1.

UVOD

Pojam korporativne društvene odgovornosti odnosi se na posvećenost kompanija prema etičnom ponašanju i doprinošenju ekonomskog razvoja, demonstrirajući pritom poštovanje prema ljudima, zajednicama, društvima i okolini.1 Danas povećano interesovanje za ulogu biznisa u društvu je promovisano od strane povećane senzitivnosti i svesnosti o etičkim problemima i ekološkim problemima sredine. Problemi kao sto su zagađenje spoljašnje sredine, neprikladan tretman radnika, loša proizvodnja koja smješta potrošače u neugodan i ugrožen položaj su svakodnevna pojava u medijima.U nekim zemljama sve više se razvijaju državne regulative koje se tiču svih ovih pitanja. Takođe standardi i zakoni su tako postavljeni da važe na međunacionalnom nivou ( od strane evropske unije, npr.) Mnogi investitori i menadžeri su počeli da vode računa o korporacijskoj društvenoj odgovornosti i sprovođenju politike preduzeća u tom smislu. Sa druge strane potrošači takođe postaju sve više osetljivi na performanse kompanije na polju društvene odgovornosti , naročito vezano za onu kompaniju od koje kupuju potrebna dobra ili traže usluge. Ovi trendovi su doprinijeli stvaranju pritiska na kompanije i nalažu im da funkcionisu na ekonomskim, drustvenim i ekološki opravdanim strategijama. Pojam društvene odgovornosti često se povezuje i sa pojmom održivog ili opravdanog razvoja, koji se može definisati kao razvoj koji izlazi u susret i zadovoljava potrebe sadašnjice bez ugrožavanja iste te mogućnosti budućim generacijama. Posvećenost društvenoj odgovornosti i aktivnosti jedne firme na tom polju odnose se na one aspekte organizacionog ponašanja firme koji se tiču : zdravlja i sigurnosti, brige za životnu sredinu, ljudskih prava, zatim prakse menadžmenta ljudskih resursa, razvoja zajednice, zaštite potrošača, zaštite radnika, odnosa sa snabdjevačima, poštenosti u poslovanju...
1

http://www.unido.org/fileadmin/import/68947_10_KORPORATIVNA_ODGOVORNOSTAfrodite_Mode_C ollection.pdf

Poslednjih decenija koncept društvene odgovornosti i uopšte poslovne etike postao je jedan od najvažnijih aspekata poslovanja. radnika. Tokom devetnaestog vijeka korporacija kao forma biznisa organizacije rapidno se razvija u Sjedinjenim Američkim Državama. u ranim fazama razvoja kompanija u Engleskoj postojalo javni dogovor. na primjer.itd. zatim . mada je postao naročito aktuelan šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. To je dovelo do toga da se tačno utvrde društvene obaveze i odgovornosti borda direktora... na neki način.1. To je dovelo i do donošenja brojnih zakona i propisa tako da korporacije odgovaraju pred sudom za povredu zakona koji se odnose na zaštitu životne sredine. Tako je. Konkurencija je nalagala da se ide i dalje od nekršenja zakona. zaštitu potrošača..1. Tokom istorije uloge organizacija koje proizvode dobra ili pružaju usluge za tržište često su bile povezane sa političkim.. 2 . postavljanje naseobina. socijalnim ili čak vojnim dešavanjima.. razvijanje bankarskih i finansijskih usluga. jer na tržište se reflektuju moralni i etički osećaji potrošača. Istorijski kontekst Stav da biznis može ili treba imati obaveze koje dosežu dalje od ekonomske uloge pojavio se davno. zatim da pomognu obezbjeđivanje usluga transporta. koji je podrazumijevao da korporacije treba da pomognu postizanje ciljeva društva koji su tada bili istraživanje teritorija kolonija. Sredinom dvadesetog vijeka o društvenoj odgovornosti poslovanja već raspravljaju eksperti iz oblasti menadžmenta.

Ovako su akcionari zapravo samo podklasa svih onih koji na neki način zavise od rada kompanija. Milton naglašava na kraju i poziva na svoju knjigu Kapitalizam i sloboda. snabdevači. godine u The New York Times. da je jedina odgovornost biznisa da obavlja i da se uključi u one aktivnosti koje doprinose uvećanju profita. dovelo je osamdesetih godina do razvijanja novog koncepta korporacijske društvene odgovornosti. Takođe. a menadžeri za tako nešto nisu osposobljeni. On kaže i to da samo ljudi mogu imati odgovornosti ove vrste. Naslov njegovog članka objavljenog 1970. Odgovor u vidu argumenta ZA korporativnu društvenu odgovornost je da korisnici te odgovornosti nisu samo akcionari . pokreta organizovanih radi negodovanja zbog tadašnjeg tradicionalnog korporacijskog menadžmenta koji je bio zasnovan isključivo na ostvarivanju profita. Po Fridmanu menadžeri korporacije su samo nameštenici akcionara i oni imaju povereničku odgovornost da maksimiziraju profit svojih akcionara. potrošači. oni bi morali da se uključe u političke tokove. Kako jedan biznismen da razumije čitavu državnu socijalu politiku i potrebe. odnosno biznis.u glasi „Društvena odgovornost biznisa je da poveća svoj profit”. Kada bi davali novac u dobrotvorne svrhe to bi značilo da oni tuđ novac poklanjaju. kao i okolna zajednica i na kraju šire društvo i svi oni se jednim imenom nazivaju udioničari ili stakeholders. Tako glavna briga menadžera i rukovodioca i uopšte organizacija nisu vise samo stockholders. i pritom da te aktivnosti ne izlaze iz „pravila igre”. On je optužio pristalice ideje društvene odgovornosti da propovijedaju čisti i nepatvoreni socijalizam. Možda najizrazitiji predstavnik i entuzajista tradicionalnog slobodnog tržišta je Milton Fridman. da bi pomagali razvijanje zajednice. već i zaposleni. sada su to svi ljudi koji imaju zajednički interes u grupi aktivnosti.1. a ne kompanije. Stakeholders Pojava brojnih društvenih pokreta šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. 3 .2.

hendikepirani..3. domovi za siromašne.. princip preuzimanja odgovornosti ili princip starateljstva nalaže da bogatiji pojedinci i organizacije preuzmu na sebe ulogu pomagača napredovanja zajednice u cjelini . njegovi uticaji i danas su na djelu ( npr. To je uslovljeno i novim shvatanjima stručnjaka uopšte organizacionog ponašanja i dizajna koje je doživjelo prelaz od statičkog ka dinamičkom shvatanju. Drugi Karnegijev princip. kao što su nezaposleni. bolesni. socijalnim ulogama i nivou društvene odgovornosti koje treba zastupati i sprovoditi. Takođe. kao i da je dužnost preduzetništva da umnoži društveno bogatstvo. Princip dobročinstva. principu milosrća i principu preuzimanja odgovornosti. Endru Karnegi ( 1835-1919) pripada tradicionalnom pristupu društvenoj odgovornosti.Tokom osamdesetih godina dolazi do povećane pažnje korporacija usmjerene ka etičkom ponašanju. od nivoa pojedinca do najšireg nivoa . Ovaj princip potekao je iz Biblije. odnosno milosrđa nalaže članovima društva koji se mogu smatrati 'srećnijim'. 4 . za djecu bez roditelja i razna društva i pokreti. relativno nov pojam u teoriji organizacije i menadžmenta organizaciono ponašanje predstavlja okrenutost ka ljudima i proučavanja njihovog ponašanja. Njegova teorija zasniva se na dva principa. manje 'srećnim'. kao relativno stabilnom okviru koji predodređuje koja su ponašanja dozvoljena u cilju efikasnog poslovanja. sada se omogućava znatno šire razumjevanje funkcije strukture . odnosno . Umjesto insistiranja na regulatornoj funkciji strukture.organizacije.itd. stari . 1. odnosnom finankijski dobrostojećim članovima društva da pomažu onim drugim. ali se isto tako i više oslanja na njihov unutrašnji moral. Teorije korporacijske društvene odgovornosti Moderna teorija društvene odgovornosti je pragmatična i akciono orijentisana. kompanija Dazton Hudson iz Minesote osnivač je kluba 5 %. 1. Opšte govoreći sada se u prvi plan stavlja čovjek. Mada Karnegijeva teorija pripada tradicionalnom pristupu društvenoj odgovornosti. To mogu činiti direktno ili preko institucija ili društava kao što su crkve i bolnice i razne druge organizacije nastale u cilju pomaganja socijalnih problema kao na primer. kljub kompanija koje poklanjaju 5 % svojih neoporezovanih prihoda u dobrotvorne svrhe).sposobnost organizacije da uči da se mijenja i prilagođava i da se razvija.ljudski faktor i prema tome se i sugeriše takozvani situacioni pristuo u menadžmentu koji podrazumijeva kompleksnu ljudsku prirodu.

a na makronivou gledano ono treba da bude filozofska osnova cjelokupnog društvenog djelovanja i da bude polazna tačka za bilo kakvo korporativno učešće u tokovima društva. U drugoj fazi. pravnim i etičkim principima poslovanja ( slobodno preduzetništvo. Preston i Post smatraju da na sve ovo utiče vlada. U trećoj fazi rešenja do kojih su stručnjaci došli se objedinjuju sa politikom kompanije po pitanju tog određenog socijalnog problema. Ta osnova je ujedno i cilj kojem se teži. a to su: društveni principi. vremenom će je i izgubiti. Na mikronivou to su sve veze između preduzeća i okruženja. Robert Akerman predlaže i konkretan pristup rješavanju ovih pitanja i predlaže tri faze kroz koje kompanija treba da prođe u rešavanju nastalih socijalnih problema. Prvi nivo je interakcija između biznisa i potrošača. zapošljavaju se stručnjaci za socijalna pitanja. zatim da definiše ukupan pristup za 5 . On identifikuje tri osnovne dužnosti preduzeća. 5. a redom sve su u vezi sa društvenim principima. utvrđuje koji su aspekti društvenih pitanja povezani sa poslovanjem. 6. 3. jer ako tu moć ne koriste na način koji je u najboljem interesu za zajednicu. Po njima. On kaže da društvo kao cjelina . zaposlenih. Strand oslanja se na Karolove ideje i razvija ih tako što definiše veze između socijalnih principa. akcionara i sve ono što podrazumijeva marketinško polje djelovanja. odnosno država i dominantna javna mnenjska struja. a ne kompanije pojedinačno. Oni uviđaju da realizacijom te interakcije se stvaraju socijalni problemi i da se oni moraju rješavati i to je taj drugi nivo koji predstavlja polje odnosa biznisa i zakona i/ ili morala. a to djelovanje se može posmatrati u okviru dva nivoa. 4. ogleda u ekonomskim.2. pravo na bezbjedno radno mjesto. procesima i politikom: kompanija mora da identifikuje i analizira promjenljiva društvena očekivanja (principi . Arči Karol fenomen društvenog djelovanja vidi kroz tri dimenzije. U prvoj fazi top menadžment prepoznaje postojanje problema i u cilju rešavanja istog. a ta težnja se usitnjeno gledano. procesa i politike. Kit Dejvis u kontekstu Karnegijevog zaključka da moć stvara odgovornost ide još dalje i iznosi teoriju zasnovanu na čeličnom zakonu odgovornosti.odgovornost). predsjednik kompanije usvaja i vodi odgovarajuću politiku. R. Preston i Post su među prvima izneli svoju viziju makrokoncepta korporativne društvene odgovornosti. odnos biznisa i društva odvija se na dva nivoa. društveni procesi i socijalna politika. jednaka mogućnost za zapošljavanje). On smatra da je bolje po kompanije da što pre shvate da 'moć stvara odgovornost'.

). godine.odgovori) 7. – 2006. odnosno vještačke odgovornosti. Ipak. bez prevara i obmana.org/wiki/Milton_Friedman 6 . iako je on antijunak priče o društvenoj odgovornosti. a da biznismen ima društvenu odgovornost prema vlasnicima biznisa i da ne može biti milosrdan i velikodušan kada je tuđi novac u pitanju. on postavlja otklon u smislu da te aktivnosti budu po pravilima 'igre'.odziv).odgovore na promenljive zahtjeve tržišta (procesi . On takođe otvara još jedno interesantno pitanje pišući da biznis ne može imati socijalnu odgovornost. 2 http://hr. Milton Fridman ( 1912.2 Treba još jednom pomenuti ovog poznatog ekonomistu prema kojem postoji samo jedna socijalna odgovornost biznisa u slobodnom društvu. odnosno po pravilima poštenog poslovanja . dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. On kaže da je kompanija jedna vještačka tvorevina i da kao takva može imati neku vrstu osmišljene. američki ekonomist. samo ljudi je mogu imati.wikipedia. a to je da koristi svoje resurse i da obavlja aktivnosti u cilju da poveća svoj profit. i da adekvatno reaguje pri rješavanju socijalnih problema ( politika .

Karnegi. da bi ubrzo otkupio i deo ove kompanije. Uporedo sa kulturnim i intelektualnim razvojem. 1850. u tipičnoj tkačkoj porodici.000 dolara pomoći i za izgradnju Univerzitetske biblioteke u Beogradu. Škotska. godine u uspješnu firmu Adams Ekspres. novembra 1835. Karnegijeva zadužbina je 1926. što će u budućnosti iskoristiti za sklapanje bitnih poslovnih veza. što mu donosi veću zaradu ali i druge prednosti. Karnegi i ekonomski napreduje. godine u Danfermlajnu (Dunfermline). Veliko bogatstvo Karnegi je uložio u dobrotvorne svrhe. Ovim poslovima Karnegi je postepeno akumuliriao kapital.2. uključujući i slobodan ulaz u lokalna pozorišta. godine umro je američki industrijalac škotskog porekla Endru Karnegi. pa je još kao dijete počeo u fabrici pamuka. zapošljava kao kurir u talagrafskoj agenciji Ohio Telegraph Company. na preporuku strica. Zatim slijedi ulaganje od hipoteke na kuću njegove majke u preduzeće za proizvodnju spavajućih kola. Pukovnik Džejms Anderson (James Anderson) mu rado odobrava da se koristi njegovom bibliotekom. a to mu otvara put ka mjestu operatora. kao mlad dosta čita. godine Endru se. te njegova upornost pružaju bitne mogućnosti za napredak. Teška vremena za tkače i strah od gladi naterali su njegovu porodicu da krene put Pensilvanije u potrazi za boljim životom. većinom u osnivanje javnih biblioteka u SAD i Velikoj Britaniji. Endru Karnegi (Andrew Carnegie) je rođen 25. Endru će vrlo brzo upamtiti sva bitna odredišta. 7 . preduzeća i lica. Već u svojih trinaest godina Endru je bio prinuđen da radi. Već u osamnaestoj godini Karnegi lagano napreduje i ubrzo postaje i inspektor u Pitspurg zavodu. U kompaniji njegova sposobnost i spremnost na naporan rad. koji će kasnije biti osnova njegovog uspešnog biznisa. Svoju prvu investiciju Karnegi je uložio 1855. godine dala 100. ENDRU KARNEGI 1919. U toku godinu dana uči da radu na telegrafu i drugim instrumentima.

1901. Samo posmatram šta rade“. sa sedištem u Pitsburgu. Nadalje je Karnegijevo carstvo samo raslo. Dalji njegov put inostrani časopisi opisuju kao američki san. Poznat kao veliki filantrop Endru Karnegi je istakao. godine nastaje US Stil (U. čelika i koksa u svetu.Šta ako uspijm da ostvarim američki san? Endru Karnegi je umro 11. godine Karnegi ulaže u naftnu industriju . Dalje 1892. a zbog potreba ratne industrije potražnja za gvožđem raste te se ubrzo orijentiše i na pokretanje valjaonice čelika. avgusta 1919. da je bogat samo onaj koji čini druge bogatim. Njegova humanitarna djelatnost i veliki broj zadužbina koje je podigao dala je odgovor na pitanje .Steel). Endru Karnegi. godine. a druga njegova vertikalna integracija dobavljača sirovine. Džej Pi Morgan i Èarls Švab. godine osniva Carnegie Steel Company. Zahvaljujući tom Karnegi je sebi osigurao mjesto najvećeg proizvođača sirovog gvožđa. Na njegovoj nadgrobnoj ploči piše: „Ovde počiva čovek koji je umeo da se okruži ljudima pametnijim od sebe”. Jedna od dve velike inovacije “Kralja čelika” u poslovanju je bila jeftina i efikasana masovna proizvodnja čeličnih šina za železnicu.S. objedinjavanjem više kompanija čiji su vlasnici Endru Karnegi. „Što više starim sve manje pažnje obraćam na ono što ljudi govore. US Stil ubrzo postaje prva korporacija u svetu sa tržišnom kapitalizacijom iznad milijarde dolara. Uskoro su stvorene prilike i za širenje te otkupljuje i rivalsku firmu Homestead Steel Works. 8 . u jednom razgovoru o svom bogatstvu.1864.

Naziv “Gilded Age” i potekao je od bogatstava stečenih za tog razdoblja i od načina života kojim je živjela jedna bogata manjina. zlata i srebra zahtjevali su razvoj i poboljšanje transporta. U velikoj su potražnji bili čelik i nafta. Andrewa Carnegijea (u industriji čelika). Kad je francuski premijer Georges Clemenceau došao u posjet. smatrali su oni. rekao je da je zemlja iz faze barbarizma prešla u fazu dekadencije. Život Andrewa Carnegijea oličenje je „američkog sna” . ljudima poput J. iz mjesta Dunfermline. ali i drugim tvornicama diljem Sjedinjenih Država. ali bilo je to i razdoblje tijekom kojega se rodila američka filantropija. P. stiže u Pittsburgh. Cijela ta velika industrija donosila je ogromno bogatstvo.” Evanđelje bogatstva. „Gospel of Wealth. do industrijskog magnata. međutim. I otac-pobornik ravnopravnosti. u Škotskoj. Morgana (u financijama). od 12-godišnjeg dječaka. 1848. a da između te dvije faze nikad nije došla do civilizacije. život milijunaša izgledao je doista razmetljiv i nemoralan. naročito željezničkoga. g. Američka viša klasa svojim je sklonostima i prohtjevima slobodno i neograničeno udovoljavala.” do poslovnog genija koji je stvorio carstvo čelika koje će od Amerike učiniti najnaprednije gospodarstvo svijeta. po riječima Andrewa Carnegijea. i svoj je novac darivao za osnivanje ustanova koje će drugima pomoći da pomognu sebi samima. zazirao je od davanja milostinje. „GILDED AGE” Razvoj i rast industrije i val za valom imigranata obilježili su sedamdesete i osamdesete Sjedinjenih Država. trebalo je tu robu prevoziti do Istoka. Evropa je bila zgranuta. a bogati zapadni resursi drveta. ali samo malom broju pojedinaca.od siromaštva do bogatstva. ali. Johna D. Onima koji su radili u Carnegijevim. rafiniranost joj je nedostajala. davanja u dobrotvorne svrhe. sa posuđenih 20 funti za brod preko Atlantika. i 9 . do „kralja čelika. Proizvodnja željeza i čelika dramatično je rasla. On sam. koji s roditeljima. Rockefellera (u nafti).3. Amerika je možda imala sav taj novac i sve te tvornice.

” Glasno i agresivno Carnegie je i zagovarao ideju da bogati svoj novac moraju vratiti društvima u kojima su ga i zaradili. Mr. poput Carnegijea. razdavao na druge. kraj Pittsburgha. s neobičnim žarom. u svojoj 51. poginulo je sedam radnika i trojica čuvara koje je Carnegijeva kompanija unajmila od agencije Pinkerton. kajat će se samo zbog dva incidenta. u sramoti umire. Ali potom uvijek dodavao. međutim. ističe biograf Joseph 10 . u penzioni plan za učitelje i nastavnike.000 knjižnica. njegovi radnici nisu živjeli životom iz bajki. ali gledano iz današnje perspektive . Te dvije stvari Carnegieja će cijelog života proganjati. i onda to bogatstvo. Čovjeku kojemu je povjerio upravu za svog izbivanja poslao je brzojav “Učini sve što treba. kako će sam kasnije reći. G. u Homesteadu. za “dobro čovječanstva. ona je svom mladom sinu govorila: “Čuvaj penije. sad ste najbogatiji čovjek na svijetu. Carnegie. Možda je na taj način. radišna žena. Nije Carnegie bio ništa gori ili okrutniji od drugih biznismena tog vremena. Ogromno bogatstvo koje je stekao Carnegie je i razdijelio drugima.” I bio je. U cijeloj svojoj karijeri. taj je financijer Carnegieju rekao: “Čestitam. s kompanijom Pennsylvania Railroad. kaže jedan njegov biograf – Joseph Frazier Wall – htio opravdati način na koji ga je stekao. u današnjoj vrijednosti) kulturnim. i za svjetski mir – sve u svemu. pošto-poto.bio je itekako nemilosrdan prema njima. ipak. čovjeku koji mu je i omogućio prvi uspjeh. za Carnegijevog odmora u Škotskoj. G. funte će kasnije čuvati same sebe.” S majkom će Andrew Carnegie i živjeti sve do njene smrti i tek se onda. Iako je sebe vidio kao prijatelja radnog čovjeka. kad je prodao Carnegie Steel J. odigrat će značajne uloge u životu Carnegieja.. sebe i svoju prodica digne iz siromaštva. ne samo u Americi nego širom svijeta). Milione i milione dolara u obrazovanje (preko 3. Morganu. godini. Carnegie je često volio ponavljati onu vlastitu: Čovjek koji u bogatstvu umire. 1900. P.” U nasilju. Druga stvar zbog koje se kajao i koju sebi isto tako nikad nije mogao oprostiti bilo je to što je okrenuo leđa svom mentoru Thomasu Scottu. njegova majka. da štite štrajkolomce koji nisu bili članovi sindikata.. oženiti. preko 350 miliona dolara (vise milijardi. Nešto dominantnija sila bila je možda. obrazovnim.majka-marljiva. doći će do sukoba između Carnegie Steela i sindikata radnika u čeličnoj industriji. znanstvenim ustanovama. Odlučna da. za 480 milijuna dolara. 1892.

ostavio je Americi na stotine biblioteka i zemlju neprocjenjivo obogatio. koji akumuliraju veliko bogatstvo i onda ga mudro razdijele na druge. službeno poznat kao Međunarodni sud pravde. Ali i britanski filozof Herbert Spencer imao je velikog utjecaja na život Andrewa Carnegijea. i ovo: Osim toga. budućnost će biti još bolja od sadašnjosti… zajedničkom dobru najbolje služe oni rijetki. početkom prvog svjetskog rata. Carnegie je bio i prvi koji je pozvao na stvaranje “Lige naroda. to je prikrivao nošenjem cipela s povišenom petom i cilindra. ali Carnegie. kaže jedan njegov drugi biograf. osjećaja. Carnegieja. koji je i sam cijelog života volio učiti i čitati. koliko god to cudno zvucalo. niskog rasta. vraćanje pruža i utočište od ispitivanja vlastite savjesti. akcija. od oca i djeda. Carnegie je prema njemu i formulirao svoje “Evanđelje bogatstva” – materijalni progres ide ruku u ruku s moralnim progresom. Carnegie je duboko i čvrsto vjerovao da je on jedan od tih nekoliko prirodno odabranih i odgovornih za razborito i pametno dodjeljivanje bogatstva.” izgradio je “palaču mira” koja će kasnije prerasti u Svjetski sud. Carnegiejev prijatelj Mark Twain pisao je: Nije ništa manji od Napoleona. ali iz nekog razloga izgleda manji nego što u stvarnosti jest. nacionalnoj i međunarodnoj razini.Carnegie Library sjedište je jednog od svjetski značajnih centara za znanstvena istraživanja. borbom protiv nekih od nižih sklonosti čovječanstva. Jesu li njegove odluke bile mudre ili ne.Frazier Wall. tim i drugim svojim dobročinstvima puno je boljim mjestom napravio. škotskih radikala borbu protiv naslijeđenih privilegija i. David Nasaw. Carnegie Mellon University provodi programe na lokalnoj. Andrew Carnegie bio je div. Carnegie Endowment for International Peace nastavlja sa svojim radom. Samo u Washingtonu . mudrije od onih koje bi izabrana vlada napravila? O tome se može raspravljati. Kako god ga mjerili. Carnegijeve nade za civilizirani svijet mira bile su raspršene. poput njega. 11 . vijeka. industrijalizacija je viši oblik civilizacije od one koja joj je prethodila. motivacija. Jedan od najvećih industrijskih magnata Amerike 19. zaprava običnog radnika. Carnegie je bio sitan čovjek. Ostavio je traga svagdje u Americi. imao je još jednu ambiciju koju je naslijedio od porodice.

a koje siromašne.4.sudbinukompanije. One koje reaguju sporo. biće siromašne. ili koji svojim otporom moguda ih koče. nastojanje da se materijalnim i nematerijalnim podsticajima oslobodistvaralački potencijal zaposlenih. Zadovoljstvo i motivacija zaposlenih postaju ključna pitanja savremene organizacije.” . ZAKLJUČAK Motivacioni pokretači su faktori koji su neophodni za uspJeh promJena i to su: jasna vizija. već koje zemlje brzo. Sve korjenite promjene iziskuju odlično liderstvo. jedinstven i odlučan tim koji promene sprovodi. edukacija učesnika i komunikacija sasvima koji na različitim nivoima treba da sprovode promJene.a koje sporo reaguju na izmenjene okolnosti.One koje reaguju brzo.Zajednički cilj modela i sistema merenja zadovoljstva i motivacije zaposlenih je težnja da se kod svakog pojedinca razvije osjećaj da zaposleni dijele zajedničku sudbinu .dr Zoran Đinđić 12 . biće bogate. “Danas nije pitanje koje su zemlje bogate.

cg 13 .unido.estiem. INTEGRATIVNI MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA. Čukić.optimizam. 2004. Kruševac.net www. PSIHOLOGIJA RADA.org www..org www. www. ICIM – Izdavački centar za industrijski menadžment..LITERATURA Čukić. B.scmn.org www. 2004. ICIM – Izdavački centar za industrijski menadžment.wikipedia. Kruševac. hr. B.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful