You are on page 1of 3

1B.

Mjerenje viskoznosti viskozimetrom s padajuom kuglicom


1. Kljuni pojmovi Newtonova tekuina, Stokesov zakon, unutarnje trenje, viskoznost 2. Teorijski uvod Viskoznost: Gibaju li se dva paralelna sloja tekuine ili plina u istom smjeru, ali razliitim brzinama, meu njima djeluju sile koje nastoje smanjiti gradijent brzine. Prema Newtonu, sila unutarnjeg trenja u tom sluaju jest r r du Fv = S , (1) dz r gdje je S povrina slojeva, du dz je gradijent brzine okomito na plohu, a je koeficijent unutarnjeg trenja ili dinamika viskoznost (jedinica je 1kg m-1s-1 =1Pa s). Taj je zakon formalno identian za tekuine i plinove, ali su uzroci trenja posve razliiti. Uzrok unutarnjeg trenja tekuina su meumolekularne sile koje se protive posmicanju susjednih ploha. Kod plinova, naprotiv, difuzija molekula meu slojevima uzrokuje izmjenu impulsa i time izjednaava brzine susjednih slojeva, to je ekvivalentno sili trenja meu slojevima. Taj je proces znatno manje uinkovit od djelovanja meumolekularnih sila u tekuinama, tako da su plinovi znatno manje viskozni. Razlika izmeu navedenih dvaju procesa uoava se i u temperaturnoj ovisnosti . Dok u plinovima raste s temperaturom, u tekuinama pada prema eksponencijalnom zakonu (Andrade) (T ) = A exp {B T }. (2)

Faktor exp { B T } je Boltzmannov faktor koji daje broj molekula koje imaju dovoljno energije da preskoe potencijalne barijere. Definiramo aktivacijsku energiju za taj proces kao = kB B, gdje je kB = 1.381 1023 JK 1 Boltzmannova konstanta. Konstanta A daje nam viskoznost pri beskonanoj temperaturi.
Viskozimetar s padajuom kuglicom: Ako kugla radijusa r pada kroz beskonanu tekuinu, sila trenja e prema Stokesu biti r r Fv = 6 r u . (3)

Uz silu trenja, na kuglu djeluju i sila tee T i sila uzgona Fu , r r r r T = KV g , Fu = tV g ,


3

(4)

gdje je K gustoa kugle, t gustoa tekuine, a V = 4 r 3 volumen kugle. U realnom eksperimentu kuglica pada kroz konanu cijev polumjera R i duljine l. Sila trenja poveava se s poveanjem omjera r R i r l . Ako vrijedi l R l onda se ovisnost o l moe zanemariti, a korekcija trenja Fv uvodi se openito na nain
n r r r Fv = 6 r u 1 + , R

(5)

pri emu je eksponent n temperaturno ovisan. Nakon to kugla prijee odreeni put u tekuini, uspostavlja se konstantna brzina u = l t. Iz uvjeta ravnotee slijedi r r r T + Fu + Fv = 0. (6)

Uvrtavanjem jednadbi (4) i (5) u (6), slijedi 2 r2 t = g t ) . n ( K 9 (1 + r R ) l

(7)

Ako kugla pada kroz cijev promjer koje je samo neto vei od promjera kugle (viskozimetar po Hppleru), Stokesova formula nee biti dobra aproksimacija takvoga gibanja jer imamo znatno strujanje tekuine kroz uzak prolaz prema gore. Usto, kugla e nasumino udarati o stijenku cijevi. Kako bi gibanje kugle postalo reproducibilno, cijev se nagne za nekoliko stupnjeva, ime dopustimo kugli da se kotrlja po stijenki cijevi. Tada se viskoznost rauna prema empirijskoj formuli = K ( K t ) t , (8) pri emu je konstantu K izmjerio proizvoa viskozimetra, a t je vrijeme potrebno da kugla prijee put izmeu dviju oznaka na cijevi viskozimetra.
3. Mjerni ureaj i mjerenje

Viskozimetar s padajuom kuglicom je cijev promjera 2 R = 15.93 mm u kojoj se nalazi kuglica promjera 2r = 15.66 mm. Cijev punimo tekuinom iju viskoznost elimo odrediti.

Slika 1. Viskozimetar s padajuom kuglicom Ta je cijev uronjena i uvrena u valjkastu posudu ispunjenu vodom. Valjkasta je posuda nagnuta pod kutom od 10 i uvrena na postolju s mogunou okretanja. Cijevima je povezana sa sustavom za grijanje i termostatiranje. Tekuine koje ispitujemo jesu voda i metanol, a njihove viskoznosti odreujemo kao funkciju temperature. Cijev viskozimetra ima na sebi oznake udaljene 10 cm, a mi pomou elektronikog brojaa mjerimo vrijeme koje je potrebno kuglici da prijee put izmeu oznaka te na taj nain odreujemo njezinu brzinu. Prilikom okretanja mjerne aparature treba paziti da se valjkasta posuda uvrsti u ravnotenom poloaju. Prije mjerenja na odreenoj temperaturi, potrebno je priekati desetak minuta da se temperatura stabilizira.

U praktikumu se nalaze dva viskozimetra. Jedan je napunjen metanolom, a drugi destiliranom vodom. Pri mjerenju temperaturne ovisnosti viskoznosti na svakoj temperaturi treba obaviti 5 mjerenja.
4. Zadaci

1. Odredite viskoznost (a) metanola kao funkcije temperature, te (b) vode pri sobnoj temperaturi i pri 45 C, koristei se formulom (8). Potrebni podaci su: gustoa kuglice K = 2218 kg m 3 , gustoa vode H2O = 999 kg m3 , gustoa metanola meth = 792 kg m 3 , konstanta K = (5.78 0.01) 108 Pa m3 kg 1 . Nacrtajte funkciju (T ) za metanol (program graf.nb).

2. Prikaite rezultate u grafu log 1 T i provjerite valjanost relacije (2) (program LinReg.nb). Potrebno je upotrebljavati skalu apsolutne temperature. Odredite aktivacijsku energiju za
metanol. 3. Usporedite rezultate i pripadne pogreke mjerenja za vodu i metanol pri sobnoj temperaturi i pri 45 C.