DEFINICIJA MORTA ZA ZIDANJE

Mort je materijal koji se sastoji od mješavine anorganskog veziva, agregata i vode, a smije sadržavati i dodatke. Služi za povezivanje zidnih elemenata i pomoću njega se ostvaruje čvrstoća ziđa. Uloga morta pri zidanju je: - izravnavanje geometrijskih odstupanja blokova i njihovo međusobno vezanje, - ravnomjerna raspodjela tlačnih napona.

Sastav morta
Mort se razvrstava u odnosu na svoje sastojke: Vezivo – hidratizirano vapno, hidrauličko vapno, cement. Vezivo mora biti u skladu sa specifikacijom kakvoće. Agregat – pijesak ili kakav drugi materijal dopušten normama. Mora biti bez štetnih primjesa i nečistoće sa zrnom agregata manjim od 4 mm. Voda – ne smije saržavati štetne tvari. Pitka je voda prikladna, a druge vode moraju se ispitati na pogodnost (propisano normama). g j p p g (p p )

Kemijski dodaci mortu
Kemijski dodaci služe za promjenu svojstava morta: Dodaci koji plastificiraju mort Dodaci za vodonepropusnost morta Dodaci za sprečavanje vezivanja suhog morta Leteći pepeo. pepeo Osnovni je uvjet da kemijski dodaci ne pogoršaju svojstva morta ispod ih lji i P i k iš j kemiskih d d k b neprihvatljive granice. Pri korištenju k i kih dodataka treba utvrditi je li ugrožena nosivost, trajnost ili nepropusnost ziđa te osigurati primjeren nadzor pri izradi i uporabi morta.

Vrste mortova
U gradnji se smije rabiti jedna od sljedećih vrsta mortova: Cementni mort – spravljen od određenih omjera cementa i pijeska, s plastifikatorima ako je potrebno Cementno-vapneni mort – mješavina određene količina cementa, vapna i pijeska (“produžni mort”) Hidraulični vapneni mort – mješavina hidratiziranog vapna i pijeska u propisanim omjerima Tankoslojni mort – Unaprijed pripremljeni ( ready mixed ) (“ready mixed”) cementni mort s najvećim zrnom pijeska od 1 mm s dodacima. Nanosi se u debljinama 1 do 3 mm Unaprijed pripremljeni mort – Doprema se na gradilište u suhom stanju u vrećama (“ready mixed”) ili već pripremljen za ugradnju u vlažnom stanju (“ready-to use”) s usporivačima vezanja Lakoagregatni mort – spravljen s lakim agregatom gustoće manje od 1000 kg/m3. Agregat je ekspandirana glina, perlit, plovućac i sl.

no točniji način je težinsko određivanje omjera komponenti (kao pri izradi betona).Klasifikacija morta Slično oznakama drugih materijala (npr. Označava se oznakom M (od “mortar”) i brojem koji predstavlja tlačnu čvrstoću u [N/mm2]. beton). mort se klasificira (npr beton) prema svojoj tlačnoj čvrstoći. Odnos k Od komponenata morta najčešće se određuje volumno jer je t t jč šć d đ j l j j praktičnije. Vrsta morta Minimalna tlačna čvrstoća nakon 28 dana [N/mm2] 20 15 10 5 2 1 1 1 1 Približni sastav Cement Hidratizirano vapno Odrediti ispitivanjem p j 0 – 1/4 1/4 .1/2 1/2 – 1 1/4 1 1/4 – 2 1/2 3 4 – 4 1/4 5–6 8 -9 pj pijesak M20 M15 M10 M5 M2 .

. Laboratorijska ispitivanja takvih mortova moraju dati barem 20% veće vrijednosti tlačne čvrstoće čvrstoće. Najmanja klasa morta za nearmirano ziđe je M1. za armirano ziđe M5 i za tankoslojne mortove i lakoagregatne također M5 k l j l k k đ M5. Kada se normom čvrstoća značajno razlikuje od vrijednosti navedenih u tablici.Svojstva morta Tlačna čvrstoća morta fm mora se ispitati u skladu s normom. dopušteno je mijenjati omjere.

VRSTE ZIDOVA Podjela se može izvršiti prema: Ulozi u konstrukciji j Načinu zidanja Načinu izvedbe .

ij dj l j . bez uloge u prijenosu djelovanja.04 m pri uporabi zidnih blokova grupe 2a. On mora imati površinu ležajne plohe ili plohe jednog bloka veću od 0.Podjela zidova prema ulozi u konstrukciji NOSIVI ZID .zid koji prvenstveno služi za preuzimanje vanjskih djelovanja i vlastite težine. 3 NENOSIVI ZID – zid koji prvenstveno služi kao pregrada. 2a 2b i 3.

Podjela zidova prema načinu zidanja Jednostruki zid (jednoslojni): zid bez međuprostora ili bez kontinuirane okomite reške u svojoj ravnini. uzdužna reška a) b) .

sa zračnim slojem i toplinskom izolacijom ili toplinskom jezgrom prema Eurokodu 6 označava se kao "dvostruki zid sa zračnim slojem". Ako nije za razlikovanje naročito bitno dvostruki zid sa zračnim slojem bitno. sa zračnim slojem i toplinskom slojem izolacijom ili toplinskom jezgrom: zid koji se sastoji od dva paralelna jednoslojna zida. Vertikalno opterećenje može primiti samo spojeni jedan sloj ili oba sloja. Razmak između slojeva zida može biti kontinuirano prazan (dvostruki zid sa zračnim slojem). . djelomično ispunjen materijalom za toplinsku izolaciju (dvostruki zid sa zračnim i toplinskim slojem) ili potpuno ispunjen materijalom za toplinsku izolaciju (dvostruki zid s toplinskom jezgrom). slojem.Podjela zidova prema načinu zidanja Dvostruki zid sa zračnim slojem. koji su zidnim sidrima ili armaturom u reški međusobno kruto spojeni.

Dvostruki zid sa zračnim slojem zračni s oj sloj .

Dvostruki zid sa zračnim slojem i toplinskom izolacijom .

Zidovi su zidnim sidrima međusobno kruto spojeni tako da pod opterećenjem djeluju zajednički kao jedan presjek. s vertikalnom uzdužnom reškom između njih (najveće debljine 25 mm) ispunjenom mortom. kontinuirana uzdužna reška .Podjela zidova prema načinu zidanja Dvostruki zid bez zračnog sloja: zid koji se sastoji od dva paralelna jednoslojna zida.

a nije zidan u vezu i nema bl ij id doprinosa krutosti i nosivosti zida u pozadini. Obložni id id koji l ži k Obl ž i zid: zid k ji služi kao obloga. a zidovi su zidnim sidrima ili armaturom reški međusobno kruto spojeni tako da pod opterećenjem djeluju kao jedan presjek.Podjela zidova prema načinu zidanja Dvostruki zid s ispunjenim slojem: zid koji se sastoji od dva paralelna zida koja dijeli razmak od najmanje 50 mm. Međuprostor između njih ispunjen je betonom. Obložni zid Unutrašnji zid. EN 1996 1 1 ga 1996-1-1 ne obrađuje .

Fasadna strana unutrašnja strana .Podjela zidova prema načinu zidanja Jednoslojni fasadni zid: zid s fasadnom opekom kao vidljivim licem. licem koji je s unutrašnjim dijelom zidan u vezu tako da pri opterećenju djeluju kao jedan presjek.

trake morta nanesene su na vanjske rubove zidnih blokova.Podjela zidova prema načinu zidanja Zid s ležajnom reškom morta u vidu traka: zid kod kojega se zidni blokovi polažu na reške u vidu dvije trake morta. .

najčešće od čelika.Podjela zidova prema načinu izvedbe 1 Nearmirani zidovi . tako da svi materijali u njemu preuzimaju svoj dio djelujućih sila 3 Omeđeni zidovi .zid u koji su ravnomjerno uneseni tlačni naponi p pomoću čelika za p pred napinjanje p j j .skup zidnih blokova poslaganih na određeni način i međusobno spojenih mortom 2 Armirani zidovi .zid u čije je reške ili beton uložena armatura ili mreža.

Nearmirani zidovi .

Nearmirani zidovi .

Nearmirani zidovi .

Armirani zidovi .

Armirani zidovi Ploča za sidrenje Kablovi bez spoja u dvostrukom zidu sa zračnim slojem Metalno sidro za posmik Primjer prednapetog zida .

Omeđeni zidovi .

MEHANIČKA SVOJSTVA Č NEARMIRANOG ZIĐA Karakteristična tlačna čvrstoća fk Karakteristična posmična čvrstoća fvk p Karakteristična čvrstoća na savijanje fxk Karakteristična referentna vlačna čvrstoća ft Modul elastičnosti € i modul posmika (G) .

vitkosti ili spriječenosti pomaka. Koeficijent K fi ij varijacije ne smije biti veći od 25%. Određuje k k id l t t k t Od đ j se eksperimentalno na samom zidu ili iz eksperimentalnih rezultata tlačnih čvrstoća zidnih elemenata i morta te propisanim proračunom. ij ij ij bi i ći d 25% .Karakteristična tlačna čvrstoća fk Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) jest čvrstoća ispod koje se se. ne očekuje više od 5% rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće. tako i morta. Ovisi k kt i tik O i i o karakteristikama kako zidnog elementa. bez učinaka ekscentriciteta.

max – maksimalna sila i-tog uzorka u N/mm2 g max Ai – ploština opterećenog poprečnog presjeka .max Ai fi – tlačna čvrstoća zida Fii.Tlačna čvrstoća zida fi fi = Pi .

min – najmanja tlačna čvrstoća uzoraka j j tl č č t ć k f’ – srednja vrijednost čvrstoća uzoraka .Karakteristična tlačna čvrstoća fk f' fk = ili fk = fi .min 1.2 fi.

0 40 c) Grupa 3 -> K=0.55. b) uzdužna vertikalna sljubnica ide kroz cijeli zid ili kroz dio duljine zida Grupa 1-> K=0 50.50 p .25 ⋅ fb fm [N / mm ] 2 samo ako fm nije veće od 20 N/mm2 ili 2fb. Grupa 2b -> 0.Karakteristična tlačna čvrstoća fk Kada se ne raspolaže eksperimentalno dobivenim podacima. p . nema vertikalne sljubnice Grupa 1-> K=0.50.10: a) debljina ziđa jednaka širini ili duljini zidnih elemenata. K je konstanta koja ovisi o grupi zidnog elementa u (N/mm2)0. . d l k i l d bi i d i karakteristična čvrstoća zida s mortom opće namjene može se odrediti iz sljedećeg izraza: fk = K 0. Grupa 2a -> K=0. Grupa 2a -> K=0 45.65 0. K 0.40 K 0. p .45. .40 . Grupa 2b -> 0.60.

Karakteristična tlačna čvrstoća fk Prethodni izrazi ne vrijede za zidove od kamenih zidnih elemenata ili od elemenata od porastog betona! .

k i t l ih lt t . Određuje se eksperimentalno ili iz eksperimentalnih rezultata.Karakteristična posmična čvrstoća fvk Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) jest čvrstoća ispod koje se ne očekuje više od 5% rezultata ispitivanja posmične čvrstoće. Ovisi o karakteristikama morta.

a mjestimično odstupaju od tog pravca. a raste s porastom debljine. vlaku Pri malom predtlačnom naprezanju. te pukotine prolaze vertikalno kroz fuge. Ako se predtlačno naprezanje poveća. glavna pravca poveća vlačna naprezanja prouzročavaju slom pod većim kutem u odnosu na horizontalnu ravninu. Stupanj zasićenosti vodom punih glinenih blokova za vrijeme zidanja ima utjecaj na početnu posmičnu čvrstoću.Karakteristična posmična čvrstoća fvk Zidane konstrukcije su često podvrgnute posmičnom djelovanju djelovanju. . istovremeno s tlačnim opterećenjem. približno pod kutem od 45o. Posmična čvrstoća smanjuje se s povećanjem visine zida. Slom zidnih panela uslijed posmika je uglavnom u dijagonalnom vlaku. razvijaju se stepenaste pukotine uglavnom duž fuga. čvrstoća je vrlo mala i promjenjiva ovisno da li je opeka zasićena vodom ili je suha.

Posmični slom zida .

Posmični slom zida .

Iz karakterističnih čvrstoća čvrstoća.Karakteristična posmična čvrstoća fvk Posmična čvrstoća može se odrediti: .Eksperimentalno: na uzorcima na izvedenom zidu . .

Eksperimentalno određivanje posmične čvrstoće fvk na uzorcima a) b) c) Bez normalnog naprezanja S dodavanje normalnog naprezanja S uvijek prisutnim tlačnim naprezanjem .

Eksperimentalno određivanje posmične čvrstoće fvk na zidu .

Gdje je: fvk0 – posmična č t ć pri sd=0 ič čvrstoća i d 0 σd – računsko vertikalno tlačno naprezanje u zidu fb – normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa .065fb. ali ne manje od fvk0 niti veće od graničnih vrijednosti.4σ d ili fvk=0.Određivanje posmične čvrstoće fvk iz karakterističnih čvrstoća Karakteristična posmična čvrstoća fvk za nearmirani zid i sa sljubnicama potpuno ispunjenima mortom: fvk = fvk 0 + 0. f j g j . .

Granične vrijednosti karakteristične posmične čvrstoće fvk0 i fvk za mort opće namjene .

Ovisi o karakteristikama morta.Karakteristična čvrstoća na savijanje fxk Karakteristična čvrstoća na savijanje (fxk) jest čvrstoća ispod koje se ne očekuje više od 5% rezultata ispitivanja. . vrsti zidnih elemenata i postotku upijanja vode. Od đ j se eksperimentalno ili uz pomoć propisanih ij j d Određuje k i t l ć i ih vrijednosti (tablica).

Karakteristična čvrstoća na savijanje fxk a) b) Ravnina sloma paralelna s horizontalnim sljubnicama (fxk1) Ravnina sloma okomita na horizontalne sljubnice (fxk2) .

Ispitivanje karakteristične čvrstoće na savijanje fxk a) b) Ravnina sloma paralelna s horizontalnim sljubnicama (fxk1) Ravnina sloma okomita na horizontalne sljubnice (fxk2) .

Vrijednosti karakteristične čvrstoće na savijanje fxk .

Karakteristična referentna vlačna čvrstoća ft Referentna vlačna čvrstoća zida je ona čvrstoća pri kojoj dolazi do vlačnog otkazivanja kada je zid istovremeno opterećen vertikalnim i horizontalnim opterećenjem. .

Karakteristične vrijednosti referentnih vlačnih čvrstoća ft .

O čemu ovisi posmična čvrstoća zida? . Na koje se načine može odrediti karakteristična posmična čvrstoća zida? 10.Pitanja 1. Podjela zidova prema načinu izvedbe. Sastav morta. Nabrojte vrste zidova prema načinu zidanja. 6. Kako se klasificira mort i koja je oznaka za karakterističnu tlačnu čvrstoću morta? 5. Nabrojte vrste mortova. 7. 1 2. Na koje se načine može odrediti karakteristična tlačna čvrstoća zida? 9. 3. Što je mort za zidanje čemu služi i koja je njegova uloga? zidanje. 4. oznakama 8. Nabrojte mehanička svojstva nearmiranih zidova s njihovim oznakama.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful