Javna ustanova

Mješovita srednja elektrotehniþka škola Tuzla
Jasmina Omerdiü, Sejfudin Agiü
ELEKTRONIKA III

za struþna zvanja
TEHNIýAR RAýUNARSTVA,
ELEKTRONIKE I MEHATRONIKE
-skripta-
Tuzla, septembar/rujan 2010.



SADRŽAJ
UVOD 2.
1. OPERACIONI POJAýAVAýI 4.
1.1. IDEALNI OPERACIONI POJAýAVAý 5.
1.2. KONSTRUKCIJA OPERACIONOG POJAýAVAýA 6.
1.2.1. Strujno ogledalo 7.
1.2.2. Diferencijalni pojaþavaþ 8.
1.3. OPERACIONO POJAýALO µA 741 9.
1.4. OSNOVNI SKLOPOVI SA OPAMP 11.
1.4.1. Invertujuüi pojaþavaþ 11.
1.4.2. Neinvertujuüi pojaþavaþ 11.
1.4.3. (Diferencijalni) pojaþavaþ sa simetriþnim ulazom 12.
1.5. ANALOGNE OPERACIJE SA OPERACIONIM POJAýAVAýEM 12.
1.5.1. Invertor 13.
1.5.2. Množaþ sa realnom konstanom 13.
1.5.3. Sabiraþ 13.
1.5.4. Pomjeraþ faze 14.
1.5.5. Integrator 14.
1.5.6. Diferencijator 15.
1.5.7. Naponski ponavljaþ (slijedilo) 15.
1.5.8. Logaritamsko pojaþalo 15.
1.5.9. Antilogaritamsko pojaþalo 16.
1.5.10. Sklop za množenje 16.
1.5.11. Sklop za dijeljenje 16.
1.5.12. Sklop za stepenovanje i korjenovanje 17.
1.6. PRIMJERI KOLA SA OPERACIONIM POJAýAVAýIMA 17.
1.6.1. Senzor svjetla 17.
1.6.2. Automatsko ukljuþivanje ventilatora u automobile 18.
1.6.3.Monitor stanja baterije od 12V 18.
1.7. LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ OPERACIONIH POJAýAVAýA 18.
Vježba I: Diferencijalno pojaþalo 18.
Vježba II: Invertirajuüi pojaþavaþ 18.
Vježba III: Ispitati uticaj frekvencije na rad integratora? 19.
Vježba IV: Ispitati uticaj kapaciteta kondenzatora na rad diferencijatora? 19.
2. POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI DETEKTORI 21.
2.1. FOTOOTPORNIK 21.
2.2. FOTODIODA 23.
2.2.1. Fotodioda kao fotogenerator 23.
2.2.2. Fotodioda kao detektor svjetlosti 23.
2.3. FOTOTRANZISTOR 25.
2.4. FOTOTIRISTOR 27.
2.5. SUNýANE ûELIJE 28.
Pregled karakteristika fotodetektora 30.
3. POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI IZVORI 32.
3.1. SVJETLEûE – LED DIODE 32.
3.1.1. 7-segmentni displej 33.
3.1.2. Stupþani diplej 34.
3.2. LASERSKA DIODA 35.
3.3. OPTOKAPLERI 37.
Osnovne izvedbe optokaplera 39.
Posebne izvedbe optokaplera 40.
3.4. LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ OPTOELEKTRONIKE 40.
Vježba I: Osnovne osobine fotoodiode 40.
Vježba II: Ukljuþivanje tranzistorske sklopke pomoüu fotodiode 40.
Vježba III: Fototranzistor kao sklopka 41.
Vježba IV: LED diode 41.
Vježba V: Osobine LED diode 41.
Vježba VI: Indikacija stanja tranzistorske sklopke svjetleüom diodom 41.
Vježba VII: Optokapleri 41.
4. POVRATNA SPREGA KOD POJAýAVAýA 44.
4.1. PRINCIP POVRATNE SPREGE 44.
4.2. UTICAJ NA STABILNOST POJAýANJA 46.
4.3. UTICAJ NA GRANIýNE FREKVENCIJE I ŠIRINU PROPUSNOG OPSEGA 46.
4.4. UTICAJ NA IZOBLIýENJA I SMETNJE 47.
4.5 LOKALNA I TOTALNA POVRATNA SPREGA 48.
5. OSCILATORI PROSTOPERIODIýNIH OSCILACIJA 51.
5.1. RC OSCILATORI 51.
5.2. OSCILATOR SA VINOVIM (WIEN) MOSTOM 52.
5.3. LC OSCILATOR SA INDUKOVANOM POVRATNOM SPREGOM 52.
5.3.1. LC oscilator sa fetom 52.
5.3.2. LC oscilator sa tranzistorom 52.
5.4. LC OSCILATORI U TRI TAýKE 53.
5.4.1. Hartlijev oscilator 54.
5.4.2. Kolpicov oscilator 54.
5.5. STABILNOST FREKVENCIJE OSCILATORA 55.
5.5.1. Klapov oscilator 55.
5.6. PIEZOELEKTRIýNI EFEKAT 56.
5.6.1. Stabilizacija frekvencije pomoüu kristala kvarca 57.
5.7. GENERATORI NESINUSOIDALNIH TALASNIH OBLIKA 58.
5.7.1 Generatori impulsnih i kvadratnih talasnih oblika 58.
5.7.2 Kvadratni talasi iz sinusnih talasa i otkrivanje prijelaza kroz nulu 59.
5.7.3. Relaksacioni oscillator 60.
5.7.4. Generator trokutnog talasnog oblika 60.
5.8. LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ OSCILATORA 62.
Vježba I: RC oscilator 62.
Vježba II: Hartlijev oscilator 62.
Vježba III: Kolpicov oscilator 62.
6. TIRISTORI 64.
6.1. OSOBINE I PODJELA 64.
6.2 JEDNOSMJERNI DIODNI TIRISTOR 64.
6.3 JEDNOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR 65.
6.3.1. Isklopivi tiristor - GTO tiristor 66.
6.3.2. Regulacija struje jednosmjernim triodnim tiristorom 66.
6.4 DIJAK - DVOSMJERNI DIODNI TIRISTOR 67.
6.5. TRIAC - DVOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR 68.
6.5.1. Regulacija struje trijakom 68.
6.6. UKLJUýENJE I ISKLJUýENJE TIRISTORA 69.
6.6.1. Sklopovi za ukljuþenje tiristora 69.
6.6.2. Iskljuþenje tiristora 69.
6.6.3. Sklopovi za iskljuþenje 69.
6.7. PRIMJENA TIRISTORA 70.
6.7.1. Sklop za ukljuþenje tiristora s UJT 70.
6.8. LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ TIRISTORA 70.
7. JEDNOSPOJNI TRANZISTOR 72.
8. LITERATURA 74.
UVOD
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
2
UVOD
Prvobitno znaþenje rijeþi elektronika odnosilo se na
oblast fizike u kojoj su se prouþavale fiziþke pojave u
vezi sa kretanjem elektrona, i to prvenstveno u vezi sa
kretanjem elektrona u vakuumu i gasovima, a kasnije
sa kretanjem elektrona i u metalima.
Za vrijeme drugog svjetskog rata, elektronikom je
poþela da se naziva i oblast primjene elektronskih
cijevi, elektronskih kola.
Danas elektronika prouþava pojave i u elementima
elektronskih kola i u samim elektronskim kolima.
Poþetak datira od polovine XIX vijeka sa prvim
prouþavanjima poluprovodnika.
Slika 1.1 Vanjski izgled poluprovodniþke diode
Slika 1.2 Dioda Fiber Opto SPR SFH 350
Poþetkom XX vijeka pronaÿena je elektronska cijev –
trioda, kao prvi aktivni element, tj. element koji je
mogao pojaþati signal. Polovinom XIX vijeka se pojavio
taþkasti tranzistor i otpoþela masovna proizvodnja i
upotreba tranzistora u elektronskim kolima.
Slika 1.3. Bipolarnih tranzistor BC 160/16 (PNP – 40V 1A)
Na žalost, a zahvaljujuüi zahtjevima armije i vasionskih
istraživanja, elektronika se naglo razvijala prema
kritetijumima: što manje dimanzije, što manja težina i
što je moguüe pouzdaniji rad elektronskih sistema.
Slika 1.4 Bipolarni tranzistor za veüe snage
Proizvodnja planarnih tranzistora, pri kojoj se na jednoj
ploþici silicijuma istovremeno pravi veliki broj
tranzistora, ukazala je na moguünost izrade þitavog
kola na jednoj silicijumskoj ploþici jer su se pored
tranzistrora mogli realizirati i diode, kondenzatori i
otpornici.
Slika 1.5 FET BS 208 (200V 0,2 A) TO-92
Slika 1.6. MOSFET BSS 89 (200V 0,3A) TO-92
Danas se elektronika primjenjuje ne samo u svim
tehniþkim disciplinama, veü je u životu susreüemo na
svakom koraku. Razvijajuüi se sama i nalazeüi primjenu
u nauci i tehnici, elektronika je doprinijela razvoju
nauke i tehnike uopšte.
Slika 1.7 IC Eprom 27 C 256 DIP 28
Pošto nije napisan prihvatljiv udžbenik za predmet
Elektronika za III razred ova skripta predstavlja
doprinos autora da prevaziÿu taj problem i omoguüi
uþenicima i svim zainteresiranim lakše praüenje i
savlaÿivanje nastave iz ovog predmeta.
Skripta je napisana prema modularnom Nastavnom
planu predmeta Elektronika za 3. razred po GTZ
modelu, za struþna zvanja tehniþar raþunarstva,
elektronike i mehatronike i odlukom Nastavniþkog
vijeüa Elektrotehniþke škole u Tuzli dozvoljena za
internu upotrebu.
OPERACIONI
POJAýAVAýI
Invertirajuüi pojaþavaþ sa operacionim pojaþalom
1
poglavlje
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
4
1. OPERACIONI POJAýAVAýI
Operacioni pojaþavaþi su jedna vrsta direktno
spregnutih pojaþavaþa. Prema tome oni pojaþavaju
jednosmjerne signalne i naizmjeniþne do svoje graniþne
frekvencije. Ovakav pojaþavaþ ima simetriþan ulaz, a
nesimetriþan izlaz.
Operacioni pojaþavaþ je prvobitno korišten u analognim
raþunskim mašinama za vršenje analognih operacija,
kao što su: sabiranje, množenje, diferenciranje,
integrisanje itd. Po tome je dobio naziv: OPERACIONI
POJAýAVAý.
Danas se operacioni pojaþavaþ izraÿuje u integrisanoj
tehnici.
Dimenzije same silicijumske ploþice nisu veüe od
dimenzija ploþice prvih tranzistora. Ploþica je montirana
u isto kuüište kao i tranzistor (npr. TO5). Cijena
operacionog pojaþavaþa je jedva nešto veüa od cijene
tranzistora. Buduüi da je montiran u jedno kuüište,
možemo ga tretirati kao poseban elemenat sa
odreÿenim karakteristikama. Ovdje üemo definisati i
objasniti karakteristike operacionog pojaþavaþa i dati
izvjesna osnovna kola u kojima se primjenjuje. Osim
primjene za matematiþku operaciju u analognim
raþunskim mašinama, poslije usavršavanja, našao je
primjenu i u mnogim drugim oblastima, tako da je
danas jedan veoma þesto upotrebljavani nezamjenljiv
elemenat u elektronici. Izveden u integrisanoj tehnici,
malih je dimenzija, jeftin, pouzdan i temperaturno
stabilan pojaþavaþ.
Operacioni pojaþavaþ (Operational Amplifier, OP AMP)
je integralno elektronsko kolo široke primjene, þiju
funkciju definiše spoljašnja povratna sprega. Naziv
potiþe iz vrijemena analognih raþunara, gdje je
oznaþavao kolo koje je vršilo neku raþunsku operaciju.
U današnje vrijeme operacioni pojaþavaþi sa veoma
visokim pojaþanjem koriste spoljašnje komponente koje
u kolu povratne sprege definišu odziv, a time i funkciju
celog kola. Za operacioni pojaþavaþ bez kola povratne
sprege kaže se da radi u otvorenoj petlji (open-loop).
Ovaj termin obiþno se vezuje za idealni operacioni
pojaþavaþ sa beskonaþnim pojaþanjem, ulaznom
impedansom i propusnim frekventnim opsegom, i
nultom izlaznom impedansom. U praksi ni jedan
operacioni pojaþavaþ nema ovakve idealne
karakteristike, tako da se u proraþunu kola sa
operacionim pojaþavaþima mora uzeti u obzir i njihovo
manje ili veüe odstupanje od idealnih karakteristika.
Termin "operacioni pojaþavaþ" prvi put se pojavio 1943
u radu Johna R. Ragazzinnija "Analysis of Problems in
Dynamics", gdje je opisan praktiþan rad Georgea A.
Philbricka.
Na slici 1.1 vidi se prvi operacioni pojaþavaþ sa
elektronskim cjevima nazvan K2-W, koji je konstruisala
firma George A. Philbrick Research. Ovaj model je
nastao 1952, više od decenije pre prve tranzistorske
verzije. Prvi monolitni operacioni pojaþavaþ, koji je
razvio Bob Widlar, pod imenom µA702 (proizvoÿaþ
Fairchild Semiconductor), ponuÿen je tržištu 1963.
Sastojao se od devet tranzistora i koštao je oko 300
ameriþkih dolara, što je ograniþilo njegovu primjenu na
vojne primjene i na avijaciju.

Slika 1.1 Operacioni pojaþavaþ sa elektronskim cijevima
Bob Widlar je 1965, razvio pojaþavaþ µA709, takoÿe za
Fairchild Semiconductor. Ovaj pojaþavaþ je imao veüe
pojaþanje, veüi propusni opseg i manje ulazne struje.
Veliki obim proizvodnje smanjio je troškove, tako da je
cijena ovog pojaþavaþa brzo pala sa poþetnih 70 na 10,
pa zatim i na 2 ameriþka dolara, što je doprinelo širokoj
primeni i daljem razvoju novih tipova operacionih
pojaþavaþa, sa razliþitim karakteristikama, sa
bipolarnim, FET, MOSFET tranzistorima, razliþitim
konfiguracijama, itd.
Slika 1.2. Opšti oblik i simbol operacionog pojaþavaþa sa detaljnom elektriþna šema sa prikljuþcima
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
5
Operacioni pojaþavaþi pokrivaju opseg napona
napajanja od 0.9V do preko 1000V. Koriste se u raznim
elektronskim kolima, kao linijski drajveri, komparatori
(jednobitni A/D konvertori), za pomjeranje naponskog
nivoa, kao pojaþavaþi, oscilatori, filteri, kondicioneri
signala, drajveri motora i drugih aktuatora, strujni i
naponski izvori i u mnogim drugim aplikacijama.
Na slici 1.2 dat je grafiþki simbol operacionog
pojaþavaþa. Lijeva slika je simbol koji se upotrebljava
kad nam je bitno da se samo istakne pojaþavaþko
osobina operacionog pojaþavaþa.
Slovo A treba da nas podsjeti da je to pojaþavaþ,
meÿutim i ovo slovo se þesto izostavlja.
Znak + (plus) na ulazu 1 oznaþava da se izlazni napon
U
0
ne invertuje (ne obrüe) u odnosu na fazu ulaznog
signala U
1
. Taj ulaz se naziva neinvertirajuüi ulaz.
Znak – (minus) na ulazu 2, oznaþava da je izlazni
napon U
0
fazno pomjeren u odnosu na ulazni napon
U
2
, oznaþava da je izlazni napon U
0
fazno pomjeren u
odnosu na ulazni napon U
2
za 180°, odnosno da je
faza izlaznog napona invertovana (obrnuta) u odnosu
na ulazni napon U
2
. Taj ulaz se naziva invertujuüi ulaz.
Kad treba da se prikažu kolo polarizacije (napajanje
U
CC
), kolo frekventne kompenzacije (FK) i drugo, crtaju
se prikljuþci kao što je prikazano na slici 1.1b.
Pošto se ovo vrši kod crtanja kompletne šeme ureÿaja
u kome su primjenjeni operacioni pojaþavaþi,
eventualno i neka druga integrisana kola, to, da bi se
razlikovali pojaþavaþi jedni od drugih, þesto se umjesto
oznake A stavlja oznaka konkretnog operacionog
pojaþavaþa, kao što je ovdje stavljena oznaka
pojaþavaþa µA741.
Slika 1.3. Najprostiji operacioni pojaþavaþ
Na slici 1.3 dat je najprostiji operacioni pojaþavaþ.
Naþinjen je samo sa jednim diferencijalnim
pojaþavaþem. Ima simetriþan ulaz, a nesimetriþan izlaz.
Oþigledno je da, pored prikljuþka za ulaz i izlaz, mora
postojati i prikljuþak za napajanje kolektora U
CC
i
emitora U
EE
.
1.1.IDEALNI OPERACIONI
POJAýAVAý
Današnji operacioni pojaþavaþi imaju veoma dobre
radne karakteristike. Prilikom analize elektronskih kola
sa operacionim pojaþavaþima þesto üemo njegove
karakteristike idealizovati, kako je prilazano na slici 1.4,
kako bismo uprostili analizu.
Slika 1.4. Idealni operacioni pojaþavaþ
Idealan operacioni pojaþavaþ ima:
1. Beskonaþno veliko diferencijalno (A
Ud
=’)
pojaþanje, koje ne zavisi od amplitude izlaznog
napona,
2. Pojaþanje srednje vrijednosti jednako nuli
(A
Uc
=0), odnosno,
3. Faktor potiskivanja srednje vrijednosti signala
beskonaþno velik (F
p
=’),
4. Ulazni otpor beskonaþno velik (R
ȭ
=’),
5. Izlazni otpor jednak nuli (R
0
=0) i
6. Beskonaþno širok propusni opseg (B=’).
Operacioni pojaþavaþ obiþno radi sa povratnom
spregom, pa üe pojaþanje pojaþavaþa zavisiti od
koeficijenta povratne sprege, ako je samo pojaþanje
dovoljno veliko uvijek je ßA>>1, što je jedan od uslova
za negativnu povratnu spregu (drugi je protufaznost
signala).
Ako predpostavimo da izlazni signal neüe biti suviše
velik, nelinearnost prenosne karakteristike ne treba
uzimati u obzir.
Prema tome prva pretpostavka je opravdana. Na slici
1.5 prikazana je idealizovana i realna prenosna
karakteristika operacionog pojaþavaþa. IdealIzovana
treba da se poklapa sa ordinatom, jer smo predpostavili
da je pojaþanje beskonaþno veliko, dok je karakteristika
realnog pojaþavaþa nagnuta, a napon ograniþen.
Pojaþanje srednje vrijednosti možemo zanemariti, jer je
ono mnogo manje od diferencijalnog pojaþanja.
Ulazni otpor se može smatrati beskonaþno velikim, zato
što je mnogo veüi od spoljašnjeg, sa njim vezanim
serijskim otporom, a izlazni otpor jednak nuli, ako je
mnogo manji od otpora optereüenja.
Beskonaþno veliki opseg može se pretpostaviti, ako je
radna frekvencija mnogo manja od graniþne
frekvencije.
Termin "operacija" odnosi se na matematiþku operaciju,
kao što je sabiranje, integracija itd. Idealni operacioni
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
6
pojaþavaþ predstavlja kolo koje se u teoriji naziva
"nulor" i koje se sastoji od dva elementa nulatora i
noratora. Ulazni stepen operacionog pojaþavaþa je
nulator (nema ni napona ni struje), a izlazni dio je
norator (bilo koji napon i struja). Ove dvije komponente
daju zamišljenom operacionom pojaþavaþu idealne
karakteristike.

Slika 1.5. Idealna i realna prenosna karakteristika operacionog pojaþavaþa
1.2. KONSTRUKCIJA
OPERACIONOG POJAýAVAýA

Da bi operacioni pojaþavaþ imao karakteristike blizu
idealnih, treba obezbjediti:
- da ulazna struja bude minimalna
- da šum i smijetnje usljed zajedniþkog
(common-mode) napona budu minimalni (što
se postiže primjenom diferencijalnog ulaznog
stepena)
- pojaþanje treba da bude dovoljno veliko (što
se postiže primjenom pojaþavaþa sa
zajedniþkim emiterom uz aktivno optereüenje
(strujno ogledalo)
- obezbediti dovoljno struje na izlazu kako ne bi
bio "oboren" kad se prikljuþi potrošaþ (što se
postiže primjenom izlaznog pojaþavaþa koji
obezbjeÿuje dovoljnu izlaznu struju i malu
izlaznu otpornost
Imajuüi navedeno u vidu, možemo da smatramo da je
jako uprošüena šema operacionog pojaþavaþa data na
slici 1.6.
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
7
Slika 1.6. Uproštena šema operacionog pojaþavaþ
1.2.1. Strujno ogledalo
U operacionim pojaþavaþima strujna ogledala koriste se
kao strujni izvori i kao aktivna optereüenja. Osnovna
primjena je u strujnim izvorima. U idealnom sluþaju,
struja je nezavisna od optereüenja.
U prostom strujnom izvoru oþigledno je:
Za fiksno R ova struja se ne mijenja. Kada bismo mogli
da "kopiramo" ovu struju u neku drugu granu kola u
kojoj želimo da definišemo struju, tada bismo mogli da
kažemo da smo napravili strujni izvor u toj, drugoj,
grani kola sa vrijednošüu I
REF
.
To üemo uraditi tako da koristimo podatak da je
kolektorska struja bipolarnog tranzistora zavisna samo
od napona V
BE
.
Slika 1.7. Princip napajanja iz strujnog izvora
Slika 1.8. Princip napajanja iz strujnog ogledala
Ako je uzemljen strujno ozvor koriste se NPN tranzistori,a za uzemljeni potrošaþ koriste se PNP tranzistori.
Slika 1.9. Primjena NPN i PNP tranzistora u strujnom ogledalu
U idealnom sluþaju, nezavisno od razliþitih vrijednosti
otpornosti u kolektorskom kolu, struja bi trebalo da
bude nepromjenjena.
Pošto se napon kolektor-emiter drugog tranzistora, a
napon kolektor-emiter prvog tranzistora je fiksiran na
0.7V, kolektorska struja drugog tranzistora se mijenja
sa otpornošüu potrošaþa.
Nameüe se prosto rješenje: ukoliko obezbedimo da se
naponi kolektor-emiter ne mijenjaju sa vrijednošüu
potrošaþa, neüe se mijenjati ni kolektorske struje. Pri
tom naponi kolektor-emiter ne moraju da budu jednaki,
dovoljno je da se ne mijenjaju sa promjenom
potrošaþa. Jedno rješenje koje obezbeÿuje da se
kolektorski napon ne mijenja sa promjenom potrošaþa
dato je na slici desno. Ovaj strujni izvor zove se
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
8
Wilsonovo strujno ogledalo. Za uzemljene potrošaþe
koriste se PNP tranzistori.
Slika 1.10. Varijante Wilsonovog strujnog ogledala
Ako želimo da napravimo strujni izvor þija üe struja biti
mnogo manja od referentne I
REF
, napon V
BE2
treba da
bude manji od V
BE1
. Pošto je zavisnost kolektorske
struje od napona baza-emiter eksponencijalna, male
razlike u naponu baza-emiter prouzrokovaüe velike
razlike kolektorskih struja. Sljedeüe kolo zove se
Widlarovo strujno ogledalo i koristi se kao izvor malih
struja.
Slika 1.11. Widlarovo strujno ogledalo
1.2.2. Diferencijalni pojaþavaþ
Diferencijalni pojaþavaþ pojaþavaþ razliku dva napona,
slika 1.12.
izlaz = A(ulaz1 - ulaz2)
Slika 1.12. Diferencijalni pojaþavaþ
U idealnom sluþaju diferencijalni pojaþavaþ pojaþava
samo razliku dva napona, bez obzira na njihovu
apsolutnu vrijednost.
Diferencijalni pojaþavaþ pojaþava razliku dva napona.
Primjenom Kirhofovih zakona za naponsnku konturu
(slika 1.13) koja ukljuþuje baze tranzistora dobijamo:
Slika 1.13. Elektronska šema diferencijalnog pojaþavaþa
Kirhofov zakon za þvor spoja emitera dva tranzistora
Grafiþki prikaz gornjih jednaþina daje uvid u prenosnu
karakteristiku ovakvog diferencijalnog pojaþavaþa.
Posmatrajmo v
i
,d
m
kao ulaz i v
o
,d
m
kao izlaz.
Diferencijalni pojaþavaþ koji je prikazan na slici može sa
dobrom aproksimacijom da se smatra dobrim
pojaþavaþem razlike dva signala ukoliko je:
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
9


Slika 1.14. Grafiþki prikaz rada diferencijalnog pojaþavaþa
Ulazni signal ne smije da bude veliki, da bi ovo kolo
radilo kao diferencijalni pojaþavaþ.
Pošto je za nulti ulazni napon izlazni napon takoÿe
jednak nuli, prikazana konfiguracija pojaþavaþa
omoguüava povezivanje više ovakvih kola u kaskadu
bez unošenja jednosmjernog ofset napona u kolo. Da bi
se poboljšala linearnost i poveüao opseg ulaznog
napona, dodaje se otpornik u kolo emitera oba
tranzistora. Cijena koja se plaüa je znatno smanjeno
pojaþanje ovakvog kola.
Slika 1.15. Poveüanje opsega ulaznog napona sa RE
1.3. OPERACIONO POJAýALO µA 741
Proizvoÿaþi elektronskih komponenata proizvode vrlo
veliki broj razliþitih izvedbi operacionih pojaþavaþa.
Ovdje üemo prikazati osnovne osobine onog koji nosi
oznaku µA 741.
Elektronska šema na slici 1.19 pokazuje da se
pojaþavaþ µA 741 sastoji od:
- 22 tranzistora, 11 otpornika, jednog
kondenzatora i jedne diode.
Slika 1.16. Simbol i JG kuüište (pogled odozgo) µA 741
Slika 1.17. Fiziþke dimenzije µA 741 (JG ceramic dual-in-line),
dimenzije su u inþima (milimetrima)
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
10
Slika 1.18. U, J i FK kuüišta µA 741
Slika 1.19. Elektriþna šema µA 741
Tabela 1.1. Elektriþne karakteristike µA 741 (UCC=15V, T=25ºC)
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
11
1.4. OSNOVNI SKLOPOVI SA OPAMP
1.4.1. Invertujuüi pojaþavaþ
Invertujuüi operacioni pojaþavaþ je pojaþavaþ sa
povratnom spregom kod koga se ulazni signal dovodi
na invertujuüi ulaz. Ovo je osnovno pojaþavaþko kolo
operacionog pojaþavaþa. Kod njega je izvedena
naponsko paralelna povratna sprega, kako je prikazano
na slici 1.20. Kako se u analognom raþunaru operacioni
pojaþavaþi vezuju kaskadno, izlazni otpor pojaþavaþa je
jednak nuli, te da bi se moglo ostvariti paralelno
dovoÿenje vraüenog signala, mora se staviti otpor R
1
,
jer inaþe povratne sprege ne bi bilo.
Slika 1.20. Šema i ekvivalentna šema operacionog pojaþavaþa
u spoju sa invertovanim ulazom
Usljed beskonaþno velikog pojaþanja A
0o
, pri konaþnom
izlaznom naponu U
0o
ulazni diferencijalni napon U
d
je
jednak nuli, jer je:
0
Uo
Ao
Uo
Ud =
·
= =
1.1
Usljed beskonaþno velikog ulaznog otpora R
i
operacionog pojaþavaþa, a i zbog toga što je ulazni
diferencijalni napon jednak nuli, i ulazna struja I
d
jednaka je nuli. Prema tome posmatrano sa ulazne
strane, pojaþavaþ se ponaša kao da mu je ulaz kratko
spojen. Zato kažemo da je taþka 2 "virtualna nula".
Virtualna nula zbog toga, što je struja kroz nju jednaka
nuli, a ne jednaka struji kratkog spoja.
Posmatrajmo sad ekvivalentna šema pojaþavaþa. Kako
je U
d
=0, lako možemo da izraþunamo ulaznu struju:
I
Ri
Ui
Ii = =
Ova struja, buduüi da je I
d
= 0, sva protiþe i kroz otpor
R
2
, preko kog se vrši povratna sprega, te je
izlazna struja:
I Io ÷ = ,
a izlazni napon:
i
i
2 o 2 o
R
U
R I R U ÷ = =
Prema tome pojaþanje operacionog pojaþavaþa u
ovakvoj konfiguraciji je:
1
2
R
R
A ÷ =
Ulazni otpor, usljed prisustva virtualne nule jednak je
otporu R
1
.
1.4.2. Neinvertujuüi pojaþavaþ
TAnal Tranzistorskom pojaþavaþu sa uzemljenim kolektorom,
može se naþiniti odgovarajuüa konfiguracija sa
operacionim pojaþavaþem. Na izlazu imamo pojaþan
napon, ali je ostao u fazi sa ulaznim naponom. Ulazni
napon se dovodi na neinvertujuüi ulaz, a povratna
sprega na invertujuüi. Ako bi se povratna sprega izvela
na invertujuüi ulaz, ona bi bila pozitivna.
Šemai konfiguracija neinvertujuüeg operacionog
pojaþavaþa je data na slici 1.21.
Buduüi da je diferencijalni napon na ulazu samog
pojaþavaþa jednak nuli, cio pad ulaznog napona biüe na
otporu R1, te je i kod ovog pojaþavaþa
i
i
R
U
I =
.
Pošto je struja kroz otpor R
2
jednaka struji kroz otpor
R
1
, to je izlazni napon:
( )
2 1 o
R R I U + = ,
te je pojaþanje pojaþavaþa:
( )
1
2
1
2 1
i
o
R
R
1
R I
R R I
U
U
A + =

+
= =
Slika 1.21. Operacioni pojaþavaþ sa neinvertujuüim ulazom i
povratnom spregom preko invertujuüeg ulaza
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
12
Dakle sa istim elementima, ako se signal dovodi na
neinvertujuüi ulaz pojaþanje üe biti veüe za jedinicu, a
faza izlaznog signala biüe jednaka fazi ulaznog signala.
Kada treba upotrebljavati dva napona ili kada treba
pojaþati naponsku razliku izmeÿu dvije taþke u nekom
kolu, od kojih jedna nije uzemljena, koristi se
operacioni pojaþavaþ sa simetriþnim ulazom.
1.4.3. (Diferencijalni) pojaþavaþ sa
simetriþnim ulazom
U ovu svrhu se može koristiti neposredno operacioni
pojaþavaþ u spoju sa slike 1.2.
Ulazni otpor pojaþavaþa mora biti simetriþan i za
neinvertirajuüi i za invertujuüi ulaz.
Na slici 1.22 prikazana je šema ovakvog pojaþavaþa
koji se naziva i diferencijalni pojaþavaþ.
Ovaj spoj se koristi kada treba pojaþavati razliku dva
napona. Tada je pojaþanje operacionog pojaþala vrlo
veliko i relativno nestabilno, pa se mora uvesti
negativna povratna sprega radi stabilizacije pojaþanja.
Ulazni otpor pojaþavaþa je isti za invertirajuüi i
neinvertirajuüi ulaz.
Uz uslov da je 0 I I
2 d 1 d
= = , 0 Ud = i da je ' R R
1 1
= i
' R R
2 2
= naüi üemo pojaþanje uzevši da se ulazni
signal dovodi prvo na prvi , a zatim na drugi ulaz.
Neka je U
u2
=0, tada je izlazni napon:
2
2 1
1 u
1
2
1 i
R
R R
U
R
R
1 U
+
|
|
.
|

\
|
+ = .
Prvi þlan na desnoj strani je pojaþanje neinvertirajuüeg
pojaþala, a drugi slabljenje dovedenog signala.
Sreÿivanjem prethodnog izraza za izlazni napon se
dobije:
1 u
1
2
1 i
U
R
R
U = .
Dovedimo sada napon na invertirajuüi ulaz, a da je pri
tome napon na neinvertirajuüem ulazu jednak nuli.
Tada je izlazni napon:
2 u
1
2
2 i
U
R
R
U ÷ = .
Ako istovremeno dovedemo napone na oba ulaza, na
izlazu üe se pojaviti zbir napona:
( )
2 u 1 u
1
2
2 i 1 i i
U U
R
R
U U U ÷ = + = .
Pojaþanje ovakvog diferencijalnog pojaþala je:
1
2
2 u 1 u
i
R
R
U U
U
A =
÷
= .
Slika 1.22. Operacioni pojaþavaþ sa simetriþnim ulazom – diferencijalni pojaþavaþ
1.5. ANALOGNE OPERACIJE
SA OPERACIONIM POJAýAVAýEM
U analognim raþunarima se analogne matematiþke
operacije ostvaruju pomoüu operacionog pojaþavaþa.
Osnovna konfiguracija kola sa operacionim
pojaþavaþem dat je na slici 1.23. Ova šema je ista kao
ona na slici 1.20, samo su otpori R
1
i R
2
zamjenjeni
impedansama Z
1
i Z
2
.
Prema tome, osnovna konfiguracija operacionog
pojaþavaþa je pojaþavaþ sa invertujuüim ulazom.
Njegovo pojaþanje iznosi:
1
2
Z
Z
A ÷ = .
Veüina matematiþkih operacija se ostvaruje pogodnim
izborom ovih impedansi.
Slika 1.23. Opšta šema operacionog pojaþavaþa
Zbog univerzalnosti upotrebe operaciono pojaþalo je
najvažniji linearni integrisani sklop. Osim osnovnih
spojeva postoji još þitav niz primjena. Pri narednom
razmatranju je uvedena pretpostavka da je operaciono
pojaþalo po osobinama sliþno idealnom.
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
13
1.5.1. Invertor
Za promjenu znaka neke matematiþke veliþine potrebno
je da ta veliþina po apsolutnoj vrijednosti ostane ista,
ali da joj se promjeni samo znak. Ako je bila pozitivna
da postane negativna, ako je bila negativna da postane
pozitivna. Prema tome, pojaþanje operacionog
pojaþavaþa treba da je jednako jedinici, ali da je izlazni
napon suprotnog znaka od ulaznog.
Ovo možemo ostvariti sa invertujuüim pojaþavaþem sa
slike 1.20, odnosno, ako u osnovnom kolu datom na
slici 1.23 umjesto impedansi Z
1
i Z
2
stavimo otpore
R
1
=R
2
=R, kao na slici 1.24.
Slika 1.24. Mjenjaþ znaka ili invertor
Pojaþanje pojaþavaþa sa slici 1.24 je:
1
R
R
Z
Z
A
1
2
1
2
÷ = ÷ = ÷ = ,
pa je izlazni napon:
i i o
U AU U ÷ = =
Dakle, isti po amplitudi, ali suprotnog znaka dva ovakva
kaskadno vezana operaciona pojaþavaþa propustiüe
nepromjenjen signal.
1.5.2. Množaþ sa realnom konstanom
Ukoliko je Z
1
=R
1
, a Z
2
=R
2
prema slici 1.23, pojaþanje
üe biti:
k
R
R
A
1
2
÷ = ÷ = ,
pa je izlazni napon:
i o
kU U ÷ =
Ukoliko je:
k>1, izlazni napon je veüi od ulaznog, a za
k<1, izlazni napon je manji od ulaznog.
Operacija je ispravna samo ako je konstanta sa kojom
se množi negativna. Da bi operacija bila ispravna i u
sluþaju kada treba množiti pozitivnom konstantom. u
kaskadi sa množaþem. treba vezati invertor koji üe
naponu promjeniti znak, te üe biti:
i o
kU U = ,
jer je invertor promjenio znak.
1.5.3. Sabiraþ
Slika 1.25. Sklop za sabiranje
Kolo predstavljeno na slici 1.10 služi za zbrajanje
elektriþnih signala.
Ulazni signali imaju trenutne vrijednosti u
1
, u
2
,...,u
n
.
Zbog beskonaþno velike ulazne otpornosti operacionog
pojaþala struja u operaciono pojaþalo je jednaka nuli.
Radi toga je struja i koja teþe kroz otpornik R jednaka
sumi ulaznih struja i
1
, i
2
, ..., i
n
.
Napon u
i
iznosi:
|
|
.
|

\
|
+ + + ÷ = ÷ =
n
n
2
2
1
1
i
R
u
...
R
u
R
u
R iR u .
Ako je R
1
=R
2
=...=R
n
prethodnu relaciju je moguüe
napisati u sljedeüem obliku:
_
=
÷ =
n
1 k
k
1
i
u
R
R
u .
Izlazni napon je proporcionalan sumi ulaznih napona.
Ako odaberemo da su otpori R
1
i R
2
jednaki dobija se:
_
=
÷ =
n
1 k
k i
u u .
Prema prethodnoj relaciji izlazni napon je jednak
negativnoj vrijednosti sume ulaznih napona, te se ovaj
sklop može koristiti za realizaciju operacije sabiranja.
Sklop za sabiranje se može realizovati i tako da se
operacija sabiranja izvodi bez promjene predznaka. Za
to koristimo sklop prikazan na slici 1.26.
Lako je uoþiti da ovaj sklop predstavlja varijantu
neinvertirajuüeg spoja operacionog pojaþala. Ako je
R
1

=R
2

=...=R
n

vrijedi relacija:
. u
nR
R R
u
n
1 k
k
'
1
2 1
i _
=
+
=
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
14
Slika 1.26. Sklop za sabiranje bez promjene predznaka
Pri tome je izlazni napon proporcionalan sumi ulaznih
napona. Ako se ispuni uslov:
1
' nR
R R
1
2 1
=
+
izlazni napon üe biti jednak sumi ulaznih napona.
Za operacione pojaþavaþe sa FET tranzistorima i
umjerenim vrijednostima otpornosti u kolu otpornik R
B
se ne stavlja. Jedna od primjena ovog kola je u audio
mikserima, kao na slici 1.27.
Slika 1.27. Audio mikseta (sabiraþ)
Audio mikser sa slike na svom izlazu daje zbir napona
V
1
, V
2
i V
3
, ponderisanih položajem klizaþa
potenciometara. Pojaþavaþi 1, 2 i 3 su jediniþni kad su
prekidaþi otvoreni, a imaju pojaþanje 10 kada su
prekidaþi zatvoreni.
1.5.4. Pomjeraþ faze
U dosadašnjim primjerima Z
1
i Z
2
su bile realne
impedanse (otpori). Ukoliko izaberemo impedanse Z
1
i
Z
2
jednake po apsolutnoj vrjednosti, one üe biti
jednake i ulaznom naponu, ali üe biti fazno pomjeren u
zavisnosti od toga kolika je faza pojaþanja.

U zavisnosti od impedanse Z
1
i Z
2
može se ostvariti
fazni pomjeraj od 0 – 360°.
1.5.5. Integrator
Matematiþku operaciju integriranja obavlja operaciono
pojaþalo u spoju datom na slici 1.28.
Slika 1.28. Sklop za integriranje
Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog
pojaþala struja i(t) iznosi:
( )
( )
R
t u
t i
u
= .
Izlazni napon u
i
(t)odreÿen je relacijom:
no A
A
arctg Z Z
real
imaginarno
2 1
= =
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
15
( ) ( ) ( )dt t u
RC
1
dt t i
C
1
t u
u i
) )
÷ = ÷ = .
I ovdje napon ( ) t u
i
može biti bilo koja funkcija
vremena t.
Izlazni napon je proporcionalan integralu ulaznog
napona pa se ovaj sklopzove sklop za integriranje ili
integrator.
U posebnom sluþaju, kada je ( ) . konst U t u
i
= = , izlazni
napon üe biti:
( )
)
÷ = ÷ = . t
RC
U
Udt
RC
1
t u
i
Pri tome izlazni napon linearno raste sa vremenom.
Ovakav sklop se zove Milerov integrator i njime se
generišu vremenske baze u katodnoj cijevi osciloskopa.
1.5.6. Diferencijator
Operaciono pojaþalo dato u spoju na slici 1.29 služi za
obavljanje matematiþke operacije deriviranja.
Slika 1.29. Sklop za deriviranje
Zbog prividnog kratkog spoja struja kroz kondenzator
je:
( )
( )
dt
t du
C t i
u
= .
Ista struja teþe i kroz otpornik R pa je izlazni napon:
( ) ( )
( )
dt
t du
RC R t i t u
u
i
÷ = ÷ = .
Izlazni napon je, kako vidimo, proporcionalan
vremenskoj derivaciji ulaznog napona, sa faktorom
proporcionalnosti jednakim vremenskoj konstanti RC
kola u sklopu. Ulazni napon u
u
(t) može biti bilo koja
funkcija vremena.
1.5.7. Naponski ponavljaþ (slijedilo)
Izvjesni pretvaraþi ili senzori da bi pravilno radili moraju
raditi sa malim optereüenjem i moraju biti izolovani od
mjernog ureÿaja ili upravljanog ureÿaja. Operacioni
pojaþavaþ, vezan sliþno tranzistoru sa uzemljenim
kolektorom, kako je prikazano na slici 1.30, ima
naponsko pojaþanje praktiþno jednako jedinici i vrlo
veliku ulaznu impedansu, ali zato može na izlazu dati
veliku struju jer mu je izlazni otpor, praktiþno jednak
nuli.
Slika 1.30. Naponski ponavljaþ (slijedilo)
Izlazni napon üe biti u fazi sa ulaznim naponom, jer je
napon doveden na neinvertujuüi ulaz.
Kako je pojaþanje pojaþavaþa vrlo veliko to je
diferencijalni napon jednak nuli, pa pošto su izlazi i
neinvertujuüi ulaz kratko spojeni, to je izlazni napon
praktiþno jednak ulaznom naponu.
Za jediniþno naponsko pojaþanje izraÿuju se specijalni
operacioni pojaþavaþi, koji imaju odliþne karakteristike i
vrlo veliki ulazni otpor.
1.5.8. Logaritamsko pojaþalo
Sklop kod kojeg je izlazni napon proporcionalan
logaritmu ulaznog napona dat je na slici 1.31.
Slika 1.31. Sklop za logaritmiranje
Struja kroz diodu je:
|
|
|
.
|

\
|
÷ = 1 e I i
T
D
U
u
0 D
,
pri þemu je I
D0
inverzna struja zasiüenja.
Istovremeno za struju vrijedi:
i=u
u
/R.
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
16
Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog
pojaþala je
i D
u u ÷ = .
Iz prethodnih relacija slijedi:
|
|
.
|

\
|
+ ÷ =
0 D
u
T i
RI
u
1 ln U u .
Ako je ispunjen uslov
0 D u
RI u >> , tada je:
|
|
.
|

\
|
÷ ~
0 D
u
T i
RI
u
ln U u ,
pa je izlazni napon proporcionalan prirodnom logaritmu
ulaznog napona.
1.5.9. Antilogaritamsko pojaþalo
Kod antilogaritamskog pojaþala osnovni element koji
omoguüava njegov rad je element sa PN spojem.
Obrnuto od logaritamskog pojaþala, u kojem je struja
kroz element odreÿivala izlazni napon, ovdje ulazni
napon treba da odreÿuje izlaznu struju. Radi toga je
potrebno da dioda i otpornik zamijene mjesta, kao što
je prikazano na slici 1.32.
Struja kroz diodu je odreÿena relacijom:
T
u
U
u
0 D
e I i = ,
pa je izlazni napon odreÿen relacijom:
T
u
U
u
0 D i
e RI Ri u = = .
Slika 1.32. Sklop za antilogaritmiranje
Kao što se vidi iz posljednjeg izraza, izlazni napon je
eksponencijalna funkcija ulaznog napona, te može
poslužiti i u spoju antilogaritamskog, i u spoju
eksponencijalnog pojaþala.
Nedostatak ovog sklopa je zavisnost izlaznog napona
od struje zasiüenja I
D0
, koja je eksponencijalna funkcija
temperature.
1.5.10. Sklop za množenje
Meÿusobno množenje više promjenljivih veliþina se može ostvariti pomoüu: logaritamskog pojaþala, sklopa za
sabiranje i antilogaritamskog pojaþala, kao što je prikazano na slici 1.33.
Slika 1.33. Sklop za množenje
Pretpostavimo da je potrebno pomnožiti dvije
promjenljive x i y.
Ako ove dvije promjenljive dovedemo na ulaze dva
logaritamska pojaþala, na njihovim izlazima üemo imati
ln(x) i ln(y).
Ove dvije veliþine treba sabrati, što se i þini u drugom
stepenu, koji þini sabiraþ. Na izlazu iz sabiraþa imamo
signal jednak sumi logaritama signala x i y, tj.
ln(x)+ln(y). Kada ovu veliþinu privedemo
antilogaritamskom pojaþalu, na njegovom izlazu üe se
pojaviti antilogaritam te veliþine odnosno proizvod
. y x z =
1.5.11. Sklop za dijeljenje
Sklop koji realizuje operaciju dijeljenja moguüe je dobiti
na sliþan naþin kao i za operaciju množenja. Jedino je
logaritmu djelitelja potrebno promijeniti znak. To se
postiže pomoüu invertora. Prema tome, iza
logaritamskog pojaþala djelitelja treba ubaciti invertor,
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
17
koji üe logaritmu djelitelja promijeniti znak, kao na slici
1.34.
Slika 1.34. Sklop za dijeljenje
Tada üe se na izlazu iz sabiraþa dobiti razlika logaritama dijeljenika i djeltelja ln(x)-ln(y), tako da üe se na izlazu
antilogaritamskog pojaþala dobiti y / x z = .
1.5.12. Sklop za stepenovanje i korjenovanje
Slika 1.35. Skop za stepenovanja i korjenovanje
Stepenovanje neke promjenljive x cijelim brojem a,
može se ostvariti tako da se kratko spoji onoliko ulaza
množaþa koliki je stepen a, pa se na taj zajedniþki ulaz
dovede promjenljiva x. Na izlazu množaþa üe biti
z x
a
=
.
Meÿutim, ukoliko a nije cio broj, ili je manji od jedinice
(korjenovanje), pomoüu ovakvog sklopa nije moguüe
izvršiti stepenovanje. Tada se uvodi sklop dat na slici
1.35.
Pomoüu logaritamskog pojaþala dobije se logaritam
veliþine x. Ovaj logaritam se pomnoži sa izložiocem a
pomoüu množaþa konstantom, pa se na izlazu iz
množaþa dobije veliþina ) x ln( a .
Pomoüu antilogaritamskog pojaþala konaþno se dobije
veliþina
a
x z = .
Ukoliko je veliþina
1
2
R
R
a = veüa od jedinice imamo
stepenovanje, a ukoliko je manja od jedinice imamo
korjenovanje.
1.6. PRIMJERI KOLA SA
OPERACIONIM POJAýAVAýIMA
1.6.1. Senzor svjetla
Slika 1.36. Senzor svjetla
Kad svjetlost ne pada na senzor, rele je zatvoren. Kad
svjetlost padne na svjetlosno zavisan otpornik, rele se
otvara. Da bi se funkcija kola promjenila, treba
zamijeniti R1 i svjetlosno zavisan otpornik (LDR). Ovo
kolo se primjenjuje u mraþnim komorama, za
automatsko zakljuþavanje vrata, paljenje svjetla u
dvorištu itd.
OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
18
1.6.2. Automatsko ukljuþivanje
ventilatora u automobilu
Slika 1.37. Ukljuþivanje ventilatora u automobilu
Korištenjem NTC otpornika (Negative Temperature
Coefficient) za ukljuþivanje ventilatora na jednoj i
iskljuþivanje na drugoj temperaturi
1.6.2. Monitor stanja baterije od 12V
Slika 1.38. Provjera baterije od 12 V
Trimer 100 KŸ kontroliše postavnu taþku ovog kola na
gornji nivo (npr. 12.5V ili sliþno). Da se posmatra nizak
nivo napona, i da se LED upali kad se baterija isprazni
ispod odreÿenog nivoa, treba spojiti LED preko
otpornika od 330Ÿ na masu.
1.7. LABORATORIJSKE VJEŽBE
IZ OPERACIONIH POJAýAVAýA
Vježba I: Diferencijalno pojaþalo
Na ulaze pojaþavaþa sa slike 1.39 spojiti sinusoidalni
izmjeniþni napon amplitude 1 mV, frekvencije 1 kHz.
Osciloskopom snimiti, izmjeriti i nacrtati:
a) dobivene vrijednosti napona ulaza Uul
1
prema
naponu na izlazu Uiz
1
,
b) dobivene vrijednosti napona ulaza Uul
1
prema
naponu na izlazu Uiz
2
,
c) dobivene vrijednosti napona na izlazu Uiz
1
,
prema izlazu Uiz
2
(diferencijalni izlaz)?
Za svako mjerenje:
1. Snimiti šemu spoja i karakteristike sa
osciloskopa u izvještaj,
2. Izraþunati odgovarajuüe pojaþanje u dB,
3. Napisati kratki komentar.
(Tr1=Tr2=Tr3=BC237, RC=2,2kŸ, RE=1,5kŸ, RB=10kŸ,
Psim=1kŸ/50% (potenciometar za simetriranje),UCC=UEE=12V)
Slika 1.39. Diferencijalno pojaþalo
Vježba II: Invertirajuüi pojaþavaþ
Za invertirajuüi pojaþavaþ sa slike 1.40 realiziran sa µA
741 izraþunati:
Slika 1.40. Invertirajuüi pojaþavaþ sa µA 741
(R1=10kŸ, R2=100kŸ)
a) Pojaþanje ako je R
1
=10kŸ, R
2
=100kŸ
(U=15V, U
ul
=10mV, f=1kHz). Izvršiti
simulaciju EWB ili Multisim softverom i
prikazati rezultate?
b) Pojaþanje ako je R
1
=10kŸ, R
2
=1MŸ (U=15V,
U
ul
=10mV, f=1kHz). Izvršiti simulaciju EWB ili
Multisim softverom i prikazati rezultate?
c) Za pojaþavaþ sa R
1
=10kŸ, R
2
=100kŸ (U=15V,
U
ul
=10mV, f=1kHz) izmjeriti napone i
izraþunati pojaþanje )
U
U
log( 20 A
ul
iz
= u dB
na slijedeüim frekvencijama:
f
(kHz)
1 4 8 10 20 40 80 100 200
A
(dB)

OPERACIONI POJAýAVAýI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
19
Na osnovu izmjerenih vrijednosti nacrtati frekventnu
karakteristiku pojaþavaþa (x-osa frekvencija (kHz), y-
osa pojaþanje A (dB)). Obavezno koristiti Microsoft
Excel.
Odrediti donju i gornju graniþnu frekvenciju pojaþavaþa
(mjesto na frekventnoj karakteristici gdje pojaþanje
poþinje padati za više od 3 dB) i napisati koje su to
vrijednosti.
Vježba III: Ispitati uticaj frekvencije na
rad integratora?
Slika 1.41. Elektronska šema integratora
Spojiti šemu prema slici 3. na ulaz integratora prikljuþiti
pravougaoni napon amplitude 2V, frekvencije 1kHz i
osciloskopom ustanoviti odnose ulaznog i izlaznog
napona. Prikazati dobivene vremenske dijagrame.
Mijenjajuüi frekvenciju ulaznog signala, prema
priloženoj tabeli, ustanoviti kakve promjene se se
dešavaju i napisati kratki komentar. Prikazati sve
dobivene vremenske oblike?
f (Hz) 100 500 1.000 2.000 10.000
Vježba IV: Ispitati uticaj kapaciteta
kondenzatora na rad diferencijatora?
Spojiti šemu prema slici 1.42. Na ulaz diferencijatora
priljuþiti trouglasti napon amplitude 1V, frekvencije
1kHz.
Slika 1.42. Elektronska šema diferencijatora
Mijenjati kapacitet kondenzatora prema priloženoj
tabeli:
C 1 pF 100 pF 0,33 nF 33 nF
Prikazati dobivene vremenske oblike sa osciloskopa za
svaku vrijednost C.
Kako promjena C utiþe na rad diferencijatora? Napisati
kratki komentar.
POLUPROVODNIýKI
SVJETLOSNI
DETEKTORI
Princip rada sunþeve üelije
2
poglavlje
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI DETEKTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
21
2. POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI DETEKTORI
Optoelektronika je grana elektrotehnike koja se, osim
elektriþnim signalom u elektriþnom obliku, bavi
prouþavanjem i primjenom signala u optiþkom obliku
svjetlosti i u bliskom infracrvenom zraþenju.
Optoelekroniþke komponente koriste fotoelektriþne
pojave u poluprovodnicima.
Fotoelektriþne pojave koje se javljaju u poluprovodni-
cima su:
- fotovodljivost,
- fotonaponski efekat i
- elektroluminiscencija.
Fotovodljivost je pojava elektriþne vodljivosti
poluprovodnika pod utjecajem svjetlosti. Djelovanjem
svjetlosti poveüava se i zaporna struja PN-spoja.
Fotonaponski uþinak je pojava napona na PN-spoju
poluprovodnika zbog apsorpcije svjetlosti ili drugog
elektromagnetskog zraþenja. Djelovanjem svjetlosti
nastaje difuzija nosilaca naboja, pa se PN-spoj može
upotrijebiti kao pretvaraþ svjetlosne energije u
elektriþnu.
Elektroluminiscencija je pojava pretvorbe elektriþne
energije u svjetlosnu. Prolaskom struje kroz PN-spoj
nastaje emitiranje svjetlosti pri þemu se PN-spoj može
upotrijebiti kao pretvaraþ elektriþne energije u
svjetlosnu.
Slika 2.1. Spektar elektromagnetnih talasa
Optoelektroniþke komponente dijelimo u slijedeüe
skupine:
- poluprovodniþki svjetlosni detektori koji
svjetlosnu energiju pretvaraju u elektriþnu, a
to su: fotootpomici, fotodiode, fototranzistori,
fototiristori i sunþane üelije;
- svjetlosni izvori koji elektriþnu energiju
pretvaraju u svjetlosnu, a to su: LED diode i
poluprovodniþki laseri;
- optokapler ili optoelektroniþki veznik/sprežnik
je elektroniþka komponenta sastavljena od
LED diode kao izvora svjetlosti i fotodiode ili
fototranzistora kao prijemnika svjetlosti.
Osnovni materijali za optoelektoniþke komponente su:
silicij, germanij, galijev arsenid, i drugi.
U optoelektroniþkim komponentama koristi se vidljivi i
infracrveni spektar elektromagetskih talasa. Ljudsko
oko zapaža samo elektromagnetsko zraþenje u
podruþju talasnih dužina od 380 nm do 760 nm.
Slika 2.1 prikazuje spektar elektromagnetskih talasa
zavisno o talasnoj dužini i pripadajuüim frekvencijama.
2.1. FOTOOTPORNIK
Fotootpornik je elektroniþka komponenta kojoj se
djelovanjem svjetlosti mijenja elektriþni otpor.
Porastom jakosti svjetlosti smanjuje se otpor.
Za fotootpornik se þesto koristi kratica LDR (engl. light
dependent resistors, skraüeno LDR, photoresistors,
photoconductive cell, njem. Fotowiderstand) element je
þiji elektriþni otpor ovisi o osvjetljenosti njegove
površine.
Slika 2.2 prikazuje simbol i izvedbu fotootpornika.
Slika 2.2 Izgled i izvedba fotootpornika
Osvjetljavanjem fotootpornika stvaraju se parovi
nosilaca naboja elektron-šupljina, a time se poveüava
vodljivost materijala, tj. smanjuje elektriþni otpor.
Slika 2.3. Kuüište fotootpornika
Za izradu fotootpornika primjenjuju se kadmijev sulfid
(CdS), kadmijev selenid (CdSe), gerrnanij (Ge), olovni
sulfid (PbS), indijev antimonid (InSb) i olovni selenid
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI DETEKTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
22
(PbSe). Izraÿuju se tako da se kadmijev sulfid
rasporedi u vijugavom obliku na keramiþkoj podlozi
kako bi se postigla veüa površina (slika 2.3). Ako neki
ureÿaj treba djelovati u vidljivu dijelu svjetlosnoga
spektra, upotrijebit üe se fotootpomici od kadmijeva
sulfida ili kadmijeva selenida. Koji se smješta u
metalnom kuüištu ili plastiþnom sa staklenim
prozorþiüem kroz koji se osvjetljava.
Fotootpomici od kadmijeva sulfida su priliþno
neprecizni, ali imaju vrlo velik raspon vrijednosti, od
otprilike 100 ƻ na jakoj svjetlosti do nekoloko Mƻ u
mraku. Fotootpomici su osjetljivi na veliki dio spekra
svjetlosti, ukljuþujuüi vidljivu, infracrvenu i
ultraljubiþastu svjetlosti. Slika 2.4. prikazuje zavisnost
otpora fotootpornika o jakosti svjetlosti.
Slika 2.4. Zavisnost otpora fotootpornik NORP12 od svjetlosti
Spektralna osjetljivost S (engl. spectral sensitivity) je
osjetljivost materijala fotootpornika na pojedini dio
spektra svjetlosti.
Slika 2.5. Osvjetljeni i neosvjetljeni fotootpornik
Relativna spektralna osjetljivost S
rel
je osjetljivost na
nekoj talasnoj dužini u odnosu na osjetljivost pri
referentnoj talasnoj dužini pri kojoj je osjetljivost
maksimalna. Pri referentnoj talasnoj dužini relativna
spektralna osjetljivost je najveüa, a jednaka je 1 ili,
iskazano u postocima, 100 %.
Slika 2.6 prikazuje spektralnu osjetljivost fotootpornika
NORPI2, koji ima najveüu osjetljivost za svjetlost
talasne dužine 550 nm.
Fotootpomici se koriste kao svjetlosne prepreke,
komponente za upravljanje plamenom, mjerenje
osvjetljenosti, vatrodojavu, u sklopovima za regulaciju
svjetlosti kao sklopka za zatamnjenje, kao strujni
prekidaþi i dr.
Slika 2.6. Spektralna osjetljivost fotootpornika NORP12
Fotootpornici se upotrebljavaju za mjerenje osvjetlje-
nosti, osobito u fotografiji i kao sklopke u ureÿajima za
brojenje, automatsko zatvaranje vrata, automatsko
osvjetljavanje i u alarmnim ureÿajima. U takvim ure-
ÿajima fotootpornik je ugraÿen u djelilo napona baze
tranzistora za ukljuþivanje (slika 2.7).
Slika 2.7. Ukljuþivanje tranzistorske sklopke pomoüu
fotootpornika
Napon izmeÿu baze i emitera ovisanje o osvjetljenosti
fotootpornika:
F B
F
CC BE
R R
R
U U
+
=
Kad je fotootpornik neosvjetljen, njegov otpor je velik.
Zato je napon U
BE
dovoljno velik da tranzistor dobiva
struju baze koja ga drži u zasiüenju pa djeluje kao
ukljuþena sklopka. Kad se fotootpornik osvjetli, njegov
otpor se smanji pa se smanjuje i napon U
BE
. Tranzistor
ne dobiva potrebnu struju baze i djeluje kao iskljuþena
sklopka.
Ako je sklopkom potrebno ukljuþivati potrošaþa veüe
snage, umjesto potrošaþa R
C
u kolektorski strujni krug
spaja se namot relea koji svojim radnim kontaktom
ukljuþuje potrošaþ (slika 2.8).
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI DETEKTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
23
Slika 2.8 prikazuje šemu spoja u kojoj fotootpornik
djeluje u krugu baze tranzistora. Porastom jakosti
svjetlosti smanjuje se otpor fotootpornika, raste napon
na bazi, a time i struja baze. Uz odreÿenu jakost
svjetlosti tranzistor provede i aktivira rele. Napon kod
kojeg üe tranzistor provesti podešavamo promjenljivim
otpornikom P. Kad rele privuþe, u kontaktnom krugu
djeluje na ukljuþenje alarma vatrodojave.
Slika 2.8. Primjena fotootpornika
2.2. FOTODIODA
Fotodioda je poluprovodniþki svjetlosni senzor koji
generira elektriþni signal kad na njega djeluje svjetlost.
Fotodioda je poluprovodniþki element strukture sliþne
ispravljaþkoj diodi. Kuüište ima prozorþiü kroz koji se
može osvjetliti PN spoj.
Na slici 2.9 prikazan je presjek fotodiode i simbol. To je
dioda kod koje je anodni kontakt izveden samo na
dijelu P-poluprovodnika, tako da je samo mali dio
površine zaklonjen kontaktom. Katodni kontakt je na N-
tipu poluprovodnika.
Slika 2.9. Princip rada i simbol fotodiode
Fotodioda se u strujni krug spaja tako da je inverzno
polarizirana (slika 2.10). Kad je fotodioda neosvjetljena,
njome teþe vrlo mala tamna struja (engl. dark current,
njem. Dunkelstrom) koju þini inverzna struja (struja
manjinskih nosilaca naboja). Ta struja iznosi za silicijske
fotodiode nekoliko nA, a za germanijske nekoliko µA.
Slika 2.10. Struja neosvjetljene i osvjetljene fotodiode
2.2.1. Fotodioda kao fotogenerator
Kada osvjetlimo površinu poluprovodnika, u blizini PN-
spoja fotoni svjetlosti ostvaruju joniziranje atoma
kristala. Kao posljedica toga generiraju se novi parovi
elektron-šupljina kao slobodni nosioci naboja. Pod
djelovanjem ugraÿenog elektriþnog polja, šupljine
prelaze u P-podruþje, a elektroni u N-podruþje. Nastaje
gomilanje nosilaca pozitivnog naboja u poluprovodniku
P-tipa, a negativnog naboja u poluprovodniku N-tipa.
Izmeÿu elektroda nastaje razlika potencijala, odnosno
elektromotoma sila fotodiode koja za posljedicu može
imati struju fotodiode ako je u krug spojeno potrošaþ
R
T
(slika 2.11). Kažemo da fotodioda radi u režimu
fotogeneratora jer dioda daje elektriþnu energiju bez
vanjskog izvora napona.
Slika 2.11. Fotodioda kao generator
2.2.2. Fotodioda kao detektor svjetlosti
Fotodiodu možemo spojiti i na vanjski izvor (slika 2.12)
tako da pozitivni pol preko otpornika R
T
spojimo na
katodu, a negativni pol na anodu. Na taj naþin
fotodioda je inverzno polarizirana i kada nije osvjetlje-
na, kao što smo rekli, kroz nju teþe samo mala, tzv.
tamna struja (engl. dark current) koja odgovara
inverznoj struji. Kada fotodiodu osvjetlimo, naraste
koncentracija nosilaca naboja u diodi te struja u
vanjskom krugu. Porast struje fotodiode proporcionalan
je jakosti svjetlosti. Jakost struje fotodiode ovisi i o
talasnoj dužini upadne svjetlosti.
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI DETEKTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
24
Slika 2.12. Fotodioda kao detektor svjetlosti
Slika 2.13 prikazuje statiþku karakteristiku fotodiode
koja daje zavisnost struje diode o naponu na diodi uz
stalnu vrijednost svjetlosnog toka.
Slika 2.13. Statiþke karakteristike fotodiode
(prikazane u III kvadrantu)
Važnije karakteristike fotodiode su:
- spektralna osjetljivost (engl. spectral
sensitivity) - osjetljivost diode na talasnu
dužinu svjetlosti;
- karakteristika usmjerenosti - prikazuje
osjetljivost fotodiode o kur; upada svjetlosti za
odreÿenu talasnu dužinu;
- talasna dužina NJ
maks
- talasna dužina svjetlosti
za koju fotodioda imz najveüu osjetljivost, a
može biti u podruþju vidljive ili infracrvene
svjetlosti;
- tamna struja - struja koja teþe kroz zapornu
polariziranu neosvijet1jenu fotodiodu, a može
biti reda vrijednosti od pA do u A;
- zaporni napon - može biti od lOm V do 50 V.
Slika 2.14 prikazuje relativnu spektralnu osjetljivost
fotodiode BP104F koja ima najveüu osjetljivost na
talasnoj dužini svjetlosti NJ=950 nm.
Karakteristika usmjerenosti fotodiode (slika 2.15)
prikazuje relativnu osjetljivost u odnosu na ugao upada
svjetlosti za odreÿenu talasnu dužinu.
Prema konstrukciji fotodiode mogu biti: PN-fotodiode,
Schottkyjeve fotodiode, PIN fotodiode i lavinske
fotodiode - APD (engl. avalanche photodiodey).
Materijali koji se koriste za izradu fotodiode moraju
imati osobina da fotoni svjetlosti odreÿenog spektra
imaju dovoljno energije za pobudu elektrona preko
inverznog sloja i proizvodnju dovoljne struje na
potrošaþu.
Slika 2.14. Relativna spektralna osjetljivost fotodiode BP104F
zavisno o talasnoj dužini svjetlosti
Slika 2.15. karakteristika usmjerenosti fotodiode BP104F
Tipiþni materijali su:
- silicij za spektar od 190 nm do 1 100 nm;
- germanij za spektar od 400 nm do 1 700 nm;
- indij-galijev arsenid za spektar od 800 nm do
2600 nm.
Kuüišta fotodioda imaju stakleni prozorþiü kroz koji se
može osvjetliti PN-spoj (slika 2.16).
Slika 2.16. Kuüišta fotodiode
Fotodioda u primjeru prema slici 2.17 koristi se za
detekciju dima.
Svjetlost koja se reflektira od þestica dima prema
fotodiodi utjeþe na njezinu vodljivost. Što je dim gušüi,
to üe reflektirana svjetlost biti jaþa i porast üe struja
kroz diodu. Porastom struje raste i napon na otporniku
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI DETEKTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
25
R. Kad napon na otporniku dostigne vrijednost veüu od
referentnog napona, komparator koji je izveden s
operacionim pojaþalom promijeni stanje na svom izlazu
na pozitivnu vrijednost U
CC
Tranzistor provede struju i
ode u stanje zasiüenja te se ukljuþi alarm.
Slika 2.17. Komora za skupljanje i detekciju dima sa
ekvivalentnom elektronskom šemom
Fotodioda se upotrebljava za detekciju svjetlosnog
signala i njegovo pretvaranje u elektriþni signal.
Fotodiode se primjenjuju u daljinskim upravljaþima za
televizor i video ureÿaje, u optiþkim komunikacijama,
automatima, automatskom upravljanju, za daljinsku
kontrolu za razliþite ureÿaje, kod preciznih mjerenja
jakosti svjetlosti u nauci i industriji, itd.
Fotodioda kao i fotootpornik može poslužiti za
ukljuþivanje tranzistorske sklopke. Fotodioda se u
strujni krug spaja tako da je inverzno polarizirana (slika
2.18).
Slika 2.18. Ukljuþivanje tranzistorske sklopke pomoüu diode
Tranzistor djeluje kao ukljuþena sklopka kad je dioda
osvjetljena jer struja kroz fotodiodu teþe u bazu
tranzistora.
Kad je dioda neosvjetljena, smanji se njezina vodljivost
pa tranzistor više ne dobiva dovoljnu struju da bi bio u
zasiüenju te djeluje kao iskljuþena sklopka.
Znatno veüu osjetljivost na svjetlost u usporedbi s fo-
todiodom imaju fototranzistori (od nekoliko µA/lx do
nekoliko stotina µA/lx). Meÿutim, brzina rada im je
znatno manja od brzine rada fotodiode. Vrijeme uklju-
þenja, a posebno iskljuþenja, znatno je duže, reda veli-
þine nekoliko µs, dok kod fotodioda može biti manje od
ns.
2.3. FOTOTRANZISTOR
Fototranzistor je svjetlošüu upravljivi bipolarni
tranzistor.
Slika 2.19 prikazuje simbol i presjek fototranzistora.
Fototranzistor nalikuje fotodiodi kojoj je dodan još i
emiter te je dobiven tranzistor koji ima veliku površinu
baznog spoja.

Slika 2.19. Presjek i simbol fototranzistora
Fototranzistor je konstruiran tako da je širina
osiromašenog podruþja baza-emiter sasvim mala, a
širina osiromašenog podruþja baza-kolektor velika.
Svjetlost djeluje uglavnom na površinu baze i apsorbira
se u osiromašenom podruþju baza-kolektor. Iz presjeka
fototranzistora vidljivo je da inverzno polarizirani PN-
spoj baza-kolektor služi kao fotodioda.
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI DETEKTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
26
Slika 2.20. Polarizacija fototranzistora
Djelovanje fototranzistora sliþno je djelovanju obiþnih
bipolarnih tranzistora s tim da se struja baze stvara
osvjetljavanjem PN spoja baza-kolektor. Fototranzistor
se može predstaviti s pomoüu spoja bipolarnoga tranzi-
stora i fotodiode spojene izmeÿu kolektora i baze (slika
2.20). na istoj slici je prikazan naþin povezivanja
fototranzistora u strujni krug, tj. njegovu polarizaciju.
Struja I
ĭ
=I
B
, koja nastaje djelovanjem svjetlosti,
odgovara struji baze tranzistora te je ukupna
kolektorska struja l
C
:
l
C
= I
ĭ
+ l
C
' = I
ĭ
+ ǃI
ĭ
= (1+ǃ)I
ĭ
= (1+ǃ)I
B
,
Prema tome, fototranzistor je (1+ǃ) puta osjetljiviji od
fotodiode koja ima istu efektivnu površinu.
Kad fototranzistor nije osvjetljen, njime teþe vrlo mala
tamna struja, odnosno inverzna struja zasiüenja baza-
kolektor, reda vrijednosti nekoliko nA do nekoliko
desetaka nA.
Fototranzistori mogu biti izvedeni s tri izvoda (kolektor,
emiter i baza) ili sa samo dva (kolektor i emiter) (slika
2.24). Fototranzistor s tri izvoda, kad je neosvjetljen,
djeluje poput obiþnoga bipolarnog tranzistora. Ako se
primjenjuje kao fototranzistor, spajanjem otpornika iz-
meÿu baze i emitera može mu se podešavati
fotoosjetljivost (slika 2.21). Uz veüi otpor R
B
veüa je
osjetljivost.
Slika 2.21. Podešavanje fotoosjetljivosti fototranzistora
Primjenom fototranzistora postiže se poveüanje
osjetljivosti u odnosu na fotodiodu. Brzina odziva
fototranzistora na svjetlosnu pobudu je manja nego za
fotodiodu. Fotodioda se koristi kod viših frekvencija,
npr. u telekomunikacijama. Fototranzistor se koristi na
nižim frekvencijama u senzorima u procesnoj tehnici,
gdje nije bitna brzina.
Slika 2.22 prikazuje izlaznu karakteristiku
fototranzistora koja daje zavisnost I
C
od naponu U
CE
uz
jakost svjetlosti kao parametar. Ona je potpuno nalik
tipiþnoj izlaznoj karakteristici NPN-tranzistora, pri þemu
se umjesto I
B
na svakoj krivulji pojavljuje jakost
svjetlosti izražena u luksima.
Slika 2.22. Izlazna karakteristika fototranzistora SFH3310
Fototranzistor nije jednako osjetljiv na razliþite talasne
dužine svjetlosti i svaki tip tranzistora ima svoju krivulju
spektralne osjetljivosti. Slika 2.23 prikazuje relativnu
spektralnu osjetljivost fototranzistora SFH3310 koji ima
maksimalnu spektralnu osjetljivost za talasnu dužinu
svjetlosti NJ= 550nm.
Slika 2.23. Spektralna osjetljivost fototranzistora SFH3310
Tranzistor je zatvoren u prozirno kuüište konkavnog
oblika prema slici 2.24, kako bi fokusirana svjetlost
mogla prodrijeti do tranzistorskog þipa.
Slika 2.24. Kuüište fototranzisora
U primjeru prema slici 2.25 alarm se ukljuþuje
nestankom svjetlosti.
Dok je svjetlost odreÿene jakosti, fototranzistor je u
stanju zasiüenja napon na upravljaþkoj elektrodi
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI DETEKTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
27
tiristora je malen te tiristor ne vodi struju. Smanjenjem
jakosti svjetlosti tranzistor odlazi u stanje zakoþenja.
Preko otpomog djelila R
1
i R
2
tiristor se ukljuþuje i
aktivira alarm.
Slika 2.25. Detekcija nestanka svjetlosti fototranzistorom
Za potrebe ukljuþivanja potrošaþa koja zahtijevaju veüe
struje (npr. elektromagneti) proizvode se fototranzistori
u Darlingtonovom spoju (slika 2.26).
Slika 2.26. Ukljuþivanje relea pomoüu fototranzistora u
Darlingtonovom spoju
Fototranzistor se primjenjuje u industrijskoj elektronici,
u krugovima za kontrolu i upravljanje, za detekciju
svjetlosti, svjetlosni senzor, senzor za pozadinsko
osvjetljenje (npr. kod LCD ekrana), itd.
2.4. FOTOTIRISTOR
Fototiristor je tiristor koji se okida svjetlosnim
impulsom.
Fototiristor (engl. light activated ailicon controlled
rectifter, skraüeno LASCR, njem. Fotothyristor) djeluje
sliþno jednosmjernom triodnom tiristoru s time da ima
dvije upravljaþke elektrode, a u stanje voÿenja dovodi
se osvjetljenjem PN-spoja upravljaþke elektrode G
2
.
Dobro je osobina fototiristora, u usporedbi s ostalim
optodetektorima, što izlazna struja nije zavisna o
jakosti osvjetljenja. Svjetlošüu se fototiristor samo
dovodi u stanje vodljivosti, a nakon toga je njegova
struja nezavisna o osvjetljenosti.
Fototiristor djeluje kao obiþan jednosmjeni triodni
tiristor, koji se zasniva na PNPN strukturi, s tim da se u
stanje voÿenja može dovesti osvjetljenjem P-podruþja
do katode (slika 2.27).
Slika 2.27. Struktura i simbol fototiristora
Svjetlosnim se impulsom fototiristor samo dovodi u
stanje voÿenja. Kad fototiristor provede struju, nije mu
više potreban svjetlosni impuls. Vodljivi tiristor se
isklapa prirodnim prolaskom elektriþne struje kroz nulu.
Mnogi fototiristori imaju dostupnu upravljaþku
elektrodu na koju se može dovesti impuls za okidanje
tiristora, ali je najosjetljiviji uz otvorenu upravljaþku
elektrodu.
Slika 2.28. Strujno naponska karakteristika tiristora
Slika 2.28 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku
fototiristora. Oblik karakteristike odgovara obiþnom tiri-
storu. Kod fototiristora trenutak ukljuþenja ovisi o
jakosti svjetlosti.
Kao i druge fotoosjetljive komponente, fototiristor se
ugraÿuje u kuüište s prozorþiüem kroz koji svjetlost
djeluje, a i izraÿuje se na bazi aluminij-galijevog
arsenida (AlGaAs).
Takoÿer se izraÿuje i fototrijak, koji u naþelu radi kao i
fototiristor.
Slika 2.29 prikazuje spoj fototiristora kojem se
svjetlosni impuls dovodi na upravljaþku elektrodu. Izvor
svjetlosti je laserska dioda koja je spojena na kraju
svjetlovoda. Potrošaþ je spojen u krug visokog napona.
Slika 2.29. Struni krug sa fototiristorom
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI DETEKTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
28
Prednost ovakve pobude fototiristora je jednostavnost
pobude na upravljaþkoj elektrodi. Na ovaj naþin
ostvarena je elektriþna izolacija izmeÿu upravljaþkog
kruga i strujnog kruga potrošaþa.
U anodnom krugu može se spojiti visoki napon jer
svjetlovod preko kojeg dolazi svjetlost nije osjetljiv na
elektromagnetske smetnje.
Potrošaþ Rp može se spojiti u krug anode ili upravljaþke
elektrode G
1
. U krugu izjeniþne struje (slika 2.30)
fototiristor prestaje voditi kad struja padne ispod vri-
jednosti struje držanja.
Slika 2.30. Izmjeniþni strujno krug sa fototiristorom
Slika 2.31. Istosmjerni strujni krug sa fototiristorom
Da bi se fototiristor iskljuþio, u istosmjernom strujnom
krugu mora se napon anode smanjiti na vrijednost nižu
od napona držanja (slika 2.31). Spajanjem vanjskog
otpora R
G
reda veliþine nekoliko desetaka kilooma
izmeÿu upravljaþke elektrode G
2
i katode, regulira se
osjetljivost fototiristora i sprijeþava moguüa
samopobuda zbog inverzne struje.
Fototiristor se uglavnom koristi u sklopovima
energetske elektronike.
2.5. SUNýANE ûELIJE
Sunþeva svjetlost se u tehnologiji Sunþeve energije
koristi za dobivanje topline i elektriþne energije.
Sunþana üelija je poluprovodniþka naprava za izravno
pretvaranje sunþeve energije ili druge svjetlosti u
elektriþnu energiju. Sunþana üelija je izvor istosmjernog
napona.
Proizvodi se od monokristalnog ili amorfnog silicija.
Površina sunþanih üelija je velika kako bi se dobili što
veüi napon i struja.
Sunþana üelija se izvodi kao PN-dioda (slika 2.32).
Djelovanjem Sunþevog zraþenja generiraju se parovi
nosilaca naboja. Zbog elektriþnog polja u
osiromašenom podruþju, generirani parovi naboja se
razdvajaju, slobodni elektroni kreüu se u smjeru N-
poluprovodnika, a šupljine u smjeru P-poluprovodnika.
Na prikljuþcima PN-diode stvara se fotonapon, odnosno
istosmjeni napon vrijednosti od 0,4 do 0,5 V.
Slika 2.32. Princip rada i simbol sunþeve üelije
Sunþana üelija naziva se i fotonaponska (FN) üelija.
Spajanjem više sunþanih üelija dobiju se sunþane ploþe
(slika 2.33).
Slika 2.33. Paneli od sunþevih üelija
Serijskim povezivanjem više sunþanih üelija dobije se
veüi napon, a paralelnim povezivanjem veüa struja.
Sunþane ploþe slažu se u kolektore. Dodavanjem
pretvaraþa, regulatora i ostalih potrebnih komponenti
dobije se fotonaponski sistem.
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI DETEKTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
29
Ako se u vanjski krug tako izvedeno ga PN spoja pri-
kljuþi potrošaþ, kroz njega üe teüi struja (slika 2.34).
Napon na potrošaþu i struja kroz njega ovise o
osvjetljenosti. PN spoj izveden kao fotogenerator naziva
se sunþana üelija ili fotoelement (engl. solar cell, njem.
Solarzelle, Fotoelernente).
Slika 2.34. Napajanje potrošaþa iz sunþeve baterije
Kad su fotoelementi neosvjetljeni, potrošaþ dobiva
struju iz akumulatora. Kad su fotoelementi osvjetljeni,
njihov napon napaja potrošaþ i puni akumulator napona
U. Dioda D sprijeþava izbijanje akumulatora preko
fotoelemenata za vrijeme dok je sunþana baterija
neosvjetljena.
Sunþeve üelije imaju dug vijek trajanja (preko 30
godina), visoku efikasnost (karakteristiþno za üelije od
monokristalnog silicija), veliku mehaniþku otpornost i
robusnost, jednostavnost instaliranja, ne emitiraju
nikakva zraþenja, ne proizvode nusprodukte, u radu ne
troše nikakve tvari, nemaju pokretnih dijelova i ne
zahtijevaju nikakvo gorivo.
Na slici 2.35 prikazan je primjer tranzistorske sklopke
upravljane svjetlom s pomoþu fotoelementa. Napon U
BE
jednak je zbiru pada napona na otporu R
2
i napona
koji daje fotoelement U
F
:
F
2 1
2
CC BE
U
R R
R
U U +
+
=
Otpori R
1
i R
2
tako su odabrani da je napon U
BE
<0,5 V
dok je fotoelement neosvjetljen. U tom sluþaju
tranzistor je u zakoþenju. Kad se fotoelement osvjetli,
napon U
F
i pad napona na R
2
daju napon U
BE
>0,7 V što
dovodi tranzistor u zasiüenje.
Slika 2.35. Tranzistorska sklopka upravljana sunþevom üelijom
Nedostatak sunþanih üelija je nemoguünost funkcioni-
ranja bez prisutnosti svjetlosti.
Sunþane üelije koriste se za napajanje satova,
kalkulatora, prometnih znakova na cestama, željezniþke
signalizacije, parkirnih satova, telefona, pokretnih
radijskih i televizijskih stanica, ureÿaj a za navigaciju,
satelita, svemirskih stanica, itd.
Sunþani kolektori postavljaju se na krovove kuüa i
koriste se za zagrijavanje vode za potrebe kuüanstava.
Na slici 2.36 dat je pregled karakteristika fotodetektora
koje smo obradili u ovome poglavlju.
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI DETEKTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
30
Slika 2.36. Pregled karakteristika fotodetektora
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI DETEKTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
31
POLUPROVODNIýKI
SVJETLOSNI IZVORI
Stupþasti displej
3
poglavlje
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI IZVORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
32
3. POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI IZVORI
3.1. SVJETLEûE – LED DIODE
Svjetleüa – LED dioda je optoelektroniþki izvor koji
pretvara elektriþnu energiju u svjetlosnu.
Komercijalni naziv za takve svjetleüe diode je LED
(engl. light emitting diode). Svjetleüa dioda je posebna
vrsta poluprovodniþke diode koja emitira fotone
svjetlosti kada je propusno polarizirana. Osobina
emisije svjetlosti LED diode naziva se injektirana
elektroluminiscencija. Ona se dogaÿa kada se manjinski
nosioci rekombiniraju s nosiocima suprotnog tipa u
osiromašenom podruþju. Jakost elektromagnetskog
zraþenja proporcionalna je jakosti struje.
Slika 3.1 prikazuje simbol LED diode i njen
pojednostavljeni presjek.
Slika 3.1. Pojednostavljeni presjek i simbol LED diode
Djelovanje LED diode pokazano je na slici 3.2. Dioda
svjetli kad je propusno polarizirana. Otpornik R
sprijeþava porast struje kroz diodu iznad dopuštene
vrijednosti. Kad je dioda nepropusno polarizirana ne
svjetli i na njoj je napon prikljuþenog izvora (inverzni
napon).
Slika 3.2. Direktni i inverzni spoj LED diode
Talasna dužina emitirane svjetlosti, odnosno boja
svjetlosti, mijenja se zavisno o upotrijebljenom
poluprovodniþkom materijalu. Boja emitirane svjetlosti
varira od infracrvenog preko vidljivog do
ultraljubiþastog dijela spektra. Izraÿuju se LED diode
koje emitiraju crvenu, naranþastu, žutu, zelenu, plavu
ili bijelu svjetlost.
Tipiþni složeni poluprovodniþki materijal koji se koristi
je GaAs
1-x
P
x
(gallijev arsenid fosfid), gdje x predstavlja
omjer fosfora i arsena, o þemu ovisi talasna dužina
emitirane svjetlosti.
Tabela 3.1. Materijali za LED diode
Tabela 3.1 prikazuje tipiþne poluprovodniþke materijale
za LED diode, za odreÿene talasne dužine svjetlosti,
kao i propusni napon na diodi pri struji 20mA.
Kao što smo rekli za izradu LED dioda primjenjuju se
spojevi galija s arsenom i fosforom. Zavisno o sastavu,
LED diode mogu dati infracrveno, crveno, žuto, zeleno
ili plavo svjetlo odgovarajuüih strujo-naponskih
karaktristika (slike 3.3 i 3.4)
Slika 3.3. Strujno naponska karakteristika LED diode
Slika 3.4. Relativna spektralna emisija LED diode
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI IZVORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
33
Najjednostavnija izvedba LED diode je njezina upotreba
kao žarulje ili indikatora. Osim toga, LED diode
upotrebljavaju se kao signalni i kontrolni elementi te
izvori svjetlosti u razliþitim ureÿajima. U usporedbi sa
žaruljicama znatno su boljih svojstava, posebno s
obzirom na vijek trajanja, moguünost rada s malim
naponima, mali utrošak snage i otpornost na udare i
vibracije. Nedostatak im je mali dopušteni inverzni
napon, svega nekoliko V.
Osnovna izvedba LED diode indikatora sastoji se od
kristala, izvoda s kuüištem gdje je smješten kristal i
epoksi-kuüišta koje sve drži zajedno, štiti kristal i
fokusira svjetlost (slika 3.5). Udubljenje u kojem se
nalazi kristal oblikovano je tako da svjetlost fokusira
prema naprijed. Svjetlost diode ne vidi se iz svih
smjerova podjednakom jakošüu.


Slika 3.5. Kuüišta LED diode
Slika 3.6. Svjetiljka sa svjetleüim diodama
Važnije veliþine LED diode su:
- jakost emitirane svjetlosti kod odreÿene struje
propusne polarizacije. Slika 3.7 prikazuje
relativnu zavisnost jakosti svjetlosti o struji
LED diode;
- talasna dužina zraþene svjetlosti pri
maksimalnom zraþenju;
- spektralna širina zraþenja, pri kojoj je zraþenje
jednako polovini maksimalnog. Slika 3.8
prikazuje relativnu jakost zraþenja zavisno o
talasnoj dužini svjetlosti;
- ugao zraþenja pri kojem je zraþenje jednako
polovini maksimalnog, a ovisi o tipu kuüišta.
Slika 3.9 prikazuje karakteristiku usmjerenosti
za jednu svjetleüu diodu, koja daje zavisnost
jakosti zraþenja o kutu. U primjeru je ugao
zraþenja 15°.
Propusna strujno-naponska karakteristika LED diode
sliþna je karakteristici PN-diode, pri þemu napon praga
otvaranja ima vrijednost od 1,5 do 3,5 V, zavisno o
tipu.
Oþekivani vijek trajanja (MTBF - srednje vrijeme
otkaza) LED diode kreüe se u rasponu od 100.000 do
preko 1.000.000 sati. Pritom se smatra da je LED dioda
završila svoj vijek upotrebe kada zraþenje svjetlosti
padne na polovicu prvobitnog zraþenja. Vijek trajanja
diode ovisi o materijalu, struji voÿenja, temperaturi i
vlazi.
Slika 3.7. Relativna zavisnost jaþine svjetlosti od struje
Slika 3.8. Relativna jakost zraþenja od talasne dužine zraþene
svjetlosti
Slika 3.9. Usmjerena karakteristika LED diode
3.1.1. 7-segmentni displej
Tipiþna primjena LED diode je u 7-segmentnom displeju
gdje je integrirano 7 LED dioda za prikaz
broj/znamenke i jedna dioda za prikaz decimalne toþke.
7-segmentni pokaznici (engl. 7-segment indicator, 7-se-
gment display, njem. Siebensegmentanzeige) izraÿeni
su od sedam LED segmenata. Prema tome koji su
segmenti aktivirani, na displeju se dobije jedan od
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI IZVORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
34
brojeva decimalnoga brojnog sistema (slika 3.10).
Primjenjuju se za praüenje stanja digitalnih sklopova
(brojila, registara i drugih). Kao svjetleüi segmenti vrlo
þesto se koriste LED diode.
Slika 3.10. 7-segmentni displej
Prema slici 3.10 u kuüištu su katode spojene zajedno, a
na anode dolazi signal. Takoÿer postoji spoj gdje su
anode spojene zajedno. Zavisno o signalu koji dolazi na
pojedine anode, LED diode na displeju prikazuju se kao
odreÿena znamenka.
7-segmentni displej moguüe je izvesti upotrebom
pojedinaþnih dioda. Serijskim spajanjem dviju ili više
dioda ujedan segment mogu se dobiti pokaznici
potrebnih dimenzija. Kod 7-segmentnog displeja sa
svjetleüim diodama diode mogu biti spojene na dva
naþina (slika 3.11).
Slika 3.11. naþin spajanja 7-segmentnog displeja
Za displej u kojem su katode spojene na zajedniþku
toþku (engl. common-cathode type, njem. gemeinsame
Katodenanschluss), pojedini segmenti na ulazima a-g
aktiviraju se naponom iznosa U
CC
. Zajedniþka elektroda,
tj. katoda spaja se na uzemljenu toþku (minus pol
izvora napajanja). Napon U
CC
na ulazima a-g tjera
struju kroz diode prema uzemljenoj toþki i te diode
svjetle.
Kod displeja u spoju zajedniþke anode (engl. common-
anode type, njem. gemeinsame Anodenanschluss)
segmenti na ulazima a-g aktiviraju se naponom 0V.
Zajedniþka elektroda, tj. anoda spaja se na napon
napajanja. Napon napajanja tjera struju kroz one diode
þije su katode na potencijalu 0V i te diode svjetle.
LED diode koriste se kao indikatori stanja na
instrumentima, pokazivaþi u automobilima, daljinskim
upravljaþima, a u novije doba upotreba LED diode
proširila se na baterijske svjetiljke, svjetla na
automobilima, prometne znakove, kuüne žarulje,
mobitele i drugo.
Jedna od važnih primjena LED dioda je u optiþkim
telekomunikacijama, gdje LED dioda služi kao izvor
svjetlosti za prenos signala svjetlovodom.
Slika 3.12. Primjeri izvedbe 7-segmentnog displeja
3.1.2. Stupþani diplej
Stupþani displej (engl. bargraph display) sastoji se od
segmenata (LED dioda) koji su postavljeni jedan iznad
drugoga. Zavisno o vrijednosti prikljuþenoga napona
svjetli veüi ili manji broj segmenata þime slikovito
pokazuje promjene napona na nekoj mjernoj toþki. Na
slici 3.13 to je izmjeniþni sinusoidni napon niske
frekvencije.
Signal se na stupþani displej prikljuþuje preko dekodera
BGD (slika 13.14) koji se sastoji iz onoliko komparatora
koliko segmenata ima displej. Na neinvertirajuüe ulaze
komparatora dovodi se referentni napon U
ref
preko
otpornoga djelitelja, a na neinvertirajuüe ulaze izravno
napon koji se promatra.
Komparatori kojima je napon na neivertirajuüem ulazu
veüi od napona na invertirajuüem ulazu (referentni
napon) daju na izlazu napon koji aktivira pripadne
segmente.
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI IZVORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
35
Slika 3.13. Djelovanje stupþanog displeja
Slika 3.14. Dekoder za stupþani displej
Slika 3.15. Primjeri izvedbi stupþanog displeja
3.2. LASERSKA DIODA
Laserska dioda je posebno projektirana PN-dioda. koja
polarizaciji generira koherentnu svjetlost vrlo uske
širine spektra.
Svjetlost koju emitira laserska dioda je
monohromatska, tj. samo jedne talasne dužine i
usmjerena je u uskom snopu. Snop je koherentan, što
znaþi da su elektromagnetski talasi meÿusobno u istoj
fazi i šire se istom brzinom.
Rijeþ laser je kratica od engleskog naziva light
amplification by stimulated emission of radiation.
Spojimo li lasersku diodu na izvor napajanja tako da je
propusno polarizirana (pozitivni pol na P-, a negativni
pol na N-stranu), šupljine iz P-podruþja i elektroni iz N-
podruþja bit üe injektirani u PN-prijelaz.
Elektroni i šupljine rekombiniraju se uz emisiju fotona
(spontana emisija). Dolazi do stvaranja fotonske lavine
jer svaki ovako stvoreni foton uzrokuje stvaranje
slijedeüih koji imaju iste optiþke osobine (istu fre-
kvenciju, smjer, stanje polarizacije), pa dolazi do
pojave tzv. stimulirane emisije. Fotoni koji dolaze do
lijevog kraja poluprovodniþkog kristala prikazanog na
slici 3.15 odbijaju se od ogledala nazad u kristal. Kada
fotoni doÿu do ogledala na desnom kraju kristala, dio
napušta kristal kroz emitirajuüi otvor kao jak snop
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI IZVORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
36
svjetlosti, a dio se reflektira nazad i potiþe nastanak
novih fotona.
Slika 3.15. Graÿa i simbol laserske diode
Kao što vidomo laserske diode se sastoje od PN spojeva
složenih struktura. Za izradu se primjenjuju kombinacije
poluprovodniþkih materijala kao što su galij, arsen, indij
i aluminij. Izvori laserskog tipa emitiraju uski snop
koherentne svjetlosti modulacijske frekvencije od
nekoliko stotina MHz (za LED diode nekoliko desetaka
MHz).
Postoje tri tipa poluprovodniþkih lasera:
- monoprijelazni laser,
- jednostruki heterostrukturni i
- dvostruki heterostrukturni laser.
Na slici 3.16 prikazana je graÿa jednostruke
heterostrukturne laserske diode.
Slika 3.16. Graÿa heterostrukturnog lasera
Slika 3.17. Nastajanje laserske svjetlosti
Otpušteni fotoni oslobaÿaju sve veüi broj drugih fotona
iste talasne dužine i frekvencije. Fotoni udaraju okomito
na "poliranu" reflektirajuüu površinu i kreüu se duž osi-
romašenoga podruþja prema djelomiþno reflektirajuüoj
površini. Tako nastaje laserska svjetlost (slika 3.17).
Poveüanjem broja struktura unutar laserske
konfiguracije poboljšavaju se osobine laserske diode, tj.
poveüava se indeks loma i izlazna snaga. Dijagram sa
slike 3.18 pokazuje zavisnost izlazne snage o struji
dvostrukoga heterostrukturnog lasera i LED diode.
Slika 3.18. Poreÿenje karakteristika LED diode i lasera
Korištenjem razliþitih tipova poluprovodniþkih materijala
može se dobiti svjetlost razliþitog (veoma uskog)
opsega frekvencija. Meÿutim, stvarna frekvencija
svjetlosti koju laser zraþi odreÿena je veliþinom
optiþkog rezonatora, tj. razmakom izmeÿu ogledala na
krajevima postavljenih okomito na PN-spoj.
Izraÿuju se poluprovodniþki laseri vrlo složene
poluprovodniþke strukture. Npr. složena struktura na
bazi galijeva arsenida daje svjetlost talasne dužine 750
do 900 nm, a indijev galijev arsenid fosfid daje svjetlost
talasne dužine 1200 do 1 700 nm.
Oblik kuüišta laserske diode zavisi o primjeni. Sva
kuüišta imaju prozirni otvor za lasersku svjetlost. Slika
3.19 i 3.20 prikazuje presjek jednog kuüišta i izvedbu.
Slika 3.19. Presjek kuüišta laserske diode
Slika 3.20. Primjer izvedbe laserske diode
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI IZVORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
37
Laserske diode postale su gotovo najvažniji proizvod
optoelektroniþke industrije. Prednosti laserske diode su
mnogostruke, naime, to je monohromatski, koherentni
izvor svjetlosti. Laserska dioda je lagana, dugog
životnog vijeka te male potrošnje elektriþne energije.
Osim toga, što je vrlo važno u komunikacijama, može
se izravno modulirati, i to vrlo visokim frekvencijama,
jer je talas nosilac oko 500 THz.
Upotrebljavaju se u lokalnim telekomunikacijskim
sistemima, zemaljskom interkontinentalnom prenosu
podataka, lokalnim (raþunalnim) mrežama (local area
network, LAN), modernim upravljaþkim sistemima, u
avionima i drugim vozilima te u suvremenim sistemima
za prenos videosignala.
Koriste se i u audiovizualnoj tehnici za proizvodnju
kompaktnih diskova (CD-a i CD-RlRW-a) i DVD ureÿaja.
Veliku primjenu imaju li mjernoj i kontrolnoj tehnici te u
medicini.
3.3. OPTOKAPLERI
Fotovezni elementi (engl. optocoupler, optically-
coupled-isolator, njem. optoelektronische Koppel-
elemente, Optokoppler) kombinacija su svjetlosnoga
izvora (LED dioda) i fotodetektora (najþešüe fotodioda,
ili fototranzistor) u jednome kuüištu.
Primjenjuju se kad je u nekom ureÿaju potrebno
galvanski odvojiti dva strujna kruga. U tu svrhu
optokapleri sve više potiskuju primjenu transformatora i
relea. Dobre osobine optokaplera jesu vrlo veliki otpor
izmeÿu ulaznoga i izlaznoga kruga, frekvencijsko
podruþje rada do nekoliko stotina kHz, nema
mehaniþkih kontakata, male dimenzije, otpornost na
udare i vibracije, vrlo dugi vijek trajanja, moguünost
izravnoga spoja s integriranim digitalnim sklopovima,
visoki izolacijski napon izmeÿu ulaznoga i izlaznoga
dijela. Primjenjuju se za nadzor visokonaponskih izvora
napajanja, u sklopovima za prijelaz s integriranih
digitalnih na druge sklopove, za nadzor brzine vrtnie
itd.
Osnovna namjena optokaplera je galvanski odvojiti
jedan strujni krug od drugog. Poluprovodniþki svjetlosni
izvor obiþno je GaAs infracrvena LED dio da, a
fotodetektor je najþešüe fotodioda ili fototranzistor.
Izraÿuju se optokapleri kojima je fotodetektor tiristor,
trijak, MOSFET i CMOS, zavisno o primjeni.
Kad je ulazni napon O V, LED dioda optokaplera je
inverzno polarizirana i ne osvjetljava fototranzistor.
Tranzistor je u zakoþenju pa je napon U
CE
praktiþno
jednak naponu napajanja tranzistorske sklopke. Kad
ulazni napon dostigne vrijednost koja propusno
polarizira svjetleüu diodu optokaplera, ona osvjetljava
fototranzistor. Tranzistorom teþe struja kolektora I
C
, a
napon U
CE
je mali (tranzistor u zasiüenju).
Slika 3.22 prikazuje optokapler sa svjetleüom diodom i
fototranzistorom u jednom kuüištu.
Slika 3.21. Djelovanje optokaplera
Slika 3.22. Optokapler sa svjetleüom diodom i tranzistorom
Dovoÿenjem elektriþnog signala na ulaz, LED dioda
pretvara elektriþni signal u svjetlosni - emitira svjetlost.
Svjetlost pada na bazu tranzistora koji svjetlosni signal
pretvara u elektriþni.
Slika 3.23. Odnos struje kolektora i struje LED diode
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI IZVORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
38
Fototranzistor pod djelovanjem svjetlosti odlazi u stanje
zasiüenja, a vrijednost kolektorske struje ovisi o ulaznoj
struji I
D
kroz svjetleüu diodu (slika 3.23). Kada
iskljuþimo struju kroz svjetleüu diodu, ona prestaje
svjetliti i izlazni fototranzistor odlazi u stanje zakoþenja.
Prema tome, optokapler prenosi digitalni signal.
Za upotrebu optokaplera, osim veü spomenutih
podataka za LED diode i fototranzistore, znaþajan
podatak je izolacijski napon (engl. isolation voltage,
njem. Isolationsspannung). To je najveüa dopuštena
razlika napona izmeÿu ulaznoga i izlaznoga dijela
optokaplera. Kreüe se u rasponu od 0,5 pa do nekoliko
kV.
Svjetlosni izvor i fotodetektor integrirani su u istom
neprozirnom kuüištu koje ima tipiþno 6 (slika 3.24) ili 8
izvoda za dvostruki optokapler. Svjetlosni izvor i
fotodetektor odvojeni su prozirnim izolatorom koji
onemoguüava protiecanje bilo kakve struje izmeÿu njih.
Optokapler mora izdržati ispitni napon izmeÿu predajne
i prijemne strane od 500 do 7500 V, zavisno o tipu.
Slika 3.24. Kuüišta optokaplera
Optokapleri su malih dimenzija, bez mehaniþkih
dijelova, imaju veliku brzinu rada te dug vijek trajanja.
Važniji parametri optokaplera su:
- istosmjema struja LED diode,
- maksimalni zaporni napon LED diode,
- probojni napon fototranzistora,
- maksimalna kolektorska struja fototranzistora,
- izolacijski ispitni napon i
- omjer struje kolektora tranzistora i struje
diode, I
C
/I
D
(slika 3.23).
Proizvoÿaþ daje izlaznu karakteristiku tranzistora kojem
je parametar struja diode umjesto struje baze (slika
3.25) i zavisnost omjera struje kolektora i struje diode
(slika 3.23).
Npr. odaberemo li struju kroz ulaznu svjetleüu diodu
I
D
=2mA, u toþki A na slici 3.23, oþitamo da je
I
C
/I
D
=50%, uz U
CE
=5V. Iz toga proizlazi da je
maksimalna kolektorska struja izlaznog tranzistora
I
C
=1mA.
Slika 3.25. Izlazna karakteristika optokaplera TLP733
Slika 3.26 prikazuje primjer strujnog kruga s
optokaplerom kakav se koristi u telekomunikacijama.
Uz pozitivan impuls na ulazu, koji se invertira, LED
dioda provede struju i emitira svjetlost koja pada na
bazu fototranzistora. Tranzistor provede struju i odlazi
u stanje zasiüenja. Na otporniku R
1
je pozitivni impuls
amplitude približno U
CC2
. Izlazni impuls odgovara
ulaznom impulsu, a ostvareno je galvansko odvajanje
predajnog i prijemnog strujnog kruga, pri þemu su
izvori napajanja U
CC1
i U
CC2
dva nezavisna naponska
izvora.
Slika 3.26. Strujni krug sa optokaplerom
Optokapleri se koriste u proizvodnji razliþitih ureÿaja,
od kuüanskih aparata i automobila, u komunikacijama,
daljinskim vezama i upravljanje te LAN mrežama, pa
sve do mikroprocesora, pulsno-širinskih energetskih
pretvaraþa, brojila okretaja motora, itd.
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI IZVORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
39
Slika 3.27. Osnovne izvedbe optokaplera
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI IZVORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
40
Slika 3.28. Posebne izvedbe optokaplera
3.4. LABORATORIJSKE VJEŽBE
IZ OPTOELEKTRONIKE
Vježba I: Osnovne osobine fotoodiode
Prouþiti tvorniþke podatke fotodiode BPW43. Navedite
talasnu dužinu najveüe osjetljivosti i dopuštene
vrijednosti inverznoga napona i utroška snage.
Za fotodiodu BPW43, a prema slici 3.29 izmjeriti:
a) Otpor propusno polarizirane fotodiode u
osvjetljenom i neosvjetljenom stanju.
b) Otpor inverzno polarizirane fotodiode u
osvjetljenom i neosvjetljenom stanju.
c) Na osvjetljenu fotodiodu prikljuþiti otpornik R
prema slici. Izmjerite jakost struje koja teþe
strujnim krugom i napon na otporniku za vri-
jednosti R: 10kƻ, 4,7kƻ i 1kƻ.
d) Rezultate mjerenja prikazati tabelom.
e) Kako se u ovom sluþaju ponaša dioda?
Slika 3.29. Mjerenje struje i napona na fotodiodi
Vježba II: Ukljuþivanje tranzistorske
sklopke pomoüu fotodiode
Spojite elektronski sklop prema slici 3.30 a zatim:
a) Izmjerite napone U
BE
i U
CE
, te struje I
B
i I
C
kad je
fotodioda osvjetljena i kad je neosvjetljena.
Rezultate mjerenja prikažite tabelom.
b) U kojem se sluþaju tranzistor može smatrati
ukljuþenom, a u kojem sluþaju iskljuþenom sklop-
kom?
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI IZVORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
41
Slika 3.30. Ukljuþivanje sklopke fotodiodom
Vježba III: Fototranzistor kao sklopka
Prouþiti tvorniþke podatke fototranzistora BPW40.
Navedite talasnu dužinu najveüe osjetljivosti i
dopuštene vrijednosti napona U
CE
i struje kolektora I
C
.
Spojite elektronsku šemu prema slici 3.31 a zatim:
Slika 3.31. Tranzistor kao sklopka
a) Izmjerite struje l
C
i napon UCE kad je foto-
tranzistor osvjetljen i kad je neosvjetljen.
Rezultate mjerenja prikažite tabelom.
b) Kada se fototranzistor može smatrati ukljuþenom,
a kada iskljuþenom sklopkom?
Vježba IV: LED diode
Slika 3.32. Indikacija izlaza tranzistorke sklopke
Prouþiti tvomiþke podatke LED diode LR5420. Navedite
iznose uobiþajenih vrijednosti za dopušteni iznos
inverznoga napona i struje pri propusnoj polarizaciji,
vrijednosti utroška snage, te pada napona na diodi pri
propusnoj polarizaciji i talasnu dužinu za svjetlost pri
najveüoj emisiji.
Spojite elektronsku šemu prema slici 3.32 a zatim:
a) Izraþunajte približan iznos jakosti struje kroz
svjetleüu diodu kad je na ulazu tranzistorske
sklopke 0V i 5V.
Vježba V: Osobine LED diode
Spojite elektronsku šemu prema slici 3.33 a zatim:
Slika 3.33. Propusno polarizirana LED dioda
a) Izmjerite struju kroz svjetleüu diodu, napon na
diodi i otporniku R. Rezultate mjerenja prikažite
tabelom.
b) Za spoj diode prema slici 3.34 izmjerite struju
kroz svjetleüu diodu, napon na diodi i otporniku R.
Rezultate mjerenja pri kažite tabelom.
Slika 3.34. Nepropusno polarizirana LED dioda
Vježba VI: Indikacija stanja
tranzistorske sklopke svjetleüom
diodom
a) Izmjerite jakost struje kroz svjetleüu diodu i pado-
ve napona na svjetleüoj diodi, otporniku 150ƻ i
tranzistoru (slika 3.32) kad je ulazni napon
sklopke 0V.
b) Izmjerite jakost struje kroz svjetleüu diodu i
padove napona na svjetleüoj diodi, otporniku
150ƻ i tranzistoru kad je ulazni napon sklopke 5V.
Vježba VII: Optokapleri
Prenosna karakteristika
Prouþite tvorniþke podatke optokaplera 4N25.
Navedite iznose karakteristiþnih podataka za izolacijski
napon, dopuštenu struju propusne polarizacije,
dopušteni inverzni napon i dopušteni utrošak snage
svijetleüe diode, dopušteni napon U
CE
, dopuštenu
struju kolektora i dopušteni utrošak snage
fototranzistora.
Spojite elektronsku šemu prema slici 3.35 a zatim:
POLUPROVODNIýKI SVJETLOSNI IZVORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
42
Slika 3.35. Snimanje prenosne karakteristike optokaplera
a) Snimite prenosnu karakteristiku optokaplera.
Rezultate mjerenja prikažite tabelom.
b) Na temelju izmjerenih vrijednosti nacrtajte
prenosnu karakteristiku optokaplera.
Dinamiþke osobine optokaplera
Spojite elektronsku šemu prema slici 3.36 a zatim:
Slika 3.36. Ispitivanje karakteristika optokaplera
a) Na ulaz sklopa prema prikljuþite izvor
pravougaonih impulsa frekvencije 1kHz i
amplitude 5V. Osciloskopom ustanovite oblike
ulaznoga i izlaznoga napona.
b) Ustanovite utjecaj promjene frekvencije ulaznoga
napona na oblik izlaznoga napona.
POVRATNA SPREGA
KOD POJAýAVAýA
Naþini izvoÿenja povratne sprege
4
poglavlje
POVRATNA SPREGA KOD POJAýAVAýA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
44
4. POVRATNA SPREGA KOD POJAýAVAýA
Povratna sprega kod pojaþavaþa sastoji se u tome, što
se dio izlaznog napona ili dio izlazne struje vraüa na
ulaz pojaþavaþa. Ova povratna sprega može biti
sluþajna i nepoželjna, ili se može namjerno izvesti.
Sluþajno povratna sprega može biti preko povratnih
parametara pojaþavaþkih elemenata (npr. h
12
, y
12
),
preko zajedniþkih vodova za više pojaþivaþkih stepeni,
preko unutrašnjeg otpora izvora za napajanje, preko
parazitnih kapaciteta.
Povratna sprega kod pojaþavaþa utiþe na pojaþanje,
tako da ono može biti veüe ili manje od pojaþanja
pojaþavaþa bez povratne sprege. Uslijed povratne
sprege propusni opseg pojaþavaþa može da se poveüa
ili smanji. Izobliþenja koja se stvaraju u pojaþavaþu
mogu se takoÿe smanjiti ili poveüati povratnom
spregom. Zbog smanjenja izobliþenja povratna sprega
se namjerno izvodi kod pojaþavaþa. Ukoliko je
povratna sprega dovoljno jaka, a fazni stav vraüenog
signala takav da pojaþavaþ sam sebe pobuÿuje,
pojaþavaþ se pretvara u generator koji daje signal na
izlazu pojaþavaþa i ako na ulaz ne dovodimo spolja
signal. Ovakav pojaþavaþ koji sam sebe pobuÿuje
nazivamo oscilatorom.
Sa povratnom spregom veü smo se sretali. Prvom
prilikom kada smo govorili o stabilizaciji radne taþke, a
drugom kada smo analizirali pojaþanje na visokim
frekvecijama.
4.1. PRINCIP POVRATNE SPREGE
Kao što smo rekli, princip povratne sprege se sastoji u
tome da se sa izlaza vraüa dio napona ili struje na ulaz.
Na slici 4.1. je pokazana blok šema pojaþavaþa sa
povratnom spregom.
Slika 4.1. Princip povratne sprege
Pojaþavaþ prenosi i pojaþava signal sa ulaza na izlaz.
Obilježimo signal na ulazu u pojaþavaþ sa X, na izlazu
pojaþavaþa sa X
o
, a na ulazu pojaþavaþa zajedno sa
povratnom spregom sa Xi. Na ulazu kola povratne
sprege imamo izlazni signal iz pojaþavaþa X
o
, a na
izlazu kola preko koga se ostvaruje povratna sprega
signala jeX
r
. Kolo povratne sprege na ulaz pojaþavaþa
je prikljuþeno tako da je:
r i
X X X + =
Dakle, signal na ulazu pojaþavaþa jednak je zbiru
ulaznog i vraüenog signala.
Prenosna funkcija pojaþavaþa je:
X
X
A
o
=
U zavisnosti od toga šta je ulazni i šta izlazni signal
(napon ili struja) prenosna funkcija A može biti:
pojaþanje napona A
u
, pojaþanje struje A
i
, prenosni
otpor R
m
ili prenosna provodnost G
m
.
Prenosnu funkciju povratnog kola:
o
r
X
X
= |
nazivamo koeficijent povratne sprege. U zavisnosti od
toga šta je X
o
i X
r
, ona je: odnos dva napona (slabljenja
napona) odnos struja (slabljenje struje), povratni otpor
ili povratna provodnost.
Prenosna funkcija pojaþavaþa sa povratnom spregom
je:
i
o
r
X
X
A =
Uzevši u obzir prethodne jednaþine može se napisati:
A 1
A
A
r
| ÷
=
U opštem sluþaju prenosna funkcija ne mora biti realna.
Ona može biti vrlo složena funkcija, naroþito, ako je
pojaþavaþ složen, ako se sastoji iz više pojaþavaþkih
stepeni. Meÿutim, da bi uprostili analizu i bolje shvatili
suštinu povratne sprege analizirati üemo povratnu
spregu u podruþju srednjih frekvencija u kom je
pojaþanje realna veliþina sa znakom + ako je izlazni
signal u fazi sa ulaznim, odnosno se znakom - , ako je
izlazni pomjeren za 180° u odnosu na ulazni. Isto tako
üemo smatrati da je i | realna veliþina sa znakom + ako
su u povratnom kolu ne mijenja faza, a sa znakom -,
ako se faza mijenja za 180°. Osim toga, ograniþiüemo
se na analizu kola kod kojih možemo smatrati da se
kroz pojaþavaþ signal prenosi samo od ulaza ka izlazu,
a kroz kolo povratne sprege samo od izlaza na ulaz
pojaþavaþa. Pretpostaviüemo još da faktor povratne
sprege ne zavisi od otpora generatora i potrošaþa.
Analizom poslijednje jednaþine se vidi da pojaþanje
pojaþavaþa sa povratnom spregom zavisi od proizvoga
|A. Ovaj proizvod nazivamo kružnim pojaþanjem
pojaþavaþa. Otkaþimo na ulazu povratnu spregu, i
izraþunajmo pojaþanje od ulaza pojaþavaþ do izlaza iz
kola povratne sprege.
POVRATNA SPREGA KOD POJAýAVAýA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
45
A
X
X
X
X
X
X
o
o
r r
| = =
Buduüi da je izlaz kola povratne sprege vezan za ulaz
pojaþavaþa i na taj naþin naþinjen zatvoren krug, to se
proizvod pojaþanja |A naziva: kružno pojaþanje.
0<|A<1
Uzmimo sada da je |A veliþina veüa od nule - pozitivna
veliþina, ali manja od jedinice. Tada je imenitelj na
desnoj strani jednaþine za pojaþanje kola sa reakcijom
A
r
, manji od jedinice, pa je pojaþanje sa povratnom
spregom veüa od pojaþanja pojaþavaþa bez povratne
sprege. U tom sluþaju vraüeni signal sa izlaza ima veüu
fazu kao i ulazni signal, pa je signal na samom ulazu u
pojaþavaþ poveüan, što dovodi do poveüanja i izlaznog
napona.
Povratnu spregu kod koje je |A pozitivno i vraüeni
signal pozitivan nazivamo pozitivnom povratnom
spregom. Ukoliko je kružno pojaþanje veüe, toliko je
pojaþanje sa povratnom spregom A
r
veüe. Najveüe
pojaþanje üe se imati kada je kružno pojaþanje |A
jednako jedinici. Tada je imenitelj u jednaþini za A
r
jednak nuli, pa je pojaþanje A
r
beskonaþno veliko. To
znaþi da ulazni signal može biti jednak nuli, a da ipak,
na izlazu postoji signal. Drugim rijeþima, pojaþavaþ
sam sebe pobuÿuje, te se pretvara u oscilator.
|A>1
Za |A>1, pojaþanje sa povratnom spregom je
suprotnog znaka od pojaþanja pojaþavaþa bez povratne
sprege, što znaþi da izlazni napon promjeni fazu za Ⱥ
radijana. Fiziþki to nema smisla. Da bismo vidjeli šta
üe tada da se desi poþnimo ponovo da poveüavamo
povratnu spregu polazeüi od |A =0. Odražavamo pri
tome konstantan dovedeni ulazni signal. Poveüavajuüi
|A, odnosno poveüavajuüi vraüeni signal, sve je veüi
signal na ulazu pojaþavaþa A pa üe biti veüi signal i na
izlazu. Rastuüi, amplituda izlaznog signala üe dostiüi
veliþinu napona napajanja, pa daljim poveüanjem
povratne sprege tj. poveüanjem vraüenog signala,
izlazni signal se ne može poveüavati.
To znaþi, da üe se efektivno pojaþanje pojaþavaþa
smanjiti. A
eff
je manje od A uslijed nelinearnosti
prenosne karakteristike pojaþavaþa. Prema tome,
poveüanje faktora povratne sprege | dovodi do
smanjenja pojaþanja A, tako da |A ne može biti veüa
od 1.
F A 1 = | ÷
Veliþinu F nazivamo funkcijom povratne sprege. Kod
pozitivne povratne sprege, funkcija povratne sprege F
je manja od jedinice. Kada je funkcija povratne sprege
jednaka nuli, pojaþavaþ se pretvara u oscilator.
Drugi sluþaj povratne sprege üemo imati kada je
vraüeni signal sa izlaza na ulaz pojaþavaþa negativan,
tako da je ukupna veliþina signala na ulazu pojaþavaþa
sa povratnom spregom manja od privedenog signala
koji želimo pojaþati. U tom sluþaju kružno pojaþanje je
negativno, pa se dodaje jedinici u imenitelju jednaþine
za A
r
, odnosno funkcija povratne sprege je veüa od
jedinice, pa je pojaþanje pojaþavaþa sa povratnom
spregom manje od pojaþanja bez povratne sprege.
Ukoliko je takva povratna sprega jaþa, tj. ukoliko je –
|A, veüe, utoliko je pojaþanje sa povratnom spregom
manje. Ovu vrstu povratne sprege koja smanjuje
pojaþanje nazivamo negativnom povratnom spregom.
Signal sa izlaza koji se uzima radi povratne sprege
može biti proporcionalan naponu. U tom sluþaju se
ulaz kola za poratnu spregu prikljuþuje paralelno
potrošaþu. Takvu povratnu spregu nazivamo
naponskom ili paralelnom povratnom spregom.
Izlazni signal koji se uzima za povratnu spregu može
biti proporcionalan izlaznoj struji. Tada se ulaz
povratnog kola | vezuje na red sa potrošaþem. Takvu
spregu nazivamo strujnom, rednom ili serijskom
povratnom spregom.
Izlaz iz kola povratne sprege može se takoÿe na dva
naþina prikljuþiti na ulaz pojaþavaþa. U seriju sa
generatorom, te se na ulaz u pojaþavaþ naponi
generatora i naponi povratne sprege sabiraju. Tada
kažemo da se povratna sprega dovodi serijski ili
naponski.
Kada izlaz iz kola povratne sprege dovodimo paralelno
ulazu pojaþavaþa, tako da se struje sabiraju, govorimo
o paralelno ili strujno vraüenom signalu.
Prema tome, po naþinu uzimanja i dovoÿenju
povratnog signala, povratnu spregu možemo podijeliti
na þetiri vrste:
1. Naponsko-serijska ili naponsko-naponska ili
paralelno-serijska povratna sprega (slika 4.2a).
Kod nje se uzima signal paralelno izlazu, tako da
je proporcionalan izlaznom naponu, a na ulaz se
dovodi serijski sa generatorom, tako da se
naponi na ulazu pojaþavaþa sabiraju (napon
generatora i vraüeni dio izlaznog napona).
2. Naponsko-paralelna ili naponsko-strujna ili
paralelno-paralelna (slika 4.2b). Kod ove vrste
sprege, povratni signal je struja proporcionalna
izlaznom naponu i dovodi se paralelno ulazu, pa
se struje generatora i povratne sprege sabiraju.
3. Strujno-serijska ili strujno-naponska ili strujno-
povratna sprega (slika 4.2c). Povratno kolo je na
izlazu prikljuþeno serijski sa potrošaþem pa je
vraüeni signal proporcionalan izlaznoj struji, a
signal iz kola povratne sprege vezuje se u seriju
sa generatorom, pa se naponi generatora i
naponi iz kola povratne sprege sabiraju.
4. Strujno-paralelna ili strujno-strujna ili serijsko-
paralelna povratna sprega (slika 4.2d). Povratni
signal je struja, proporcionalna izlaznoj struji.
Izlaz pojaþavaþa je vezan redno sa ulazom kola
za povratnu spregu, a vraüeni signal se dovodi
paralelno ulazu pojaþavaþa, te se struja
generatora i vraüena struja na ulazu sabiraju.
POVRATNA SPREGA KOD POJAýAVAýA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
46
Slika 4.2. Naþini izvoÿenja povratne sprege:
a) naponsko-serijska, b) naponsko-paralelna, c) strujno-
serijska i d) strujno-paralelna povratna sprega
U daljoj analizi zadržaüemo samo prve nazive povratne
sprege: naponsko-serijska, naponsko-paralelna,
strujno-serijska i strujno-paralelna. Ovi nazivi su
najpogodniji, jer se najlakše pamte i najbolje
odražavaju karakteristike pojaþavaþa. Prva rijeþ govori
o tome šta se stabiliše kod pojaþavaþa, a druga kakvo
je stanje na ulazu pojaþavaþa.
4.2. UTICAJ NA STABILNOST
POJAýANJA
U prethodnom poglavlju smo pokazali da se pojaþanje
sa povratnom spregom mijenja. Ako je povratna
sprega pozitivna pojaþanje se poveüava, a ako je
negativna smanjuje.
Samo pojaþanje pojaþavaþa bez povratne sprege zavisi
od temperature, napona izvora za napajanje, od
pojaþavaþkih elemenata koje smo stavili (pri proizvodnji
ili popravci pojaþavaþa), a ako je pojaþavaþ izveden u
integrisanoj tehnici, pojaþanje pojaþavaþa neüe biti isto
za sva naþinjena kola uslijed tolerancije parametara
nastalih tokom proizvodnje.
Pretpostavimo da je faktor povratne sprege |
konstantan i nezavisan od svih navedenih uzroka
promjene pojaþanja i naÿimo kako povratna sprega
utiþe na stabilnost pojaþanja pojaþavaþa (izražen kao
odnos dA
r
/A
r
). Da bismo našli relativnu promjenu
pojaþanja sa povratnom spregom u zavisnosti od
relativne promjene pojaþanja pojaþavaþa bez povratne
sprege, primjenimo diferencijalni raþun na izraz za A
r
.
Odgovarajuüi izraz je sada:
A
dA
F
1
A
dA
A 1
1
A
dA
r
r
÷ =
| ÷
=
Dakle, promjena pojaþanja pojaþavaþa sa povratnom
spregom razlikuje se od promjene pojaþanja
pojaþavaþa bez povratne sprege za 1/F puta.
Ako je povratna sprega pozitivna F je manje od
jedinice, pa povratna sprega pogoršava stabilnost
pojaþavaþa. Kod negativne povratne sprege F je veüe
od jedinice, pa povratna sprega poboljšava stabilnost
pojaþavaþa jer su promjene pojaþanja sa povratnom
spregom F puta manje.
Da bi pokazali koliko negativna povratna sprega
stabiliše pojaþanje uzimamo da je kružno pojaþanje
negativno (negativna povratna sprega) i da je –|A>>1.
Tada u izrazu 1-|A broj jedan možemo zanemariti, pa
je kod takvog pojaþanja sa negativnom povratnom
spregom
|
÷ =
1
A
r
Kako | može biti stabilno, ako kolo povratne sprege
ostvarimo pomoüu otpora, to pojaþanje pojaþavaþa sa
povratnom spregom sve dok je –|A>>1 ne zavisi od
promjene pojaþanja A.
4.3. UTICAJ NA GRANIýNE
FREKVENCIJE I ŠIRINU
PROPUSNOG OPSEGA
Vidjeli smo da üe pojaþanje pojaþavaþa sa povratnom
spregom A
r
biti nezavisno od promjene pojaþanja
pojaþavaþa A sve dotle dok je –|A mnogo veüa od
jedinice (negativna povratna sprege). Iznad gornje i
ispod donje graniþne frekvencije pojaþanje pojaþavaþa
opada, ali to se na pojaþanje sa povratnom spregom
neüe odraziti sve dotle dok se –|A ne približi jedinici.
Prema tome, negativnom povratnom spregom gornja
graniþna frekvencija se pomijera na više, a donja
snižava, te se propusni opseg smanjuje. Ovo üemo
pokazati na jednostavnom primjeru.
Uzmimo jednostepeni pojaþavaþ sa kapacitivnom
spregom koji ima gornju graniþnu frekvenciju f
v
i donju
f
n
. Pojaþanje takvog pojaþavaþa na visokim
frekvencijama je:
v
s
v
f
f
j 1
A
A
+
= ,
gdje je: A
v
pojaþanje na visokim frekvencijama,
A
s
pojaþanje na srednjim frekvencijama,
f
v
gornja graniþna frekvencija
POVRATNA SPREGA KOD POJAýAVAýA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
47
Uvrštavanjem u gornju jednaþinu, dobijamo da je
pojaþanje na visokim frekvencijama pojaþavaþa sa
povratnom spregom:
( )
vr
sr
v s
sr
v
v
r
f
f
j 1
A
f A 1
f
j 1
A
A 1
A
A
+
=
| ÷
+
=
| ÷
=
gdje je:
v v s vr
Ff f A 1 f = | ÷ = ) ( - gornja graniþna frekvencija
pojaþavaþa sa povratnom spregom.
Prema tome, gornja graniþna frekvencija pojaþavaþa sa
povratnom spregom je F puta veüa od gornje graniþne
frekvencije istsog pojaþavaþa bez povratne sprege.
Ukoliko je F veüe od jedinice f
vr
üe biti veüe od f
v
, a
ukoliko je manje, graniþna frekvencija sa povratnom
spregom üe biti manja od graniþne frekvencije
pojaþavaþa bez povratne sprege.
Dakle, pozitivna povratna sprega smanjuje, a negativna
poveüava gornju graniþnu frekvenciju, kako je
prikazano na slici 4.3.
Slika 4.3 – Uticaj povratne sprege na frekventnu arakteristiku
pojaþavaþa (pojaþanje, širinu propusnog opsega, donju i
gornju graniþnu frekvenciju)
Pojaþanje jednostepenog pojaþavaþa na niskim
frekvencijama sa kapacitivnom spregom, uzevši u obzir
samo uticaj kapaciteta za spregu je:
f
f
j 1
A
A
n
s
n
+
=
Ponovnim uvrštavanjem dobijamo:
f
f
j 1
A
A 1
f
f
1
j 1
A
A 1
A
A
nr
sr
s
n
sr
n
n
nr
÷
=
| ÷
÷
=
| ÷
=
gdje je:
F
f
A 1
f
f
n
s
n
nr
=
| ÷
= - donja graniþna frekvencija
pojaþavaþa sa povratnom spregom.
Pozitivnom povratnom spregom (F<1) donja graniþna
frekvencija se poveüava, a negativnom (F>1) donja
graniþna frekvencija se smanjuje (sl. 4.3).
Propusni opseg je:
n v
f f B ÷ =
Za pojaþavaþ sa povratnom spregom:
F
f
Ff B
n
v r
÷ =

pa kako se sa pozitivnom povratnom spregom donja
graniþna frekvencija poveüava, a gornja smanjuje, to se
pozitivnom povratnom spregom širina propusnog
opsega smanjuje. Negativnom povratnom spregom
gornja graniþna frekvencija se poveüava, a donja
smanjuje, pa se širina propusnog opsega negativnom
povratnom spregom poveüava (sl. 4.3).
Buduüi da je donja graniþna frekvencija mnogo manja
od gornje graniþne frekvencije, to možemo smatrati da
je širina propusnog opsega približno jednaka gornjoj
graniþnoj frekvenciji, tj. B§f
v
.
Naÿimo proizvod iz širine propusnog opsega B
r
i
pojaþanja A
r
kod pojaþavaþa sa povratnom spregom
( )
s v
s
s
v s r vr r r
A f
A 1
A
f A 1 A f A B =
| ÷
| ÷ = =
Dakle, proizvod propusni opseg – pojaþanje ne zavisi
od jaþine povratne sprege i jednako je proizvodu
propusnog opsega i pojaþanja istog pojaþavaþa bez
povratne sprege.
4.4. UTICAJ NA IZOBLIýENJA
I SMETNJE
Uslijed nelinearnosti karakteristika tranzistora nastaju
nelinearna izobliþenja. Ukoliko je izlazni signal veüi,
utoliko je i izobliþenje veüe. Ako je signal vrlo mali,
nelinearnu karakteristiku u podruþju rada možemo
aproksimirati pravom, te nema izobliþenja. To je
utoliko taþnije ukoliko je signal manji. Kod izlaznih
pojaþavaþa težimo da dobijemo što je moguüe veüu
snagu, odnosno što je moguüe veüi izlazni signal.
Meÿutim, ukoliko je veüa izlazna snaga, veüa su i
izobliþenja.
Izobliþenja se mogu smanjiti povratnom spregom i to
negativnom povratnom spregom, kao što smo
napomenuli u poþetku.
Uzmimo da smo izlazni pojaþavaþ maksimalno pobudili,
tako da smo dobili maksimalnu izlaznu snagu. Neka je
tada izlazni signal X
o
. Uslijed izobliþenja ovaj signal
neüe biti sinusoidalan iako je pobudni, ulazni signal
þista sinusoida. Na izlazu üe se pojaviti osim prvog
harmonika X
o1
i viši harmonici: drugi harmonik X
o2
, treüi
X
o3
itd.
X
o
= X
o1
+ X
o2
+ X
o3
+ . . . + X
on
+ . . .
POVRATNA SPREGA KOD POJAýAVAýA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
48
Pored toga, promijenit üe se i srednja vrijednost
istosmjernog napona, što ovdje nismo uzeli u obzir.
Da bi se dobio izlazni signal X
o
, na ulazu pojaþavaþa je
bio signal X. Taj signal je bio toliki da se dobije na
izlazu prvi harmonik koji je
X
o1
= AX.
Napravimo li povratnu spregu, smanjiüe se pojaþanje,
pa üe se smanjiti i izlazni signal. Kako je pojaþanje
smanjeno za veliþinu funkcije povratne sprege, to üe se
i izlazni signal smanji za tu veliþinu.
...
F
X
...
F
X
F
X
F
X
X
on 2 o 1 o o
or
+ + + + = =
Da bi na izlazu dobili maksimalan signal prvog
harmonika neophodno je da na ulazu poveüamo signal.
Ako na ulazu poveüamo signal za F puta, poveüaüe se i
izlazni signal. Meÿutim, na ulazu poveüavamo samo
prvi harmonik, pa üe se i na izlazu poveüati samo prvi
harmonik.
Izlazni signal üe biti:
...
F
X
F
X
X X
3 o 2 o
1 o or
+ + + =
Dakle, povratnom spregom smo smanjili izobliþenje, ali
smo smanjili i pojaþanje, pa se to mora nadoknaditi u
prethodnom pojaþavaþu. Prethodni pojaþavaþ je
pojaþavaþ malih snaga, koji ima vrlo mala izobliþenja.
Na taj naþin smo dobili maksimalnu izlaznu snagu
izlaznog pojaþavaþa sa smanjenim izobliþenjem.
Kod pojaþavaþa sa pozitivnom povratnom spregom je
F<1, pa üe izobliþenja biti veüa nego kad nema
povratne sprege.
Uslijed izobliþenja, na izlazu pojaþavaþa se pojavljuju
viši harmonici. Ovi harmonici su nepoželjni i razliþiti od
ulaznog signala. Nepoželjni signal na izlazu pojaþavaþa
se može pojaviti i uslijed nekih smetnji kao što su
smetnje uslijed varniþenja, sluþajnih prekida i
ukljuþenja potrošaþa na gradsku mrežu, parazitnih
induktivnih i kapacitivnih sprega izmeÿu raznih ureÿaja,
lošeg filtriranja usmjerenog napona itd. Negativnom
povratnom spregom smanjuju se i ove smetnje.
Smanjenje smetnji negativnom povratnom spregom
moguüe je samo ako na ulazu možemo poveüati signal,
tj. samo ako ispred pojaþavaþa u kojem se pojavljuje
smetnja imamo neki drugi pojaþavaþ koji nema smetnji,
kao što kod pojaþavaþa koji ima izobliþenje, moramo
imati ispred pojaþavaþ sa negativnom spregom koji ne
izobliþuje signal, kako je prikazano na slici 4.4.
Ako je na ulazu pojaþavaþa signal X
i
, a signal smetnje
X
s
, oba üe se jednako pojaþati bilo da nema ili ima
povratne sprege, te üe na izlazu njihov odnos biti isti,
bez obzira da li ima ili nema povratne sprege.
Ako se smetnja pojavljuje samo na izlazu pojaþavaþa,
onda zadržavši isti ulazni signal X
i
, povratna sprega üe
na izlazu smanjiti F puta i korisni signal i smetnju.
Ukoliko se može korisni signal na ulazu poveüati
nezavisno od veliþine smetnje, na izlazu üe se dobiti
veüi odnos signal/smetnja, odnosno, negativnom
povratnom spregom smanjuje se uticaj smetnje na
izlazni signal.
Slika 4.4 – Lokalna povratna sprega na izlaznom stepenu
pojaþavaþa
Na slicii 4.4 prikazana je blok šema pojaþavaþa koji ima
predpojaþavaþ A
1
i izlazni pojaþavaþ A
2
. Povratna
sprega je izvedena samo na izlaznom pojaþavaþu. Ako
su X
s1
i X
s2
smetnje nezavisne od veliþine korisnog
signala, onda üe za isti koristan signal na izlazu, bez
povratne sprege na izlazu biti signal smetnje X
s2
i A
2
X
s1
.
Sa negativnom povratnom spregom na izlazu üe biti F
puta manji i jedan i drugi signal, tj. X
s2
/F
2
i A
2
X
s1
/F
2
.
Ukupno pojaþanje signala sa povratnom spregom je:
2 2
2
1 r
A 1
A
A A
| ÷
=
Da bi se dobilo željeno pojaþanje A
r
, obiþno se
pojaþanje predpojaþavaþa može podešavati.
4.5 LOKALNA I TOTALNA
POVRATNA SPREGA
Govoreüi o smanjenju izobliþenja, zakljuþili smo da se
smanjuje i pojaþanje, pa da moramo signal pojaþati u
prethodnom pojaþavaþkom stepenu. Na slici 4.4
pokazan je takav pojaþavaþ.
Na ulazu imamo pojaþavaþki stepen pojaþanja A
1
, koji
ili nema ili su mu izobliþenja zanemarljivo mala i dobro
je blokiran od smetnji. Izlazni stepen ima pojaþanje A
2
,
a kako izobliþenja nastaju u njemu i kako je podložan
smetnjama, to je povratna sprega izvedena lokalno –
samo na izlaznom stepenu.
Izobliþenja i smetnje se mogu još više potisnuti ako se
naþini totolna povratna sprega, od izlaza do ulaza u prvi
stepen pojaþavaþa, kako je prikazano na slici 4.5. Tada
se smanjuju i eventualna izobliþenja u prvom
pojaþavaþu.
Neka su pojaþavaþi A
1
i A
2
na slikama 4.4 i 4.5 isti. Da
bi efekat povratne sprege bio isti potrebno je da je
funkcija povratne sprege u oba sluþaja ista.
Ukupno pojaþanje bez povratne sprege u oba sluþaja je
isto i iznosi:
A=A
1
A
2
.
POVRATNA SPREGA KOD POJAýAVAýA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
49
Slika 4.5. Totalna povratna sprega
Pojaþanje sa povratnom spregom pojaþavaþa sa slike
4.5 je:
2 1
2
1 r
A A 1
A
A A
| ÷
= ,
uz uslov da je:
F=1–ǃA
1
A
2
=1–ǃ2A
2
=F2, za ǃ
2
=ǃA
1
Kako je u oba sluþaja funkcija povratne sprege ista, a
oba dijela pojaþanja (A
1
i A
2
) ista, to su i izobliþenja i
smetnje na izlazu u oba sluþaja isti, naravno ako su
izobliþenja pojaþavaþa A
1
zanemariva.
Kod višestepenog pojaþavaþa, kod koga se smetnje
javljaju u svakom pojaþavaþkom stepenu, kao na slici
4.6, smetnja üe imati utoliko veüi efekat ukoliko je bliže
ulazu.
Buduüi da je signal najveüi u izlaznom stepenu i
izobliþenje üe u tom stepenu biti najveüa.
Na izlazu se pojavljuje najveüi signal od smetnje na
ulazu u prvi stepen, jer se množi sa ukupnim
pojaþanjem pojaþavaþa A. Svaka smetnja koja se
pojavljuje dalje od ulaza, pojaþava se samo onim
stepenima pojaþavaþa koji se nalaze desno od mjesta
uticaja smetnje. Smetnja koja se javlja na izlazu
pojaþavaþa uopšte se ne pojaþava.
Slika 4.6. Uticaj totalne povratne sprege na smetnje koje se pojavljuju na raznim mjestima pojaþavaþa
OSCILATORI
PROSTOPERIODIýNIH
OSCILACIJA
LC oscilator sa uzemljenom bazom
5
poglavlje
OSCILATORI PROSTOPERIODIýNIH OSCILACIJA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
51
5. OSCILATORI PROSTOPERIODIýNIH OSCILACIJA
Oscilacije, kao što smo vidjeli, mogu nastati u
pojaþavaþu sa pozitivnom povratnom spregom.
Pozitivna povratna sprega treba da bude takva, da je
vraüeni signal u fazi sa pobudnim signalom i iste
amplitude. Tada üe, iako se ulazni signal iskljuþi,
pojaþavaþ sam sebe pobuÿivati, odnosno, u pojaþavaþu
üe se održavati oscilacije.
Vraüeni signal üe biti jednak pobudnom signalu, ako je
kružno pojaþanje pojaþavaþa jednako jedinici ili ako je
funkcija povratne sprege jednaka nuli.
Pojaþavaþ obiþno u sebi ima i reaktivne elemente, tako
da pojaþanje nije realna veliþina. Isto tako i faktor
povratne sprege ne mora biti realna veliþina. Prema
tome ni kružno pojaþanje nije realna veliþina. Zbog
toga üe oscilacije u pojaþavaþu biti one frekvencije pri
kojoj je kružno pojaþanje jednako jedinici (ili veüe od
jedinice), ali realno. Odnosno, one frekvencije pri kojoj
je vraüeni signal u fazi sa pobudnim signalom.
Kružno pojaþanje ne treba da je veüe od jedinice, ili bar
ne mnogo veüe od jedinice, jer tada pojaþavaþ radi u
oblasti zakrivljenosti svoje prenosne karakteristike, pa
üe oscilacije biti izobliþene. Oscilator üe, pored
osnovnog harmonika, davati i više harmonike. Ukoliko
se za oscilator upotrijebi pojaþavaþ sa oscilatornim
kolima, oscilatorno kolo (ili oscilatorna kola) üe prigušiti
više harmonike. Ovakvi oscilatori mogu raditi i sa jaþom
povratnom spregom.
Nije dobro ni kada je kružno pojaþanje jednako jedinici.
Tada je povratna sprega kritiþna, pa üe bilo kakve
promjene parametara elemenata u oscilatoru, koje
dovede do smanjenja kružnog pojaþanja uþiniti da
oscilator prestane sa radom, jer üe povratna sprega biti
nedovoljna za održavanje oscilacija.
Na kraju možemo izvesti opšti zakljuþak: povratna
sprega mora biti takva da je kružno pojaþanje za male
signale veüe od jedinice (ǃA>1), kako bi pojaþavaþ
radio stabilno, ali ne i suviše veüe od jedinice, kako
izlazni signal ne bi bio izobliþen.
Oscilatori prostoperiodiþnih oscilacija mogu biti
naþinjeni i sa elementima koji imaju negativnu
otpornost, kao što su tunelske diode, jednospojni
tranzistori (samo ulazno kolo) i termistori. Kako su ovi
elementi dvopoli, to nema povratne sprege sa izlaza na
ulaz. Princip rada ovih oscilatora je u tome da se
pojaþavaþki elementi prikljuþuju kolima u kojima se
mogu pojaviti oscilacije. Sa svojim negativnim otporom,
oni umanjuju ukupan otpor u tim kolima. Kada je
ukupan efektivan otpor u kolima jednak nuli, oscilacije
üe biti neprigušene. Ukoliko ukupan efektivan otpor u
kolu nije jednak nuli, kolo üe raditi kao pojaþavaþ. Da bi
na izlazu imali signal mora se dovoditi na ulaz signal za
pobuÿivanje.
Tiristor, takoÿe, ima negativan otpor. Kako taj otpor
nije definisan, to je teško ostvariti prostoperiodiþne
oscilacije sa tiristorima.
5.1. RC OSCILATORI
Najjednostavniji oscilator sa jednim pojaþavaþkim
elementom je RC oscilator. Uzmimo da analiziramo
jedan takav oscilator sa fetom, slika 5.1. To je obiþan
pojaþavaþ sa uzemljenim sorsom, kod koga se povratna
sprega izvodi preko RC filtra, koji obrüe fazu za 180°.
Sam pojaþavaþ obrüe fazu za 180°, te je tako vraüeni
signal u fazi sa pobudnim signalom. Frekvenciju
oscilacija odreÿuje RC filtar.
Ulazni otpor je vrlo veliki, tako da njegov uticaj
možemo zanemariti. Kako za pobuÿivanje nije potrebna
snaga, to otpori R u filtru mogu biti veliki. Ako
pretpostavimo da je R»R
D
, to optereüenje uslijed filtra
možemo zanemariti.
Slika 5.1. Šema RC oscilatora sa fetom
Analitiþki proraþun (ovdje izostavljen) pokazuje da bi se
mogle nastati oscilacije pojaþanje pojaþavaþa treba biti
po apsolutnoj vrijednosti veüe od 29.
Isto tako se dobije da je rezonantna frekvencija ovog
oscilatora jednaka:
RC 6
1
= e , tj
RC
f
6 2
1
t
=
RC oscilator možemo naþiniti i sa tranzistorom. Na slici
5.2. date su šema i ekvivalentna šema RC oscilatora sa
tranzistorom.
Kod tranzistora ulazni otpor nije beskonaþno velik, jer
postoji bazna struja. Filtar ne može biti sa vrlo velikim
otporima R. Otpor R je istog reda veliþine kao otpor R
C
.
Zbog toga optereüenje koje potiþe od filtra ne možemo
zanemariti. Otpore R
1
i R
2
možemo uzeti dovoljno
velike, tako da ih možemo smatrati mnogo veüim od
ulaznog otpora tranzistora h
i
, i smatrati da struja koja
protiþe kroz otpor R
3
protiþe i kroz bazu tranzistora,
odnosno, da je struja I
3
=I
b
.
OSCILATORI PROSTOPERIODIýNIH OSCILACIJA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
52
Slika 5.2. RC oscilator sa tranzistorom
Najmanja vrijednost za faktor strujnog pojaþanja sa
kojim se može postiüi uslov za nastajanje oscilacija u
RC oscilatoru sa tranzistorom biüe za neku optimalnu
vrijednost koja iznosi:
ǃ
min
=44,5,
što se dobije za rezonantnu frekvenciju od:
RC 4
1
= e , tj
RC
f
t 8
1
=
Da bi oscilacije bile neizobliþene, fet i tranzistor moraju
raditi u podruþju pravolinijskog dijela svoje prenosne
karakteristike. To znaþi da moraju raditi u klasi A.
RC oscilatori se obiþno prave tako da im se frekvencija
po želji može mijenjati. Frekvencija se može mijenjati
promjenom parametara elemenata od kojih frekvencija
zavisi. Ovdje, kao što smo vidjeli, frekvencija zavisi od
veliþine R i C. Kako uslov za nastajanje oscilacija ne
zavisi od veliþine kapaciteta, to je najbolje radi
promjene frekvencije mijenjati veliþinu kapaciteta C.
Praktiþno se tako i radi, i to istovremeno se mijenjaju
kapaciteti sva tri kondenzatora. Promjenom otpora R se
mijenjaju uslovi oscilovanja, pa üe se mijenjati i
amplituda oscilacija. Pri manjim ili veüim vrijednostima
od optimalne oscilacije mogu i prestati.
RC oscilatori se obiþno prave za niske frekvencije. Oni
imaju prednosti nad oscilatorima sa L i C, o kojima
üemo govoriti kasnije, jer su otpornici jeftiniji od
zavojnica, pogotovu za vrlo velike frekvencije. Osim
toga sa promjenom kapaciteta ovdje se mnogo mijenja
frekvencija. Odnos maximalne i minimalne frekvencije
je:
min
max
min
max
min
max
f
f
C
C
= =
e
e
.
Dakle, jednak je odnosu maximalnog prema
minimalnom kapacitetu.
5.2. OSCILATOR SA
VINOVIM (WIEN) MOSTOM
Oscilator sa Vinovim mostom ima kolo sa povratnom
spregom u vidu Vinovog mosta. Kod ovog mosta, samo
na jednoj frekvenciji je izlazni napon u fazi sa ulaznim
naponom pojaþavaþa. Šema ovog oscilatora je data na
sl. 5.3. U ovom sluþaju za pajaþavaþ je diferencijalni
(operacioni) pojaþavaþ, koji ima simetriþan ulaz.
Slika 5.3. Oscilator sa Vinovim mostom
Da bi oscilator radio, kružno pojaþanje treba da je
jednako jedinici. To znaþi da je
U
i
=U
1
-U
2
=U
r
Frekvencija osciliranja zavisi od otpora R i kapaciteta C
lijeve grane mosta na slici 5.3. i iznosi:
RC
1
= e , tj
RC
f
t 2
1
=
Za ovu vrijednost frekvencie ǔ dobijemo da je:
3
1
2 1
2
=
+ Z Z
Z
Odnosno da je: R
1
=2R
2
.
Promjena frekvencije i kod ovog oscilatora se izvodi
promjenom kapaciteta C. Kako ovdje imamo samo dva
kondenzatora, to je ostvarenje ove promjene jeftinije i
jednostavnije. Odnos maximalne i minimalne
frekvencije i ovdje je jednak odnosu maximalnog i
minimalnog kapaciteta, tj.
min
max
min
max
min
max
f
f
C
C
= =
e
e
, isto kao i kod RC oscilatora.
Kod oscilatora sa Vinovim mostom može se izvršiti
stabilizacija amplitude oscilacija. Ova stabilizacija se
postiže promjenom povratne sprege.
OSCILATORI PROSTOPERIODIýNIH OSCILACIJA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
53
Pojaþanje pojaþavaþa nije beskonaþno veliko, veü je
konaþna veliþina, koja je još i nestabilna. Tokom
vremena pojaþanje obiþno opada. Promjena može
nastati i usljed promjene napona napajanja. U sluþaju
da pojaþanje opadne, opašüe i izlazni napon U
o
. Ako
pak pojaþanje poraste izlazni napon üe porasti. Porast
može biti i tolika da nastupi izobliþenje. Zbog toga je
neophodno da se sa porastom izlaznog napona smanji
povratna sprega i obrnuto, sa smanjenjem izlaznog
napona treba da se poveüa povratna sprega.
Prilikom smanjenja pojaþanja A
u
, smanjio se i izlazni
napon U
o
. Usljed toga smanjila se i struja I
1
kroz
otpornike R
1
i R
2
, te i disipacija snage odnosno
temperatura ovih otpora. Ukoliko veliþine otpora zavise
od temperature i to tako da se povratna sprega poveüa
kada se pojaþanje smanji, dobiüe se stabilisan izlazni
napon. Kao što smo vidjeli, prilikom smanjenja
pojaþanja, odnosno, smanjenja disipacije na otporima,
treba otpor R
1
da se poveüa ili otpor R
2
da se smanji.
Da bi se to postiglo smanjenjem temperature, otpor R
1
treba da ima negativan, a R
2
pozitivan temperaturni
koeficijent. Prema tome, za stabilizaciju izlaznog
nmapona oscilatora sa Vinovim mostom, za otpor R
1
treba uzeti termistor, ali za otpor R
2
otpor sa pozitivnim
temperaturnim koeficijentom, na primjer sijalicu.
5.3. LC OSCILATOR SA
INDUKOVANOM POVRATNOM
SPREGOM
Kod ovih oscilatora frekvenciju oscilovanja odreÿuje
oscilatorno kolo i ona je približno jednaka rezonantnoj
frekvenciji tog kola.
5.3.1. LC oscilator sa fetom
Šema LC oscilatora sa fetom data je na sl. 5.4. U kolu
drejna nalazi se oscilatorno kolo. Povratna sprega je
ostvarena induktivno meÿuinduktivnošüu M izmeÿu
zavojnice L oscilatornog kola i zavojnice L
g
za koju je
vezan gejt feta. Kapacitet C
g
je vrlo velik, tako da na
frekvenciji rada oscilatora pretstavlja kratku vezu.
Pomoüu R
g
i C
g
ostvaruje se polarizacija gejta.
Slika 5.4. LC oscilator sa fetom
i induktivnom povratnom spregom
Da bi oscilator radio, odnosno stvarao neprigušene
oscilacije, povratna sprega mora biti pozitivna i kružno
pojaþanje jednako jedinici. Drugim rijeþima napon
povratne sprege U
r
mora i po fazi i po amplitudi biti
jednak pobudnom naponu U
G
.
Na rezonantnoj frekvenciji oscilatorno kolo se ponaša
kao otpor R
D
. Prema tome napon U
d
je pomjeren za
180° u odnosu na napon U
g
. Struja kroz induktivitet
zaostaje za naponom za 90°. Indukovana
elektromotorna sila u zavojnici L
g
pomjerena je
unaprijed u odnosu na struju I
L
. Na taj naþin napon U
r
bi bio u protivfazi sa naponom U
g
pa bi dobili negativnu
umjesto pozitivne povratne sprege. Meÿutim, ako
krajeve zavojnice L
g
zamjenimo, promjeniüemo fazu
napona U
r
za 180° i tako dobiti pozitivnu povratnu
spregu. Sa taþkama je na šemi osnaþeno kako treba
prikljuþiti krajeve zavojnice L
g
.
Pretpostaviüemo da je efektivan Q-faktor oscilatornog
kola mnogo veüi od jedinice pa je rezonantna
frekvencija jednaka frekvenciji oscilovanja oscilatora i
vrlo približno jednaka:
LC
1
0
= e , tj
LC 2
1
f
0
t
=
5.3.2. LC oscilator sa tranzistorom
LC oscilator sa povratnom spregom naþinjen sa
tranzistorom dat je na sl. 5.5. Analizirajuüi rad
oscilatora sa fetom, vidjeli smo da je prenosna
karakteristika najstrmija ili bar vrlo strma u poþetnoj
radnoj taþki. Sa poveüanjem amplitude strmina se
smanjuje. Da bi tranzistor mogao poþeti sa
oscilacijama, neophodno je da poþetna radna taþka
bude u radnom podruþju. Ovo üe se postiüi
polarizacijom tranzistora. Ova polarizacija je izvedena
na uobiþajan naþin pomoüu otpora R
E
, i razdelnika
napona R
B1
–R
B2
. Da ovi otpori ne bi uticali na
naizmjeniþan signal, otpornik R
E
je blokiran vrlo velikim
kapacitetom C
e
, a taþka A razdjeljnika za napajanje
baze takoÿe je uzemljena velikim kapacitetom C
b
.
Slika 5.5. LC oscilator sa tranzistorom
i induktivnom povratnom spregom
OSCILATORI PROSTOPERIODIýNIH OSCILACIJA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
54
Pri vrlo slaboj povratnoj sprezi, tranzistor üe raditi u
klasi A, kao što radi i oscilator sa fetom. Poveüavajuüi
spregu, amplituda naizmjeniþnog baznog napona sve
više raste. Zbog usmjerivaþkog dejstva emitorskog
spoja tranzistora, ostvariüe se samopolarizacija kao kod
feta. Napon na otporu R
B2
i kondenzatoru C
b
se
mijenja, tako da tranzistor poþinje da radi u klasi AB, B
i C, veü prema tome kolika je sprega. Za analizu rada
tranzistora kao oscilatora uþiniüemo slijedeüe
pretpostavke:
Frekvencija oscilacija oscilatora je mnogo manja od
graniþne frekvencije tranzistora, pa parazitne kapacitete
tranzistora možemo zanemariti.
Kako je bazno kolo periodiþno, a induktivitet L
b
relativno mali, to üemo u analizi pretpostaviti da je
X
Lb
=ǔL
b
mnogo manja od aktivnog otpora u baznom
kolu (h
i
+R
b
).
Otpor zavojnice u baznom kolu R
b
je takoÿe mali, pa i
njega u odnosu na h
i
možemo zanemariti.
Na sl. 5.6 data je ekvivalentna šema oscilatora. Da bi
pojednostavili analizu pretvorili smo strujni generator u
naponski generator i nactrali novu ekvivalentnu šemu,
koja ima tri zatvorene petlje.
Slika 5.6. Ekvivalentna šema oscilatora sa slike 5.5.
Za nalaženje uslova za oscilovanje i frekvencije
oscilacija u dosadašnjoj analizi smo tražili kružno
pojaþanje i stavljali da je ono jednako jedinici, tj.
izjednaþili smo I
r
sa I
b
. Ovaj put üemo uraditi na sledeüi
naþin. Umjesto, da pretpostavimo da je kružno
pojaþanje jednako jedinici, pretpostaviüemo da je
funkcija povratne sprege jednaka nuli, što je isto. Ako
je funkcija povratne sprege jednaka nuli, onda je
pojaþanje pojaþavaþa sa povratnom spregom
beskonaþno veliko. Pri beskonaþno velikom pojaþanju i
pri minimalnom sluþajnom pobudnom signalu izlazna
struja üe biti beskonaþno velika.
Dobije se da je frekvencija osciliranja oscilatora
jednaka:
LC
1
0
= e , tj
LC
f
t 2
1
0
= , kao kod feta.
Slika 5.7. LC oscilatora sa tranzistorom u spoju ZB
Na sl. 5.7 data je šema tranzistorskog oscilatora sa
uzemljenom bazom. Ovakav oscilator se þesto koristi u
radioprijemnicima, pri þemu isti tranzistor služi i za
miješanje. Tada se ulazni signal dovodi na bazu
tranzistora.
Treba zapaziti da se kod oscilatora sa uzemljenom
bazom ne obrüu krajevi zavojnice za povratnu spregu
(uporedi slike 5.5 i 5.7).
5.4. LC OSCILATORI U TRI TAýKE
Umjesto induktivne povratne sprege, oscilator se može
naþiniti i na taj naþin, što üe se aktivan element
prikljuþiti na tri taþke oscilatornog kola. Aktivan element
može biti fet tranzistor ili operacioni pojaþavaþ.
Na slici 5.8 data je principijelna, a na slici 5.9.
ekvivalentna šema ovakvog oscilatora. Oscilatorno koli
je naþinjeno od tri elementa þije su impedanse Z
1
, Z
2
i
Z
3
. Pojaþavaþki element je u ovom sluþaju operacioni
pojaþavaþ pojaþanja praznog hoda A
u
i izlaznog otpora
R
o
. Ulazni otpor je vrlo velik tako da njegov uticaj
možemo zanemariti.
Slika 5.8. LC oscilator u tri taþke
OSCILATORI PROSTOPERIODIýNIH OSCILACIJA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
55
Slika 5.9 Ekvivalentna šema LC oscilator u tri taþke
Da bi Z
1
,Z
2
i Z
3
þinili oscilatorno kolo sve tri impedanse
moraju biti reaktivne. Zanemarimo li aktivan otpor
svake impedanse imamo da je:
Z
1
=jX
1,
Z
2
=jX
2
, Z
3
=jX
3
5.4.1. Hartlijev oscilator
Oscilatori kod kojih su Z
1
i Z
2
induktivnosti nazivaju se
Hartlijevi oscilatori (Harltey). Na slici 5.10 date su šeme
Hartlijevih oscilatora sa fetom i tranzistorom.
Slika 5.10. Hartlijev oscilator sa fetom i tranzistorom
5.4.2. Kolpicov oscilator
Oscilatori kod kojih su Z
1
i Z
2
kapacitivnosti, nazivaju
se Kolpicovi (Colpitz) oscilatori. Primjer Kolpicovih
oscilatora dati su na slikama 5.11. i 5.12.
Fet ima vrlo veliku ulaznu impedansu, pa se izvedena
analiza rada oscilatora može prihvatiti kao relativno
taþna. Kod tranzistora ulazni otpor nije velik. On
optereüuje oscilatorno kolo, te se impedansa Z
1
ne
može smatrati za þistu reaktansu, što bi jako
komplikovalo analizu.
Analiza bi bila još komplikovanija kada bi oscilator radio
na vrlo visokim frekvencijama, tako da reaktivne
parametre tranzistora ne možemo zanemariti. Tada bi
morali koristiti komplikovaniju ekvivalentnu šemu
tranzistora.
Slika 5.11. Kolpicov oscilator sa fetom
LITERATURA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
56
Slika 5.12. Kolpicov oscilator sa tranzistorom
5.5. STABILNOST FREKVENCIJE
OSCILATORA
Prilikom analize LC oscilatora sa povratnom spregom,
vidjeli smo da ako se uzmu u obzir i aktivne
komponente, frekvencija oscilatora zavisi i od njih.
Kako, parametri tranzistora, zavise od napona
napajanja, kolektorske struje, temperature, to üe i
frekvencija zavisiti od ovih veliþina. Ove veliþine se
obiþno tokom vremena mijenjaju, pa üe se i frekvencija
mijenjati. Prilikom analize rada oscilatora, parazitne
kapacitivnosti tranzistora i feta smo zanemarili,
odnosno, pretpostavili da se oni nalaze u kapacitetu C
oscilatornog kola. Ovi parazitni kapaciteti takoÿe zavise
od temperature, napona i struje, pa üe oni doprinositi
promjeni frekvencije.
Prema tome, i zbog aktivnih i reaktivnih parametara
pojaþavaþkih elemenata oscilatora, neophodno je zbog
stabilnosti frekvencije, stabilisati napon napajanja i
temperaturu okoline oscilatora.
Promjena temperature može uticati i na parametre
samog oscilatornog kola, pa je potrebno, kondenzatore
i zavojnice izabrati takve, da im se parametri što manje
mijenjaju sa temperaturom.
Frekvencija oscilatora üe biti stabilnija i ako je Q-faktor
oscilatornog kola veüi. Ukoliko je Q-faktor velik,
promjena faze u blizini rezonantne frekvencije je veüa,
pa se uslove za oscilovanje (ǃA=1) prilikom promjene
parametara, postiže za manje promjene frekvencije.
Sva prethodna analiza ukazuje na to, da üe frekvencija
oscilatora biti stablinija ukoliko je uticaj parazitnih
elemenata manji, a Q-faktor oscilatornog kola što je
moguüe veüi. Efektivan Q-faktor üe biti velik, ako je Q-
faktor samog oscilatornog kola velik. Osim toga, on üe
biti velik i ako se optereüenja oscilatornog kola prikljuþe
na izvod zavojnice, odnosno na dio ukupne reaktanse u
jednoj grani oscilatornog kola. Ukoliko se tranzistor ili
fet prikljuþeni na dio reaktanse, to üe se njihovi
parametri prikljuþiti paralelno maloj reaktansi, pa üe
njihove promjene procentualno manje uticati na
promjenu cijele reaktanse, te i na frekvenciju
oscilatora.
Oscilatori se, pogotovu ako se želi stabilna amplituda
oscilacija, prave za male snage. Ukoliko nam je
potrebna veüa snaga, vrši se naknadno pojaþanje
snage. Stabilnost ovih oscilatora zavisiüe i od povratnog
dejstva narednih pojaþavaþkih stepeni, odnosno od
optereüenja oscilatora nastalog prikljuþenjem
pojaþavaþkog stepena, odnosno promjene ulazne
impedanse pojaþavaþa. Zbog toga se za prvi stepen
pojaþanja koristi pojaþavaþ sa velikom ulaznom
impedansom (pojaþavaþ sa uzemljenim kolektorom) ili
pojaþavaþ kod koga je povratna sprega mala (kaskodni
pojaþavaþ).
5.5.1. Klapov oscilator
Oscilator kod koga se pojaþavaþki element prikljuþuje
na dio reaktanse oscilatornog kola je Klapov (Clapp)
oscilator. Ovaj oscilator je vrlo sliþan Kolpicovom
oscilatoru (slike 5.11. i 5.12.). Razlika je u tome što C
1
i
C
2
ne þine ukupan kapacitet oscilatornog kola, veü su
samo dio kapaciteta (slika 5.13. i 5.14.).
Slika 5.13. Klapov oscilator sa fetom
Ukupan kapacitet oscilatornog kola je
3 2 1
1 1 1 1
C C C C
+ + =
Uslijed promjene parametara pojaþavaþkih elemenata
mijenjaju se i C
1
i C
2
, jer smo pretpostavili da oni
sadrže u sebi i parazitne kapacitete pojaþanih
LITERATURA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
57
elemenata. Osim toga, na njihovu efektivnu veliþinu
utiþu i realni parametri pojaþavaþkih elemenata.
Slika 5.14. Klapov oscilator sa tranzistorom
Frekvencija oscilovanja Klapovog oscilatora je:
LC
1
= e , tj
LC
f
t 2
1
= ,
5.6. PIEZOELEKTRIýNI EFEKAT
Kistal kvarca ima piezoelektriþnu osobinu. Naime, pod
uticajem deformacije molekuli kristala se polarišu, tako
da se na suprotnim stranama kristala pojavljuje
naelektrisanje i obrnuto, ako se površina kristala
naelektriše, kristal üe se deformisati.
Ovu njegovu osobinu možemo iskoristiti za dobijanje
mehaniþko-elektriþnih oscilacija. U tu svrhu kristalu
kvarca dajemo pravilan geometrijski oblik
(paralelopiped, disk) na þije dvije suprotne strane
nanesemo metal i napravimo kontakte na tom metalu.
Tanak sloj metala je debljine nekoliko mikrona i služi
kao elektroda, kako je prikazano na slici 5.15.
Slika 5.15. Izgled kristala kvarca
Uslijed deformacije, izmeÿu elektroda se javlja
potencijala razlika, a ako se uspostavi potencijalana
razlika kristal üe se deformisati.
Na slici je 5.16. je oznaka za kristal kvarca na
elektriþnim šemama.
Slika 5.16. Simbol kristala kvarca
Kristal kvarca je odliþan dielektrik. Prikljuþimo li
elektrode na istosmjerni napon, praktiþno neüe teüi
elektriþna struja.
Dovoÿenjem izmjeniþnog napona kvarc üe oscilirati u
ritmu dovedenog napona. Kako je kapacitet kristala
relativno mali, to üe i struja i amplituda mehaniþkih
oscilacija biti mala. Ipak üe se izvjesna energija trošiti
na održavanje tih oscilacija. Poveüavajuüi frekvenciju
izmjeniþnog napona, dostiüi üemo mehaniþku
rezonanciju oscilacija kristala. Pri toj frekvenciji
oscilacije üe biti najveüe, pa üe i utrošena energija biti
najveüa, odnosno i izmjeniþna struja üe biti najveüa.
Daljim poveüanjem frekvencije, pošto se udaljujemo od
rezonancije, amplituda mehaniþkih oscilacija se
smanjuje, pa üe se smanjiti i izmjeniþna struja.
Prema tome, kristal kvarca se ponaša kao serijsko
oscilatorno kolo. Posmatrajuüi spolja samo izvode i
mjereüi napone i struju, umjesto kvarca možemo
nacrtati njegovu ekvivalentnu šemu, koja se sastoji od
jedne grane sa induktivnošüu L, otporom R i
Kapacitetom C vezanim u seriju. Dubljom analizom se
može pokazati da induktivnost L zavisi od mase kristala,
kapacitet C od elestiþnosti, a otpor R od naþina i
kvaliteta izrade i priþvršüavanja kristala u sredinu u
kojoj se nalazi (vazduh, vakuum ...).
Osim toga, krista sa svojim metalnim elektrodama
predstavlja kondenzator kapacitivnosti C´, koji se crta u
drugoj grani, paralelno serijskom oscilatornom kolu
LRC.
Da bismo imali predstavu o veliþini parametara kristala
kvarca navedimo primjer:
Kvarcna ploþica dimenzija 3x4x1,5 mm ima:
- rezonantnu frekvenciju oko 90 kHz,
- induktivnost L=137H,
- kapacitet C=0,0235 pF,
- serijski otpor R=15 kƻ,
- paralelni kapacitet C´=3,5 pF,
- faktor dobrote Q=5500.
Kao što se vidi induktivitet je vrlo veliki pa je zato veliki
i Q-faktor.
Uslijed prisustva paralelnog kapaciteta C´ u podruþju u
kojem je serijsko oscilatorno kolo induktivnog karaktera
može nastati paralelna rezonancija. Prema tome, kvarc
se ponaša i kao serijsko i kao paralelno oscilatorno
kolo.
Na slici 5.17 je prikazana zavisnost reaktanse kristala
kvarca od frekvencije.
LITERATURA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
58
Slika 5.17. Zavisnost reaktanse kristala kvarca od frekvencije
Karakteristiþne taþke su ǔ
r
– serijska rezonacija i ǔ
p

paralelna rezonancija.
Razliika frekvencija ǔ
r
–ǔ
p
se kreüe od nekoliko Hz do
nekoliko stotina Hz: Za tako malu promjenu frekvencije
induktivitet se mijenja u vrlo velikim granicama, pa je
radno podruþje kristala kvarca upravo u tom opsegu
frekvencija.
5.6.1. Stabilizacija frekvencije pomoüu
kristala kvarca
Stabilnost frekvencije kod Klapovog osclikatora postigli
smo na taj naþin, što smo kolo oscilatora modifikovali
tako da se promjena pojaþavaþkih elemenata što manje
odrazi na promjenu paramaetara oscilatornog kola.
Primjenom kvarca, stabilizacija frekvencije se postiže
kompenzacijom promjena pojaþavaþkog elementa.
U svin oscilatrima ssa kvarcom, kvarc zamjenjuje
induktivitet. Kako se kvarc ponaša kao induktivitet
samo u uskom opsegu frekvencija od f
r
do f
p
, to i
oscilator može raditi samo u tom uskom opsegu
frekvencija. Prema rtome, ma kako da se mijenjaju
ostali parametri oscilatora, frekvencija ne može izaüi iz
tog opsega. Van tog opsega oscilatro ne radi. U praksi
je taj "radni" oseg još uži.
Kod obiþnih oscilatora je stabilnost frekvencije reda
Ʃf/f=10
-2
. To znaþi da se parametri kola praktiþno ne
mijenjaju više od 1-2%.
Uzmimo sad da smo napravili oscilator sa kvarcom
dimenzionirajuüi ga tako da kvarc radi u podruþju gdje
je najveüa promjenainduktivne otpornosti sa
promjenom frekvencije. Promjeni li se bilo koji
parametar, promijeniüe se i frekvencija. Neka se npr.
kapacitet ekvivalentrnog oscilatornog kola smanji pa
dolazi do poveüanja frekvencije. Neka je smanjenje bilo
oko 2% i ako se induktivnost ne bi mijenjala frekvencija
bi se poveüala za oko 1%, npr. sa 100 na 101 kHz.
Dakle za þitav 1 kHz. Meÿutim, sa poveüanjem
frekvencije induktini otpor mnogo brže raste. Za daleko
manje poveüanje od 1 kHz induktivitet se poveüa za
2%, te se nova rezonantna frekvencija mnogo manje
razlikuje od prethodne. Umjesto 1 kHz, promjena üe biti
svega nekoliko Hz.
Da bi se postigla što veüa stabilizacija frekvencije
pomoüu kvarca, neophodno je:
1. Dimenzionisati parametre oscilatora tako da
kvarc radi u podruþju frekvencija f
r
dof
p
i to na
frekvenciji kod koje je najveüa promjena
induktivnog otpora sa promjenom frekvencije.
2. Obezbjediti takve uslove rada pri kojima su
promjene parametara oscilatora minimalne, kao
šro su stabillnost napona napajanja, istosmjerni
radni režim, temperatura okoline...
3. Izabrati kvarc koji ima najmanji temperaturni
koeficijent promjene frekvencije.
4. Stavit cjeli oscilator u termostat, kako bi radna
temperatura ostala konstantna.
Frekvencija oscilatora sa kvarcom je odreÿena samim
kvarcom. Meÿutim, u uskim granicama ona se može
dostjerivati promjenom veliþine ostalih parametara
kola. Pri ovome se mora voditi raþuna da se ne doÿe u
podruþje rada kvarca sa malom promjenom induktivne
otpornosti, jer üe tada biti mala stabilnost frekvencije.
Oscilator sa kvarscnom stabilizacijom frekvencije
možemo dobiti kada bilo kojem LC oscilatoru
zamjenimo zavojnicu sa kvarcom. Na slici 5.18 i 5.19
prikazane su dvije varijante Pirsovog (Pirce) oscilatora.
Slika 5.18. Pirsov oscilator sa fetom
LITERATURA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
59
Slika 5.19. Pirsov oscilator sa tranzistorom
Ovi oscilatori odgovaraju kolpicovim oscilatorima (slike
5.13. i 5.14) u kojim je zavojnica zamijenjena kvarcom.
Na slikama su otpori R
D
i R
C
zamijenjeni prigušnicama
L
D
i L
C
. Prigušnice imaju vrlo veliku induktivnost, pa
praktiþno za izmjeniþni signal predstavljaju beskonaþni
otpor, a za istosmjerni kratki spoj. Pomoüu njih se
postiže visok istosmjerni napon (nema nikakvog pada
napona), a izbjegnuto je optereüenje oscilatronog kola
koje bi se imalo da su ostali otpornioci R
D
i R
C.
Još veüa stabilnost frekvencije bi se postigla ako se kao
osnova upotrijebi Klapov oscilator umjesto kolpicovog.
Na slikama 5.20 i 5.21 su date šeme oscilatora
stabilisanih kvarcom, koji su dobijeni polazeüi od
Hartlijevog oscilatora.
Slika 5.20. Oscilator sa fetom i kvarcom u ulaznom kolu
Slika 5.21. Oscilator sa tranzistorom i kvarcom
u ulaznom kolu
5.7. GENERATORI
NESINUSOIDALNIH TALASNIH
OBLIKA
5.7.1 Generatori impulsnih i kvadratnih
talasnih oblika
Generator periodiþkog slijeda impulsa, astabilni
multivibrator, prikazan je na slici 5.22a. Talasne oblike
u pojedinim þvorovima sklopa prikazuje slika 5.22b.
Pravilnim izborom komponenata sklop proizvodi signale
kvadratnog talasnog oblika.
Neka se poþetno tranzistor Tr
1
nalazi u stanju voÿenja
(zasiüenja), a tranzistor Tr
2
u stanju zapiranja. Nedugo
poslije t=0 naponi na kolektoru i bazi tranzistora Tr
1
poprimaju vrijednosti zasiüenja, napon na kolektoru oko
0.2 V, a napon na bazi oko 0.8 V.
Buduüi se Tr
2
nalazi u stanju zapiranja, napon na bazi
Tr
2
ima visoku negativnu vrijednost (oko -U
CC
uveüano
za napone zasiüenja baze i kolektora). To znaþi da je
napon na C
1
velik i negativan na strani baze Tr
2
. Buduüi
se Tr
2
nalazi u stanju zapiranja, vuþe malo struje, te
izvor puni kondenzator C
1
strujom koja nabija C
1
do
razine izvora U
CC
.
Nabijanjem kondenzatora C
1
preko R
B2
podiže se napon
u
B2
dok ne dosegne napon praga tranzistora Tr
2
(oko
0.6 do 0.7 V). Kada je napon praga dosegnut, Tr
2
provede te se napon u
C2
smanji, þime se smanjuje i
napon u
B2
jer se pad napona na C
2
ne može naglo
promijeniti. Promjene se odvijaju vrlo brzo, i dovode do
brzog smanjenja napona u
B2
na veliku negativnu
vrijednost (oko -U
CC
uveüano za napone zasiüenja baze
i kolektora), te zapiranja tranzistora Tr
1
, dok tranzistor
Tr
2
vodi.
Promjene se dogaÿaju u vremenskom intervalu T
1
i
prikazane su na slici 5.22b.
LITERATURA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
60
Slika 5.22. (a) Astabilni multivibrator i (b) talasni oblici
Vremenski interval T
1
traje približno
uz uvjet da je U
CC
dovoljno velik u odnosu na napone
zasiüenja kolektora i baze te napon praga baze.
Pretpostavka je da su obadva tranzistora jednakih
karakteristika.
U vremenskom intervalu od T
1
do T
1
+ T
2
djelovanje
astabilnog multivibratora je jednako prethodno
opisanom, osim što u opisu treba zamijeniti tranzistore,
tj. Tr
2
je sada u stanju voÿenja, a Tr
1
u stanju
zapiranja. Vremenski interval nabijanja koji mijenja
iznos napona u
B1
sada je odreÿen izrazom
Perioda oscilacija T
0
iznosi T
1
+ T
2
, dakle
Za generiranje uskih impulsa izabire se T
2
< T
1
i napon
u
C1
je izlazni napon. Dobar rad sklopa se postiže niskom
vrijednošüu vremenske konstante R
C1
C
1
koja odreÿuje
vrijeme porasta impulsa. Za impulse dugog trajanja
(duže od T
0
/2) za izlaz se izabire napon u
C2
i mala
vremenska konstanta R
C2
C
2
.
Za generiranje signala kvadratnog talasnog oblika
praktiþno je uzeti R
C1
=R
C2
, R
B1
=R
B2
=R
B
, C
1
=C
2
=C, te
je:
5.7.2 Kvadratni talasi iz sinusnih talasa
i otkrivanje prijelaza kroz nulu
Signale kvadratnog talasnog oblika moguüe je
generirati iz signala sinusoidalnog talasnog oblika.
Sinusoidu treba propustiti kroz sklop ograniþivaþa ili
sklop usporeÿivaþa. Dodavanjem visokopropusnog
filtera i ispravljaþa, dobiva se sklop za otkrivanje
prolaza kroz nulu. Slika 5.23 prikazuje generator i
odgovarajuüe talasne oblike signala u sluþaju upotrebe
usporeÿivaþa. Ako sinusni val predstavlja ulazni signal
u
ul
, izlaz iz usporeÿivaþa u
iz
je signal kvadratnog
talasnog oblika.
Slika 5.23. Sklop za otkrivanje prolaza kroz nulu i odgovarajuüi
talasni oblici
Ako je RC << T
0
, izlaz iz visokopropusnog filtera je
izmjeniþni slijed pozitivno i negativno polariziranih
vrhova, što je vidljivo na slici 5.23. Ispravljenjem se
zadržavaju samo pozitivni vrhovi. Vrhovi se javljaju kod
prijelaza pozitivnog poluvala sinusoide kroz nulu.
Zamjenom smjera diode dobiva se sklop za otkrivanje
prolaza kroz nulu negativnog poluvala signala.
LITERATURA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
61
3.7.3. Relaksacioni oscilator
Sklop za generiranje signala kvadratnog talasnog oblika
nižih frekvencija prikazuje slika 5.24a.
Slika 5.24. (a) Relaksacioni oscilator i (b) talasni oblici
Sklop koristi operaciono pojaþalo i naziva se
relaksacionim oscilatorom. Operaciono pojaþalo djeluje
kao usporeÿivaþ. Za opis djelovanja, pretpostavlja se
da je poþetni napon u
iz
= U
iz
, pri þemu je U
0
vrijednost
napona zasiüenja operacionog pojaþala. Napon u
1
ima
visoku negativnu vrijednost, te je u
2
= U
iz
R
1
/(R
1
+ R
1
) i
u
1
< u
2
, þime se održava izlazna razina na U
iz
. Meÿutim
kondenzator C se teži nabiti preko otpornika R na
napon U
iz
. Kada napon u
1
prijeÿe iznos napona u
2
= U
1
= U
iz
R
1
/(R
1
+ R
1
), napon u
iz
operacionog pojaþala se
naglo mijenja od U
iz
na -U
iz
.
Poslije vremena promjene, kondenzator se teži nabiti
od napona U
1
na napon -U
iz.
Meÿutim, kada dostigne
iznos -U
1
, opada ispod u
2
i izlazni napon se ponovo
mijenja na U
iz
, kao što je prikazano na slici 5.24b.
Poslije toga, postupak se periodiþki ponavlja.
Može se pokazati da je perioda kvadratnog talasnog
oblika relaksacionog oscilatora odeÿena izrazom
Za frekvencije f
0
=1/T
0
iznad kojih se operaciono
pojaþalo ponaša kao širokopojasni usporeÿivaþ (tipiþno
iznad nekoliko desetaka kH), za izvedbu se koriste drugi
sklopovi.
5.7.4 Generator trokutnog
talasnog oblika
Talasni oblik signala u
1
sklopa na slici 5.25a približno
odgovara trokutu, kao što je prikazano na slici 5.24b.
Meÿutim, poluperiodni segmenti talasnog oblika su
zakrivljeni i nisu potpuno linearni. Bolja linearnost se
postiže nabijanjem kondenzatora C preko izvora stalne
struje, a ne preko otpornika R. U stvari teži se
zamijeniti povratnu granu sastavljenu od otpornika R i
kondenzatora C idealnim integratorom.
Korištenjem neinvertirajuüeg integratora dobije se sklop
generatora trokutnog talasnog oblika prikazan na slici
5.25a. Korištenjem invertirajuüeg integratora i
vraüanjem njegovog izlaza na pozitivnu ulaznu stezaljku
operacionog pojaþala relaksacionog oscilatora dobiva se
generator prikazan na slici 5.25b.
Može se pokazati da izraz za periodu oscilacija
generatora na slici 5.25b glasi
Izlazni napon u
iz
se mijenja u obliku trokuta izmeÿu
krajnjih vrijednosti napona
pri þemu je U
iz
razina zasiüenja operacionog pojaþala
broj 1 i jednaka je izlazu relaksacionog oscilatora.
Slika 5.25. Generator trokutnih talasnih oblika sastavljen od
(a) neinvertirajuüeg integratora i (b) invertirajuüeg integratora
LITERATURA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
62
3.8. LABORATORIJSKE VJEŽBE
IZ OSCILATORA
Vježba I: RC oscilator
Za prikazani RC oscilator sa slike 5.26 izraþunati
frekvenciju izlaznog napona za zadane RC elemente. Na
izlaz spojiti osciloskop i snimiti odgovarajuüe talasne
oblike:
a) U prvih desetak perioda uspostavljanja
oscilacije.
b) Nakon uspostavljanja stabilnog oscilatornog
režima rada.
c) Izmjeriti sa osciloskopa veliþinu frekvencije i
porediti je sa izraþunatom vrijednošüu.
2.4kȍ 2.4kȍ 2.4kȍ
33nF 33nF 33nF
220kȍ
15kȍ
180ȍ
2.4kȍ
Ucc
10V
C4
4.7uF
47uF
C5
4.7uF
T1
BC109BP
Slika 5.26. RC oscilator
Vježba II: Hartlijev oscilator
Za prikazani Hartlijev oscilator sa slike 5.27:
a) Izraþunati rezonantnu frekvenciju oscilatornog
kola prema odgovarajuüem obrascu?
b) Izmjeriti frekvenciju oscilovanja na izlazu i
porediti je sa izraþunatom vrijednošüu?
c) Snimiti talasne oblike na ulazu i izlazu
oscilatora i pokazati da je signal protufazan?
Q1
BC107BP
R1
220kȍ
R2
2.4kȍ
R3
15kȍ
R4
180ȍ
C1
22nF
C2
4.7uF
VCC
15V
L1
1mH
L2
100uH
C3
10uF
0
1
VCC
0
2
C4
4.7uF
5
3
4
Slika 5.27. Hartlijev oscilator sa tranzistorom u spoju ZE
Vježba III: Kolpicov oscilator
Za prikazani Kolpicov oscilator sa slike 5.28:
a) Izraþunati rezonantnu frekvenciju oscilatornog
kola prema odgovarajuüem obrascu?
b) Izmjeriti frekvenciju oscilovanja na izlazu i
porediti je sa izraþunatom vrijednošüu?
c) Snimiti talasne oblike na ulazu i izlazu
oscilatora i pokazati da je signal protufazan?
220kȍ
15kȍ
180ȍ
2.4kȍ
Ucc
15V
Ucc
C4
4.7uF
10uF
C5
4.7uF
6
0
T1
BC107BP
C1
4.7nF
C2
4.7nF
5
0 L1
100uH
1
3
7
Slika 5.28. Kolpicov oscilator sa tranzistorom u spoju ZE
TIRISTORI
Statiþka karakteristika tiristora
6
poglavlje
TIRISTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
64
6. TIRISTORI
6.1. OSOBINE I PODJELA
Zajedniþka svojstva/osobine svih tiristora su:
- imaju dva stabilna stanja - vodljivo i nevodljivo,
- mogu držati blokirni napon.
Tiristori koji imaju samo dvije elektrode, anodu i
katodu, promjenu stanja postižu promjenom
prikljuþenog napona napajanja. Tiristori koji imaju tri
elektrode, anodu, katodu i upravljaþku elektrodu,
promjenom struje upravljaþke elektrode prebacuju se iz
nevodljivog u vodljivo stanje.
Prema smjeru voÿenja struje tiristore dijelimo na:
- istosmjerne i
- dvosmjerne.
Prema naþelu rada, razlikujemo sljedeüe tiristore:
- jednosmjerni diodni tiristor,
- jednosmjerni upravljivi triodni tiristor (SCR),
- dvosmjerni diodni tiristor (DIAC) i
- dvosmjerni upravljivi triodni tiristor (TRIAC).
Slika 6.1. Kuüišta tiristora
Tiristori se koriste kao prekidaþke komponente
(elektroniþki ventili) i kao ispravljaþi, pretežno u
energetskoj elektronici. Imaju sposobnost upravljanja
signalima velikih snaga uz istovremeno malu potrošnju,
odnosno malu snagu za upravljanje radom tiristora.
Izraÿuju se tiristori koji mogu voditi anodnu struju od
nekoliko stotina mA kao i oni za struju od nekoliko
hiljada A, koji mogu držati zaporni i blokirni napon od
nekoliko desetaka V do nekoliko kV.
Oblik kuüišta tiristora zavisi o snazi. Slika 6.1 prikazuje
jedno kuüišta za tiristore sa dva i tri izvoda.
6.2 JEDNOSMJERNI DIODNI
TIRISTOR
Jednosmjerni diodni tiristor zasniva se na tiristorskoj
PNPN strukturi unutar monokristala silicija s dvije
elektrode koje se nazivaju anoda (A) i katoda (K). Od
katode prema anodi izmjenjuju se N- i P-slojevi (slika
6.2), tako da dioda ima tri PN-prelaza.
Slika 6.2. Struktura i simbol jednosmjernog diodnog tiristora
Jednosmjerni diodni tiristor može se uklopiti (ukljuþiti)
samo pri pozitivnom naponu izmeÿu anode i katode,
prekoraþenjem tzv. napona prekretanja. Vodljivi tiristor
se isklapa (iskljuþuje) prirodnim prolaskom struje kroz
nulu.
Slika 6.3 pokazuje strujno-naponsku karakteristiku
jednosmjernog diodnog tiristora.
Slika 6.3. Strujno naponska karakteristika jednosmjernog diodnog tiristora
TIRISTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
65
Na karakteristici zapažamo tri podruþja rada:
- u I. kvadrantu podruþje voÿenja i podruþje
blokiranja,
- u III. kvadrantu podruþje zapiranja.
Podruþje blokiranja: Na anodu je prikljuþen pozitivni,
a na katodu negativni pol izvora napona (anoda je
pozitivnija od katode), a napon je manji od napona na-
pon prekretanja U
PR
: 0<U
AK
<U
PR.
Vanjski PN-prelazi su
propusna polarizirani, a srednji je napropusno
polariziran. Diodni tiristor je u stanju blokiranja i teþe
zanemariva napropusna struja pa se nalazi u stanju
visokog otpora.
Vrijednost napona prekretanja U
PR
zavisi o tipu tiristora
i može varirati u granicama 20-2000V. Radna taþka
nalazi se u dijelu 0A karakteristike.
Podruþje voÿenja: Jednosmjerni diodni tiristor
provede struju kad prikljuþeni napon dostigne
vrijednost veüu od napona prekretanja U
PR
- anoda je
pozitivnija od katode. Kad provede struju, struja naglo
poraste i napon izmeÿu anode i katode poprimi malu
vrijednost (oko 0,6-2V, ovisno o tipu), te ima vrlo mali
otpor. Prelaz iz stanja blokiranja u stanje voÿenja
odvija se brzim prolaskom kroz podruþje negativnog
otpora. U stanju voÿenja sva tri PN-prelaza propusno
su polarizirana. Radna taþka nalazi se u dijelu BC
karakteristike.
Vodljivi jednosmjerni diodni tiristor prestaje voditi struju
kad struja padne ispod odreÿene vrijednosti struje
držanja I
H
kad anodni napon padne ispod napona
držanja U
H
ili promjenom polariteta napona, tj. uz
U
AK
<0.
Podruþje zapiranja/proboja: Na anodu je prikljuþen
negativni, a na katodu pozitivni pol izvora napona
(anodaje negativnija od katode): U
PROB
<U
AK
<0.
Vanjski PN-prelazi su napropusno polarizirani, a srednji
PN-prelaz je propusno polariziran. Diodni tiristor ne vodi
struju te se nalazi u stanju visokog otpora. Teþe vrlo
mala napropusna struja.
Porastom napona inverzne polarizacije kod probojnog
napona U
PROB
nastupa proboj.
U napropusnom podruþju karakteristika je sliþna
karakteristici diode. Jednosmjerni diodni tiristor koristi
se za okidanje tiristora.
6.3 JEDNOSMJERNI TRIODNI
TIRISTOR
Jednosmjerni triodni tiristor je poluvodiþka komponenta
s tri elektrode koja može voditi struju samo u jednom
smjeru, a zasniva se na tiristorskoj PNPN strukturi.
Triodni tiristor se od diodnog tiristora razlikuje po tome
što pored anode (A) i katode (K) ima izvedenu
upravljaþku elektrodu G (gate) iz podruþja P
2
slika 6.4.
ýesto se naziva silicijeva upravljiva ispravljaþica - SCR
(engl. silicon controlled rectifier) ili samo tiristor.
Slika 6.4. Struktura i simbol jednosmjernog triodnog tiristora
Slika 6.5. Strujno naponska karakteristika jednosmjernog triodnog tiristor
TIRISTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
66
Kad je potencijal anode manji od potencijala katode,
tiristor ne vodi struju. Kad je potencijal anode veüi od
potencijala katode, tiristor drži blokirni napon manjim
od napona prekretanja ukoliko na upravljaþkoj elektrodi
nije prikljuþen pozitivni impuls. Dovoÿenjem pozitivnog
impulsa na upravljaþku elektrodu, tiristor provede
struju, nakon þega je na njemu mali pad napona
(tipiþno 1-3V). Kad tiristor provede struju, nije potreban
impuls na upravljaþkoj elektrodi. Tiristor prestaje voditi
prirodnim prolaskom struje kroz nulu.
Slika 6.5 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku
jednosmjemog triodnog tiristora.
Kao i diodni tiristor, triodni tiristor se može nalaziti u:
- stanju blokiranja,
- stanju voÿenja i
- stanju zapiranja.
-
Podruþje blokiranja: Triodni tiristor nalazi se u
podruþju blokiranja ako je izmeÿu anode i katode
prikljuþen pozitivni napon manji od napona prekretanja:
0<U
AK
<U
PRO
a na upravljaþkoj elektrodi nije prikljuþen
napon. Kroz tiristor teþe vrlo mala inverzna struja.
Podruþje voÿenja: Kada napon U
AK
postane veüi od
napona blokiranja, tiristor prelazi u stanje voÿenja.
Struja poraste do vrijednosti koju odreÿuje vanjski
otpor serijski spojen s tiristorom i vanjskim izvorom
napona. Napon na tiristoru poprimi malu vrijednost.
Kad je struja upravljaþke prikljuþnice nula (I
G
=0), a
napon jednak naponu preklapanja, tiristor se ponaša
kod diodni tiristor.
Preklapanje tiristora u vodljivo stanje obiþno se izvodi
preko upravljaþke elektrode, na koji se dovodi pozitivni
napon, odnosno struja odreÿene jakosti I
G
. Ako
prikljuþimo napon na tiristor tako da je anoda
pozitivnija od katode (U
AK
>0), ali napon manji od
napona prekretanja, tiristor provede dovoÿenjem
napona na upravljaþku elektrodu. Tiristor prelazi u
stanje voÿenja te napon izmeÿu anode i katode poprimi
malu vrijednost. Što je struja upravljaþke prikljuþnice
veüa, to üe tiristor provesti struju kod manjeg napona.
Kad provede struju, nije mu više potreban napon na
upravljaþkoj elektrodi.
Vodljivi diodni tiristor prestaje voditi kad struja padne
ispod odreÿene vrijednosti struje držanja I
H
kad anodni
napon padne ispod napona držanja U
H
ili pak
promjenom polariteta napona U
AK
<0.
Podruþje zapiranja/proboja: Tiristor se nalazi u
podruþju zapiranja uz prikljuþeni negativni napon
U
AK
<0. Tiristor ne vodi, a kroz njega teþe zanemariva
inverzna struja zasiüenja koja ne zavisi o prikljuþenom
naponu. Za napone veüe od probojnog napona nastupa
proboj i porast struje. Prekoraþenjem dopuštenog
maksimalnog inverznog napona zbog zagrijavanja može
doüi do uništenja tiristora.
Kod jednosmjemog diodnog tiristora postoji ograniþena
dozvoljena vrijednost brzine porasta napona propusne
polarizacije izmeÿu anode i katode. Prekoraþenjem
dozvoljene brzine tiristor može provesti struju i bez
upravljaþkog impulsa, zbog parazitnih kapacitivnosti
unutar tiristora. U strujnim krugovima tiristor se
odreÿenim spojevima štiti od naglog porasta napona i
struje.
U praksi se najviše upotrebljava upravo jednosmjerni
diodni (SCR) tiristor, za regulaciju brzine vrtnje
istosmjernih motora, za regulaciju rasvjete, u
izmjenjivaþima i ispravljaþima, dakle uglavnom u
ureÿajima energetske elektronike.
6.3.1. Isklopivi tiristor - GTO tiristor
Za isklopivi tiristor koristi se naziv GTO tiristor, što je
kratica od engleskog naziva gate turn-off thyristor.
Isklopivi tiristor ili GTO pripada potpuno upravljivim
sklopkama. Isklopivi tiristor može voditi struju u jednom
smjeru, a držati napon blokiranja oba polariteta.
Poput klasiþnog tiristora, i GTO se iz stanja blokiranja
dovodi u stanje voÿenja kratkim pozitivnim impulsom
struje upravljaþke elektrode i ostaje u stanju voÿenja,
ali je za vrijeme voÿenja potrebna i dalje struja
upravljaþke elektrode (nekoliko A, ovisno o tipu).
Meÿutim, za razliku od klasiþnog tiristora, GTO se može
isklopiti pomoüu kratkotrajnog, ali snažnog negativnog
impulsa struje upravljaþke elektrode. Amplituda
negativnog strujnog impulsa tipiþno iznosi 1/3 struje
koja se isklapa.
Ne koristi se isklapanje prolaskom struje kroz nulu.
Slika 6.6 prikazuje simbol isklopivog tiristora.
Slika 6.6. Simbol isklopivog (GTO) tiristora
6.3.2. Regulacija struje jednosmjernim
triodnim tiristorom
Tiristori su pogodni za regulaciju struje u izmjeniþnim
strujnim krugovima. Regulacija ukupne snage postiže
se mijenjanjem vremena voÿenja tiristora.
Pri analizi strujnih krugova s tiristorom potrebno je
definirati ugao upravljanja Į.
Ugao upravljanja Į je ugao pri kojem se na tiristor
dovodi okidni strujni impuls koji prebacuje tiristor iz
stanja blokiranja u stanje voÿenja. Pritom je ugao
voÿenja tiristora ǃ=180°-Į.
Slika 6.7 prikazuje strujni krug s regulacijom snage
pomoüu jednosmjemog triodnog tiristora, a slika 6.8
dijagrame napona na potrošaþu, tiristoru i struju
upravljaþke elektrode.
Tiristor se napaja iz izmjeniþnog izvora napona. Radom
tiristora upravlja se strujnim impulsom na upravljaþkoj
elektrodi pomoüu jednosmjernog diodnog tiristora.
TIRISTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
67
Slika 6.7. Regulacija struje jednosmjernm tiristorom
Slika 6.8. Vremenski dijagrami napona
a) na izvoru, b) na potrošaþu, c) na tiristoru
Kad jednosmjerni triodni tiristor ne vodi struju, na
njemu je napon izvora, a na potrošaþu je napon nula.
Kad napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona
prekretanja jednosmjemog diodnog tiristora, on
provede struju, a na upravljaþku elektrodu triodnog
tiristora doÿe strujni impuls. Jednosmjerni tiristor
provede struju i na njemu je mali pad napona (1-3V), a
potrošaþ dobiva napon izvora.
Ugao upravljanja triodnog tiristora podešava se
promjenjivim otpornikom, a može biti izmeÿu 0° i 180°.
Prolaskom sinusnog napona kroz nulu triodni tiristor
prestaje voditi struju, napon na potrošaþu je ponovno
nula, a napon izvora vlada na tiristoru. Ugao voÿenja
tiristora može biti od 0° do 180°.
Što je veüi ugao voÿenja triodnog tiristora, to je veüa
snaga predana potrošaþu. Upravljaþki impulsi za
okidanje triodnog tiristora mogu se dobiti iz posebnih
sklopova þiji se rad mora sinhronizirati s izmjeniþnim
naponom.
6.4 DIJAK - DVOSMJERNI DIODNI
TIRISTOR
Naziv dijak dolazi od engleskog naziva DIAC (diode for
alternating current). Simbol i strukturu dijaka prikazuje
slika 6.9. Dijak je petoslojna NPNPN struktura s dvije
elektrode koje se nazivaju anoda A
1
i A
2
.
Slika 6.9. Struktura i simbol dijaka
Razlikuje se od jednosmjernog diodnog tiristora po
tome što vodi struju u oba smjera. Dijak je simetriþna
komponenta, pa naponi prekretanja u oba smjera imaju
jednaku vrijednost, a suprotni polaritet.
Slika 6.10 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku
dijaka. Karakteristika je u prvom kvadrantu identiþna
karakteristici jednosmjernog diodnog tiristora, a u
treüem kvadrantu je istog oblika, ali za negativne
vrijednosti napona i struje.
Slika 6.10. Strujno-naponska karakteristika dijaka
Prvi kvadrant je podruþje u kojem je elektroda A
1
pozitivnija od elektrode A
2
. Obrnuto vrijedi za treüi
kvadrant; elektroda A
2
je pozitivnija od elektrode A
1
.
Dvosmjerni diodni tiristor koristi se za okidanje tiristora
i trijaka.
TIRISTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
68
6.5. TRIAC - DVOSMJERNI TRIODNI
TIRISTOR
Dvosmjerni triodni tiristor je poluvodiþka komponenta s
tri elektrode koja može voditi struju u oba smjera.
Za dvosmjerni triodni tiristor koristi se naziv trijak (engl.
TRlAC - triode for alternating current).
Dvosmjerni triodni tiristor ima dvije elektrode koje se
nazivaju anoda A
1
i A
2
, te treüu upravljaþku elektrodu
G. Slika 6.11 prikazuje simbol i strukturu trijaka.
Slika 6.11. Struktura i simbol Triac
Struktura trijaka zasniva se na PNPN tiristorskoj
strukturi, ali je podruþje oko upravljaþke elektrode
nešto složenije.
Dovoÿenjem upravljaþkog impulsa na upravljaþku
elektrodu trijak može provesti struju i za jedan i za
drugi polaritet napona. Struja upravljaþke prikljuþnice
može biti pozitivna ili negativna. Kad jednom provede
struju, impuls na upravljaþkoj elektrodi nije više
potreban. Tiristor prestaje voditi struju smanjenjem
struje ispod minimalne struje držanja ili prolaskom
napona kroz nulu.
Slika 6.12 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku
trijaka.
Slika 6.12. Strujno-naponska karakteristika Triac
Karakteristika je u prvom kvadrantu identiþna
karakteristici jednosmjernog triodnog tiristora, a u
treüem kvadrantu je istog oblika, ali za negativne
vrijednosti napona i struje. Prvi kvadrant je podruþje u
kojem je elektroda A
2
pozitivnija od elektrode A
1
Obrnuto vrijedi za treüi kvadrant, elektroda A
1
je
pozitivnija od elektrode A
2
.
Trijak se koristi za regulaciju snage u izmjeniþnim
strujnim krugovima, npr. za upravljanje strujom grijaþa,
žarulja, motora, itd.
6.5.1. Regulacija struje trijakom
Slika 6.13 prikazuje strujni krug s regulacijom snage
pomoüu trijaka, a slika 6.14 dijagrame napona na
potrošaþu, tiristoru i struju upravljaþke elektrode.
Slika 6.13. Strujni krug sa regulacijom pomoüu trijaka
Slika 6.14. Vremenski dijagrami napona
a) na izvoru, b) na potrošaþu, c) na trijaku
Dvosmjerni tiristor (dijak) se napaja iz izvora
izmjeniþnog napona. Radom trijaka upravlja se strujnim
impulsom na upravljaþkoj elektrodi preko dijaka.
Potrošaþ je spojeno u anodnom krugu tiristora.
Kad trijak ne vodi struju, na njemu je napon izvora, a
na potrošaþuje napon nula.
Kad za vrijeme pozitivnog poluvala napon izvora, tj.
napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona
prekretanja dijaka, on provede struju i na upravljaþku
TIRISTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
69
elektrodu trijaka doÿe strujni impuls. Trijak provede
struju i na njemu je mali pad napona (1-3V), a potrošaþ
dobiva napon izvora. Prolaskom sinusnog napona kroz
nulu trijak prestaje voditi struju.
Za vrijeme negativnog poluvala napona izvora, trijak
ponovno provede kad napon na kondenzatoru dostigne
vrijednost napona prekretanja dijaka.
Ugao voÿenja trijaka može biti od 0° do 180° u svakom
poluvalu sinusnog napona. Što je veüi ugao voÿenja
tiristora, to je veüa snaga predana potrošaþu.
U usporedbi s jednosmjernim triodnim tiristorom, s
trijakom se može dobiti dvostruko veüa snaga.
Trijak se koristi za manje snage.
6.6. UKLJUýENJE I ISKLJUýENJE
TIRISTORA
6.6.1. Sklopovi za ukljuþenje tiristora
Za praksu su najprihvatljiviji sklopovi koji proizvode
impulse za ukljuþenje tiristora, jer se impulsnim
upravljanjem toþno odreÿuje trenutak ukljuþenja.
Ovisno o vrsti aktivnih elemenata koji se upotrebljavaju
u sklop ovima, razlikujemo tranzistorske, tiristorske,
optoelektroniþke i druge uobliþivaþe strujnih impulsa.
Slika 6.15. Sklop za ukljuþenje tiristora
sa galvanski odvojenim ulazom
Slika 6.16. Sklop za ukljuþenje tiristora
sa Zener diodom koja odreÿuje prag ukljuþenja
Na slici 6.15 i 6.16 prikazani su tranzistorski sklopovi za
oblikovanje impulsa.
Takvi se sklopovi obiþno upotrebljavaju za dobivanje
impulsnih struja do 5A trajanje koje nije kraüe od
100µs. Njihova je prednost u visokoj pouzdanosti i u
velikoj brzini rada tranzistora.
6.6.2. Iskljuþenje tiristora
Prekidanje struje koja teþe kroz propusno polarizirani
tiristor može se ostvariti na razliþite naþine. Kada je
NPNP-struktura u propusnome stanju, sva su tri PN-
prelaza polarizirana propusno. Stoga obje baze, a u
nekim sluþajevima jedno ili oba emiterska podruþja,
sadrže višak sporednih i glavnih nositelja naboja, koji
raste poveüanjem propusne struje. Da bi tiristor bio
preveden u nepropusno stanje, nagomilani višak
naboja, odreÿen razlikom izmeÿu pokretnoga naboja u
elementu polariziranom propusno i naboja prisutnoga u
elementu polariziranom nepropusno, nužno ga je
eliminirati elektriþnim poljem ili rekombinacijom.
Kada se tiristor napaja iz izvora istosmjernoga napona,
njegovo iskljuþenje nije toliko jednostavno kao u
sluþaju napajanja izmjeniþnim naponom. Naime, u
izmjeniþnome strujnom krugu napon u svakoj
poluperiodi prolazi kroz nulu, pa se iskljuþenje postize
uklanjanjem impulsa s upravljaþke elektrode, odnosno
blokiranjem upravljaþkog sistema. U istosmjernome
strujnom krugu iskljuþenje se može ostvariti samo
uvoÿenjem odgovarajuüega protunapona kojim se
istosmjerna struja svodi na nulu.
Osim dovoÿenja struje na nulu, tiristoru je potrebno
osigurati dovoljno vremena za njegov oporavak.
6.6.3. Sklopovi za iskljuþenje
U praktiþnoj primjeni tiristora postoji nekoliko razliþitih
naþina prisilne komutacije:
- pomoüu oscilacijskoga kruga,
- pomoüu prethodno nabijenoga kondenzatora i
- pomoüu vanjskoga izvora.
Ipak, najþešüe se susreüu sklopovi za iskljuþenje
tiristora s prethodno nabijenim kondenzatorom koji se
ukljuþuje pomoünim tiristorom.
Na slici 6.17 prikazan je sklop za iskljuþenje s
pomoünim tiristorom.
Slika 6.17. Sklop za iskljuþenje glavnog tiristora Th1 sa
pomoünim tiristorom Th2
U poþetnome trenutku tiristori Th
1
i Th
2
nisu ukljuþeni i
kondenzator C je prazan. Za poþetak rada pretvaraþa
TIRISTORI
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
70
nužno je da upravljaþki sistem da pozitivan upravljaþki
impuls na upravljaþku elektrodu pomoünog tiristora
Th
2
.
Kada se tiristor Th
2
ukljuþi, kormutacijski se
kondenzator C poþinje nabijati iz izvora istosmjernoga
napona E. Na kraju procesa nabijanja kondenzator
dosegne napon U
E
, približno jednak naponu izvora E s
polaritetom oznaþenim u zagradama. Nakon nabijanja
kondenzatora sklop je pripremljen za rad.
U trenutku kada na upravljaþku elektrodu tiristora Th
1
dovedemo upravljaþki impuls, tiristor provede.
Opteretna struja postupno raste. Istodobno nastaje
proces rezonantnoga oscilovanja i ponovnog nabijanja
komutacijskog kondenzatora preko induktiviteta L i
diode D. Taj proces traje u toku polovice periode
vlastitih oscilacija kruga i blokira se diodom D
Da bi tiristor ukljuþen u istosmjerni srujni krug bio
iskljuþen, struja koja kroz njega teþe mora postati
manja od struje držanja, To se postiže energijom
izbijanja kondenzatora, jer nabijeni je kondenzator izvor
napropusnog napona zanemarivo maloga unutrašnjeg
otpora pa kroz njega može protjecati dovoljno velika
inverzna struja. Stoga, kada na upravljaþku elektrodu
tiristora Th
2
primijenimo upravljaþki impuls, on provede
i njegova struja praktiþno trenutno postane jednaka
opteretnoj struji, dok struja što prolazi kroz tiristor Th
1
postane jednaka nuli. Istodobno kao rezultat zapoþeta
procesa izbijanja komutacijskog kondenzatora C, na
tiristoru Th
1
vlada zaporni napon koji ubrzava
uspostavljanje blokirnih svojstava tiristora,
6.7. PRIMJENA TIRISTORA
Tiristori se kao sklopni beskontaktni elementi široko
primjenjuju. Jedna takva primjena prikazana je na slici
6.18.
Slika 6.18. Regulacija srednje vrijednosti ispravljene struje
tiristorom
Prema slici 6.18 tiristor se napaja iz izvora izmjeniþnoga
napona (npr. elektriþne mreže).
Radom tiristora upravlja se iz generatora upravljaþkih
impulsa. Ovisno o uglu upravljanja a, na potrošaþu R
OPT
pojavljivat üe se razliþite srednje vrijednosti
istosmjernoga napona, odnosno istosmjerne struje.
Veüem uglu Į odgovara manja, a manjem uglu Į veüa
srednja vrijednost izlazne veliþine na optereüenju R
OPT
.
6.7.1. Sklop za ukljuþenje tiristora s UJT
Sklop s jednoprelaznim tranzistorom (UJT) za
ukljuþenje tiristora prikazan je na slici 6.19.
Slika 6.19. Ukljuþivanja tiristora jednospojnim tranzistorom
Pri niskim emiterskim naponima kroz jednoprelazni
tranzistor teþe samo slaba napropusna struja. Ako je
emiterski napon dovoljno visok, prelaz E-B
1
postaje
polariziran propusno, odnosno njegov se otpor smanji.
Emiterska struja ograniþena je samo otporom R
B1
.
Napon napajanja sklopa održava se na stalnoj
vrijednosti s pomoüu Zenerove diode ZD. Kapacitet C
T
nabija se preko promjenjivog otpora R
T
. Kada napon U
C
na kondenzatoru dostigne vrijednost napona
prebacivanja U
BO
jednoprelaznog tranzistora, koji je
odreÿen naponom napajanja U i otporima R
B1
i R
B2
,
prelaz E-B
1
polariziran je propusno, pa se kapacitet C
T
izbija preko upravljaþkog kruga E-B
1
i otpora RB
1
. Otpor
RB
1
reda nekoliko desetaka ƻ, prenosi impuls za
ukljuþenje iz kruga jednoprelaznog tranzistora u
upravljaþki krug tiristora.
Preko otpora R
S
i diode D postavlja se struja držanja
tiristora, što rezultira neosjetljivošüu sklopa na
optereüenje.
6.8. LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ
TIRISTORA
Planirane su slijedeüe laboratorijske vježbe, za koje üe
pripreme biti distribuirane u vrijeme izvoÿenja vježbi:
1. Snimanje karakteristika tiristora,
2. Fazna regulacija sa dijakom i trijakom,
3. Ispravljaþ sa tiristorom,
4. Okidanje tiristora sa UJT tranzistorom.
UJT - JEDNOSPOJNI
TRANZISTOR
Okidanje tiristora UJT tranzistorom
7
poglavlje
UJT – JEDNOSPOJNI TRANZISTOR
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
72
7. JEDNOSPOJNI TRANZISTOR
Jednospojni tranzistor (UJT) sastoji se od N-tipa
poluvodiþa, koji þini bazu tranzistora i na krajevima ima
dva prikljuþka (B
1
i B
2
), te od P-tipa poluvodiþa na
kojem je prikljuþak emitera E.
Slika 7.1 prikazuje konstrukciju i simbol tranzistora. UJT
se naziva i dvobazna dioda jer je po konstrukciji to
dioda s dva prikljuþka na bazi.
Slika 7.1. Struktura i simbol jednospojnog tranzistora
Baza je napravljena od visokoomskog materijala te je
zato otpor izmeÿu prikljuþaka B
1
i B
2
relativno velik.
Slika 7.2. Polarizacija jednospojnog tranzistora
Slika 7.2 prikazuje polarizaciju jednospojnog
tranzistora. Tranzistor je prikazan ekvivalentnom
šemom, gdje je emiterski spoj predstavljen diodom, a
otpor od katode diode do prve baze promjenjivim
otporom R
B1
i od katode diode do druge baze stalnim
otporom R
B2
. Izmeÿu baza je prikljuþen napon U
BB
, a u
emiterskom krugu U
EE
.
Jednospojni tranzistor radi na naþelu mijenjanja otpora
zbog gomilanja nosilaca naboja pri protjecanju struje
kroz PN-spoj. Pri protjecanju struje izmeÿu emitera E i
baze B
1
nagomilavaju se šupljine u bazi. U istom broju
nagomilavaju se i elektroni kako bi se održala ravnoteža
naboja. Izmeÿu emitera i prve baze B
1
smanjuje se
otpor R
B1
s poveüanjem struje emitera l
E
.
Princip rada jednospojnog tranzistora možemo najbolje
opisati pomoüu strujno-naponske karakteristike (slika
7.3), i to za: U
BB
=0 i U
BB
>0.
Slika 7.3. Ulazna karakteristika UJT tranzistora
- Uz napon U
BB
=0, struja I
B2
= O. Ulazna
karakteristika je karakteristika emiterske dio
de koja se razlikuje od obiþne diode po tome
što ima veüi otpor.
- Kada je na UJT prikljuþen napon U
BB
>0, pri
malom emiterskom naponu U
E
, emiterska
dioda je napropusno polarizirana i kroz nju
teþe samo mala inverzna struja I
E0
od približno
10µA. Tada tranzistor predstavlja otpor reda
vrijednosti desetak kƻ. Na dijelu otpora R
B1
postoji pad napona U
R1
koji stvara struja I
B2
,
te tranzistor ne vodi sve dok je U
E
<U
R1
. Uz
I
E
=0, napon na otporniku R
B1
raþunamo
prema izrazu:
BB
2 1
1
BB 1 R
U
R R
R
U U q =
+
=
Faktor dž naziva se unutarnji omjer (engl. intrinsic
stand-off ratio) i ovisno o tipu tranzistora ima vrijednost
od 0,5 do 0,8.
Vodljivost tranzistora mijenja se promjenom napona na
emiteru. Porastom napona U
E
iznad džU
BB
, dioda postaje
propusno polarizirana te struja I
E
postaje pozitivna. Ona
je i dalje mala, i to sve dok napon ne poprimi napon
vrha ili napon prekretanja U
P
(taþka A na slici 7.3). Za
napone manje od napona prekretanja tranzistor je u
stanju blokiranja (od 0 do taþke A).
Od tog napona struja I
E
poþinje naglo rasti, a napon U
E
se poþinje naglo smanjivati. Razlog tome je emiterska
struja koja injektira nosioce naboja u podruþje izmeÿu
emitera i baze B
1
i na taj naþin smanjuje otpor R
B1
tj.
poveüava se vodljivost. U podruþju izmeÿu taþke A i B
tranzistor se ponaša kao negativni otpor jer se
porastom struje I
E
smanjuje napon U
E
.
Daljnjim porastom struje emitera tranzistor prelazi u
podruþje zasiüenja, a napon U
E
vrlo malo raste. Kako je
struja emitera I
E
puno veüa od struje I
B2
, struju I
B2
možemo zanemariti, te krivulja vrlo malo odstupa od
krivulje pri struji I
B2
=0.
Napon prekretanja zavisi o prikljuþenom naponu U
BB
i
dan je izrazom:
BB D BB 1 R
U U U U q ~ + q =
UJT – JEDNOSPOJNI TRANZISTOR
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
73
Napon napajanja obiþno ima vrijednost do 35V, a struja
emitera tipiþno 50A.
Jednospojni tranzistor koristi se za generiranje impulsa i
za pobudu tiristora.
U sklopu prema slici 7.4 (pogledaj sliku 2.19)
jednospojni tranzistor služi za dobivanje kratkotrajnog
impulsa koji se dovodi na upravljaþku elektrodu tiristora
kao okidni impuls. Promjenjivim otpornikom R
P
regulira
se ugao upravljanja tiristora u odnosu na sinusni
punovalni ispravljeni napon.
UJT provede kad je napon na kondenzatoru veüi od
njegovog napona prekretanja, što daje impuls na bazi
B
1
odnosno na upravljaþkoj elektrodi tiristora.
Prolaskom ispravljenog napona kroz nulu tiristor
prestaje voditi struju, a ponovno provede dolaskom
novog impulsa.
Slika 7.4. Okidanje tiristora jednospojnim tranzistorom
LITERATURA
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehniþke škole
74
8. LITERATURA
1. Jasmina Kotur, Stanko Paunoviü, Analogni elektroniþki sklopovi, Zagreb 2009.
2. T. Brodiü, Analogna integrisana elektronika, Svjetlost, Sarajevo 1989.
3. Vojin Cvekiü, Elektronika II, Linearna elektronika, Nauþna knjiga Beograd, Beograd 1987.
4. Vojin Cvekiü, Elektronika I, Poluprovodniþka elektronika, Nauþna knjiga Beograd, Beograd 1986.
5. Sejfudin Agiü, Predavanja na predmetu Elektronika za III razred, JU Mješovita srednja elektrotehniþka
škola Tuzla, školska 2005/06. godina.
6. Sejfudin Agiü, Predavanja na predmetu Praktiþna nastava za III razred, JU Mješovita srednja
elektrotehniþka škola Tuzla, školska 2009/10. godina.
7. Jasmina Omerdiü, Predavanja na predmetu Impulsna Elektronika za III razred, JU Mješovita srednja
elektrotehniþka škola Tuzla, školska 2007/08. godina.
8. Ratko Opaþiü, Elektronika II, za III razred elektrotehniþke škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
Beograd, Beograd 1996.
9. Senad ýetoviü, Božo Ljuboja, Živko Marjanoviü, Osnovi elektronike, telekomunikacija i automatike,
Svjetlost, Sarajevo,1989.
10. I. Modlic, B. Modlic, Visokofrekvencijska elektronika – modulacija, modulatori, pojaþala snage, Školska
knjiga Zagreb, 1982.
11. Infoelektronika, ýasopis za elektroniku i telekomunikacije, Agencija „Eho“, Niš, 2010.
12. Praktiþna elektronika, ýasopis za elektronike, ETŠ Nikola Tesla, Beograd, 1998.
13. Slavoljub Marjanoviü, Elektronika, diskretna i integrisana analogna kola, Nauþna knjiga, Beograd, 1981.
14. Spasoje Tešiü, Integrisana digitalana elektronika, Nauþna knjiga, Beograd 1981.
15. L.W.Turner, Electronic Engineers Reference Book, Newnes-Butterworth, London, 1976.
16. Katalog firme Intel, Component Data Catalog, Santa Clara, 1998.
17. Katalog firme Motorola, Analog Devices, Data-Acquisitio Databook, Norwood, 1982.
18. C. Jung, The New Penguin Dictionary of Electronics, London 1985.
19. P. Obradoviü, Telekomunikacioni vodovi, Beograd, 1990.
20. International Telecommunication Union, Radio-relay systems, 1994.
21. International Telecommunication Union, Fixed-satelite service, 1994.
22. Z. Smrkiü, Mikrotalasna elektronika, Školska knjiga, zagreb, 1986.
23. D.F. Stout Handbook of Operational Amplifier CD (McGraw-Hill, 1976, ISBN 007061797X ) pp. 1–11.
24. Multisim 7, Education Users Guide, Interactive Image Technologies, Toronto 2003.
25. http://www.kelm.ftn.uns.ac.rs/literatura/mi/htm/Operacioni_pojacavac.htm
26. www.diyaudio.com
27. www.elektronika.ba
28. www.sound.westhost.com
29. www.analog.com
30. www.conrad.com
31. www.elektroniktutor.de

SADRŽAJ
UVOD 1. OPERACIONI POJA AVA I 1.1. IDEALNI OPERACIONI POJA AVA 1.2. KONSTRUKCIJA OPERACIONOG POJA AVA A 1.2.1. Strujno ogledalo 1.2.2. Diferencijalni poja ava 1.3. OPERACIONO POJA ALO µA 741 1.4. OSNOVNI SKLOPOVI SA OPAMP 1.4.1. Invertuju i poja ava 1.4.2. Neinvertuju i poja ava 1.4.3. (Diferencijalni) poja ava sa simetri nim ulazom 1.5. ANALOGNE OPERACIJE SA OPERACIONIM POJA AVA EM 1.5.1. Invertor 1.5.2. Množa sa realnom konstanom 1.5.3. Sabira 1.5.4. Pomjera faze 1.5.5. Integrator 1.5.6. Diferencijator 1.5.7. Naponski ponavlja (slijedilo) 1.5.8. Logaritamsko poja alo 1.5.9. Antilogaritamsko poja alo 1.5.10. Sklop za množenje 1.5.11. Sklop za dijeljenje 1.5.12. Sklop za stepenovanje i korjenovanje 1.6. PRIMJERI KOLA SA OPERACIONIM POJA AVA IMA 1.6.1. Senzor svjetla 1.6.2. Automatsko uklju ivanje ventilatora u automobile 1.6.3.Monitor stanja baterije od 12V 1.7. LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ OPERACIONIH POJA AVA A Vježba I: Diferencijalno poja alo Vježba II: Invertiraju i poja ava Vježba III: Ispitati uticaj frekvencije na rad integratora? Vježba IV: Ispitati uticaj kapaciteta kondenzatora na rad diferencijatora? 2. POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI 2.1. FOTOOTPORNIK 2.2. FOTODIODA 2.2.1. Fotodioda kao fotogenerator 2.2.2. Fotodioda kao detektor svjetlosti 2.3. FOTOTRANZISTOR 2.4. FOTOTIRISTOR 2.5. SUN ANE ELIJE Pregled karakteristika fotodetektora 3. POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 3.1. SVJETLE E – LED DIODE 3.1.1. 7-segmentni displej 3.1.2. Stup ani diplej 3.2. LASERSKA DIODA 3.3. OPTOKAPLERI Osnovne izvedbe optokaplera Posebne izvedbe optokaplera 3.4. LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ OPTOELEKTRONIKE Vježba I: Osnovne osobine fotoodiode Vježba II: Uklju ivanje tranzistorske sklopke pomo u fotodiode Vježba III: Fototranzistor kao sklopka Vježba IV: LED diode Vježba V: Osobine LED diode Vježba VI: Indikacija stanja tranzistorske sklopke svjetle om diodom Vježba VII: Optokapleri 4. POVRATNA SPREGA KOD POJA AVA A 4.1. PRINCIP POVRATNE SPREGE 4.2. UTICAJ NA STABILNOST POJA ANJA 4.3. UTICAJ NA GRANI NE FREKVENCIJE I ŠIRINU PROPUSNOG OPSEGA 4.4. UTICAJ NA IZOBLI ENJA I SMETNJE 4.5 LOKALNA I TOTALNA POVRATNA SPREGA 5. OSCILATORI PROSTOPERIODI NIH OSCILACIJA 5.1. RC OSCILATORI 5.2. OSCILATOR SA VINOVIM (WIEN) MOSTOM 5.3. LC OSCILATOR SA INDUKOVANOM POVRATNOM SPREGOM 5.3.1. LC oscilator sa fetom 5.3.2. LC oscilator sa tranzistorom 5.4. LC OSCILATORI U TRI TA KE 5.4.1. Hartlijev oscilator 5.4.2. Kolpicov oscilator 5.5. STABILNOST FREKVENCIJE OSCILATORA 5.5.1. Klapov oscilator 5.6. PIEZOELEKTRI NI EFEKAT 5.6.1. Stabilizacija frekvencije pomo u kristala kvarca 5.7. GENERATORI NESINUSOIDALNIH TALASNIH OBLIKA 5.7.1 Generatori impulsnih i kvadratnih talasnih oblika 5.7.2 Kvadratni talasi iz sinusnih talasa i otkrivanje prijelaza kroz nulu 5.7.3. Relaksacioni oscillator 5.7.4. Generator trokutnog talasnog oblika 5.8. LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ OSCILATORA Vježba I: RC oscilator Vježba II: Hartlijev oscilator Vježba III: Kolpicov oscilator 6. TIRISTORI 6.1. OSOBINE I PODJELA 6.2 JEDNOSMJERNI DIODNI TIRISTOR 6.3 JEDNOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR 6.3.1. Isklopivi tiristor - GTO tiristor 6.3.2. Regulacija struje jednosmjernim triodnim tiristorom 6.4 DIJAK - DVOSMJERNI DIODNI TIRISTOR 6.5. TRIAC - DVOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR 6.5.1. Regulacija struje trijakom 6.6. UKLJU ENJE I ISKLJU ENJE TIRISTORA 6.6.1. Sklopovi za uklju enje tiristora 6.6.2. Isklju enje tiristora 6.6.3. Sklopovi za isklju enje 6.7. PRIMJENA TIRISTORA 6.7.1. Sklop za uklju enje tiristora s UJT 6.8. LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ TIRISTORA 7. JEDNOSPOJNI TRANZISTOR 8. LITERATURA 2. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 11. 11. 11. 12. 12. 13. 13. 13. 14. 14. 15. 15. 15. 16. 16. 16. 17. 17. 17. 18. 18. 18. 18. 18. 19. 19. 21. 21. 23. 23. 23. 25. 27. 28. 30. 32. 32. 33. 34. 35. 37. 39. 40. 40. 40. 40. 41. 41. 41. 41. 41. 44. 44. 46. 46. 47. 48. 51. 51. 52. 52. 52. 52. 53. 54. 54. 55. 55. 56. 57. 58. 58. 59. 60. 60. 62. 62. 62. 62. 64. 64. 64. 65. 66. 66. 67. 68. 68. 69. 69. 69. 69. 70. 70. 70. 72. 74.

UVOD

2

UVOD
Prvobitno zna enje rije i elektronika odnosilo se na oblast fizike u kojoj su se prou avale fizi ke pojave u vezi sa kretanjem elektrona, i to prvenstveno u vezi sa kretanjem elektrona u vakuumu i gasovima, a kasnije sa kretanjem elektrona i u metalima. Za vrijeme drugog svjetskog rata, elektronikom je po ela da se naziva i oblast primjene elektronskih cijevi, elektronskih kola. Danas elektronika prou ava pojave i u elementima elektronskih kola i u samim elektronskim kolima. Po etak datira od polovine XIX vijeka sa prvim prou avanjima poluprovodnika.
Slika 1.5 FET BS 208 (200V 0,2 A) TO-92

Proizvodnja planarnih tranzistora, pri kojoj se na jednoj plo ici silicijuma istovremeno pravi veliki broj tranzistora, ukazala je na mogu nost izrade itavog kola na jednoj silicijumskoj plo ici jer su se pored tranzistrora mogli realizirati i diode, kondenzatori i otpornici.

Slika 1.1 Vanjski izgled poluprovodni ke diode

Slika 1.6. MOSFET BSS 89 (200V 0,3A) TO-92

Slika 1.2 Dioda Fiber Opto SPR SFH 350

Po etkom XX vijeka prona ena je elektronska cijev – trioda, kao prvi aktivni element, tj. element koji je mogao poja ati signal. Polovinom XIX vijeka se pojavio ta kasti tranzistor i otpo ela masovna proizvodnja i upotreba tranzistora u elektronskim kolima.

Danas se elektronika primjenjuje ne samo u svim tehni kim disciplinama, ve je u životu susre emo na svakom koraku. Razvijaju i se sama i nalaze i primjenu u nauci i tehnici, elektronika je doprinijela razvoju nauke i tehnike uopšte.

Slika 1.3. Bipolarnih tranzistor BC 160/16 (PNP – 40V 1A)

Slika 1.7 IC Eprom 27 C 256 DIP 28

Na žalost, a zahvaljuju i zahtjevima armije i vasionskih istraživanja, elektronika se naglo razvijala prema kritetijumima: što manje dimanzije, što manja težina i što je mogu e pouzdaniji rad elektronskih sistema.

Pošto nije napisan prihvatljiv udžbenik za predmet Elektronika za III razred ova skripta predstavlja doprinos autora da prevazi u taj problem i omogu i u enicima i svim zainteresiranim lakše pra enje i savla ivanje nastave iz ovog predmeta. Skripta je napisana prema modularnom Nastavnom planu predmeta Elektronika za 3. razred po GTZ modelu, za stru na zvanja tehni ar ra unarstva, elektronike i mehatronike i odlukom Nastavni kog vije a Elektrotehni ke škole u Tuzli dozvoljena za internu upotrebu.

Slika 1.4 Bipolarni tranzistor za ve e snage

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehni ke škole

OPERACIONI POJA AVA I 1 poglavlje Invertiraju i poja ava sa operacionim poja alom .

OPERACIONI POJA AVA I Operacioni poja ava i su jedna vrsta direktno spregnutih poja ava a. sa razli itim karakteristikama. Veliki obim proizvodnje smanjio je troškove. TO5). kao što su: sabiranje.1 Operacioni poja ava sa elektronskim cijevima Bob Widlar je 1965. ponu en je tržištu 1963. razred elektrotehni ke škole . Ovakav poja ava ima simetri an ulaz.1 vidi se prvi operacioni poja ava sa elektronskim cjevima nazvan K2-W. Opšti oblik i simbol operacionog poja ava a sa detaljnom elektri na šema sa priklju cima ELEKTRONIKA za 3. iju funkciju definiše spoljašnja povratna sprega. Operacioni poja ava (Operational Amplifier. množenje. Dimenzije same silicijumske plo ice nisu ve e od dimenzija plo ice prvih tranzistora. MOSFET tranzistorima. a nesimetri an izlaz. sa bipolarnim. U današnje vrijeme operacioni poja ava i sa veoma visokim poja anjem koriste spoljašnje komponente koje u kolu povratne sprege definišu odziv. Philbrick Research. Budu i da je montiran u jedno ku ište. ve i propusni opseg i manje ulazne struje. Ovaj model je nastao 1952. tako e za Fairchild Semiconductor. Operacioni poja ava je prvobitno korišten u analognim ra unskim mašinama za vršenje analognih operacija. Ovdje emo definisati i objasniti karakteristike operacionog poja ava a i dati izvjesna osnovna kola u kojima se primjenjuje. Osim primjene za matemati ku operaciju u analognim ra unskim mašinama. Izveden u integrisanoj tehnici. Slika 1. a time i funkciju celog kola. diferenciranje. razvio poja ava µA709. pod imenom µA702 (proizvo a Fairchild Semiconductor). jeftin. Termin "operacioni poja ava " prvi put se pojavio 1943 u radu Johna R. Ragazzinnija "Analysis of Problems in Dynamics". Slika 1. itd. pouzdan i temperaturno stabilan poja ava . integrisanje itd.OPERACIONI POJA AVA I 4 1. Cijena operacionog poja ava a je jedva nešto ve a od cijene tranzistora. Plo ica je montirana u isto ku ište kao i tranzistor (npr. malih je dimenzija. Naziv poti e iz vrijemena analognih ra unara. U praksi ni jedan operacioni poja ava nema ovakve idealne karakteristike. Ovaj poja ava je imao ve e poja anje. gdje je ozna avao kolo koje je vršilo neku ra unsku operaciju. OP AMP) je integralno elektronsko kolo široke primjene. i nultom izlaznom impedansom. Na slici 1. našao je primjenu i u mnogim drugim oblastima. Philbricka. tako da je danas jedan veoma esto upotrebljavani nezamjenljiv elemenat u elektronici. tako da je cijena ovog poja ava a brzo pala sa po etnih 70 na 10. Sastojao se od devet tranzistora i koštao je oko 300 ameri kih dolara. Po tome je dobio naziv: OPERACIONI POJA AVA . razli itim konfiguracijama. tako da se u prora unu kola sa operacionim poja ava ima mora uzeti u obzir i njihovo manje ili ve e odstupanje od idealnih karakteristika. koji je razvio Bob Widlar. Danas se operacioni poja ava izra uje u integrisanoj tehnici. Za operacioni poja ava bez kola povratne sprege kaže se da radi u otvorenoj petlji (open-loop). možemo ga tretirati kao poseban elemenat sa odre enim karakteristikama. što je doprinelo širokoj primeni i daljem razvoju novih tipova operacionih poja ava a. gdje je opisan prakti an rad Georgea A. Prvi monolitni operacioni poja ava . Prema tome oni poja avaju jednosmjerne signalne i naizmjeni ne do svoje grani ne frekvencije. što je ograni ilo njegovu primjenu na vojne primjene i na avijaciju. poslije usavršavanja. Ovaj termin obi no se vezuje za idealni operacioni poja ava sa beskona nim poja anjem. ulaznom impedansom i propusnim frekventnim opsegom. više od decenije pre prve tranzistorske verzije.2. FET. pa zatim i na 2 ameri ka dolara. koji je konstruisala firma George A.

što je jedan od uslova za negativnu povratnu spregu (drugi je protufaznost signala). ako je radna frekvencija mnogo manja od grani ne frekvencije. kao što je ovdje stavljena oznaka poja ava a µA741.IDEALNI OPERACIONI POJA AVA Današnji operacioni poja ava i imaju veoma dobre radne karakteristike.1b. pored priklju ka za ulaz i izlaz. Kad treba da se prikažu kolo polarizacije (napajanje UCC).2 dat je grafi ki simbol operacionog poja ava a. 5. kako bismo uprostili analizu. koje ne zavisi od amplitude izlaznog napona. Prema tome prva pretpostavka je opravdana. Znak – (minus) na ulazu 2. razred elektrotehni ke škole . Najprostiji operacioni poja ava Na slici 1.3 dat je najprostiji operacioni poja ava . integracija itd. Znak + (plus) na ulazu 1 ozna ava da se izlazni napon U0 ne invertuje (ne obr e) u odnosu na fazu ulaznog signala U1. pa e poja anje poja ava a zavisiti od koeficijenta povratne sprege. ozna ava da je izlazni napon U0 fazno pomjeren u odnosu na ulazni napon U2. 3. Na slici 1. ako je mnogo manji od otpora optere enja. Slika 1. a nesimetri an izlaz. kao linijski drajveri. za pomjeranje naponskog nivoa. ako je samo poja anje dovoljno veliko uvijek je ßA>>1. mora postojati i priklju ak za napajanje kolektora UCC i emitora UEE. strujni i naponski izvori i u mnogim drugim aplikacijama. a napon ograni en. ozna ava da je izlazni napon U0 fazno pomjeren u odnosu na ulazni napon U2 za 180°.1. Termin "operacija" odnosi se na matemati ku operaciju. kao što je sabiranje. Taj ulaz se naziva neinvertiraju i ulaz. O igledno je da. filteri.9V do preko 1000V. Taj ulaz se naziva invertuju i ulaz. esto se umjesto oznake A stavlja oznaka konkretnog operacionog poja ava a. Faktor potiskivanja srednje vrijednosti signala beskona no velik (Fp= ). Ako predpostavimo da izlazni signal ne e biti suviše velik. drajveri motora i drugih aktuatora. Pošto se ovo vrši kod crtanja kompletne šeme ure aja u kome su primjenjeni operacioni poja ava i. dok je karakteristika realnog poja ava a nagnuta. odnosno da je faza izlaznog napona invertovana (obrnuta) u odnosu na ulazni napon U2. kondicioneri signala. kako je prilazano na slici 1. Ulazni otpor beskona no velik (R = ). Na slici 1. Slovo A treba da nas podsjeti da je to poja ava . jer smo predpostavili da je poja anje beskona no veliko. jer je ono mnogo manje od diferencijalnog poja anja. Poja anje srednje vrijednosti jednako nuli (AUc=0). Ulazni otpor se može smatrati beskona no velikim. oscilatori. Lijeva slika je simbol koji se upotrebljava kad nam je bitno da se samo istakne poja ava ko osobina operacionog poja ava a. 6. zato što je mnogo ve i od spoljašnjeg. Ima simetri an ulaz. kao poja ava i. to. 1. komparatori (jednobitni A/D konvertori).4. Koriste se u raznim elektronskim kolima. da bi se razlikovali poja ava i jedni od drugih. me utim i ovo slovo se esto izostavlja. Slika 1. nelinearnost prenosne karakteristike ne treba uzimati u obzir. odnosno.4. Idealni operacioni poja ava Idealan operacioni poja ava ima: 1. Izlazni otpor jednak nuli (R0=0) i Beskona no širok propusni opseg (B= ). Operacioni poja ava obi no radi sa povratnom spregom. Poja anje srednje vrijednosti možemo zanemariti. IdealIzovana treba da se poklapa sa ordinatom. Na injen je samo sa jednim diferencijalnim poja ava em.3. eventualno i neka druga integrisana kola. Idealni operacioni ELEKTRONIKA za 3. Prilikom analize elektronskih kola sa operacionim poja ava ima esto emo njegove karakteristike idealizovati. 2. crtaju se priklju ci kao što je prikazano na slici 1. kolo frekventne kompenzacije (FK) i drugo. 4. Beskona no veliko diferencijalno (AUd= ) poja anje. Beskona no veliki opseg može se pretpostaviti. sa njim vezanim serijskim otporom.OPERACIONI POJA AVA I 5 Operacioni poja ava i pokrivaju opseg napona napajanja od 0.5 prikazana je idealizovana i realna prenosna karakteristika operacionog poja ava a. a izlazni otpor jednak nuli.

a izlazni dio je norator (bilo koji napon i struja).2.OPERACIONI POJA AVA I 6 poja ava predstavlja kolo koje se u teoriji naziva "nulor" i koje se sastoji od dva elementa nulatora i noratora. Slika 1. KONSTRUKCIJA OPERACIONOG POJA AVA A Da bi operacioni poja ava idealnih. treba obezbjediti: imao karakteristike blizu zajedni kim emiterom uz aktivno optere enje (strujno ogledalo) obezbediti dovoljno struje na izlazu kako ne bi bio "oboren" kad se priklju i potroša (što se postiže primjenom izlaznog poja ava a koji obezbje uje dovoljnu izlaznu struju i malu izlaznu otpornost Imaju i navedeno u vidu. da ulazna struja bude minimalna da šum i smijetnje usljed zajedni kog (common-mode) napona budu minimalni (što se postiže primjenom diferencijalnog ulaznog stepena) poja anje treba da bude dovoljno veliko (što se postiže primjenom poja ava a sa ELEKTRONIKA za 3. Ulazni stepen operacionog poja ava a je nulator (nema ni napona ni struje).6. Idealna i realna prenosna karakteristika operacionog poja ava a 1.5. možemo da smatramo da je jako uproš ena šema operacionog poja ava a data na slici 1. Ove dvije komponente daju zamišljenom operacionom poja ava u idealne karakteristike. razred elektrotehni ke škole .

Princip napajanja iz strujnog ogledala Ako je uzemljen strujno ozvor koriste se NPN tranzistori.a za uzemljeni potroša koriste se PNP tranzistori.7. dovoljno je da se ne mijenjaju sa promjenom potroša a. ne e se mijenjati ni kolektorske struje. Ovaj strujni izvor zove se ELEKTRONIKA za 3. Osnovna primjena je u strujnim izvorima.7V. Slika 1. Pošto se napon kolektor-emiter drugog tranzistora.OPERACIONI POJA AVA I 7 Slika 1. Primjena NPN i PNP tranzistora u strujnom ogledalu U idealnom slu aju. razred elektrotehni ke škole . tada bismo mogli da kažemo da smo napravili strujni izvor u toj. Kada bismo mogli da "kopiramo" ovu struju u neku drugu granu kola u kojoj želimo da definišemo struju. Uproštena šema operacionog poja ava To emo uraditi tako da koristimo podatak da je kolektorska struja bipolarnog tranzistora zavisna samo od napona VBE. kolektorska struja drugog tranzistora se mijenja sa otpornoš u potroša a.1. struja je nezavisna od optere enja. Strujno ogledalo U prostom strujnom izvoru o igledno je: Za fiksno R ova struja se ne mijenja. nezavisno od razli itih vrijednosti otpornosti u kolektorskom kolu. Name e se prosto rješenje: ukoliko obezbedimo da se naponi kolektor-emiter ne mijenjaju sa vrijednoš u potroša a. Princip napajanja iz strujnog izvora Slika 1. U operacionim poja ava ima strujna ogledala koriste se kao strujni izvori i kao aktivna optere enja. grani kola sa vrijednoš u IREF. Pri tom naponi kolektor-emiter ne moraju da budu jednaki. Slika 1.6.9. drugoj. struja bi trebalo da bude nepromjenjena. U idealnom slu aju. Jedno rješenje koje obezbe uje da se kolektorski napon ne mijenja sa promjenom potroša a dato je na slici desno.2.8. a napon kolektor-emiter prvog tranzistora je fiksiran na 0. 1.

13) koja uklju uje baze tranzistora dobijamo: Slika 1. napon VBE2 treba da bude manji od VBE1. male razlike u naponu baza-emiter prouzrokova e velike razlike kolektorskih struja.13. Pošto je zavisnost kolektorske struje od napona baza-emiter eksponencijalna.dm kao ulaz i vo.2. slika 1.12.2. izlaz = A(ulaz1 .10. Za uzemljene potroša e koriste se PNP tranzistori. Posmatrajmo vi.dm kao izlaz. Varijante Wilsonovog strujnog ogledala Ako želimo da napravimo strujni izvor ija e struja biti mnogo manja od referentne IREF. Diferencijalni poja ava Grafi ki prikaz gornjih jedna ina daje uvid u prenosnu karakteristiku ovakvog diferencijalnog poja ava a. Diferencijalni poja ava koji je prikazan na slici može sa dobrom aproksimacijom da se smatra dobrim poja ava em razlike dva signala ukoliko je: ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehni ke škole . Diferencijalni poja ava Diferencijalni poja ava poja ava razliku dva napona. Widlarovo strujno ogledalo 1.ulaz2) Slika 1. U idealnom slu aju diferencijalni poja ava poja ava samo razliku dva napona. Slika 1. bez obzira na njihovu apsolutnu vrijednost.OPERACIONI POJA AVA I 8 Wilsonovo strujno ogledalo.12. Primjenom Kirhofovih zakona za naponsnku konturu (slika 1. Sljede e kolo zove se Widlarovo strujno ogledalo i koristi se kao izvor malih struja. Elektronska šema diferencijalnog poja ava a Kirhofov zakon za vor spoja emitera dva tranzistora Slika 1. Diferencijalni poja ava poja ava razliku dva napona.11.

Pošto je za nulti ulazni napon izlazni napon tako e jednak nuli. Pove anje opsega ulaznog napona sa RE 1. da bi ovo kolo radilo kao diferencijalni poja ava . Da bi se poboljšala linearnost i pove ao opseg ulaznog napona. Cijena koja se pla a je znatno smanjeno poja anje ovakvog kola. Simbol i JG ku ište (pogled odozgo) µA 741 Slika 1. Elektronska šema na slici 1. Grafi ki prikaz rada diferencijalnog poja ava a Ulazni signal ne smije da bude veliki. OPERACIONO POJA ALO µA 741 Proizvo a i elektronskih komponenata proizvode vrlo veliki broj razli itih izvedbi operacionih poja ava a.19 pokazuje da se poja ava µA 741 sastoji od: Slika 1. razred elektrotehni ke škole .16. prikazana konfiguracija poja ava a omogu ava povezivanje više ovakvih kola u kaskadu bez unošenja jednosmjernog ofset napona u kolo. dimenzije su u in ima (milimetrima) ELEKTRONIKA za 3. 11 otpornika. Ovdje emo prikazati osnovne osobine onog koji nosi oznaku µA 741.3. jednog Slika 1.15.OPERACIONI POJA AVA I 9 Slika 1. dodaje se otpornik u kolo emitera oba tranzistora. kondenzatora i jedne diode. - 22 tranzistora.14. Fizi ke dimenzije µA 741 (JG ceramic dual-in-line).17.

1. razred elektrotehni ke škole . T=25ºC) ELEKTRONIKA za 3.OPERACIONI POJA AVA I 10 Slika 1. Elektri na šema µA 741 Tabela 1.18. J i FK ku išta µA 741 Slika 1. U.19. Elektri ne karakteristike µA 741 (UCC=15V.

Zato kažemo da je ta ka 2 "virtualna nula". Ovo je osnovno poja ava ko kolo operacionog poja ava a. sva proti e i kroz otpor R2. Invertuju i poja ava Invertuju i operacioni poja ava je poja ava sa povratnom spregom kod koga se ulazni signal dovodi na invertuju i ulaz. te je poja anje poja ava a: 1.1 A Uo Ui I R1 R 2 I R1 1 R2 R1 Usljed beskona no velikog ulaznog otpora Ri operacionog poja ava a. Ova struja. i ulazna struja Id jednaka je nuli. pri kona nom izlaznom naponu U0o ulazni diferencijalni napon Ud je jednak nuli. ona bi bila pozitivna.21.OPERACIONI POJA AVA I 11 1.21. jer ina e povratne sprege ne bi bilo. Prema tome posmatrano sa ulazne strane.2. Na izlazu imamo poja an napon. Kako je Ud=0. mora se staviti otpor R1. budu i da je Id = 0. usljed prisustva virtualne nule jednak je otporu R1.1. izlazni otpor poja ava a je jednak nuli. 1. Kod njega je izvedena naponsko paralelna povratna sprega. lako možemo da izra unamo ulaznu struju: Ii Ui Ri I Slika 1. može se na initi odgovaraju a konfiguracija sa operacionim poja ava em. OSNOVNI SKLOPOVI SA OPAMP 1. Šema i ekvivalentna šema operacionog poja ava a u spoju sa invertovanim ulazom I Ui Ri .4. cio pad ulaznog napona bi e na otporu R1. a povratna sprega na invertuju i. Ulazni napon se dovodi na neinvertuju i ulaz. razred elektrotehni ke škole . a ne jednaka struji kratkog spoja. Virtualna nula zbog toga. preko kog se vrši povratna sprega. Ako bi se povratna sprega izvela na invertuju i ulaz. te je i kod ovog poja ava a Slika 1. Operacioni poja ava sa neinvertuju im ulazom i povratnom spregom preko invertuju eg ulaza ELEKTRONIKA za 3. Usljed beskona no velikog poja anja A0o. a i zbog toga što je ulazni diferencijalni napon jednak nuli. Šemai konfiguracija neinvertuju eg poja ava a je data na slici 1. Posmatrajmo sad ekvivalentna šema poja ava a. Kako se u analognom ra unaru operacioni poja ava i vezuju kaskadno.4. ali je ostao u fazi sa ulaznim naponom. poja ava se ponaša kao da mu je ulaz kratko spojen. te da bi se moglo ostvariti paralelno dovo enje vra enog signala. Neinvertuju i poja ava TAnal Tranzistorskom poja ava u sa uzemljenim kolektorom. operacionog Budu i da je diferencijalni napon na ulazu samog poja ava a jednak nuli. to je izlazni napon: Ud Uo Ao Uo 0 Uo I R1 R2 .4. kako je prikazano na slici 1.20. što je struja kroz nju jednaka nuli. jer je: Pošto je struja kroz otpor R2 jednaka struji kroz otpor R1. te je izlazna struja: Io I.20. a izlazni napon: Uo R 2 Io R2 Ui Ri Prema tome poja anje operacionog poja ava a u ovakvoj konfiguraciji je: R2 A R1 Ulazni otpor.

Z1 Slika 1. na izlazu e se pojaviti zbir napona: Ui Ui1 Ui2 R2 Uu1 R1 Uu2 . Neka je Uu2=0. samo su otpori R1 i R2 zamjenjeni impedansama Z1 i Z2.22 prikazana je šema ovakvog poja ava a koji se naziva i diferencijalni poja ava . ako se signal dovodi na neinvertuju i ulaz poja anje e biti ve e za jedinicu.OPERACIONI POJA AVA I 12 Dakle sa istim elementima. Operacioni poja ava sa simetri nim ulazom – diferencijalni poja ava 1.5. od kojih jedna nije uzemljena. Njegovo poja anje iznosi: A Z2 . Na slici 1. R1 emo poja anje uzevši da se ulazni signal dovodi prvo na prvi . razred elektrotehni ke škole . Ovaj spoj se koristi kada treba poja avati razliku dva napona. a da je pri tome napon na neinvertiraju em ulazu jednak nuli.23. osnovna konfiguracija operacionog poja ava a je poja ava sa invertuju im ulazom. R1 Ako istovremeno dovedemo napone na oba ulaza. Sre ivanjem prethodnog izraza za izlazni napon se dobije: R2 Ui1 Uu1 . a faza izlaznog signala bi e jednaka fazi ulaznog signala. Kada treba upotrebljavati dva napona ili kada treba poja ati naponsku razliku izme u dvije ta ke u nekom kolu. 1. tada je izlazni napon: Ui1 1 R2 Uu1 R2 R1 R1 R 2 . Osim osnovnih spojeva postoji još itav niz primjena. Opšta šema operacionog poja ava a Ve ina matemati kih operacija se ostvaruje pogodnim izborom ovih impedansi.4. (Diferencijalni) poja ava sa simetri nim ulazom U ovu svrhu se može koristiti neposredno operacioni poja ava u spoju sa slike 1. Ulazni otpor poja ava a mora biti simetri an i za neinvertiraju i i za invertuju i ulaz. pa se mora uvesti negativna povratna sprega radi stabilizacije poja anja. Ulazni otpor poja ava a je isti za invertiraju i i neinvertiraju i ulaz.22. a drugi slabljenje dovedenog signala. ELEKTRONIKA za 3.20. Pri narednom razmatranju je uvedena pretpostavka da je operaciono poja alo po osobinama sli no idealnom. Slika 1. Tada je poja anje operacionog poja ala vrlo veliko i relativno nestabilno. R1 Dovedimo sada napon na invertiraju i ulaz.2. Zbog univerzalnosti upotrebe operaciono poja alo je najvažniji linearni integrisani sklop.3. Uz uslov da je Id1 Id2 0 . a zatim na drugi ulaz. koristi se operacioni poja ava sa simetri nim ulazom. Poja anje ovakvog diferencijalnog poja ala je: A Ui Uu1 Uu2 R2 . ANALOGNE OPERACIJE SA OPERACIONIM POJA AVA EM U analognim ra unarima se analogne matemati ke operacije ostvaruju pomo u operacionog poja ava a. Tada je izlazni napon: Ui2 R2 Uu2 . Ud 0 i da je R 1 R 1 ' i R2 R 2 ' na i Prvi lan na desnoj strani je poja anje neinvertiraju eg poja ala. Prema tome. Osnovna konfiguracija kola sa operacionim poja ava em dat je na slici 1.23. Ova šema je ista kao ona na slici 1.

Ovo možemo ostvariti sa invertuju im poja ava em sa slike 1... jer je invertor promjenio znak. treba vezati invertor koji e naponu promjeniti znak. Radi toga je struja i koja te e kroz otpornik R jednaka sumi ulaznih struja i1.5.5... poja anje operacionog poja ava a treba da je jednako jedinici. isti po amplitudi. Da bi operacija bila ispravna i u slu aju kada treba množiti pozitivnom konstantom. 1. Dakle. Za to koristimo sklop prikazan na slici 1. ako u osnovnom kolu datom na slici 1. ui iR R u1 R1 u2 R2 . Sklop za sabiranje Kolo predstavljeno na slici 1. Prema tome. Sabira Slika 1. Ako je bila pozitivna da postane negativna. a za k<1. te e biti: Uo kUi . . ali da je izlazni napon suprotnog znaka od ulaznog. razred elektrotehni ke škole . odnosno. Slika 1..OPERACIONI POJA AVA I 13 1. Invertor Za promjenu znaka neke matemati ke veli ine potrebno je da ta veli ina po apsolutnoj vrijednosti ostane ista.26. ELEKTRONIKA za 3. Ako odaberemo da su otpori R1 i R2 jednaki dobija se: ui n k 1 1. Rn Ako je R1=R2=. Sklop za sabiranje se može realizovati i tako da se operacija sabiranja izvodi bez promjene predznaka. te se ovaj sklop može koristiti za realizaciju operacije sabiranja. nR1 uk . kao na slici 1.2.. Ulazni signali imaju trenutne vrijednosti u1.. u2.23.24 je: A Z2 Z1 R2 R1 1.5.25. Lako je uo iti da ovaj sklop predstavlja varijantu neinvertiraju eg spoja operacionog poja ala..1. Množa sa realnom konstanom Ukoliko je Z1=R1. in.=Rn’ vrijedi relacija: ui R1 R2 ' n k 1 k>1.3.24. izlazni napon je manji od ulaznog.. Ako je R1’=R2’=. ali suprotnog znaka dva ovakva kaskadno vezana operaciona poja ava a propusti e nepromjenjen signal. Mjenja znaka ili invertor Napon ui iznosi: Poja anje poja ava a sa slici 1.. Prema prethodnoj relaciji izlazni napon je jednak negativnoj vrijednosti sume ulaznih napona. Izlazni napon je proporcionalan sumi ulaznih napona. ako je bila negativna da postane pozitivna..10 služi za zbrajanje elektri nih signala. un .23 umjesto impedansi Z1 i Z2 stavimo otpore R1=R2=R. a Z2=R2 prema slici 1.24.un.. Operacija je ispravna samo ako je konstanta sa kojom se množi negativna.. Zbog beskona no velike ulazne otpornosti operacionog poja ala struja u operaciono poja alo je jednaka nuli. ali da joj se promjeni samo znak. izlazni napon je ve i od ulaznog.=Rn prethodnu relaciju je mogu e napisati u sljede em obliku: ui R R1 n k 1 pa je izlazni napon: Uo AUi Ui uk . poja anje e biti: R2 k. u kaskadi sa množa em.20. A R1 pa je izlazni napon: Uo Ukoliko je: kUi uk . i2.

27. Za operacione poja ava e sa FET tranzistorima i umjerenim vrijednostima otpornosti u kolu otpornik RB se ne stavlja. ali e biti fazno pomjeren u zavisnosti od toga kolika je faza poja anja. Sklop za integriranje U zavisnosti od impedanse Z1 i Z2 može se ostvariti fazni pomjeraj od 0 – 360°. one jednake i ulaznom naponu. kao na slici 1. 2 i 3 su jedini ni kad su prekida i otvoreni.5. Jedna od primjena ovog kola je u audio mikserima. Slika 1. ponderisanih položajem kliza a potenciometara. R Izlazni napon ui(t)odre en je relacijom: ELEKTRONIKA za 3. Ako se ispuni uslov: R1 R 2 nR 1 ' 1 izlazni napon e biti jednak sumi ulaznih napona. Sklop za sabiranje bez promjene predznaka Slika 1.5. Integrator Matemati ku operaciju integriranja obavlja operaciono poja alo u spoju datom na slici 1.4.27.5. Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog poja ala struja i(t) iznosi: it 1. a imaju poja anje 10 kada su prekida i zatvoreni. 1.28. uu t .OPERACIONI POJA AVA I 14 Pri tome je izlazni napon proporcionalan sumi ulaznih napona. Audio mikseta (sabira ) Audio mikser sa slike na svom izlazu daje zbir napona V1. Ukoliko izaberemo impedanse Z1 i e biti Z2 jednake po apsolutnoj vrjednosti. V2 i V3.26. Pomjera faze U dosadašnjim primjerima Z1 i Z2 su bile realne impedanse (otpori). Poja ava i 1.28. razred elektrotehni ke škole . Z1 Z2 arctg A imaginarno A realno Slika 1.

8. U posebnom slu aju. proporcionalan vremenskoj derivaciji ulaznog napona.30. dt Ista struja te e i kroz otpornik R pa je izlazni napon: ui t itR RC duu t . C RC I ovdje napon ui t može biti bilo koja funkcija ui t vremena t. razred elektrotehni ke škole .OPERACIONI POJA AVA I 15 1 1 i t dt uu t dt . Operacioni poja ava . Izlazni napon je proporcionalan integralu ulaznog napona pa se ovaj sklopzove sklop za integriranje ili integrator. 1. Naponski ponavlja (slijedilo) Izvjesni pretvara i ili senzori da bi pravilno radili moraju raditi sa malim optere enjem i moraju biti izolovani od mjernog ure aja ili upravljanog ure aja. ima pri emu je ID0 inverzna struja zasi enja. Naponski ponavlja (slijedilo) 1. .6. Slika 1. ELEKTRONIKA za 3. pa pošto su izlazi i neinvertuju i ulaz kratko spojeni.29 služi za obavljanje matemati ke operacije deriviranja. jer je napon doveden na neinvertuju i ulaz. Ovakav sklop se zove Milerov integrator i njime se generišu vremenske baze u katodnoj cijevi osciloskopa. koji imaju odli ne karakteristike i vrlo veliki ulazni otpor. U U t.31. Za jedini no naponsko poja anje izra uju se specijalni operacioni poja ava i. dt Slika 1. Slika 1. vezan sli no tranzistoru sa uzemljenim kolektorom. kako vidimo.30. Kako je poja anje poja ava a vrlo veliko to je diferencijalni napon jednak nuli. Sklop za logaritmiranje Izlazni napon je. Istovremeno za struju vrijedi: i=uu/R. prakti no jednak nuli. kada je ui t napon e biti: naponsko poja anje prakti no jednako jedinici i vrlo veliku ulaznu impedansu. Logaritamsko poja alo Sklop kod kojeg je izlazni napon proporcionalan logaritmu ulaznog napona dat je na slici 1.7.31. RC konst. izlazni ui t 1 Udt RC Pri tome izlazni napon linearno raste sa vremenom. Struja kroz diodu je: uD i ID0 e U T 1 . sa faktorom proporcionalnosti jednakim vremenskoj konstanti RC kola u sklopu. 1.5. to je izlazni napon prakti no jednak ulaznom naponu.29. kako je prikazano na slici 1. Sklop za deriviranje Zbog prividnog kratkog spoja struja kroz kondenzator je: du t it C u .5.5. Diferencijator Operaciono poja alo dato u spoju na slici 1. Ulazni napon uu(t) može biti bilo koja funkcija vremena. Izlazni napon e biti u fazi sa ulaznim naponom. ali zato može na izlazu dati veliku struju jer mu je izlazni otpor.

Antilogaritamsko poja alo Kod antilogaritamskog poja ala osnovni element koji omogu ava njegov rad je element sa PN spojem. koja je eksponencijalna funkcija temperature. Ako ove dvije promjenljive dovedemo na ulaze dva logaritamska poja ala. Na izlazu iz sabira a imamo signal jednak sumi logaritama signala x i y. na njihovim izlazima emo imati ln(x) i ln(y). Jedino je logaritmu djelitelja potrebno promijeniti znak.33.5. Kada ovu veli inu privedemo 1. RID0 pa je izlazni napon proporcionalan prirodnom logaritmu ulaznog napona. što se i ini u drugom stepenu. kao što je prikazano na slici 1. u kojem je struja kroz element odre ivala izlazni napon. Sklop za antilogaritmiranje Kao što se vidi iz posljednjeg izraza. koji ini sabira . Sklop za množenje Pretpostavimo da promjenljive x i y. ELEKTRONIKA za 3. Ako je ispunjen uslov uu ui RID0 . izlazni napon je eksponencijalna funkcija ulaznog napona. RID0 pa je izlazni napon odre en relacijom: uu ui Ri RID0e U T . 1.OPERACIONI POJA AVA I 16 Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog poja ala je uD ui . Struja kroz diodu je odre ena relacijom: uu Slika 1. je potrebno pomnožiti dvije antilogaritamskom poja alu. Sklop za množenje Me usobno množenje više promjenljivih veli ina se može ostvariti pomo u: logaritamskog poja ala. tada je: U T ln uu .33. tj. Sklop za dijeljenje Sklop koji realizuje operaciju dijeljenja mogu e je dobiti na sli an na in kao i za operaciju množenja. kao što je prikazano na slici 1. razred elektrotehni ke škole . i u spoju eksponencijalnog poja ala. Obrnuto od logaritamskog poja ala. Prema tome. Nedostatak ovog sklopa je zavisnost izlaznog napona od struje zasi enja ID0. sklopa za sabiranje i antilogaritamskog poja ala.32.32. To se postiže pomo u invertora. Iz prethodnih relacija slijedi: ui U T ln 1 uu .5.11. ovdje ulazni napon treba da odre uje izlaznu struju. Ove dvije veli ine treba sabrati.9. te može poslužiti i u spoju antilogaritamskog.10. iza logaritamskog poja ala djelitelja treba ubaciti invertor. i ID0e U T . Slika 1. ln(x)+ln(y). na njegovom izlazu e se pojaviti antilogaritam te veli ine odnosno proizvod z x y. Radi toga je potrebno da dioda i otpornik zamijene mjesta.5. 1.

a ukoliko je manja od jedinice imamo korjenovanje. tako da e se na izlazu antilogaritamskog poja ala dobiti z x / y . treba zamijeniti R1 i svjetlosno zavisan otpornik (LDR). Slika 1. Ovo kolo se primjenjuje u mra nim komorama.6. može se ostvariti tako da se kratko spoji onoliko ulaza množa a koliki je stepen a.12.1.OPERACIONI POJA AVA I 17 koji e logaritmu djelitelja promijeniti znak. rele je zatvoren. Sklop za dijeljenje Tada e se na izlazu iz sabira a dobiti razlika logaritama dijeljenika i djeltelja ln(x)-ln(y).34. Pomo u antilogaritamskog poja ala kona no se dobije veli ina z x a . rele se otvara. pomo u ovakvog sklopa nije mogu e izvršiti stepenovanje. Da bi se funkcija kola promjenila. paljenje svjetla u dvorištu itd. Ovaj logaritam se pomnoži sa izložiocem a pomo u množa a konstantom.36. pa se na izlazu iz množa a dobije veli ina a ln( x ) .34.5. ili je manji od jedinice (korjenovanje). ELEKTRONIKA za 3.35. PRIMJERI KOLA SA OPERACIONIM POJA AVA IMA 1. Senzor svjetla Kad svjetlost ne pada na senzor. R2 ve a od jedinice imamo Ukoliko je veli ina a R1 stepenovanje. Sklop za stepenovanje i korjenovanje Slika 1. Slika 1. kao na slici 1. Pomo u logaritamskog poja ala dobije se logaritam veli ine x. Senzor svjetla z xa . pa se na taj zajedni ki ulaz dovede promjenljiva x. razred elektrotehni ke škole .6. Na izlazu množa a e biti 1. Tada se uvodi sklop dat na slici 1. 1. ukoliko a nije cio broj. Kad svjetlost padne na svjetlosno zavisan otpornik. Me utim. Skop za stepenovanja i korjenovanje Stepenovanje neke promjenljive x cijelim brojem a. za automatsko zaklju avanje vrata.35.

R2=100k (U=15V. RB=10k . 3. f=1kHz) izmjeriti napone i izra unati poja anje A 20 log( Uiz ) u dB Uul 100 na slijede im frekvencijama: f (kHz) A (dB) 1 4 8 10 20 40 80 200 ELEKTRONIKA za 3. Slika 1.40 realiziran sa µA 741 izra unati: Slika 1. R2=1M (U=15V. Da se posmatra nizak nivo napona. frekvencije 1 kHz. Uul=10mV. Izra unati odgovaraju e poja anje u dB. Napisati kratki komentar. i da se LED upali kad se baterija isprazni ispod odre enog nivoa.7. f=1kHz). Diferencijalno poja alo Vježba II: Invertiraju i poja ava Za invertiraju i poja ava sa slike 1.38. razred elektrotehni ke škole . Uul=10mV.5V ili sli no).UCC=UEE=12V) Slika 1. Monitor stanja baterije od 12V (Tr1=Tr2=Tr3=BC237.5k .2. 1. c) dobivene vrijednosti napona na izlazu Uiz1.2k . Izvršiti simulaciju EWB ili Multisim softverom i prikazati rezultate? b) Poja anje ako je R1=10k . LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ OPERACIONIH POJA AVA A Vježba I: Diferencijalno poja alo Na ulaze poja ava a sa slike 1. Izvršiti simulaciju EWB ili Multisim softverom i prikazati rezultate? c) Za poja ava sa R1=10k . izmjeriti i nacrtati: dobivene vrijednosti napona ulaza Uul1 prema naponu na izlazu Uiz1. Uklju ivanje ventilatora u automobilu Korištenjem NTC otpornika (Negative Temperature Coefficient) za uklju ivanje ventilatora na jednoj i isklju ivanje na drugoj temperaturi 1. R2=100k ) Poja anje ako je R1=10k . treba spojiti LED preko otpornika od 330 na masu. 2. RC=2.6. prema izlazu Uiz2 (diferencijalni izlaz)? Za svako mjerenje: a) a) Slika 1. f=1kHz).39.6. Automatsko uklju ivanje ventilatora u automobilu 1. Provjera baterije od 12 V Trimer 100 K kontroliše postavnu ta ku ovog kola na gornji nivo (npr. RE=1. Snimiti šemu spoja i karakteristike sa osciloskopa u izvještaj. Uul=10mV.2. Invertiraju i poja ava sa µA 741 (R1=10k . Osciloskopom snimiti.OPERACIONI POJA AVA I 18 1. b) dobivene vrijednosti napona ulaza Uul1 prema naponu na izlazu Uiz2. Psim=1k /50% (potenciometar za simetriranje).40.39 spojiti sinusoidalni izmjeni ni napon amplitude 1 mV. R2=100k (U=15V.37. 12.

ustanoviti kakve promjene se se dešavaju i napisati kratki komentar.42. f (Hz) 100 500 1. Vježba III: Ispitati uticaj frekvencije na rad integratora? Slika 1. na ulaz integratora priklju iti pravougaoni napon amplitude 2V. Elektronska šema integratora C 1 pF 100 pF 0.000 Vježba IV: Ispitati uticaj kapaciteta kondenzatora na rad diferencijatora? Spojiti šemu prema slici 1. Na ulaz diferencijatora prilju iti trouglasti napon amplitude 1V. Obavezno koristiti Microsoft Excel.42.OPERACIONI POJA AVA I 19 Na osnovu izmjerenih vrijednosti nacrtati frekventnu karakteristiku poja ava a (x-osa frekvencija (kHz). Prikazati sve dobivene vremenske oblike? Prikazati dobivene vremenske oblike sa osciloskopa za svaku vrijednost C.33 nF 33 nF Spojiti šemu prema slici 3.41. ELEKTRONIKA za 3. Odrediti donju i gornju grani nu frekvenciju poja ava a (mjesto na frekventnoj karakteristici gdje poja anje po inje padati za više od 3 dB) i napisati koje su to vrijednosti. Mijenjaju i frekvenciju ulaznog signala.000 2. yosa poja anje A (dB)). razred elektrotehni ke škole . frekvencije 1kHz. prema priloženoj tabeli. frekvencije 1kHz i osciloskopom ustanoviti odnose ulaznog i izlaznog napona. Kako promjena C uti e na rad diferencijatora? Napisati kratki komentar. Prikazati dobivene vremenske dijagrame. Elektronska šema diferencijatora Mijenjati kapacitet kondenzatora prema priloženoj tabeli: Slika 1.000 10.

POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI 2 poglavlje Princip rada sun eve elije .

photoresistors. Djelovanjem svjetlosti pove ava se i zaporna struja PN-spoja. galijev arsenid. 2. tj. Slika 2. Porastom jakosti svjetlosti smanjuje se otpor. kadmijev selenid (CdSe). a Za izradu fotootpornika primjenjuju se kadmijev sulfid (CdS). Osnovni materijali za optoelektoni ke komponente su: silicij. fototiristori i sun ane elije. fotodiode. smanjuje elektri ni otpor. germanij. Fotonaponski u inak je pojava napona na PN-spoju poluprovodnika zbog apsorpcije svjetlosti ili drugog elektromagnetskog zra enja. optokapler ili optoelektroni ki veznik/sprežnik je elektroni ka komponenta sastavljena od LED diode kao izvora svjetlosti i fotodiode ili fototranzistora kao prijemnika svjetlosti. Slika 2. Ljudsko oko zapaža samo elektromagnetsko zra enje u podru ju talasnih dužina od 380 nm do 760 nm.1 prikazuje spektar elektromagnetskih talasa zavisno o talasnoj dužini i pripadaju im frekvencijama. a to su: LED diode i poluprovodni ki laseri. gerrnanij (Ge). bavi prou avanjem i primjenom signala u opti kom obliku svjetlosti i u bliskom infracrvenom zra enju. Optoelekroni ke komponente pojave u poluprovodnicima. i drugi. FOTOOTPORNIK Fotootpornik je elektroni ka komponenta kojoj se djelovanjem svjetlosti mijenja elektri ni otpor. photoconductive cell. fototranzistori.3. fotonaponski efekat i elektroluminiscencija. indijev antimonid (InSb) i olovni selenid ELEKTRONIKA za 3. a time se pove ava vodljivost materijala. Prolaskom struje kroz PN-spoj nastaje emitiranje svjetlosti pri emu se PN-spoj može upotrijebiti kao pretvara elektri ne energije u svjetlosnu. U optoelektroni kim komponentama koristi se vidljivi i infracrveni spektar elektromagetskih talasa. razred elektrotehni ke škole . Djelovanjem svjetlosti nastaje difuzija nosilaca naboja. Elektroluminiscencija je pojava pretvorbe elektri ne energije u svjetlosnu.1. Ku ište fotootpornika poluprovodni ki svjetlosni detektori koji svjetlosnu energiju pretvaraju u elektri nu. osim elektri nim signalom u elektri nom obliku. light dependent resistors. Slika 2. Fotoelektri ne pojave koje se javljaju u poluprovodnicima su: fotovodljivost. skra eno LDR.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI 21 2. svjetlosni izvori koji elektri nu energiju pretvaraju u svjetlosnu. POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI Optoelektronika je grana elektrotehnike koja se. njem. Spektar elektromagnetnih talasa Optoelektroni ke skupine: - komponente dijelimo u slijede e Slika 2. Za fotootpornik se esto koristi kratica LDR (engl. olovni sulfid (PbS). Fotovodljivost je pojava elektri ne vodljivosti poluprovodnika pod utjecajem svjetlosti. koriste fotoelektri ne to su: fotootpomici. Fotowiderstand) element je iji elektri ni otpor ovisi o osvjetljenosti njegove površine. pa se PN-spoj može upotrijebiti kao pretvara svjetlosne energije u elektri nu.1.2 Izgled i izvedba fotootpornika Osvjetljavanjem fotootpornika stvaraju se parovi nosilaca naboja elektron-šupljina. Slika 2.2 prikazuje simbol i izvedbu fotootpornika.

POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI

22

(PbSe). Izra uju se tako da se kadmijev sulfid rasporedi u vijugavom obliku na kerami koj podlozi kako bi se postigla ve a površina (slika 2.3). Ako neki ure aj treba djelovati u vidljivu dijelu svjetlosnoga spektra, upotrijebit e se fotootpomici od kadmijeva sulfida ili kadmijeva selenida. Koji se smješta u metalnom ku ištu ili plasti nom sa staklenim prozor i em kroz koji se osvjetljava. Fotootpomici od kadmijeva sulfida su prili no neprecizni, ali imaju vrlo velik raspon vrijednosti, od otprilike 100 na jakoj svjetlosti do nekoloko M u mraku. Fotootpomici su osjetljivi na veliki dio spekra svjetlosti, uklju uju i vidljivu, infracrvenu i ultraljubi astu svjetlosti. Slika 2.4. prikazuje zavisnost otpora fotootpornika o jakosti svjetlosti.

osvjetljenosti, vatrodojavu, u sklopovima za regulaciju svjetlosti kao sklopka za zatamnjenje, kao strujni prekida i i dr.

Slika 2.6. Spektralna osjetljivost fotootpornika NORP12

Fotootpornici se upotrebljavaju za mjerenje osvjetljenosti, osobito u fotografiji i kao sklopke u ure ajima za brojenje, automatsko zatvaranje vrata, automatsko osvjetljavanje i u alarmnim ure ajima. U takvim ureajima fotootpornik je ugra en u djelilo napona baze tranzistora za uklju ivanje (slika 2.7).
Slika 2.4. Zavisnost otpora fotootpornik NORP12 od svjetlosti

Spektralna osjetljivost S (engl. spectral sensitivity) je osjetljivost materijala fotootpornika na pojedini dio spektra svjetlosti.

Slika 2.7. Uklju ivanje tranzistorske sklopke pomo u fotootpornika

Slika 2.5. Osvjetljeni i neosvjetljeni fotootpornik

Napon izme u baze i emitera ovisanje o osvjetljenosti fotootpornika: RF UBE UCC RB RF Kad je fotootpornik neosvjetljen, njegov otpor je velik. Zato je napon UBE dovoljno velik da tranzistor dobiva struju baze koja ga drži u zasi enju pa djeluje kao uklju ena sklopka. Kad se fotootpornik osvjetli, njegov otpor se smanji pa se smanjuje i napon UBE. Tranzistor ne dobiva potrebnu struju baze i djeluje kao isklju ena sklopka. Ako je sklopkom potrebno uklju ivati potroša a ve e snage, umjesto potroša a RC u kolektorski strujni krug spaja se namot relea koji svojim radnim kontaktom uklju uje potroša (slika 2.8).

Relativna spektralna osjetljivost Srel je osjetljivost na nekoj talasnoj dužini u odnosu na osjetljivost pri referentnoj talasnoj dužini pri kojoj je osjetljivost maksimalna. Pri referentnoj talasnoj dužini relativna spektralna osjetljivost je najve a, a jednaka je 1 ili, iskazano u postocima, 100 %. Slika 2.6 prikazuje spektralnu osjetljivost fotootpornika NORPI2, koji ima najve u osjetljivost za svjetlost talasne dužine 550 nm. Fotootpomici se koriste kao svjetlosne prepreke, komponente za upravljanje plamenom, mjerenje

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehni ke škole

POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI

23

Slika 2.8 prikazuje šemu spoja u kojoj fotootpornik djeluje u krugu baze tranzistora. Porastom jakosti svjetlosti smanjuje se otpor fotootpornika, raste napon na bazi, a time i struja baze. Uz odre enu jakost svjetlosti tranzistor provede i aktivira rele. Napon kod kojeg e tranzistor provesti podešavamo promjenljivim otpornikom P. Kad rele privu e, u kontaktnom krugu djeluje na uklju enje alarma vatrodojave.

Fotodioda se u strujni krug spaja tako da je inverzno polarizirana (slika 2.10). Kad je fotodioda neosvjetljena, njome te e vrlo mala tamna struja (engl. dark current, njem. Dunkelstrom) koju ini inverzna struja (struja manjinskih nosilaca naboja). Ta struja iznosi za silicijske fotodiode nekoliko nA, a za germanijske nekoliko µA.

Slika 2.10. Struja neosvjetljene i osvjetljene fotodiode Slika 2.8. Primjena fotootpornika

2.2. FOTODIODA
Fotodioda je poluprovodni ki svjetlosni senzor koji generira elektri ni signal kad na njega djeluje svjetlost. Fotodioda je poluprovodni ki element strukture sli ne ispravlja koj diodi. Ku ište ima prozor i kroz koji se može osvjetliti PN spoj. Na slici 2.9 prikazan je presjek fotodiode i simbol. To je dioda kod koje je anodni kontakt izveden samo na dijelu P-poluprovodnika, tako da je samo mali dio površine zaklonjen kontaktom. Katodni kontakt je na Ntipu poluprovodnika.

2.2.1. Fotodioda kao fotogenerator
Kada osvjetlimo površinu poluprovodnika, u blizini PNspoja fotoni svjetlosti ostvaruju joniziranje atoma kristala. Kao posljedica toga generiraju se novi parovi elektron-šupljina kao slobodni nosioci naboja. Pod djelovanjem ugra enog elektri nog polja, šupljine prelaze u P-podru je, a elektroni u N-podru je. Nastaje gomilanje nosilaca pozitivnog naboja u poluprovodniku P-tipa, a negativnog naboja u poluprovodniku N-tipa. Izme u elektroda nastaje razlika potencijala, odnosno elektromotoma sila fotodiode koja za posljedicu može imati struju fotodiode ako je u krug spojeno potroša RT (slika 2.11). Kažemo da fotodioda radi u režimu fotogeneratora jer dioda daje elektri nu energiju bez vanjskog izvora napona.

Slika 2.11. Fotodioda kao generator

2.2.2. Fotodioda kao detektor svjetlosti
Fotodiodu možemo spojiti i na vanjski izvor (slika 2.12) tako da pozitivni pol preko otpornika RT spojimo na katodu, a negativni pol na anodu. Na taj na in fotodioda je inverzno polarizirana i kada nije osvjetljena, kao što smo rekli, kroz nju te e samo mala, tzv. tamna struja (engl. dark current) koja odgovara inverznoj struji. Kada fotodiodu osvjetlimo, naraste koncentracija nosilaca naboja u diodi te struja u vanjskom krugu. Porast struje fotodiode proporcionalan je jakosti svjetlosti. Jakost struje fotodiode ovisi i o talasnoj dužini upadne svjetlosti.

Slika 2.9. Princip rada i simbol fotodiode

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehni ke škole

POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI

24

imaju dovoljno energije za pobudu elektrona preko inverznog sloja i proizvodnju dovoljne struje na potroša u.

Slika 2.12. Fotodioda kao detektor svjetlosti

Slika 2.13 prikazuje stati ku karakteristiku fotodiode koja daje zavisnost struje diode o naponu na diodi uz stalnu vrijednost svjetlosnog toka.

Slika 2.14. Relativna spektralna osjetljivost fotodiode BP104F zavisno o talasnoj dužini svjetlosti

Slika 2.13. Stati ke karakteristike fotodiode (prikazane u III kvadrantu)

Važnije karakteristike fotodiode su: spektralna osjetljivost (engl. spectral sensitivity) - osjetljivost diode na talasnu dužinu svjetlosti; karakteristika usmjerenosti prikazuje osjetljivost fotodiode o kur; upada svjetlosti za odre enu talasnu dužinu; talasna dužina maks - talasna dužina svjetlosti za koju fotodioda imz najve u osjetljivost, a može biti u podru ju vidljive ili infracrvene svjetlosti; tamna struja - struja koja te e kroz zapornu polariziranu neosvijet1jenu fotodiodu, a može biti reda vrijednosti od pA do u A; zaporni napon - može biti od lOm V do 50 V.
Slika 2.15. karakteristika usmjerenosti fotodiode BP104F

Tipi ni materijali su: silicij za spektar od 190 nm do 1 100 nm; germanij za spektar od 400 nm do 1 700 nm; indij-galijev arsenid za spektar od 800 nm do 2600 nm.

-

Ku išta fotodioda imaju stakleni prozor i kroz koji se može osvjetliti PN-spoj (slika 2.16).

Slika 2.14 prikazuje relativnu spektralnu osjetljivost fotodiode BP104F koja ima najve u osjetljivost na talasnoj dužini svjetlosti =950 nm. Karakteristika usmjerenosti fotodiode (slika 2.15) prikazuje relativnu osjetljivost u odnosu na ugao upada svjetlosti za odre enu talasnu dužinu. Prema konstrukciji fotodiode mogu biti: PN-fotodiode, Schottkyjeve fotodiode, PIN fotodiode i lavinske fotodiode - APD (engl. avalanche photodiodey). Materijali koji se koriste za izradu fotodiode moraju imati osobina da fotoni svjetlosti odre enog spektra

Slika 2.16. Ku išta fotodiode

Fotodioda u primjeru prema slici 2.17 koristi se za detekciju dima. Svjetlost koja se reflektira od estica dima prema fotodiodi utje e na njezinu vodljivost. Što je dim guš i, to e reflektirana svjetlost biti ja a i porast e struja kroz diodu. Porastom struje raste i napon na otporniku

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehni ke škole

Fotodioda se u strujni krug spaja tako da je inverzno polarizirana (slika 2. kod preciznih mjerenja jakosti svjetlosti u nauci i industriji. Me utim. Znatno ve u osjetljivost na svjetlost u usporedbi s fotodiodom imaju fototranzistori (od nekoliko µA/lx do nekoliko stotina µA/lx). brzina rada im je znatno manja od brzine rada fotodiode.18). ELEKTRONIKA za 3. Fototranzistor nalikuje fotodiodi kojoj je dodan još i emiter te je dobiven tranzistor koji ima veliku površinu baznog spoja. je svjetloš u upravljivi bipolarni Slika 2. Presjek i simbol fototranzistora Fototranzistor je konstruiran tako da je širina osiromašenog podru ja baza-emiter sasvim mala. dok kod fotodioda može biti manje od ns. 2. Slika 2.18. Kad napon na otporniku dostigne vrijednost ve u od referentnog napona.19 prikazuje simbol i presjek fototranzistora. smanji se njezina vodljivost pa tranzistor više ne dobiva dovoljnu struju da bi bio u zasi enju te djeluje kao isklju ena sklopka. Fotodioda kao i fotootpornik može poslužiti za uklju ivanje tranzistorske sklopke. za daljinsku kontrolu za razli ite ure aje. a posebno isklju enja. Komora za skupljanje i detekciju dima sa ekvivalentnom elektronskom šemom Fotodioda se upotrebljava za detekciju svjetlosnog signala i njegovo pretvaranje u elektri ni signal. u opti kim komunikacijama.3. Slika 2. Iz presjeka fototranzistora vidljivo je da inverzno polarizirani PNspoj baza-kolektor služi kao fotodioda. automatskom upravljanju. a širina osiromašenog podru ja baza-kolektor velika. automatima. Kad je dioda neosvjetljena. reda veliine nekoliko µs.19. Svjetlost djeluje uglavnom na površinu baze i apsorbira se u osiromašenom podru ju baza-kolektor. komparator koji je izveden s operacionim poja alom promijeni stanje na svom izlazu na pozitivnu vrijednost UCC Tranzistor provede struju i ode u stanje zasi enja te se uklju i alarm. FOTOTRANZISTOR Fototranzistor tranzistor. razred elektrotehni ke škole . znatno je duže.17. Vrijeme ukljuenja. Uklju ivanje tranzistorske sklopke pomo u diode Tranzistor djeluje kao uklju ena sklopka kad je dioda osvjetljena jer struja kroz fotodiodu te e u bazu tranzistora. Slika 2. Fotodiode se primjenjuju u daljinskim upravlja ima za televizor i video ure aje.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI 25 R. itd.

Prema tome. Slika 2. Ako se primjenjuje kao fototranzistor. na istoj slici je prikazan na in povezivanja fototranzistora u strujni krug. emiter i baza) ili sa samo dva (kolektor i emiter) (slika 2.24. spajanjem otpornika izme u baze i emitera može mu se podešavati fotoosjetljivost (slika 2. gdje nije bitna brzina. pri emu Slika 2. reda vrijednosti nekoliko nA do nekoliko desetaka nA. Podešavanje fotoosjetljivosti fototranzistora Primjenom fototranzistora postiže se pove anje osjetljivosti u odnosu na fotodiodu. koja nastaje djelovanjem svjetlosti. njegovu polarizaciju. Fototranzistor s tri izvoda. Polarizacija fototranzistora 26 Djelovanje fototranzistora sli no je djelovanju obi nih bipolarnih tranzistora s tim da se struja baze stvara osvjetljavanjem PN spoja baza-kolektor.24.22 prikazuje izlaznu karakteristiku fototranzistora koja daje zavisnost IC od naponu UCE uz jakost svjetlosti kao parametar. Slika 2. odnosno inverzna struja zasi enja bazakolektor. Ku ište fototranzisora U primjeru prema slici 2. djeluje poput obi noga bipolarnog tranzistora. Slika 2. u telekomunikacijama. razred elektrotehni ke škole . Fotodioda se koristi kod viših frekvencija.22. Slika 2. kako bi fokusirana svjetlost mogla prodrijeti do tranzistorskog ipa. fototranzistor je (1+ ) puta osjetljiviji od fotodiode koja ima istu efektivnu površinu. Struja I =IB. Fototranzistor se može predstaviti s pomo u spoja bipolarnoga tranzistora i fotodiode spojene izme u kolektora i baze (slika 2. Izlazna karakteristika fototranzistora SFH3310 Fototranzistor nije jednako osjetljiv na razli ite talasne dužine svjetlosti i svaki tip tranzistora ima svoju krivulju spektralne osjetljivosti.25 alarm se uklju uje nestankom svjetlosti. Ona je potpuno nalik tipi noj izlaznoj karakteristici NPN-tranzistora.23 prikazuje relativnu spektralnu osjetljivost fototranzistora SFH3310 koji ima maksimalnu spektralnu osjetljivost za talasnu dužinu svjetlosti = 550nm. Uz ve i otpor RB ve a je osjetljivost. Fototranzistor se koristi na nižim frekvencijama u senzorima u procesnoj tehnici. kad je neosvjetljen. Slika 2. tj. odgovara struji baze tranzistora te je ukupna kolektorska struja lC: lC = I + lC' = I + I = (1+ )I = (1+ )IB.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI Slika 2.21. fototranzistor je u stanju zasi enja napon na upravlja koj elektrodi ELEKTRONIKA za 3.24).21).23. Fototranzistori mogu biti izvedeni s tri izvoda (kolektor.20. Brzina odziva fototranzistora na svjetlosnu pobudu je manja nego za fotodiodu. njime te e vrlo mala tamna struja. npr. Kad fototranzistor nije osvjetljen. se umjesto IB na svakoj krivulji pojavljuje jakost svjetlosti izražena u luksima. Dok je svjetlost odre ene jakosti. Spektralna osjetljivost fototranzistora SFH3310 Tranzistor je zatvoren u prozirno ku ište konkavnog oblika prema slici 2.20).

Smanjenjem jakosti svjetlosti tranzistor odlazi u stanje zako enja. Kad fototiristor provede struju. Izvor svjetlosti je laserska dioda koja je spojena na kraju svjetlovoda.28 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku fototiristora. skra eno LASCR. Slika 2. Kod fototiristora trenutak uklju enja ovisi o jakosti svjetlosti. Uklju ivanje relea pomo u fototranzistora u Darlingtonovom spoju Slika 2. Fotothyristor) djeluje sli no jednosmjernom triodnom tiristoru s time da ima dvije upravlja ke elektrode. je tiristor koji se okida svjetlosnim Fototiristor (engl. a i izra uje se na bazi aluminij-galijevog arsenida (AlGaAs). Slika 2. FOTOTIRISTOR Fototiristor impulsom. Kao i druge fotoosjetljive komponente. Fototranzistor se primjenjuje u industrijskoj elektronici.25. fototiristor se ugra uje u ku ište s prozor i em kroz koji svjetlost djeluje. Dobro je osobina fototiristora. u usporedbi s ostalim optodetektorima. Detekcija nestanka svjetlosti fototranzistorom Svjetlosnim se impulsom fototiristor samo dovodi u stanje vo enja. Svjetloš u se fototiristor samo dovodi u stanje vodljivosti.27). razred elektrotehni ke škole . nije mu više potreban svjetlosni impuls. u krugovima za kontrolu i upravljanje. a nakon toga je njegova struja nezavisna o osvjetljenosti. koji u na elu radi kao i fototiristor.27. Struni krug sa fototiristorom ELEKTRONIKA za 3. light activated ailicon controlled rectifter. što izlazna struja nije zavisna o jakosti osvjetljenja. s tim da se u Slika 2.4. stanje vo enja može dovesti osvjetljenjem P-podru ja do katode (slika 2. 2.28. kod LCD ekrana). itd. Oblik karakteristike odgovara obi nom tiristoru. elektromagneti) proizvode se fototranzistori u Darlingtonovom spoju (slika 2. ali je najosjetljiviji uz otvorenu upravlja ku elektrodu.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI 27 tiristora je malen te tiristor ne vodi struju. za detekciju svjetlosti.29 prikazuje spoj fototiristora kojem se svjetlosni impuls dovodi na upravlja ku elektrodu. a u stanje vo enja dovodi se osvjetljenjem PN-spoja upravlja ke elektrode G2. svjetlosni senzor. Tako er se izra uje i fototrijak. Preko otpomog djelila R1 i R2 tiristor se uklju uje i aktivira alarm. Potroša je spojen u krug visokog napona. Za potrebe uklju ivanja potroša a koja zahtijevaju ve e struje (npr. Strujno naponska karakteristika tiristora Slika 2. koji se zasniva na PNPN strukturi. Struktura i simbol fototiristora Slika 2. Slika 2. senzor za pozadinsko osvjetljenje (npr. Vodljivi tiristor se isklapa prirodnim prolaskom elektri ne struje kroz nulu.26. Mnogi fototiristori imaju dostupnu upravlja ku elektrodu na koju se može dovesti impuls za okidanje tiristora.26).29. Fototiristor djeluje kao obi an jednosmjeni triodni tiristor. njem.

Zbog elektri nog polja u osiromašenom podru ju. regulira se osjetljivost fototiristora i sprije ava mogu a samopobuda zbog inverzne struje. Sun ana elija se izvodi kao PN-dioda (slika 2. u istosmjernom strujnom krugu mora se napon anode smanjiti na vrijednost nižu od napona držanja (slika 2. Na priklju cima PN-diode stvara se fotonapon. generirani parovi naboja se razdvajaju. ELEKTRONIKA za 3.5 V. slobodni elektroni kre u se u smjeru Npoluprovodnika. a paralelnim povezivanjem ve a struja. Površina sun anih elija je velika kako bi se dobili što ve i napon i struja. regulatora i ostalih potrebnih komponenti dobije se fotonaponski sistem. Na ovaj na in ostvarena je elektri na izolacija izme u upravlja kog kruga i strujnog kruga potroša a. Paneli od sun evih elija Serijskim povezivanjem više sun anih elija dobije se ve i napon. Izmjeni ni strujno krug sa fototiristorom Slika 2.4 do 0. Istosmjerni strujni krug sa fototiristorom Sun ana elija naziva se i fotonaponska (FN) elija.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI 28 Prednost ovakve pobude fototiristora je jednostavnost pobude na upravlja koj elektrodi. odnosno istosmjeni napon vrijednosti od 0.5. Djelovanjem Sun evog zra enja generiraju se parovi nosilaca naboja. SUN ANE ELIJE Sun eva svjetlost se u tehnologiji Sun eve energije koristi za dobivanje topline i elektri ne energije. Spajanjem vanjskog otpora RG reda veli ine nekoliko desetaka kilooma izme u upravlja ke elektrode G2 i katode. koristi u sklopovima 2.31. Sun ana elija je izvor istosmjernog napona. a šupljine u smjeru P-poluprovodnika. Proizvodi se od monokristalnog ili amorfnog silicija. U anodnom krugu može se spojiti visoki napon jer svjetlovod preko kojeg dolazi svjetlost nije osjetljiv na elektromagnetske smetnje.30) fototiristor prestaje voditi kad struja padne ispod vrijednosti struje držanja. U krugu izjeni ne struje (slika 2.31).30. Sun ane plo e slažu se u kolektore.32). Spajanjem više sun anih elija dobiju se sun ane plo e (slika 2. Slika 2.33). Da bi se fototiristor isklju io. razred elektrotehni ke škole . Princip rada i simbol sun eve elije Slika 2. Sun ana elija je poluprovodni ka naprava za izravno pretvaranje sun eve energije ili druge svjetlosti u elektri nu energiju. Dodavanjem pretvara a.32.33. Fototiristor se uglavnom energetske elektronike. Potroša Rp može se spojiti u krug anode ili upravlja ke elektrode G1. Slika 2.

Sun eve elije imaju dug vijek trajanja (preko 30 godina). Solarzelle. Napon UBE jednak je zbiru pada napona na otporu R2 i napona koji daje fotoelement UF: Slika 2. napon UF i pad napona na R2 daju napon UBE>0. PN spoj izveden kao fotogenerator naziva se sun ana elija ili fotoelement (engl. parkirnih satova. visoku efikasnost (karakteristi no za elije od monokristalnog silicija). njem. ELEKTRONIKA za 3. ne proizvode nusprodukte. UBE UCC R1 R2 R2 UF Otpori R1 i R2 tako su odabrani da je napon UBE<0. Fotoelernente). njihov napon napaja potroša i puni akumulator napona U. razred elektrotehni ke škole .5 V dok je fotoelement neosvjetljen.34). Kad su fotoelementi osvjetljeni. Sun ani kolektori postavljaju se na krovove ku a i koriste se za zagrijavanje vode za potrebe ku anstava.7 V što dovodi tranzistor u zasi enje. U tom slu aju tranzistor je u zako enju. Kad se fotoelement osvjetli. nemaju pokretnih dijelova i ne zahtijevaju nikakvo gorivo. Slika 2. svemirskih stanica. kalkulatora.34. u radu ne troše nikakve tvari. Na slici 2. željezni ke signalizacije.36 dat je pregled karakteristika fotodetektora koje smo obradili u ovome poglavlju.35. Napajanje potroša a iz sun eve baterije Kad su fotoelementi neosvjetljeni. kroz njega e te i struja (slika 2. solar cell. veliku mehani ku otpornost i robusnost. prometnih znakova na cestama. ne emitiraju nikakva zra enja. ure aj a za navigaciju. potroša dobiva struju iz akumulatora. Sun ane elije koriste se za napajanje satova. satelita. telefona. itd. Tranzistorska sklopka upravljana sun evom elijom Nedostatak sun anih elija je nemogu nost funkcioniranja bez prisutnosti svjetlosti.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI 29 Ako se u vanjski krug tako izvedeno ga PN spoja priklju i potroša . Na slici 2. Napon na potroša u i struja kroz njega ovise o osvjetljenosti.35 prikazan je primjer tranzistorske sklopke upravljane svjetlom s pomo u fotoelementa. pokretnih radijskih i televizijskih stanica. jednostavnost instaliranja. Dioda D sprije ava izbijanje akumulatora preko fotoelemenata za vrijeme dok je sun ana baterija neosvjetljena.

Pregled karakteristika fotodetektora ELEKTRONIKA za 3.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI 30 Slika 2.36. razred elektrotehni ke škole .

razred elektrotehni ke škole .POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI DETEKTORI 31 POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 3 poglavlje Stup asti displej ELEKTRONIKA za 3.

2.2. SVJETLE E – LED DIODE Svjetle a – LED dioda je optoelektroni ki izvor koji pretvara elektri nu energiju u svjetlosnu. Boja emitirane svjetlosti varira od infracrvenog preko vidljivog do ultraljubi astog dijela spektra. o emu ovisi talasna dužina emitirane svjetlosti. Pojednostavljeni presjek i simbol LED diode Djelovanje LED diode pokazano je na slici 3. gdje x predstavlja omjer fosfora i arsena. Dioda svjetli kad je propusno polarizirana.4) Slika 3. za odre ene talasne dužine svjetlosti.1. zelenu. kao i propusni napon na diodi pri struji 20mA. Slika 3. Tipi ni složeni poluprovodni ki materijal koji se koristi je GaAs1-xPx (gallijev arsenid fosfid). crveno. Zavisno o sastavu.1.3 i 3. Materijali za LED diode Tabela 3. zeleno ili plavo svjetlo odgovaraju ih strujo-naponskih karaktristika (slike 3. Svjetle a dioda je posebna vrsta poluprovodni ke diode koja emitira fotone svjetlosti kada je propusno polarizirana.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 32 3. light emitting diode). LED diode i njen Talasna dužina emitirane svjetlosti.3. Strujno naponska karakteristika LED diode Slika 3.1 prikazuje simbol pojednostavljeni presjek. Tabela 3. Kao što smo rekli za izradu LED dioda primjenjuju se spojevi galija s arsenom i fosforom. žutu.1 prikazuje tipi ne poluprovodni ke materijale za LED diode. Otpornik R sprije ava porast struje kroz diodu iznad dopuštene vrijednosti. mijenja se zavisno o upotrijebljenom poluprovodni kom materijalu. POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 3. Kad je dioda nepropusno polarizirana ne svjetli i na njoj je napon priklju enog izvora (inverzni napon). žuto. razred elektrotehni ke škole . LED diode mogu dati infracrveno. Slika 3. Relativna spektralna emisija LED diode ELEKTRONIKA za 3. Izra uju se LED diode koje emitiraju crvenu.1. plavu ili bijelu svjetlost. Ona se doga a kada se manjinski nosioci rekombiniraju s nosiocima suprotnog tipa u osiromašenom podru ju.4. naran astu. Jakost elektromagnetskog zra enja proporcionalna je jakosti struje. Osobina emisije svjetlosti LED diode naziva se injektirana elektroluminiscencija. Direktni i inverzni spoj LED diode Slika 3. Komercijalni naziv za takve svjetle e diode je LED (engl. odnosno boja svjetlosti.

7. mogu nost rada s malim naponima. Propusna strujno-naponska karakteristika LED diode sli na je karakteristici PN-diode.7 prikazuje relativnu zavisnost jakosti svjetlosti o struji LED diode.000 do preko 1. pri emu napon praga otvaranja ima vrijednost od 1.5. zavisno o tipu. Slika 3. 7-segment display.1. posebno s obzirom na vijek trajanja. Svjetlost diode ne vidi se iz svih smjerova podjednakom jakoš u. izvoda s ku ištem gdje je smješten kristal i epoksi-ku išta koje sve drži zajedno. Osnovna izvedba LED diode indikatora sastoji se od kristala. Slika 3. Siebensegmentanzeige) izra eni su od sedam LED segmenata. 7-segmentni pokaznici (engl.9 prikazuje karakteristiku usmjerenosti za jednu svjetle u diodu. razred elektrotehni ke škole . Udubljenje u kojem se nalazi kristal oblikovano je tako da svjetlost fokusira prema naprijed.5 V. temperaturi i vlazi. Svjetiljka sa svjetle im diodama Važnije veli ine LED diode su: jakost emitirane svjetlosti kod odre ene struje propusne polarizacije.9. Ku išta LED diode Slika 3. Vijek trajanja diode ovisi o materijalu. 7-segmentni displej Tipi na primjena LED diode je u 7-segmentnom displeju gdje je integrirano 7 LED dioda za prikaz broj/znamenke i jedna dioda za prikaz decimalne to ke. Osim toga. Slika 3. O ekivani vijek trajanja (MTBF . Relativna jakost zra enja od talasne dužine zra ene svjetlosti - spektralna širina zra enja. svega nekoliko V. mali utrošak snage i otpornost na udare i vibracije.000 sati. njem. LED diode upotrebljavaju se kao signalni i kontrolni elementi te izvori svjetlosti u razli itim ure ajima. U primjeru je ugao zra enja 15°. Usmjerena karakteristika LED diode 3. ugao zra enja pri kojem je zra enje jednako polovini maksimalnog. pri kojoj je zra enje jednako polovini maksimalnog.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 33 Najjednostavnija izvedba LED diode je njezina upotreba kao žarulje ili indikatora.5). a ovisi o tipu ku išta. štiti kristal i fokusira svjetlost (slika 3. Nedostatak im je mali dopušteni inverzni napon. Relativna zavisnost ja ine svjetlosti od struje Slika 3.6. talasna dužina zra ene maksimalnom zra enju. U usporedbi sa žaruljicama znatno su boljih svojstava.srednje vrijeme otkaza) LED diode kre e se u rasponu od 100. koja daje zavisnost jakosti zra enja o kutu.000. Pritom se smatra da je LED dioda završila svoj vijek upotrebe kada zra enje svjetlosti padne na polovicu prvobitnog zra enja. Slika 3. struji vo enja. Slika 3.8. na displeju se dobije jedan od - ELEKTRONIKA za 3.1.8 prikazuje relativnu jakost zra enja zavisno o talasnoj dužini svjetlosti. 7-segment indicator. svjetlosti pri Slika 3.5 do 3. Prema tome koji su segmenti aktivirani.

Slika 3.10). tj.12.10 u ku ištu su katode spojene zajedno. 7-segmentni displej Prema slici 3. LED diode koriste se kao indikatori stanja na instrumentima. anoda spaja se na napon napajanja.14) koji se sastoji iz onoliko komparatora koliko segmenata ima displej. gemeinsame Anodenanschluss) segmenti na ulazima a-g aktiviraju se naponom 0V.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 34 brojeva decimalnoga brojnog sistema (slika 3. a na neinvertiraju e ulaze izravno napon koji se promatra. svjetla na automobilima. Za displej u kojem su katode spojene na zajedni ku to ku (engl. Kao svjetle i segmenti vrlo esto se koriste LED diode. bargraph display) sastoji se od segmenata (LED dioda) koji su postavljeni jedan iznad drugoga.11. Napon napajanja tjera struju kroz one diode ije su katode na potencijalu 0V i te diode svjetle. common-cathode type. gemeinsame Katodenanschluss). Kod 7-segmentnog displeja sa svjetle im diodama diode mogu biti spojene na dva na ina (slika 3. Signal se na stup ani displej priklju uje preko dekodera BGD (slika 13. Slika 3. Komparatori kojima je napon na neivertiraju em ulazu ve i od napona na invertiraju em ulazu (referentni napon) daju na izlazu napon koji aktivira pripadne segmente. Na slici 3. Kod displeja u spoju zajedni ke anode (engl. pojedini segmenti na ulazima a-g aktiviraju se naponom iznosa UCC. Tako er postoji spoj gdje su anode spojene zajedno. razred elektrotehni ke škole . a na anode dolazi signal.1. tj. registara i drugih). ku ne žarulje.13 to je izmjeni ni sinusoidni napon niske frekvencije. Primjenjuju se za pra enje stanja digitalnih sklopova (brojila. commonanode type. Na neinvertiraju e ulaze komparatora dovodi se referentni napon Uref preko otpornoga djelitelja.11). na in spajanja 7-segmentnog displeja ELEKTRONIKA za 3. prometne znakove. gdje LED dioda služi kao izvor svjetlosti za prenos signala svjetlovodom. pokaziva i u automobilima. njem. mobitele i drugo. Slika 3.2. 7-segmentni displej mogu e je izvesti upotrebom pojedina nih dioda. Primjeri izvedbe 7-segmentnog displeja 3. Stup ani diplej Stup ani displej (engl. Zavisno o vrijednosti priklju enoga napona svjetli ve i ili manji broj segmenata ime slikovito pokazuje promjene napona na nekoj mjernoj to ki. Napon UCC na ulazima a-g tjera struju kroz diode prema uzemljenoj to ki i te diode svjetle.10. njem. Zajedni ka elektroda. Zajedni ka elektroda. LED diode na displeju prikazuju se kao odre ena znamenka. a u novije doba upotreba LED diode proširila se na baterijske svjetiljke. Zavisno o signalu koji dolazi na pojedine anode. katoda spaja se na uzemljenu to ku (minus pol izvora napajanja). Jedna od važnih primjena LED dioda je u opti kim telekomunikacijama. Serijskim spajanjem dviju ili više dioda ujedan segment mogu se dobiti pokaznici potrebnih dimenzija. daljinskim upravlja ima.

Primjeri izvedbi stup anog displeja ELEKTRONIKA za 3.13. stanje polarizacije). što zna i da su elektromagnetski talasi me usobno u istoj fazi i šire se istom brzinom. a negativni pol na N-stranu). tj. razred elektrotehni ke škole . Dolazi do stvaranja fotonske lavine jer svaki ovako stvoreni foton uzrokuje stvaranje slijede ih koji imaju iste opti ke osobine (istu frekvenciju. samo jedne talasne dužine i usmjerena je u uskom snopu. stimulirane emisije. LASERSKA DIODA Laserska dioda je posebno projektirana PN-dioda. Svjetlost koju emitira laserska dioda je monohromatska. smjer. Spojimo li lasersku diodu na izvor napajanja tako da je propusno polarizirana (pozitivni pol na P-. dio napušta kristal kroz emitiraju i otvor kao jak snop Slika 3. Rije laser je kratica od engleskog naziva light amplification by stimulated emission of radiation.15 odbijaju se od ogledala nazad u kristal.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 35 Slika 3. šupljine iz P-podru ja i elektroni iz Npodru ja bit e injektirani u PN-prijelaz. pa dolazi do pojave tzv.2.14. Fotoni koji dolaze do lijevog kraja poluprovodni kog kristala prikazanog na slici 3. Kada fotoni do u do ogledala na desnom kraju kristala. Dekoder za stup ani displej Slika 3.15. koja polarizaciji generira koherentnu svjetlost vrlo uske širine spektra. Elektroni i šupljine rekombiniraju se uz emisiju fotona (spontana emisija). Djelovanje stup anog displeja 3. Snop je koherentan.

Za izradu se primjenjuju kombinacije poluprovodni kih materijala kao što su galij.18 pokazuje zavisnost izlazne snage o struji dvostrukoga heterostrukturnog lasera i LED diode.20 prikazuje presjek jednog ku išta i izvedbu. arsen. a indijev galijev arsenid fosfid daje svjetlost talasne dužine 1200 do 1 700 nm. Dijagram sa slike 3.16. Slika 3. Primjer izvedbe laserske diode ELEKTRONIKA za 3. tj. jednostruki heterostrukturni i dvostruki heterostrukturni laser.18.20. Otpušteni fotoni osloba aju sve ve i broj drugih fotona iste talasne dužine i frekvencije.16 prikazana je heterostrukturne laserske diode. razmakom izme u ogledala na krajevima postavljenih okomito na PN-spoj. Me utim. Gra a i simbol laserske diode Kao što vidomo laserske diode se sastoje od PN spojeva složenih struktura.17. gra a jednostruke Slika 3. a dio se reflektira nazad i poti e nastanak novih fotona. Tako nastaje laserska svjetlost (slika 3. Na slici 3.17). Pore enje karakteristika LED diode i lasera Korištenjem razli itih tipova poluprovodni kih materijala može se dobiti svjetlost razli itog (veoma uskog) opsega frekvencija. složena struktura na bazi galijeva arsenida daje svjetlost talasne dužine 750 do 900 nm. razred elektrotehni ke škole . pove ava se indeks loma i izlazna snaga. Fotoni udaraju okomito na "poliranu" reflektiraju u površinu i kre u se duž osiromašenoga podru ja prema djelomi no reflektiraju oj površini. Npr. Pove anjem broja struktura unutar laserske konfiguracije poboljšavaju se osobine laserske diode. Izvori laserskog tipa emitiraju uski snop koherentne svjetlosti modulacijske frekvencije od nekoliko stotina MHz (za LED diode nekoliko desetaka MHz).POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 36 svjetlosti. Nastajanje laserske svjetlosti Slika 3. Slika 3. Izra uju se poluprovodni ki laseri vrlo složene poluprovodni ke strukture.15. tj. Oblik ku išta laserske diode zavisi o primjeni. stvarna frekvencija svjetlosti koju laser zra i odre ena je veli inom opti kog rezonatora.19 i 3.19. Gra a heterostrukturnog lasera Slika 3. Presjek ku išta laserske diode Slika 3. Postoje tri tipa poluprovodni kih lasera: monoprijelazni laser. Sva ku išta imaju prozirni otvor za lasersku svjetlost. Slika 3. indij i aluminij.

Odnos struje kolektora i struje LED diode Slika 3.23. Djelovanje optokaplera Slika 3.3.emitira svjetlost. a napon UCE je mali (tranzistor u zasi enju). Primjenjuju se za nadzor visokonaponskih izvora napajanja.21. a fotodetektor je naj eš e fotodioda ili fototranzistor. to je monohromatski. Osim toga. Koriste se i u audiovizualnoj tehnici za proizvodnju kompaktnih diskova (CD-a i CD-RlRW-a) i DVD ure aja. ELEKTRONIKA za 3. Svjetlost pada na bazu tranzistora koji svjetlosni signal pretvara u elektri ni. jer je talas nosilac oko 500 THz. male dimenzije. Osnovna namjena optokaplera je galvanski odvojiti jedan strujni krug od drugog. Optokapler sa svjetle om diodom i tranzistorom Dovo enjem elektri nog signala na ulaz. nema mehani kih kontakata. Kad ulazni napon dostigne vrijednost koja propusno polarizira svjetle u diodu optokaplera.22 prikazuje optokapler sa svjetle om diodom i fototranzistorom u jednom ku ištu. frekvencijsko podru je rada do nekoliko stotina kHz. zavisno o primjeni. u avionima i drugim vozilima te u suvremenim sistemima za prenos videosignala. Upotrebljavaju se u lokalnim telekomunikacijskim sistemima. optoelektronische Koppelelemente. naime. optocoupler. što je vrlo važno u komunikacijama. Dobre osobine optokaplera jesu vrlo veliki otpor izme u ulaznoga i izlaznoga kruga.22. lokalnim (ra unalnim) mrežama (local area network. U tu svrhu optokapleri sve više potiskuju primjenu transformatora i relea. otpornost na udare i vibracije. Optokoppler) kombinacija su svjetlosnoga izvora (LED dioda) i fotodetektora (naj eš e fotodioda. Prednosti laserske diode su mnogostruke. trijak. opticallycoupled-isolator. Tranzistorom te e struja kolektora IC. Tranzistor je u zako enju pa je napon UCE prakti no jednak naponu napajanja tranzistorske sklopke. OPTOKAPLERI Fotovezni elementi (engl. LED dioda pretvara elektri ni signal u svjetlosni . visoki izolacijski napon izme u ulaznoga i izlaznoga dijela. 3. LAN). Veliku primjenu imaju li mjernoj i kontrolnoj tehnici te u medicini. Laserska dioda je lagana.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 37 Laserske diode postale su gotovo najvažniji proizvod optoelektroni ke industrije. LED dioda optokaplera je inverzno polarizirana i ne osvjetljava fototranzistor. Kad je ulazni napon O V. zemaljskom interkontinentalnom prenosu podataka. Izra uju se optokapleri kojima je fotodetektor tiristor. koherentni izvor svjetlosti. Slika 3. mogu nost izravnoga spoja s integriranim digitalnim sklopovima. Poluprovodni ki svjetlosni izvor obi no je GaAs infracrvena LED dio da. ili fototranzistor) u jednome ku ištu. za nadzor brzine vrtnie itd. MOSFET i CMOS. modernim upravlja kim sistemima. ona osvjetljava fototranzistor. dugog životnog vijeka te male potrošnje elektri ne energije. i to vrlo visokim frekvencijama. Primjenjuju se kad je u nekom ure aju potrebno galvanski odvojiti dva strujna kruga. njem. može se izravno modulirati. razred elektrotehni ke škole . Slika 3. u sklopovima za prijelaz s integriranih digitalnih na druge sklopove. vrlo dugi vijek trajanja.

Slika 3.26.23). izolacijski ispitni napon i omjer struje kolektora tranzistora i struje diode. itd. koji se invertira. Uz pozitivan impuls na ulazu. IC/ID (slika 3. Svjetlosni izvor i fotodetektor odvojeni su prozirnim izolatorom koji onemogu ava protiecanje bilo kakve struje izme u njih.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 38 Fototranzistor pod djelovanjem svjetlosti odlazi u stanje zasi enja. probojni napon fototranzistora. pulsno-širinskih energetskih pretvara a. Prema tome. pri emu su izvori napajanja UCC1 i UCC2 dva nezavisna naponska izvora. a vrijednost kolektorske struje ovisi o ulaznoj struji ID kroz svjetle u diodu (slika 3.23. odaberemo li struju ID=2mA.26 prikazuje primjer strujnog kruga s optokaplerom kakav se koristi u telekomunikacijama. Slika 3. osim ve spomenutih podataka za LED diode i fototranzistore. Ku išta optokaplera Optokapleri su malih dimenzija. o itamo da je Iz toga proizlazi da je struja izlaznog tranzistora Optokapleri se koriste u proizvodnji razli itih ure aja. Za upotrebu optokaplera. ona prestaje svjetliti i izlazni fototranzistor odlazi u stanje zako enja.5 pa do nekoliko kV. Optokapler mora izdržati ispitni napon izme u predajne i prijemne strane od 500 do 7500 V. Tranzistor provede struju i odlazi u stanje zasi enja. maksimalna kolektorska IC=1mA. a ostvareno je galvansko odvajanje predajnog i prijemnog strujnog kruga. optokapler prenosi digitalni signal. njem.24) ili 8 izvoda za dvostruki optokapler. Izlazna karakteristika optokaplera TLP733 Svjetlosni izvor i fotodetektor integrirani su u istom neprozirnom ku ištu koje ima tipi no 6 (slika 3.25) i zavisnost omjera struje kolektora i struje diode (slika 3. Slika 3. bez mehani kih dijelova. u komunikacijama. maksimalna kolektorska struja fototranzistora. Na otporniku R1 je pozitivni impuls amplitude približno UCC2. Kada isklju imo struju kroz svjetle u diodu. daljinskim vezama i upravljanje te LAN mrežama. ELEKTRONIKA za 3.23). To je najve a dopuštena razlika napona izme u ulaznoga i izlaznoga dijela optokaplera. Izlazni impuls odgovara ulaznom impulsu. Npr. pa sve do mikroprocesora. zavisno o tipu. uz UCE=5V. Slika 3. LED dioda provede struju i emitira svjetlost koja pada na bazu fototranzistora.23). isolation voltage. Kre e se u rasponu od 0. Isolationsspannung). od ku anskih aparata i automobila. brojila okretaja motora. Strujni krug sa optokaplerom Proizvo a daje izlaznu karakteristiku tranzistora kojem je parametar struja diode umjesto struje baze (slika 3. kroz ulaznu svjetle u diodu slici 3.25. zna ajan podatak je izolacijski napon (engl. u to ki A na IC/ID=50%. razred elektrotehni ke škole .24. imaju veliku brzinu rada te dug vijek trajanja. Važniji parametri optokaplera su: istosmjema struja LED diode. maksimalni zaporni napon LED diode.

POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 39 Slika 3. Osnovne izvedbe optokaplera ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehni ke škole .27.

Za fotodiodu BPW43. a u kojem slu aju isklju enom sklopkom? d) e) ELEKTRONIKA za 3. Posebne izvedbe optokaplera 3. a prema slici 3.28. U kojem se slu aju tranzistor može smatrati uklju enom. Rezultate mjerenja prikazati tabelom. Navedite talasnu dužinu najve e osjetljivosti i dopuštene vrijednosti inverznoga napona i utroška snage. LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ OPTOELEKTRONIKE Vježba I: Osnovne osobine fotoodiode Prou iti tvorni ke podatke fotodiode BPW43. Otpor inverzno polarizirane fotodiode u osvjetljenom i neosvjetljenom stanju. Izmjerite jakost struje koja te e strujnim krugom i napon na otporniku za vrijednosti R: 10k .29. 4.4. Mjerenje struje i napona na fotodiodi Vježba II: Uklju ivanje tranzistorske sklopke pomo u fotodiode Spojite elektronski sklop prema slici 3. te struje IB i IC kad je fotodioda osvjetljena i kad je neosvjetljena.30 a zatim: a) b) Izmjerite napone UBE i UCE. Na osvjetljenu fotodiodu priklju iti otpornik R prema slici.29 izmjeriti: a) b) c) Otpor propusno polarizirane fotodiode u osvjetljenom i neosvjetljenom stanju.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 40 Slika 3. Rezultate mjerenja prikažite tabelom. Kako se u ovom slu aju ponaša dioda? Slika 3.7k i 1k . razred elektrotehni ke škole .

34. te pada napona na diodi pri propusnoj polarizaciji i talasnu dužinu za svjetlost pri najve oj emisiji. dopušteni inverzni napon i dopušteni utrošak snage svijetle e diode.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 41 a) Izra unajte približan iznos jakosti struje kroz svjetle u diodu kad je na ulazu tranzistorske sklopke 0V i 5V. Nepropusno polarizirana LED dioda Vježba IV: LED diode a) Vježba VI: Indikacija stanja tranzistorske sklopke svjetle om diodom Izmjerite jakost struje kroz svjetle u diodu i padove napona na svjetle oj diodi. Kada se fototranzistor može smatrati uklju enom. Rezultate mjerenja pri kažite tabelom. razred elektrotehni ke škole . Spojite elektronsku šemu prema slici 3. Navedite talasnu dužinu najve e osjetljivosti i dopuštene vrijednosti napona UCE i struje kolektora IC. b) Vježba VII: Optokapleri Slika 3. dopušteni napon UCE.31. Izmjerite jakost struje kroz svjetle u diodu i padove napona na svjetle oj diodi. Navedite iznose uobi ajenih vrijednosti za dopušteni iznos inverznoga napona i struje pri propusnoj polarizaciji. napon na diodi i otporniku R. vrijednosti utroška snage.30. napon na diodi i otporniku R.32.35 a zatim: ELEKTRONIKA za 3. a kada isklju enom sklopkom? Slika 3.31 a zatim: a) b) Slika 3. Spojite elektronsku šemu prema slici 3.32) kad je ulazni napon sklopke 0V.33 a zatim: Slika 3. Navedite iznose karakteristi nih podataka za izolacijski napon. otporniku 150 i tranzistoru kad je ulazni napon sklopke 5V.32 a zatim: Prou ite tvorni ke podatke optokaplera 4N25. otporniku 150 i tranzistoru (slika 3. Propusno polarizirana LED dioda Izmjerite struju kroz svjetle u diodu.34 izmjerite struju kroz svjetle u diodu. Vježba V: Osobine LED diode Spojite elektronsku šemu prema slici 3. Rezultate mjerenja prikažite tabelom. dopuštenu struju kolektora i dopušteni utrošak snage fototranzistora. Rezultate mjerenja prikažite tabelom.33. Uklju ivanje sklopke fotodiodom Vježba III: Fototranzistor kao sklopka Prou iti tvorni ke podatke fototranzistora BPW40. Za spoj diode prema slici 3. Slika 3. Tranzistor kao sklopka a) b) Izmjerite struje lC i napon UCE kad je fototranzistor osvjetljen i kad je neosvjetljen. Spojite elektronsku šemu prema slici 3. Indikacija izlaza tranzistorke sklopke Prenosna karakteristika Prou iti tvomi ke podatke LED diode LR5420. dopuštenu struju propusne polarizacije.

Osciloskopom ustanovite oblike ulaznoga i izlaznoga napona. Ustanovite utjecaj promjene frekvencije ulaznoga napona na oblik izlaznoga napona.35. Snimanje prenosne karakteristike optokaplera a) b) Snimite prenosnu karakteristiku optokaplera. razred elektrotehni ke škole . Rezultate mjerenja prikažite tabelom.POLUPROVODNI KI SVJETLOSNI IZVORI 42 Slika 3. Dinami ke osobine optokaplera Slika 3.36.36 a zatim: Na ulaz sklopa prema priklju ite izvor pravougaonih impulsa frekvencije 1kHz i amplitude 5V. Ispitivanje karakteristika optokaplera a) b) Spojite elektronsku šemu prema slici 3. ELEKTRONIKA za 3. Na temelju izmjerenih vrijednosti nacrtajte prenosnu karakteristiku optokaplera.

POVRATNA SPREGA KOD POJA AVA A 4 poglavlje Na ini izvo enja povratne sprege .

Osim toga. h12. razred elektrotehni ke škole . ako se faza mijenja za 180 . ona je: odnos dva napona (slabljenja napona) odnos struja (slabljenje struje). Na slici 4. Ovakav poja ava koji sam sebe pobu uje nazivamo oscilatorom. Me utim. Sa povratnom spregom ve smo se sretali. preko unutrašnjeg otpora izvora za napajanje. je pokazana blok šema poja ava a sa povratnom spregom. Ova povratna sprega može biti slu ajna i nepoželjna. Slika 4. Ukoliko je povratna sprega dovoljno jaka. signal na ulazu poja ava a jednak je zbiru ulaznog i vra enog signala. preko parazitnih kapaciteta. da bi uprostili analizu i bolje shvatili suštinu povratne sprege analizirati emo povratnu spregu u podru ju srednjih frekvencija u kom je poja anje realna veli ina sa znakom + ako je izlazni signal u fazi sa ulaznim. ograni i emo se na analizu kola kod kojih možemo smatrati da se kroz poja ava signal prenosi samo od ulaza ka izlazu.1. Prvom prilikom kada smo govorili o stabilizaciji radne ta ke. ako je poja ava složen. POVRATNA SPREGA KOD POJA AVA A Povratna sprega kod poja ava a sastoji se u tome.POVRATNA SPREGA KOD POJA AVA A 44 4. Otka imo na ulazu povratnu spregu.. naro ito.1. poja anje struje Ai. Ovaj proizvod nazivamo kružnim poja anjem poja ava a. tako da ono može biti ve e ili manje od poja anja poja ava a bez povratne sprege. Kolo povratne sprege na ulaz poja ava a je priklju eno tako da je: ELEKTRONIKA za 3.1. Uslijed povratne sprege propusni opseg poja ava a može da se pove a ili smanji. a fazni stav vra enog signala takav da poja ava sam sebe pobu uje. i izra unajmo poja anje od ulaza poja ava do izlaza iz kola povratne sprege. preko zajedni kih vodova za više poja iva kih stepeni. U zavisnosti od toga šta je Xo i Xr. X Xi Xr Dakle. Analizom poslijednje jedna ine se vidi da poja anje poja ava a sa povratnom spregom zavisi od proizvoga A. Povratna sprega kod poja ava a uti e na poja anje. ako je izlazni pomjeren za 180 u odnosu na ulazni. što se dio izlaznog napona ili dio izlazne struje vra a na ulaz poja ava a. y12). poja ava se pretvara u generator koji daje signal na izlazu poja ava a i ako na ulaz ne dovodimo spolja signal. a na izlazu kola preko koga se ostvaruje povratna sprega signala jeXr. Prenosna funkcija poja ava a je: Xo A X U zavisnosti od toga šta je ulazni i šta izlazni signal (napon ili struja) prenosna funkcija A može biti: poja anje napona Au. Ona može biti vrlo složena funkcija. a kroz kolo povratne sprege samo od izlaza na ulaz poja ava a. na izlazu poja ava a sa Xo. Prenosna funkcija poja ava a sa povratnom spregom je: Xo Ar Xi Uzevši u obzir prethodne jedna ine može se napisati: Ar A 1 A 4. Pretpostavi emo još da faktor povratne sprege ne zavisi od otpora generatora i potroša a. ili se može namjerno izvesti. povratni otpor ili povratna provodnost. Prenosnu funkciju povratnog kola: Xr Xo nazivamo koeficijent povratne sprege. Isto tako emo smatrati da je i realna veli ina sa znakom + ako su u povratnom kolu ne mijenja faza. a drugom kada smo analizirali poja anje na visokim frekvecijama. odnosno se znakom . prenosni otpor Rm ili prenosna provodnost Gm. a na ulazu poja ava a zajedno sa povratnom spregom sa Xi. Zbog smanjenja izobli enja povratna sprega se namjerno izvodi kod poja ava a. Na ulazu kola povratne sprege imamo izlazni signal iz poja ava a Xo. Obilježimo signal na ulazu u poja ava sa X. Slu ajno povratna sprega može biti preko povratnih parametara poja ava kih elemenata (npr. Poja ava prenosi i poja ava signal sa ulaza na izlaz. ako se sastoji iz više poja ava kih stepeni. PRINCIP POVRATNE SPREGE Kao što smo rekli. Princip povratne sprege U opštem slu aju prenosna funkcija ne mora biti realna. Izobli enja koja se stvaraju u poja ava u mogu se tako e smanjiti ili pove ati povratnom spregom. a sa znakom -. princip povratne sprege se sastoji u tome da se sa izlaza vra a dio napona ili struje na ulaz.

U tom slu aju se ulaz kola za poratnu spregu priklju uje paralelno Takvu povratnu spregu nazivamo potroša u. odnosno pove avaju i vra eni signal. povratni signal je struja proporcionalna izlaznom naponu i dovodi se paralelno ulazu. pa se struje generatora i povratne sprege sabiraju. pa se naponi generatora i naponi iz kola povratne sprege sabiraju. faktora povratne sprege dovodi do poja anja A.2d). Izlaz iz kola povratne sprege može se tako e na dva na ina priklju iti na ulaz poja ava a. 0< A<1 Uzmimo sada da je A veli ina ve a od nule . Tada je imenitelj u jedna ini za Ar jednak nuli. a signal iz kola povratne sprege vezuje se u seriju sa generatorom. Kada izlaz iz kola povratne sprege dovodimo paralelno ulazu poja ava a. po na inu uzimanja i dovo enju povratnog signala. proporcionalna izlaznoj struji. da e se efektivno poja anje poja ava a Aeff je manje od A uslijed nelinearnosti karakteristike poja ava a.POVRATNA SPREGA KOD POJA AVA A 45 Xr X Xr Xo Xo X A Budu i da je izlaz kola povratne sprege vezan za ulaz poja ava a i na taj na in na injen zatvoren krug. a vra eni signal se dovodi paralelno ulazu poja ava a. na izlazu postoji signal. Povratnu spregu kod koje je A pozitivno i vra eni signal pozitivan nazivamo pozitivnom povratnom spregom. razred elektrotehni ke škole . a da ipak. Da bismo vidjeli šta e tada da se desi po nimo ponovo da pove avamo povratnu spregu polaze i od A =0. Izlazni signal koji se uzima za povratnu spregu može biti proporcionalan izlaznoj struji. tako da A ne može biti ve a 1 A F 3. Kod pozitivne povratne sprege. to se proizvod poja anja A naziva: kružno poja anje. Rastu i. Izlaz poja ava a je vezan redno sa ulazom kola za povratnu spregu. utoliko je poja anje sa povratnom spregom manje. te se struja generatora i vra ena struja na ulazu sabiraju. To zna i da ulazni signal može biti jednak nuli. toliko je poja anje sa povratnom spregom Ar ve e. pa se dodaje jedinici u imenitelju jedna ine 4. poja ava sam sebe pobu uje. Prema tome. U tom slu aju kružno poja anje je negativno. Strujno-paralelna ili strujno-strujna ili serijskoparalelna povratna sprega (slika 4. poja ava se pretvara u oscilator. Povratno kolo je na izlazu priklju eno serijski sa potroša em pa je vra eni signal proporcionalan izlaznoj struji. rednom ili serijskom povratnom spregom. Strujno-serijska ili strujno-naponska ili strujnopovratna sprega (slika 4. što zna i da izlazni napon promjeni fazu za radijana. pa je signal na samom ulazu u poja ava pove an. tako da se struje sabiraju. ukoliko je – A. Kada je funkcija povratne sprege jednaka nuli. A>1 Za A>1. prenosne pove anje smanjenja od 1. To zna i. Tada kažemo da se povratna sprega dovodi serijski ili naponski. 2. Kod nje se uzima signal paralelno izlazu. izlazni signal se ne može pove avati. naponskom ili paralelnom povratnom spregom.2c). pa daljim pove anjem povratne sprege tj. pa je poja anje poja ava a sa povratnom spregom manje od poja anja bez povratne sprege. Ukoliko je kružno poja anje ve e. funkcija povratne sprege F je manja od jedinice. Tada je imenitelj na desnoj strani jedna ine za poja anje kola sa reakcijom Ar. pa je poja anje sa povratnom spregom ve a od poja anja poja ava a bez povratne sprege. Odražavamo pri tome konstantan dovedeni ulazni signal. Signal sa izlaza koji se uzima radi povratne sprege može biti proporcionalan naponu. Drugi slu aj povratne sprege emo imati kada je vra eni signal sa izlaza na ulaz poja ava a negativan.2b). Drugim rije ima.pozitivna veli ina. te se na ulaz u poja ava naponi generatora i naponi povratne sprege sabiraju. tako da je proporcionalan izlaznom naponu. amplituda izlaznog signala e dosti i veli inu napona napajanja. govorimo o paralelno ili strujno vra enom signalu. Ovu vrstu povratne sprege koja smanjuje poja anje nazivamo negativnom povratnom spregom. te se pretvara u oscilator. ali manja od jedinice. Povratni signal je struja. U tom slu aju vra eni signal sa izlaza ima ve u fazu kao i ulazni signal. pa je poja anje Ar beskona no veliko. tako da je ukupna veli ina signala na ulazu poja ava a sa povratnom spregom manja od privedenog signala koji želimo poja ati. odnosno funkcija povratne sprege je ve a od jedinice. Naponsko-serijska ili naponsko-naponska ili paralelno-serijska povratna sprega (slika 4. povratnu spregu možemo podijeliti na etiri vrste: 1. pove anjem vra enog signala. Pove avaju i A. U seriju sa generatorom. Veli inu F nazivamo funkcijom povratne sprege. tako da se naponi na ulazu poja ava a sabiraju (napon generatora i vra eni dio izlaznog napona). što dovodi do pove anja i izlaznog napona. sve je ve i signal na ulazu poja ava a A pa e biti ve i signal i na izlazu. a na ulaz se dovodi serijski sa generatorom. Najve e poja anje e se imati kada je kružno poja anje A jednako jedinici. Tada se ulaz povratnog kola vezuje na red sa potroša em. ve e. Prema tome. Fizi ki to nema smisla. Ukoliko je takva povratna sprega ja a. tj. poja anje sa povratnom spregom je suprotnog znaka od poja anja poja ava a bez povratne sprege. za Ar. Takvu spregu nazivamo strujnom. smanjiti. manji od jedinice. Naponsko-paralelna ili naponsko-strujna ili paralelno-paralelna (slika 4. Kod ove vrste sprege.2a). ELEKTRONIKA za 3.

primjenimo diferencijalni ra un na izraz za Ar. naponsko-paralelna. Tada u izrazu 1.POVRATNA SPREGA KOD POJA AVA A 46 poja anja sa povratnom spregom u zavisnosti od relativne promjene poja anja poja ava a bez povratne sprege. UTICAJ NA GRANI NE FREKVENCIJE I ŠIRINU PROPUSNOG OPSEGA Vidjeli smo da e poja anje poja ava a sa povratnom spregom Ar biti nezavisno od promjene poja anja poja ava a A sve dotle dok je – A mnogo ve a od jedinice (negativna povratna sprege). Prema tome. a ako je negativna smanjuje. gdje je: Av poja anje na visokim frekvencijama. to poja anje poja ava a sa povratnom spregom sve dok je – A>>1 ne zavisi od promjene poja anja A. Pretpostavimo da je faktor povratne sprege konstantan i nezavisan od svih navedenih uzroka promjene poja anja i na imo kako povratna sprega uti e na stabilnost poja anja poja ava a (izražen kao odnos dAr/Ar). b) naponsko-paralelna. a druga kakvo je stanje na ulazu poja ava a.2. UTICAJ NA STABILNOST POJA ANJA U prethodnom poglavlju smo pokazali da se poja anje sa povratnom spregom mijenja. promjena poja anja poja ava a sa povratnom spregom razlikuje se od promjene poja anja poja ava a bez povratne sprege za 1/F puta. Ovi nazivi su najpogodniji. pa povratna sprega pogoršava stabilnost poja ava a. negativnom povratnom spregom gornja grani na frekvencija se pomijera na više. te se propusni opseg smanjuje. Ako je povratna sprega pozitivna F je manje od jedinice.3. od poja ava kih elemenata koje smo stavili (pri proizvodnji ili popravci poja ava a). fv gornja grani na frekvencija ELEKTRONIKA za 3.2. ali to se na poja anje sa povratnom spregom ne e odraziti sve dotle dok se – A ne približi jedinici. Da bi pokazali koliko negativna povratna sprega stabiliše poja anje uzimamo da je kružno poja anje negativno (negativna povratna sprega) i da je – A>>1. strujno-serijska i strujno-paralelna. pa je kod takvog poja anja sa negativnom povratnom spregom 1 Ar Kako može biti stabilno. Samo poja anje poja ava a bez povratne sprege zavisi od temperature. pa povratna sprega poboljšava stabilnost poja ava a jer su promjene poja anja sa povratnom spregom F puta manje. Da bismo našli relativnu promjenu f fv . Slika 4. Poja anje takvog poja ava a na visokim frekvencijama je: Av As 1 j 4. a donja snižava. c) strujnoserijska i d) strujno-paralelna povratna sprega U daljoj analizi zadrža emo samo prve nazive povratne sprege: naponsko-serijska. 4. Iznad gornje i ispod donje grani ne frekvencije poja anje poja ava a opada. Uzmimo jednostepeni poja ava sa kapacitivnom spregom koji ima gornju grani nu frekvenciju fv i donju fn. jer se najlakše pamte i najbolje odražavaju karakteristike poja ava a. Ovo emo pokazati na jednostavnom primjeru. Na ini izvo enja povratne sprege: a) naponsko-serijska. razred elektrotehni ke škole . poja anje poja ava a ne e biti isto za sva na injena kola uslijed tolerancije parametara nastalih tokom proizvodnje. a ako je poja ava izveden u integrisanoj tehnici. Odgovaraju i izraz je sada: dA r Ar 1 1 A dA A 1 dA F A Dakle. napona izvora za napajanje. As poja anje na srednjim frekvencijama. ako kolo povratne sprege ostvarimo pomo u otpora. Prva rije govori o tome šta se stabiliše kod poja ava a. Kod negativne povratne sprege F je ve e od jedinice. Ako je povratna sprega pozitivna poja anje se pove ava.A broj jedan možemo zanemariti.

Na imo proizvod iz širine propusnog opsega Br i poja anja Ar kod poja ava a sa povratnom spregom Br Ar f vr A r 1 A s fv As As fv A s 1 Dakle. Poja anje jednostepenog poja ava a na niskim frekvencijama sa kapacitivnom spregom. Negativnom povratnom spregom gornja grani na frekvencija se pove ava.3. To je utoliko ta nije ukoliko je signal manji. ulazni signal ista sinusoida. pa kako se sa pozitivnom povratnom spregom donja grani na frekvencija pove ava. grani na frekvencija sa povratnom spregom e biti manja od grani ne frekvencije poja ava a bez povratne sprege. Dakle. te nema izobli enja. UTICAJ NA IZOBLI ENJA I SMETNJE Uslijed nelinearnosti karakteristika tranzistora nastaju nelinearna izobli enja. proizvod propusni opseg – poja anje ne zavisi od ja ine povratne sprege i jednako je proizvodu propusnog opsega i poja anja istog poja ava a bez povratne sprege.3). . dobijamo da je poja anje na visokim frekvencijama poja ava a sa povratnom spregom: Ar Av Av A sr 1 j 1 f A s fv 1 A sr j f f vr Propusni opseg je: B fv fn 1 Za poja ava sa povratnom spregom: Br Ff v fn F gdje je: f vr ( 1 A s ) fv Ff v . Ako je signal vrlo mali. Neka je tada izlazni signal Xo. Ukoliko je izlazni signal ve i. Kod izlaznih poja ava a težimo da dobijemo što je mogu e ve u snagu. B fv. nelinearnu karakteristiku u podru ju rada možemo aproksimirati pravom. Me utim. 4. tj.3). gornja grani na frekvencija poja ava a sa povratnom spregom je F puta ve a od gornje grani ne frekvencije istsog poja ava a bez povratne sprege. a negativna pove ava gornju grani nu frekvenciju. Uslijed izobli enja ovaj signal ne e biti sinusoidalan iako je pobudni. Izobli enja se mogu smanjiti povratnom spregom i to negativnom povratnom spregom. ELEKTRONIKA za 3. 4. Na izlazu e se pojaviti osim prvog harmonika Xo1 i viši harmonici: drugi harmonik Xo2. ve a su i izobli enja. kao što smo napomenuli u po etku. uzevši u obzir samo uticaj kapaciteta za spregu je: An As 1 j fn f Ponovnim uvrštavanjem dobijamo: A nr An An A sr 1 fn j f1 As A sr f 1 j nr f 1 1 gdje je: fnr fn 1 As fn F donja grani na frekvencija poja ava a sa povratnom spregom. Prema tome. tako da smo dobili maksimalnu izlaznu snagu. pozitivna povratna sprega smanjuje. . ukoliko je ve a izlazna snaga. razred elektrotehni ke škole . . a gornja smanjuje. a ukoliko je manje. tre i Xo3 itd. širinu propusnog opsega. a negativnom (F>1) donja grani na frekvencija se smanjuje (sl.POVRATNA SPREGA KOD POJA AVA A 47 Uvrštavanjem u gornju jedna inu. Pozitivnom povratnom spregom (F<1) donja grani na frekvencija se pove ava. Budu i da je donja grani na frekvencija mnogo manja od gornje grani ne frekvencije. pa se širina propusnog opsega negativnom povratnom spregom pove ava (sl.4. kako je prikazano na slici 4. Xo = Xo1 + Xo2 + Xo3 + . utoliko je i izobli enje ve e. Slika 4. + Xon + . . odnosno što je mogu e ve i izlazni signal. to se pozitivnom povratnom spregom širina propusnog opsega smanjuje. donju i gornju grani nu frekvenciju) 4.3 – Uticaj povratne sprege na frekventnu arakteristiku poja ava a (poja anje. Ukoliko je F ve e od jedinice fvr e biti ve e od fv.gornja grani na frekvencija poja ava a sa povratnom spregom. to možemo smatrati da je širina propusnog opsega približno jednaka gornjoj grani noj frekvenciji. a donja smanjuje. Uzmimo da smo izlazni poja ava maksimalno pobudili.

.POVRATNA SPREGA KOD POJA AVA A 48 Pored toga. na ulazu poja ava a je bio signal X. od izlaza do ulaza u prvi stepen poja ava a. samo ako ispred poja ava a u kojem se pojavljuje smetnja imamo neki drugi poja ava koji nema smetnji. što ovdje nismo uzeli u obzir. Tada se smanjuju i eventualna izobli enja u prvom poja ava u. Ovi harmonici su nepoželjni i razli iti od ulaznog signala. Ukupno poja anje bez povratne sprege u oba slu aja je isto i iznosi: A=A1A2. a signal smetnje Xs.4 pokazan je takav poja ava . te e na izlazu njihov odnos biti isti. Ako su Xs1 i Xs2 smetnje nezavisne od veli ine korisnog signala.. pa e se i na izlazu pove ati samo prvi harmonik. onda zadržavši isti ulazni signal Xi. kako je prikazano na slici 4. X on F . pa se to mora nadoknaditi u prethodnom poja ava u.5 LOKALNA I TOTALNA POVRATNA SPREGA Govore i o smanjenju izobli enja. promijenit e se i srednja vrijednost istosmjernog napona. Ukupno poja anje signala sa povratnom spregom je: Ar A1 A2 1 2 Dakle. povratnom spregom smo smanjili izobli enje. Na ulazu imamo poja ava ki stepen poja anja A1. moramo imati ispred poja ava sa negativnom spregom koji ne izobli uje signal. Prethodni poja ava je poja ava malih snaga. Izlazni stepen ima poja anje A2. oba e se jednako poja ati bilo da nema ili ima povratne sprege. Negativnom povratnom spregom smanjuju se i ove smetnje. Izobli enja i smetnje se mogu još više potisnuti ako se na ini totolna povratna sprega. Da bi se dobio izlazni signal Xo. ali smo smanjili i poja anje. Me utim. koji ili nema ili su mu izobli enja zanemarljivo mala i dobro je blokiran od smetnji. koji ima vrlo mala izobli enja.5 isti. Uslijed izobli enja. Ako je na ulazu poja ava a signal Xi. Ako na ulazu pove amo signal za F puta. Povratna sprega je izvedena samo na izlaznom poja ava u. povratna sprega e na izlazu smanjiti F puta i korisni signal i smetnju. lošeg filtriranja usmjerenog napona itd. X or Xo F X o1 F X o2 F . razred elektrotehni ke škole ... Ukoliko se može korisni signal na ulazu pove ati nezavisno od veli ine smetnje. Na taj na in smo dobili maksimalnu izlaznu snagu izlaznog poja ava a sa smanjenim izobli enjem.. Na slicii 4.. onda e za isti koristan signal na izlazu. pa da moramo signal poja ati u prethodnom poja ava kom stepenu. Neka su poja ava i A1 i A2 na slikama 4. a kako izobli enja nastaju u njemu i kako je podložan smetnjama. ELEKTRONIKA za 3.4 i 4. slu ajnih prekida i uklju enja potroša a na gradsku mrežu. pa e izobli enja biti ve a nego kad nema povratne sprege. Smanjenje smetnji negativnom povratnom spregom mogu e je samo ako na ulazu možemo pove ati signal. kako je prikazano na slici 4. zaklju ili smo da se smanjuje i poja anje. Na slici 4. smanji e se poja anje. bez povratne sprege na izlazu biti signal smetnje Xs2 i A2Xs1. Sa negativnom povratnom spregom na izlazu e biti F puta manji i jedan i drugi signal. Napravimo li povratnu spregu. parazitnih induktivnih i kapacitivnih sprega izme u raznih ure aja.4. na ulazu pove avamo samo prvi harmonik. 4. tj. Nepoželjni signal na izlazu poja ava a se može pojaviti i uslijed nekih smetnji kao što su smetnje uslijed varni enja. Ako se smetnja pojavljuje samo na izlazu poja ava a.5. tj. A2 Da bi se dobilo željeno poja anje Ar. Xs2/F2 i A2Xs1/F2. pove a e se i izlazni signal. pa e se smanjiti i izlazni signal. na izlazu e se dobiti ve i odnos signal/smetnja.4 prikazana je blok šema poja ava a koji ima predpoja ava A1 i izlazni poja ava A2. Taj signal je bio toliki da se dobije na izlazu prvi harmonik koji je Xo1 = AX. na izlazu poja ava a se pojavljuju viši harmonici. Izlazni signal e biti: X or X o1 X o2 F X o3 F . obi no se poja anje predpoja ava a može podešavati. Slika 4. bez obzira da li ima ili nema povratne sprege. kao što kod poja ava a koji ima izobli enje. odnosno. negativnom povratnom spregom smanjuje se uticaj smetnje na izlazni signal. Da bi efekat povratne sprege bio isti potrebno je da je funkcija povratne sprege u oba slu aja ista. to je povratna sprega izvedena lokalno – samo na izlaznom stepenu. Kako je poja anje smanjeno za veli inu funkcije povratne sprege.4 – Lokalna povratna sprega na izlaznom stepenu poja ava a Da bi na izlazu dobili maksimalan signal prvog harmonika neophodno je da na ulazu pove amo signal. Kod poja ava a sa pozitivnom povratnom spregom je F<1. to e se i izlazni signal smanji za tu veli inu.

Smetnja koja se javlja na izlazu poja ava a uopšte se ne poja ava.5 je: Ar uz uslov da je: F=1– A1A2 =1– 2A2=F2. Svaka smetnja koja se pojavljuje dalje od ulaza. Na izlazu se pojavljuje najve i signal od smetnje na ulazu u prvi stepen. za 2 A1 1 A2 . Slika 4.6. A1 A 2 Kod višestepenog poja ava a. poja ava se samo onim stepenima poja ava a koji se nalaze desno od mjesta uticaja smetnje. kod koga se smetnje javljaju u svakom poja ava kom stepenu.POVRATNA SPREGA KOD POJA AVA A 49 Slika 4. to su i izobli enja i smetnje na izlazu u oba slu aja isti. kao na slici 4. a oba dijela poja anja (A1 i A2) ista. razred elektrotehni ke škole .5. = A1 Kako je u oba slu aja funkcija povratne sprege ista. jer se množi sa ukupnim poja anjem poja ava a A. Totalna povratna sprega Poja anje sa povratnom spregom poja ava a sa slike 4. naravno ako su izobli enja poja ava a A1 zanemariva.6. Budu i da je signal najve i u izlaznom stepenu i izobli enje e u tom stepenu biti najve a. Uticaj totalne povratne sprege na smetnje koje se pojavljuju na raznim mjestima poja ava a ELEKTRONIKA za 3. smetnja e imati utoliko ve i efekat ukoliko je bliže ulazu.

OSCILATORI PROSTOPERIODI NIH OSCILACIJA poglavlje 5 LC oscilator sa uzemljenom bazom .

OSCILATORI PROSTOPERIODI NIH OSCILACIJA 51 5. to optere enje uslijed filtra možemo zanemariti. jer e povratna sprega biti nedovoljna za održavanje oscilacija. da je struja I3=Ib. tako da ih možemo smatrati mnogo ve im od ulaznog otpora tranzistora hi. odnosno. Kružno poja anje ne treba da je ve e od jedinice. Pozitivna povratna sprega treba da bude takva. Na slici 5. one frekvencije pri kojoj je vra eni signal u fazi sa pobudnim signalom. Kako taj otpor nije definisan. ali realno. ako je kružno poja anje poja ava a jednako jedinici ili ako je funkcija povratne sprege jednaka nuli. Sa svojim negativnim otporom. Da bi na izlazu imali signal mora se dovoditi na ulaz signal za pobu ivanje. Vra eni signal e biti jednak pobudnom signalu. kao što su tunelske diode. Slika 5. jer postoji bazna struja. pored osnovnog harmonika. ima negativan otpor. mogu nastati u poja ava u sa pozitivnom povratnom spregom. RC OSCILATORI Najjednostavniji oscilator sa jednim poja ava kim elementom je RC oscilator. ali ne i suviše ve e od jedinice. ili bar ne mnogo ve e od jedinice. Kod tranzistora ulazni otpor nije beskona no velik. date su šema i ekvivalentna šema RC oscilatora sa tranzistorom. davati i više harmonike. Prema tome ni kružno poja anje nije realna veli ina. Otpor R je istog reda veli ine kao otpor RC. kako izlazni signal ne bi bio izobli en. pa e oscilacije biti izobli ene. odnosno. Filtar ne može biti sa vrlo velikim otporima R. Isto tako se dobije da je rezonantna frekvencija ovog oscilatora jednaka: 1 6 RC .2. i smatrati da struja koja proti e kroz otpor R3 proti e i kroz bazu tranzistora. Sam poja ava obr e fazu za 180°. Uzmimo da analiziramo jedan takav oscilator sa fetom. slika 5. oscilacije e biti neprigušene. Isto tako i faktor povratne sprege ne mora biti realna veli ina. 5. Ako pretpostavimo da je R»RD.1. te je tako vra eni signal u fazi sa pobudnim signalom. Tiristor. to otpori R u filtru mogu biti veliki. koje dovede do smanjenja kružnog poja anja u initi da oscilator prestane sa radom. kod koga se povratna sprega izvodi preko RC filtra. To je obi an poja ava sa uzemljenim sorsom. ELEKTRONIKA za 3. Šema RC oscilatora sa fetom Analiti ki prora un (ovdje izostavljen) pokazuje da bi se mogle nastati oscilacije poja anje poja ava a treba biti po apsolutnoj vrijednosti ve e od 29. kako bi poja ava radio stabilno. Otpore R1 i R2 možemo uzeti dovoljno velike. pa e bilo kakve promjene parametara elemenata u oscilatoru. Ovakvi oscilatori mogu raditi i sa ja om povratnom spregom. Odnosno. tako da njegov uticaj možemo zanemariti. Tada e. kao što smo vidjeli. to nema povratne sprege sa izlaza na ulaz. jer tada poja ava radi u oblasti zakrivljenosti svoje prenosne karakteristike. Poja ava obi no u sebi ima i reaktivne elemente. to je teško ostvariti prostoperiodi ne oscilacije sa tiristorima.1. Zbog toga optere enje koje poti e od filtra ne možemo zanemariti. Nije dobro ni kada je kružno poja anje jednako jedinici. iako se ulazni signal isklju i. tako e. jednospojni tranzistori (samo ulazno kolo) i termistori. Frekvenciju oscilacija odre uje RC filtar. Ukoliko ukupan efektivan otpor u kolu nije jednak nuli. da je vra eni signal u fazi sa pobudnim signalom i iste amplitude. Kako su ovi elementi dvopoli. Na kraju možemo izvesti opšti zaklju ak: povratna sprega mora biti takva da je kružno poja anje za male signale ve e od jedinice ( A>1). Kako za pobu ivanje nije potrebna snaga. kolo e raditi kao poja ava . razred elektrotehni ke škole . oni umanjuju ukupan otpor u tim kolima. poja ava sam sebe pobu ivati. Princip rada ovih oscilatora je u tome da se poja ava ki elementi priklju uju kolima u kojima se mogu pojaviti oscilacije. Tada je povratna sprega kriti na. Oscilator e.1. Oscilatori prostoperiodi nih oscilacija mogu biti na injeni i sa elementima koji imaju negativnu otpornost. u poja ava u e se održavati oscilacije. tako da poja anje nije realna veli ina. OSCILATORI PROSTOPERIODI NIH OSCILACIJA Oscilacije. Zbog toga e oscilacije u poja ava u biti one frekvencije pri kojoj je kružno poja anje jednako jedinici (ili ve e od jedinice). oscilatorno kolo (ili oscilatorna kola) e prigušiti više harmonike. Ukoliko se za oscilator upotrijebi poja ava sa oscilatornim kolima. tj f 1 2 6 RC RC oscilator možemo na initi i sa tranzistorom. koji obr e fazu za 180°. Ulazni otpor je vrlo veliki. Kada je ukupan efektivan otpor u kolima jednak nuli.

Promjena frekvencije i kod ovog oscilatora se izvodi promjenom kapaciteta C. koji ima simetri an ulaz.3. Kako ovdje imamo samo dva kondenzatora. Osim toga sa promjenom kapaciteta ovdje se mnogo mijenja frekvencija. Prakti no se tako i radi. Oscilator sa Vinovim mostom Da bi oscilacije bile neizobli ene. 5. C max C min max min f max .5. OSCILATOR SA VINOVIM (WIEN) MOSTOM Oscilator sa Vinovim mostom ima kolo sa povratnom spregom u vidu Vinovog mosta. što se dobije za rezonantnu frekvenciju od: 1 . f min Kod oscilatora sa Vinovim mostom može se izvršiti stabilizacija amplitude oscilacija. RC oscilatori se obi no prave za niske frekvencije. to je najbolje radi promjene frekvencije mijenjati veli inu kapaciteta C. fet i tranzistor moraju raditi u podru ju pravolinijskog dijela svoje prenosne karakteristike. To zna i da moraju raditi u klasi A. isto kao i kod RC oscilatora. Šema ovog oscilatora je data na sl. ELEKTRONIKA za 3. Odnos maximalne i minimalne frekvencije je: C max f max max . To zna i da je Ui=U1-U2=Ur Frekvencija osciliranja zavisi od otpora R i kapaciteta C lijeve grane mosta na slici 5. jednak je odnosu minimalnom kapacitetu. tj. Oni imaju prednosti nad oscilatorima sa L i C. i iznosi: 1 . Ovdje.2. RC oscilator sa tranzistorom Najmanja vrijednost za faktor strujnog poja anja sa kojim se može posti i uslov za nastajanje oscilacija u RC oscilatoru sa tranzistorom bi e za neku optimalnu vrijednost koja iznosi: min=44.3. Kod ovog mosta. Odnos maximalne i minimalne frekvencije i ovdje je jednak odnosu maximalnog i minimalnog kapaciteta.3.2. Frekvencija se može mijenjati promjenom parametara elemenata od kojih frekvencija zavisi. o kojima emo govoriti kasnije. pa e se mijenjati i amplituda oscilacija. i to istovremeno se mijenjaju kapaciteti sva tri kondenzatora. Promjenom otpora R se mijenjaju uslovi oscilovanja. to je ostvarenje ove promjene jeftinije i jednostavnije. tj f 4 RC 1 8 RC Slika 5. Kako uslov za nastajanje oscilacija ne zavisi od veli ine kapaciteta.OSCILATORI PROSTOPERIODI NIH OSCILACIJA 52 5. U ovom slu aju za paja ava je diferencijalni (operacioni) poja ava . Pri manjim ili ve im vrijednostima od optimalne oscilacije mogu i prestati. kružno poja anje treba da je jednako jedinici. jer su otpornici jeftiniji od zavojnica. tj f RC 1 2 RC Za ovu vrijednost frekvencie dobijemo da je: Z2 1 Z1 Z 2 3 Odnosno da je: R1=2R2. Slika 5. pogotovu za vrlo velike frekvencije. razred elektrotehni ke škole . frekvencija zavisi od veli ine R i C. RC oscilatori se obi no prave tako da im se frekvencija po želji može mijenjati. Ova stabilizacija se postiže promjenom povratne sprege. maximalnog prema Da bi oscilator radio. C min f min min Dakle. kao što smo vidjeli. samo na jednoj frekvenciji je izlazni napon u fazi sa ulaznim naponom poja ava a.

Slika 5. LC OSCILATOR SA INDUKOVANOM POVRATNOM SPREGOM Kod ovih oscilatora frekvenciju oscilovanja odre uje oscilatorno kolo i ona je približno jednaka rezonantnoj frekvenciji tog kola.OSCILATORI PROSTOPERIODI NIH OSCILACIJA 53 Poja anje poja ava a nije beskona no veliko. Pomo u Rg i Cg ostvaruje se polarizacija gejta. Da bi oscilator radio. Tokom vremena poja anje obi no opada. Struja kroz induktivitet zaostaje za naponom za 90°. Prema tome. otpornik RE je blokiran vrlo velikim kapacitetom Ce. na primjer sijalicu. a R2 pozitivan temperaturni koeficijent. smanjio se i izlazni napon Uo. opaš e i izlazni napon Uo.3. Kapacitet Cg je vrlo velik. 5. Me utim. 5. Ova polarizacija je izvedena na uobi ajan na in pomo u otpora RE. sa smanjenjem izlaznog napona treba da se pove a povratna sprega. neophodno je da po etna radna ta ka bude u radnom podru ju. LC oscilator sa tranzistorom LC oscilator sa povratnom spregom na injen sa tranzistorom dat je na sl. LC oscilator sa fetom i induktivnom povratnom spregom ELEKTRONIKA za 3. treba otpor R1 da se pove a ili otpor R2 da se smanji. LC oscilator sa fetom Šema LC oscilatora sa fetom data je na sl. Da bi tranzistor mogao po eti sa oscilacijama. Sa pove anjem amplitude strmina se smanjuje. U kolu drejna nalazi se oscilatorno kolo. 5. promjeni emo fazu napona Ur za 180° i tako dobiti pozitivnu povratnu spregu. ali za otpor R2 otpor sa pozitivnim temperaturnim koeficijentom. za stabilizaciju izlaznog nmapona oscilatora sa Vinovim mostom. vidjeli smo da je prenosna karakteristika najstrmija ili bar vrlo strma u po etnoj radnoj ta ki. Prema tome napon Ud je pomjeren za 180° u odnosu na napon Ug. Ako pak poja anje poraste izlazni napon e porasti. smanjenja disipacije na otporima. Povratna sprega je ostvarena induktivno me uinduktivnoš u M izme u zavojnice L oscilatornog kola i zavojnice Lg za koju je vezan gejt feta.3. U slu aju da poja anje opadne. Da ovi otpori ne bi uticali na naizmjeni an signal. tj f0 1 2 LC 5.2. otpor R1 treba da ima negativan. Prilikom smanjenja poja anja Au. a ta ka A razdjeljnika za napajanje baze tako e je uzemljena velikim kapacitetom Cb. dobi e se stabilisan izlazni napon. Ukoliko veli ine otpora zavise od temperature i to tako da se povratna sprega pove a kada se poja anje smanji. ve je kona na veli ina. tako da na frekvenciji rada oscilatora pretstavlja kratku vezu. Sa ta kama je na šemi osna eno kako treba priklju iti krajeve zavojnice Lg. Na taj na in napon Ur bi bio u protivfazi sa naponom Ug pa bi dobili negativnu umjesto pozitivne povratne sprege. povratna sprega mora biti pozitivna i kružno poja anje jednako jedinici. 5. Ovo e se posti i polarizacijom tranzistora.5. Na rezonantnoj frekvenciji oscilatorno kolo se ponaša kao otpor RD. Analiziraju i rad oscilatora sa fetom. koja je još i nestabilna. Zbog toga je neophodno da se sa porastom izlaznog napona smanji povratna sprega i obrnuto.4. Drugim rije ima napon povratne sprege Ur mora i po fazi i po amplitudi biti jednak pobudnom naponu UG. Indukovana elektromotorna sila u zavojnici Lg pomjerena je unaprijed u odnosu na struju IL.4. ako krajeve zavojnice Lg zamjenimo. razred elektrotehni ke škole . Porast može biti i tolika da nastupi izobli enje.1. Da bi se to postiglo smanjenjem temperature. odnosno stvarao neprigušene oscilacije. LC oscilator sa tranzistorom i induktivnom povratnom spregom Slika 5. prilikom smanjenja poja anja. Promjena može nastati i usljed promjene napona napajanja. Usljed toga smanjila se i struja I1 kroz otpornike R1 i R2.5. Kao što smo vidjeli. i razdelnika napona RB1–RB2. te i disipacija snage odnosno temperatura ovih otpora.3. Pretpostavi emo da je efektivan Q-faktor oscilatornog kola mnogo ve i od jedinice pa je rezonantna frekvencija jednaka frekvenciji oscilovanja oscilatora i vrlo približno jednaka: 1 0 LC . za otpor R1 treba uzeti termistor. odnosno.

kao što radi i oscilator sa fetom. izjedna ili smo Ir sa Ib.7).9.7 data je šema tranzistorskog oscilatora sa uzemljenom bazom. Slika 5. Oscilatorno koli je na injeno od tri elementa ije su impedanse Z1.5.6 data je ekvivalentna šema oscilatora. ostvari e se samopolarizacija kao kod feta. a induktivitet Lb relativno mali. koja ima tri zatvorene petlje. LC oscilatora sa tranzistorom u spoju ZB Na sl. pa i njega u odnosu na hi možemo zanemariti. 5. pri emu isti tranzistor služi i za Slika 5.8 data je principijelna. 5. Dobije se da je frekvencija osciliranja oscilatora jednaka: 1 1 . Aktivan element može biti fet tranzistor ili operacioni poja ava . LC oscilator u tri ta ke ELEKTRONIKA za 3. Umjesto. Za nalaženje uslova za oscilovanje i frekvencije oscilacija u dosadašnjoj analizi smo tražili kružno poja anje i stavljali da je ono jednako jedinici. Pri beskona no velikom poja anju i pri minimalnom slu ajnom pobudnom signalu izlazna struja e biti beskona no velika. Ekvivalentna šema oscilatora sa slike 5. Ako je funkcija povratne sprege jednaka nuli. tranzistor e raditi u klasi A. Zbog usmjeriva kog dejstva emitorskog spoja tranzistora. oscilator se može na initi i na taj na in. pa parazitne kapacitete tranzistora možemo zanemariti. što e se aktivan element priklju iti na tri ta ke oscilatornog kola. kao kod feta. Poja ava ki element je u ovom slu aju operacioni poja ava poja anja praznog hoda Au i izlaznog otpora Ro. Pove avaju i spregu. ekvivalentna šema ovakvog oscilatora. Za analizu rada tranzistora kao oscilatora u ini emo slijede e pretpostavke: Frekvencija oscilacija oscilatora je mnogo manja od grani ne frekvencije tranzistora.8. Na slici 5. Treba zapaziti da se kod oscilatora sa uzemljenom bazom ne obr u krajevi zavojnice za povratnu spregu (uporedi slike 5. .OSCILATORI PROSTOPERIODI NIH OSCILACIJA 54 Pri vrlo slaboj povratnoj sprezi. Z2 i Z3. amplituda naizmjeni nog baznog napona sve više raste. Tada se ulazni signal dovodi na bazu tranzistora. pretpostavi emo da je funkcija povratne sprege jednaka nuli. onda je poja anje poja ava a sa povratnom spregom beskona no veliko. tako da tranzistor po inje da radi u klasi AB. LC OSCILATORI U TRI TA KE Umjesto induktivne povratne sprege.6. Na sl. Ovakav oscilator se esto koristi u radioprijemnicima. da pretpostavimo da je kružno poja anje jednako jedinici.4. razred elektrotehni ke škole . tj f 0 0 LC 2 LC miješanje. 5. Napon na otporu RB2 i kondenzatoru Cb se mijenja. Ovaj put emo uraditi na slede i na in. Da bi pojednostavili analizu pretvorili smo strujni generator u naponski generator i nactrali novu ekvivalentnu šemu. B i C. tj.5 i 5. Kako je bazno kolo periodi no. Otpor zavojnice u baznom kolu Rb je tako e mali. a na slici 5. Ulazni otpor je vrlo velik tako da njegov uticaj možemo zanemariti. to emo u analizi pretpostaviti da je XLb= Lb mnogo manja od aktivnog otpora u baznom kolu (hi+Rb). ve prema tome kolika je sprega. Slika 5. što je isto.7.

Zanemarimo li aktivan otpor svake impedanse imamo da je: Z1=jX1.1. što bi jako komplikovalo analizu. Primjer Kolpicovih oscilatora dati su na slikama 5. Slika 5.10. Hartlijev oscilator Oscilatori kod kojih su Z1 i Z2 induktivnosti nazivaju se Hartlijevi oscilatori (Harltey). Z2=jX2. Kod tranzistora ulazni otpor nije velik.12. Kolpicov oscilator sa fetom ELEKTRONIKA za 3.4. Fet ima vrlo veliku ulaznu impedansu.11. Na slici 5. Tada bi morali koristiti komplikovaniju ekvivalentnu šemu tranzistora. i 5. On optere uje oscilatorno kolo. Z3=jX3 5. Slika 5. Hartlijev oscilator sa fetom i tranzistorom 5.9 Ekvivalentna šema LC oscilator u tri ta ke Slika 5. Analiza bi bila još komplikovanija kada bi oscilator radio na vrlo visokim frekvencijama. razred elektrotehni ke škole .4. tako da reaktivne parametre tranzistora ne možemo zanemariti.Z2 i Z3 inili oscilatorno kolo sve tri impedanse moraju biti reaktivne.2. pa se izvedena analiza rada oscilatora može prihvatiti kao relativno ta na. Kolpicov oscilator Oscilatori kod kojih su Z1 i Z2 kapacitivnosti. te se impedansa Z1 ne može smatrati za istu reaktansu. nazivaju se Kolpicovi (Colpitz) oscilatori.11.10 date su šeme Hartlijevih oscilatora sa fetom i tranzistorom.OSCILATORI PROSTOPERIODI NIH OSCILACIJA 55 Da bi Z1 .

promjena faze u blizini rezonantne frekvencije je ve a. odnosno od optere enja oscilatora nastalog priklju enjem poja ava kog stepena. i 5. pa e njihove promjene procentualno manje uticati na promjenu cijele reaktanse. Prema tome. Klapov oscilator sa fetom Ukupan kapacitet oscilatornog kola je 1 C 1 C1 1 C2 1 C3 Uslijed promjene parametara poja ava kih elemenata mijenjaju se i C1 i C2. Stabilnost ovih oscilatora zavisi e i od povratnog dejstva narednih poja ava kih stepeni. da im se parametri što manje mijenjaju sa temperaturom. Zbog toga se za prvi stepen poja anja koristi poja ava sa velikom ulaznom impedansom (poja ava sa uzemljenim kolektorom) ili poja ava kod koga je povratna sprega mala (kaskodni poja ava ). Kolpicov oscilator sa tranzistorom 5.LITERATURA 56 na izvod zavojnice. Oscilatori se. odnosno promjene ulazne impedanse poja ava a. Slika 5. vrši se naknadno poja anje snage.5.14. Razlika je u tome što C1 i C2 ne ine ukupan kapacitet oscilatornog kola. i zbog aktivnih i reaktivnih parametara poja ava kih elemenata oscilatora. ve su samo dio kapaciteta (slika 5. pa e oni doprinositi promjeni frekvencije. Ovi parazitni kapaciteti tako e zavise od temperature. Kako. parazitne kapacitivnosti tranzistora i feta smo zanemarili. ako je Qfaktor samog oscilatornog kola velik.12.1. da e frekvencija oscilatora biti stablinija ukoliko je uticaj parazitnih elemenata manji. Prilikom analize rada oscilatora. neophodno je zbog stabilnosti frekvencije. pretpostavili da se oni nalaze u kapacitetu C oscilatornog kola. pogotovu ako se želi stabilna amplituda oscilacija. zavise od napona napajanja. a Q-faktor oscilatornog kola što je mogu e ve i. Frekvencija oscilatora e biti stabilnija i ako je Q-faktor oscilatornog kola ve i. pa se uslove za oscilovanje ( A=1) prilikom promjene parametara. jer smo pretpostavili da oni sadrže u sebi i parazitne kapacitete poja anih ELEKTRONIKA za 3. Ukoliko je Q-faktor velik. razred elektrotehni ke škole . STABILNOST FREKVENCIJE OSCILATORA Prilikom analize LC oscilatora sa povratnom spregom. Ovaj oscilator je vrlo sli an Kolpicovom oscilatoru (slike 5. prave za male snage.12. frekvencija oscilatora zavisi i od njih. postiže za manje promjene frekvencije.11. Promjena temperature može uticati i na parametre samog oscilatornog kola. Ukoliko nam je potrebna ve a snaga. stabilisati napon napajanja i temperaturu okoline oscilatora. Osim toga. kolektorske struje. i 5.). pa je potrebno.5. odnosno na dio ukupne reaktanse u jednoj grani oscilatornog kola. te i na frekvenciju oscilatora. Klapov oscilator Oscilator kod koga se poja ava ki element priklju uje na dio reaktanse oscilatornog kola je Klapov (Clapp) oscilator. napona i struje. Efektivan Q-faktor e biti velik. Ukoliko se tranzistor ili fet priklju eni na dio reaktanse. parametri tranzistora. 5. pa e se i frekvencija mijenjati. Ove veli ine se obi no tokom vremena mijenjaju. to e se njihovi parametri priklju iti paralelno maloj reaktansi.13. odnosno. Sva prethodna analiza ukazuje na to. on e biti velik i ako se optere enja oscilatornog kola priklju e Slika 5. kondenzatore i zavojnice izabrati takve.13. temperature. vidjeli smo da ako se uzmu u obzir i aktivne komponente. to e i frekvencija zavisiti od ovih veli ina.).

Na slici je 5.0235 pF. Ovu njegovu osobinu možemo iskoristiti za dobijanje mehani ko-elektri nih oscilacija. kristal e se deformisati. amplituda mehani kih oscilacija se smanjuje. Uslijed prisustva paralelnog kapaciteta C´ u podru ju u kojem je serijsko oscilatorno kolo induktivnog karaktera može nastati paralelna rezonancija. Osim toga. Prema tome. Simbol kristala kvarca Kristal kvarca je odli an dielektrik. PIEZOELEKTRI NI EFEKAT Kistal kvarca ima piezoelektri nu osobinu. odnosno i izmjeni na struja e biti najve a. .14. .LITERATURA 57 elemenata. paralelno serijskom oscilatornom kolu LRC. Dubljom analizom se može pokazati da induktivnost L zavisi od mase kristala.paralelni kapacitet C´=3.5 pF. prakti no ne e te i elektri na struja. izme u elektroda se javlja potencijala razlika.16. razred elektrotehni ke škole . U tu svrhu kristalu kvarca dajemo pravilan geometrijski oblik (paralelopiped. Izgled kristala kvarca Uslijed deformacije. 5. vakuum . . to e i struja i amplituda mehani kih oscilacija biti mala. pod uticajem deformacije molekuli kristala se polarišu. pa e se smanjiti i izmjeni na struja. Daljim pove anjem frekvencije. Slika 5. Dovo enjem izmjeni nog napona kvarc e oscilirati u ritmu dovedenog napona.). kako je prikazano na slici 5. Ipak e se izvjesna energija trošiti na održavanje tih oscilacija. Kako je kapacitet kristala relativno mali. Slika 5. Priklju imo li elektrode na istosmjerni napon. koja se sastoji od jedne grane sa induktivnoš u L. a ako se uspostavi potencijalana razlika kristal e se deformisati.serijski otpor R=15 k . Osim toga. . Pri toj frekvenciji oscilacije e biti najve e. Klapov oscilator sa tranzistorom Frekvencija oscilovanja Klapovog oscilatora je: 1 LC . Prema tome.6. tako da se na suprotnim stranama kristala pojavljuje naelektrisanje i obrnuto. kristal kvarca se ponaša kao serijsko oscilatorno kolo. Tanak sloj metala je debljine nekoliko mikrona i služi kao elektroda.5 mm ima: . Da bismo imali predstavu o veli ini parametara kristala kvarca navedimo primjer: Kvarcna plo ica dimenzija 3x4x1. ako se površina kristala naelektriše. ELEKTRONIKA za 3. tj f 1 2 LC .15. pošto se udaljujemo od rezonancije. Naime. Na slici 5.kapacitet C=0. koji se crta u drugoj grani. na njihovu efektivnu veli inu uti u i realni parametri poja ava kih elemenata.15. otporom R i Kapacitetom C vezanim u seriju. kapacitet C od elesti nosti. pa e i utrošena energija biti najve a.induktivnost L=137H. krista sa svojim metalnim elektrodama predstavlja kondenzator kapacitivnosti C´. Pove avaju i frekvenciju dosti i emo mehani ku izmjeni nog napona. Kao što se vidi induktivitet je vrlo veliki pa je zato veliki i Q-faktor. Posmatraju i spolja samo izvode i mjere i napone i struju. a otpor R od na ina i kvaliteta izrade i pri vrš avanja kristala u sredinu u kojoj se nalazi (vazduh. kvarc se ponaša i kao serijsko i kao paralelno oscilatorno kolo. umjesto kvarca možemo nacrtati njegovu ekvivalentnu šemu. .faktor dobrote Q=5500. je oznaka za kristal kvarca na elektri nim šemama. disk) na ije dvije suprotne strane nanesemo metal i napravimo kontakte na tom metalu.rezonantnu frekvenciju oko 90 kHz.. Slika 5.17 je prikazana zavisnost reaktanse kristala kvarca od frekvencije. rezonanciju oscilacija kristala..16.

.. te se nova rezonantna frekvencija mnogo manje razlikuje od prethodne. Dimenzionisati parametre oscilatora tako da kvarc radi u podru ju frekvencija fr dofp i to na frekvenciji kod koje je najve a promjena induktivnog otpora sa promjenom frekvencije. to i oscilator može raditi samo u tom uskom opsegu frekvencija. ma kako da se mijenjaju ostali parametri oscilatora. Karakteristi ne ta ke su paralelna rezonancija. Oscilator sa kvarscnom stabilizacijom frekvencije možemo dobiti kada bilo kojem LC oscilatoru zamjenimo zavojnicu sa kvarcom. Na slici 5. U svin oscilatrima ssa kvarcom. istosmjerni radni režim. r – serijska rezonacija i p – Razliika frekvencija r– p se kre e od nekoliko Hz do nekoliko stotina Hz: Za tako malu promjenu frekvencije induktivitet se mijenja u vrlo velikim granicama. Kako se kvarc ponaša kao induktivitet samo u uskom opsegu frekvencija od fr do fp. Pirsov oscilator sa fetom ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehni ke škole . pa je radno podru je kristala kvarca upravo u tom opsegu frekvencija. stabilizacija frekvencije se postiže kompenzacijom promjena poja ava kog elementa. temperatura okoline. U praksi je taj "radni" oseg još uži. neophodno je: 1. Stabilizacija frekvencije pomo u kristala kvarca Stabilnost frekvencije kod Klapovog osclikatora postigli smo na taj na in. 3. Promjeni li se bilo koji parametar. Me utim. sa pove anjem frekvencije induktini otpor mnogo brže raste. kvarc zamjenjuje induktivitet. 2. promijeni e se i frekvencija. Neka se npr. Za daleko manje pove anje od 1 kHz induktivitet se pove a za 2%. jer e tada biti mala stabilnost frekvencije. Slika 5. Zavisnost reaktanse kristala kvarca od frekvencije 4.LITERATURA 58 Dakle za itav 1 kHz. frekvencija ne može iza i iz tog opsega. Kod obi nih oscilatora je stabilnost frekvencije reda f/f=10-2. kao šro su stabillnost napona napajanja. što smo kolo oscilatora modifikovali tako da se promjena poja ava kih elemenata što manje odrazi na promjenu paramaetara oscilatornog kola. Obezbjediti takve uslove rada pri kojima su promjene parametara oscilatora minimalne. Neka je smanjenje bilo oko 2% i ako se induktivnost ne bi mijenjala frekvencija bi se pove ala za oko 1%. npr. promjena e biti svega nekoliko Hz.19 prikazane su dvije varijante Pirsovog (Pirce) oscilatora. kapacitet ekvivalentrnog oscilatornog kola smanji pa dolazi do pove anja frekvencije. Frekvencija oscilatora sa kvarcom je odre ena samim kvarcom. Slika 5. Umjesto 1 kHz.18. sa 100 na 101 kHz. Me utim. u uskim granicama ona se može dostjerivati promjenom veli ine ostalih parametara kola. Prema rtome. Izabrati kvarc koji ima najmanji temperaturni koeficijent promjene frekvencije. Pri ovome se mora voditi ra una da se ne do e u podru je rada kvarca sa malom promjenom induktivne otpornosti. 5. Primjenom kvarca.6. Van tog opsega oscilatro ne radi. Stavit cjeli oscilator u termostat. To zna i da se parametri kola prakti no ne mijenjaju više od 1-2%.17.1. Uzmimo sad da smo napravili oscilator sa kvarcom dimenzioniraju i ga tako da kvarc radi u podru ju gdje promjenainduktivne otpornosti sa je najve a promjenom frekvencije.18 i 5. kako bi radna temperatura ostala konstantna. Da bi se postigla što ve a stabilizacija frekvencije pomo u kvarca.

ime se smanjuje i napon uB2 jer se pad napona na C2 ne može naglo promijeniti. To zna i da je napon na C1 velik i negativan na strani baze Tr2.13.22b.21. a izbjegnuto je optere enje oscilatronog kola koje bi se imalo da su ostali otpornioci RD i RC. prikazan je na slici 5. Oscilator sa fetom i kvarcom u ulaznom kolu Promjene se doga aju u vremenskom intervalu T1 i prikazane su na slici 5.LITERATURA 59 Slika 5.22a. a tranzistor Tr2 u stanju zapiranja.8 V. Pomo u njih se postiže visok istosmjerni napon (nema nikakvog pada napona). Tr2 provede te se napon uC2 smanji. Na slikama 5. razred elektrotehni ke škole .20.19.22b. GENERATORI NESINUSOIDALNIH TALASNIH OBLIKA 5. Budu i se Tr2 nalazi u stanju zapiranja.2 V. Budu i se Tr2 nalazi u stanju zapiranja.7 V). a za istosmjerni kratki spoj. te zapiranja tranzistora Tr1. Pravilnim izborom komponenata sklop proizvodi signale kvadratnog talasnog oblika.7.14) u kojim je zavojnica zamijenjena kvarcom. Pirsov oscilator sa tranzistorom 5. Talasne oblike u pojedinim vorovima sklopa prikazuje slika 5. i 5.21 su date šeme oscilatora stabilisanih kvarcom. Prigušnice imaju vrlo veliku induktivnost. Nedugo poslije t=0 naponi na kolektoru i bazi tranzistora Tr1 poprimaju vrijednosti zasi enja. ELEKTRONIKA za 3.20 i 5. Kada je napon praga dosegnut. Slika 5. koji su dobijeni polaze i od Hartlijevog oscilatora. Nabijanjem kondenzatora C1 preko RB2 podiže se napon uB2 dok ne dosegne napon praga tranzistora Tr2 (oko 0. napon na kolektoru oko 0. Na slikama su otpori RD i RC zamijenjeni prigušnicama LD i LC. napon na bazi Tr2 ima visoku negativnu vrijednost (oko -UCC uve ano za napone zasi enja baze i kolektora). pa prakti no za izmjeni ni signal predstavljaju beskona ni otpor.6 do 0.7. i dovode do brzog smanjenja napona uB2 na veliku negativnu vrijednost (oko -UCC uve ano za napone zasi enja baze i kolektora). Promjene se odvijaju vrlo brzo. astabilni multivibrator.1 Generatori impulsnih i kvadratnih talasnih oblika Generator periodi kog slijeda impulsa. vu e malo struje. dok tranzistor Tr2 vodi. te izvor puni kondenzator C1 strujom koja nabija C1 do razine izvora UCC. a napon na bazi oko 0. Ovi oscilatori odgovaraju kolpicovim oscilatorima (slike 5. Još ve a stabilnost frekvencije bi se postigla ako se kao osnova upotrijebi Klapov oscilator umjesto kolpicovog. Neka se po etno tranzistor Tr1 nalazi u stanju vo enja (zasi enja). Oscilator sa tranzistorom i kvarcom u ulaznom kolu Slika 5.

Pretpostavka je da su obadva tranzistora jednakih karakteristika. razred elektrotehni ke škole .23. Vrhovi se javljaju kod prijelaza pozitivnog poluvala sinusoide kroz nulu. U vremenskom intervalu od T1 do T1 + T2 djelovanje astabilnog multivibratora je jednako prethodno opisanom. dobiva se sklop za otkrivanje prolaza kroz nulu. osim što u opisu treba zamijeniti tranzistore. C1=C2=C.23. Sklop za otkrivanje prolaza kroz nulu i odgovaraju i talasni oblici Perioda oscilacija T0 iznosi T1 + T2. Dobar rad sklopa se postiže niskom ELEKTRONIKA za 3.LITERATURA 60 vrijednoš u vremenske konstante RC1C1 koja odre uje vrijeme porasta impulsa. Sinusoidu treba propustiti kroz sklop ograni iva a ili sklop uspore iva a. a Tr1 u stanju zapiranja. izlaz iz uspore iva a uiz je signal kvadratnog talasnog oblika. Ako sinusni val predstavlja ulazni signal uul. tj. te je: 5. dakle Ako je RC << T0.23 prikazuje generator i odgovaraju e talasne oblike signala u slu aju upotrebe uspore iva a. Dodavanjem visokopropusnog filtera i ispravlja a. Vremenski interval nabijanja koji mijenja iznos napona uB1 sada je odre en izrazom Slika 5. Tr2 je sada u stanju vo enja. (a) Astabilni multivibrator i (b) talasni oblici Vremenski interval T1 traje približno uz uvjet da je UCC dovoljno velik u odnosu na napone zasi enja kolektora i baze te napon praga baze.7. RB1=RB2=RB. Zamjenom smjera diode dobiva se sklop za otkrivanje prolaza kroz nulu negativnog poluvala signala. Za generiranje signala kvadratnog talasnog oblika prakti no je uzeti RC1=RC2. Slika 5.2 Kvadratni talasi iz sinusnih talasa i otkrivanje prijelaza kroz nulu Signale kvadratnog talasnog oblika mogu e je generirati iz signala sinusoidalnog talasnog oblika. Ispravljenjem se zadržavaju samo pozitivni vrhovi. što je vidljivo na slici 5. Za generiranje uskih impulsa izabire se T2 < T1 i napon uC1 je izlazni napon. izlaz iz visokopropusnog filtera je izmjeni ni slijed pozitivno i negativno polariziranih vrhova. Za impulse dugog trajanja (duže od T0/2) za izlaz se izabire napon uC2 i mala vremenska konstanta RC2C2.22. Slika 5.

3.4 Generator trokutnog talasnog oblika Talasni oblik signala u1 sklopa na slici 5. Kada napon u1 prije e iznos napona u2 = U1 = UizR1/(R1 + R1). Napon u1 ima visoku negativnu vrijednost. Generator trokutnih talasnih oblika sastavljen od (a) neinvertiraju eg integratora i (b) invertiraju eg integratora ELEKTRONIKA za 3. (a) Relaksacioni oscilator i (b) talasni oblici Sklop koristi operaciono poja alo i naziva se relaksacionim oscilatorom. napon uiz operacionog poja ala se naglo mijenja od Uiz na -Uiz. postupak se periodi ki ponavlja. opada ispod u2 i izlazni napon se ponovo mijenja na Uiz.LITERATURA 61 3.24b.25a. Operaciono poja alo djeluje kao uspore iva . kao što je prikazano na slici 5. Može se pokazati da je perioda kvadratnog talasnog oblika relaksacionog oscilatora ode ena izrazom pri emu je Uiz razina zasi enja operacionog poja ala broj 1 i jednaka je izlazu relaksacionog oscilatora. Za frekvencije f0=1/T0 iznad kojih se operaciono poja alo ponaša kao širokopojasni uspore iva (tipi no iznad nekoliko desetaka kH). ime se održava izlazna razina na Uiz. kada dostigne iznos -U1. Poslije vremena promjene.25a približno odgovara trokutu. Bolja linearnost se postiže nabijanjem kondenzatora C preko izvora stalne struje. pri emu je U0 vrijednost napona zasi enja operacionog poja ala.7.24a. zakrivljeni i nisu potpuno linearni.24. pretpostavlja se da je po etni napon uiz = Uiz. Me utim.24b. Me utim. a ne preko otpornika R. kao što je prikazano na slici 5.25b glasi Izlazni napon uiz se mijenja u obliku trokuta izme u krajnjih vrijednosti napona Slika 5. za izvedbu se koriste drugi sklopovi. 5. Može se pokazati da izraz za periodu oscilacija generatora na slici 5. te je u2 = UizR1/(R1 + R1) i u1 < u2.25b.7. Korištenjem neinvertiraju eg integratora dobije se sklop generatora trokutnog talasnog oblika prikazan na slici 5. poluperiodni segmenti talasnog oblika su Slika 5. Me utim kondenzator C se teži nabiti preko otpornika R na napon Uiz. Za opis djelovanja. Relaksacioni oscilator Sklop za generiranje signala kvadratnog talasnog oblika nižih frekvencija prikazuje slika 5. razred elektrotehni ke škole . Poslije toga. U stvari teži se zamijeniti povratnu granu sastavljenu od otpornika R i kondenzatora C idealnim integratorom. Korištenjem invertiraju eg integratora i vra anjem njegovog izlaza na pozitivnu ulaznu stezaljku operacionog poja ala relaksacionog oscilatora dobiva se generator prikazan na slici 5.25. kondenzator se teži nabiti od napona U1 na napon -Uiz.

RC oscilator 4. Kolpicov oscilator sa tranzistorom u spoju ZE ELEKTRONIKA za 3.7uF L1 1mH C1 22nF 100uH L2 5 0 a) C4 4.4k 5 C5 T1 7 BC107BP 6 15k 180 10uF 1 0 L1 100uH 0 C2 4.LITERATURA 62 3.7nF C4 4. Ucc 10V 220k 2.7uF 3 C1 4. LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ OSCILATORA Vježba I: RC oscilator c) Snimiti talasne oblike na ulazu i izlazu oscilatora i pokazati da je signal protufazan? VCC 15V VCC Za prikazani RC oscilator sa slike 5.26 izra unati frekvenciju izlaznog napona za zadane RC elemente.27: Izra unati rezonantnu frekvenciju oscilatornog kola prema odgovaraju em obrascu? b) Izmjeriti frekvenciju oscilovanja na izlazu i porediti je sa izra unatom vrijednoš u? a) Slika 5.28. c) Izmjeriti sa osciloskopa veli inu frekvencije i porediti je sa izra unatom vrijednoš u.4k C4 T1 4. b) Nakon uspostavljanja stabilnog oscilatornog režima rada.7uF Vježba II: Hartlijev oscilator Za prikazani Hartlijev oscilator sa slike 5.7uF 15k Vježba III: Kolpicov oscilator Za prikazani Kolpicov oscilator sa slike 5.4k C2 4 2 Q1 3 4. Hartlijev oscilator sa tranzistorom u spoju ZE C5 4.27.26.7uF R3 15k BC107BP 1 R4 C3 180 10uF 0 Slika 5.8.7nF Slika 5.4k 33nF 220k Ucc 2.4k 33nF 2. Na izlaz spojiti osciloskop i snimiti odgovaraju e talasne oblike: U prvih desetak perioda uspostavljanja oscilacije.7uF R1 220k R2 2.4k 33nF 2. razred elektrotehni ke škole .28: Izra unati rezonantnu frekvenciju oscilatornog kola prema odgovaraju em obrascu? b) Izmjeriti frekvenciju oscilovanja na izlazu i porediti je sa izra unatom vrijednoš u? c) Snimiti talasne oblike na ulazu i izlazu oscilatora i pokazati da je signal protufazan? Ucc 15V BC109BP a) 180 47uF 2.

TIRISTORI 6 poglavlje Stati ka karakteristika tiristora .

1 prikazuje jedno ku išta za tiristore sa dva i tri izvoda. prekora enjem tzv. koji mogu držati zaporni i blokirni napon od nekoliko desetaka V do nekoliko kV. Tiristori koji imaju tri elektrode. Slika 6.vodljivo i nevodljivo. tako da dioda ima tri PN-prelaza. odnosno malu snagu za upravljanje radom tiristora. OSOBINE I PODJELA Zajedni ka svojstva/osobine svih tiristora su: imaju dva stabilna stanja . katodu i upravlja ku elektrodu. Slika 6. anodu i katodu. Slika 6.TIRISTORI 64 6. Tiristori koji imaju samo dvije elektrode. anodu. razlikujemo sljede e tiristore: jednosmjerni diodni tiristor. Prema na elu rada. Struktura i simbol jednosmjernog diodnog tiristora Slika 6.i P-slojevi (slika 6. Slika 6. Strujno naponska karakteristika jednosmjernog diodnog tiristora ELEKTRONIKA za 3. pretežno u energetskoj elektronici.2 JEDNOSMJERNI DIODNI TIRISTOR Jednosmjerni diodni tiristor zasniva se na tiristorskoj PNPN strukturi unutar monokristala silicija s dvije elektrode koje se nazivaju anoda (A) i katoda (K). jednosmjerni upravljivi triodni tiristor (SCR). Imaju sposobnost upravljanja signalima velikih snaga uz istovremeno malu potrošnju. Od katode prema anodi izmjenjuju se N. 6. promjenu stanja postižu promjenom priklju enog napona napajanja. mogu držati blokirni napon. Tiristori se koriste kao prekida ke komponente (elektroni ki ventili) i kao ispravlja i. promjenom struje upravlja ke elektrode prebacuju se iz nevodljivog u vodljivo stanje. napona prekretanja.1. Oblik ku išta tiristora zavisi o snazi.3. Izra uju se tiristori koji mogu voditi anodnu struju od nekoliko stotina mA kao i oni za struju od nekoliko hiljada A. Vodljivi tiristor se isklapa (isklju uje) prirodnim prolaskom struje kroz nulu.2).1. TIRISTORI 6. Prema smjeru vo enja struje tiristore dijelimo na: istosmjerne i dvosmjerne.2. dvosmjerni diodni tiristor (DIAC) i dvosmjerni upravljivi triodni tiristor (TRIAC). razred elektrotehni ke škole . Ku išta tiristora Jednosmjerni diodni tiristor može se uklopiti (uklju iti) samo pri pozitivnom naponu izme u anode i katode.3 pokazuje strujno-naponsku karakteristiku jednosmjernog diodnog tiristora.

Prelaz iz stanja blokiranja u stanje vo enja odvija se brzim prolaskom kroz podru je negativnog otpora. razred elektrotehni ke škole . kvadrantu podru je vo enja i podru je blokiranja. Podru je vo enja: Jednosmjerni diodni tiristor provede struju kad priklju eni napon dostigne vrijednost ve u od napona prekretanja UPR . Strujno naponska karakteristika jednosmjernog triodnog tiristor ELEKTRONIKA za 3. Triodni tiristor se od diodnog tiristora razlikuje po tome što pored anode (A) i katode (K) ima izvedenu upravlja ku elektrodu G (gate) iz podru ja P2 slika 6. Diodni tiristor ne vodi struju te se nalazi u stanju visokog otpora. Diodni tiristor je u stanju blokiranja i te e zanemariva napropusna struja pa se nalazi u stanju visokog otpora. tj. uz UAK<0. a srednji je napropusno polariziran.TIRISTORI 65 Na karakteristici zapažamo tri podru ja rada: u I.6-2V. Struktura i simbol jednosmjernog triodnog tiristora Slika 6. Slika 6. te ima vrlo mali otpor. Radna ta ka nalazi se u dijelu BC karakteristike. Te e vrlo mala napropusna struja. ovisno o tipu). Podru je zapiranja/proboja: Na anodu je priklju en negativni. Vrijednost napona prekretanja UPR zavisi o tipu tiristora i može varirati u granicama 20-2000V. u III. silicon controlled rectifier) ili samo tiristor.3 JEDNOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR Jednosmjerni triodni tiristor je poluvodi ka komponenta s tri elektrode koja može voditi struju samo u jednom smjeru. a na katodu pozitivni pol izvora napona (anodaje negativnija od katode): UPROB<UAK<0.anoda je pozitivnija od katode. Vanjski PN-prelazi su napropusno polarizirani. Porastom napona inverzne polarizacije kod probojnog napona UPROB nastupa proboj.4. a srednji PN-prelaz je propusno polariziran. a na katodu negativni pol izvora napona (anoda je pozitivnija od katode). esto se naziva silicijeva upravljiva ispravlja ica . kvadrantu podru je zapiranja. a napon je manji od napona napon prekretanja UPR: 0<UAK<UPR. Jednosmjerni diodni tiristor koristi se za okidanje tiristora. U napropusnom podru ju karakteristika je sli na karakteristici diode. Vanjski PN-prelazi su propusna polarizirani. Kad provede struju. Radna ta ka nalazi se u dijelu 0A karakteristike. Podru je blokiranja: Na anodu je priklju en pozitivni. struja naglo poraste i napon izme u anode i katode poprimi malu vrijednost (oko 0.4.SCR (engl.5. a zasniva se na tiristorskoj PNPN strukturi. Vodljivi jednosmjerni diodni tiristor prestaje voditi struju kad struja padne ispod odre ene vrijednosti struje držanja IH kad anodni napon padne ispod napona držanja UH ili promjenom polariteta napona. 6. U stanju vo enja sva tri PN-prelaza propusno su polarizirana.

. Podru je blokiranja: Triodni tiristor nalazi se u podru ju blokiranja ako je izme u anode i katode priklju en pozitivni napon manji od napona prekretanja: 0<UAK<UPRO a na upravlja koj elektrodi nije priklju en napon. tiristor ne vodi struju. dakle uglavnom u ure ajima energetske elektronike. Tiristor se napaja iz izmjeni nog izvora napona. tiristor provede dovo enjem napona na upravlja ku elektrodu. u izmjenjiva ima i ispravlja ima. Ne koristi se isklapanje prolaskom struje kroz nulu. tiristor provede struju. ali snažnog negativnog impulsa struje upravlja ke elektrode. za razliku od klasi nog tiristora. tiristor se ponaša kod diodni tiristor. 6. nije mu više potreban napon na upravlja koj elektrodi. Za napone ve e od probojnog napona nastupa proboj i porast struje. razred elektrotehni ke škole . Struja poraste do vrijednosti koju odre uje vanjski otpor serijski spojen s tiristorom i vanjskim izvorom napona. Tiristor ne vodi. U strujnim krugovima tiristor se odre enim spojevima štiti od naglog porasta napona i struje.TIRISTORI 66 Kad je potencijal anode manji od potencijala katode. za regulaciju rasvjete. Isklopivi tiristor . ali je za vrijeme vo enja potrebna i dalje struja upravlja ke elektrode (nekoliko A. Poput klasi nog tiristora. GTO se može isklopiti pomo u kratkotrajnog. Kad provede struju. Preklapanje tiristora u vodljivo stanje obi no se izvodi preko upravlja ke elektrode. na koji se dovodi pozitivni napon. Me utim. stanju vo enja i stanju zapiranja. Isklopivi tiristor ili GTO pripada potpuno upravljivim sklopkama.3. i GTO se iz stanja blokiranja dovodi u stanje vo enja kratkim pozitivnim impulsom struje upravlja ke elektrode i ostaje u stanju vo enja. Kao i diodni tiristor. Simbol isklopivog (GTO) tiristora 6. Tiristor prestaje voditi prirodnim prolaskom struje kroz nulu.8 dijagrame napona na potroša u. Slika 6. Dovo enjem pozitivnog impulsa na upravlja ku elektrodu. Napon na tiristoru poprimi malu vrijednost. a napon jednak naponu preklapanja. upravlja kog impulsa. a kroz njega te e zanemariva inverzna struja zasi enja koja ne zavisi o priklju enom naponu. Pritom je ugao vo enja tiristora =180°. odnosno struja odre ene jakosti IG. Ako priklju imo napon na tiristor tako da je anoda pozitivnija od katode (UAK>0). Kod jednosmjemog diodnog tiristora postoji ograni ena dozvoljena vrijednost brzine porasta napona propusne polarizacije izme u anode i katode. triodni tiristor se može nalaziti u: stanju blokiranja. nakon ega je na njemu mali pad napona (tipi no 1-3V). ovisno o tipu). tiristoru i struju upravlja ke elektrode. Isklopivi tiristor može voditi struju u jednom smjeru. Amplituda negativnog strujnog impulsa tipi no iznosi 1/3 struje koja se isklapa. je ugao pri kojem se na tiristor Ugao upravljanja dovodi okidni strujni impuls koji prebacuje tiristor iz stanja blokiranja u stanje vo enja. Slika 6. Regulacija ukupne snage postiže se mijenjanjem vremena vo enja tiristora. Kad je potencijal anode ve i od potencijala katode. ali napon manji od napona prekretanja. Prekora enjem dozvoljene brzine tiristor može provesti struju i bez ELEKTRONIKA za 3. Podru je zapiranja/proboja: Tiristor se nalazi u podru ju zapiranja uz priklju eni negativni napon UAK<0. za regulaciju brzine vrtnje istosmjernih motora. nije potreban impuls na upravlja koj elektrodi. Vodljivi diodni tiristor prestaje voditi kad struja padne ispod odre ene vrijednosti struje držanja IH kad anodni napon padne ispod napona držanja UH ili pak promjenom polariteta napona UAK<0. Kroz tiristor te e vrlo mala inverzna struja. zbog parazitnih kapacitivnosti unutar tiristora. Podru je vo enja: Kada napon UAK postane ve i od napona blokiranja. što je kratica od engleskog naziva gate turn-off thyristor. Slika 6.GTO tiristor Za isklopivi tiristor koristi se naziv GTO tiristor. Pri analizi strujnih krugova s tiristorom potrebno je definirati ugao upravljanja . a držati napon blokiranja oba polariteta.7 prikazuje strujni krug s regulacijom snage pomo u jednosmjemog triodnog tiristora. Prekora enjem dopuštenog maksimalnog inverznog napona zbog zagrijavanja može do i do uništenja tiristora. U praksi se najviše upotrebljava upravo jednosmjerni diodni (SCR) tiristor.6 prikazuje simbol isklopivog tiristora. Tiristor prelazi u stanje vo enja te napon izme u anode i katode poprimi malu vrijednost. a slika 6. Kad tiristor provede struju. tiristor drži blokirni napon manjim od napona prekretanja ukoliko na upravlja koj elektrodi nije priklju en pozitivni impuls.6. Kad je struja upravlja ke priklju nice nula (IG=0). Slika 6.1. Što je struja upravlja ke priklju nice ve a. tiristor prelazi u stanje vo enja. Regulacija struje jednosmjernim triodnim tiristorom Tiristori su pogodni za regulaciju struje u izmjeni nim strujnim krugovima.3. to e tiristor provesti struju kod manjeg napona.5 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku jednosmjemog triodnog tiristora. Radom tiristora upravlja se strujnim impulsom na upravlja koj elektrodi pomo u jednosmjernog diodnog tiristora.2.

b) na potroša u. a u tre em kvadrantu je istog oblika. Ugao vo enja tiristora može biti od 0° do 180°. Dijak je petoslojna NPNPN struktura s dvije elektrode koje se nazivaju anoda A1 i A2. ELEKTRONIKA za 3.7. napon na potroša u je ponovno nula.9. a na potroša u je napon nula. Dvosmjerni diodni tiristor koristi se za okidanje tiristora i trijaka. a potroša dobiva napon izvora. Ugao upravljanja triodnog tiristora podešava se promjenjivim otpornikom. elektroda A2 je pozitivnija od elektrode A1. Prolaskom sinusnog napona kroz nulu triodni tiristor prestaje voditi struju.4 DIJAK . Strujno-naponska karakteristika dijaka Prvi kvadrant je podru je u kojem je elektroda A1 pozitivnija od elektrode A2. Obrnuto vrijedi za tre i kvadrant. Jednosmjerni tiristor provede struju i na njemu je mali pad napona (1-3V). a na upravlja ku elektrodu triodnog tiristora do e strujni impuls. Karakteristika je u prvom kvadrantu identi na karakteristici jednosmjernog diodnog tiristora. Struktura i simbol dijaka Razlikuje se od jednosmjernog diodnog tiristora po tome što vodi struju u oba smjera. pa naponi prekretanja u oba smjera imaju jednaku vrijednost. a napon izvora vlada na tiristoru.10. na njemu je napon izvora. Slika 6. Slika 6. Slika 6. Simbol i strukturu dijaka prikazuje slika 6. a može biti izme u 0° i 180°.9.TIRISTORI 67 okidanje triodnog tiristora mogu se dobiti iz posebnih sklopova iji se rad mora sinhronizirati s izmjeni nim naponom. on provede struju. Vremenski dijagrami napona a) na izvoru. Što je ve i ugao vo enja triodnog tiristora. razred elektrotehni ke škole . Regulacija struje jednosmjernm tiristorom Slika 6. to je ve a snaga predana potroša u. Kad napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona prekretanja jednosmjemog diodnog tiristora.DVOSMJERNI DIODNI TIRISTOR Naziv dijak dolazi od engleskog naziva DIAC (diode for alternating current). Upravlja ki impulsi za Slika 6. ali za negativne vrijednosti napona i struje. Dijak je simetri na komponenta. c) na tiristoru Kad jednosmjerni triodni tiristor ne vodi struju.8. 6. a suprotni polaritet.10 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku dijaka.

13. Regulacija struje trijakom Slika 6. žarulja. Slika 6.14. Struktura i simbol Triac Slika 6. tj.triode for alternating current). ali za negativne ELEKTRONIKA za 3. za upravljanje strujom grija a. 6. vrijednosti napona i struje. TRIAC . Tiristor prestaje voditi struju smanjenjem struje ispod minimalne struje držanja ili prolaskom napona kroz nulu. na njemu je napon izvora. Kad jednom provede struju.5. impuls na upravlja koj elektrodi nije više potreban. Slika 6. te tre u upravlja ku elektrodu G.11 prikazuje simbol i strukturu trijaka. Vremenski dijagrami napona a) na izvoru. tiristoru i struju upravlja ke elektrode. Dovo enjem upravlja kog impulsa na upravlja ku elektrodu trijak može provesti struju i za jedan i za drugi polaritet napona. Radom trijaka upravlja se strujnim impulsom na upravlja koj elektrodi preko dijaka. Struja upravlja ke priklju nice može biti pozitivna ili negativna. napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona prekretanja dijaka. itd. Slika 6. Strujno-naponska karakteristika Triac Karakteristika je u prvom kvadrantu identi na karakteristici jednosmjernog triodnog tiristora. a na potroša uje napon nula. Za dvosmjerni triodni tiristor koristi se naziv trijak (engl.13 prikazuje strujni krug s regulacijom snage pomo u trijaka. a slika 6. Slika 6. Potroša je spojeno u anodnom krugu tiristora. Slika 6. Strujni krug sa regulacijom pomo u trijaka Struktura trijaka zasniva se na PNPN tiristorskoj strukturi.12. ali je podru je oko upravlja ke elektrode nešto složenije.TIRISTORI 68 6.1.11. TRlAC . a u tre em kvadrantu je istog oblika. on provede struju i na upravlja ku . Trijak se koristi za regulaciju snage u izmjeni nim strujnim krugovima. elektroda A1 je pozitivnija od elektrode A2.5. Prvi kvadrant je podru je u kojem je elektroda A2 pozitivnija od elektrode A1 Obrnuto vrijedi za tre i kvadrant. c) na trijaku Dvosmjerni tiristor (dijak) se napaja iz izvora izmjeni nog napona. Kad za vrijeme pozitivnog poluvala napon izvora. Dvosmjerni triodni tiristor ima dvije elektrode koje se nazivaju anoda A1 i A2.DVOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR Dvosmjerni triodni tiristor je poluvodi ka komponenta s tri elektrode koja može voditi struju u oba smjera.14 dijagrame napona na potroša u. npr. motora. razred elektrotehni ke škole Kad trijak ne vodi struju. b) na potroša u.12 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku trijaka.

razred elektrotehni ke škole . tiristorske.6. Sklop za isklju enje glavnog tiristora Th1 sa pomo nim tiristorom Th2 ELEKTRONIKA za 3. a u nekim slu ajevima jedno ili oba emiterska podru ja. Ovisno o vrsti aktivnih elemenata koji se upotrebljavaju u sklop ovima. Trijak provede struju i na njemu je mali pad napona (1-3V). odnosno blokiranjem upravlja kog sistema. njegovo isklju enje nije toliko jednostavno kao u slu aju napajanja izmjeni nim naponom. to je ve a snaga predana potroša u. koji raste pove anjem propusne struje.15 i 6.1. Prolaskom sinusnog napona kroz nulu trijak prestaje voditi struju. U po etnome trenutku tiristori Th1 i Th2 nisu uklju eni i kondenzator C je prazan. Za po etak rada pretvara a Slika 6. Kada je NPNP-struktura u propusnome stanju. Stoga obje baze. optoelektroni ke i druge uobli iva e strujnih impulsa. tiristoru je potrebno osigurati dovoljno vremena za njegov oporavak. Trijak se koristi za manje snage. pomo u prethodno nabijenoga kondenzatora i pomo u vanjskoga izvora.6. sadrže višak sporednih i glavnih nositelja naboja. Kada se tiristor napaja iz izvora istosmjernoga napona. 6. Osim dovo enja struje na nulu. U istosmjernome strujnom krugu isklju enje se može ostvariti samo uvo enjem odgovaraju ega protunapona kojim se istosmjerna struja svodi na nulu. s trijakom se može dobiti dvostruko ve a snaga.15.16 prikazani su tranzistorski sklopovi za oblikovanje impulsa. Sklop za uklju enje tiristora sa galvanski odvojenim ulazom Ipak.6. nagomilani višak naboja.16. U usporedbi s jednosmjernim triodnim tiristorom. 6. Sklopovi za isklju enje U prakti noj primjeni tiristora postoji nekoliko razli itih na ina prisilne komutacije: pomo u oscilacijskoga kruga. pa se isklju enje postize uklanjanjem impulsa s upravlja ke elektrode. nužno ga je eliminirati elektri nim poljem ili rekombinacijom. Za vrijeme negativnog poluvala napona izvora. sva su tri PNprelaza polarizirana propusno.3. Slika 6. 6. razlikujemo tranzistorske. jer se impulsnim upravljanjem to no odre uje trenutak uklju enja. Slika 6. odre en razlikom izme u pokretnoga naboja u elementu polariziranom propusno i naboja prisutnoga u elementu polariziranom nepropusno. trijak ponovno provede kad napon na kondenzatoru dostigne vrijednost napona prekretanja dijaka. Sklop za uklju enje tiristora sa Zener diodom koja odre uje prag uklju enja Na slici 6.6. Da bi tiristor bio preveden u nepropusno stanje. Isklju enje tiristora Prekidanje struje koja te e kroz propusno polarizirani tiristor može se ostvariti na razli ite na ine. Što je ve i ugao vo enja tiristora.TIRISTORI 69 elektrodu trijaka do e strujni impuls. u izmjeni nome strujnom krugu napon u svakoj poluperiodi prolazi kroz nulu.17 prikazan je sklop za isklju enje s pomo nim tiristorom.17. Njihova je prednost u visokoj pouzdanosti i u velikoj brzini rada tranzistora. Ugao vo enja trijaka može biti od 0° do 180° u svakom poluvalu sinusnog napona.2. Sklopovi za uklju enje tiristora Za praksu su najprihvatljiviji sklopovi koji proizvode impulse za uklju enje tiristora. Naime. UKLJU ENJE I ISKLJU ENJE TIRISTORA 6. Na slici 6. a potroša dobiva napon izvora. Takvi se sklopovi obi no upotrebljavaju za dobivanje impulsnih struja do 5A trajanje koje nije kra e od 100µs. naj eš e se susre u sklopovi za isklju enje tiristora s prethodno nabijenim kondenzatorom koji se uklju uje pomo nim tiristorom.

Ispravlja sa tiristorom. odnosno istosmjerne struje. To se postiže energijom izbijanja kondenzatora. 4. prelaz E-B1 postaje polariziran propusno. Jedna takva primjena prikazana je na slici 6. 6. Radom tiristora upravlja se iz generatora upravlja kih impulsa. na tiristoru Th1 vlada zaporni napon koji ubrzava uspostavljanje blokirnih svojstava tiristora.19.18. pa se kapacitet CT izbija preko upravlja kog kruga E-B1 i otpora RB1. Napon napajanja sklopa održava se na stalnoj vrijednosti s pomo u Zenerove diode ZD. 6. Ako je emiterski napon dovoljno visok. LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ TIRISTORA Planirane su slijede e laboratorijske vježbe. ELEKTRONIKA za 3. za Slika 6. što rezultira neosjetljivoš u sklopa na optere enje. jer nabijeni je kondenzator izvor napropusnog napona zanemarivo maloga unutrašnjeg otpora pa kroz njega može protjecati dovoljno velika inverzna struja. Regulacija srednje vrijednosti ispravljene struje tiristorom Prema slici 6. dok struja što prolazi kroz tiristor Th1 postane jednaka nuli. elektri ne mreže). struja koja kroz njega te e mora postati manja od struje držanja. koji je odre en naponom napajanja U i otporima RB1 i RB2.18 tiristor se napaja iz izvora izmjeni noga napona (npr. Fazna regulacija sa dijakom i trijakom. Ve em uglu odgovara manja. tiristor provede.18. Snimanje karakteristika tiristora. razred elektrotehni ke škole .8. Preko otpora RS i diode D postavlja se struja držanja tiristora. Taj proces traje u toku polovice periode vlastitih oscilacija kruga i blokira se diodom D Da bi tiristor uklju en u istosmjerni srujni krug bio isklju en. Ovisno o uglu upravljanja a.TIRISTORI 70 nužno je da upravlja ki sistem da pozitivan upravlja ki impuls na upravlja ku elektrodu pomo nog tiristora Th2. odnosno njegov se otpor smanji. Nakon nabijanja kondenzatora sklop je pripremljen za rad. Stoga. Istodobno nastaje proces rezonantnoga oscilovanja i ponovnog nabijanja komutacijskog kondenzatora preko induktiviteta L i diode D. prenosi impuls za uklju enje iz kruga jednoprelaznog tranzistora u upravlja ki krug tiristora. 6. 2. približno jednak naponu izvora E s polaritetom ozna enim u zagradama.7. Emiterska struja ograni ena je samo otporom RB1. za koje e pripreme biti distribuirane u vrijeme izvo enja vježbi: Slika 6. na potroša u ROPT 1. Otpor RB1 reda nekoliko desetaka . Opteretna struja postupno raste. on provede i njegova struja prakti no trenutno postane jednaka opteretnoj struji.1. Na kraju procesa nabijanja kondenzator dosegne napon UE.7. Istodobno kao rezultat zapo eta procesa izbijanja komutacijskog kondenzatora C. pojavljivat e se razli ite srednje vrijednosti istosmjernoga napona. 3. Kada se tiristor Th2 uklju i. Kapacitet CT nabija se preko promjenjivog otpora RT. Kada napon UC na kondenzatoru dostigne vrijednost napona prebacivanja UBO jednoprelaznog tranzistora. U trenutku kada na upravlja ku elektrodu tiristora Th1 dovedemo upravlja ki impuls. kormutacijski se kondenzator C po inje nabijati iz izvora istosmjernoga napona E. Uklju ivanja tiristora jednospojnim tranzistorom Pri niskim emiterskim naponima kroz jednoprelazni tranzistor te e samo slaba napropusna struja. kada na upravlja ku elektrodu tiristora Th2 primijenimo upravlja ki impuls. prelaz E-B1 polariziran je propusno. a manjem uglu ve a srednja vrijednost izlazne veli ine na optere enju ROPT.19. PRIMJENA TIRISTORA Tiristori se kao sklopni beskontaktni elementi široko primjenjuju. Sklop za uklju enje tiristora s UJT Sklop s jednoprelaznim tranzistorom (UJT) uklju enje tiristora prikazan je na slici 6. Okidanje tiristora sa UJT tranzistorom.

JEDNOSPOJNI TRANZISTOR 7 poglavlje Okidanje tiristora UJT tranzistorom .UJT .

Ulazna karakteristika je karakteristika emiterske dio de koja se razlikuje od obi ne diode po tome što ima ve i otpor. napon na otporniku RB1 ra unamo prema izrazu: R1 UR1 UBB UBB R1 R 2 Faktor naziva se unutarnji omjer (engl. Struktura i simbol jednospojnog tranzistora Baza je napravljena od visokoomskog materijala te je zato otpor izme u priklju aka B1 i B2 relativno velik. Jednospojni tranzistor radi na na elu mijenjanja otpora zbog gomilanja nosilaca naboja pri protjecanju struje kroz PN-spoj.2 prikazuje polarizaciju jednospojnog tranzistora. Na dijelu otpora RB1 postoji pad napona UR1 koji stvara struja IB2. struju IB2 možemo zanemariti. gdje je emiterski spoj predstavljen diodom. a otpor od katode diode do prve baze promjenjivim otporom RB1 i od katode diode do druge baze stalnim otporom RB2. pove ava se vodljivost. dioda postaje propusno polarizirana te struja IE postaje pozitivna. Kada je na UJT priklju en napon UBB>0. Izme u baza je priklju en napon UBB. Princip rada jednospojnog tranzistora možemo najbolje opisati pomo u strujno-naponske karakteristike (slika 7. Za napone manje od napona prekretanja tranzistor je u stanju blokiranja (od 0 do ta ke A).5 do 0. struja IB2 = O. Vodljivost tranzistora mijenja se promjenom napona na emiteru.1. koji ini bazu tranzistora i na krajevima ima dva priklju ka (B1 i B2).1 prikazuje konstrukciju i simbol tranzistora. a napon UE vrlo malo raste. Uz napon UBB=0. Polarizacija jednospojnog tranzistora Slika 7. U istom broju nagomilavaju se i elektroni kako bi se održala ravnoteža naboja. Tranzistor je prikazan ekvivalentnom šemom. pri malom emiterskom naponu UE.3). UJT se naziva i dvobazna dioda jer je po konstrukciji to dioda s dva priklju ka na bazi. te krivulja vrlo malo odstupa od krivulje pri struji IB2=0. Tada tranzistor predstavlja otpor reda vrijednosti desetak k . i to za: UBB=0 i UBB>0. Razlog tome je emiterska struja koja injektira nosioce naboja u podru je izme u emitera i baze B1 i na taj na in smanjuje otpor RB1 tj. Ona je i dalje mala.UJT – JEDNOSPOJNI TRANZISTOR 72 7.2. emiterska dioda je napropusno polarizirana i kroz nju te e samo mala inverzna struja IE0 od približno 10µA. Od tog napona struja IE po inje naglo rasti. te tranzistor ne vodi sve dok je UE<UR1. Slika 7. Izme u emitera i prve baze B1 smanjuje se otpor RB1 s pove anjem struje emitera lE. Ulazna karakteristika UJT tranzistora - - Slika 7. razred elektrotehni ke škole . Uz IE=0. Napon prekretanja zavisi o priklju enom naponu UBB i dan je izrazom: UR1 UBB UD UBB Slika 7.3. Daljnjim porastom struje emitera tranzistor prelazi u podru je zasi enja.3). te od P-tipa poluvodi a na kojem je priklju ak emitera E. a u emiterskom krugu UEE. Slika 7. Porastom napona UE iznad UBB. i to sve dok napon ne poprimi napon vrha ili napon prekretanja UP (ta ka A na slici 7. ELEKTRONIKA za 3. Kako je struja emitera IE puno ve a od struje IB2.8. U podru ju izme u ta ke A i B tranzistor se ponaša kao negativni otpor jer se porastom struje IE smanjuje napon UE. Pri protjecanju struje izme u emitera E i baze B1 nagomilavaju se šupljine u bazi. JEDNOSPOJNI TRANZISTOR Jednospojni tranzistor (UJT) sastoji se od N-tipa poluvodi a. a napon UE se po inje naglo smanjivati. intrinsic stand-off ratio) i ovisno o tipu tranzistora ima vrijednost od 0.

4 (pogledaj sliku 2. Okidanje tiristora jednospojnim tranzistorom ELEKTRONIKA za 3. a struja emitera tipi no 50A.19) jednospojni tranzistor služi za dobivanje kratkotrajnog impulsa koji se dovodi na upravlja ku elektrodu tiristora kao okidni impuls. U sklopu prema slici 7. Slika 7. razred elektrotehni ke škole . UJT provede kad je napon na kondenzatoru ve i od njegovog napona prekretanja. a ponovno provede dolaskom novog impulsa.4. što daje impuls na bazi B1 odnosno na upravlja koj elektrodi tiristora.UJT – JEDNOSPOJNI TRANZISTOR 73 Napon napajanja obi no ima vrijednost do 35V. Prolaskom ispravljenog napona kroz nulu tiristor prestaje voditi struju. Promjenjivim otpornikom RP regulira se ugao upravljanja tiristora u odnosu na sinusni punovalni ispravljeni napon. Jednospojni tranzistor koristi se za generiranje impulsa i za pobudu tiristora.

modulatori. školska 2007/08. B. 17. Infoelektronika.conrad. International Telecommunication Union. Analogna integrisana elektronika. Poluprovodni ka elektronika. Nau na knjiga Beograd. L. Zagreb 2009. 25.com www. Analog Devices. 23. 2.elektronika. Smrki . 7.LITERATURA 74 8. Prakti na elektronika. Jung. 26. Vojin Cveki . 1976. Nau na knjiga.uns. http://www. Toronto 2003. I.1989. Elektronika II. Školska knjiga. Ratko Opa i . razred elektrotehni ke škole . Electronic Engineers Reference Book. Predavanja na predmetu Impulsna Elektronika za III razred. C.W. Nau na knjiga Beograd. Elektronika I. Component Data Catalog. Visokofrekvencijska elektronika – modulacija. Norwood.com www.rs/literatura/mi/htm/Operacioni_pojacavac. Nau na knjiga. 31. 1–11. za III razred elektrotehni ke škole. The New Penguin Dictionary of Electronics.kelm. London. Beograd. Stout Handbook of Operational Amplifier CD (McGraw-Hill. Z. 3.analog. Sejfudin Agi . telekomunikacija i automatike. Agencija „Eho“.Turner. Svjetlost. Data-Acquisitio Databook. Education Users Guide. T. Telekomunikacioni vodovi. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd. Stanko Paunovi .sound. Niš. asopis za elektronike. 21. ISBN 007061797X ) pp. Modlic. JU Mješovita srednja elektrotehni ka škola Tuzla.com www. Beograd 1987. Linearna elektronika. Slavoljub Marjanovi . JU Mješovita srednja elektrotehni ka škola Tuzla. Integrisana digitalana elektronika. 22. Brodi . Senad etovi . Sejfudin Agi . 8. Osnovi elektronike. 6. Mikrotalasna elektronika. 24. Svjetlost. godina. Vojin Cveki . 1994. P. 20. Elektronika II. 13. Analogni elektroni ki sklopovi. Sarajevo. 28. 10. godina. 19. London 1985. Spasoje Teši . Sarajevo 1989. 2010. Interactive Image Technologies.westhost. 1982. LITERATURA 1. Predavanja na predmetu Elektronika za III razred. godina. 18.ba www.com www. Predavanja na predmetu Prakti na nastava za III razred. 5. 1990. 29. 1998. D. 1986. 1981. Jasmina Kotur. Multisim 7. 27.diyaudio. Fixed-satelite service. Jasmina Omerdi . 16. Školska knjiga Zagreb. Beograd 1996.htm www. Živko Marjanovi . Newnes-Butterworth. JU Mješovita srednja elektrotehni ka škola Tuzla. asopis za elektroniku i telekomunikacije. 1982. zagreb. ETŠ Nikola Tesla.ac. 15. Beograd. 30. Obradovi . 14. Katalog firme Intel. Božo Ljuboja. Radio-relay systems. diskretna i integrisana analogna kola. školska 2005/06. Katalog firme Motorola.F. 1994. 12. International Telecommunication Union.ftn. Beograd 1986. 1976. Beograd.elektroniktutor. Elektronika. Santa Clara. 11. 9. 4. Modlic. 1998.de ELEKTRONIKA za 3. Beograd 1981. školska 2009/10. poja ala snage.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful