P. 1
Uvod u praktično korištenje PC-a

Uvod u praktično korištenje PC-a

|Views: 923|Likes:
Published by Igor Radl

More info:

Published by: Igor Radl on Nov 12, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/16/2013

pdf

text

original

Sections

  • Pokretanje Windows XP-a
  • Ga{enje kompjutera
  • DESKTOP
  • Ikone (Icons)
  • Programska traka (Taskbar)
  • ikone (Icons)
  • Dugme Start (Start button)
  • Traka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar)
  • Dio za obavje{tavanje (Notification area)
  • Upotreba Help and Supporta
  • PROZORI (WINDOWS)
  • Elementi prozora
  • RAD SA PROZORIMA POMO]U TASTATURE
  • Mijenjanje veli~ine prozora
  • Pomjeranje prozora
  • Pristupanje traci menija
  • Otvaranje vi{e prozora istovremeno
  • Ure|ivanje vi{e otvorenih prozora na Desktopu
  • 1.2. Windows Explorer
  • UVOD
  • Pokretanje Windows Explorera
  • Elementi Windows Explorera
  • RAD SA WINDOWS EXPLOREROM
  • Pregledanje sadr`aja va{eg kompjutera
  • Kreiranje novih foldera
  • Premje{tanje foldera
  • Kopiranje foldera i dokumenata
  • Brisanje foldera i dokumenata
  • Recycle Bin
  • Otvaranje dokumenata iz Windows Explorera
  • Selektovanje vi{e dokumenata / foldera
  • Pretra`ivanje (Search)
  • 1.3. Pode{avanje va{eg kompjutera
  • Shortcuts (Kratice)
  • [ta su to kratice (Shortcuts)?
  • Stavljanje shortcuta na Desktop
  • Uklanjanje shortcuta sa Desktopa
  • Stavljanje shortcuta na Quick Launch toolbar
  • Autostart naj~e{}e kori{tenih programa
  • CONTROL PANEL
  • Otvaranje Control Panela
  • Add or Remove Programs
  • Display
  • Fonts
  • Printers and Faxes
  • Instalacija lokalnog printera
  • Instalacija mre`nog printera
  • Regional and Language Options
  • Date and Time
  • 1.4. [ta je to novo donio Windows XP?
  • 2.1. Komunikacija u lokalnoj mre`i
  • 2.2. Me|usobno povezane lokalne mre`e
  • 2.3. Internet
  • 2.4. Web pretra`iva~i
  • 2.5. Dial-up networking – spajanje na Internet
  • 2.6. Sigurnost podataka
  • 3.1. Uvod u Adobe Acrobat
  • 3.2.Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata
  • 140Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata ADOBE ACROBAT
  • 3.3.Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF
  • 3.5.Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda
  • 3.7. Razmatranje parametara bezbjednosti
  • UNIX I OTVORENE PLATFORME
  • 4.1. Nastanak i razvitak Unixa
  • 4.2. Verzije Unixa
  • 4.3. Upravljanje datotekama
  • 4.4. X-Windows
  • 4.5. Pojam platforme
  • 4.6. Otvorenost platformi
  • 4.7. Otvoreni softver
  • 5.1. [ta je to u~enje na daljinu?
  • 5.2. U~enje na daljinu sa Moodleom

Ekonomski fakultet u Sarajevu Katedra za menad`ment i informacione tehnologije

UVOD U PRAKTI^NO KORI[TENJE PERSONALNOG KOMPJUTERA

Sarajevo, 2004.

Naziv djela: UVOD U PRAKTI^NO KORI[TENJE PERSONALNOG KOMPJUTERA Izdanje: prvo Godina izdanja: 2004. Glavni urednik: dr Milo{ TRIFKOVI], Dekan Urednik: dr Hasan MURATOVI] Izdava~: Ekonomski fakultet u Sarajevu Recenzenti: dr Hasan MURATOVI]; dr Nedjeljko BILI] Autori: dr Zlatko LAGUMD@IJA dr Nijaz BAJGORI] dr Aida HABUL mr Zlatan [ABI] mr Savo STUPAR Tarik ZAIMOVI] Kemal KA^APOR Dragan IVANOVI] Tihomir VESELINOVI] Lektor: Rade MARKOVI] Fotografija i grafi~ki dizajn: Adnan HAD@I] Tehni~ko ure|enje i obrada: Samira SALIHBEGOVI] [tampa: Arch Design d.o.o Za {tampariju: Esad ^ESOVI] CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 004.382.7 (075.8) (076) 004.451 (075.8) (076) 004.7 (075.8) (076) UVOD u prakti~no kori{tenje personalnog kompjutera / [autori Zlatko Lagumd`ija ... [et al.]. Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2004. - 242 str. : ilustr. ; 24 cm ISBN 9958-605-59-7 1. Lagumd`ija, Zlatko COBISS.BH-ID 13318662 Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj 04-15-2708-1/04 od 25.06.2004. godine, publikacija je proizvod iz ~lana 19. ta~ka 10. Zakona o porezu na promet poizvoda i usluga na ~iji se promet na pla}a porez na promet proizvoda.

KRATAK SADR@AJ KNJIGE

1.
1.1. 1.2. 1.3. 1.4.

Windows XP ..................................................................................................5 Uvod ..................................................................................................................9 Windows Explorer ............................................................................................23 Pode{avanje va{eg kompjutera............................................................................41 [ta je to novo donio Windows XP? ..............................................................59 Kompjuterske mre`e i Internet ..............................................................63
Komunikacija u lokalnoj mre`i ........................................................................67 Me|usobno povezane lokalne mre`e ............................................................91 Internet ............................................................................................................93 Web pretra`iva~i ............................................................................................111 Dial-up networking - spajanje na Internet ....................................................117 Sigurnost podataka ........................................................................................125

2.
2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6.

3.

3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6.

Adobe Acrobat ..........................................................................................133 Uvod u Adobe Acrobat ................................................................................137 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata............................................140 Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ............................150 Konvertovanje prezentacije PowerPointa ....................................................160 Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda ..........................164 Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku..............................................................168 3.7. Razmatranje parametara bezbjednosti ........................................................170 UNIX i otvorene platforme ..................................................................177
Nastanak i razvitak Unixa ............................................................................181 Verzije Unixa ..................................................................................................185 Upravljanje datotekama ................................................................................189 X-Windows ....................................................................................................203 Pojam platforme ............................................................................................206 Otvorenost platformi ....................................................................................208 Otvoreni softver ............................................................................................210

4.
4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7.

5.

U~enje na daljinu ......................................................................................213

5.1. [ta je to u~enje na daljinu? ............................................................................217 5.2. U~enje na daljinu sa Moodleom ..................................................................223

.

MICROSOFT WINDOWS XP .

.

........................................23 RAD SA WINDOWS EXPLOREROM .................................................18 Otvaranje više prozora istovremeno .............................11 Ikone (Icons) .................................................................................................................................23 Pokretanje Windows Explorera .......................................24 Pregledanje sadr`aja vašeg kompjutera ..................10 DESKTOP ......................................12 Dugme Start (Start button) .......................................16 RAD SA PROZORIMA POMO]U TASTATURE ..................................................9 Pokretanje Windows XP-a .........20 1...........................27 Premještanje foldera .................................................................................................... Windows Explorer ........................................13 Traka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar).......................................................................................................................................18 Pristupanje traci menija ................................................37 ......................10 Gašenje kompjutera.................. Windows XP 1..........................................................................37 Pretra`ivanje (Search) ..........................15 Dio za obavještavanje (Notification area) ...................................1...............................18 Pomjeranje prozora ..................................................................23 UVOD ...............................16 Elementi prozora ......................................... Uvod ...................29 Kopiranje foldera i dokumenata ..........................................................19 Ure|ivanje više otvorenih prozora na Desktopu........................................................................................................................................................12 Programska traka (Taskbar)....................................................................................................................................................................................................23 Elementi Windows Explorera...........DETALJAN SADR@AJ 1.....................30 Brisanje foldera i dokumenata ......................18 Mijenjanje veli~ine prozora............................................................................................31 Otvaranje dokumenata iz Windows Explorera.................................................................................................................................................................................................................................15 Upotreba Help and Supporta .15 PROZORI (WINDOWS) ....................................................................................24 Kreiranje novih foldera...................................................................32 Selektovanje više dokumenata / foldera.....................................................................................................................30 Recycle Bin........................................................................2.....

..........................49 Fonts ..................................59 ...................3...............57 1.........................................46 Add or Remove Programs ............................................................47 Display....................46 Otvaranje Control Panela........................................................................................................................................................54 Date and Time....................................................................................52 Instalacija mre`nog printera................................................................................. Podešavanje vašeg kompjutera .......................................43 Autostart naj~eš}e korištenih programa ....................................................................................................4.........................................................51 Instalacija lokalnog printera ..........41 Stavljanje shortcuta na Desktop..................45 CONTROL PANEL ...................... Šta je to novo donio Windows XP? .......41 Šta su to kratice (Shortcuts)? ...................41 Shortcuts (Kratice) ....50 Printers and Faxes ..........................................................................................................................................................42 Uklanjanje shortcuta sa Desktopa .............................1.................................54 Regional and Language Options...................................................................................................................................................................43 Stavljanje shortcuta na Quick Launch toolbar ............................................................................................................

Ono {to mi kao korisnici vidimo rade}i sa kompjuterom predstavlja njegov grafi~ki interfejs – vezu izme|u ma{ine i ~ovjeka. po~ev od Windowsa 3. Windowsa 2000. skra}enica XP dolazi od engleske rije~i ”experience” (do`ivljaj. Windowsa 98. te Windowsa ME.1. omogu}ava korisniku da izdaje naredbe ma{ini i da vr{i neke izmjene u osnovnim postavkama same ma{ine – kompjutera. Upravo tu le`i tajna uspjeha kompanije Microsoft. {to bi trebalo da zna~i da rad sa ovim operativnim sistemom predstavlja jedno potpuno novo iskustvo. bi}e vam relativno lako nau~iti i rad u XP-u. U ovoj lekciji objasni}emo neke osnovne karakteristike ovog sistema. Uvod Operativni sistemi Windows ve} du`e vremena predstavljaju naj~e{}e upotrebljavane operativne sisteme za personalne kompjutere u cijelom svijetu. Samo ime ovog OS-a. Korisnik je morao znati ta~nu sintaksu svake naredbe. icons). za razliku od prija{njih sistema koji su koristili samo tekstualni interfejs. OS kontroli{e rad kompjutera. tj. tako da je korisnik morao kucati sve naredbe koje je `elio dati kompjuteru. ne slu`i ni~emu niti na njemu mo`ete uraditi bilo {to. Windowsa NT. MICROSOFT WINDOWS XP 1. kao i za sam rad. jer svaka nova verzija Windowsa se u stvari dobrim dijelom oslanja na one prethodne. Postoje tri izdanja namijenjena razli~itim tipovima korisnika. kada se sastavi i kompletira.1. Windowsa 95. XP je nastao na Microsoftovoj NT-mre`noj platformi. Da prvo razjasnimo {ta je to uop{te operativni sistem (u daljem tekstu OS)? Kompjuter je vjerovatno jedina ma{ina na svijetu koja. hardware/ daje svrhu i smisao).MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 9 1. Dakle. . iskustvo). Tek sa instaliranjem OS-a kompjuter postaje mo}na ma{ina koja umnogome mo`e unaprijediti i olak{ati ~ovjekov rad i `ivot. Windows XP dolazi kao logi~an nastavak ~itave serije operativnih sistema Microsoft Windows. Ako ste nekada imali priliku da radite sa jednim od operativnih sistema MS Windows. Ona je u {iroku upotrebu uvela rad sa svima jasnim i lako razumljivim sli~icama – ikonama (eng. OS je softver – program koji svoj toj gvo`|uriji (doslovan prevod kompjuterskog termina hardver /eng. {to je iziskivalo daleko vi{e vremena za u~enje ~itavog seta naredbi.

uradite slijede}e: kliknite na dugme START kliknite na dugme SHUT DOWN u malom prozor~i}u izaberite opciju Shut down (Slika 1-1) kliknite OK . Ako ste do sada koristili Windows 98 ili Windows ME. ovo je novi Windows za vas. ve} sam kompjuter u~itava i pokre}e instalirani operativni sistem. samom kupovinom kompjutera dobijate neki od operativnih sistema instaliran na njemu. Kada kompjuter uklju~ite on }e automatski pokrenuti va{ OS – Windows XP. Ga{enje kompjutera Jedna od naj~e{}ih gre{aka po~etnika u radu sa kompjuterom je postupak ga{enja kompjutera. provjerite da li imate slu~ajno neku disketu u flopi drajvu (eng. npr.10 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Windows XP Home Edition predstavlja najbolji izbor za ku}ne korisnike. matemati~kim modeliranjem. Zato }emo ga objasniti na samom po~etku ovog poglavlja. kao i stabilnost i pouzdanost sistema Windows 2000. U tom slu~aju jednostavno uradite ono {to vam se ka`e: uklonite disketu ili CD iz drajva i pritisnite bilo koju tipku na tastaturi – sistem }e se restartovati i kompjuter }e pokrenuti Windows XP. U dana{nje vrijeme je to naj~e{}e Windows XP. Zapamtite: Va{ kompjuter nije TV-aparat i NE SMIJETE ga gasiti samo pritiskom na dugme Power on / off. Floppy drive) ili CD-ROM u CD drajvu (eng. kao i prenosnih ra~unara. korisnik ne pokre}e direktno OS. Kao i kod pokretanja svakog drugog OS-a. Dakle. CD Drive). Windows XP 64-Bit Edition zadovoljava potrebe specijalizovanih korisnika koji se bave visoko zahtjevnim kompjutingom. Pokretanje Windows XP-a U ve}ini slu~ajeva. U oba slu~aja morate prvo ukloniti disketu / CD iz svog drajva. Replace and press any key when ready”. Windows XP Professional je verzija namijenjena poslovnim korisnicima koji `ele pouzdan rad u mre`i preduze}a i jednostavno kori{tenje PC-a na radnom mjestu. Windows XP sjedinjuje najbolje osobine ovih operativnih sistema. Da biste kompjuter isklju~ili na jedini ispravan na~in. prije nego {to pritisnete dugme Power za pokretanje kompjutera. jer }ete u protivnom dobiti poruku: ”Non Sistem disk or disk error.

a ~ak i kada otvorite neki program ili dokument koji ga prekriju. Alt i Delete. . on je uvijek u pozadini va{eg ekrana. a kako to sve izgleda na ekranu va{eg kompjutera mo`ete vidjeti na slici 1-2. To predstavlja tzv. Task manager i Cancel. nastavi}e da to radi i dalje. Kompjuter }e se ugasiti. Na Desktopu se nalaze Ikone (Icons). Desktop je uvijek prisutan. ali mu niko ne}e mo}i pristupiti sve dok ga ne otklju~ate pritiskom opet iste kombinacije tipki Ctrl. Nakon POST-a. Detaljno }emo objasniti sve ono {to vidite na Desktopu. te }e vam biti potrebni u daljem radu. Ako izaberete opciju LOCK COMPUTER. a zatim unesete svoju lozinku (password). ako je ne{to radio. kao i njegove sastavne dijelove. on }e ostati uklju~en i. Log off. na ekranu }ete vidjeti neke tehni~ke podatke o samom kompjuteru. ALT i DELETE. Shut Down. Change password. jer su to uobi~ajeni termini u kompjuterskoj literaturi. Programska traka (Taskbar) i dugme Start (Start Button).MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 11 Slika 1-1: Prozor Shut down Kompjuter mo`ete ugasiti ili samo zaklju~ati i na slijede}i na~in. na ekranu va{eg kompjutera pojavit }e se ono {to nazivamo Desktopom. Traka za brzo pokretanje programa (Quick Launch toolbar) i Dio za obavje{tenja (Notification area). i dobit }ete prozor sa nekoliko opcija: Lock computer. Potrudite se da nau~ite i engleske nazive za pojedine dijelove Desktopa. Power-On-Self-Test (POST) i najbolje rje{enje je da pustite kompjuter da taj test uradi do kraja. Pritisnite istovremeno tipke CTRL. {to bi se moglo slobodno prevesti kao ”radni sto”. DESKTOP Kada kona~no uklju~ite kompjuter. Izaberite opciju Shut down i kliknite na OK.

Na njoj se nalazi dugme Start (Start button). Programi sa Desktopa se pokre}u dvostrukim klikom lijeve tipke mi{a na `eljenu ikonu. alatka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar) i prostor za obavje{tenja (Notification area). ve} svaki korisnik postavlja na Desktop ikone onih programa koje `eli. tzv. Ona omogu}ava brzi pristup programima koje naj~e{}e koristite. morate se svojim pokaziva~em (strelicom koja pokazuje .12 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP ikone (Icons) Dugme Start (Start button) Traka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar) Programska traka (Taskbar) Prostor za obavještavanje (Notification area) Slika 1-2: Desktop Detaljnije }emo objasniti sastavne dijelove Desktopa: Ikone (Icons) Ono {to odmah uo~avamo na Desktopu su razne sli~ice. vjerovatno je sakrivena. One predstavljaju odre|ene programe koji su instalirani na va{em kompjuteru. Da biste je u~inili vidljivom. Svaki program koji instalirate na svom kompjuteru ne}e automatski dobiti i svoju ikonu na Desktopu. ikone (icons). Ikone mo`ete lako dodavati ili brisati sa Desktopa kreiraju}i na taj na~in radno okru`enje koje vama odgovara. Programska traka (Taskbar) Na samom dnu Desktopa nalazi se programska traka (Taskbar). Ako slu~ajno ne vidite programsku traku na va{em kompjuteru.

tj. Slika 1-3: Upotreba dugmeta Start . povu~ete prema vrhu ekrana. lijevo od dijela za obavje{tavanje. da Taskbar dr`ite zaklju~anim kako ne bi slu~ajno pomakli ili promijenili veli~inu Taskbara. i. pritisnete lijevo dugme mi{a i. povucite na stranu koju `elite. koji je podijeljen u dva vertikalna dijela. prema `elji. Za razliku od prija{njih OS-a Windows. Dugme Start (Start button) Pomo}u dugmeta Start mo`ete pokrenuti bilo koji program instaliran na va{em kompjuteru. mo`da je sasvim su`ena pa }ete morati da je ”razvu~ete”. Otpustite dugme mi{a i Taskbar }e ostati na izabranoj lokaciji. potrebno je da na praznom prostoru programske trake. Ako ste po~etnik.MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 13 va{e kretanje mi{em po ekranu) spustiti na samo dno ekrana i programska traka }e se sama pojaviti. kao na slici 1-3. kliknete desnom tipkom mi{a i u otvorenom meniju izaberete opciju koju `elite. Kada kliknete na ovo dugme. preporu~ujem vam da ovu opciju dr`ite ~ekiranu. sve navedene radnje sa Taskbarom u XP-u mo`ete izvr{iti samo ako nije ~ekirana (uklju~ena) opcija Lock the Taskbar. Da biste ~ekirali ili od~ekirali (isklju~ili) ovu opciju. Taskbar mo`ete postaviti i horizontalno na va{ Desktop. Ako se ipak ne pojavi. dr`e}i ga. Jednostavno kliknite desnom tipkom mi{a na Taskbar. Programska traka bi sada trebalo da se vidi u dnu Desktopa. To uradite na slijede}i na~in: Pomaknete pokaziva~ (pointer) na dno Desktopa. otvara se tzv. ne pu{taju}i dugme mi{a. meni Start. a zatim otpustite tipku mi{a.

i tu vr{ite izbor programa.. Ovo je veoma korisna opcija koja skra}uje traganje i otvaranje nedavno otvaranih dokumenata. My Network Places. Da biste vidjeli sve programe koji su instalirani na va{em kompjuteru. My Music). kao i ostale alatke Windowsa XP (My Computer. otvara se dodatni meni sa grupom programa. a na desnoj naj~e{}e kori{tene foldere (My Documents. XP je ovdje tako|er uveo jednu novinu – opciju My Recent Documents gdje mo`ete vidjeti 15tak zadnje kori{tenih dokumenata. Pokretanje programa sa ove liste vr{ite jednim klikom lijevom tipkom mi{a na ime `eljenog programa. My Pictures. Svaki put kada instalirate neki novi program. programska grupa. Slika 1-4 : Prikaz svih programa . XP prati programe koje naj~e{}e koristite i automatski ih smje{ta na lijevoj strani ovog menija. kao na slici 1-4. Help and Support. i na desnoj strani }e se otvoriti lista svih programa koje imate na kompjuteru. ovaj spisak se automatski a`urira i naziv novoinstaliranog programa }e se pojaviti na ovom spisku. Search. potrebno je da mi{em samo poka`ete na strelicu All Programs. tzv. Primijetit }ete da se pored nekih programa na ovom meniju nalaze dodatne strelice. Control Panel. Ako pre|ete mi{em preko te strelice..).14 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Za razliku od prija{njih verzija OS-a Windows.

npr. te opciju automatske sinhronizacije sata sa Internet Time serverom (slika 1-5). . pritiskom na F1 dobit }ete prozor Help u kojem }ete na}i ono {to vam je potrebno za rad sa tom aplikacijom. Upotreba Help and Supporta Windows XP nudi pomo} u radu putem funkcije Help. Ovaj na~in dobijanja Helpa pritiskom na F1 je gotovo standardan na~in za pozivanje Helpa u bilo kojoj aplikaciji. XP-ov Help se sa vremena na vrijeme automatski a`urira (eng. ili da postoji neki update na Internetu koji biste trebali uraditi i sl. a {to }e detaljnije biti obja{njeno u poglavlju o Control Panelu. – update). bilo da radite u jednoj od Microsoft Office aplikacija ili nekom drugom programu. normalno pod uslovom da ste konektovani na Internet. Slika 1-5: Pode{avanje vremena i datuma U ovom dijelu Desktopa }ete tako|er dobijati tzv. Kada mi{em poka`ete na sat. Dvostrukim klikom na sat otvarate prozor Date and Time Properties koji pru`a mogu}nost promjene vremena i datuma. Ovu funkciju mo`ete pozvati na jedan od dva na~ina: Klikom na dugme Start. Dio za obavje{tavanje (Notification area) Ovaj dio sadr`i sistemski sat i ikone aktivnih programa (programa koji trenutno rade). u malom prozor~i}u iznad sata pojavit }e se dan i datum. Zna~i. Veoma je korisna ako `elite pokrenuti neki program kada je va{ Desktop ve} pokriven nekom drugom aplikacijom. o tome da je va{ kompjuter priklju~en na Internet ili na lokalnu mre`u. Ustvari. a zatim na Help and Support Pritiskom na funkcionalnu tipku F1 na va{oj tastaturi U oba slu~aja na va{em Desktopu }e se otvoriti prozor kao na slici 1-6. to je alternativa pokretanju programa preko dugmeta Start.MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 15 Traka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar) Ova traka omogu}uje brzo pokretanje programa. message pop-ups – razna obavje{tenja od strane va{eg kompjutera. te stoga ne vidite njegovu ikonu. kao i pode{avanje va{e vremenske zone.

mo`ete lako prelaziti iz jednog prozora u drugi. i to u programu Microsoft Word. mijenjati njihovu veli~inu. Rad sa prozorima pru`a zaista velike mogu}nosti. prebacivati sadr`aj iz jednog prozora u drugi itd. spu{tati ih u programsku traku i sl.16 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Slika 1-6: Prozor Help PROZORI (WINDOWS) Karakteristika svakog operativnog sistema Windows (po tome je dobio i ime) su tzv. Elementi prozora Svaki prozor Windowsa se sastoji od karakteristi~nih elemenata koji su prikazani na slici 1-7. . prozori. Na va{em Desktopu mo`ete istovremeno imati vi{e otvorenih prozora. Traka sa alatkama Naslovna traka Traka menija Kontrolna dugmad Slika 1-7: Elementi prozora Naslovna traka je dio prozora u kojem se nalazi naziv dokumenta koji je otvoren. kao i naziv programa. Na slici 1-7 je otvoren dokument pod nazivom WINDOWS XP12. Prozore mo`ete slobodno pokretati po Desktopu.

tako da }ete nakon klika na dugme za zatvaranje prozora (u slu~aju da niste sa~uvali njegov sadr`aj) dobiti pitanje da li `elite da sa~uvate sadr`aj dokumenta.. Edit. a posebno zatvaranja cijelog programa. To je dodatni broj opcija skriven iza jedne osnovne opcije. Zatvaranjem prozora zatvaraju se i program i dokument koji je otvoren. Slika 1-8: Padaju}i meni opcije File . padaju}i meni (eng. Kada `elite da tako sklonjeni dokument ponovo imate na Desktopu. Traka sa alatkama ustvari sadr`i neke naj~e{}e kori{tene opcije iz trake menija. mada je njen sadr`aj razli~it od programa do programa. File. mo`ete vidjeti na slici 1-8. dropdown menu). samo kliknite na njegovo dugme u dnu ekrana i dokument je ponovo tu. uradite to na slijede}i na~in: Klikom na dugme Maximize / Restore (srednje dugme u desnom gornjem uglu) dovedite prozor na tzv. View. Ipak. Ve} smo objasnili kako mo`ete mijenjati veli~inu svakog prozora uz pomo} kontrolnih dugmadi. Na ovaj na~in mo`ete dobiti samo predefinisane veli~ine prozora. Na ovaj na~in ne zatvarate program niti dokument. Krajnje desno dugme (X) zatvara prozor. ve} ga samo sklanjate sa Desktopa. Traka menija je tako|er sastavni dio svakog prozora. Kada je prozor maksimiziran. jer }ete u protivnom izgubiti sve ono {to ste radili u njemu. Tako u Wordu klikom na donje dugme za zatvaranje (X) zatvarate otvoreni dokument. slobodne veli~ine koju mo`ete mijenjati po `elji. klikom na ovo dugme ga maksimizirate. Neki programi (npr. Microsoft Word) imaju posebnu opciju zatvaranja otvorenog dokumenta. Danas ve}ina programa (ali ne svi) imaju kontrolu zatvaranja dokumenta. Kako izgleda padaju}i meni opcije File. Srednje dugme ima dvije funkcije u zavisnosti od trenutne veli~ine prozora. jedan dio opcija (npr. Save) svoj dokument. Ako `elite veli~inu prozora odrediti prema svojim potrebama. klikom na ovo dugme }ete ga dovesti do tzv.MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 17 Kontrolna dugmad se koriste uglavnom za kontrolu veli~ine otvorenog prozora. ali ne i program.. Kada kliknete na dugme Minimize (prvo dugme sa lijeve strane).) je konstantan za sve programe ili barem ve}inu njih. Svaka od opcija u ovoj traci obi~no ima tzv. slobodnu veli~inu. prozor }e se smanjiti i bi}e predstavljen samo jednim dugmetom u dnu ekrana. Kada je prozor ve} u slobodnoj veli~ini. Pazite da prije zatvaranja sa~uvate (eng. ali je njihovim smje{tanjem na traku sa alatkama pristup olak{an i ubrzan.

povla~ite mi{a u `eljenom pravcu. ponovo otvorite kontrolni meni kombinacijom tipki Alt i Space. Pritisnite lijevu tipku mi{a i. Pomjeranje prozora Da biste pomjerili prozor. Mijenjanje veli~ine prozora Da biste otvorili kontrolni meni. otpustite dugme mi{a i prozor }e ostati na izabranoj lokaciji. i u tom slu~aju jedini na~in da sa~uvate dokument ili zatvorite program je upravo preko tastature. kliknite lijevom tipkom mi{a na traku sa naslovom (Title Bar) i. Drugi na~in pristupanja opcijama iz trake menija je da pritisnete kombinaciju tipki Alt i podvu~enog slova odre|ene opcije. ~ime }e se ozna~iti prva opcija iz trake menija (File). potrebno je da pritisnete kombinaciju tipki Alt i Space. dr`e}i tipku mi{a. pritisnite tipku Enter i otvorit }e se padaju}i meni kroz koji se tako|er mo`ete kretati strelicama. pritisnite kombinaciju tipki Alt i F (za opciju File). Zna se desiti da se mi{ jednostavno ”zamrzne”. iskustvo je pokazalo da je u nekim situacijama vrlo korisno poznavati izdavanje osnovnih naredbi putem tastature. Strelicama na tastaturi do|ite na opciju Size i pritisnite tipku Enter. Prvi na~in je pritiskom na tipku Alt. ako `elite da spasite dokument koji je otvoren. a `eljenu opciju dobijete opet pritiskom na tipku Enter. jer se u dana{nje vrijeme sve operacije na kompjuteru obavljaju preko mi{a. Odaberite opciju Move i onda strelicama na tastaturi pomjerajte prozor po Desktopu. Da biste prozor pomakli na drugu lokaciju na Desktopu. Na taj na~in ste promijenili veli~inu prozora. Kada ste zadovoljni njegovom pozicijom. pa pritisnite tipku Enter i va{ dokument }e biti spa{en. Kada do|ete do `eljene opcije. a zatim u otvorenom padaju}em meniju strelicom do|ite na opciju Save. Tako. pointer) }e se pretvoriti u dvostranu strelicu. dr`e}i je. pritisnite tipku Enter i prozor }e ostati na novoj lokaciji. Pristupanje traci menija Traci menija i njenim opcijama mo`ete pristupiti na dva na~ina. i na taj na~in }ete mijenjati veli~inu prozora prema va{oj `elji. RAD SA PROZORIMA POMO]U TASTATURE Iako }e vam se ova opcija u~initi nepotrebnom. . pomjerajte prozor po Desktopu. Dalje se kroz traku menija i njene opcije kre}ete strelicama na tastaturi. Pritiskom na `eljenu strelicu na tastaturi promijenite veli~inu prozora i na kraju pritisnite tipku Enter. naprimjer. Kada izaberete `eljenu lokaciju. Na sredini prozora }ete dobiti kursor koji pokazuje u sva ~etiri smjera.18 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Pomjeranjem mi{a do same ivice prozora pokaziva~ (eng.

MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 19 Otvaranje vi{e prozora istovremeno Jedna od sjajnih karakteristika svih OS-a Windows je da istovremeno mo`ete otvoriti vi{e razli~itih prozora. Adobe Acrobat i Calculator. Slika 1-9: Otvaranje vi{e prozora istovremeno Slika 1-10: Meni za ure|ivanje na~ina prikazivanja vi{e prozora . Na slici 1-9 su otvorene tri aplikacije: Microsoft Word.

npr. Tu mo`ete izabrati jednu od ponu|enih opcija kako da XP uredi prozore na va{em Desktopu. Cascade Windows ure|uje sve otvorene prozore na takav na~in da od svakog prozora vidite samo njihove naslovne trake.20 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Pazite! Kada radite sa vi{e otvorenih prozora. . Kada na taj dio kliknete desnom tipkom mi{a. Odmah do podru~ja za obavje{tavanje (Notification area) u desnom dijelu programske trake. mo`ete raditi samo u aktivnom prozoru. kao na slici 1-11. Slika 1-11: Cascade Windows Opcija Tile Windows Horizontally dat }e. dva programa u dva prozora jedan ispod drugog. nalazi se prazni dio trake na kojem nema ikona. Opcija Tile Windows Vertically }e ta dva prozora prikazati na slijede}i na~in (slika 1-13). dobijete meni kao na slici 1-10. Kako da u~inite prozor aktivnim? Jednostavno kliknite bilo gdje u okviru prozora kojeg `elite da aktivirate i taj prozor postaje aktivan. kao na slici 1-12. Ure|ivanje vi{e otvorenih prozora na Desktopu Otvorene prozore na Desktopu mo`ete urediti na sljede}i na~in.

MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 21 Slika 1-12: Tile Windows Horizontally Slika 1-13: Tile Windows Vertically .

kod prevo|enja dokumenata. Ovo je veoma prakti~no rje{enje. prazan dokument u kojem kucate prevod.22 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Kada upotrijebiti opcije Tile Windows? Ove opcije su veoma korisne kod paralelnog rada na dva dokumenta koja stalno morate upore|ivati. a vama zatreba neki od programa lociranih na Desktopu. npr. {to je naro~ito korisno kada je cijeli ekran pokriven prozorom nekog aktivnog programa. Opcija Show the Desktop }e pokazati va{ Desktop. . englesku verziju dokumenta i novi. npr. U tom slu~aju otvorite.

Pokretanje Windows Explorera Postoji vi{e na~ina da pokrenete ovaj program. a zatim odaberite My Documents. To morate uraditi vi sami – normalno uz pomo} programa kao {to je Windows Explorer. ali }emo navesti dva osnovna. ako `elite da vidite {ta sve imate na svom kompjuteru. Morate zapamtiti da }e sam kompjuter umnogome olak{ati va{ rad. Ovaj program je veoma koristan za funkcionalnu organizaciju va{ih dokumenata. Elementi Windows Explorera Elementi i izgled prozora Windows Explorera su prikazani na slici 1-14.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 23 1.. vrijeme je da zavirite malo dublje u svoj kompjuter.2. ali ni najbolja ma{ina ne}e mo}i da organizuje va{e podatke i dokumente na vama prihvatljiv na~in. Kliknite na Start. Program koji }ete sigurno najvi{e koristiti u svom radu jeste Windows Explorer. ili kliknite na Start. koristit }ete ovaj program. naslovna traka meni traka traka sa alatkama adresna traka traka "radnje sa fajlovima i folderima" traka "druga mjesta" traka "detalji" Slika 1-14: Windows Explorer . foldere i sl. pa odaberite All Programs > Accessories > Windows Explorer. da prebacujete dokumente. Dakle. Samo ime (”istra`iva~”) mu kazuje {ta je njegova osnovna namjena – istra`ivanje sadr`aja kompjutera. Windows Explorer UVOD Sada kada ste nau~ili kako da obavljate osnovne radnje na Desktopu.

dokumente i programe. Svrha foldera je prvenstveno u funkcionalnoj organizaciji va{ih dokumenata na kompjuteru. Nalozi. Na Slika 1-15: Ikona foldera ”Nalozi” takav na~in organizovat }ete svoje dokumente na jasan i svima . Na gornjem dijelu se nalaze sve one trake koje smo ve} opisali kao sastavne dijelove svakog prozora Windowsa (naslovna traka.. 2003 itd. File and Folder Tasks – obezbje|uje brz pristup radnjama koje `elite poduzeti sa dokumentima / folderima sa desne strane prozora (kreiranje. traka sa alatkama).. Desna strana prozora Windows Explorera uvijek prikazuje sadr`aj onoga {to se pregleda. Kulturolo{ka strana knowledge menad`menta. ako imate ve}i broj dokumenata kreiranih u du`em vremenskom nizu. otvarate ili bri{ete foldere. kao i ve}i broj slika (Cascade.. kopiranje. Kada kliknete na jednu od ponu|enih opcija. Desktop. Lijevi dio prozora se naziva Explorer bar i sastoji se od tri padaju}e trake (drop-down bars). U primjeru na slici 1-14 se vidi sadr`aj foldera My Documents.).24 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Prozor Windows Explorera je podijeljen u tri dijela: gornji. ~iju svrhu }emo objasniti ne{to kasnije. My Music. {to predstavlja jednu od razlika Windows XP-a i ostalih operativnih sistema Windows. 2000. npr.). My Network Places).. npr. Samo ukratko }emo dati nazive i svrhu ovih traka. To je dakle mjesto na ra~unaru. Da prvo objasnimo {ta je to folder. brisanje. daju}i joj neko svrshishodno i jasno ime. My Computer. na desnoj strani prozora se prika`e sadr`aj te lokacije. preimenovanje. traka menija. gdje se mo`e vidjeti da on sadr`i jo{ nekoliko podfoldera (Adobe. mo`ete ih organizovati u folder kojem }ete dati ime.. nekoliko Word dokumenata (Ihya. Zna~i.). Details – prikazuje detaljne informacije o trenutno izabranoj (ozna~enoj) lokaciji. lijevi i desni.). fascikla koju kreira korisnik. a {ta fajl (u novije vrijeme se sve vi{e upotrebljava izraz dokument). RAD SA WINDOWS EXPLOREROM Pregledanje sadr`aja va{eg kompjutera Ve} smo rekli da }ete sa Windows Explorerom mo}i lako da kreirate. a u okviru tog foldera mo`ete kreirati i druge podfoldere. a {ta program. {tampanje itd. 2001. Folder je mo`da najbolje objasniti njegovim direktnim prevodom na na{ jezik – fascikla. dokumentu ili folderu. Other Places – prikazuje listu drugih lokacija na va{em kompjuteru (Desktop. kao i adresna traka..

sa nazivom programa ispod slike. jednom kliknite lijevom tipkom mi{a na strelicu koja se nalazi na desnom kraju adresnog prozora i otvori}e se podmeni. tj. sadr`aj floppy diskete. imate na izboru dva na~ina da to u~inite. 1. u zavisnosti od programa u kojem su kreirani ti dokumenti. vrsta dokumenta (Microsoft Word Document. Slika 1-17: Po defaultu (zadane. dokument kreiran u nekom od programa.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 25 razumljiv na~in. CD-a. Programi (eng. sa imenom foldera pored (ili ispod) slike. flash memorije i sl. kao na slici 1-18. 29 KB). kao na slici 1-15. Windows Explorer predstavlja ove dokumente sa razli~itim sli~icama (ikonama). slika ili video zapis. file) je. predodre|ene postavke kompjutera). U Exploreru se svaki program predstavlja razli~itom sli~icom (ikonom). Slika 1-18: Meni Adresne trake . Me|utim. Kada `elite vidjeti sadr`aj nekog drugog foldera ili drajva. ve} to mo`e biti bilo kakav audio fajl. Fajl (eng. npr. sihtarica02). Ve} smo spominjali Adresnu traku kao jednu od karakteristika prozora Windows Explorera. su specijalno napisani nizovi instrukcija koje kompjuter razumije i koje izvr{ava u cilju obavljanja nekog zadatka. Pored ikone svakog Slika 1-16: Ikone dokumenata dokumenta nalazi se naziv dokumenta (Annex_ftp. ako `elite da vidite sadr`aj nekog drugog foldera ili druge lokacije na svom kompjuteru (npr. Sve su to dokumenti. Folderi i podfolderi u Windows Exploreru su predstavljeni sli~icom `ute fascikle. Sada kad smo objasnili razlike izme|u foldera. Microsoft Excel Worksheet) i veli~ina dokumenta u kilobajtima (38 KB. mo`emo krenuti u obja{njavanje rada sa njima u programu Windows Explorer. Tako.). program MS Excel na slici 1-17. dokumenata i programa. programs) ili aplikacije. Pod pojmom dokument u dana{nje vrijeme se ne podrazumijeva klasi~ni dokument kao ekvivalent papirnom dokumentu. Windows Ikona programa Explorer }e uvijek otvoriti i prikazati sadr`aj foldera My Documents. dokumenti kreirani u MS Wordu i MS Excelu }e u Windows Exploreru biti predstavljeni kao na slici 1-16. najjednostavnije re~eno. npr.

Slika 1-19: My Computer Dvostrukim klikom lijeve tipke mi{a na `eljeni drajv }e se prikazati cjelokupni sadr`aj izabrane lokacije. i na desnoj strani Explorera }e se prikazati svi drajvovi (lokacije) na va{em kompjuteru. kao na slici 1-20. Local Disk C:. Slika 1-20: Traka ”Detalji” . New Volume D: itd. Ako `elite da otvorite odre|eni folder i vidite njegov sadr`aj. i u desnom dijelu Explorerovog prozora }e se prikazati sadr`aj izabrane lokacije sa svim folderima i dokumentima koji se tu nalaze.). slobodni prostor i ukupna memorijska veli~ina lokacije. na kojoj su prikazani detalji o lokalnom disku ozna~enom kao lokalni disk C:. 2. kao na slici 1-19. u traci Details (detalji) }e se prikazati osnovni podaci o izabranoj lokaciji kao {to su naziv.26 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Tu imate prikaz svih drajvova i lokacija na va{em kompjuteru (Floppy. Jednom kliknite lijevom tipkom mi{a na `eljenu lokaciju. potrebno je da u desnom prozoru Explorera kliknete dva puta lijevom tipkom mi{a na ikonu `eljenog foldera. Drugi na~in da do|ete do `eljene lokacije ili foldera na va{em kompjuteru je sljede}i: u traci ”Druga mjesta” (Other places) jednom kliknite lijevom tipkom mi{a na ikonu My Computer. Kada otvorite odre|enu lokaciju na va{em kompjuteru. fajl sistem.

naprimjer.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 27 Kreiranje novih foldera Novi folder mo`ete kreirati direktno na nekom drajvu (npr. samo {to je podfolder smje{ten u neki ve} postoje}i folder. kao na slici 1-21. `elimo kreirati podfolder . Da biste to uradili. Otvorite Windows Explorer na jedan od dva ve} opisana na~ina (Start>My Documents ili Start>All Programs>Accessories>Windows Explorer). da mu date neki svrsishodniji naziv. ovaj novi folder je automatski ozna~en i spreman da ga preimenujete. Recimo da u folderu Downloads iz gornjeg primjera. na lokalnom disku C: ili na floppy disketi A:). U adresnoj traci. pod opcijom My Computer odaberite Local disk C: U desnom prozoru }e se prikazati sadr`aj svih postoje}ih foldera na lokalnom disku. i u desnom dijelu prozora }e se odmah pojaviti ikona novog foldera sa nazivom New folder. Ve} smo objasnili da je podfolder u stvari isto {to i folder. Uzmimo. i tada ga nazivamo podfolderom. U traci Radnje sa fajlovima i folderima kliknite na opciju Make a new folder. ali i unutar nekog ve} postoje}eg foldera. Uzmimo za primjer da `elite kreirati jedan podfolder. da `elite kreirati novi folder na va{em lokalnom hard disku (koji je naj~e{}e ozna~en sa slovom C:). novi folder Slika 1-21: Kreiranje novog foldera Kao {to vidite na slici. tj. samo otipkajte `eljeni naziv i na taj na~in ste kreirali `eljeni folder.

Kako da to izvedemo? Ponovo otvorimo Windows Explorer. dodijelite va{em novom podfolderu novo ime – Music. tj. Kreiranje foldera i podfoldera mo`ete izvr{iti i na jo{ jedan na~in. Otvori}e se dodatni meni. daljnji postupak je isti kao i u prvom primjeru. pa iz otvorenog padaju}eg menija odaberite opciju New. odaberite opciju Make a new folder. kao na slici 1-22 koji. izme|u ostalih opcija. Slika 1-22: Kreiranje novog foldera Kada kliknete na ponu|enu opciju New>Folder. locirajte se na mjesto gdje `elite kreirati novi folder.28 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Music. . sve postoje}e dokumente u ovom folderu kao i eventualne podfoldere. u koji `elimo da smje{tamo sve downloadovane muzi~ke fajlove. Ponovite postupak koji je obja{njen u prvom primjeru. U desnom prozoru Explorera sada kliknimo dva puta na folder Downloads. tj. i odaberimo Local disk C:. i zavr{ili ste kreiranje podfoldera Music u folderu Downloads. nudi opciju Folder. zatim iz trake menija odaberite opciju File. i dobi}emo prikaz sadr`aja odabranog foldera. Ponovo otvorite Windows Explorer.

nalazi se u lijevom dijelu Explorerovog prozora) promijeni}e svoj sadr`aj. selektujte ga u desnom prozoru Explorera jednim klikom lijeve tipke mi{a na njegovu ikonu. Kada `elite premjestiti odre|eni folder. pokazuju}i sada i neke nove opcije. a zatim kliknete na Slika 1-24. Traka Radnje sa fajlovima i folderima (File and Folder Tasks. I ovdje Windows Explorer pru`a mogu}nost lagane manipulacije sa svim va{im dokumentima i folderima. kao na slici 1-23. bolju lokaciju.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 29 Premje{tanje foldera Da biste svoje dokumente organizovali na {to bolji na~in. morat }ete ponekad da premjestite neke foldere ili dokumente na drugu. Izabiranje lokacije za prenos foldera . na ve} opisani na~in. i otvori}e se prozor Move items (Slika 1-24) u kojem. na kojoj je selektovan folder Documents and Settings. izaberete `eljenu lokaciju. Opcija Move za premještanje foldera na novu lokaciju Slika 1-23: Premje{tanje foldera Lijevom tipkom mi{a kliknite jednom na opciju Move this folder.

Na ovaj na~in va{ dokument / folder ostaje na prvobitnoj lokaciji. vi{e se ne nalazi na staroj lokaciji. sigurnosti radi. ali sada iz trake Radnje sa fajlovima i folderima (File and Folder Tasks) izaberite opciju Copy this folder / file. ali se sada njegova kopija nalazi i na novoodabranoj lokaciji. pored dokumenta / foldera koji se nalaze na originalnoj lokaciji. Ponovite postupak ozna~avanja `eljenog foldera / dokumenta. izbacuju}i prozor kao na slici 1-25. imate i njegovu kopiju na nekom drugom mjestu na va{em kompjuteru. Sa opcijom Move odabrani folder ili dokument se premje{ta na novu lokaciju. Kopiranje foldera i dokumenata Ponekad }e se pojaviti potreba da. s tim da poslije selektovanja `eljenog foldera ili dokumenta iz trake Radnje sa fajlovima i folderima (File and Folder Tasks) odaberete opciju Delete (Bri{i). . Na ve} obja{njen na~in izaberite lokaciju gdje `elite da iskopirate va{ folder / dokument.30 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP dugme Move (premjesti). tj. tra`iti da potvrdite va{ izbor za brisanje foldera / dokumenta. Nakon toga Slika 1-25: Potvrda brisanja kompjuter }e. Brisanje foldera i dokumenata Brisanje foldera i dokumenata obavljate na gotovo na istovjetan na~in kao i njihovo premje{tanje. a zatim kliknite na dugme Copy.

po defaultu. pojavi}e se prozor (Slika 1-27) kao kod Windows Explorera. tako da Kante za otpatke se izbrisani dokumenti i folderi ne bri{u trajno. Empty the Recycle Bin. ostavlja u ovu Kantu za otpatke. i 2. restore) va{ dokument. tako da jo{ uvijek mo`ete da vratite (eng. Kada otvorite Recycle Bin (dvostrukim klikom lijeve tipke mi{a na ikonu). ve} se smje{taju u tzv. Kada izbri{ete neki dokument ili folder sa va{eg kompjutera. samo sa jednom razlikom: u prvoj traci na lijevoj strani prozora (traka File and Folders tasks kod Explorera) dobit }ete traku Recycle Bin Tasks koja nudi dvije opcije: Opcija: "Isprazni kantu za otpatke" Opcija: "Obnovi ovu stavku" Slika 1-27: Prozor Recycle Bin 1. zajedno sa svim dokumentima.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 31 Pazite! Prilikom brisanja izabranog foldera bri{ete sve podfoldere koji se u njemu nalaze. Restore this item . uvijek nalazi na va{em Desktopu (Slika 126). Recycle Bin Ne o~ajavajte ako slu~ajno. gre{kom izbri{ete dokument ili folder koji Slika 1-26: Ikona vam je jo{ uvijek potreban. ~ija ikona se. Microsoft je predvidio takvu mogu}nost. sigurnosti radi. kantu za otpatke – Recycle Bin. on se.

Tiles – prikazuje informacije o svakom fajlu / folderu ispod njegovog imena. U slu~aju da poku{ate otvoriti odre|eni dokument za koji je potreban program kojeg nemate instaliran na kompjuteru. Kada kliknete na bilo koju ikonu odre|enog dokumenta. a zatim otvoriti navedeni dokument. Svi folderi i fajlovi koji ne sadr`e slike prikazuju se kao velike ikone. . Explorer prepoznaje ekstenziju dokumenta (troslovnu Slika 1-28: Izbor programa oznaku iza naziva dokumenta) i na osnovu toga poziva odre|eni program. Explorer nudi vi{e na~ina prikazivanja sadr`aja na desnoj strani prozora. Otvaranje dokumenata iz Windows Explorera Svaki od foldera ili fajlova (dokumenata) mo`ete otvoriti direktno iz Explorera dvostrukim klikom lijevom tipkom mi{a na ikonu fajla / foldera. ako je `eljeni dokument ura|en u Microsoft Wordu (ekstenzija . XP }e automatski pozvati Word. da sami izaberete program sa liste Uklju~ite opciju koja vam vi{e odgovara i kliknite na dugme OK. XP }e pokazati poruku da ne mo`e otvoriti taj dokument i ponudit }e dvije opcije (kao na slici 1-28): 1. Da biste izabrali odgovaraju}i prikaz. dok opcija Restore this item (obnovi ovu stavku) ponovo vra}a odabrani dokument ili folder na njegovo originalno mjesto.32 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Opcija Empty the Recycle Bin (isprazni kantu za otpatke) definitivno bri{e va{e ve} izbrisane dokumente sa kompjutera.doc). kliknite na dugme View. a zatim na jednu od ponu|enih opcija: Thumbnails – prikazuje sadr`aj svih slika u folderima kao male thumbnail sli~ice. List – prikazuje sadr`aj odre|ene lokacije na kompjuteru u vidu liste. Icons – prikazuje samo ikone i imena svakog fajla / foldera. npr. XP }e sam odrediti kojim programom }e otvoriti taj dokument. da na Webu na|e odgovaraju}i program (morate biti konektovani na Internet). Tako. kada kliknete na njega u Explorer Baru. ili 2. a zatim slijedite upute.

Application. uklju~uju}i veli~inu fajla. Veli~ina foldera se ne prikazuje.). Po{to je ova opcija prikazivanja sadr`aja u Exploreru Slika 1-29: Opcija Details veoma korisna. tip. na kojoj je prikazan sadr`aj jednog foldera. foldera ili programa na odabranoj lokaciji. vrsta) pokazuje vrstu dokumenta (tekst dokument. objasnit }emo je malo detaljnije. a folderi na za~elje. Primijetit }ete da se pod ovom opcijom sadr`aj u desnom prozoru prikazuje u ~etiri odvojene kolone: Name. Kolona Size (Veli~ina) prikazuje veli~inu svakog dokumenta ili programa u kilobajtima. File Folder i sl. Mo`ete primijetiti da su u prvoj koloni svi dokumenti stavljeni na vrh kolone. a kolona Date Modified pokazuje datum i vrijeme kada je svaki dokument zadnji put modificiran (mijenjan njegov sadr`aj). Kada odaberete opciju View>Details. Kolona Name (Ime) prikazuje ikone i imena svih dokumenata. Type i Date Modified. Kolona Type (Tip. Explorer }e prikazati sadr`aj odabrane lokacije kao na slici 1-29.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 33 Details – prikazuje detaljne informacije o svakoj ikoni. Ako kliknete lijevom tipkom . Microsoft Word document. JPEG Image. datum i vrijeme kada je zadnji put fajl modificiran. Size.

Explorer }e izvr{iti sortiranje po po~etnom slovu tipa dokumenta. Ako kliknete na ovo dugme jo{ jednom. Ako kliknete jo{ jednom na ovo dugme. a ispod njih sve dokumente po opadaju}em nizu. Explorer }e sortirati sav sadr`aj odabranog foldera tako da }e na vrh kolone postaviti prvo foldere. tako da }e sada na vrhu kolone stajati najve}i dokumenti. redoslijed dokumenata }e se promijeniti. i to po abecedi (u stvari engleskom alfabetu). Nakon klika na dugme Type (Tip). a ostali dokumenti iznad njih. sortiranje }e se izvr{iti tako da }e svi folderi biti Slika 1-30: Opcija Show in Groups . a ostale dokumente }e tako|er poredati po abecedi. sortiranje }e se obaviti u opadaju}em nizu. a sve ostale dokumente }e sortirati po abecedi (alfabetu). Ako kliknete na dugme Size (Veli~ina). Modified Explorer }e sortirati sadr`aj tako da }e na vrh kolone prvo postaviti sve foldere (bez obzira na datum njihove modifikacije). ali u koloni ispod foldera. tako da }e na vrhu kolone postaviti prvo foldere. sortiranje }e se izvr{iti tako da }e folderi biti na dnu kolone. Explorer }e sortirati sav sadr`aj foldera prema veli~ini dokumenata.34 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP mi{a na dugme sa oznakom Name. tako da }e zadnji modifikovani dokument biti na dnu kolone. tj. i to od najmanjeg (na vrhu kolone) ka najve}em (na dnu kolone). Kada kliknite na dugme Date. Ako jo{ jedanput kliknete na ovo dugme. tako|er po opadaju}em redoslijedu (na vrhu kolone }e biti zadnje slovo alfabeta).

klikom na dugme Date Modified. Sve {to smo do sada rekli o Windows Exploreru predstavlja njegovu novu verziju. Kada otvorite folder u kojem imate vi{e slika mo`ete izabrati View – opciju Filmstrip. Kada odaberete ovu opciju. ili jednostavnije – kliknite na ikonu Folders na alatnoj traci. Dobit }ete prozor kao na slici 1-31. karakteristi~nu za XP.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 35 smje{teni na dnu kolone. Opcija View>Arrange Icons by nudi jo{ jednu izvanredno korisnu mogu}nost: opciju Show in Groups. dobro poznati izgled Windows Explorera koji je ne{to druga~iji od navedenog. osim njegovog lijevog dijela gdje je sada na pregledniji na~in prikazan kompletan sadr`aj va{eg kompjutera. Da bi dobili takav izgled Explorera potrebno je da u meniju View odaberete opciju Explorer bar>Folders. sa . Tako|er imate i mogu}nost rotiranja slike u jednu ili drugu stranu. grupa JPEG Image. Za korisnike starijih verzija Microsoft Windowsa. Explorer }e izvr{iti sortiranje po vremenu modifikacije (sat i minut). a na vrhu kolone }e biti dokument koji je zadnji modifikovan. uz mogu}nost brzog pregleda svih slika pomo}u dugmeta Next ili Previous. grupa Microsoft Excel Worksheet itd. Iste opcije sortiranja mo`e dobiti u Exploreru odabiru}i iz trake menija opciju View>Arrange Icons by (Name. Size. Type i Modified). Dugme "Slijede}a" Dugme "Prethodna" Dugme "rotiraj ulijevo" Dugme "rotiraj udesno" Slika 1-31: Filmstrip XP nudi jo{ jednu novinu. Ako su svi dokumenti u odabranom folderu modifikovani ili kreirani istog dana. Explorer }e prikazati sadr`aj odabranog foldera kao na sljede}oj slici (Slika 1-30). sav sadr`aj foldera se sortira u grupe istih vrsta dokumenata: grupa Folderi. Mo`ete primijetiti da je kompletan prozor Windows Explorera ostao isti. Dakle. U tom slu~aju Explorer izgleda kao na slici 1-32. XP nudi i stari.

Folders svim folderima i lokacijama. Kada kliknete lijevom tipkom mi{a na znak “+”. Objas-ni}emo obje.36 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Slika 1-32: Explorer Bar . folder se otvori i ispod njega se prika`u svi podfolderi. {to zna~i da takav folder u sebi sadr`i jo{ neke podfoldere. Kako se izvodi ta tehnika? I ovdje u principu imamo dva na~ina izvr{avanja ove tehnike. a znak “+” se pretvori u znak “–” (Slika 1-33). Pored nekih foldera nalazi se znak “+”. To mo`ete izvesti tzv. Drag and Drop tehnikom (prevuci i spusti). Oznaka za otvoren folder Oznaka za neotvoren folder Ovakav izgled Windows Explorera pru`a mogu}nost za jo{ lak{e preSlika 1-33: Otvoreni folderi mje{tanje i kopiranje foldera i dokumenata sa jedne na drugu lokaciju. .

kliknite na dugme View>Explorer Bar>Search. ili pritisnite kombinaciju tipki CTRL i E. Ako se dokumenti koje `elite selektovati nalaze u nizu. ne pu{taju}i tipku Shift. ne pu{taju}i je. i. Da ne biste gubili vrijeme tra`e}i po kompjuteru izgubljeni fajl otvaraju}i svaki folder ili dokument. Create Shortcut i Cancel. Ne pu{taju}i tipku mi{a. 2. otpustite tipku mi{a. jedan do drugog. iskoristite mogu}nost Explorera da selektuje vi{e dokumenata odjednom. Na taj na~in mo`ete izvr{iti samo premje{tanje va{eg foldera / dokumenta na novu lokaciju. kopirati ili izbrisati vi{e dokumenata ili foldera odjednom. . Selektovanje vi{e dokumenata / foldera Ako `elite premjestiti.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 37 1. a zatim ponovite gore navedeni postupak Drag and Drop. selektujte ih na slijede}i na~in. tj. Dobit }ete prozor kao na slici 1-34. Razlika je u tome {to na ikonu dokumenta / foldera kojeg `elite premjestiti ili kopirati na novu lokaciju. Pretra`ivanje (Search) ^esto se desi (naro~ito po~etnicima) da zaborave gdje su smjestili neki fajl. i ~itav niz }e se premjestiti na `eljeno mjesto. lokacije gdje `elite premjestiti ili iskopirati va{ dokument / folder. kliknite na zadnji dokument u nizu. Da biste pokrenuli navedenu opciju. potrebno je da. a zatim izabrati opciju Search. otpustite tipku Ctrl i dalje radite sa ovom grupom dokumenata {ta `elite. a zatim pritisnite dugme Shift na tastaturi. U desnom prozoru Windows Explorera kliknite lijevom tipkom mi{a na folder / dokument koji `elite premjestiti. kliknete desnom tipkom mi{a. Izaberite `eljenu opciju iz ovog menija jednim klikom lijevom tipkom mi{a i zavr{ili ste posao. Svi dokumenti izme|u prvog i posljednjeg dokumenta }e se selektovati. Kada ste zavr{ili selektovanje. bilo bi veoma neprakti~no da to morate uraditi jedan po jedan dokument / folder. I ovu radnju mo`ete izvr{iti na dva na~ina. folder ili sliku. pojavi}e se meni sa opcijama Move. Kada do|ete nad ikonu foldera gdje `elite premjestiti va{ folder / dokument. otpustite tipku mi{a. klikajte lijevom tipkom mi{a na sve one dokumente koje `elite ozna~iti. kopirati ili izbrisati ne nalaze u jednom nizu ve} su razbacani na vi{e lokacija. povu~ete bilo koju od ozna~enih ikona. Ako se dokumenti / folderi koje `elite premjestiti. U tom slu~aju. Pritisnite tipku Ctrl na tastaturi. koriste}i tehniku Drag and Drop. prevucite njegovu ikonu u lijevi prozor Explorera. Copy. u Explorerovom desnom prozoru kliknite jednom lijevom tipkom mi{a na prvi dokument u nizu. Ako `elite ovaj niz dokumenata premjestiti na novu lokaciju. Opciju Search mo`ete dobiti i tako {to }ete kliknuti na dugme Start. Kada do|ete nad ikonu foldera. Drugi na~in je veoma sli~an ovom prvom. XP Explorer nudi opciju Search (Tra`i). Zatim.

kao {to su: slike. Slika 1-35: Kriteriji za Search . video) – tra`i samo navedene vrste fajlova dokumenti (Documents) – tra`i samo specifi~ne dokumente. navest }emo jedan primjer.38 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Opcija za tra`enje Word dokumenata Slika 1-34: Pretra`ivanje Ovaj prozor nudi vi{e opcija za pretra`ivanje. Excel itd. Word. music. muzika ili video (Pictures. npr. svi fajlovi i folderi (All files and folders) – pretra`uje sve vrste fajlova ili foldera kompjutere ili ljude (Computers or People) – Upisali smo dio naziva tra`enog tra`i kompjutere ili korisnike na lokalnoj mre`i dokumenta informacije iz centra Help and Support (Information in Help and Support center) – daje isti rezultat kao i opcija Search u opciji Windows Help Da bismo detaljnije objasnili na~in tra`enja odre|enog dokumenta.

i sada `elite da ga prona|ete. i dobit }ete ve} opisani prozor Search. Ve} na ovom nivou mo`emo zapo~eti pretra`ivanje klikom na . U na{em primjeru odabrali smo tra`eni dokument Slika 1-36: Rezultat pretrage opciju “Don’t remember” – dakle. U navedenom primjeru se samo sje}amo da je u nazivu bila rije~ “Nalog”. naprimjer. mo`emo jo{ vi{e suziti podru~je pretra`ivanja navode}i puno ime ili samo dio naziva na{eg dokumenta.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 39 Uzmimo. kao {to je to dijelu }e pokazati novi set opcija za pretra`ivanje. te smo to i upisali kao tra`eni kriterij. Po{to znamo da se radi o dokumentu kreiranom u Microsoft Wordu odabrat }emo ozna~eno na slici 1-34. ako se sje}amo. sve ~ega se sje}ate je to da je dokument napisan u Microsoft Wordu i da se u njemu spominju rije~i “nalog” i “Biha}”. kreiran u Microsoft Wordu. kao na slici 1-35. da ste zaboravili gdje ste sa~uvali jedan radni nalog za putovanje u Biha}. Dakle. Slijede}i kriterij koji nam se nudi je “All or part of the document name” – dakle. Kako da prona|ete ovaj dokument u {to kra}em vremenu? Otvorite opciju Search na jedan od ve} opisanih na~ina. ne sje}amo se kada smo kreirali na{ dokument. i prozor u lijevom opciju za tra`enje ove vrste dokumenata. Ove opcije nude nam mogu}nost da suzimo podru~je pretra`ivanja preciziraju}i vrijeme kada je tra`eni dokument kreiran ili zadnji put modifikovan.

Me|u dobijenim rezultatima pretrage nalazi se i tra`eni dokument pod nazivom “Radni nalog Biha}”. U prethodnom koraku. Ovaj pro{ireni set opcija nam nudi mogu}nost da preciziramo rije~ ili frazu koja se pojavljuje u tra`enom dokumentu.40 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP dugme Search. prije nego {to smo kliknuli na dugme Search. i kao rezultat pretrage smo dobili spisak svih Word dokumenata koji u svom nazivu imaju rije~ “Nalog”. U tom slu~aju. dobili bismo prozor sa pro{irenim setom kriterija za pretra`ivanje (Slika 1-37). kao na slici 1-36. Tako|er mo`emo precizirati. lokaciju na{eg dokumenta (na kojem disku. Mi smo u ovim opcijama upisali rije~ “Biha}”. mogli smo jo{ vi{e suziti podru~je pretra`ivanja. ako znamo. koriste}i opciju Use advanced search options. ili u kojem Upisali smo rije~ "Biha}" koja se pojavljuje u našem dokumentu Precizirali smo da se tra`eni dokument nalazi na lokalnom disku ozna~enom sa C: Slika 1-37: Advanced search options Slika 1-38: Rezultat Advanced searcha .

[ta su to kratice (Shortcuts)? Shortcuti su sli~ice (ikone) koje obezbje|uju lak{i i br`i pristup programima.) relativno spor proces. Za razliku od originalne. od izbora ikona koje }e se nalaziti na va{em Desktopu. dokumentima ili folderima gdje god da se oni nalaze na va{em kompjuteru. folder ili program. Zato }e biti potrebno da neke postavke prilagodite svojim `eljama i potrebama. a itekako potrebnim svakom korisniku. pode{avanja va{e konekcije na Internet. svaki kompjuter dolazi sa instaliranim operativnim sistemom. Ako je izbri{ete. Dvostruki klik mi{em na ikonu shortcut ima isti efekat kao i dvostruki klik Slika 1-39: na originalnu ikonu – pokre}e se program. Ako izbri{ete (slu~ajno ili namjerno) originalnu ikonu. otvaranje programa i sl. pa sve do rada samog operativnog sistema. Najva`nija razlika (na koju morate obratiti naro~itu pa`nju) izme|u ikone shortcut i originalne ikone jeste u tome {to originalna ikona u stvari predstavlja originalni program. Ikone shortcuts izgledaju kao i originalne ikone. Pode{avanje va{eg kompjutera Kao {to smo rekli na samom po~etku. Ovu ikonu mo`ete staviti tamo gdje vam odgovara – naj~e{}e shortcut je to sam Desktop ili Traka za brzo pokretanje programa (Quick Launch toolbar). fajla ili foldera. pogotovo ako ne posjedujete dovoljno znanja za to. Prilikom instaliranja OS-a. Da biste ubrzali svoj rad. Mijenjanje nekih postavki kompjutera je poprili~no opasan posao. {to }e umnogome olak{ati va{ svakodnevni rad. izbrisali ste samo sli~icu sa Desktopa – originalni fajl ostaje netaknut. ali sa malom strelicom u donjem lijevom uglu (Slika 1-39).MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 41 1. izbrisali ste i taj fajl. fajl ili folder. ikona shortcut predstavlja ustvari samo kraticu do originalnog programa. folder ili dokument koji je predstavljen Ikona ikonom shortcut. Zbog toga u ovom priru~niku ne}emo objasniti sve opcije ve} }emo se zadr`ati na onim manje opasnim. uvidite da je do sada obja{njavani na~in rada sa kompjuterom (izborom iz trake menija. . mo`ete koristiti neke kratice i trikove. Shortcuts (Kratice) Kada du`e radite sa kompjuterom. stru~no lice koje to obavlja izvr{i i neke postavke koje vama mo`da i ne odgovaraju. {to ba{ i nije preporu~ljivo.3.

. vidite po strelici u donjem lijevom uglu ikone.. Pritisnite desnom tipkom mi{a originalnu ikonu i. otvorite Windows Explorer i prona|ite originalnu ikonu programa ili foldera za kojeg `elite postaviti shortcut. a iz podmenija opciju Desktop (Create Shortcut) (Slika 1-41).42 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Stavljanje shortcuta na Desktop Desktop je vjerovatno naj~e{}e kori{teno mjesto za stavljanje shortcuta. povucite ikonu na Desktop i otpustite tipku mi{a. Da biste postavili shortcut na Desktop. dr`e}i tipku pritisnutu. Jednostavno na originalnu ikonu kliknite desnom tipkom mi{a i iz menija izaberite opciju Send to. Po defaultu. a zatim izbri{ete dio Shortcut to. Zatim kliknite na dugme Finish i dobili ste isti rezultat kao i u prvom slu~aju. Pojavit }e se prozor Shortcut Wizard koji izgleda kao na slici 1-40. Windows XP nudi i drugi na~in postavljanja shortcut ikone na Desktop. i na Desktopu }e se pojaviti shortcut ikona `eljenog programa ili foldera. Kliknite desnom tipkom mi{a na prazan prostor na Desktopu i iz menija izaberite New>Shortcut.. Da je to shortcut.. koji samo oduzima prostor na Desktopu. Kliknite na dugme Next i otkucajte ime za va{ shortcut (ako slu~ajno ne `elite originalno ime). Kao i obi~no. Slika 1-40: ^arobnjak za Shortcut Kliknite na dugme Browse i na|ite program ili folder za koji `elite kreirate shortcut na Desktopu. Pojavit }e se mali meni iz kojeg odaberete opciju Create Shortcut Here. naziv ikone }e biti Shortcut to.. Shortcut mo`ete napraviti i iz Windows Explorera. a ne originalna ikona. Uobi~ajeno je da se naziv ikone preimenuje tako {to na nju kliknete desnom tipkom mi{a i izaberete opciju Rename. .

.. kliknite na izbrisanu ikonu desnom tipkom mi{a i izaberite opciju Restore. imate dvije mogu}nosti da je vratite nazad: Kliknite desnom tipkom mi{a na prazan prostor Desktopa i izaberite opciju Undo Delete. Ako nenamjerno izbri{ete neku ikonu sa Desktopa. Iako se taj izbor ~ini logi~nim. on ipak ima i svojih nedostataka. To mo`ete vrlo jednostavno obaviti desnim klikom mi{a na ikonu koju `elite izbrisati i izborom opcije Delete iz menija. naprimjer. radite sa nekim programom koji potpuno prekrije va{ Desktop. i izbrisana ikona }e se ponovo pojaviti na Desktopu. Kada.dvostrukim klikom lijevom tipkom mi{a otvorite Recycle Bin (~ija ikona se nalazi na Desktopu). ili . pa }ete po`eliti da uklonite neke ikone koje vam nisu toliko potrebne.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 43 Opcija "Desktop " za postavljanje shortcut ikone na Desktop Slika 1-41: Postavljanje shortcuta iz Windows Explorera Uklanjanje shortcuta sa Desktopa Mo`e se desiti da vremenom pretrpate va{ Desktop sa shortcut ikonama. Stavljanje shortcuta na Quick Launch toolbar Naj~e{}e kori{teno mjesto za stavljanje shortcuta je Desktop. vi vi{e niste u stanju da direktno pristupite nekoj novoj shortcut . Morat }ete jo{ jednom potvrditi svoju `elju da izbri{ete izabranu ikonu i ikona shortcut je izbrisana.

Ako Traka za brzo pokretanje programa nije vidljiva na va{em Taskbaru. va{e shortcut ikone }e uvijek biti dostupne. jednostavno kliknite tipkom mi{a na ikonu i. zna~i da je Traka zaklju~ana (Locked). Da biste stavili `eljene ikone na ovu traku. kliknite desnom tipkom mi{a na prazan prostor Trake. Isti efekat mo`ete posti}i i povla~enjem ikone iz Windows Explorera na Traku. i ako je ~ekirana opcija Lock the Taskbar. Ako ne vidite ove grupe ta~kica. i u meniju View izaberite Large ili Small Icons. a zatim je prebacite ili iskopirate na Traku za brzo pokretanje programa. te na taj na~in promijenite veli~inu Trake. Da biste izbjegli nepotrebne klikove mi{em. U takvom slu~aju mo`ete kliknuti desnom tipkom mi{a na Traku za brzo pokretanje programa i izabrati opciju Show Desktop. ne pu{taju}i tipku. Ako `elite da pro{irite ili da smanjite Traku za brzo pokretanje programa. Ako poku{ate da prebacite ikonu nekog programa iz menija Start>All Programs. U tom slu~aju morate prvo otklju~ati Traku na na~in kako smo to ve} opisali. povucite je na `eljeno mjesto. morate uraditi slijede}e: Kliknite desnom tipkom mi{a na Taskbar. onda povucite ikonu sa Desktopa dr`e}i pritisnutu desnu tipku mi{a. Opcija Show . Kada se pokaziva~ pretvori u dvostruku strelicu. do|ite pokaziva~em mi{a na grupu ta~kica koje se nalaze na i na lijevoj i na desnoj ivici Trake.44 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP ikoni na Desktopu. od~ekirajte je. otpustite tipku mi{a. Ako vi{e volite da ikonu sa Desktopa pomaknete na Traku. Ako ste zadovoljni novom lokacijom. Na taj na~in. Najjednostavnije rje{enje je da ipak napravite Shortcut ikonu na Desktopu na ve} opisani na~in. Polo`aj ikona na Traci mo`ete urediti po sopstvenoj `elji – jednostavno kliknite desnom tipkom mi{a na odre|enu ikonu i. pritisnite lijevu tipku mi{a i povucite udesno ili ulijevo. kliknite na strelice (>>) u gornjem desnom uglu Trake i pokazat }e se sve postoje}e ikone. Ako `elite da promijenite veli~inu ikona na va{oj Traci za brzo pokretanje programa. izaberite opciju Show Text. mo`ete ikone ~esto kori{tenih programa smjestiti direktno na Traku za brzo pokretanje programa. a iz menija koji }e se pojaviti odaberite opciju Move Here. Kada do|ete na `eljenu lokaciju na Traci. kliknite desnom tipkom mi{a na Taskbar i pod opcijom Toolbars izaberite Quick Launch. samo otpustite tipku mi{a i ikona }e biti premje{tena. ali se ime programa izbri{e sa menija All Programs. ne pu{taju}i je (Drag and drop). Da biste na traci dobili i imena ikona iz ovog menija. povucite ikonu na Traku. Pojavi}e se mala crna linija koja }e vam pokazati gdje }e ikona biti smje{tena. Otpustite dugme mi{a i ikona }e se pojaviti na Traci. Ako Traka za brzo pokretanje programa sadr`i vi{e ikona nego {to je to mogu}e istovremeno prikazati. de{ava se da ikonu prebacite na Traku. Ako `elite odre|enu shortcut ikonu koja ve} postoji na Desktopu iskopirati na Traku za brzo pokretanje programa.

kao {to se vidi na slici 1-42. i tek tada otpustite tipku mi{a. Povucite izabranu ikonu do ikone Startup i pri~ekajte dok se ne otvori startup podmeni. Ako `elite da izbacite program sa ove liste. Opcija "Startup" Spisak programa koji se automatski pokre}u Slika 1-42: Start-up Kako da dodate ili izbri{ete ikonu iz Autostart menija? Kliknite na Start >All Programs. Autostart naj~e{}e kori{tenih programa XP pru`a mogu}nost da programe koje ~esto koristite postavite tako da se automatski pokre}u ~im uklju~ite va{ kompjuter. kliknite desnom tipkom mi{a na `eljenu ikonu i iz otvorenog menija izaberite opciju Delete. kliknite desnom tipkom mi{a i iz otvorenog menija izaberite Delete. Zatim povucite va{u ikonu u ovaj podmeni. Ako `elite da uklonite neku ikonu sa Trake. u opciji Startup.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 45 Title }e na mjestu va{e Trake prikazati naziv Quick Launch. . i desnom tipkom mi{a kliknite na ikonu programa kojeg `elite staviti u autostart. Na taj na~in ste dodali `eljeni program me|u ostale programe koji se pokre}u automatski. Shortcuti va{ih automatski pokrenutih programa nalaze se u meniju All Programs.

mo`ete dovesti do toga da va{ kompjuter ne radi kako treba ili ~ak da potpuno prestane raditi. kao {to su tastatura. kao i promijeniti sve vrste regionalnih postavki: jezik. datuma i sl. ili u Windows Exploreru na traci Other places izaberite My Computer. prilikom rada na mijenjanju postavki va{eg kompjutera treba biti izuzetno pa`ljiv i mijenjati samo one postavke za koje ste sigurni da znate {ta zna~e. valutu. Kao {to smo ve} rekli na po~etku ovog poglavlja. a zatim iz iste trake Control Panel. nazvan Category View.. Ovakav prozor predstavlja novodizajnirani izgled Control Panela koji se pojavio sa XP-om. a zatim iz desnog dijela prozora izaberite (jednim klikom lijeve tipke mi{a) opciju Control Panel. modem itd. U gornjem lijevom uglu ovog prozora je opcija Switch to Classic View Slika 1.46 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP CONTROL PANEL Control Panel predstavlja komandnu tablu va{eg kompjutera. na~in prikazivanja brojeva. razli~ite fontove (vrste slova). U suprotnom. Otvaranje Control Panela Control Panel mo`emo otvoriti na slijede}i na~in: kliknite na dugme Start. printer. ali mo`ete i instalirati ili deinstalirati programe. Tu mo`ete napraviti postavke za ve}inu perifernih ure|aja na kompjuteru.43: Control Panel . displej. U oba slu~aja dobit }ete prozor kontrolne table koji izgleda kao na slici 1-43. mi{.

MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 47 koja daje standardni (stari) izgled Control Panela. kada izaberete `eljeni ure|aj iz bilo koje verzije Control Panela. Ali. Kao {to smo i rekli. Naro~ito kod deinstalacije programa nije dovoljno. Slika 1-44: Klasi~ni izgled Control Panela Koja verzija Control Panela je bolja? U su{tini. razlike su sasvim male. ne}emo obja{njavati sve opcije Control Panela ve} }emo se zadr`ati samo na onim najneophodnijim. npr. ako samo izbri{ete program sa kompjutera. Prva od takvih opcija je: Add or Remove Programs Ova opcija slu`i za instaliranje novih i deinstaliranje nepotrebnih programa.dll). samo obrisati ikonu programa. otvara se potpuno isti prozor Properties sa karakteristikama odabranog ure|aja. nepotrebno optere}uju}i va{ hard disk. tako da. ovi fajlovi ostaju. . U novoj verziji su samo pojedini ure|aji organizovani u kategorije. {to je korisno za one koji su se ve} navikli na njegov stari izgled (Slika 1-44). tako da je pristup tim ure|ajima ne{to br`i. jer svaki program prilikom instalacije razbaca po va{em kompjuteru niz pomo}nih fajlova (naj~e{}e sa oznakom .

a zatim kliknite na dugme Change / Remove. update i sl. Opcija za mijenjanje ili uklanjanje Opcija za dodavanje novih programa Opcija za dodavanje ili uklanjanje komponenti XP-a Opcija za postavku defaultnih programa Spisak instaliranih programa Slika 1-45: Add or Remove Programs Po defaultu. Odaberite program koji `elite deinstalirati jednim klikom lijeve tipke mi{a na ime programa u Spisku instaliranih programa. Obi~no instalacioni fajl ima naziv Setup. kada god otvorite prozor Add or Remove. Ako izaberete opciju Windows . Kada ga locirate. i instalacija }e po~eti. kliknite na dugme Open. XP }e ga otvoriti sa otvorenom opcijom Change or Remove Programs. Druga opcija u ovom prozoru je Add New Programs.exe. pojavljuje se prozor ~iji su osnovni elementi i opcije prikazane na slici 1-45. a zatim }e automatski izbrisati program i sve pripadaju}e fajlove.exe ili Install. otvorit }e se prozor koji }e od vas tra`iti da locirate instalacioni fajl klikom na dugme Browse. Kada kliknete na ovu opciju. Kompjuter }e jo{ jednom zatra`iti potvrdu va{e namjere da deinstalirate odabrani program. XP }e ponuditi dvije alternative: da instalirate neki program sa CD-a ili floppy diskete. Nju koristite prilikom instaliranja novih programa.48 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Kada otvorite ovu opciju.) Ako izaberete opciju instalacije sa CD-a ili floppyja. ili da instalirate neku od komponenti Windowsa (drajver.

vidjet }ete da pored pojedinih komponenti XP-a postoje ~ekirani kvadrati}i. i u spisku Background. kliknite na dugme Next i dalje slijedite upute XP-a. CD-u ili disketi. Ako `elite da kao pozadinu Desktopa postavite neku sliku (mo`da va{u ili . {to zna~i da su te komponente ve} instalirane. U gornjem dijelu prozora }ete odmah mo}i vidjeti kako izgledaju odabrane pozadine. a zatim klikom na dugme Install now zapo~eti instalaciju. ako `elite dodati neku od komponenti (npr. kliknite Next. Slijede}a opcija ovog prozora je Add / Remove Windows Components. kliknite na dugme Screen saver. Suprotno tome. a zatim prona|ite lokaciju na kojoj je smje{tena `eljena slika i ponovite gornji postupak (Apply. od~ekirajte `eljenu komponentu. a zatim iz spiska raspolo`ivih Screen savera izaberite onaj koji . Sa ovom opcijom dodajete ili uklanjate neke od komponenti XP-a. Slijede}a opcija Control Panela o kojoj }emo re}i ne{to vi{e je opcija: Display Kada kliknete na ovu opciju otvorit }e se prozor Display Properties. Ako `elite da ih deinstalirate. Kada otvorite ovu opciju. klikajte na pojedine pozadine. gdje }ete izabrati odre|eni update.. kao na slici 1-46. i pozadina va{eg Desktopa }e dobiti novi izgled. kliknite na dugme Slika 1-46: Karakteristike Displaya Apply (primijeni).MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 49 Update. fax service) ~ekirajte bijeli kvadrati} pored `eljene komponente.?) koju imate na kompjuteru. Kako da podesite pozadinu va{eg Desktopa? Kliknite na dugme Desktop. kliknite na dugme Browse. Ako `elite na va{ kompjuter postaviti neki Screen saver (slika ili animacija koja se uklju~uje nakon odre|enog perioda neaktivnosti na kompjuteru. Na ovom prozoru ima vi{e opcija za mijenjane raznih postavki. pa OK). Kada odaberete `eljenu pozadinu. a u svrhu ~uvanja – {tednje va{eg ekrana). a mi }emo objasniti samo neke od njih.. a zatim na dugme OK. i slijedite upute. XP }e vas prebaciti na Microsoftov web site (pod uslovom da ste konektovani na Internet).

a kvalitet boje izaberite izme|u predefinisanih opcija Color Quality. U prostoru Double-click speed promijenite kliza~em `eljenu brzinu u pravcu Slow za manju brzinu.. Kada `elite dodati novi font.50 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP vam se svidi. Na kraju kliknite na dugme OK. Odredite mu karakteristike pojavljivanja klikom na dugme Settings i vrijeme neaktivnosti nakon kojeg }e se Screen saver pokrenuti u prozoru Wait. ve} }ete isti efekat posti}i kratkim klikom na `eljenu ikonu. Slijede}a opcija Control Panela o kojoj }emo re}i ne{to vi{e je opcija: Fonts Ova opcija omogu}ava prikaz svih instaliranih fontova (Font je skra}eni naziv za tip slova). Na kraju svake izmjene opcija Desktopa ponovite istu zavr{nu proceduru (Apply. ovdje mo`ete podesiti brzinu dvostrukog klika kojim otvarate foldere / dokumente. Uradite to na slijede}i na~in: Odaberite u spisku raspolo`ivih Screen savera 3D Text. ~ekirajte kvadrati} Switch primary and secondary buttons.. Pod dugmetom Pointers dobit }ete mogu}nost da promijenite izgled va{eg pointera (pokaziva~ kretanja mi{a) koji je po defaultu predstavljen strelicom. kao na slici 1. te deinstaliranje nepotrebnih fontova. I ovdje imate vi{e Tabova (dugmadi). te odaberite na~in njegovog pojavljivanja i kretanja po Desktopu u prostoru Motion. Tako|er. i otvori}e se prozor koji }e vam omogu}iti da locirate novi font na nekom od drajvova i foldera va{eg kompjutera. . Mo`da `elite promijeniti postavku va{eg mi{a? Kliknite na ikonu Mouse u Control Panelu i otvorit }e se prozor sa postavkama va{eg mi{a. i novi font }e biti instaliran. Ako `elite da primarna tipka bude desna. iz menija File odaberete opciju Install New Font. instalaciju novih fontova. a zatim u njegovom Settingsu u prostoru Custom Text otkucajte `eljeni tekst.minutes. pa OK) Klikom na dugme Settings otvorit }e se postavka va{eg ekrana u vezi sa rezolucijom i kvalitetom boja. Deinstalaciju odre|enog fonta vr{ite tako {to u prozoru Fonts kliknete na `eljeni font. Dugme Buttons pru`a mogu}nost da promijenite defaultnu postavku mi{a kod koje je primarna tipka mi{a uvijek ona lijeva. ili Fast za ve}u brzinu dvostrukog klika. a onda iz menija File odaberete opciju Delete. Kao Screen saver mo`ete postaviti i neki va{ tekst. Opcija Turn on Click Lock omogu}it }e vam da kod prebacivanja foldera / dokumenta tehnikom Drag and drop ne morate dr`ati pritisnutu tipku mi{a sve vrijeme. a mi }emo opisati neke od njih.47. Odaberite `eljenu rezoluciju povla~e}i kliza~ na opciji Screen Resolution.

. [tampanje na bilo kojem drugom printeru korisnik mora izri~ito naglasiti nakon odabira pomenute opcije Print. pa OK). ali mo`ete uo~iti da je jedan od printera ozna~en strelicom ( ). [ta je to defaultni printer? Defaultni printer je onaj printer kojeg korisnik `eli naj~e{}e koristiti. Slijede}a opcija Control Panela o kojoj }emo govoriti je opcija: Printers and Faxes Dvostruki klik na ovu ikonu otvara prozor u kojem }ete vidjeti koji su to sve printeri ({tampa~i) instalirani na va{em kompjuteru. Na gornjoj slici mo`ete vidjeti koji su to sve printeri instalirani na ovom kompjuteru. To predstavlja oznaku defaultnog printera.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 51 Slika 1-47: Postavka mi{a Za zavr{etak bilo koje od navedenih opcija va`i ista zavr{na procedura koja je ve} opisana (klik na Apply. Uobi~ajeno je da je na jednom kompjuteru instalirano vi{e printera ili ~ak i fax. tako da ga svaka aplikacija na kompjuteru automatski odabire za {tampanje nakon izbora opcije Print. kao na slici 1-48.

Zavisno od toga koju vrstu navedenih printera `elite instalirati. te }e sam i instalirati sve potrebne drajvere. Kada otvorite prozor Printers and faxes. kliknite desnom tipkom mi{a na ikonu printera kojeg `elite ozna~iti kao defaultni.52 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Oznaka za defaultni printer Slika 1-48: Printeri Kako da podesite odre|eni printer kao defaultni ? Veoma lako. Ako `elite da {tampate na nekom drugom. Instalacija lokalnog printera Kod instalacije bilo kojih novih perifernih ure|aja. Strelica koja ozna~ava defaultni printer }e se automatski pojaviti kod izabranog printera. postupak instalacije se donekle razlikuje. novom printeru. i XP }e sam prepoznati o kojem modelu printera se radi. 2. Prema na~inu kako su spojeni sa va{im kompjuterom mo`emo razlikovati tri vrste printera: 1. uklju~ite ga (Power On). Mre`ni printer – printer priklju~en na neki od kompjutera na lokalnoj mre`i. 3. obi~no preko LPT1 porta (fizi~ki port je. potrebno je da na svom kompjuteru instalirate neophodni softver (drajvere). Lokalni printer – printer priklju~en direktno na va{ kompjuter. i iz padaju}eg menija odaberite opciju Set as Default Printer. U ve}ini slu~ajeva bit }e dovoljno da samo priklju~ite novi printer na va{ kompjuter. Takav sistem rada se naziva Plug . Mre`ni printer sa mre`nom karticom – printer priklju~en direktno na lokalnu mre`u kao poseban mre`ni ure|aj. najjednostavnije re~eno. “uti~nica” na koju spajate odre|eni ure|aj). XP pokazuje svoju pravu snagu u odnosu na sve druge operativne sisteme Windows.

MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 53 and Play (uklju~i i radi). XP }e ponuditi dvije alternative na izbor: Local printer attached to this computer (lokalni printer priklju~en na ovaj kompjuter) i A network printer. ~ekirajmo opciju Local printer. Ako ipak koristite klasi~ni LPT1 port (jo{ uvijek uobi~ajeni port za spajanje printera na kompjuter). nije potrebno da instalirate softver za taj printer. a zatim odaberite opciju Add a printer (dodaj printer). postupite na slijede}i na~in: Otvorite opciju Printers and Faxes u Control Panelu. kliknite na Next i Slika 1-49: ^arobnjak za instaliranje printera Wizard }e vas voditi dalje u instalaciji novog printera.. Za razliku od ostalih OS-a Windows. kojom ka`emo XP-u da `elimo da on sam prepozna i instalira na{ novi printer. Normalno. kao i podopciju Automatically detect and install my plug and play printer. ve} }e sam XP instalirati sve potrebne drajvere za takvu vrstu printera. To je zaista zna~ajno pobolj{anje kod priklju~ivanja perifernih ure|aja na kompjuter u odnosu na sve druge OS-e Windows. U prozoru koji }e se slijede}i otvoriti (Slika 1-49).. XP }e prepoznati novi printer i instalirati potrebne drajvere. ako koristite lokalni printer skop~an na va{ USB port ili Infrared port. Ako sve pro|e kako treba. Ako kojim slu~ajem XP ne prepozna novi printer. a ikona i naziv novog printera }e se . or a printer attached to another computer (mre`ni printer ili printer priklju~en na neki drugi kompjuter na mre`i) Po{to smo rekli da `elimo instalirati lokalni printer. printer mora biti povezan sa kompjuterom odgovaraju}im kablom i uklju~en (Power on). XP }e vas obavijestiti da.

XP }e pokazati prozor koji sadr`i podatke o imenima kompjutera na mre`i.. i oznakom default – yes ili no. Ako ne znate ove podatke. te ime printera (ako imate takav) koji je priklju~en direktno na mre`u kao mre`ni ure|aj.. Ozna~ite opciju Yes. a XP }e vas u slijede}em prozoru upitati da li `elite da koristite taj printer kao defaultni? Odaberite Yes ili No. i ikona novog mre`nog printera }e se pojaviti u opcijama Printers and faxes u Control Panelu.. a zatim odaberite opciju Add a printer (dodaj printer)..54 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP pokazati u opcijama Printers and faxes. dozvolite {tampanje samo od 08 do 16 tako da izvan tog vremena niko ne mo`e {tampati na va{em printeru).. \\server\laser. da podesite neke sigurnosne postavke (security) ili neke postavke samog ure|aja (Device settings).. Vrlo upotrebljiva opcija Control Panela je: Regional and Language Options Kada otvorite ovu opciju.. Postavku svakog instaliranog printera mo`ete mijenjati po svojim `eljama. da promijenite port na koji je priklju~en. Ako znate ime i lokaciju mre`nog printera. a zatim kliknite na dugme Next. npr. da postavite vremenska ograni~enja za kori{tenje va{eg printera (npr. a XP }e sam ubaciti njegovu punu adresu u prostor pod nazivom Printer:. Nakon zavr{enog postupka instalacije... Dobit }ete jo{ jedan prozor koji }e vas obavijestiti da ste kompletirali instalaciju mre`nog printera pod imenom . na kompjuteru .. Ovaj prozor ima dva taba: Regional Options i Languages... Instalacija mre`nog printera Opet otvorite opciju Printers and Faxes u Control Panelu. i na printeru }e se od{tampati testna stranica (pod uslovom da je sve u redu). – Name. XP otvara ovaj prozor sa otvorenim tabom Regional Options. i u dobijenom prozoru }ete imati mogu}nost da odre|eni lokalni printer dijelite sa drugim korisnicima (sharing).. mo`ete odmah ukucati te podatke u prostor Name. ali sada u otvorenom prozoru ozna~ite opciju A network printer. or a printer attached to another computer.. Kliknite Next.. dobijate prozor kao na slici 1-50. kliknite mi{em u ovaj prostor Name. Kliknite na ime kompjutera na koji je priklju~en mre`ni printer. Kliknite na ikonu `eljenog printera desnom tipkom mi{a. Kliknite Finish. Po defaultu. u skladu sa svojim `eljama i ponovo kliknite Next. odaberite Properties iz padaju}eg menija. Ozna~ite opciju Connect to this printer .. XP }e vas obavijestiti da je prona{ao i instalirao novi printer i ponudit }e vam da od{tampate test page (testnu stranicu). Na ovom mjestu mo`ete postaviti neke opcije koje }e .

na~in prikazivanja brojeva. sa ~etiri taba: Numbers – gdje vr{ite pode{avanje prikaza brojeva. npr. da neku od predodre|enih postavki podesite prema svojim `eljama klikom na dugme Customize Ako po`elite da izvr{ite neke promjene u regionalnim postavkama i kliknete na dugme Customize. Date – gdje vr{ite pode{avanje prikaza datuma. ili 2. da izaberete ve} predodre|eni set regionalnih postavki odabiraju}i naziv dr`ave (na`alost. vremena i datuma (u kratkoj i dugoj verziji). valute. Bosne i Hercegovine nema jo{ uvijek na ovom spisku. . Time – gdje vr{ite pode{avanje prikaza vremena (npr. otvorit }e se prozor Customize Regional Options (slika 1-51).MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 55 Predodre|eni set regionalnih postavki postavite na Croatian Dugme Customize za mijenjanje Predodre|enog seta regionalnih postavki Slika 1-50: Regional and Language Options koristiti svi va{i programi. 12-satni ili 24-satni prikaz). XP na ovom tabu nudi dvije mogu}nosti: 1. Currency – gdje vr{ite pode{avanje prikaza valute (umjesto hrvatske kune mo`ete izabrati ameri~ki dolar ili Euro). pa nam je najbli`a postavka susjedne Hrvatske).

|). U prostoru za izbor jezika koji }ete koristiti kao automatsku postavku za unos teksta. odaberite Croatian. Da biste dobili tu opciju kliknite na tab Languages. i otvorit }e se prozor kao na slici 1-52. Na samom dnu prozora mo`ete uo~iti dugmad Language Bar i Key Settings.56 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Tab Languages daje mogu}nost da vidite i mijenjate jezik i metode unosa teksta. dok }ete klikom na Key Settings dobiti Slika 1-51: Prozor Customize Regional Options Izbor jezika koji }e se koristiti kao defaultni Dugme za izbor opcije za prikaz izabranog jezika na Taskbaru Dugme za izbor kombinacije tipki za promjenu jezika i tastaure Slika 1-52: Opcije taba Languages . U ovom prozoru mo`ete podesiti i jo{ neke opcije. Klikom na Language Bar dobit }ete mogu}nost da XP prika`e izabrani jezik u Taskbaru ili ne. a zatim na dugme Details.}. kako biste imali mogu}nost na{ih karakteristi~nih znakova ({.~.

sa tri taba: Date & Time. ali se nudi opcija da to promijenite u Ctrl i Shift. Keyboard layout – postavku tastature. Pod tabom Date & Time mo`ete podesiti datum. Slika 1-53: Date and Time Properties Podesite vašu vremensku zonu ovdje ^ekirajte ovaj kvadrati} ako `elite da XP automatski promijeni vrijeme kod prelaska na "ljetno racunanje vremena" Slika 1-54: Pode{avanje vremenske zone . switch – kombinaciju tipki koju treba pritisnuti da bi promijenili jezik unosa teksta. Nakon bilo kakve promjene morate kliknuti na dugme Apply.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 57 mogu}nost da podesite tzv. godinu i vrijeme. I na kraju poglavlja o Control Panelu da detaljnije objasnimo jo{ samo jednu opciju: Date and Time Klikom na opciju Date and Time u Control Panelu. otvorit }e se prozor Date and Time Properties (Slika 1-53). Time Zone i Internet Time. a zatim OK da bi promjene bile prihva}ene i zapam}ene. Obi~no je ta kombinacija tipki lijevi Alt i Shift. i tzv.

Na slici 1-54 je prikazan izbor vremenske zone za Sarajevo.58 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Pod tabom Time Zone podesite va{u vremensku zonu. Pod tabom Internet Time dobit }ete mogu}nost da podesite svoj kompjuter tako da automatski vr{i uskla|ivanje sistemskog sata sa nekim od Time servera na Internetu (Slika 155). Normalno. ^ekirajte ovu opciju ako `elite da XP automatski vrši sinhronizaciju vašeg sistemskog sata Odaberite time server na Internetu sa kojim `elite sinhronizovati vaš sistemski sat. i ~ekirajte opciju Automatically adjust clolck for daylight saving changes ako `elite da XP sam izvr{i promjenu vremena po~etkom i krajem perioda koji je ozna~en kao “Ljetno ra~unanje vremena”. Slika 1-55: Internet sinhronizacija sata . ova opcija ima smisla samo ako imate konekciju na Internet.

settings Desktopa kao i Favorite listu. tako da imate lak{i i br`i pristup. Omogu}ena je i opcija ure|ivanja menija Start (desni klik na Start. Odluku prepu{tamo vama.4. Omogu}eno je i ure|enje informacija koje }ete dobijati pod opcijom View>Details tako da dobijete one informacije o fajlovima koje vas interesuju. kao i drugim lokacijama na kompjuteru. obi~no se korisnici koji su koristili staru verziju pitaju: “Da li je stvarno ova nova verzija bolje od ove koju ve} imam?” Poku{at }emo odgovoriti koje su to novine koje je donio XP u odnosu na starije verzije Windowsa. koji omogu}ava brz pristup osnovnim radnjama.MICROSOFT WINDOWS XP [ta je to novo donio Windows XP? 59 1. Rad sa Explorerom je olak{an i pobolj{an novim Explorer Barom na lijevoj strani prozora Explorer. izazivaju}i paniku. Naro~ito pogodna opcija je pregledanje foldera koji sadr`e slike u . Logiranje sa odre|enim accountom je olak{ano novim interfejsom na Welcome ekranu. pogotovo na notebook kompjuterima i ravnim (Flat) monitorima. redizajniran je izgled i funkcija menija Start. a zatim i opciju Standard ili Clear Type. odaberite metod Smooth edges. [ta je to novo donio Windows XP? Kada god se pojavi neka nova verzija Windows operativnog sistema. i kada dobijete prozor kao na slici 1-56. Da biste omogu}ili ili isklju~ili ovu opciju Slika 1-56: CrystalType Display (enable ili disable). Moramo napomenuti da se ovdje ne radi samo o uljep{avanju Desktopa ve} o upotrebi sasvim nove tehnologije CrystalType Display koja daje mnogo o{triju sliku. otvorite Start>Control Panel>Display> Appearance. Za razliku od ostalih OS-a Windows. Dobra osobina XP-a je ta {to je omogu}io zaklju~avanje Taskbara kao i Toolbara (opcija Lock) da bi se sprije~ilo njihovo slu~ajno pomjeranje. pa Properties). koji sada automatski prati koje programe naj~e{}e koristite i stavlja ih u lijevi prozor menija Start. {to se de{ava kod po~etnika. Ono {to }ete prvo uo~iti je novi vizuelni dizajn grafi~kog interfejsa XP-a. Svaki user ima svoj privatni My Documents folder. Zna~ajno pobolj{anje je XP donio i na polju Multi User upotrebe.

govora kao i mno{tva efekata. gdje svaku sliku koja se nalazi u folderu vidite kao malu Thumbnail sli~icu. XP nudi opciju Roll back – povratak na stari drajver. kliknite desnom tipkom mi{a na zipovani fajl i izaberite opciju Extract all. Mo`ete napraviti listu pjesama u Media Playeru. Search Tool je obezbijedio novu alatku Search Companion. putem New Connection Wizarda.60 [ta je to novo donio Windows XP? MICROSOFT WINDOWS XP tzv. Media Player 8 – player koji obezbje|uje podr{ku za veliki broj audio i vizuelnih formata. koja obezbje|uje centralizovane alate za sve vrste pretra`ivanja. TV-a. Web Publishing – olak{ano je publikovanje va{ih sadr`aja na Webu. Da odzipujete fajl. Mo`ete kopirati muziku sa LP-a. Da dodate fajl u ovaj folder. Olak{ano je pode{avanje bilo koje mre`ne konekcije. Personalni Firewall – XP dolazi sa ugra|enim ICF-om (Internet Connection Firewall) kojim mo`ete za{titi jedan kompjuter ili ~itavu mre`u od ne`eljenih hakerskih upada u va{ sistem. Nabrojat }emo neke alate: Windows Movie Maker – omogu}ava da sami kreirate svoje li~ne video filmove sa va{e video kamere. Microsoft nudi novu opciju za rje{enje ovog problema: Signed drivers – set drajvera za koje Microsoft garantuje da rade pod XP-om. bez upotrebe nekog drugog grafi~kog programa. Photo Printing Wizard – omogu}eno je {tampanje fotosa direktno iz foldera. Jedno od najve}ih pobolj{anja XP nudi u oblasti Multimedije. Nikad lak{e. ili klikom na desnu tipkom mi{a i izborom opcije Send To > Writable CD. Jo{ jedan na~in snimanja muzi~kih CD-a (ako imate CD pisa~). VCR-a ili bilo kojeg ure|aja koji priklju~ite na va{ kompjuter. Ugra|ena podr{ka za rad sa ZIP fajlovima – Kompresovani ZIP fajlovi se tretiraju kao compressed folders. DVD i video – mo`ete gledati DVD u Media Playeru ili preko cijelog ekrana. Ovi drajveri su digitalno ovjereni da bi se osigurala njihov kvalitet i pouzdanost rada pod XP-om. bilo da se radi o Dial upu. . Thumbnails view. a zatim kliknuti na dugme Copy to CD or Device. Opcija Filmstrip je tako|er jedna novina za pregledanje ve}eg broja slika iz odre|enog foldera. Omogu}eno je dodavanje muzike. Jedan od najve}ih problema pri radu sa velikim brojem ure|aja priklju~enih na va{ ra~unar je nekompatibilnost odgovaraju}ih drajvera sa va{im OS-om. mo`ete “pr`iti” CD-ove direktno sa va{eg hard diska jednostavnom Drag and Drop tehnikom. LAN ili VPN konekciji. desnom tipkom mi{a kliknite na `eljeni fajl. i iz drop down menija izaberite opciju Send To>Compressed Folder. Pobolj{ana podr{ka za digitalne kamere i skenere – vi{e nije potreban neki tre}i softver za rad sa ovim vrstama ure|aja. Ako ipak instalirate neki drajver za koji utvrdite da ne odgovara va{em OS-u. Ako imate CD pisa~.

Restauracija sistema: Omogu}ava korisnicima i administratorima da vrate ra~unar u prethodno stanje.1x kao dodatnu mjeru za{tite informacija. mo}i }ete razumjeti koliko je XP pouzdaniji OS od svih dosada{njih. pri ~emu kvalitet prenosa nikad nije bio bolji. prelazak u stanje Standby ili Hibernation je br`e. kao i vra}anje u normalan re`im rada nakon toga. Samo ako ste radili sa prija{njim verzijama Windowsa. glasovno ili slikovno. Sve u svemu. koji omogu}ava stabilan i siguran rad. pored daljinskog pristupa svim podacima i aplikacijama na kancelarijskom ra~unaru. Pored toga. mo`ete ga rije{iti koriste}i Compatibility mode. Windows XP je prvi operativni sistem koji koristi bezbjednosnu tehnologiju 802. Udaljena pomo}: Omogu}ava da va{ prijatelj ili stru~njak za IT (informacione tehnologije) daljinski kontroli{e va{ ra~unar da bi demonstrirao neki proces ili da bi pomogao u rje{avanju nekog problema. kod ku}e ili u javnim “vru}im ta~kama” ne zahtjeva nikakvo konfigurisanje. Komponenta System Restore automatski pravi lako prepoznatljive ta~ke povratka koje mo`ete iskoristiti za vra}anje ra~unara u prethodno vrijeme. Pritom vi{e aplikacija mo`e da se izvr{ava istovremeno. mo`emo re}i da je Microsoft kona~no izbacio jedan pouzdan operativni sistem. Veliki broj programa napisanih za druge OS-e }e bez problema raditi na XP-u. ako notebook ra~unar radi pod sistemom Windows XP. efikasno i stabilno. Onlajn status va{ih kontakata mo`ete neprekidno da pratite i da izaberete da sa njima komunicirate tekstualno. bilo da se radi u stand-alone modu ili u mre`nom okru`enju. Pobolj{ane performanse / Vi{eprocesni rad: Ovo zna~i da korisnici mogu izvr{avati svoje najzahtjevnije aplikacije i u isto vreme imati dobro vrijeme odziva sistema. Pored toga. Windows Messenger: Lak na~in na koji odmah mo`ete da komunicirate sa kolegama i slu`bom za podr{ku. Udaljena radna povr{ina (Remote Desktop): Omogu}ava daljinski pristup ra~unaru sa drugog ra~unara koji radi pod Windowsom 95 ili novijim sistemom. Windows XP Professional pobolj{ava najnoviju tehnologiju koja je primijenjena za produ`etak rada baterije u sistemu Windows 2000. Podr{ka za be`i~no umre`avanje: Be`i~no povezivanje korisnika sa mre`om na poslu. To omogu}ava pristup do svih va{ih podataka i aplikacija ~ak i kada niste u kancelariji. a ako se ipak pojavi neki problem. . Pobolj{ana podr{ka za notebook ra~unare: Pobolj{ana podr{ka za notebook ra~unare omogu}uje da isti obim posla mo`ete da zavr{ite na putu kao i u kancelariji. Sistem {ifrovanih datoteka: Transparentno {ifrovanje datoteka slu~ajno generisanim klju~em obezbje|uje visok nivo za{tite od hakera i kra|e podataka.MICROSOFT WINDOWS XP [ta je to novo donio Windows XP? 61 Pouzdanost i kompatibilnost je drasti~no pobolj{ana.

.

KOMPJUTERSKE MRE@E .

.

................askjeeves..............................108 Radni prostor Web browsera ..............................google.......................................112 LookSmart .........WIDE AREA NETWORK ............114 METASEARCH TOOLS ..............................................................................3......................................................... Internet ...........111 About...............................DETALJAN SADR@AJ 2............................................................www..................106 Traka sa alatima............................................................................67 Zajedni~ko kori{tenje dokumenata ..............................com .......................................................................................................com......................................................95 E-mail ..........4.....................................102 Chat........com...........93 WWW .....................................................................114 Google .........................................................................................................................................................................93 Od kompjutera do mre`e mre`a ..................................................83 Mre`ni hardver .com ..............................................104 INTERNET BROWSER ..........................TEMATSKI KATALOZI ..............................111 SUBJECT DIRECTORIES ......looksmart...82 Kako se sporazumijevaju ma{ine .......71 Zajedni~ko kori{tenje ure|aja ..........107 Statusna traka ..........................................................................115 AskJeeves ......................................................................................113 PRETRA@IVA^I .................................108 2.................................91 WAN .www.........116 ................................www.............2..........................................................................................79 KAKO PUTUJU PODACI .......about...............................................................yahoo.........................111 Yahoo! .......................................... Kompjuterske mre`e 2.91 2.......................... Komunikacija u lokalnoj mre`i...Elektronska po{ta .........83 Topologije ...METROPOLITAN AREA NETWORK..... Web pretra`iva~i ...................................................... Me|usobno povezane lokalne mre`e ............................................................................................................1.........................................................................................com ......................METAPRETRA@IVA^I ............................................................................91 MAN .........................88 2..........................................................67 KOMPJUTERI U BLI@OJ OKOLINI ....com ......................98 News grupe .................................68 Pristup dijeljenim dokumentima ......................................93 DOBA INTERNETA ................................................105 Url / Search bar..............................................................www................................................................................www................

........................118 KONFIGURISANJE WINDOWSA XP ZA MODEMSKI PRISTUP ...........................................117 Be`i~ni pristup .....................................................................................................................................117 Iznajmljena linija .................128 Mjere predostro`nosti ..............128 Antivirusni programi ................................................................................................125 Kako se virusi {ire? .........129 ZA[TITA PODATAKA OD NAPADA PUTEM MRE@E .........................................................131 Firewall .................................................................................................. Dial-up networking ......spajanje na Internet ........................................................... Sigurnost podataka ......................117 Modemska veza ..............6..............................................................117 Kablovska veza ........................................................................................................................................117 NA^INI POVEZIVANJA NA ISP .........125 ZA[TITA OD KOMPJUTERSKIH VIRUSA ....................119 Pozivanje ISP-a ......131 .............2.............5.................................................................................................................................................................125 [ta je kompjuterski virus? ...............................123 2...................................................................

zajedni~ki donose odluke. Ne}emo se upu{tati u obja{njavanje kako treba pripremiti kompjuter da bi to bilo mogu}e. te se tako kreiraju kompjuterske mre`e. ostavljamo za neke druge lekcije ili kompjuterske eksperte. kompjuterskoj mre`i mo`ete pristupiti putem menija “Start”. koriste}i opciju “My Network Places”. Prenos podataka u ovakvim mre`ama je veoma brz i ve} je na takvom nivou da u praksi rijetko predstavlja bitno ograni~enje za poslovanje firme. udru`ivanje i vanjska kooperacija i komunikacija sa drugim kompanijama se moraju strate{ki iskoristiti da bi se efikasno konkurisalo na svjetskom tr`i{tu. Pretpostavit }emo da je kompjuter spojen u mre`u i da je sve ve} pripremljeno. Stoga je i veoma jednostavan softver za razmjenu podataka na lokalnim mre`ama postao sastavni dio operativnih sistema kompjutera. reda veli~ine jedne zgrade. kompjuteri unutar firme se povezuju. i to uz pomo} tehnologije.1. razmjenjuju zaklju~ke i efikasnije koriste opremu i ostale kompjuterske resurse. Isto tako. 2. Isto tako. Komunikacija u lokalnoj mre`i Radi interne komunikacije i zajedni~kog rada. Kompjuterska mre`a koja povezuje kompjutere na relativno malom prostoru. a kako se to konkretno radi. Ove mre`e omogu}avaju ljudima i odjelima u firmi da me|usobno poslovno komuniciraju i obra|uju informacije. KOMPJUTERSKE MRE@E @ivimo u vremenu timskog rada i kooperativnog obra|ivanja podataka. naziva se lokalna mre`a ili LAN – Local Area Network.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 67 2. To zna~i da i same firme moraju da utvrde potrebu interne timske saradnje u cilju potpunog iskori{tenja svojih ljudskih i tehni~kih potencijala. KOMPJUTERI U BLI@OJ OKOLINI Potra`ite ikonu “My Network Places” na desktopu kompjutera i kliknite dva puta lijevim tasterom mi{a. Pogledajmo kako u praksi izgledaju neki od na~ina kori{tenja lokalnih kompjuterskih mre`a. Tre}i na~in da pristupite kompjuterskoj mre`i je da otvorite “My Computer” ili .

slika koju vidite je malo komplikovanija. Postoji nekoliko na~ina da zapo~nete dijeljenje foldera na kompjuteru. odaberete “My Network Places”. Ukoliko u njemu ima dokumenata. onda ih kopirate sa jednog kompjutera na drugi kori{tenjem istih koraka kao da radite na lokalnom kompjuteru. u sekciji “Other Places”.68 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E U svakom prozoru Windows Explorera u kojem vidite ovu opciju mo`ete do}i do mre`nog okru`enja Slika 1-1: Ikona mre`e na desktopu Slika 2-2: “My Network Places” “My Documents” (ili bilo koji drugi prozor Windows Explorera). Sadr`aju foldera pristupate klikom na ikonu foldera. Svaka ikona foldera u prozoru predstavlja mre`no dijeljeni folder na kompjuterima koji su u lokalnoj mre`i. potrebno je to na neki na~in omogu}iti. U kompjuterskoj mre`i neke firme. on mo`e razli~ito izgledati na razli~itim kompjuterima. Ako se desi da ne vidite foldere koji se nalaze na kompjuterima u lokalnoj mre`i firme. Pokrenite folder “My . to zna~i da niko od va{ih kolega nije dozvolio na svom kompjuteru da vi to vidite. Ukoliko se radi o ku}nom kompjuteru koji ~esto nije povezan sa drugim kompjuterima. Taj proces omogu}avanja ostalim korisnicima mre`e da vide va{e foldere i dokumente naziva se Sharing ili dijeljenje foldera / resursa. pa krenimo redom. onda je i o~ekivano da ne vidite foldere koji se nalaze na kompjuterima u lokalnoj mre`i. ili ih direktno koristite. Zajedni~ko kori{tenje dokumenata Sharing ili dijeljenje foldera Da bi neko pristupio podacima na va{em kompjuteru (i obrnuto). i na lijevoj strani prozora. Kada se prika`e sadr`aj prozora “My Network Places”.

jer niko ne mo`e pristupiti va{im dokumentima dok vi to eksplicitno ne dozvolite. po automatizmu je uklju~ena opcija “Do not share this folder”. Slika 2-4: Kartica Properties .KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 69 Slika 2-3: Selektujte folder za dijeljenje Documents” iz menija “Start”. te odaberete opciju “Properties”. To je dobro. {to zna~i da folder nije bio dostupan drugim korisnicima sa mre`e. Kao {to vidite na slijede}oj slici. Selektujte folder “My Videos” tako {to }ete kliknuti na njega. U lijevom dijelu tog prozora kliknite na opciju “Share this folder”. Na taj na~in pokre}e se program~i} “Properties” sa direktno aktiviranom srednjom karticom “Sharing”. Ista opcija se mo`e pokrenuti ako kliknete desnim tasterom mi{a na taj folder.

70

Komunikacija u lokalnoj mre`i

KOMPJUTERSKE MRE@E

Kliknite na opciju “Share this folder” i sve opcije u toj grupi postat }e aktivne. Sistem }e ponuditi da za mre`no ime u opciji “Share name” iskoristite postoje}e ime foldera. Vi mo`ete, a i ne morate prihvatiti Dodajte ponu|eno ime. Nekada je zna~ajno da komenatar ili opis foldera na svom disku imate druga~iji sistem davanja imena folderima od imenovanja za mre`ni pristup, o ~emu }emo govoriti ne{to kasnije. Po`eljno je da upi{ete komentar u prostor za opis funkcije ovog foldera, te da na taj na~in pojasnite i uputite korisnike iz mre`e u to koja je namjena ovog foldera. Ovo je dobro ako imate Slika 2-5: Kartica Properties foldere za razli~ite korisnike, a pogotovo ako imate ve}i broj mre`no dostupnih foldera i korisnika. Na taj na~in i sebi i ostalim korisnicima mo`ete samo olak{ati i pomo}i. Ukoliko se radi o dokumentima ~ije kopiranje mo`e uzrokovati veliki saobra}aj u kompjuterskoj mre`i, ili o dokumentima koji trebaju biti otvoreni ili pregledani u isto vrijeme od samo jednog korisnika, onda postavite ograni~enje na broj korisnika koji pristupaju ovom folderu. Pojasnit }emo malo kasnije ~emu slu`e opcije “Pemissions” i “Cashing”, a ako nemate posebnih zahtjeva u vezi sa sigurno{}u dokumenata, u smislu koji dokument korisnici mogu snimati, a kod kojeg samo ~itati sadr`aj foldera, onda kliknite na dugme “OK”. ^estitamo! Upravo ste omogu}ili svojim kolegama i korisnicima kompjuterske mre`e da sa svojih kompjutera mogu pristupiti, vidjeti i koristiti dokumente iz tog foldera. U prozoru Windows Explorera primijetit }ete da je ikona foldera “My Videos” ne{to izmijenjena. Sa donje strane foldera se pojavila ruka koja i vizuelno upozorava da je sadr`aj tog foldera „kao na dlanu“ dostupan sa Slika 2-6: Ruka ispod ikone ostalih kompjutera putem kompjuterske mre`e. dijeljenog foldera

KOMPJUTERSKE MRE@E

Komunikacija u lokalnoj mre`i

71

Pristup dijeljenim dokumentima Sada }emo pristupiti folderu kojeg smo upravo ponudili kao dijeljeni mre`ni resurs. Da to napravimo, potrebno je da upoznamo nekoliko novih pojmova. Prvi je pojam radne grupe ili mre`ne domene u kojoj se na{ kompjuter nalazi, a drugi pojam je ime kompjutera u mre`i. Radna grupa ili domena i ime kompjutera Svi kompjuteri u kompjuterskoj mre`i moraju biti svrstani u neke logi~ke radne grupe. To pojednostavljuje administriranje i odr`avanje kompjuterske opreme i olak{ava rje{avanje problema u kompjuterskoj mre`i. S druge strane, to nam omogu}ava da kompjutere u razli~itim odjelima firme za{titimo i odvojimo tako da samo oni kompjuteri koji su u istoj grupi imaju pristup odre|enim podacima i resursima. Iz tog razloga su proizvo|a~i operativnih sistema u svoje proizvode ugradili podr{ku da sve ovo bude jednostavno za krajnjeg korisnika. Pa, da vidimo u kojoj se radnoj grupi (Workgroup) nalazi na{ kompjuter. Iz menija “Start” pokrenite folder “Control Panel”.

Pokrenite ikonu System

Slika 2-7: Ikone u Control Panelu

72

Komunikacija u lokalnoj mre`i

KOMPJUTERSKE MRE@E

Prona|ite i kliknite na ikonu “System” u “Control Panelu”. Kada se pokrene program za pregled i pode{avanje sistema, odaberite karticu “Computer Name”. U dijelu “Full computer name” uo~it }ete naziv “office84”, te u dijelu Domain naziv “efsa”.

Naziv našeg ra~unara je office84, a naše radne grupe ili domene je efsa

Slika 2-8: System Properties – Computer Name

Ime ili naziv kompjutera je jedinstven naziv kompjutera u nekoj lokalnoj mre`i. Molimo vas da negdje zapi{ete ili upamtite ove parametre, jer su nam, kao {to }ete vidjeti u nastavku teksta, potrebni da bismo se snalazili u kompjuterskoj mre`i. U ovom slu~aju, to su domena EFSA i kompjuter OFFICE84. Iz menija Start pokrenite opciju “My Network Places”. Nakon toga, kliknite na “Add a network place” i pokrenut }e se takozvani ~arobnjak (Wizard), ili uputstvo “korak po korak” za dodavanje nekog dijeljenog resursa u ovaj folder. Nakon {to pro~itate poja{njenje i kliknete <Next>, pojavit }e se jo{ jedan korak sa obja{njenjem, pa i tu kliknite <Next>. U koraku na slijede}oj slici se o~ekuje da navedete direktan “put” do foldera ~ije dokumente `elite da koristite. Po{to se vizuelno mnogo lak{e pamti, a i radi situacija kada se mijenja mre`na struktura firme, najbolji na~in je da kliknete na dugme “Browse”, te potra`ite kompjuter na kojem se nalazi dijeljeni folder.

KOMPJUTERSKE MRE@E

Komunikacija u lokalnoj mre`i

73

Slika 2-9: Prvi korak ~arobnjaka

Slika 2-10: ^arobnjak Add Network Place

u ovom slu~aju kompjuter Office84 u domeni Efsa. samo {to }e u dijelu “Internet or network address” biti upisan put do tog foldera. ponudit }e vam se svi dijeljeni resursi tog kompjutera. iz prethodnog poglavlja odaberite (selektujte) taj folder i kliknite “OK”. mre`no dijeljeni mogu biti i printeri ili drugi ure|aji. Klikom na <Next>. Osim foldera. kompjuter }e ponuditi opciju da Slika 2-11: ^arobnjak Add Network Place Slika 2-12: Mre`ni folder . Kako nas u ovom slu~aju zanima samo folder “My Videos”.74 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Nakon {to prona|ete konkretan kompjuter. Vratit }ete se automatski na prethodni prozor.

Ako koristite standardni pogled Windows Explorera. pa opciju “Microsoft Windows Network” kao na slici 2-13. mo`ete vidjeti mre`ni folder “My Videos on Office84”. Kada odaberete svoju radnu grupu ili domenu. kao na slici 2-12. te da postoje i br`i na~ini da do|ete do istih rezultata. onda se prika`u svi kompjuteri koji se u njoj nalaze. Uz malo prakse. U desnom dijelu Windows Explorera se prika`u sve radne grupe ili domene organizacije u ~ijoj se mre`i nalazi va{ kompjuter. onda do istog foldera mo`ete do}i i na slijede}i na~in: kliknite u lijevom dijelu Explorera na opciju “My Network Places” na samom dnu Slika 2-13: Pronala`enje mre`nih resursa koriste}i Windows Explorer liste. primijetit }ete da nema neke razlike u odnosu na dokumente na lokalnom disku. a nakon toga selektujte “Entire Network”. Kada selektujete konkretan kompjuter i folder o kojem smo govorili do sada (“My Videos”). To je dato na slici 2-14. u prozoru iz kojeg smo i zapo~eli ovu aktivnost. nakon ~ega }e se pojaviti prozor sa zaklju~kom u kojem kliknete na dugme “Finish”. vidjet }ete da “wizard” i nije potreban.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 75 prihvatite ponu|eno ime foldera ili da upi{ete neko drugo. Sada. .

izmjena i ~itanja dijeljenih dokumenata. Kliknite na opciju “Properties”. kao i kopirati. sortirati ih. prona|ite u folderu “My documents” folder “My Videos”. Za{tita od neovla{tenog pristupa dijeljenim dokumentima Koriste}i Windows Explorer. Po{to je to ~esta potreba u poslovanju. vidjet }emo u slijede}em odjeljku kako se radi za{tita od brisanja. brisati i snimati. pa onda na .76 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-14: Prona|ite svoju radnu grupu ili domenu Slika 2-15: Selektujte u lijevom prozoru Explorera dijeljeni folder i vidjet }ete sadr`aj Mo`ete mijenjati pogled na dokumente. koji ste ranije definisali kao mre`no dijeljeni resurs. naravno ako je to dozvolio korisnik koji je kreirao mre`ni dijeljeni resurs.

Drugi korisnici }e mo}i da sa sadr`ajem dijeljenog foldera rade sve {to i sa sadr`ajem svojih foldera: mo}i }e obrisati datoteke ili podfoldere. Primijetit }ete da se u donjem dijelu pojavilo jo{ jedno novo dugme – “New Share”. Sada kliknite na dugme “Permissions”. Ovo je nekada veoma zgodno: date puni pristup i neko Slika 2-16: Kartica Properties dijeljenog foldera ima dodatno dugme New Share Slika 2-17: Odre|ivanje prava na dijeljene resurse . to zna~i da dajete puni pristup folderu. Ono nam omogu}ava da se po istom principu napravi novi dijeljeni folder. Uo~it }ete da je po automatizmu dodan korisnik “Everyone” sa pravom ~itanja dokumenata. pisanje i brisanje ili samo ~itanje dokumenata ili pak izmjene istih. Kad ih selektujete. Prozor koji se pojavi se sastoji od dva dijela. U gornjem dijelu prozora se pojavljuju imena korisnika kompjuterske mre`e. tj. ukoliko vam to zatreba. Ako izaberete opciju “Full control”. {to podrazumijeva ~itanje. naravno. Pomo}u dugmeta “Add” i “Remove” dodajete ili bri{ete pojedine korisnike i njihova prava. Na slici vidite da imate mogu}nost da dodijelite prava “Full control”. da isti folder mre`no prika`ete kao razli~ite lokacije sa razli~itim pravima i imenima. dodati nove ili mijenjati njihove sadr`aje.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 77 opciju “Sharing” kao na slijede}oj slici. u donjem dijelu vidite koja prava imaju za upis i ~itanje fajlova u datom folderu. To zna~i da ovaj folder i dokumenti u njemu mogu biti dostupni svim korisnicima kompjuterske mre`e.

Ne samo da ne}ete dozvoliti mijenjanje sadr`aja foldera. jer omogu}ava da drugima date na raspolaganje neke podatke bez straha da }e ih uni{titi. kao i imena korisnika kojima `elite omogu}iti specifi~na prava. Kada imate vi{e korisnika. pojavit }e se prozor kao na slijede}oj slici: Pomo}u ovog prozora dodajete nove korisnike ili ~ak grupe korisnika va{eg dijeljenog foldera. Izaberete li opciju “Read”. Ovo je dodatna i veoma korisna za{tita. va{ sistem }e tra`iti od kompjutera koji pristupaju da provjeri identitet korisnika koji mu pristupa. Ovo je zgodan na~in da fleksibilno za{titite svoje podatke. Naravno. kao ni dodavati nove. Klikom na opciju “Add”. ali ne}e ih mo}i mijenjati ili brisati. sve se pode{ava na isti na~in kao {to se pode{avaju prava jednog korisnika ili grupe. . Tek kad va{ kompjuter provjeri identitet korisnika. S druge strane. za ovo morate poznavati malo naprednije elemente kori{tenja kompjuterske mre`e. nego ~ak ni njegovo ~itanje ne}ete dozvoliti svakome. Uz malo vje`be. Onaj ko ne zna ko su korisnici kojima ste dozvolili pristup ne}e ni{ta mo}i da uradi sa sadr`ajem dijeljenog foldera. dozvolit }e pristup Slika 2-18: Dodavanje novih mre`nih korisnika folderu. vidjet }ete da to nije veliki problem. Ovo je veoma va`na opcija. Neko vam mo`e slu~ajno ili namjerno obrisati va`ne dokumente ili u dijeljeni folder “natrpati” toliko dokumenata da vam potpuno potro{i prostor na disku. ovo mo`e biti i veoma opasno.78 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E drugi “na daljinu” doda na va{ kompjuter neki dokument ili koriguje neki koji ste vi napravili. U svakom slu~aju. drugi korisnici }e mo}i samo otvarati datoteke i podfoldere unutar dijeljenog foldera. Njihov kompjuter }e tra`iti od njih da ukucaju {ifru i proslijedit }e je va{em kompjuteru.

Na lokalnoj mre`i se osjeti malo sporije kopiranje. Na sasvim standardan na~in jednostavno iskopirate neki dokument sa foldera na svom kompjuteru na folder na nekom drugom kompjuteru. premje{tanje. 20 kompjutera spojenih u mre`u. Sve je toliko jednostavno da ubrzo prestajete razmi{ljati o mre`i kao o ne~em {to je bitno druga~ije od kompjutera koji je ispred vas. Koristite foldere i datoteke na vrlo prirodan i jednostavan na~in. da ponovimo. Sa folderima i dokumentima do kojih ste do{li preko mre`e mo`ete raditi samo ono {to je njihov vlasnik dozvolio. nije ba{ sve isto. dodavanje i brisanje datoteka i foldera) radite na sasvim normalan na~in kao i sa svojim datotekama i folderima. mada tako izgleda. Tada su vam na raspolaganju sve opcije koje koristite i kada radite sa dokumentima na lokalnom disku. a ako je u pitanju gradska. Prava pristupa su definisana na na~in obja{njen u predstavljanju postupka davanja foldera na dijeljenje. Kada otvorimo mre`no dijeljeni folder “My Videos”. va`no je upamtiti da je princip potpuno isti. Jedina razlika u odnosu na lokalno kopiranje koje se de{ava unutar jednog kompjutera je u brzini. sve standardne operacije (otvaranje. apsolutno je nepotrebno imati 20 {tampa~a. Ovo je sjajno rije{en na~in rada na lokalnoj mre`i. kopiranje. nemate punu kontrolu foldera i datoteka kao na svom kompjuteru. ali ih vi ne vidite. brzina mo`e biti bitno manja. Ako je kompjuter spojen na lokalnu kompjutersku mre`u. kompjuter koji ste odabrali realno sadr`i jo{ mnogo drugih foldera. U skladu sa ovim ograni~enjima. Imajte na umu da se nalazite u standardnom prozoru Windows Explorera dok pregledate sadr`aj foldera nekog drugog kompjutera u mre`i. Razmjena dokumenata je kroz ovakav na~in rada trivijalna. Vidite samo one foldere koje je vlasnik kompjutera dao na dijeljenje.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 79 I. a naro~ito Internet mre`a. a neke u drugom dijelu grada. Ipak. neke u susjednoj kancelariji. Dovoljan . i ta datoteka putem mre`e zavr{i na kompjuteru koji mo`e biti kilometrima udaljen od vas. mo`emo pristupiti njegovom sadr`aju kao da radimo za kompjuterom Office84. Ali. Ovo je veoma korisno. Zajedni~ko kori{tenje ure|aja Dijeljenje {tampa~a [tampa~ priklju~ite na svoj kompjuter i kroz kabl kojim je on priklju~en mo`ete {tampati dokumente. Ako imate. I drugo. Prvo. recimo. principijelno ga mogu koristiti i svi ostali kompjuteri spojeni na tu istu mre`u. bez obzira na to {to su neke na va{em kompjuteru.

Evo kako dajete svoj {tampa~ na kori{tenje drugima. Tu odaberete karticu “Sharing”. U{teda je vi{e nego o~igledna. Slika 2-19: Sadr`aj foldera Printers and Faxes Sve {to treba da uradite jeste da taj jedan {tampa~ spojite na jedan kompjuter i podesite da on dozvoljava ostalim kompjuterima u mre`i da preko njega {tampaju. Sada. Kada kliknete na “Properties”. ulazite u definisanje osobina {tampa~a. Kliknite desnim dugmetom mi{a na njega da do|ete do opcije “Properties”. Po{to ste ve} upoznali karticu za dijeljenje foldera. Kliknite na dugme “Start”. Prvo do|ete do liste {tampa~a koji su spojeni na va{ kompjuter.80 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E je jedan i svi }e mo}i {tampati dokumente. treba da defini{ete dijeljenje nekog od {tampa~a. samo u{tedom na broju potrebnih {tampa~a mo`ete otplatiti cijelo ulaganje u izgradnju mre`e. zatim na “Settings”. vjerovatno je samo po sebi jasno Slika 2-20: Kartica Properties – Sharing odabranog printera . Dobit }ete izborni prozor na kojem su pobrojani {tampa~i koje mo`ete koristiti. a onda na “Printers”. S obzirom na to da su hardverske i softverske komponente mre`e ve} sada veoma jeftine. na veoma sli~an na~in dijeljenju foldera.

Ostali }e ga kroz mre`u vidjeti po ovom imenu. Uklju~enjem opcije “Shared As:” dozvoljavate kori{tenje {tampa~a kroz mre`u i aktivirate ostale opcije kojima to pobli`e opisujete.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 81 {ta treba da uradite. Sli~no dijeljenju foldera. stvarno ime {tampa~a mo`e biti sasvim druga~ije. koja omogu}ava da na tom {tampa~u mogu {tampati i operativni sistemi koji nisu identi~ni verziji va{eg sistema. . direktno sa svog kompjutera. U ku}ici “Share Name:” dajete mre`no ime {tampa~u. U istom smislu slu`i i funkcija “Additional drivers”. Uklju~ena opcija “Not Shared” zna~i: “Ovaj {tampa~ koristim samo ja. Niko ne mo`e kroz mre`u ni{ta {tampati na njemu”. To je samo pomo} operativnim sistemima servera i kompjutera u mre`i da otkriju dijeljene {tampa~e. Slika 2-21: Kartica Properties za odabrani {tampa~ Ku}ica “List in Directory” omogu}ava da taj {tampa~ bude vidljiv i za one sisteme koji ga i ne tra`e direktno.

Kada sve ovo popunite i kliknete na “OK”.82 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Za razliku od kompjutera u mre`i. [tampa~i “Microsoft Office Document”. kompjuter ga mora imati na svojoj listi {tampa~a. Nekada je ovo veoma va`no. zar ne? Kori{tenje {tampa~a kroz mre`u Kada neki kompjuter podijeli svoj {tampa~ sa drugima. [tampa~ “Laserski printer” ima . To zna~i da su to lokalni {tampa~i koji se direktno spajaju na kompjuter. on se pojavljuje kao ikona u listi {tampa~a i svi programi koji koriste {tampanje mogu ga koristiti. Na kartici “Security” pode{avate ko sve mo`e {tampati i upravljati va{im {tampa~em. Vjerovatno vam ne}e biti svejedno kada vam u kancelariju po~nu ulaziti nepoznati ljudi da bi sa va{eg {tampa~a pokupili stotine svje`e od{tampanih stranica. Korisnici koji ho}e ne{to {tampati na njemu ga moraju dodati u listu {tampa~a na svom kompjuteru. Mre`ni {tampa~ “Oliva on Exit” nije direktno vezan na kompjuter nego se do njega dolazi kroz mre`u. svi sa mre`e }e ga mo}i koristiti. Dodavanje {tampa~a u listu {tampa~a je obja{njeno u lekciji koja opisuje “Control Panel”. posao jo{ nije zavr{en. To pode{avate na kartici “General”. U roku od nekoliko sekundi. Nakon {to {tampa~ koji je na mre`i dodate u listu. Na slici dole se mo`e vidjeti da ikone koje simbolizuju mre`ne i lokalne {tampa~e nisu iste. dali ste {tampa~ na kori{tenje drugima. Jednostavno. kod kojih je prili~no svejedno gdje se oni fizi~ki nalaze. Njegova ikona ima pri dnu nacrtan mali kabl koji simbolizuje povezivanje kroz mre`u. Pogledajte kako se to radi u toj lekciji. Postupak dodavanja {tampa~a sa mre`e u listu je veoma sli~an dodavanju lokalnog {tampa~a (onog koji je direktno Slika 2-22: Pogled na razli~ite {tampa~e vezan na kompjuter). “Laserski printer” i “Oliva on Exit” su {tampa~i sa razli~itim detaljima i ikonama. [tampa~i “Laserski printer” i “Microsoft office document” nemaju “kabl” u ikoni. veoma je va`no da bude poznato gdje se stvarno nalazi {tampa~ koji se koristi kroz mre`u. Tek tada je mogu}e {tampanje. Bez obzira na to da li je {tampa~ direktno vezan za kompjuter ili kompjuter do njega dolazi kroz mre`u. Nema velike koristi od {tampanja dokumenata ako nemate pojma gdje je od{tampani papir.

nije pravi {tampa~. To je. Me|utim. multifunkcionalna zamjena za {tampa~ (npr. Od samog po~etka razvoja kompjuterske industrije postoje poku{aji da se kompjuteri me|usobno pove`u. Napominjemo da {tampa~ “Microsoft office document”. kablovi. I jeste jednostavno. K AKO PUTUJU PODACI Ovo zvu~i veoma jednostavno. pokazalo se da su potrebne kompleksne kompjuterske i komunikacijske tehnologije da bi to povezivanje bilo dovoljno dobro i isplativo. Kako se sporazumijevaju ma{ine Onako kako se ljudi sporazumijevaju samo u situacijama kada znaju zajedni~ki jezik. ali to nije tema ove lekcije. koji se nazivaju paketi podataka. Transmission Control Protocol i Internet Protocol su najzastupljeniji. o ~emu }e biti rije~i malo kasnije. zatim IPX/SPX. razli~iti koncentratori . Iako je to principijelno jednostavno. u tom periodu su mre`e toliko napredovale da su postale sastavni dio gotovo svakog segmenta `ivljenja. jer se komunikacija na Internetu odvija najvi{e putem ovih protokola. te protokol NetBios. Svaki paket je kodiran po uputama nekog standarda za komunikaciju – protokola. Ono {to je komplikovano jesu tehnologije koje su potrebne da bi se to izvelo na takav na~in da bude korisno. U okviru protokola i postavki protokola na kompjuteru se defini{u i softverske ili IP adrese ra~unara. Zato se tek za period od posljednjih desetak godina mo`e re}i da donosi masovno kori{tenje kompjuterskih mre`a. To su prije svega mre`na kartica kompjutera. i ve}ina ure|aja podr`ava mogu}nost rada na razli~itim brzinama razmjene podataka. telefax). To zna~i da je taj {tampa~ dat drugima na kori{tenje kroz mre`u. kompjuterom mo`ete poslati i fax. koji se na slici vidi kao lokalni {tampa~. a ~ijim izborom prakti~no i defini{emo izgled kompjuterske mre`e.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 83 nacrtanu ruku koja simbolizuje dijeljenje. tako se i kompjuteri sporazumijevaju pridr`avaju}i se odre|enih pravila i standarda. Brzine protoka podataka savremenih lokalnih mre`a se kre}u u rasponu od 10 Mb u sekundi do 1 Gb u sekundi. Mre`ni hardver U tom periodu evoluirali su i standardni ure|aji i oprema koja je potrebna za povezivanje kompjutera. Dakle. Najpoznatiji protokoli za komunikaciju izme|u ra~unara u lokalnim i drugim mre`ama su skup protokola TCP/IP. Svi podaci se pakuju u manje grupe podataka (nula i jedinica). ustvari.

hub) sa svojim varijacijama i ure|ajima sli~ne namjene (eng. U vrijeme pisanja ovog teksta.84 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E (eng. Ona je zadu`ena za pretvaranje podataka u elektri~ni signal koji putuje kablom. svaki kompjuter ima svoje ime u kompjuterskoj mre`i. Hubovi imaju minimalan broj elektronskih komponenti koje omogu}avaju povezivanje sa du`inom kablova do kompjutera od . o kojoj govorimo u narednom odjeljku. Va`no je upamtiti da je na mre`noj kartici upisana hardverska adresa. kao i za pravilno predstavljanje kompjutera u mre`i. Kao {to smo ranije govorili. Mi }emo spomenuti samo one koji se naj~e{}e mogu sresti u na{em poslovnom okru`enju. Ukoliko veli~ina mre`e preraste broj priklju~aka na samom ure|aju. switch). po|imo redom. ili hub zamjenjujemo novijim sa vi{e priklju~aka. ^ak i ako to nije slu~aj. a o softverskoj adresi }e biti rije~i ne{to kasnije. onda povezujemo nekoliko hubova u niz. router) i modemi. hub (koncentrator) predstavlja centralni ure|aj na koji se spajaju kablovi koji idu od mre`nih kartica na kompjuterima. Slika 2-23: Mre`na kartica sa priklju~cima za razli~ite kablove Slika 2-24: Koncentrator ili hub Hub U lokalnoj mre`i. Mre`na kartica Mre`na kartica povezuje kompjuter na mre`u. Ovo je naj~e{}a situacija u dana{njim lokalnim mre`ama koje su izvedene u obliku logi~ke zvijezde. gotovo svaki kompjuter koji kupite ve} ima ugra|enu mre`nu karticu. Pa. Isto tako. svaki kompjuter ima i svoju adresu na mre`i. a ni sa tehni~kog aspekta. te usmjeriva~i (eng. Ona je dio kompjutera u koji se uklju~uje mre`ni kabl i na taj na~in se uspostavlja komunikacioni kanal sa ostalim kompjuterima u mre`i. nabavka i ugradnja ovog ure|aja danas nisu problem ni sa finansijskog.

Time se elimini{e svako nepotrebno slanje podataka kroz komunikacijske kanale i ure|aje. Svaki ure|aj (kompjuter. i to usporava komunikaciju u lokalnoj ra~unarskoj mre`i. {tampa~ ili Slika 2-25: Preklopnik ili switch drugi hub) priklju~ujemo po jednim odgovaraju}im kablom redom u priklju~ke huba – i lokalna mre`a je fizi~ki povezana. Switch Switch upravlja protokom podataka kori{tenjem fizi~kih adresa kompjutera koje se nalaze kodirane u podacima koji putuju mre`om. softver koji omogu}ava programiranje. pode{avanje i nadzor samog ure|aja i pravila rada mre`e. Na taj na~in switch uspostavlja virtuelni tunel izme|u dva kompjutera koji razmjenjuju podatke. tj. Fizi~ki se skoro i ne razlikuje od hub ure|aja. danas hubove sve vi{e zamjenjuju switch ure|aji. Zbog te osobine. cijena im je pristupa~na i potrebno ih je samo uklju~iti u napajanje. On ne provjerava kojem kompjuteru je signal upu}en. Iako se cijena ovih ure|aja vi{estruko razlikuje od cijena hubova sa istim brojem priklju~aka. Router . {to vi{estruko pove}ava kvalitet i brzinu same komunikacije. ne optere}uju}i tim podacima ostale kompjutere (kao u slu~aju huba). Nemaju mogu}nost ni potrebu bilo kakvih pode{avanja.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 85 maksimalno sto metara. switch je neizbje`an u mre`ama sa velikim brojem kompjutera. Za funkcionisanje switcha je. Na ovaj na~in se mogu formirati virtualne lokalne mre`e (VLAN) ili grupe kompjutera koji ~esto razmjenjuju podatke bez obzira na njihovu fizi~ku lokaciju u zgradi. Hub primi signal od nekog kompjutera i proslijedi ga svim kompjuterima koji su na njega spojeni. osim Slika 2-26: Usmjeriva~ ili router elektronike. potreban i operativni sistem.

Slika 2-28: Koaksijalni kabl u presjeku i sa konektorima Integrated Services Digital Network – ISDN). jesu ure|aji koji se nazivaju usmjeriva~i (eng. Iako malih dimenzija. satelitske. tj. Modem Globalne i gradske kompjuterske mre`e koriste razne tehnologije za povezivanje kompjutera i lokalnih mre`a: obi~ne telefonske linije. Zbog ove osobine. bridge). Zbog toga se takve mre`e dijele u podmre`e sistemom adresiranja kompjutera. ve} su potrebni posebni ure|aji koji prilago|avaju na~in rada kompjutera ili lokalne mre`e na~inu radu konkretne komunikacijske linije.86 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Saobra}aj podataka u lokalnim mre`ama koje imaju veliki broj kompjutera ne mo`e biti adekvatno kontrolisan i mo`e do}i do zagu{enja. u kombinaciji sa modemima i mre`nim mostovima (eng. to su u su{tini kompjuterski sistemi koji imaju specijaliziran operativni sistem i zahtijevaju pode{avanje od strane stru~njaka. . Kod ovakvog povezivanja se kompjuteri ne mogu direktno spajati. router). koriste kod povezivanja razli~itih LAN mre`a u MAN i WAN mre`e. Oni osiguravaju da komunikacija u okviru jedne podmre`e ne optere}uje ostale segmente mre`e i na taj na~in obezbje|uju bolju propusnost komunikacionih kanala. segmenata mre`e. Veza izme|u razli~itih podmre`a. ovi ure|aji se. Samo se podaci koji su stvarno namijenjeni nekom drugom segmentu mre`e usmjeravaju prema tom segmentu. digitalne telefonske linije (eng. mikrotalasne i druge sisteme. fiber-opti~ke kablovske linije.

Slika 2-30: Fiber-opti~ki kabl u presjeku i sa konektorima Kada se govori o koaksijalnom kablu. . Sli~an ovom kablu je i obi~an televizijski koaksijalni kabl (RG59) koji se koristi za kablovski pristup Internetu.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 87 Slika 2-29: Kabl sa upredenom paricom (UTP) u presjeku i sa konektorima Mediji za prenos podataka – kablovi U zavisnosti od toga kako planirate spojiti kompjutere u mre`u i koje ure|aje }ete koristiti za tu svrhu. Kompjuterske mre`ne kartice povezuju se putem T-spojeva na kablu. zavisi i koje }ete kablove odabrati. Mre`a koja tako nastane je opisana u slijede}em poglavlju (Bus topologija). U praksi se naj~e{}e koriste tri vrste kablova: koaksijalni kabl. kabl sa upredenim paricama (UTP / STP) i fiber-opti~ki kabl. naj~e{}e se misli na tip Thinnet (RG58) koji je bio ~esto zastupljen kod lineranog povezivanja kompjutera.

a nije osjetljiv na elektri~na polja i prislu{kivanja. radiotalasa. Zbog toga {to prenose signal putem elektri~nih impulsa. izuzetno je jeftin. sa svog kompjutera. Podaci se u obliku svjetlosnih impulsa prenose kroz plasti~na i staklena vlakna.88 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Koaksijalni kabl se polako zamjenjuje sve popularnijim kablom sa upredenim paricama koji mo`e biti bez metalnog oklopa (UTP) i sa njim (STP). parice su upredene da se ne stvara magnetno polje koje izaziva smetnje. Vrlo je sli~an klasi~nom telefonskom kablu (koji ima dvije upredene parice). Be`i~ne mre`e – wireless Prodorom mobilne telefonije zapo~et je trend sveop}eg be`i~nog povezivanja kako na poslovnom planu tako i u doma}instvima. pa se naj~e{}e koristi kao ki~ma velikih korporacijskih mre`a. Znatno je skuplji od prethodno opisanih tipova kabla. a te`e se postavlja. . U zapadnim zemljama su svi davaoci telefonskih usluga u svoju ponudu uklju~ili i pristup Internetu sa mobitela. U lokalnim mre`ama. ve}u du`inu izme|u ure|aja. Danas je sve ~e{}i u lokalnim mre`ama velikih kompanija. u praksi se naj~e{}e sre}u ure|aji koji putem radiotalasa omogu}avaju umre`avanje. jer je osjetljiv na savijanje i prelamanje. Ovo Slika 2-31: “Be`i~ni hub” ili pristupna ta~ka. jednostavan za rad i otporan na mehani~ka o{te}enja. te mikrotalasne tehnologije. i be`i~ni handheld kompjuter je dominantan prenosni medij u dana{njim kompjuterskim mre`ama. Infracrvenim povezivanjem mobitela i kompjutera mo`ete koristiti e-mail i ostale Internet servise sa bilo koje lokacije ili iz automobila. Be`i~na razmjena podataka podrazumijeva kori{tenje infracrvenih talasa. Fiber-opti~ki kabl omogu}ava veoma brz prijenos podataka. Ima ve}u brzinu prijenosa signala. U oba slu~aja radi se o ~etiri para upredenih bakarnih `ica.

kompjuteri moraju biti opremljeni mre`nom karticom za be`i~ni prijenos podataka. to jest pristupna ta~ka (eng. Potreban je Slika 2-32: Linearna ili BUS topologija “be`i~ni hub”. Ovaj ure|aj je povezan na klasi~nu kompjutersku mre`u putem kabla. ili se olak{ava rad korisnicima sa prenosnim kompjuterima. i kao takav predstavlja pro{irenje lokalne mre`e. access point). Oba Slika 2-33: Topologija zvijezde .KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 89 Na taj na~in se u mre`e povezuju kompjuteri u zgradama gdje nije mogu}e izvesti kablovsku instalaciju. Na drugoj strani.

Kabl koji se ovdje koristi je kabl sa upredenom paricom.90 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E ure|aja umjesto kabla imaju antene koje emituju i primaju radiosignal. a u sredini zvijezde se nalazi hub ili switch – mre`ni ure|aj koji ih uvezuje. Nije potreban nijedan dodatni ure|aj kao {to je hub ili switch. Prednosti su jednostavnost. Slika 2-34: Topologija prstena Topologije Kompjuteri se u lokalne mre`e spajaju kablovima. Ovakvo povezivanje kompjutera zahtijeva mre`nu karticu na kompjuterima. i to: BUS topologija – kompjuteri su me|usobno linearno spojeni jednim kablom. sigurnosti podataka o kojoj se jo{ uvijek vode rasprave i rastojanja koje je ograni~eno snagom radiosignala. Sve ostalo je skoro identi~no kao i kod kompjuterske mre`e sa kablovima. konektore za spajanje i terminatore na krajevima kabla. Na krakovima zvijezde su kompjuteri. razlikujemo tri osnovne kategorije (ili jednom rije~ju topologije). a to prouzrokuje duge periode servisiranja. mo`e biti te{ko prona}i uzrok kvara. cijena i pro{irivost. Kada mre`a ima vi{e od deset kompjutera. U zavisnosti od logi~kog i fizi~kog rasporeda kompjutera i ostalih komponenti mre`e. koaksijalni kabl. osim brzine koja je deklarisana oko 11 Mb u sekundi. Zvijezda – Kompjuteri su me|usobno spojeni mre`om u obliku zvijezde. a mana je situacija prekida bilo gdje na mre`i kada cijela mre`a prestaje funkcionisati. Glavno ograni~enje je broj .

Me|usobno povezane lokalne mre`e Evolutivni razvoj kompjuterskih mre`a je iskristalisao tri osnovne klase mre`a: lokalne kompjuterske mre`e (Local Area Network). gradske mre`e (Metropolitan Area Network) i globalne kompjuterske mre`e (Wide Area Network). Ovakvim mre`ama je mogu}a razmjena podataka izme|u bilo koje dvije ta~ke na planeti. ali kao posljedicu tog vi{estrukog “prespajanja” dobijate bitno lo{ije performanse. a i samo spajanje i kori{tenje su komplikovaniji. Brzine prenosa su neuporedivo manje u odnosu na lokalne mre`e. Najbolji primjer uspjeha i jednostavnosti kori{tenja globalnih mre`a je Internet. kao {to su elektri~na. Tako dobre performanse je mogu}e posti}i. MAN – METROPOLITAN AREA NETWORK Gradska mre`a je kompjuterska mre`a koja povezuje kompjutere i lokalne mre`e na rastojanjima od nekoliko stotina metara do nekoliko desetina kilometara. Zamislite samo koliko bi ko{talo da se razvu~e kabl od Tokija do Helsinkija. naj~e{}e unutar jednog grada. I u ovakvim mre`ama je mogu}e posti}i sasvim dobre brzine prenosa podataka. mada su one bitno manje nego kod lokalnih mre`a.KOMPJUTERSKE MRE@E Me|usobno povezane lokalne mre`e 91 2. Osnovna razlika izme|u ovakvih mre`a i prethodne dvije klase je u tome {to one nisu zasnovane na iznajmljenim komunikacijskim linijama. vodovodna. a i kori{tenje je sve jednostavnije. Ova podjela je uslovno data po veli~ini podru~ja koje obuhvata neka kompjuterska mre`a. kanalizaciona itd. Neki ekonomski razvijeni gradovi ~ak razvijaju kompjutersku mre`nu infrastrukturu na sistemati~an na~in sli~no klasi~nim infrastrukturnim mre`ama. Kompjuterska industrija prati ove . WAN – WIDE AREA NETWORK Globalna mre`a je kompjuterska mre`a kojom je mogu}e povezati kompjutere i druge mre`e (LAN i MAN) bez ikakvog prostornog ograni~enja. jer se na podru~ju jednog grada kompjuteri jo{ uvijek mogu povezati iznajmljenim komunikacijskim linijama (linije koje su odvojene za permanentno povezivanje kompjutera) dovoljno niske cijene. povezivanje na globalnom nivou je toliko zna~ajno i korisno da se danas svijet lagano pretvara u jednu ogromnu globalnu mre`u. Me|utim. Primjer takve mre`e jeste povezivanje dvije ili vi{e filijala jedne firme u jednom gradu. Gradske mre`e su veoma korisne i sve vi{e se koriste. Brzine prenosa su sve ve}e.2. U posljednje vrijeme se napretkom komunikacijskih tehnologija sve vi{e bri{u jasne granice u ovakvoj podjeli (naro~ito izme|u lokalnih i gradskih mre`a). Kombinovanjem linija na kra}im rastojanjima je mogu}e uspostaviti komunikaciju {irom planete.

Ovaj novi koncept se naziva TAN – Total Area Network ili totalno umre`avanje. ovakav koncept profilira mogu}u budu}nost kompjuterskih mre`a – totalno umre`avanje planete na isti ili sli~an na~in bez obzira na udaljenosti. . Naravno da se i u TAN konceptu bazni tehnolo{ki nivo bitno razlikuje ovisno od udaljenosti izme|u kompjutera. vrlo kratko }emo se osvrnuti na nekoliko na~ina kako se oni spajaju. u tako optimisti~nim predvi|anjima budu}nosti mre`a. Kada se ka`e “na isti ili sli~an na~in”. Mada nikada ne}e biti svejedno koliko su udaljeni kompjuteri u mre`i. misli se na na~in kori{tenja mre`a. Sve vi{e postaje svejedno na kojoj su geografskoj udaljenosti umre`eni kompjuteri – kori{tenje je isto. Nama je bitno da. Da bismo jo{ bolje shvatili kako kompjuteri funkcioni{u u mre`ama. Manje nam je bitno kako je to tehnolo{ki omogu}eno. mre`u koristimo na isti na~in bez obzira na to gdje su kompjuteri. a to je ono {to je nama najinteresantnije.92 Me|usobno povezane lokalne mre`e KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-35: Nekoliko povezanih lokalnih mre`a promjene i nudi rje{enja kori{tenja mre`a koja su veoma sli~na u bilo kojem tipu mre`e.

Tako danas niko. Internet je unio revolucionarne promjene u `ivote ljudi. Internet DOBA INTERNETA Mnogi ve} znaju da je Internet sjajan medij za informisanje i komuniciranje. punopravni dio. ne zna koliko stvarno ima kompjutera povezanih u Internet mre`u. One kompanije koje nemaju korporativne sajtove su mo`da ba{ u ovom trenutku u fazi kreiranja strategije prezentiranja svoje kompanije na Internetu i njegovog kori{tenja u svrhu komunikacije sa postoje}im i potencijalnim kupcima i dobavlja~ima. igraju igrice i tra`e posao i poslovne prilike. Polako ali sigurno. vremensku prognozu. ustvari. Postavljeni standardi su takvi da svako ko se pove`e na bilo koji dio Interneta odmah postaje njegov novi. Posjeta virtuelnim muzejima. probat }emo ovim poglavljem da vam pomognemo da od{krinete vrata prema informacijama i servisima koji }e vam pro{iriti vidike i pobuditi ma{tu. Za vas koji niste imali priliku da pretra`ujete Internet. vojnih i nevladinih institucija. gradske ili globalne). Mnogi satima tra`e najbolje mjesto za odmor i najpovoljnije uslove za putovanja. kupuju ili biraju mjesto za odmor. istra`iva~ki rad i povezivanje sa drugim profesionalcima.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 93 2. kao i drugih javnih i privatnih profesionalnih organizacija i pojedinaca. Internet se nakon toga stvorio sam od sebe. na~in na koji rade. . {koluju se. Na Internet se ne povezuju samo pojedina~ni kompjuteri. Na po~etku su samo postavljeni bazni standardi povezivanja na osnovu kojih je izgra|ena prvobitna. ne treba mnogo obja{njavati ni to da stvaranje ovakve mre`e nikako nije moglo biti realizovano kroz jedan projekt ili plan. Mnogi mijenjaju posao i tra`e zaposlenje objavljuju}i svoje biografije na Web sajtovima za zapo{ljavanje. Od kompjutera do mre`e mre`a Internet je mre`a me|usobno povezanih kompjuterskih mre`a {irom svijeta koje komuniciraju i razmjenjuju informacije. a mo`da i najzaslu`niji za brzi prodor Interneta ne samo u na{e firme ve} i u na{e domove. Svaka od tih mre`a je neovisno uspostavljena i odr`avana od strane razli~itih akademskih. }akulaju sa svojim prijateljima na drugim kontinentima ili razmjenjuju e-mailove. potraga za zaposlenjem. kupovina knjiga.3. ~itanje vijesti iz razli~itih dijelova svijeta i konsultacije sa svojim profesorima i nastavnicima samo su najava onoga {to }ete sami otkriti. a milioni ljudi {irom svijeta rade u virtuelnim firmama. ne izlaze}i iz svojih domova. Tako|e. nego i cijele mre`e (lokalne. mala globalna mre`a. E-mail je najpoznatiji servis ili usluga Interneta. i ljudi na na{im prostorima se sve vi{e oslanjaju na Internet kada ~itaju novine. Virtuelne {kole unose nova zna~enja u na{ obrazovni sistem.

To su World Wide Web (WWW) i elektronska po{ta (E-mail). Kada spojite svoj kompjuter na Internet. Kad se misli na Internet. Njegov idejni projekat je obuhvatao slijede}i tekst: “. Me|utim. I to je to. To olak{ava kretanje paketa od jednog do drugog kompjutera sve dok paket ne do|e do finalnog kompjutera – primaoca. “Stanford Research Institute”. Fizi~ka mre`a je izgra|ena 1969. ~esto se ka`e Net. “ 1968 – ARPA je potpisala ugovor o izgradnji ARPAnet-a sa firmom BBN. Desetak godina kasnije se na mre`u ArpaNet spajaju razli~ite civilne organizacije i male mre`e. . ve}ina se koristi na veoma jednostavan na~in.Packet switching predstavlja podjelu podataka u datagrame ili male pakete koji u sebi imaju informaciju o po{iljaocu i primaocu. Kompjuteri koji daju neke usluge kroz mre`u (Internet) nazivaju se serveri. a od nekih manje. pogre{no je re}i “koristiti Internet”. World Wide Web ili samo Web. i spajala je ~etiri ~vora: “University of California” u Los Angelesu. A danas i mi.. 1974 – Prvi put se pominje termin Internet. ustvari. je dobio zadatak da na|e na~in za komunikaciju me|u vojnim sredi{tima Amerike ~ak i u slu~aju nuklearnog napada. onda mo`ete “do}i” do tih servera i koristiti njihove usluge – servise. U svakom slu~aju. po{iljalac ga mo`e poslati ponovo. Internet bi mogao postojati bez Weba. Ovo je osnova realizacije kompjuterske mre`e. Agencija je imala zadatak da bude vode}a u razvoju tehnologije koja }e se primjenjivati u vojne svrhe. ali bez Interneta bi bilo nemogu}e pristupiti Webu. pravilno je re}i da mo`emo koristiti usluge Interneta. a neke ne. Ako do|e do gubitka paketa sa podacima na bilo kojem ~voru.. iz vladine agencije “RAND Corporation”. I. Mi }emo se u ovoj lekciji koncentrisati na dva Internet servisa koji su najva`niji i najpopularniji. a i ne odnose se na istu stvar. ovi izrazi imaju sasvim drugo zna~enje.. 1962 – Paul Baran.94 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E “Ko je po~eo rat?”: 1957 – SSSR je lansirao Sputnjik. “University of California” u Santa Barbari i “University of Utah”. Ta jednostavnost kori{tenja i jeste tajna uspjeha Interneta. Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave u okviru Ministarstva za odbranu formiraju Agenciju za napredne istra`iva~ke projekte (Advanced Research Projects Agency – ARPA). prvi vje{ta~ki Zemljin satelit. 1973 – Nastaje TCP (Transmission Control Protocol) koji defini{e na~in komunikacije. a time i nad vojnim potencijalima za kontranapad. Ima raznih usluga – neke su besplatne. od nekih imate vi{e koristi.. Kao odgovor na to.

Web adresi. informacije o vladama i firmama. Slika 2-36: Prikaz Web stranice u Internet Exploreru . tj. Pomo}u modema va{ kompjuter poziva Internet Service Providera (ISP). tj. BihNet je. Na Internet spojite WWW server. zvuka i. kurseve u~enja na daljinu i mnoge druge stvari koje vas zanimaju ili ne. naprimjer. Grupa tematski povezanih stranica na jednoj lokaciji. Na server stavite Web stranice. otprilike globalna ili svjetska mre`a) ili samo Web je Internet servis pomo}u kojeg je mogu}e na jednostavan na~in do}i do podataka. Web stranica je vezivni element tih podataka. To su skupovi me|usobno povezanih tekstova. najve}i i najpoznatiji Internet Service Provider u na{oj zemlji. tj. ~ini Web sajt (site). slika.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 95 WWW World Wide Web – WWW (te{ko prevodivo. Da biste pristupili Webu. Od ku}e to povezivanje naj~e{}e izvodimo pomo}u modema. Osnovna ideja Weba je jednostavna. ure|aja koji koristi telefonsku liniju za spajanje. u novije vrijeme sve vi{e. firmu koja je posrednik izme|u nas i Internet mre`e. Web sajtu pristupate tako {to u program za pretra`ivanje Weba upi{ete njegovu Web adresu ili URL (Uniform resource locator). video fajlova i grafi~kih animacija. Me|u milionima Web stranica mo`ete na}i najnovije vijesti. morate svoj kompjuter povezati na Internet mre`u.

unsa. www. kanton.ba – je adresa servera ili domensko ime. ka`e da o~ekuje http (HyperText Transfer Protocol) dokument. ulica.htm http: Protokol za pristup informacijama na WWW. zgrada i stan). .jpg i sli~no) Protokol – http://www. index.efsa. ali izuzetno korisno. i sastoji se uvijek od najmanje dva dijela odvojena ta~kom.ba/site/index. Domena (domain name) – http://www.unsa.htm. mo`ete Web stranice sa Web sajta vidjeti na svom ekranu. na Internetu se ~esto upotrebljavaju FTP (File Transfer Protocol) i News za ~itanje newsgrupa. Kao {to se po{tanska adresa de{ifruje od op{teg prema konkretnom (dr`ava.efsa. te u kojoj zemlji se nalaze. Od ostalih protokola. Tako se Web browser upu}uje na kojem jeziku da pristupi serveru da bi se razumjeli i da bi ispravno prikazao tra`eni fajl.96 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E URL – WEB adresa Ova adresa ima istu funkciju kao i po{tanska adresa stana u svakodnevnom `ivotu.unsa. Uvijek ima najmanje dva dijela odvojena ta~kom.htm.unsa. Ako znate tu adresu.ba/site/index. Mo`e biti i drugi tip dokumenta (.pdf. bez obzira gdje se nalazite – bitno je samo da ste spojeni na Internet.efsa. I to je sve – veoma jednostavno. Organizacija imena je hijerarhijska i definisana je usvojenim pravilima za imenovanje organizacija u zavisnosti od tipa i posla kojim se bave.unsa. Na taj na~in je omogu}eno onima koji objavljuju informacije na Internetu da te informacije prezentiraju na standardiziran na~in. grad. Taj prvi dio URL-a (http prije prve kose crte) defini{e na~in pristupanja serveru – protokol.efsa. U domeni (domenskom imenu) Ekonomskog fakulteta mo`emo definisati slijede}e elemente: . /site/ Naziv foldera (site) na disku servera u kojem se nalazi www dokument. tj. Dio adrese koji se nalazi iza duplih kosih crta (//) – www.ba/site/index. Na taj na~in se Web browseru. kao i jo{ cijeli niz razli~itih protokola koje mi kao korisnici ne moramo znati. tako da i oni kojima one trebaju mogu jednostavnije do}i do njih.htm Ime dokumenta koji }e biti prikazan – u ovom slu~aju html Web stranica. softveru za pregledanje Weba. To je jedinstveno ime Internet servera.ba Adresa. Razdvojimo Web adresu Ekonomskog fakulteta na komponente i pojasnimo ih: http://www.efsa. tj. ili domensko ime servera. domena. Ovo je ujedno i naj~e{}i protokol za pretra`ivanje Weba. i URL se de{ifrira na sli~an na~in.

a ono {to slijedi poslije imena domene jeste folder na serveru u kojem se nalazi tra`eni dokument. Ekonomski fakultet unsa. zatim tip organizacije (univerzitet).htm.URL Web stranica Slika 2-37: Prikaz Web stranice u Internet Exploreru www. tj.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 97 Web adresa .efsa. te konkretan kompjuterserver (WWW server). prvo ide oznaka roditeljske domene (dr`ava). I u svjetskim okvirima je organizacija imena i domena veoma sli~na.unsa. Web server Ekonomskog fakulteta efsa. To su takozvane top (vr{ne) domene: aero – avionske kompanije biz – poslovne domene com – komercijalne domene coop – poslovne korporacije edu – edukacijske ustanove gov – vladine organizacije info – informativne ku}e mil – vojne domene name – privatne. pa specifi~na organizacija (Ekonomski fakultet). li~ne domene pojedinaca net – domene mre`nih resursa org – domene neprofitnih organizacija museum – muzeji pro – profesionalne organizacije Folder – http://www. Na ovaj na~in se sajtovi mogu .ba/site/index. Univerzitet u Sarajevu ba Bosna i Hercegovina Gledano s desna na lijevo. osim za ameri~ke domene koje nemaju oznaku zemlje.

Na Internetu postoje Mail serveri. odnosno.htm {to nam govori da se radi o Web stranici. primanje poruka na tu adresu. Dokument – http://www. veoma jednostavna. na kraju se nalazi naziv fajla. to jest dokumentu koji je snimljen u html formatu koji je razumljiv putem http protokola. dodate naslov poruke i tekst i kliknete ikonicu za slanje – i to je .htm. Slanje je jednostavno: koriste}i neki program za e-mail. najboljeg pretra`iva~a dana{njice segmentirati. Danas je to skoro svako ko koristi bilo koju uslugu Interneta. tako|e.efsa. U ovom slu~aju. sa nje mo`ete slati po{tu. sli~no Web adresi). Ukratko. Web sajt Ekonomskog fakulteta ima u folderu http://www.ba/site/index. ako imate e-mail adresu (adresa na koju mo`ete primati elektronsku po{tu. I. Ideja elektronske po{te je. pa. onda na tu adresu mo`ete primati po{tu.kacapor@enet.edu.efsa. upi{ete e-mail adresu primaoca.unsa.ba. Ti serveri nude sljede}e usluge: dodjela e-mail adrese nekom ko ho}e koristiti elektronsku po{tu. i slanje poruka na druge adrese. naprimjer.ba/nastava Web stranice namijenjene nastavnom procesu.98 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-38: Primjer . npr. E-mail – Elektronska po{ta Mo`ete poslati e-mail poruku i primiti je od bilo koga sa Internet e-mail adresom. kemal.com domene Googlea. to je index.unsa.

ba je dio e-mail adrese desno od znaka @ i identificira domenu kompanije koja pru`a uslugu e-maila.ba. a to ne mora biti va{e pravo ime) na tom serveru i adrese samog servera. ona se proslijedi u roku od nekoliko sekundi do maksimalno par minuta. koji }e se pobrinuti da ona stigne do e-mail servera primaoca. U nekim organizacijama standardizirani su na~ini kreiranja user namea kod e-mail adresa tako da. Uporedite to sa brzinom klasi~ne po{te. Pod tom domenom je registriran i va{ e-mail . Spajanje na Internet i dobijanje usluga nekog mail servera obja{njeno je u lekciji o konfigurisanju kompjutera za rad sa Internetom. ali ne mora biti. Poruka ostaje na e-mail serveru primaoca sve do trenutka kada se ta osoba prijavi na server da bi pro~itala poruke. I mail server ima adresu koja se sastoji od rije~i razdvojenih ta~kom.ba : Korisni~ko ime – kemal. Ako vam neki mail server dodijeli e-mail adresu. naprimjer. Dakle. i ova mora biti poznata drugima da bi vam slali poruke. E-mail adresa je veoma sli~na Web adresi zato {to se adresa mail servera formira sli~no kao i adresa Web servera. e-mail server primaoca onda proslijedi poruku programu za e-mail kojeg koristi primalac.edu.kacapor@enet. Poruka je oti{la prema va{em e-mail serveru. Ovo sve funkcioni{e veoma jednostavno i brzo.edu. to jest. i imati program za primanje i slanje elektronske po{te. S lijeve strane znaka @ nalazi se korisni~ko ime (user name) i obi~no je to dio korisnikovog imena. imati svoj mail server. Domena – kemal. U tom trenutku se. onda mo`ete i pretpostaviti i njenu e-mail adresu. imati svoju e-mail adresu.kacapor@enet. Va{a e-mail adresa je va{a online identifikacija. To je veoma korisno u poslovnom svijetu. kemal.edu. naj~e{}e. onda }e ta adresa biti komponovana od va{eg korisni~kog imena (ime po kojem vas prepoznaje server. bez obzira na to gdje se po{iljalac i primalac nalaze.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 99 to. ako osobi znate ime.kacapor@enet. da biste koristili e-mail morate: biti spojeni na Internet. poruke prebacuju sa servera na kompjuter primaoca putem e-mail klijenta. E-mail adresa uvijek ima dva dijela koji su me|usobno odvojeni znakom @. Potpuno identi~no kao va{a po{tanska adresa. Kada nekom po{aljete e-mail poruku. a u ovoj lekciji }emo se koncentrisati na kori{tenje e-mail adresa i programa za elektronsku po{tu.

to je tako|e e-mail.100 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E server. bit }e vam vjerovatno nepojmljivo kako ste bez toga mogli `ivjeti tolike godine. To mo`e biti Internet Service Provider. I dalje stvar funkcioni{e na potpuno isti na~in. to ~esto mo`e biti i virus. Za kraj. Na`alost. tj. I dalje mora postojati mail server koji se brine o va{im porukama. fakultet ili bilo koja druga organizacija. To su POP (Post Office Protocol) i SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) protokoli. Taj fajl mo`e biti program. Nije to nikakva nova vrsta po{te. nepo`eljni i {tetni program o kojem }e kasnije biti rije~i. da napomenemo jo{ jedan na~in kori{tenja e-mail servisa – Web Mail. To je Internet servis koji je izuzetno koristan. tako i mail serveri komuniciraju sa e-mail programima korisnika na njima razumljivim jezicima. Va`na osobina e-mail komunikacije je da uz poruku mo`ete prika~iti fajl. Danas ve}ina e-mail klijenata omogu}ava da u svojim e-mail porukama koristite fotografije i animacije i da tekst formatirate kao u Microsoft Wordu. Razlika je u tome {to komunikaciju sa mail serverom obavljate kroz Slika 2-39a: Izgled prve strane Web Mail servisa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu . ili tekst dokument. I kao {to Web browseri komuniciraju sa Web serverima. Kada jednom osjetite blagodeti takvog na~ina komuniciranja. video. Ako ste korisnik Interneta. obavezno koristite e-mail. tj. zvuk. ~iji se elementi pode{avanja vi{e obja{njavaju u lekciji sa e-mail klijentom – Microsoft Outlookom. neku datoteku da je po{aljete uz poruku. va{a firma. samo {to poruke {aljete i primate kroz Web.

a ona uklju~uje i dodjeljivanje e-mail adrese i sve ostale usluge mail servera. Drugo. kako se zovete i sli~no. mnogo je te`e ubijediti njegovog vlasnika da vam dozvoli da mu prekonfiguri{ete njegov e-mail program. putujete. dovoljno je da koristite njegov Web browser. ne treba vam nikakav e-mail program. recimo. nije te{ko prona}i kompjuter priklju~en na Internet. Slika 2-39b: Izgled prve strane Web Mail servisa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Ovakav na~in rada ima mnogo prednosti. Prvo. U Web browseru ukucate odgovaraju}u adresu i dobijete Web stranicu kroz koju mo`ete poslati poruke ili pro~itati pristigle poruke. vjerovatno i najva`nije. ni{ta ne morate pode{avati na kompjuteru va{eg doma}ina. pa ne morate ni{ta novo da u~ite. Jedna od adresa na kojoj mo`ete dobiti sve te usluge je www. Naime. ne morate ni{ta konfigurisati na kompjuteru sa kojeg provjeravate svoju po{tu – dovoljno je u browser ukucati pravu adresu.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 101 Web. morate ga konfigurisati tako da on “zna” gdje je va{ mail server. I tre}e. dovoljan je Web browser. ako koristite neki e-mail program. rad sa browserom je veoma jednostavan.hotmail.com. Kada ste na putu. Ako koristite Web Mail. To mo`e biti malo nezgodno kada. Jo{ jedna pogodnost Web Maila je u tome {to na Internetu postoje serveri koji nude tu uslugu besplatno kao javni servis. .

jer ne mo`ete na}i prave vijesti. nego samo spajanje na Internet. a i brzina pristupa porukama je bolja. Mogu}e rje{enje ovog drugog problema je da od svog davaoca usluga Interneta uop}e i ne tra`ite e-mail uslugu. a mnogi to uop}e nemaju. Naziv News grupe ba{ i nije odgovaraju}i. E-mail je kao posljedicu svoje ekspanzije napravio fantasti~ne promjene u poslovnom svijetu. jedan prema vi{e. mo`da kao {to je telefon napravio u trenutku kada je izmi{ljen. ~uvaju na USENET serverima. a e-mail mo`e biti jedan na jedan. ili vi{e ka vi{e. a da koristite neki od javnih Web Mail servisa kao svoju e-mail uslugu.102 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-39c: Besplatni e-mail na www. News grupe To je elektronska verzija oglasne plo~e. Podaci se.hotmail. sli~no kao kod Weba. davalac Internet usluga mail servera mora imati podr{ku za Web Mail. Vi{e bi odgovarao naziv elektronske diskusione grupe.com Jedina mana ovakvog na~ina kori{tenja elektronske po{te je udobnost rada. odnosno Web. Isto tako. I ne samo to: e-mail je dokumentovana komunikacija. E-mail programi nude mnogo vi{e funkcija i mogu}nosti od Web Maila. . s tom razlikom da je telefon komunikacija jedan na jedan.

folk je naziv za muzi~ki orijentisanu news grupu o temi rekreacije.tennis o tenisu.fan.bih. Neke od naj~e{}ih su news.madonna.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 103 Slika 2-40: News grupe Na desetinama hiljada news grupa diskutuje se o hiljade tema.music.net. pokrenut }e se newsreader klijent koji }e odmah pristupiti serveru i pokupiti naslove dostupnih tema. Kori{tenje je veoma sli~no mail klijentu.fan. Madonini fanovi diskutuju o svojoj omiljenoj pjeva~ici na news grupi alt.sport. U ve}ini slu~ajeva news grupe su besplatne. Ako upi{ete u adresnu traku Web browsera news://alt. rec (rekreacija). Naprimjer. po~ev{i od omiljenih glumaca pa do profesionalnih tema i pitanja.ba. Poruke su organizirane u vidu threada ili niti tako da se rasprave mogu tematski pratiti. dok je rec. ali to nije i pravilo. Mo`ete poslati i ~itati poruke sa usenet servera odabrane teme (news grupe). rec.madonna ili news://news. sci (nauka) i comp (kompjuteri). On je uglavnom besplatan i dolazi uz Web browser. . News grupe su organizovane po temama. soc (dru{tvo). a ne samo hronolo{ki kao kod e-maila. sa fokusom na narodnu muziku. Za u~estvovanje u diskusijama vam je potreban klijentski program newsreader. Teme imaju svoje podteme u okviru mati~ne news grupe.

Chat je. chatova. pa mnogi serveri nude usluge chata putem Web browsera. koji omogu}ava korisnicima da razgovaraju pojedina~no ili da se uklju~e u grupne razgovore. ustvari. . situacija u kojoj dvoje ili vi{e ljudi tipkaju tekst koji je odmah vidljiv na ekranu “sagovornika”. Oni to rade koriste}i protokol Internet Relay Chat (IRC). chat zahtijeva istovremeni anga`man svih u~esnika u diskusiji.104 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Chat Internet je u svakom trenutku prepun virtuelnih razgovora u pisanoj formi. gdje ljudi razgovaraju oko va`nih i neva`nih. Danas postoje “webolike” varijacije na ovu temu. Prednost u odnosu na klasi~an razgovor i diskusiju jeste anonimnost koju mo`ete sa~uvati ako `elite. omogu}avaju diskusiju. Slika 2-41: Chat Kod grupnih chat diskusija ~esto postoje tematska odvajanja po malim grupama – “sobama”. Za razliku od e-mail komunikacije. {to zna~i da se odvija u realnom vremenu. koje u privatnoj konverzaciji. ili privatnih i poslovnih stvari. bez potrebe za kori{tenjem chat klijentskih programa. tzv. nevidljivoj za ostale na serveru.

Kako se to radi. i na centralnoj povr{ini dobijete po~etnu Web stranicu sa tog servera. pa u jedan jedini prostor pri vrhu ekrana u koji mo`ete ne{to kucati. to je sve! Slika 2-42: Internet Explorer . Dakle. Ve}ina tih programa je besplatna. Kori{tenje Weba se svodi na kori{tenje podataka sa Web servera do kojih dolazite pomo}u Web browsera. Vjerovali ili ne. naglom internetizacijom dru{tva. Ima mnogo razli~itih Web browsera. Pokrenete Internet Explorer. na~in `ivljenja. da je sve “na{timano” kako treba i kre}emo (o spajanju na Internet i konfigurisanju kompjutera za kori{tenje Weba pogledajte u lekciji o konfigurisanju kompjuterske mre`e). Pretpostavljamo da smo spojeni na Internet. Web stranice se pregledaju pomo}u posebnih programa koji se zovu Web browseri. morate imati takav jedan program na svom kompjuteru. Prili~no je svejedno koji }ete koristiti. a njihovo kori{tenje je veoma jednostavno. a dva trenutno najpopularnija su Internet Explorer i Netscape Navigator. jer svi funkcioni{u na sli~an na~in. upi{ete adresu nekog Web servera. u~enja i kupovine. pritisnete tipku <Enter>. Taj globalni trend uzrokovan je naglim sni`avanjem cijena kompjuterske tehnologije i jo{ va`nije. pokazat }emo na primjeru Internet Explorera.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 105 INTERNET BROWSER Veliki dio ~ovje~anstva je promijenio svoje navike.

Ona omogu}ava upisivanje url ili Web adrese `eljenog Web sajta.106 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Nema prakti~no ni{ta su{tinski drugo da se ka`e o kori{tenju Weba. Sve {to jo{ mo`e da se ka`e svodi se na kratko poja{njenje dodatnih komandi Web browsera i na neke savjete o pretra`ivanju Weba. U trenutku kada pregledate neki sajt. Pogledajte sliku koja ilustruje kako izgleda ekran Web browsera. Slika 2-43: Netscape Navigator Url / Search bar Taj prostor u koji ste upravo upisali adresu Web sajta nekada se naziva adresna traka. ^itajte {ta ste dobili na ekranu i bit }e vam jasno {ta dalje. Slika 2-44: Prostor za upisivanje Web adrese . u tom dijelu browsera vidi se ta~na lokacija na Web serveru i naziv dokumenta koji vidite. Isto tako. ovu adresu mo`ete i kopirati i prenijeti pomo}u funkcije Paste. U desnom dijelu ovog prostora postoji dugme padaju}e liste prethodno posje}ivanih stranica. Po~etna stranica vodi dalje do novih stranica.

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet 107

Da biste posjetili ponovo neki od ovih sajtova, jednostavno ih selektujete sa te liste. Rekli smo da, kada ukucate adresu Web servera, dobijete po~etnu stranicu ili Home Page tog servera. Na tom istom serveru vjerovatno ima jo{ mnogo drugih stranica. Slika 2-45: Historija upisivanih Web adresa Po~etna stranica vodi dalje do drugih stranica, a te druge stranice do nekih drugih i tako dalje. Na taj na~in surfate po Webu. Pri tipi~nom surfanju (ovo je termin koji se naj~e{}e koristi za opisivanje aktivnosti pregledanja i pretra`ivanja Weba), najvi{e interakcije sa browserom ide putem trake sa alatima i putem hot linkova (hiperlinkova) na Web stranicama. Traka sa alatima

Slika 2-46: Traka sa alatima sadr`i sve opcije koje postoje u menijima, ali su jednostavnije

Najva`nije komande na traci (toolbaru) su slijede}e: Back – tokom pregledanja Interneta }ete vidjeti nekoliko Web stranica jednu za drugom. Ova funkcija omogu}ava da se vratite natrag na stranicu ili sajt koji ste ranije pregledali. Forward – ako ste se pomo}u funkcije Back vra}ali nazad na ranije pregledane stranice, koristite ovu funkciju da vidite Web stranicu koju ste pregledali nakon one koju trenutno vidite. Stop – koristite Stop da biste zaustavili, tj. prekinuli svaki prijenos podataka sa servera prema browseru i obrnuto, od browsera prema serveru. Browser }e nakon toga prikazati posljednji Web sajt koji je bio potpuno u~itan. Refresh – ova funkcija omogu}ava da ponovo u~itate teku}i dokument. Koristi se za slu~ajeve gre{aka pri u~itavanju ili izmjene nekih informacija u me|uvremenu, pa je potrebno osvje`iti stranicu.

108 Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

Home – ovo dugme vas vodi na Web adresu koju ste ranije postavili kao osnovnu stranicu va{eg browsera; mo`da adresu va{eg fakulteta ili firme. Kako se to radi, vidjet }emo kasnije na primjeru. Favorites – kod Internet Explorera postoji lista Favorites koja omogu}ava da vidite listu sajtova i stranica ~ije ste adrese namjenski memorisali. Kod Netscapea se ista funkcija krije pod nazivom Bookmarks. Obi~no su to va`nije Web adrese koje pregledate ~e{}e, ili Web strane sa posebnim sadr`ajem na ~ije ponovno pronala`enje ne `elite da gubite vrijeme. Statusna traka Nalazi se ispod radnog prostora browsera na samom dnu. Na statusnoj traci se vidi status prenosa podataka (“Finding site: www.efsa.unsa.ba” , “Connecting to site”, “Web site not found”, “Waiting for reply”).

Slika 2-47: Statusna traka ima vizuelni prikaz prijenosa podataka od servera prema kompjuteru

Radni prostor Web browsera

Slika 2-48: Ikone Web browsera

Radni prostor browsera je mjesto na kojem se prikazuju dokumenti. Dokumente pregledate koriste}i scroll bar sa strane ili tipke Page Up i Page Down na tastaturi.

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet 109

Na~in na koji se kre}ete kroz tu strukturu izuzetno je jednostavan. Ako pomjerate pokaziva~ mi{a po Web stranici, on }e na nekim slikama ili dijelovima teksta promijeniti svoj oblik iz strelice u malu ruku koja ka`iprstom pokazuje na taj dio stranice (slika sa desne strane). Kada se to desi, to zna~i da je to veza na neku novu stranicu (hiperlink). Ako kliknete na tom mjestu i pri~ekate par sekundi, na ekranu }e se pojaviti nova stranica. Na ovaj na~in ste oti{li malo dublje u strukturu tog Web servera. Obi~no i ova stranica u sebi ima mnogo linkova na druge stranice i sadr`aje, a ponekad i na potpuno nove Web servere. Ova mjesta na koja kliknete da biste do{li do novih stranica nazivaju se hiperlinkovi. Lijevim klikom na hiperlink otvarate naredni dokument. Desnim klikom na hiperlink pozivate meni na kojem postoje opcije kao {to su dodavanje linka u listu Favorites, snimanje dokumenta, {tampanje i sl. Hiperlink mo`e pokazivati na bilo {ta: na novu stranicu na Web serveru, na neku od stranica na nekom sasvim drugom Web serveru, na sliku, na video ili audio klip, na neku datoteku koju mo`ete kopirati na svoj kompjuter itd. Na {ta god da pokazuje hiperlink, uvijek je u pitanju nova Web adresa. Naro~ito je bitno da ta adresa uop}e ne mora biti na istom Web serveru – ona mo`e biti na bilo kojem Web serveru u svijetu. Ovime se dobija fantasti~na jednostavnost i fleksibilnost u stvaranju Web struktura ~ime su, u logi~kom smislu, potpuno pobrisana ograni~enja fizi~kih rastojanja. Kada gledate neke stranice koje zajedno ~ine sasvim logi~nu cjelinu, sasvim je mogu}e da ste nekoliko puta elektronski optr~ali planetu, jer se te stranice nalaze na Web serverima {irom svijeta. Nije ni bitno gdje su stvarno ti serveri; bitno je da su stranice povezane hiperlinkovima u jednu cjelinu. Jedna od konvencija je da se po~etne stranice na serverima obi~no sastoje od tri dijela. Prvi dio je gotovo uvijek www. Drugi dio adrese je najva`niji i predstavlja obi~no ime koje govori “o ~emu se radi”. Naprimjer, ako `elite pogledati po~etnu stranicu Web servera industrije automobila Audi, na mjestu druge rije~i }ete upisati audi. Tre}i dio adrese ozna~ava na~in poslovanja ili domenu nosioca Web servisa. Dakle, ako se spajate na Audi, onda je posljednji dio vjerovatno “com”, {to ozna~ava “komercijalno”. Ako se spajate, naprimjer, na univerzitet Stanford onda }e tre}a rije~ biti vjerovatno “edu”, {to je skra}eno za “edukacija”. Ponovo nagla{avamo da ovo nisu pravila nego samo konvencije, pa kada logikom tih konvencija sklopite adrese www.audi.com i www.stanford.edu, to uop}e ne zna~i da te adrese postoje – samo je vrlo vjerovatno da postoje. Jednostavno treba da probate ukucati adresu u browser i vidite {ta }e se desiti.

110 Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-49: Web stranica automobilske firme Audi

Adresa se ne mora sastojati samo od tri dijela. Nema ograni~enja koliko ih mo`e biti. Tu nema nikakvih posebnih pravila i konvencija, pa ipak, jedna od konvencija je malo vi{e

Slika 2-50: E-net centar Ekonomskog fakulteta

Ustvari. Me|utim. SUBJECT DIRECTORIES – TEMATSKI K ATALOZI Ovo su kao oni klasi~ni katalozi koji su nekada postojali u klasi~nim bibliotekama. Yahoo! – www. . Yahoo mo`ete pretra`ivati na dva na~ina: Mo`ete prelistavati kategorije tako {to }ete kliknuti na oglasni tematski katalog na po~etnoj stranici. Ne i one druge! Julian Sher. ali je jo{ uvijek najobuhvatniji i najbolji indeks na Webu. Web je velika. I. tematski katalog mo`ete zamisliti kao alat koji vam poma`e da prona|ete “plast sijena”.4.yahoo.KOMPJUTERSKE MRE@E Web pretra`iva~i 111 2. Media Magazine Tra`enje informacija na Internetu mo`e se uporediti sa poku{ajem da uhvatite kap vode iz velikog hidranta. zatim kliknete na odgovaraju}i poddirektorij. Tematski katalog nije previ{e opse`an. kao u svakoj biblioteci. Internet }e samo pametne istra`iva~e u~initi pametnijim. Drugi alati }e vam pomo}i da prona|ete iglu. Morate jednostavno razviti vlastitu strategiju za pretra`ivanje. on samo sadr`i najva`nije informacije o temi. Knjige ionako ne}e sa police same do}i u va{e ruke. zatim mo`da opet na drugi poddirektorij sve dok ne na|ete ne{to {to ima veze sa onim {to tra`ite. rezultati }e biti bolji.com Yahoo! je me|u najpopularnijim tematskim katalozima i zaslu`uje po~asno mjesto u Va{oj listi favorite (omiljenih) linkova. To su baze podataka koje online organiziraju Web sajtove u hijerarhijsku kategorizaciju. morate puno raditi da biste prona{li ono {to vam zaista treba. neorganizirana i vrlo promjenjljiva biblioteka. Ova kolekcija Web sajtova je mala po Internet standardima. Web pretra`iva~i Internet nije kao kompjuter iz TV-serije Star Trek. Kada jednom razvijete odre|eni mehanizam pretra`ivanja. pronalazak i izdvajanje korisnih materijala mo`e trajati veoma dugo. Sa nekoliko klju~nih rije~i za kratko vrijeme mo`ete preplaviti ekran listama linkova koji sadr`e informacije koje bi mogle biti ono {to tra`ite. Svaka kategorija ima podkategorije koje su linkovane sa Web stranicama koje sadr`e informacije o datoj temi. Ne mo`ete ga jednostavno upitati: “Ko je najve}i donator politi~ke kampanje u mom gradu?“ i ~ekati nekoliko sekundi na odgovor.

ponudit }e druge pretra`iva~e na dnu stranice sa rezultatima pretra`ivanja. ovo je mre`a sajtova sa ekspertnim vodi~ima. Oni vam mogu pomo}i da prona|ete neke specifi~ne informacije. Yahoo! je idealno mjesto za brzi pronalazak op{tih informacija. About.com Nekada zvana Mining Company.com Ili.about.com – www.com-ovom vodi~u koji }e vam poslati odgovor na e-mail adresu. pa i sajtova sa kojih mo`ete po~eti sa daljnjim pretragama specijaliziranih informacija. Ona iznajmljuje ljude koji pretra`uju i “kopaju” po Webu tra`e}i originalni sadr`aj i najbogatije resurse informacija. Mo`ete koristiti ovaj sajt tako da pretra`ujete resurse prona|ene od strane ovih eksperata. ili da po{aljete pitanje direktno About.112 Web pretra`iva~i KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-50a: Yahoo. . a onda prave kolekciju najvrednijih sajtova iz date oblasti ekspertize. mo`ete koristiti pretra`iva~ tako|e na po~etnoj stranici za pretra`ivanje kompletne Yahoo kolekcije Web sajtova po klju~noj rije~i. Ukoliko Yahoo ne mo`e da prona|e ono {to tra`ite.

KOMPJUTERSKE MRE@E Web pretra`iva~i 113 Slika 2-51: About. onda samo kliknete na LookSmartLive Express i.com LookSmart – www. Tu }e se od vas zahtijevati da date neke informacije tipa ko ste i ~ime se bavite.looksmart. a svi su dostupni kroz dobro organizirane. pregledanje i kategorizaciju samo onoga {to oni smatraju korisnim i va`nim. Ukoliko vam se doista veoma `uri i hitno vam je potrebna neka informacija. Ako ne mo`ete prona}i ono {to tra`ite. . te {ta tra`ite.com LookSmart je druga kolekcija kvalitetnih Web sajtova. mo`ete kliknuti na link za LookSmartov jedinstven alat – Look SmartLive. mo`ete dobiti va{ odgovor u toku jednog sata. lako pretra`ive direktorije sa poznatim kategorijama i podkategorijama. uz male tro{kove. Look Smart obe}ava da }e neko od 200 editora prona}i ono {to tra`ite i poslati na va{u e-mail adresu. LookSmart zapo{ljava vi{e od 200 editora za pretra`ivanje Weba.

114 Web pretra`iva~i KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-52: Looksmart. . Tiho i uporno ovi programi idu od hiperlinka do hiperlinka i. Umjesto toga. oni dodaju opisni materijal u svoj indeks ili bazu o prona|enoj stranici ili dokumentu. Ali. Kao i tematski katalozi. pretra`iva~i ne pretra`uju cijeli Web niti koriste ljudske resurse za pregledanje i ure|ivanje lista korisnih Web sajtova. ili koliko se permanentno pojavljuje. kada na|u novi dokument.com PRETRA@IVA^I Pretra`iva~i su najsofisticiraniji i najobuhvatniji alati koje mo`ete koristiti za pretra`ivanje informacija na Webu.com Google je veoma brzo stekao reputaciju najefektivnijeg pretra`iva~a zato {to je bio prvi koji je koristio novu formulu za sortiranje i rangiranje rezultata. oni koriste programe zvane roboti ili spajderi koji pretra`uju Web.google. Stariji pretra`iva~i generalnije rangiraju rezultate prema tome koliko puta se termin po kojem se pretra`uje pojavljuje na stranici. Google – www. oni nisu tako intuitivni kao tematski katalozi i ne rade svi na isti na~in.

com. ukoliko unesete ime Microsoft. Kada pretra`ujete na Googleu. oti}i }ete direktno na www. i kliknete “I’m feeling lucky”. Excite – www.hotbot. pa se oni dosta te{ko snalaze sa kompleksnim izrazima u pretra`ivanju.KOMPJUTERSKE MRE@E Web pretra`iva~i 115 Slika 2-53: Google.com. . DirectHit – www.directhit.com. Nije ba{ jednostavno izvr{iti prefinjeniju pretragu. Naprimjer. mo`ete da potpuno presko~ite pretra`ivanje liste rezultata i da odete direktno na prvi rezultat na listi tako {to kliknete na dugme “I’m feeling lucky”. Ovo nije ba{ toliko korisno koliko izgleda zato {to oni koriste samo najprostije pretrage na svakom od najve}ih pretra`iva~a.excite.com.com Googleov sofisticirani program rangira Web stranice na osnovu toga koliko je termin popularan na drugim popularnim i va`nim Web stranicama. Naprimjer.microsoft. koji poma`u da se sna|ete u {umi informacija na Internetu. HotBot – http://www. METASEARCH TOOLS – METAPRETRA@IVA^I To su sajtovi koji omogu}avaju da unesete upit u nekoliko pretra`iva~a istovremeno. ve}ina sajtova koji sadr`e linkove na pojedina~ne stranice je mnogo bolja od stranice koja }e se pojaviti na vrhu top-liste rezultata Googleovog pretra`iva~a.com.altavista. Ovdje }emo napomenuti da postoji jo{ veliki broj pretra`iva~a koji su popularni. sofisticirani i sveobuhvatni kao {to su AltaVista – www.

askjeeves. Slika 2-54: Ask.com Ovo je popularni alat za pretra`ivanje koji je idealan za istra`iva~e zato {to omogu}ava da postavljate pitanja na jednostavnom engleskom jeziku radije nego u preciznim terminima pretra`ivanja.com . ali nije za komplikovanije pretra`ivanje. Sjajan je za jednostavnija pitanja. On daje rezultate koji odgovaraju na pitanja najbli`a onom koje ste postavili.116 Web pretra`iva~i KOMPJUTERSKE MRE@E AskJeeves – www.

te se zato ovakav tip veze na Internet naziva i “stalna veza” i spada u kategoriju tzv. ustvari. ve} egzistiraju}i ISP. Cijena je ne{to vi{a u odnosu na pristup putem telefonskog sistema. Za kori{tenje ovog sistema je potreban i specifi~an kablovski modem i. novostvoreni ISP postaje integralni dio Interneta. {irokopojasnog pristupa. Niko danas ne zna koliko ta~no ima ISP-a. Be`i~ni pristup Ovaj tip povezivanja koristi odre|en vid elektromagnetnog prijenosa podataka. kablovska infrastruktura je mogla biti iskori{tena za jo{ neke servise. . Razvojem digitalne tehnologije. biti dva ili vi{e ISP-a na koje }e se novi ISP spojiti. mre`a ISP-a cijelog svijeta. Zbog brzine protoka podataka od 1 Mbps do 10 Mbps.spajanje na Internet 117 2. Prave}i Internet Service Provider i spajaju}i ga sa susjednim ISP-ima. Danas je ovaj pristup vrlo ~esto u ponudi na{ih ISP-a. i u ve}ini slu~ajeva u svijetu i jesu. Kada neka dr`ava. Internet je. naravno.KOMPJUTERSKE MRE@E Dial-up networking . ve}ina kompanija koje pru`aju uslugu kablovske televizije u svojoj ponudi imaju i kablovski pristup Internetu. Na krajevima se nalaze modemi koji tu vezu odr`avaju stalnom. se `ele spojiti. Iznajmljena linija To je veza na ISP koja se ~esto koristi za povezivanje kompanija i institucija. Ovdje mo`emo spomenuti i povezivanje na Internet putem satelita. koja omogu}ava kristalno jasnu sliku i nemije{anje signala koji putuju kroz iste “`ice”. kablovska infrastruktura u zgradi u kojoj `ivite. regija. Dial-up networking – spajanje na Internet NA^INI POVEZIVANJA NA ISP ISP je osnova Interneta. grad ili prosto kompanija `eli da ima mogu}nost kori{tenja Interneta tada se okupi ekipa ljudi i opreme i odlu~i se na koji susjedni. Antena za prijem i oda{iljanje signala sa podacima je obi~no direktno usmjerena na pristupnu ta~ku va{eg ISP-a. ali je komfor u radu neuporedivo ve}i. U posebnom ugovoru sa telekomom dobijate “privatnu” vezu izme|u va{e firme i ISP-a. To mogu. Na ovaj na~in i nastaje Internet.5. koje zahtijeva i skuplji hardver i ima ve}u cijenu od ostalih spomenutih tipova pristupa. Kablovska veza Kablovski televizijski sistemi su prvobitno bili zami{ljeni kao sistemi za isporuku kvalitetnih televizijskih signala u na{e domove.

spajanje na Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-55: Be`i~no povezivanje Modemska veza Za povezivanje na Internet putem telefonske linije je potrebno da imate odgovaraju}i hardver i korisni~ki ra~un nekog od Internet service providera. U su{tini. te da on ima instaliran modem (interni ili eksterni) koji za ovaj tip veze podr`ava minimalnu brzinu od 28. mo`ete po~eti sa konfigurisanjem va{eg kompjutera za kori{tenje Interneta. . Principi su potpuno isti. ali }e svaka od njih kasnije u tekstu biti posebno obra|ena: User Name i Password – va{e korisni~ko ime i lozinka za ulazak u sistem.118 Dial-up networking .0 kbps.8 kbps.0 kbps. ali je neophodan za komforno kori{tenje WWW servisa i e-mail komunikaciju uz kori{tenje attachmenta. Telefonski brojevi koje zovete da biste koristili Internet usluge. a koja za obi~nu telefonsku liniju maksimalno mo`e biti 56. U ovaj tip povezivanja spada i povezivanje putem ISDN linije. koja omogu}ava brzine do 128. Pretpostavlja se da imate kompjuter. Nije mogu}e korisni~ko ime sa jednog ISPa primijeniti u drugom ISP-u. Ako ste postali jedan od korisnika bilo kojeg ISP-a u Bosni i Hercegovini. POP3 User Name i Password – E-mail korisni~ko ime i lozinka. minimum brzine i nije tehni~ki uslov. Zapamtite da od ISP-a morate dobiti par informacija koje }e vam omogu}iti da postanete korisnik Internet usluga. Veoma ~esto se korisni~ko ime za ulazak u sistem (prva ta~ka) i korisni~ko ime za kori{tenje e-mail servisa poklapaju. Svaki od ISP-a dodjeljuje vam druga~ije korisni~ko ime i lozinku. Te informacije }emo sada samo pobrojati.

od ove opcije nemamo koristi. To su obi~no velike kompanije u svjetskim okvirima. Otvorite ikonicu “Create a new connection” i dobit }ete prozor pod imenom “Welcome to the New Connection Wizard”. Opcije koje se nakon toga pojave omogu}avaju direktno pode{avanje predefinisanih.spajanje na Internet 119 KONFIGURISANJE WINDOWSA XP ZA MODEMSKI PRISTUP Da biste kompjuter sa operativnim sistemom Windows XP spojili na Internet. morate znati sve gore navedene informacije. Trenutno. pa zatim kliknite na <Next>. pa kliknite na dugme <Next> (prethodna slika). korak 2. 1. Njih mo`ete vidjeti nakon odabira prve opcije sa naredne slike. 3. Izaberite opciju “Connect to the Internet” kao na slijede}oj slici. u na{oj zemlji. naj~e{}e locirane u SADu. Slika 2-56: Network Connection Wizard. ISP-a. . Nakon toga imate mogu}nost izbora izme|u nekoliko tipova veza koje ovdje ne}emo posebno obja{njavati. defaultnih. Da biste izvr{ili sva neophodna pode{avanja. potrebno je da slijedite nekoliko koraka: 1. Ovaj program se koristi za pravljenje odgovaraju}e veze za spajanje na va{eg ISP-a.KOMPJUTERSKE MRE@E Dial-up networking . U Control Panelu (Start>Settings) otvorite “Network Connections”.

Slika 2-58: Network Connection Wizard. korak Mnogi ISP-i investiraju u razvoj pomo}nih programa koje vam daju na CD-u nakon potpisivanja ugovora. 3. Ti programi omogu}avaju automatsko pode{avanje svih parametara potrebnih za spajanje na taj ISP. ubacite ga u CD drive. odaberite opciju “Use the CD I got from an ISP” i presko~ite sve naredne korake. 2. korak .120 Dial-up networking . Program sa CD-a }e obaviti sve umjesto vas.spajanje na Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-57: Network Connection Wizard. Ukoliko ste od svog ISP-a dobili takav CD.

Slika 2-60: Network Connection Wizard – imenujte svog ISP-a . Slika 2-59: Network Connection Wizard.KOMPJUTERSKE MRE@E Dial-up networking . odaberite opciju “Set up my connection manually” i kliknite <Next>. 4. odaberite opciju “Connect using a dial-up modem”.spajanje na Internet 121 U suprotnom. korak Od ranije pomenutih tipova veze na Internet.

U njemu upisujete telefonski broj na kojem se nalazi va{ ISP.spajanje na Internet KOMPJUTERSKE MRE@E U prvom prozoru ovog programa upisujete ime va{eg ISP-a. klikom na <Next> dobijate posljednji prozor za kreiranje nove konekcije. On vas sumarno obavje{tava da ste uspje{no zavr{ili kreiranje konekcije kojoj ste dali ime. Detektovanje modema je automatsko pod uslovom da ste ga ranije dodali koriste}i program “Phone and modem options” u Control Panelu. broj 1499. Nakon {to ste zavr{ili upisivanje ovih podataka. . U prozoru jednostavno upi{ete va{e korisni~ko ime i lozinku. u slu~aju da ih imate vi{e. npr. Slika 2-61: Network Connection Wizard – upi{ite broj telefona Mi }emo upisati telefonski broj BihNeta. BihNet. npr. `elite da koristite za ovu konekciju. Naredna slika pokazuje izgled posljednjeg prozora programa New Connection Wizard za spajanje na Internet Service Providera. ovaj prozor vam nudi da izaberete koji od modema. Nakon upisivanja imena. Ovo korisni~ko ime se odnosi na ime i lozinku koja vam daje dozvolu za spajanje na ISP. sa pregledom postavki koje ste odabrali. Tako|e. Nakon klika na <Next> dobijate prozor za upisivanje va{eg korisni~kog imena i lozinke. Klikom na dugme <Finish> zavr{ili ste i kreirali mogu}nost da nazovete broj va{eg ISP-a. Ovo je upravo ono radi ~ega pla}ate pretplatu ISP-u. klikom na dugme <Next> dobijate naredni prozor ovog programa.122 Dial-up networking .

. koriste}i novokreiranu konekciju. Spajanje zapo~injete dvostrukim klikom na shortcut ikonu konekcije na desktopu kompjutera.spajanje na Internet 123 Slika 2-62: Network Connection Wizard – podaci korisnika Slika 2-63: Network Connection Wizard na kraju Pozivanje ISP-a Sada ste spremni za spajanje na Internet posredstvom ISP-a.KOMPJUTERSKE MRE@E Dial-up networking . ili iz menija Start odaberete Settings>Network connections.

spajanje na Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-65: Statusni prozor za vrijeme pozivanja Slika 2-64: Pozivanje ISP-a Slika 2-66: Obla~i} sa porukom da je veza uspostavljena Pojavit }e se prozor kao na gornjoj slici. pored sata). Kliknite dugme <Dial>! Statusni prozor }e pokazivati trenutno stanje procesa povezivanja na ISP. Pokrenite svoj Internet browser i u`ivajte! @elimo vam puno uspjeha u pronala`enju korisnih informacija na Webu! .124 Dial-up networking . te informacijom o brzini prenosa podataka. {to }e rezultirati balon~i}em u Sistem Trayu (desni ugao na taskbaru. a u kojem ne morate ni{ta mijenjati ako ste sve ispravno napravili pri kreiranju konekcije. sa porukom da ste spojeni na BihNet.

procjene broja virusa su se kretale od 200 do 500. procjene su se kretale od 600 do 1. broj se popeo na vi{e od 10. programa ~iji je zadatak da nanesu {tetu i onesposobe kompletan kompjuterski sistem ili njegov dio. tj. Bolje re~eno. godina vidjela 20.000 razli~itih virusa.500 do vi{e od 7. oni predstavljaju najve}u prijetnju sistemima. broj je varirao od 4.300 virusa. godini.KOMPJUTERSKE MRE@E Sigurnost podataka 125 2.000 do 2. Pojavljivanje novih virusa u posljednje vrijeme nije pitanje dana nego minuta. godini. Sigurnost podataka ZA[TITA OD KOMPJUTERSKIH VIRUSA U posljednih nekoliko godina. Slika 2-67: Virusna mapa svijeta kompanije McAfee . na`alost. U 1990. jer ne zaobilaze ni manje atraktivne ciljeve. a u 1991. S obzirom na na~in i brzinu kojom se {ire. U 1992. i pojavom pove}anog broja virusa.000. godini. Sredinom 1994. svi smo mi njihova potencijalna meta.6. informacionih sistema za podr{ku poslovnim sistemima i Interneta kao mre`e svih mre`a rezultirao je. U 1996.500 virusa.000 razli~itih virusa. procjena je bila od 1. dok je 1998. intenzivan razvoj kompjuterskih mre`a.

Ova lekcija }e dati nekoliko korisnih savjeta kako da se za{titite od virusa. . Ovi virusi se “ka~e” za programske fajlove (uglavnom izvr{ne.126 Sigurnost podataka KOMPJUTERSKE MRE@E U 2000. [ta je kompjuterski virus? Kompjuterski virus je softverski proizvod – program koji je napisan sa ciljem da prilikom izvr{avanja napravi {tetu na inficiranom kompjuteru. [teta mo`e biti takva da bri{e datoteke sa kompjutera ili ih trajno o{teti.) i to u trenutku kada se otvaraju. i automatski se pokre}u i po~inju {irenje kada otvorite dati dokument u odgovaraju}oj aplikaciji. ovi virusi inficiraju Microsoft Office aplikacije kao {to su Word i Excel zbog ugra|enog programskog makro jezika “Visual Basic for Application” (VBA) u kome se i pi{u ovi virusi. Naravno. . postoje makro virusi i za druge aplikacije. Makro virusi su generalno “samoizvr{ni”. Ova vrsta virusa mo`e onemogu}iti podizanje operativnog sistema kompjutera. brzo {iri od sistema do sistema. Virus mo`e biti isprogramiran tako da je u mogu}nosti da bri{e datoteke sa kompjutera ili ih trajno o{teti. tj. aktivira sam korisnik. mnogo vi{e. sli~no biolo{kom virusu. jednostavno.sys itd. Dokument koji je inficiran makro virusom modificira neku predefinisanu ~esto kori{tenu komandu (naprimjer. godini.com. virus inficira asocirane dokumente i druge aplikacije kad god se pokrene. U trenutku pokretanja aplikacije. u ve}ini slu~ajeva. zatim o{teti fajlove samog operativnog sistema ili. . 400 se pojavilo u 2001. Save) da aktivira virus u trenutku kada se ta komanda pokrene.bat. mijenja fajlove samog operativnog sistema ili generi{e saobra}aj na kompjuterskoj mre`i tako da u potpunosti onemogu}i normalan rad i razmjenu podataka.000 virusa. Inficira aplikacije. sa ekstenzijama . godine. Lako je pretpostaviti da ih u trenutku pisanja ovog teksta ima mnogo. ^ak su kreatori virusa stvorili takve File Virus Macro Virus . {to zna~i da sami sebe “ka~e” na druge sli~ne aplikacione dokumente. Pisani u jednostavnom makro jeziku. da izazove pad kompletnog sistema. Word makro virusi se pokre}u prilikom otvaranja Word dokumenata u Word aplikaciji. pokre}u. ^esto je napisan na na~in koji mu omogu}uje samostalno razmno`avanje i {irenje sa jednog kompjutera na drugi. a oko 250 virusa se pojavljivalo svakog mjeseca 2002. Naprimjer. i to u trenutku kada se pokre}e izvorni program.exe. osim ovih. Mada ih ima raznovrsnih. Boot Sector Virus Mijenja boot sektor na disku ili se ugra|uje u isti. Boot sektor je prostor na disku kojem se prvo pristupa nakon uklju~enja kompjutera. [irenje je ostvareno na taj na~in {to sami sebe “dodaju” drugim programskim fajlovima. virusi su obi~ni programi i svoj “posao” obavljaju tako {to ih. godini je bilo vi{e od 50. Kompjuterski virus se.

Pored nabrojanih varijanti virusa. i na taj na~in se dobije sinhronizovan napad sa vi{e lokacija. izuzetno je te{ko detektovati ga pomo}u antivirusnih alata. sigurno ste ~uli i za slijede}e viruse koji nisu “pravi” virusi. Mijenja kôd kad god se proslije|uje sa ma{ine na ma{inu. Neki preporu~uju da istu vijest prenesete svima iz va{eg adresara i na taj na~in zagu{uju mail sisteme. Nove varijante postoje}ih virusa se pojavljuju svake godine. slanje va{ih lozinki na odre|ene adrese). Nisu zapravo virusi u pravom smislu rije~i. postoje i tzv. Distributed Denial of Ovo je naprednija verzija DoS “napasti”.. . mo`ete na}i na Internetu neke na prvi pogled korisne program~i}e. e-mail poruke koje ne ~ine ni{ta lo{e na sistemu. a rezultat su nastojanja kreatora virusa da prevare antivirusni softver. naprimjer. Naprimjer. Inficira i fajlove i boot sektor – dvostruka opasnost koja nekoliko puta iznova inficira kompjuter prije nego bude uklonjena.KOMPJUTERSKE MRE@E Sigurnost podataka 127 Multipartite Virus Polymorphic Virus Stealth Virus Trojanski virusi E-mail crvi Varijante virusa (Variants) viruse da se. pored svoje navodne funkcije. koja skriveno pokre}e iste programe Service Attack (DDoS) i sa drugih sistema. koji “bombarduje” pojedine posje}ene i popularne Web sajtove i online sisteme sa automatskim zahtjevima za podacima. To su zapravo e-mail poruke koje se pona{aju kao virusi i koji {alju sopstvene kopije preko e-mail klijenta. Na ovaj na~in se dati sajtovi zagu{uju i na kraju blokiraju. oni }e. Denial of Service (DoS) Pored svega nabrojanog. a neki vas obavje{tavaju da ste “zara`eni” i da treba da obri{ete kompletan disk. prenose putem e-maila. tako da nijedan drugi posjetilac ne mo`e da pristupi `eljenom servisu. ali su vezani za Internet i veoma su aktuelni. ve} su to lukavi i {tetni programi koji su zamaskirani unutar nekih naoko korisnih aplikacija ili dokumenata.): Ovo je program sli~an trojancu. ali ove poruke donose la`ne vijesti o novim virusima. Prvi makro virus se pojavio 1994. Skriva svoje prisustvo do odre|enog datuma ili kombinacije trigera koji ga aktiviraju.. naprimjer. Kada ih pokrenete. koriste}i kôd VBA. Teoretski. ali se u praksi rijetko sre}e. Predstavljaju viruse koji se zasnivaju na ve} postoje}im virusima (kao njihova nadgradnja i “unapre|enje”). koje }ete instalirati na svoj kompjuter. godine. “Virus Hoax Messages”. Yahoo!. naro~ito kada su napadnuti neki od najve}ih Web portala (AOL. Ovakvu vrstu napada je te`e locirati i otkloniti. zvao se “Koncept” i napadao je Word dokumente. tj. izvr{avati u pozadini zlo}udne procese (kao {to je. na sve adrese iz va{eg adresara.

virus). ispravna instalacija kompjuterske opreme. operativnog sistema i aplikacija. preko IRC-a ili putem downloada neprovjerenog fajla. a me|u njima i oni najpopularniji. trojan i sl. uklju~uju}i izniman oprez s pravima korisnika na dijeljenim resursima (mre`ni diskovi i drugi kompjuteri na mre`i). Attachmente nemojte pokretati dvostrukim klikom mi{a. nego desnim klikom. Mjere predostro`nosti Mnogo je lak{e boriti se sa virusima ukoliko se u odr`avanju sistema usvoje sigurnosna pravila i procedure kojima se mo`e izbje}i veliki rizik. Pokretanjem priloga pokre}e se virus koji mo`e u~initi bilo {ta – nastaviti se masovno {iriti dalje s va{eg kompjutera. te bez obzira na naziv i tip dodatka poruke (u ve}ini . Svaka elektronska poruka sa attachmentom je u principu nesigurna. Ve}ina modernih programa za e-mail. to ne zna~i da datoteka u sebi ne sadr`i maliciozni kôd (npr.128 Sigurnost podataka KOMPJUTERSKE MRE@E Kako se virusi {ire? Na~in njihovog {irenja je tako|e raznovrstan. kompjuterski virus je mogu}e dobiti i na druge na~ine: u news grupi. ~esto ne prikazuju kojeg je tipa prika~eni fajl nego prikazuju samo njegovo ime. Virusi preno{eni e-mailom obi~no dolaze u obliku poruke od poznatog ili nepoznatog po{iljaoca koji vas u tekstu nagovara da pokrenete prilog uz poruku. Pored e-maila. potrebno je se pridr`avati osnovnih pravila za za{titu podataka kao {to su redovno arhiviranje podataka i provjera ispravnosti arhivskih kopija. postoje jo{ neke procedure i pravila koja omogu}avaju sigurniji rad na Internetu i sa elektronskom po{tom. Ukoliko je poslan izvr{ni fajl. obrisati datoteke ili slati va{e datoteke tre}im osobama. te snimite attachment na disk. Ako antivirusni program nakon snimanja datoteke na disk nije prijavio virus. bez obzira od koga bila. Ovo je ve} stanje koje zahtijeva va{u intervenciju.. pa opcija Save. Prije svega. crv. Potrebno je virus o~istiti i uraditi ostale mjere predostro`nosti koje bi sprije~ile dalju {tetu. va{ antivirusni program }e ga otkriti. Neki virusi iskori{tavaju i sigurnosne propuste u popularnim e-mail klijentima i nije ~ak ni potrebno ru~no pokrenuti prilog – samim ~itanjem poruke aktivirat }e se virus. Attachmenti Ukoliko se desi da dobijete poruku koja ima attachment (fajl prika~en uz poruku). Ako je u njemu neki poznati virus. U naj~e{}i na~in {irenja virusa spada i naj~e{}e kori{teni Internet servis – elektronska po{ta (e-mail). Dovoljno je da samo dobijete inficiranu e-mail poruku ili posjetite neki Web sajt. prostim pritiskom mi{a na njega (u okviru za attachmente) program }e se pokrenuti. Pored op{tih pravila. nemojte ga odmah otvoriti. kakav naslov ili sadr`aj imala.

scr” nije Word dokument u RTF formatu. Autori virusa i drugih malicioznih programa koriste razne trikove (tzv. jer }e datoteka “Pismo. Windows Explorer. te primjena svih preporu~enih patcheva (ispravke programa i operativnog sistema) su od velike va`nosti za sigurnost kompjuterskog sistema. danas je nezamisliv bez programa koji omogu}avaju adekvatnu antivirusnu za{tiitu. jer ovi formati ne mogu sadr`avati makro naredbe. Zbog ovakvog na~ina rada nekih programa lako je mogu}a zabuna. datoteka “Vidi_ovo. crva. trojanskih konja i sli~nih malicioznih kôdova. koje programe preuzimate sa Web ili FTP adresa. ali zahtijeva pedantnost – kad ste na Internetu. PowerPoint prezentacije po{aljite u PowerPoint 95 (verzija 7) formatu. Izvr{ne programe (. Sve {to smo rekli za e-mail attachmente. Antivirusni programi Rad kompjuterskog sistema. Ekstenzije nekih izvr{nih datoteka (npr.KOMPJUTERSKE MRE@E Sigurnost podataka 129 slu~ajeva korisnicima je te{ko da sami ocijene da li je dodatak poruke rizi~an ili ne).vbs” ne sadr`i tekst. datoteka “Arhiva. jer tada ne mogu sadr`avati makroe. da znate ta~no {ta radite. Antivirusni programi {tite od virusa.exe” nije arhiva ve} program.TXT.RTF. ve} izvr{na datoteka koja mo`e sadr`avati maliciozne Windows programe ili makro naredbe. a sadr`aj Excel datoteka kao CSV (Comma Separated Values) datoteku. kao i kome vjerujete. Ovakva praksa sigurno u ve}ini slu~ajeva nije dozvoljena unutar jedne organizacije. Korisno je tako|e postaviti konfiguraciju Windowsa i Internet browsera. koje attachmente otvarate. Za{tita od virusa nije komplikovan proces.ZIP.exe) od drugih korisnika ne bi trebalo primati niti ih slati putem elektronske po{te.TXT” – dakle.shs” u Windows Exploreru biti predstavljena kao “Pismo. odnosno ekstenzije attachmenta. va`i i za attachmente iz news grupa. tako da uvijek vidite ekstenzije datoteka. Fajlovi koje preuzimate sa Web ili FTP adresa nisu ni{ta druga~iji od attachmenta. Najbolja za{tita od mre`nih virusa jeste zdrava doza opreza. mo`e sadr`avati maliciozni izvr{ni kôd. kao bezazlena tekstualna datoteka. npr. socijalni in`enjering) kako bi prevarili korisnike – npr. ako ne i vi{e. Na tr`i{tu danas . dok. Sa njima je potrebno biti isto toliko oprezan. bilo da se radi o jednom ili desetinama kompjutera. Word datoteke drugima {aljite kao RTF (Rich Text Format). Redovno informisanje o novim virusima i stanju sigurnosti. ali ne i od bugova (gre{aka u programima i operativnom sistemu). ustvari. SHS) nikada ne}e biti vidljive u popularnim aplikacijama kao {to je. ve} izvr{ni kôd u obliku Visual Basic Scripta. Dakle. datoteka “Procitaj_me. kao i programa za rad sa elektronskom po{tom. provjerite svaki fajl koji preuzimate.TXT.

Norton Antivirus Jedan od najpoznatijih antivirusnih programa je svakako Norton AntiVirus. Na svakom kompjuteru bi trebalo da bude instaliran najmanje jedan antivirusni program. otvorit }e se jedan prozor koji izgleda ovako: Slika 2-68: Norton AntiVirus . a neki ~ak nude skeniranje va{eg kompjutera putem Interneta. Nakon pokretanja.130 Sigurnost podataka KOMPJUTERSKE MRE@E postoji veliki broj proizvo|a~a antivirusnih programa. kako bi bio spreman prepoznati i najnovije viruse. Ove komponente su naj~e{}e dio za provjeru fajlova (eng. Virus Definitions Update). Proizvo|a~i antivirusnih programa. clean) i stalno aktivni dio koji nadgleda ulazno-izlazne operacije na kompjuteru i provjerava da li se mo`da tu kre}e i neki virus. Kompleksni su utoliko {to se sastoje od vi{e dijelova. koji je jednostavan za upotrebu i {titi va{ ra~unar od {tete koja mo`e nastati aktivno{}u virusa. Ovo su kompleksni i “`ivi” programi. ali i druga preduze}a ne obavje{tavaju korisnike o virusima i drugim rizicima slanjem ne`eljene elektronske po{te. Svi moderni antivirusni programi imaju nekoliko komponenti. a nazivamo ih “`ivima” zato {to zahtijevaju odr`avanje i pa`nju. za dezinfekciju. To je mo}an softverski alat. Antivirusni program je neophodno redovno odr`avati i dogra|ivati (eng. ve} takvu uslugu trebate od njih sami zatra`iti. scan). odnosno. ~i{}enje zara`enih programa (eng.

Postoje tri stvari na koje treba obratiti pa`nju. va{ antivirusni softver postaje beskoristan. i ne zaboravite podatak o broju virusa koji se mjese~no pojavi. Principi su vrlo sli~ni. Prva je opcija Live Update koja slu`i za redovnu nadogradnju programa i antivirusnih definicija. Pritom. uz dinamiku pojave desetina virusa dnevno. Na raspolaganju su opcije “~i{}enja”. Firewall za{titom se svakako pove}ava nivo sigurnosti va{eg kompjutera. Mogu}i razlog ne~ijeg neovla{tenog pristupa tu|em kompjuteru mo`e biti pristup osnovnim i bankovnim podacima. Tre}a opcija o kojoj treba voditi ra~una jeste “Real Time Protection” – rezidentno ~i{}enje i pregledanje svih fajlova i programa koje sistem koristi i koji se nalaze u memoriji u svakodnevnom radu ra~unara. karantina ili izolacije. ZA[TITA PODATAK A OD NAPADA PUTEM MRE@E Firewall Firewall je za{titni zid (“vatreni zid”) izme|u va{eg kompjutera i Interneta. Za{tita se ostvaruje nametanjem ograni~enja na dolazni promet i blokiranjem neovla{tenog pristupa kompjuteru. U lijevom dijelu ekrana vidimo spisak komandi koje mo`emo da odaberemo. dok je u desnom dijelu prikaz opcije koju smo izabrali. kao i opcija brisanja. Bez redovne nadogradnje. oni mogu biti hardverski ili softverski. pa su time i izlo`eniji napadima. pokretanje napada vrste “denial of service” na popularne Web stranice.KOMPJUTERSKE MRE@E Sigurnost podataka 131 To {to vidimo na ekranu funkcionalno predstavlja ve}inu antivirusnih programa. Od vas se o~ekuje da ka`ete koje foldere ili cijele diskove `elite pregledati i da podesite {ta }e antivirusni softver uraditi sa fajlom koji je zara`en virusom. Isto tako. Glavni dio programa je radni dio koji je podijeljen u dva dijela. posebno rizi~nu grupu predstavljaju korisnici koji su stalno prisutni na mre`i. ilegalna distribucija programa itd. a sav potencijalno opasan promet ostat }e blokiran na firewallu. Druga va`na opcija je pregled ili scan fajlova na disku va{eg ra~unara. Takva nadogradnja se obavlja putem Internet veze i omogu}ava “dobru informisanost” va{eg antivirusnog softvera o novim virusnim opasnostima koje kompanija otkrije i za koje se proizvode za{titne tehnike i komponente. datotekama s lozinkama. . Sve ostalo su finese i osobenosti razli~itih programa. Postoje personalni i vi{ekorisni~ki za{titni zidovi. Personalni firewall je obi~no program koji se pokrene kada ste spojeni na mre`u. bilo putem modema ili mre`ne kartice.

te zbog toga obavezno treba koristiti i antivirusnu za{titu.132 Sigurnost podataka KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-69: Firewall Firewall za{tita ne mo`e za{tititi kompjuter od primanja virusa putem e-mail poruke ili downloada trojanskog konja s Web stranice. ali ne i neutralizirali u potpunosti. nadogra|ivati svoj softver – naro~ito klju~nim nadopunama – i kreirati sigurnosne kopije va`nijih datoteka. ~e{}e mijenjati svoje lozinke. Samo po{tivanjem ove kompletne procedure se mo`e re}i da ste rizik od {tete smanjili na minimum. Sretno! .

ADOBE ACROBAT .

.

.................................................143 PRIPAJANJE ALATNIH TRAKA ..................................... Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF .........................................................................................151 KONVERTOVANJE WORDOVIH KOMENTARA U NAPOMENE PDF-a .....138 3....150 KONVERTOVANJE WORDOVIH NASLOVA I STILOVA U PDF MARKERE (OBILJE@IVA^E) .....140 BIRANJE ALATA .................................................................140 KORI[]ENJE ACROBATOVIH ALATKI........................................147 3........145 KORI[]ENJE PANELA ACROBATA ..................................................................................................................137 O ADOBE PDF-u ......145 VRA]ANJE ALATNIH TRAKA NA PRVOBITNO MJESTO .....................137 O ACROBATU .........................................158 ...............................................................................145 Prelistavanje dokumenta.........................................................................................................................................DETALJAN SADR@AJ 3........................ Uvod u Adobe A crobat .....................147 Prikazivanje panela........147 Promjena prikaza panela .................................................................153 POSTIZANJE BEZBJEDNOSTI DATOTEKE ADOBE PDF-a ........................156 PROMJENA PARAMETARA KONVERZIJE ............................................................................................................143 PRILAGO\AVANJE ALATNIH TRAKA ..........................................144 ZAKLJU^AVANJE ALATNIH TRAKA ..............................................................3.....2.................................................................142 KORI[]ENJE MENIJA TOOLS ..................................................................................................................138 Pravljenje datoteke Adobe PDF-a ...................................................1... Adobe Acrobat 3.........155 O LOZINKAMA I BEZBJEDNOSTI DOKUMENTA........... LINIJA ALATA I DUGMADI ZA ZADATKE .....145 KRETANJE PO DOKUMENTU .................156 KONVERTOVANJE WORDOVE DATOTEKE ................................................ Upoznavanje radne povr{ine Adobe A crobata .......................................

.................................................171 DODAVANJE LOZINKE .....165 3..........3..........................164 KONVERTOVANJE CIJELE RADNE SVESKE .......160 O DATOTECI PROGRAMA POWERPOINT ....................................................5...........168 3...170 DODAVANJE BEZBJEDONOSNIH PARAMETARA DATOTEKAMA PDF-a ...........................6.......................... Razmatranje parametara bezbjednosti ...................................160 KONVERTOVANJE I SLANJE PREZENTACIJE E-MAILOM ....................176 ......................7............162 3...........................160 PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE ......................................... Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku ............164 PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE ......................................................................164 PO^ETAK PREGLEDA PREKO E-MAILA ........... Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom ............................................................................ Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda ......................4.....................................................172 OTVARANJE DATOTEKE ZA[TI]ENE LOZINKOM ..........

moramo na ra~unaru sa kojeg {aljemo taj dokument imati instaliran Acrobat PDF Writer (ranije verzije Adobe Acrobata) ili Adobe PDF (verzija 6. a zatim Adobe Acrobat Standard ili Professional. Za u~itavanje (pregledavanje sadr`aja) te datoteke nije potreban originalni program (u ovom primjeru AutoCad) u kome je datoteka napravljena. Naime. bez obzira na to koja aplikacija i platforma su kori{}ene za njegovo kreiranje. treba je {tampati (komanda Print) ne na fizi~ki ve} na virtuelni {tampa~ Adobe PDF ili Acrobat PDF Writer Printer Driver. To je sli~no opciji Save As ili eksportu u drugi format.ADOBE ACROBAT Uvod u Adobe Acrobat 137 3. Dakle. stilovi formatiranja. pa }e se u svakoj aplikaciji Microsoft Officea pojaviti komande ili dugmad za kreiranje PDF dokumenata. U takvim slu~ajevima je korisno imati instaliran Acrobat PDF Writer kao driver printera ili virtuelni {tampa~ (u ranijim verzijama Acrobata). Pretpostavimo da korisnik kome {aljete datoteku kreiranu u AutoCadu nema instaliran AutoCad na svom ra~unaru. Adobe PDF (Portable Document Format) je univerzalni format datoteke. koji . kao driver printera na sistemu koji pravi datoteku. a potrebno je da vidi sadr`aj te datoteke. nije rijedak slu~aj da onaj kome se datoteka {alje nema instaliran program kojim se ta vrsta datoteke otvara. ukoliko `elite da kreirate dokumente u PDF-u.1. sve boje i grafika bilo kojeg izvornog dokumenta. morate instalirati prvo Microsoft Office. kojim se zadr`avaju svi fontovi.0). Korisnik kome se datoteka {alje treba da ima instaliran bar Acrobat Reader. odnosno datoteka. Da bismo mu to omogu}ili. ve} je dovoljan Adobe Acrobat Reader. ili ne poznaje dovoljno njegovo kori{}enje. Datoteke ovog formata se mogu kreirati iz bilo kojeg programa koji podr`ava tu opciju. Ovo }e napraviti istu datoteku u formatu PDF sa ekstenzijom PDF. Uvod u Adobe Acrobat O ADOBE PDF-u Pri razmjeni podataka. te se izborom {tampe na taj virtuelni {tampa~ vr{i konvertovanje teku}e datoteke u format PDF. ili kompletnu instalaciju Adobe Acrobata. npr. Biranjem komande Print. po izradi datoteke u originalnom programu. Ovo nije fizi~ki ve} virtuelni {tampa~. iz aplikacija Microsoft Officea. pojavljuje se dijalo{ki okvir Print. ADOBE ACROBAT 3. te PDF Maker ili Distiller (u novijim verzijama Acrobata).

bi}e dovoljno da otvori datoteku u formatu PDF (koja je usput i mnogo manje veli~ine) u ovom programu. sitnih prepravki teksta i sl. u pitanju tabela koja je pretvorena u datoteku PDF-a. npr. Korisnicima programa Adobe Acrobat treba savjetovati da ne prave izmjene u datotekama PDFa zbog toga {to taj program nije predvi|en za to. sa odgovaraju}im marginama i prelomom strane. Ova mogu}nost je posebno korisna kod uve}anja grafike ili dijagrama koji sadr`e slo`ene detalje. jer Adobe Acrobat Reader omogu}ava samo ~itanje datoteka u formatu PDF. Pravljenje datoteke Adobe PDF-a Proces rada i tip dokumenata koje koristite odre|uju na koji na~in }ete napraviti datoteku u PDF-u. pa i ne posjeduje velike mogu}nosti za izmjenu datoteka. Izgled dokumenata PDF-a prilikom {tampanja je unaprijed predvi|en. ali ne i njihovo mijenjanje. Postoji vi{e na~ina: .138 Uvod u Adobe Acrobat ADOBE ACROBAT je jednostavniji za upotrebu i dostupan je na Internetu besplatno. japanski i engleski. mnogo je te`e praviti izmjene (osim izmjena fontova. O ACROBATU Acrobat Standard ili Professional omogu}ava da pravite dokumente u formatu prenosivog dokumenta (PDF). Datoteke Adobe PDF-a su kompaktne i mogu da se dijele i ~itaju. da radite s tim dokumentom. Datoteke PDF-a se mogu za{tititi lozinkama da bi se „zaklju~ale“ u cilju sprje~avanja ne`eljenih izmjena ili {tampanja. Dokumenti PDF-a mogu da sadr`e vi{e jezika na istoj stranici. Osnovne karakteristike datoteka PDF-a su: Adobe PDF zadr`ava identi~an raspored. ako korisnik kome se datoteka {alje ima instaliran Adobe Acrobat Reader. npr. ili radi ograni~avanja pristupa povjerljivim dokumentima. mnogo je efikasnije i jednostavnije napraviti izmjene u originalnoj datoteci. pa na njoj treba praviti izmjene. Ako je. pa je onda konvertovati ponovo u format PDF. bez obzira na to koji se ra~unarski sistem ili platforma koristi za ~itanje tih dokumenata. po njima se mo`e kretati i mogu da se {tampaju u identi~nom izgledu kako ih je kreator osmislio. fontove i formatiranje teksta kao u elektronskim dokumentima. Osim toga. Uveli~avanje prikaza stranice u PDF-u se mo`e mijenjati pomo}u kontrola u Acrobat Readeru ili Acrobat Professionalu. da ga ~itate ili od{tampate. Dakle.) u datoteci PDF-a. Za izmjene datoteka PDF-a je potreban Adobe Acrobat Standard ili Professional.

1). Treba samo da pritisnete dugme sa nazivom Convert to Adobe PDF na liniji alata Microsoft Officea (slika 3. Skenirajte {tampana dokumenta i konvertujte ih u Adobe PDF. Koristite komandu Create PDF from Web Page da biste u~itali web stranice i konvertovali ih u Adobe PDF. ^e{}e kori{}ene na~ine pravljenja datoteka PDF-a }emo opisati na narednim stranicama. . Koristite komande Create PDF za brzo pretvaranje raznovrsnih formata datoteka u Adobe PDF. ure|ivanje stranica ili ure|ivanje slika.ADOBE ACROBAT Uvod u Adobe Acrobat 139 Koristite Distiller za pretvaranje skoro svake datoteke u format Adobe PDF. Koristite komandu Print za pravljenje Adobe PDF-ova direktno iz zajedni~kih multimedijalnih aplikacija. Slika 3.1: Dugme Convert to Adobe PDF u Microsoft Wordu Koristite Adobe PDF Maker za pravljenje datoteka Adobe PDF-a na osnovu datoteka iz Microsoft Officea za aplikacije Windowsa. uklju~uju}i i one koje su napravljene pomo}u programa za crtanje. i zatim ih otvorite u Acrobatu.

prikazuje se podrazumijevani skup linija alata i dugmadi zadataka. Secure. Naziv linije alata }ete vidjeti ako pokaziva~ mi{a postavite na separatorsku liniju palete alata. za pomjeranje sadr`ine prozora.2. Dugme Picture Tasks nije na raspolaganju ukoliko odgovaraju}a datoteka nije otvorena). Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata KORI[]ENJE ACROBATOVIH ALATKI. Advanced Editing. Review & Comment. kao i za rotiranje stranica. uve}anje ili smanjenje uve}anja. Linija alata Tasks sadr`i dugmad Create PDF. Separatorska linija Linija alata File sadr`i dugmad Open. Picture Tasks i eBooks (Podrazumijeva se da je dugme eBooks skriveno. Create PDF from Web Page. Print. kako se otvaraju dodatne linije alata i kako se sve one raspore|uju na ekranu. Linije alata sadr`e alatke i komande koje se naj~e{}e koriste za upravljanje datoteka Adobe PDF-a. Odaberite strelicu koja se nalazi u desnom dijelu dugmeta bilo kog zadatka da biste vidjeli meni sa komandama. Separatorska linija se nalazi na po~etku svake palete alata. kao i vezu sa prozorom How To za taj zadatak. . Pomo}u dugmadi za zadatke na liniji alata pristupate dodatnim komandama i liniji alata. uklju~uju}i i one skrivene.140 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata ADOBE ACROBAT 3. Save. Email i Search. U ovom dijelu }ete se upoznati sa podrazumijevanim linijama alata i dugmadima za zadatke. biranje teksta i slika. i saznati kako se biraju alatke. LINIJA ALATA I DUGMADI ZA ZADATKE Kada prvi put pokrenete Acrobat Professional. odgovaraju}im alatkama i linijama alata. Sign.

Actual Size. kao i pripadaju}e skrivene alate. Fit Width.ADOBE ACROBAT Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 141 Napomena: Komande koje vam stoje na raspolaganju variraju zavisno od platforme. Select Text i Snapshot. dugmeta Picture Tasks nema na paleti alatki Tasks ukoliko niste otvorili neki dokument koji sadr`i slike izra|ene u nekom od programa iz porodice Adobe Photoshop. Tako|e. kao i pripadaju}e skrivene alatke. Zoom Out i Magnification. Linija alata Basic sadr`i alatke Hand. Fit Page. Linija alata Zoom sadr`i alate Zoom In. . ili ako niste otvorili neku datoteku PDF-a napravljenu pomo}u Acrobata od izvorne datoteke JPEG.

Odabrani alat uglavnom ostaje aktivan sve dok ne odaberete sljede}i. Primijetit }ete da pokaziva~ mi{a. prilikom pomjeranja u okviru dokumenta. 3. 4. BIRANJE ALATA Podrazumijevana alatka u Acrobatu je alatka Hand (sa sli~icom {ake). Neku drugu alatku pokrenut }ete tako {to }ete pritisnuti njenu ikonu na liniji alata. Kliknite bilo gdje unutar okvira dokumenta. Kliknite na dugme Actual Size da biste prikazali stranicu u prirodnoj veli~ini (100%). Odaberite alatku Zoom In. . Dugme zadataka How To. 1. poprima oblik lupe. Prikaz dokumenta je uve}an. 2.142 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata ADOBE ACROBAT Linija alata Rotate View sadr`i alatke za rotiranje u smjeru kretanja kazaljke na satu i za rotiranje u obrnutom smjeru.

7. Alatke za koje mo`ete da se opredijelite su prikazane na jednoj plutaju}oj liniji alatki. PRIPAJANJE ALATNIH TRAK A Skrivene alatke se mogu ~esto prikazati na posebnoj liniji alata koju }ete pripojiti podru~ju namijenjenom za glavnu liniju sa alatima. Sli~ica otvorene {ake mijenja se u sli~icu lupe sa znakom minus. Kliknite na strelicu koja se nalazi pored alatke Zoom In. Prisustvo strelice ili malog trougla desno od ikone alatke ukazuje na postojanje dodatnih skrivenih alatki. pa odaberite alatku Zoom Out. pri ~emu povr{inu predvi|enu za linije alata (Toolbars) ne morate zatrpavati nepotrebnim linijama alata. KORI[]ENJE MENIJA TOOLS Pomo}u menija Tools mo`ete. da pristupate i skrivenim alatkama. 6. 1. U prethodnom dijelu lekcije ste upotrijebili strelicu koja se nalazi pored alatke Zoom In da otkrijete alatku Zoom Out. Kada zavr{ite sa istra`ivanjem. ^im se otvori spisak dodatnih alatki. tako|e. mo`ete privremeno da se vratite alatki Hand iako istovremeno imate odabranu neku drugu alatku. odaberite komandu Show Selection Toolbar.ADOBE ACROBAT Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 143 5. 2. Ponovo kliknite bilo gdje unutar dokumenta. . Odaberite alatku Hand. Meni Tools je. Neko vrijeme posvetite istra`ivanju alatki kojima mo`ete pristupiti iz ovog menija. ta druga alatka ponovo postaje odabrana. obavezno ponovo odaberite alatku Hand. ^im pustite razmaknicu. Odaberite Tools>Zoom>Zoom Out. Odaberite alatku Hand. 1. Kliknite na strelicu koja se nalazi pored alatke Select Text (desni dio tog dugmeta). najpogodnije sredstvo za pristupanje brojnim skrivenim alatkama. Nju mo`ete ili zadr`ati u stanju u kojem se nalazi ili je pripojiti ostalim linijama alata. Napomena: Ako pritisnete razmaknicu. zapravo. Prikaz dokumenta se vra}a na prirodnu veli~inu (100%). Sada }ete istoj alatki pristupiti preko menija Tools.

Liniju sa alatima mo`ete. linije alata mo`ete da premje{tate sa povr{ine namijenjene u te svrhe u okvir dokumenta ili u navigacioni okvir. S druge strane. ona po~inje da se prikazuje na ekranu. biraju}i zatim naziv linije iz dobivenog menija. PRILAGO\AVANJE ALATNIH TRAK A Linije alata mo`ete da prilagodite tako {to }ete one koje naj~e{}e koristite postaviti na najpogodnije mjesto. Uvje`bajte kako se linije alata premje{taju sa povr{ine predvi|ene za njih i kako se vra}aju na njih. Tako|e. 3. pa iz menija odaberite naziv linije sa alatima (recimo. 1. Basic). I sam Acrobat automatski sakriva natpise. Da biste sakrili neku liniju sa alatima. Napomena: Ukoliko pretrpate povr{inu namijenjenu za linije sa alatima otvaranjem i nekih skrivenih linija. Primjera radi. ako odaberete naziv nepotvr|ene linije alata. Povr{ina predvi|ena za linije alata mo`e da sadr`i do tri reda razli~itih linija. doti~na linija postaje sakrivena. Linije sa alatima mo`ete da pomjerate na novo mjesto unutar povr{ine koja je namijenjena za njih. tako|e. bilo u okviru dokumenta. . 2. Biranjem naziva ozna~ene linije alata. a potom View>Toolbars. pa iz menija odaberete Basic. prevucite liniju alata iz gornjeg u donji red. Da biste pripojili plutaju}u liniju alata. Uvje`bajte premje{tanje linije alata na novu poziciju. odaberite alatku Hand. Linija alata Basic }e se ponovo prikazati ako desnim tasterom mi{a kliknete na povr{inu namijenjenu alatnim linijama.144 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata ADOBE ACROBAT 2. Nakon toga je vratite u prvobitni polo`aj i ponovo je pri~vrstite. i to selektivno. Uvje`bajte sakrivanje i prikazivanje raznih kombinacija linija alata. Liniju alata premje{tate povla~enjem njene separatorske linije. povucite njenu separatorsku liniju (ta~kasta uspravna linija na po~etku svake linije alata) ili naslovnu liniju (Title Bar) i spustite je na povr{inu namijenjenu za liniju alata. bilo unutar povr{ine namijenjene za alatne linije. Otpustite taster mi{a kada linija alata zauzme novo mjesto. taj prostor mo`ete da pove}ate sakrivanjem natpisa na dugmadima alatki. ~im se povr{ina za linije alata ispuni. Pored naziva svake linije alata koja je trenutno vidljiva pojavljuje se znak potvrde. Odaberite opciju View>Toolbars>Tool Button Labels da biste sve natpise sakrili ili prikazali. prikazati ili sakriti pritiskanjem desnog tastera mi{a unutar povr{ine namijenjene linijama alata.

Kada su linije alata zaklju~ane. ukoliko ve} niste na prvoj stranici dokumenta. samo {to ih prethodno morate otklju~ati da biste im ponovo promijenili raspored. kao i sa njihovom pomjeranjem na novo mjesto. 2. Da biste sa~uvali raspored linija sa alatima na povr{ini namijenjenoj za to. odaberite komandu View>Toolbars>Lock Toolbars. kliknite na dugme First Page na statusnoj liniji. koriste}i dugmad za pretra`ivanje na alatnoj traci Navigation (za koju se podrazumijeva da je zatvorena). ili mo`ete da okre}ete stranice kao kod klasi~ne knjige. mo`ete na preskok do}i do konkretne stranice kori{}enjem statusne linije pri dnu prozora ili minijaturnih prikaza stranice u panelu Pages. KRETANJE PO DOKUMENTU Acrobat nudi razne na~ine za kretanje po dokumentu PDF-a. Plutaju}u liniju alata ne mo`ete zaklju~ati na jednom mjestu.ADOBE ACROBAT Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 145 ZAKLJU^AVANJE ALATNIH TRAK A Ukoliko prilagodite raspored linija sa alatima na povr{ini namijenjenoj za to. Prelistavanje dokumenta 1. mo`ete da sa~uvate njihov raspored zaklju~avanjem. Preporu~ujemo da ne zaklju~avate konfiguracije linija alata sve dok se ne uvjerite koje alatne linije naj~e{}e koristite. VRA]ANJE ALATNIH TRAK A NA PRVOBITNO MJESTO Nakon preraspore|ivanja linija sa alatima. Naprimjer. Tako|e. odnosno statusnu liniju pri dnu okvira dokumenta. Eksperimenti{ite sa otvaranjem i zatvaranjem alatnih traka. pa. 1. kliknite na dugme Navigation Pane na statusnoj liniji ili odaberite aktivnu karticu da biste sakrili navigacioni okvir. Ovu komandu mo`ete da koristite za resetovanje zaklju~anih linija sa alatima. . Postupkom zaklju~avanja o~uvat }e se raspored linija sa alatima ~ak i nakon zatvaranja i ponovnog pokretanja Acrobat Professionala. mo`ete da pomjerate dokument pomo}u trake za pomjeranje sadr`aja na desnoj strani prozora. separatorske linije su skrivene. Ako je potrebno. mo`ete da se vratite njihovom podrazumijevanom rasporedu biranjem komande View>Toolbars>Reset Toolbars. Linije alata }ete otklju~ati ako ponovo odaberete komandu View>Toolbars>Lock Toolbars. kao i za pode{avanje uve}anja njegovog prikaza.

146 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata

ADOBE ACROBAT

2. Kliknite na dugme Fit Width za pode{avanje {irine prikaza. 3. Provjerite da li je uklju~eno dugme Single Page za prikaz pojedina~ne stranice na statusnoj liniji. 4. Odaberite alatku Hand na alatnoj traci, pa pokaziva~ mi{a postavite na dokument. Dr`ite pritisnut taster mi{a. Zapazit }ete da je pokaziva~ sada poprimio oblik zatvorene {ake. 5. Prevla~ite pokaziva~em mi{a sa sli~icom zatvorene {ake gore-dolje u prozoru da biste sliku premjestili s jednog na drugo mjesto na ekranu. Ovo umnogome podsje}a na pomjeranje komadi}a papira lijevo-desno po povr{ini radnog stola. 6. Pritisnite tipke Enter ili Return da bi se prikazao sljede}i dio stranice. Mo`ete da pritisnete tipke Enter ili Return vi{e puta uzastopno da biste dokument pregledali od po~etka do kraja u sekcijama veli~ine ekrana. 7. Kliknite na dugme Fit Page da bi se u prozoru prikazala cijela strana. Ako je potrebno, kliknite na dugme First Page da biste se vratili na prvu stranicu. 8. Pokaziva~ mi{a postavite na strelicu nadolje na vertikalnoj traci za pomjeranje sadr`aja, pa taster mi{a pritisnite jedanput. Sadr`aj dokumenta se automatski pomjera i na ekranu se prikazuje cijela strana 2. Sljede}i postupak obja{njava kako }ete kontrolisati pomjeranje i prikazivanje stranica u PDF-u. 9. Kliknite na dugme Continuous za kontinuirani prikaz, a nakon toga koristite traku za pomjeranje sadr`aja da biste pre{li na stranicu 3. Opcija Continuous prikazuje stranicu za stranicom, kao kadrove na filmskoj traci. 10. Sada kliknite na dugme sa natpisom Continuous - Facing na statusnoj liniji da bi se prikazao naspramni redoslijed stranica, ali tako da su one sa lijeve strane okrenute ka stranicama na desnoj strani, kao kod reklamnog panoa ili otvorene knjige. 11. Kliknite na dugme First Page da biste se vratili na prvu stranicu. Po{tuju}i konvencije koje va`e za {tampane knjige, i dokument PDF-a uvijek po~inje stranicom koja se nalazi desno. 12. Kliknite na dugme Single Page za prikaz pojedina~ne strane da biste se vratili prvobitnom rasporedu stranice. Mo`ete da koristite polje za stranice na statusnoj liniji da biste se direktno prebacili na odre|enu stranicu.

ADOBE ACROBAT

Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 147

13. Pokaziva~ mi{a pomjerajte preko polja za teku}i broj stranice sve dok ne poprimi oblik Ikursora, pa pritisnite taster mi{a da bi se istakao broj teku}e stranice (npr. 3 of 9). 14. Upi{ite broj 4 da bi se broj teku}e stranice promijenio, a potom pritisnite tipke Enter ili Return. Trebalo bi da se nakon ovoga na ekranu pojavi ~etvrta stranica. Traka za vertikalno pomjeranje po sadr`aju dokumenta tako|e omogu}ava da pre|ete na konkretnu stranicu. 15. Po~nite da povla~ite navi{e kliza~ na traci za vertikalno pomjeranje sadr`aja. Dok ga povla~ite, pojavljuje se statusno polje stranice. Kada se u statusnom polju javi stranica broj 1, otpustite taster mi{a i bi}e prikazan sadr`aj `eljene stranice.

KORI[]ENJE PANELA ACROBATA Acrobat ima panele koji poma`u prilikom organizovanja i pra}enja obilje`iva~a dokumenta, ili markera (Bookmarks), minijaturnih prikaza stranice (Pages), komentara (Comments), potpisa (Signatures), ~lanaka (Layers) i krajnjih odredi{ta (Destination). Paneli mogu da se pri~vrste uz navigacioni okvir ili mogu da plutaju na radnoj povr{ini. Tako|e se mogu me|usobno grupisati. U ovom dijelu knjige }ete bli`e upoznati navigacioni okvir i njegove panele.
Prikazivanje panela Paneli se mogu prikazati na razne na~ine. Posvetite izvjesno vrijeme eksperimentisanju sa nekoliko tehnika: Da bi navigacioni okvir bio prikazan sve vrijeme dok radite, kliknite na karticu (jaha~ ili jezi~ak) panela kojeg `elite da otvorite, ili na dugme Navigation Pane na statusnoj liniji koja se nalazi pri dnu Acrobatovog prozora. Navigacioni okvir }ete zatvoriti klikom na karticu aktivnog panela (panela kojeg u datom trenutku gledate), ili klikom na dugme Navigation Pane. Za prikazivanje, odnosno skrivanje nekog panela, odaberite njegov naziv iz menija View>Navigation Tabs. Ukoliko je navigacioni okvir zatvoren, nijedan naziv nije ozna~en. Naziv panela koji je trenutno aktivan je ozna~en znakom potvrde. Promjena prikaza panela Prikazivanje panela se mo`e mijenjati na razne na~ine. Ako je potrebno, kliknite na dugme za navigacioni okvir na statusnoj liniji da biste otvorili navigacioni okvir, a nakon toga eksperimenti{ite sa nekoliko tehnika pomo}u kojih mo`ete da mijenjate prikaz panela:

148 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata

ADOBE ACROBAT

Da biste promijenili {irinu navigacionog okvira kada je on vidljiv, vucite za njegovu desnu grani~nu liniju. Da biste jedan panel stavili u prednji plan, ispred vi{e drugih panela, kliknite na njegovu karticu. Da biste panel smjestili u sopstveni plutaju}i prozor, prevucite njegovu karticu u okvir dokumenta. Panel se vra}a u navigacioni okvir kada njegovu karticu prevu~ete nazad u navigacioni okvir, ali tako da vu~ete ne za njegov title bar, nego za naslov plutaju}e kartice, koji se nalazi ispod title bara. Da biste prikazali meni Options za neki panel, kliknite na dugme Options na vrhu tog panela. Prevla~enjem odaberite komandu. Da biste sakrili meni panela iz kojeg ni{ta niste odabrali, mi{em kliknite bilo gdje u praznom prostoru navigacionog okvira.

Napomena: Prozor Comments, koji se otvara pri dnu okvira dokumenta, ima jedinstven skup dugmadi i komandi zahvaljuju}i kojima je olak{ano upravljanje komentarima u dokumentu PDF-a. Ovako izgleda Acrobatova radna povr{ina sa dosad pomenutim panelima i alatima:

ADOBE ACROBAT

Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 149

odaberite opciju View>Toolbars u aplikaciji Officea.0. Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF PDF Maker se automatski instalira prilikom instaliranja Acrobat Standarda ili Professionala. Dugmad za konvertovanje u format Adobe PDF i meni Adobe PDF se automatski dodaju liniji sa alatima i liniji menija u aplikacijama Officea.2: Meni Adobe PDF u Microsoft Wordu aplikaciju Microsoft Officea instalirate nakon obavljenog instaliranja Acrobat Professionala. za slanje datoteke PDF-a preko e-maila i za pode{avanje procesa pregleda e-maila bez napu{tanja aplikacija Officea.3. U procesu pregleda korisnici mogu i da dodaju Wordove komentare. UNIX). Detect and Repair. a komentare u Acrobatove napomene. retroaktivno da instalirate dugmad i meni PDF Makera. Ukoliko neku Slika 3. Va{a datoteka Adobe PDF-a }e izgledati isto kao Wordova i zadr`a}e istu funkcionalnost. Windows. a koristi se za kreiranje datoteka Adobe PDF-a iz aplikacija Microsoft Officea. mo`ete pomo}u funkcije Help.com) Napomena: Da bi se dugmad i meni PDF Makera pravilno instalirali. . Potpune informacije o tome koje su Microsoftove aplikacije podr`ane (kao i verzije tih aplikacija) mo`ete da pro~itate na Web lokaciji firme Adobe Systems Inc. mo`ete stilove i naslove iz Worda da konvertujete u Acrobatove obilje`iva~e (markere). (www.adobe. u Acrobatu. Hiperveze }e biti sa~uvane u dokumentu Worda.150 Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ADOBE ACROBAT 3. samo {to }e biti podjednako dostupna ~itaocima na svim platformama (Mac OS. Prilikom izrade dokumenta Adobe PDF-a na osnovu postoje}eg dokumenta Worda. ozna~en znakom potvrde. bez obzira na to da li imaju aplikaciju Word ili ne. Korisnici Worda veoma ~esto upotrebljavaju razli~ite stilove za zaglavlja i prave hiperveze. pa provjerite da li je PDF Maker 6. morate na svom ra~unaru da imate instalirane aplikacije Microsoft Officea prije nego {to po~nete sa instaliranjem Acrobat Professionala. U slu~aju da i dalje ne vidite dugmad i meni Acrobata. Ovaj meni i navedena dugmad slu`e za kontrolisanje parametara koji se koriste prilikom konvertovanja u format Adobe PDF. zahvaljuju}i kojima njihovi dokumenti imaju {iru primjenu.

Tako|e. a zatim dva puta kliknite na datoteku Stilovi.3: Odaberite naslov da bi se pokazao naziv Wordovog stila Sada postavite pokaziva~ mi{a na naslov „Naslov 1”. To se radi komandom Insert>Comment. pa kliknite da biste formirali ta~ku umetanja. U sljede}em dijelu lekcije }ete se uvjeriti da se ovaj komentar pretvara u Acrobatovu napomenu u dokumentu PDF-a. Pokaziva~ mi{a postavite na rije~ „Naslov“.doc. Primijetit }ete da Wordov stil nosi naziv „Naslov“. . Ako je potrebno. Slika 3. 3. Ove informacije }e vam biti korisne prilikom konvertovanja Wordovih stilova u markere u formatu Adobe PDF. on se mo`e prikazati ili sakriti komandom View>Markup. Pokrenite Microsoft Word. otvorite panel Styles and Formatting biranjem Format>Styles and Formatting da biste pogledali opcije za stilove i formatiranje. pa kliknite da biste formirali ta~ku umetanja (kursor). pa kada se napi{e komentar koji glasi: „Ispraviti pravopisnu gre{ku“. Primijetit }ete u polju za naziv stila da Wordov stil nosi naziv „Naslov 1“. ~iji sadr`aj se nalazi u prilogu. Kreirajte datoteku Stilovi. 2.ADOBE ACROBAT Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 151 KONVERTOVANJE WORDOVIH NASLOVA I STILOVA U PDF MARKERE (OBILJE@IVA^E) Da najprije analiziramo datoteku Worda koju }ete konvertovati u format Adobe PDF. obratite pa`nju na to da je dokumentu pridodat i Wordov komentar kojim se zahtijeva ispravljanje pravopisne gre{ke. Odaberite komandu File>Open. 1.

u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera.2). Kod PowerPointa i Excela }e se pojaviti samo kartice Settings i Security.4: Kartica Bookmarks . Na Wordovoj liniji menija. dostupne su kartica Word i kartica Bookmarks. najprije morate da identifikujete te naslove i stilove u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera. S obzirom na to da naslovi koji su kori{}eni u datoteci Stilovi. od prvog (Heading 1) do devetog (Heading 9). automatski se konvertuju zadr`avaju}i istu hijerarhiju. Dijalo{ki okvir Acrobat PDF Makera je mjesto na kojem defini{ete parametre koji kontroli{u konvertovanje datoteka iz Microsoftove aplikacije u format Adobe PDF. 1. Ne morate da mijenjate parametre konverzije u Adobe PDF da biste ovih devet stilova preina~ili u markere Adobe PDFa. odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings (slika 3.doc nisu formatirani kori{}enjem nekog od devet stilova za naslove. Svi stilovi naslova. provjerite da li }e se primijenjeni stilovi konvertovati u markere kada pravite datoteku u Adobe PDF-u. Ako koristite Word. Kartice koje stoje na raspolaganju u ovom dijalo{kom okviru varira}e zavisno od toga koju aplikaciju Microsoft Officea koristite. Slika 3.152 Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ADOBE ACROBAT Ako Wordov dokument sadr`i naslove i stilove koje `elite da konvertujete u markere (obilje`iva~e) u formatu Adobe PDF.

I ovdje }ete zapaziti da se nivo automatski postavlja na vrijednost 1. Pojavljuje se znak u obliku krsti}a. u produ`etku reda koji po~inje rije~ima „Naslov 1“. koji ukazuje na to da }e obilje`iva~ biti napravljen za ovaj stil. Naslov 2. Naslov 2. Pokaziva~ mi{a postavite na prazan kvadrati} u koloni Bookmarks. KONVERTOVANJE WORDOVIH KOMENTARA U NAPOMENE PDF-a Komentare kojima ste propratili Wordov dokument ne morate da izgubite prilikom konvertovanja tog dokumenta u format Adobe PDF. To je. Svi parametri koje zadajete na kartici Bookmarks va`e samo za konvertovanje Wordovih dokumenata. Naslov 3 i Naslov 4. pa kliknite u to prazno polje. stilu „Naslov 2“.ADOBE ACROBAT Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 153 2. dodijelite level 4 itd. pa iz padaju}eg menija odaberite vrijednost 2.doc su kori{teni stilovi za formatiranje naslova (Naslov. 6. i Naslov 4 – stilovi kojima su kreirani naslovi ovog priru~nika). Odaberite karticu Bookmarks. u produ`etku reda koji po~inje rije~ima „Naslov“. 5. Sada }ete nau~iti kako se provjerava da li je komentar u Wordovom dokumentu konvertovan u napomenu u dokumentu Adobe PDF-a. To isto uradite sa ostalim stilovima. Pokaziva~ mi{a postavite na prazan kvadrati} u koloni Bookmarks u produ`etku reda koji po~inje rije~ima „Naslov 1“. Naslov 1. Naprotiv. koji ukazuje na to da }e obilje`iva~ biti napravljen za ovaj stil. pa se na taj na~in prikazuje njihova ta~na hijerarhija. hijerarhijski nivo ovog obilje`iva~a PDF-a. Kliknite na broj 1 u koloni Level. U datoteci Stilovi. 7. pregledajte spisak obilje`iva~a i stilova da biste prona{li stilove Naslov. stilu “Naslov 3”. 4. Po{to je ovaj nivo naslova podre|en glavnom naslovu “Naslov”. 3. odredite level 3. . Ponovo se pojavljuje znak u obliku krsti}a. konvertovani Wordovi komentari postaju sastavni dio procesa pregleda u Acrobatu. Ova kartica je mjesto na kojem odre|ujete koji }e se Wordovi naslovi i stilovi konvertovati u markere (obilje`iva~e) Adobe PDF-a. Pomjeraju}i sadr`aj ekrana. tako da obilje`iva~i PDF-a postanu ugnije`|eni. Promjenom na nivo 2. zapravo. klikom na broj 1 ga promijenite na vrijednost 2. pa kliknite u to prazno polje. Odaberite dugme OK da biste prihvatili parametre i zatvorili dijalo{ki okvir. Naslov 1. ovi markeri se ugnije`|uju pod markerom prvog nivoa “Naslov”. Provjerite da li su ovi stilovi konvertovani u markere PDF-a. Naslov 3. Primijetit }ete da je nivo automatski pode{en na vrijednost 1.

154

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF

ADOBE ACROBAT

Najprije }ete Wordove komentare sakriti da ne biste preopteretili stranicu u dokumentu Adobe PDF-a (Ukoliko ne sakrijete komentare, na stranici PDF-a }e se pojaviti slika komentara, istovremeno sa Acrobatovom napomenom koja odgovara datom Wordovom komentaru.). 1. U Wordu, odaberite komandu View>Markup da biste sakrili Wordov komentar. (Ova opcija mo`da nije dostupna, {to zavisi od operativnog sistema.) 2. Na Wordovoj liniji menija, odaberite Adobe PDF>Change Conversion Settings. 3. Kliknite na karticu Word u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, pa provjerite da li je opcija Convert Comments to Notes potvr|ena. 4. U prozoru Comments vidjet }ete jedan komentar koji treba uklju~iti. Provjerite da li je polje u koloni Include potvr|eno. 5. Boju napomene u dokumentu Adobe PDF-a }ete promijenti ukoliko otvorite ikonu u koloni Color i uzastopnim klikanjem mi{em pregledate koje sve boje stoje na raspolaganju. Mi }emo se, npr. opredijeliti za `utu.

Slika 3.5: Odaberite boju za napomenu PDF-a i ozna~ite da li }e se ona automatski zatvarati

ADOBE ACROBAT

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 155

1. Da bi se napomena automatski otvorila u dokumentu PDF-a, kliknite na polje u koloni Notes Open. Uvijek mo`ete, ako to kasnije po`elite, da zatvorite napomenu u dokumentu PDF-a.

POSTIZANJE BEZBJEDNOSTI DATOTEKE ADOBE PDF-A Ima vi{e na~ina na koje mo`ete svoje dokumente Adobe PDF-a da u~inite bezbjednim. Bezbjednost mo`ete da postignete pomo}u lozinke koja neovla{}enim korisnicima onemogu}uje otvaranje, mijenjanje, pa ~ak i {tampanje va{eg dokumenta. Zatim, pristup dokumentu PDF-a mo`ete da ograni~ite na prethodno definisani spisak korisnika, a mo`ete i sami da odredite status nekog dokumenta. Ovdje }ete nau~iti kako za{tititi dokument lozinkom da biste osujetili namjeru neovla{}enih korisnika da otvore dokument. 1. Kliknite na karticu Security u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera da biste pregledali koje sve bezbjedonosne parametre mo`ete primijeniti na dokumentu PDF-a kojeg pravite. Primijetit }ete da nikakva bezbjednost nije odre|ena za dokument Adobe PDF-a koji pravite. Me|utim, po{to je rije~ o kopiji dokumenta koja slu`i samo za internu upotrebu, dodat }ete za{titu pomo}u lozinke, {to zna~i da }e dokument mo}i da otvore isklju~ivo korisnici kojima je lozinka poznata, ~ime je mogu}nost da se dokument prije vremena objelodani {iroj javnosti svedena na minimum. 2. Pogledajte polje ispred natpisa Require a Password to Open the Document. Opcija je odabrana kada njeno polje sadr`i znak potvrde.

Sada }ete postaviti lozinku pomo}u koje se dokument otvara: 3. U polje za tekst Document Open Password upi{ite lozinku. Pazite da ne zaboravite svoju lozinku! Nju }ete koristiti i vi i va{e kolege, pa, ako je zaboravite, niko ne}e mo}i da otvori va{ dokument. Sljede}e {to }ete uraditi jeste upoznavanje sa op{tim parametrima konverzije. 4. Odaberite karticu Settings. Da biste mogli da pregledate op{te parametre konverzije, morate najprije ponovo da upi{ete lozinku koju ste maloprije postavili. 5. Ponovo upi{ite svoju lozinku. Kliknite na dugme OK da biste zatvorili dijalo{ki okvir koji se odnosi na potvrdu.

156

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF

ADOBE ACROBAT

O LOZINK AMA I BEZBJEDNOSTI DOKUMENTA Prilikom izrade dokumenata Adobe PDF-a, autori mogu da koriste bezbjedonosne lozinke da bi ograni~ili mogu}nosti otvaranja, {tampanja, pa ~ak i ure|ivanja dokumenta. Dokumenti PDFa koji posjeduju ta bezbjedonosna ograni~enja zovu se dokumenti sa ograni~enim pristupom. Pobolj{anje bezbjednosti dokumenta mo`e se ostvariti primjenom sljede}ih metoda: Zabrana otvaranja, ure|ivanja i {tampanja (pro~itajte „Adding passwords and setting security options” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help), Ograni~avanje pristupa dokumentu PDF-a korisnicima sa utvr|enog spiska; odre|ivanje korisnika koji mogu da ure|uju dokument u procesu koji se naziva {ifrovanje (pro~itajte ,,Encrypting PDF files for a list of recipients” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help), Certifikovanje dokumenta PDF-a, {to zna~i da, kada je dokument certifikovan, zabranjeno je uno{enje izmjena (pro~itajte „Certifying a document” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help), Promjena parametara dozvole pristupa reprodukciji filmova i zvu~nih sekvenci (pro~itajte „Setting Trust Manager preferences” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help).
Kada vam neko po{alje dokument PDF-a sa ograni~enim pristupom, mo`da }ete morati da upi{ete lozinku da biste ga otvorili. Ako je dokument {ifrovan, mo`da ne}ete mo}i da ga otvorite bez dozvole osobe koja je dokument kreirala. Pored toga, dokumenti sa ograni~enim pristupom ili certifikovani dokumenti }e mo`da onemogu}iti da {tampate svoje datoteke ili da iskopirate informacije u neku drugu aplikaciju. Ukoliko imate problema prilikom otvaranja dokumenta PDF-a, ili ukoliko vam je ograni~ena mogu}nost kori{}enja odre|enih funkcija, stupite u vezu sa autorom dokumenta.

PROMJENA PARAMETARA KONVERZIJE Kasnije u ovom poglavlju, koristit }ete druga~iji skup parametara konverzije prilikom izrade jedne manje datoteke koja je pogodnija za slanje e-mailom kao prilo`eni dokument. Me|utim, u ovom dijelu, koristit }ete podrazumevane parametre konverzije. Napomena: Parametri konverzije, koji se zadaju na kartici Settings i kartici Security u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, ostaju na snazi sve dok ih ne promijenite. Ukoliko, naprimjer, u procesu konverzije primijenite za{titu pomo}u lozinke, obavezno uklonite parametar za{tite pomo}u lozinke u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, u slu~aju da ne `elite da ova bezbjednost va`i za naredne konverzije.

ADOBE ACROBAT

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 157

1. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, odaberite strelicu pored menija Conversion Settings. Ovaj meni navodi prethodno definisane parametre konverzije koji se koriste za izradu datoteka Adobe PDF-a. Ve}ini korisnika su dovoljni sljede}i prethodno definisani parametri: High Quality, Press Quality, Smallest File Size i Standard. Ako treba da prilagodite parametre konverzije, koristite dugme Advanced Settings da biste pristupili dijalo{kom okviru Adobe PDF Settings. Da biste vidjeli obja{njenje za podrazumijevane parametre konverzije, odaberite naziv konverzije na meniju Conversion Settings. Opis se prikazuje pored informacione ikone. Koristite strelice za kretanje navi{e i nani`e da biste pregledali cijeli tekst ukoliko je opis du`i od dva reda.

Slika 3.6: Opis svakog podrazumijevanog parametra konverzije prikazuje se ispod menija Conversion Settings

2. Odaberite opciju Standard iz menija Conversion Settings. 3. Provjerite da li je opcija View Adobe PDF Result uklju~ena. Kada je ova opcija uklju~ena, Acrobat Professional se automatski pokre}e, a datoteka Adobe PDF-a koju ste napravili prikazuje se odmah po zavr{etku konverzije. Provjerite da li je opcija Enable Accessibility and Reflow with Tagged PDF uklju~ena. Pravljenjem dokumenta PDF-a sa oznakama se olak{ava pristup va{im datotekama.

U dijalo{ki okvir Password upi{ite lozinku i kliknite na dugme OK.8 . 6. Samo kliknite na dugme Convert to Adobe PDF na Wordovoj liniji alata. Po{to ste definisali parametre koji }e se koristiti u konverziji. 2. Odaberite komandu File>Save da biste svoj rad sa~uvali. Po{to ste obezbijedili dokument lozinkom da biste neovla{}enim korisnicima onemogu}ili njegovo otvaranje.158 Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ADOBE ACROBAT 4. dokument se ne}e automatski otvoriti. sada ste spremni da konvertujete svoju Wordovu datoteku u format Adobe PDF. Slika 3. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF As upi{ite naziv svoje datoteke i snimite je. ali }ete je najprije snimiti. morat }ete da upi{ete lozinku koju ste postavili ranije u ovoj lekciji. Slika 3. KONVERTOVANJE WORDOVE DATOTEKE 1. Datoteka je konvertovana u format Adobe PDF. Umjesto toga.7 3. Kliknite na dugme OK da bi va{i parametri postali va`e}i. Status konverzije je prikazan u polju za poruku Acrobat PDF Makera. 5.

odaberite dugme za zatvaranje na njoj da biste je zatvorili. Ukoliko ne isklju~ite ovu opciju. Kada odaberete karticu sa natpisom Bookmarks u navigacionom prozoru. 5. 8. i da ih objedinite u jednu datoteku PDF-a kori{}enjem komande Create From Multiple Files u Acrobatu. odaberite komandu File>Close da biste svoj rad sa~uvali i zatvorili. Kada zavr{ite sa pregledom datoteke. pa kliknite na dugme OK. .ADOBE ACROBAT Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 159 Acrobat prikazuje va{u konvertovanu datoteku. Mo`ete da konvertujete vi{e datoteka iz Officea. 4. U Wordu odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings. Iza|ite iz Microsoft Worda. svi dokumenti koje pravite koriste}i Acrobat PDF Maker zahtijevat }e upisivanje lozinke da biste mogli da ih otvorite. 6. Odaberite komandu File>Exit da biste zatvorili Acrobat Professional. Po{to ste napomenu pro~itali. i to prema istoj hijerarhiji kao u Wordovom dokumentu. 9. i to razli~itih tipova. a potom kliknite na polje Require a Password to Open the Document da bi se ova opcija isklju~ila. zapazit }ete da su markeri automatski formirani. 10. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite karticu Security. 7. Odaberite marker Naslov 1. Primijetit }ete da je Wordov komentar pretvoren u otvorenu napomenu Adobe PDF-a.

3.160 Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom ADOBE ACROBAT 3. Najprije }ete pregledati datoteku u PowerPointu. Tako|e. . Odaberite komandu File>Open. ali je problem u tome {to ni svako mjesto koje na Internetu posje}ujete ni svaka osoba kojoj `elite da uputite prezentaciju nemaju sistem sa instaliranim Microsoft PowerPointom. Oni }e tu prezentaciju vidjeti u originalnom obliku koji ste osmislili. U ovom dijelu priru~nika. Pokrenite Microsoftov PowerPoint. ali }e sve informacije biti prisutne. Pritisnite tipku Esc da biste se vratili normalnom prikazu PowerPointa. 2. trepere}a animacija se ne}e sa~uvati. Mjesta prelaza sa jedne na drugu stranicu su o~uvana. te druge elemente koje sadr`i svaka prezentacija.ppt.). Svi ovi elementi pojavit }e se u datoteci Adobe PDF-a koju pravite (Naprimjer.4. konvertovat }ete prezentaciju iz PowerPointa u Adobe PDF i poslati je preko e-maila. Odaberite komandu View>Slide Show. Isto tako. omogu}ava se da prezentacija bude prikazana na bilo kom sistemu koji ima instaliran ina~e besplatan softver Adobe Reader. pri tom ne napu{taju}i aplikaciju PowerPoint ni za trenutak. PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE Najprije }ete provjeriti podrazumijevane parametre Adobe PDF-a da biste bili sigurni da oni odgovaraju va{im potrebama. O DATOTECI PROGRAMA POWERPOINT 1. 4. mo`ete e-mailom da po{aljete svoju prezentaciju kao verziju PDF-a svim osobama koje posjeduju Adobe Reader. Odaberite bilo koju datoteku sa ekstenzijom . Konvertovanjem svoje prezentacije iz PowerPointa u format Adobe PDF. primijetit }ete sve karakteristi~ne znakove za nabrajanje. Prvo {to se zapa`a je primjena prelaza u prezentaciji. Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom Prezentacije PowerPointa su efikasno sredstvo za proslje|ivanje va{ih poruka. a zatim kliknite na komandu Open. Pritisnite tipku Enter da biste pre{li na drugu stranicu.

to biste uradili na isti na~in kao {to je opisano u dijelu “Postizanje bezbjednosti datoteke Adobe PDF-a”. po`eljno je da datoteka bude {to manja. 2. Provjerite da li je opcija Enable Accessibility and Reflow with Tagged PDF uklju~ena. budu}i da `elite da va{u datoteku PDF-a mo`e svako da otvori i pogleda. {to je i pravilno. a zatim odaberite opciju Smallest File Size. Pravljenjem dokumenta PDF-a sa oznakama se olak{ava pristup va{im datotekama.ADOBE ACROBAT Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom 161 1. kada ste konvertovali Wordovu datoteku. 5. Security. . 3.9: Odaberite prethodno definisane parametre konverzije kojima se dobija datoteka najmanje veli~ine Prilago|avanje parametara konverzije obavit }ete pomo}u dugmeta Advanced Settings. Koristit }ete podrazumijevane parametre za sve ostale opcije konverzije. Kliknite na strelicu pored teksta Conversion Settings da biste otvorili meni. Slika 3. Odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings. 4. Ako namjeravate da ovu datoteku po{aljete e-mailom ve}em broju ljudi. Ranije u ovoj lekciji. Kod PowerPointa. ovaj dijalo{ki okvir ima samo kartice Settings i Security. Kliknite na karticu Settings. Word i Bookmarks. dijalo{ki okvir Acrobat PDF Makera imao je ~etiri kartice: Settings. Kada biste htjeli da dodate bezbjedonosne parametre. Nikakvi bezbjedonosni parametri nisu zadati za konverziju. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite karticu Security.

2. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF File As odaberite Save da biste datoteku sa~uvali pod nekim nazivom i sa ekstenzijom . 3. Va{a podrazumijevana aplikacija koju {aljete e-mailom otvara se automatski. Kliknite na dugme OK da biste prihvatili parametre i zatvorili dijalo{ki okvir. popunite red koji se odnosi na naziv teme i upi{ite poruku koju `elite. Slika 3. 1. KONVERTOVANJE I SLANJE PREZENTACIJE E-MAILOM Sada ste spremni da svoju prezentaciju PowerPointa konvertujete u Adobe PDF i po{aljete e-mailom primjenjuju}i samo jedan lak postupak. Od vas se o~ekuje samo da popunite informacije o primaocu poruke i da upi{ete poruku. kao test. U novootvoreni prozor za elektronsku poruku upi{ite podatke o primaocu. a u prilogu se dostavlja va{ dokument Adobe PDF-a. Na liniji alata PowerPointa kliknite na dugme Convert to Adobe and E-mail.10 . Konverzija u format Adobe PDF se prikazuje u prozoru za pra}enje toka procesa.162 Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom ADOBE ACROBAT 6. Predla`emo da poruku po{aljete samom sebi.pdf.

Verzija ove prezentacije u PDF-u je tako|e sa~uvana na va{em disku.ADOBE ACROBAT Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom 163 4. otvorite najprije aplikaciju elektronske po{te. 7. Zatvorite datoteku PDF-a i iza|ite iz PowerPointa. Ako ste datoteku PDF-a poslali na vlastitu e-mail adresu. odaberite dugme Single Page na statusnoj liniji da biste pregledali jednu po jednu stranicu prezentacije. U jednoj od narednih lekcija nau~it }ete kako se pravi datoteka PDF-a koja se otvara u prikazu preko cijelog ekrana. dvostrukim klikom odaberite datoteku koju ste kreirali sa komandom Convert to Adobe PDF and E-Mail. . Provjerite svoju datoteku PDF-a. Nakon toga. odaberite komandu Send ili Send Message. Napravili ste verziju svoje prezentacije PowerPointa u PDF-u i poslali je e-mailom uop{te ne napu{taju}i PowerPoint. Ako je potrebno. a zatim attachment u formatu PDF. 8. pa tako izgledom podsje}a na prezentacije PowerPointa. zatvorite je i iza|ite iz Acrobat Professionala. Kada zavr{ite sa pregledom datoteke PDF-a koju ste kreirali i poslali e-mailom. 6. koristite dugmad Next Page i Previous Page da biste se kretali od jedne do druge strane. Ukoliko datoteku PDF-a niste poslali sebi. I to je sve. 5. Kada ste spremni da po{aljete poruku.

1. PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE Parametri koje Acrobat PDF Maker koristi za konvertovanje Excelovih datoteka se zadaju na isti na~in kao za Word i PowerPoint.164 Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda ADOBE ACROBAT 3. . Ova opcija je uklju~ena kada se na njoj nalazi znak potvrde. KONVERTOVANJE CIJELE RADNE SVESKE Ako konvertujete Excelovu datoteku u format Adobe PDF jednostavnim klikom na dugme za konvertovanje u Adobe PDF na Excelovoj liniji alata.11 Napomena: Va{ Excelov radni list automatski }e dobiti iste dimenzije kao list hartije u {tampa~u. obavit }ete konver ziju samo aktivnog radnog lista. Odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings. Slika 3.5. Acrobatov proces pregleda e-maila nudi i mo}ne alate za upravljanje datotekama i komentarima zahvaljuju}i kojima je pregled znatno olak{an. Ukoliko `elite da konvertujete sve radne listove u svesci. Pored upravljanja procesom slanja elektronskom po{tom. U ovom dijelu napravit }ete datoteku PDF-a iz Excelovog dokumenta i zapo~eti proces pregleda u kojem se ta datoteka {alje e-mailom odabranim osobama. a nije uklju~ena kada nema znaka potvrde (podrazumijeva se da je isklju~ena). Ne morate da brinete oko definisanja namjenske veli~ine stranice. Odaberite opciju Adobe PDF>Convert Entire Workbook. Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda U prethodnom poglavljima saznali ste kako se lako pravi datoteka PDF-a iz aplikacije Microsoft Officea i na koji na~in je {aljete prijateljima i kolegama elektronskom po{tom bez napu{tanja aplikacije Microsoft Officea. morate najprije da odaberete opciju Convert Entire Workbook.

{to je i pravilno. Ako `elite da dodate bezbjedonosne parametre. Provjerite da li je opcija Enable Accessibility and Reflow with Tagged PDF uklju~ena.ADOBE ACROBAT Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda 165 2. Sada }ete svoju Excelovu datoteku konvertovati i poslati na pregled. Kada kreirate datoteke PDF-a sa oznakama. ustvari. komentari se automatski dodaju u mati~nu kopiju datoteke PDF-a. PO^ETAK PREGLEDA PREKO E-MAILA Kada datoteku {aljete e-mailom na pregled. Sada }ete provjeriti da li za datoteku sa kojom trenutno radite postoje nazna~eni bezbjedonosni parametri. 3. lak{e }ete iz njih kopirati tabelarne podatke u aplikacije sa tabelarnim prora~unima. . istovremeno se otvara datoteka PDF-a. Pravljenjem dokumenta PDF-a sa oznakama se tako|e olak{ava pristup va{im datotekama. mo`ete da koristite funkciju Review Tracker da biste pozvali i druge ~itaoce da se priklju~e ovom procesu. Tako|e. vi. s obzirom na to da }ete datoteku PDF-a slati elektronskom po{tom. Kada primalac otvori ovu instalacionu datoteku. Nikakvi bezbjedonosni parametri nisu zadati za konverziju. Prilago|avanje parametara konverzije obavit }ete pomo}u dugmeta Advanced Settings. Prije svega. zajedno sa uputstvima za dodavanje i vra}anje komentara. Kliknite na dugme OK da bi parametri konverzije postali va`e}i i da biste zatvorili dijalo{ki okvir. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite opciju Smallest File Size iz menija Conversion Settings. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite karticu Security. od vas }e se zahtijevati da datoteku snimite. Kliknite na dugme Convert to Adobe PDF and Send for Review. 1. kada otvorite komentare koje ste primili od ~italaca. Koristit }ete podrazumijevane vrijednosti za sve ostale parametre konverzije. 4. koriste}i dugme Convert to Adobe PDF and Send for Review. to mo`ete uraditi na isti na~in kao {to je opisano u dijelu „Postizanje bezbjednosti datoteke Adobe PDF-a”. S druge strane. budu}i da `elite da va{u datoteku PDF-a mo`e svako da otvori i pogleda. ili da biste poslali podsjetnike ~itaocima. datoteku PDF-a pakujete u jednu FDF instalacionu datoteku.

xls i iza|ite iz Microsoft Excela. od vas }e se zatra`iti da upi{ete vlastitu e-mail adresu. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF File As odaberite komandu Save da biste datoteku sa~uvali pod nekim nazivom i ekstenzijom . Upi{ite elektronsku adresu prijatelja ili kolege u dijalo{ki okvir Send by Email for Review. Slika 3. Ako je ovo prvi put da koristite dugme za konvertovanje u Adobe PDF i slanje na pregled. Kada budete spremni da po{aljete poruku. Vi treba samo da popunite podatke o primaocu. Uradite to. odaberite komandu Send i postupite prema svim uputstvima koja se prikazuju na ekranu da biste zavr{ili proces slanja e-maila. Uputstva za pregled se ve} nalaze u tijelu elektronske poruke. Mo`ete dodati jo{ neka obavje{tenja ako `elite. 5. pa kliknite na dugme OK.12 Napomena: Proces konvertovanja u Adobe PDF i slanja na pregled zahtijeva da po{iljalac i primalac budu na dva odvojena sistema. a potom kliknite na dugme OK. Zatvorite datoteku sa ekstenzijom . To je adresa na koju }e se komentari pregleda vra}ati. 3. Napomenu li~ne prirode dodat }ete ako mi{em kliknete u prozor za elektronsku poruku da biste formirali ta~ku umetanja.166 Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda ADOBE ACROBAT 2. Konverzija u format Adobe PDF prikazuje se u prozoru za pra}enje toka procesa.pdf. Acrobat koristi ovu e-mail adresu kao povratnu adresu za komentare koje dostavljaju ~itaoci. Proces se ne}e pravilno odvijati ako poruku {aljete epo{tom na vlastitu adresu. Va{ dokument Adobe PDF-a (u FDF omota~u) se prila`e u novom prozoru za slanje elektronske poruke. 6. pa upi{ete poruku. Acrobat se automatski pokre}e. 4. .

ADOBE ACROBAT Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda 167 Slika 3.14 Funkciju pregleda putem e-maila ne mo`ete da izvedete ako nemate barem jo{ jednog u~esnika. Predla`emo da izvjesno vrijeme provedete eksperimenti{u}i sa kolegama kojima }ete slati svoj dokument na pregled. .13 Slika 3.

Odaberite neku tekstualnu datoteku. tekstualne datoteke i datoteke HTML. .168 Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku ADOBE ACROBAT 3. U podr`ane tipove datoteka spadaju: datoteke Microsoft Officea. pa kliknite na dugme Open. Slika 3. PostScript.6. Otvorite Microsoft Outlook i kliknite na dugme New (ili na komandu New>Mail Message) da biste otvorili novu poruku elektronske po{te. datoteke formata slike. Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku Acrobat Professional dodaje Microsoft Outlooku jedno dugme za prilaganje datoteke Adobe PDF-a. Na liniji alata nove e-mail poruke. Napomena: Ako je tip datoteke takav da se ne mo`e konvertovati u datoteku Adobe PDF-a. 3. 1. bez napu{tanja aplikacije Outlook. Dugme Attach as Adobe PDF vidjet }ete samo u prozoru sa natpisom New Mail ili New Discussion.15 2. postavi}e vam se pitanje da li `elite da prilo`ite nekonvertovanu datoteku. koje omogu}uje da datoteke konvertujete u format Adobe PDF i da konvertovanu datoteku po{aljete e-mailom kao prilog. kliknite na dugme Attach as Adobe PDF da biste otvorili dijalo{ki okvir Choose File to Attach as Adobe PDF.

. a kopija te datoteke u PDF-u se prila`e u novu e-mail poruku u Microsoft Outlooku. Kada zavr{ite. napi{ete tekst svoje e-mail poruke i odaberete komandu Send. snima se na odabranom mjestu na ra~unaru.pdf.16 4. Polje za poruku pokazuje napredovanje konverzije a.ADOBE ACROBAT Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku 169 Slika 3. 5. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF Files As sa~uvajte datoteku pod istim imenom. iza|ite iz Microsoft Outlooka. zavisno od tipa datoteke. ali sa ekstenzijom . Izvorna datoteka konvertuje se u format Adobe PDF. Vi treba samo da upi{ete podatke o primaocu. aplikacija koja vr{i kreiranje PDF-a mo`e se pokrenuti u pozadini i automatski se zatvoriti kada se konverzija zavr{i.

Odaberite komandu File>Open i otvorite bilo koju datoteku PDF-a na kojoj su postavljena ograni~enja.17: Bezbjedonosni parametri jedne datoteke PDF-a . na lijevoj strani statusne linije. vidjet }ete ikonu u donjem dijelu. Razmatranje parametara bezbjednosti Acrobat Professional omogu}ava digitalno potpisivanje dokumenta ili certifikovanje dokumenta da biste potvrdili njegovu sadr`inu u trenutku potpisivanja ili certifikovanja. Kada kliknete na dugme Sign na alatnoj traci Acrobat. Kada otvorite dokument koji ima ograni~eni pristup ili neku vrstu bezbjednosti koja je na njemu primijenjena. Slika 3. postoje situacije kada }ete jednostavno po`eljeti da ograni~ite pristup dokumentu.7. 1. 2. To }ete posti}i dodavanjem bezbjednosti svojim datotekama Adobe PDF-a. Klikom na ovu ikonu se otvara dijalo{ki okvir koji saop{tava detaljnije podatke o ograni~enjima koja va`e za doti~ni dokument. Me|utim.170 Razmatranje parametara bezbjednosti ADOBE ACROBAT 3. Ove opcije nisu opisane u ovom priru~niku. primijetit }ete da je komanda Sign This Document ispisana blijedosivom bojom.

U Acrobat Professionalu se nudi nekoliko na~ina na koje mo`ete posti}i bezbjednost dokumenta: Mo`ete na svoje datoteke primijeniti za{titu lozinkom da biste korisniku nametnuli ograni~enje u pogledu onoga {ta sa njima smije da radi. Dijalo{ki okvir navodi sve dozvoljene i sve nedozvoljene radnje. DODAVANJE BEZBJEDONOSNIH PARAMETARA DATOTEK AMA PDF-a Svojim datotekama Adobe PDF-a mo`ete dodati bezbjedonosne parametre u trenutku kada ih pravite ili kasnije. kliknite na dugme Close da biste zatvorili alatnu traku Commenting. 6. Kako pogled spu{tate niz spisak. a to je razlog za{to su nazivi ovih alatki ispisani blijedom bojom na alatnoj traci Commenting (koraci 2 i 3). mo`ete da zabranite {tampanje i ure|ivanje va{ih datoteka. ili dodavanje komentara u njih. pa }ete i ovoga puta zapaziti da su sve alatke za davanje komentara i tekstualno markiranje svijetlosive. izuzev kada je tvorac dokumenta ograni~io broj osoba koje mogu mijenjati parametre bezbjednosti. Nakon toga. Odaberite komandu File>Close da biste zatvorili datoteku koja ima postavljena ograni~enja. Kada pro~itate sve {to vas zanima. primijetit }ete da potpisivanje i komentarisanje nisu dozvoljeni. Sada poku{ajte izmijeniti parametre bezbjednosti za jednu svoju datoteku. Za razliku od digitalnog potpisa. 5. pa iz menija odaberite komandu Display Restrictions and Security.ADOBE ACROBAT Razmatranje parametara bezbjednosti 171 3. komandom Cancel zatvorite dijalo{ki okvir Document Properties. certifikacija ne postaje neva`e}a ako korisnik napravi odobrene tipove izmjena. 4. . Odaberite komandu Tools>Commenting>Show Commenting Toolbar. Mo`ete primijeniti za{titu lozinkom u nastojanju da ograni~ite pristup osobama kojima dozvoljavate da mijenjaju parametre bezbjednosti na va{im datotekama. ograni~iti tipove radnji koje oni smiju da izvr{e na va{im datotekama. Mo`ete obezbijediti ~ak i datoteke koje primate od drugih. Kliknite na dugme Secure na alatnoj traci Acrobata. tako|e. Mo`ete certifikovati svoje dokumente da biste potvrdili sadr`inu i dozvolili korisnicima da naprave odre|ene vrste izmjena. Naprimjer. Mo`ete {ifrovati svoje datoteke i na taj na~in ograni~iti pristup na prethodno definisani skup korisnika i. Mo`ete primijeniti za{titu lozinkom da biste osobama kojima dozvoljavate da otvaraju va{e datoteke ograni~ili pristup.

DODAVANJE LOZINKE Postoje dvije vrste lozinki za za{titu dokumenata Adobe PDF-a. Odaberite komandu File>Open i otvorite bilo koju datoteku PDF-a u kojoj imate sliku kreiranu u programu Adobe Photoshop i za koju niste postavljali bezbjedonosne parametre. U ovom dijelu knjige. odnosno lozinku Permissions (za dozvole) tako da samo korisnici koji znaju lozinku mogu mijenjati dozvole za dokument.18: Karakteristike datoteke PDF-a bez bezbjedonosnih parametara .172 Razmatranje parametara bezbjednosti ADOBE ACROBAT U ovom dijelu knjige. kao i pristup osobama kojima dozvoljavate da mijenjaju parametre bezbjednosti. dodat }ete za{titu lozinkom da biste ograni~ili pristup osobama koje smiju da otvaraju dokument. Mo`ete dodati lozinku Document Open (za otvaranje dokumenta) tako da samo korisnici koji znaju lozinku mogu otvarati dokument. 1. dodat }ete za{titu lozinkom svojoj datoteci sa logotipom tako da niko ne mo`e da promijeni njenu sadr`inu i da neovla{}eni korisnici ne mogu da otvaraju i koriste tu datoteku. Slika 3.

.ADOBE ACROBAT Razmatranje parametara bezbjednosti 173 2. Automatski se otvara dijalo{ki okvir Password Security Settings. treba da postavite vrijednost na Acrobat 3 and later. Me|utim. Ovdje se podrazumijeva nivo kompatibilnosti sa Acrobatom 5 ili novijim verzijama. odnosno da je mogu}nost de{ifrovanja ve}a. 4.19: Postavljanje za{titne lozinke na dokument Najprije }ete zadati nivo kompatibilnosti. odlu~it }ete koji tip bezbjednosti `elite da dodate. 3. Na ovu datoteku nije primijenjena nikakva za{tita. klikom na strelicu odaberite Password Security. ukoliko mislite da neki korisnici jo{ uvijek rade u Acrobatu 4. Kliknite na dugme OK da biste zatvorili dijalo{ki okvir Adobe Picture Tasks. Kliknite na dugme Secure koje se nalazi na alatnoj traci Acrobat. Slika 3. imajte na umu da je to ni`i nivo {ifrovanja. Prije svega. Iz okvira Security Method. a zatim odaberite komandu Display Restrictions and Security. ovaj nivo kompatibilnosti je odgovaraju}i. Ali. Kliknite na natpis Security u lijevom okviru. Ako ste sigurni da svi va{i korisnici imaju Acrobat 5 ili novije verzije.

20: Dijalo{ki okvir kojim se potvr|uje {ifra za otvaranje dokumenta PDF-a Ovu lozinku koristit }ete zajedno sa svima onima za koje `elite da mogu otvarati dokument. ne mo`ete je iz dokumenta povratiti. and Signing i tako korisnicima dozvolili da prokomentari{u sadr`aj datoteke. Filling in Form Fields. {tampanje na niskoj rezoluciji. 8. Napomena: Obavezno zapisujte svoje lozinke na sigurno mjesto. Kliknite na dugme OK da bi izmjene postale va`e}e. Iz menija Changes Allowed odaberite tip izmjena koje }ete korisnicima dozvoliti da prave. pa upi{ite svoju lozinku. pa upi{ite svoju lozinku. Napomena: Lozinka za otvaranje i lozinka za dozvole ne smiju da budu iste. Mi smo upisali Adobe345. 6. Mi smo odabrali High Resolution. 9. Pod natpisom Permission kliknite u polje pored opcije Use a Password to Restrict Printing and Editing of the Document and its Security Settings. 10. ili {tampanje na visokoj rezoluciji. Kliknite na prazno polje pored opcije Require a Password to Open the Document. 7. Ne zaboravite da se u lozinkama razlikuju velika i mala slova. Mi smo upisali Adobe678.174 Razmatranje parametara bezbjednosti ADOBE ACROBAT 5. Ako lozinku zaboravite. U meniju Printing Allowed odlu~ite da li }ete dozvoliti {tampanje uop{te. Odaberite nivo kompatibilnosti iz menija Compatibility. ure|ivanja i bezbjednosti za datoteku PDF-a. Slika 3. . Sada }ete dodati drugu lozinku koja kontroli{e lica kojima je dozvoljeno da mijenjaju parametre {tampanja. Mo`da je bolja i jednostavnija varijanta da na sigurnom mjestu sa~uvate neza{ti}enu kopiju dokumenta. Mi smo se opredijelili za Commenting. Mi smo u primjeru sa slike koristili Acrobat 3 and later.

Nakon toga. pa jo{ jednom na isto dugme da bi se zatvorio okvir sa upozorenjem. pa jo{ jednom na isto dugme da bi se zatvorio okvir sa upozorenjem. Nakon toga. Mi smo upisali Adobe345. U prvom dijalo{kom okviru ponovo upi{ite lozinku za otvaranje. 14. 15. Detaljnije informacije o primijenjenoj bezbjednosti dobit }ete ako kliknete na dugme Show Details. Kliknite na dugme OK da bi se zatvorio dijalo{ki okvir Document Properties. 12. U drugom dijalo{kom okviru ponovo upi{ite lozinku za dozvole.ADOBE ACROBAT Razmatranje parametara bezbjednosti 175 Slika 3. . kliknite na dugme OK. Odaberite komandu File>Save da biste sa~uvali svoj rad i primijenili izmjene koje se ti~u bezbjednosti. 13.21: Postavljanje ostalih bezbjedonosnih parametara dokumenta PDF-a 11. Odaberite komandu File>Close da biste zatvorili svoju datoteku PDF-a. kliknite na dugme OK. Sada provjerite bezbjednost koju ste upravo dodali svojoj datoteci. Mi smo upisali Adobe678. Zapazit }ete da su se radnje koje stoje na raspolaganju korisnicima izmijenile.

Mi smo upisali Adobe678 i kliknuli na dugme OK. 6. 7. pa jo{ jednom na isto dugme. Zatim. Odaberite komandu File>Open i ponovo otvorite datoteku PDF-a sa slikom koja je ra|ena u programu Adobe Photoshop. Sva ograni~enja su sada eliminisana iz datoteke. Kliknite na dugme OK da bi se zatvorio dijalo{ki okvir Document Properties. U dijalo{kom okviru Document Properties poku{ajte da izmijenite Security Method sa Password Security na No Security. 2. Sada }ete testirati lozinku za dozvole. Kliknite na dugme Secure na alatnoj traci. 5. Acrobat tra`i da upi{ete lozinku za dozvole. . jo{ jednom kliknite na dugme OK da bi se zatvorio dijalo{ki okvir Adobe Picture Tasks (ako u toj datoteci imate sliku iz programa Photoshop). 4. 3. Od vas se zahtijeva da upi{ete potrebnu lozinku da bi se datoteka otvorila.176 Razmatranje parametara bezbjednosti ADOBE ACROBAT OTVARANJE DATOTEKE ZA[TI]ENE LOZINKOM 1. Mi smo upisali Adobe345 i kliknuli na dugme OK. Komandom File>Close zatvorite datoteku ne ~uvaju}i izmjene. pa zatim odaberite komandu Display Restrictions and Security.

UNIX I OTVORENE PLATFORME .

.

..............................................................................................................................................5.............. Pojam platforme .200 4..................................181 4............................................197 Simboli~ki i ~vrsti linkovi ...................................................................................208 4........................................187 4...............................189 NAREDBE U UNIXU ZA RAD SA DATOTEKAMA................7................................................................................... Verzije Unixa ..........186 Verzije Linuxa ..................................206 4.187 Distribucije Linuxa ....................................................211 ....................194 Manipulacije datotekama i direktorijima ............. Otvoreni softver ....196 MIME TIPOVI SADR@AJA DATOTEKA ....................................................................................................... Otvorenost platformi .........................................................191 Pregled sadr`aja datoteke ....... Nastanak i razvitak Unixa ..................210 NEKOLIKO POPULARNIH PAKETA NA BAZI OTVORENOG SOFTVERA .......................193 Prava pristupa .............................................................................6.............197 SPECIJALNE DATOTEKE .............. UNIX i otvorene platforme 4....192 Rad sa direktorijima .........197 Znakovni i blok ure|aji .............................................................................2..........................203 4...................................................................................... Upravljanje datotekama .........................3..................................................................................................DETALJAN SADR@AJ 4.........................................................................................................................................................................................................198 MONTIRANJE I DEMONTIRANJE SISTEMA DATOTEKA ...1....185 LINUX ................189 STAZE ................................................................................4................... X-Windows ......

.

Sistem kojega su razvijali trebao je odgovoriti na nekoliko elementarnih zahtjeva. Zbijaju}i pomalo {alu sa napu{tenim megaprojektom Multics. Prije svega. Projekt Multics nije dovr{en u okviru predvi|enog vremena i bud`eta. rade}i za Bell laboratorije unutar telekomunikacionog koncerna AT&T.UNIX I OTVORENE PLATFORME Nastanak i razvitak Unixa 181 4. . tako da ih korisnici mogu dijeliti ako to `ele. nastavili sa razvojem pojednostavljene verzije Multicsa. Thompson i Ritchie nisu se mogli pomiriti s neuspjehom. U nekoliko prethodnih godina oni su. kome je ime dao njihov kolega iz Bell laboratorija Brian Kernighan. Novi su se korisnici oslanjali na dokumentaciju koja je dolazila uz sistem i koju su napisali njegovi autori ili drugi istra`iva~i. pa je ubrzo i napu{ten. UNIX I OTVORENE PLATFORME 4.1. radili na dizajnu ambiciozno zami{ljenog sistema pod nazivom Multics ~iji je razvoj financirala jedna agencija ameri~kog Ministarstva odbrane. Interes korisnika i rastu}a popularnost Unixa doveli su do toga da su se 1977. Thompson i Ritchie su svoj sistem nazvali Unix. po~ele davati Unix bez naknade. odnosno firme koje su osnovnu verziju Unixa dopunjavale raznim korisnim aplikacijama i takve ih dalje licencirali krajnjim korisnicima. trebao je znati upravljati razli~itim ulazno-izlaznim ure|ajima i omogu}iti jednostavno pohranjivanje podataka u datoteke i direktorije. kada su ga u jednom stru~nom ~lanku opisali njegovi tvorci Ken Thompson i Dennis Ritchie. testiranje i pokretanje korisni~kih programa. godine pojavili prvi “Value Added Resellers”. mahom u akademskoj zajednici. Drugo. Unix je uskoro po~eo da sti~e poklonike u akademskom svijetu i me|u kompjuterskim stru~njacima. ali i bez podr{ke i odr`avanja. skupa sa drugim istra`iva~ima sa univerziteta i istra`iva~kih laboratorija. pa su za vlastite potrebe. pa su Bell laboratorije zainteresiranim korisnicima. Jedan od razloga za to bila je ~injenica da AT&T prema federalnim propisima nije mogao prodavati i licencirati kompjuterski softver. Me|utim. Nastanak i razvitak Unixa Operativni sistem Unix je napravio prvi iskorak izvan istra`iva~kih laboratorija 1974. sistem je trebao omogu}iti jednostavnu komunikaciju sa korisnikom i pisanje. godine.

sa eksperimentalne na drugu i ne{to ja~u ma{inu.182 Nastanak i razvitak Unixa UNIX I OTVORENE PLATFORME Od samoga po~etka. Razmi{ljaju}i o tome kako da prenesu svoju prvu verziju. Zapravo. CDC i druge kompjuterske korporacije prodavale velikim firmama. ostvariv{i primat koji i danas dr`i njegov nasljednik C++. ^injenica da je Unix napisan u programskom jeziku C. Osnovni principi dizajna sistema Unix ostali su manje-vi{e isti od njegovog nastanka do danas. koji je znatno bli`i ~ovjeku od asemblera u kojem su pisani svi raniji operativni sistemi. Svoj su posao uradili tako dobro da se C uskoro pro{irio i na sve ostale oblasti programiranja i postao fakti~ki standard. a da o brzini rada i ne govorimo. Jedan od glavnih principa u razvoju sistema Unix bio je naglasak na jasnoj strukturi. te da su naj~e{}e ma{ine na kojima je sedamdesetih i osamdesetih godina radio Unix pripadale porodici ra~unara PDP i kasnijoj VAX. Digital Corporation. Ra~unar na kome su Thompson i Ritchie izgradili prvi sistem Unix imao je vi{e nego skromne osobine: 16 KB (kilobajta. firma koju su osnovali IBM-ovi stru~njaci. . bile su potrebne tek manje izmjene u izvornom kodu. logi~kom razdvajanju sistema i korisni~kog interfejsa. Oni se mogu sumirati na slijede}i na~in: sistem ima jednostavan korisni~ki interfejs preko koga korisnici mogu izvr{iti `eljene funkcije. 8 KB memorije za korisni~ke programe i 512 KB tvrdog diska. Tvorci Unixa su bili svjesni da je verzija C njihovog operativnog sistema nekih 20-40% manje efikasna od asemblerske verzije. taj nedostatak je postepeno potiskivan rastu}om brzinom ra~unara i pobolj{anjima kompajlera C. godine. Stoga nije ni ~udo da su univerziteti u SAD po~eli na{iroko kupovati mini-ra~unare za svoje laboratorije i istra`iva~ke centre. To je pribli`no deset hiljada puta manje memorije i osamdeset hiljada puta manje prostora na disku nego {to je imao prosje~an PC u ekonomskoj klasi 2003. Da bi se Unix prenio na neki novi model kompjutera. tvorci Unixa su napravili do tada nevi|en presedan i ponovo napisali cjelokupan kod operativnog sistema u vi{em programskom jeziku C koji nije ovisio o proizvo|a~u kompjutera i ugra|enom hardveru. katalizirala je njegovo {irenje i uskoro skoro da nije bilo modela kompjutera za koju nije postojala neka verzija Unixa. koju su napisali u asembleru za PDP. Me|utim. programski jezik C su razvili Richie i Khernigan upravo za potrebe pisanja Unixa. Unix je odlikovala mala hardverska zahtjevnost. te uniformnom upravljanju ulazno-izlaznim ure|ajima. izbacila je na tr`i{te PDP liniju mini-ra~unara koji su malim i srednjim kompanijama za desetinu cijene nudili mogu}nost automatske obrade podataka koja je do tada bila isklju~ivo u domenu “ozbiljnih” i velikih ra~unarskih sistema koje su IBM. Upravo u vrijeme njegovog nastanka. 1KB=1024 bajta) memorije za operativni sistem.

kao {to su Silicon Graphics i Sun Microsystems. Unix je vi{ekorisni~ki i vi{eprocesni sistem u kojem svaki korisnik mo`e imati nekoliko istovremeno pokrenutih procesa. o ~emu }e vi{e rije~i biti u narednom poglavlju. te kasnijih 486 i Pentiuma. sistemskog i aplikativnog. Me|u njih sigurno spada i ~injenica da je Unix nastao i nastavio biti prili~no otvorena platforma. Mnogi od tih programskih paketa postali su pisani ili nepisani standardi u svojim oblastima. Postoji mnogo faktora kojima Unix duguje svoju popularnost. Pojava mikroprocesora je zna~ila novu revoluciju u razvoju i {irenju Unixa. I Unix i Internet su se po~eli razvijati u istim ili barem vrlo srodnim istra`iva~kim centrima. naro~ito u akademskim krugovima. kako specijalisti~kog. Druga bitna snaga koja je vremenom oja~ala poziciju i pro{irila upotrebu Unixa bilo je {irenje Interneta. tako da je osnovni mre`ni softver za Internet pisan na Unixu. u drugoj polovini devedesetih. po uzoru na Unix. isti proboj poku{ati i drugi operativni sistemi. proizvodili su svoje verzije koje su omogu}avale dizajnerima i drugim specijalistima rad sa zahtjevnim aplikacijama kao {to su ra~unarske simulacije i grafi~ko modeliranje. proizvo|a~i grafi~kih radnih stanica. To je uslovilo da su razni operativni sistemi bazirani na Unixu u samom po~etku postali normalan izbor za mre`ne servere. istra`iva~kim laboratorijama i me|u specijalistima u pojedinim oblastima. Dok su prvi personalni ra~unari bili nedovoljno hardverski mo}ni za izvr{avanje Unixa. Pojavom procesora 80386. sa pojavom PC AT ra~unara sa procesorom Intel 80286. pale su i zadnje barijere za kori{tenje Unixa i operativnih sistema pravljenih po njegovom uzoru na personalnim ra~unarima.UNIX I OTVORENE PLATFORME Nastanak i razvitak Unixa 183 sadr`i osnovne funkcije koje omogu}avaju da se kompleksniji programi grade od manje kompleksnih dijelova. te sistem skriva hardversku organizaciju ra~unara od korisnika i time omogu}ava pisanje programa koji rade na najrazli~itijim modelima ra~unara. koristi hijerarhijski sistem datoteka koji omogu}uje lako upravljanje i odr`avanje. koristi konzistentan format za datoteke – vidi ih kao nizove bajtova – {to pojednostavljuje pisanje korisni~kih programa. . pru`a uniforman i jednostavan pristup hardverskim ure|ajima povezanim na sistem. Me|u ostale faktore spada i ~injenica da je tokom decenija za Unix razvijeno veoma mnogo softvera. iako }e kasnije. Prve varijante Unixa na personalnim ra~unarima pojavljuju se sredinom osamdesetih. tako i op}e namjene. a Unix je bio prvi “mre`ni” operativni sistem spreman za Internet. prije svih Windows i MacOS.

prakti~no biva osposobljen za osnovno kori{tenje svih ostalih. kao {to je Linux. a onda za sve ostale platforme. npr. Zbog toga i mo`emo govoriti o osnovama kori{tenja Unixa op}enito. Oracle prvo objavljuje prve verzije svojih sistema za upravljanje bazama podataka za Linux. a ne o kori{tenju pojedine verzije nekog od proizvo|a~a ili distributera ovog operativnog sistema. Ali. jedan od glavnih razloga za trajnu popularnost Unixa i operativnih sistema razvijenih na njegovoj osnovi sastoji se u tome {to kada korisnik savlada osnove kori{tenja jednog od tih sistema. . postali su do te mjere standardne serverske platforme da.184 Nastanak i razvitak Unixa UNIX I OTVORENE PLATFORME Noviji sistemi inspirirani Unixom.

Drugi va`an pravac razvoja. kao i novim operativnim sistemima baziranim na njemu ili po uzoru na njega. od po~etka devedesetih. Unixova scena je bila i ostala prili~no `iva. realnom vremenu. kao {to su Windows i MacOS. posebno kada je rije~ o komercijalnim verzijama sistema. nastao je poznati Unix System V. Va`no obilje`je Unixa je njegova standardizacija.UNIX I OTVORENE PLATFORME Verzije Unixa 185 4. Kao glavni rezultat i uskoro referentna verzija koja je razvijena pod okriljem USG-a.2. a Sun Microsystems je na bazi izdanja BSD-a razvijao za svoje radne stanice najprije SunOS. koji je i sam od svoje pojave 1983. Neka od pobolj{anja koja je donio System V odnosila su se i na mogu}nost da Unix obavlja poslove u tzv.2BSD i koja se pojavila 1984. Ta. a me|u njima je i FreeBSD – besplatna verzija na principu otvorenog koda. posebno na personalnim ra~unarima. Verzije Unixa Ve} u prvih nekoliko godina u kojim su se istra`ivanja na razvoju Unixa odvijala prvenstveno u Bell laboratorijima. {to je zna~ajno pridonijelo mogu}nostima njegovoga kori{tenja u upravljanju ure|ajima i kontroli industrijskih procesa. odvijao se na kalifornijskom sveu~ili{tu Berkeley. ve} i na mnoge druge operativne sisteme. a 1977. paralelan onome u USG-u. Rad u realnom vremenu zna~i da sistem garantira reakciju na vanjske doga|aje unutar deklariranog maksimalnog vremenskog perioda. po~ev{i od organizacije . operativni sistem Solaris. Verzija koja se ozna~ava kao 4. Berkeley Software Distribution). godine preko deceniju i pol do`ivljavao nova izdanja. AT&T je formirao svoju sistemsku grupu Unix (USG) koja je nastavila razvoj sistema oboga}uju}i ga raznim novim osobinama. Me|unarodna organizacija za standardizaciju (ISO) je sredinom osamdesetih izdala standard pod nazivom POSIX koji je obuhvatio niz aspekata koji se o~ekuju od operativnog sistema. Od po~etka osamdesetih pojavljivale su se i druge verzije na specifi~nim platformama. Nove verzije BSD-a su nastavile izlaziti sve do danas. Hewlett-Packard je za svoje servere razvio HP/UX. sistem je do`ivio {est izdanja. godine definirala je klju~ne mehanizme za Internet komunikaciju kao {to su sockets. a zatim. a Digital Research sistem pod nazivom Ultrix za ra~unare VAX. godine je dalji razvoj iza{ao iz laboratorija i pre{ao djelimi~no u ruke drugih organizacija. ~ije su verzije uskoro postale poznate po skra}enici BSD (eng. Na Intelovim platformama pojavila se Microsoftova verzija pod nazivom Xenix. i mnoga druga rje{enja ubrzo su preuzeta u drugim distribucijama Unixa. Kao {to mo`emo vidjeti. Naime. Jo{ je `ivlje bilo u akademskim i istra`iva~kim krugovima koji su aktivno radili na novim rje{enjima koja }e u devedesetim godinama uticati ne samo na komercijalna rje{enja Unixa.

o kojoj }e vi{e rije~i biti u dijelu posve}enom otvorenim platformama. godine napisao Linus Torvalds. Sve do druge polovine devedesetih godina. Tako. Razvoj Linuxa je decentraliziran. Linux je razvijan po principima otvorenog softvera i licenciran je pod licencom GPL. npr.186 Verzije Unixa UNIX I OTVORENE PLATFORME podataka na disku i kontrole pristupa. Postojanje standarda POSIX zna~i da se veliki broj programa mo`e koristiti na svim verzijama Unixa. I mnogi drugi noviji sistemi izabrali su POSIX kao jezgro svoje funkcionalnosti. te predlagali pobolj{anja. a ne samo na pojedinoj distribuciji. . ali su na personalnim ra~unarima bili slabo zastupljeni. preko alata i jednog broja korisni~kih programa. {to zna~i da svako mo`e pristupiti izvornom kodu operativnog sistema smje{tenom u centralnom repozitoriju i dalje ga koristiti i modificirati u skladu sa licencom. Microsoftova linija operativnih sistema Windows NT. Jedan savjetodavni odbor (u kojem sudjeluje i Linus Torvalds) razmatra razne dodatke. Za ekspanziju Unixa na personalnim ra~unarima zaslu`na je pojava operativnih sistema Linux. modifikacije i podverzije i. uklju~uje ih u novu verziju sistema. LINUX Linux je operativni sistem ~iju je prvu verziju 1992. Od svoga po~etka. pronalazili i otklanjali gre{ke (bugove). ako ocijeni da su do`ivjeli provjeru u praksi i da zadovoljavaju izvjesne kriterije kvaliteta i funkcionalnosti. U daljem razvoju Linuxa sudjelovale su stotine i hiljade ljudi {irom svijeta koji su izvorni kod sistema podvrgavali kriti~koj analizi. sistemi Unix su predstavljali veliki dio serverskih platformi i radnih stanica. jednom minimalisti~kom verzijom Unixa koju je radi lak{eg podu~avanja sistemskog programiranja razvio profesor Andrew Tanenbaum. a kasnije i MacOS X. 2000 i XP u sebi sadr`i podsistem POSIX i podr`ava izvr{avanje programa kompatibilnih sa POSIX-om. Ta prenosivost programa Unix sa jednog sistema na drugi funkcionira tako {to alati koji dolaze uz sisteme Unix omogu}avaju kompilaciju izvornog koda programa da bi se dobio izvr{ni program prilago|en ciljnom ra~unaru. Ve}ina developera razvija specifi~ne segmente Linuxa i zatim svoju verziju vra}a u centralni repozitorij kao novu podverziju. Za kraj mo`emo re}i da je Unix zajedni~ko ime za niz operativnih sistema koji su razvijani na istim principima dizajna i koji podlije`u istim standardima funkcionalnosti POSIX. testirali kako se sistem pona{a na najrazli~itijim hardverskim konfiguracijama i re`imima primjene. do skupa sistemskih funkcija koje sistemi kompatibilni sa POSIX-om moraju podr`avati za pravljenje korisni~kih programa. inspiriran Minixom.

uslu`nih i aplikativnih programa. Po{to bi za skoro sve korisnike upotreba takvog golog jezgra bila vi{e nego neprakti~na. Od desktop okru`enja. a neparne nestabilne verzije (ili preciznije. i ozna~avaju se brojevima koji po~inju od nule. Revizija ozna~ava korake koji nastaju naj~e{}e otklanjanjem uo~enih bugova u teku}oj verziji. Linux je jedan od operativnih sistema sa najrigoroznijim kriterijima stabilnosti u radu. Parne vrijednosti ozna~avaju stabilne. Da bi se dokazala stabilnost neke verzije.1. a tre}i (z) reviziju. potrebno je da protekne neko vrijeme u toku kojega }e sistem biti podvrgnut testovima primjene na razli~itim hardverskim konfiguracijama i u raznim re`imima rada.20. Produkciona verzija Linuxa u trenutku pisanja nosi oznaku 2. na tr`i{tu postoji mno{tvo distribucija Linuxa.6. koje pored samog kernela Linux sadr`e i stotine pomo}nih.UNIX I OTVORENE PLATFORME Verzije Unixa 187 Verzije Linuxa Verzije Linuxa se ozna~avaju sa tri broja odvojena ta~kama. Prvi broj (x) ozna~ava glavni broj verzije. Prelazak iz jedne u drugu glavnu verziju ozna~ava fundamentalno unapre|enje kapaciteta. Vi{e informacija mo`ete saznati na www. Trenutno je glavna verzija Linuxa 2. Distribucije Linuxa Sam Linux je jezgro operativnog sistema (eng.y. kernel) sa pripadnim modulima (u koje spadaju i pogonski programi ili driveri za pojedine ure|aje) sa tek nekoliko najosnovnijih pomo}nih programa koji omogu}uju pripremu diska za instalaciju sistema i pokretanje sistema pri paljenju ra~unara. funkcionalnosti i unutra{nje organizacije sistema. drugi broj (y) ozna~ava podverziju.redhat. Podverzije ozna~avaju bitna unapre|enja unutar iste glavne verzije. Distribucije se razlikuju prije svega po repertoaru softvera kojega uklju~uju i po instalacionim programima. razlika izme|u produkcione i teku}e stabilne verzije je analogna razlici izme|u stabilne i nestabilne verzije. ova distribucija podr`ava KDE i GNOME.z. samo ovaj put ne sa stanovi{ta stabilnosti funkcioniranja samog operativnog sistema. po shemi x.4. ve} stabilnog su`ivota operativnog sistema i seta standardnih uslu`nih i aplikativnih programa koji se u praksi naj~e{}e koriste. podverzije ~ija stabilnost jo{ nije dokazana). Caldera OpenLinux je namijenjen prije svega komercijalnoj upotrebi. Iako su obje verzije stabilne.com. a distribuira se besplatno ili u vidu komercijalnih paketa koji podrazumijevaju OpenLinux . a teku}a stabilna verzija 2. Me|u mnogim distribucijama izdvajamo: RedHat Jedna od najpopularnijih distribucija sa mno{tvom softvera za primjene koje mogu varirati od korisni~kih radnih stanica do serverskih sistema.

Sadr`i podr{ku za komercijalni softver.com. Partition Magic. i jedna sa najve}im porastom u svijetu. Originalna njema~ka distribucija. kao i niz komercijalnih programskih paketa. Vi{e informacija mo`ete na}i na adresi www. Vi{e informacija mo`ete saznati na www.knoppix. U cijelosti se pokre}e sa CD-ROM-a.org. Odlikuje je jednostavnost u instalaciji i kori{tenju i prilago|enost prosje~nom korisniku. Jedna od novijih distribucija. Ne{to vi{e mo`ete na}i na www. Dodatne informacije mo`ete potra`iti na www.debian. a odr`ava i poslovnu saradnju sa firmama Sun i Corel.org. Jedna od distribucija u usponu. AdabasD baza podataka.188 Verzije Unixa UNIX I OTVORENE PLATFORME SuSE Debian Mandrake Knoppix Calderinu tehni~ku podr{ku i sadr`e komercijalni softver. kao {to je Novell NetWare Client.suse.linuxmandrake.com. prvenstveno namijenjena onima koji `ele eksperimentirati sa Linuxom prije nego {to ga instaliraju na kompjuter. Vi{e informacija na www. Jedna od prvih distribucija Linuxa koja je u potpunosti nekomercijalni proizvod kojega odr`ava volonterska mre`a programera. . odnedavno u vlasni{tvu Novella.com. Od desktop okru`enja sadr`i KDE i GNOME. Naglasak je na kompatibilnosti sa POSIX-om. sa dosta istih karakteristika kao i kod distribucije RedHata.calderasystems. Star Office i drugi.

tako da. operativni sistem smatra fizi~ki razli~itim2. Kao {to smo ranije rekli. korisni~ki programi i sami korisnici organiziraju podatke sa kojima rade. Upravljanje datotekama Datoteke su osnovne jednice upravljanja podacima na sistemu Unix. Ta hijerarhijska organizacija se predstavlja stablom direktorija koje po~inje u takozvanom korijenskom (eng. 1 2 Unix koristi znak '/' za razliku od Windowsa u kome se koristi znak obrnute kose crte '\'. iz njih drugi itd.3. u principu ono zavisi i od na~ina na koji operativni sistem. simboli~ki i tvrdi linkovi. u principu ovisi od toga kako operativni sistem i korisnici organiziraju svoje podatke. zadnje promjene i zadnjeg pristupa o kojima }e biti rije~i ne{to kasnije. poput datuma i vremena kreiranja. Izuzetak su tzv. Radi prenosivosti datoteka sa sistema na sistem. Datoteke u razli~itim direktorijima. [to se ti~e davanja imena datotekama. ako za neku operaciju na datoteci navedemo samo ime datoteke.. o kojima }e više rije~i biti kasnije. koji se ozna~ava znakom kose crte ‘/’1. datoteka ima i niz drugih atributa. kako kod naredbi. imaju ime i druge atribute. Sistemi Unix u principu prave razliku izme|u malih i velikih slova. Ako se u imenu datoteke koriste razmaci ({to se iz istih razloga ne preporu~uje). bez obzira da li imaju isto ili razli~ito ime. na ra~unarskom sistemu mo`e se nalaziti proizvoljan broj datoteka sa istim imenom. root) direktoriju. STAZE Da bismo potpuno odredili datoteku sa lokacijom na kojoj se ona nalazi u Unixovom hijerarhijski organiziranom sistemu. Datoteku bismo mogli definirati kao imenovani skup podataka. path) koja mo`e biti apsolutna ili relativna. pri davanju imena predla`e se izbjegavanje znakova koji ne pripadaju engleskom alfabetu. Direktoriji. {to treba imati na umu. moramo navesti ne samo njeno ime. Ina~e. podrazumijeva}e se datoteka u teku}em direktoriju. tako i kod naziva datoteka. ve} i direktorij u kome se nalazi. Iz root direktorija se granaju drugi direktoriji. koristimo stazu (eng. Kako }e stablo direktorija biti organizirano u konkretnom slu~aju. Pored imena. ali u razli~itim direktorijima. sve do prakti~no proizvoljne dubine. Da bismo u potpunosti odredili datoteku.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 189 4. onda je naziv datoteke potrebno uokviriti znacima navoda. Unix je dizajniran tako da korisniku pru`i hijerarhijski organiziran sistem datoteka. Svaki program u Unixu ima svoj teku}i direktorij. poput datoteka. .

Na sistemima Unix korisnik dobija vlastiti poddirektorij ~ije je ime jednako korisni~kom imenu. Ponekad se kod relativnih staza uka`e potreba da se ode jedan nivo iznad. Naprimjer. Prepoznajemo ih po tome {to ne po~inju znakom ‘/’ ili ‘~’. ne po~inju od korijenskog direktorija sistema datoteka. ve} od teku}eg direktorija. npr. Neke datoteke (i direktorije) koristi sam operativni sistem. tako da se njihova imena i lokacije ne mogu mijenjati – kao u slu~aju pomenute datoteke /etc/passwd. niti od po~etnog direktorija korisnika. i sadr`i nazive svih direktorija kojima se mora pro}i od korijenskog direktorija do direktorija u kojem se nalazi datoteka. staza /etc/passwd odnosi se na sistemsku datoteku sa podacima o korisnicima u direktoriju “etc” u koji se dolazi direktno iz korijenskog direktorija.jpeg ima isto zna~enje kao /home/joe/slika. Tako je /home/joe “doma}i” (eng. korisnik mo`e skra}eno ozna~iti dio koji se odnosi na po~etni direktorij sa valovitom crticom (znak “tilda”). Ili. ili jednostavnije. da damo druge primjere. . Tada relativna staza slika. a staza /vmlinuz na sistemsku datoteku “vmlinuz” koja se nalazi u korijenskom direktoriju. Pretpostavimo da je teku}i direktorij /home/joe. staza ~/mama/slika. po~etni direktorij korisnika joe.190 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME Apsolutna staza po~inje od korijenskog direktorija.jpeg.jpeg pokazuje na sliku u po~etnom direktoriju korisnika “mama”..’3 (dvije ta~ke) koji ozna~ava direktorij iznad i 3 Navodnike '' ovdje koristimo da bismo izbjegli miješanje sa znakovima interpunkcije. Kod upisivanja apsolutne staze neke datoteke. Relativne staze. Tako. Korisni~ke datoteke korisnik mo`e organizirati kako `eli. za razliku od apsolutnih. Za to Unix rezervira prividni direktorij sa oznakom ‘. Korisnik sistema Unix u principu ne mora znati gdje se nalazi njegov po~etni direktorij. te samog imena datoteke. Elementi staze se me|usobno odvajaju kosom crtom. home). Navodnici nisu dio staza i naredbi u Unixu. Znak “tilda” mo`emo iskoristiti i da bismo ukazali na po~etni direktorij nekog drugog korisnika. staza /home/joe/Documents/pismo ozna~ava datoteku sa nazivom “pismo” koji se nalazi u direktoriju “Documents” do koga se dolazi prelaskom iz korijenskog direktorija u direktorij “home”. pa u direktorij “joe”. a Documents/pismo kao /home/joe/Documents/pismo. a lociran je u /home. Tako staza ~/Documents/pismo ozna~ava datoteku “pismo” u direktoriju “Documents” unutar korisnikovog po~etnog direktorija.

ali i ne moraju navesti. Pri unosu naredbi.. Kao i datoteke.jpeg. Naredbe upisujemo u teku}i redak i njihovo izvr{enje pokre}emo pritiskom na tipku Enter. (jedna ta~ka) koji ozna~ava teku}i direktorij. .. a ne na datoteku. tako i direktoriji imaju svoje staze. na kraj staze mo`emo dodati kosu crtu. Tako.exe. {to se obi~no naziva ekstenzijom ili nastavkom.txt obi~no sadr`e tekstualnu informaciju.1 navedene su neke od naj~e{}ih naredbi u Unixu za rad sa datotekama6. Pored direktorija “. a “.1. Ovo je razli~ito od Windowsa. odnosno Backspace. Ako nam je teku}i direktorij /home/joe/Documents./mama/slika. kao {to se vidi na slici 4. staza “.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 191 pojavljuje se u svakom direktoriju osim u korijenskom (jer iznad korijenskog direktorija nema ni{ta)./Pictures/fido. Oznake u uglastim zagradama predstavljaju opcije koje se mogu. Naprimjer.. Unix }e javiti gre{ku ukoliko taj direktorij ne postoji ili ako se staza u stvari odnosi na datoteku “pismo”./. NAREDBE U UNIXU ZA RAD SA DATOTEK AMA U tabeli 4. kod kojih }emo izvršne programe prepoznati po nastavku .jpeg. Izvr{ne verzije programa na Unixu obi~no se pohranjuju u datoteke bez ekstenzije5. mo`emo se na uobi~ajeni na~in koristiti strelicama i tipkama Del. tako {to se na njegov kraj dodaju ta~ka i kratka slovna oznaka tipa.jpeg” kao /home/mama/ slika.. koja zavise od karakteristika korištenog sistema datoteka. Uobi~ajen na~in za zadavanje ovih. one sa zavr{etkom . Unix prikazuje i direktorij . Tako.jpeg” ima isto zna~enje kao i /home/joe/Pictures/fido.doc su dokument ra|en u nekom tekst procesoru itd. Da bismo naglasili da se neka staza koju zadajemo odnosi na direktorij. ako `elimo obaviti neku operaciju nad stazom zadatom kao ~/Documents/pismo/. Zbog toga ponekad mo`e biti te{ko zaklju~iti da li se staza odnosi na datoteku ili na direktorij. npr. 4 5 6 I na jedne i na druge nazive odnose se ista ograni~enja u pogledu du`ine i dopuštenih znakova. ve} na direktorije. Iako sam operativni sistem ne name}e nikakve razlike u nazivima datoteka i direktorija4. kao i drugih naredbi u Unixu je da se one unesu preko tastature bilo na fizi~kom terminalu ili u terminal prozoru grafi~kog okru`enja kao {to je X Windows. datoteke ~ija se imena zavr{avaju sa .”. ipak je uvrije`ena praksa da se na vrstu ili smisao podataka u datoteci na neki na~in uka`e i kroz njen naziv. staze /etc i ~/Documents se ne odnose na datoteke.

vrlo je vjerovatno da }emo na ekranu imati hrpu besmislenih znakova.] [staza] chmod [-R] prava datoteka. na raspolaganju nam je naredba cat koja }e njen sadr`aj prikazati na ekranu.. Naravno. ve} binarnog sadr`aja.1: xterm: terminal prozor pod X Windowsima Naredba cd [dir] Pwd mkdir novi-dir rmdir dir ls [-lhgFC. ... cat datoteka less datoteka Opis Promjena teku}eg direktorija Prikaz teku}eg direktorija Pravljenje novog direktorija Brisanje postoje}eg direktorija Prikaz liste datoteka Promjena prava pristupa Premje{tanje datoteka i direktorija Kopiranje datoteka i direktorija Brisanje datoteka i direktorija Prikaz sadr`aja tekstualne datoteke Tabela 4..1: Naj~e{}e naredbe u Unixu za rad sa datotekama Pregled sadr`aja datoteke Ako `elimo pregledati sadr`aj tekstualne datoteke. ako datoteka nije tekstualna..192 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME Slika 4.. mv {ta gdje cp [-R] {ta gdje rm [-R] datoteka.

zauze}e fizi~kog prostora na disku mo`e biti ve}e. Direktorij koji nije prazan se mo`e obrisati naredbom rm -R. Bez zadatih argumenata.pdb Dio 2. .postfix dcb.txt dcb. posti`e se naredbom cd.lyx~ Slika 4.txt prst. Naredba ls tipi~no daje izlaz kao na slici 4.lyx Dio2-2. 7 Ovo treba uzeti sa rezervom iz dva razloga. trebamo pritisnuti tipku Q.lyx Dio 2’b.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 193 Naredba cat mo`e biti nezgodna za kori{tenje ako je tekstualna datoteka du`a nego {to mo`e stati na ekran. idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ls Dio 2’a. relativna ili apsolutna staza direktorija koji se treba kreirati. Ako `elimo oti}i u direktorij iznad.txt Unix-datoteke. to mo`emo uraditi sa ‘cd .txt Unix-datoteke.txt Unix-datoteke2.2. koja nam omogu}ava da se kroz datoteku kre}emo strelicama ili tipkama PgUp.tex Dio2-2. Rad sa direktorijima Prelazak u drugi direktorij.2: Primjer izlaza naredbe ls Opcija -l nala`e naredbi ls da umjesto spiska datoteka u vi{e stubaca poka`e detaljne informacije sa pojedinom linijom za svaki element direktorija. mo`emo iskoristiti mnogobrojne opcije ove naredbe.prefix dio2-1. Prvo.tex d2. Ako se izostavi naziv direktorija.txt dop2-1. ova naredba }e nas vratiti u po~etni korisni~ki direktorij.txt Unix-datoteke. Za pregled du`ih datoteka mo`emo koristiti naredbu less.pdb Unix-datoteke2. Direktorij se mo`e obrisati naredbom rmdir.html strukt. jer se prostor datotekama na disku ne dodjeljuje "knap".. kao u ~esto kori{tenoj formi ls -lhF koja daje izlaz sa slike 4.lyx~ Unix-datoteke2. u prikazanoj veli~ini ne u~estvuju poddirektoriji.lyx strukt. a drugo. ova naredba daje pregled teku}eg direktorija. Ako `elimo dobiti dodatne informacije o datotekama. ali treba voditi ra~una da ova naredba vra}a gre{ku ako direktorij nije potpuno prazan. koji predstavlja jednostavno spisak datoteka u direktoriju. Da bismo iza{li iz pregleda datoteke sa less. Ako smo zaboravili u kome se direktoriju nalazimo (koji direktorij je teku}i).3.’. Home i End.tex strukt. koji }e obrisati ba{ sve (uklju~uju}i i eventualne poddirektorije) – ali vodite ra~una da na ve}ini verzija Unixa posljedice ove komande ne mogu biti poni{tene: brisanje je trajno i nepovratno! Pregled sadr`aja direktorija dobija se naredbom ls. tu }e nam informaciju ispisati naredba pwd. Na po~etku listinga ispisana je ukupna veli~ina svih datoteka u direktoriju7. koji time postaje teku}i. Novi direktoriji se kreiraju komandom mkdir ~iji je argument naziv. PgDn.

a slovo x pravo izvr{avanja programa koji je kodiran u datoteci (naravno.4K 2004-03-15 20:49 Unix-datoteke. mijenjanja i brisanja datoteke.5K 2004-03-15 22:14 Unix-datoteke2. Slovo r ozna~ava pravo ~itanja datoteke.txt -rwxr-xr-x 1 idragan users 4.0K 2004-03-16 09:14 analiza/ -rw-r—r— 1 idragan users 4.pdb* -rw-r—r— 1 idragan users 9.txt Slika 4.9K 2004-03-16 09:13 Unix-datoteke. Troslovna oznaka prava je oblika rwx. koja ozna~ava odsustvo pripadaju}eg prava.3K 2004-03-10 11:55 Dio2-2. pri ~emu bilo koje od ovih slova mo`e biti zamijenjeno crticom (znak za minus).txt* -rw-r—r— 1 idragan users 4. Kod regularnih datoteka. a kod direktorija d. Ostali posebni tipovi datoteka imaju svoje slovne oznake na prvom mjestu.txt -rwxr-xr-x 1 idragan users 170 2004-03-09 14:17 Dio 2’b.0K 2004-03-09 14:17 Dio 2.tex -rw-r—r— 1 idragan users 17K 2004-03-15 22:32 Unix-datoteke2. user-group-others. pogledajmo prvo. u-g-o formatu.0K 2004-03-09 14:17 Dio 2’a.1K 2004-03-10 20:43 Dio2-2.postfix -rw-r—r— 1 idragan users 165 2004-03-15 22:14 dcb.lyx -rw-r—r— 1 idragan users 17K 2004-03-15 22:23 Unix-datoteke2.pdb -rw-r—r— 1 idragan users 4.txt -rw-r—r— 1 idragan users 12K 2004-03-15 21:15 Unix-datoteke.tex drwxr-xr-x 2 idragan users 4. slovo w ozna~ava pravo pisanja. tre}e i ~etvrto polje u redu.0K 2004-03-09 14:21 dop2-1.txt -rw-r—r— 1 idragan users 15 2004-03-15 22:12 dcb.2K 2004-03-09 14:22 dio2-1.194 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ls -lhF total 268K -rwxr-xr-x 1 idragan users 4. Zatim slijede tri grupe po tri znaka koje predstavljaju prava pristupa datoteci u tzv. Ta polja definiraju korisnika i grupu kojima datoteka pripada.prefix -rw-r—r— 1 idragan users 8.lyx -rwxr-xr-x 1 idragan users 8. ako njen sadr`aj zaista 8 eng.txt -rw-r—r— 1 idragan users 4. prvi znak je crtica. Da bismo razumjeli prava pristupa. .lyx~ -rw-r—r— 1 idragan users 8. Prva grupa od tri slova u notaciji u-g-o8 odnosi se na prava korisnika kome datoteka pripada.1K 2004-03-10 20:44 d2.3: Primjer izlaza ls -lhF naredbe Prava pristupa Prvi element u liniji predstavlja atribute datoteke – njen tip i prava pristupa.

Tako je pravo pristupa 755 ekvivalentno sa rwx-r-xr-x. 2 za w i 1 za x. tako da je svuda gdje bi moglo do}i slovo x stavljen znak minus. kao {to mo`emo vidjeti na slici 4.. a prava svih drugih korisnika ista ili manja od prava grupe. umjesto prava izvr{enja koje nema smisla za direktorije. svakoj troslovnoj oznaci pridru`uje se jedna cifra od 0 do 7. Opcija -h naredbe ls ovaj podatak prikazuje u ~itljivom obliku gdje se kod ve}ih datoteka veli~ina predstavlja u kilobajtima (oznaka K). Iza imena datoteka koje se mogu izvr{iti. Prava pristupa za direktorije se obilje`avaju analogno. Peti podatak u svakom redu sa slike 4. ispred imena.2: Oktalni i troslovni zapisi prava pristupa Pravo pristupa datotekama koje nam pripadaju mo`emo promijeniti naredbom chmod. a tre}a troslovna grupa prava svih drugih korisnika.. dok svi ostali korisnici (uklju~uju}i i korisnike iz grupe kojoj datoteka pripada) mogu samo da je ~itaju..txt’ u~init }emo datoteku d2. [esti podatak u redu. Da vidimo jedan primjer. predstavlja datum i vrijeme kreiranja datoteke. Druga troslovna grupa predstavlja prava ostalih korisnika u grupi kojoj pripada datoteka.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 195 predstavlja program kojega sistem Unix mo`e izvr{iti).3 predstavlja veli~inu datoteke u bajtima.. Iako Unix to ne name}e kao obavezu. . Naprimjer.txt nepristupa~nom za sve druge korisnike sistema (prava pristupa postaju rw. Naime.txt ima prava pristupa obilje`ena sa rwr—r—. megabajtima ili gigabajtima (oznake M i G). opcija -F naredbe ls stavlja zvjezdicu. s time da x.-. sa ‘chmod 600 d2. Na sistemima Unix je uobi~ajeno predstavljanje prava pristupa oktalnim brojevima. koja se dobija tako {to se sabere 4 za r. ali ne i da je mijenjaju ili obri{u).3 datoteka d2.. niko nema pravo da datoteku izvr{i. Cifra 0 1 2 3 Slovna oznaka ——x -w-wx Cifra 4 5 6 7 Slovna oznaka r— r-x rwrwx Tabela 4. Na slici 4. ozna~ava pravo korisnika da koristi taj direktorij kao svoj teku}i i da pregleda njegov sadr`aj.3 za direktorij analiza. kao {to je prikazano na tabeli 4.. S obzirom da je rije~ o tekstualnoj datoteci koja ne sadr`i neki izvr{ni program. a 640 sa rw-r. prava grupe su u pravilu ista ili manja od prava korisnika. a iza direktorija kosu crtu.2.-).. To zna~i da korisnik kome datoteka pripada mo`e da je ~ita i pi{e..

Zvjezdica zamjenjuje proizvoljan niz znakova u imenu. Naprimjer. Drugi poseban simbol je upitnik. uzorak d*-? *. Tako bi ‘cp -R analiza analiza2’ napravila kopiju sadr`aja direktorija analiza pod nazivom analiza2. kako se jo{ ~esto naziva) koji na sistemima Unix ima korisni~ko ime root.txt’. Ako `elimo kopirati direktorije sa njihovim cjelokupnim sadr`ajem. Umjesto nabrajanja svih datoteka sa nastavkom .txt `elimo premjestiti u direktorij analiza. prakti~no smo datoteku d2.txt.. koja. Kopiranje datoteka se vr{i naredbom cp. {to naj~e{}e nije prakti~no. Brisanje datoteka se posti`e naredbom rm iza koje slijedi jedan ili vi{e argumenata. Jo{ jednom napominjemo da je na najve}em broju sistema Unix brisanje podataka nepovratna operacija. na kraju. imajmo na umu da prava pristupa ne va`e za administratora (ili superkorisnika. Drugi oblik je ne{to slo`eniji i ima izgled ‘mv d-1 d-2 . koji zamjenjuje jedan znak. i to naredbom mv. Manipulacije datotekama i direktorijima Datoteke i direktoriji se mogu premje{tati na drugo mjesto. koja predstavlja uzorak za pretra`ivanje. Stoga postupajte pa`ljivo sa naredbama tipa ‘rm -R *’ i sli~nim. mo`emo staviti oznaku *. Da bismo premjestili samo jednu datoteku u ciljni direktorij pod istim imenom.txt.txt. potrebno je uklju~iti opciju -R. Uzorak * zamjenjuje sve datoteke. Poseban slu~aj kori{tenja ovog oblika naredbe je promjena imena datoteke ili direktorija – ako izvr{imo ‘mv d2.txt dio2.txt..txt preimenovali u dio2. Krajnji efekt je isti kao i da smo upisali sve nazive ru~no. Na ovom mjestu }emo re}i nekoliko rije~i o zgodnom mehanizmu Unixa koji se zove globbing. koji mo`e biti prazan. korisnik root je jedini koji mo`e promijeniti korisnika ili grupu kojima datoteka pripada. d-n ciljni-dir’.txt zamjenjuje sva imena koja po~inju sa ‘d’. . a da bismo naglasili da se radi o ovom drugom slu~aju upotrebe. na kraj naziva ciljnog direktorija stavljamo kosu crtu. kojega }e sistem prije izvr{avanja naredbe mv zamijeniti nizom imena datoteka koje mu odgovaraju. za razliku od mv uvijek pravi fizi~ku kopiju originalnih podataka. za koju se od korisnika ne tra`i nikakva potvrda. pretpostavimo da sve datoteke sa ekstenzijom . a ima analogne slu~ajeve upotrebe. nastavak . U ovom obliku se vi{e datoteka ili direktorija premje{taju u ciljni direktorij pod istim imenima.196 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME Uz sve navedeno. a u sebi sadr`e znak minus iza koga slijedi niz koji nije prazan i iza njega. pri ~emu se mo`e promijeniti njihovo ime. Jedan na~in bio bi da iza naredbe mv ukucamo imena svih datoteka. Ujedno. Ova naredba }e odbiti brisanje direktorija ako nije navedena pomenuta opcija -R. a nekada ni izvodljivo ako se radi o stotinama datoteka. Naime. Prvi oblik kori{tenja ove naredbe: ‘mv datoteka-ili-dir-1 datoteka-ili-dir-2’ premje{ta prvi argument na mjesto i pod ime opisano drugim argumentom.

Znakovni i blok ure|aji Prve dvije kategorije specijalnih datoteka odnose se na ure|aje priklju~ene na ra~unarski sistem. na Unixu je na raspolaganju niz mehanizama pored nastavka imena. . Ove tipove datoteka ne treba mije{ati sa ranije definiranim MIME tipovima sadr`aja datoteka. ali ih ne treba mije{ati sa stazama i direktorijima.htm. Naredba file za zadanu datoteku.jpeg .3 prikazuje neke naj~e{}e kori{tene MIME tipove i pripadaju}e ekstenzije9.dot . Rije~ je jednostavno o tome da se koncept datoteke nalazi toliko duboko u srcu Unixa da su ga kreatori ovog operativnog sistema preuzeli i za mno{tvo stvari koje se direktno ne odnose na zapisivanje i pristup ure|enim skupovima podataka na memorijskim medijima kakav je hard disk.html . .UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 197 MIME TIPOVI SADR@AJA DATOTEK A Ako trebate utvrditi koju vrstu podataka neka datoteka sadr`i.c. koji se opet dijele na znakovne (eng.txt . koje predstavljaju skupove podataka fizi~ki zapisane na nekom memorijskom mediju kao {to je tvrdi disk. . koji je samo jedan od upu}uju}ih elemenata. svaka datoteka je prosto niz bajtova. Zadatak je programa da interpretiraju sadr`aj datoteke na ispravan na~in. Znakovni ure|aji se 9 Svi MIME tipovi imaju oblik glavni-tip/podtip.h Opis Neformatirani ~isti tekst HTML sadr`aj Web stranica Slike u JPEG formatu Dokument ra|en u MS Wordu Izvr{ni program Izvorni kod programa u jeziku C Tabela 4. Sa stanovi{ta Unixa kao operativnog sistema. ali i “zavirivanja” u sadr`aj datoteke daje format sadr`aja datoteke skra}eno nazvan Multipurpose Internet Mail Extensions (MIME).3: MIME tipovi sadr`aja datoteka SPECIJALNE DATOTEKE Pored regularnih datoteka.jpg. Unix koristi i niz specijalnih tipova datoteka. . . character) i blok ure|aje. Tabela 4. Mime tip text/plain text/html image/jpeg application/msword application/x-executable text/x-c Ekstenzije .doc. na osnovu nastavka imena.

ravnopravni – drugim rije~ima. prvi serijski ure|aj ima oznaku /dev/ttyS0. teletype). Za svaki znakovni ure|aj Unix kreira specijalnu datoteku u direktoriju /dev. On ozna~ava koliko ~vrstih linkova . ~iji su parametri postoje}e i novo ime.. U principu. /dev/dvd ili /dev/cdwriter. Specijalna datoteka pridru`ena printeru priklju~enom na prvi paralelni port je obi~no /dev/lp0. /dev/sdb1 itd. ne postoji “originalni” i “dodati” link. Druge ~vrste linkove nad istim podacima mo`emo kreirati u bilo kome direktoriju i pod bilo kojim imenom na istom disku komandom ln. Tipi~ni predstavnici blok ure|aja su tvrdi diskovi i drugi memorijski mediji koji su i ina~e organizirani po blokovima. Kao {to im ime govori. npr. obavljaju ~itanje i pisanje podataka u paketima ili blokovima. ure|aju PDA koji se priklju~uje na USB tipi~no /dev/ttyUSB1 itd. sa stanovi{ta sistema. drugi /dev/ttyS1 itd. Tipi~ni znakovni ure|aji su terminali i modemi priklju~eni na serijske linije. za razliku od znakovnih ure|aja. me|u znakovne ure|aje se ubrajaju i ure|aji koji se spajaju pomo}u infracrvenog. ^vrsti linkovi su me|usobno potpuno ravnopravni. sistem u zadanom direktoriju kreira prvi ~vrsti link. Svi ~vrsti linkovi koji su kreirani nad istim podacima su. Particije na hard disku ugra|enom u PC na kojem se izvr{ava Unix imaju tipi~no pridru`ene datoteke /dev/hda1. znakovni ure|aji se ~itaju i pi{u znak po znak.198 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME pona{aju kao komunikacioni kanali. U novije vrijeme. Oznaka tty u imenu koristi se kao posljedica ~injenice da su prilikom nastanka Unixa najra{ireniji znakovni ure|aji bili teleprinteri (eng. Atributi znakovnih ure|aja po~inju sa slovom “c”. Ovdje }emo objasniti zna~enje broja koji se pojavljuje odmah iza atributa datoteke na slici 4. USB ili FireWire interfejsa. Upisivanje u znakovni ure|aj u praksi zna~i slanje znakova preko komunikacionog kanala. a ne pojedina~nim znakovima. Atributi specijalnih datoteka za blok ure|aje po~inju sa znakom “b”. Kada tek kreiramo datoteku. preko koga datoteci pristupamo po imenu.3. CD i DVD ure|aji se mogu naj~e{}e prona}i pod /dev/cdrom. Drugi na~in da se ovo ka`e je da se vi{e od jedne datoteke mo`e odnositi na iste fizi~ke podatke na disku. Tako. drugom printeru priklju~enom na USB /dev/lpUSB1. Simboli~ki i ~vrsti linkovi Specifi~nost Unixovog sistema datoteka je da podaci koji su sadr`ani u datoteci mogu imati vi{e imena. ili pak {tampa~i priklju~eni na paralelni interfejs. /dev/hda2 itd. a ~itanje se svodi na ~ekanje da preko toga kanala pristigne niz znakova koji se vra}aju kao pro~itani tekst. sam operativni sistem ne memorira ono {to se preko komunikacionog kanala upi{e i pro~ita. koji smo u obja{njavanju komande ls do sada presko~ili. a SCSI diskovi kao /dev/sda1. Blok ure|aji. Dva mehanizma kojima se to posti`e nazivaju se ~vrstim i simboli~kim linkovima. Sistemi Unix prepoznaju ve}inu popularnih flash USB memorija i predstavljaju ih kao SCSI diskove.

txt d3. npr. Prema tome. U suprotnom. vidje}emo da je kod direktorija analiza ova vrijednost dva.txt’.txt d3. da sa ‘ln d2. desi}e se da u ciljnom direktoriju budu kreirane nove datoteke.txt koji se odnosi na istu datoteku kao i d1. poput ~vrstih.txt’. sa ‘mv d2.-r. ve} samo na datoteke. Simboli~ki linkovi se.. kopiranje }e proizvesti samo jednu fizi~ku kopiju datoteke d2. S druge strane.txt idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ls -lhF d*. poku{aj pristupa preko simboli~kog linka vra}a gre{ku.txt -> d2. po{to operativni sistem ~vrste linkove tretira jednako. ako kreiramo simboli~ki link sa ‘ln -s d2. simboli~ki linkovi ne zauzimaju prostor na disku. Me|utim. u svakom direktoriju kreira prividni direktorij “.4 vidimo detaljne podatke o datotekama d2. ve} kao dvije potpune kopije sadr`aja datoteke d1. Nedostatak simboli~kih linkova je taj da ako promijenimo ime datoteke ili direktorija na kojega se simboli~ki link odnosi.txt -rw-r.txt i d3. Razlog je taj {to Unix. Unix ne dopu{ta da korisnik pravi ~vrste linkove na direktorije. Kao ni ~vrsti.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 199 postoji nad istim podacima. na primjer. Uzmimo. Simboli~ki linkovi imaju prednost da se mogu odnositi na direktorije i podatke na drugom disku ili memorijskom mediju.txt i kopiju simboli~kog linka. idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ln -s d2. . bri{u naredbom rm.txt’ napravimo novi ~vrsti link d3. ve} samo u strukturi direktorija.” u direktoriju x1 kojega operativni sistem automatski kreira za svaki novi direktorij i koji se odnosi na direktorij iznad.txt d3. Ako bismo u direktoriju analiza napravili novi direktorij x1. a osim toga korisni~ki programi mogu prepoznati simboli~ki link i tako izbje}i dupliciranje podataka. ako pogledamo bolje. podaci }e biti obrisani sa diska samo ako je to bio zadnji preostali ~vrsti link na podatke. onda bi broj ~vrstih linkova direktorija analiza porastao na tri zbog linka “.1K 2004-03-18 12:54 d2.txt Slika 4.txt..1 idragan users 4. postoje dva ~vrsta linka na direktorij. {to zna~i da se datoteka ne pojavljuje pod vi{e od jednog imena.txt nakon odgovaraju}e naredbe za kreiranje linkova. Simboli~ki linkovi su drugi i ne{to fleksibilniji mehanizam kojim mo`emo iste podatke u~initi pristupa~nim na vi{e mjesta u sistemu datoteka.txt x. ve} i na druge simboli~ke linkove. koji predstavlja sinonim za njega.txt. bri{e se samo link. Ako obri{emo datoteku naredbom rm. ali ne kao linkovi.txt lrwxrwxrwx 1 idragan users 6 2004-03-18 14:22 d3. Za regularne datoteke taj broj je naj~e{}e jedinica. Ako `elimo iskopirati podatke iz teku}eg direktorija sa cp. Na slici 4.4: Primjer rada sa linkovima Simboli~ki linkovi se mogu odnositi ne samo na datoteke i direktorije (ili njihove ~vrste linkove).”. kako smo ve} rekli.

exe Internet Utility BugCD BugCD. za razliku od. root) direktorij koji se ozna~ava. To montiranje vr{imo naredbom mount. Tako vidimo da se glavni direktorij particije Linux na hard disku (ure|aj /dev/hda6) montira kao korijenski direktorij sistema datoteka (“/”). a podaci o tome su upisani u datoteci /etc/fstab. O tome gdje se {ta treba montirati brigu vodi sistem. mount). U Unixovom hijerarhijskom sistemu datoteka. disketa oznaku “A:”.5. kao {to smo ve} rekli.6. ovisno o broju ugra|enih diskova. U `argonu se ta operacija naziva montiranje (eng. unmount). “F:” i dalje. Windowsa. a disketa (ure|aj /dev/fd0) na lokaciju /media/floppy itd. Da bismo razumjeli za{to Unix zahtijeva montiranje i demontiranje sistema datoteka.inf BugCD. posjeduje svoj glavni direktorij iz koga se dalje grana njegovo stablo direktorija. idragan@linux:~> mount /dev/cdrom idragan@linux:~> ls /media/cdrom Aplikacije BugCD. prisjetimo se da ovaj operativni sistem koristi apstrakciju hijerarhijskog sistema datoteka. potrebno je montirati glavni direktorij s memorijskog medija na neko mjesto u hijerarhijskom sistemu datoteka.cnt Desktop Stalni Autorun.200 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME MONTIRANJE I DEMONTIRANJE SISTEMA DATOTEK A Da bismo na Unixovoj ma{ini pristupili podacima koji su pohranjeni na nekom vanjskom memorijskom ure|aju. CD-ROM (ure|aj /dev/cdrom) na direktorij /media/cdrom. DVD-ROM. sa “/” i koji naj~e{}e odgovara glavnom direktoriju particije diska na kome je sistem instaliran. onda }e se sve datoteke i podaci sa medija CD-ROM pojaviti u direktoriju /media/cdrom. Svaki memorijski medij. . Svaki red datoteke /etc/fstab odgovara jednom paru ure|aja i lokacije za monta`u. ure|aj /dev/cdrom montiran je na poziciju /media/cdrom. s druge strane. me|utim. Tako u Windowsima glavni disk (na kome je operativni sistem i ve}ina podataka i programa) ima oznaku “C:”. postoji samo jedan korijenski (eng. ~iji se primjer mo`e vidjeti na slici 4. kao {to je prikazano na slici 4. dok ostali ure|aji dobijaju oznake “D:”.5: Montiranje (mount) medija CD-ROM Kao {to na toj slici mo`emo vidjeti.hlp Multimedija Zabava Slika 4. kao {to je CD-ROM. disketa ili flash memorija. kod kojih se kod pristupa podacima treba navesti na kome ure|aju se nalaze. Ako CD-ROM kojem odgovara ure|aj /dev/cdrom montiramo na lokaciju /media/cdrom. npr. broju particija na svakom disku itd. a obrnuta demontiranje (eng. “E:”. potrebno je da se sadr`aj toga memorijskoga medija pojavi negdje u Unixovom hijerarhijskom sistemu datoteka. Da bi podaci na tom mediju postali vidljivi.

UNIX I OTVORENE PLATFORME idragan@linux:~> cat /etc/fstab /dev/hda6 / /dev/hda1 /windows/C /dev/hda2 /windows/D /dev/hda5 swap devpts /dev/pts proc /proc usbdevfs /proc/bus/usb /dev/cdrecorder /media/cdrecorder /dev/cdrom /media/cdrom /dev/fd0 /media/floppy /dev/pda1 /media/pda1 Upravljanje datotekama 201 ext2 ntfs ntfs swap devpts proc usbdevfs auto auto auto auto defaults ro. Argument naredbe mount mo`e biti bilo naziv ure|aja. mo`e dovesti do neispravnog upisa podataka. . Pojedine verzije sistema Unix mogu koristiti druga~ije nazive. Razlog za to je taj {to na sistemima Unix.. Zapravo. uklanjanje medija “na silu”.user. Naviknuti da u Windowsima ~esto ne{to ne radi. disketu.user. . ili otka~ili montiranu flash memoriju potrebno je da izvr{imo demonta`u. klik na sli~icu CD-ROM-a automatski vr{i montiranje. noauto.ro. Ovaj proces automatskog prepoznavanja naziva se vru}e priklju~enje (eng.. nakon {to su mu pristupali11. dobi}emo spisak trenutno montiranih ure|aja. ro. . 00 (Neki redovi su skra}eni zbog u{tede prostora) Slika 4..noauto.users. 10 11 Ovdje je rije~ o naj~e{}im shemama imenovanja ure|aja i dodjele lokacija za montiranje.noauto. Ako zadamo mount bez parametara. tako da se mogu montirati. posebno u grafi~kom re`imu rada. .ro.users. ~esto se neiskusni korisnici zbune kada primijete da pritisak na dugme za izbacivanje CD-ROM-a ili DVD-ROM-a ne reagira na sistemima Unix. ali se demonta`a mora napraviti ru~no. Za flash memorije ure|aj je obi~no /dev/sda110 . .. Po{to operativni sistem vr{i djelomi~nu pohranu podataka sa memorijskog medija u glavnoj memoriji. manje iskusni korisnici ~ak znaju i restartati ra~unar da bi izvadili CD-ROM. dakle bez demonta`e. hot plugging) i tipi~no ure|aj /dev/ ure|aj dobija lokaciju za montiranje /media/ ure|aj. pri=42 mode=0620. sistem ih prepoznaje i dopisuje u /etc/fstab. Da bismo izbacili montirani CD-ROM. .exec 11 00 00 00 00 . bilo monta`na ta~ka iz /etc/fstab.6: Sadr`aj datoteke /etc/fstab Ukoliko se koriste flash memorije ili drugi vanjski ure|aji koji se spajaju preko USB ili FireWire interfejsa.gid=5 defaults noauto unhide.. unhide.sync noauto..

mo`emo izdati komandu ‘umount ure|aj-ili-ta~kamonta`e’. a kod CD/DVD-ure|aja na raspolaganju nam je i naredba eject koja pored demonta`e otvara vrata i izbacuje medij. . tipi~no trebamo kliknuti desnim mi{em na sli~icu medija i odabrati opciju Unmount ili Eject. U grafi~kom okru`enju.202 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME Da bismo demontirali memorijski medij.

sistemom ~ije je kori{tenje slo`enije i manje udobno. Unix ne oskudijeva sa programima u grafi~kom okru`enju koje ne samo da se mo`e mjeriti sa konkurencijom. kao poseban modul koji se pokre}e na ma{inama Unix i koji upravlja prikazom grafike na ekranu i interakcijom korisnika sa sistemom. Naime. Osim {to upravljaju izgledom i organizacijom radnog prostora. projektovanje. Za potrebe radnih stanica razvijen je sistem X Windows (koji se ~esto naziva i samo X). vizualizaciju velikih skupova podataka. specifikacija onoga {to sistem treba raditi i kako sa njim trebaju komunicirati sistemski i korisni~ki programi. kao {to su Macintosheva Aqua. ta okru`enja nerijetko uklju~uju ~itavu svitu korisni~kih programa i pomo}nih programa koji zna~ajno pojednostavljuju i olak{avaju kori{tenje ra~unara. ra~unarsku animaciju. KDE i Windowmaker. grafi~ko okru`enje za operativne sisteme Unix se pojavilo relativno rano – jo{ po~etkom osamdesetih godina – i u to se vrijeme koristilo mahom na grafi~kim radnim stanicama.UNIX I OTVORENE PLATFORME X-Windows 203 4. Tipi~an izgled ekrana u sesiji X-Windows dat je na slici 4. simulaciju i sl. mi{em i menijima. Zapravo. Na slici 4. niti definira kako trebaju izgledati prozori na ekranu. prosje~ni personalni ra~unari u to doba nisu bili dovoljno brzi i dovoljno hardverski mo}ni da bi korisnicima ponudili udoban rad sa prozorima. ve} je u pojedinostima i prevazilazi. Sistem X ne pru`a neposredno elemente korisni~kog interfejsa (menije). ikonicama. {esto izdanje). uklju~uju}i one koji dolaze u sklopu operativnih sistema MacOS X i Solaris za ra~unare Macintosh i radne stanice Sun. industrijski dizajn. X-Windows Iako se smatra operativnim sistemom ~ije je dominantno obilje`je rad sa naredbama u komandnoj liniji i. Prakti~no svi noviji sistemi Unix dolaze sa nekom varijantom X-a. To je zadatak takozvanih Desktop okru`enja koja se naslanjaju na X. . Sam X je. ve} su pojedini proizvo|a~i kao Sun Microsystems i Silicon Graphics pravili namjenske radne stanice koje su se uglavnom koristile za trodimenzionalno modeliranje. Sunov CDE ili besplatni i otvoreni GNOME.10 vidi se jedan primjer izgleda ekrana u desktop okru`enju Aqua na MacOS X-u. u skladu s tim. prije svega. ~ija se teku}a verzija zove X11R6 (jedanaesta verzija.7. izgledom i pona{anjem prozora. Na tr`i{tu se nalazi nekoliko komercijalnih i besplatnih X servera. te besplatni XFree86 koji se uglavnom koristi u distribucijama Linuxa i FreeBSD-a.4.

10: Sesija u X-Windowsima (MacOS X) .7: Sesija u X-Windowsima (KDE) Slika 4.204 X-Windows UNIX I OTVORENE PLATFORME Slika 4.

12 Pod pokaziva~em se misli na strelicu ili drugu ekransku oznaku pozicije mi{a. icons). X je dizajniran tako da ne zamjenjuje dijelove tradicionalnog Unixa. te oznake aktivnih programa. kao i ostale korisne informacije. na kome se nalaze sli~ice koje ozna~avaju datoteke. . {to zna~i: prozori (eng. X mo`e korisniku ponuditi nekoliko virtualnih desktopa. virtualnih radnih povr{ina. teku}i datum i vrijeme. ve} da se naslanja na njega. sistemske objekte (kao {to je kanta za recikla`u) i programe. Jedna od karakteristika X-a je da omogu}ava vi{e uporednih sesija. U dnu radne povr{ine obi~no se nalazi traka sa po~etnim menijem iz koga se mogu pokretati programi poslagani u kategorije. Osnovni element grafi~kog okru`enja je radna povr{ina ili Desktop. program xmount omogu}uje korisniku da preko menija.UNIX I OTVORENE PLATFORME X-Windows 205 Kao i u Windowsima. ikonice (eng. Stoga sve tradicionalne naredbe Unixa i dalje ostaju dostupne u tekstualnom modu kori{tenjem virtualnih terminala pod X-om kroz programe xterm. meniji (eng. menus) i pokaziva~i (eng. npr. Unutar svake sesije. ^esto uslu`ni programi X-a pru`aju korisni~ki interfejs za bazne sistemske naredbe. i to uz minimalna prilago|avanja. Za razliku od Windowsa. Tako. To zna~i da se korisnici s jedne platforme mogu vrlo jednostavno sna}i na drugoj. prozora i ikonica memorijskih ure|aja izvr{i monta`u ili demonta`u sistema datoteka tako {to u pozadini poziva naredbu mount sa odgovaraju}im parametrima. od kojih svaka po~inje prijavom na sistem. pointers)12. rvxt ili konsole. windows). odnosno radnih povr{ina koje imaju istu pozadinu. grafi~ka okru`enja na osnovu X-a koriste filozofiju koja se ~esto ozna~ava skra}eno sa WIMP. {to zna~i da vi{e korisnika mo`e uporedno raditi sa programima na istoj ma{ini. a pru`aju vi{e mjesta i ve}u preglednost u razmje{taju prozora.

Iako ~ini njen centralni dio. IA64 ili PowerPC. Iako se ti sistemi mogu zna~ajno razlikovati po ostalom ugra|enom hardveru. Naprimjer. komunikacija procesora sa grafi~kim podsistemom itd. ali je njihov vlastiti re`im rada dodatno oboga}en novim instrukcijama i ve}om propusnom mo}i16. godine pojavila se nova platforma IA6415. Ili.5. Pod hardverskim platformama podrazumijevamo prije svega vrstu mikroprocesora koji ~ini srce ra~unarskog sistema. Symmetric MultiProcessing). Proizvo|a~ ovih mikroprocesora nije sam Intel. platforme Linux itd. koje se zbog kori{tenja specifi~nog hardvera ili posebne arhitekture ra~unara smatraju posebnim IA32-SMP (od eng. kada ~itamo opise nekog sistemskog softvera. Ovo vrijedi pod uvjetom da je ma{inski program zapisan u formi koju operativni sistem mo`e prepoznati i koristiti. III i IV. Krajem 2003. sistemske platforme ozna~avaju prije svega operativni sistem pod kojim ra~unar radi. ve} za to 13 14 15 16 IA32 je skra}enica za Intelovu 32-bitnu arhitekturu. korisni~ki programi u pravilu ne pristupaju direktno hardveru. kao {to su vezna logika. mikroprocesor nije i jedina odrednica platforme. 486. interne sabirnice.206 Pojam platforme UNIX I OTVORENE PLATFORME 4. postoje vi{eprocesorske hardverske platforme zasnovane na IA32. Platforme IA3213 ~ine prakti~ki preko 99% tr`i{ta PC-a i uklju~uju sve vrste PC-a u koje su ugra|ivani Intelovi mikroprocesori 80386. Drugim rije~ima. proizvo|a~i kao {to je Intel standardiziraju i druge aspekte ra~unarskog hardvera. Pentium II. Mikroprocesori platforme IA64 mogu izvr{avati ma{inske programe pisane za platformu IA32. isti ma{inski program radi na svakoj platformi IA3214. Da bi omogu}ili univerzalniju primjenu platformi zasnovanih na svojim procesorima. Pojam platforme ^esto se u stru~noj literaturi i u materijalima koji opisuju pojedine informati~ke produkte nailazi na pojam platforme. Pentium. uklju~uju}i i operativne sisteme. Sa druge strane. Pentium Pro. mo`emo pro~itati da su njime podr`ane platforme IA32 (ili i386). U opisima nekog softvera na}i }emo da postoje verzije za platforme Windows. . zajedni~ka osobina im je da su me|usobno kompatibilini (ili uklopivi) na nivou ma{inskih instrukcija. Pentium MMX. Brojevi 32 i 64 ozna~avaju veli~inu paketa podataka u bitima koju mikroprocesor mo`e obraditi u jednoj instrukciji. platforme Unix. U svim ovim slu~ajevima mo`emo re}i da se pojam platforma odnosi na neophodne hardverske ili sistemske komponente sistema na kojem dati informati~ki produkt mo`e raditi. Naime. ve} AMD.

Naprimjer. Microsoft SQL i druge platforme. HTTP-a i HTML-a mo`emo objediniti pod nazivom Web platforma. iako postoje alati za tzv. Ako se informacioni sistem zasniva na bazama podataka. Kod umre`enih ra~unara izuzetno va`an dio platforme su protokoli koji predstavljaju skup konvencija i pravila za komunikaciju izme|u ra~unara. I kona~no. postoje aplikativne platforme. najlogi~niji izbor su protokol TCP/IP. Informix. postoje poslovne aplikacije za Oracle. odnosno pokaziva~e na druge hipertekst dokumente. koje se odnose na softver koji je podloga za rad aplikativnih programa. SAP. . 2000. onda je DBMS (eng.). Database Management System) koji upravlja podacima tako|er bitan element platforme. postoje ~itave kolekcije alata i poslovnih aplikacija. MacOS X i dr. vi{eplatformski rad. i format HTML hipertekst dokumenata. kao i linkove. 98. protokol HTTP za razmjenu zahtjeva i odgovora na zahtjeve. Naprimjer. Za svaku od tih platformi.UNIX I OTVORENE PLATFORME Pojam platforme 207 koriste usluge operativnog sistema. Softver se obi~no pi{e za neku sistemsku platformu. Me|u naj~e{}im sistemskim platformama za PC-e su Windows (sa varijantama 95. Kombinaciju kori{tenja TCP/IP-a. pri ~emu ta forma ne treba biti ovisna o operativnom sistemu. 17 Rije~ hipertekst ozna~ava vrstu dokumenta koji osim teksta mo`e sadr`ati slike i druge vrste multimedijalnih sadr`aja. Me. koji je Internet standard. kao i formati za razmjenu podataka koji definiraju formu u kojoj se podaci prenose od jednog ra~unara do drugog. bilo da je rije~ o pojedina~nom ra~unaru ili o mre`i koja ~ini podlogu informacionog sistema. XP i 2003) i Unix (sa varijantama za Linux. kao i za mnoge druge. ako umre`eni sistem `eli koristiti hipertekst dokumente17 .

ako dokumentacija platforme nije slobodno dostupna. Java – Java je programski jezik razvijen za pravljenje aplikacija na najrazli~itijim hardverskim i sistemskim platformama.sun.com). baze podataka i mre`ni protokoli i standardni formati podataka jako dobro dokumentirani. ve} je razvijan po principu otvorenog softvera. kao i za Internet aplikacije. Me|u najpoznatijim elementima otvorenih platformi nalaze se: HTML i XML – Ovo su dva najra{irenija standarda za razmjenu podataka na Internetu. pod uvjetom da odgovara specifikaciji19. ali je morao odustati od promjene specifikacije i izbaciti vlastiti jezik pod nazivom C#. Obi~no su svi mikroprocesori. Linux ne samo da je u potpunosti dokumentiran. pored autora platforme. odlikuje je jasna specifikacija.linux. odnosno da za to sklopite poseban licencni ugovor. Razvojem ove dvije specifikacije upravlja World Wide Web Consortium. tako da svako mo`e do}i do izvornog koda jezgra sistema. a iako se ne pravi po principu koda. da bi jedna platforma mogla biti nazvana otvorenom. Me|utim.6. Javu su kao osnovu svojih poslovnih sistema prihvatile velike korporacije kao {to su IBM i Oracle. Specifikacija i druga dokumentacija otvorenih platformi i njihovih komponenata mora biti dostupna bilo besplatno (npr. XML je prakti~no standard za razmjenu podataka izme|u poslovnih aplikacija. potrebno je da bude dobro dokumentirana.208 Otvorenost platformi UNIX I OTVORENE PLATFORME 4. Otvorenost platformi O~ito. downloadom sa Interneta) bilo po nekoj minimalnoj razumnoj cijeni koja se odnosi na {tampu i dostavu materijala18.w3c. GNU/Linux – Jedan od najpopularnijih operativnih sistema baziranih na Unixu na personalnim ra~unarima. . skra}eno W3C (za vi{e informacija pogledajte www. da za to u|ete u poseban program za korisnike ili developere. od prenosnih ure|aja do mainframe servera. Microsoft je poku{ao proizvesti svoju donekle promijenjenu verziju Jave pod nazivom J++. {to zna~i da programer ili korisnik platforme uvidom u odgovaraju}u tehni~ku dokumentaciju mo`e do}i do svih relevantnih informacija u vezi sa njenim kori{tenjem. onda se ona ni u kom slu~aju ne mo`e nazvati otvorenom. na~elo otvorenosti se kr{i ako ste prinu|eni da postanete korisnik nekog alata da biste mogli pristupiti njegovoj dokumentaciji. tako da i drugi. Naprimjer. knjige pojedinih autora koje se bave nekom platformom naj~e{}e nisu besplatne. operativni sistemi. imaju mogu}nost da je koriste. tako da svaka softverska ku}a koja to `eli mo`e napraviti “svoju” verziju Jave.org. 18 19 Naravno. bez obzira da li ste njen korisnik ili ne. Javu je razvio Sun Microsystems (java. Informacije o ovoj sistemskoj platformi mo`ete na}i na www.org).

odnosno dinami~ke Web stranice. koji se odnedavno distribuira pod nazivom “MaxDB” je mo}an i robustan DBMS za poslovne primjene.UNIX I OTVORENE PLATFORME Otvorenost platformi 209 MySQL i SAP-DB – Ovo su dvije baze podataka koje na principu otvorenog softvera proizvode fime MySQL-AB i SAP u me|usobnoj suradnji (www.com). MySQL je brzi DBMS koji se danas naj{ire primjenjuje za Web-aplikacije. u rangu Oraclea i MS SQL-a.mysql. . koji se ina~e nalazi u srcu SAP-ove mre`e poslovnih aplikacija. SAP-DB.

Tamo gdje se neka forma proizvoda ne distribuira skupa sa izvornim kodom. Otvoreni softver Princip otvorenog sofvera je jedan od novijih revolucioniraju}ih koncepata u softverskoj industriji. a mo`e od izvedenog softvera zahtijevati kori{tenje drugog naziva ili oznake verzije.7. 20 Free as in "free speech". not in "free beer". Izvorni kod mora biti preferirana forma u kojoj programer mo`e modificirati program. mora postojati publicirani na~in kako se do izvornog koda mo`e do}i uz minimalnu cijenu njegove distribucije. i ona su za{ti}ena zakonom. to ne zna~i da je svaki softver koji mo`emo dobiti bez naknade ujedno i otvoren. Integritet autorovog koda – Licenca mo`e zabraniti distribuciju modificiranog autorovog izvornog koda samo u slu~aju da se njome predvi|a distribucija “zakrpa” na taj kod. kao ni me|uforme tipa izlaza iz pretkompajlera. . Izvorni kod programa – Programi moraju uklju~iti izvorni kod i moraju omogu}iti distribuciju izvornog koda kao i kompilirane verzije. Pristalice pokreta otvorenog softvera rado nagla{avaju da se pojam “sloboda” ovdje koristi u smislu “slobodan govor”. Me|utim. LGPL. Namjerno zbrkan izvorni kod nije dopu{ten. Definicija otvorenog softvera isti~e slijede}e elemente: Slobodna redistribucija – Licenca ne spre~ava bilo koga da softver proda ili da bez naknade kao dio {ire softverske distibucije koja sadr`i programe iz vi{e razli~itih izvora. otvoreni softver nije ni{ta manje za{ti}en zakonom kao intelektualno vlasni{tvo svojih tvoraca. Bez obzira na to {to je besplatan.210 Otvoreni softver UNIX I OTVORENE PLATFORME 4. Izvedeni softver – Licenca mora dozvoliti modifikacije i pravljenje izvedenog softvera koji se mogu distribuirati pod istim licencnim pravima kao i originalni softver. Otvoreni softver dolazi uz jednu od GPL. Licenca ne mo`e zahtijevati pla}anje autorskih prava ili druge naknade za takvu prodaju. a ne “slobodno poslu`ivanje”20. Kao i druga licencna prava. MPL ili QPL iz kojih proizilaze prava korisnika softvera. Otvoreni softver se ~esto naziva i slobodnim ili besplatnim softverom. Licenca mora omogu}iti distribuciju “zakrpanog” softvera. a po mogu}nosti besplatnim downloadom preko Interneta.

trenutno u verziji 1.org) su dva preglednika (browsera) Interneta za niz platformi. ne mo`e zahtjevati da se otvoreni softver koristi samo na sistemskim platformama Linux ili Windows. Zabrana ograni~enja na drugi softver – Licenca ne mo`e nametati zahtjeve na drugi softver koji se skupa distribuira. Distribucija licence – Prava koja su vezana za otvoreni softver moraju se primjenjivati i na sve one kojima je on dalje distribuiran. Mo`e prili~no korektno ~itati i pisati dokumente u formatima Word. poput SAD.com). Linux. Op}enitost upotrebe – Licencna prava ne mogu ovisiti o tome da li se otvoreni softver distribuira kao zaseban proizvod ili kao dio neke {ire softverske distribucije.UNIX I OTVORENE PLATFORME Otvoreni softver 211 Nediskriminacija pojedinaca ili grupa – Licenca ne mo`e diskriminirati bilo koga pojedinca ili grupu korisnika. Mozilla (www.opera. Tehnolo{ka neutralnost – Licenca ne mo`e davati prednost bilo kojoj tehnologiji ili stilu komunikacije s drugim softverom ili sa korisnikom.openoffice.1. ne mo`e zahtijevati da se otvoreni softver distribuira samo sa drugim otvorenim softverom. OpenOffice ima verzije za Windows. npr. Svi oni kojima se softver distribuira imaju ista prava kao i oni kojima je prvobitno distribuiran.org) i Opera (www. Neke zemlje. npr. kriptografski i kriptoanaliti~ki programi). MacOS X i druge platforme. Nediskriminacija vrsta djelatnosti – Licenca ne mo`e ograni~avati oblasti primjene otvorenog softvera tako {to }e ih dijeliti na profitne ili neprofitne. ali ih sama ne mo`e sadr`ati. ili po nekom drugom kriteriju. Excel i PowerPoint.org) – Uredski paket u klasi Microsoft Officea. NEKOLIKO POPULARNIH PAKETA NA BAZI OTVORENOG SOFTVERA Ovdje }emo navesti tri popularna aplikativna paketa razvijana po principu otvorenog softvera: OpenOffice (www. imaju propise koji ograni~avaju pravo distribucije odre|enih vrsta softvera (kao {to su. bez obaveze sklapanja posebne licence sa originalnim distributerom.mozilla. Opera ~ak ima verziju i za PDA ili ru~ne ra~unare. npr. .sun. uklju~uju}i Linux i Windows. Licenca otvorenog softvera mo`e korisniku skrenuti pa`nju na odre|ene propise i ograni~enja. Komercijalna verzija paketa OpenOffice je StarOffice kojega proizvodi Sun Microsystems (www.

.

U^ENJE NA DALJINU .

.

.....................................223 PRIJAVA NA SAJT MOODLE .........................................................................221 5....................................................................................................227 GLAVNA STRANICA KURSA ............................2........................................218 WEBUKACIJA .......................1...............................................................231 ZADACI I RADIONICE (WORKSHOPS) .........................................................................230 RESURSI ................................................................238 ...................233 KVIZOVI .............................................................................223 PREDUVJETI ZA KORI[TENJE ....................................................................................................................................................................235 FORUMI .............................226 Prijavna stranica............................................................................................217 SVAKI PO^ETAK JE TE@AK .............................237 OCJENE I URE\IVANJE PROFILA ................ [ta je to u~enje na daljinu? .................................................................................................DETALJAN SADR@AJ 5................................................. U~enje na daljinu 5.219 A GDJE SMO MI? .................................................................. U~enje na daljinu sa Moodleom .............................................224 Podaci o kursu ...

.

U^ENJE NA DALJINU 5. zatim profesionalno usavr{avanje i specijalisti~ku edukaciju ljudi koji rade u firmama i ~iji opstanak i dalji napredak na radnom mjestu predstavljaju glavnu pokreta~ku silu za kontinuiranu edukaciju. Obrazovani kadrovi predstavljaju izvor ekonomske mo}i firme i njenu osnovnu kompetitivnu prednost. uskoro bismo mogli o~ekivati me|usobno povezane ku}anske aparate i inteligentne hladnjake koje mo`emo nadzirati putem Interneta. naglom napredovanju u razvoju i brzom zastarijevanju tek stvorenih high-tech proizvoda. [ta je to u~enje na daljinu? U dana{nje vrijeme puno se pri~a o tehnologiji. Zamislite pozori{ni komad ~iji se scenario mijenja tokom izvo|enja. Generalni trend u svijetu je uraditi {to vi{e ne napu{taju}i svoj stan: kupiti knjige. njenom brzom prodoru u sve sfere `ivota. Prema najavama vode}ih proizvo|a~a. ukoliko se ne prilagodi novim trendovima u dru{tvu i poslovanju. magacina. bez tro{kova zakupa kancelarijskog prostora. avionske karte i ostale potrep{tine.1. . Formiraju se virtuelne firme u kojima rade zaposleni sa razli~itih kontinenata koji odr`avaju sastanke putem audio i video konferencija. polako postaje ko~nica njihovog razvoja. Danas se u sli~nom nezavidnom polo`aju nalaze menad`eri svih jakih kompanija na tr`i{tu. Tehnologija sa po~etka pri~e je u stvari skupo znanje opredmetovano u proizvodima {iroke potro{nje. Sve ukazuje na to da edukacijski sistem. parkinga i putovanja. Koncentrirana edukacija u kojoj grupa studenata fizi~ki okru`uje predava~a se vi{e i ne smatra tako efektivnim na~inom u~enja. Pravila u ekonomiji i nauci se brzo mijenjaju tako da opstaju samo one kompanije koje efikasno i brzo reaguju i ~iji zaposleni efikasno prepoznaju nova pravila i nau~e nova znanja. Konzervirano znanje vi{e ne postoji. Znanje koje nau~imo iz godine u godinu traje sve kra}e i kra}e.U^ENJE NA DALJINU [ta je to u~enje na daljinu? 217 5. i u kojem glumci nisu sigurni da }e im nau~eni tekst u narednom trenutku biti upotrebljiv. ostvaruju}i enormne profite. te raditi svoj profesionalni posao putem Interneta. dok krug ljudi koji imaju potrebu za obnavljanjem znanja postaje sve {iri i {iri. Posebno to va`i za segment koji se odnosi na edukaciju odraslih. diskutovati o va`nim temama na forumima i news grupama.

218 [ta je to u~enje na daljinu? U^ENJE NA DALJINU Mnogo perspektivniji na~in je distribuirani pristup obuci i edukaciji. u kojem i polaznici kursa i predava~i mogu biti ne samo u odvojenim zgradama. a ne samo od strane predava~a. ve} i u razli~itim zemljama i na razli~itim kontinentima. Poslovni ljudi iz razli~itih zemalja i sa razli~itih kontinenata mogu razmenjivati informacije. Naravno. a to je dvosmjerna komunikacija ili povratna sprega izme|u studenta i nastavnika. Prostorna dimenzija komunikacije odnosi se na to da li u~esnici u komunikaciji moraju biti na istom mjestu da bi komunicirali. ali nikada nije mogla biti efikasna za ve}i broj studenata. sara|ivati na zajedni~kim dokumentima i idejama. komunikacija . Praksa pokazuje da. profesionalno usavr{avanje (kao i obavezni oblici obrazovanja) ulazi u jednu novu eru. U~enje na daljinu u tom periodu nije imalo jednu va`nu edukativnu komponentu nastavnog procesa. komunikacija me|u nastavnicima. studirati zajedno ili razmjenjivati iskustva. komunikacija me|u studentima. Kvalitet nastavnog procesa u velikoj mjeri zavisi od saradnje i komunikacije glavnih u~esnika u procesu i mo`e se uo~iti nekoliko tipova komunikacije: komunikacija nastavnik – student. ona je bila mogu}a putem klasi~ne po{te i telefona. nekontinuiranu komunikaciju izme|u studenta i predava~a potpomognutu nekim vidom tehnologije. Me|utim. i bili su zanimljivi sve do polovine pro{log vijeka kada se pojavljuju edukativni radijski i televizijski programi. Definicija termina u~enje na daljinu nagla{ava: razdvojenost predava~a i polaznika u vremenu i / ili prostoru. uz pomo} elektronskih i komunikacionih tehnologija. upravljanje procesom u~enja od strane studenta. SVAKI PO^ETAK JE TE@AK Prvi oblici u~enja na daljinu su se pojavili u Evropi kroz dopisne kurseve kori{tenjem klasi~ne po{te i pisama. Napredniji nastavnici koji su se pokazali kao dobri predava~i u {kolama dobijali su priliku da prezentiraju svoje predava~ko umije}e {irokim narodnim masama putem TV i radio-programa. Takav pristup se defini{e kao distance learning. distance education ili u~enje na daljinu. U tradicionalnom obrazovnom procesu. nisu svi dobri poznavaoci {kolske materije bili televizijski talenti koji mogu zadr`ati pa`nju njima nevidljive publike.

E-mail je naj~e{}i oblik online komunikacije i jedan od osnovnih razloga eksplozivnog razvoja Interneta. Zahvaljuju}i tome. brzo prihva}en u edukaciji {irom svijeta. mo`emo se vratiti principima klasi~ne edukacije: individualni kontakt sa svakim studentom. promjena u planu nastave seminara i rasporedu sati. foruma). slika. Sam proces komunikacije ima i vremensku dimenziju koja se odnosi na to da li u~esnici u komunikaciji moraju biti anga`ovani u istom vremenskom intervalu. ali sada na jednom vi{em nivou u pogledu brzine. ili pristupom na sajtove World Wide Weba. zatim putem mailing lista. S druge strane. Postoji nekoliko opcija za komunikaciju putem Interneta i isto tako nekoliko softverskih pomagala koja mogu podr`ati tu komunikaciju. . na jednostavniji na~in do|u do nastavnih materijala u elektronskoj formi. omogu}avaju}i studentima da pored redovne (klasi~ne) nastave. Bulletin Board Systema (diskusionih grupa. Ovakav pristup pomo}u Interneta omogu}ava saradnju u bilo koje vrijeme. koriste}i alate kao {to su e-mail. zvuk. {to u nastavni proces u~enja na daljinu uvodi povratnu spregu od studenata prema nastavniku. bez obzira na mjesto i udaljenost. i mogu}nosti interaktivne multimedijalne prezentacije informacija (formatirani tekstualni dokumenti. online chata i audio i video konferencija. udaljenosti i raznolikosti dostupnog i prenosivog nastavnog materijala i sadr`aja. mogu}e je upravljati procesom u~enja i predavanja u realnom vremenu.U^ENJE NA DALJINU [ta je to u~enje na daljinu? 219 izme|u predava~a i polaznika seminara se odvijala u klasi~noj u~ionici i bilo je potrebno da i jedni i drugi budu prisutni na istom mjestu. Prvo su se pojavili nastavni materijali na lokalnim web serverima {kola i fakulteta. Sve {to je potrebno jeste ra~unar sa pristupom Internetu. elektronska saradnja ili saradnja u elektronskom obliku spaja ljude elektronski. Na taj na~in defini{emo sinhronu i asinhronu komunikaciju. video zapis) sa druge strane. ispitnih rokova. Serveri mailing lista su efikasan metod za slanje e-mail poruka velikim ili specifi~nim ciljanim grupama studenata i poslovnih partnera i idealan na~in za ogla{avanje sastanaka. putem Interneta. zasnovan na odgovorima studenta. Sada je sigurno da edukativna ustanova koja se odlu~i za kori{tenje e-maila u svom radu i komunikaciji sa studentima mora podr`ati mailing liste. Krenimo sa opcijama asinhronog komuniciranja: World Wide Web – WWW je zbog jednostavnosti i intuitivnosti kori{tenja sa jedne strane. broja studenata. Drugim rije~ima. WEBUK ACIJA Polje elektronske saradnje nudi veliki broj alata i softverskih proizvoda koji imaju potencijal koji mo`e iz korijena izmijeniti trenutno stanje procesa nastave i profesionalnog usavr{avanja.

u vlasni{tvu edukacijske ustanove ili same firme. vide isti dokument i istovremeno rade na njemu. Chat server mo`e imati vi{e odvojenih "soba" za razgovore o razli~itim temama. u~esnici mogu vidjeti na ekranu ono {to ostali u~esnici tipkaju na svojim ra~unarima u realnom vremenu. dogovori itd. Na taj na~in je olak{ano pretra`ivanje poruka. Poruke se mogu prvo grupisati u temu zapo~etu nekom porukom (thread. Chat se organizira putem chat servera koji mo`e biti javni ili privatni . Kada student na ra~unaru otkuca re~enicu. bez obzira na udaljenost. U slu~aju struktuiranije diskusione grupe koje imaju zadu`enu osobu . Me|u opcijama sinhronog komuniciranja je Internet chat ili pisana konverzacija koja se razlikuje od gore navedenih tipova komunikacije zato {to se doga|a u realnom vremenu i obi~no u vremenski kratkom periodu. tako da svi znaju ko je {ta napisao. Me|utim. pa je stoga izvrstan na~in da se nastavni proces osvje`i mi{ljenjima i razgovorom sa vanjskim ekspertima. a onda unutar te "misaone niti" sortirati po hronologiji ili po{iljaocu. Elektronska tabla je veoma koristan alat kada su u pitanju nastavne teme koje po svojoj prirodi uklju~uju vizuelizaciju (grafi~ki prikaz. . Svi u~esnici moraju imati klijentski softver za crtanje i pisanje po tabli. on ne zahtijeva fizi~ki blisko rastojanje u~esnika. jer tekstualna komunikacija zahtijeva kratku i jasnu raspravu o temi ili projektu. Elektronske table (electronic whiteboards) omogu}avaju da putem ra~unara svi u~esnici u raspravi. koji je primjenjiv i u radnom okru`enju u firmama.220 [ta je to u~enje na daljinu? U^ENJE NA DALJINU Diskusione grupe – Najvi{e zamjerki na obi~ni e-mail dolazi iz ~injenice da liste na bazi klasi~nog e-maila imaju linearnu hronolo{ku strukturu.moderatora ili predava~a koji kontroli{e i pozitivno usmjerava sadr`aj. U sistemima podr{ke profesionalnom usavr{avanju. poruke se distribuiraju od strane moderatora. Dobra strana ovog na~ina komunikacije je {to nema puno "praznog hoda" i dugih uvodnih re~enica. Klijentski softver je obi~no besplatan tako da je svima dostupan. Audio i video konferencije – Kako digitalizacija slike i zvuka postaje sve jeftinija. server mailing liste ima neki vid sigurnosnog sistema tako da samo studenti sa pravom pristupa odre|enom kursu ili seminaru mogu pristupiti ~itanju i slanju poruka. sama priroda ljudskog rezonovanja dovodi do situacija da jedna pozitivno provokativna poruka generi{e niz odgovora (subkonverzacija) samo na tu temu. Naknadno ~itanje i pretra`ivanje je mukotrpno. eng. a propusni opseg Interneta sve ve}i kao i njegova dostupnost. konac. nevezano za generalnu temu diskusije.). Osim toga. Poseban dodatni pedago{ki efekat je taj {to studenti u~e kori{tenje elektronskog medija za komunikaciju i saradnju. jer su poruke sa razli~itim temama poredane u istu hronolo{ku listu. U chat komunikaciji zasnovanoj na tekstu. javljaju se i novi na~ini kori{tenja. nit). Svaki u~esnik dobije drugu boju za pisanje. te se javila potreba za druga~ijom organizacijom diskusionih grupa. ona se pojavi na ra~unaru sugovornika i obrnuto. skice.

Ova tehnologija omogu}ava u~esnicima da diskutuju. Sami podaci mogu biti u formi referenci na druge podatke ili web stranice ili u formi dokumenata. Brza povezivanja. na~in prenosa slike i zvuka preko satelita. te u~estvuju u pitanjima i diskusijama. A GDJE SMO MI? Pri kreiranju efektivnih kurseva za u~enje na daljinu. kontrolom i rasporedom svog vremena i preuzeti odgovornost za uspje{nost svog u~enja. kao i da komuniciraju me|usobno. Polaznici seminara pohranjuju informacije u zajedni~ku bazu podataka i povla~e podatke iz nje po potrebi. Online kursevi i pristup svjetskim centrima za edukaciju na daljinu polako dobijaju zna~aj na ovim prostorima. efektivni kursevi za u~enje na daljinu tra`e intenzivnu pripremu od strane predava~a. Arhiviranje i organizacija podataka su nu`ne i korisne prate}e pojave elektronske komunikacije koje stvaraju jednu novu nau~nu disciplinu . Osim toga. onda oni moraju biti dostupni svim polaznicima. potrebe i karakteristike studenata i nastavnika. ve} i na potrebne tehni~ke pretpostavke za uspje{an prenos edukativnog sadr`aja. kao i adaptaciju tradicionalnih metoda predavanja novom okru`enju koje u ve}ini slu~ajeva ne omogu}ava vizuelni kontakt izme|u studenta i nastavnika. Ovaj centar kao pridru`eni ~lan Global Development Learning mre`e . raspravljaju probleme i dijele ideje i u onim slu~ajevima kada je potreban susret lice u lice.Menad`ment znanja.agencijom CIDA i Univerzitetom iz Alberte formiranjem E-NET Centra. postao je dostupan i obi~nim korisnicima zahvaljuju}i Internetu. Predava~ mora osposobiti i navesti studente da komuniciraju sa njim. Ako su za to potrebni neuobi~ajeni sistemi za prenos i prikaz podataka. odr`avanje multipoint sastanaka i ekspertnih grupnih sastanaka. Ovo uklju~uje projekte. i samo privilegovanim dostupan. Ekonomski fakultet u Sarajevu imao je nekoliko pionirskih programa na tom polju . otvaraju nove vidike u edukativnom i poslovnom svijetu. kori{tenje stranih eksperata u oblastima koje kod nas nisu zastupljene.Interactive Distance Learning program MIT Centra i Soros fondacije. {to uz stalna a`uriranja stvara nepresu{no bogatstvo znanja za kasnija podsje}anja i jednostavno a`uriranje u skladu sa novim dostignu}ima ekonomije. Sami studenti se moraju upoznati sa novim na~inom komunikacije. istra`iva~ku dokumentaciju ili kontakt informacije. seminarske radove.U^ENJE NA DALJINU [ta je to u~enje na daljinu? 221 Do sada veoma skupi. Online certificirani kursevi programiranja u saradnji sa Univerzitetom Loyola iz Chicaga koji su kulminirali saradnjom sa kanadskim partnerima . ali nije izvodljiv iz razloga udaljenosti i zauzetosti. mora se obratiti pa`nja ne samo na ciljeve nastave.

uz sticanje vje{tine timskog rada i virtuelne saradnje.kapital je previ{e skup da bi ga povjerili neznalicama. svijet virtualne edukacije. koji radi i tra`i fleksibilnost. Grani~ni tro{kovi za svakog narednog kandidata koji poha|a kurs su minimalni gledano iz ugla ustanove.222 [ta je to u~enje na daljinu? U^ENJE NA DALJINU Svjetske banke ima pristup nastavnom sadr`aju iz razli~itih dijelova svijeta. Vidljivo je da su za integraciju razli~itih medija za distribuciju seminara. ideje i mi{ljenja. a sa stanovi{ta firme ili zaposlenog kandidata. Sistem u~enja uz pomo} tehnologije omogu}ava stidljivim polaznicima seminara i onima koji se te{ko usmeno izra`avaju da poka`u svoja znanja. . kursevi distance learninga mu omogu}avaju da seminare prilagodi svom slobodnom vremenu i prostoru. kao jedna od opcija usavr{avanja. ~ije je kretanje ote`ano. Povezivanje firmi. uklju~uju}i sve moderne alate telekomunikacija. a da dobije znanja doma}ih i stranih eksperata. saradnji sa svojim kolegama iz firme. ima jednu zna~ajnu ekonomsku opravdanost. koji nema vremenskih i geografskih ograni~enja. Distance learning. Obrazovani kadrovi u firmi su izvor ekonomske mo}i. Aspekt koji kod nas mo`e imati poseban zna~aj jeste da i hendikepiranim osobama. . i sve je jasnije da i u edukaciji vladaju zakoni tr`i{ta . edukacijskih ustanova i pojedinaca {irom svijeta dovodi i u na{e prostore znanja koja su bila privilegija samo visokorazvijenih zemalja. Polako ali sigurno se kreira eduspace. omogu}imo uklju~ivanje u informacioni svijet i nova znanja. Sama priroda pisane komunikacije zahtijeva od u~esnika da pa`ljivo formuli{u svoje odgovore i da promi{ljeno reaguju na nove ideje. elektronskih knjiga i elektronskih biblioteka u razli~itim zemljama. Ova kategorija edukacionih centara ima zna~ajnu ulogu u periodima nakon studija i zapo{ljavanja. kao i tehnologije za kreiranje i prozvodnju multimedijalnog sadr`aja potrebna finansijska ulaganja u opremu i obuku timova samih edukatora. profesionalnih organizacija.

2. http://www. 2000 i XP . modema. obavje{tenja. to ne treba da bude isti ra~unar svaki put . iz Internet kafea. postojalo je oko hiljadu registriranih sajtova Moodle1 u 74 zemlje svijeta.sa Internet Explorerom verzije 5 ili novijim. a skoro isto tako dobro i neka starija verzija Internet Explorera.org. od eng. To zna~i da nastavnici mogu pomo}u njega postaviti materijale. kao {to su http://www. kablovske veze ili na drugi na~in. Tako|er. ukoliko na fakultetu. pa samim time i besplatan za upotrebu i za studente i za nastavnike.hotmail.yahoo. U Bosni i Hercegovini. Cijena kori{tenja njihovih usluga je ta {to svojoj po{ti mo`ete pristupati samo preko Weba. ADSL-a. Sve informacije o Moodleu mogu se dobiti na adresi http://www. U trenutku pisanja ovog teksta.uklju~uju}i Me. Budu}i da }ete naj~e{}e.mo`ete raditi od ku}e.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 223 5. Moodle je otvoreni softver. kako kada stignete. PREDUVJETI ZA KORI[TENJE Da biste kao student mogli koristiti Moodle. univerzitetske biblioteke ili laboratorije. preko lokalne mre`e. Adresa za elektronsku po{tu – Ako je ve} nemate. poslu`it }e svaki operativni sistem i skoro svaki Internet preglednik (browser). kako bi vam elektronski po{tari mogli s vremena na vrijeme prikazati reklame svojih sponzora. lako }ete do}i do nje ako ispunite prvi preduvjet. Jednako dobro }e poslu`iti i neki Netscape Navigator. site .com. Moodle se koristi za podr{ku nastavi na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. trebat }e vam: Ra~unar sa pristupom Internetu – Poslu`it }e svaki ra~unar koji ima mogu}nost povezivanja na Internet. raditi sa ma{inama u Windowsu. kojima studenti mogu zatim pristupati u toku nastavnoga procesa. Ako 1 Rije~ sajt koristimo u smislu lokacije na Internetu. za najugodnije kori{tenje poslu`it }e Windowsi 98 ili noviji .sjedi{te.moodle.net. .com ili http://www. pitanja i druge sadr`aje na web stranicu. Uostalom. Dakle. poslu ili privatno ve} nemate adresu za elektronsku po{tu (e-mail adresu). U~enje na daljinu sa Moodleom Moodle je sistem zasnovan na Webu za podr{ku u~enju na daljinu. Osim toga. mo`ete je besplatno dobiti na jednom od za to specijaliziranih sajtova. ako ne i uvijek.usa.

1. Tako|er. adresa je http://www. Po~etna stranica na koju se sti`e kod svih sajtova Moodle izgleda kao na slici 5. Jo{ vam bolje mo`e poslu`iti neka od sada popularnih flash memorija koje se priklju~uju na USB interfejs. unutar njega na Custom Level. Podsjetimo se jo{ jednom da se disketa javlja pod oznakom 'A:'. ali }e vrlo vjerovatno stati na flash memoriju. PRIJAVA NA SAJT MOODLE Svaki sajt Moodle je autonoman i nema veze sa ostalim. morate znati gdje se nalazi na Webu.com..ako neka datoteka koju skidate sa sajta ima vi{e od 1. 2 Doslovno: kola~i}. kao {to je Windows 95. Ukoliko predvi|ate da }ete se ~esto na}i u situaciji da sajtu Moodle pristupate sa nekog drugog ra~unara. ne}e pravilno prepoznati priklju~enu flash USB memoriju.efsa. One su pogodnije od disketa zato {to imaju zna~ajno ve}i kapacitet . Kod Internet Explorera trebate odabrati opciju Tools>Internet Options. najbolje je da otvorite Windows Explorer na lokaciji My Computer (obi~no u gornjem lijevom dijelu pozadine ekrana). ili vas mogu pitati za odgovaraju}e drajvere. vodite ra~una da neke starije verzije Windowsa. a da biste prona{li pod kojim slovom se javlja flash USB memorija (koju operativni sistem tretira kao disk). za Ekonomski fakultet u Sarajevu. Primanje kola~i}a sa datog sajta mo`ete omogu}iti kod Mozille ili Netscape Navigatora opcijom iz menija Tools>Cookie Manager>Unblock Cookies from this Site.4 MB (megabajta).ba/nastava/ (u ovom slu~aju ne zaboravite da unesete zadnju kosu crtu). {to vam u svakom slu~aju ne}e olak{ati posao.. potrebno je da obavite jednu malu provjeru da li va{ Internet preglednik podr`ava ne{to {to se naziva cookie2.. onda }e va{a e-mail adresa biti: korisnik@hotmail. prije nego {to po~nete raditi. Ipak. Prema tome. bilo bi po`eljno da uz sebe imate nekoliko spremnih disketa. bit }ete obavije{teni ako je preglednik postavljen tako da ne podr`ava cookies.224 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU otvorite korisni~ko ime korisnik na. gdje bi se taj ure|aj trebao javiti na zadnjem mjestu pod nazivom poput "Removable disk". npr. Kada se poku{ate prijaviti na sajt Moodle.unsa. Naprimjer. koje tipi~no imaju kapacitet od 32 MB navi{e. te u listi koja }e se otvoriti prona|ite odjeljak Cookies i na oba pitanja odaberite Enable. pa u dijalo{kom prozoru koji }e se otvoriti kliknuti na naslov Security. kako biste eventualno mogli na njih snimiti nastavne materijale sa stranice. Hotmailu. ne}e stati na disketu. .

a sajt se mo`e organizirati i tako da sredi{nji dio umjesto najava zauzima katalog kurseva. Taj nedostatak mo`ete poku{ati otkloniti eksplicitnim zadavanjem na~ina kodiranja teksta (eng. razvrstanih po kategorijama. U na{em slu~aju. ISO-8559-2.1: Po~etna stranica sajta Moodle U sredi{njem dijelu stranice nalaze se novosti i najave. U gornjem desnom uglu po~etne stranice nalazi se link sa oznakom Prijava koji }e vas odvesti na prijavnu stranicu. Ono {to vam se mo`e desiti pri dolasku na glavnu stranicu sajta Moodle je da na{a slova sa dijakriticima ne vidite pravilno prikazana. poznat i kao cp 1250. . uputstva i linkove. text encoding). I kona~no. Stranice na na{em jeziku naj~e{}e koriste jedan od tri tipa kodiranja: Windows 1250. te tip univerzalnog kodiranja Unicode poznat kao UTF-8. U Mozilli ili Netscapeu to radite kroz opcije View>Character Coding>More>East European>Central European nakon ~ega birate tip kodiranja.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 225 Slika 5. Po{to se na nju dolazi i kada `elimo pristupiti kursu. tako|er poznat i kao latin2. sa desne strane nalazi se kratka pozdravna poruka koja upu}uje na sadr`aj sajta. Sli~no se radi i u Internet Exploreru opcijama View>Encoding>More>Central European (tip). katalog kurseva je slijeva ispod glavnog menija koji tipi~no sadr`i pregled novosti (samo najnovije stavke se prikazuju u sredi{njem dijelu). prvo }emo objasniti ovo drugo.

a prije toga na prijavnu stranicu ako ve} nismo prijavljeni (na {to ukazuje link Prijava u vrhu stranice).226 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Ako kliknemo na kategoriju kurseva koju imamo u pregledu. Naziv kursa je ujedno link koji nas vodi na stranicu kursa. Od posebnog zna~aja su sli~ice lica i klju~a koje se mogu nalaziti pored naslova. odnosno registriranim korisnicima sajta Moodle. Sli~ica sa licem ozna~ava da je pristup kursu mogu} i gostima. Slika 5. Drugim rije~ima.2 je svaki kurs unutar kategorije "Dodiplomski studij" prikazan u zasebnoj rubrici.2: Pregled kurseva u kategoriji Podaci o kursu Na slici 5. za pristup kursevima bez . dobit }emo ne{to poput sadr`aja na slici 5. jer one reguliraju ko ima pravo pristupiti stranici kursa. ako to ranije niste u~inili.2 gdje se vide kursevi u kategoriji "Dodiplomski studij" Courseware Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Uobi~ajena procedura da biste posjetili ili se upisali na kurs koji zahtijeva poznavanje klju~a. nastavnik mo`e promijeniti klju~ kada god `eli. Tu trebamo unijeti svoju e-mail adresu koju smo upisali prilikom registracije. Primjer je kurs "029 Ekonomija Evrope" koji zabranjuje svaki anonimni pristup.Dr Fikret ^au{evi}".4. Tre}a mogu}nost na dnu desne strane je predvi|ena za slu~aj da registrirani korisnik zaboravi svoju {ifru. odnosno anonimne posjetitelje sajta Moodle. kako biste mogli pristupiti kursu. odnosno anonimno. Druga sli~ica je znak klju~a i zna~i da onaj ko `eli pristupiti stranici kursa mora znati tzv. Korisnici koji su se ranije registrirali trebaju unijeti svoje korisni~ko ime i {ifru u prostor predvi|en za to i kliknuti na dugme Prijava. kao {to vidimo. do}i }ete na prijavnu stranicu koja izgleda kao na slici 5.2 je kurs "026 Finansijska tr`i{ta i institucije . Posjetiteljima sajta koji `ele pristupiti kursu kao gosti je klju~ potreban kod svake takve posjete. Prijavna stranica Kada kliknete na naziv kursa. Naravno.3. [tavi{e. upisni klju~. je da se obratite nastavniku i zatra`ite njegovu dozvolu. Kursevi koji su obilje`eni sli~icom lica koja simbolizira korisnika otvoreni su i za goste.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 227 ove oznake morat }ete se registrirati na doti~nom sajtu Moodle i dobiti korisni~ko ime i lozinku. nakon ~ega stari klju~ prestaje da va`i osim za korisnike koji su ve} upisani na kurs. ili su se ve} registrirali na ovom sajtu. bili oni registrirani ili ne. {to je mogu}nost koju niko od nas ne mo`e zanemariti.2 je dostupan svim posjetiteljima sajta Moodle. odnosno nastavnik koji vodi kurs da bi kontrolirao prava pristupa. Dakle. osim ako se oni ne opredijele za otvaranje korisni~ke prijave. a sistem }e nam na tu adresu poslati poruku sa {ifrom. a od registriranih korisnika zahtijeva poznavanje klju~a kako bi mogli biti upisani na njega. Lijeva strana je rezervirana za one koji `ele pristupati kursevima kao gosti. kurs "016 Finansije . Naravno. mogu}e su i kombinacije. Ova kombinacija je ujedno i najrigoroznije pravilo kojim se na sajtu Moodle mo`e ograni~iti pristup. sistem uop{te ne}e registrirati njihovu posjetu. . Umjesto toga. anonimni korisnici mogu kliknuti na dugme Prijava kao gost. Registriranim korisnicima klju~ treba samo jednom. koji nije ni{ta drugo nego {ifra koju zadaje predava~. Klik na dugme Po{alji mi moje podatke e-po{tom vodi nas do slike 5. Gosti uvijek imaju samo pasivni pristup i ne mogu mijenjati bilo koji aspekt sadr`aja sajta Moodle ili pojedinog kursa.dr Sead Kreso" je na slici 5. kada se odlu~e upisati na kurs. Primjer takvog kursa na slici 5.

Slika 5.3: Izgled prijavne stranice Lijeva strana prijavne stranice rezervirana je za slu~aj pravljenja novog korisni~kog ra~una ili korisni~ke prijave.5. sa detaljnjim obja{njenjem i instrukcijama.4: Slu~aj izgubljene {ifre . Klikom na link novi korisni~ki ra~un dolazimo na prijavni obrazac prikazan na slici 5.228 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Slika 5.

dovoljno kratko. prezimenu i mjestu `ivljenja korisnika. tako da }ete cijeli postupak morati obnoviti. Prema tome. i taj }ete podatak morati unijeti na ovom mjestu. budu}i da se preko nje vr{i verifikacija otvaranja nove korisni~ke prijave. ako unesete pogre{nu ili nepostoje}u e-mail adresu. a sa druge prepoznatljivo. U slu~aju da se za pristup kursu zahtijeva upisni klju~. Nakon {to primite poruku sa verifikacionim linkom i kliknete na njega ili ga upi{ete u adresno polje Internet preglednika. Ostali podaci na prijavnom obrascu su prili~no standardni. Na sajtu ne mogu postojati dva korisnika sa istim korisni~kim imenom.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 229 Slika 5. .5: Prijavni obrazac za novog korisnika Klju~ni podaci su korisni~ko ime i {ifra preko kojih se vr{e prijave na sajt. Ta verifikacija se sastoji u tome da sistem na navedenu adresu {alje elektronsku poruku u kojoj je naveden jedinstveni aktivacioni link za datog korisnika. E-mail adresa je tako|er klju~an podatak. aktivacioni link }e biti pogre{no proslije|en i ne}e do}i do vas. a vi dobijate pitanje da li `elite da se prijavite na odabrani kurs. tako da trebate birati ono koje je. Radi se o stvarnom imenu. sa jedne strane. registracija }e biti potvr|ena.

Slika 5. Me|utim. Sve oznake. postoje dvije naj~e{}e forme u kojima se kurs na sajtu Moodle mo`e organizirati. Traka ispod naslova sa lijeve strane sadr`i oznaku pozicije na kojoj se nalazi. osim zadnje.6: Glavna stranica kursa Glavna stranica kursa obiluje elementima ~iju }emo namjenu na ovom mjestu ukratko opisati.230 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU GLAVNA STRANICA KURSA Kada smo se prijavili ili odabrali da kursu pristupimo kao gosti. Kod . Naprimjer.6. a sa desne strane podatak o tome da li ste i pod kojim imenom prijavljeni i link Odjava s kojim zavr{avate sesiju sa sistemom Moodle. koja mo`e izgledati kao na slici 5. ta se oznaka sastoji od oznake po~etne stranice sajta i skra}ene oznake kursa. time ne}emo biti odjavljeni i mo}i }emo se vratiti na kurs ili oti}i na neki drugi. su ujedno i linkovi koji nas vode na odre|enu cjelinu. Sredi{nji dio stranice je najva`niji jer predstavlja sadr`aj kursa. U vrhu stranice se nalazi naslov kursa. sistem }e nas prebaciti na glavnu stranicu kursa. Kada ste na po~etnoj strani kursa. ako u situaciji sa slike 5.6 kliknemo na link Nastava do}i }emo ponovno na po~etnu stranicu sajta. tematski i vremenski. U su{tini.

a u gornjem zaglavlje s nazivom kursa i trakom kojom je prikazana lokacija resursa. Sa desne strane nalazi se okvir Zadnje novosti u kome se pojavljuju najave i novosti koje nastavnik stavlja na glavnu stranicu kursa. svakoj sedmici kursa odgovara jedna rubrika. Ni`e se nalazi okvir Pretra`ivanje pomo}u kojeg se mogu pretra`ivati diskusioni forumi kursa po klju~nim rije~ima. 2 itd. Ovdje korisnik mo`e pregledati ocjene koje je dobio iz raznih aktivnosti pritiskom na link Ocjene. {to nas odvodi na sadr`aj resursa. S lijeve strane se nalazi i okvir Osobe preko kojega student mo`e vidjeti koji su sve korisnici registrirani za ovaj kurs ili izvr{iti modifikaciju profila. Ispod pretrage nalazi se korisnikov administracioni okvir. Stavke koje se nalaze u tematskim ili vremenskim rubrikama u sredi{njem dijelu nazivaju se aktivnostima kursa i njihov popis po vrstama aktivnosti mo`e se dobiti klikom na neku od vrsta aktivnosti u okviru Aktivnosti s lijeve strane. Tra`ene rije~i treba upisati u predvi|eni prostor i pritisnuti dugme Pretraga foruma. Prva rubrika u sredi{njem dijelu. tako|er obilje`ena brojem. Na dnu sa lijeve strane nalazi se okvir Moji kursevi u kojem su nabrojani svi kursevi na kojima je korisnik registriran. U donjem dijelu je prikazan sadr`aj resursa. Prepoznajemo ga po sli~ici lista papira pored imena. ili promijeniti {ifru pod kojom se prijavljuje. trebamo kliknuti na link koji ozna~ava njegovo ime.7. koja nije numerirana. uklju~uju}i postavljanje aktivnosti i prijave korisnika. RESURSI Glavnina nastavnih materijala koji ~ine sadr`aj kursa je objedinjena pod nazivom resurs. U na{em .. a ispod njega okvir u kome se mogu vidjeti skorije aktivnosti na kursu. Ona naj~e{}e sadr`i link na diskusione forume vezane za kurs (link Forum novosti). nastavnik dijeli materiju kursa u cjeline koje se u srednjem dijelu pojavljuju u rubrikama numeriranim brojevima 1.. Da bismo pristupili resursu. kao i druge materijale koje nastavnik stavi. Treba imati na umu da za promjenu {ifre treba znati postoje}u {ifru. Kod vremenske strukture. Kako }e konkretan kurs biti organiziran. Aktivnosti }emo u nastavku obraditi jednu po jednu.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 231 tematske strukture kursa. Stranica resursa je podijeljena na dva dijela. ima u obje vrste organizacije kursa isto zna~enje uvoda. ovisi o nastavniku i gradivu koje se njime obra|uje. kao {to je prikazano na slici 5.

Klik na bilo koji element vodi nas na odgovaraju}u lokaciju. Resurs mo`e biti ~isti.. to mo`emo uraditi desnim klikom na zadnji element stranice i odabirom opcije Save Target As. Isti efekt se posti`e i ako kliknemo na link Resursi... kao na slici 5. Tekstualni i HTML resursi bit }e uvijek dobro prikazani. Ako resurs `elimo ne samo pregledati.. Iz liste u gornjem desnom uglu zaglavlja mo`emo sko~iti na glavnu stranicu kursa ili bilo koju drugu aktivnost. Kako }e resurs biti prikazan u donjem dijelu stranice ovisi o tome kako je pode{en ra~unar za kojim radite. odnosno Save Link As.6). HTML tekst (sadr`aj Web stranice).8. referenca na sadr`aj nekog djela.. odnosno njegovu lokaciju. link na neku web stranicu. unutar okvira Aktivnosti sa glavne stranice kursa (v. koji nosi oznaku Resursi.. ve} i skinuti sa Interneta. Moodle omogu}uje nastavnicima da u kurs uklju~uju najrazli~itije vrste resursa. sliku 5.7: Sadr`aj resursa primjeru. rije~ je o resursu pod nazivom "069 Menad`ment informacionih tehnologija". PowerPointa. kao i ve}ina grafi~kih . Excela. Ako kliknemo na predzadnji link u traci ispod naslova kursa. ili prakti~no bilo kakva datoteka. dobit }emo pregled svih resursa kursa. u Internet Exploreru. Zadnji link u traci zaglavlja ozna~ava sam resurs. neformatirani tekst. u Netscapeu / Mozilli.232 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Slika 5. dokument Worda.

workshop. Dakle. ali je za pregled pojedinih dokumenata potrebno imati instalirane odgovaraju}e programe.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 233 Slika 5. bez obzira da li je ra~unar za kojim radite pode{en da mo`e pregledati neki tip resursa. ZADACI I RADIONICE (WORKSHOPS) Osim {to studentima omogu}uju da pristupaju raznim materijalima. a Adobe Acrobat Reader ako `elite pregledati dokumente u formatu PDF. Excelu ili PowerPointu. 3 Radionica se koristi kao prevod za eng. nastavnici obi~no tra`e i odgovaraju}u vrstu aktivnog sudjelovanja u savladavanju gradiva. . Tako morate imati instaliran Microsoft Office ako `elite pregledati dokumente u Wordu.8: Pregled resursa kursa zapisa. {to prije svega dobija oblik zadataka i radionica3. uvijek ga mo`ete snimiti u datoteku i odnijeti tamo gdje ga mo`ete pregledati ili od{tampati. odnosno za koje nema instaliranih programa. Internet preglednik }e obi~no ponuditi da snimite sadr`aje koji su mu nepoznati.

). stranica opisa zadatka sadr`i i rok do koga on treba biti ura|en.9. mo`ete pritisnuti dugme Browse. Da ne biste morali pisati njenu punu stazu. a kada kliknemo na njega dolazimo na stranicu na kojoj je zadatak opisan.. Kao {to mo`emo vidjeti. Na dnu stranice nalazi se prostor za upis datoteke koja }e se poslati kao rad.234 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Slika 5. Radionica (workshop) se razlikuje od zadatka po tome {to se ocjenjuje po nekoliko elemenata umjesto jedinstveno. ona }e biti poslana. Ona se mora nalaziti na ra~unaru na kome radite. nastavnik ocjenjuje aktivnost po isteku njenoga roka i bodove koje smo dobili mo`emo vidjeti me|u ocjenama. nakon ~ega dobijamo uzorak obrasca za ocjenjivanje radionice. mo`emo kliknuti na link Specimen Assessment Form. Naravno. .9: Opis zadatka Zadatak prepoznajemo po sli~ici lista papira u ruci. klikom na Upload ove datoteke. otvoriti ra~un. Radionicu prepoznajemo po sli~ici na kojoj se vide korisnici i listovi papira. poslati elektronsku po{tu itd. Kona~no. Primjer radionice vidimo na slici 5. i potra`iti je na uobi~ajen na~in. imate vremena do navedenog roka da datoteku sa ura|enim zadatkom po{aljete. Ako `elimo vidjeti po kojim elementima se radionica ocjenjuje. kao i najve}u ocjenu koja se mo`e dobiti za ura|en zadatak. Bez obzira da li se radi o zadatku u kojem morate poslati svoj rad na opisani na~in ili o nekoj drugoj aktivnosti (npr. kao na slici 5..10. Zadatkom se od studenta mo`e tra`iti da napravi rad kojega }e u elektronskoj formi podnijeti na ocjenjivanje. nakon {to pro~itate zadatak.

nastavnik mo`e omogu}iti da student vi{e puta preda rad.10: Opis radionice Kao i kod zadataka. I kod radionica i kvizova. i kod radionica vrijedi da ih "ru~no" ocjenjuje nastavnik nakon {to su predate ili nakon {to istekne rok za njihovu predaju.11: Po~etna stranica kviza .U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 235 Slika 5. Slika 5.

13: Podaci o ura|enom kvizu .236 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Slika 5.12: Glavna stranica kviza Slika 5.

Pored pregledanja foruma. FORUMI Forumi predstavljaju sredstvo pomo}u kojega studenti mogu sa nastavnikom. ispred kojeg se nalazi slika dva lica u dijalogu. Slika 5.14.11.14: Diskusija na forumu . odgovor mo`e sadr`ati i prika~enu datoteku.13. kao na slici 5. poslije ~ega }e se pokazati podaci o ura|enom kvizu. Kviz prepoznajemo po sli~ici lista papira na kome se nalazi kva~ica. Slanje odgovora vr{imo klikom na dugme Spasi promjene na dnu stranice. trebamo imati na umu da nastavnici mogu ograni~iti koliko se puta kviz mo`e raditi. klikom na dugme Sudjeluj u raspravi na ovu temu mo`emo unijeti svoje odgovore na ono {to je napisano u forumu. samoocjenjivanje je prakti~niji i prihvatljiviji na~in provjere znanja kome pribjegavaju nastavnici na sajtovima Moodle. Kada damo odgovore na sva pitanja. i jedni sa drugima. dolazimo na po~etnu stranicu kviza kao na slici 5. ostvariti komunikaciju i ulaziti u diskusije o temama u vezi sa kursem. Sa glavne stranice kursa mo`emo do}i na forume klikom na naslov foruma.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 237 Interneta ili je u tome imao ne~iju pomo}. Ukoliko se odlu~imo da radimo kviz klikom na dugme Oprobaj se sada na kvizu. kao {to se mo`e vidjeti na slici 5. Kada kliknemo na naslov kviza. trebamo kliknuti na dugme Sa~uvaj moje odgovore u dnu stranice.12. Pored teksta. Primjer glavne stranice kviza se vidi na slici 5.

To }e nas dovesti do pregleda aktivnosti koje nose ocjenjivanje i skupljenih bodova kao na slici 5.16: Osobni profil korisnika .15.238 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU OCJENE I URE\IVANJE PROFILA Teku}e stanje ocjena ili skupljenih bodova mo`emo provjeriti ako sa glavne stranice kursa pratimo link Ocjene.. Slika 5. u okviru Administracija sa lijeve strane.15: Aktivnosti koje se ocjenjuju i skupljeni bodovi Slika 5..

18: Modifikacija korisni~kog profila .17: Promjena pristupne {ifre Ukoliko `elimo promijeniti podatke koje smo dali prilikom otvaranja korisni~kog ra~una (posebno je to va`no u slu~aju promjene e-mail adrese).U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 239 Slika 5. promijeniti {ifru ili se ispisati sa Slika 5.

18. Ukoliko kliknemo na dugme Promjena {ifre. trebamo unijeti postoje}u {ifru i dva puta novu . Isti link se nalazi i u dnu svake stranice kojoj pristupamo. dobit }emo obrazac sa slike 5.16. prikazane na slici 5. . Da bismo promijenili {ifru.17. Tako dolazimo do stranice osobnog profila.240 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU teku}eg kursa.~isto da se ne bi dogodilo da zbog gre{ke u kucanju sami sebi onemogu}imo pristup. otvorit }e nam se obrazac kao na slici 5. mo`emo na glavnoj stranici kursa kliknuti na link sa na{im imenom i prezimenom koji se nalazi u gornjem desnom uglu. na kraju trebamo kliknuti na dugme A`urirani profil u dnu strane. Da bismo sa~uvali promjene. Na kraju trebamo kliknuti na dugme Promjena {ifre. ~ijim posredstvom mo`emo mijenjati osobne podatke i upravljati njihovom dostupno{}u drugim korisnicima sajta Moodle. Ukoliko kliknemo na dugme Modifikacija profila.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->