OSNOVE FINANSIJSKOG MENADŽMENTA

JAMSE C. VAN HORNE
Deveto izdanje

UPRAVLJANJE POTRAŽIVANJIMA OD KUPACA I ZALIHAMA

Poglavlje 10

VJERUJEMO U BOGA. Svi ostali moraju plaćati gorovinom .

POLITIKA KREDITIRANJA I NAPLATE

POTRAŽIVANJA OD KUPACA - Svote novca koje nekoj tvrtki duguje kupac što su kupili robe i usluge na kredit. Dio tekuće imovine , račun se potraživanja od kupaca također zove potraživanjima. KREDITNI STANDARDI – Minimalna kvaliteta kreditne sposobnosti podnositelja zahtjeva koju tvrtka može prihvatiti . Dodatna potraživanja proizilaze iz (1) povećane prodaje i (2) duljih prosječnih razdoblja naplate . KREDITNO RAZDOBLJE – Ukupna duljina vremena trajanja kredita u kojem kupac mora platiti račun. Razdoblje gotovinskog popusta – vrijeme u kojem se može naplatiti gotovinski popust zbog ranijeg plaćanja. Manipuliranjem gotovinskim popsutom uključuje pokušaj da se ubrza naplata potraživanja. Gotovinski popust – Postotak (%) smanjenja prodaje odnosno kupovine cijene dopušten radi ranijeg plaćanja računa. To je poticaj kupcima na kredita da u roku plaćaju račune. U vrijeme loše prodaje, tvrtka će ponekad prodavati kupcima bez zahtjeva plaćanja do nekog skorijeg vremena. To sezonsko datiranje može se prilagoditi gotovinskom toku kupaca i može poboljšati potraživanja od kupaca koji ne mogu da plate do kasnije u sezoni. Sezonsko datiranje također može koristiti da bi se izbjegnuo trošak držanja zaliha.

Uvjeti kreditiranja koji potiču kupca sezonskih proizvoda da primi isporuku prije razdoblja najintezivnije prodaje, i da odgodi plaćanje nakon najinzenzivnijeg razdoblja prodaje – sezonsko datiranje. Rizik naplate – nije samo sporost naplate nego i dio potraživanja koji nije naplaćen.

Politika i postupci naplate – Ti se popstupci sastoje od stvari poput pisama, telefonskih pozica, osobnih posjeta i privatnih radova. Jedan od osnovnih varijabli te politike svota novca utrošen na postupak naplate . Unitar granica , što je veća relativna potrošena svota , manji je udio gubitka zbog loših dugova, i kraće prosječno razdoblje naplate , ako je sve ostalo konstantno . Potraživanje je samo onoliko dobro kolika je vjerovatnost da će biti naplaćeno. Poduzeće ne može dugo čekati prije nego li pokrene postupak naplate. S druge strane, ako pokrene postupak naplate prerano mogao bi naljutiti relativno dobre kupce koji su, zbog nekog razdoblja , propustili platiti na vrijeme.

Slika 10-1 Odnos između svote gubitka na lošim dugovima u troškova naplate Vidimo da politika naplate i kreditiranja tvrtke uključuje nekoliko odluka : (1) kvalitet prihvaćenog kupca, (2) duljina kreditnog razdoblja , (3) veličina gotovinskog popusta koji dajemo , (4) bilo kakvi posebni uvjeti poput sezonskih datiranja , te (5) razina troškova naplate . Optimalne bi politike naplate i kreditiranja bile one za koje je granična dobit jednaka graničnom trošku .

i profila nasuprot kvaliteti osijenih kušaca. (3) donošenje odluke o kreditu . tvrtka mora ocijentiti pojedinog podnositelja kreditnog zahtjeva . prosječnog razdoblja naplate .Slika 10-2 Odnos prodaje . . Revidirana izvješća su poželjnija. Izvori informacija Finansijska izvješća. Ocjenjivanje kreditne sposobnosti uključuje tri koraka : (1) prikupljanje podataka o podnositelju zahtjeva. Analiza podnositelja kreditnog zahtjeva Pošto je dogovorila uvjete prodaje. gubitka na lošim dugovima.jedan od najpoželjenijih izvora informaicja za kreditnu analizu. i to razmotriti mogućnost lošeg duga ili sporog plaćanja. (2) analiziranje tih prikupljenih podataka koji bi odredile kreditnu sposobnost podnositelja .

Analitičar pokušava odrediti sposobnost podnositelja zahtjeva da podmiri kredit .studiranje brzine plaćanja prijašnjih uplata . uključujući sezonska razdoblja. Bankovna provjera. U biti ona je maksimalno izlaganje rizuku koje će tvrtka podnijeti zbog nekog kupca . Vlastito iskustvo. Provjera u industriji – kreditne informacije često se razmjenjuju između kompanija koje prodaju istom kupcu.uz finansijska izvješća .banka je još jedan izvor kreditnih informaicja za kreditnog analitičara koji provjerava neku tvrtku . . tvrtka mora osigurati kreditnu analizu podnositelja zahtjeva.- Kreditno rangiranje i izvješća. Odluka o kreditu i kreditna linija Kreditna linija za nekog kupca zapravo predstavlja maksimalnu dopustivu granicu dugovanja kompaniji . - - Kreditna anliza Nakon što prikupi kreditne podatke. te mogućnost njegova plaćanja na vrijeme. Većina banaka ima kreditne odjele koji će osigurati informaciju o njihovim komercijalnim komitentima i uz saglasnost kominenta iste može dati drugima na uvid. i mogućnost gubitka zbog lošeg duga. kreditna rangiranja dostupna su kod raznih agencija koji se bave izvješćivanjem o kreditnoj sposobnosti .

uključujući troškove uskladištenja i čuvanja. Osnovni cilj (Just -in -Time) – tačno na vrijeme . ili tačno – na – vrijeme. Tvrtka može utjecati na ekonomiju proizvodnje i nabave . osnovni cilj JIT jeste proizvodnja (ili nabava) potebnog artikla u tačno određeno vrijeme kada je potreban .UPRAVLJANJE ZALIHAMA I NJIHOVA KONTROLA Zalihe stvaraju vezu između proizvodnje i prodaje proizvoda. te može brže ispunjavati narudžbe. zalihe bi se trebale povećavati sve dok ostvarena ušteda prelazi ukupan trošak držanja dodatnih zaliha. zbog njihove prednosti menadžer prodaje i menadžer proizvodnje naklonjeni su većim zalihama. Očito su nedostaci ukupni trošak držanja zaliha . Ima nekoliko tradicionalno naglašenih prednosti povećanja zaliha . Dodatni nedostatak je opasnost od zastarivanja . kaže se da je tvrtka fleksibilna. . Smanjenje troškova održavanja zaliha jedan je od očitih rezultata JIT. No. Popust potraživanja od kupaca. Sustava. Ukratko. Zalihe bi tako svi vrsta bile smanjene na goli minimum . te potrebni prinos na kapital koji je vezan u zalihama.

ukupne troškove držanja . Ekonomska količina narudžbe –koliko naručiti ? Ekonomska količina narudžbe (EOQ) važan je pojam pri kupnji sirovina te skladištenja gotovig proizvoda i prijevoznih zaliha. EOQ funkcija prikazana je na slici 10-7 . koja minimizira ukupne troškove zaliha tijekom našeg planiranog razdoblja. artikla objašnjava 10% vrijenosti zaliha . veoma prikladno. Taj se sustav često naziva . skupnini „B“ . ili 55 % .Distrubicija zaliha po vrijednosti Skupina artikla „A“ održavaju činjenicu da oko 15 posto artikla na zalihe čini 70 % vrijednosti zaliha. te više od polovice . Na toj slici iscrtavamo ukupne troškove nabave . dok ukupni troškovi držanja variraju direktno s veličinom narudžbe. To se može posići klasificirajući ih u skupinu „A“ i vrlo često provjeravajući te artikel „B“ i „C“ artikle . čini razumnim. kojom relativno mali dio artikla nosi većinu ukupne vrijednosti zaliha . Na temelju te tipične raščlambe . čini 20% vrijednosti zaliha . Optimalna količina narudžbe – optimalna količina artikla kji treba naručiti na zalihe u bilo kojem vremenu jeste ona količina Q . koji su zbroj prvih dvaju troškova.Slika 10-5. tada se crta ukupnih . To je količina zaliha nekog artikla koji treba naručiti kako bi se minimizirao ukupan trošak zaliha tiekom tvrtkina planskog razdoblja. da poduzeće obrati više pozornost i brige kontroli vrjednijih zaliha. te ukupne troškove zaliha . ABC metoda kontrole zaliha ( metoda koja pobliže kontrolira skuplje nego jeftinije zalihe) . Crta ukupnih troškova zaliha u početku opada kako se fiksni troškovi naručivanja stječu rjeđe. No. Vidimo da ukupni troškovi nabave variraju inverzno s veličinom narudžbe . pošto se ostvaruje manji broj većih nardudžni . Ostalih 30 % artikla .

tada predstavlja ekonomsku količinu narudžbe . Kod nabave sirovina ili drugih artikla za zalihe. . koja minimizira ukupan trošak zaliha. tvrtka mora također. „Kada“ u ovom slučaju znači količinu do koje se zalihe moraju spustiti kako bi signalizirale ponovno naručivanje EOQ svote. kada se smanjenje ukupnih troškova naručivanja više nego nadomješteno povećanim troškovima držanja zbog velikih prosječnih zaliha. ona nam kazuje svotu koju treba naručiti . EOQ će biti korisno sredstvo za održavanje kontrole zaliha. Slika 10-7.duljina vremena između izdavanja narudžbe za neki artikl i zaprimanja tog artikla na zalihe.troškova zaliha počinje dizati .Količinski odnos ekonomske narudžbe Točka naručivanja : kada naručiti ? Uz poznavanje količine koju treba naručiti . Razdoblje narudžbe . Tačka Q . ona nam kazuje bolju kontrolu nad proizvodnim ciklusom . znati kada treba naručiti . Točka narudžbe – razina do koje zalihe moraju pasti kako bi signalizirale da se trab izdati nova narudžba za popunjenje nekog artikla. Za gotove proizvode .

Posljedica ima za teški upad u sigurnosnu zalihu. Okvir A te slike pokazuje što bi se dogodilo kada bi tvrtka imala sigurnosnu zalihu od 100 jedinica. narudžba od 200 jedinica ponovno je izdata .Sigurnosna zaliha-zalihe koje se d rže u pripravi kao zaštitni jastuk od nesigurnosti potražnje (ili korištenja) i vremena potrebnog za razdoblje narudžbe. Umjesto 5 dana potrebnih za popunjenje zaliha . te kad bi se dogodila očekivana potražnja od 200 jedinica svakih 10 dana. U posljednjem segmentu potražnje korištenje je nešto veće od . te petodnevno razdoblje narudžbe. Pri 200 preostalih jedinica. Pojam sigurnosna zaliha prikazana je na slici 10-9 . Budući da je zaliha bila toliko niska. Razdoblje narudžbe izašlo je na 5 dana. U prvom slučaju vidimo da je stvarno korištenje niže od očekivanog Pri točki nabave od 200 jedinica izda se narudžba za dodatnih 200 jedinica . nardudžba se otovo odmah proslijeđuje.Sigurnosna zaliha i točka narudžbe kada su potražnja i razdoblje narudžbe nesigurni Okvir B ovog prikaza pokazuje stvarno iskustvo naše hipotetske tvrtke. vidimo da se to dogodilo nakon 4 dana. no ovdje je potrebno 6 dana za zaprimanje robe . Točka narudžbe = (Prosječno razdoblje narudžbe X Prosječno dnevno korištenje ) + Sigurnosna zaliha Slika 10-9.

Još jedan čimbenik kji utječe na odluku o sugurnosnoj zalihi jeste trošak nedostatka robe . tvrtka će željeti držati veću sigurnosnu zalihu. što je veća nesigurnost razdoblja narudžbe kako bi se popunile zalihe . Taj primjer ilustrira važnost sigurnosnih zalihe pri ublažavanju nepredviđenih promjena u krištenju i razdoblju narudžbe. veća je nepredviđena promjena u korištenju. Koliko će kompanija biti blizu ideala JIT a. već će i buduća prodaja biti u opasnoti ako kupci odu negdje drugdje po robu. Posljednji čimbenik trošak držanja dodatnih zaliha . kada je sve oszalo jednako.Prikladna svota sigurnosnih zaliha koju treba održavati ovisi od nekoliko čimbenika. Količina sigurnosne zalihe .ovisi o vrsti proizvodnog procesa i prirodi dobavljačkih industrija. Što je veća nesigurnost povezana s predviđenom potražnjom za zalihama. . veći je rizik nedostatka robe . Što je veći rizik nedostatka robe . Bez takvih zaliha tvrtka bi ponestalo robe u dva navrata. Slično tome. POSLOVNA I FINANSIJSKA POLUGA POGLAVLJE 16 Živi se zmaj doista ne ispušta iz vida . Kombinacijom ponovno tih dvaju čimbenika ponovno uzrokuje upad tvrtke u sigurnosnu zalihu. Ne samo da će neposredna prodaja biti izgubljena . Što je veći trošak držanja zaliha to je teže održavati sigurnosnu zalihu. Točno na vrijeme – pristup upravljanja zaliha po kojem se zalihe stječu i ubaciju u proizvodnju upravo u trenutku kada su potrebne.očekivanog . veća je sigurnosna zaliha koju će poduzeće htjeti imati. kada je sve ostalo jednako.

Poslovna poluga – situacija u kojoj poduzeće upotrebljava fiksne troškove poslovanju. profit ovdje definiramo kao profit prije oporezivanja . varijabilnih troškova . Analiza tačke pokrića – primjenjuje se za proučavanje poslovne poluge . Grafikon tačke pokrićaPrikaz odnosa između ukupnih prihoda i ukupnih troškova za različite razine proizvodnje i prodaje. Budući da se bavimo samo troškovima poslovanja . POSLOVNA POSLUGA Fiksni troškovi poslovanja se mijenjau se kada se mijenja količina. profita i prodaje. varijabilni troškovi poslovanja variraju direktno s razunom proizvodnje. Predstavlja tehniku za proučavanje odnosa između fiksnih troškova .ako živite blizu njega . Ta definicija namjerno isključuje kamatu na dug i dividende na povlaštene dionice . Finansijska poluga – situacija u kojoj poduzeće upotrebljava fiksne troškove finansiranja . Sječište crte ukupnih troškova i crte ukupnih prihoda određuje TAČKU POKRIĆA koja . posebno na kamete i dug. Poluga – uporaba fiksnih troškova radi povećanja (ili podizanja) profitabilnsoti . S druge strane.

stupanj poslovne poluge je manji. 000 $ prihoda od prodaje) . Na slici 16. Tačka pokrića poduzeća dostatna je da pokrije njegove fiksne i varijabilne troškove poslovanja.2. ta tačka pokrića je 4. STUPANJ POSLOVNE POLUGE (DOL) kod određene razine proizvodnje (prodaje) jednostavno je postotna promjena psolovnog profita u odnosima na postotnu promjenu u proizvodnji (ili prodaji) koja uzrokuje promjenu profita . EBIT (dobit prije kamate i oporezivanja) – poslovni profit. što je razina proizvodnje dalja od tačke pokrića .1. Matematički tu tačku dobivamo ( u jedinicama) tako da prvo napišemo da je poslovni profit (EBIT) jednak ukupnim prihodima minus varijabilni i fiksni troškovi poslovanja. ..). Koliko blizu tačke pokrića posluje poduzeće. DOL = postotna promjena poslovnog profita (EBIT) ______________________________________ Postotna promjena proizvodnje (ili prodaje) Dakle.ne po svom apsolutnom ili relativnom iznosu fiksnih troškova poslovanja – određuje koliko će njegov poslovni profit biti osjetljiviji na promjene u proizvodnji ili prihodu od prodaje (slika 16.000 jedinica proizvodnje ili (200.je količina prodaje potrebna da bi se ukupni prihodi bili jednaki ukupnim troškovima poslovanja ili da bi poslovni profit bio jednak nuli.

Grafikon DOLa uz proizvedenu u prodanu količinu koja pokazuje da blizina tačke pokrića ukazuje na veću osjetljivost poslovnih profita na promjene u proizvedenim i prodanim količinama DOL – se približava pozitivnoj (ili negativnoj) beskonačnosti dok se prihod od prodaje približava tački pokrića s gornje (ili donje strane) te tačke. FINANSIJSKA POLUGA . DOL se približava 1 .pokazuje sa će čak poduzeće s velikim fiksnim troškovima imati niski DOL ako posuje iznad svoje tačke pokrića . To implicira da se efekat povećanja na poslovni profit . Poduzeće s vrlo niskim fiksnim troškovima imat će vrlo velik DOL ako posluje blizu svoje tačke pokrića . Stupanj poslovne poluge bi se trebao posmatrati kao mjera „POTENCIJALNOG RIZIKA“ koji postaje „AKTIVAN“ samo kada postoji promjenjivost prodaje i troškova proizvodnje . smanjenje prema jednostavnom odnosu 1:1 kako prihod od prodaje raste iza tačke pokrića .2. Poslovni rizik – njegov rizik se predočuje varijabilnošću poslovne dobiti poduzeća EBIT) . Slika 16. Visoki DOL ne znači ništa ako poduzeće održava konstantne prihode od prodaje i konstantnu strukturu troškova . koji je uzrokovan postojanjem fiksnih troškova .2.Slika 16. kako prihod od prodaje raste iza tačke pokrića.

No. ocjenjuje se efektom koju ona ima na zaradu po dionici običnih dioničara . Tačka je pokriće razina EBITa gdje je EPSa jednaka za dvije (ili više) alternative. EBIT. Veličinu poslovne poluge (iznos fiksnih troškova poslovanja ) koju koristi poduzeće . poslovna poluga povećava efekat promjene u poslovnom profitu . U drugoj fazi. Finansijska poluga se stvara izborom. Kaže se da se povoljna ili pozitivna poluga koristi onda kada poduzeće rabi sredstva koja je dobila uz fiksni trošak (dug uz kamatu ili povlaštenih dionica uz dividendnu stopu) kako bi se zaradilo više nego što su plaćeni fiksni troškovi finansiranja . vrlo je rijetko poduzeće koje nema finansijsku polugu. čeličana će zbog svojih velikih investicija u postrojenje i opremu imati veliku komponentu fiksnih troškova poslovanja koja se sastoji od amortizacije.S druge strane. Niti jedno poduzeće ne mora imati bilo kakav oblik finansiranja putem dugoročnog duga ili povlaštenih dionica. analiza efekta finansijskih alternativa na zaradi po dionici . Npr. Prednost finansijske poluge ili kako se nekad zove „ trgovanje glavnicom“ . . Finansijska je poluga je druga faza u dvofaznom procesu povećanja profita. ponekad je diktirana fizičkim potrebama poslovanja poduzćea. poslovna poluga povećava efekat promjena u prihodu od prodaje na promjene u poslovnom profitu.EPS analiza – tačka pokrića . Nepovoljna ili negativna poluga javlja se onda kada poduzeće ne zaradi toliko koliki su njegovi fiksni troškovi finanisranja . dok ponekad poslovna poluga ne.Finansijska poluga obuhvaća upotrebu fiksnih troškova poslovanja. finansijska poluga je uvijek stvar izbora. U drugoj fazi finansijski menadžer ima mogućnost upotrene finansijske poluge kako bi dalje povećao efekat u poslovnom profitu. Umjesto toga mogu finansirati poslovanje i kapitalne izdatke iz internih izvora i izdavanjem običnih dionica. Finansijska poluga se upotrebljava u nadi da će povećati prinos običnim dionicama . EPS – zarada po dionici EBIT – poslovni proft TAČKA INDIFIRENCIJE – razina EBITa koja daje istu razinu EPSa za dvije (ili više) alternativne strukture kapitala . U prvoj fazi.

Iznad te tačke alternativa povlaštenih dionica daje povoljniju zaradu po dionici . . .8 mi. Ispod te tačke alternativa običnih dionica vodi do veće zarade po dionici. Ako je EBIT ispod te tačke . Ne postoji tačka indifirencije imeđu alternative duga i povlaštenih dionica .75 mil $ . Grafikon EBIR-EPS tačke pokrića ili tačke indifirencije za tri alternative dodatnog finansiranja Iz slike 16. dat će veću zaradu po dionici . vidimo da je tačka indifirencije zarade po dionici između duga i običnih dionica na EBITu od 1. Druga strana efekta koji finansijska poluga ima je na rizik.3.8 mil $. alternativa duga daje veću zaradu po dionici.Slika 16.EBIT-EPS tačka indifirencije . . Tačka indifirencije između alternativa povlaštenih dionica i običnih dionica je EBIT od 2. gdje je zarada po dionici za obje metode finansiranja jednaka 1. alternativa običnih dionica . Iznad te tačke .3.

. Stupanj finansijske poluge (DFL) Kvantitativna mjera osjetljivosti zarade po dionici poduzeća na promjene poslovnog profita poduzeća zove se STUPANJ FINANSIJSKE POLUGE (DFL) . to su razlozi upotrebe finansiranja dugom jači.EBIT EPS grafikon indifirencije ili tačke pokrića i EBIT razdiobe vjerovatnosti za alternative dodatnog finansiranja pomoću duga i običnih dionica Za sigurnu razdiobu ( s vrhom) praktično ne postoji mogućnost da EBIT padne ispod tačke indifirencije. Stupanj finansijske poluge (DFL) = Postotna promjena zarade po dionici EPS) ____________________________________ Postotna promjena poslovnog profita (EBIT) Novčana insolventnost – nemogućnost podmirenja dospjelih obaveza . U tom slučaju alternativa duga je previše rizična. što je razina očekivanog EBITa iznad tačke indifirencije . Za rizičnu (položenu) razdiobu postoji značajna vjerovatnost da će EBIT pasti ispod tačke indifirencije . Ukratko. dok je rizik zanemarljiv. i što je vjerojatnost fluktacije pada manja . EBIT EPS analiza tačke pokrića samo je jedna .Slika 16-4. jer je efekat na prinos dioničara velik . od nekoliko metoda koje se upotrebljavaju za određivanje odgovarajućeg iznosa duga koji poduzeće može podnijeti. Može se primjeniti alternativa duga .

UKUPNA POLUGA kada se finansijska poluga kombinuje s poslovnom polugom .Finansijski rizik – sadrži rizik moguće insolventnosti i dodatne kolebljivosti zarade po dionici koja je uzrokovana upotrebnom finansijske poluge . Stupanj ukupne poluge poduzeća kod određene razine proizvodnje (ili prihoda od prodaje) jednak je postotnoj promjeni zarade po dionici u odnosu na postotnu promjenu u proizvodnji (ili prihodu od prodaje) koje uzrokuje promjenu u zaradi po dionici . Dakle . Sažeto . dobiveni rezultat zove se ukupna (ili kombinovana) poluga. Ukupan rizik poduzeća = poslovni rizik + finansijski rizik Koeficijent varijacije zarade po dionici je mjera relativnog ukupnog rizika poduzeća Koeficijent varijacije dobiti prije kamate i poreza . je mjera relativnog poslovnog rizika Razlika između Koeficijent varijacije zarade po dionici i Koeficijent varijacije dobiti prije kamate i poreza je mjera relativnog finansijskog rizika. Kvantitativna mjera osjetljivosti zarade po dionici poduzeća na promjene u prihodu od prodaje poduzeća zove se STUPANJ UKUPNE POLUGE (DTL). Stupanj polsovne poluge (DTL) = (EPS) Postotna promjena u zaradi po dionici ------------------------------------------------------ Postotna promjena u proizvodnji (ili prihodu od prodaje) .

Druge metode analize odgovarajuće finansijske kombinacije kompanije obuhvaćaju usporedbu odnosa strukture kapitala poduzeća drugih kompanija koje imaju sličan poslovni rizik. Stupanj pokrića duga = Dobit prije kamate i poreza / Troškovi kamate + (Otplata glavnice /1. STUPANJ POKRIĆA KAMATE = Dobit prije kamate i poreza (EBIT) -----------------------------------------------Troškovi kamate Stupanj pokrića kamata koji iznosi 1. Teret podmirivanja duga – novac koji je potreban tijekom određenog razdoblja . pokazuje da je zarada samo tolika da može pokriti teret kamata. poduzeće može prodati obveznice kako bi osiguralo novac potreban za otkup dijela običnih dionica koje su u prometu . za podmirenje troškova kamate i otplata glavnice . REKAPITALIZACIJA Promjena strukture kapitala npr.porezna ) stopa.Sposobnost zaduživanja – max iznos duga (i drugi oblik finansiranja uz fiksne troškove ) koji poduzeće može adekvatno podmiriti. obično godine dana. . Jednostavno se zove podmirenje duga.

Tržište kapitalizira neto poslovnu dobit poduzeća i stoga određuje vrijednost cijelog poduzeća . teoretski .Kritična pretpostavka tog pristupa da je ko – konstantna bez obzira na iznos finansjiske poluge . Povećanje. Optimalna struktura kapitala struktura kapitala koja minimizira trošak kapitala poduzeća i tako maksimizira vrijednost poduzeća. Kao rezultat toga. . kombinacija finansiranja dugom i glavnici+om nije važna . „jeftinijeg“ duga upravo je kompenzirano povećanjem zahtjevne stope prinosa na glavnicu ke . TRADICIONALNI PRISTUP (STRUKTURI KAPITALA).teorija o strukturi kapitala prema kojoj postoji optimalna struktura kapitala i prema kojoj menadžement može racionalnom uporabom finansisjke poluge povećati ukupnu vrijednost poduzeća.

Troškovi kapitala i tradicionali pristup strukturi kapitala Pretpostavlja se da ke – raste po rastućoj stopi s finansisjkom polugom . Na grafikontu ta optimalna struktura kapitala prikazana je tačkom X. Ponderisani prosječni trošak kapitala je na najnižoj razini.Slika 17-2. ponderisani prosječni trošaka kapitala ko opada zajedno s umjerenom uporabom finansijske poluge. u cjelosti ne nadnoknađuje uporabu jeftinijih sredstava duga. U početku prosječna stopa kapitala opada zajedno s polugom jer raste ke. već je i ukuona vrijednost poduzeća na najvišoj razinu . Kao rezultat toga. Tradicionalni pristup strukture kapitala implicira da (1) trošak kapitala ovisi o strukturi kapitala poduzeća i (2) optimalne strukture kapitala. Optimalna struktura kapitala nalazi se u tačk u kojoj ko dostiže minimum. dok ki raste samo nakon značajnog porasta finansijske poluge . .

nego ono koje je bez poluge. drugim riječima ukupna vrijednost poduzeća ostaje nepromjenjena. M & M dokazuju da takva situacija ne može opstati jer arbitraža vodi zajedno ukupnu vrijednost tih dvaju poduzeća.3. Napali su tradicionalni pristup tvrdeći da ukupna stopa kapitalizacije ostaje konstantna bez obzira na različite razine finansisjke poluge. vlansici . Kada postoje troškovi bankrota . Troškovi bankrota . S toga. ta se imovina može likvidirati po cijeni koja je manja od njezine ekonomske vrijednosti .Investitori će smanjivati dionice kako poluga raste . M & M zaključuju da poduzeće pomoću finansijske poluge . Ako ne. arbitraža isključuje mogućnost da se savršeni supstituti prodaju po različitim cijenama na istom tržištu . Jednostavno rečeno. Ako tržište kapitala nije savršeno . mogu postotojati administrativni troškovi . S toga vrijednost poduzeća mora biti jednako bez obzira na finansijsku strukturu poduzeća. Buduća ukupna investicijska vrijednost korporacije ovisi o njezinoj osnovnoj profitabilnosti i riziku vrijednost poduzeća se ne mijenja bez obzira na promjene u strukturi kapitala poduzeća. moraju imati jednaku ukupnu vrijednost. Drugim riječima. M & M teza temelji se na ideji bez obzira na to kako se podijeli struktura kapitala poduzeća između duga. poduzeće s polugom će biti manje atraktivno. ne može mijenjati svoju ukupnu vrijednost ili svoj prosječno ponderisani trošak kapitala. Ako postoji mogućnost bankrota. Arbitraža – pronalaženje dvije imovine koje su u biti jednake i kupovina jeftinije u prodaja skuplje. očuvana je investicijska vrijednost. Slika 17. dva poduzeća koja su jednaka u svim aspektima . različite kombinacije duga i glavnice ne mijenjaju ukupnu veličinu kruga . moguća je arbitraža i nezino postojanje uvjetovat će da se na tržištu ta dva poduzeća prodaju po jednakoj vrijednosti . glavnice i ostalih potraživanja . osim u strukturi kapitala .NAČELO UKUPNE VRIJEDNOSTI (Modiliani i Miler) odnosno M & M Tvrde da ukupan rizik za vlasnike vrijedonosnica poduzeća se ne mijenja promjenom u strukturi kapitala poduzeća .

Postoji bezrizična stopa R i premija za poslovni rizik. očekuje se da zahtjevna stopa prinosa na glavnicu iza neke tačke raste rastućom stopom . Isplata dividendi nije porezno priznati rashod. Kako raste finansijska poluga tako se i povećava premija . . Kako se dodaje dug. Kod ekstremno visoke poluge i premija je vrlo visoka. kao što je i prikazano . Uvažavajući troškove bankrota i rastuće vjerovatnosti bankrota porastom finansijske poluge . To znači da je ukupan iznos sredstava koji stoji na raspolaganju za isplati vjerovnicima i dioničarima . Troškovi posredovanja troškovi koji su povezani s nadziranjem menadžmenta kako bi se osiguralo da se menadžment ponaša u skladu s ugovorenim obavezama koje poduzeće iam prema vjerovnicima i dioničarima. Korporacijski porezi – troškovi kamata porezno su priznati rashodi za poduzeće koje izdaje dug. prema M &M . te troškove snosi na kraju dioničari. Jansen i Meckling –teroja i agencijskim troškovima . Za slučaj kada ne postoje porezi – Ovdje je zahtjevna stopa prinosa za dioničare ke podijeljena na dvije komponente . da bez obzira ko ih učini troškove nadzora . Kada nema troškova bankrota .vrijednonosnica kao cjeline dobivaju manje nego što bi dobivali kada nema troškova bankrota . veći ako je upotrebljavan dug. zahtjevna stipa prinosa raste i to je povećanje premije za finansijski rizik. zahtjevni prinos bi rastao linearno .

Finansijska signalizacija – nastaje kada promjena u strukturi kapitala pružaju informacije vlansicima vrijedonosnica .Kada poduzeće ima mali dug . dok se nova emisija dionica smatra „ lošom vijesti „ . investirori procjenjuju kao „dobra vijest“ . Nova emisija duga . . a cijena dionica je maksimalna. Gdje su troškovi bankrota /agencijski troškovi jednaki graničnim koristima neto porezne zaštite . troškovi bankrota su zanemarivi. trošak kapitala je minimalan . Dok se dug sve više upotrebljava ti troškovi postaju sve značajniji. što je prikazano isprekidanom crtom.

dobro vođene kompanije su postale bolje zbog straha od preuzimanja. Ne poznajem dobro vođenu kompaniju koja je preuzeta silom. Zaista. .SPAJANJE I DRUGI NAČINI RESTRUKTUIRANJA PODUZEĆA Poglavlje 23 Vjerujem da preuzimljete kompanije koja nešto treba .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful