim, um i materija su jedno i isto. - dr. Andrew Newberg

Postoji li uope obini arobnjak?


EPILOG: KVANTNA GOZBA

EPILOG: KVANTNA GOZBA

Nisam prouavao udo pretvorbe vode u vino. Ali dobro zvui. - dr. sc. John Hagelin

Svaka pojedina stanica : naeg tijela pijunira nae misli. - Joe Dispenza

EPILOG: KVANTNA GOZBA

Obino m i u supermarketu ljudi kau:, Bili ste u onom filmu. A ja kaem: Aha, jesam. A oni kau: Vau!: - dr. Stuart Hameroff

EPILOG: KVANTN A GOZBA

Hoe Ii promatra postati onaj nametljivac koji se | stalno uplie i pokuava postati sredinji dio iskustva ili bi promatra mogao biti svjedok i pustiti iskustvu da se samo odmata? Neke su tradicije veoma vine tome. Hopi Indijanci, po svemu sudei, nemaju rije ja ili mi. Oni naglasak stavljaju na glagol, na zbivanje. Oni e rei kiiti, voljeti. Vidite ' to se dogaa? Obino ja vodim ljubav s nekom i osobom, zar ne? No, ako umjesto toga kaem: zbiva ljubav, tada ja tome samo svjedoim. Zbiva se Ijubav; dvoje ljudi je u to ukljueno. Jedno od njih sam ja, a jedno moje ljubljeno bie. A ono to se pritom zbiva je ljubav. Nema ja, nema ono. Samo voenje Ijubavi. Vidite li ljepotu ta kve promjene? (I r. sc. Anil Goswami

EPILOG: KVANTNA GOZBA

Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja meu njima. - Matej, 18:20

EPILOG: KVANTNA GOZBA

EPILOG: KVANTK'A GOZBA

Dakle, jesu li nae misli j vane? Svakako da jesu | One su gradivna tvar stvarnosti. to je misao?; Pa, misao je zamrznuti trenutak struje svijesti koju mozak obrauje i smijeta u paketi zvan neuron i koji mu se dodaje putem asocijativnog^ pamenja. Pa onda imate misao i kaete: Ima li ova : misao znaenje i mo? : Ima, jer je misao u stvari, struktura u koju je uklopljen obrazac realnosti. Ona je zapravo arhitektura stvarnosti.. ' Tako da, kad stvarate svoj dan, vi u njega ugraujete misao, i dok promatrate misao, ona postaje oblik u koji se sama stvarnost uklapa. Tako da je pustolovina dana istinski temeljena na onom to mislite. - Ramtha 4;i

Ako je stvarnost moja mogunost same svijesti, tad sc odmah javlja pitanje kako. ju mogu promijeniti? Kako ju mogu uiniti boljom? Kako ju mogu uiniti sretnijom? dr. sc. Amit Goswami

I)

EPILOG: KVANTNA GOZBA

Dosada je znak da je . vrijeme za promjenu. A to se dogaa kada promijenimo svoju svijest?; Mi mijenjamo poloaj na kojem sjedi promatra naem mozgu. To pokree ispaljivanje novih neurona, pri emu. je zeja rupa vie poput crvotoine koja nas prebacuje u novu neuromreu u mozgu. - JZ Knight

liPILOG: KVANTNA GOZBA

jedini nain da ikad budem sjajan prema sebi ne tie se toga to radim svom tijelu, nego onoga to inim svojem umu. - Ramtha

EPILOG: KVANTNA GOZBA

EPILOG: KVANTNA GOZBA

izvadak iz glavnog govora Willa Arntza na Konferenciji proroka u Santa Monici 2005., judi nas esto pitaju kako je ovaj film uope nastao. Mislim da je to jedna od onih stvari koje smo moji kolege i ja morali dogovoriti i prije nego to smo doli ovdje - znate ono, tamo ste negdje, na Polju blaenstva, shoppingirate okolo traei nova tijela, i doe vam aneo i pita vas: Ej, kvadro, hoete napraviti film? Aha, to zvui kao... Hm, hoe li biti teko? Ne, ne, ma bit e sjajno. Sif ete tamo dolje i dogodit e vam se super stvari. Do ivjet ete veliki uspjeh i odravat ete konferencije...

U jednom trenutku, nekoliko godina unatrag, prodao sam svoju prvu softver sku tvrtku i povukao se iz posla. Uskoro sam shvatio da mi je dosadno - zapravo, nije mi bilo toliko dosadno koliko mi je bilo krivo, jer sam prodao gusku koja ne se zlatna jaja. Ja sam napisao taj softver, dobro sam ga prodao, okej, ali ljudi koji su ga kupili napravili su jo bolje - posta li su milijarderi.

I tako sam odluio osnovati drugu tvrt ku, a imao sam i novca da ju pokrenem. Bio sam u New Yorku, u vezi s tim po slom, i tamo se dogodio kljuni trenutak koji je, kako to vidim sada u retrospekti vi, pomogao da sve ovo dobije smisao. Jedan moj prijatelj pripremao je predsta vu i malo sam mu pomogao s novcem. Radilo se o budizmu i takvim stvarima, i stvarno je bio dobar osjeaj pomoi u fi nanciranju neega takvog. Jedan dan, etao sam prema Svjetskom trgovakom centru, od svili mjesta na svi jetu eto ba tamo, razmiljajui o svom no vom projektu. Bilo je to nekako u vrijeme kad je Ted Turner obeao dati milijardu dolara UN-u. I mislio sam: Pa, zbilja sjaj no. No, hoe li se time ita postii? On sa mo dolijeva novac u postojee strukture moi, i jasno je to e se dogoditi: uvijek isto, uvijek isto... Netko bi trebao napravi ti neto to bi zaista promijenilo svijest. Netko to treba napraviti, i netko bi trebao financirati takve projekte. 1 odjednom mi je sinulo: Pa ja bih to mogao. Mogao bih napraviti nove softve re, zaraditi vie novaca i napraviti to. I
265

mislio sam, ako neu ja, tko e? inilo mi se neobinim da to budem ba ja, ali to, mislio sam, idem to napraviti! Pokrenut u softversku tvrtku sa est milijuna do lara, a neto novca u potroiti za takve dobre projekte. Dvije godine prije toga poeo sam po haati Ramthinu kolu prosvjetljenja (Ramtlm's School for Enlightenment), a tamo se mnogo panje pridaje stvaranju vlastite stvarnosti, fokusiranju svijesti na vlastite elje i namjere, i potom na njihovo manifestiranje u stvarnosti. Tako sam pomis lio: Zna to, primjenit u ja te principe. Umjesto da samo pokrenem tvrtku vrijed nu est milijuna dolara, napravit u tvrtku od 30 milijuna dolara, a pola novca koji zaradim darovat u djelima duha.

kae: Ooo, ti misli da je to dobro? Ha! Pazi sad to u ja napraviti za tebe; vratit u ti dvostruko! A svemir onda njemu: E pa dobro, ali sad u ja tebi pak vratiti dvaput vie. A ti njemu: Jo nisam impresioniran.... Eto, to se zbivalo dok sam hodao pre ma Svjetskom trgovako centru. U sebi sam mislio: Rock'n'roll, imamo dogovor?. I po tajno sam sam se, u sebi, i rukovao sa sve mirom. I tako ja napravim i drugu tvrtku, za radim novac i povuem se iz posla. S ob zirom da sam se umirovio, zbilja nisam mislio da u ja biti taj koji e obaviti itav posao. Cilj je bio omoguiti novac, a net ko drugi je trebao doi i rei: Imam jedan sjajan projekt, na to bih ja rekao: Okej, napravi to, napisao ek i onda bi mi ti neki drugi poslali video snimku toga to svi napravili, a ja bih je lijepo pogledao. Pa, na kraju nije bilo ba tako. U nekom trenutku, dok sam bio u Ramthinoj koli, upoznali su me s Markom, ko ji je bio montaer. Radio sam i ja filmove - ne profesionalno, samo na fakultetu za poslijediplomski studij. Poeo sam pogle davati Marku preko ramena i mislio sam si: Vau, ovo je ba dobro. Moda bih mo gao napraviti neto poput toga. Jedne veeri u koli, Ramtha je hodao gore-olje po pozornici i govorio: U ovoj koli govorimo o kvantnoj fizici, moleku larnoj biologiji..., i nabrajajui znanosti koje smo uili rekao je: Netko bi trebat) napisati knjigu o tome. Sjedim ja tamo, i mis
KAKO JE NASTAO KOjl K.... UOPE ZNAMO!?

Tako sam u tom trenutku, hodajui pre ma Svjetskom trgovakom centru, na neki nain napravio sporazum s duhom. Okej, ti e dobiti pola, ali meni e trebati i malo uv jeravanja sa strane, da bi se ta stvar ostvarila. Moj prvi uitelj imao je obiaj da se, na svoj nain, nadmee sa svemirom. Kao, svemir ti napravi neko dobro, a ti mu

266

lim si, kao pravi pametnjakovi: Ma, to knjigu?! Netko bi trebao napraviti film. To je bio jedan od onih trenutaka kad shvatite da ste se upravo dobrovoljno uva lili u neto. Mjesec dana kasnije to mi se i dalje mo talo po glavi i rekoh: Okej, ionako mi je dosadno. Izgleda da taj netko moram biti ja. I tako sam popriao s JZ Knight i po eo raditi na tome. Izvorna zamisao za film bila je uzeti gomilu materijala o Ramthinu uenju, koji su snimani tijekom vie godi na, umontirati u to neke animacije, doda ti neke intervjue i moda napraviti neto to e, budemo li imali sree, biti televizij ski film. Ako budemo imali sree. I treba lo bi kotati nekih 100.000 dolara, najvie 125.000. Poeo sam pregledavati materijale i sa stavljati ih. Poeo sam i pisati male skee ve kako bih ilustrirao udni, aavi kvant ni svijet. Jedan od njih na kraju.je zbilja i uao u film - ono s Amandom na koar kakom igralitu, s multipliciranim koar kakim loptama koje skau. To je otprilike i jedina stvar koja je preostala od poet nog scenarija. Kako sam se dublje uputao u sve to, poeo sam misliti: Moda bih zapravo htio neto vee. U tom sluaju, trebam pomo. I tako sam se okrenuo prema Mar ku i viknuo - upomo! Nije prolo dugo, a nas dvojica smo ra dili na scenariju i totalno se zanosili. Ra dili smo i radili i radili, ispisivali zabavne sitnice. Tu je negdje Mark shvatio da nam treba pomo. Ja sam se bio toliko zanio da
KAKO JE NASTAO KOJI K.... UOPE ZNAMO!?

toga nisam ni bio svjestan. On je rekao: Treba nam pravi producent. Rekoh: Stvarno? Moramo razgovarati s Betsy. Okej. to ona radi? Priprema gurmanske obroke za pse. I tako sam nazvao Betsy. U meuvre menu, Mark joj je dao scenarij. itala ga je i mislila: Vau. Ovo je fantastino; tu su odgovori na mnoga pitanja. Kad sam je dobio na telefon, pitao sam je: Zato ja trebam tebe za producenta? Mogu unaj miti producenta na terenu. Ona kae: Aha, moete unajmiti pro ducenta na terenu. Ali kad se teglja za kulise ne pojavi jer to sindikat ne radi, i kad vam vozai ponu trajkati jer se ni su dogovorili za osamsatne smjene i bla, bla, bla, bla, i ja sam joj rekao: Ima pra vo. Moda zbilja trebam pomo. Dok sam se spremao odletjeti do Los Angelesa kako bih ju upoznao, primio sam telefonski poziv od prijatelja koji me pitao to radim. Kaem: Ba se spremam na aerodrom. On kae: Nee ti nikud danas. Ja kaem: Zato?, a on kae: Je si li upalio TV?. Upalio sam ga tono na vrijeme da vidim kako se rui drugi to ranj Svjetskog trgovakog centra. Nisam znao to uiniti. elio sam za posliti Betsy, ali nisam htio nikoga zapo sliti prije nego to ga vidim jer, tko zna, mogla bi biti i malo aknuta. Onda smo jo malo priali na telefon i dok sam po kuavao odluiti to da napravim, ispri ala mi je nekoliko zbilja slatkih pria. Ona ima to neto sa ivotinjama lutalica ma; pokupi ih i pobrine se za njih. Jednog
267

joj je dana ptica uletjela u kupaonicu. Ma ke su krenule na nju, pa je zalupila vrata i poela polako govorili ptici; ova joj je na kraju doletjela u ruku, iznijela ju je van i pustila. U tom trenutku sam je odluio zapo sliti. Naravno, im je poela raditi, pre tvorila se u malu Gospou Kamiondinicu: Gle, to ni' ne valja. Ne mogu vjerova ti da su ti idioti to napravili. Gruljf, gruljf,
gruljf...

vidjeti drugaije. Sve emu su nas uili, sve to smo radili, jednostavno ne funk cionira. Tako snano smo osjeali taj po riv, i to je jedan od razloga to se nismo povukli kad smo radili film, a svi iz indus trije su nam govorili: Vi ste ludi. O tome se ne moe napraviti zanimljiv film. A ako ga i napravite, nee ga nitko doi gle dati. I to je ba smijeno, sve te stotine tisua ljudi koji su vidjeli film - vjerojat no ih je dosad ve i milijun - ne postoje. Samo pitajte Hollywood. E sad, bilo bi super kad bih mogao rei da je naa namjera bila jasna, da smo bili jako usredotoeni i da je sve to manifes tacija nae unutarnje sigurnosti da e se sve to dogoditi. Ha! Bilo je to vie poput Spankyja i Nae Bande. Sjeate se Spankyja i Nae Bande? Ehej, bando, kaj velite da napravimo film koji e promijeniti svijet? Supa, Spanky. Kako emo to izvesti? Znam! Nabavit emo kameru! Mark i ja smo ve neko vrijeme razvi jali scenarij. Vrlo brzo nakon to se poja vila, Betsy nam je rekla: ujte, deki, to to vi radite je film za Discovery Channel. Imate voditelja. To je bila istina; u toj fazi smo imali voditelja, koji je etao i go vorio u kameru reenice tipa: Ako mis lite da je kvantna fizika udna, pogledaj te ovaj fenomen. Tako smo to bili pisali. I tako je Betsy pokrenula svoju kam panju da se rijeimo voditelja. Mark i ja smo ju ignorirali i ignorirali i ignorirali... i nadali se... Na neki nain smo imali purijus da je u pravu, ali u tom trenutku ne
KAKO JE NASTAO KO// K.... UOPE ZNAMO!?

Kaem ja njoj: Betsy, pa to se to do godilo s tobom?. A ona e: Ali, navikni se ve jednom. I tako je sad nas troje radilo na scenari ju. Ali do sada se ve neto promijenilo. Svi smo doli na ludu ideju da hoemo neto to moe ii,u kina. TV-film nam ni je bio dovoljno dobar. Discovery Channel - hm, hm. Htjeli smo to u kinima u ita voj zemlji. Imali smo osjeaj da su milijuni ljudi na svijetu gladni tih informacija. Mogli smo to osjetiti. Mogli smo osjetiti te ljude koji ele novi svjetonazor, koji ele svijet
268

kako nismo shvaali to bismo drugo tre bali napraviti. Kaos nas je itavo vrijeme grickao za pete. (Katkad bi nas dohvatio i malo vie!) Jednoga dana, netko od nas ree: Mi uope ne znamo to zapravo radimo. Ne znamo ni kako emo to napraviti. Idemo onda intervjuirati ljude. Moda e nam ljudi koje intervjuiramo pomoi. Moda neto nauimo, i to nam da neki smjer, jer oito nemamo nikakav smjer. I tako smo poeli zvati ljude i govoriti im da ih elimo intervjuirati. Dogovorili smo sastanke i poeli raditi intervjue. Me ni se jedan od velikih trenutaka dogodio na samom poetku, kad smo intervjuirali Ramthu. Dobio sam mig da to napravim. Kako je ispalo, moj intervju s Ramthom trajao je deset sekundi. Njegov intervju sa mnom trajao je tri sata. Rekao je: Ti bi htio da sjedim ovdje poput manekena i odgovaram na sva tvoja pitanja, ne bi li ti dobio sjajan film? Daj razmisli jo jednom! Ja trebam samo tebe napraviti boljim, a ti e onda sve ostalo. Kao to mije kasnije rekao, trebao sam malo skruenosti. Jer, kako je to zaista i bilo, ja sam financirao film i plaao sve raune, pa sam mislio da trebam i odrei vati to se snima. On je rekao: Ovaj film radi, kao i sve drugo to radi, samo da bi uspostavio odreenu emociju. Da bi izazvao odreenu emocionalnu reakciju. Ali stvar je u tome to ta emocija koju trai potjee iz svemira kojeg zna. Ti kontroli ra ishod svega samo zato da bi dobio od reenu emociju. I pogodi to? To je jedna
KAKOJE NASTAO KOJi K.... UOPE ZNAMO!?

stara i bezvezna emocija koju ima ve jako dugo vremena. Rekoh: Pa da, valjda. A on: Ne, ne i ne! Ne shvaa bit pro blema. Isti si upak ve tisuama ivota. Tako dakle. Ja sam tu na nianu. Mark i Betsy mumljaju: He, ba lijepo to mu je to netko konano rekao. Kamera ide. Ekipa se smije. A on se tek zagrijavao. Ti eli genijalnost, ree Ramtha, ali genijalnost uvijek dolazi s one strane poz natoga, s one strane kontrole. Da si napra vio film kakav si htio napraviti, imali bis mo sranje koje nitko ne bi htio gledati! Stvar je bila u tome da je sve to bilo to no. Znao sam da je tono. Sredio me je. Sve nas je sredio. Svi smo eljeli neto sjaj no, i zbog toga smo ve doli do toke u kojoj smo bili spremni odrei se ega najvi e to moemo, kako bismo to napravili. Uitelji vole kad njihovi uenici neto zaista ele. Sad bih ba mogao iskoristi ti onaj stari kripac... Mogao bih ga malo i pritegnuti. Jer samo prolazei kroz kaos, i hvatajui se u kotac s nepoznatim, do bivate genijalne stvari. Ponekad mi se

ukazuje slika Ramthe koji sjedi, gdje god on ve sjedi, i pred njim je jedan crveni gumb na kojem pie Kaos, i on se jedno stavno nc moe suzdrati. Aaa, oni misle da oni to rade. Peeep [zvuk pritiskanja gum ba]. I sve leti u zrak. Tako dakle, to je bila toka velikog pre okreta. Neto kasnije, kad smo se nas troje sa stali, bio sam jo oamuen. Betsy je re kla: Da, da, trebamo sve rasturiti... Ide mo se rijeiti Amande. Mark i ja smo se zgledali i rekli: Ne, treba nam Amanda. Tako je ona rekla: Okej, 'ajmo se onda rijeiti voditelja!. Dotad se oko toga tru dila samo tri mjeseca. Aha, rekosmo mi, idemo se rijeiti voditelja. I tako smo u tom trenutku odbacili est mjeseci ili ak godinu dana rada. I kre nuli smo intervjuirati ljude. Zbog toga to sam imao neko znanstve no predznanje i znao tajne znakove meu genijalcima, obino bih ja zapoeo razgo vor i postavljao bih vie tehnika pitanja.

Onda, otprilike kad bi njima ve oi po stale staklaste i kad bih im se popeo navrh glave, uskakala bi Betsy. I rekla bi ovako neto: Znate, vi deki lijepo govorite o svim tim stvarima i moda to sve mnogo znai vama jajoglavcima, ali to to meni znai? Mislim, kvantna superpozicija. Mo lim te lijepo. Pa to s tim?! Nije to radila arogantno. Bilo je to vie kao: Kako to mogu primijeniti? Kako to utjee na moj ivot? I to bi dovelo do potpuno drukijeg odgovora te osobe, i najednom bi sve ponovno postalo nabi jeno energijom. A onda bi uletio Mark. Nakon to bi sjedio sa strane i promatrao, katkad bi za ista uletio s neim to bi postalo glavna atrakcija. Napravili smo sve intervjue koje smo htjeli - i ponovno zakoraili u svijet ka osa. U redu, nismo imali scenarij, a imali smo ezdeset sati sirovog materijala. to emo napraviti? U meuvremenu, trokovi su rasli. Do tog trenutka potroili smo vie od milijim

270

KAKO JE NASTAO KOJI K.... UOPE ZNAMO!?

dolara. Govorio sam si: Okej, okej, tako je kako je. Plan - i izazov - bio je, moemo li umontirati dijelove intervjua tako da to sve skupa ima smisla? Tako da na kraju izgleda kao da svi zajedno razgovaraju? Nismo htjeli vlastita lica pred kamerom. Htjeli smo maknuti sebe iz itave te pri e. Konano, montiranje je profunkcioniralo. Editirao sam to na nekih dva i pol sata, u vie-manje istom rasporedu koji vidite u filmu. A tada je na nas pala crna no due. Ili, crna no filma, jer sad smo zbilja trebali napisati scenarij. A nismo znali to bis mo, jer voditelja smo ucmekali jo prije est mjeseci. I kako onda da sve to slo imo u neku povezanu priu, bez nekoga tko bi je povezivao? Proeljali smo na desetke ideja. Raspravljali smo o ideji dana. Ponekad bi jedno od nas doivjelo Otkri venje pod tuem tog jutra i uletavalo vi ui: Hej, smislio sam! Jednom je Betsy ula i rekla: Okej, Amanda je ena koja tipka transkripte za filmove. 1 pred nju dode itav ovaj materijal i ona poinje do ivljavati interakciju s njim. To je bila prilino dobra ideja, ali i ja i Mark smo rekli, hmmmmmm... Potom bi meni sinu la neka ideja i sve bi utihnulo. Bilo je to teko vrijeme. Trebali smo si nabaviti glupometar... jer su nam na pamet padale tako bedaste i sladunjave ideje. Na jednu smo doli i u sobi za montau, takoer. Nakon est mjeseci briljantnih ideja, jo uvijek nismo imali scenarij, pa ak ni naslov. Polijepili smo na prozor etrdese
KAKO JE NASTAO KO/f K.... UOPE ZNAMO!?

tak kartonia, pokuavajui sve to po stoti put sloiti u neki red. Betsy je esto znala rei: Ah, koji kurac uope znamo? ili Koji kurac ja znam? Pa, jednoga dana Mark i ja smo se zali jepili za taj ueni izraz. Jer smo shvatili, zbilja, koji klinac smo mi znali? inilo se da tu stvar nikako ne moemo domisliti. Mislili smo da moemo, a nismo mogli... A onda je netko, ne sjeam se vie tko, re kao: Moda bismo tako trebali nazvati film, ha-ha-ha-ha-ha!. Tako smo to zapi sali i zakaili gore medu ostale kartonie i u nekom trenutku zakljuili da emo se jednom ve uozbiljiti. Pogodite to? Nis mo. Ime je ostalo. Jedan od razloga to smo ostali pri tom imenu bio je i taj to nismo eljeli izletjeti s tvrdnjom lipa: Ovo je pravi nain. Ova ko radi svemir. Mi smo to sve shvatili. Znate ono, ili je tako kako mi kaemo, ili nikako. Ili ste s nama ili ste protiv nas. Nakon mjeseci i mjeseci i mjeseci, ma le stvari poele su sjedati na mjesto. U jednom trenutku Mark je rekao: Ja mi slim da je Amanda fotograf. Okej. To funkcionira. Ona je fotograf. Konano, imali smo scenarij. I mislio sam - jer ja sam i dalje Spanky, je li tako? - Vau. Isuse, imamo scenarij; sad e sve biti lako. Samo trebamo snimiti ono to pie u scenariju i bit e to super. Narav no, nije bilo ba tako. Kad smo poeli slati scenarij okolo, tra ei glumicu koja bi mogla glumiti Amandu, ljudi su nas redom ljubazno odbijali.
271

Zato? Jer tako udan film ne moe biti zanimljiv i nitko ga nee doi gledati. Svi to znaju! I to emo sad? Tada je na casting manager poduzeo krajnju mjeru - stavite scenarij na ras polaganje ljudima - i tako je Marleenin partner za produkciju, Jack Jason, naba sao na njega. Napisali smo ga tako da nije bilo ba pu no teksta za tu ulogu. Ve smo imali sat i pol glava koje govore i nismo htjeli vie dijaloga. On je rekao: Ovo je savreno za Marlee zato to ona tako mno go komunicira neverbalno. Moja prva reakcija bila je: to, jeT se vi to alite? Ne, ne, ne, ne, ne, ne. Ali Mark i Betsy oboje rekoe: Da, to bi bilo dobro. Ljude uvijek zanima kako nam je bilo raditi utroje. Zamislite si tri make koje se stalno bore i grebu, sve dok se ne umo re i jednostavno ne klonu. Onda ona od njih koja jo ima malo energije ustane i vodi lopticu neko vrijeme. Drugi put bis mo, pak, svo troje preuzeli kontrolu, a ovo je bilo tada kad su Mark i Betsy preuzeli vodstvo. Sastali smo se s Marlee i svo tro je smo osjetili - da, to e funkcionirati.
272

Nikad nismo planirali da Marlee bude dio filma, ali to se inilo ispravnim. Palo nam je na pamet da moda film, u ovom trenutku, bira. Kad se ukljuite u kreativ ni proces, on dobiva vlastiti ivot i u ne kom trenutku umjetnik samo treba zae piti usta i maknuti mu se s puta. Tako smo mislili: Ajmo sad malo zaepiti usta i mak nuti se s puta. Marlee se pojavila. Odlina ideja. Bilo bi mi drago da smo se mi toga sjetili, ali nema veze, idemo to napraviti. itavu stvar snimili smo u Portlandu. Bio je to divan grad. Bila je to prava avan tura. itavo vrijeme mislio sam: Vau, sad kad smo i ovo obavili, sad e biti lako. I tad stari crveni gumb za kaos ponov no biva pritisnut. Kad smo pisali scenarij, pisali smo ga u poneto modularnom stilu, tako da ne ki dijelovi mogu ii i tu i tamo. Mislili smo da e to biti vrlo pametno i da e nam dati mnoge mogunosti u sobi za montiranje. I dalo nam je - daleko previe njih! I tako smo se jo jedanput zatekli u zemlji kaosa. Nismo znali kako spojiti stvari. Bi lo je stotinu razliitih naina da sve sku
KAKO JE NASTAO KO)l K.... UOPE ZNAMO!?

pa povez,ete - otprilike deset dobrih i de vedeset loih. Proveli smo godinu i pol u postprodukciji, editirajui, ubacujui glaz bu, animacijo, radei, radei, radei. I dok smo to radili, obavili smo i dosta pokus nih prikazivanja. Zbog toga to se radilo o tako neuobi ajenoj formi, morali smo se uvjeriti da nismo bili ludi. Tako smo poeli dovoditi gledatelje. Ta pokusna prikazivanja za nas su bila nain da se dovedemo u stanje poetnikog uma, kako to kau u zen budizmu. Bili smo ve navikli na sve nijanse, ali shvatili smo da kad sjednemo s ljudima koji to nikad nisu vidjeli, nekako se moemo ulepati na njihovu svijest i vidjeti kao da to gledamo prvi put. Tako da smo imali dosta tih pokus nih prikazivanja i vidjeli to tima. I nas tavili smo rezati i rezati. Mislim da smo napravili samo dvadesetak glavnih verzija filma. I konano smo dovrili film, tri godine nakon to smo ga zapoeli. Bilo je vrlo uzbudljivo. Gotovi smo. inilo se da se ljudima svia, pa smo do govorili s nekim potencijalnim distribu

terima da dou vidjeli film. Stvorili smo marketinki plan koji govori da publika za ovaj film zaista postoji, unato tome to Hollywood u to ne vjeruje. Kad su doli pogledati film, svi do jednoga rekli su: Hmmmm, zanimljiv film, ali nema svoju publiku, zbogom. U tom trenutku vratio sam se natrag, na ono svoje iskustvo sa softverom. Kad ima te novu tehnologiju, mQrate napraviti do kaz koncepta. Mi smo morali dokazati koncept tako da pokaemo kako publika za ovaj film zapravo postoji. Betsy je oti la u nae lokalno kino u Yelmu, u washingtonu, i rekla im: Moete li nam omogui ti prikazivanje?. O, pa ne ba. Molim vas, molim vas, hoete Ii nam dati dvoranu i platno? Ne, zaista ne. I tako naprijed-natrag, naprije-natrag. Konano, samo da nas se rijei, ta osoba je rekla: Okej, dat emo vam a prikaete. Ali znate to, vjerojat no ete trajati samo tjedan dana. Film je igrao sedam tjedana. Mediji su nas i dalje ignorirali. A tip iz kina, nakon otprilike

KAKO |E NASTAO KO/I K.... UOPE ZNAMO!?

273

etiri tjedna, rekao je: Da, znao sam da e ovo biti veliki uspjeh. Bili smo toliko sretni da smo samo rekli: Tako je, hvala buraz. U Portlandu je film igrao osamnaest tjedana. Tako smo postigli uspjeh ve u dva kina. Sve smo napravili Hollywoodu iza lea; bilo je to neto suprotno od ve like premijere. Drugu stvar koju smo napravili obrat no, i zbog koje su ljudi iz Hollywooda mi slili da nitko nee htjeti gledati na film, inila je pretpostavka koju je na film pod razumijevao: da je naa publika pametna . Temeljna je pretpostavka Hollywooda, naravno, da ste vi ljudi blesavi i da vam sve treba odslovkati. Sve mora biti onako kako ste ve navikli vidjeti, mi emo sa mo jo malo pojaati ton. Mi smo rekli: Ne, ljudi jesu pametni. Oni vole koristiti svoj mozak. U stvari, jedan od naih ci ljeva u itavom ovom poduhvatu bio je ponovno oivjeti miljenje, koje je u ovoj kulturi postalo izgubljeno umijee. Mark je rado govorio kako eli napraviti to da miljenje opet postane seksi. I tako smo zapoeli svoj pohod - kino ovdje, kino ondje. Na poetku smo se zbi lja morali jako potruditi da pronaemo svoju publiku. Ili smo preko Crkve je dinstva i preko ljudi iz Znanosti uma. Ili smo u yoga-studije. Mislim da smo slje dee prikazivanje imali u Tempeu, u Arizoni, gdje jo igramo. A to je kino s jed nom dvoranom. To ipak nije isto kao da smo u nekom kutu multipleksa.
274

Nastavili smo tim tempom, jedno po jedno kino, dok konano ne naemo di stributera. Samuel Goldwyn Roadside Attractions objavio je film Super veliki ja (Su per Sie Me), a mi smo igrali u dosta istih kina. Svako toliko vidjeli su taj udni film s neobinim nazivom, koji je prolazio bolje od njihova filma. Mi nismo imali PR, a Super veliki ja ga je imao mnogo. Tako su nas poeli pogledavati, kao, koji klinac se tu zbiva? Na kraju smo se nali s njima u Santa Monici. Bili smo pred prikazivanjem u ta monjoj Promenadi; prelazili smo iz Beverlyja u kojem smo, na kraju, igrali tjed nima. Rekli su nam: Jeste li imali veliki oglas u L A. Timesa? Ne, rekoh, Nismo imali nikakav oglas u L. A. Tirnesu. Oni kau: Zanimljivo. Mi smo ve go dinama u ovom poslu, i morate davati oglase. Ja rekoh: Okej, okej, ehej, pa zato i elim raditi s vama, jer vi znate sve te stvari. Tako smo se zajedno odetali oko blo ka sve do kina, na kojem je stajao onaj ve liki svijetlei znak Koji k.... - rasprodano. Sjednemo unutra i pogledamo itav film. Nakon toga, pitanja i odgovori. Sluali su rasprave koje su se odvijale, i pitanja, i tip koji je bio glavni kae: Vau. Nikad nisam vidio ovako neto. Da, idemo to napraviti. 1 tako smo dobili distributere. E sad, u mojoj vjenoj ulozi Spankyja, shvatio sam da e ljudi ili voljeti na film ili e ga jednostavno ignorirati. Nijedno
KAKO JE NASTAO KO/i K.... UOPE ZNAMO!?

od nas nikad nije bilo izloeno javnosti, nikada nismo osjetili medije i zbilja nis mo znali to bismo trebali oekivati. Onda su nam poela stizati pisma mr nje. Prijetili su nam smru. Boe dragi, to je zbilja bilo udno. Onda smo Betsy i ja prestali itati komentare filma na naoj web stranici, jer biste nakon tri-etiri ko mentara tipa: Film mi je promijenio i vot i Tako je predivan, proitali neto tipa - Vi ste nacisti. Svijet bi bio bolji da vas nema na planetu. Jednostavno ni sam bio naviknut na to. To je postalo tako grozno da sam na kraju nazvao JZ Knight, preko koje se jav lja Ramtha. Ona je s godinama dobila svo ju porciju prijeteih pisama i puno mi je pomogla. Ne treba se kaiti na svaiju reakciju na ono to radi, rekla mi je, bilo da te vole ili mrze. I neki ljudi e te voljeti, a neki e te mrziti. Nakraju, bitno je samo to da dok sjedi nou uz svoju alicu aja i gleda u vatru, bude sretan s onim to si napravio. Mora poteno sebi priznati tko si. I ako misli da je ono to si napravio vrijedno divljenja, dopusti si to. Ako e se raspasti svaki put kad se ne kom ne svia to to radi, nikad nee ni izai iz kue. Bilo je to veliko iskustvo za sve nas. Gotovo od samog poetka, pratili su nas napisi da je film financirala Ramthina kola i da je to njihov propagandni film. Meni je to bilo posebno bizarno jer sam znao da ga nisu oni financirali - ja sam. Da bar jesu - ja bih na kraju imao mnogo vie novca!
KAKO JE NASTAO KOJI K.... UOPE ZNAMO!?

Onda je u novinama San Francico Chronicle neka ena napisala osvrt u kojem lju de koje smo intervjuirali naziva takozva nim strunjacima. Sad jo i ta novinarka - ako ju tako moemo nazvati - koja je odluila da su ljudi s kojima smo razgo varali takozvani strunjaci. Mislim, ako ti se film ne svia, ako misli da je be dast, ako misli daje umjetniki, u redu. Ali blatiti znanstvenike koji su godine svog ivota posvetili tim otkriima? Za nas, oni su pravi heroji. Ne oni deki koji uda raju lopte palicama za baseball. Ovi ljudi, koji su obavili sva ta istraivanja, oni su heroji. Kad sam te veeri otiao u krevet, po glavi mi se poela vrtjeti pjesma Boba Marleya Redemption Song. Tu je jedan stih ko ji ide ovako nekako: Dokle e ubijati na e proroke dok mi stojimo sa strane i sa mo gledamo. I to mi se nije prestajalo vrtjeti u glavi. U naem drutvu, ovakvom kakvo jest, novinari mogu jednostavno ubiti na e proroke izmiljajui stvari. A mi samo
275

kaemo: Da, to su vam mediji, to ste drugo oekivali? to se tu moe. Samo se okrenemo na drugu stranu i kaemo to se tu moe. Ujutro sam se probudio rigajui vatru, i napisao e-mail onoj eni koja je to napisala. I svim ljudima na svojoj e-mail listi napi sao sam - evo, ako joj hoete i vi odgovo riti, evo vam njezin mail. Vie od 500 ljudi pisalo je u San Francisco Chronicle, a to je nevjerojatan broj. I to je San Francisco Chronicle napravio? Nita. Nisu objavili ni slovo o tome. I shvatili smo: O moj Boe, to su vam mediji.

Za nas troje sve ovo je bilo jako zanim ljivo. U biti, mi smo ustali i poloili svoj ulog i rekli: Mi mislimo da je ovo vano. I nauili poneto o tome kako se nositi i s negativnim i s pozitivnim reakcijama. I to je, vie-manje, itava pria o tome kako smo ovamo uope dospjeli. I nema mo ni najblae ideje to emo napraviti sljedee. Ali svi smo jako sretni to sudje lujemo u ovoj ludoj vonji i hvala vam svi ma to ste nam se pridruili.

276

KAKO JE NASTAO KOJI K...UOPE ZNAMO!?

Daljnje ludorije ekipe iz

Bili smo zatrpani zahtjevima da itave intervjue uinimo dos tupnima, bilo u tiskanom obliku ili u formi DVD-a. ini se da ljudi ele jo vie informacija (i to je razlog zbog kojeg smo na pisali ovu knjigu). Ali odluili smo napraviti i korak vie. Na konferenciji u Santa Monici ponovno smo intervjuirali gotovo sve ljude koje smo intervjuirali za film. Potom smo doznali gdje su Lynne McTaggart i Dean Radin, pa smo intervjuirali i njih, dodajui jo tri deset sati intervjua onom postojeem materijalu od ezdeset sati koji smo ve imali. Dok smo se time bavili, stiglo je i nekih deset minuta animacije koju smo htjeli ubaciti u prvu verziju filma, ali nismo imali kada, pa smo se privatili posla da to sada sve skupa isproduciramo. I opet smo bili u sobi za montau. Devedeset i pet posto inter vjua iz prve verzije je izvaeno i zamijenjeno d rugim materijalom. Dodali smo novih sat vremena intervjua i animacije, prestrukturirali dramatski dio i nazvali to The Rabbit Hole Version (Verzija zeje rupe). Ali onda, zato ne ii jo korak jo korak dalje dalje? Koristei DVD tehnologiju i ugraujui tehniku generatora nasuminih bro jeva (REG-ova!) u DVD-player, napravili smo verziju dugu est sati u kojoj gledatalj moe sam odrediti koliko duboko u zeju rupu se eli spustiti. 1 ako to hoe napraviti na kvantni nain, moe ukljuiti nasumini odabir, tako da DVD-player, dok radi, baca kocku i odluuje koji intervju e sljedei pustiti. (Bog se moda ne kocka sa svemirom, ali mi to moemo s DVD-om). Ta ko da je svaki put kad gledate drukije. (A ako svijest utjee na REG-ove, to to onda znai?)

Sudjelovali

Dr. sc. David Albert, profesor i ravnatelj Philosophical Foundationsof specijaliziran u podruju filozofijskih pro blema kvantne mehanike, filozofije prostora i vremena te filozofije zna nosti. Autor je knjiga Quantum Mechanics and Experience i Time and Chance, a o kvantnoj mehanici objavio je mnogo lanaka, najvie u asopisu Physical Reiviev.
Plnjsics, Columbia Universihj,

Docent Joe Dispenza studirao je biokemiju pri Rutgers University u New Brunswicku, N. J. Titulu doktora kiropraktike stekao je na Life Universihj u Atlanti, Georgia, diplomirajui s najboljim ocjenama i pohvalama. Svoje obrazovanje i poslijediplomski trening nastavlja u podruju neurologije, neuropsihologije i modanih funkcija. Dobitnik je nagrade Clinical Profidency Cilation za kliniku izvrs nost u odnosu Lijenika i pacijenta, koju dodjeljuje Life Universili/, i lan je Meunarodnog poasnog drutva kiropraktiara. Cesto zapamen po svojim opaskama o stvaranju vlastitog dana, polaznik je Ramthine kole prosvjetljenja, suvremene kole drev noga znanja koja se nalazi u Sjedinjenim Amerikim Dravama, u kojoj je nauio stvoriti svoj dan i osobno iskusili kako niozak, svi jest i namjera zajedno stvaraju stvarnost na mnogo razliitih nai na, bilo da je rije o danu, dogadaju, nekom objektu ili budunosti. Njegova nova DVD-serija, Your Immortal Brain (Va besmrtni mo zak), razmatra naine koje ljudski mozak moe koristiti za stva ranje stvarnosti putem vladanja mislima.

278

Istraivanje koje je napravio dr. sc. Masaru Emoto (www.masarui njegove zapanjujue fotografije vodenih kristala po stale su izvor velikog zanimanja diljem svijeta. Meu njegovim knjigama su i The Message of Water, Vols. 3, 2 i 3 (Poruka vode, izdanja 1,2 i 3), bestseler Nezo York Timesa - The Hidden Messages in Water (Poruke skrivene u vodi) i The True Poiver of 1Mater (Istinska snaga vode).
emoto.net)

Dr. sc. Amit Goswanii je profesor emeritus na odsjeku za fiziku pri University of Oregon, Eugene, gdje predaje od 1968. godine. Pio nir je nove znanstvene paradigme zvane Znanost unutar svijesti. Autor je i vrlo uspjenog udbenika Quantum Mechanics (Kvantna mehanika). Njegov dvotomni udbenik za neznanstvenike, The Physicist's Viezv of Nature (Pogled fiziara na prirodu), prati nestajanje i ponovno otkrivanje koncepta Boga u znanosti. Takoer je napisao osam popularnih knjiga temeljenih na nje govu istraivanju kvantne fizike i svijesti, ukljuujui i Se!f-Aware
Universe, The Visionanj Window, Physies ofthe Soul, Quantum Creativity i The Quantiiiii Doctor (Samosvjesni svemir, Prozor vizonara,

Fizika due, Kvantna kreativnost i Kvantni doktor). U svom privatnom ivotu, Goswami je praktiar spiritualnosti i transformacije. Sebe naziva kvantnim aktivistom. Dr. sc. John Hagelin svjetski je priznat kvantni fiziar, edukator, autor i strunjak za znanost i drutvenu politiku. Vodio je pionir sko istraivanje na CERN-u (European Center for Particle Physics Europski centar za fiziku estica) i SLAC-u (Stanford Linear Accelerator Center - Centar za linearne akceleratore u Stanfordu) i zasluan je za razvoj teorije o velikom unificirajuem polju, teme ljene na teoriji superstruna. Kao ravnatelj Instituta za znanost, teh nologiju i drutvenu politiku (Institute of Science, Technology and Pu blic Polici/), uporita napredne politike, uspjeno je predvodio nastojanja na iroj dravnoj razini za identifikacijom, znanstvenom verifikacijom i promocijom isplativih rjeenja kritinih problema drutva. Vei je dio proteklih 25 godina proveo vodei znanstveno istraivanje o temeljima ljudske svjesnosti. U svojoj knjizi Manua! for a Perfect Government (Prirunik za savrenu vladavinu), pokazuje kako je, putem obrazovnih programa koji razvijaju ljudsku svijest te putem politike i programa koji uinkovito iskoritavaju zakone prirode, mogue rijeiti akutne drutvene probleme i unaprijediti uinkovitost vladavine. Kao priznanje za njegova iznimna postignua, dodijeljena mu je prestina nagrada Kilby, koja se daje znanstvenicima koji su napravili veliki prilog drutvu putem svojih primjenjenih istraivanja na podruju znanosti i tehnologi je. Ovom nagradom svrstan je u red znanstvenika u tradiciji Einsteina, Jeansa, Bohra i Eddingtona.
SUDJELOVALI 279

Dr. Stuart Hameroff (w7imi.qiiantiiiiiconscioiisness.oiy) profesor je na odsjecima za anesteziologiju i psihologiju, kao i ravnatelj centra za prouavanje svijesti (Centarfor Consciousness Studies) pri Sveu ilitu Arizona u Tusconu. Vei dio svog profesionalnog rada pro veo je kao slubeni anesteziolog u medicinskom centru Sveuilita Arizona, vodei brigu o klinikim pacijentima i poduavajui osob lje i studente medicine na traumatolokom odjelu. Njegovo istrai vako zanimanje uvijek se fokusiralo na to kako ta ruiasto-siva masa - na mozak - proizvodi misli, osjeaje i emocije. Je li mozak tek neto poput kompjutora? Ili tu ima i neto mnogo dublje? Je li mogue da nas na mozak spaja s finom strukturom svemira? to je to fina struktura svemira? Dr. Hameroff objavio je stotine znanstvenih lanaka, ukljuujui i tri u koautorstvu s Rogerom Penroseom, i pet knjiga meu kojima su: Toivard the Science of Consciousness l-IIl (K znanosti svijesti I-III, u izdanju MIT Press-a) i llltimate Computing: Biomolecular Conscious ness and Nanotechnologi/ (Vrhunsko raunanje: Biomolekularna svi jest i nanotehnologija, u izdanju Elsevier-North Holland). Kao rav natelj Centra za prouavanje svijesti (wimv.consciousness.arizona.edu). Hameroff organizira serije konferencija pod nazivom Toivard the Science of Consciousness (K znanosti o svijesti). Dr. sc. Ervin Laszlo je autor ili urednik sedamdeset i etiri knji ge koje su prevedene na dvadeset jezika, objavio je vie od etristo lanaka i istraivakih radova i est albuma svojih koncertnih izvedbi na klaviru. Radi kao urednik mjesenika World Futures: The Journal of General Evolution (Svjetska budunost: asopis o op oj evoluciji), i popratne serije knjiga General Evolution Studies (Pro uavanje ope evolucije). Laszlo je openito priznat kao utemelji telj filozofije sustava i ope teorije evolucije, a utemeljitelj je i ravna telj istraivakog tima koji prouava opu evoluciju (General Evo lution Research Group). Bio je i predsjednik Meunarodnog drut va za sistemske znanosti (International Sociehj far the System Scien ces). S najviim je uspjehom diplomirao filozofiju i drutvene znanosti na Sorbonni, pri parikom sveuilitu, a vlasnik je i prestine diplome iz umjetnosti s Akademije Franza Liszta u Budimpeti. Njegove brojne nagrade i priznanja ukljuuju i etiri poasna doktorata. Savjetnik je glavnom ravnatelju UNESCO-a i ambasador Meunarodnog delfskog savjeta (International Delphic Council). Godine 2004. dobio je nagradu za mir Goi Peace Prize u Japanu, za koju je ponovno nominiran i 2005. godine.

280

SUDJELOVALI

Miceal Ledwith, doktor humanistikih znanosti i doktor teologijo, roen u okrugu Wexford u Irskoj, zareen je za katolikog sveeni ka 1967. godine nakon studija umjetnosti, filozofije i teologije. Na kon zavretka doktorskih studija, postavljen je za predavaa teo logije na Pontifikalnom sveuilitu u Maynoothu, 1971. godine, gdje je postao profesorom 1976. godine. Dekan sveuilita teologije po stao je 1979. godine, podpredsjednik koleda 1980. godine, a deset godina, sve od 1985. godine, obnaao je funkciju predsjednika. Od 1980. do 1997. godine, triput je bio lanom Meunarodne komisije za teologiju (International Tlieobgical Commission), male sku pine teologa koji teoloke savjete daju na zahtjev pape ili Kongre gacije za nauk vjere. Niz godina bio je i uenik Ramthine kole drev ne mudrosti. Kao uvod u neke od glavnih tema kojima e se baviti u svojoj nadolazeoj knjizi, upravo producira DVD-seriju pod na zivom Deep Deceptions (Velike obmane). Lynne McTaggart nagraivana je autorica bestselera The Field (Polje), koji je izrastao iz njezine potrage za odgovo rom na pitanje mogu li nove znanstvene teorije objasniti homeo patiju i duhovna izlijeenja. Najpoznatija je kao osnivaica i ured nica (sa svojim suprugom Bryanom Hubbardom) najpopularnijih biltena i knjiga o alternativnom lijeenju i duhovnosti, u koje se ubraja i meunarodni bilten Wlmt Doctors Don't Teli You (Ono to vam lijenici ne govore). ivi u New Yorku sa suprugom i dvije ke ri. Njezina tvrtka odrava redovite radionice i konferencije pod na zivom Livnig the Field (ivei Polje), na kojima sudjeluju i govore najpoznatiji svjetski znanstvenici i kvantni fiziari, ruku pod ruku s iscjeliteljima i vidovnjacima. Lynnc upravo radi na pripremama za sljedee takvo okupljanje.
zvww.livmgthefield.com.

Dr. Daniel Monti svoj je doktorat iz medicine, summa cum laude, primio na dravnom sveuilitu New Vrka, na medicinskoj koli Buffalo godine 1992. Postdoktorski rad zavrio je pri Istraiva kom programu (Research Scholars Program) Odsjeka za psihijatriju i ljudsko ponaanje na medicinskom koledu Jeffcrson, u Philadelphiji, u Pennsvlvaniji. Trenutano je izvrni i medicinski ravnatelj u Mvrna Brind centru za integrativnu medicinu, pri Sveuilitu Thomasa Jeffersona. Istraivanja dr. Montija pokrivaju irok spektar tema i ukljuu ju stipendije za: terapije kanceroznih bolesnika temeljene na svjesnosti i umjetnosti; alternativne terapije u lijeenju bolesnika te tes tove miinih odgovora na semantike tvrdnje. Njegovo istraiva nje lijeenja uma/tijela priskrbilo mu je nagradu doktora godine za neuroemocionalne tehnike, godinju nagradu i tri nagrade za ivotno djelo za unapreenje ope dobrobiti ire zajednice. Dobio je petogodinju NIH-ovu stipendiju za prouavanje uinaka reduk cije stresa kod kanceroznih bolesnika. Upravo pie znanstveno utemeljenu knjigu, namijenjenu iro koj publici, o tome kako su um, tijelo i energetski sustavi dio za mrene mree koja tvori nae fiziko i mentalno zdravlje.

SUDJELOVALI

281

Dr. Andrew B. Newberg je asistent-profesor na Odjelu za radio logiju i psihijatriju u Bolnici sveuilita Pennsylvania i slubeni je lijenik na Nuklearnoj medicini. Diplomirao je na medicinskoj koli Sveuilita Pennsylvania 1993. godine. Praksu u internoj medicini zavrio je pri Gmduate Hospital u Philadelphiji, radei kao voditelj odjela na zadnjoj godini. Objavio je brojne lanke i poglavlja na te mu modanih funkcija i neurolokih prikaza rada mozga te istra ivanja religioznih i mistinih iskustava. Koautor je bestselera Why God Won't Go Away: Brain Science and the Biology o/Belief (Zato Bog nee otii: znanost o mozgu i biologija vjerovanja) i The Mystical Mind: Probing the Biology of Belief (Mistini um: testiranje biologije vjero vanja). Obje knjige istrauju odnos izmeu neuroznanosti i du hovnog iskustva. Dr. sc. Candace Pert je sredinom svojih dvadesetih, studentica za vrne godine kada je otkrila opijatske receptore, koji su poveznice izmeu tijela stanice i endorfina, priroenih tjelesnih sredstava za ublaavanje boli, a koje ona naziva naim temeljnim mehanizmom za blaenstvo i povezivanje. Otkrie do kojeg je dola proizvelo je skoranju golemu promjenu u nainu na koji znanost razumije sus tave ljudske unutarnje komunikacije, ukazujui na usmjerenost pre ma modelu utemeljenom na informaciji koji danas narasta strukturalistiko gledite koje je dominiralo godinama. U godinama koje su slijedile, Candace Pert usredotoila je svoje istraivanje na razvoj netoksinih lijekova koji selektivno blokiraju receptorske izdanke virusa AIDS-a. Bavila se takoer i opasno inter disciplinarnim vezama izmeu ivanog i imunolokog sustava, razvijajui dokumentaciju o sustavu koji se protee itavim tijelom i u kojem molekule peptida i njihovi receptori slue kao posrednici, a to ona smatra biokemijskim temeljem emocija i potencijalnim klju em za mnoge najintrigantnije bolesti naega vremena. Njezin best seler Molecules ofEmotion (Molekule emocije) jednako je zanimljiv i kao pogled iznutra u promjenu znanstvene paradigme i kao unu tarnje putovanje jedne ene prema potpunijem razumijevanju sebe. Ramtha (www.ramtha.com) je jedna od najveih zagonetki koju su znanstve nici prouavali tijekom posljednjeg desetljea. On je mistik, filozof, majstor-uitelj i hijerofant. Njegovo partnerstvo s Amerikankom JZ Knight, koja je njegov medij, i dalje zbunjuje uenjake; rezultati njihovih prouavanja uka zuju na to da je rije o definitivno ne-lokalnom fenomenu. Koristei sofistici rani poligraf, istaknuti parapsiholozi Ian Wickramasekera i Stanley Knipper sa Saybrooke Graduate School, vie puta su se opetovano osvjedoili da se, pre ma oitanjima poligrafa, modana aktivnost JZ Knight, dok kanalizira Ramthu, prebacuje na delta-stanje i da njezinim tije lom koje govori, hoda, jede, pije i plee, dok Ramtha poduava o misterijama uma nad tije lom, upravlja donji cerebellum. Putem koherentnog sustava misli koja objedinjuje znanstveno znanje s ezoterinim poznavanjem duha, Ramthini uenici prouavaju biologiju, neu rofiziologiju, neurokemiju i kvantnu fiziku. Poput Bolima, on tvrdi da je svijest temelj svakog postojanja. Tijekom svog vlastitog ivotnog vijeka, prije 35.000 godina, on je nauio odvojiti svoju svijest od svoga tijela, podignuti joj frekvenciju i ponijeti ju sa sobom. On je jedno od rijetkih ljudskih bia koje e postati ivim svjedokom vienoga i nevienoga.
282
SU D J E L O V A L I

Dr. sc. Dean Undin jo vii znanstvenik na Institutu noetikih /.nanosti (Institute of Noetic Sciences, IONS) u Petalumi, u Kaliforniji. Ka di i kao pridrueni lan profesorskog zbora na Dravnom sveuili tu Sonorna i kao posebni savjetnik na Saybrook Graduate School u San Franciscu. Svoju diplomu iz znanosti elektrinog inenjerstva stekao je s viim poastima, tnagna cum laude, na sveuilitu Massachusettsa u Amherstu, a diplomu doktora znanosti u podruju elektrinog inenjerstva i titulu doktora znanosti iz psihologije na Sveuilitu Illinois, u Champaign-Urbani. Na poetku svoje kari jere bio je lan tehnikog osoblja n AT&T Bell Laboratories, a nakon toga i glavni znanstvenik u GTE Laboratories, gdje je desetljeima bio angairan na razvoju iroke skale primjenjenih telekomunika cijskih proizvoda i sustava. etiri je puta izabiran za predsjednika Parapsiholokog udru enja (Parapsychologicnl Association), koja je pridrueni lan Ame rike udruge za napredak znanosti (American Association for the
Advancement of Science).

Autor je nagraene knjige The Conscious Universe (Svjesni svemir) i nadolazee knjige Entangled Minds (Isprepletene svijesti). Autor je ili koautor vie od 200 novinskih lanaka i tehnikih izvjea. Dr. sc. William A. Tiller je profesor emeritus pri Stanfordskom sveuilitu, pionir psihoenergijskih istraivanja (trenutano ravna telj i voditelj udruenja William A. Tiller Foundation for Nezv Science u Paysonu, Arizona) i autor je knjiga Science of Human Transforma
tion: Subtle Energies, Intentionality and. Consciousness, Conscious Acts of Creation: The Emergence of a New Physics te Some Science Adventu res with Real Magic (Znanost ljudske transformacije: suptilne ener

gije, Intencionalnost i svijest, Svjesni in kreacije: pojava nove fizi ke, te Neke znanstvene pustolovine s pravom magijom). Dobitnik je nagrade INTA Humanitarian of the Year (1982. godine) i dobitnik nagrade za inovaciju Alycc and Elmer Green, koju je 2005. godine dobio za svoj trajni rad u podruju psihoenergetike i uloge svijesti u duhovnoj i materijalnoj stvarnosti, koju mu je dodijelilo Meu narodno drutvo za prouavanje suptilnih energija i energijske me dicine (International Society for the Study of Subtle Energies and Ener gy Medicine, ISSSEEM). Jeffrey Satinover, dr. med., dr. sc., pisac je, psihijatar i lijenik. Nje govi bestseleri o temama koje seu od povijesti religije do raunske neuroznanosti i kvantne mehanike, prevedene sli na devet jezika. Trenutano je lan meunarodnog multidisciplinarnog istraiva kog tuna koje pri laboratoriju Condensed Matter Physics pri sveui litu u Nici, u Francuskoj, istrauje kompleksne sistemske teorije koje se primjenjuju na financijsko trite, klimatske promjene, pred vianje potresa i izbijanja epidemija. Kao predava na odreeno vrijeme radi i na Sveuilitu Princeton i radi kao savjetnik u Sena tu Sjedinjenih Amerikih Drava u podruju prcvcncije i suzbija nja trgovanja ljudima i djecom u svrhu seksualnog ropstva. Preda vao je psihologiju i religiju na Harvardskom sveuilitu. Ima diplome s Harvarda, Sveuilita Texas i Yalea. Diplomirao je i na Institutu C. G. Jung u Ziirichu, bivi je predsjednik Fondacije C. G. Jung u New Yorku. ivi u Westonu, Connecticut, sa suprugom i tri keri, a povremeno i u Saint-Jean Cap-Ferratu u Francuskoj.
SUDJELOVALI
283

Dr. sc. Fred Alan Wolf radi kao lijenik, pisac i predava. Njegov rad u podruju kvantne fizike i svijesti vrlo je dobro poznat, za hvaljujui njegovim popularnim i znanstvenim izdanjima. Autor je dvanaest knjiga, medu kojima su i nedavno objavljene: The Yoga of Time Travel, Dr. Quantum Presents: A Little Book of Big Ideas, serija audio CD-a Dr. Quantum Presents: A User's Guide to Your Universe, Dr. Quantum Presents: Meet the Real Creator: You tc knjiga Taking the Quantum Leap, koja je dobila nagradu National Book Award (Yoga putovanja kroz vrijeme, Dr. Kvantum predstavlja: mala knjiga ve likih ideja, CD-serija Dr. Kvantum predstavlja: vodi kroz va sve mir, Dr. Kvantum predstavlja: upoznajte pravog tvorca: sebe, te Kvantni skok). Wolfov ljubopitljivi um istrauje odnos izmeu ljudske svijesti, psihologije, fiziologije, mistinog i spiritualnog. Njegova su ga is traivanja vodila od intimnih razgovora s fiziarom Davidom Bohmom do maginih i tajnovitih dungli Perua, od majstorskih radio nica s nobelovcem Richardom Feyiunanom do amanistikih pu tovanja po dubinama meksikih pustinja, od presudnog susreta s Heisenbergom do hodanja po uarenom ugljenu. Kad je rije o aka demijama, poticao je umove na Dravnom sveuilitu San Diego, na Parikom sveuilitu, Jeruzalemskom idovskom sveuilitu, Sveu ilitu londonskog Birkbeck koleda i na mnogim drugim visoko kolskim institucijama. Najbolje je poznat po svojem jednostavnom objanjavanju nove fizike i po svojoj knjizi Taking the Quantum Leap (Izvesti kvantni skok), koja je 1982. godine dobila prestinu nagradu National Book
Award for Science.

284

SUDJELOVALI

Daljnje preporuke

Uz sve knjige, audio-vrpce i video-kasete koje su potpisali ne vjerojatni umovi koje smo intervjuirali za film i knjigu, evo i kratkog popisa ostale omiljene literature koju preporuujemo. Potpun popis knjiga, CD-a i video-izdanja naih sugovornika, kao i iscrpan po pis preporuene literature, molimo potraite na naoj web-stranici: imviv.iohatthebleep.com.

Svijest:
The Conscious Universe: The Scientific Truth of Psychic Phenomena,

Dean Radin, HarperCollins. Create Your Da\j, Ramtha, JZK Publishing (DVD). Entangled Minds, Dean Radin, HarperCollins. The Science ofMind, Ernest Holmes, Putnam/Tarcher.

Kvantna fizika:
Beyond Einstein: The Cosmic Questfor the Theory of the Universe,

Michio Kaku, Bantam/Anchor Books.


Beijond the Quantum, Michael Talbot, Macmillan Publishing. Bridging Science and pirit: Common Elements in David Bohm's Physics, the Perennial Philosophy and Seth, Norman Friedman, The wood-

bridge Group.
The Dancing Wu-Li Masters, Gary Zukav, Bantam. The Elegant Universe, Superstrings, Hidden Dimensions, and the Quest for the Ultimate Theory, Brian Greene, Random House. Holographic Universe, Michael Talbot, HarperCollins.
285

Hyperspace: A Scientific Odyssey Through Parallel Universes, Time Warps and the Tenth Dimension, Michio Kaku, Doubleday/Anchor Books. The Matter Myth: Dramatic Discoveries Tint Challenge Our Understan ding of Physical Reality, Paul Davies and John Gribbin, Simon

and Schuster/Touchstone.
Science and the Akashic Field: An Integral Theory of Everything, Ervin

Laszlo, Inner Traditions International.


Science and the Reenchantment of the Cosmos, Ervin Laszlo, Inner

Traditions International.
Stalking the Wild Pendulum: On the Mechanics of Counsciousness, Itzhak

Bentov, Destiny Books.


This Strange Quantum World & You, Patricia Topp, Papillon Publishing. The Tao of Physics: An Exploration of the Parallels Between Modern Physics and Eastern Mysticism, Fritjof Capra, Shambhala.

Mozak:
The God Particle: If the Universe Is the Answer, What Is the Question?,

Leon Lederman, Dell.


The Mystical Mind: Probing the Biology of Religious Experience, Eugene

G. D'Aquilli, M. D., Ph. D., and Andrew B. Newberg, M. D., Fortress Press. Where God Lives in the Human Brain, Carol Rausch Albright, James B. Ashbrook and Anne Harington, Sourcebooks.
Where God Lives: The Science of the Paranormal and How Our Brains Are Linked to the Universe, Melvin Morse, M. D., with Paul Perry,

Harper San Francisco.


Why God Won't Go Away: Brain Science and the Biology of Belief, Andrew

Newbert, M. D., Eugene D'Aquilli, M. D., Ph. D., and Vince Rauss, Ballantine.

Zahvale

ad smo zapoeli ovaj film, mislili smo da samo radimo film. A ono u to smo uletjeli bio je pokret. Toliko mno go ljudi koji su vidjeli na film reklo je: Konano. ekao sam da se ovakvo to pojavi. Pa, i mi smo; jedino to smo na kraju shvatili da to moramo sami uiniti. eljeli bismo zahvaliti svima koji su svoj zahtjev za ovim fil mom odaslali u podruje svijesti. elja za promjenom sada se moe i opipati. Zahvalni smo svima vama koji ste nas podrali u snimanju filma; svima vama koji ste nas podrali u kinima, a ljui svoje e-mailove i telefonirajui upravi, ak, i zahtijevajui da vidite film; svima vama koji ste u kino poveli svoje prijatelje i prijatelje svojih prijatelja; i svima vama koji ste na ulici irili glas o filmu. Zajedno-radimo neto udesno. Mnogo je ljudi koji su se poteno naradili iza scene kako bi film, a onda i ovu knjigu, donijeli na svijet. Hvala ti Gabby, Me lissa, Pavel, Cate, Straw, Debbie, Jason, Shelley, John i David, za vau neprestanu podrku - za sate i sate koje ste proveli telefoni rajui, surfajui po intemetu i obavljajui sve to je bilo potrebno da se ovaj film preda narodu. Hvala svima u Goldwynu, IDP-u i u Twentieth Century Fox Home Video-u to su vjerovali u film, i Richardu Gaurdianu to ga je plasirao u svijet. Hvala svima vama u naoj izdavakoj kui HCI-ju, a posebice naoj urednici Amy Hughes; Larissi Hise Henoch, koja je napra vila veinu dizajnerskog posla; i Bretu Witteru, koji je nadzirao itav projekt. Hvala naim obiteljima i prijateljima to su nam dali prostor i vrijeme koje nam je trebalo da svoj san pretvorimo u stvarnost:

Gordieu i Elorathei, za osobnu inspiraciju (Betsy); Mary Lou, za sve godine ljubavi i podrke (Mark); i walteru, Vivi, Rami i K. T. Elliottu koji su me nasmijavali i bodrili itavo vrijeme (Will). Ramthi i JZ Knight, bez kojih nita od ovoga ne bi ni bilo mo gue. Svim naim znanstvenicima i sugovornicima - Fredu Ala nu Wolfu, Deanu Radinu, Lynne McTaggart, Danu Montiju, Davi du Albertu, Jeffreyju Satinoveru, Stuartu Iiameroffu, Amitu Goswamiju, Billu Tilleru, Micealu Ledwithu, joeu Dispenzi, Candace Pert, Andrewu Newbergu, Ervinu Laszlu i Johnu Hagelinu - hvala vam na vaim briljantnim umovima i vaoj spremnosti da se zaputite tamo gdje se veina mukaraca i ena ne usudi krenuti. Nova granica nije drava niti planet. To je um. Ove ideje tiu se budunosti ovjeanstva. Will Betsy Mark

Fenomen koji potresa te


Duboko spiritualno djelo koje
ljudi udi za iskorakom iz nae konzumeristike kulture..:, koje se usuuje ljudima pristupiti kao pametnima i duboko znatieljnima, radije nego kao glupima i duboko cininima.
THE DALLAS MORNING NEWS

Stavlja pozitivan naglasak na intuiciju koja spada u podruje kvantne fizike i sugerira da prosvijetljena nova paradigma moe biti sudbina ovjeka... vrlo mono.
SEATTLE POST-INTELLIGENCER

[Film] o kvantnoj fizici, duhovnosti - i smislu ivota... Obiluje misaono intrigantnim stvarima i govorom kakav nisam navikao uti od znanstvenika i drugih akademika... pokuava odgovoriti na kljune pitalice kao to su: to je Bog? to su emocije? to je dua? I na uvijek popularno pitanje - zato smo ovdje?
THE CHICAGO SUN-TIMES

Film je bio samo poetak putovanja. Ideje, koncepte nost od koje se napree um ova knjiga koristi kao ishodite iz kojeg dubinski istrauje temelje nove paradigme kvantnu fiziku naih unutarnjih procssa i vanjske granicie poznatoga ' svemira. A to je na drugoj strani poznatoga? Otvorite. Otkrijte!