You are on page 1of 330

1

O "KURSU O ^UDIMA" ZA[TO "KURS O ^UDIMA"? Da bismo videli {ta je dovelo do pojave KURSA O ^UDIMA, prethodno treba da pogledamo {ta je to {to ga je u~inilo neophodnim. Postoji jedan Ve~ni Zakon koji ka`e da se potreba mora zadovoljiti. Tako i sam KURS nije ne{to hirovito {to je neko, eto, tek tako napisao. To je Bo`iji dar Svom Sinu. Mi moramo videti njegovu va`nost. Kad pristupi{ ne~emu {to je bezgrani~no, ti mu pristupa{ sa po{tovanjem - prijem~iv i smiren - a ne sa znanjem. Negde, duboko u svakom od nas, mora da se pojavio jedan ogroman vapaj za ne~im {to je izvan domena onoga {to je ve} napisano u svetim knjigama - za ne~im {to bi bilo direktno, tako da se odmah mo`e shvatiti. Najve}i deo svetih spisa u svetu prevo|en je i tuma~en. A kada do|e do tuma~enja, odmah se ume{a ljudska misao koja pripada relativnom znanju. A ipak u svakom od nas postoji ~e`nja da se spozna Bog, da se spozna istina, da se spozna mir, da se spozna ljubav - sve ono {to nije dostupno svesnom umu. Mi menjamo vezanost za ljubav, unapred stvoreno mi{ljenje i verovanje za istinu, zadovoljstvo za radost. I te{ko da je iko iza{ao izvan domena tih zamena. Svaki ~ovek misli da voli, da zna {ta je istina. Mi smo tako uvereni u vezi sa svojim unapred stvorenim mi{ljenjima i svojim ose}anjima pa ~ak i u vezi sa svojim ograni~enjima. Ali mi ka`emo da izvan domena na{ih unapred stvorenih mi{ljenja i na{ih ose}anja postoji i ~e`nja da se spozna istina, da se spozna realno, da se spozna bezvremenost na{eg bi}a. Ta nas je `udnja vodila vekovima. Ta je ~e`nja postojala i pre Bude, i pre Isusa, i pre Mojsija, i pre Muhameda. Ta se ~e`nja javlja u trenutku kad se odvajam od Boga. A to stanje odvojenosti je jedino stanje koje poznajem tokom celog svog `ivota. Odvojenost. To je razlog {to postoji ~e`nja za celovito{}u i sveto{}u. Ako sam celovit, sve su stvari re{ene, sve je re{eno. Odvojenost mora uvek imati potrebu za mirom, celovito{}u, za zadovoljstvom. Sve dok postoji odvojenost, postoja}e i ~e`nja. Ta ~e`nja u svakom od nas je ono {to je proizvelo KURS O ^UDIMA. Nikada se nije pojavio sveti spis ovakve vrste. On je na engleskom - na najrazvijenijem engleskom jeziku koji }ete bilo gde sresti. Pod ovim mislim da je taj engleski jezik precizan, ta~an. On defini{e svaku re~. On nije dvosmislen i ne upotrebljava ni jednu jedinu re~ koja nije ~injenica. Zato, on ne propoveda, on samo iznosi ~injenicu. KURS O ^UDIMA uspostavlja direktni kontakt sa ~ovekom. On se bavi pitanjima s kojima se moramo suo~iti u nama samima. A to je stvar koju je ~ove~anstvo dosledno izbegavalo vekovima. Mo`emo uvek ~itati o `ivotima drugih ljudi. Ali nam ne treba Mojsije da do|e i da ponovo razdvoji more. Zato {to se KURS bavi na{im problemima, a ne pro{lo{}u, mi moramo tu pro{lost ukloniti. Ova jasno}a - ovo Apsolutno Bo`ije Znanje mo`e se primiti jedino u sada{njosti. Kad smo u sada{njosti, tad smo istiniti sami prema sebi i tek onda mo`emo primiti ono {to nam dolazi od Apsoluta. Tada smo slobodni od svog na{eg znanja, zato {to onda pro{lost ne mo`e u}i. Kada pro{lost ne mo`e u}i, onda si svetlost samom sebi. A to je stanje koje se mo`e nazvati religioznim. Kad si u sada{njosti, {ta god da je neko rekao u pro{losti, sada vi{e ne va`i. Kada je Isus rekao "Ja i moj Otac smo jedno" (Jovan 10:30), to je bila Njegova istina u to vreme, a nije tvoja kad je ti sada izgovori{. Ako ka`e{, "Ja i moj Otac smo jedno" - zar nije to la`? To su samo re~i ograni~ene na mozak. Neophodno nam je da razumemo {ta je ljudski mozak i {ta on radi. Ljudski mozak je fizi~ki. U njemu je zapisano sve {to se jednom pojedincu dogodilo, sve {to je taj pojedinac do`iveo i nau~io. On je skladi{te. On ne zna ni{ta drugo, osim onoga {to je u njega bilo stavljeno. Tako je on ograni~en na ono {to zna. To je ono {to se zove ljudski mozak. On funkcioni{e sli~no kompjuteru - {ta se u njega stavi, to iz njega i iza|e. Kao {to je poznato, ljudsko bi}e je danas drugorazredni kompjuter, redukovan ni na {ta drugo do na zaposlenje. To je tragi~no.

Mi postavljamo osnovu, tako da zaista mo`e{ postati svestan ~e`nje unutar samog sebe za KURSOM O ^UDIMA, direktnom Bo`ijom re~ju. Mo`emo li do}i do tok intenziteta, tako da postane{ svestan svoje `elje da se izvu~e{ iz ove zbrke zvane znanje, koja je zapravo predrasuda, da `eli{ da se ponovo rodi{, da o`ivi{, da vaskrsne{, da `eli{ spoznati Apsolut - ne unapred stvorena mi{ljenja, ve} ba{ Apsolut. Ljubav je Apsolut. Mozak je ne mo`e spoznati i kompjuter je ne mo`e spoznati. Ti, kao pojedinac, ima{ odgovornost da bude{ mudar i da se ne da{ zavesti. Ti si Bo`ije dete, stvorenje koje je jasno}a stvorila. Nemoj nikada podcenjivati svoj potencijal. Sistemi se uvek raspadaju. Bilo da su rimski ili gr~ki ili britanski - sistemi nikada ne uspevaju. Napoleoni su dolazili i odlazili, a tako|e i Hitleri i carevi. Oni nisu trajni. Ali ljudsko bi}e jeste. Mudrac nikada ne gubi poverenje u ljudsko bi}e i nikada ne veruje sistemima. Nije bitno pod kakvim imenom sistem postoji - na kraju se svi oni pokvare. To je rezultat delovanja vremena na stvari vreme korodira sve, obara sve i kvari sve. ^ak i ako sistem dobro zapo~ne, daj mu vremena i on }e po~eti da se raspada. Svugde je to tako. ^ove~anstvo danas obo`ava bespomo}nost. A u bespomo}nosti nema ni~ega religioznog. Reci mi ko danas nije bespomo}an i ko nije zavisan o nekom drugom. Gde postoji zavisnost, tu nema pravog odnosa. Odnos se nalazi na nivou samog `ivota, a ne na nivou koncepata i ideja. Dati va`nost sistemima, dogmama i ideologijama zna~i ignorisati vlastitu va`nost. Ti si daleko izvan domena svih njih i daleko si ve}i od svih njih. Ti si ve~an, a oni nisu. Kada ljudi zavaraju ljude i navedu ih da veruju u sistem, mo`e{ odmah da vidi{ kraj tog sistema. U svojoj 19 godini, Ralf Valdo Emerson, vide}i pronalazak lokomotive, rekao je da je seme razaranja uro|eno tom napretku. Da li smo sposobni da to uo~imo, ili }emo nastaviti da unapre|ujemo taj takozvani progres? I Linkoln nas je upozoravao. Rekao je da prosperitet pora|a tirane. Da li mo`emo ovo ~uti? Ako bismo to mogli, to bi revolucionisalo na{e `ivote. Moramo do}i do mudrosti da bismo se izvukli iz zbrke u kojoj smo sada. Drogirani smo, ali jo{ uvek idemo dalje. Gde je na{a nezavisnost? Gde je na{a individualnost? Niko nije stvarna individua zato {to nama svima vladaju strah i nesigurnost. Imamo samo jedan mozak i svi smo objekti njegovog uslovljavanja. Strah nije kineski. Niti je bes indijski. Niti je nesigurnost ameri~ka. Iako ih je sve ~ovek napravio. Jednom kad si u strahu, bilo da si Indijac, Kinez ili Amerikanac, uvek }e{ se pona{ati na isti na~in. Da bi bio individua, mora{ se osloboditi straha. Mora{ imati druga~ije gledanje na `ivot. Kako mo`e{ re}i da si individua, kad si `rtva straha, nesigurnosti, besa, pohlepe, ljubomore i svega ostalog? Zavaravali smo se. Vreme je da se probudimo! Ali, da li si to mo`emo priu{titi? Za to je potrebna mudrost. Mudrost je retka. Ona zahteva petlju. Ona zahteva ose}aj dostojanstva, odgovornosti. Mudrost je sposobnost da se ka`e "ne", sposobnost da se ne reaguje. Mudrost je tvoja vlastita ljubav, tvoje vlastito bu|enje. Ona se rascvetava u tebi. Kada si sa mudro{}u, onda zna{ da si svet. A svetac ne pla{i svet. Sveci ni{ta ne organizuju, niti promovi{u bilo kakav sistem verovanja. Oni postaju ljudski i njihovu svetlost je nemogu}e sakriti. Uvek je novo {to oni rade, zato {to je to pro{irenje Izvora `ivota, a nije odvojeno od @ivota. Kada nisi povezan u odnos, onda si izolovan. Tada ti je potrebno zaposlenje da bi mogao `iveti i sve ostale vrste podra`aja da bi mogao da `ivi{ sam sa sobom - pivo, cigarete, televizija, magazini. Sve. Da bi zaboravio na samog sebe. Samo da se ne bi slu~ajno suo~io sa samim sobom. Stalni nemir. Vekovima je ~ovek mislio da }e biti sretan ako ne bude siroma{an. A danas smo bogati, a uz to bogatstvo ide i vi{e psihosomatskih bolesti, vi{e silovanja, vi{e ubistava, vi{e samoubistava nego u bilo koje poznato nam vreme. Kud su brakovi oti{li? Kud je nestalo po{tovanje dece prema roditeljima? A mi jo{ i dalje verujemo u svoje iluzije? Mislimo da }e nam {kolovanje pobolj{ati sudbinu: mo`da se sva `ivotna beda i sastoji u tome {to nismo {kolovani. I tako se ~ovek {koluje. Ali jo{ uvek nema mudrosti. Postajemo bogati, jo{ uvek nema mudrosti. [kolovanost i bogatstvo postali su sredstva za dalje propadanje. Vidi{ li to? Vi{e ratova, vi{e mr`nje, vi{e propagande, vi{e nemira, vi{e smu{enosti. Nemir, rastre{enost. Smu{enost. @ivot je postao prepu{tanje u`icima: rad, sli~no ma{ini, od 9 do 17 za nekog drugog, sveden ni na {ta drugo osim navike i rutine. I planiramo pun udar, naglava~ke, totalno uni{tenje. To je ~injenica. [kolovanost bez mudrosti je samo-razorno. Postoji svet koji je stvorio ~ovek i svet koji je stvorio Bog. @ivimo u svetu koji je stvorio ~ovek. Svet koji je Bog stvorio zahteva mudrost. Nije bitno da li si filozof ili seljak. Mudrost je neophodna da bi se spoznao svet koji je Bog stvorio. Kad bude{ uspostavio odnos sa ovim svetom,

istovremeno time koristi{ i njegove energije i mudrost. A onda spoznaje{ i vlastito dostojanstvo i vlastitu svetost. A sada poznaje{ svoje ve{tine, svoju nesigurnost i svoj strah da ne izgubi{ zaposlenje. A onda pomislimo: "Hm, mo`da religije i mogu pomo}i". Ni religije ne poma`u - ni kabala, ni joga, ni BAGAVAD GITA, ni BIBLIJA. Zato {to mislimo da }emo u~enjem.... Hm, reci mi {ta si nau~io? Mo`e{ li nau~iti mudrost? Mo`e{ li nau~iti da se oslobodi{ straha? Mo`e{ pro~itati o Mojsiju sve {to `eli{, o Iliji ili Danilu. Mo`e{ pro~itati KURAN i mo`e{ pro~itati VEDE ali tvoje ~itanje samo je aktivnost mozga. Mo`e{ ih nau~iti napamet, postati profesor, sve{tenik. A na kraju ne}e{ biti ni{ta drugo do profesionalac. Svetac nije profesionalac. Nikad on nije u svetili{tima u kojima ~oveka indoktriniraju jednim "izmom" za drugim. Kako mo`e{ `iveti u razdrobljenom svetu? Da li mo`e{ biti istovremeno i svetac i hri{}anin? Mo`e{ li biti svetac i istovremeno hinduist? Mo`e{ li biti svetac, a istovremeno ostati musliman? Zahvalan si da je tvoja dosada{nja konfesija poslu`ila svrsi. Iza{ao si iz nje. Postao si univerzalan. Tek tada mo`e{ osloba|ati ~oveka od njegovih predrasuda, od njegovih konflikata. Govori{ o celovitosti, zato {to si i sam postigao celovitost. I tako vidimo religije ne poma`u, bogatstvo ne poma`e, obrazovanje ne poma`e. Tako|e ni sve politi~ke dogme. ^ovek je porobljeniji nego ikada ranije. Ali sada se ~udo dogodilo, posle tolikih vekova. Pravo ~udo. I nekako, mo`e{ li to i zamisliti, mi vi{e ne mo`emo ni da prepoznamo ~udo. Toliko nas je rutina zamorila. Tako smo obrazovani - preko glave - da smo izgubili nevinost! Izgubili smo ti{inu! Ne poznajemo unutra{nju smirenost. Na{e tzv. znanje postalo je na{e ropstvo. I to znanje ne poznaje realnost. Ono zna imena zvezda, metala, drve}a i `ivotinja, ali ono ne poznaje `ivot. I tako se dogodi ~udo. Do|e KURS O ^UDIMA. On nam ka`e da je u~enje neefikasno, i religije, i bogatstvo - ni jedna od tih stvari nije delotvorna. Za{to? Zato {to je jedina delotvorna stvar - primena onog {to se nau~ilo - ono {to nedostaje jeste primena. I tako politi~ar pri~a O ne~emu, ali niko to ne primenjuje. Politi~ari pri~aju o miru, a pripremaju rat. Reci mi koji od njih to ne radi. Da ne radi, ne bi bio u igri. Danas niko ne bi nominovao Linkolna za predsedni~kog kandidata. On bi odbio da potkre{e svoju bradu i da izglanca cipele i obu~e odelo koje mu preporu~i Medison Avenija. On bi bio ~ovek od uverenja koji ne pravi kompromise, koji ima svoj glas. I niko ga ne bi slu{ao. ^ovek sli~an Linkolnu po~eo bi da ti uklanja iluzije. Da li bi? Da bi ti pomogao, po~eo bi da uklanja - da pravi malo prostora da bi te oslobodio ropstva. Ali ti ne `eli{ da se odrekne{ svog sistema verovanja. I to je svugde isto. Ne govorim o odre|enoj zemlji ili narodu. Govorim o tome kako je svugde u svetu. Govorim o ~oveku - ljudskom bi}u. Kako su ga indoktrinirali, bilo u ^ileu, Kini ili Indiji. Nije bitno gde. Ukoliko nisi deo klana, u nevolji si. A mase jednostavno slede, zato {to nemaju svog vlastitog uma. Da bi imao um, mora{ imati mudrost. Tada se ne uklapa{ u sistem. Ima{ svoje vlastite izvore i ono {to radi{ je novo. A onda }e{ ceniti KURS O ^UDIMA zato {to on po~inje sa uklanjanjem. On ni{ta ne promovi{e. KURS O ^UDIMA nam govori istinu. I ~ovek se pita za{to, posle toliko hiljada i hiljada godina, treba da do|e jedan KURS da bi nam rekao istinu. Jesi li ikada o tome mislio? Mo`e{ ~itati BIBLIJU, TALMUD, KURAN i [ASTRE. Svi ovi sveti spisi su vrlo inspirativni i vrlo istiniti, ali KURS je taj koji nam govori istinu tako da je razumemo. Prorok za prorokom je dolazio svetu. U~ili su velike stvari i mi ih obo`avamo, po{tujemo i odajemo im po~ast. Ali, oni su uvek ti koji ~ine te velike stvari, da tako ka`emo. Mi ostali ponovo se gubimo u potrazi za zadovoljenjem i sigurno{}u, uhva}eni u svoje predrasude i aktivnost fizi~kih ~ula. KURS O ^UDIMA n a m a daje klju~eve da prevladamo svet. On nema nikakve simbologije. To je fenomenalno. To je slede}i korak koji treba da se napravi. Onaj Koji je prevladao svet morao je da prona|e na~in da i nama pomogne da u~inimo to isto. To je sli~no dr`anju brata za ruku i njegovo vo|enje ka oslobo|enju od ovoga sveta. Kakva smo mi blagoslovena generacija. To se desilo u na{e vreme, a kako mi malo o tome znamo. U svim svojim eonima `ivota, izabrali smo da se ba{ sada rodimo da bismo bili u ovoj blagoslovenoj generaciji koja mo`e spoznati istinu. Samo ako imamo u{i da bismo ~uli. ^udo je da takva stvar mo`e postojati. Koliko samo sami sebe li{avamo zbog nedostatka sposobnosti da razlikujemo i da cenimo prave vrednosti. To li~i na neku vrstu paralize, ta ~injenica da se ne mo`emo uzdi}i i ceniti ono {to je zaista vredno. Tako smo daleko od zahvalnosti. KURS O ^UDIMA nema imena autora. Neko nam je darovao KURS. Taj se neko izdigao do stanja na

kome se KURS nalazi - prevazi{ao je bezimena imena, postao je Jedno i zato nikada nije napisao svoje ime na KURSU, nikad nije rekao "To sam ja". Vrlo je interesantno da se iz, verovatno, najmaterijalisti~kije zemlje sveta pojavio najve}i dar koji je ~ove~anstvu ikada poklonjen. To prkosi svim zakonima, svim pretpostavkama, svom prosu|ivanju. To li~i na Mojsijevo osloba|anje robova, na ~in guru Nanaka koji je nedodirljive izvukao iz bede, dok nas KURS osloba|a materijalisti~kog mentaliteta. Dugo vremena niko nije prepoznao Isusa. Da bi se prepoznala, da bi se shvatila Isusova veli~ina u Njegovom vremenu, trebalo je posedovati ogroman ose}aj razlikovanja. Da bi se prepoznalo ono {to je ve~no mora se posedovati mudrost, o~i da se vidi. I zbog toga je malo njih prepoznalo Isusa, prepoznalo ko je On zaista bio. Pojava je varljiva. KURS O ^UDIMA do{ao je Novom Svetu da bi ga priveo novoj svesti. KURS nudi primenu. Poma`e nam primenom. Ka`e nam: nije bitan sistem verovanja - da li si budist, hri{}anin, hindu, bilo {ta da si. To nije va`no. Mo`e{ ~itati KURS zato {to ~uda nisu sistem verovanja. ^udo je samo odnos tela prema onome {to ne pripada telu. Ispravka treba da se dogodi unutar tebe, a ne u sinagogi, crkvi ili hramu. Ti si hram Bo`ji, zato {to si ti mesto gde se doga|a preobra`aj. Religije su se organizovale i propovedaju svoje dogme. Budisti podu~avaju budizam. Zar ne rade to? Izvestan ritual, izvestan oblik, izvesna procedura. I hinduizam i hri{}anstvo i tako dalje ~ine isto. Ali niko od njih ni{ta ne primenjuje, oni samo {ire svoje sisteme verovanja. Hri{}anski misionari idu unaokolo i islamski misionari idu unaokolo. Ti i ne zna{ koliko su i oni sami bili deo ratova koji su ih pratili. Kad pre|e{ iz jedne konfesije u drugu, na kraju, zavr{ava{ susretom sa tom silom. Razume{ li? One se sukobljavaju. Prevode}i ljude iz jedne veroispovesti u drugu, ti ih ne povezuje{ sa Izvorom, ti ih povezuje{ jednostavno sa svojim sistemom verovanja. A sistemi verovanja pripadaju mozgu, zemlji. Ono {to ne pripada zemlji daje ti se onda kad si smiren i kada, tako, pripada{ Bo`ijem Umu. Bez smirenosti nikad ne}e{ spoznati ono {to je ve~no, ono {to je realno. U svetu je sve manje smirenosti, a sve vi{e `urbe i pritisaka. I tako nam dolazi KURS O ^UDIMA i ka`e nam da ne moramo zavisiti o drugom smrtniku ili o drugom sistemu. KURS zapo~inje sa tobom. A ti to ne}e{ da veruje{ i to, zapravo, i nije ono {to mi zaista `elimo. Mi `elimo da se bavimo drugim ljudima, tamo, u svetu. Sve }emo u~initi samo da se ne moramo suo~iti sa samim sobom. Postoje dve vrste u~itelja. Jedna vrsta propoveda dogmu - budisti su tako sretni, oni pri~aju o Nirvani; a hri{}ani su sretni pri~aju}i o Bo`ijem Kraljevstvu. Hinduisti imaju svoje Bogove, a muslimani ka`u da postoji sveti prorok Muhamed. Svaka to religija ima. One sve eksternalizuju. Ali da bi ne{to eksternalizovao, mora{ se koristiti mozgom, zato {to za Bo`iji Um ni{ta nije spolja{nje. Za prosvetljeno bi}e ni{ta nije spolja{nje. To je razlog za{to ono mo`e gledati u drvo i videti ve~nu, o~i{}avaju}u vitalnost vode i vazduha. Po{to je jedno sa Bo`ijim Umom, koji ni{ta ne smatra spolja{njim, prosvetljeno bi}e vidi la`nost onoga u {ta se ~ovek uhvatio. Zar ne vidi{? I ono poku{ava da obnovi to ve~no, govore}i: "Pogledaj! Ti si ve~an!" Ali prosvetljeno bi}e ne ka`e da je to ve~no budisti~ko ili hinduisti~ko. Ono samo ka`e - to si ti. Pa tako, i u KURSU O ^UDIMA ti si taj ko postaje va`an. Po{to i ti sam nisi ni{ta manje va`an od bilo kog proroka koji je `iveo bilo kada. Ti si isto toliko deo Bo`ijeg Uma, kao {to je to i takozvani prorok. Jedina stvar koja te razlikuje od proroka jeste da je prorok shvatio tu istinu. Shvata{ li? A prorok je to poku{ao da podeli sa drugim ljudima, govore}i im: "I vi to mo`ete u~initi". "Zaista, zaista vam ka`em: Ko veruje u mene, dela koja ja ~inim i on }e ~initi, i ve}a od ovih ~initi; jer ja idem Ocu svome".(Jovan 14:12). A svetu je jako potrebno da mi to znamo. A onda }emo to mo}i s njim podeliti, automatski. Po~e}e{ {iriti celovitost, zato {to si i sam celovit. Ina~e }e{ {iriti neki sistem verovanja - bilo da je to hri{}anski ili hinduisti~ki, politi~ki ili ekonomski. [ta je to {to {iri{? Ako si sam zbrkan, izabra}e{ konfuznog predsednika. Zbrka mora projektovati zbrku. Konfuzni ljudi biraju konfuzne predsednike vlada. To je tako detinjasto i jednostavno. Za{to mora{ pripadati toj maniji? Za{to ne bi prona{ao svoju vlastitu realnost, svoje vlastite izvore? [ta misli{ gde bi KURS O ^UDIMA trebalo da zapo~ne? [ta bi trebalo da bude startna ta~ka Bo`ijeg Uma? Gde? On mora po~eti sa uklanjanjem. On to mora. Govorili smo o dve vrste u~itelja. Jedan u~itelj {iri sistem verovanja koji ga podr`ava. Taj u~itelj ne veruje u misao MENE PODR@AVA BO@ANSKA LJUBAV. On zna da ga podr`ava njegova crkva. I to je ono {to on nastoji da unapredi. Ja mogu biti vrlo uspe{an u {irenju hinduizma, ~ak i sa svom njegovom nedodirljivo{}u. Ja mogu re}i lepe stvari o karmi i reinkarnaciji i ti }e{ pomisliti : "Hri{}anstvo nema toga. To

zvu~i sjajno!" Mo`emo li se zaustaviti? Mo`e{ li otkriti svoje vlastito ja? To bi zahtevalo ne{to smirenosti, zar ne? KURS O ^UDIMA nema ni{ta za prodaju. On nije sistem verovanja. KURS je Bo`ija Misao. Kad on ka`e MENE PODR@AVA BO@ANSKA LJUBAV, onda je to istina. Ako shvati{ tu istinu, onda je i zna{. Ako samo `eli{ da je intelektualno poznaje{, onda ta istina nije delotvorna. Tako je odgovornost i tvoja i moja. KURS mora zapo~eti - Bo`ija Misao mora zapo~eti - sa uklanjanjem. Uklanjanje zna~i staviti u pitanje zavaravanja u koja smo upali. Da li sada shvata{ tu re~? Uklanjanje. Ne vi{e u~enja, ve} odu~avanja. Stavljanje pod znak pitanja svega {to smo nau~ili. Za{to bi KURS zapo~eo na ovaj na~in i za{to pravi u~itelj zapo~inje na ovaj na~in? Ovo je ~udesno pitanje, zar nije? Za{to pravi u~itelj, za{to Bo`ija Misao, za{to KURS O ^UDIMA zapo~inje sa uklanjanjem, za{to nam ka`e: pogledajte sve te varke? Za{to? Zato {to je realan samo Jedan koji je shvatio istinu - da si ve} sada savr{en. Svaki onaj koji je shvatio istinu da si ti ve} sada savr{en, ne}e i}i da ti prodaje savr{enstvo ili {ta mora{ uraditi da bi stigao do njega. On }e ti re}i: "Pogledaj, ono {to mora{ uraditi jeste samo da ukloni{ sve one mnogobrojne slojeve uslovljavanja koji te ~ine slepim za svetlost". A onaj drugi koji do|e i koji prodaje sistem verovanja ni{ta ne zna o ~injenici da je ljudsko bi}e savr{eno. I tako KURS zapo~inje sa uklanjanjem. Kako on to uklanja? U prvoj se lekciji ka`e SVE ONO [TO VIDIM...NE ZNA^I NI[TA. To je pravi udar. Ukoliko ne dospe{ do skromnosti u vezi sa ovim, bi}e{ i dalje u ratu. Misli{ da sve zna{. KURS ti ka`e da ne zna{. Slede}a lekcija je SVEMU [TO VIDIM DAO SAM...SVO ZNA^ENJE KOJE TO SVE IMA ZA MENE. A to je tako|e ta~no. Kad kupim stolicu, ja je {titim, dr`im se nje i zovem policiju ako vidim da je ti uzima{. Tako ja toj stolici dajem zna~enje. Ali ideje nemaju zna~enja. Poznavanje misaonog sistema koji je ~ovek stvorio nije nikakvo znanje. Sli~no tome kao {to re~ stolica ne zna~i ni{ta to je samo ime dato simbolu - tako su i ideje apstraktne. Me|u idejama, ovo je dobro, a ovo je lo{e, zato {to su one zasnovane na dvojnosti. KURS ne ulazi u dvojnost. Dvojnost je na{ sukob. Ovo li~i na ona dva zen - kalu|era. Trebalo je da pre|u reku. Videli su mladu `enu koja nije mogla da je pre|e. Jedan od dvojice kalu|era stavi je na le|a i prenese na drugu obalu. Posle nekog vremena onaj ga drugi izgrdi: "Ne mogu to razumeti. Nikad nisi ni pogledao `ensku. Nikad je nisi ni dodirnuo. [ta si sada uradio? Kako si to mogao uraditi? Pa ti si kalu|er!" A drugi re~e: "Hm, ja sam je tamo ostavio. A ti je jo{ uvek nosi{". KURS O ^UDIMA nas dovodi do zdravlja koje stavlja sve pod znak pitanja. A stavljanjem u pitanje na{eg sistema verovanja, mi ga time rastvaramo. To je Bo`ija Misao, zato {to Bo`ija Misao mo`e rastvoriti misao koju je ~ovek stvorio. A kada ona rastvori misao koju je ~ovek stvorio, onda si slobodan. Jedina sloboda, kao {to je Toro rekao, jeste sloboda od samog sebe. Kad sam, u pravom smislu, odgovoran za samog sebe, tada sam slobodan od aktivnosti vlastitog mozga i "zemaljske energije" sa svom njenom agresijom i instinktom za samoodr`anje. Kada sam od toga slobodan, onda sam miran. Onda sam u onom stanju smirenosti. Tada ni{ta ne `eli{, po{to nisi od ovoga sveta, jer onda pripada{ Bo`ijem Kraljevstvu. I ne mora{ ni{ta propovedati. Uvodi{ svoju bra}u u ve~nost, a to onda ne napla}uje{, zato {to si prevladao nesigurnost. Tada vi{e nisi deo ljudskog sistema za pre`ivljavanje koji te vodi ka pohlepi, lukavstvu i rutinskom `ivotu.Ti si slobodna li~nost, puna zahvalnosti u svom srcu za slavu stvaranja. ^ak i zemlja stvara najlep{e cve}e u svojoj radosti bitisanja. Sve {to postoji peva u samom stvaranju Bogu u ~ast, nikad ne `ele}i da bude bilo {ta drugo osim onog {to ve} jeste. Drvo je drvo, a plod je plod. Postoji savr{enstvo u jednoj narand`i. Postoji savr{enstvo ve} i u semenu narand`e koje dalje mo`e proizvesti bezbrojne druge narand`e, a u soku postoji izvanredna boja. Boja. Ko poznaje realnost boje? Mo`e{ le~iti ako samo gleda{ u boju samu, samo ako zna{ {ta je zapravo boja. Gledamo na svet o~ima koje ne mogu videti zato {to smo prezauzeti mozgom i mi{lju.

Vreme je da otvorimo o~i. O~i smirenog uma vide ~udo u samom drvetu, vide ~udo u detetu - vide savr{enstvo u svemu. Manifestovani svet mo`e te povezati sa onim {to je savr{eno, ali ti to mora{ videti u svojoj smirenosti. Svrha svega {to je ispoljeno u svetu jeste da te pove`e sa svojim izvorom. A taj je izvor ve~an, sveobuhvatan. Cvet se ne mo`e ostvariti bez meseca, bez meseca on ne mo`e rasti. Cvet te povezuje sa svim {to postoji. Mozak sve razdvaja. Mozak sve odvaja od celine i sve secka. Akcija Bo`ije Misli jeste da sve to ponovo vrati celini. KURS O ^UDIMA zapo~inje uklanjanjem. On stavlja pod znak pitanja na{e sisteme verovanja, pa ~ak i na{e razumevanje. A ipak je njegov pristup milosrdan. KURS isti~e da, ~ak i ako u njega ne veruje{, ~ak i ako ga ne razume{ dobro, to je sve u redu - samo radi jednostavne ve`be i ne pravi od toga probleme. Kako bude{ napredovao po~e}e{ da uvi|a{ da ove jednostavne lekcije dovode do promena koje su sasvim nevoljne. Verovatno je u tim lekcijama vi{e nego {to to shvatamo. Svaki sveti spis ima svoju odre|enu vlastitu vitalnost. Po{to uradimo pribli`no deset lekcija, vidimo da se neke od njih ponavljaju u ne{to druga~ijem obliku. To je sli~no spirali. KURS O ^UDIMA nagla{ava da je to proces Atonementa. Atonement je re~ - religiozna re~ prema kojoj neki ljudi reaguju. On jednostavno zna~i dokraj~enje odvajanja. KURS je proces dokraj~enja odvajanja. I kada se ista lekcija, manje ili vi{e, ponovo pojavljuje izgleda da je onda bolje razumemo. Izgleda nam kao da je mnogo smislenija nego kad smo je prvi put videli. OVE MISLI NE ZNA^E NI[TA javljaju se drugi put kao MOJE MISLI NE ZNA^E NI[TA. Ako mo`e{ re}i po{teno MOJE MISLI NE ZNA^E NI[TA, prosvetli}e{ se. Sad mo`emo videti da mi govorimo mnogo stvari, da mo`emo izre}i re~i, pa mo`emo ~ak i re}i da ih razumemo - da se s njima sla`emo - ali to u stvari ne zna~i bogzna {ta. Ono {to je istinito mora se `iveti. Po~injemo uvi|ati na vrlo blag na~in da problem ne le`i u razumevanju stvari. Mi mo`emo mnogo toga razumeti. Ustvari, dana{nji ~ovekov problem ne sastoji se u tome da on ne zna dovoljno, ve} da zna previ{e. A njegovo razumevanje nije uvek validno. Postoji ogromna provalija izme|u razumevanja i primene i potrebna je iskrenost da bi se premostila ta provalija. Ve}ina svetskih religija inspirisala je ~oveka da `ivi u skladu s Bo`ijim Zakonima ili da se dr`i puta vrline. I svaka religija ka`e manje-vi{e istu stvar: voli svog suseda, budi istinit, spoznaj samog sebe i tako dalje. KURS O ^UDIMA ne zaustavlja se na ovome, vide}i da mi mo`emo ponavljati re~i, a ipak ih ne `iveti. KURS nagla{ava da njega treba `iveti. Primena je ono {to je bitno. Na primer, jedna od lekcija jeste NE POSTOJI NI[TA ^EGA BI SE TREBALO BOJATI. Mi se sada mo`emo svi s tim slo`iti, mo`emo ~ak re}i i da to ~inimo, ali ako je u nama strah jo{ uvek prisutan, to onda zna~i da se mi uistinu s tim zapravo ne sla`emo. KURS nas jako izaziva i jako nam se suprotstavlja. I mi onda, na ovaj ili onaj na~in, opravdavamo ~injenicu da ga ne primenjujemo. Ili ka`emo da smo umorni ili kada bi okolnosti bile druga~ije mi bismo voleli da ga prakti~no primenjujemo - i sve takve stvari. Jako, jako malo je onih koji primenjuju KURS. Vrlo je malo njih koji mogu re}i zaista NEMA NI^EGA ^EGA BI SE TREBALO BOJATI ili koji ka`u bilo {ta {to zaista i misle. To je uistinu alarmantno - da govorimo stvari koje zapravo ne mislimo. MENE PODR@AVA BO@ANSKA LJUBAV. Ako to mo`e{ re}i i to zaista i misliti, a ne samo intelektualno razumevati, onda nema mesta nesigurnosti. To }e onda ~oveku izmeniti `ivot, izmeni}e mu vrednosti, odnose sa drugima, odnose sa svim stvarima. ^ovek onda po~inje da vidi svu mudrost KURSA, po{to on zapo~inje uklanjanjem na{eg znanja koje zapravo uop{te ne poznaje realnost. Misao ne povezuje ~oveka sa realno{}u. A mi smo ti koji smo joj dali svu vlast nad samim sobom. Jedna od naj~udesnijih stvari u vezi sa KURSOM O ^UDIMA jeste ta da on ne propoveda. To je ne{to! Sve{tenstvo celog sveta, najve}im delom, nije ni{ta vi{e u~inilo nego propovedalo koncepte i verovanja, re~i i misli. Da je sve to primenjeno u `ivotu, da li bi onda bilo ratova u svetu? A mi se ose}amo lako i ugodno sa tim nedoslednostima u `ivotu. Hri{}anstvo, sli~no budizmu i hinduizmu i drugim religijama, ka`e da TI NE]E[ UBIJATI. A sve{tenstvo na svim stranama je to previdelo. Potpuno je bezna~ajno samo verbalno razumevanje. Razumevanje postoji samo onda kad se `ivi, kad se primenjuje. KURS ne propoveda, ustvari on ~ak i ne podu~ava, ako se vrlo o{troumno u njega pogleda. Podu~avanje bi opet bilo samo verbalno zar ne? [ta se podu~ava, osim ideja i pojmova?

A najve}i deo nas nikada i nije doveo u pitanje svoju sposobnost da podu~ava. Uzimamo kao samo po sebi razumljivo da nas neko drugi mo`e ne~emu podu~avati. Naravno, ti mo`e{ nekoga podu~avati nekoj ve{tini, ali mi govorimo ovde o realnosti. Neko ti mo`e re}i kako da oguli{ krompir. Ali ukloniti psiholo{ke strahove koje projektujemo i koncepte koji nas dovode u sukobe s drugim ljudima, sasvim je druga stvar. Ako se konflikt nastavlja unutar samog ~oveka, tada je rat i nesloga samo spolja{nja manifestacija tog unutra{njeg konflikta. KURS nema ~emu da podu~ava, zato {to on ne podr`ava zavisnost. Treba staviti pod znak pitanja sva u~enja koja ka`u: ja znam, a ti ne zna{, ili sve{tenik zna, a vernik ne zna, ili neki politi~ar zna, a ti ne zna{. Ako svi oni ne poseduju svoj unutra{nji mir i ako i ti ne poseduje{ svoj unutra{nji mir - onda se svi mi zajedno susre}emo na istom nivou. ^ovek koji poseduje svoj unutra{nji mir nije ambiciozna osoba. Te{ko mo`emo ~ak i da zamislimo na {ta bi taj ~ovek li~io, kakva bi mu bila funkcija u dru{tvu. Verovatno je jedna stvar sigurna, vrlo bi ga brzo strpali u zatvor. Ili mu ne bi dali vizu da do|e u zemlju. Isus bi do`ivljavao te{ke trenutke. Poku{ao bi da nas podseti da ka`emo U BOGA MI VERUJEMO. Ko veruje u Boga? A ipak mi imamo tu frazu koja ve} vekovima cirkuli{e. Kad smo zapo~eli na{e seanse u Fondaciji obi~no smo mirno sedeli, ~esto oko 15 minuta. A tih 15 minuta bilo je vrlo intenzivno. ^ovek po~inje da uvi|a vitalnu va`nost ti{ine, direktno je ose}a{. A to mo`e{ u~initi bilo gde da si, samo ako ti to dozvoli unutra{nje brbljanje, pritisak vremena ili unutra{nji konflikt. Postoje dve stvari na ovom svetu koje sebi ne mo`emo priu{titi, a jedna od njih je ti{ina. Moramo toliko toga da uradimo, toliko smo zapleteni u poslove. Druga stvar je nevinost. Ti{ina ~oveka dovodi do nevinosti. Mo`da tek sada mo`emo da shvatimo KURS O ^UDIMA - on ne podu~ava, ve} dovodi do ti{ine, do nevinosti. To i jeste razlog da se zove KURS O ^UDIMA. ^itanje KURSA - svakog paragrafa, svake re~enice - privodi iluzije istini i rastvara ih. A onda se doga|a ~udo. Molim te, poku{aj da do|e{ do tog stanja u kome se doga|a ~udo. Moramo potpuno izmeniti svoj pristup ~itanju, a malo je ljudi u svetu koji znaju ~itati. ^itanje zna~i uti{avanje uma, a ne gomilanje znanja. Nemamo ispravan odnos sa KURSOM ako gomilamo jo{ vi{e ideja, jo{ vi{e verovanja, jo{ vi{e znanja. KURS mora, pri svakoj re~enici, dovesti do ti{ine, a onda, na kraju, nalazi{ se u sasvim drugom prostoru. U tebi se javlja vitalnost koju nikad ranije nisi ose}ao. Najsna`nije iskustvo koje je ~ovek ikada imao na ovoj planeti jeste vitalnost ti{ine. Re~i ne mogu dodirnuti ti{inu. Ti{ina je stanje u kome se zavr{avaju suprotnosti i u kome dolazi do obnove. U tome nema ni~ega tajanstvenog, niti isto~nja~kog. Za to ne trebaju nikakva sredstva, nikakve tehnike, nikakve mantre. Ono {to zahteva neki metod, dovodi ponovo do preokupiranosti mislima. Sve ono {to upo{ljava um je u suprotnosti sa nevino{}u i ti{inom i samo rasipa energiju. Tako svaka re~enica KURSA O ^UDIMA nudi dar ti{ine i prostora u kome ne{to {to postoji unutar svakog od nas dolazi do celovitosti. To je ne{to {to direktno do`ivljava{. To nije ne{to {to ti neko spolja ka`e. A to je onda ~udesno. Tvoje vlastito direktno iskustvo izmeni}e kvalitet tvog ~itanja KURSA. Tada }e{, govore}i, MENE PODR@AVA BO@ANSKA LJUBAV, insistirati na istinitosti tih re~i. Mislimo da mo`emo u svetu `iveti bez integriteta, bez uverenja, a konflikt se i dalje nastavlja. A dokle god se konflikt nastavlja, neizbe`na je i potreba za sigurnosnim ventilima. @ivot postaje sve vi{e i vi{e ve{ta~ki. I danas se ~ovek suo~ava sa problemom zaposlenja i nezaposlenosti. Za industrijsku ekonomiju i tako ljudsko bi}e nije vi{e va`no - nuklearne podmornice jesu. Ljudi mogu umreti od gladi i mi nemamo novca da ih nahranimo, ali imamo da {aljemo oru`je. Svakog se sata potro{e milioni dolara na oru`je od strane ljudske rase, a u svetu postoji glad, li{avanje. Sve je to suprotno ljubavi. ^itaju}i KURS po~enje{ uvi|ati da je `ivot ve~an i da su i njegovi zakoni ve~ni. Ve~ni zakoni podr`avaju `ivot. Ki{a pada hiljadama godina, svaki dan sunce sija. [ume pre`ivljavaju ve} milionima godina. One imaju svoju vlastitu vitalnost, zato {to im je `ivot uskla|en sa ve~nim zakonima. Njihov `ivot ima svoj vlastiti ritam, svoju vlastitu lepotu. Planete, godi{nja doba, sve je povezano. Ni{ta ne postoji izvan toga. @ivot je jedan. A ~ovek, u svojoj izolaciji, u svojoj odvojenosti, stvara svoj unutra{nji konflikt, koji ima za posledicu iskori{}avanje ~oveka. U celom svetu bogata{i postaju sve bogatiji, a na{ sistem vrednosti sve se vi{e kvari. Tako nas KURS po~inje povezivati s na{om ve~no{}u. Ve} smo ranije rekli da KURS ne propoveda, niti podu~ava, zato {to on stoji na premisi da je ~ovek ve} sada savr{en. A nama je tako te{ko da u to poverujemo. Ustvari, te{ko nam je da poverujemo da na{e misli ne zna~e ni{ta. Mislimo: "Bo`e moj, one ipak ne{to zna~e!"

MOJE MI BEZNA^AJNE MISLI POKAZUJU BEZNA^AJAN SVET izgleda tako izaziva~ki. [okiran si i ne voli{ to, a onda po~inje{ uvi|ati istinitost ovih re~i. KURS O ^UDIMA dovodi u pitanje na{e zaklju~ke, na{e pretpostavke i na{a mi{ljenja u koja smo se uhvatili - u ropstvo znanja. Akcija Ljubavi zna~i - osloboditi ~oveka njegovih koncepata i njegovih verovanja. ^ega drugog tu mo`e biti? Ako si ve} sada savr{en, onda sve {to treba da zna{ jeste ko si ti. KURS potom poduzima drugi korak - budi te i dovodi do tvog vlastitog identiteta (istovetnosti). Ne{to se u tebi de{ava, a da ti to mo`da ~ak ni ne zna{. Po~inje{ uvi|ati: "Moj Bo`e, ovo je fantasti~no! KURS me ne podu~ava. On me ~ini svesnim". Zato {to je Akcija KURSA Akcija Ljubavi. Ona se ne ra|a iz misli, ona se ne ra|a na zemlji. Ona ne uti~e, zato {to je to bu|enje Ljubavi. Ljubav je nezavisna i Ona zato mora i dovesti do nezavisnosti. Podu~avaju}i, mnogi ljudi `ele da se prilagodi{ njihovom sistemu verovanja. To ih jako te{i, oni privla~e pa`nju. Ali to njihovo podu~avanje ne mo`e da bude bez motiva. ^ovekov misaoni sistem nikada ne funkcioni{e bez motiva, zato {to je on uvek nezadovoljan. Samo u Ljubavi nema nezadovoljenja. Jedino je Ljubav nezavisna, zato {to je jedino Ljubav od Boga. KURS O ^UDIMA nema skrivenih motiva ili interesa. On te povezuje s tvojim vlastitim Identitetom - ne samo sa Mojsijem, ili Isusom ili Budom, ili Amerikom ili ovim ili onim. Ti iskora~uje{ iz sveta zato {to ti i nisi od ovoga sveta. I ti prerasta{ sve {to je ro|eno u vremenu. ^ovekov misaoni sistem pripada vremenu. Svo na{e mi{ljenje pripada vremenu. A, na neki na~in, i sam dodir svesnosti da smo ve~ni uklanja sve pritiske. I sve to se ne mo`e posti}i propovedanjem ve} samo bu|enjem. A AKO TI TO POMA@E, ZAMISLI ME KAKO TE DR@IM ZA RUKU I KAKO TE VODIM. UVERAVAM TE DA TO NE]E BITI SAMO PUSTO MA[TANJE. To su Hristove re~i. A ovo obe}anje On izvr{ava u svakoj pojedina~noj dnevnoj lekciji. Svaka od tih lekcija posve}ena je i blagoslovena. Po~inje{ da menja{ stavove. Ja~a{ svoju snagu, samopouzdanje i veru. KURS govori pojedincu: ti to sve jo{ mo`e{ u~initi. Sistem to ne mo`e u~initi, ali ti mo`e{. Kakav Bo`iji dar! Za svakoga - ti to mo`e{ u~initi. KURS saop{tava Bo`ije Zakone koje moramo razumeti da bismo do{li do mira i do smirenosti. U uvodu Teksta se ka`e da i ja i ti imamo jedan izbor, a taj je izbor - k a d a `elimo da nau~imo te Bo`ije Zakone. A sam KURS je {kolski program. On ne iznosi nikakvu dogmu. On govori o ve~nim zakonima koje smo izgubili iz vida. Uhva}eni smo u ideje. KURS nas uvodi u na{u vlastitu svetost, a bez te svetosti, ovaj je svet u haosu. KURS O ^UDIMA obuhvata sve religije. Ni{ta nije izvan njega, isto tako kao {to i ni{ta nije izvan tebe. KURS dokraj~uje izlomljenost i dvojnost izme|u tebe i Boga. On ka`e da je Bo`ija Volja istovremeno i tvoja volja. KURS je Bo`iji dar Svom Sinu i on ti govori istinu. To nisu koncepti. To nisu teorije. To nisu ideje. A kada po~ne{ to da otkriva{, po~inje{ da se zaljubljuje{ u re~i istine. Menja nas i samo ~uvenje ovih re~i. ^ovek se preobra`ava i samim tim ~uvenjem. I zato KURS ~itaj srcem. Samo je jedna lekcija dnevno. Izjutra ~itaj lekciju. A onda se seti svoje vlastite Realnosti. To se}anje ne zna~i da svaki sat treba samo da misli{ o lekciji. To prise}anje stvarno zna~i da sve~ano izjavljuje{ da si oslobo|en vremena, spoljnih pritisaka i od sveta iluzija i nestvarnosti, zato {to se usu|uje{ da se priseti{ da si ve~an. A onda mo`e{ re}i MIR MOME UMU...I vreme te ne mo`e dota}i. Vreme ne mo`e dota}i mir. Nikakve okolnosti ne mogu napasti na NEKA SVE MOJE MISLI BUDU SMIRENE. Ni{ta ne mo`e napasti smirenost. A to je ne{to {to nam je uro|eno. Neophodno nam je da otkrijemo ono {to je ve~no. Upravo kao {to uspostavlja{ kontakt s KURSOM izjutra, koji o`ivljava se}anje tokom dana, tako isto, pre nego {to ode{ u postelju, sedi tiho, mirno spokojno i ~itaj Tekst. Ako tako bude{ radio, u toku jedne godine prona}i }e{ svoju funkciju. Ono {to je nerealno ne}e te vi{e ugro`avati. Po{to otkrije{ svoju vlastitu realnost, onda }e{ nju i pro{irivati. I ne}e{ vi{e stvarati uzroke, ne}e{ morati da pripada{ ni~emu. Postaje{ svetlost. Postaje{ deo onoga {to je Univerzalno. Oslobo|eno bi}e donosi spasenje svim ljudima. A mi svi imamo taj potencijal. Tako, gde god da si, {ta god da radi{, po~ni da stvara{ malo prostora. I kako bude{ po~eo da budi{ vlastite potencijale, tako }e se menjati i spolja{nje okolnosti. Same od sebe. Tvoja vlastita mudrost zna}e {ta je ispravno. I bilo kada da se na|e{ pod kakvim pritiskom, mo`e{ re}i:

MIR MOME UMU. NEKA SE STI[AJU SVE MOJE MISLI. Jednom kad se misli uti{aju, onda nema ni problema, zato {to energija smirenosti sagoreva sve {to je nerealno. Sli~na je svetlosti koja rastapa tamu - raspr{uje je. Smireni um je Bo`iji Um. On je apsolutno nezavisan od suprotno-sti. Onda i jeste u miru. A svetu koji je u nevolji, vrlo je potreban smiren ~ovek. Mo`emo li zapo~eti na ovakav na~in? Onda je gotovo s onim {to volimo i {to ne volimo. Ima li kakvih problema? Kako mo`e biti problema u `ivotu? Bilo kakvih pitanja? To je ista stvar. Mir i spokojstvo ne znaju za probleme, nemaju nikakvih pitanja i ne pirhvataju nikakve odgovore. Po{to su slobodni - od ideja.

Tara Sing PRISTUP ISTINI: KAKO ^ITATI "KURS O ^UDIMA" Kroz kakvu pripremu vi treba da pro|ete, prijatelji moji, da bi komunicirali s Bo`ijim Mislima? Kakvu iskrenost, kakvu ~isto}u treba da unesete u svoje vlastito ja, u svoje vlastito stanje svesti? Sa kakvim po{tovanjem treba da pristupite Bo`ijim Mislima? Sa kakvim stavom? Tako da biste do{li u potpuno razli~ito stanje bi}a, u poniznost koja mo`e re}i: "Do{ao sam da primim". [ta je poniznost? Uklanjanje svog vlastitog misaonog sistema, uklanjanje "mene i mog". Zar to nije tako? A onda si skoro u meditaciji, upravo zato {to pristupa{ Bo`ijoj Misli. TVOJ ME MIR OKRU@UJE, O^E. GDE GOD DA IDEM, I TVOJ JE MIR SA MNOM. OVAJ MIR SVOJOM SVETLO[]U OBASJAVA SVAKOG KOGA SRETNEM. JA DONOSIM OVAJ MIR SAMOTNOME, USAMLJENOM I UPLA[ENOM. JA DAJEM TVOJ MIR ONIMA KOJI PATE ZBOG BOLA ILI TUGUJU ZBOG GUBITKA ILI MISLE DA SU LI[ENI NADE I SRE]E. PO[ALJI IH MENI, O^E MOJ. DOZVOLI MI DA SA SOBOM DONESEM I TVOJ MIR. JA ]U SPASTI TVOG SINA, KAO [TO JE TVOJA VOLJA, KAKO BIH I SAM MOGAO PREPOZNATI VLASTITO PRAVO JA. I TAKO MI IDEMO U MIRU. CELOM SVETU PREDAJEMO PORUKU KOJU SMO PRIMILI. I TAKO MI DOLAZIMO DA ^UJEMO BO@IJI GLAS, KOJI NAM GOVORI DOK MI DALJE PRENOSIMO NJEGOVU RE^, ^IJU LJUBAV MI PREPOZNAJEMO ZATO [TO ME\USOBNO DELIMO RE^ KOJU NAM JE ON DAO. Hajdemo malo porazgovarati o KURSU O ^UDIMA i o ~itanju knjiga. Jedna lekcija iz Radne knjige ka`e: VOLIM TE, O^E, I VOLIM TVOG SINA. I svi mi mislimo da znamo {ta ovo zna~i. Ali - da li znamo? Da bi se spoznala istina neophodno je po{tenje. Pretpostavljam da bi se petogodi{nje ili {estogodi{nje dete moglo nau~iti da ovo pro~ita, i petogodi{nje i {estogodi{nje dete tako|e mo`e re}i "Ja te volim" i "Ja volim mog psi}a" i tako dalje. Sve dok se zadovoljavamo samo re~ima - a mnogi od nas to ~ine - nikada ne}emo znati {ta ovo stvarno zna~i. I kako se moglo desiti da mi nismo sami sebi postavili ovo pitanje? Tako ~esto koristimo re~ "ljubav", ali te{ko da imamo bilo kakav pojam {ta ova re~ stvarno zna~i. Pod ovim mislim na ono {to stoji iza re~i. Na aktuelno stanje ljubavi. Svako pojedina~no znanje zna~i ne{to spolja{nje u odnosu na ovo stanje. Svaka pojedina~na re~ - uklju~uju}i i samu re~ "ljubav" - ne{to je spolja{nje u odnosu na aktuelno stanje ljubavi. A to je upravo ono {to ljubav jeste. To je stanje koje nije zara`eno re~ima. Ovo stanje obnavlja samo sebe celo vreme, u svakom deli}u sekunde. U svakom deli}u sekunde planeta rotira. Ti zna{, energija. Da li je mo`e{ zamisliti? Koliko samo milijardi udisaja se udahne svake sekunde? Mo`e{ li videti energiju koja se nalazi iza tih udisaja? To je ono {to Ljubav jeste. Ova vrsta energije. Prvi udar ove energije rastapa sve re~i i dovodi do nevinosti, do sveta~ke ~isto}e. I mo`da samo svetac ima pravo da se koristi ovom re~ju i niko vi{e. Sve dok budemo i dalje koristili re~i, a bez znanja o realnosti koja se nalazi iza re~i, nikada ne}emo mo}i shvatiti {ta nam govori KURS O ^UDIMA. Na{e ~itanje nije uop{te ~itanje. Vekovima smo u~ili da u~imo sve vi{e. Ova manija da uvek `elimo vi{e jeste ono {to vlada na{im `ivotom. Uvek to `eljenje da se ima vi{e i vi{e. Bilo da se radi o stvarima, bilo o prijateljima, bilo o imetku, bilo o tzv. znanju.

10

Svaka pojedina~na stvar - `elimo da je imamo {to vi{e. I tako smo postali `rtve te "vi{osti". Ali to je funkcija mozga! To je prva stvar koju }e ljubav otkriti. Mozak je gladan vi{osti da bi sa~uvao opstanak svoje preokupacije. On ~ak pretenduje da govori i o ljubavi, ne poznaju}i je. To je iluzorna ljubav. Ona nije realna. To je ljubav sastavljena od re~i. To je samo frazeologija. Mi ne mo`emo ~itati KURS O ^UDIMA sve dok smo pod vla{}u ideja, zato {to Kurs nije ideja. On nije apstraktan. On ne govori o teorijama. On govori o aktuelnosti tog stanja svesti - to su re~i izre~ene iz te aktuelnosti, iz tog Stanja svesti. A svrha re~i koje su izre~ene iz tog Stanja svesti jeste da dovede i tebe i mene u to Stanje. Bo`iji ~ovek dolazi do smirenosti - do smirenog uma zato {to je uspeo da svojim pogledom prodre kroz varke misli. A jedna od lukav{tina koje on vidi jeste da on nikada ne mo`e ne{to nau~iti. Ovo }e te malo {okirati. Prva stvar koju smirenost otkriva jeste da ~ovek ne mo`e ne{to nau~iti - da je takozvano u~enje samo manija ~ovekova za samo-popravljanjem. ^ovek je ve} savr{en, ali on misli da nije. Pa je tako i svo njegovo u~enje samo prepu{tanje u`itcima. A mi ne volimo da nam se to oduzme. Postali smo ovisnici o svojoj preokupaciji da imamo sve vi{e i vi{e. Ova funkcija mo`dane aktivnosti, mozga-kompjutera jeste prva stvar koju Bo`iji ~ovek otkriva. Kakav iznena|uju}i fakt. Shvatanje ove ~injenice dovodi ga do smirenosti. Dodirnuo je istinu, do{ao je do otkri}a u svojoj nutrini, do{ao je do onoga "spoznaj samog sebe". Ovaj je trenutak, trenutak ve~nosti. [to god da `ivo bi}e iska`e u ovom trenutku smirenosti deo je ve~nosti. Um koji se oslobodi od svih iluzija i varki dolazi do smirenosti. On onda otkriva da su bezna~ajne sve one re~i koje pripadaju idejama. Te su re~i la`ne. Ideje nemaju nikakve vrednosti. Istina je ne{to potpuno razli~ito. Istina se izgovara stanjem bi}a. Bilo koja li~nost kojom vladaju ideje - a ve}ina nas spada u ovu kategoriju - `ivi nestabilnim i neispunjenim `ivotom. U dana{njem svetu mnogo je {kola - svugde postoje univerziteti. A `ivimo i u izobilju. Pogledajte kakve su posledice ovoga. ^ovek na ovoj planeti nikada nije bio tako iscrpljen. Svoju nervnu energiju tro{imo na ispunjenje sve ve}ih i ve}ih `elja, na sve vi{e ideja i sukoba, na sve vi{e trvenja, dvojnosti, konflikta, frustracija. A i sama planeta je umorna. Otrcana. ^ak i seme gubi svoju vitalnost. A seme ne pripada vremenu. Seme je ve~no. Mo`e{ ga sa~uvati hiljadu godina i ono ne stari. Ali sada, sve je otrcano i umorno. I mi smo tako sretni kad sretnemo bilo koga ko nam prodaje mir i tamjan. A onda, jednog dana - dolazi do erupcije vulkana u tvojoj nutrini i ti pobesni{ i mira nema. Mir pripada jednoj drugoj vrsti ~isto}e koja ne zavisi od ideja. Govorimo o smirenom umu onoga ko je uvideo i koji zaista shvata da mozak `eli sve vi{e i vi{e, da mozak misli da mo`e ne{to nau~iti. A danas smo zapali u te{ko}u da ~ak i ne znamo kako da se ne~ega odu~imo. Nestalo je spontanosti, nestalo je nevinosti. A "znanje" nam ne ostavlja nikakvog izbora. Ono samo ide sve dalje i dalje, ono je tako ubrzano. Moramo nau~iti da iskora~imo iz zamaha napetosti i aktivnosti. Napravite malo prostora u svom `ivotu. Zapo~nite jednostavno. Zapo~nite spolja - iako uistinu ne postoji ni spolja, ni iznutra. Tu zapo~nite. Ostavete na stranu malo vremena kad se mo`ete opustiti. Dajte samom sebi pauzu, za ime Bo`ije. Dobro se odmorite. Moglo bi da bude te{ko dokraj~iti projekcije ili se ~ak samo i boriti s njima. Za to je potrebno po{tenje i hrabrost, ogromna mudrost i snaga. Tako je lako ~itati novine. Lako je re}i: "Dozvoli mi da telefoniram to i to". Tako je lako postati dobro~initelj. Mo`e{ li staviti sve svoje projekcije ustranu, bar za jedan sat? Spoznati sebe samo jedan sat? Ako mo`e{, onda }e{ ne{to prona}i u svojoj nutrini - kad se oporavi{, opusti{ i kada tvoj um ne bude projektovao. A ako zaspi{, zaspi. Ne brini o meditaciji. Kao prvo, budi dobrostiv prema samom sebi. Ne te`i da radi{ meditaciju sve vi{e i vi{e. I tako je ne}e{ prona}i. Budi ljubazan sa samim sobom. Neka te neko dobro izmasira, a onda i ti njega izmasiraj. Potrebno nam je da iskora~imo iz iscrpljivanja i iz pritiska svojih vlastitih projekcija. Na|i izvesno vreme da se pozabavi{ Kursom iz relativno smirenog du{evnog stanja u kome ima{ dovoljno prostora. Ne `uri se da pro~ita{ slede}u re~enicu iz Kursa. Napravi dovoljno prostora ne samo da bi mogao da ~ita{ re~i, nego i da iskoristi{ energiju istine koja se nalazi iza tih re~i. A onda }e{ videti kako }e Kurs poja~ati tu smirenost. Mo}i }e{ spoznati realnost - a ne samo re~i. Ova }e realnost poja~ati mir i probuditi Bo`anske Sposobnosti. Probuditi tebe. A bu|enje ne `eli vi{e bilo {ta da u~i. Ovo bu|enje je toliko

11

slatko, toliko divno, toliko puno energije. Ukoliko se ne probudimo za ovu stvarnu unutra{nju radost, nastavi}emo da tra`imo, da `elimo i da ~eznemo za ne~im spolja{njim. Ali ova radost je u na{oj nutrini. Ovo {to je unutra nezavisno je od ideja. Ono je nezavisno od svih spolja{njih stvari zato {to je ljubav ne{to stvarno, a sve spolja{nje stvari su samo ideje. A onda, {ta god da uradi{ postaje izraz tvoje dobrote i smiruje drugu osobu. Ti shvata{ da je tvoja vlastita dobrota zapravo dobrota koju ti daju Bo`anske sile. Po~inje{ da shvata{ da nisi odvojen. A onda vi{e ne}e{ suditi drugima koji se od tebe razlikuju samo zato {to imaju neke druge ideje. Nikada ne stvara{ zaklju~ke, zato {to u trenutku kada ne{to zaklju~uje{, ti istovremeno i osu|uje{. U trenutku kada ne{to sudi{, istovremeno time vr{i{ nasilje. Upada{ u zamku znanja. Zadr`i svoju nevinost. Nevinost mo`e slu{ati i mo`e voditi ra~una o mirnom tihom glasu iz nutrine. Nevinost mo`e slu{ati i voditi ra~una o KURSU O ^UDIMA. Kurs je svet. On je posve}en. Korak po korak on te dovodi do tvog vlastitog savr{enstva, tvoje vlastite svetosti. On te ne ~ini zavisnim od bilo koga. On te uvodi u samodovoljnost. A onda, {ta god da uradi{ bi}e pro{irenje Boga. U tome vi{e ne}e biti "tebe". I to }e biti ne{to najradosnije {to }e uticati na ovu planetu jo{ u vekovima koji dolaze. Zato {to trenutak istine ima mo} da zauvek vibrira na ovoj planeti. A time se KURS O ^UDIMA isklju~ivo i bavi. Svaka pojedina~na lekcija Kursa dovodi do tog stanja svesti, do Bo`ijeg Uma. Svaka pojedina~na lekcija. O~ito, postoji i druga~iji na~in da se Kurs ~ita i da mu se pri|e. Mi mu moramo pristupiti s po{tovanjem. To nije samo tek ne{to {to radi{ kao {to radi{ i ostale stvari. Kako bi pristupio Kursu? Naglo bi uzeo knjigu - bacao bi je tamo-amo - ~itao je - navukao cipele - "Treba da idem". Ako ovako postupa{, to zna~i da poku{ava{ Kurs smestiti u svoj model i na~in `ivota. Ako ima{ neki program i `eli{ i Kurs u njega smestiti, ti onda nisi pogodan ni spreman da se podesi{ na Bo`iji Um. Ti mora{ uvideti sva ova zavaravanja. Da li si voljan da sve ovo susretljivo utvrdi{? Negde u dubini du{e, ne mislim da se mogu promeniti, ali ja `elim sebe popraviti. I sada smo dobili komplet knjiga koji se zove KURS O ^UDIMA i ja ga ~itam i imam neke ideje o njemu. Onog trenutka kada Kurs reduciram na puke ideje, on se onda vi{e ne razlikuje od bilo ~ega drugog. Da li si ikada i ~inio bilo {ta drugo? Bilo da se radi o BIBLIJI, o KURANU ili o VEDAMA ili VEDANTI, o bilo ~emu, zar nismo sve to reducirali na puke ideje? A ono {to sam ja, nastavlja se. Ni{ta ne prekida to. U dubini du{e moramo uvideti da moramo umreti za ego. Govorimo o tome kako pristupiti KURSU O ^UDIMA. Mnogo zavisi od toga kako ga ~itamo i te{ko da sam ikada sreo nekoga ko bi znao kako da ga ~ita. Mi ~itamo re~i, ali re~i nisu stvar koju predstavljaju. Re~i samo ne{to predstavljaju. Re~ "ljubav" nije ljubav. Re~ "Amerika" sama po sebi ni{ta ne zna~i. Re~i su apstraktne. Na{e re~i imaju zna~enje samo na nivou nerealnosti, na nivou stvari koje smo projektovali. Prema tome, mi nismo stvarno misle}i ljudi - ljudi koji mogu rastvoriti svoju apstraktnu misao. To zahteva jednu druga~iju vrstu ~itanja, jednu druga~iju vrstu mi{ljenja, jednu druga~iju vrstu svetlosti. Da li pristupa{ KURSU O ^UDIMA zato {to zaista `eli{ iskora~iti iz ove stalne u`urbanosti koja ti ne dozvoljava da se smiri{? Da li zaista `eli{ da uti{a{ mozak, da vidi{ njegove varke i iluzije i da ih dokraj~i{? Da li se mo`e{ dovoljno pobrinuti kako bi do{ao do druga~ijeg stanja svesti? Da li mo`e{ ~itati Kurs sa takvom bri`ljivo{}u ili sa takvim intenzitetom koji mo`e do}i do stanja tihog uma? Ti mora{ sebi postaviti neku vrstu izazova. A mi ne izgleda da to ~inimo. Ako postoji ovakva nasu{na potreba, onda tvoj odnos sa Kursom postaje druga~iji. Ali ako je taj odnos povr{an, onda ti Kurs mo`e{ ~itati, ~itati i ~itati. I ljudi ga ~itaju i opet ~itaju. Ti mo`e{ re}i da ili KURS O ^UDIMA nije efikasan, ili da ti sam radi{ ne{to {to nije dovoljno dosledno. Ali da bi rekao da Kurs nije efikasan, ti mora{ u samom sebi do}i do neke vrste celovitosti. Ti ne mo`e{ biti delimi~an i re}i da Kurs nije efikasan. Uop{teno govore}i, mi ostavljamo stvari na pola puta, ni ovde ni tamo. Pola mleko, pola voda. Da bismo izmenili svoj na~in `ivota, moramo do}i do toga da jako volimo ono {to radimo. Da budemo vrlo ozbiljni. To je ono {to nedostaje. Tamo gde nema ozbiljnosti, stvari postaju ritual, zato {to mozak voli naviku. Mozak funkcioni{e rutinski. On nije lenj, on voli rutinu, on nastavlja da misli i onda kad ne treba da misli. Mozak nije jako inteligentan. Da bismo se oslobodili povr{nosti, moramo svoju pa`nju ne~emu pokloniti. [ta je to {to voli{, za {ta se zaista brine{? Gde je to svojstvo po{tovanja, pri ~emu ne poku{avamo stalno da stvari prilagodimo svojoj rutini? Svaka re~enica Kursa suo~ava nas sa ovim izazovom. Ali ni ti, ni

12

ja nemamo vremena. Nemamo prostora. I verovatno, pa makar i ne mario za ovo {to ka`em, mi ne `ivimo ispravno. I tako rasipamo svoje energije. Tako, kad nam se pojavi izazov, onda ga ili odga|amo ili po~injemo zevati: "Jednog }u dana to u~initi". To je sli~no onome {to ka`e i Hemingvej: "Sutra ja mogu sve u~initi". To je pravo smetli{te. Da li si voljan da napusti{ kompromise? Ako jesi, onda postoji hitnost. Da li po~enje{ uvi|ati o ~emu ja govorim? Hitnost ~oveka dovodi do pa`nje. A mi ne mo`emo do}i do pa`nje sve dok nema hitnosti. I tako moramo videti {ta je to {to nam donosi hitnost. Kad je pred tobom sve~arka, onda ti je hitno. Za{to pravimo kompromise? Ne mo`emo ~itati Kurs ako ne budemo shvatili {ta je kompromis. Kompromis stvara suprotnosti. To je klju~. Ova vam mala pri~a mo`e preneti poentu. Ja sam do{ao iz jednog indijskog sela u kome nema ba{ mnogo ljudi koji su i{li u {kolu. Mi smo imali {kolu u selu, ali smo se radije igrali nego i{li u {kolu. Neki su roditelji, pak, bili vrlo osetljivi na to da njihovo dete ide u {kolu. Posle ovog stepena {kolovanja, ono bi i{lo u {kolu u malom gradu koja je bila udaljena 5-6 kilometara. A posle toga - gimnazija. Ako bi i{lo u koled`, bilo bi tri do ~etiri godine odsutno od ku}e i dolazilo bi ku}i tokom ferija. I bilo bi dobro obu~eno itd. Svako iz sela bi u njega gledao. Imao bi oko sebe druga~iju auru i, da tako ka`emo, ne bi bio vi{e seljak. Bio bi profinjeniji. I sa sobom bi dete onda donelo razne vrste engleskih re~i i pro~italo bi o ovoj ili onoj stvari i mi bismo se svemu tome jako ~udili. Ovaj {kolovani bi imao informacije o stvarima, ali nikad ne bi znao stvar. To je Gospodin Obrazovanje. Ljudi bi govorili: "Utro{io si 14 godina i jo{ uvek si sebi~an? [ta si onda nau~io?" ^itavo bi selo bilo {okirano time da se on jo{ uvek mogao naljutiti i da je sebi~an. Seljaci su mislili da {kolovanje treba da te dovede do neke ~isto}e, do neke ispravnosti, do neke samo-spoznaje. [ok za ljude. Mo`e{ li shvatiti kako su nevini bili {okirani? Sada, ovo je podloga za ovu pri~u iz MAHABHARATE. Jednom je bio kralj u Indiji ~ije je ime bilo Judi{tira. Ova se pri~a doga|a kad je on bio mali de~ko. Imao je ~etvoro bra}e. Oni su bili prin~evi i i{li su u {kolu. A Judi{tira je bio vrlo bistar. Sve je znao, bio je vrlo pametno dete. I u~itelji su bili s njim vrlo sretni. Samo jedan nagove{taj i on bi razumeo princip. Mudri ne prolaze kroz napor u~enja, oni odmah shvate princip, a onda otkrivaju ostalo. Da li zna{ kako to oni otkrivaju? Tome ostalom naprave prostora u svojoj nutrini, a onda se istina u njima samima razotkriva. Oni ne u~e spolja, kroz ideje i re~i. Oni u~e kroz bu|enje u svojoj nutrini. U trenutku kada postave pitanje - "Ja ne znam {ta je ljubav, {ta je mir" to postaje molitva, zato {to pitanje u sebi poseduje vitalnost. A pitanje je blagosloveno, zato {to ono sada ne prihvata re~i. Nema kompromisa. Vlastite su re~i ono {to te zavarava. Ako ne prihvati{ re~i, do}i }e{ do smirenosti i vide}e{ kako se ne{to drugo rascvetava. I tako Judi{tira nije u~io napre`u}i se, uz pomo} ~ula. Samo jedan nagove{taj i on bi razumeo princip, razumeo bi Zakon. On bi razumeo {ta je ljubav, a onda bi uvideo: "Bo`e moj, Ljubav je sve stvorila". Ovo se trenutno razotkriva u njegovoj nutrini, zato {to je on za to ostavio prostora. Mi u sebi imamo populacionu eksploziju ideja. Mo`e{ li zamisliti nekoga ko poseduje taj prostor, koji mo`e dozvoliti da se cela stvar razotkrije, sva Bo`ija Slava? On onda vidi Kraljevstvo Bo`ije. Pa tako su i u~itelji bili vrlo sretni zato {to bi on mogao munjevito shvatiti stvari. Zato {to je bio potpuno prisutan, on je mogao do}i do svesnosti, pre nego do re~i. Svesnost zna sve, ali ona ne poti~e od re~i. Jednog ga je dana u~itelj podu~avao iz jedne male knjige, a knjiga je rekla: "Nikad se ne sme{ ljutiti i nikad ne sme{ lagati". Ova je knjiga li~ila na indijski bukvar, za prvi i drugi razred osnovne {kole. "Ne sme{ se nikad naljutiti i nikada ne sme{ lagati". Slede}eg je dana u~itelj dr`ao drugo predavanje, a ovo briljantno bi}e nije ~italo ni{ta dalje. Jezik mu se zavezao. Nije mogao nastaviti. Reko{e: mo`da ga `eludac boli ili ne{to sli~no. A to se nastavilo i slede}eg dana i slede}e nedelje. On je istrajavao u tome. Roditelji su se zabrinuli. U~itelji su se zabrinuli. U~enici su se zabrinuli. "[ta se to s njim dogodilo?" Na kraju, u~itelj je stvarno `eleo da ga protrese, "Do|i sada. Svako prolazi pored tebe. [ta je to s tobom?" I u~itelj je tako poludeo da ga je o{amario. "Do|i! Ima ve} preko mesec dana da si u ovakvom stanju. Pro~itaj bar jedan red. Za{to ne mo`e{ u~iti? [ta ti se dogodilo?" Judi{tira re~e: "Nau~io sam jednu stvar: o{amario si me i ja nisam ljut. Ali ja jo{ uvek la`em". I nije hteo dalje ~itati. Da li }e{ ~itati Kurs na ovakav na~in - tako da ne zna{ {ta je to kompromis? KURS O ^UDIMA donosi akciju u tvoj `ivot kako bi dokraj~io sa idejama i otkrio svoju vlastitu svetost koja ne pravi

13

nikakve kompromise. Kurs dovodi ~oveka u stanje svesti i stanje bi}a koga ne mo`e dohvatiti kompromis. Ako se zadovoljava{ sa svojom vrstom ne-~itanja, to je tvoja stvar. Ako u tvom `ivotu postoji hitnost i ako si ozbiljan, onda mo`emo ne{to u~initi. Nau~i se {ta zna~i ne praviti kompromise. Ina~e }emo znati mnogo re~i, ali one ne}e zna~iti i stvar koju predstavljaju. Vrlo lepa `ena nedavno je razgovarala sa mnom. Rekla je: "Prou~avala sam ove knjige {est godina i jo{ uvek se mogu naljutiti. Danas pla~em. Ne mogu nau~iti Kurs. Mogu da ga razumem, a onda ga ne mogu u potpunosti nau~iti. Ne mogu postati Kurs. Ne mogu postati ono {to se pretpostavlja da bih mogla postati, uz pomo} knjige. Ja shvatam na~in na koji On podu~ava, kako um funkcioni{e, ili pre, kako ljudski ego funkcioni{e, pa iako mogu sve to shvatiti, ja ne mogu..." Na izvestan na~in, to je dilema u kojoj se svako nalazi, zar nije tako? Po~injemo tako uvi|anjem da je pitanje jedne osobe sva~ije pitanje. Svi smo u istom ~amcu. I uvi|amo da nam kompromis oduzima bolji deo nas samih, da nas ometa. A kompromis je tamo gde nema hitnosti. Hitnost nam je potrebna zato {to nas ona dovodi do ozbiljnosti, dovodi nas do toga da budemo vrlo pa`ljivi. Ako je to ono {to nas zanima, onda imamo izvrsnu osnovu od koje mo`emo zapo~eti. Ako `eli{ da do|e{ do ozbiljnosti, onda istovremeno i uvi|a{ da nas kompromis ne vodi nigde - tokom 6 godina, 60 godina ili 6000 godina. To je sli~no onome {to je rekao Karl Sandberg: "Postoji samo jedan ~ovek u svetu, a ime mu je svi ljudi. Postoji samo jedna `ena na svetu, a ime joj je sve `ene. Postoji samo jedno dete na svetu, a ime mu je sva deca". Svi se bavimo istim mozgom koji voli kompromise i koji voli da odga|a, koji ima svoje iluzije i koji je uhva}en u znanje koje ne zna. I da bismo razbili te okove, moramo do}i u stanje svesti koje ne poznaje kompromis. I to je na{a pote{ko}a. Suvi{e smo komotni, mo`emo sami sebi dozvoliti da pravimo kompromise. I ako to mozak mo`e odlo`iti, to }e i u~initi. On je izmislio sutra, on }e i sedmi put pro~itati Kurs. Mozak }e u~initi sve, osim da zaustavi svoje brbljanje ili postavljanje pitanja. Ono o ~emu ovde govorimo jeste ozbiljnost. Ukoliko ~ovek nije ozbiljan, nikad ne}e iskora~iti iz onoga ~ime je mozak preokupiran. A mi smo bili zadovoljni svojim odgovorima. Ako ne mo`emo na}i odgovore, onda pronalazimo gurua koji nam daje odgovor koji nas smiruje. To je ono {to zna~i kompromis. Kad se ne mo`e{ smiriti uz pomo} vlastitih zaklju~aka, onda }e{ preuzeti ne~ije tu|e zaklju~ke. Zaklju~ke nekoga koji je o{troumniji u toj stvari. Ali to nije religiozno, zato {to je religija stanje bi}a. Religija je nevina i tiha i ona zahteva razumevanje za{to pravimo kompromise. Moramo zapo~eti sa uvidom ~injenice da je i sam na{ `ivot serija kompromisa. Realna religija u~inila bi nas vrlo bednim. Mo`e{ li uvideti da smo deca kompromisa, da je to ono na {ta smo sami sebe reducirali? Bojimo se krize i `elimo da igramo nasigurno. Moramo videti ~injenicu kao ~injenicu: da pravimo kompromise, a religija nema ni~eg zajedni~kog sa kompromisima. Ali nemoj sebe osu|ivati. Budi samo svedok i posmatraj. A onda }e{ uvideti da mi ne `elimo da posmatramo sami sebe. Uvek `elimo da skrenemo u ne{to drugo. Mo`emo li biti po{teni i samo posmatrati? Po~ni sa upoznavanjem samog sebe. Kako ubija{ vreme? Kud ti ide energija? Ustanovi da li stvarno `eli{ religiozni `ivot koji je stanje svesti, a ne dogma. "Spoznaj samog sebe" po~etak je mudrosti. I to je sve {to treba da znamo. Svoj idealizam skloni u stranu. Spoznaj samog sebe - svoje motive, svoje doslednosti i nedoslednosti. I ne prikrivaj ih. Opravdanja nikada ne vrede. Posmatraj. Ne boj se i ne okrivljuj ili kudi. Samo posmatraj. Ti i ja moramo nau~iti jo{ jednu stvar - ne{to {to se zove po{tovanje. To je ne{to vrlo strano Zapadu, iako ni Istok nema na to monopol. Bez po{tovanja ne}emo sti}i do ti{ine. Ovo je vrlo va`no. Po{tovanje nije ni isto~no, ni zapadno, ni hri{}ansko, ni ne-hri{}ansko. Ono se ne uklapa ni u {ta. Po{tovanje je svojstvo. To je sli~no kao i blagost. Kad nekog voli{, zna{ li kako si samo blag prema njemu? Da li si to ikada primetio? Kad nekog voli{, onda si blag i onda si ljubazan. I ta blagost stvara atmosferu u kojoj svaka osoba mo`e da se otvori kako bi ne{to dala od sebe. Ti si onda promi{ljen i sam tvoj dodir govori ne{to. Tvoja briga o drugome te civilizuje. Stvara{ atmosferu u kojoj se mo`e onda me|usobno deliti ne{to {to je mnogo dublje. To je ne{to {to je vrlo lepo. I razli~ito. To je po{tovanje `ivota, uva`avanje drugog, ljubav prema samom sebi. Zato {to je po{tovanje tamo gde ti `eli{ da ne{to da{ od sebe. Bez po{tovanja, ti `eli{ samo da uzme{. Ve}ina seksualnih odnosa su takvi da, uz njihovu pomo}, `eli{ samo ne{to da uzme{, da se oslobodi{ napetosti, da upotrebi{ i zloupotrebi{ tela. A to nije to. Kad sam prvi put dodirnuo Kurs, on mi je pru`io ne{to {to je najvrednija stvar koju sam ikad poznavao. Dragocenija od mog vlastitog `ivota. Zato {to bez te stvari ja ne bih imao ni `ivot. I zato ja imam po{tovanje. Ako bih prelazio reku, nose}i sa sobom knjige Kursa, ne bih dozvolio da ih voda dotakne. A kada putujem, ja nosim Kurs u maloj torbi. Nikad ne gubim te knjige iz vida. Nikada ih ne dajem nekom drugom, niti ih stavljam na pod.

14

Za mene KURS O ^UDIMA zna~i Bo`ije Misli. On me civilizuje. On me podi`e. Imati jedan uzvi{eni odnos zahteva ~isto}u sa moje strane. I ja Kurs ne mogu bacati unaokolo ili ga tretirati kao da se radi o pukim re~ima. Ako bih to ~inio, ne bih onda mogao uspostaviti odnos sa Kursom. Kada ~itam KURS O ^UDIMA, ja ~ujem Boga kako govori. To onda nisu re~i, to je ne{to drugo. To me vodi ka istini koju jedna lekcija u sebi sadr`i, ka energiji te lekcije. To je izvanredno. Videti jednog dana da mi MOJE BEZNA^AJNE MISLI POKAZUJU BEZNA^AJAN SVET - i to sam otkriti - osloba|a te od sve svetske gungule i planova. Oni te onda ne mogu vi{e dirnuti. Mo`e{ biti u svetu, ali istovremeno ne dozvoliti da taj svet bude u tebi. Izmeni svoj odnos sa dnevnom lekcijom. Sedi mirno, ostavi prostora u svojoj nutrini, do|i do stanja zahvalnosti i po{tovanja, tako da mo`e{ primati. Kurs ti nudi Bo`ije Misli. I neophodno je da mu pri|emo s po{tovanjem. Religija kao celina, tokom vekova, posebno je stavljala naglasak na koncentraciju. Koncentracija zna~i negaciju svega drugog. Sama po sebi, koncentracija izoluje. Prema tome, koncentracija nije ono {to se ovde tra`i. Postizanjem koncentracije postaje{ usmeren na sebe i time samog sebe jo{ vi{e odvaja{ od celine Kosmosa. Mo`emo li uvideti nesre}u koju stvara organizovana religija time {to poti~e odvajanje? Postoji razlika izme|u pa`nje i koncentracije. Kada si opu{ten, a ne koncentrisan, kada si svesniji, ti onda mo`e{ ~itati Kurs a da i ne izgovara{ re~i, zato {to si u svojoj nutrini oslobodio prostor. Prema tome, ovde nije naglasak na re~ima, ve} na onome {to te re~i prenose. Svaka re~ onda postaje zakon. A dubina svakog reda je otkrovenje. Kurs ~oveka prenosi izvan podru~ja razumevanja. Kurs prenosi ~oveka izvan podru~ja otkri}a. Prenosi ga i preko granica shvatanja. Kurs ga dovodi u aktuelno stanje svesti prepoznavanja. I ti onda prepoznaje{ da nisi vi{e odvojen. Kurs rastvara odvojenost. Svaka pojedina~na lekcija to ~ini. Svako pojedina~no ~itanje. Kakav je to samo blagoslov `iveti u skladu sa nastavnim programom KURSA O ^UDIMA, Bo`ijim nastavnim programom, jednu ~itavu godinu. Ali, ~ini to sa po{tovanjem i daj tome prostora u svojoj nutrini. Kada si u `urbi, ti onda ne mo`e{ podesiti Kurs sa svojim `ivotom. T I se mora{ izmeniti. A promena je najte`a stvar u `ivotu. To i jeste razlog {to pravi u~itelj ima tako malo u~enika. On insistira na menjanju, a oni insistiraju na u~enju. A ovo dvoje nemaju nikakve me|usobne veze. KURS O ^UDIMA se mora `iveti. Ina~e je on onda sli~an svemu ostalom ~ime se bavimo preokupacija. I do sada je bilo mnogo religioznih spisa i svi su oni sveti. Ali nas ni jedan od njih nije doveo, korak po korak, do primene. Ti su spisi govorili o Mojsiju i Isusu, Rami i td. Ali, ~itaju}i ih, ~ovek ne zna odakle bi po~eo. A ovde je, kona~no, dato ne{to {to nas vodi, korak po korak, dat nam je jedan razvojni proces. Da li }emo onda uzeti samo da ~itamo Kurs, a da ga ne primenimo? [ta nam Kurs daje? Da li prima{ blagoslov koji daje svaka lekcija? Da li uvi|a{ kakve su to te{ko}e da se Kurs primeni u svakodnevnom `ivotu? Koliko daleko ide razumevanje? Da li postoji u `ivotu takva stvar kao {to je razumevanje? Nemoj prihvatati ni{ta kao razumljivo samo po sebi. Ti mo`e{ oti}i i druge podu~avati o Kursu, kao {to to ~ine ve} stotine njih, mo`da i hiljade, ali stvarno znati {ta je Kurs, znati istinu o njemu, je sasvim ne{to drugo. Kurs mora da pre|e granice tvog tuma~enja. Mo`e{ se koristiti Kursom kako bi zara|ivao sredstva za `ivot i mo`e{ tako|e misliti da poma`e{ ljudima. Sve dok postoji ta iluzija, da li je to eti~no? Kurs nije ne{to {to neko mo`e preuzeti kako bi druge u tome podu~avao. Kurs zahteva izvesnu etiku. ^ovek ga mora primeniti u svemu {to ~ini. U drugim svetim spisima nikada nismo imali klju~ kako da primenimo ono {to je rekao Mojsije ili {to je rekao Nanak ili {to je rekao Rama ili {to je rekao Isus. Re~eno nam je kako je sve to dobro, ali nam nije ni{ta re~eno kako da sve to {to je re~eno i primenimo. Ja mislim, kad ka`em primenimo, kako da to primenimo na jedan sistemati~an na~in. A Kurs poseduje osnovnu, uro|enu vitalnost i blagoslov u tome {to nas vodi ka primenjivanju onoga {to se u njemu ka`e. To je ono {to Kurs ~ini Bo`ijim Darom. 34.-ta lekcija nam ka`e: UMESTO OVOGA JA MOGU VIDETI MIR. Svi mi volimo da vidimo mir, zar ne? I {ta nas u tome spre~ava? Mi ~ak i ne znamo {ta je to mir? Te{ko nam je da to prihvatimo, da ne znamo. Ali, ako budemo po{teni, to }e revulucionirati

15

na{ `ivot. Kako? Iz jednostavnog razloga - ako bismo znali {ta je to mir, onda se ne bismo odlu~ili ni za {ta drugo. U miru ne postoje alternative. Mir je tako lep, tako potpun, tako celovit. Mir ~ini sve drugo sekundarnim i trivijalnim. U tom stanju svesti ti vidi{ sve drugo kao iluziju i ti vi{e ne mo`e{ postati deo te iluzije. Ti se vi{e ne mo`e{ ume{ati u tu iluziju. Ti onda ~vrsto veruje{ u Bo`anski red postojanja. I zato se dokraj~uje sve {to poti~e od odvojenosti: strahovi koje je ~ovek proizveo, pravila koja je ~ovek ustanovio, uslovljavanja koja je ~ovek postavio, ono {to se voli i ono {to se ne voli. I te{ko nam je da prihvatimo da mi sve to ne znamo. [ta sa~injava mir? Kakva bi bila akcija mira? O~igledno, akcija mira bila bi nezavisna od na{e li~nosti. To bi bila Akcija samog Stvaranja. Postoji samo jedna Realnost - to je Stvarala~ka Akcija @ivota. Biljke {ire tu Akciju. Ptice u letu ispoljavaju tu Akciju. Morski talasi, kretanje planeta - sve je to pro{irenje iste Stvarala~ke Sile. I tu ne postoji opasnost za jednu od tih `ivotnih pojava od druge `ivotne pojave zato {to u tome ne postoji onaj drugi. Prema tome, UMESTO OVOGA JA MOGU VIDETI MIR, zna~i da mi vidimo mir, ili da vidimo Realnost, a ne ono {to projektuje na{a misao. Zar ne vidimo uvek samo ono {to projektuje na{a misao? To je verovatno jedino vi|enje za koje uop{te i znamo, zato {to mi mislimo svojim mislima i {to mi vidimo svojim mislima. Mi gledamo kroz misao. U vreme kad nam je do{la 34. lekcija KURSA O ^UDIMA, mi smo ve} videli ideju MOJE BEZNA^AJNE MISLI POKAZUJU MI BEZNA^AJAN SVET. U to vreme smo ve} pro{li i kroz izazov ideje MOJE MISLI NE ZNA^E NI[TA. Ve} se dogodilo ovo oslobo|enje od iluzija i ovo prerastanje. A ako se to nije dogodilo, onda to nismo ispravno ~itali ili nismo tom ~itanju odali du`no po{tovanje, nismo mu poklonili du`nu pa`nju, nismo mu oslobodili prostor u svojoj nutrini koji mu je potreban. Zar mi, na neki na~in, ne daje poleta spoznaja da nikada nisam ni znao {ta je to mir? Ja sam znao {ta to zna~i zadovoljenje ~ula: kad sam bio sretan, onda sam dolazio do zadovoljenja. Za takve sam trenutke znao. Ali nikada nisam znao za mir - za jedno razumevanje koje prevazilazi ono {to se mo`e re~ima izre}i, za ono {to misao ne mo`e ni dota}i. To i mora biti izvan podru~ja re~i, ina~e bi ga na{a misao vrlo brzo preuzela stavljanjem u njega ne{to brige, ne{to teskobe. Misao bi se nesumnjivo za to pobrinula. Ne bi ostalo ni{ta od mira, ~ak i ako bismo se spotakli o taj mir. Kad treba da ~itam lekciju UMESTO OVOGA JA MOGU VIDETI MIR, to zna~i da ja dopu{tam svemu drugome da ode. A ako ne mogu dozvoliti svemu ostalom da ode, to onda zna~i da }u radije videti to ostalo umesto mira. Mora do}i do izvesne akcije, izvesne odluke, izvesnog preobra`aja. Ali mi ne dozvoljavamo da do toga do|e. I zato ne dose`emo do mira. Mir ostaje samo re~, politi~ari, oni su ti koji se igraju sa ovom re~ju. Ali re~ nikada nije ono stanje koje ona samo ozna~ava, ona nije nikada aktuelnost. [ta da se ka`e o aktuelnom, onom {to stvarno jeste? Za{to ne `elimo mir? Mi smo od mira napravili neku vrstu u~enja. Kakva varljiva re~! Pitam se da li smo ikada i{ta nau~ili? Kakva je samo to iluzija, ta stvar koju zovemo "u~enjem". Ona mora da negde ima svoj kraj. Kakvo je to oslobo|enje samo osloboditi se re~i "u~enje". Neophodno je da do|emo do kraja u~enja da bismo spoznali {ta je to mir. Mir nije misao, a nije ni li~nost. Li~nost na neki na~in mora da stoji izvan mira, ali ne izgleda da smo spremni da joj dopustimo da ode. Pa tako, li~nost `eli mir, a sprema rat - naoru`anje, ~itava nacionalna politika, ekonomija ni{ta od toga nije u saglasnosti sa mirom. I na neki na~in, veliko ~udo KURSA O ^UDIMA dolazi u na{e ruke i ka`e: ti mir mora{ na}i u svojoj nutrini. Sve ono {to je spolja{nje ne}e ti dati taj mir - ni ono {to je trgova~ko, niti ono {to je religiozno, ni ono {to je politi~ko. Bilo ko ko je bar malo objektivan i svestan vidi degeneraciju Stvari su se izmakle kontroli, izmakle iz ruke, svugde u svetu. Obilje je najsiroma{nije stanje bi}a. Niko nema svoju vlastitu vodu. Sve je odvojeno, nema ~ak ni prirodnog odevanja. Nema morala. Nema etike. Ne postoje ve~ne re~i u ~ove~ijem `ivotu na koje ne mogu uticati okolnosti. Pogledaj kriminal, droge. Posmatraj porodi~nu situaciju, svaki pojedina~ni `ivot. A KURS O ^UDIMA ti ka`e da umesto ovoga mo`e{ imati mir. A mi ne znamo {ta ovo zna~i. @ivimo `ivot koji je podvrgnut tako ogromnoj stimulaciji. No} nije no}. Sumrak nije sumrak. Samo idenje, idenje, idenje. Ne postoji pauza u na{em `ivotu kako bismo mogli iskora~iti iz tog zamaha i dr`ati se za ruke s Bogom. Po~ni da uvi|a{ siroma{tvo i napetost ovog zamaha, njegovo ubrzanje. Kuda odlazi ljudska energija? Ljudska energija, energija koju je Bog dao? Korporacije su bogate. A mi smo tako zaboravni. Svaka pojedina~na stvar protivre~i sama sebi. Kada su ljudi sli~ni D`efersonu radili na Ustavu, to je onda bilo ne{to novo za svet, to je bio veliki dar. Oni su to zvali Demokratija. Koliko smo samo zastranili od toga. Oti{li smo potpuno suprotnim putem u odnosu na onaj koji je bio pred nas postavljen. U ono vreme glasali ste za ne{to {to ste poznavali. Znali ste sve o etici kandidata, znali ste ne{to o moralnim principima na osnovu kojih je on `iveo. A danas glasate za osobu koju niste nikada sreli ili o kojoj ne znate

16

ni{ta. Kako su ti ljudi zaradili sav taj novac koji im je potreban da bi se takmi~ili za neki polo`aj? [ta }e ti ljudi da urade? Konflikt koji postoji u njihovoj vlastitoj nutrini ~ini ih nesposobnim za mir. A ti onda misli{ da }e nas oni dovesti do mira? Tu mora postojati neka vrsta pravednosti - tu, u `ivotu. Pa tako, u sred ove degeneracije dolazi nam KURS O ^UDIMA koji nam daje dnevnu lekciju koja ka`e: umesto ove spoljne nevolje i iluzije, ti mo`e{ videti mir, u svetu nerealnosti u kome si bespomo}an i u kome nema ni~ega {to bi mogao u~initi. A Princ Mira nudi Svoju Ruku i ka`e: AKO TI TO MO@E POMO]I, ZAMISLI KAKO TE DR@IM ZA RUKU I KAKO TE VODIM. I JA TE UVERAVAM DA TO NE]E BITI PRAZNA FANTAZIJA. Ima{ li bar jedan trenutak na raspolaganju da se uhvati{ za ruke? Kada se bude{ dr`ao za ruke s Njim, tada }e{ iskora~iti iz vremena i u}i u ve~nost. I nikada se vi{e ne}e{ vratiti u vreme. Po{to postaje{ odgovoran u trenutku kada bude{ ~itao 34. lekciju. Onda dobija{ samo jednu funkciju - da dokraj~i{ sve svoje upletenosti i svu svoju zbrku Po~inje{ onda ispravno koristiti vreme, `ivot ti postaje produktivan. I nikada ne}e{ re{iti probleme time {to }e{ preterano gre{iti. Ti si promi{ljen, ti voli{, ti nisi nestrpljiv. Ti si preobrazio svoj `ivot, a tvoj je `ivot povezan sa `ivotom ostalih ljudi, zato {to mi postojimo u odnosu. Sada je tu dobrota i ljubaznost. Odmah sada dolazi do promene u tebi. I ne}e{ vi{e ni{ta u~initi {to ne bi bilo s tim u skladu. I vide}e{ da }e ti Stvarala~ka Akcija, koja je uvek savr{ena, pomo}i da dokraj~i{ svoje zamr{ene situacije i svoje obaveze. I onda }e{ re}i: "Moj Bo`e, nikad nisam do sada bio svestan Akcije Milosti". U svojoj }e{ nutrini biti tako zadovoljan, zadovoljan zato {to ti u svemu Kosmos poma`e da dokraj~i{ ono {to je la`no. [ta je to? Izgubljeni Sin se vratio svojoj ku}i. Zato {to sada gleda{ druga~ije na nestvarni svet. A kada si u miru, tako i vidi{ taj svet - druga~ije. Ti se vi{e ne sva|a{ sa tim svetom. Ne postaje{ reformator, ne bori{ se vi{e za neku posebnu stvar, ne me{a{ se vi{e u `ivote drugih ljudi. Mi se te{ko mo`emo brinuti i za svoj vlastiti `ivot. Ali mi ipak mislimo da je nesigurnost va`nija od Boga i da je neposlu{nost u odnosu na Bo`anske Principe bolja od pravednosti. A postoji i druga~iji pristup @ivotu. A sada mo`emo malo porazgovarati i o samoj re~i "pristup". [ta misli{ {ta ova re~ ozna~ava? Idemo da ~itamo KURS O ^UDIMA, pa se tako i sve mora menjati. Moramo znati ~injenicu i realnost onoga {to se ozna~ava re~ju "pristup". Moramo i}i dalje od zna~enja koje nalazimo u re~niku. Moramo ukloniti sve {to znamo o tome {ta zna~i pristup. I mi hodamo unaokolo misle}i da znamo ne{to, a u stvari to, zapravo, ne znamo. Da li znamo {ta to zna~i, ta re~ "pristup"? Pogledajmo {ta zna~i pristup. Kada pristupim 34. lekciji, ja to mogu u~initi tako kao da mi je du`nost da je pro~itam i onda knjigu vratim na mesto i nastavim da radim ono {to treba da uradim. Zamah onoga {to ozna~avamo kao "ja i moje" izgleda kao da nikada ne prestaje. Vidi{ li? Ja nastojim da Kurs smestim negde u taj zamah, da pro~itam svoju lekciju i da onda nastavim {to sam zapo~eo da radim. Zar to ne radim? Da li si po{ten sa samim sobom kada ~ita{ Kurs? Ako si ve} unapred napravio neke planove, ti onda vi{e ne misli{ da }e se ~udo dogoditi u tvom `ivotu. Ti ne misli{ da }e te 34. lekcija preobraziti, a ako to misli{, onda ne mo`e{ imati plan o tome {ta }e{ raditi po{to zavr{i{ sa ~itanjem lekcije. Da li si ikada ~itao KURS O ^UDIMA na ovakav na~in? Bez plana? Da si ~itao Kurs i da nisi planirao da uradi{ ovo ili da uradi{ ono. Zato {to ne zna{ {ta }e sam Kurs da uradi. Ako ima{ unapred stvoren plan {ta }e{ raditi posle ~itanja Kursa, to onda zna~i da zapravo ni nema{ nameru da ga ~ita{. Da li si zainteresovan da dokraj~i{ svoj ego, da dokraj~i{ "ja i moje"? Da li si ikada pristupio Kursu na druga~iji na~in? Kakav bi taj pristup morao biti? U trenutku kada se prihvati{ lekcije da ne projektuje{ bilo {ta u smislu {ta }e se dogoditi kao rezultat rada sa tom lekcijom. Ako ovako radi{ lekciju, onda to zna~i da ~ita{ druga~ije, zar ne? Da bih ovo razjasnio, koristi}u se dvema pri~ama. Bio jednom jedan veliki prorok po imenu Nanak. Izvanredno bi}e. @iveo je u Indiji, ali je mnogo putovao. Putovao je od Asama i Burme, pa sve do Meke. I uvek je osloba|ao ljude od njihovog sistema verovanja. Prorok nema ni~emu da nau~i ljude. On te samo osloba|a tvojih vlastitih

17

zavaravanja. To i jeste posao proroka, zar ne? On nije bio onaj ko bi ti dao nekakav drugi sistem verovanja. Verovanje je ropstvo. Nanak bi ljudima postavljao pitanja. I uvek bi ~inio stvari koje ne bi bile u skladu sa sistemima verovanja, sa ritualima. I zato je i zapadao u nevolje. Ali, u stvarnosti, drugi su ljudi zapadali u nevolje, zato {to im je on postavljao fundamentalna pitanja. I on bi pitao: "[ta podrazumeva{ pod re~ju "pristup?" Oh, Bo`e, oni to nikada nisu o~ekivali. Ako bi oti{ao u Meku, spavao bi sa stopalima usmerenim ka Meki. Oh, Muslimani bi umrli zbog takvog svetogr|a. ^ak i ako je na drugom nekom kontinentu, musliman }e se prethodno uveriti u kom se smeru nalazi Meka pre nego ode na spavanje. Nadam se da zna{, glava mora biti usmerena ka Meki. A Nanak je ~inio ba{ suprotno, a oni mu reko{e: "Pomakni svoje noge". Mo`da su mislili da je slep, star ili bilo {ta drugo. A on je po~eo da im pokazuje ko je slep kad je rekao da je Bog svugde, a ne samo u Meki. "Poka`i mi gde Boga nema, pa da tamo okrenem noge. Postoji li mesto gde Boga nema?", pitao je. Jednostavno pitanje. Mi moramo staviti pod znak pitanja sve stvari u svom `ivotu. Jednom je Nanak sreo sve{tenika i sve{tenik re~e: "@elim da sa mnom meditira{". Nanak je stajao na raspolaganju. To mu je bio posao. On bi razre{avao ljude od njihovog znanja. Predstavljao je Nepoznato, neograni~enu Slavu Bo`iju. On je glasnik Ljubavi i Svetlosti. ^ovek mira koje je prerastao re~i i koncepte koje je ~ovek napravio. "Neka bude", re~e i sede. Sve{tenik se dugo molio, a onda kona~no sede da meditira. Pro|e neko vreme, sve{tenik ustade i re~e hvala. A Nanak re~e: "[ta podrazumeva{ pod tim "hvala"? Da li si meditirao? Celo si se vreme brinuo o `drebetu koje je upalo u rupu". Sve{tenik je imao `drebe i meditiraju}i je mislio:"Oh, Bo`e, zaboravio sam da ga prive`em. Pa{}e u rupu. Trebao sam re}i sinu". "Ti se brine{ o `drebetu koje upada u rupu. A ja sam mislio da }emo meditirati". Da li }e{ ~itati KURS O ^UDIMA a da ne{to ne dokraj~i{? Ako ne}e{, onda to uop{te i nije ~itanje. I staro se nastavlja. Da li ima{ ovakvo po{tovanje prema KURSU? @eli{ li da te Kurs dovede do ~uda sa svakom lekcijom, koja dokraj~uje pro{lost i dovodi te do mira i do bezvremenosti, do istine o tvom bi}u? Druga~iji pristup, zar ne? Kako pristupamo ~itanju jedne lekcije KURSA O ^UDIMA? Povr{no? Kao du`nosti? Kao rituali? Kao ne~em {to se ponavlja? U tom slu~aju, mo`emo pro~itati celu knjigu, a da nismo pro~itali ni prvu lekciju. A hteo bih znati da li je upravo ista stvar i sa svim ostalim {to radimo. Da, ako tako ~inimo sa Kursom, ~inimo to isto i sa svim drugim stvarima. Polumere i polu-istine. Mo`ete li mi navesti bar jednu stvar koju radite, a pri ~emu ste totalno prisutni? Recimo da postoje dva pristupa. Ima jedan pristup koji nastavlja sa starim, koji nastavlja sa "ja i moje", koji nastavlja sa pro{lo{}u. A postoji i drugi pristup koji to dokraj~uje, koji ~oveka dovodi do ne~eg novog. KURS O ^UDIMA je zami{ljena da, svakog dana, dokraj~i stari pristup, da dokraj~i - ritual, poluistinu, neprisustvo. Pogledajmo sada {ta to zaista zna~i. Li~nost ima svoj pristup sa svojim ciljevima i svojom aktivno{}u usmerenom ka samoodr`anju: potraga za bezbedno{}u, za sigurno{}u, za zadovoljstvom - kako god da to nazovete - ti zna{, ova stvar se nastavlja i nastavlja. To je jedan pristup. Mo`e se nazvati pristup u vezi sa motivima koji se uvek kre}e prema li~noj koristi. I u tom svetu mi prodajemo svakojake vrste ve{tina i svakojake vrste lekova za sve, svakojake vrste religiozne frazeologije, jednu za drugom, kako bi sebe popravili. Zen, ekonomska sloboda, demokratije, komunizam, poduzetni{tvo - tako ih naziva{. Sve je to na prodaju, zar ne? Medicinski sistemi, istorija - mrtva pro{lost koja kopa grobove. Pa tako, postoji prvi pristup, pristup polu-istina i delimi~nog delovanja. Nazva}emo ga "aktivno{}u", a drugi }emo pristup nazvati "akcijom". Akcija pripada @ivotu, a aktivnost pripada li~nosti. Ako na{ vlastiti pristup spada u onu vrstu koja pripada li~nosti, onda se on kre}e ka postizanju li~ne koristi i tako stvara strah, sebi~nost, usmerenost na sebe, {to su sve samo razne vrste iluzija i odvojenosti. I tako nikada ne zakora~ujemo u ono {to je zaista novo - mir. Drugi pristup je ne{to {to li~i na molitvu. Molitva - to nisu re~i. To je jedna akcija koja prethodi misli - jedna druga~ija akcija koja se doga|a pre same molitve. "Oh, Gospode..." na na~in koji smo uve`bavali i u kome smo ve{ti. Zna{, na isti na~in bi mogao oti}i i voziti bicikl. To nije molitva. To je ritual. I mi se za to odlu~ujemo. "Molio sam se".

18

Nikada ne priznajemo da to nema nikakvog efekta. Moramo se suo~iti sa izvesnim izazovima, zar ne? "Nisam se ispravno molio". ili "Ja sam hipokrit ".(neko ko simulira da je ne{to {to nije, posebno da je pobo`an, pun vrlina, a ustvari to nije) ili "Za{to ja ne mogu da se molim?" Mi ne `elimo do}i u ove krize. A onda se ponovo molimo - sutra. Ali, ako je to sve bez efekta, onda se ~ovek jednom mora upitati da to mo`da nije pogre{an pristup. Re}i }u ti {ta 34. lekcija zna~i. Koristili smo se pri~om o Nanaku i sve{teniku. Nanak je rekao: "Sedi tamo. Ti nisi meditirao. Bio si zabrinut za `drebe. Tvoj je mozak bio time zauzet". I tako je ovaj sve{tenik kao bajagi meditirao, a da nije uop{te ni znao {ta je to zapravo meditacija. Za{to sami sebe la`emo? Gde nam je energija da stavimo pod znak pitanja svoju la`nost, svoju bespomo}nost, svoju hipokriziju? To bi bila religiozna akcija, zar ne? Jedna akcija @ivota bez koje ne mo`emo `iveti. Evo jo{ jedne pri~e koju bih `eleo da sa vama podelim i koja je tako|e u skladu sa 34. lekcijom. Bio jednom jedan sve{tenik u Indiji i bio je tako|e i jedan mali hram o kome se on obi~no brinuo. On je bio profesionalni sve{tenik. Znate ve} takve - dobar, sa blagim re~ima, i sve to tako. Nikada ne zna{ kakva vatra gori u njemu, ali spolja - profesionalac. U hramu je bilo nekoliko slika bogova, a hinduski je obi~aj da sve{tenik priprema hranu i pre nego {to po~ne da jede, on bi poslu`avnik stavio pred idole. Pa tako je u~inio isto i ovaj sve{tenik. Zatvorio bi o~i, molio se, ponudio hranu bogovima, uzeo poslu`avnik natrag i jeo. Hrana je bila blagoslovljena, nahranio je bogove, a onda i samog sebe. Sve je bilo u redu. (Nikada nije bilo sistema u svetu koji ne bi radio stvari u svoju korist. Svaka poslovna politika, svaka politi~ka partija, svako religiozno pravilo - sve je to usmereno na korist datog sistema. Zar nije tako? Otvori o~i i vidi.) Jednog se dana ne{to desilo sve{tenikovom sinu koji je bio na izvesnoj udaljenosti od hrama. Sve{tenik se na{ao u krizi. Morao je i}i. Morao je i}i i nije mogao hraniti bogove. Razume{ li? Taj ritual. I nije znao {ta da radi. Pogledao je unaokolo i tu je bio ovaj glupan - selja~i} koji nikada nije video knjigu, nije znao da ~ita, nije znao da pi{e. Ime mu je bilo Dana. Ugleda de~aka u polju i re~e: "Zna{, moram i}i. Sine moj...moram i}i. Sad slu{aj. Operi se. Okupaj se. Brzo. A onda pripremi ne{to hrane i nahrani bogove. Ovaj put }e{ ti hraniti bogove". De~ko se jako upla{io. Ose}ao se tako nespretno, tako deplasirano, tako primitivno. Od straha se uko~io. Nikad sebe nije smatrao ~ak ni toliko vrednim da bi bar mogao i}I u hram. A popu se sada toliko `uri, u krizi je, tako da ne mo`e mnogo ni da obja{njava. Pop mu re~e: ovde je hrana, uradi to i tako dalje. "Nemoj mi re}i da ne mo`e{ to uraditi. Ja moram i}i." I ode. I tako se Dana okupa. A onda skuva ne{to hrane. Sve vreme se ose}ao nedoraslim tom poslu. Tresao se. Ipak nekako pripremi jelo i odnese ga bogovima u hram, zazvoni, zatvori o~i i izre~e svoju molitvu "Ram Ram" - bilo kakvu - otvori o~i, a hrana je jo{ uvek bila tu. Re~e:"Ja nisam niza{ta. Molim vas, molim vas, smilujte se. Pojedite hranu. Sutra }u opet do}i, ali sada samo uzmite hranu." Zna{, tako je lepo biti nevin. Hrana je jo{ uvek tu. A on je preklinjao. Molio je jo{ vi{e. Ovog puta sporije. Hrana je jo{ uvek tu Re~e: "Oh, Bo`e, ja sam tako primitivan". Vrati se i pripremi drugo jelo, ovog puta pa`ljivije. I celo se vreme molio. Sve {to je znao ulo`io je u tu molitvu. Nespretna stvar, u Indiji mu{karci ne kuvaju. Ali ovde je on dobio jedan posao da obavi. I tako on pripremi hranu i vrati se. Re~e samom sebi: "Kasno je. Mora biti da su gladni." Stavio je opet hranu pred bogove, sede i stvarno se pomoli. Otvori o~i, a hrana je jo{ uvek tu. Re~e: "Bo`e sad te molim. Hrana nije tako ukusna, ali sad je kasno i ti mora da si gladan, a ja svemu tome nisam dorastao." Ali hrana je i dalje bila tu. Po~eo je da uvi|a da je primitivan. @eleo je da bude ose}ajniji. @eleo je da zna kuvati. @eleo je da mo`e u~initi razne stvari. A onda se pokloni i stavi ~elo na pod i pomoli se zaista {to je bolje mogao. "On }e se vratiti. Rekao mi je da }e se vratiti. Samo jedan obrok." I pogleda. Hrana je jo{ uvek bila tu. Sad vi{e nije znao {ta da radi. Ode i uze kuhinjski no`. I re~e: "Ja vi{e ne mogu `iveti ako sam tako r|av da vi ne}ete da prihvatite moju hranu. Ja ne mogu `iveti". Za njega se zavr{ila budu}nost. Nije imao nikakvih drugih planova, osim da bogovi pojedu tu hranu. Imaju na raspolaganju popa koji }e ga zameniti! Uze no` i re~e: "Ili }ete pojesti ovu hranu, ili }u se ja ubiti". I HRANE NESTADE. Dana postade svetac u jednom trenu zato {to je nestalo njegovog sutra. Do{ao je do novog pristupa. Celo svoje bi}e ulo`io je u ovu stvar i otkrio da je iskrenost religiozna. Kada postavlja{ pitanja samom sebi da li ho}e{ ili ne}e{ zatra`iti odgovor od svog kompjutera - mozga? Ako ne}e{, onda postoje re~i koje ne pripadaju kompjuteru - mozgu. I tako ovaj pristup nikada ne}e biti zavaran od strane vlastitog ego-znanja, ve} }e biti spreman da primi ono {to je Dato da se da. Svako seme proizvodi ono {to je i ono samo, zar ne? Kada primi{ ono {to je Dato da se da -

19

pogledaj kako je to lepo - nikada onda nisi ograni~en. Izvori su ti onda bezgrani~ni. Ne mo`e{ vi{e prora~unavati. Tvoji su svi izvori Neba i kosmosa, kako bi ih dalje mogao dati, zato {to si nau~io da prima{ kako bi mogao dati. A onda otkriva{ {ta je to On podrazumevao pod onim "Volite jedan drugoga". Otkriva{ da je ljubav jedina stvar koju mo`emo ja i ti me|usobno podeliti. Ne postoji drugo me|usobno deljenje u svetu osim deljenja ljubavi. I ona te inspiri{e. "Bo`e moj, mislio sam da postoji vi{e vrsta me|usobnog deljenja". U stvarnosti, jedina stvar koju Bog razdeljuje jeste Ljubav. I to je sve {to ti i ja mo`emo me|usobno podeliti, me|usobnu ljubav. I ni{ta ne mo`e dirnuti u tu ljubav. Ni{ta je ne mo`e prestra{iti. Ni{ta je ne mo`e kupiti. Kada ~ovek poseduje ljubav koju mo`e razdeliti, on pripada Nebu. Bogat je. Ne treba mu obrazovanje. Ako je obrazovan, u redu. Ali, ni{ta mu drugo nije potrebno. Dana se nikada nije {kolovao. On je doslovno shvatio da bogovi treba da jedu. Tako je lepo biti nevin. Mi smo isuvi{e lukavi. Niko od nas nikada vi{e ne mo`e biti Dana. On jednostavno nije znao Pop je rekao: "Nahrani bogove". I on je to shvatio kao ne{to samo po sebi razumljivo. On je do{ao do celovitosti i oni su morali pojesti tu hranu. Postoji jedan pristup koji se zove iskrenost. Ako ne poseduje{ iskrenost koju }e{ ponuditi da bi primio ~uda jedne lekcije, istinu jedne lekcije, onda je to sve samo jedan ritual. Ali ako si iskren, toj se iskrenosti daje veli~anstvenost lekcije o kojoj se radi. Iskrenost }e primiti mir. Budi iskren u vezi sa lekcijom. Ne poznajem ni{ta drugo prema ~emu bismo mogli biti iskreni i {to bi nam moglo pru`iti mir, umesto problema i preokupacija u koje smo uhva}eni. Teskoba, pritisak, stalno i stalno, aktivnost. Moramo se osloboditi sebe samih. Mir ~oveka osloba|a iz njegovog vlastitog ropstva. A to se ropstvo nikada ne mo`e popraviti uz pomo} politi~kih sistema, ili ekonomskih sistema ili organizovanih religija. Upoznali smo se sa delimi~nim akcijama u svom `ivotu, a sada nam KURS O ^UDIMA nudi Bo`ije Misli. Molim vas, da li mo`emo biti iskreni? Jedina funkcija ~oveka na ovoj zemlji jeste da otkrije svoj vlastiti identitet - a to je da je bezvremen. Mi smo Bo`ija pro{irenja. I nismo pozvani da podr`imo bilo ~ije takozvano za ili protiv u odnosu na ta Bo`ija pro{irenja. Mi smo tu da volimo jedan drugoga. Zato {to je ljubav ne{to stvarno, a na{e ideje o pravom i krivom su la`ne, nudi nam se sistem Bo`ijih Misli kako bismo mogli prerasti misaoni sistem koji je ~ovek izgradio. ^ovekov misaoni sistem zasnovan je na usredsre|enosti na samog sebe (na svoj ego) i na odvojenost. "Moram se brinuti o samom sebi, moram sebe popraviti". A Bo`iji Misaoni Sis- tem ka`e: "Svi smo mi pro{irenje Jednog @ivota i mo`emo videti mir, umesto odvojenosti". Potrebno nam je da izmenimo pri- stup. Potrebno nam je da do|emo do po{tovanja i da Kurs ~itamo tako da smo pri tome potpuno prisutni. A dar koji }emo pri tome primiti bi}e dar koji nam je ve} dat. I bi}emo najzahvalniji samo zato {to }emo spoznati da je taj dar oduvek bio tu, a da smo mi bili ti koji smo bili odsutni. Pristup koji odsutnoga dovodi natrag njegovom vlastitom identitetu (istovetnosti) jeste pristup iskrenosti. [ta god ovaj pristup ~inio, to }e biti pro{irenje pravednosti. I ni{ta {to je spolja{nje ne}e mo}i uticati na ovu pravednost. Ova pravednost dovodi do promene u samoj li~nosti. Ti si po{ten i ti ima{ svoje uverenje zato {to si pravedan. I ni{ta spolja{nje - ni atomske bombe, ni zemljotresi, ni ekonomske depresije, niti nezaposlenost, niti recesije - ne mogu dirnuti osobu koja poseduje tu pravednost. KURS O ^UDIMA dat je ~oveku u vreme kad smo postali tako zavisni, kad je ~ove~anstvo sa svojim militarizmom, svojom politikom i svojom komercijalizacijom pomahnitalo. Ti to mo`e{ videti. Mo`emo li se okrenuti od onoga {to je spolja{nje prema unutra{njoj akciji Boga u svojoj nutrini? UMESTO OVOGA JA MOGU VIDETI MIR. Mir je uro|en, a strepnju smo mi sami izgradili. Strepnja nije od Boga. Ljubav je od Boga, ali mi je sebi ne mo`emo priu{titi. Oti{li smo u mr`nju i u strah i u ratove. Te{ko da ima ikakve nade u dru{tvu. Ovo su jake re~i. Ali postoji nada u pojedincu. I mi moramo preuzeti tu odgovornost svaka osoba. Gde god da ste, to je mogu}e. Ko god da ste, to je mogu}e. To je mogu}e, zato {to, ko god da si, kada do|e{ do ovakvog pristupa, nisi vi{e ono {to si bio. Prestaju pore|enja i zavr{ava se "ja i moje". Kad do|e{ do mira, taj mir je onda ono {to pru`a{ svom susedu, svom detetu, svojoj supruzi, svom mu`u. Mir koji je u tebi - ne onaj mir o kome se samo pri~a. Kad postigne{ taj mir, drve}e }e to ve} znati i zna}e to i zemlja po kojoj kora~a{. Svojim mirom uti~e{ na ~itavu atmosferu planete. Time samo jedan ~ovek menja sve u ~itavom stva- ranju. Jedan Isus koji mo`e re}i: "Prevladao sam svet" nudi svoju ruku svakome da i on savlada svet. A ovaj mir

20

nudi svaka pojedina lekcija. Kako ti i ja mo`emo ~itati tu lekciju s po{tovanjem ili joj dati prostora u vlastitoj nutrini? Ne mora{ biti zavistan o bilo kome. Tvoja dnevna lekcija je tvoj dnevni hleb tvoj dnevni hleb Istine. Kad si u miru, ni{ta spolja{nje ne mo`e da te ugrozi. I u ovom grozni~avom svetu panike i straha i pritisaka i ti mo`e{ nekoga dr`ati za ruku. Ti onda u svojoj nutrini ima{ dovoljno prostora da ga ustupi{ nekoj osobi, da saslu{a{ njene probleme. Svi su se problemi rodili iz bespomo}- nosti i svi su oni samo iluzije. Oni nisu realni. I ti onda mo`e{ datoj osobi re}i: "Mi se mo`emo nositi s tim problemima. Ja sam s tobom". Kad se dvoje sakupe u Njegovo Ime, Nebo je me|u njima. Jo{ nismo spoznali mo} i veli~anstvenost mira. Kad bi bio u miru, ~ovek nikada ne bi uzimao oru`je ili varao ili lagao. Mir donosi jednostavnost u ~ovekov `ivot, mir iskorenjuje sve {to nije bitno. Mir poseduje prostor i slobodu od vremena. Pa je tako i sam pristup razli~it. Svakog dana ti `udno pristupa{ lekciji. Ti posmatra{ kako se lekcija pred tobom razotkriva, njeno veselje, pesmu radosti. Mirno sedi{. I gde god da ide{, to mesto postaje sveto. Odmah sobu time ~ini{ skladnom i jednostavno otmenom. Po~inje{ da uvi|a{:"Dobroto moja, ovo mi nije potrebno..." I soba ti je onakva kakav ti je i um - pretrpana! Nastoji{ da se oslobodi{ stvari. I ti ih ne izba- cuje{ jednostavno napolje. Gleda{ unaokolo da bi video kome su potrebne. Sve {to }e{ uraditi rodi}e se iz pravednosti zato {to vi{e nisi pod pritiskom. To je akcija brige i ljubavi. I tako ulazi jednostavnost u tvoj `ivot, a sa njom i Nebeska Svetlost. A ti tiho sedi{, u miru. I sama se soba menja. Sve blagosilja Bo`iji Mir, ~ovekov mir. Prema tome, kada ~ita{ Kurs onda nema nikakve `urbe ni naglosti. Svaka pojedina~na re~ Kursa uvodi te u celovitost - u istinu celovitosti. KURS O ^UDIMA - to nisu re~i. To je stanje bi}a koje je preraslo re~i i koje je istovetno sa mirom o kome govori. Kursu je uro|en blagoslov da nas mo`e dovesti do ovog Stanja. To je najve}i dar. Pristupi Kursu sa ljubavlju i po{tovanjem. Daj mu svo svoje srce.

KAKO U^ITI IZ "KURSA O ^UDIMA" KURS O ^UDIMA je sistematska bo`anska vrsta {kolovanja koja otkriva na{e uro|eno savr{enstvo. Kurs se sastoji od 3 dela: Teksta, Radne knjige za u~enike i Priru~nika za u~itelje. U njemu je 365 lekcija, za svaki dan u godini po jedna lekcija. ^itanje Kursa priziva iz tvoje nutrine energije koje mo`da nikada ranije nisi osetio. Sva su tvoja pitanja dobila odgovore. Svrha Kursa jeste da ti omogu}i da bude{ dovoljan samom sebi i da ukloni la`nu pretpostavku o tvojoj bespomo}nosti. Prema tome, Kurs se mora `iveti, a ne samo ~itati. ZAR NE VIDI[ DA SVA TVOJA BEDA PROISTI^E IZ TVOG ^UDNOVATOG VEROVANJA DA SI BESPOMO]AN? Mi ne mo`emo primeniti KURS O ^UDIMA sve dok se budemo zadovoljavali idejama, zato {to Kurs nije ideja. On nije apstraktan. On ne govori o ne~emu. On govori iz aktuelnosti Same Istine. Ako si uvideo ograni~enja i la`nost ide- ja, onda dolazi{ do smirenosti i komunicira{ s ne~im {to se nalazi izvan podru~ja tvoje vlastite misli. A ovo i jeste svrha Kursa, da dokraj~i sa idejama koje ne poznaju Ljubav i Istinu. Da li mo`emo ~itati Kurs na ovaj na~in? Po{tovanje je ono {to nam daje prostora da mo`emo primiti ono {to ne pripada misli, ve} Milosti. Po{tovanje nas osloba|a misli i smiruje um. Po{tovanje aktivira srce. Kad ne{to voli{, onda je tu i po{tovanje, zato {to onda to ne{to postaje potpuno i celovito i poseduje svoju vlastitu atmosferu. Zato je va`no da se Kurs nau~i ~itati s po{tovanjem i prostorom. KURS O ^UDIMA nam je do{ao u vreme kad je ~ove~anstvu potreban sveti spis koji podu~ava primeni. Svi sveti spisi su vertikalne re~i. Sveti spis je samo onda sveti spis kada se ne ra|a iz odvojenosti od Boga. Svrha svetog spisa jeste da dokraj~i ~ovekovo ograni~enje i da ga dovede do celovitosti, {to ~ovek zapravo i jeste. U~enje, prema KURSU O ^UDIMA, jeste ~udo koje uklanja sistem verovanja u odvojenost. Tako, osnovno pitanje s kojim se suo~avamo jeste odvojenost u nama samima koja poti~e strah, usamljenost i nesigurnost, a ovi, sa svoje strane, poti~u opet `elje i "oskudicu" neispunjenosti. ^uda nam nose jasno}u unutra{njeg bu|enja koje je direktno iskustvo onog: NE MO@E SE UGROZITI NI[TA [TO JE STVARNO. A ONO [TO NIJE STVARNO, NI NE POSTOJI.

21

^udo Svetog Trenutka dove{}e te do objektivnosti i otkri}e ovu ~injenicu. To je razli~ita vrsta u~enja. Ste}i sposobnost da se la`no vidi kao la`no zna~i osloboditi se la`nog. Ovaj trenutak slobode je religiozan. To je prostor u kome se doga|a ^udo. Ali ako tome ne pokloni{ svu svoju pa`nju, onda prijanja{ za ideju, a ne za ~udo. ^ovekov misaoni sistem poti~e odvojenost, bez obzira koliko njegove ideje izgledale osetljive i mudre i dobre. ^uda ovo sve uklanjaju. ^udo nas osloba|a od pro{losti i budu}nosti. Jasno}a nas osloba|a od `elja, patnje i strepnje - njih smo sami proizveli zbog svog nepoznavanja Realnosti. Realnost je Bo`ija Volja, svetlost savr{enstva. To je Bo`anska Odluka. Mudrac po{to je uvideo la`nost li~ne odluke, donosi samo jednu odluku: da nikada ne odlu~uje nezavisno od Bo`ije Volje. U svojoj nesvesnosti donosimo odluke koje proisti~u iz na{e usamljenosti i nesigurnosti. Ali u @ivotu nema nesigurnosti, niti postoji zbrka tamo gde je Ljubav. Samo `elje, ambicije i potreba za aktivno{}u vode ka li~nim odlukama. Ako smo zahvalni i smireni, tada otkrivamo da je svim potrebama udovoljeno i da su te potrebe blagoslovene. STVARNOST JE JEDINA ODLUKA. Znaju}i ovo, ne}emo vi{e biti rob svoje bede koja projektuje `elje i "oskudicu" Ako Kurs ~itamo sa smirenim umom, onda }emo znati sigurno da se Bog savr{eno brine za nas. A kad ovo shvatimo, onda nema vi{e nikakve potrebe da strepimo ili da se brinemo. Za ~oveka je predvi|eno da bude u miru i u skladu sa @ivotom, po{to ONAKO KAKO VE] JESTE jeste zapravo savr{enstvo. Postavlja se samo pitanje da li mi to zaista i ZNAMO? Da li smo smireni ili smo deca nesigurnosti? Govorimo o KURSU O ^UDIMA i o tome kako da iz njega direktno u~imo. Svakog dana ~itamo lekciju iz Radne knjige. Na primer: LJUBAV ME JE STVORILA SLI^NIM SAMOJ SEBI. Mo`da mislimo da znamo {ta zna~i re~ "ljubav", ali - da li mi to zaista znamo? Da bi se spoznala istina o ovome, neophodno je po{tenje. Sve dok se budemo zadovoljavali praznim re~ima - a to ve}ina nas i ~ini - nikad ne}emo spoznati {ta stvarno zna~i ljubav. Za{to ve} nismo stavili pod upitnik re~ koju tako ~esto upotrebljavamo, kako bismo otkrili {ta je to aktuelno stanje Ljubavi? Ljubav, koja pripada Nebu, jeste jedino stanje bi}a koje se ne nalazi pod pritiskom vremena ili bilo ~ega spolja. Svako pojedina~no znanje je ne{to spolja{nje u odnosu na ovo stanje bi}a. Svaka pojedina~na re~, uklju~uju}i i samu re~ "ljubav", jeste ne{to spolja{nje u odnosu na aktuelno stanje Ljubavi. Ovo stanje nije zara`eno re~ima i ono se obnavlja svakog trenutka. Svaki od nas poti~e od tog autenti~nog stanja Ljubavi. Svakog trena planete rotiraju. Kakva je to samo energija! Mo`e{ li zamisliti koliko samo milijardi i mili jardi udaha se udahne svakog sekunda? I sve ono {to di{e istovremeno i raste. Mo`e{ li videti energiju koja stoji u pozadini @ivota? Ta energija je Ljubav i ~itavo stvaranje je njeno pro{irenje. Njen prvi udar rastvara sve re~i i dovodi ~oveka do nevinosti do ~isto}e jednog sveca. Stanje bi}a koje poznaje ono {to je Stvarno ima pravo da se koristi re~ju "Ljubav". Niko drugi to nema pravo. Akcija Kursa je akcija Ljubavi. Ova akcija ne vr{i uticaj, zato {to je to akcija bu|enja Ljubavi, koja je nezavisna, i zato mora pru`iti oslobo|enje. Ova akcija obnavlja tvoju istovetnost sa tvojom realno{}u i sa ve~no{}u. Sve dok budemo nastavi li da se koristimo re~ima, ne znaju}i za realno:koje se nalazi iza re~i, ne}emo znati {ta nam daje KURS O ^UDIMA. Neophodno je da Kursu oslobodimo prostor u svojoj nutrini i da ga ~itamo sa smirenim umom koji se ne nalazi pod pritiskom. Ponudi svoju ti{inu i ona }e se ispuniti mirom. Neobi~no je va`no kako pristupamo u~enju iz KURSA O ^UDIMA, a isto je tako va`no i svojstvo po{tenja koje mu dajemo. Ne `elimo u~enja iz Kursa pretvoriti u jo{ jedno verovanje unutar ograni~enog ~ovekovog misaonog sistema, zato {to je KURS O ^UDIMA ne{to {to spada u Bo`ije Misli i {to ~oveka budi iz njegovih vlastitih misli i vodi ga ka njegovoj vlastitoj bezgrani~nosti. Radna knjiga za u~enike zapo~inje sa lekcijom: NI[TA [TO VIDIM U OVOJ SOBI (NA OVOJ ULICI, SA OVOG PROZORA, NA OVOM MESTU) NE ZNA^I NI[TA. Pa onda nastavlja i ka`e: A SADA POLAKO POGLEDAJ OKO SEBE. Da li smo obratili bilo kakvu pa`nju na re~ "polako"? Da li smo to ikada u~inili? Verovatno ne. Uop{te nije tako lako

22

usporiti misaoni proces. To je sli~no kao kad se ka`e "opusti se". Da li ti se puls usporio istog trena zato {to si upotrebio re~ "opustiti se"? Ali ako si u atmosferi po{tovanja, u kojoj voli{ ono {to }e{ ~itati i raditi, onda si ve} pripremljen. Ve} si onda iskora~io iz zamaha napetosti i aktivnosti i na{ao si nekoliko trenutaka samo da BUDE[. Akcija opu{tanja je ono {to pro{iruje pukotine me|u mislima. I onda, kad bude{ ~itao A SADA POLAKO POGLEDAJ OKO SEBE, dao si sebi slobodu i prostor da to zaista i u~ini{. U lekcijama Kursa postoje stalni podsetnici koji podvla~e da treba raditi "bez `urbe" i "polako". Ovo mora da bude bitna stvar, zato {to prvi redak lekcije ka`e: SADA POLAKO POGLEDAJ OKO SEBE I VE@BAJ PRIMENU IDEJE VRLO SPECIFI^NO NA SVE ONO [TO VIDI[: OVAJ STO NE ZNA^I NI[TA, OVA STOLICA NE ZNA^I NI[TA. Kurs insistira na tome da ovo ve`banje ne u~ini{ nekom vrstom rituala. Ritual zna~i ponavljanje ne~ega. Samo izgovaranje re~i lekcije ne zna~i ni{ta. Mo`e{ li stvarno gledati ruku pred sobom i re}i: OVA RUKA NE ZNA^I NI[TA? Kurs zapo~inje sa uklanjanjem na{ih sistema verovanja i na{ih "znanja" - okova u koje smo uhva}eni. Na{i zaklju~ci su ono {to se dovodi u pitanje, a pitanje poseduje vitalnost koja se sastoji u tome da ne prihvata bilo koji od na{ih verbalnih odgovora. Bitno je uklanjanje zato {to smo uslovljeni u visokom stepenu. Ono {to mislimo da znamo retko je kada realno, zato {to je to samo na{e mi{ljenje. Mi ne dose`emo do realnosti, mi donosimo zaklju~ak i zato nikada ne vidimo celinu, totalitet. Po{to smo i sami u sebi razdvojeni, mi nastojimo da rascepimo i sve ostalo. Sve {to je izolovano, sve ono ~emu dajemo ime, jeste nerealno, zato {to je sve deo celine. A ukoliko ne budemo videli tu celinu, mi ne}emo uop{te ni{ta ni videti. Svaka lekcija Kursa privodi svesnosti na{u odvojenost i u jednom trenutku dolazi do bu|enja koje dokraj~uje ovu odvojenost. Spoznaja istine zna~i istovremeno i trenutnu primenu te istine. ISTINA JE ISTINITA. NI[TA DRUGO I NIJE VA@NO, NI[TA DRUGO I NIJE REALNO I NEMA NI^EG DRUGOG [TO BI POSTOJALO ISTOVREMENO SA OVIM. DOZVOLI MI DA ZA TEBE NAPRAVIM JEDNU RAZLIKU KOJU TI NE MO@E[ NAPRAVITI, A KOJU JE POTREBNO DA NAU^I[. TEBE VARA TVOJA VERA U NI[TA. PONUDI SVOJU VERU MENI JA ]U JE SMESTITI NA SVETO MESTO, GDE I PRIPADA. TAMO NE]E[ NA]I NIKAKVU VARKU, VE] SAMO JEDNOSTAVNU ISTINU. I TI ]E[ JE ONDA ZAVOLETI ZATO [TO ]E[ JE RAZUMETI. U tom }e{ trenutku mo}i videti ve~nost. U tom }e{ se trenu osloboditi vremena i otkri}e{ svoju vlastitu realnost, svoju bezgrani~nost, njen sveti trenutak. To je trenutak u kome se doga|a ~udo. ^udo se de{ava onda kada vreme prestaje i kada ostaje samo ve~nost. Kurs ima mnogo toga da ti da {to je vi{e od pukog intelektualnog znanja. Kurs treba da dokraj~i ose}aj odvojenosti u `ivotu pojedinca i da ~oveka dovede do celovitosti vlastitog bi}a. ^ovek se ~isti uz pomo} ~isto}e svoje vlastite Realnosti! JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JA SAM JO[ UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO. Tamo gde postoji telo, postoji i misao. Oni nisu dve pojave. Ako ~ovek do|e do istine sadr`ane u re~enici JA NISAM TELO, onda mo`e re}i i re~enicu JA SAM SLOBODAN. I onda }e svaki pojedinac shvatiti JA SAM JO[ UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO. Time se dokraj~uju pojmovi i koncepti kazne, karme i krivice. KURS O ^UDIMA zasnovan je na uro|enom savr{enstvu svake osobe i na{ pristup ~itanju Kursa tako|e treba da bude zasnovan na na{em savr{enstvu. Ako je bog koga tra`imo bog koji se rodio iz na{e neispunjenosti, zavr{i}emo kao projekcija vlastite neispunjenosti. Projekcija je slika, a ne Istina. Kurs ka`e: BOG JE SA MNOM. JA @IVIM I KRE]EM SE U NJEMU.

23

Istinski odnos postoji na ve~noj razini. Reka je povezana sa okeanom, sa nebom. Sve je me|usobno povezano. Ni{ta ne po- stoji samo za sebe. Odnos zna~i da si i ti sam povezan sa planetama, sa svetlo{}u, sa zemljom, sa svim. Ti ne mo`e{ postojati bez svega toga, zato {to ni{ta ne mo`e postojati izolovano. U odnosu ne postoji takva stvar kao {to je strah, nesigurnost ili neispunjenost. Cvet je cvet i on nije neispunjen. On je radost svog vlastitog savr{enstva. Cvet nema `elja. On ne `eli da bude stolica ili lonac. Ako bude{ mogao da vidi{ cvet, on te mo`e dovesti do ti{ine. Tvoja rastre{enost i `eljenje i nu`ne potrebe tako|e }e prestati. Zato {to si u tom trenutku povezan sa celinom. Pogledaj u zvezdu, i ona }e te uvesti u tvoju vlastitu ve~nost. Zvezda je od tebe udaljena mnogim svetlosnim godinama, ali ti ipak mo`e{ uspostaviti odnos sa njom. Ako si je istinski video, ona ti onda smiruje um. Ako si ne~im drugim zauzet dok gleda{ u zvezdu, ti onda samo gleda{, ali ne vidi{. Kurs nam ka`e: ^UDA SE VIDE U SVETLOSTI. To nije fizi~ka svetlost sunca. Sunce je sitna stvar. Postoje druge sfere koje ne osvetljava ovo malo sunce. Ovo je Svetlost koja sadr`i u sebi milion sunaca. To je Svetlost u kojoj je razumevanje n e ~ e g a. U tom slu~aju ta stvar bi bila tamo, a ti bi bio ovde. Da li sada uvi|a{ kakvo odvajanje stvara takozvano razumevanje? Za Svetlost svesnosti ni{ta ne postoji {to bi bilo izvan tebe. Mi ovde govorimo o stanju svesti u kome spoljni pojavni svet nestaje i u kome Jedna Realnost jeste. Na nesre}u, mi smo vekovima bili opsednuti gomilanjem sve vi{e i vi{e znanja. Ova manija koja nas je terala da sakupljamo sve vi{e i vi{e informacija jeste ono {to odra`ava na `ivotu neispunjenost i {to upravlja na{im intelektualnim sposobnostima. Da li mo`emo u~enju pristupiti s pozicije nove premise: ispunjenja? Mi govorimo o u~enju koje proisti~e iz namere da se oslobodimo preokupiranosti, a ne da gomilamo informacije. Na taj na~in mi ~itamo na druga~iji na~in. Isus stalno ponavlja u BIBLIJI: "ONAJ KO IMA U[I DA ^UJE, NEKA ^UJE". (Matej 11:15) Da li }e{ slu{ati? Mi obi~no ne slu{amo zato {to tuma~imo ono {to ~ujemo i zato {to ~itamo svojim vlastitim mislima. Mi slu{amo svoja vlastita tuma~enja, zar ne? Mi procenjujemo drugu osobu: "Ja volim ovo". "Ja ne volim ono". I brbljanje se nastavlja. U trenutku kad smo stvarno pa`ljivi, prestaje misaoni tok. Na primer: pa`ljivi smo ako nagazimo na zmiju zve~arku. Onda ne}emo razmi{ljati o tome da li smo nagazili na mu`jaka ili `enku. Mi mo`emo postati pa`ljivi. Ali to ne}emo u~initi sve dok smo mlakonje. Kad smo mlaki, ponovo se vra}amo na misao koja nam ka`e: "U~ini}u to sutra". Misli `ive uz pomo} odlaganja. Nikada ne vidimo da je odlaganje misaoni proces i da odlaganje nije realno. Odlaganje pripada svetu relativnih ideja. Odlaganje }e se polako drobiti zato {to ideje, sli~no emocijama, spla{njavaju, di`u se i padaju. Kod ideja nema doslednosti. Ali doslednost postoji kad smo potpuno pa`ljivi, zato {to smo u tom trenutku oslobo|eni od aktivnosti mozga. Tada se otvara prostor koji je deo Bo`ijeg Uma, {to smo i mi sami. Bo`iji Um }emo spoznati kada se uti{a brbljanje mozga. Mozak ima svoja ~ula, mozak koristimo za pre`ivljavanje, mozak sakuplja se}anja. Ali um je Bo`iji Um ~iji smo mi svi deo. Kada se mozak ne me{a, tada nas ti{ina uvodi u Bo`iji Um. Otkrivamo da je svako pojedina~no bi}e blagosloveno, po{to je deo Bo`ijeg Uma. A onda nema vi{e nikakve odvojenosti izme|u tebe i mene. Na razini mozga, postoji odvojenost. Na razini Uma, svi smo mi Jedno. Bo`iji Um je taj koji je religiozan, mozak to nije. Mozak je hinduisti~ki, islamski ili hri{}anski Mozak je uslovljen, njega su uobli~ili okolina i li~no iskustvo. Ali Bo`iji Um nije uslovljen, niti je podlo`an iskustvu. Jednom kad se shvati ova ~injenica, na{ odnos sa KURSOM O ^UDIMA podvrgava se promeni. Postajemo pa`ljiviji i ~itamo ga druga~ije. Mo`emo ~itati lekciju iz Kursa, koja se koristi re~ima da bi se tako zapo~elo, ali nas svaka re~enica Kursa odvodi od na{eg misaonog toka i dovodi Bo`ijem Umu. Ovo je jedinstvena stvar u vezi sa Kursom. Oraganizovane religije nam govore {ta je uradio Isus, {ta je uradio Muhamed i {ta je Bog Rama uradio. KURS O ^UDIMA nam ne ka`e {ta je neko drugi uradio. Kurs ne propoveda. On nas dovodi do ti{ine i do Bo`ijeg Uma. Sve to pak zavisi od toga koliko smo pri tome ozbiljni i sa kakvim svojstvom po{tovanja ~itamo Kurs. Ako smo zainteresovani za oslobo|enje od ega, onda pravilno procenjujemo da u Kursu ima ne{to {to u sebi nerazdvojivo nosi blagoslov koji nas odvodi od na{eg misaonog procesa - na{e

24

mozgovne preokupacije - i dovodi nas u druga~ije stanje svesti. Dok ~itamo Kurs, dolazi do stavljanja pod upitnik na{ih neshva}enih re~i i do otkri}a na{e vezanosti za na{e misli - {to zna~i da dolazimo do ne~eg novog {to se nalazi izvan podru~ja re~i. Ova se aktuelnost direktnog iskustva doga|a tokom ~itanja Kursa, ali samo ako ga pa`ljivo ~itamo. MOJ UM JE PREOKUPIRAN PRO[LIM MISLIMA. Ovo i jeste problem. Mi ne mo`emo upregnuti energiju Sada{njeg Trenutka. Mi ne `ivimo iz trenutka u trenutak, da bismo primili ili da bismo zra~ili stvarala~ku energiju Sada{njeg Trenutka koja je tako potrebna ovoj planeti. ^ovekova funkcija jeste da dovede Nebesko Kraljevstvo na zemlju. A mnogi od nas su se izgubili u pro{losti. Iz lekcije u lekciju, Kurs zapo~inje sa stavljanjem svega pod upitnik i sa uklanjanjem, da bi nas oslobodio od pro{losti. U jednoj od lekcija Kurs ka`e: JA NI[TA NE VIDIM ONAKVIM KAKVO JE ONO SADA. Kako je to samo jednostavno re~eno! Kurs je zaista kurs o ~udima, tako da mo`e{ do}i do istine, do celovitosti i do ispravnog umovanja. ^uda se doga|aju u ispravnom umovanju. Iskreno re}i: MOJE MISLI NE ZNA^E NI[TA zna~i u{tedeti jedan ~itav `ivot. To je 10. lekcija. Da li postoji i{ta u svetu {to mo`e osobu dovesti u ovo stanje svesti i u nevinost skromnosti tokom celih 10 dana? ^itaju}i Kurs, po~injemo ceniti njegovu vrednost i u nama se poja~ava po{tovanje i ljubav za Kurs. Lekcija nastavlja: OVA SE IDEJA PRIMENJUJE NA SVE MISLI KOJIH SI SVESTAN ILI KOJIH POSTAJE[ SVESTAN TOKOM VE@BANJA. RAZLOG ZA[TO JE OVA IDEJA PRIMENLJIVA NA SVE NJIH LE@I U TOME DA TE MISLI NISU TVOJE PRAVE MISLI. Postoje prave misli kojih nismo svesni. To je zaista otkri}e! RANIJE SMO VE] NAPRAVILI OVU RAZLIKU I ^INI]EMO TO PONOVO. TI JO[ NEMA[ OSNOVE ZA UPORE\I- VANJE. A KADA TO BUDE[ U^INIO, ONDA VI[E NE]E[ SUMNJATI U TO DA ONO ZA [TA SI MISLIO DA SU TVOJE MISLI ZAISTA NE ZNA^I NI[TA. Kakvo bu|enje! To je kao da nas Gospod dr`i za ruku i dovodi nas do preobra`aja u ciglih deset dana. U Kursu ima mnogo radosti i uzbu|enja. Kurs dovodi ~oveka do strasti. Postoji interesovanje i mi se sve vi{e pribli`avamo Sada{njem Trenutku i svojoj vlastitoj svetosti. Postajemo svoje Pravo Ja. Doga|a se prerastanje. Ne{to novo se javlja. Po~injemo stavljati pod upitnik svoj vlastiti fanatizam, verovanja koja poznajemo. Sada smo spremni da vidimo - da umremo za pro{lost i za uslovljavanja. Vi{e nismo igra~ka pro{losti i dolazi do uskrsnu}a. A onda zna~ajna 11. lekcija: MOJE BEZNA^AJNE MISLI POKAZUJU MI BEZNA^AJAN SVET. Samo videti bezna~ajan svet i slu`iti mu, a potom umreti, zna~i nikada ne `iveti. Kurs nastavlja: BEZNA^AJAN SVET RA\A STRAH. Strah postoji zato {to je ono ~emu pridajemo vrednost zapravo bezna~ajno. Jedna zemlja ima jednu skalu vrednosti, a druga zemlja ima drugu skalu vrednosti. A po{to su te skale razli~ite, te se zemlje sukobljavaju. A obe skale su bezna~ajne. Ali: BOG NIJE STVORIO BEZNA^AJAN SVET.

25

Vidimo onda da postoje dva sveta: svet koji je Bog stvorio, bez kog ni{ta ne mo`e postojati, i bezna~ajan svet koji je ~ovek proizveo. Po~inju}i da se osloba|amo sveta koji je ~ovek proizveo, uvi|amo da je svet koji je Bog stvorio zapravo ona osnova koja sve podr`ava. ^ovek nije stvorio vazduh koji di{emo, niti vodu koju pijemo, ni no}, ni nebo, niti hranu koju jedemo. Kako smo se samo odsekli od sveta koji je Bog stvorio kroz svoju strepnju i brigu. Toliki mnogi od nas tro{e svoje `ivote i energiju koju im je Bog dao podr`avaju}i ono {to je bezna~ajno. MOJE MISLI SU SLIKE KOJE SAM SAM PROIZVEO. TO JE ZBOG TOGA [TO SE MISLI ZA KOJE SAMO MISLI[ DA IH TI MISLI[ POJAVLJUJU KAO SLIKE, A TI IH NE MO@E[ PREPOZNATI KAO NE[TO [TO JE ZAPRAVO NI[TAVNO. Uvidi da su ove misli za koje samo misli{ da ih misli{ samo tvoje slike. TI SAMO MISLI[ DA IH MISLI[ I TAKO TI MISLI[ DA IH VIDI[. OVO JE NA^IN KAKO JE IZGRA\ENO TVOJE "VI\ENJE". OVO JE FUNKCIJA KOJU SI DODELIO SVOJIM TELESNIM O^IMA. TO NIJE VI\ENJE. TO JE PROIZVODNJA SLIKA. OVA PROIZVO- DNJA SLIKA PREUZIMA MESTO VI\ENJA, ZAMENJUJU]I TAKO VI\ENJE ILUZIJAMA. Kurs dalje nastavlja: OVE TI VE@BE NE]E OTKRITI ZNANJE. ALI ]E ONE PRIPREMITI PUT KA NJEMU. ^italac po~inje uvi|ati kako je zapravo uhva}en u svojim vlastitim slikama. Vi|enje je na{e prirodno stanje, a mi smo ga zamenili iluzijama slika. A lekcija nam ute{no ka`e da }e ove na{e slike biti zamenjene. Nerazdvojan od svake lekcije, od svakog retka Kursa je blagoslov koji ~itaoca vodi ka jasno}i istine. Bo`ija je Volja, Njegova Mo}, Njegov Blagoslov, da se cilj Kursa postigne u toku jedne godine. To mo`e u~initi bilo ko ko po{teno i posve}eno prou~ava Kurs. Molim te, shvati {ta zna~i ova izjava. [ta bi ti drugo ikada i mogao po`eleti? Ako u bilo kojoj lekciji postoji potencijal da te dovede do celovitosti, kako }e{ ti pristupiti onda toj lekciji? Da li }e{ poku{avati da lekciju podesi{ svom modelu `ivota, svom programu? Ako je tako, ti onda nisi spreman da se uklopi{ u Bo`iji Um. Da li si voljan da se ljubazno ovoga dr`i{? Da li ~ita{ KURS O ^UDIMA kao ideju, kao jo{ jednu ideju o tome kako da sebe popravi{? U trenutku kada Kurs reducira{ na ideje, onda on ni na koji na~in vi{e nije razli~it od bilo ~ega drugog i ti nisi primio ~udo koje ti Kurs nudi. Za{to Kurs reduciramo na ideje? Da li smo ikada i ~inili bilo {ta drugo, bilo da se radi o BIBLIJI, KURANU ili VEDAMA? I nastavlja se ono {to "ja jesam". Ni{ta ne prekida ono staro. Ipak, negde jednom moramo videti da moramo prerasti ego. Mi govorimo ovoliko o pristupu Kursu zato {to mnogo toga zavisi o na~inu kako ~itamo Kurs. Retko sam sreo bilo koga ko zna kako da ga ~ita. Mi ~itamo re~i, ali re~i nisu stvar. Na{e re~i imaju zna~enje na nivou nerealnosti - na nivou stvari koje smo projektovali. A da bi se rastvorila misao, to zahteva druga~iju vrstu ~itanja, druga~ije svojstvo pa`nje. NE ZABORAVI DA JE MOTIVACIJA ZA RAD NA OVOM KURSU POSTIGNU]E I O^UVANJE STANJA MIRA. PO[TO POSTIGNE OVO STANJE, UM JE SMIREN, A ONDA SE POSTI@E STANJE SVESTI U KOME SE ^OVEK SE]A BOGA... U^ENJE OVOG KURSA ZAHTEVA VOLJNOST DA SE STAVI POD ZNAK PITANJA SVAKA VREDNOST KOJU CENI[. NI JEDNA SE OD OVIH VREDNOSTI NE MO@E ZADR@ATI SAKRIVENOM I NEJASNOM, PO[TO BI TO UGROZILO TVOJE U^ENJE. NI JEDNO VEROVANJE NIJE NEUTRALNO. Da li pristupa{ KURSU O ^UDIMA zato {to zaista `eli{ da se oslobodi{ stalne preokupacije koja ti ne da mira? Da li `eli{ da uti{a{ varke mozga? Ako postoji ova goru}a potreba, onda tvoj odnos sa Kursom postaje druga~iji. Ipak, ljudi Kurs ~itaju i ~itaju ne shvataju}i njegovu istinu. Da li mo`e{ ~itati Kurs sa tako jakim interesovanjem koje }e te dovesti do tog druga~ijeg Stanja svesti? Da bi to postigao, neophodno je da pred sobom postavi{ izazov. Po{to, bez ozbiljnosti, ~itanje postaje ritual. Mozak voli naviku, on funkcioni{e rutinski. Svaka nas re~enica iz Kursa suo~ava sa izazovom. Da li mi tom izazovu mo`emo dati dovoljno prostora kako bi se razotkrio? Obi~no, kada se pojavi izazov, mi ga obeshrabrimo. Mi ne prepoznajemo uzrok nedoraslosti koja ne mo`e odgovoriti na izazov datog trenutka. Kuda odlazi energija? Kako je rasipamo? Postavljanje ovakvih pitanja i svesnost su oni ~inioci koji dovode do izmene na~ina `ivota. U ovom hitnom odgovoru ne

26

postoji pukotina, nema vremena da se prizna nedoraslost. Bespomo}nost je na{e verovanje. Ona nije realna. Akcaja bespomo}nosti je kompromis. Tokom ~itanja Kursa, da li si voljan da odmah odbaci{ sve kompromise? Ovo zna~i primeniti Kurs. Ovo je otkri}e. Moramo shvatiti va`nost namere. Tek onda mo`e postojati hitnost. Hitnost ~oveka dovodi do pa`nje. Jedino vitalna snaga hitnosti mo`e da se bori sa non{alantnim stavom kompromisa. Rade}i tako, dolazi se do strasti. Doga|a se preobra`aj. Postaje se su-stvaralac. Da li ~ita{ Kurs kao su-stvaralac, tako da u vreme kad zavr{i{ sa ~itanjem, istovremeno zavr{ava{ i sa kompromisom i postaje{ totalno prisutan? To je vrlo razli~it na~in ~itanja. Sve ono {to stavlja pod znak pitanja misaoni sistem koji je ~ovek izgradio ve} je samim tim akcija Bo`ije Milosti. Kurs ti direktno daje novu voljnost da vidi{. JA SAM ODGOVORAN ZA ONO [TO VIDIM. JA BIRAM OSE]ANJA KOJA DO@IVLJAVAM I JA ODLU^UJEM O CILJU KOJI BIH DA POSTIGNEM. I SVE [TO SAMO IZGLEDA DA MI SE DOGA\A JA SAM TRA@IO, A ONDA I DOBIJAM ONO [TO SAM TRA@IO. KURS O ^UDIMA je radosna avantura. Ne treba ga pretvoriti u naviku. Dnevna lekcija celog dana nosi svoj blagoslov. Ve`banje lekcije postaje akcija koja se obavlja bez napora i velika radost. MOJA SADA[NJA SRE]A JE SVE [TO JA VIDIM. Nema potrebe da te ikad dotakne strah nesigurnosti, zato {to je on najve}im svojim delom psiholo{ki. Tako ti po~inje{ da {iri{ Bo`iji mir na zemlji: "DA DO\E CARSTVO TVOJE, DA BUDE VOLJA TVOJA I NA ZEMLJI KAO NA NEBU..." (Matej 6:10) I ovo je mesto gde se dr`ite za ruke, kao {to se to nudi u: A AKO TI TO POMA@E, ZAMISLI KAKO TE DR@IM ZA RUKU I KAKO TE VODIM. UVERAVAM TE DA TO NE]E BITI SAMO PUSTO MA[TANJE. Kakav je to samo blagoslov znati da nikada i nisi bio usamljen! Svetlost i Ljubav, ono {to je Dato, uvek te okru`ivalo. Snaga jeste shvatiti da je ono {to je ve} Dato ujedno i dostupno. Kakav Bo`iji dar svakome od nas ko ima KURS O ^UDIMA! Kurs nam poma`e s primenom istine koju nam daje. A ipak mi to znamo intelektualno, kao {to znamo da ne treba da la`emo ili da treba da volimo svog suseda. Ali mi ne znamo kako sve to i da pri- menimo. Poznavanje ideja ne zna~i mnogo. Ideja je apstraktna zato {to je zasnovana na dvojstvu. Kurs rastvara dvojnost ~ak i izme|u tebe i Boga. Kurs ka`e da je tvoja volja istovetna s Bo`jom. A Bo`ija Volja istovremeno je i tvoja. Postepeno, mi se na- vikavamo na Jedno radije nego na fragmentaciju i odvajanje. Kakvo ~udo! ^ovek bi pomislio da }e neko sko~iti od radosti kad otkrije da jeste i da mo`e biti oslobo|en. Kurs ka`e da smo postavli uslovljeni i da smo uhva}eni u zamku navike i gre{ke. On isti~e da se i navika i gre{ka mogu ispraviti. ISTINA ]E ISPRAVITI SVE GRE[KE U MOM UMU. Ispravljanje je tvoja funkcija. Izvr{avaju}i svoju funkciju, ti postaje{ pro{irenje Kursa. I po{to se gre{ke mogu ispraviti, ti ne mo`e{ biti ravnodu{an ni prema svojim, ni prema tu|im gre{kama. Kada tvoja funkcija postane: SPASENJE JE MOJA JEDINA FUNKCIJA OVDE, tada se konflikt zavr{ava i ti shvata{: JA ]U PRIHVATITI SVOJU ULOGU U BO@IJEM PLANU ZA SPASENJE. Od sada se mora{ nau~iti da pro{iruje{ ono {to si shvatio kao istinu. Kada po~ne{ {iriti istinu, onda postaje{ nosilac Svetlosti. Tako te kurs dovodi do tvoje funkcije. ZATO [TO GOD DA BOG DAJE MO@E BITI SAMO DOBRO. Mo`e{ li u to ~vrsto verovati?

27

I JA PRIHVATAM SAMO ONO [TO ON DAJE I [TO MI PRIPADA. Pogledaj samo kakvu ~ast Bog daje Svojoj Deci. Po{to nam je dao svo stva- ranje, On onda ka`e: "^ak ni meni niste ni{ta du`ni. Ovo pripada vama". Od samog po~etka data nam je sloboda. Kako je samo sveta slava Boga, na{eg Oca! Ne postoji ni{ta {to bismo trebali `eleti ili {to bi trebalo da nam skrene pa`nju. "RADNA KNJIGA ZA U^ENIKE" ka`e: SVE SU STVARI LEKCIJE KOJE BOG @ELI DA MI NAU^IMO. LEKCIJA JE ^UDO KOJE MI BOG NUDI, UMESTO MISLI KOJE SAM SAM PROIZVEO I KOJE ME POVRE\UJU. Bez obzira kakve su i kako samo mogu izgledati dobre, sve misli koje sami proizvodimo obavezno nas povre|uju. ONO [TO OD NJEGA NAU^IM, POSTAJE NA^IN KAKO SE OSLOBA\AM. Ono {to od Njega u~im jeste ~udo, po{to je to trenutak jasno}e u kome vreme prestaje. Ono {to od Njega u~im osloba|a me od mojih vlastitih ograni~enih odluka. I TAKO JA BIRAM DA NAU^IM NJEGOVE LEKCIJE I DA ZABORAVIM SVOJE VLASTITE. Da li mo`e{ zaboraviti svoje vlastite lekcije? Mi smo pod pritiskom svojih potreba, svojih sutra, svojih ju~e i ~itavog predmeta rasprave o li~nosti. Na nivou ~uda, pak, nema li~nosti. Ti si u sada{njem trenutku i ni{ta drugo nije realno. Kurs sa nama deli i ovo: JA STAVLJAM BUDU]NOST U BO@IJE RUKE. Kakvo bezbri`no zadovoljstvo! Kurs tako|e ka`e i: PRO[LOST JE OTI[LA, BUDU]NOST JO[ NIJE DO[LA. JA SAM OSLOBO\EN OD OBE. Kako je samo prostrano ve~no s a d a. Kurs je neposredan. Mo`e{ li odmah osetiti da si se oslobodio i pro{losti i budu}nosti? Zar ne}e{ vi{e boraviti u pro{losti? Budu}nosti jo{ nema, pa tako i ne treba da se o njoj brine{. Ako samo ~ita{ Kurs i ne dodirne{ ovo stanje svesti, onda znaj da sam sebe li{ava{. Sve dok bude pro{losti i budu}nosti, dotle ne}e biti mira. Gde nema vi{e pro{losti i budu}nosti, tu nema ni tela. I sama misao nestaje. Ako misao ostaje, onda to zna~i da nisi ni ~itao Kurs. MENE PODR@AVA BO@IJA LJUBAV. Ti ovo ne mora{ ~ak ni da tra`i{. Jedino mora{ shvatiti da je Ljubav ono {to si do{ao da daje{. Izbor je tvoj, s obzirom da ima{ slobodnu volju. O^E, DANAS SAM SLOBODAN, ZATO [TO JE MOJA VOLJA ISTOVREMENO I TVOJA. Izbor je ili mir ili misao o pro{losti i budu}nosti, naseljena sa nestvarnim osobama. Ti `eli{ Bo`iji Mir, ali tog Mira nema ako se ne dozvoli da odu iluzije o pro{lim i budu}im isku{enjima. Jedna ne`ivljena Istina ostaje neistinita. Spoznati Istinu zna~i odmah je i primeniti. U odsustvu primene, `ivot ostaje na nivou li~nosti. U odnosu na Hristovo Stanje Svesti, telo i misli su ne{to spoljnje, po{to oni pripadaju svetu odvojenosti. Misao je nastala tek onda po{to je ve} do{lo do odvajanja, dok je spasenje oslobo|enje od misli koje nas povre|uju. Jezik sustvaraoca je ne-li~ni, pa tako i razli~it. ZAR JE TO GUBITAK AKO SE UMESTO OVOGA PRONA\E SVET U KOME JE NEMOGU] GUBITAK, U KOME LJUBAV VE^NO TRAJE, U KOME MR@NJA NE MO@E POSTOJATI I U KOME OSVETA NEMA NIKAKVOG ZNA^ENJA? ZAR JE GUBITAK AKO SE PRONA\U STVARI KOJE STVARNO @ELI[ I AKO ZNA[ DA IM NEMA KRAJA I DA ]E ONE OSTATI UPRAVO ONAKVE KAO [TO I @ELI[ DA BUDU TOKOM VREMENA? ^AK ]E I ONE NA KRAJU BITI ZAMENJENE ZA NE[TO O ^EMU NE MO@EMO GOVORITI, PO[TO ONDA ODLAZI[ ODAVDE KA MESTU GDE RE^I POTPUNO POSTAJU BEZNA^AJNE, U TI[INU U KOJOJ SE KOMUNICIRA NEIZGOVORENIM JEZIKOM, ALI KOG SE IPAK SIGURNO RAZUME. KOMUNIKACIJA, NEDVOJBENA I JASNA KAO DAN, OSTAJE NEOGRANI^ENA ZA CELU VE^NOST. I SAM BOG GOVORI SVOM SINU, A NJEGOV SIN TAKO\E

28

GOVORI NJEMU. NJIHOV JEZIK NEMA RE^I, ZATO [TO ONO [TO ONI KA@U NE MO@E DA SE SIMBOLIZIRA. NJIHOVO JE ZNANJE DIREKTNO I POTPUNO ME\USOBNO DELJIVO I POTPUNO JEDINSTVENO. KOLIKO SI SAMO DALEKO OD OVOGA TI, KOJI OSTAJE[ VEZAN ZA OVAJ SVET. A IPAK, KOLIKO SI BLIZU, KADA OVAJ SVET ZAMENI[ SVETOM KOJI @ELI[. SADA JE POSLEDNJI KORAK IZVESTAN, SADA STOJI[ UDALJEN OD BEZVREMENOSTI SAMO ZA PROSTOR JEDNOG TRENUTKA. Re~i KURSA O ^UDIMA inspiri{u te da do|e{ u stanje smirenosti. Kurs sa sobom nosi ve~ni mir i budi Svetlost u tebi. Kad pro~ita{ tri ~etvrtine Teksta i Radnu knjigu, onda ti Kurs ka`e: pro{ao si dug put i sada ne mo`e{ natrag. Zar to nije lepo? Ne{to se dogodilo {to je fundamentalno izmenilo tvoj `ivot. Zar to nije blagoslov? UVO\ENJE RAZUMA U EGOV MISAONI SISTEM JESTE PO^ETAK NJEGOVOG UKLANJANJA ZATO [TO SU RAZUM I EGO PROTIVRE^NI JEDAN DRUGOME. NIJE MOGU]E NI DA NJIH OBOJE KOEGZISTIRAJU U TVOJOJ SVESNOSTI. CILJ RAZUMA JESTE DA U^INI JASNIM, PA TAKO I O^IGLEDNIM. TI MO@E[ VIDETI RAZUM..... KADA DO\E[ NA MESTO NA KOME SE JASNO VIDI DA SE PUT RAZDVAJA, NE MO@E[ DALJE I]I. MORA[ KRENUTI ILI JEDNIM ILI DRUGIM OD DVA PUTA NA KOJA SE RAZDVOJIO PRVOBITNI PUT...KO GOD STIGNE TAKO DALEKO NE MO@E DONETI POGRE[NU ODLUKU, IAKO MO@E ODLAGATI. I NEMA DELA PUTOVA- NJA KOJI BI IZGLEDAO BEZNADNIJE I JALOVIJE NEGO [TO JE STAJANJE NA MESTU NA KOME SE PUT GRANA I RAZDVAJA I NE ODLU^ITI SA KOJIM OD PUTEVA DALJE NASTAVITI....SAMO TI PRVIH NEKOLIKO KORAKA DU@ ISPRAVNOG PUTA IZGLEDAJU TE[KI, PO[TO SI IH ODABRAO, IAKO JO[ UVEK MO@E[ MISLITI DA SE MO@E[ VRATITI I NAPRAVITI DRUGI IZBOR. TO NIJE TAKO. NE MO@E SE UKLONITI IZBOR KOJI JE NA^INJEN UZ POMO] NEBESKE MO]I. TVOJ PUT JE ODLU^EN. NE]E BITI NI^EGA [TO TI SE NE]E RE]I, SAMO AKO OVO PRIMI[ K ZNANJU. Mora{ napraviti jo{ jedan korak. Kurs ka`e da si izabrao da napreduje{, ali ne mo`e{ izabrati da se vrati{. Onda Kurs dalje ka`e: OVAJ JE KURS LAGAN BA[ ZATO [TO NE PRAVI NIKAKVOG KOMPROMISA. ALI ON JO[ UVEK IZGLEDA TE@AK ONIMA KOJI JO[ UVEK VERUJU DA JE MOGU] KOMPROMIS. Ako dalje zakora~i{, oseti}e{ novi blagoslov, napon vitalnosti, `ivi ose}aj Njegovog Prisustva. OTI[AO SI VE] DALEKO PUTEM KOJI VODI ISTINI, ISUVI[E DALEKO DA BI SADA POSRNUO. JO[ SAMO JEDAN KORAK I U LJUBAVI ]E SE RASTOPITI I POSLEDNJI OSTATAK STRAHA OD BOGA. Jedini odgovor koji mora{ shvatiti jeste da si i ti i tvoj brat pro{irenje Jednog @ivota. Ti vi{e ne gleda{ {ta on ~ini u telu, ve} vidi{ njegovu svetost. TI BI DA SE PROTIVI[ OVOM KURSU ZATO [TO TE ON PODU^AVA DA SI SLI^AN SVOME BRATU. VI NEMATE NIKAKVE SVRHE KOJA NE BI BILA ISTA I NIKAKVE DRUGE SVRHE KOJU VA[ OTAC NE BI S VAMA DELIO, ZATO [TO JE VA[ ODNOS O^I[]EN OD POSEBNIH CILJEVA. I DA LI BI TI SADA HTEO DA PORAZI[ CILJ SVETOSTI KOJI JE NEBO DALO VA[EM ODNOSU? ONDA IZABERI [TA @ELI[ VIDETI: BRATOVO TELO ILI NJEGOVU SVETOST, A ONO [TO BUDE[ IZABRAO U TO ]E[ I GLEDATI. A ONDA ]E[ IZABRATI U BEZBROJNIM SITUACIJAMA I KROZ VREME KOJE IZGLEDA BESKRAJNO SVE DOK ISTINA NE BUDE TVOJA ODLUKA. VE^NOST SE NE MO@E PONOVO ZADOBITI JO[ JEDNOM NEGACIJOM HRISTA U SVOM BRATU. A GDE JE ONDA TVOJE SPASENJE AKO JE TVOJ BRAT SAMO TELO? GDE BI TVOJ MIR DRUGO MOGAO BITI AKO NE U NJEGOVOJ SVETOSTI? A GDE JE ONDA I SAM BOG AKO NE U ONOM NJEGOVOM DELU KOJI JE ON ZAUVEK OSTAVIO U SVETOSTI

29

TVOGA BRATA, TAKO DA U TOJ SVETOSTI MO@E[ VIDETI I ISTINU O SAMOM SEBI KOJA JE KONA^NO OBJA[NJENA POJMOVIMA KOJE SI PREPOZNAO I RAZUMEO? SVETOST TVOGA BRATA JE SVETINJA I BLAGOSLOV ZA TEBE. NJEGOVE GRE[KE NE MOGU ZADR@ATI BO@IJI BLAGOSLOV KOJI MU BOG DAJE, A TE NJEGOVE GRE[KE NE MOGU ZADR@ATI NI BO@IJI BLAGOSLOV TEBI, AKO SVOGA BRATA ISTINSKI VIDI[. NJEGOVE GRE[KE MOGU PROUZROKOVATI ODLAGANJE, A TEBI JE DATO DA TO ODLAGANJE OD NJEGA PREUZME[, KAKO BISTE OBOJICA MOGLI ZAVR[ITI PUTOVANJE KOJE NIKADA I NIJE ZAPO^ELO I KOME NE TREBA NIKAKAV KRAJ. ONO ^EGA NIKADA I NIJE BILO I NIJE DEO TEBE. ALI ]E[ TI MISLITI DA JESTE SVE DOK NE SHVATI[ DA TO NIJE DEO NI ONOGA KOJI STOJI PORED TEBE. TAJ KOJI STOJI PORED TEBE TVOJE JE OGLEDALO U KOME VIDI[ PRESUDU KOJU SI DONEO O VAMA OBOJICI. HRIST U TEBI VIDI SVOJU SVETOST. Ovo je kraj sveta - kraj iluzije pojavnosti. Ovde ~ovek shvata istinu i vrednost izreke: "VOLITE JEDAN DRUGOGA". (Jovan 13:34) A onda dolazi mir na zemlju. Gde god postoji ovakvo probu|eno bi}e, tu postoji i zra~enje, postoji mir. ^ak se ni ptice, ni ostale `ivotinje vi{e ne pla{e, zato {to ovakvo bi}e oduzima atmosferi svu histeriju i svu napetost. I kada ovakvo bi}e kora~a kroz {ume ili kroz grad, ono za sobom ostavlja mir. Sve postaje posve}eno i blagosloveno, po{to se re~i ne doti~u ovakvog bi}a. Molim vas nemojte sebe potcenjivati. Vi sa sobom nosite blagoslov. Budite u miru i znajte da ste deo Ve~nosti.

ONAJ KO JE SIGURAN, SAVR[ENO JE MIRAN, ZATO [TO NEMA SUMNJI. SIGURNI NE POSTAVLJAJU PITANJA, ZATO [TO NI[TA NE ULAZI U NJIHOVE UMOVE [TO JE POD ZNAKOM PITANJA. OVO IH DR@I U SAVR[ENOM SPOKOJSTVU, ZATO [TO JE SPOKOJSTVO TO [TO ONI DELE S DRUGIMA. ZNAJU]I [TA SU I SAMI.

PRVIH ^ETRDESET LEKCIJA Kako je samo dragocena ti{ina. Ona je potpuna. U ti{ini mozak se obnavlja i to uti~e na svaku }eliju tela. Ti{ina i mir toliko se poja~avaju da ~ak nisi ni svestan da si telo. Nema boljeg leka od posedovanja smirenog uma. U ti{ini i miru nema dvojnosti ve} postoji samo svesnost koja posmatra. Ova svesnost je vrlo inteligentna. Problemi i uverenja - koji su zapravo la`ni - rastvaraju se. Smireni um je svestan dolaska i nestanka zvukova koji dolaze spolja, ali ovi zvukovi ne remete mir zato {to o tim zvukovima u smirenom umu nema nikakvih sudova ni uverenja. Dobrota smirenog uma apsorbuje sve i blagosilja sve. Kada ti{ina ili mir u|e u ne~iji `ivot, onda ova ti{ina u~ini da osoba postane svesna svega {to je nebitno, svega {to je ro|eno iz ideja. A onda ova ti{ina po~inje to da uklanja. Ovaj mir po~inje da prerasta - verovanja, koncepte, psiholo{ke povrede sli~no detetu koje prerasta svoje igra~ke i lutke. [ta misli{ {ta bi ta ti{ina drugo i mogla otkriti? Ona po~inje da otkriva: NI[TA OD ONOGA [TO VIDIM.....NE ZNA^I NI[TA. SVEMU [TO VIDIM DAO SAM SVO ZNA^ENJE KOJE ONO IMA ZA MENE. Vidi istinu ovih iskaza, a ne samo re~i. To postaje jednostavno i direktno. NI[TA OD ONOGA [TO VIDIM NE ZNA^I NI[TA. Kada bude{ uvideo istinu ovih iskaza, taj }e uvid dovesti tvoj um do mira, do opu{tenosti. To je ono {to daje energiju bu|enju koje se odvi- ja u na{oj nutrini. Nemoj aktivirati druge misli. Neka ovo bude otkri}e, blagoslov, SVEMU [TO VIDIM DAO SAM SVO ZNA^ENJE KOJE ONO

30

IMA ZA MENE! Nemoj poku{avati da se oslobodi{ ovoga. Da bi se ovoga oslobodio, zapo~e}e{ akciju kroz samu misao. Ve} je dovoljno ako uvidi{ istinu ovog iskaza. Vi|enje je akcija, "poku{avanje" nije akcija, ve} reakcija. Akcija uklanja, ono {to "poku{ava" jeste napor i ~ini `ivot li~nim. Ono prvo je dato, a ovo drugo zna~i nastojanje. Mudrost zna~i biti opu{ten i prisutan s lekcijom. Ti lekciju nisi zaista pro~itao ako si ostao uhva}en u zamci svog "znanja" i nagomilanih informacija. Ako jo{ uvek svoje aktivnosti smatra{ zna~ajnim, ti onda nisi stvarno pro~itao lekciju. Ako nisi uspostavio odnos sa procesom Atounmenta (uklanjanje ega i le~enje verovanja u odvojenost), onda si se izgubio u svom vlastitom delovanju, zauzet svojim vlastitim pre`ivljavanjem. SVEMU [TO VIDIM DAO SAM SVO ZNA^ENJE KOJE ONO IMA ZA MENE. Ove lekcije imaju mnogo dublje zna~enje nego {to to mi shvatamo. Zato vas molim da ih s po{tovanjem ve`bate. Ovo je bitno zato {to bez po{tovanja ne mo`emo ni{ta primati. Sve {to je ~oveku potrebno da zna mo`e na}i u KURSU O ^UDIMA. Koliko samo zahvalnosti ~ovek duguje Kursu! Svo bogatstvo sveta ne mo`e kupiti ono {to Kurs ~ini za pojedinca. Svaki od nas poseduje potencijal da spozna Kurs. [ta ja podrazumevam pod "potencijalom"? Potencijal zna~i da imamo sposobnost da primimo ono {to je od Boga. Bez ovog potencijala, mi to ne bismo mogli primiti. Kad posedujemo ovaj potencijal? Mi sami j e s m o taj potencijal - ali jo{ toga nismo svesni. Religije i gurui poku{avaju da nas zaposle da radimo razne stvari: mantre, jogu, sve vrste razli~itih tehnika itd. Ali osoba koja zaista zna {ta jeste potencijal prerasla je sve ovo. Ova je osoba otkrila da je "ja i moje" apstrakcija, da to nije realno. Ova osoba uvi|a: "Kao potencijal, ja sam slobodan i od svoje vlastite li~nosti"! Prema tome, potencijal prerasta ego. Prva lekcija potencijala jeste da smiri mozak. Mi posedujemo potencijal da sebe potpuno uti{amo. Jednom kad smo uti{ani, onda vi{e nema ni sutra, ni ju~e. Potencijal poseduje sposobnost da bude vrlo pa`ljiv. U ovoj pa`nji um sti`e do ti{ine. Pa`nja rastvara sve re~i i sve "preke potrebe". To je stanje ispunjenosti. A onda smirenost po~inje da ti daje svoju istinu: NE RAZUMEM NI[TA OD ONOGA [TO VIDIM. Po~inje{ postavljati pitanje: "Kako ja to vidim? Da li je istina da ne razumem ni{ta od onoga {to vidim?" Kako bi to potencijal video? Potencijal bi to video smirenim umom. Pogledaj da li mo`e{ do}i do ovog smirenog uma. Za trenutak odbaci sve. A onda - u {ta god gledao, ti to vi{e ne deli{. Onda smireni um gleda na stvari, a da ih ne lomi, a da im ne daje imena. U trenutku kada nekoj stvari dajemo ime, mi joj istovremeno dajemo i zna~enje. Pogledaj samo kako se proces fragmentacije odvijao u na{oj nutrini. Ova tendencija da se prave razlike jeste ono {to odvaja. A mi to zovemo "znanjem". [to se vi{e hvatamo u zamku fragmentacije - a to je separacija koja razdvaja stvari - to ta fragmentacija sve vi{e i vi{e spre~ava da se shvati ono {to je ve~no. Jedino stvarno "znanje" jeste direktno iskustvo u kome se u tebi zavr{ava odvojenost. JA NI[TA NE RAZUMEM - pa ~ak ni to {ta je cvet. Da li mi razumemo {ta je cvet, izuzev {to smo mu dali ime? Da li mo`e{ odvojiti cvet od tla na kome raste? Da li ga mo`e{ odvojiti od sunca, od godi{njih doba? Gde bi to zavr{ilo? Cvet pro{iruje celo stvaranje. Ne mo`e se izolovati. Kada to shvati{ na ovaj na~in, dokraj~uje{ tako|e i svoju izolaciju, svoju odvojenost. [ta bi trebalo da se dogodi da se vi{e ne bi pravile razlike? Ti bi trebalo da posmatra{ sa smirenim umom, zar ne? Kad je um smiren, onda nema prosu|ivanja. Poku{aj gledati oko sebe sa ovim smirenim umom, a da ni{ta ne imenuje{ - da gleda{ iz puke radosti, bez bilo kakvog stvaranja vlastitog mi{ljenja o vi|enim stvarima bez prosu|ivanja. Kada si smiren, to je ono {to se de{ava. A onda otkriva{: OVE MISLI NE ZNA^E NI[TA. Da li istinski mo`e{ ovo re}i? ^emu misao pridaje va`nost? Zar je ne pridaje svojim vlastitim vezanostima? Mi malo {ta drugo znamo osim svog li~nog, ograni~enog sveta "ja i mene". OVE MISLI NE ZNA^E NI[TA zato {to su li~ne. A {ta je onda misao? Sva misao je samo reakcija i prema tome je bezna~ajna. Misao je verovanje koje nije zasnovano na pozitivnom znanju, ve} na

31

onome {to se na{em umu ~ini verovatnim, misao je li~na, pa prema tome, ona ~oveka ograni~ava. Ako to bude{ celog dana otkrivao - o svojoj vlastitoj misli - {ta }e se dogoditi? Ti se onda ne}e{ uklopiti u ovaj svet. I kakva }e to samo dobra stvar biti! Onda ne}e biti vi{e straha - da }e{ izgubiti posao ili bilo {ta drugo. Sve }e postati sekundarno. Ima}e{ funkciju koja }e se o svemu brinuti. Posta}e{ zakon samom sebi i blagosilja}e{ svo stvaranje. Ne}e{ vi{e biti pot~injen grubosti i prostoti. Te{ko}a nastupa onda kada ka`e{: "Ja sada u to verujem, ali ja moram od ne~ega `iveti. Ja to ne mogu primeniti." Treba staviti pod upitnik ovo verovanje da ne mo`emo istinu primeniti. Da li si dovoljno hrabar da stavi{ pod znak pitanja ovo verovanje? Postoji izazov koji misao uvek izbegava - izazov akcije. Akcija ima mo} i vitalnost da rastvori misao. Akcija nas ~isti od misli koje su bezna~ajne. Ako sami sebi budemo mogli darovati dar ti{ine, onda }emo znati {ta je akcija. Da li ose}a{ kakav izazov ovo postavlja? Pri bavljenju sa izazovom mi moramo da se nosimo sa svojim ose}anjem nedovoljnosti i nedoraslosti. [ta ~inimo sa svojim ose}anjem nedoraslosti? Ignori{emo ga? Postajemo zbog njega deprimirani? Ovo su sve dobri na~ini bekstva kao i svi ostali. Odlaganje nije nikakvo re{enje, a mi jo{ uvek izgleda da ne mo`emo spre~iti odlaganje: "Nadam se da }u to mo}i uraditi sutra". I tako su na{e nedoraslosti izumele sutra. Na neki na~in mi uvek mislimo: "Ja sada to ne mogu potpuno uraditi". Kako se zove nedoraslost? Sutra. A to smo radili ~itavog svog `ivota. Izazov nas dovodi u krizu. Ose}amo se nedorasli izazovu, odla`emo. A onda `ivimo `ivot pora`enog - pora`enog od strane vlastitog pronalaska koji se zove vreme, od strane vlastite pretpostavke o nedoraslosti. [ta je stvorilo sve ovo? Misao, zar ne? Misao }e tako|e re}i: "Ja mogu ponoviti re~i iz lekcije, ali ja ih ne mogu primeniti". Ali ovo je la`an iskaz. Mi smo toliko le`erni da ne `elimo da idemo dalje. U stvarnosti, mi se ne `elimo menjati. "Ja `elim da u r a d i m stvari. @elim da budem aktivan. @elim popraviti sebe". Ali ovde nedostaje strasti da bi se bilo {ta od toga moglo primeniti. Kada iskoristi{ pogonsku snagu istine, u istom tom trenutku dolazi do primene te energije do kraja tvog `ivota. Prema tome, mi ` e l i m o istinu, ali ne `elimo da se promenimo. A to jeste razlog za{to nikada nemamo istinu. Svaka osoba mora ovo otkriti. A onda - za{to sebe ne~im zapo{ljava{? Za{to zapo~inje{ konflikt u svojoj nutrini? Najmanje {to mo`e{ u~initi to je da postane{ svestan ove varke. VI\ENJE LA@NOG KAO LA@NOG JESTE ONO [TO TE OSLOBA\A OD LA@NOG. Ovo vi|enje u nama budi svesnost o varci u koju smo se uhvatili. Nemoj se osetiti bespomo}nim i re}i: "[ta treba da uradim?" To zvu~i sli~no onome kako misao govori. Da li ti jo{ uvek slu{a{ misli? Upravo si rekao OVE MISLI NE ZNA^E NI[TA! Pa tako, mi nismo ni tamo, ni ovamo. Ali bi}emo. Budi zbog toga zadovoljan. I samo uvi|anje la`nog kao la`nog poseduje u sebi svoju vlastitu akciju. Akcija svesnosti mnogo je ja~a od akcije misli. Na{a jedina odgovornost jeste da budemo po{teni. [ta misli{ da }e svesnost u~initi? Kad ka`e{: "Sla`em se da OVE MISLI NE ZNA^E NI[TA, ali ja imam odgovornosti, ja ne mogu napustiti svoj posao" - svesnost }e ti re}i da su to upravo one misli koje te dr`e u ropstvu. A onda }e svesnost nastaviti da sve vi{e i vi{e rastvara misli i da te ~ini svesnim da i ove misli tako|e ni{ta ne zna~e. Kad ka`e{: "[ta mogu u~initi?" svesnost uvi|a i ka`e ti: "Pogledaj na bespomo}nost! Ona me je iskori{tavala i sa mnom manipulisala ~itavog mog `ivota". Svesnost je svetlost koja se ne mo`e prevariti. Svesnost je bu|enje u vlastitoj nutrini. Ali svesnost ti ne govori {ta da radi{. Ona ti samo ka`e: "Uvidi da ono {to radi{ jeste la`no". Pa onda, {ta svesnost zapravo ~ini? Akcija svesnosti sastoji se u tome da ukloni aktivnost misli. Da li bi ti dozvolio svesnosti da ukloni stvari u koje veruje{ - svoje pogre{no opa`anje, svoje varke? Svesnost, prema tome, ~ini te sve vi{e i vi{e svesnim la`nosti li~nog `ivota, sve dok ne otkrije{ jedinu stvar koja nije la`na: Bo`iju Volju Bo`ija Volja sadr`i u sebi vitalnost koja se brine o tvojim sredstvima za `ivot. Bo`ija Volja poseduje vitalnost da mo`e rotirati planete i pokretati okeane. Ona u sebi sadr`i sve {to postoji. Mo`emo videti njenu vrhunsku mudrost: ritam dana i no}i, godi{nja doba, ritam rada i samog tvog srca i cirkulacije krvi. Ritam svega. I zar ne mo`e{ imati u to poverenja? Zar bi radije svoje poverenje poklonio mislima koje ne zna~e ni{ta? Ako misli ne zna~e ni{ta - a mi samo vidimo kroz misli - mi onda ne mo`emo ni{ta ni videti. Sve ima svoje zna~enje, ali mi to zna~enje nikada nismo videli. Mi ne vidimo ni{ta. Kada v i d i { , u pravom smislu, ti onda nisi vi{e

32

nesiguran, zar ne? Ti onda vidi{ savr{enstvo koje snabdeva svim {to je potrebno i onda shvata{: "Ja ni{ta ne razumem!" I vrati}e{ se svojoj ti{ini. Va`no je nau~iti da se otkriju vrline ti{ine. Ti{ina mo`e spoznati realnost, misao ne mo`e. Ti{ina koja poznaje realnost govori misli {ta da radi. A misao }e onda uvek izraziti ono {to poti~e od ti{ine, ono {to je ve~no, ono {to poti~e od Boga. Ali bez ti{ine mi smo svesni samo tela i telesnih ~ula. A jedina stvar na koju smo osetljivi jeste oset (senzacija). I mi onda `elimo sve vi{e i vi{e tih oseta. Telesna ~ula se ne mogu nikada zadovoljiti. Postajemo rob fizi~kih ~ula i zato smo stalno njima zauzeti. Vide}i ovo spopada te u`as! U ovoj preokupiranosti nema prostora da bi se moglo do}i do duboke ti{ine i mira. Shvata{: "Ja sam u zatvoru i sve ono o ~emu se brinem jeste {ta ~ula mogu u~initi za mene. U tome nema pa`ljivosti, u tome nema ljubavi. Svo vreme - samo ~ula". U odsutnosti unutra{njeg mira mi smo robovi svojih ~ula. Ali kada se smiri{, tada otkriva{ da u `ivotu postoji i ne{to vi{e od ~ula. U ovoj ti{ini, u ovoj bezgrani~nosti, postoji zadovoljstvo u gledanju savr{enstva stvaranja. Ponekad pesnici i umetnici imaju letimi~an uvid u ovo kada uspostave direktan kontakt sa ti{inom objekta. Oni poku{avaju da uhvate ovu ti{inu u svojoj poeziji ili svojim slikama. Mistik, pak, ide ~ak i dalje. On ide dalje i po~inje da sve to prerasta. A to je ono {to moramo otkriti, tako da mo`emo zavr{iti sa konfliktom i dvojno{}u. I mi negde posedujemo dostojanstvo koje pripada duhu. Postoji jedno unutra{nje pozivanje, ~ovekova vlastita funkcija, koja je istovetna i jedno sa Bo`ijom Voljom. Kada to otkrije{, onda istovremeno nalazi{ i svoj mir i dolazi{ u polo`aj da i ti daje{ drugima ne{to od sebe. Ni{ta spolja{nje ne mo`e delovati na li~nost koja je uspostavila odnos sa svojom funkcijom. Onda ova li~nost spoznaje istinu iskaza: NIKAD NISAM UZBU\EN ZBOG RAZLOGA ZBOG KOGA MISLIM DA JESAM. Funkcija razuma jeste da ispravi gre{ku. Kada do|e{ do tog razuma, onda si oslobo|en od bilo kakve gre{ke ili pogre{nog opa`anja. Prema tome, nikad se ne}e{ uzbuditi. Odmah prepoznaje{ da je tvoje vlastito tuma~enje ono {to te uzbu|uje. Razum je jasno}a koja je d a t a, svetlost koja ispravlja sve reakcije iz tvoje nutrine. Ova lekcija daje ti inicijativu da raspr{i{ iluzije i dozvoljava ti da se oslobodi{ stvari koje te uzbu|uju. U trenutku kada se varka rastvori, uveden si u ~udo U trenutku kada uvidi{ da NIKAD NISAM UZBU\EN ZBOG RAZLOGA ZBOG KOG MISLIM DA JESAM. Onda se ra{~i{}ava prostor koga misli ne doti~u - to je trenutak ve~nosti. Uvi|a{ kako te motivi uvek odvode od ovog trenutka ve~nosti. Motivi odr`avaju ~oveka aktivnim i zaposlenim, oni u sebi sadr`e strah i ambiciju, `elju i mr`nju. Ovo je gra|a od koje su motivi proizvedeni i oni ti nikada ne dozvoljavaju da bude{ ono {to zaista j e s i. Ako `eli{ da nikada ne bude{ uzbu|en, onda vibracija ove lekcije mo`e to dovesti do primene. Ova }e ti vibracija pojednostaviti `ivot, promeni}e ti na~in `ivota. Lekciju ~itaj s ljubavlju. Ona poseduje potencijal da te oslobodi od onoga za {ta misli{ da ti se doga|a zbog spoljnjih uzroka. Ni{ta se ne doga|a zbog spoljnjih uzroka. Ova lekcija sve dovodi do svetosti i mo`e dokraj~iti odvojenost i fragmentaciju. Ova te lekcija dovodi do stanja bi}a koje misao ne dodiruje. Lako je ponoviti lekciju - lako je ~ak i pretendirati da je razumemo - ali predmet rasprave je i dalje primena lekcije. Bez primene lekcija nema vrednosti. Za{to nema primene lekcije? Mi poznajemo njene re~i, ali za{to mi ne `elimo znati ~injenicu koja stoji iza tih re~i? Ovo drugo je i mogu}no i apsolutno potrebno. Kurs je radosna avantura i on nas dovodi do ne~eg novog. Ne mo`e{ mi re}i da si nau~io lekciju ako nisi do{ao do tog novog. Jednom kad se ovo razume, u~enje o kome govorim ostaje ve~no zato {to ono ne pripada misli. [ta }e nas navesti da ovo uvidimo? [ta }e dovesti do hitnosti da bismo ovo videli? JA SAM UZBU\EN ZATO [TO VIDIM NE[TO ^EGA NEMA. Ovo sada treba da unese stvarnu razliku u tvoj `ivot! Za mene, druga osoba nije ne{to spolja{nje. Da li zna{ {ta to zna~i? To zna~i da ono {to li~nost ~ini u telu nije ono sa ~im }e{ ti uspostaviti odnos. Onaj drugi ima li~nost i temperament, ali to nije ono sa ~im se ti poistove}uje{. On je tako|e i ve~an, i njega je Bog stvorio. Ovo nikada ne}e{ znati, ako ne bude{ voleo tu drugu osobu.

33

U odsutnosti o~iju koje bi videle realnost onoga {ta je drugo ljudsko bi}e, mi onda gledamo na fizi~ku aktivnost i na nju onda stavljamo etiketu "ovo je dobro", "ovo je lo{e" itd. Zar mi to svi ne ~inimo? Ali ljubav mora i}i dalje od ovoga. Kad nismo svesni toga ko smo uistinu, onda se varamo, poistove}ujemo se sa svojim telima i svojim nesigurnostima. Prirodno kad bismo nau~ili {ta je to ljubav, mi se onda ne bismo poistove}ivali sa telom i li~no{}u. Ono {to li~nost radi u telu n i j e realno. Ono {to osoba j e s t e jeste realno. A ono {to osoba j e s t e nije telo.Da li se mo`e{ `ivo zainteresovati i po`eleti da spozna{ istinu o ovome? Ako je tako, onda }e{ prizvati onaj potencijal iz svoje nutrine - potencijal za primanje. A to i jeste akcija KURSA O ^UDIMA. Nema ve}eg blagoslova koji je ikada bio dat ~oveku nego {to je to svaka lekcija koju Kurs sadr`i. Mi lekcije moramo raditi vrlo temeljito zato {to su one proces bu|enja poverenja u samog sebe i samospoznaje. Treba pogledati u sve ono {to nas uznemirava i {to nas li{ava mira zato {to, po svojoj prirodi, mi treba da smo u miru. Mi moramo biti u miru. Ukoliko ne zavlada mir u na{oj nutrini, ne}e biti mira ni u spolja{njem svetu. Mi smo odgovorni za ratove i za sve ostalo {to se doga|a u spolja{njem svetu. Mi snosimo odgovornost da ne poja~avamo napetost i trvenje. Kad smo ti i ja u miru, i napolju se doga|a ne{to {to je analogno tome. Ti{ina privla~i k sebi mnogo vi{e toga nego {to to mi mo`emo shvatiti. Ni{ta drugo ne mo`e ponuditi ono {to mo`e ti{ina. A mi toj ti{ini okre}emo le|a. A lekcija ka`e: MOJE MISLI NE ZNA^E NI[TA. Ovo je tako zna~ajna lekcija. Kako mo`emo izgovoriti ove re~i i posle toga svojim mislima pridati neko zna~enje? Ti{ina ~oveku poma`e da ne pridaje vrednost i va`nost misli. Ti{ina uklanja vladavinu misli nad nama. U ovoj jednoj jedinoj lekciji sve je sadr`ano. To je lekcija koju ~ovek voli da ~ita ponovo i ponovo. Ona ~ini stvari tako jasnim - samo ako si voljan da lekciji da{ prostora. Ona te osloba|a od svega u {ta sada veruje{. MOJE MISLI NE ZNA^E NI[TA. Ne mislim da se bilo ko od nas ne sla`e sa ovim u principu, ali ipak nekako ne mo`emo da se odlepimo od svojih misli. Puko slaganje nije dovoljno. Mi se moramo odlepiti od svojih misli. Najmanje {to }emo time posti}i jeste da }emo postati svesniji. [ta je to {to daje misli zna~enje? Misao se ne}e odlepiti od misli pa ~ak iako se jedna misao slo`i da je ona druga bezna~ajna Da li si zahvalan lekciji koja je ovo tako jasno iznela u `ari{te tvoje pa`nje? Mo`da }e{ re}i: "U redu, ja to cenim. Ali ja se jo{ uvek ne mogu odlepiti". Mo`da, ako se smirimo i ako ne budemo tako jako uvereni da mo`emo u~initi nemogu}e, do}i }emo do inspiracije. Iz te inspiracije mo`e se roditi ne{to drugo. Tada otpada prezauzetost samim sobom. Postani za trenutak svestan Za{to nastavlja{ da pridaje{ zna~enje re~enici kao {to je: "Ja to ne mogu odbaciti", a onda nastavlja{ govoriti: "MOJE MISLI NE ZNA^E NI[TA"? Ti ne samo {to nisi dokraj~io svoju misao, ti si ~ak i dodao jo{ jednu frazu svom repertoaru. A lekcija lepo ka`e: u redu, ako se ne mo`e{ odlepiti od svojih misli, onda samo ponovi ovo i to vrlo polako: OVA ]E MI IDEJA POMO]I DA SE OSLOBODIM OD SVEGA U [TA SADA VERUJEM. Zar te ovo ne inspiri{e? Ovo li~i na garanciju, na obe}anje. Mo`e{ li prihvatiti ovo obe}anje? To je obe}anje koje ti On daje. Da li si to ~itao na ovakav na~in? Onaj Ko upravlja procesom uklanjanja ega i le~enja verovanja u odvojenost (Atounment) je Onaj ko ti daje ovo obe}anje. MOJE MISLI NE ZNA^E NI[TA. [ta se de{ava kada uzme{ jedan trenutak i iskoristi{ ga da bi spoznao svoje misli? Pa, pre svega, ovaj te trenutak ponovo vra}a samom sebi - ti se sada bavi{ samim sobom, a ne apstraktnom mi{lju. Ti sada posmatra{ samog sebe, postaje{ svestan svojih misli. Ako kre}e{ da vidi{ la`no kao la`no, zapo~ni sa gledanjem u svoju nutrinu, a ne sa spolja{njim svetom. I to je mesto gde ~udo preseca vreme. Mo`emo posmatrati kako smo samo malo svesni svojih vlastitih misli. Uvek smo svesni misli nekog drugog ~oveka. Prema tome, radije nego svesnosti, mi dajemo ovla{}enja o~ima koje ne vide dalje od granica sveta pojavnosti i nikada ne budimo svoje

34

unutra{nje oko ili unutra{nju svesnost. Mo`emo li uvideti da me misao povezuje sa onim {to je spolja{nje, a da me svesnost povezuje sa mojom vlastitom mi{lju? Vidi{ li u ~emu je razlika? Umesto da postanem svestan nekog drugog ~oveka, ja sada postajem svestan svoje vlastite misli. Doga|a se ono "spoznaj samog sebe". Ose}am se manje bespomo}nim i manje zbrkanim zato {to se bavim upravo ovim. Jedina stvar kojom moram da se bavim jeste moja vlastita misao. Po~inje{ da u~i{ vi{e o sebi - o svojim impulsima, o svojim ustaljenim interesovanjima, o onome {to te ljuti ili {to te ugro`ava - ali bez ikakvog ku|enja. Svesnost uklanja prosu|ivanje, bilo da se prosu|uje o samom sebi ili o nekoj situaciji ili drugoj osobi. Da li sada shvata{ da je najve}i deo na{eg "znanja" zapravo prosu|ivanje? To, u stvari, nije nikakvo znanje, ve} predrasuda. Shvatanje ovoga mo`e dovesti do bezbrojnih promena u na{em na~inu gledanja na stvari i na{e vlastito mi{ljenje. Mo`da }e biti ne{to lak{e se odlepiti od svojih ljutitih misli o nekom drugom ~oveku, ako znamo: MOJE MISLI NE ZNA^E NI[TA. Posmatranje svoje vlastite misli i uvi|anje la`nog kao la`nog budi nas i osposobljava da razlikujemo. "Moje misli mo`da ne zna~e ni{ta, ali onda mora postojati druga misao, Bo`ija Misao". Ovo shvatanje sve vi{e raste kada se Kurs ~ita smirenim umom. Kurs se mora ~itati smirenim umom, ina~e ga zapravo uop{te i ne ~itamo. Smireni um je taj koji mo`e re}i: MOJE BEZNA^AJNE MISLI POKAZUJU MI BEZNA^AJAN SVET. Ina~e je to la`. ^itamo BIBLIJU, KURAN, VEDE - kakva je razlika? Na{i su `ivoti suprotni istini koju daju ove svete knjige. @ive}i u hipokriziji (praviti se da jesi ono {to nisi; igranje la`ne uloge; prevara u vezi sa pravim karakterom, ose}anjima, posebno u vezi sa moralom i religijom Vebster), mi od sebe pravimo jo{ ve}e budale. Mi poznajemo re~i, ali moramo prerasti te re~i. Mi moramo da uklonimo. Ukoliko ne postanemo tihi, ne}emo znati {ta je to uklanjanje. Mi jednostavno nastavljamo dalje sa ose}ajem "znanja", sa ose}ajem da u~imo. Da li zna{ kakva je to samo zamka? Ali i ovo je senzacija (ose}aj) zar ne? Smirenost zna: MOJE BEZNA^AJNE MISLI POKAZUJU MI BEZNA^AJAN SVET. Ukoliko nismo smireni, mi stvarno i ne ~itamo ove re~i. A ako smo smireni, Kurs onda postaje pa`nja - pa`nja koju samo ti{ina mo`e poznavati. Isus je govorio i govorio - siguran sam da i svaka druga osoba koja poseduje smireni um obavezno kazuje istu stvar - "ako imate u{i da ~ujete" (Matej 13:13-17). Mi ne mo`emo ~uti zato {to tuma~imo. Tuma~enje je aktivnost misli koja deformi{e slu{anje. Ovo je 11. lekcija. Za jedanaest dana dovedeni smo u stanje u kome se doga|a unutra{nji preobra`aj. Kad bi nam se ova lekcija dala sedmog dana, ne bismo je mogli razumeti na ovaj poseban na~in. Ovo nije samo jedan iskaz. Jedanaestog dana, uvi|aju}i istinu koju sadr`i ova lekcija, ~ovek se mo`e preobraziti. Mi stvarno prepoznajemo da ove re~i Kursa sadr`e u sebi izvesnu sli~nost sa istinom. Sad je potrebno manje obja{njavati da bi se ove re~i razjasnile. Ali, ako treba da do|e do preobra`aja, lekciju treba primeniti - primeniti realnu spoznaju istine koju lekcija u sebi sadr`i, ne intelektualnost lekcije, ne re~i lekcije. "Lekcija je istinita, ali ja sam jo{ zarobljen u bezna~ajnom svetu i ja sam time jo{ uvek potpuno zadovoljan". Ovo dvoje ne idu zajedno. Mi toliko mnogo energije utro{imo na svoj nemir, na prepu{tanje `eljama i na razna skretanja. A to je ona ista energija koja je neophodna za preobra`aj. Ili se energija rasipa na usputne i nebitne aktivnosti ili se pak zadr`ava i onda raspola`e{ vitalno{}u koja dovodi do preobra`aja. Ti to mo`e{ u~initi u bilo kom trenutku. MOJE BEZNA^AJNE MISLI POKAZUJU MI BEZNA^AJAN SVET. [ta ovo zna~i? To zna~i da ti nisi vi{e bezna~ajan, zato {to ne pripada{ ovom svetu, nisi od ovoga sveta. Ako bude{ svet video kao bezna~ajan, onda TI mora{ postati zna~ajan. A samo i jedno ljudsko bi}e koje postane zna~ajno u bezna~ajnom svetu jeste blagoslov za ljudsku rasu. Istina te ~ini zna~ajnim. Primi dar koji ti lekcija daje. JA SAM UZBU\EN ZATO [TO VIDIM BEZNA^AJAN SVET.

35

Mi moramo pro}i kroz ovo. Ti i ja jesmo svet. A sada vidi kako ti sam odr`ava{ ovo uzbu|enje. "Nisam trebao to u~initi. U~ini}u ovo." I ~ovek odmah uvi|a: "Ponovo sam se vratio svojim bezna~ajnim mislima!" [ta dovodi do ovog uvida? [ta je to {to donosi ovu svesnost da si ponovo u dru{tvu sa svojim bezna~ajnim mislima?...Smireni um. Smireni um smiruje sve. Manija za u~enjem jeste jedna od stvari koja je uti{ana. [kolovanje je postalo jedna od naj{tetnijih stvari za ~ove~anstvo, zato {to ono ljude ve`ba isklju~ivo za to da bi se podesili dru{tvenom sistemu. Za{to bismo bili i~ija svojina? Kad ne bi bilo nesigurnosti i pohlepe, ti ne bi `eleo da nagomila{ vi{e bogatstva od drugog ~oveka. U `ivotu postoji tako obilje. Ali tamo gde postoji izve{ta~enost tu postoji i pohlepa. Postoji i drugi svet - svet mira, svet svetosti. To je tvoje pravo prebivali{te. Smireni um ne `eli ni{ta {to je od ovog sveta. Sveta koji je podeljen i u kome ve}a riba jede manju ribu. U ovom drugom svetu ti si u miru i onda otkriva{ da ima{ sve {to ti je potrebno. Niko ti nije dao zube, ali u detinjstvu zubi sami ni~u. Ni jedan dru{tveni sistem ti ne mo`e dati trepavice. Dobija{ sve {to ti je potrebno. I ti onda postaje{ deo te Inteligencije, deo te akcije @ivota. BEZNA^AJAN SVET RA\A STRAH. Ako nisi deo bezna~ajnog sveta - a taj svet pripada misli - za{to bi se onda bilo ~ega pla{io? [ta misli{ {ta je to nesigurnost? Zar nismo svi njeni zarobljenici? Mi sebi ne mo`emo dozvoliti ~ak ni da stavimo ovu nesigurnost pod znak pitanja! "Ko se brine o nama?" Ako bismo zaista znali svoju funkciju, da li bi se ovo pitanje ikada postavilo? U odsutnosti spoznaje svoje realne funkcije, mi postajemo nesigurni i zapo~injemo kretanje u svojim `ivotima koje nije vi{e vezano za realnost. Jedan je mudrac jednom rekao: "Napravi od sebe mazgu i neko }e te uzja{iti!" I lekcija tako|e ka`e: ...BEZNA^AJAN SVET JE NEMOGU]. NI[TA NE POSTOJI [TO JE BEZ ZNA^ENJA. Svet koji je ~ovek proizveo, svet verovanja, nacionalizma, naoru`anja i tako dalje, jeste bezna~ajan, ali taj svet nije Bog stvorio. BOG NIJE STVORIO BEZNA^AJAN SVET. Zar ovo nije lepo? BOG NIJE STVORIO BEZNA^AJAN SVET zato {to sada ti vidi{ svet koji Bog jeste stvorio. To je shvatanje, to je prepoznavanje jedne ~injenice, to nije prazna fraza Ako bi to bila prazna fraza, onda ti ne bi pripadao svetu koji je Bog stvorio. BOG NIJE STVORIO BEZNA^AJAN SVET zna~i da ti vidi{ {ta jeste zna~ajno, a zna~ajno je ono {to je od Boga, ono {to je ve~no i {to se ne menja. A onda otkriva{: MOJE MISLI SU SLIKE KOJE SAM SAM PROIZVEO. Tvoja su bra}a proizvela iste slike i te su ih slike zarobile, ali tebe nisu. I ti mo`e{ svoju bra}u u~initi svesnim u vezi sa ovim: "I ja sam jednom bio rob". Kakva je to samo zahvalna funkcija pokazati svom bratu da nije slepac! Ti mu poma`e{ da ukloni slike. A onda ide{ i dalje i dolazi{ do: BOG JE U SVEMU [TO JA VIDIM ZATO [TO JE BOG U MOM UMU. Jedna jedina istina u tvom `ivotu proizvodi ogromnu razliku. Ona menja celi tvoj sistem vrednosti. Ali ako ne radimo na primeni lekcija, onda je sva na{a intelektualnost i svo na{e "znanje" potpuno jalovo. U stvari, to "znanje" i ta intelektualnost su u tom slu~aju neprijatelji. Sad`aj i izvor svega jeste Bog. Ali je lak{e re}i "Bog je u ovom drvetu" nego re}i "Bog je u ovom stolu", zato {to je drvo `ivo i {to raste. Ono je deo kretanja @ivota. Ali, kao {to smo ve} ranije rekli, lepota nije u samom objektu, ve} u vi|enju. A mi smo bili zapeli za objekat. Mi imamo svoje mi{ljenje o tom objektu. Ako ga volim, onda `elim i da ga posedujem. A ako ga ne volim `elim da ga se re{im. Mo`e{ li uvideti koliku samo ulogu u tvom `ivotu igra aktivnost misli? U kom stepenu misao gospodari tobom? Za{to ti je potrebno mi{ljenje o ne~emu? Po~ni da otkriva{: "Ja nisam ni{ta

36

drugo ve} verovanje koje nije zasnovano na pozitivnom znanju, ve} na onome {to se umu ~ini verovatnim i ja ne znam kako da postojim bez tog verovanja". U redu, po{to si uvideo u ~emu se problem sastoji, ti onda mo`e{ i da se nosi{ sa tim problemom. Videli smo ve} da misli treba da se stave pod znak pitanja, a pod taj upitnik ih mo`emo staviti tek ako smo u stanju spokojstva ili ti{ine. Ako to nije slu~aj, tj. ako nismo smireni, onda nas stimuli{e na{e "znanje", zarobljava nas kome{anje mozgovne aktivnosti. Ali um je ne{to sasvim drugo. Kada si u umu, onda postoji ozbiljnost i odlu~nost koja ne skre}e u mozgovnu aktivnost. Da bi rastvorio mozgovnu aktivnost, mora{ do}i do one vitalnosti u kojoj nema alternativa. Da li je to ono {to `eli{ vi{e od bilo ~ega u svom `ivotu? Ako nije tako, onda je to sve samo ponovno prilago|avanje na nivou mozgovne aktivnosti. Da li je sada jasno da te aktivnost mozga spre~ava da spozna{ Boga koji je u tvom umu? Postoji samo jedan um - Bo`iji Um. Tako|e postoji samo jedan mozak. Svaki mozak poznaje strah, poseduje `elje, nije ispunjen, uslovljen je. Mozak ima svoja ograni~enja. On je vezan za telo, za svoju li~nost. Svrha mozga, koji je deo fizikalnosti, jeste da se brine o telu. Ali mi smo isuvi{e zauzeti aktivno{}u mozga. Jedna od glavnih karakteristika mozga jeste da on izgleda kao da je uvek u stanju neispunjenosti. On uvek `eli v i { e. I on stalno sve vi{e gomila svega i sva~ega, sve do dana kada umre{. Sve {to mozak "nau~i", na kraju mora biti odu~eno. Neispunjeni mozak nikada ne voli ti{inu, nikada ne voli mir. Ali tihi um ve}i je od mozga. Ti{ina mo`e posmatrati, t i { i n a mo`e re}i: BOG JE U SVEMU [TO VIDIM. Ti{ina je Bo`ije oko. Ovo oko posmatra unutra{nji i spolja{nji pejza`. Ono {to svedo~i to nije kretanje misli. Misli nestaju ba{ kao {to i tama nestaje sa dolaskom zore. Kako je samo blaga akcija zore! Da li mo`e{ ubediti sunce da postoji tama u svetu? Ne{to se sli~no tome doga|a kada se do|e do smirenog uma. Ti{ina uvi|a: JA NISAM @RTVA SVETA KOJI VIDIM. Ti{ina nije nikada `rtva sveta, zato {to ti{ina i nije od ovoga sveta. Sve dok ti{ina ne postane deo tvog `ivota, ti }e{ i dalje biti `rtva ovog sveta. Va`no je da se prizna i shvati ~injenica onoga {to jeste. Glad, spavanje, strah i seks - svi su oni zajedni~ki svakome ~oveku na ovoj planeti. Ono {to razlikuje i isti~e ~oveka u odnosu na `ivotinje jeste njegova sposobnost da spozna Boga. Ukoliko ~ovek ne spozna Boga, on ostaje podre|en onome {to je vezano vremenom, ostaje podre|en zakonu pre`ivljavanja. I tako svaka osoba ostaje izolovana i vezana za ono {to je li~no. Na{e "znanje" uvek je ograni~eno nama samima i vremenom. Ovo "znanje" uvek pripada pro{losti ili budu}nosti. Ali postoji stanje svesti u kome se nikada ne do`ivljava strah. A KURS O ^UDIMA poku{ava da probudi u nama ~e`nju za onim {to je realno, zato {to je ono {to je realno neodvojivo prisutno u nama samima. Odlu~uju}i ~inilac jeste na{ stepen prijem~ivosti. Nije problem u tome da nam Isus ne mo`e dati Istinu - to je upravo ono {to je On i u~inio problem je u tome da je tu istinu primilo samo njih jedanaest od mnogo hiljada drugih. Sve zavisi od tvoje sposobnosti da primi{. Mi moramo ~itati KURS O ^UDIMA s prijem~ivo{}u, zato {to prijem~ivost ima pravi odnos sa istinom. Prijem~ivost budi ~ovekov vlastiti potencijal. To ne mo`e u~initi delimi~na pa`nja - ona ostaje na nivou aktivnosti mozga, na nivou relativnog znanja, na nivou na{eg "znanja". Moramo biti prijem~ivi da ne bismo bili `rtve sveta. Izbor pripada nama. To nije ~ak ni izbor, to je odluka. Ti ne mo`e{ ve~nost postaviti u vreme, ali mo`e{ staviti vreme u ve~nost i tamo ga rastvoriti. JA SAM IZUMEO SVET KOJI VIDIM. [ta se doga|a u tebi kada ovo ~ita{? Puka intelektualna spoznaja potpuno je bezvredna - ova spoznaja mo`e samo izumeti la`ni svet koji ne postoji. Sada nam to treba biti ve} sasvim jasno. Religija je za one koji su nezadovoljni sa onim {to je la`no - sa svetom slika i iluzija. Akcija je ta koja odbija da bude deo onoga {to je la`no. A poku{avanje da se iza|e iz onog {to je la`no samo po sebi je jo{ jedna iluzija, zato {to poku{avanje proizvodi vreme. I tako ti uvi|a{ da lekcije same po sebi postaju ne{to {to se potpuno suprotstavlja la`nom svetu. Ovo je jasno re~eno u Tekstu: SAVR[ENA LJUBAV ODBACUJE STRAH. AKO STRAH POSTOJI, ONDA NEMA SAVR[ENE LJUBAVI. Ali: POSTOJI SAMO SAVR[ENA LJUBAV. AKO JE TU STRAH, ON ONDA PROIZVODI STANJE KOJE NE POSTOJI.

37

Nedostatak ljubavi u nama je proizveo stanje koje ne postoji. To stanje zna~i bekstvo od realnosti, pa ~ak i od bla`enstva. I sve {to vidimo onda jeste svet koji je ~ovek proizveo, svet koji je proizveden uz pomo} ideja. A to je svet koji vidimo. I mi smo uvereni da ne mo`emo opstati bez tog sveta. A to je jo{ jedan pronalazak. U osnovi ovog pronalaska le`i strah. Opstanak je projekcija straha. A Kurs ka`e: POSTOJI SAMO SAVR[ENA LJUBAV. AKO JE TU STRAH, ON ONDA PROIZVODI STANJE KOJE NE POSTOJI. I tako, treba da se bavimo strahom. Ali mi `elimo da budemo u savr{enom stanju ljubavi, {to je opet `elja, zna~i jo{ jedna iluzija. MI smo izumeli strah, pa prema tome, mi se mo`emo i brinuti o strahu. TI GA SE MO@E[ ODRE]I ISTO ONAKO LAKO KAKO SI GA I PROIZVEO. Ono {to smo sami proizveli, sigurno je da mo`emo i prestati da projektujemo. POSTOJI I DRUGA^IJI NA^IN DA SE GLEDA NA SVET. Sve ove lekcije postaju istine. Odmah sada ti po~inje{ uklanjati ono {to je misao izumela. Sve vi{e i vi{e ti{ina ulazi u tvoj `ivot, a sve manje i manje re~i. Mi jo{ ne znamo kakvu mo} ima ti{ina. Mo} ti{ine zna da se Onaj Koji je stvorio @ivot i brine o njemu. MOJ UM JE DEO BO@IJEG UMA. JA SAM VRLO SVET. Da li si se uskladio sa razvojnim procesom uklanjanja ega i le~enja verovanja u odvojenost dok ovo ~ita{? Ako je tako, u vreme dok ~ita{ ovu 35. lekciju, ti si ve} ogroman kao nebo, vi{i si od zvezda. U svom dlanu mo`e{ dr`ati sunce i mesec. Tvoja je svesnost ve}a od kosmosa. Sa 35. lekcijom doga|a se velika promena tokom Kursa. To je novi po~etak, novo otkri}e za one koji su obratili pa`nju na prethodne 34 lekcije. Posebno za njih ovo je va`an dar. MOJ UM JE DEO BO@IJEG UMA. JA SAM VRLO SVET mo`e se razumeti samo onda ako smo uradili sve ono {to je od nas zahtevala svaka od tih dnevnih 34 lekcije. Ako nismo osetili stanje svesti koje nudi ova lekcija u vreme kad smo do{li do 35. dana, mi onda verovatno nismo lekcijama poklonili pa`nju i po{tenje koje ove lekcije zahtevaju. Postoji lepa zen-poslovica koja ka`e: "Kada strelac proma{i bikovo oko, on uvek u sebi samom pronalazi uzrok gre{ke". Trebali bi da smo vrlo radosni {to smo shvatili ovu istinu i da prona|emo ono {to nas je spre~ilo da istinski ~itamo 34 lekcije. Za{to ne znamo da je MOJ UM DEO BO@IJEG UMA? Da li mo`emo po`eleti ikada i{ta vi{e? Da li se ose}a{ svetim? [ta mi onda uop{te znamo ako ne znamo da SAM JA VRLO SVET? Bez ove istine `ivot postaje rutina, ritual. MOJ UM JE DEO BO@IJEG UMA, a i tvoj je. Ti si vrlo svet. Ti mo`e{ pro{iriti svoje zdravlje proisteklo iz ispunjenja na svet koji je uhva}en u iskustvu i agoniji i ropstvu neispunjenosti. To je svetu potrebno. Svet treba T E B E. Svaka od 34 lekcije Kursa dovodila nas je sve bli`e i bli`e istini 35. lekcije. Svaka pojedina~na lekcija odlomila je jedan komadi} na{e bespomo}nosti. Svaka od lekcija nam jasno pokazuje da `ivimo u psiholo{kom svetu nerealnosti, u svetu ideja koje su projektovane. Svaka od lekcija nam donosi oslobo|enje od vlasti koju je imala misao nad nama i uvodi nas u stanje u kome stavljamo na{a uslovljavanja pod znak pitanja. Svaka nas lekcija dovodi do izreke "Spoznaj samoga sebe" da bismo znali: MOJ UM JE DEO BO@IJEG UMA. JA SAM VRLO SVET. Pri ovome treba da se jako radujemo. Ali ipak u na{oj nutrini negde postoji `elja da zatvorimo ta vrata koja vode ka stvarnom znanju zato {to imamo lo{e mi{ljenje o samima sebi. Postoji otpor da se spozna ono {to je istinito. Ovaj je otpor bio svojstven ~oveku vekovima. Za{to se odupiremo

38

spoznaji MOJ UM JE DEO BO@IJEG UMA. JA SAM VRLO SVET? Blagoslov lekcije vrlo nam je stran. Ali sa svakom dnevnom lekcijom, On nam prilazi sve vi{e. Treba napraviti ovo otkri}e. MOJA SVETOST OBUHVATA SVE [TO VIDIM. Nama je te{ko i samo da poverujemo da je to ono {to smo uistinu, a da ne govorimo o direktnoj spoznaji toga. Da li smo onda stvarno zainteresovani za Atounment - {to zna~i za dokraj~enje odvojenosti - ili je to samo jo{ jedna `elja koju }emo uskoro zameniti ne~im drugim? MOJA SVETOST BLAGOSILJA SVET. Mora da se rodi iz kontakta za Realno{}u samoga sebe. Da li tvoja svetost blagosilja svet? Da li veruje{ da to ona mo`e? Ako MOJA SVETOST BLAGOSILJA SVET, {ta onda ja moram biti? NEMA NI^EGA [TO MOJA SVETOST NE BI MOGLA U^INITI. Na{ prvi odgovor na ovo verovatno }e biti: "Ja bih to voleo kad bih m o g a o!" I u vezi s ovim postoji dodir sumnje. Umesto da sumnjamo, mo`emo li upitati: "Ako ja mogu sve u~initi, {ta je to onda {to me u tome spre~ava?" Mo`emo li uvideti koliku samo mo} ima na{e uslovljavanje nad nama? Ono u {ta verujemo poseduje veliku mo}. Vidimo li to? I to je jedina stvar koja nas spre~ava. "Ja sam uveren da ja to ne mogu u~initi". To ne{to {to se zove TI zaista ne mo`e, ali svetost sigurno mo`e. ^ovek je doveden dole do svoje li~nosti, do fizikalnosti, do ograni~enosti. Kako smo samo postali indoktrinirani. Jedna mala varka, jedna mala gre{ka, jedan mali ulazak misli - i pogledaj samo koliko nas je to vekova i vekova dr`alo slepim. Postali smo uvereni da smo mali i mi sada ~vrsto verujemo da je to istina. Ako nas to mo`e spre~iti da spoznamo istinu o na{oj svetosti, onda moramo prihvatiti da na{e uslovljavanje ima ogromnu mo} nad nama. Da li smo voljni da se s ovim suo~imo kao sa ~injenicom? Problem je u tome da smo mi sami sebe u to uverili. I onda, jednom zauvek, mi mo`emo shvatiti jednu stvar: predmet rasprave nije ne{to {to je izvan mene, predmet rasprave sam JA. Pogledaj samo {ta je sve potrebno da bi se ~ovek mogao baviti svojom vlastitom sumnjom. Ako to mo`e{ videti, ti }e{ verovatno uspostaviti druga~iji kontakt sa KURSOM O ^UDIMA. Ova sumnja koja te obmanjuje deo je tvog vlastitog verovanja o samom sebi, tvoje predrasude o samom sebi. Vidi samo koliko ti je misao na{kodila. Ona te je varala. Koliki je samo stepen budnosti potreban da se nikada ne formuli{e misao - znaju}i od samog po~etka da misao ne zna, da misao i ne mo`e znati. Kad bude{ video istinu, onda za tebe postoji samo istina, a ne misao. Istina je ono {to misao ne doti~e. Do sada smo `iveli sa mi{lju, a sada moramo misao odbaciti. Predmet rasprave jeste: misao nasuprot svetosti. MOJA SVETOST JE MOJE SPASENJE. JA SAM BLAGOSLOVEN KAO BO@IJI SIN. GDE GOD DA IDEM, BOG JE SA MNOM. Da bi se bilo u skladu sa evolutivnim procesom uklanjanja ega i le~enja verovanja u odvojenost, mora se do}i do istine koju donosi 41. lekcija. Pre nego po~ne{ ~itati lekciju, zatra`i pomo} od Njega Koji upravlja procesom uklanjanja ega i le~enja verovanja u odvojenost. On je obe}ao: AKO TI TO POMA@E, ZAMISLI KAKO TE DR@IM ZA RUKU I KAKO TE VODIM. I JA TE UVERAVAM DA TO NE]E BITI SAMO PUSTO MA[TANJE. Ovo su njegove re~i. Oslobodi im ne{to prostora, a onda ~itaj lekciju, znaju}i da je On s tobom. I On to stvarno i jeste. Sve postaje tiho. Nema ni~ega {to bi bilo izvan te ti{ine. Ova ti{ina apsorbuje sve i sve ponovo vra}a u mir. GDE GOD DA IDEM BOG JE SA MNOM. DANA[NJA ]E IDEJA KONA^NO I POTPUNO SAVLADATI OSE]AJ USAMLJENOSTI I NAPU[TENOSTI [TO DO@IVLJAVAJU SVI ONI KOJI SU ODVOJENI. DEPRESIJA JE NEIZBE@NA POSLEDICA ODVOJENOSTI. A TO SU I BRIGA, STREPNJA, DUBOKI OSE]AJ BESPOMO]NOSTI, BEDA, PATNJA I JAK STRAH OD GUBITKA. ONI KOJI SE OSE]AJU ODVOJENIMA IZUMELI SU MNOGE "LEKOVE" ZA

39

ONO [TO VERUJU DA SU "BOLESTI SVETA". ALI ONI NISU U^INILI SAMO JEDNU JEDINU STVAR, A TO JE DA REALNOST PROBLEMA STAVE U PITANJE. POSLEDICE PROBLEMA NE MOGU SE IZLE^ITI ZATO [TO I SAM PROBLEM NIJE REALAN. DANA[NJA IDEJA IMA MO] DA ZAUVEK DOKRAJ^I OVU GLUPOST. A OVO I JESTE GLUPOST, UPRKOS OZBILJNIH I TRAGI^NIH OBLIKA KOJE MO@E PREUZETI. DUBOKO U TVOJOJ NUTRINI SVE JE SAVR[ENO, SPREMNO DA KROZ TEBE ZRA^I NAPOLJE, U SPOLJA[NJI SVET. OVO ZRA^ENJE ]E IZLE^ITI SVU TUGU I BOL I STRAH I OSE]AJ GUBITKA ZATO [TO ]E OVO ZRA^ENJE IZLE^ITI UM KOJI MISLI DA SU OVE STVARI REALNE I KOJI JE PATIO ZBOG SVOJE LOJALNOSTI PREMA OVIM STVARIMA. TI NIKADA NE MO@E[ BITI LI[EN SVOJE SAVR[ENE SVETOSTI ZATO [TO IZVOR OVE SVETOSTI IDE S TOBOM MA GDE DA IDE[. TI NIKADA NE MO@E[ PATITI ZATO [TO IZVOR SVE RADOSTI IDE S TOBOM MA GDE DA IDE[. TI NIKADA NE MO@E[ BITI USAMLJEN ZATO [TO IZVOR SVEG @IVOTA IDE S TOBOM MA GDE DA IDE[. NI[TA NE MO@E RAZORITI MIR TVOGA UMA ZATO [TO BOG IDE S TOBOM MA GDE DA TI IDE[. Ako bilo {ta razori mir tvoga uma, razlog za to jeste da si ti nekome ili ne~emu dao mo} da to u~ini. To je upravo tako jednostavno. "Ja sam dajem ovla{}enje i vlast svojoj vlastitoj misli koja me deprimira. Ni{ta me drugo ne deprimira, niti u meni proizvodi strepnju". Ipak, negde ti i ja vladamo. "Ja sam ljudsko bi}e. Ja sam Bo`iji Sin - a ne misao". Spoznaju}i ovo, ti se osloba|a{ misli koje nisu ispunjene ljubavlju. Verovatno, u jednom odre|enom stadijumu, nama je potrebno ne{to spolja{nje da nam pomogne da uklonimo svoju misao. To bi bilo pravo obrazovanje, to bi bio ispravan odgoj. Ali, ako bi ta osoba bila autenti~na, ona bi se postarala da ti ne postane{ zavisan od nje. Niti bi osnovala religiju. Posao ove osobe sastoji se u tome da uklanja. Prema tome, ta osoba ne pripada nikome. Ona ti ne}e re}i: "U~ini to na ovaj ili onaj na~in". Mo`e{ pre o~ekivati da }e ti re}i: "Pogledaj, ti to mo`e{ u~initi. TI po~inje{ da to uklanja{". Za nas je bitno da poznajemo proces uklanjanja. A onda po~inje{ razumevati kakva je razlika izme|u KURSA O ^UDIMA i drugih svetih spisa. KURS O ^UDIMA zapo~inje sa uklanjanjem. Ose}a{ se tako blagoslovenim {to je Kurs do{ao, {to si TI taj kome je dat ovaj dar (Kurs) da BOG IDE SA MNOM GDE GOD DA JA IDEM. Ti vi{e nisi usamljen. Ti si uspostavio odnos sa Kursom i ti ima{ prijatelja - prijatelja, brata, Svetlost sveta, Koji je preuzeo upravljanje procesom uklanjanja ega i le~enja verovanja u odvojenost i Koji ti je dao KURS O ^UDIMA. Ti vidi{ Nebesku milost, a to je da smo i ti i ja deo Bo`ije Volje. I ti ceni{ taj blagoslov. NI[TA NE MO@E RAZORITI MIR TVOG UMA ZATO [TO BOG IDE GDE GOD I TI IDE[. MI RAZUMEMO DA TI NI[TA OD OVOGA NE VERUJE[. KAKO BI I MOGAO KAD JE ISTINA DUBOKO SKRIVENA U TVOJOJ NUTRINI, ISPOD TE[KOG OBLAKA LUDIH MISLI, GUSTOG I TAMNOG, A KOJI IPAK PREDSTAVLJA SVE ONO [TO TI VIDI[. A sada ko je taj koji slu{a lude misli? Ako smo zaista ~uli {ta nam Kurs ka`e, kad god nam do|e kakva luda misao, mi je mo`emo rastvoriti. Ti{ina }e znati {ta je ludo, zato {to ti{ina nikada ne daje mo} ludilu. To i jeste razlog za{to je ti{ina uvek smirena. A onda zapo~inje jedna akcija o kojoj za sada ne znamo ni{ta. Ali, ta }e se akcija sama razviti i razotkriti. DANAS ]EMO PRVI PUT STVARNO POKU[ATI DA PRO\EMO KROZ OVAJ TAMNI I TE[KI OBLAK, DA IZA\EMO IZ NJEGA I DA STIGNEMO DO SVETLOSTI KOJA JE S DRUGE STRANE. DANAS ]EMO IMATI SAMO JEDNU DUGA^KU VE@BU. UJUTRU, PO MOGU]NOSTI ^IM USTANE[, MIRNO SEDI 3-5 MINUTA SA ZATVORENIM O^IMA. NA PO^ETKU VE@BE VRLO POLAGANO PONOVI DANA[NJU IDEJU. A ONDA SE NEMOJ NAPREZATI DA MISLI[ BILO O ^EMU. UMESTO TOGA, POKU[AJ DA OSETI[ DA SI SE OKRENUO PREMA SVOJOJ NUTRINI, MIMO SVIH SUVI[NIH MISLI SVETA. POKU[AJ DA VRLO DUBOKO U\E[ U SVOJ UM, SVOJ VLASTITI UM, ^UVAJU]I GA ^ISTIM OD BILO KAKVIH MISLI KOJE BI TI MOGLE ODVRATITI PA@NJU. POVREMENO MO@E[ PONOVITI IDEJU, AKO USTANOVI[ DA TI TO KORISTI. ALI PRE SVEGA, NASTOJ DA

40

POTONE[ DUBOKO U SVOJU NUTRINU, DALEKO OD SVETA I SVIH NJEGOVIH LUDIH MISLI. TI POKU[AVA[ DOSEGNUTI PODRU^JE KOJE JE IZVAN GRANICA SVIH TIH STVARI. TI NASTOJI[ DA NAPUSTI[ POJAVNI SVET I DA PRIS- TUPI[ REALNOSTI. SASVIM JE MOGU]E DOSEGNUTI BOGA. U STVARI, TO JE VRLO LAKO, ZATO [TO JE TO NAJPRIRODNIJA STVAR NA SVETU. MO@E SE ^AK RE]I DA JE TO JEDINA PRIRODNA STVAR NA SVETU. PUT ]E TI SE OTVORITI, AKO VERUJE[ DA JE TO MOGU]E. OVA VE@BA MO@E DONETI VRLO IZNENA\UJU]E REZULTATE, ^AK I KAD SE POKU[A PO PRVI PUT, A PRE ILI KASNIJE, UVEK JE USPE[NA. KAKO BUDEMO NAPREDOVALI, TAKO ]EMO DETALJNIJE ZALAZITI U OVU VRSTU VE@BANJA. ALI OVA VE@BA NIKADA NE]E POTPUNO BITI NESPE[NA, A MOGU]I SU I TRENUTNI USPESI. TOKOM CELOG DANA ^ESTO SE KORISTI OVOM IDEJOM, PONAVLJAJU]I JE VRLO POLAGANO, PO MOGU]NOSTI SA ZATVORENIM O^IMA. MISLI O ONOME [TO GOVORI[, [TA TE RE^I ZNA^E. KONCENTRI[I SE NA SVETOST KOJU TE RE^I PODRAZUMEVAJU U VEZI SA TOBOM, O TVOM PARTNERSTVU KOJE NE MO@E, A DA NE USPE, O POTPUNOJ ZA[TITI KOJA TE OKRU@UJE. MO@E[ SEBI ZAISTA DOZVOLITI DA SE NASMEJE[ KAD TI SE JAVE ZASTRA[UJU]E MISLI, PAMTE]I DA BOG IDE S TOBOM GDE GOD DA TI IDE[. Prvi odgovor na ovo od strane mozga jeste strah i sumnja - neka nedoraslost. Poku{aj da radi{ ovu ve`bu. Ovo je ~injenica. Kakav je tvoj odgovor na ovu lekciju, BOG IDE SA MNOM, GDE GOD DA JA IDEM, ako si je stvarno ~uo? Ovaj odgovor bi mogao biti i neka vrsta zahvalnosti, jedan radosni ose}aj koji je ve~an, zato {to je i Bo`ija Misao ve~na. Mo`emo li re}i jedno "hvala" koje bi bilo ve~no? Mo`emo li re}i "hvala" svojom realnom mi{lju, Bo`ijom Mi{lju? Neko ko stvarno ka`e "hvala" uvek }e i biti s Bogom. Kako smo samo malo re~i u svojim `ivotima rekli koje su ve~ne! MOJE MISLI NE ZNA^E NI[TA. Dobro je biti ovoga svestan, zar ne? Druga stvar u vezi sa ovom lekcijom koje treba da smo svesni jeste da je ovo opis meditacije. Meditacija je stanje nevinosti koje mo`e re}i: "Ne znam". To je najve}i Bo`iji Dar. Misao ne zna. Prema tome, ona je slobodna. Mozak postaje potencijal kad se isprazni od misli. A iz ove praznine ra|a se novi izraz. Ovaj izraz je nov, zato {to nije projektovan, nije li~an. A {ta je to novo? Novo zna~i odbacivanje la`nosti li~nog `ivota i postajanje delom sveukupnog @ivota. Pa tako, utro{i izvesno vreme i dobro se upoznaj sa ovom lekcijom. Ustanovi}e{ da BOG IDE SA MNOM GDE GOD DA JA IDEM od bezna~ajne misli iz tvoje nutrine prema mestu u kome vlada ti{ina i gde ni{ta nije odvojeno, gde je sve celina. Ako krene{ na taj put, blagosloven si. Nema drugog putovanja. Posedujemo dar koji se zove KURS O ^UDIMA. Svaki dan se mogu sti{ati i o~istiti i dovesti do druga~ijeg stanja svesti sva na{a pitanja, sve na{e sumnje, sva zbrka, sve ono {to misao kao takva deformi{e. Kakav je to samo blagoslov roditi se u vreme u kome je ljudima do{ao KURS O ^UDIMA. Nau~i se da po{tuje{ i voli{ ono {to je istinito. Obogati se slavom istine i blagoslovom koji ti nudi ta istina.

41

DNEVNA LEKCIJA Kako je samo ~udesno lepo mirno sedeti. ^ovek nekako iskora~uje iz svetske tame i uzdi`e se sve vi{e i vi{e sve dok ne do|e u potpuno razli~ito stanje svesti. Ovo te stanje svesti ~ini nezavisnim ~ak i od tela. A to i jeste ono {to ti{ina daje, te trenutke smirenosti. Telo ne upada vi{e, ono je zadovoljno, ono je u miru. ^ovek mo`e sedeti satima, a da se ne pokrene. Smiruje se aktivnost mozga, kao da je sve re{eno. Uop{te nema strepnje, nema ni~ega {to nije razre{eno. Pre bi se reklo da postoji ne{to drugo - nepoznato, ono {to se ne mo`e re~ima izraziti. Mozak ovo i ne poku{ava da razume, zato {to je to izvan njegovog dosega. Mozak pronalazi veliku radost u skromnosti i u otkrivanju nevinosti ove neaktivnosti. Nikad ne bi ni pomislio da mozak mo`e u~initi ovakvo otkri}e, ali on to zaista mo`e. A onda se mozak pro~i{}ava, uti{ava. I to ne tako da mu se nametne ti{ina, ve} on jednostavno sam od sebe postaje tih. I tako, iz polo`aja ne-me{anja ti po~inje{ videti o~ima koje ne pripadaju fizi~kim ~ulima. Vi|enje koje poznajemo mo`e dose}i do daljine gde po~inje ovaj zid, a onda to vi|enje postaje blokirano. Ili, mo`emo re}i, vi|enje mo`e i}i dotle dokle dose`u na{e predrasude i na{e ideje, a onda postaje blokirano. Ali, u ti{ini sve ovo prestaje i ti onda otkriva{ kako je ~ovek samo bezgrani~an i svet. Sve dok je mozak li{en te svetosti, on se ose}a kao siro~e. On se onda la}a tra`enja, `eljenja, pipanja u mraku - nadaju}i se da on sam sebe mo`e zadovoljiti i u~initi celovitim. Ali se necelovitost i dalje nastavlja. U tome nema stvarnog zadovoljstva. To stanje ostaje zavisno od spoljnih ~inilaca. Stanje svesti o kome govorimo ne poznaje ni{ta {to bi bilo spolja{nje, zato {to je ovo stanje povezano sa svim. U njemu nema konflikta. U njemu je sve sadr`ano. Spolja{nji ~inioci nikada nisu realni, izuzev za mozak koji je uhva}en u zamku iluzije. Mirno sedenje dovodi ~oveka do ovog stanja svesti. A mi se hvatamo u zamku, ne u zamku ti{ine, ve} u zamku aktivnosti da bi smo do{li do te ti{ine. Onog trena kada mozgom o ovome razmi{lja{, hvata{ se u zamku spolja{njih ~inilaca koji nisu realni. I te{ko da iko vidi ovaj paradoks. I tako tra`enje postaje va`no. Ali ako postoji tra`enje, to onda zna~i da nisi postigao to stanje svesti. Tra`enje te mo`e samo odvesti sve dalje od ovog stanja svesti, zato {to je tra`enje jedna aktivnost, a ti{ina je ne-aktivnost. To je tako jednostavno. 242. lekcija ka`e: OVAJ DAN JE BO@IJI DAN. TO JE MOJ DAR NJEMU. [ta ovo stvarno zna~i? Kakav bi to dar ~ovek darovao Bogu? [ta misli{ kakav to dar Bog `eli? Ti Mu ne mo`e{ pokloniti mesec i ti Mu ne mo`e{ pokloniti cve}e. [ta da Mu da{? Saglasno lekciji, ovo je dan koji ti poklanja{ Bogu. OVO JE MOJ DAR NJEMU. O~igledno pitanje jeste: {ta bi Mu ti mogao dati? Lekciju mo`emo ~itati povr{no - OVO JE BO@IJI DAN. TO JE MOJ DAR NJEMU i to ne}e ni{ta zna~iti. Mi imamo tendenciju da to radimo upravo na ovaj na~in. Mislimo da smo pro~itali lekciju zato {to smo promrmljali re~i. Izgleda da nije do{lo do bilo kakve promene u nama. Mo`emo ~itati BIBLIJU ili KURAN, bilo {ta, ali to ne}e dovesti stvarno ni do kakve promene. Mi mislimo da promena dolazi sa naporom i borbom. "Moram u~initi ovo. Moram u~initi ono". Mi nismo dovoljno prisutni da bismo mogli uvideti da je "~injenje" opet jedna aktivnost. Kako mo`e{ re}i OVAJ DAN JE BO@IJI DAN? Ova lekcija je izazov. Zaista, svaka je lekcija izazov. [ta misli{ kada ~ita{ lekciju? I upravo to i jeste problem, zar ne, zato {to u trenu kada po~ne{ misliti o lekciji, ti postaje{ blokiran i oslepljen od strane vlastitog mi{ljenja. U trenutku kad se lati{ mi{ljenja, ve} si zalutao, zato {to onda vi{e nisi sa ovim danom - ti si onda istovetan sa milionom onih ju~e. Mi{ljenje je odjek ju~era{njeg dana. Prema tome, ti Njemu ne mo`e{ darovati ovaj dan Ti si ispunjen svojim odjecima. Ovaj dan se mo`e darovati kada ti je um apsolutno smiren, kada u tvoj um ni{ta ne upada spolja. A tek onda mo`e{ re}i: OVAJ DAN JE BO@IJI DAN. TO JE MOJ DAR NJEMU. "Ja Mu ne mogu pokloniti neki predmet, ali Mu ja mogu darovati moju ti{inu". Kada nisi sa ne~im zauzet, ti si Mu ve} poklonio svoj dar. Kako je to samo jednostavno! Kako je to samo direktno! Ali danas, sve {to je jednostavno i direktno postalo je ~oveku vrlo te{ko. To je postalo te{ko zato {to su strepnja i preokupiranost stalne - tokom spavanja, tokom vo`nje automobila, tokom jela - strepnja i preokupiranost sve se dalje nastavljaju. OVAJ DAN JE BO@IJI DAN zna~i da ni{ta ne projektuje{, da nema nikakvih slika, da nema nikakvih poslova. Mo`emo li sebi dozvoliti da ovakvom stanju svesti poklonimo bar jedan minut? Ovim se ne `eli re}i da ne treba da jede{ ili da se kupa{. Ako mora{ kinuti, ne mora{ to kontrolisati. To su telesne potrebe i njih treba jednostavno zadovoljiti. One ne ometaju ovo o ~emu govorimo. I tako vidimo ne{to {to je vrlo lepo: telesne potrebe su direktne. Glad je direktna. Ti

42

zbog toga ne mora{ i}i u {kolu da bi ne{to o gladi nau~io. Ako `eli{ da kine{, ti kine{. Bol je direktan, ti odmah zna{ {ta }e{ u~initi u vezi s njim. Stavi ruku na vrelu pe} i brzo }e{ je povu}i. Telo zna {ta treba da radi. Ono poseduje svoju vlastitu inteligenciju. U tome nema nikakve filozofije. Telesne su potrebe direktne i ti ih direktno zadovoljava{. Od telesnih potreba napraviti psiholo{ke potrebe jeste la` i prevara. Problem se pojavljuje onda kada sebi poku{avamo ne{to nametnuti - npr. meditaciju u jednom odre|enom polo`aju - zato {to su to onda na{e vlastite slike. Ja govorim o tome da, ako postoji te`nja za ne~im, onda to zna~i da to ne{to nisi zadobio. Ja govorim o "imanju ne~ega", a ne o "te`nji za ne~im". Razre{ili smo problem tela. Kad je telo gladno, onda je ono gladno, kada mu je vru}e, onda mu je vru}e, a ti zna{ {ta }e{ u tom slu~aju u~initi. Pa tako, dnevne telesne potrebe se zadovoljavaju - imamo dovoljno vode za pi}e i hrane za jelo, na{i domovi su topli i ugodni. Pa onda, mo`emo li Bogu pokloniti taj jedan dan?

O~igledno, nije telo ono {to Njemu treba. On `eli tvoju ti{inu, tako da s tobom mo`e komunicirati. Na{a teskoba u vezi sa telom - {to je povezano sa opstankom - spre~ava nas da poklonimo dan Bogu. Jedan jedini dan. Ako uspemo da jedan dan poklonimo Bogu, vi{e nikada ne}emo biti usamljeni. Kada direktno otkrijem da nikada nisam usamljen, onda moje strepnje nestaju. Dan mi je pun veselja i radosti. I ja posti`em ono {to BIBLIJA ka`e: "DA DO\E CARSTVO TVOJE, DA BUDE VOLJA TVOJA I NA ZEMLJI KAO NA NEBU" (Matej 6:10). I onda ja dolazim do jedne druga~ije vrste mira, potpuno nezavisne od "ja i moje", potpuno nezavisne od psiholo{ke zbrke i te`nje i `eljenja. Telesne potrebe su direktne i priroda se za njih brine. Tamo gde postoji potreba, ta se potreba i zadovoljava. Ovoj su planeti bile potrebne milijarde godina da se pripremi za dolazak ~ove~anstva. Kad je ~ovek stigao, temperatura je bila odgovaraju}a, voda je bila ~ista, potoci su `uborili, ptice su pevale. Velika je lepota vladala zemljom. Sve je bilo pripremljeno da bi Bo`iji Sin mogao kora~ati zemljom! Sve je bilo dato i jo{ uvek se daje, uprkos na{im korporacijama koje zanima samo profit. Poklanjanje jednog dana zna~i nedozvoljavanje ju~era{njem danu da upada. To je sve. To zna~i dokraj~ivanje onoga {to je mrtvo, pro{lost. Pro{lost nikada nije u sada{njosti. Sada{njost je ovde, a mi smo uvek odsutni. A ovo je na{ dan kada ne smemo biti odsutni. Svaka dnevna lekcija ima toliko toga da nam da. OVAJ DAN JE BO@IJI DAN. TO JE MOJ POKLON NJEMU. Samo radost {to se mo`e pokloniti dar. Po~inje{ razumevati da je ljubav najdragocenija stvar od svega {to postoji. Iz ljubavi proizilazi sav pojavni svet. Iz ljubavi smo stvoreni i ja i ti. Ljubav je ono {to Bog jeste, a ono {to On jeste i mi jesmo. Samo Bog mo`e podariti ovaj dar - totalno, potpuno, bezvremeno, zauvek. Mo} ljubavi mo`e u~initi bilo {ta. Ona mo`e razdvojiti more. Sve je mogu}e sa ljubavlju. Prvobitni ~ovek je mogao re}i drvetu da donese plod i drvo bi to i u~inilo. ^ovek je mogao da obdari sa mo}i bilo koju biljku ili list i time da izle~i svog sabrata ~oveka. Mi smo sve to izgubili. Ovo smo zamenili sa mo}i koju poseduje fizika i hemija i razna oru`ja. Ali to nije mo}, to je ludilo. Mo} ljubavi je zamenjena sa mo}i koju ima strah. I ti i ja smo pod vla{}u straha. I ti i ja smo odgovorni zbog svoje vlastite teskobe- za to nije odgovoran neko ko je "spolja". Svi mi imamo iste crte karaktera, bilo da smo Jevreji ili Indijci, muslimani ili hri{}ani. Ko je od nas oslobo|en od besa? I {ta je to {to bes ~ini jevrejskim, a ne muslimanskim? Sve je to tako glupo. Bes je bes. On nema ni religije, ni nacionalnosti. Strah je strah. Pogledaj samo kakva je to komedija koja se doga|a ljudskom bi}u koje misli da je druga osoba "r|ava", a da je on "dobar". Za{to okrivljavati druge ljude? Tvoja nutrina je mesto na kome treba da do|e do ispravljanja. A jednom kad do|e do tog ispravljanja, niko onda nije vi{e izvan tebe. Ti uvi|a{ da je ~ovek Bo`iji oltar, iako je ~ovek zbrkan i pogre{no vo|en - sli~no tebi i meni koji smo bili zbrkani i zalutali. Mi smo sve pretvorili u ne{to psiholo{ko. Mi toliko mnogo znamo O svemu, ali mi uistinu ne poznajemo ni{ta. Da li poznaje{ ~udo jednog prsta ili kapi krvi? [ta ti mo`e{ re}i {to bi bilo ~injenica, {to bi bilo istina? Istina obuhvata sve, zar ne vidi{? Ni{ta nije izvan podru~ja istine. Ali istina koju mi znamo ka`e nam da su Meksikanci ovakvi, a da su Kana|ani onakvi. Ovo nije istina - to je samo verovanje koje nije zasnovano na pozitivnom znanju, ve} na ne~emu {to se nekom ~ini istinitim ili verovatnim, to je predrasuda. Sve dok smo uhva}eni u zamku predrasuda i proizvoljnih verovanja o drugim ljudima,

43

zar smo i{ta bolji od onih koje osu|ujemo? OVAJ DAN PRIPADA BOGU. TO JE MOJ DAR NJEMU. DANAS NE]U VODITI SVOJ @IVOT KAO USAMLJENIK.. Zar nije ovo lepo? Vidi{ u trenutku kad se i ti i ja spustimo na nivo mozga, postajemo izolovani jedan od drugog i iskaz "ja sam usamljen" postaje ~injenica. A jednom kad sam usamljen, ja se onda brinem kako }u pre`iveti i onda dobro pazim ko mi stoji pri tome na putu. I kako se pove}ava broj stanovni{tva, tako se poja~ava i konkurencija i mi svi postajemo sve izolovaniji. DANAS NE]U VODITI SVOJ @IVOT KAO USAMLJENIK. Mo`e{ li ovo re}i? Mora{, ovo je dana{nja lekcija. Ima{ li u sebi glas koji to mo`e re}i i to zaista i podrazumevati? Ili mi ne{to ka`emo, ali to ne mislimo ozbiljno? Zar to nije onda dekadencija? Mo`e{ li re}i: DANAS NE]U VODITI SVOJ @IVOT KAO USAMLJENIK. Da li bi ti da okrene{ le|a Bogu ili da se okrene{ od svoje ti{ine? Mnogi od nas `ele biti u tom Prisustvu. Ali na{ prioritet smo jo{ uvek mi sami, na{e preokupacije. Za{to smo tako pora`eni? Za{to imamo unapred tako lo{e mi{ljenje o samima sebi? Obavezno }e{ pomisliti da ti mora{ ne{to u~initi. Kad krene{ da ne{to u~ini{, ti se istovremeno kre}e{ ka svom porazu - na nivou aktivnosti i delanja, s tobom je svr{eno. Ali ako do|e{ do ti{ine, onda u tu ti{inu ne mo`e upasti ni{ta {to pripada misli. U ti{ini nema upore|ivanja, nema nedoraslosti, nema ambicija, nema `elja, zato {to ta duboka ti{ina u sebi sadr`i celovitost. ^ovek je deo akcije ispunjenja, a ne aktivnosti neispunjenosti koja uvek ne{to tra`i, koja uvek ne{to `eli. Potrebno je da nas dodirne ta ispunjenost. Sve vi{e i vi{e, svaka se generacija pogre{no usmerava i {koluje samo za opstanak. Mi smo odgovorni da iza sebe ostavimo druga~iji svet svojoj deci. A gde su oni ljudi koji }e iza sebe ostaviti ne{to mudrije? Gde su oni koji mogu re}i: "Slu{aj, trebale su mi godine, ali sam se ipak kona~no probudio. I sada }u iza sebe ostaviti mudrost koja }e odse}i vreme, mudrost koja }e ukloniti prevaru."? Tek onda si dao svoj doprinos. Ti ovim poma`e{ drugom ljudskom bi}u, tako da ono ne mora pro}i kroz 50 godina neznanja i iluzija zato {to si i ti kroz njih pro{ao. Kakav ve}i dar mo`e{ nekome dati nego to {to }e{ redukovati spolja{nju teskobu i dete dovesti do njegove vlastite svetosti? A zar nisu danas stariji ljudi najve}im delom neodgovorni? Kakvu }e to mudrost ostaviti iza sebe budu}im generacijama? Televizija ih je zarobila. A i mi ostali razbacujemo tako mnogo vremena zato {to ne znamo {ta da radimo. Postalo je va`no popu{tanje vlastitim `eljama. To je neizbe`no kad se bavi{ onim {to je nebitno. Kada obavlja{ posao koji ne voli{, onda mora{ olabaviti tu prisilu i ventili ti postaju va`ni. Gde je mudrac koji }e nas u~initi svesnim ovoga? Gde god se okrene{, vidi{ reklame cigareta Marlboro - kupi ovaj viski, kupi one cigarete. Milijarde dolara tro{e se na publicitet i na reklamu. Nestalo je jednostavnosti. Kakva je samo prokleta stvar to obilje. Bogatstvo je isto tako prokleto kao siroma{tvo. DANAS NE]U VODITI USAMLJENI^KI @IVOT. JA NE RAZUMEM SVET, PA TAKO I POKU[AJ DA VODIM USAMLJENI^KI @IVOT MORA BITI SAMO MOJA LUDOST. ALI POSTOJI JEDAN KOJI ZNA [TA JE ZA MENE NAJBOLJE...A ko je taj Jedan? To bi morao biti neko sli~an Hristu - neko ko je celovit, a ne neko ko je podeljen u nutrini. Neko ko ne zna ni za ju~e, ni za sutra, neko ko je ogroman kao sada{njost. Sada{njost je bezgrani~na, a to bezgrani~no stanje nalazi se u na{oj nutrini. ALI POSTOJI JEDAN KOJI ZNA [TA JE ZA MENE NAJBOLJE...Zar ne `eli{ da to spozna{? Da spozna{ [TA JE ZA MENE NAJBOLJE! Ako se ikada bude{ molio, za {ta }e{ moliti? O~igledno, ne za stvari. Ako Bog ne `eli mesec, za{to bi ti onda `eleo mesec ili planinu ili ran~? Za{to? [ta bi ti po`eleo? Ono {to je za tebe najbolje - oslobo|enje od vezanosti. Da li si se ikada za to molio? To uop{te ne spada u `elje. I onda ima{ Jednoga Ko }e ti pomo}i da to i dobije{. Ako `eli{ "stvari", onda ti ide{ na zemlju da bi ih dobio. Ako `eli{ stanje svesti, onda se mora{ obratiti Nebu. Nebo pripada Bo`ijoj Ljubavi. Nebo je Stanje Bi}a, a ne mesto. U smislu mesta, ne postoji nebo, u smislu mesta, ne postoji pakao. Gde postoje suprotnosti, taj svet nije realan, nikada. ALI POSTOJI JEDAN KOJI ZNA [TA JE ZA MENE NAJBOLJE I ON JE SRETAN [TO MO@E U MOJE IME NAPRAVITI IZBOR I TO SAMO JEDAN IZBOR, ONAJ KOJI VODI KA BOGU. Bez izbora - to i jeste sloboda! Ako si zaista zainteresovan da ka`e{ OVAJ DAN PRIPADA BOGU, onda mora{ odstraniti sve izbore. Upravo tu i jeste sloboda. Jednom kad rastvori{ sve izbore, ili kada pobedi{ sve izbore, ili kada razume{ sve izbore, tada si ih se i oslobodio. Tako ti lekcija daje vitalnost, daje ti uvid. Uvid ti pokazuje da bez izabiranja nema

44

ni `elja. Izabiranje nije ni{ta drugo no konflikt. Izabiranje ~oveka ve`e za prevaru i za zemlju. To je klju~. I ON JE SRETAN [TO MO@E U MOJE IME NAPRAVITI IZBOR I TO SAMO JEDAN IZBOR, ONAJ KOJI VODI KA BOGU. Kako je to lepo! Mi mislimo da ne mo`emo `iveti bez izbora. Ovo je "slobodna zemlja" zato {to mogu izabrati ono {to volim. Ali ono {to odabiram i ono {to ja volim mo`da nije u saglasnosti sa onim {to VODI KA BOGU. Po{to ovaj dan daje{ Bogu na dar, o~ito da `eli{ lekciju koja }e ti pomo}i da to i u~ini{. Tako u tome postoji doslednost. Mo`e{ biti zahvalan da su u dnevnoj lekciji dati i klju~evi. Dat je uvid. JA DAJEM OVAJ DAN NJEMU ZATO [TO NE]U DA ODLA@EM SVOJ DOLAZAK DOMU SVOME. Postoji hitnost. U trenu kad stigne{ do hitnosti, istovremeno si se pribli`io i velikom s a d a . Povr{an i le`eran um nikada ne}e spoznati Nebo, nikad ne}e spoznati radost. Povr{nost i nemarnost je kolevka slika, izbora i `elja - sli~no ulozi koja igra mo~vara za komarce. A ovde postoji hitnost, zato {to je ovo "dan". U jednom se danu mo`e{ osloboditi. NE]U ODLAGATI SVOJ DOLAZAK DOMU SVOME. Ali na{a sada{nja "ku}a" nije to stanje svesti - na{ sada{nji "dom" jeste: "Ja `elim ovo. Ja `elim ono". Na tako privla~e zemaljske stvari - stvari koje je ~ovek proizveo, a koje nije Bog stvorio. I mi ne mo`emo ~ak ni videti da su stvari koje je ~ovek proizveo, najve}im svojim delom, iskori{tavanje onoga {to je Bog stvorio i od ~ega mi zara|ujemo novac. Kad bismo samo mogli videti koliko je ~ovek surov prema ~oveku. Gde je tu po{tovanje @ivota? A ON JE TAJ KO POZNAJE PUT KA BOGU. Jedan Koji poznaje put koji vodi ka Bogu! Ti nisi usamljen zato {to je On s tobom. Ti si deo istog duha. Hrist je stanje svesti. Bio je jednom ~ovek po imenu Isus Koji je, dok je jo{ bio u svojoj li~nosti, ostvario ovo Stanje svesti i postao Hrist. Ovo Hristovo Stanje svesti postoji u svakome od nas, postoji i u tebi. Za{to se onda pona{a{ kao li~nost? Svaka je osoba Hrist. Ako si poklonio dan Bogu, ti onda mo`e{ i druge ljude videti kao Hrista, a ne kao na~in mi{ljenja i pona{anja koje je svojstveno nekoj osobi, bez obzira {ta ti ljudi rade. I ti }e{ se onda ose}ati blagoslovenim. OVAJ DAN JE BO@IJI DAN. TO JE MOJ DAR NJEMU. A ovaj dan postaje "moj" dar "tebi", zato {to ti pripada{ Bogu. Ti si Bo`ije pro{irenje. I onda po~inje molitva: I TAKO MI DAJEMO OVAJ DAN TEBI. Onaj Ko je Hrist, s tobom je. On te vodi za ruku i vi zajedno kazujete ovu molitvu. I TAKO MI DAJEMO OVAJ DAN TEBI. ...Bogu. On vi{e nije daleko zato, kada do|e{ u sada{njost, On je upravo tu, u sada{njosti. To je isto vibrantno Stanje svesti. DOLAZIMO SA POTPUNO OTVORENIM UMOVIMA. Ni na kakav drugi na~in ti ne mo`e{ i}i k Njemu. A sada razja{njava{ {ta te je ovde dovelo. MI NE TRA@IMO NI[TA... Milostiva dobrota! Nema vi{e izbora - ~ak ni u vezi sa izborom nirvane! Tako je sve okon~ano. MI NE TRA@IMO NI[TA [TO BISMO MO@DA MISLILI DA @ELIMO. @eljenje postoji samo tamo gde postoji i misao. DAJ NAM ONO [TO BI TI @ELEO DA PRIMIMO.

45

Sada, dvoje koji ovo govore - Hrist i ti - tra`e od Boga DAJ NAM ONO [TO BI TI @ELEO DA PRIMIMO. Ti mo`e{ uzvratiti samo ljubavlju. I zapovest "Volite jedan drugoga" postaje jedna jedina funkcija na ovoj planeti. Kada tebi pru`am ljubav ja je istovremeno pru`am i Bogu. TI POZNAJE[ SVE NA[E @ELJE I POTREBE. I TI ]E[ NAM DATI SVE [TO NAM JE POTREBNO DA BI NAM POMOGAO DA PRONA\EMO PUT KA TEBI. Nama sigurno nisu potrebne `elje, nama sigurno nije potrebno ni{ta za ~im bismo `udeli ili {to bi nam nedostajalo. Jedino {to nam zaista treba jeste da prona|emo put ka Njemu ili ka svom vlastitom Identitetu. ^ovek je ignorisao taj osnovni problem, a ni{ta drugo ne postoji {to bi donelo mir ni ~oveku, ni svetu. Mir nije ne{to spolja{nje. Ja ka`em da ti i ja moramo preuzeti odgovornost. Mi moramo osetiti nu`nu potrebu da idemo domu svome, tom Stanju Jedno}e u kome postoji samo uzajamna podela ljubavi. Politi~ari ne tra`e ljubav. Oni govore o miru, a tra`e rat, zato {to industrijska ekonomija samo na ratu napreduje i razvija se. Znaju}i to, ti i ja imamo odgovornost da prona|emo mir u sebi samima. Tek onda taj mir mo`emo ponuditi svome bratu. Ako taj mir ne mo`e{ na}i, nemoj o~ekivati da to za tebe u~ini neko drugi. Jo{ smrtonosnija oru`ja, jo{ ve}i ratni brodovi, jo{ br`e rakete - ni{ta od toga ne}e za tebe prona}i mir. U tome nema ljubavi. OVAJ DAN JE BO@IJI DAN. TO JE MOJ DAR NJEMU - dovodi me do duboke ti{ine. [ta god da uradim iz te duboke ti{ine vi{e ne remeti tu ti{inu. Telo se mo`e kretati zato {to ono ima svoje vlastite potrebe, ali to ne uznemirava ovu ti{inu. I ja nikada ne pravim ni od ~ega problem, zato {to u `ivotu nema problema. Problemi su ne{to {to smo projektovali iz sebe. U realnosti sve je dobro. U ~ovekovom srcu se javlja takva sre}a i radost kada "sve je dobro" postane realnost, a ne samo puka ideja. Sve je dobro - onda nema vi{e nikakve potrage i nastojanja i ti si u miru. Ova dobrota postoji u svakoj li~nosti. Kako je to tu`no da to zaboravljamo. Zamisli samo {ta bi ti video, znaju}i da je sve dobro. Izbor ne bi nikada ni dodirnuo tvoj `ivot. Mi smo uhva}eni u zamku davanja prednosti ne~emu, zato {to nismo svesni da je sve dobro. Jednom kad bude{ istovetan sa ovim "sve je dobro", uvide}e{ samo kolika je mudrost tog stanja svesti koji to prati. Jednom kad uvidi{ da je "sve dobro", onda postaje{ istovetan sa mudro{}u tog stanja svesti. A to je Bo`iji dar Svom Sinu. Mudrost je superiornija od izbora i dobrota donosi radost u ~ovekovo srce. Ovo mo`e{ podeliti sa nekim ko ina~e misli da dobrota ne postoji. Kakva je to samo stvar, {ta ta stvar {iri dalje. Ako si zabrinut, ti onda {iri{ brigu. Ali ako postoji dobrota, onda ona tako|e {iri sebe samu. I tek tada ti mo`e{ odgovoriti na potrebu svoga brata, zato {to nema{ vi{e vlastitih potreba. To je funkcija Bo`ijeg sve}enika.

KURS O ^UDIMA priprema svakog onog ko se njime bavi da kona~no postane Bo`iji sve}enik. To postaje ~ovekova vlastita poslednja funkcija. Neko }e re}i: "Kako mogu postati Bo`iji sve}enik? Ja sam neznalica". Ali Kurs nagla{ava da, ako si samo iskren, kada zapo~ne{ da poma`e{ drugima da isprave svoje nedostatke, tada }e se povesti briga i ispraviti i tvoji vlastiti nedostaci i manjkavosti. Ima jedna lepa molitva u Tekstu koja ka`e: JA SAM OVDE SAMO ZBOG TOGA DA BIH BIO ISTINSKI KORISTAN. Ovo su jake re~i. JA SAM OVDE S A M O Z A T O...Ovo "samo" ga ~ini celovitim. Ovo ne mo`e biti delimi~no, po{to bi to onda bilo jedna ideja ili ideal, a oni oboje stvaraju konflikt. JA SAM OVDE DA PREDSTAVLJAM ONOGA KO ME JE POSLAO. Onaj Ko te je poslao uvek je s tobom. Ako su ti re~i po{tene, onda dolazi do bu|enja i ti onda ide{ izvan podru~ja re~i.

46

NE TREBA DA SE BRINEM... Ti si taj ko ovo ka`e. Ti ne ponavlja{ samo re~i. U trenutku kada bude{ ovde s a m o z a t o da bi predstavljao Onoga Ko te je poslao, to }e{ onda shvatiti. NE TREBA DA SE BRINEM O TOME [TA ]U RE]I ILI [TA ]U URADITI ZATO [TO ]E ME USMERAVATI ONAJ KOJI ME JE I POSLAO. Sve se zavr{ilo, zar ne? Nema nikakve potrebe da se gomila mnogo formacija ideja. I {to god da si slobodniji, to sve vi{e svoj dan poklanja{ Bogu. Mi mislimo da je jedina va`na stvar ve{tina i tehnika - ono "kako" u dobu razaranja. ...ONAJ KOJI ME JE POSLAO TAJ ]E ME I USMERAVATI. On postaje ti, odvojenost se okon~ava i ti si u miru. Um mora do}i do duboke ti{ine. Ti ne mora{ da se vrati{ mozgu da bi o tome mislio. Ti si deo Bo`ijeg Uma. Ti pro{iruje{ Njegovu Misao. JA SAM ZADOVOLJAN DA BUDEM TAMO GDE GOD ON TO @ELI... Kako je to lepo! Nema vi{e odvojenosti, nema vi{e izbora. JA SAM ZADOVOLJAN. Sve dok je tu izbor i "nesta{ica", nikada ne}emo znati {ta je to zadovoljstvo. Zadovoljstvo je stanje ~ovekove nutrine i to zadovoljstvo zna {ta je to mir. ZADOVOLJAN SAM DA BUDEM TAMO GDE GOD ON TO @ELI...To je istinska posve}enost, istinska ~isto}a. To je ~ovekova vertikalnost. JA SAM ZADOVOLJAN DA BUDEM GDE GOD ON TO @ELI ZNAJU]I DA ON UVEK IDE SA MNOM. Uvek si okru`en Nebeskim mirom, rado{}u @ivota - po{to je @ivot ne{to radosno. @ivot ne pripada problemima. JA ]U BITI IZLE^EN... Dopustiv{i da postoje nedostaci, ali ~uj {ta On ka`e: JA ]U SE IZLE^ITI I JA ]U MU DOPUSTITI DA ME PODU^I KAKO DA JA I DRUGE LE^IM. Pa tako, mi moramo le~iti druge da bismo se i sami izle~ili. Prema tome, voleti drugoga je jedini na~in. Ljubav poznaje samo Jedan @ivot. U ljubavi nema "drugoga". Sva se fragmentacija okon~ava. Kada u ~oveku prestanu reakcije, on onda postaje deo Bo`ijeg Kraljevstva. Ko mo`e re}i: "Ja sam do{ao kako bih iskora~io iz vremena i iz njegovih reakcija i iluzija da bih spoznao ono {to je ve~no".? Ko mo`e re}i: "Do{ao sam da svoju volju sjedinim s Bo`ijom."? Postoje svi razlozi da se bude sretan i radostan. Tvoja namera je ono {to dovodi do ove sre}e i radosti.

ZAKLJU^AK Krajnje je va`no kako se ~ovek odnosi prema dnevnoj lekciji. Ukoliko se ~ovekova energija ne slije sa ja~inom interesovanja, ~ovek ne}e mo}i lekciji odati po{tovanje, a ne}e joj mo}i ni osloboditi tihi prostor u svojoj nutrini. Puko ~itanje ne}e ostvariti Istinu Bo`ijih Misli koju lekcija sadr`i. Mi insistiramo da Kurs mora da se `ivi, a ne da se o njemu samo teoreti{e. Ozbiljni u~enik KURSA O ^UDIMA ne `ivi vi{e na osnovu pretpostavki - on ceni samo ono {to je Ve~no, a za to

47

je neophodna iskrenost. Da li }e{ okon~ati sa prevarama u svom `ivotu? Zar nije uklanjanje prevara prva funkcija odgovornosti? Mi ne mo`emo opravdati to {to su nad nama preuzele vlast spolja{nje stvari, a da ne uzmemo u obzir da smo sami sebi nametnuli ili pridali vrednost slabostima koje su u na{oj nutrini. Uprkos tome, te slabosti nisu realne. Ovo shvatanje zna~i prodor koji mora napraviti ozbiljni u~enik KURSA O ^UDIMA da bi postao pro{irenje Bo`ijeg Uma. Obavezno je da u~enik prevazi|e u~enje da bi izgradio svoje vlastito uverenje. Tek onda }e on spoznati svoju vlastitu svetost. AMIN

LJUBAV NE RASPINJE. ONA SAMO SPASAVA. NE MO@E SE POVREDITI BO@IJEG SINA. NEKA NE MISLI DA JE ROB VREMENA ILI KAZNE. LJUBAVLJU STVOREN, NJEGOVA GLAVA KOJA SVETLI I SRCE KOJE VOLI MOGU SAMO DA SPASU SVET. KO MO@E TAJ SVET SPASITI, AKO NE ONAJ KO GA JE NAPRAVIO? [TA, OSIM RE^I ISTINE, MO@E OSLOBODITI ONOGA KOGA JE ON ZAROBIO? NEKA ON BUDE ONO [TO I JESTE, I NI JEDNA ZVEZDA NE MO@E IZGUBITI NI JEDAN JEDINI TRA^AK SVETLA, NITI MO@E DALEKA GALAKSIJA SVETLUCATI BEZ SVRHE I BEZ UZROKA. NE POSTOJI NI VLAT TRAVE KOJA NE BI SAVR[ENO RASLA OD ZEMLJE KA NEBU. I NEMA TOG GREHA KOJI BI ZADR@AO U SENI ONOGA KOG NEBO VOLI BOG NE RASPINJE. ON SAMO JESTE. Helena [akman: iz zbirke BO@IJI DAROVI

48

KURS O UDIMA
II TOM
Radna knjiga za uenike

Preveo: dr. Petar Vasiljevi

49 UVOD Teoretska osnova koju daje tekst ( I TOM Kursa o udima) neophodan je kao okvir koji daje znaenje vebama u ovoj radnoj knjizi. Ipak, samo obavljanje ovih vebi je ono to omoguava postizanje cilja ovog kursa. Netrenirani um ne moe nita postii. Svrha ove radne knjige je da trenira va um da misli u smeru koji je postavio tekst. Vebe su vrlo jednostavne. Ne zahtevaju mnogo vremena i nije vano gde ih obavljate. Nije im potrebna nikakva priprema. Vreme treninga je jedna godina. Vebe su numerisane od 1 do 365. Ne radite vie od jedne vebe dnevno. Radna knjiga je podeljena na dva glavna dela. Prvi se bavi uklanjanjem naina na koji se sada vidi, a drugi sticanjem istinske percepcije (opaanja). Sa izuzetkom pregleda, svakodnevne vebe su tako planirane da se bave sredinjom idejom koja se odmah iskazuje. Tome sledi opis specifinih procedura pomou kojih se primenjuje ideja za taj dan. Svrha radne knjige jeste da veba va um na sistematian nain za drugaije opaanje svakoga i svega na svetu. Vebe su planirane da vam pomognu da uoptite lekcije, tako da shvatite da je svaka od njih jednako primenjiva na svakoga i sve to vidite. Prenos vebanja u istinskom opaanju ne odvija se onako kako se odvija vebanje u svetu. Ako se postigne istinsko opaanje u vezi sa bilo kojom osobom, situacijom ili dogadjajem, onda je osiguran potpuni prenos na svakoga i sve. S druge strane, jedan izuzetak izdvojen od istinske percepcije ini nemoguim njeno postignue bilo gde. Jedina opta pravila kojih se treba drati u toku svog vebanja jesu: prvo, vebe se moraju izvravati sa velikom specifinou, kao to e biti oznaeno. To e vam pomoi da uoptite ideje koje se odnose na svaku situaciju u kojoj se nadjete i na svakoga i sve u njoj. Drugo, budite sigurni da za sebe ne odluujete da postoje neki ljudi, situacije ili stvari na koje su ove ideje neprimenjive. To e ometati prenos treninga. Prava priroda istinske percepcije jeste da ona nema granica. To je suprotno od naina kako vi sada na to gledate. Sveobuhvatni cilj vebi jeste da povisi vau sposobnost da proirite ideje koje ete praktikovati tako da u sebe ukljue sve. To nee zahtevati nikakvog napora s vae strane. Same vebe ispunjavaju uslove koji su potrebni za ovu vrstu prenosa. U neke ideje koje vam radna knjiga predstavlja teko je verovati, a druge mogu izgledati potpuno iznenadjujue. To nije vano. Jedino to treba da uradite jeste da primenite ideje onako kako vas se upuuje. Niste pozvani da ih procenjujete ni u kom sluaju. Jedino treba da ih primenjujete. Njihova je upotreba ta koja im daje znaenje za vas i ona e vam pokazati da su one istinite. Zapamtite jedino ovo: vi ne treba da verujete u ove ideje, ne treba ni da ih prihvatite, ne treba ak ni da ih srdano doekate. Nekima se moete i aktivno suprotstavljati. Nita od ovoga nije vano niti e smanjiti njihovu efikasnost. Ali ne dozvolite sebi da pravite izuzetke u primeni ideja koje sadri radna knjiga i bilo kakva da je vaa reakcija na ideje, koristite ih. Nita vie od toga se ne trai od vas.

50

PRVI DEO
1. LEKCIJA NITA TO VIDIM U OVOJ SOBI ( NA OVOJ ULICI, SA OVOG PROZORA, NA OVOM MESTU) NE ZNAI NITA Sada lagano pogledajte oko sebe i vebajte primenjujui ovu ideju specifino na bilo ta to vidite. -OVAJ STO NE ZNAI NITA -OVA FOTELJA NE ZNAI NITA -OVA RUKA NE ZNAI NITA -OVO STOPALO NE ZNAI NITA -OVA OLOVKA NE ZNAI NITA Onda pogledajte dalje od mesta na kome ste i primenite ovu ideju na irem prostoru: -OVA VRATA NE ZNAE NITA -OVO TELO NE ZNAI NITA -OVA LAMPA NE ZNAI NITA -OVAJ ZNAK NE ZNAI NITA -OVA SENKA NE ZNAI NITA Uoite da ovi iskazi nisu sloeni ni u kom redu i ne pristajte ni na kakve razlike prema vrsti stvari na koje se ove ideje primenjuju. To i jeste cilj vebe. Tvrdnja treba jedino da se primeni na bilo ta to vidite. Dok ideju primenjujete tokom dana, koristite je potpuno bez razlikovanja. Ne pokuavajte da je primenite na sve to vidite, poto ove vebe ne treba da budu ritualne. Jedino budite sigurni da nita to vidite nije specifino iskljueno. Jedna stvar je slina drugoj, bar to se tie primene ideje. Ni jedna od prve tri lekcije ne treba da se veba vie od dva puta dnevno svaka, po mogunosti izjutra i uvee. Niti treba da se rade od jednog minuta ili neto slino, ukoliko to ne povlai za sobom oseaj urbe. Bitan je ugodan oseaj dokolice. 2. LEKCIJA SVEMU TO VIDIM U OVOJ SOBI (NA OVOJ ULICI, SA OVOG PROZORA, NA OVOM MESTU) DAO SAM SVO ZNAENJE KOJE ONO IMA ZA MENE Vebe se ovom idejom iste su kao i one u prvoj lekciji. Ponite sa stvarima koje su vam blizu i primenite ideju na svemu na emu vam se pogled zaustavi. Tada proirite to podruje. Okrenite glavu tako da ukljuite sve to je na jednoj i drugoj strani. Ako je mogue, okrenite se unaokolo i primenite ideju na ono to je iza vas. Ostanite neprobirljivi to je mogue vie u izboru predmeta za primenu, ne koncentriite se ni na ta posebno i ne pokuavajte da ukljuite sve to vidite u datom predelu. U protivnom, javie se napetost. Gledajte lagano i dosta brzo oko sebe pokuavajui da izbegnete izbor po veliini, svetlosti, boji, materijalu ili relativnoj vanosti za vas. Uzimajte predmete jednostavno onako kako ih vidite. Pokuajte da primenite vebu s jednakom lakoom na telo ili na dugme, na muvu ili na pod, na ruku ili na jabuku. Jedini kriterijum za primenu ideje na bilo ta jedino je da su vam se oi na tome zaustavile. Ne pokuavajte da ukljuite bilo ta posebno, ali budite i sigurni da niste nita specifino ni iskljuili.

51 3. LEKCIJA NITA NE RAZUMEM TO VIDIM U OVOJ SOBI ( NA OVOJ ULICI, SA OVOG PROZORA, NA OVOM MESTU ) Primenite ovu ideju na isti nain kao i one pre bez pravljenja bilo kakve razlike. Sve to vidite postaje pravi objekat za primenu ideje. Budite sigurni da ne stavljate pod znak pitanja pogodnost bilo ega za primenu ideje. Ovo nisu vebe u prosudjivanju. Bilo ta je pogodno ako ga vidite. Neke od stvari koje vidite mogu imati emocijama nabijeno znaenje za vas. Pokuajte da takva oseanja stavite u stranu i da ove stvari upotrebite iskljuivo i precizno onako kako biste to uinili i sa bilo im drugim. Poenta ovih vebi jeste da vam pomognu da oistite svoj um od svih prolih asocijacija, da vidite stvari tano onako kako vam se sada javljaju i da shvatite kako ih zapravo malo vi stvarno razumete. Zato je bitno da sauvate savreno otvoren um, neometan od procenjivanja, u odabiranju stvari na koje e se primeniti ideja za dananji dan. Za ovu svrhu jedna stvar je slina drugoj, jednako pogodna i zato jednako korisna. 4. LEKCIJA OVE MISLI NE ZNAE NITA. SLINE SU STVARIMA KOJE VIDIM U OVOJ SOBI ( NA OVOJ ULICI, SA OVOG PROZORA, NA OVOM MESTU ) Za razliku od prethodnih, ove vebe ne poinju sa idejom za tekui dan. U vreme vebanja, zaponite sa opaanjem misli koje vam tokom jednog minuta prolaze kroz glavu. Tada ideju primenite na njih. Ako ste ve svesni nesretnih misli, iskoristite ih kao teme za ideju. Ne birajte samo misli za koje smatrate da su loe. Ustanoviete, ako se budete vebali da posmatrate svoje misli, da one predstavljaju takvu meavinu da, u izvesnom smislu, ni jednu od njih ne moete nazvati dobrom ili loom. To i jeste razlog zato one ne znae nita. Pri odabiranju objekata za primenu dananje ideje, trai se uobiajena specifinost. Ne plaite se da upotrebite dobre, a isto tako i loe misli. Ni jedna od njih ne predstavlja vae prave misli, koje ove prve zapravo prekrivaju. Dobre misli su samo senke onoga to se nalazi izvan njih, a senke oteavaju vid. Loe misli su barijere za vidjenje i onemoguavaju vidjenje. Nita od toga vi ne elite. Ovo je velika veba i ponavljae se s vremena na vreme u neto drugaijem obliku. Ovde joj je sada cilj da vas veba u prvim koracima prema cilju - odvajanju znaajnog od beznaajnog. To je prvi pokuaj u dalekosenoj svrsi uenja da se vidi beznaajno izvan sebe, a znaajno u sebi. Ovo je takodje poetak treninga vaeg uma da prepozna ta je isto, a ta je razliito. Pri korienju misli za primenu dananje ideje, identifikujte svaku misao uz pomo centralne figure ili dogadjaja koji ona sadri. Na primer: OVA MISAO O ..........NE ZNAI NITA. SLINA JE STVARIMA KOJE VIDIM U OVOJ SOBI, NA OVOJ ULICI I TAKO DALJE. Ideju moete primeniti takodje i na neku posebnu misao koju prepoznajete kao tetnu. Ova je praksa korisna, ali ona nije zamena za nasumine procedure kojih se treba drati prilikom vebanja. Ne ispitujte svoj um due od jedne minute ili priblino toliko. Suvie ste neiskusni za sada da biste mogli izbei tendenciju da postanete besmisleno preokupirani. Dalje, poto su ove vebe prve ove vrste, moda ete ustanoviti da je posebno teko zaustaviti prosudjivanje u vezi sa mislima. Ne ponavljajte ove vebe vie od tri do etiri puta tokom dana. Kasnije emo se vratiti na njih.

52 5. LEKCIJA NIKAD NISAM UZRUJAN ZBOG RAZLOGA ZBOG KOGA MISLIM DA JESAM Ova ideja, slino prethodnoj, moe se iskoristiti sa bilo kojom osobom, situacijom ili dogadjajem za koje mislite da vam prouzrokuju bol. Primenite je specifino na bilo ta, za ta verujete da je uzrok vaeg uzbudjenja, koristei opis oseanja u bilo kom terminu koji vam se ini taan. Uzbudjenost moe izgledati kao strah, briga, depresija, ljutnja, mrnja, ljubomora ili bilo koji drugi oblik, a svaki od njih se opaa kao razliit. To nije istina. Ipak, dok ne nauite da oblik nije vaan, svaki oblik postaje prava tema za vebe tokom dana. Primena iste ideje na svaki od ovih oblika uzbudjenja posebno, je prvi korak prema krajnjem prepoznavanju da su oni svi isti. Kada koristite dananju ideju za specifino opaen uzrok jednog uzrujanja u bilo kom obliku, koristite i ime oblika u kome vi vidite uzbudjenje i uzrok koji mu pripisujete. Na primer: NISAM LJUT NA .........IZ RAZLOGA ZA KOJI MISLIM DA JESAM NE BOJIM SE...............IZ RAZLOGA ZA KOJI MISLIM DA SE BOJIM Ponovo upozoravam, ovo ne sme biti zamena za periode u kojima vebate da prvo istraujete svoj um u vezi sa izvorima uzbudjenja za koje verujete da su uzroci ovog poslednjeg i u oblike uzbudjenja za koje mislite da su rezultat. U ovim vebama, vie nego u prethodnim, moete ustanoviti da je teko ne praviti razliku i izbegavati da se da vea teina nekim subjektima nego drugim. Moda e vam pomoi ako pre vebanja iskaete ovu tvrdnju: NEMA MALIH UZRUJANJA. SVA ONA JEDNAKO REMETE MIR MOGA UMA Tada ispitajte svoj um u vezi sa bilo im to vas mui, bez obzira ta vi mislili koliko je to mnogo ili malo. Moete sebe uhvatiti i da ste manje voljni da dananju ideju primenite na neke prividne (opaene) izvore uzrujanja nego na druge. Ako se to javi, pomislite prvo na ovo: JA NE MOGU UVATI OVAJ OBLIK UZRUJANJA, A DRUGE PUTATI DA ODU, ZBOG SVRHE OVIH VEBI, ONDA, SVE U IH SMATRATI ISTIMA Tada istraite svoj um ne vie od minuta ili priblino toliko, pokuajte da identifikujete izvestan broj razliitih oblika uzrujanja koji vas ometaju, bez obzira na relativni znaaj koji im pridajete. Primenite dananju ideju na svakoga od njih, koristei pri tome i ime izvora uzbudjenja kako ga sami opaate i oseanja koje doivljavate. Dalji primeri su: NISAM ZABRINUT ZA............ZBOG RAZLOGA ZA KOJI MISLIM DA JESAM. NISAM DEPRESIVAN.......... IZ RAZLOGA ZA KOJI MISLIM DA JESAM. Tri do etiri vebanja dnevno je dosta. 6. LEKCIJA JA SAM UZRUJAN ZATO TO VIDIM NETO EGA NEMA Vebe sa ovom idejom vrlo su sline prethodnim. Ponovo, potrebno je imenovati oboje: i oblik nerviranja (bes, strah, briga, depresija itd.) i njegov izvor koji mi opaamo i to vrlo specifino za svaku primenu ideje. Na primer: JA SE LJUTIM NA.....................ZATO TO TAMO VIDIM NETO EGA NEMA JA SAM ZABRINUT ZBOG......................ZATO TO TAMO VIDIM NETO EGA NEMA Dananja ideja korisna je za primenu na bilo ta to izgleda da nas uzbudjuje i moe se plodonosno upotrebiti tokom celog dana za ovu svrhu. Ipak, tri ili etiri perioda predvidjena za vebanje treba da slede posle jednog minuta pretraivanja uma, kao i ranije, a potom treba dananju ideju primeniti na svaku uznemirujuu misao koju otkrijemo tokom pretraivanja uma. Ponovimo, ako osetite otpor primeni dananje ideje na neke uznemirujue misli vie nego to vai za druge, podsetite se dva upozorenja izreena u prethodnoj lekciji: NEMA MALIH UZNEMIRENJA. SVA ONA JEDNAKO REMETE MOJ DUEVNI MIR

53 JA NE MOGU ZADRATI OVAJ OBLIK UZNEMIRENJA, A DRUGE OBLIKE PUSTITI DA ODU. ZA SVRHU OVIH VEBI, SMATRAU IH SVE KAO ISTE

7. LEKCIJA JA VIDIM SAMO PROLOST Ovoj misli je na poetku posebno teko poverovati. A ipak je ona objanjenje za sve prethodne. Ona je razlog zato sve to vidite ne znai nita. Ona je razlog zato ste svemu to vidite pridali znaenje koje ono ima za vas. Ona je razlog zato nita ne razumete to vidite. Ona je razlog zato niste nikada uznemireni zbog razloga zbog koga mislite da jeste. Ona je razlog zato ste uznemireni zato to vidite ono ega nema. Stare ideje o vremenu vrlo je teko izmeniti zato to je sve ono u ta verujete ukorenjeno u vremenu i te stare ideje zahvaljuju svoj opstanak injenici da niste nauili ove nove ideje. A to je upravo i razlog zato su vam potrebne nove ideje o vremenu. Ova prva ideja o vremenu i nije stvarno toliko udna koliko se to moe uiniti u prvi mah. Na primer, pogledajte olju. Da li vi stvarno vidite olju ili samo preispitujete svoja prola iskustva uzimanja olje, bivanja ednim, pijenja iz olje, oseaja dodira ruba olje i svojih usana, dorukovanja itd? Zar nisu vae estetske reakcije na olju takodje zasnovane na prolim iskustvima? Kako biste inae znali da li e se ili nee ova vrsta olje razbiti ako je ispustite? ta vi zapravo znate o ovoj olji izuzev onoga to ste nauili u prolosti? Vi zapravo nemate nikakve predstave o tome ta je ova olja izuzev svog ranijeg uenja. Da li je onda zaista vidite??? Pogledajte oko sebe. Ovo vai i za sve ostalo to gledate. Priznajte ovo primenjujui dananju ideju na sve, bez razlike ta hvata vae oko. Na primer: JA VIDIM SAMO PROLOST U OVOJ OLOVCI JA VIDIM SAMO PROLOST U OVOJ CIPELI JA VIDIM SAMO PROLOST U OVOJ RUCI JA VIDIM SAMO PROLOST U OVOM TELU JA VIDIM SAMO PROLOST U ONOM LICU Ne zadravajte se posebno ni na jednoj stvari, ali zapamtite - nemojte nita posebno ni preskoiti. Kratko pogledajte na svaki predmet i onda krenite na sledei. Bie dovoljno tri ili etiri perioda vebanja i svaki od njih treba da traje oko jednog minuta. 8. LEKCIJA MOJ SE UM BAVI PROLIM MISLIMA Ova ideja je, naravno, razlog zato vidite samo prolost. Niko u stvari i ne vidi nita. Vidi samo svoje misli koje projektuje napolje. Preokupiranost uma prolou uzrok je pogrenog pojma vremena od koga pati vae vidjenje. Va um ne moe shvatiti sadanjost koja je jedino vreme koje zaista postoji. On, prema tome, ne moe razumeti vreme i ne moe, u stvari, razumeti nita. Jedina potpuno istinita misao koja se moe imati o prolosti jeste da prolosti zapravo nema. Misliti o prolosti uopte, prema tome, znai misliti o iluzijama. Vrlo je malo ljudi shvatilo ta zaista znai stvaranje slika o prolosti ili predvidjanje budunosti. Um je stvarno prazan kada to ini, zato to u tom sluaju ne misli zaista ni o emu. Svrha dananjih vebi je da ponu trenirati va um da prepozna kad zaista nita ne misli. Kada ideje bez misli zapoljavaju va um istina je blokirana. Prepoznavanje da vam je um u stvari prazan i ne verujui vie da je ispunjen stvarnim idejama, prvi je korak ka otvaranju puta da se zaista vidi. Dananje vebe treba raditi zatvorenih oiju. To je zbog toga to vi zapravo nita i ne moete videti i lake je to prepoznati, bez obzira koliko da slikovno prikaete misao, ako ne vidite nita

54 ni u fizikom smislu. Pretraujte svoj um sa to je mogue manjim ulaganjem energije oko jednog minuta, registrujui samo misli koje sretnete u polju svesti. Imenujte svaku od misli pomou glavnog lika ili teme koju sadri i predjite na sledeu. Period vebanja uvedite govorei: IZGLEDA DA MISLIM O ............. Onda spomenite svaku od misli specifino, kao npr: IZGLEDA DA MISLIM O (IME OSOBE), O (IME OBJEKTA), O (IME EMOCIJE) i tako dalje, zakljuujui na kraju ovaj period pretraivanja uma sa: ALI MOJ UM JE ZAUZET PROLIM MISLIMA Ovo se moe uraditi etiri ili pet puta dnevno, ukoliko vas ne razdrauje. Ako vam to bude muno, dovoljno je tri ili etiri puta. Moete, pak, ustanoviti da vam pomae ukljuivanje vlastitog razdraenja, ili bilo koje emocije koju dananja ideja eventualno izazove, u samo pretraivanje uma.

9. LEKCIJA NITA NE VIDIM ONAKVIM KAKVO JE SADA Ova ideja oigledno proizilazi iz dve prethodne. Ali, dok je mogue da je intelektualno prihvatite, nije verovatno da e ona za sada za vas bilo ta znaiti. Ipak, razumevanje nije neophodno u ovom trenutku. U stvari, priznanje da ne razumete je preduslov za uklanjanje lanih ideja. Ove se vebe bave praksom, a ne razumevanjem. Ne treba vam da praktikujete ono to ve razumete. Bilo bi isuvie komplikovano da sada teimo razumevanju i pretpostavite da ga ve posedujete. Neuvebanom umu je teko da veruje da ne postoji ono to taj um sam sebi prividno slikovno prikazuje. Ova ideja moe jako smetati i moe naii na bezbroj oblika aktivnog otpora. Ipak, to ne spreava da je primenimo. Nita vie od toga se i ne trai za ovu ili bilo koju drugu vebu. Svaki mali korak oistie malo tame i na kraju e doi razumevanje da osvetli svaki ugao uma oienog od smea koje ga je pomraivalo. Ove vebe se sastoje od gledanja oko sebe i primene dananje ideje na sve to se vidi, imajui na umu potrebu da se ona primeni na sve bez razlike i na osnovno pravilo da se nita ne iskljuuje. Dovoljna su tri ili etiri perioda praktine primene. Na primer: JA NE VIDIM OVU PISAU MAINU ONAKVOM KAKVA JE ONA SADA JA NE VIDIM OVAJ TELEFON ONAKVIM KAKAV JE ON SADA JA NE VIDIM OVU RUKU ONAKVOM KAKVA JE ONA SADA Ponite sa najbliim stvarima, a onda to proirite dalje: JA NE VIDIM ONU VEALICU ZA KAPUTE ONAKVOM KAKVA JE ONA SADA JA NE VIDIM ONA VRATA ONAKVIMA KAKVA SU ONA SADA JA NE VIDIM ONO LICE ONAKVIM KAKVO JE ONO SADA Ponovo podvlaim da ne treba pokuati da se sve ukljui, a mora se izbei da se neto posebno iskljui. Budite sigurni da ste poteni sami sa sobom pri ovom razlikovanju. Moete doi u iskuenje da ovu razliku uinite nejasnom. 10. LEKCIJA MOJE MISLI NE ZNAE NITA Ova se ideja primenjuje na sve misli kojih ste svesni ili kojih postanete svesni tokom vebe. Razlog da se ova ideja moe primeniti na sve misli lei u tome da te misli nisu vae stvarne misli. Tu smo razliku napravili ranije i ponovo emo je napraviti. Jo nemate osnove za uporedjivanje. Kad je budete imali, neete vie sumnjati da ono za ta ste nekada verovali da su vae misli, ne znai nita. Ovo je drugi put da koristimo ovu

55 vrstu ideje. Oblik je malice razliit. Ovog puta ideja poinje sa Moje misli, umesto Ove misli i nismo je otvoreno povezali sa stvarima oko sebe. Naglasak je sada na nepostojanju realnosti onoga to mislite da mislite. Ovaj aspekt procesa ispravljanja poinje idejom da su misli kojih ste svesni bez znaenja, da su pre spoljanje nego unutranje, a onda se podvlai njihov proli, a ne sadanji status. Sada, pak, podvlaimo da prisustvo ovih misli znai da vi zapravo i ne mislite. To je samo drugi nain ponavljanja ranije tvrdnje da vam je um u stvari prazan. Prepoznavanje ove injenice znai prepoznavanje nitavila kada vam se ini da neto vidite. Ovo prepoznavanje nitavila kao takvog preduslov je za stvarno i istinito vidjenje. Zatvorite oi i zaponite ovu vebu polaganim ponavljanjem ove ideje samom sebi. Tada dodajte: OVA E MI IDEJA POMOI DA SE OSLOBODIM SVEGA U TA SADA VERUJEM Kao i ranije, veba se sastoji u ispitivanju svog uma i potrazi za svim mislima koje su vam dostupne, bez odabiranja i bez prosudjivanja. Nastojte da izbegnete bilo koju vrstu rasporedjivanja. U stvari, ako vam to pomae, moete zamisliti da posmatrate udno rasporedjenu povorku koja prolazi pored vas i koja za vas ima malo ili nikakvo znaenje. Dok svaka pojedina misao prolazi preko ekrana svesti, recite: MOJA MISAO O ............ NE ZNAI NITA MOJA MISAO O ............ NE ZNAI NITA Dananja misao oigledno moe sluiti za bilo koju misao koja vam zadaje bol u bilo koje vreme. Preporuujem pet perioda za vebanje u trajanju od oko jednog minuta ispitivanja uma. Ne preporuujem da se produava vreme vebanja, a moe se i skratiti na pola minuta ili manje ako vam bude neugodno. Zapamtite: polagano ponavljajte ideju pre nego to je specifino primenite. I dodajte: OVA E MI IDEJA POMOI DA SE OSLOBODIM SVEGA U TA SADA VERUJEM 11. LEKCIJA MOJE BEZNAAJNE MISLI POKAZUJU MI BEZNAAJAN SVET Ovo je prva ideja koju imamo i koja je u vezi sa bitnom fazom procesa ispravljanja: obrtanje miljenja o svetu. Izgleda nam kao da svet odredjuje ono to vidimo. Dananja ideja uvodi pojam da nae misli odredjuju svet koji vidimo. Budi zaista srean to primenjuje ideju u njenom poetnom obliku, poto je ovom idejom tvoje oslobodjenje osigurano. U njoj lei klju za opratanje. Vreme za primenu dananje ideje rasporedie neto drugaije od onih pre nje. Zaponi sa zatvorenim oima i polagano sebi ponavljaj ovu misao. Tada otvori oi i pogledaj okolo, blizu i daleko, gore i dole - bilo gde. Tokom jednog minuta, koliko e utroiti za primenu ove misli, samo je ponavljaj samom sebi i budi siguran da to ini bez urbe i bez bilo kakvog oseaja hitnosti ili napora. Da bi se ove vebe izvele sa maksimumom koristi, oi treba dosta brzo da se kreu s jedne stvari na drugu, poto ne treba da se zadravaju ni na emu posebno. Rei treba koristiti na jedan smiren, slobodan nain. Uvodjenje u ovu ideju, posebno treba uraditi to je mogue leernije. Ona sadri osnovu za mir, oputanje i slobodu od briga, koju nastojimo da postignemo. Zakljuujui vebe, zatvori oi i jo jednom ponovi ideju polagano samom sebi. Verovatno e biti dovoljno da tri puta radite tokom dana. Ako, pak, ne bude pri tome teskobe ili je bude malo i ako bude sklon da uradi vie, moe raditi i pet puta. Ne preporuujem vie od toga.

56 12. LEKCIJA JA SAM UZRUJAN ZATO TO VIDIM BEZNAAJAN SVET Vanost ove ideje lei u injenici da ona sadri ispravku velike iskrivljenosti opaanja. Ti misli da te uznemirava zastraujui svet, ili tuni svet, ili nasilniki svet, ili ludi svet. Sva ova svojstva ti si sam dao svetu. Svet sam po sebi je bez ikakvog znaenja. Ove se vebe rade otvorenim oima. Pogledaj oko sebe, ovog puta sasvim sporo. Pokuaj da odredi sam sebi tempo tako da sporo pomicanje tvog pogleda s jedne stvari na drugu obuhvati jedan dosta stalan vremenski interval. Ne dozvoli da vreme, dok gleda jednu stvar, postane izrazitije due ili krae od vremena dok gleda drugu stvar. Umesto toga, pokuaj da odri celo vreme odmeren, jednak tempo. Nije vano ono to vidi. Naui samog sebe samo ovo: svemu to gleda pokloni jednaku panju i jednako vreme. To je poetni korak u uenju da svemu prida jednaku vrednost. Dok okolo gleda, reci samom sebi: JA MISLIM DA VIDIM ZASTRAUJUI SVET, OPASAN SVET, NEPRIJATELJSKI SVET, TUNI SVET, ZAO SVET, LUDI SVET I tako dalje, koristei bilo koji opisani termin koji ti padne na pamet. Ako ti padnu na pamet termini koji izgledaju pozitivni, pre nego negativni, ukljui ih u to govorenje. Na primer: moe misliti o dobrom svetu ili zadovoljavajuem svetu. Ako ti se jave ovakvi termini, koristi ih zajedno sa ostalima. Moda jo nee shvatiti zato ovi lepi pridevi spadaju u ove vebe, ali zapamti da dobar svet povlai za sobom i onaj lo, a zadovoljavajui onaj nezadovoljavajui. Svi termini koji ti prolaze kroz glavu su odgovarajui predmeti za dananju vebu. Nisu bitna njihova prividna svojstva. Budi siguran da ne menja vremenske intervale izmedju primene dananje ideje na ono to misli da je prijatno i onoga to misli da je neprijatno. Za svrhu ovih vebi, nema razlike medju njima. Na kraju vebe dodaj: ALI JA SAM UZNEMIREN ZATO TO VIDIM BEZNAAJAN SVET Ono to je bez znaaja nije ni dobro ni loe. Zato bi te onda uznemiravao beznaajan svet? Ako moe prihvatiti svet kao beznaajan i dozvoliti da na njemu bude ispisana istina za tebe, to e te uiniti neopisivo srenim. Ali zato to je svet sam po sebi bez znaenja, prisiljen si da u njega upie ono to eli da taj svet bude. I to je onda ono to ti u njemu vidi. I to je ono to je uistinu beznaajno. Ispod tvojih rei ispisana je Boija Re. Sada te istina uzrujava, ali kad se izbriu tvoje rei, videe Njegovu. To i jeste krajnji cilj ovih vebi. Dananju je ideju dovoljno primeniti tri ili etiri puta dnevno. Vreme vebanja ne treba da premai jedan minut. Moda e ustanoviti da ti je i to predugo. Kad god oseti naprezanje, zavri sa vebama. 13. LEKCIJA BEZNAAJAN SVET RADjA STRAH Dananja ideja je stvarno drugi oblik one prethodne, izuzev da je specifinija u vezi sa izazvanim emocijama. U stvarnosti, svet bez znaenja je nemogu. Nita ne postoji to nema znaenja. Ipak, iz toga ne proizilazi da nee pomisliti da opaa neto to nema znaenja. Ba obrnuto, posebno e biti verovatno da e pomisliti da ba to opaa. Prepoznavanje beznaajnosti izaziva intenzivnu strepnju u svima koji se oseaju odvojenima. Ovo prepoznavanje predstavlja situaciju u kojoj Bog i ego izazivaju jedan drugog u vezi s tim ije e znaenje biti upisano u prazni prostor koji beznaajnost nudi. Ego grozniavo uri da uskoi u taj prostor da bi uspostavio u njemu svoje ideje, u strahu da bi se praznina inae mogla upotrebiti za pokazivanje njegove vlastite nemoi i nerealnosti. I samo u vezi s tim ego je u pravu. Zato je bitno da naui da prepozna beznaajno i da ga prihvati bez straha. Ako si prestraen, izvesno je da e svet obdariti svojstvima koje on ne poseduje i da e ga pretrpati slikama koje ne postoje. Za ego, iluzije su sigurnosne naprave, kao to moraju biti i za tebe takodje koji se izjednaava sa egom. Dananje vebe, koje treba raditi tri ili etiri puta i to ne vie od

57 jednog minuta svaki put, treba obavljati na neto drugaiji nain od prethodnih. Sa zatvorenim oima, ponavljaj sebi dananju ideju. Tada otvori oi i polako pogledaj oko sebe govorei: JA GLEDAM NA BEZNAAJAN SVET Ponovi ovu izjavu sebi dok gleda okolo. Tada zatvori oi i zakljui sa: BEZNAAJAN SVET RADjA STRAH ZATO TO JA MISLIM DA SE TAKMIIM SA BOGOM Moe ti biti teko da izbegne otpor, u jednom ili drugom obliku, u odnosu na ovu zakljunu izjavu. Bilo kakav oblik da preuzme ovaj otpor, podseti se da si u stvari preplaen od ovakve misli zbog osvete od strane neprijatelja. Ne oekuje se da poveruje u ovu izjavu u ovom trenutku i verovatno e je odbaciti kao naopaku. Ipak, obrati panju na bilo kakve znake otvorenog ili skrivenog straha koji ova misao moe izazvati. Ovo je na prvi pokuaj iskazivanja jednog jasnog odnosa uzroka i posledice, vrste za koju si vrlo neiskusan da je prepozna. Ne zadravaj se na zakljunom iskazu i ne pokuavaj ak ni da misli o njemu, izuzev za vreme vebe. To e za sada biti dovoljno. 14. LEKCIJA BOG NIJE STVORIO BEZNAAJAN SVET Dananja ideja je, naravno, razlog zato je nemogu beznaajan svet. Ono to Bog nije stvorio i ne postoji. A sve to postoji, postoji onako kako ga je On stvorio. Svet koji vidimo nema nikakve veze sa stvarnou. Ti si ga sam stvorio i on ne postoji. Dananje vebe treba raditi sve vreme sa zatvorenim oima. Period pretraivanja uma treba da bude kratak, najvie jedan minut. Ne radi vie od tri puta sa dananjom idejom, ukoliko ti nije ugodno. A ako ti je ugodno, to je zato to stvarno shvata emu slue dananje vebe. Dananja ideja je drugi korak u uenju naputanja misli koje si upisao u svet i vidjenja Boije Rei umesto njih. Rani koraci u ovoj promeni, koja se zaista moe nazvati spasenjem, mogu biti vrlo teki i ak vrlo bolni. Neki od ovih koraka vodie te direktno u strah. Nee ostati u tom strahu. Otii e daleko izvan njega. Na je smer prema savrenoj sigurnosti i savrenom miru. Sa zatvorenim oima, pomisli na sve uase u svetu koji ti padaju na pamet. Imenuj svakog od njih kako ti se javi i onda negiraj njegovu realnost. Bog ga nije stvorio i tako on nije realan. Reci na primer: BOG NIJE STVORIO TAJ RAT I TAKO ON NIJE STVARAN BOG NIJE STVORIO OVU AVIONSKU NESREU I TAKO ONA NIJE STVARNA BOG NIJE STVORIO ONU KATASTROFU (SPECIFICIRAJ) I TAKO ONA NIJE STVARNA Odgovarajue teme za primenu dananje ideje takodje ukljuuju bilo ta ega se boji da ti se moe desiti ili bilo kome za koga brine. U svakom pojedinom sluaju, imenuj katastrofu sasvim specifino. Ne koristi uoptene termine. Na primer, nemoj rei: Bog nije stvorio bolest, ve Bog nije stvorio rak ili srani napad ili bilo ta drugo to u tebi moe izazvati strah. Ovo je tvoj lini repertoar uasa u koje gleda. Ove su stvari deo sveta koji vidi. Neke od njih su iluzije koje deli sa ostalim ljudima, a druge su deo tvog linog pakla. To nije vano. Ono to Bog nije stvorio moe biti samo u tvom vlastitom umu, odvojeno od Njegovog. Zato, to nema nikakvog znaenja. Prepoznavanjem ove injenice, zakljui periode vebanja ponavljanjem dananje ideje: BOG NIJE STVORIO BEZNAAJAN SVET Dananja ideja se moe, naravno, primeniti na bilo ta to ti smeta tokom dana, i izvan perioda vebanja. Vrlo je specifino primeni. Reci: BOG NIJE STVORIO BEZNAAJAN SVET. ON NIJE STVORIO (SPECIFICIRAJ SITUACIJU KOJA TI SMETA ) I TAKO ONA NIJE STVARNA

58 15. LEKCIJA MOJE SU MISLI SLIKE KOJE SAM SAM STVORIO To je zbog toga to se misli koje misli da misli javljaju kao slike zbog ega ih ne moe prepoznati kao nepostojee. Ti misli da ih misli i tako ti misli da ih vidi. Tako je stvoreno tvoje vidjenje. To je funkcija koju si dao svojim telesnim oima. To nije vidjenje. To je stvaranje slika. Ono preuzima mesto vidjenju, zamenjujui viziju iluzijama. Ova uvodna ideja u proces stvaranja slika koje zove vidjenjem nee ti mnogo znaiti. Poee da je shvata kada bude video male rubove svetlosti oko istih poznatih predmeta koje i sada vidi. To je poetak stvarnog vidjenja. Moe biti siguran da e stvarno vidjenje brzo doi poto se ovo pojavi. Kako budemo dalje ili, moda e imati mnoge epizode svetlosti. Ove epizode mogu preuzeti mnoge razne oblike, a neki od njih mogu biti sasvim neoekivani. Nemoj ih se bojati. To su znaci da konano otvara oi. One nee dugo trajati, zato to one samo simbolizuju istinsko opaanje i nemaju veze sa znanjem. Ove ti vebe nee otkriti znanje. Ali e one pripremiti put za njega. Primenjujui dananju ideju, prvo je ponovi samom sebi, a onda je primeni na sve to vidi oko sebe, koristei ime predmeta i putajui da se oi na njemu zadravaju dok govori: OVAJ..............JE SLIKA KOJU SAM SAM STVORIO ONAJ..............JE SLIKA KOJU SAM SAM STVORIO Nije potrebno ukljuiti veliki broj predmeta specifinih u primenu dananje ideje. Potrebno je, pak, nastaviti da se gleda na svaki predmet dok se ideja ponavlja samom sebi. Svaki put ideju treba ponoviti sasvim polako. Iako je oigledno da nee moi primeniti ideju na vrlo mnogo stvari tokom jednog minuta vebe koju preporuujem, pokuaj da napravi izbor to je mogue vie nasumice. Ako se pone oseati nelagodno, bie dovoljno i manje od minuta za svaku vebu. Ne primenjuj dananju ideju vie od tri puta ukoliko se ne osea potpuno ugodno sa njom, a ni u kom sluaju nemoj prei etiri puta. Ipak, ideju moe primeniti prema potrebi tokom celog dana. 16. LEKCIJA JA NEMAM NEUTRALNIH MISLI Dananja je ideja poetni korak ka raspravanju verovanja da tvoje misli nemaju efekta. Sve to vidi je rezultat tvojih misli. Nema izuzetka u ovoj injenici. Misli nisu velike ili male, snane ili slabe. One su samo istinite ili lane. One koje su istinite stvaraju ono to im je slino. A one koje su lane ine isto. Nema kontradiktornijeg pojma od pojma uzaludne misli. Teko se moe nazvati uzaludnim neto to se uzdie do opaanja celog sveta. Svaka misao koju ima doprinosi istini ili iluziji, ona proiruje istinu ili umnoava iluzije. Ti, u stvari, ne moe nita umnoavati, ali inei to ne moe ga ni iriti. Osim prepoznavanja da misli nisu nikada uzaludne, spasenje takodje zahteva da takodje prepozna da svaka misao koju ima donosi mir ili rat, ljubav ili strah. Nemogu je neutralni rezultat, zato to je nemogua neutralna misao. Postoji veliko iskuenje da se straljive misli odbace kao nevane, trivijalne i bezvredne da se s njima gnjavimo, pa je bitno da ih sve prepozna kao jednako razorne, a isto tako i jednako nerealne. Praktikovaemo ovu ideju u mnogim oblicima pre nego to je zaista shvati. Tokom primene dananje ideje, pretrauj svoj um oko jedan minut sa zatvorenim oima i aktivno se potrudi da ne previdi bilo koju malu misao koja moe teiti da izbegne ovu pretragu. To je vrlo teko dok se na to ne navikne. Ustanovie da ti je jo uvek teko da ne pravi vetake razlike. Svaka misao koja ti se javi, bez obzira na svojstva koja joj pripisuje, je odgovarajui subjekat za primenu dananje ideje. Za vreme vebanja prvo samom sebi ponovi ideju, a onda, kako koja ideja proleti kroz polje svesti, zadri je u fokusu svesnosti i reci sebi: OVA MISAO O .......... NIJE NEUTRALNA MISAO. ONA MISAO O .......... NIJE NEUTRALNA MISAO.

59 Kao i obino,dananju ideju koristi kad god si svestan posebne misli koja izaziva teskobu.Preporuujem ti ovaj oblik da bi postigao navedeni cilj: OVA MISAO O ..... NIJE NEUTRALNA MISAO, ZATO TO JA NEMAM NEUTRALNIH MISLI. Preporuujem ti etiri do pet perioda vebanja, ako ti bude relativno bez napora. Ako oseti napetost, bie dosta i tri puta. Duina perioda vebanja takodje se moe skratiti ako se javi nelagodnost. 17. LEKCIJA JA NE VIDIM NEUTRALNE STVARI. Ova ideja je drugi korak u smeru identifikacije uzroka i posledice onako kako zaista deluju u svetu. Ti ne vidi neutralne stvari zato to nema neutralnih misli. Uvek misli dolaze prve, uprkos iskuenju da se veruje da je obrnuto. To nije nain na koji svet misli, ali se mora nauiti da je to nain na koji ti misli. Kad to ne bi bilo tako, opaanje ne bi imalo svog uzroka i samo bi bilo uzrok realnosti. S obzirom na vrlo promenljivu prirodu opaanja, ovo je vrlo teko verovatno. Tokom primene dananje ideje, reci samom sebi, sa otvorenim oima: JA NE VIDIM NEUTRALNE STVARI ZATO TO NEMAM NEUTRALNIH MISLI. Onda pogledaj oko sebe, zadravajui pogled na svakoj stvari koju uoi, dovoljno dugo da bi mogao rei: JA NE VIDIM NEUTRALNO..... ZATO TO MOJE MISLI O.....NISU NEUTRALNE. Moe rei: JA NE VIDIM NEUTRALNI ZID ZATO TO MOJE MISLI O ZIDOVIMA NISU NEUTRALNE. JA NE VIDIM NEUTRALNO TELO ZATO TO MOJE MISLI O TELIMA NISU NEUTRALNE. Kao i obino, bitno je da ne pravi razlike izmedju onoga za ta veruje da je ivo ili neivo, prijatno ili neprijatno. Bez obzira u ta moe verovati, ti ne vidi nita to je stvarno ivo ili stvarno radosno. To je zbog toga to jo uvek nisi svestan bilo koje misli koja je zaista istinita i zato zaista sretna. Preporuujem tri do etiri perioda vebanja, a ne manje od tri je potrebno radi maksimalne koristi, ak i ako oseti otpor. Ipak, ako oseti otpor, duina vebanja moe se smanjiti na manje od minuta, kako sam inae preporuio. 18. LEKCIJA NISAM USAMLJEN U DOIVLJAVANJU POSLEDICA MOG VIDjENJA. Dananja ideja je drugi korak u uenju da misli, koje uzrokuju ono to vidi, nisu nikada neutralne ili nevane. Ona takodje naglaava ideju da su umovi povezani, emu u dati sve vei naglasak kasnije. Dananja se ideja ne odnosi toliko na ono to ti vidi koliko na nain kako to vidi. Zato dananje vebe naglaavaju ovaj aspekt tvog opaanja. Tri ili etiri vebe koje preporuujem treba ovako raditi: Pogledaj oko sebe, to nasuminije izaberi subjekte za primenu dananje ideje, i zadri pogled na svakom dovoljno dugo da moe rei: NISAM USAMLJEN U DOIVLJAVANJU POSLEDICA NAINA NA KOJI VIDIM.............. Zakljui svaku vebu ponavljanjem uoptenije izjave: NISAM USAMLJEN U DOIVLJAVANJU POSLEDICA MOG VIDjENJA. Za svaku vebu bie dovoljno da se radi jedan minut ili ak manje.

60

19. LEKCIJA NISAM USAMLJEN U DOIVLJAVANJU POSLEDICA SVOJIH MISLI. Dananja ideja oito je razlog zato tvoje vidjenje ne deluje samo na tebe. Primetie da povremeno ideje povezane sa mislima prethode idejama povezanim sa opaanjem, dok je ovaj red povremeno i obrnut. Razlog za ovo je da ovaj red nije vaan. Miljenje i njegove posledice u stvari su istovremeni, poto uzrok i posledica nikada nisu odvojeni. Danas ponovo naglaavamo injenicu da su umovi povezani. U prvi mah, teko da je to dobrodola ideja u potpunosti, poto izgleda da ona sa sobom nosi jedan enorman oseaj odgovornosti i moe se ak smatrati i kao invazija na privatnost. A ipak je injenica da nema privatnih misli. Uprkos tvom poetnom otporu ovoj ideji ti e ve shvatiti da ona mora biti istinita, ako je uopte mogue spasenje. A spasenje mora biti mogue poto je ono Boija Volja. Dananje vebe zahtevaju da ih radite sa zatvorenim oima i da se jedan minut pretrauje um. Prvo treba ponoviti dananju ideju, a onda treba paljivo pretraivati um i ustanoviti koje misli sadri u sebi u ovo vreme. Dok razmatra svaku od ovih misli, imenuj je terminima glavne linosti ili teme koju sadri, i dok to radi zadri je u aritu panje govorei: NISAM USAMLJEN U DOIVLJAVANJU POSLEDICA OVE MISLI O ......... Treba da si se ve navikao do sada na traenje, da pravi to je manje mogue razlika pri izboru subjekata za vebanje. Neu to svaki dan ponavljati, iako u te povremeno na to podsetiti. Ne zaboravi, pak, da ostaje kao bitno za ove vebe nasumian izbor subjekata. Nepostojanje u vezi sa ovim na kraju e dovesti do prepoznavanja da ne postoji red u udima koja su vana za tebe. Pored primene po potrebi dananje ideje, potrebno ju je primeniti najmanje tri puta, a ako je neophodno, vreme primene se moe skratiti. Ne pokuavaj raditi vie od etiri puta. 20. LEKCIJA JA SAM ODLUIO DA VIDIM. Do sada smo bili dosta leerni u vezi sa periodima vebanja. Praktino nije bilo pokuaja da se propie vreme za obavljanje vebi,traio se minimalan napor, a ak se nije traio ni interes,ni aktivna saradnja. Ovaj pristup je bio nameran i vrlo paljivo planiran. Nismo izgubili iz vida kljunu vanost obrtanja tvog miljenja. O tome zavisi spasenje sveta. Nee primetiti da li se smatra prisiljenim da ovo radi i da li poputa pred zlovoljom i otporom. Ovo je na prvi pokuaj da uvedemo strukturu. Nemoj to pogreno shvatiti kao napor da se primeni sila ili pritisak. Ti eli spasenje. Ti eli da bude sretan. Ti eli mir. Ti ih sada nema zato to ti je um potpuno nedisciplinovan i ti ne moe razlikovati izmedju radosti i tuge, zadovoljstva i bola, ljubavi i straha. Sada ui kako da ih razlikuje. I velika e ti biti nagrada. Tvoja odluka da vidi je sve to vidjenje zahteva. Ono to eli je tvoje. Nemoj pogreiti mislei da je mali napor koji se od tebe trai pokazatelj da je na cilj malo vredan. Zar moe spasenje sveta biti trivijalni cilj? I zar svet moe biti spasen, ako ti ne bude spasen? Bog ima jednog Sina i taj je Sin uskrsnue i ljubav. Njegova je volja izvrena zato to mu je data sva snaga na Nebu i zemlji. U tvojoj odluci da vidi je vidjenje koje ti je dato. Dananje vebe sastoje se u tome da celog dana sebe podsea da eli videti.Dananja ideja takodje preutno povlai za sobom spoznaju da ti sada ne vidi. Prema tome, ponavljajui dananju ideju ti izjavljuje da si odluio da izmeni svoje dananje stanje na bolje, u stanje koje zaista eli. Dananju ideju ponavljaj polako i pozitivno najmanje dva puta na jedan sat dnevno, nastojei da to ini svakih pola sata. Nemoj se alostiti ako zaboravi da to uini, ali napregni se da zaista zapamti. Dodatna podseanja treba da primeni na bilo koju situaciju, linost ili dogadjaj koji te uznemirava. Ti ih moe drugaije videti i ti e ih tako i videti. Ono to eli to i vidi. Takav je stvarni zakon uzroka i posledice koji deluje u svetu.

61

21. LEKCIJA JA SAM ODLUIO DA STVARI VIDIM DRUGAIJE. Dananja ideja oito je nastavak i proirenje one prethodne. Ovog puta, pak, potrebni su specifini periodi pretraivanja uma kao dodatak primeni ideje na posebne situacije koje se mogu pojaviti. Neophodno je pet puta raditi vebu, a svaka treba da traje jedan puni minut. Vebu zaponi ponavljanjem ideje samom sebi. Tada zatvori oi i paljivo pretrauj svoj um kako bi pronaao prole, sadanje ili eventualno budue situacije koje u tebi izazivaju srdbu. Ta srdba moe preuzeti oblik bilo koje reakcije u rasponu od blage razdraenosti do pomame. Nije vaan stepen emocije koju doivljava. Sve vie e postajati svestan da lagano bockanje dodijavanja nije nita drugo nego veo prevuen preko intenzivne razjarenosti. Zato pokuaj da ne dozvoli da ti izbegnu male misli o besu u toku vebanja. Zapamti da ti u stvarnosti ne prepoznaje ono to izaziva gnev u tebi i sve to veruje s tim u vezi ne znai nita. Verovatno je da e biti u iskuenju da se zadri due na nekim situacijama ili linostima nego na drugim na lanoj osnovi da su one oiglednije. To nije lako. To je samo primer verovanja da su neki oblici napada opravdaniji od drugih. Dok pretrauje svoj um u vezi sa oblicima u kojima se pojavljuju napadake misli, svaku od njih zadri u polju svesti dok samom sebi govori: JA SAM ODLUIO DA VIDIM.....(IME OSOBE) DRUGAIJE. JA SAM ODLUIO DA VIDIM.....(SPECIFICIRAJ SITUACIJU) DRUGAIJE. Pokuaj da bude to specifiniji. Moe, na primer, usmeriti svoj bes na posebno svojstvo posebne linosti, verujui da je taj bes ogranien na ovaj aspekt. Ako tvoje opaanje boluje od ovog oblika deformacije reci: ODLUIO SAM DA VIDIM.....(SPECIFIRAJ SVOJSTVO) U ..... (IME OSOBE) RAZLIITO. 22. LEKCIJA ONO TO JA VIDIM JE OBLIK OSVETE. Dananja ideja tano opisuje nain na koji bilo ko, ko poseduje napadake misli u svom umu mora videti svet. Projektujui svoj bes u svet, on vidi osvetu koja tek to ga nije udarila. Svoj vlastiti napad on tako opaa kao samoodbranu. To postaje sve zloudniji krug sve dok ta osoba ne poeli da promeni nain svog gledanja. Inae, napadake i protivnapadake misli preokupirae je i nastaniti njen celokupni svet. Kakav je duevni mir onda mogu za ovakvu osobu? Ti eli da pobegne od ovako divljake fantazije. Zar to nisu radosne vesti kad uje da to nije realno? Zar nije sretno otkrie kad ustanovi da moe pobei? Ti si sam stvorio ono to eli razoriti, sve ono to mrzi i ono to bi napao i ubio. Sve ono ega se boji ne postoji. Najmanje pet puta pogledaj na svet oko sebe, najmanje po jedan minut svaki put.Dok ti se oi miu polako s predmeta na predmet,od jednog do drugog tela, reci samom sebi: JA VIDIM SAMO ONO TO JE PROLAZNO. JA NE VIDIM NITA TO JE TRAJNO. ONO TO VIDIM NIJE STVARNO. ONO TO VIDIM JE OBLIK OSVETE. Na kraju svake vebe upitaj sebe: DA LI JE TO SVET KOJI JA ZAISTA ELIM DA VIDIM? Sigurno je da je odgovor oigledan.

62 23. LEKCIJA JA MOGU POBEI OD SVETA KOJI VIDIM ODRICANJEM OD NAPADAKIH MISLI. Dananja ideja predstavlja jedini izlaz iz straha, koji uvek pobedjuje. Nita drugo ne deluje, sve drugo je besmisleno. Ali ovaj metod ne moe promaiti. Svaka misao koju ima stvara jedan segment sveta koji vidi. To znai da su tvoje misli te sa kojima moramo raditi, ako treba promeniti tvoje opaanje sveta. Ako su napadake misli uzrok sveta koji vidi, ti mora nauiti da su te misli ono to ti ne eli. Nema nikakvog smisla aliti se na svet. Besmisleno je pokuavati promeniti svet. Nemogue ga je promeniti zato to je on samo posledica. Ali zato zaista ima smisla menjati svoje vlastite misli o svetu. Ti menja uzrok. Posledica e se sama automatski promeniti. Svet koji vidi je osvetniki svet i sve u njemu je simbol osvete. Sve u tvom opaanju spoljanje realnosti je slikovna predstava tvojih vlastitih napadakih misli. Moe se s pravom upitati da li se ovo moe nazvati vidjenjem? Zar nije mata bolja re za ovakav proces, a halucinacija odgovarajui termin za njen rezultat? Ti vidi svet koji si stvorio, ali ti ne vidi sebe kao stvaraoca slika. Ti se ne moe spasiti od sveta, ali moe pobei od njegovog uzroka. To je ono to spasenje znai, jer gde je svet koji vidi kada mu je nestao uzrok? Vidjenje ve sadri zamenu za sve ono to misli da sada vidi. arolija moe osvetliti tvoje slike i tako ih preobraziti da e ih zavoleti iako su stvorene od mrnje. Poto ih nee sam stvarati. Dananja ideja uvodi misao da nisi uhvaen u zamku u svetu koji vidi zato to se moe promeniti uzrok tog sveta. Ova promena zahteva kao prvo da se identifikuje uzrok i onda da se pusti da ode, tako da ga moete zameniti. Prva dva koraka u ovom procesu zahtevaju tvoju saradnju. Zavrni korak ne zahteva. Tvoje slike su ve zamenjene. Poto napravi prva dva koraka, videe da je to tako. Osim korienja ove ideje tokom celog dana prema ukazanoj potrebi, potrebno je pet puta s njom vebati prilikom njene primene. Gledajui oko sebe, prvo ponovi polako ideju samom sebi, a onda zatvori oi i posveti oko jedan minut pretraivanju svog uma u potrazi za mnogim napadakim mislima koje ti se javljaju. Dok jedna od njih prolee poljem svesti, reci: JA MOGU POBEI OD SVETA KOJI VIDIM ODRIUI SE NAPADAKIH MISLI O ........... Zadri svaku napadaku misao u polju svesti dok ovo govori, a onda je odbaci i predji na sledeu. Tokom vebanja budi siguran da si ukljuio i misli da ti sam napada nekog drugog i da tebe neko drugi napada. Njihovi rezultati su sasvim isti zato to su i te misli potpuno iste. Ovo ti jo ne prepoznaje i od tebe se ovoga puta trai samo to da ih tretira kao iste u dananjim vebama. Jo uvek smo u stadijumu identifikacije uzroka sveta koji vidi. Kad se konano naui misli o tome da napada i da si napadnut - to se ne razlikuje, bie spreman da dozvoli uzroku da nestane. 24. LEKCIJA JA NE OPAAM SVOJE VLASTITE NAJBOLJE INTERESE. Ni u jednoj situaciji koja se javlja ti ne shvata gde je izlaz koji bi te usreio. Zato i nema kompas za odgovarajuu akciju i nema nain kako da proceni rezultat te akcije. Ono to radi odredjeno je tvojim opaanjem situacije, a to opaanje je pogreno. Iz tog proizilazi da je neizbeno da ti sam ne slui svojim najboljim interesima. A ti su interesi tvoj jedini cilj u bilo kojoj situaciji koja se ispravno opaa. Inae nee uopte prepoznati te situacije. Ako shvati da ne opaa svoje vlastite najbolje interese, moe nauiti ta su ti interesi. Ali dok si uveren da ih zna, dotle ne moe uiti. Dananja je ideja korak ka otvaranju tvog uma tako da moe zapoeti uenje. Dananje vebe zahtevaju mnogo vie potenja nego to si naviknut da upotrebljava. Nekoliko tema koje e poteno i paljivo razmotriti tokom pet vebi koje e raditi tokom ovog dana bie korisnije od velikog broja takvih tema koje e povrno ispitivati. Preporuujem da pretraga polja svesti traje po dva minuta, a to je ono to se radi tokom vebi. Vebe treba zapoeti ponavljanjem dananje ideje samom sebi sa otvorenim oima. Potom treba zatvoriti oi i

63 pretraivati polje svesti u potrazi za nerazjanjenim situacijama koje te trenutno brinu. Naglasak treba da bude na otkrivanju ishoda koji eli. Brzo e shvatiti da ima na umu niz ciljeva kao deo eljenog ishoda i da su ti ciljevi na razliitim nivoima i esto u protivrenosti. Primenjujui dananju ideju imenuj svaku situaciju koja ti se javi i onda paljivo nabroj to vie ciljeva koje bi eleo postii pri razreavanju te situacije. Oblik svake vebe trebalo bi grubo da bude ovakav: U SITUACIJI KOJA OBUHVATA ...... JA BIH ELEO DA SE DESI .....I.....DA SE DESI ..... ITD. Pokuaj da obradi to vie vrsta ishoda to ti se poteno javi ak i ako neki od njih ne izgleda da su direktno povezani sa situacijom ili ak sa njom nemaju nikakve veze. Ako ove vebe dobro uradi, brzo e shvatiti da postavlja veliki broj zahteva situaciji koji s njom nemaju nikakve veze. Takodje e brzo shvatiti da su mnogi od tvojih ciljeva protivreni, da nema na umu jedinstven ishod i da mora doiveti razoarenje u vezi sa nekim od tvojih ciljeva, bez obzira kako da se situacija okrene. Obradivi to duu listu ciljeva za koje se nada da e ih postii u svakoj nerazjanjenoj situaciji koja ti pada na pamet, reci samom sebi: JA NE OPAAM SVOJE VLASTITE NAJBOLJE INTERESE U OVOJ SITUACIJI i nastavi ka sledeoj situaciji. 25. LEKCIJA JA NE ZNAM EMU BILO TA SLUI. Svrha je znaenje. Dananja ideja objanjava zato sve to vidi ne znai nita. Ti ne zna emu slui. Prema tome, to je za tebe besmisleno. Sve slui tvojim vlastitim najboljim interesima. To je svrha kojoj sve slui, to mu je cilj, to je ta to znai. Prepoznavanje toga znai sjedinjavanje tvojih ciljeva. Prepoznavanjem ovoga sve to vidi dobija znaenje. Ti opaa svet i sve u njemu kao znaajno u okviru ciljeva koje ego postavlja. Ti ciljevi nemaju nikakve veze sa tvojim vlastitim najboljim interesima zato to ego nisi ti. Ovo lano poistoveivanje ini te nesposobnim da shvati emu bilo ta slui. Kao rezultat ovogam, osudjen si da sve zloupotrebi. Kad u ovo poveruje, pokuae da povue ciljeve koje si pripisao svetu, umesto da pokua da ih ojaa. Drugi nain opisivanja ciljeva koje ti sada opaa jeste da se kae da su svi oni u vezi sa linim interesima. Poto ti nema linih interesa, tvoji ciljevi se u stvarnosti ne odnose ni na ta. Negovanjem ovakvih ciljeva, tako, ti zapravo nema nikakvih ciljeva. I tako ne zna emu bilo ta slui. Pre nego to shvati svrhu dananjih vebi, potrebna je jo jedna misao. Na najpliim nivoima ti shvata svrhu. Ali svrha se ne moe shvatiti na tim nivoima. Na primer: ti shvata da telefon slui svrsi da moe govoriti s nekim ko nije fiziki u tvojoj neposrednoj blizini. Ono to ne razume jeste zbog ega eli da s njim razgovara. A to je ono to ini tvoj kontakt sa datom osobom znaajnim ili ne. Za tvoje uenje od kljune je vanosti voljnost da se odrekne ciljeva koje si postavio za sve. Prepoznavanje da su ti ciljevi besmisleni, pre nego dobri ili loi, je jedini nain da se ovo postigne. Dananja je ideja korak u ovom smeru. Potrebno je raditi est puta dnevno u trajanju od po dva minuta. Svaka veba treba da pone sa polaganim ponavljanjem dananje misli. Tome sledi gledanje oko sebe i dozvoljavanje pogledu da se zaustavi na bilo emu to ti privue oko, blisko ili udaljeno, vano ili nevano, ljudsko ili neljudsko. Sa oima koje poivaju na svakom subjektu ovako odabranom, reci, na primer: JA NE ZNAM EMU SLUI OVA STOLICA. JA NE ZNAM EMU SLUI OVA OLOVKA. JA NE ZNAM EMU SLUI OVA RUKA. Govori ovo sasvim polako bez pomicanja oiju sa subjekta dok ne zavri iskaz o njemu. Tada se okreni sledeem subjektu i primeni dananju ideju kao i ranije.

64 26. LEKCIJA MOJE NAPADAKE MISLI NAPADAJU MOJU NERANJIVOST. Oigledno je sigurno da ako moe biti napadnut, da nisi neranjiv. Ti vidi napad kao stvarnu pretnju. To je zbog toga to misli da zaista moe napadati. A ono to bi trebalo da ima efekat kroz tebe mora takodje da ima efekta i na tebe. To je zakon koji e te na kraju spasti, ali ti ga sada zloupotrebljava. Sada mora nauiti kako da ga koristi za svoje vlastite najbolje interese, a ne protiv njih. Zato to projektuje svoje napadake misli, osetie strah od napada. A ako se boji napada, onda mora verovati da nisi neranjiv. Napadake misli te tako ine ranjivim u tvom vlastitom umu koji i jeste mesto u kome su one smetene. Ne mogu se zajedno prihvatiti napadake misli i neranjivost. Oni su suprotni jedno drugom. Dananja ideja uvodi misao da ti napada prvo samog sebe. Ako napadake misli moraju za sobom povlaiti verovanje da si ti ranjiv, njihov je efekat tvoje slabljenje u svojim vlastitim oima. Tako one napadaju tvoje vlastito opaanje samog sebe. Lana slika o sebi samom preuzima mesto onoga to ti stvarno jesi. Vebanje dananje ideje pomoi e ti da shvati da je ranjivost ili neranjivost rezultat tvojih vlastitih misli. Nita te ne moe napasti osim tvojih vlastitih misli. Nita osim tvojih vlastitih misli ne moe te navesti da misli da si ranjiv. I nita osim tvojih vlastitih misli ne moe ti dokazati da to nije tako. Za primenu dananje ideje potrebno je est vebi. Treba ih pokuati raditi svaku po puna dva minuta. Vreme se moe skratiti na minut ako se oseti suvie velika nelagodnost. Nemoj vreme skraivati ispod minuta. Vebu treba zapoeti ponavljanjem dananje ideje samom sebi. Onda treba zatvoriti oi i napraviti pregled nereenih pitanja ija te reenja zabrinjavaju. Ta briga moe imati oblik depresije, zabrinutosti, besa, oseaja da si prevaren, straha, zle slutnje ili prezauzetosti. Odgovarajui subjekt za vebu je bilo koji problem koji jo nije reen, a koji tei da se vraa u tvojim mislima tokom dana. U toku jedne vebe nee moi da koristi mnogo takvih problema zato to na svaki mora utroiti vie vremena nego do sada. Dananju ideju treba ovako primeniti: Prvo imenuj situaciju: MENE BRINE.......... Tada predji preko svakog mogueg ishoda koji ti se javlja s tim u vezi i koji te zabrinjava, sasvim specifino se obraajui svakom od tih ishoda govorei: BOJIM SE DA E SE ...............DOGODITI. Ako dobro radi vebu, treba da ti se javi pet ili est munih mogunosti ostvarivih u svakoj situaciji koju obradjuje, a vrlo je mogue i vie. Mnogo je korisnije obraditi manje situacija ali temeljno, nego samo dotai veliki broj njih. Dok se nastavlja lista predvidljivih ishoda, za svaku situaciju, verovatno e ustanoviti da su neki od tih ishoda, posebno onih koji ti se javljaju pri kraju liste, manje prihvatljivi za tebe. Ipak pokuaj da ih sve skupa jednako tretira i to to moe ire. Poto si imenovao svaki ishod koga se boji, reci samom sebi: OVA JE MISAO NAPAD NA MENE LINO. Svaku zakljui ponavljanjem dananje ideje samom sebi.

27. LEKCIJA IZNAD SVEGA JA ELIM DA VIDIM. Dananja ideja izraava neto vie od puke odlunosti. Ona daje prioritet vidjenju u odnosu na ostale elje. Moe se kolebati u pogledu upotrebe ove ideje u osnovi ega je tvoja nesigurnost da li stvarno tako i misli. To nije vano. Svrha dananjih vebi je da malo priblii vreme kad e ova ideja biti u potpunosti istinita. Moe upasti u veliko iskuenje i poverovati da se od tebe trai neka vrsta rtvovanja kad bude govorio da iznad svega eli da vidi. Ako te spopadne teskoba zbog ove bezrezervnosti, onda dodaj: VIDjENJE NIKOGA NE KOTA NITA. Ako jo uvek preostje strah od gubitka, onda jo dodaj: TO MOE SAMO BLAGOSLOVITI.

65 Dananja ideja zahteva da se mnogo puta ponavlja kako bi se od nje izvukla najvea korist. Treba je koristiti najmanje svakih pola sata, a po mogunosti i ee. Moe pokuati svakih 15-20 minuta. Preporuujem da je ponavlja u pravilnim intervalima od samog jutarnjeg budjenja ili neposredno posle njega i da pokua da se tih intervala dri tokom celog dana. Nee ti to biti teko da uradi, ak i ako si zauzet razgovorom ili si na neki drugi nain u to vreme angaovan. Uprkos svemu tome moe samom sebi ponavljati jednu kratku reenicu, a da niemu i nikome ne smeta. Pravo pitanje jeste: koliko esto e se setiti ove ideje? Koliko mnogo zaista eli da ova ideja bude istinita? Odgovori na ovo prvo pitanje, pa si istovremeno odgovorio i na drugo. Verovatno e propustiti nekoliko vebi, a moda i vei broj njih. Neka ti to ne smeta, ve nastoj da se dri rasporeda od tada pa na dalje. Ako samo jednom tokom dana oseti da si savreno iskren ponavljajui dananju ideju, moe biti siguran da si sebi utedeo mnoge godine napora. 28. LEKCIJA IZNAD SVEGA JA ELIM DA VIDIM STVARI DRUGAIJE. Danas mi, u stvari, specifino primenjujemo jueranje ideje. U ovim vebama ti e napraviti seriju odredjenih obaveza. Neemo se ovde baviti time da li e se u budunosti i drati tih obaveza. Ako eli bar sada da se obavee, ve si zapoeo i put da ih se dri. A mi smo jo uvek na poetku. Moda e se zauditi zato je vano da se kae, na primer, iznad svega ja elim da vidim ovaj sto na drugaiji nain. Samo po sebi to uopte nije vano. Ali ipak, ta je to samo po sebi? I ta to znai samo po sebi? Ti vidi oko sebe mnogo odvojenih stvari, a to zaista znai da ti uopte ne vidi. Ti ili vidi ili ne vidi. Kad bude jednu stvar video na drugaiji nain, videe sve stvari drugaije. Svetlost koju vidi u bilo kojoj stvari pojedinano je ista ona svetlost koju vidi u njima svima. Kada kae: iznad svega ja elim da vidim ovaj sto na drugaiji nain, ti se obavezuje da e povui svoje unapred stvorene ideje o stolu i da e otvoriti vlastiti um onome to taj sto zaista jeste i emu slui. Ti ga ne definie u pojmovima iz prolosti. Ti pita ta je on, a ne govori mu unapred ta je on. Ne vezuje njegovo znaenje za svoje siuno iskustvo o stolovima, niti mu ograniava svrhu na svoje male line misli. Ti nee dovoditi u pitanje ono to si ve definisao. A svrha ovih vebi jeste da postavlja pitanja i da prima odgovore. Govorei:Iznad svega ja elim da vidim ovaj sto na drugaiji nain ti se obavezuje na vidjenje. To nije jedno iskljuivo obavezivanje. To je obaveza koja vredi za sto u istoj meri kao i za sve ostalo, ni manje ni vie. Ti moe, u stvari, zadobiti vidjenje samo iz tog jednog jedinog stola, samo ako povue sve svoje ideje iz njega i ako ga bude gledao sa potpuno otvorenim umom. Taj sto ima neto da ti pokae, neto lepo, isto i beskonano vredno, puno sree i nade. Stvarna svrha tog stola skrivena je ispod svih tvojih ideja o njemu, a tu svrhu taj sto deli sa celim svemirom. Korienjem stola kao subjekta za primenu dananje ideje, ti zapravo pita da bi video smisao celog svemira. Ovaj e isti zahtev postavljati svakom subjektu koga bude u vebama koristio. A ti se obavezuje svakom od tih subjekata da e mu dozvoliti da ti otkrije svoju svrhu umesto da u njega utiskuje svoje vlastito prosudjivanje. Danas emo raditi est dvominutnih vebi. Prvo emo iskazati dananju ideju, a onda emo je primeniti na sve to vidimo oko sebe. Subjekte emo nasumice odabirati i svakom od njih treba pokloniti istu iskrenost tokom primene dananje ideje. Pokuaemo da svakome od njih priznamo jednaku vrednost u njihovom doprinosu naem vidjenju. Kao i obino, primena treba da ukljui u sebe imenovanje subjekta na koji se nasumice spusti pogled i na njemu treba da zadri oi govorei: IZNAD SVEGA JA ELIM DA VIDIM OVAJ.....DRUGAIJE. Svaku vebu treba raditi sasvim polagano i to paljivije. Nema urbe.

66 29. LEKCIJA BOG JE SVE TO JA VIDIM. Dananja ideja objanjava zato moe videti sve kao puno smisla. Ona objanjava zato nita nije odvojeno, samo po sebi ili u sebi. I ona objanjava takodje zato nita nema smisla od onoga to vidi. U stvari, ona objanjava svaku ideju koju smo do sada koristili i takodje sve one iza njih. Dananja je ideja kompletna osnova za vidjenje. Verovatno e ti biti vrlo teko u ovom trenutku shvatiti ovu ideju. Moda e ti se uiniti ludom, bez potovanja, besmislena, smena i ak prekora vredna. Sigurno da Bog nije u stolu, na primer, kako ga ti sada vidi. Ipak smo jue naglasili da taj isti sto deli smisao svemira. A ono to deli smisao svemira deli istovremeno i smisao svog Tvorca. Pokuaj, onda, danas da pone uiti kako da sa ljubavlju gleda na sve stvari, sa ljubavlju, potovanjem i bez predrasuda. Ti stvari danas uopte ne vidi. Zna li ta je u njima? Nita to ti se ini da jeste. Njihova sveta svrha stoji izvan tvog malog akcionog radijusa. Kad ti vidjenje pokae svetost koja osvetljava svet, tek onda e savreno shvatiti dananju ideju. I nee ti biti jasno kako ti je ona mogla ikada izgledati tekom za shvatanje. Naih est dvominutnih vebi za danas treba da se dre poznatog modela. Poni ponavljanjem ideje samom sebi, a onda je primeni na nasumino odabrane subjekte oko sebe, imenujui svakog ponaosob. Pokuaj da izbegne tenju za izborom u vlastitoj reiji. To moe biti posebno zavodljivo s obzirom da ti je dananja ideja potpuno nepoznata. Zapamti da je bilo kakav red koji bi ti uveo isto tako stran realnosti. Tvoja lista subjekata treba da je to slobodnija od tvog vlastitog odabiranja. Na primer, odgovarajua lista treba da ukljui: BOG JE U OVOJ VEALICI ZA KAPUT. BOG JE U OVOM ASOPISU. BOG JE U OVOM PRSTU. BOG JE U OVOJ LAMPI. BOG JE U ONOM TELU. BOG JE U ONIM VRATIMA. BOG JE U ONOJ KORPI ZA OTPATKE. Kao dodatak zadatim vebama, dananju ideju ponovi najmanje jednom u toku jednog sata, gledajui polagano oko sebe izgovarajui bez urbe rei samom sebi. Najmanje jednom ili dva puta radei to treba da doivi oseanje spokojstva. 30. LEKCIJA BOG JE U SVEMU TO VIDIM ZATO TO JE BOG U MOM UMU. Dananja je ideja odskona daska za vidjenje. Iz te e se ideje svet pred tobom otvoriti i gledae u njega i u njemu videti to nisi nikada do sada video. Niti e i najmanje videti ono to si ranije video. Danas pokuavamo da se koristimo novom vrstom projekcije. Ne pokuavamo da se oslobodimo onoga to ne volimo time to emo to videti izvan sebe. Umesto toga, pokuavamo da u svetu vidimo ono to nam je na umu i da je ono to elimo prepoznati smeteno u naem vlastitom umu. Tako se pokuavamo sjediniti s onim to vidimo, a ne da to to vidimo drimo odvojeno od sebe. To je fundamentalna razlika izmedju vidjenja i naina kako ti vidi. Dananju ideju treba to ee primeniti tokom dana. Kad god uhvati trenutak, ponovi je polagano samom sebi gledajui oko sebe i pokuavajui da shvati da se ideja primenjuje na sve to sada vidi ili to mee sada videti unutar radijusa svog vidjenja. Stvarno vidjenje se ne ograniava pojmovima kao to su blizu ili daleko. Da bih ti pomogao da se pone navikavati na dananju ideju, savetujem ti da pokua da misli o stvarima koje su izvan tvog sadanjeg prostora, a isto tako i o stvarima koje zaista moe videti, primenjujui dananju ideju. Pravo vidjenje nije samo neogranieno vremenom i prostorom, nego ono ne zavisi uopte ni od telesnih oiju. Jedini njegov izvor je um. Da bih ti pomogao da se ipak to vie navikne na ovu ideju, savetujem ti da posveti nekoliko vebi primeni ove ideje sa

67 zatvorenim oima. Koristi sve to ti padne na pamet i gledaj u sebe, a ne izvan sebe. Dananja ideja je primenjiva na oba ova naina gledanja, i to u jednakoj meri. 31. LEKCIJA JA NISAM RTVA SVETA KOJI VIDIM. Dananja je ideja uvod u tvoju deklaraciju oslobodjenja. Ponovo, ideju treba primeniti i na svet koji vidi spolja i na svet koji vidi iznutra. Primenjujui ideju koristiemo oblik vebe koji emo sve vie upotrebljavati, sa promenama koje emo naznaavati. Uopteno govorei, oblik ukljuuje dva aspekta, jedan u kome ideju primenjuje na trajninoj osnovi, a drugi se sastoji od estih primena ideje tokom dana. Danas su potrebna dva dua perioda za vebanje ideje, jedan ujutru, a drugi uvee. Preporuujem tri do pet minuta za svakog od njih. Tokom vebi, polagano gledaj oko sebe ponavljajui ideju dva ili tri puta. Tada zatvori oi i primeni istu ideju na svoj unutranji svet. Pobei e od oba ta sveta, poto je unutranji svet uzrok spoljanjeg. Ispitujui svoj unutranji svet, svaku misao koja ti prodje kroz glavu jednako pusti da ti dodje do svesnosti i svaku od njih za trenutak razmatraj, a onda neka je zameni druga, sledea. Nastoj da ne uspostavi nikakvu hijerarhiju izmedju misli. Posmatraj ih kako dolaze i odlaze to je mogue vie bez strasti. Ne zadravaj se ni na jednoj posebno, ve pusti da se struja misli kree jednakomerno i smireno bez bilo kakvog posebnog poklanjanja panji sa tvoje strane. Dok sedi i mirno posmatra vlastite misli, ponovi samom sebi dananju ideju koliko hoe puta, ali bez ikakve urbe. Kao dodatak ovome, dananju ideju ponavljaj to ee tokom dana. Podseti samog sebe da sastavlja deklaraciju nezavisnosti u ime svoje vlastite slobode. A u tvojoj slobodi lei sloboda sveta. Dananja je ideja takodje posebno korisna da se upotrebi kao odgovor na bilo koji oblik iskuenja koje bi se javilo. Ona je deklaracija da nee popustiti pred tim iskuenjem i tako staviti sebe u ropstvo. 32. LEKCIJA JA SAM STVORIO SVET KOJI VIDIM. Danas nastavljamo razvijati temu uzroka i posledice. Ti nisi rtva sveta koji vidi zato to si ga sam stvorio. Moe ga se isto tako lako odrei kao to si ga i proizveo. Ti e ga videti, ili nee videti, prema elji. Dok ga bude eleo videti, videe ga, kad ga vie ne bude eleo videti, sveta vie nee biti da bi ga ti video. Dananja se ideja, slino prethodnim, primenjuje na tvoj unutranji i na tvoj spoljanji svet, koji su zapravo u stvarnosti jedan svet. Ipak, poto ih vidi kao razliite, dananje e vebe ponovo ukljuiti u sebe dve faze, jednu koja obuhvata svet koji vidi izvan sebe, a druga svet koji vidi u svom umu. U dananjim vebama pokuaj da uvede misao da oba ova sveta postoje samo u tvojoj mati. Ponovo emo zapoeti jutarnje i veernje vebe ponavljanjem dananje ideje dva ili tri puta dok gledamo na svet koji vidimo kao da je izvan nas. Tada zatvori oi i pogledaj na svoj unutranji svet. Nastoj da oba ova sveta tretira to ravnopravnije. Ponavljaj dananju ideju to ee i bez urbe i pri tome posmatraj slike koje tvoja mata predstavlja tvojoj svesnosti. Za dva dua perioda vebanja preporuujem po tri do pet minuta, ali ne manje od tri minuta. U ovo vebanje moe utroiti i vie od pet minuta, ukoliko ustanovi da te ova veba smiruje. Da bi ovo olakao, izaberi vreme za vebanje kada ne predvidja mnogo ometanja i kada se sam osea srazmerno spremnim. Ove vebe treba takodje produiti i tokom dana i to to ee. Krae primene se sastoje od polaganog ponavljanja ideje, dok ispituje svoj bilo unutranji, bilo spoljanji svet. Nije vano koji e od njih izabrati. Dananju ideju treba takodje odmah primeniti na bilo koju situaciju koja ti moe zadati muke. Ideju primeni govorei sebi: JA SAM STVORIO OVU SITUACIJU ONAKO KAKO JE VIDIM.

68

33. LEKCIJA POSTOJI I DRUGI NAIN GLEDANJA NA SVET. Dananja je ideja pokuaj prepoznavanja da moe pomai svoje opaanje sveta u oba njegova aspekta, spoljanjem i unutranjem. Punih pet minuta treba posvetiti jutarnjim i veernjim vebama. U ovim periodima primene ideju treba ponavljati to ee, dokle god ti je ugodno, a najbitnije je da sve radi bez urbe. Naizmenino ispituj svoja spoljanja i unutranja opaanja, ali bez oseaja da ih naglo pomie. Jednostavno nehajno gledaj oko sebe i opaaj svet koji smatra spoljanjim, tada zatvori oi i ispituj svoje misli jednakom leernou. Nastoj da ostane jednako neupleten u bilo koji od tih svetova i da odri ovu udaljenost dok ideju ponavlja tokom dana. Ideju treba to ee vebati krae vreme. Specifine primene ove ideje treba odmah izvriti, kad se pojavi bilo koja situacija koja te dovodi u iskuenje da se uznemiri. U ovim sluajevima reci: POSTOJI I DRUGI NAIN DA SE NA OVO GLEDA. Zapamti, dananju ideju primeni u istom trenutku kada postane svestan uznemirenja. Moe biti neophodno da sedne mirno jedan minut i da samom sebi ponovi ideju nekoliko puta. Zatvaranje oiju verovatno e ti pri tome pomoi. 34. LEKCIJA UMESTO OVOGA JA MOGU VIDETI MIR. Dananja ideja poinje opisivati stanja koja preovladjuju u drugaijem nainu vidjenja. Jasno je da je duevni mir unutranja stvar. On mora poeti sa tvojim vlastitim mislima i tek onda se iriti napolje. Iz tvog vlastitog duevnog mira proizilazi i miroljubivo opaanje sveta. Za dananje vebe potrebna su ti tri dua perioda praktikovanja. Savetujem da to bude ujutru i uvee, a jedan dodatni period moe biti u vreme izmedju njih kad je to najpogodnije. Sve vebe treba raditi sa zatvorenim oima. Dananju ideju treba primeniti na tvoj unutranji svet. Potrebno je priblino oko pet minuta za pretraivanje polja svesti za svaki od ovih duih perioda vebanja. U svom polju svesti uputi se u potragu za mislima izazvanim strahom, situacijama koje izazivaju strepnju, mislima koje izazivaju linosti ili dogadjaji koji vredjaju ili za bilo im drugim o emu gaji misli suprotne ljubavi. Opaaj ih leerno, polako ponavljajui dananju ideju istovremeno sa pojavom ovakvih misli u svom polju svesti, i dozvoli svakoj od njih da ode i da je zameni sledea. Ako ti bude teko da misli o posebnim linostima ili situacijama, nastavi polako da ponavlja ovu ideju u sebi, ne primenjujui je ni na ta posebno. Ipak, nikako nemoj praviti bilo kakve izuzetke. esto moe tokom dana primeniti ovu ideju za krae vreme i to ini onda kad oseti da ti je na bilo koji nain ugroen duevni mir. Svrha ovoga jeste da sebe zatiti od iskuenja tokom dana. Ako ti se u svesti javi neki poseban oblik iskuenja, veba treba da ima ovakav oblik: U OVOJ SITUACIJI JA MOGU VIDETI MIR UMESTO ONOGA TO SADA VIDIM. Ako provale u tvoj duevni mir dobiju oblik uoptenih tetnih emocija, kao to su depresija, strepnja ili briga, upotrebi ideju u njenoj poetnoj formi. Ako oseti potrebu da vie od jedan put primeni dananju ideju, kako bi izmenio svoj stav u bilo kom specifinom kontekstu, pokuaj da na to utroi nekoliko minuta posveujui ih ponavljanju dananje ideje sve dok ne oseti izvesno rastereenje. Bie ti korisno ako samom sebi kae posebno: JA MOGU MIROM ZAMENITI SVOJA OSEANJA DEPRESIJE, STREPNJE ILI BRIGE (ILI SVOJE MISLI O OVOJ SITUACIJI, LINOSTI ILI DOGADjAJU).

69 35. LEKCIJA MOJ UM JE DEO BOIJEG UMA. JA SAM VRLO SVET. Dananja ideja ne opisuje nain kako ti sebe sada vidi. Ona ti, pak, opisuje ta e ti pravo vidjenje pokazati. Teko je bilo kome, ko misli da se nalazi u ovom svetu da ovako veruje o sebi. Razlog za ovo neverovanje je injenica da pojedinac misli da je u ovom svetu. Ti veruje da si deo onoga za ta misli da se u njemu nalazi. Razlog za ovo je u tome da sam sebe okruuje okolinom koju eli. A ti tu okolinu eli zato da bi zatitio sliku o sebi koju si sam izgradio. Ta slika je deo okoline. Ono to vidi, dok veruje da si u toj okolini, vidjeno je oima slike. A to nije vidjenje. Slike ne mogu videti. Dananja ideja predstavlja vrlo razliit pogled na samog sebe. Uspostavljanjem tvog Izvora, ona uspostavlja i tvoj Identitet i opisuje te onako kako mora zaista izgledati. Primeniemo dananju ideju na neto drugaiji nain zato to je dananji naglasak na onome ko opaa, a ne toliko na onome to taj subjekt opaa. Tokom svakog petominutnog perioda, poni sa ponavljanjem dananje ideje u sebi, a onda zatvori oi i pretrauj svoje polje svesti, da bi pronaao razne vrste opisnih termina kroz koje vidi sebe. Ukljui sve atribute zasnovane na egu koje sebi pripisuje, pozitivne ili negativne, poeljne ili nepoeljne, grandiozne ili poniavajue. Svi su oni jednako nestvarni, zato to ne gleda sebe oima svetosti. U prvom delu vremena pretraivanja polja svesti, verovatno e naglaavati ono to smatra da su negativniji aspekti svog opaanja samog sebe. U drugom delu, pak, mogu ti prolaziti poljem svesti opisni termini koji ti naduvavaju ego. Pokuaj da prepozna da uopte nije vaan smer tvog fantaziranja o samom sebi. U stvarnosti, iluzije nemaju nikakvog smera. One jednostavno nisu istinite. Ovako bi mogla izgledati nasumice sastavljena lista za primenu dananje ideje: SEBE VIDIM KAO PREVARENOG. SEBE VIDIM KAO DEPRESIVNOG. SEBE VIDIM KAO MALAKSALOG. SEBE VIDIM KAO UGROENOG. SEBE VIDIM KAO BESPOMONOG. SEBE VIDIM KAO POBEDNIKA. SEBE VIDIM KAO GUBITNIKA. SEBE VIDIM KAO MILOSRDNOG. SEBE VIDIM KAO PUNOG VRLINA. Ne treba da misli o ovim terminima na apstraktan nain. Oni e ti se javiti kao razne situacije, linosti i dogadjaji koji ti proleu kroz polje svesti. Izdvoji bilo koju posebnu situaciju koja ti se javi, pronadji opisni termin ili termine za koje osea da se mogu primeniti na tvoje reakcije na datu situaciju, i koristei ih u primeni dananje ideje. Poto si imenovao svaku od tih situacija, linosti ili dogadjaja, dodaj: ALI MOJ JE UM DEO BOIJEG UMA. JA SAM VRLO SVET. Tokom duih perioda vebanja, verovatno e biti i intervala u kojima ti se nee nita javljati posebno. Ne naprei se da izmisli posebne stvari kako bi ispunio interval, ve se jednostavno opusti i ponavljaj polako dananju ideju sve dok ti se neto ne pojavi. Iako ne treba nita izostaviti iz vebe to bi se pojavilo, isto tako ne treba nita ni naporno iskopavati. Ne treba upotrebljavati ni silu niti treba neto posebno birati. to ee tokom dana izdvoj poseban atribut ili atribute koje sebi povremeno pripisuje i na njih primeni dananju ideju, a uz to dodaj i ideju u gore navedenom obliku svakom od njih. Ako ti se nita ne javi posebno, jednostavno sebi ponavljaj ideju uz zatvorene oi. 36. LEKCIJA MOJA SVETOST OBUHVATA SVE TO VIDIM. Dananja ideja proiruje jueranju i to od onoga ko opaa na ono ta se opaa. Ti si svet zato to je tvoj um deo Boijeg uma. A zato to si ti svet i tvoje vidjenje takodje mora biti sveto. Bezgrean znai bez greha. Ti ne moe samo malo biti bez greha. Ti

70 si bezgrean ili nisi. Ako je tvoj um deo Boijeg uma i ti mora biti bezgrean ili e deo Njegovog Uma biti grean. Tvoje je vidjenje povezano sa Njegovom svetou, a ne sa tvojim egom, a tako ni sa tvojim telom. Danas je potrebno etiri puta vebati po tri do pet minuta. Pokuaj da ove periode raspodeli tokom dana koliko toliko ravnomerno. A esto vebaj i kratko da bi zatitio svoju zatitu tokom dana. Dui periodi vebanja treba da imaju ovakav oblik: Prvo, zatvori oi i ponovi dananju ideju polako nekoliko puta. Tada otvori oi i polako pogledaj oko sebe. Primeni ideju posebno na sve to ugleda leerno gledajui oko sebe. Reci npr: MOJA SVETOST OKRUUJE OVAJ TEPIH. MOJA SVETOST OKRUUJE OVAJ ZID. MOJA SVETOST OKRUUJE OVE PRSTE. MOJA SVETOST OKRUUJE OVU STOLICU. MOJA SVETOST OKRUUJE ONO TELO. MOJA SVETOST OKRUUJE OVU OLOVKU. Tokom ovog vebanja nekoliko puta zatvori oi i ponovi u sebi ovu ideju. Tada otvori oi i nastavi dalje. Tokom kraih perioda vebanja, zatvori oi i ponovi ideju. Pogledaj oko sebe i opet je ponovi. Zakljui sa jo jednim ponavljanjem uz zatvorene oi. Sve vebe treba obavljati, naravno, to sporije, bez napora i uurbanosti. 37. LEKCIJA MOJA SVETOST BLAGOSILJA SVET Ova ideja sadri prvo svetlucanje tvoje istinske funkcije u svetu ili razlog zato si ovde. Tvoja je svrha da vidi svet kroz svoju vlastitu svetost. Tako ste ti i svet zajedno blagosloveni. Niko ne gubi. Nita se nikome ne oduzima. Svako dobija kroz tvoju svetu viziju. To oznaava kraj rtvovanja zato to nudi svakome njegov puni udeo. Nema drugog naina da se ideja rtvovanja ukloni iz miljenja sveta. Bilo koji drugi nain vidjenja neizostavno bi zahtevao plaanje od strane nekoga ili neega. Kao rezultat toga, onaj ko opaa bi izgubio. A ne bi uopte znao zato gubi. Kroz tvoje vidjenje njegova se celovitost obnavlja u njegovoj svesti. Tvoja svetost blagosilja njega ne traei nita od njega. Oni koji vide sebe kao celovite nemaju nikakvih zahteva. Tvoja je svetost spasenje sveta. Ta ti svetost dozvoljava da poduava svet da si ti jedno sa njim. A to ne ini propovedanjem, govorenjem bilo ega, ve jedino svojim tihim prepoznavanjem da su u tvojoj svetosti sve stvari blagoslovljene zajedno sa tobom. Dananje vebe sastoje se od etiri perioda od po tri do pet minuta. Poni ih ponavljanjem dananje ideje, a zatim gledaj oko sebe jedan minut i primeni ideju na sve to vidi: MOJA SVETOST BLAGOSILJA OVU STOLICU. MOJA SVETOST BLAGOSILJA ONAJ PROZOR. MOJA SVETOST BLAGOSILJA OVO TELO. Potom zatvori oi i primeni ideju na bilo koju osobu koja ti se javi, koristei njeno ime i govorei: MOJA SVETOST BLAGOSILJA TEBE, (IME). Moe nastaviti vebanje zatvorenih oiju. Moe otvoriti ponovo oi i primeniti dananju ideju na svoj spoljanji svet ako to eli. Moe naizmenino primenjivati ideju na ono to vidi oko sebe i na ono to ti je u mislima. A moe koristiti i bilo kakvu kombinaciju ove dve faze primene, kako ti se ini zgodno. Vebu treba zavriti ponavljanjem ideje uz zatvorene oi. A drugu vebu, neposredno iza ove, ponavljanjem ideje uz otvorene oi. Krae se vebe sastoje od ponavljanja ideje to je ee mogue. Posebno je korisno ako se ideja primeni tiho na svakoga koga sretne, koristei se imenom osobe dok se obavlja ova veba. Bitno je koristiti ideju ako ti se ini da bilo ko uzrokuje neprijateljsku reakciju u tebi. Odmah ponudi datoj osobi blagoslov svoje svetosti, tako da moe nauiti da taj blagoslov zadri u svojoj vlastitoj svesnosti.

71 38. LEKCIJA NEMA NIEGA TO MOJA SVETOST NE MOE UINITI. Tvoja svetost obre sve zakone sveta. Ona je sa one strane svakog vremenskog ogranienja, prostornog ogranienja, daljine i ogranienja bilo koje vrste. Tvoja svetost totalno je neograniena u svojoj snazi zato to te ona uspostavlja kao Boije Dete koje je jedno sa Umom svog Stvoritelja. Kroz tvoju svetost ispoljava se Boija snaga. Kroz tvoju svetost Boija snaga postaje dostupna. A ne postoji nita to Boija snaga ne moe uiniti. Prema tome, tvoja svetost moe ukloniti sav bol, moe zavriti sa svom tugom, moe reiti sve probleme. Ona to moe uiniti povezana s tobom i sa bilo kim drugim. Ona je ista u svojoj snazi da pomogne bilo kome zato to je ona jednaka i u svojoj snazi da spase bilo koga. Ako si ti svet, tako isto je sveto sve to je Bog stvorio. Ti si svet zato to su i sve stvari koje je On stvorio svete. A sve su stvari svete koje je On stvorio, zato to si i ti svet. U dananjim emo vebama primeniti snagu tvoje svetosti na sve probleme, tekoe ili patnju u bilo kom obliku, za koje misli da postoje, u tebi ili nekom drugom. Neemo praviti razlike, zato to razlike i nema. Dananje vebe se sastoje od etiri perioda od kojih svaki treba da traje punih pet minuta. Tokom vebi ponavljaj dananju ideju, zatvori oi i onda pretrauj polje svoje svesti, kako bi pronaao bilo koje oseanje gubitka ili nesree bilo koje vrste, onako kako ih ti vidi. Pokuaj da to manje razlikuje situaciju koja je za tebe teka i drugu koja je teka za nekog drugog. Posebno identifikuj situaciju, a takodje i imenuj osobu o kojoj je re. Koristi ovaj oblik prilikom primene dananje ideje: U SITUACIJI KOJA SADRI..........U KOJOJ SEBE VIDIM NEMA NIEGA TO MOJA SVETOST NE MOE UINITI. U SITUACIJI KOJA SADRI..........U KOJOJ..........VIDI SEBE, NEMA NIEGA TO MOJA SVETOST NE BI MOGLA UINITI. Povremeno moe poeleti da varira tu proceduru i da doda neke svoje relevantne misli. Moe poeleti, na primer, da ukljui ovakve misli: NEMA NIEGA TO MOJA SVETOST NE MOE UINITI ZATO TO U NJOJ LEI BOIJA SNAGA. Ukljui bilo koju varijaciju koja ti se dopada, ali zadri se na tome da vebe budu usredsredjene na temu Nema niega to moja svetost ne moe uiniti. Svrha dananjih vebi jeste da ponu usadjivati u tebe oseaj da ti gospodari svim stvarima zbog onoga to zaista jesi. U eim kraim vebama primeni ideju u njenoj originalnoj formi, ukoliko se ne pojavi ili ti ne padne na pamet neki poseban problem koji se tie tebe ili nekog drugog. U tom sluaju koristi specifiniji oblik prilikom primene dananje ideje na navedeni problem. 39. LEKCIJA MOJA SVETOST JE MOJE SPASENJE. Ako je oseanje krivice pakao, ta je njegova suprotnost? Slino tekstu za koji je napisana ova radna knjiga, misli koriene za vebe su vrlo jednostavne, vrlo jasne i potpuno nedvosmislene. Nas ne zanimaju intelektualne majstorije niti logike igrarije.Mi se bavimo samo onim to je sasvim oigledno, a to je bilo previdjeno u oblacima sloenosti u kojima ti misli da misli. Ako je oseanje krivice pakao, ta mu je suprotno? To nije teko odgovoriti, sigurno. Kolebanje koje moe osetiti odgovarajui na ovo pitanje nema svoju osnovu u nejasnoi pitanja. Ali da li ti zaista veruje da je oseanje krivice pakao? Ako veruje, odmah e uvideti kako je tekst direktan i jednostavan. I nee ti uopte trebati radna knjiga. Nikome ne treba vebanje da bi dobio ono to je ve njegovo. Ve smo rekli da je tvoja svetost spasenje sveta. A ta je sa tvojim vlastitim spasenjem? Ne moe dati ono to sam nema, Spasilac mora biti spaen. Kako e inae poduavati spasenje? Dananje vebe primenie na sebe,

72 prepoznajui da je tvoje vlastito spasenje kljuno za spasenje sveta. Dok bude primenjivao vebe na svoj svet, itav svet e od toga imati koristi. Tvoja svetost je odgovor na svako pitanje koje je ikada postavljeno, ili e sada biti postavljeno ili e biti u budunosti postavljeno. Tvoja svetost znai kraj oseanja krivice i tako i kraj pakla. Tvoja svetost je spasenje sveta i tebe samog. Kako moe ti, kome pripada tvoja svetost, biti iskljuen od nje? Bog ne poznaje ne-svetost. Zar moe biti da On ne poznaje Svoje Dete? Dananje vebe se sastoje od etiri dua perioda od punih pet minuta, a dobro bi bilo da veba i ee i due. Ako eli da prekorai minimalne zahteve, preporuujem vie kraih, a ne manje duih vebi. A dobro je obavljati i este i due vebe. Vebanje zaponi kao i obino ponavljanjem u sebi dananje ideje, potom, sa zatvorenim oima, podji u potragu za svojim mislima koje ne sadre ljubav, bez obzira u kom se obliku pojavljuju: kao teskoba, strah, bes, depresija, briga, napad, nesigurnost itd. Bilo koji oblik da uzmu, one su bez ljubavi i zato zastraujue. A upravo od njih treba da se spase. Odgovarajue teme za dananje vebe su posebne situacije, dogadjaji ili osobe koje povezuje sa mislima bez ljubavi, bilo koje vrste. Imperativno za tvoje spasenje jeste da ih sve vidi drugaije. A tvoj blagoslov svima njima je ono to e te spasiti i dati ti vidjenje. Polako, bez svesnog izbora i bez nesrazmernog naglaavanja bilo ega posebnog, pretrauj svoje polje svesti lovei svaku misao koja stoji izmedju tebe i tvog spasenja. Dananju ideju primeni na svaku od tih misli na ovaj nain: MOJE MISLI BEZ LJUBAVI O .........DRE ME U PAKLU. MOJA SVETOST JE MOJE SPASENJE. Ove vebe moe olakati ako ih izmea sa nekoliko kratkih intervala u toku kojih e jednostavno polako nekoliko puta ponoviti dananju ideju u sebi. Moda e ti pomoi i ako u sve to ukljui nekoliko kratkih intervala u kojima e se samo opustiti i nee ni o emu misliti. Na poetku je vrlo teko odravati koncentraciju. Bie ti mnogo lake kad ti um postane disciplinovaniji i manje rasejan. U medjuvremenu moe slobodno uvesti razliite oblike vebanja, onako kako ti se dopada. Ipak, ne menjaj samu ideju menjajui nain njene primene. Kakav god nain primene izabrao, ideju treba tako da iskae, tako da je njeno znaenje injenica da je tvoja svetost - tvoje spasenje. Svaku vebu zavri jo jednom ponavljajui ideju u njenom originalnom obliku, dodajui: AKO JE OSEANJE KRIVICE PAKAO, TA JE NJEGOVA SUPROTNOST? U kraim vebama koje treba obavljati tri ili etiri puta na sat, a po mogunosti i vie puta, moe sebi postaviti ovo pitanje, ponoviti dananju ideju, a najbolje bi bilo da uini oboje. Ako ti se javi kakvo iskuenje, u tom sluaju posebno koristan oblik ideje je: MOJA SVETOST JE MOJE SPASENJE OD OVOGA. 40. LEKCIJA JA SAM BLAGOSLOVEN KAO BOIJI SIN (DETE). Danas emo poeti da zahtevamo neke od sretnih stvari na koje imamo pravo, s obzirom na to to zaista jesmo. Danas nam ne trebaju duga vebanja, ve su nam neophodne vrlo kratke i este vebe. Najvolje bi bilo da ih obavlja svakih 10 minuta. Preporuujem ti da pokua sa ovakvim rasporedom i da ga se dri kad god je to mogue. Ako zaboravi, ponovo pokuaj. Ako dodje do duih prekida, ponovo pokuaj. Kad god se seti, ponovo pokuaj. Nema potrebe da zatvara oi tokom vebanja, iako e ti verovatno koristiti ako to uini. Moda ti ipak, tokom dana, u velikom broju situacija nee biti mogue da zatvara oi. Nemoj zbog toga da proputa vebe. Ako zaista eli obavljati vebe, moe to initi sasvim dobro pod bilo kakvim okolnostima. Dananje vebe oduzimaju malo vremena i nisu naporne. Ponavljaj dananju ideju. Potom dodaj nekoliko atributa koje povezuje sa Boijim Sinom i primeni ih na sebe. Jedna veba se , na primer, moe sastojati od sledeeg: JA SAM BLAGOSLOVEN KAO BOIJI SIN. JA SAM SRETAN I SMIREN. JA VOLIM I JA SAM ZADOVOLJAN.

73 Druga moe imati ovakav oblik: JA SAM BLAGOSLOVEN KAO BOIJI SIN. JA SAM MIRAN, SPOKOJAN, SIGURAN I SAMOSVESTAN. Ako ima na raspolaganju samo kratko vreme, bie dovoljno da samo sebi kae da si blagosloven kao Boiji Sin. 41. LEKCIJA GDE GOD DA IDEM, BOG JE SA MNOM. Dananja ideja e moda potpuno savladati oseanje usamljenosti i naputenosti koje proizilazi iz doivljavanja sebe kao odvojenog bia. Depresija je neizbena posledica oseanja izdvojenosti. A to su i strepnja, briga, duboko oseanje bespomonosti, beda, patnja i intenzivni strah od gubitka. Oni koji se oseaju izdvojenim iznali su mnoge naine leenja za ono to veruju da su bolesti sveta. Ali oni nisu uinili jednu stvar, a to je: staviti u pitanje samu realnost problema. Posledice ovog problema ne mogu se leiti zato to i sam problem nije realan. Dananja ideja ima snagu da dokraji zauvek svu ovu ludoriju. A to jeste ludorija, uprkos ozbiljnih i traginih oblika koje ona moe preuzeti. Sve ono to je duboko u tebi je savreno, spremno da zrai kroz tebe napolje u svet. Ono e da izlei svu tugu i bol i strah i oseanje gubitka zato to e izleiti um koji misli da su ove stvari realne i koji stradava zbog svoje lojalnosti tim stvarima. Nikada ne moe biti lien svoje savrene svetosti zato to njen Izvor ide sa tobom gde god da ti ide. Ne moe nikada patiti zato to Izvor sve radosti ide sa tobom gde god i ti ide. Ne moe nikada biti usamljen zato to Izvor sveukupnog ivota ide sa tobom, gde god da ti ide. Nita ne moe unititi tvoj duevni mir zato to Bog ide gde god ti ide. Ja shvatam da ti u ovo ne veruje. Kako bi i mogao kad je istina sakrivena duboko u tebi, ispod tekih oblaka ludih misli, gustih i zamraujuih, a koje ipak predstavljaju sve ono to ti vidi. Danas emo uiniti svoj prvi pravi pokuaj da prodjemo kroz taj tamni i teki oblak i da izadjemo u svetlost koja je s druge strane. Danas emo imati samo jednu dugu vebu. Izjutra, po mogunosti odmah posle budjenja, mirno sedi sa zatvorenim oima tri do pet minuta. Na poetku vrlo polako ponovi dananju ideju. Ne naprei se da misli o bilo emu. Umesto toga, pokuaj da dodje do oseanja da usmerava panju prema svojoj unutranjosti, mimo svih beskorisnih misli o svetu. Pokuaj da vrlo duboko udje u svoj vlastiti um, uvajui ga od bilo kakvih misli koje bi ti mogle skrenuti panju. Povremeno moe ponoviti ideju ukoliko smatra da ti to pomae. Ali, pre svega, pokuaj da potone dole i unutar sebe, daleko od sveta i od svih glupih misli o svetu. Ti zapravo pokuava da prodje mimo svih tih stvari. Pokuava da napusti spoljanji privid, lani izgled sveta i da dodje do istinske realnosti. Sasvim je mogue dosegnuti do Boga. U stvari, je to vrlo lako, zato to je to najprirodnija stvar na svetu. Moe zapravo rei da je to jedina prirodna stvar na svetu. Put e se otvoriti, samo ako veruje da je to mogue. Ova veba moe dati vrlo iznenadjujue rezultate ak i pri prvom pokuaju, a pre ili kasnije uvek je uspena. U kasnijim vebama detaljnije emo se pozabaviti ovom vrstom praktinog rada. Ova veba nikada ne moe potpuno promaiti, a moguan je i trenutni uspeh. Tokom celog dana esto se koristi ovom idejom, ponavljajui je vrlo polako, s preporukom da oi budu zatvorene. Misli o onome to govori, ta tvoje rei znae. Koncentrii se na svetost koju ove rei podrazumevaju u vezi sa tobom, o svojim partnerima koji ne poznaju neuspeh, o potpunoj zatiti koja te okruuje. Zaista sebi moe dozvoliti smeh na raun zastraujuih misli, pamtei da Bog ide sa tobom gde god i ti ide.

74 42. LEKCIJA BOG JE MOJA SNAGA. VIDjENJE JE NJEGOV DAR. Dananja ideja kombinuje dve vrlo snane misli i one su obe vrlo vane. Ona takodje razlae uzrono-posledini odnos koji objanjava zato ne moe omanuti u svojim naporima da postigne cilj kome tei ovaj kurs. Ti e videti, zato to je to Boija volja. Njegova je sila ta, a ne tvoja, koja ti daje snagu. A Njegov je dar, pre nego tvoj vlastiti, koji ti nudi vidjenje. Bog je zaista tvoja snaga i ono to On daje istinski je dato. To znai da ti taj dar moe primiti u bilo koje vreme i bilo gde, bilo gde da si i u bilo kakvim okolnostima da se nadje. Tvoj prolaz kroz vreme i prostor nije sluajan. Ti ne moe, a da ne bude na pravom mestu u pravo vreme. Takva je Boija snaga. Takvi su Njegovi darovi. Danas emo imati dve 3-5 minutne vebe. Prva treba da se odmah obavi posle budjenja, a druga neposredno pre odlaska na spavanje. Ipak je bolje da saeka dok ne uspe biti sam i mirno sedeti, u vreme kad se osea spremnim, nego da se brine previe o samom vremenu vebanja. Vebe zaponi polaganim ponavljanjem dananje ideje, sa otvorenim oima, gledajui oko sebe. Potom zatvori oi i opet ponovi ideju, sporije nego prvi put. Posle toga, nastoj da ne misli ni o emu drugom izuzev o mislima koje ti se javljaju u odnosu na dananju ideju. Npr. moe ovako misliti: VIDjENJE MORA DA JE MOGUE. BOG ISTINSKI DAJE. ili BOIJI DAROVI MENI, MORAJU BITI MOJI ZATO TO MI IH JE ON DAO. Pogodna je svaka misao koja je jasno povezana sa dananjom idejom. U stvari, moda e biti i iznenadjen koliinom razumevanja u vezi sa ovim kursom, koje neke od tvojih ideja sadre. Neka sve one dolaze bez cenzure, ako ne ustanovi da ti je um zalutao i da si dozvolio da ti u polje svesti upadnu misli koje nemaju veze sa vebom. Moe doi i do take gde ti izgleda da ti nikakve misli ne padaju na pamet. Ako do ovoga dodje, otvori oi i ponovi dananju ideju jo jednom, polako gledajui oko sebe. Potom zatvori oi, ponovi jo jednom ideju, a onda nastavi potragu za mislima koje su u vezi sa dananjom idejom, a koje bi ti se javile u polju svesti. Ipak, zapamti, za dananje vebe nije potrebno da aktivno trai odgovarajue misli. Jednostavno nastoja da stane u stranu i dozvoli mislima da dodju. Ako ti se ovo ini tekim, bolje je da vreme predvidjeno za vebu utroi na ponavljanje ideje i to naizmenino otvarajui i zatvarajui oi, nego da se napree da pronadje odgovarajue misli. Broj kratkih vebi, koje bi danas bile korisne, nije ogranien. Dananja ideja je prvi korak u sakupljanju misli i u tvom poduavanju da ti zapravo prouava jedinstveni misaoni sistem u kome nita to je potrebno ne nedostaje, a u njega nita nije ukljueno to je protivreno ili nebitno. to ee ponovi dananju ideju, to e ee samog sebe podsetiti da je za tebe vaan cilj ovog kursa i da to ti ne zaboravlja. 43. LEKCIJA BOG JE MOJ IZVOR. JA NE MOGU VIDETI ODVOJENO OD NJEGA. Opaanje nije Boiji atribut. Njegova oblast je oblast znanja. Uprkos tome, On je stvorio Svetog Duha kao posrednika izmedju opaanja i znanja. Bez ove povezanosti sa Bogom, opaanje bi zauvek u tvom umu zamenilo znanje. Uz ovu vezu sa Bogom, opaanje e se tako izmeniti i proistiti da e voditi do znanja. To je funkcija Svetog Duha, onako kako je On vidi.Zato to i jeste Njegova istinska funkcija. U Bogu ti ne moe videti. Opaanje (percepcija) nema nikakve funkcije u Bogu, i zapravo i ne postoji. Uprkos tome, u spasenju, koje znai uklanjanje neega to zapravo istinski nije nikad ni postojalo, opaanje ima izuzetno znaajnu svrhu. Boiji Sin je stvorio opaanje sa ciljem koji nije svet. To isto opaanje mora postati sredstvo za obnovu njegove svetosti u svesnosti tog istog Boijeg Sina (tebe). Opaanje nema samo po sebi nikakvog znaenja. Sveti Duh, uprkos tome, daje mu znaenje koje je vrlo blisko Boijem. Izleeno opaanje postaje sredstvo pomou koga Boije Dete oprata svom bratu, a time i samom sebi. Ti ne moe videti odvojeno od Boga zato to ne moe ni postojati

75 odvojeno od Boga. to god da radi, ti to radi u Njemu, zato to, ta god da misli, ti misli Njegovim Umom. Ako je vidjenje realno, a ono je realno u meri u kojoj deli cilj Svetog Duha, tada ni ti ne moe videti odvojeno od Boga. Danas je potrebno tri puta vebati po pet minuta. Prva veba treba da se obavi to ranije, a druga to kasnije tokom dana. Trea moe da se obavi u vreme koje najvie odgovara i kad to okolnosti i vlastita spremnost dozvole. U poetku vebe ponovi dananju ideju u sebi sa otvorenim oima. Tada pogledaj oko sebe za kratko i specifino primeni ideju na ono to vidi. Za ovu fazu vebe dovoljno je etiri ili pet predmeta. Na primer, moe rei: BOG JE MOJ IZVOR. JA NE MOGU VIDETI OVAJ STO ODVOJENO OD NJEGA. BOG JE MOJ IZVOR. JA NE MOGU VIDETI OVU SLIKU ODVOJENO OD NJEGA. Iako ovaj deo vebe treba da bude relativno kratak, predmete za ovu fazu vebe uzimaj bez svesnog izbora, bez svesnog ukljuivanja ili iskljuivanja. U drugoj i duoj fazi vebe zatvori oi, ponovi dananju ideju ponovo, pusti da ti se jave bilo kakve relevantne misli i onda ih prikljui dananjoj ideji, na svoj vlastiti, lini nain. Na primer, misli kao to su: JA VIDIM OIMA OPRATANJA. JA VIDIM SVET KAO BLAGOSLOVEN. SVET MI MOE POKAZATI MENE SAMOGA. VIDIM SVOJE VLASTITE MISLI, KOJE SU SLINE BOIJIM. Ovoj vebi odgovara bilo koja misao koja je manje ili vie direktno povezana sa dananjom idejom. Nije neophodno da te misli budu oito povezane sa dananjom idejom, ali ne treba da budu ni u suprotnosti s njom. Ako uhvati svoj um da luta, ako postane svestan misli koje su u jasnom neskladu s dananjom idejom ili ako ne moe da misli ni o emu, otvori oi, ponovi prvu fazu vebe i onda pokuaj ponovo drugu fazu. Nemoj dozvoliti da utroi due vreme na misli koje nemaju veze sa dananjom idejom. Da bi to spreio, to ee se vrati na prvu fazu vebe. Tokom kraih vebi u primeni dananje ideje, oblik tih vebi moe varirati u skladu sa okolnostima i situacijama u kojima se moe nai tokom dana. Npr. kad si s nekom osobom, nastoj da zapamti i da mu tiho kae: BOG JE MOJ IZVOR. JA TE NE MOGU VIDETI ODVOJENO OD NJEGA. Ovaj se oblik moe primeniti kako na strance, tako i na one koje smatra sebi bliskim. U stvari, nastoj da uopte ne pravi ovakve razlike. Dananju ideju treba primeniti tokom dana na razne situacije i dogadjaje koji se mogu desiti, posebno na one za koje ti se ini da te na bilo koji nain dovode u nepriliku. U tu svrhu primeni ideju u ovom obliku: BOG JE MOJ IZVOR. JA OVO NE MOGU VIDETI ODVOJENO OD NJEGA. Ako ti se za vreme vebi u svesti ne javi nikakva posebna tema, onda samo ponovi ideju u njenoj prvobitnoj formi. Danas nastoj da ne dozvoli da ti prodje due vremena, a da ne dri na umu dananju ideju i da na taj nain pamti svoju funkciju. 44. LEKCIJA BOG JE SVETLOST U KOJOJ JA VIDIM. Danas nastavljamo jueranju ideju, dodajui joj jo jednu dimenziju. Ti ne moe videti u tami, a ne moe ni stvoriti svetlost. Ti moe stvoriti tamu i onda misliti da u njoj vidi, ali svetlost odraava ivot i zato je jedan vid stvaranja. Stvaranje i tama ne mogu uporedo postojati, ali svetlost i ivot moraju ii zajedno, poto su samo razliiti vidovi stvaranja. Da bi video, mora prepoznati da je svetlost unutra, a ne spolja. Ti ne vidi nita izvan sebe, niti je pribor za gledanje izvan tebe. Bitan deo ovog pribora je svetlost koja omoguava vidjenje. Ta je svetlost uvek sa tobom, omoguavajui ti vidjenje u svim okolnostima. Danas pokuavamo da dosegnemo tu svetlost. Da bi smo to postigli koristiemo oblik vebe koju smo ranije preporuili i koji emo sve vie upotrebljavati. Ovaj oblik vebanja posebno je teak za nedisciplinovani um i predstavlja veliki cilj treninga uma. On zahteva upravo ono to nedostaje neuvebanom umu. Uprkos tome, ovaj oblik vebanja mora se uspeno obaviti ako eli zaista da vidi. Danas vebaj najmanje tri puta, a svaka veba treba da traje tri do pet minuta. Toplo preporuujem i due vebanje, ali samo u sluaju da ti vreme leti s minimalnim ili nikakvim oseajem napetosti. Oblik vebe koji koristimo danas je najprirodniji i najlaki za izvebani um. I

76 obrnuto, on isto toliko izgleda neprirodan i teak neuvebanom umu. Tvoj um nije vie potpuno neuveban. Ti si potpuno spreman da naui oblik vebanja koji emo danas koristiti, ali e moda naii i na jak otpor. Razlog za to je vrlo jednostavan. Dok na ovakav nain veba, ti iza sebe ostavlja sve u ta sada veruje, a takodje i sve misli koje si proizveo. Pravo govorei, to je oslobodjenje iz pakla. A gledano kroz oi ega, to je gubitak identiteta i pad, silazak u pakao. Ako se moe, bar za tren, distancirati od ega, nee ti biti teko da prepozna da su njegovo protivljenje i strahovi besmisleni. Moda e ti pomoi ako, s vremena na vreme, sebe podseti da dosezanje svetlosti znai izbei od tame, bez obzira to veruje u suprotno. Bog je svetlost u kojoj ti vidi. Ti pokuava da Ga dosegne. Zaponi vebu ponavljanjem dananje ideje sa otvorenim oima, a onda ih zatvori, ponavljajui ideju jo nekoliko puta. Potom pokuaj da potone u svoj vlastiti um, izbegavajui bilo koju vrstu meanja ili upada blago tonui mimo njih. Tvoj se um ne moe zaustaviti u tom meanju i upadanju ukoliko ti sam ne odlui da ga zaustavi. To znai samo dozvoljavanje da se stvari odvijaju na prirodan nain. Pokuaj da posmatra svoje misli koje su u prolazu, a da se ne umea medju njih, a onda blago sklizni mimo njih. Nikakav poseban pristup ne zastupam u vezi sa ovim oblikom vebanja. Ono to je neophodno jeste oseanje vanosti onoga to radi, neprocenjiva vrednost toga posla za tebe i svesnost da pokuava uiniti neto vrlo sveto. Spasenje je tvoje najsrenije postignue. Ono je takodje i jedino to je znaajno, zato to je ono jedino od ega moe imati stvarne koristi. Ako ti se javi strah u bilo kom obliku, zaustavi se onoliko koliko ti treba da ponovi dananju ideju, drei oi zatvorene. Ako bude radio vebe ispravno, treba da doivi oseaj oputanja, pa ak i oseanje da se pribliava, ako ne i stvarno ulazi, u svetlost. Nastoj da misli o svetlosti, bezoblinoj i bezgraninoj, dok prolazi mimo svojih misli o ovome svetu. I ne zaboravi da te one ne mogu drati za ovaj svet ukoliko im ti sam ne da snagu da to ine. Tokom dana esto ponavljaj ideju, sa otvorenim ili zatvorenim oima, kako ti se bude inilo prikladnijim u datom trenutku. Ali ne zaboravljaj da to ini. Iznad svega, budi odluan da danas ne zaboravi. 45. LEKCIJA BOG JE UM KOJIM JA MISLIM. Dananja ideja sadri u sebi klju za tvoje istinske misli. Te misli nisu ono to ti misli da misli. Upravo onako isto kao to i ono to misli da vidi nema nikakve veze sa stvarnim vidjenjem. Nema nikakve veze izmedju onoga to je zaista realno i onoga to ti misli da je realno. Ni u kom pogledu tvoje stvarne misli ne lie na ono to ti misli da su tvoje stvarne misli. Nita od onoga to ti misli da vidi ni najmanje ne lii na ono to e ti pokazati istinsko vidjenje. Ti misli Boijim Umom. Zato ti i deli svoje misli sa Njim, a tako isto i On deli svoje misli sa tobom. To su iste misli, zato to ih je proizveo isti Um. Deliti znai proizvesti neto slino ili isto. Misli koje misli Boijim Umom ne naputaju te zato to misli ne naputaju svoj Izvor. Zato su i tvoje prave misli u Boijem Umu, kao to si to i ti sam. A one su i u tvom umu isto tako, poto je i On u tvom umu. Kao to si ti sam deo Njegovog Uma, tako su i tvoje istinske misli deo Njegovog Uma. Gde su onda tvoje prave misli? Danas emo pokuati da ih dosegnemo. Moramo ih potraiti u vlastitom umu, zato to je to mesto gde se one nalaze. One moraju jo uvek biti tamo, jer nisu ni mogle napustiti svoj izvor. Ono to je Boiji Um smislio je veno, budui da je deo stvaranja. Danas emo opet vebati tri puta po pet minuta. Vebe e imati isti opti oblik koji smo koristili pri primeni jueranje ideje. Pokuaemo da napustimo nerealno i da traimo realno. Negiraemo svet u korist istine. Neemo dopustiti svetovnim mislima da nas zadravaju. Neemo dozvoliti svetovnim verovanjima da nam kau da je nemogue uiniti ono to Bog eli da uinimo. Umesto toga, nastojaemo da prepoznamo da je mogue samo ono to Bog eli da uradimo. Takodje emo pokuati da shvatimo da ono to zaista elimo uraditi jeste isto ono to i Bog eli da uradimo. Takodje emo pokuati da zapamtimo da ne moemo omanuti u onome to On eli da uinimo. Postoje svi razlozi da se oseamo samouvereni i sigurni da emo danas uspeti.

77 To je Boija Volja. Dananje vebe zaponi ponavljanjem ideje u sebi, sa zatvorenim oima. Potom se za krae vreme pozabavi sa nekoliko vlastitih odgovarajuih misli, drei celo to vreme dananju ideju na umu. Poto si dananjoj ideji dodao etiri-pet svojih vlastitih misli, ponovi opet dananju ideju i blago reci samom sebi: MOJE PRAVE MISLI SU U MOM UMU. ELEO BIH DA IH PRONADjEM. Potom pokuaj da prodje mimo svih nerealnih misli koje prekrivaju istinu u tvom umu i da dosegne veno. Ispod svih besmislenih misli i ludih ideja kojima si pretrpao svoj um nalaze se misli koje si prvobitno mislio zajedno sa Bogom. One su i sada u tvom umu, potpuno nepromenjene. One e uvek biti u tvom umu, upravo onako kako su uvek i bile. Sve to si od onda mislio izmenie se, ali je osnova na kojoj sve to poiva nepromenjiva. Dananje vebe su usmerene prema ovoj osnovi. U toj osnovi tvoj je um pridruen Boijem Umu. Tu su tvoje misli sjedinjene sa Njegovim. Za ovu je vrstu vebanja samo jedna stvar neophodna: pristupi joj kao to bi pristupio jednom oltaru na Nebu posveenom Bogu Ocu i Bogu Sinu. Zato to je to zaista takvo mesto kome pokuava da pridje. Jo uvek verovatno ne moe ni da shvati koliko visoko pokuava da ide. ak i uprkos malom razumevanju koje si do sada stekao, treba da bude u mogunosti da sebe podseti da ovo nije igra za dokone, ve vebanje u svetosti i pokuaj da se dosegne Kraljevstvo Nebesko. U kraim vebama za danas, pokuaj da zapamti koliko je za tebe vano da shvati svetost uma koji misli zajedno sa Bogom. Utroi minut ili dva na ponavljanje ideje tokom dana da bi izrazio potovanje svetosti vlastitog uma. Bar za kratko, odvoji se od svih misli koje nisu vredne Njega iji si domain. I zahvali Mu za misli koje On misli zajedno s tobom. 46. LEKCIJA BOG JE LJUBAV U KOJOJ JA OPRATAM. Bog ne oprata zato to On nije nikada ni prokleo. A pre nego to opratanje postane neophodno mora prethodno postojati prokletstvo. Opratanje je velika potreba ovog sveta, a razlog za to jeste to je ovo svet iluzija. Oni koji oprataju time sebe oslobadjaju od iluzija, dok oni koji se uzdravaju od opratanja sebe vezuju za iluzije. S obzirom, da ti samo sebe zapravo proklinje isto tako ti samo sebi i prata. Uprkos tome da Bog ne oprata, Njegova je Ljubav osnova opratanja. Strah proklinje, a ljubav oprata. Opratanje tako uklanja ono to je strah proizveo i tako vraa um ka svesnosti Boga. Zbog ovog razloga opratanje se zaista moe nazvati spasenjem. To je sredstvo da se odstrani iluzija. Dananje vebe treba izvoditi najmanje tri puta po pet minuta, a poeljno je i da ih se radi i vie puta krae vreme. Kao i obino, vebe zaponi ponavljanjem u sebi dananje ideje. Dok to radi zatvori oi i utroi minut-dva u potrazi po polju svesti za onim osobama kojima nisi oprostio. Nije vano koliko mnogo im nisi oprostio. Ili si im potpuno oprostio ili nisi ni malo. Ako bude dobro radio vebe nee ti biti teko da pronadje itav niz ljudi kojima nisi oprostio. Sigurno pravilo u ovome je da je za ovu vebu odgovarajui subjekt svaki onaj koga ne voli. Svakog od tih ljudi pomeni po imenu i reci: BOG JE LJUBAV U KOJOJ TI OPRATAM, (IME). Svrha prve faze dananjih vebi jeste da te stavi u poloaj da sam sebi oprosti. Poto si dananju ideju primenio na sve one koji su ti pali na pamet, reci samom sebi: BOG JE LJUBAV U KOJOJ JA OPRATAM SAMOM SEBI. Potom ostatak vremena vebe posveti dodavanju slinih ideja kao to su: BOG JE LJUBAV KOJOM VOLIM SAMOG SEBE. BOG JE LJUBAV U KOJOJ SAM BLAGOSLOVEN. Oblik primene dananje ideje moe prilino varirati, ali se ne sme izgubiti iz vida osnovna misao. Npr. JA NE MOGU BITI KRIV ZATO TO SAM BOIJE DETE. MENI JE VE OPROTENO. STRAH NIJE MOGU U UMU KOGA BOG VOLI. NEMA POTREBE ZA NAPADOM ZATO TO MI JE LJUBAV OPROSTILA.

78 Vebu treba zavriti ponavljanjem dananje ideje u njenom prvobitnom obliku. Krae se vebe mogu sastojati od ponavljanja dananje ideje u prvobitnom ili srodnom obliku, kako ti se bude dopalo. Ako ti zatreba, ideju primeni i u specifinijem obliku. A trebae ti u bilo kom vremenu tokom dana kad postane svestan bilo koje svoje negativne reakcije prema bilo kome, bilo da je prisutan ili ne. U tom sluaju datoj osobi reci tiho: BOG JE LJUBAV U KOJOJ TI OPRATAM.

47. LEKCIJA BOG JE SNAGA U KOJU VERUJEM. Ako veruje u svoju vlastitu snagu ima sve razloge da bude zabrinut, pun strepnje i preplaen. ta ti moe predvideti ili kontrolisati? ta je to u tebi na ta moe raunati? ta e ti dati sposobnost da bude svestan svih aspekata bilo kog problema i da ih moe razreiti na takav nain da iz toga proistekne samo dobro? ta je to u tebi to ti moe omoguiti da prepozna pravo reenje i to ti moe garantovati da e se to reenje i izvriti? Ti sam ne moe uiniti ni jednu od tih stvari. Verovati da to moe znai verovati u neto to ne opravdava tu veru i opravdavati strah, teskobu, depresiju, bes i tugu. Ko moe verovati u slabost i oseati se sigurnim? Ko moe verovati u snagu i oseati se slabim? Bog je tvoja bezbednost u svakoj prilici. Njegov Glas govori u Njegovo ime u svim situacijama i u svakom aspektu svih situacija govorei ti precizno ta da uini da bi prizvao Njegovu Snagu i Njegovu Zatitu. Tu nema nikakvih izuzetaka zato to Bog nema izuzetaka. A Glas Koji govori u Njegovo Ime misli isto onako kako i Bog misli. Danas emo pokuati da prodjemo mimo svoje vlastite slabosti i dosegnemo Izvor stvarne snage. Neophodno je vebati etiri puta po pet minuta, a preporuujem ti da radi jo i due i ee. Kao i obino, vebu poni zatvaranjem oiju i ponavljanjem dananje ideje. Potom utroi minut-dva na potragu za situacijama u svom ivotu u koje si uneo strah i svaku od njih odbaci govorei samom sebi: BOG JE SNAGA U KOJU VERUJEM. Sada pokuajte skliznuti pored svih vaih briga vezanih za va oseaj nedoraslosti. Oito je da je svaka situacija koja kod vas uzrokuje nemir i brigu povezana sa oseajem nedoraslosti i nedovoljnosti, u suprotnom vi biste verovali da tu situaciju moete reiti uspeno. To nije drugo nego verovati sebi da ete stei sigurnost. Ali snaga Boga u vama je uspena u svemu. Prepoznavanje svojih vlastitih greaka je obavezan korak u popravljanju greaka, ali teko da e vam pruiti sigurnost koja vam je potrebna i na koju ste predodredjeni. Vi morate takodje stei svest da je sigurnost u vau snagu u potpunosti opravdana u svakom pogledu i u svakoj situaciji. U kasnijem delu vebe, pokuajte dosegnuti dole u vaem umu mesto istinske sigurnosti. Prepoznaete to mesto po oseaju dubokog mira, obino nakratko. Pustite sve misli da bukaju i stvaraju mehurie na povrini vaeg uma i dostignite dole i ispod njih KRALJEVSTVO NEBESKO. To je mesto u vama gde je savreni mir. To je mesto u vama gde nita nije nemogue. To je mesto u vama gde snaga Boga prebiva. U toku dana ponavljajte ideju to ee. Koristite je kao odgovor na svaku uznemirenost. Zapamtite da je mir vae pravo, zato to ste svoju veru stavili na snagu Boga.

79 48. LEKCIJA NEMA NIEGA EGA SE TREBA PLAITI. Dananja ideja jednostavno iskazuje jednu injenicu. To nije injenica za one koji veruju u iluzije, ali iluzije nisu injenice. Uistinu, nema niega ega se treba bojati. Vrlo je lako to prepoznati. Ali to vrlo teko prepoznaju oni koji ele da iluzije budu istinite. Dananje e vebe biti vrlo kratke, vrlo jednostavne i vrlo este. Jednostavno to ee ponavljaj dananju ideju. Moe je koristiti otvorenih oiju u bilo koje vreme i u bilo kojoj situaciji. Ipak posebno preporuujem da utroi oko jednog minuta, kad god je to mogue, i da zatvorenih oiju nekoliko puta polako ponovi ideju u sebi. Posebno je vano da odmah koristi ideju ako bi ti ita poremetilo duevni mir. Prisustvo straha siguran je znak da veruje u svoju vlastitu snagu. Svesnost injenice da nema niega ega bi se trebalo plaiti pokazuje da negde u tvom umu, postoji mesto na kome pamti Boga. Dozvoli da Njegova Snaga preuzme mesto tvoje slabosti. U trenutku kada bude voljan da to uini zaista nee biti niega ega bi se trebalo plaiti. 49. LEKCIJA BOIJI MI GLAS GOVORI TOKOM CELOG DANA. Sasvim je mogue sluati Boiji Glas tokom celog dana bez prekidanja svojih redovnih aktivnosti na bilo koji nain. Deo tvog uma u kome prebiva istina stalno komunicira sa Bogom, bio ti toga svestan ili ne. Drugi deo tvog uma funkcionie u svetu i pokorava se svetovnim zakonima. Taj deo tvog uma stalno je rasejan, dezorganizovan i vrlo nesiguran. Deo tvog uma koji slua Boiji Glas smiren je, uvek nepomian i potpuno siguran. Taj deo je, u stvari, i jedini koji zaista postoji. Drugi deo je divlja iluzija, mahnit i izvan sebe, ali ne sadri u sebi bilo kakvu realnost. Danas pokuaj da ne slua taj deo. Pokuaj da se poistoveti sa onim delom svog uma u kome vlada duboki mir zauvek. Pokuaj da uje poziv Boijeg Glasa koji te ljubazno zove i koji te podsea da tvoj Tvorac nije zaboravio Svog Sina. Danas e nam trebati najmanje etiri vebe po pet minuta, a ako je mogue i vie. Pokuaemo stvarno da ujemo Boiji Glas koji te podsea na Sebe i na tvoje Pravo Ja. Ovim najsretnijim i najsvetijim mislima prii emo s poverenjem, znajui da inei to sjedinjujemo svoju volju s Boijom Voljom. On eli od tebe da uje Njegov Glas. On ti Ga daje da bi Ga ti uo. Sluaj u dubokoj tiini. Budi vrlo smiren i otvori svoj um. Prodji mimo svih razuzdanih vriskova i bolesnih fantazija koji prekrivaju tvoje istinske misli i koji zamrauju tvoju venu vezu s Bogom. Zaroni duboko u mir koji te oekuje s one strane mahnitih, bunih misli i pogleda i zvukova ovog ludog sveta. Ti ne ivi u njemu. Mi pokuavamo da dosegnemo tvoj stvarni dom. Pokuavamo dosei mesto u kome si zaista dobrodoao. Pokuavamo da dosegnemo Boga. Ne zaboravi da vrlo esto ponavlja dananju ideju. Kad god je to potrebno, ini to otvorenih oiju, ali ih zatvori kad god je to mogue. Gde god moe sedi mirno i ponavljaj dananju ideju, zatvarajui oi prema svetu, shvatajui da poziva Boiji Glas da ti govori. 50. LEKCIJA MENE PODRAVA BOIJA LJUBAV. Ovo je odgovor na svaki problem s kojim e se susresti, danas i sutra i tokom svog vremena. U ovom svetu, ti veruje da te podrava sve osim Boga. Ti veruje u najtrivijalnije i lude simbole: novac, tablete, zatitna odela, uticaj, presti, dopadanje drugim ljudima, poznavanje pravih ljudi i beskrajnu listu oblika nitavila koje obdaruje magijskim snagama. Sve su ove stvari tvoje zamene za Boiju Ljubav. Sve se

80 ove stvari potuju da bi se osiguralo poistoveivanje sa telom. One su pesme i pohvala egu. Ne veruj u ono to je bezvredno. To te nee odravati. Samo te Boija Ljubav moe zatititi u svim okolnostima. Ona e te izdii iznad svakog iskuenja i podii visoko iznad svih opaenih opasnosti ovoga sveta u klimu savrenog mira i bezbednosti. Ona e te preneti u stanje svesti koje nita ne moe ugroziti, koje nita ne moe uznemiriti i gde nita ne moe da se naturi venom miru Boijeg Deteta. Ne veruj iluzijama. One e te ostaviti na cedilu. Svu svoju veru pokloni Boijoj Ljubavi unutar samog sebe - venoj, nepromenljivoj, koja ne moe omanuti. Ovo je odgovor na sve s im se danas susree. Kroz Boiju Ljubav u sebi moe razreiti sve to ti se ini tekim i to bez napora i samouvereno. Dananju ideju esto puta iskai samom sebi tokom dana. Ova je ideja deklaracija osloboenja od verovanja u idole. To je tvoje vlastito priznanje istine o samom sebi. Dvaput dnevno, po deset minuta, ujutru i uvee, dozvoli dananjoj ideji da zaroni duboko u tvoju svest. Ponavljaj je, misli o njoj, dozvoli slinim mislima da ti se jave i da ti pomognu da prepozna istinu dananje ideje. Dozvoli miru da te prekrije slino zatitnom pokrivau i osiguranju. Ne dozvoli glupim i dokonim idejama da ti udju u polje svesti i da poremete sveti um Boijeg Deteta. Takvo je Kraljevstvo Nebesko. Takvo je mesto za odmor gde te je tvoj Otac zauvek smestio.

81

I PREGLED Poev od danas imaemo seriju perioda pregleda. Svaki od tih pregleda pokrie pet ideja koje su ve predstavljene, poinjui sa prvom i zavravajui sa pedesetom. Posle svake ideje bie nekoliko kratkih komentara koje treba da razmotri u svom pregledu. Tokom praktinog rada, vebe treba ovako obavljati: Dan zaponi itanjem pet ideja ukljuujui i komentare. Potom, ne treba se drati nikakvog posebnog reda prilikom razmatranja ovih ideja, iako svaku od njih treba najmanje jedanput praktikovati. Posveti dva minuta ili vie svakom periodu praktikovanja, mislei o datoj ideji i komentarima iza nje, poto si prvo proitao ideju. ini to to ee tokom dana. Ako ti se neka od pet ideja dopada vie od drugih, koncentrii se na nju. Na zavretku dana, jo jednom ih sve ponovo rezimiraj. Nije neophodno doslovno ili temeljno obraditi tokom vebanja komentare koji slede ideje. Umesto toga, pokuaj da naglasi glavnu poentu i misli o njoj kao delu tvog pregleda ideje na koju se ta poenta odnosi. Poto si proitao ideju i odgovarajue komentare, vebe treba raditi sa zatvorenim oima i kada si sam, i po mogunosti na tihom mestu. Ovo naglaavam za obavljanje vebi u tvom stadijumu uenja. Bie potrebno, pak, da se naui da ne zahteva nikakav poseban ambijent u kome bi primenio ono to si nauio. Ono to naui najvie e ti trebati u situacijama koje izgledaju uznemirujue pre nego u onim koje ti se ve ine mirne i tihe. Svrha tvog uenja jeste da ti omogui da svoju smirenost nosi sa sobom i da lei patnju i nemir. A to ne moe postii izbegavanjem ovakvih situacija i traenjem nekog izolovanog sklonita za sebe. Ti e tek nauiti da je mir deo tebe i da taj mir zahteva samo to da si prisutan na licu mesta i da svojim mirom okrui situaciju u kojoj se nalazi. I na kraju e nauiti da nema granica tvom prisustvu, tako da je tvoj mir svugde, isto kao to si i ti svugde. U tekstu koji sledi primetie da, u cilju rezimiranja, neke od dnevnih ideja nisu date u njihovoj prvobitnoj formi. Upotrebi ih kako su ovde date. Nije neophodno da se vraa na prvobitne iskaze, niti da ideje primenjuje kako sam onda preporuio. Sada naglaavamo odnos izmedju prvih pedeset ideja koje smo obradili i povezanost i skladnost misaonog sistema prema kome te vode ove ideje.

82 51. LEKCIJA Dananji pregled obradjuje sledee ideje: 1. NITA TO VIDIM NE ZNAI NITA Razlog za ovo jeste da ja zapravo nita i ne vidim, a nita i nema nikakvog znaenja. Neophodno je da ja to prepoznam, tako da mogu uiti da vidim. Ono to sada vidim zauzima mesto pravom vidjenju. To to sada vidim moram pustiti da ode shvatajui da takvo vidjenje nema nikakvog znaenja, kako bi ga moglo zameniti istinsko vidjenje. 2. SVEMU TO VIDIM DAO SAM ZNAENJE KOJE ONO IMA ZA MENE Ja prosudjujem sve u ta gledam i vidim to i samo to to sam prosudio. To nije vidjenje. To je samo iluzija realnosti zato to je moje prosudjivanje potpuno odvojeno od realnosti. Ja hou da prepoznam nedostatak vrednosti mog prosudjivanja, zato to elim da istinski vidim. Moja su me prosudjivanja povredila i ja ne elim da vidim u skladu sa njima. 3. JA NE RAZUMEM ONO TO VIDIM Kako mogu razumeti ono to vidim kad sam ga pogreno procenio? Ono to vidim je projekcija mojih vlastitih misaonih greaka. Ja ne razumem ono to vidim zato to to i nije razumljivo. Nema nikakvog smisla ni pokuati da se to razume. Ali postoji svaki razlog da se to pusti da ode, kako bi se dobio prostor za ono to se moe videti, razumeti i voleti. Ja mogu razumeti ono to sada vidim jednostavno tako to u biti voljan da to i uinim. Zar to nije bolji izbor od onoga koga sam ranije napravio? 4. OVE MISLI NE ZNAE NITA One misli kojih sam svestan ne znae nita zato to pokuavam da mislim bez Boga. Ono to zovem svojim mislima nisu zapravo moje prave misli. Moje istinske misli su one koje mislim zajedno s Bogom. Njih nisam svestan zato to sam proizveo svoje misli koje su zauzele njihovo mesto. Ja sam voljan da priznam da moje misli ne znae nita i da ih pustim da odu. Izabrao sam da ih zamenim onim mislima koje su te moje line misli nameravale da zamene. Te moje line misli su beznaajne, ali svo stvaranje lei u mislima koje mislim zajedno sa Bogom. 5. NIKAD NISAM UZNEMIREN ZBOG RAZLOGA ZBOG KOGA MISLIM DA JESAM Nikad nisam uznemiren zbog razloga zbog koga mislim da jesam zato to stalno pokuavam da opravdam svoje misli. Stalno nastojim da uinim istinitim svoje misli. Od svih stvari napravio sam svoje neprijatelje, tako da je moj bes opravdan i da su moji napadi osnovani. Ne shvatam koliko sam samo zloupotrebio sve to vidim pripisujui mu ulogu neprijatelja. To inim da bih odbranio misaoni sistem koji me povredjuje i koga vie ne elim. Hou da taj misaoni sistem ode od mene. 52. LEKCIJA Dananji pregled obradjuje ove ideje: 6. JA SAM UZNEMIREN ZATO TO VIDIM ONO EGA NEMA Realnost nikada nije zastraujua. Nemogue je da me ona uznemiri. Realnost donosi samo savreni mir. Kad se uznemirim to se uvek deava zato to realnost zamenjujem iluzijama koje sam sam proizveo. Iluzije su uznemiravajue zato to sam im ja sam dao realnost i tako istinsku realnost smatram iluzijom. Moja vlastita zbrka ni na koji nain ne deluje na bilo ta od onoga to je Bog stvorio. Ja se uvek uznemiravam ni zbog ega.

83 7. JA VIDIM SAMO PROLOST Gledajui oko sebe, ja proklinjem svet koji gledam. I to ja zovem vidjenjem. Ja se drim prolosti nasuprot svemu i svakom i od svega pravei svoje neprijatelje. Kad oprostim samom sebi i kad se setim ko sam ja, onda u blagosloviti sve i svakoga koga budem video. Tada nee biti prolosti, pa tako ni neprijatelja. I na sve u gledati s ljubavlju to nisam uspeo da uinim ranije. 8. MOJ UM JE PREOKUPIRAN MISLIMA O PROLOSTI Ja vidim samo svoje misli, a moj um je preokupiran prolou. ta, onda, ja mogu da vidim onakvim kakvo zaista i jeste? Treba da se podsetim da ja gledam na prolost da bih spreio sadanjost da se pojavi u mom umu. Treba da shvatim da ja u stvari pokuavam iskoristiti vreme protiv Boga. Treba da nauim da se odreknem prolosti, shvatajui da se, inei to, zapravo niega ne odriem. 9. NITA NE VIDIM ONAKVIM KAKVO JE ONO ZAISTA SADA Nita ne vidim onakvim kakvo je ono zaista sada, zapravo se moe rei da ja stvarno nita i ne vidim. Ja mogu videti samo ono to sada postoji. Izbor se ne sastoji u tome da li u videti prolost ili sadanjost. Izbor se sastoji u tome, i samo u tome, da li u uopte videti ili neu. Ono to sam izabrao da vidim kotalo me je istinskog vidjenja. Sad u ponovo birati, kako bih mogao zaista videti. 10. MOJE MISLI NE ZNAE NITA Ja nemam svojih privatnih misli. A ipak su samo privatne misli one kojih sam svestan. ta te misli znae? One i ne postoje, pa tako i ne znae nita. Uprkos tome, moj um je deo stvaranja, pa tako i deo svog Stvoritelja. Zar ne bih radije svoje miljenje pridruio miljenju kosmosa nego da zamraujem sve to je zaista moje, svojim alosnim i beznaajnim privatnim mislima? 53. LEKCIJA 11. MOJE BEZNAAJNE MISLI POKAZUJU MI BEZNAAJAN SVET Poto misli kojih sam svestan ne znae nita, tako i svet koji ih odslikava takodje ne moe imati nikakvog znaenja. Ono to proizvodi ovaj svet je ludo, a ludo je i ono to sam taj svet proizvodi. Stvarnost nije luda, a ja imam i realne misli, a isto tako i lude misli. Zato ja mogu videti realni svet samo ako se obratim svojim pravim mislima da mi budu vodi u vidjenju.

12. JA SAM UZNEMIREN ZATO TO VIDIM BEZNAAJAN SVET Lude misli uznemiravaju. One proizvode svet u kome nigde nema reda. Samo zbrka vlada svetom koji predstavlja zbrkano miljenje. A haos nema zakona. Ja ne mogu iveti u miru u takvom svetu. Zahvalan sam to taj svet nije realan i to ga uopte ne trebam videti, ukoliko nisam reio da mu pridam neku vrednost. A ja ne pridajem vrednost neemu to je potpuno ludo i to nema nikakvog znaaja. 13. BEZNAAJAN SVET RADjA STRAH Ono to je potpuno ludo radja strah, to je potpuno razumljivo. To ludo nam ne daje nikakve osnove da u njega verujemo. Ni u ta to je ludo ne moemo se pouzdati. Ono ne sadri nikakvu bezbednost ni bilo kakvu nadu. Ali takav svet nije realan. Ja sam mu pridao iluziju realnosti i stradao sam zbog verovanja u takav svet. Sada odluujem da mu uskratim to verovanje i da poverujem u realnost. Takvom odlukom u izbei sve efekte sveta straha zato to primam na znanje da takav svet zapravo i ne postoji. 14. BOG NIJE STVORIO SVET BEZ ZNAAJA

84 Kako svet bez znaenja moe postojati ako ga Bog nije stvorio? Bog je Izvor svog znaenja i svega to je stvarno u Njegovom Umu. A to je takodje i u mom umu, zato to ga je On stvarao zajedno sa mnom. Zato bih nastavio da patim zbog efekata mojih ludih misli kad je savrenstvo stvaranja moj dom? Treba da se prisetim snage moje vlastite odluke i da prepoznam gde je moje stvarno boravite. 15.MOJE SU MISLI SLIKE KOJE SAM SAM PROIZVEO Sve to vidim odraava moje misli. Moje su misli te koje mi govore gde sam i ta sam. injenica da vidim svet u kome postoji patnja, gubitak i smrt pokazuju mi da vidim samo predstavu svojih ludih misli i da ne dozvoljavam svojim pravim mislima da bace svoju dobrostivu svetlost na ono to vidim. Uprkos tome Boiji put je siguran. Slike koje sam proizveo ne mogu savladati Njega zato to ja to neu. Moja volja je i Njegova i ja neu Njemu pretpostaviti bilo kakve druge bogove. 54. LEKCIJA 16. JA NEMAM NEUTRALNIH MISLI Neutralne misli su nemogue zato to sve misli poseduju snagu. One e proizvesti lani svet ili e me dovesti do realnog sveta. Ali misli ne mogu biti bez efekata. Kao to svet koji vidim izrasta iz mojih greaka u miljenju, tako e se isto realni svet pojaviti pred mojim oima kad budem dozvolio da se isprave moje greke. Moje misli ne mogu biti ni istinite ni lane. Moraju biti ili jedno ili drugo. Ono to vidim pokazuje mi kakve su mi zapravo misli. 17. NE VIDIM NEUTRALNE STVARI Ono to vidim svedoi o onome to mislim. Kad ne bih mislio, ne bih mogao ni postojati, zato to je i sam ivot misao. Svet koji vidim treba da shvatim kao predstavnika mog vlastitog stanja svesti. A ja znam da se moje stanje svesti moe izmeniti. A znam, takodje, da se isto tako moe izmeniti i svet koji vidim. 18. NISAM SAM U DOIVLJAVANJU EFEKATA SVOG VIDjENJA Ja nemam privatnih misli i ja ne mogu videti privatan svet. ak i luda ideja odvojenosti treba da se podeli pre nego to moe uobliiti osnovu sveta koji vidim. To deljenje je, zapravo, deljenje niega. Ja mogu takodje prizvati i svoje prave misli koje dele sve sa svakim. Isto onako kako moje misli o odvojenosti prizivaju misli o odvojenosti kod drugih, tako i moje realne misli bude realne misli kod drugih ljudskih bia. A svet koji mi pokazuju moje realne misli javie se na horizontu drugih ljudi isto kao i na mom vlastitom. 19. NISAM SAM U DOIVLJAVANJU EFEKATA SVOJIH MISLI Nisam sam ni u emu. Sve to mislim, ili kaem, ili inim poduava itav svemir. Boije Dete ne moe misliti ili govoriti ili delovati uprazno. Ono ne moe biti samo ni u emu. I zato ja posedujem snagu da izmenim svaiju svest zajedno sa mojom, poto je Boija snaga i moja snaga. 20. ODLUIO SAM DA VIDIM Priznajui deljivu prirodu svojih misli, odluio sam da vidim. Potraiu svedoke koji e mi pokazati da se svetsko miljenje promenilo. Motriu na dokaz da je ono to je bilo uinjeno kroz mene (kao instrument) omoguilo ljubavi da zameni strah, smehu da zameni suze, a izobilju da zameni gubitak. Potraiu realni svet i dozvoliu mu da me podui da su moja volja i Boija Volja jedno.

85

55. LEKCIJA 21. ODLUIO SAM DA STVARI VIDIM DRUGAIJE Ono to sada vidim samo su znaci bolesti, nesree i smrti. To ne moe biti ono to je Bog stvorio Svom voljenom Detetu. Sama injenica da ja vidim ovakve stvari dokaz je da ne razumem Boga. Zato ne razumem ni Njegovo Dete. Ono to vidim govori mi da ne znam ko sam. Odluio sam da vidim svedoke istine u meni, a ne one koji mi pokazuju iluziju o meni. 22. ONO TO VIDIM OBLIK JE OSVETE Svet koji vidim teko da je predstavnik misli punih ljubavi. On je slika napada svega na sve. On je sve drugo samo ne odraz Boije Ljubavi i Ljubavi Njegovog Deteta. Moje napadake misli su te koje su proizvele ovakvu sliku. Moje misli pune ljubavi spasie me od ovog opaanja sveta i dae mi mir. A taj mir je i ono to Bog namerava i eli da imam. 23. ODRIUI SE NAPADAKIH MISLI MOGU IZBEI OVAJ SVET Tu lei spasenje i nigde drugo. Bez agresivnih misli ne mogu videti agresivni svet. Poto opratanje dozvoli ljubavi da se vrati u moju svest, ja u videti svet mira, bezbednosti i radosti. A to je ono to sada biram da vidim, umesto onoga u ta sada gledam. 24. JA NE OPAAM SVOJE NAJBOLJE VLASTITE INTERESE Kako mogu prepoznati svoje najbolje interese kad ne znam ni ko sam ja? Ono to mislim da su moji najbolji interesi samo e me vre vezati za svet iluzija. Ja hou da sledim Vodia koga mi je Bog dao da bih pronaao svoje najbolje interese, priznajui da ih ja sam ne mogu opaziti. 25. JA NE ZNAM EMU TA SLUI Za mene, svrha svega jeste da dokae da su moje iluzije o sebi samom realne. U ovu svrhu pokuavam da iskoristim sve i svakoga. Verujem i da svet slui ovoj svrsi. Zato i ne prepoznajem pravu svrhu sveta. Svrha koju sam pridao svetu dovela je do zastraujue slike tog istog sveta. Treba da otvorim svoju svest za realnu svrhu sveta. To mogu uiniti povlaenjem svrhe koju sam pridao svetu i uenjem istine o njemu. 56. LEKCIJA 26. MOJE AGRESIVNE MISLI NAPADAJU MOJU NERANJIVOST Kako mogu znati ko sam kada sebe vidim pod stalnim napadom? Bol, bolest, gubitak, starost i smrt izgleda da me ugroavaju. Sve moje nade, elje i planovi izgleda kao da su preputeni na milost i nemilost sveta koji ne mogu kontrolisati. Uprkos tome savrena bezbednost i potpuno ispunjenje su moje nasledstvo. Pokuao sam da svoje nasledstvo dam u zamenu za svet koji vidim. Ali je Bog sauvao moje nasledstvo bezbednim za mene. Moje e me prave misli nauiti ta je to. 27. IZNAD SVEGA OSTALOG JA ELIM DA VIDIM Prepoznajui da ono to vidim odraava ono to ja mislim da ja jesam, ja shvatam da je vidjenje moja najvea potreba. Svet koji vidim svedoi o zastraujuoj prirodi vlastite slike koju sam izgradio. Ako elim da se setim ko sam, bitno je da dozvolim da ode ova

86 moja slika samog sebe. Kad tu sliku bude zamenila istina, sigurno u dobiti vidjenje. A sa ovim vidjenjem gledau na svet i samoga sebe sa milosrdjem i ljubavlju. 28. IZNAD SVEGA OSTALOG ELIM DA VIDIM DRUGAIJE Svet koji vidim zadrava moju zastraujuu sliku samog sebe i garantuje njeno nastavljanje. Dok svet budem video onako kako ga sada, danas vidim, istina ne moe ui u moju svesnost. Dozvoliu da se otvore vrata koja se nalaze iza ovoga sveta, da bih mogao gledati mimo ovoga sveta u svet koji odraava Boiju Ljubav. 29. BOG JE U SVEMU TO VIDIM Iza svake slike koju sam napravio nalazi se istina koja je ostala nepromenjena. Iza svakog vela koji sam navukao preko lica ljubavi, svetlost ljubavi ostaje nezamraena. S one strane svih mojih ludih elja nalazi se moja volja sjedinjena s Voljom mog Oca. Bog je miran svugde i u svemu zauvek. A mi koji smo deo Njega tek emo pogledati mimo svih privida i prepoznati istinu koja se nalazi s one strane tih privida. 30. BOG JE U SVEMU TO VIDIM ZATO TO JE BOG U MOM UMU U mom vlastitom umu, iza svih mojih ludih misli o odvojenosti i agresiji, nalazi se znanje da je sve zauvek jedno. Nisam izgubio znanje o tome ko sam ja zato to sam ga zaboravio. To se znanje za mene sauvalo u Boijem Umu koji nije napustio Svoje Misli. A ja, koji sam jedna od tih Misli, jedno sam sa njima svima i jedno sa Njim. 57. LEKCIJA 31. JA NISAM RTVA SVETA KOJI VIDIM Kako mogu biti rtva sveta koji se potpuno moe ukloniti ako ja tako izaberem? Moji su se lanci olabavili. Mogu ih odbaciti i samom eljom da to uinim. Vrata zatvora su otvorena. Ja mogu izai iz njega tako to u jednostavno ietati. Nita me ne zadrava u ovom svetu. Jedino me, kao zatvorenika, dri moja elja da ostanem u zatvoru. Ja u se odrei mojih ludih elja i konano izai na sunanu svetlost. 32. JA SAM KONSTRUISAO SVET KOJI VIDIM Ja sam lino izgradio zatvor u kome sebe vidim. Sve to mi treba jeste da to prepoznam i slobodan sam. Ja sam samog sebe prevario verujui da je mogue staviti u tamnicu Boije Dete. Ovakvim verovanjem napravio sam teku greku i ne elim to vie da inim. Boiji Sin mora zauvek biti slobodan. On je onakav kakvim ga je Bog stvorio, a nije onakav kakvim bih ga ja hteo napraviti. On je tamo gde Bog eli da on bude, a nije tamo gde sam mislio da ga drim utamnienog. 33. POSTOJI I DRUGI NAIN DA SE GLEDA NA SVET Poto svrha sveta nije ona kakvu sam mu pripisao, mora postojati i drugi nain gledanja na svet. Ja sve vidim naglavake, a moje su misli suprotne istini. Ja svet vidim kao tamnicu Boijeg Sina. Zato mora da je svet mesto gde on zaista moe biti oslobodjen. Ja u gledati na svet onakav kakav je zaista, i videti ga kao mesto gde se Boiji Sin oslobadja. 34. UMESTO OVOGA JA MOGU VIDETI MIR Kada budem video svet kao mesto slobode, shvatiu da on odraava Boije zakone umesto pravila koja sam mu ja postavio da im se potinjava. Razumeu onda da mir, a

87 ne rat, postoji u tom svetu. A tada u opaziti da mir takodje prebiva u srcima svih koji dele ovo mesto sa mnom. 35. MOJ JE UM DEO BOIJEG UMA. JA SAM VRLO SVET Dok delim mir sveta sa svojom braom, poinjem da shvatam da ovaj mir dolazi iz moje vlastite dubine. Svet na koji gledam preuzeo je svetlost mog opratanja i to mi opratanje svojim zraenjem vraa natrag. U ovoj svetlosti poinjem da vidim ta su skrivale moje iluzije o samom sebi. Poinjem da shvatam svetost svih ivih stvari, ukljuujui i mene, i njihovo jedinstvo sa mnom. 58. LEKCIJA 36. MOJA SVETOST OKRUUJE SVE TO VIDIM Iz moje svetosti proizilazi opaanje stvarnog sveta. Poto sam oprostio, ja sebe vie ne vidim kao krivog. Mogu prihvatiti nevinost koja je stvarno moja istina. Vidjena oima koje razumeju, svetost sveta je sve to vidim, poto ja mogu naslikati samo misli koje u sebi drim o samom sebi. 37. MOJA SVETOST BLAGOSILJA SVET Opaanje moje svetosti ne blagosilja samo mene. Svako i sve to vidim u njenoj svetlosti deli radost koju ta svetost meni donosi. Nema niega to bi bilo odvojeno od te radosti, zato to nema niega to bi delilo moju svetost. Istovremeno dok ja prepoznajem svoju svetost i svetost sveta zrai svakome da je moe videti. 38. NEMA NIEGA TO MOJA SVETOST NE BI MOGLA UINITI Moja svetost poseduje neogranienu snagu da lei, zato to je neograniena i u svojoj snazi da spaava. Od ega se treba spasiti osim od iluzija? A ta su iluzije do lane ideje o meni samom? Moja ih svetost uklanja sve, utvrdjujui istinu o meni. U prisustvu moje svetosti, koju delim sa samim Bogom, svi idoli nestaju. 39. MOJA SVETOST JE MOJE SPASENJE Poto me moja svetost spaava od svake krivice, prepoznavanje moje svetosti je i prepoznavanje mog spasenja. To je takodje i prepoznavanje spasenja sveta. Jednom kad prihvatim svoju svetost, nita me ne moe preplaiti. I zato to sam neustraiv, svako mora da deli moje razumevanje koje je Boiji dar i meni i svetu. 40. JA SAM BLAGOSLOVEN KAO BOIJE DETE Tu lei moje polaganje prava na svo dobro i samo dobro. Ja sam blagosloven kao Boije Dete. Sve su dobre stvari moje, zato to ih je Bog namenio meni. Ja ne mogu pretrpeti nikakav gubitak ili liavanje ili bol zbog toga to jesam ono to jesam. Moj me Otac podrava, titi, i usmerava u svim stvarima. Beskrajna je Njegova briga za mene i ona je samnom zauvek. Veno sam blagosloven kao Njegovo Dete. 59. LEKCIJA 41. GDE GOD DA IDEM BOG JE SA MNOM Kako mogu biti usamljen kad Bog uvek ide sa mnom? Kako mogu sumnjati i biti nesiguran u samog sebe kada u Njemu poiva savrena izvesnost? Kako me bilo ta moe uznemiriti kad On poiva u meni u apsolutnom miru? Kako mogu patiti kad me, kroz Njega, okruuju ljubav i radost? Ne treba da gajim iluzije o samom sebi. Ja sam savren zato to Bog ide sa mnom gde god ja idem. 42. BOG JE MOJA SNAGA. VIDjENJE JE NJEGOV DAR

88 Ne treba da se posluim svojim oima danas da bih video. Treba da budem voljan da razmenim svoju alosnu iluziju vidjenja za vidjenje koje mi Bog daje. Hristovo vidjenje je Njegov dar i On ga je dao meni. Danas treba da prizovem ovaj dar, tako da ovoga dana mogu shvatiti venost. 43. BOG JE MOJ IZVOR. JA NE MOGU VIDETI ODVOJENO OD NJEGA Ja mogu videti ono to Bog eli da vidim. Nita drugo ne mogu videti. S one strane Njegove Volje lee samo iluzije. Izabrao sam iluzije dok sam mislio da mogu videti odvojeno od Njega. Izabrao sam iluzije pokuavajui da vidim kroz telesne oi. Vidjenje Hrista dato mi je kako bih njime zamenio iluzije. Izabrao sam da vidim kroz vidjenje Hrista. 44. BOG JE SVETLOST U KOJOJ VIDIM Ne mogu videti u tami. Bog je samo svetlost. Zato, ako treba da vidim, to se mora desiti kroz Njega. Pokuao sam definisati ta je vidjenje i pogreio sam. Sad mi je dato da razumem da je Bog svetlost u kojoj vidim. Treba da poelim dobrodolicu tom vidjenju i sretnom svetu koje mi to vidjenje pokazuje. 45. BOG JE UM KOJIM JA MISLIM Ja nemam misli koje ne bih delio sa Bogom. Nemam misli koje su odvojene od Njega, zato to nemam ni um koji bi bio od Njega odvojen. Kao deo Njegovog Uma, moje su misli i Njegove, a Njegove misli su i moje. 60. LEKCIJA

46. BOG JE LJUBAV U KOJOJ OPRATAM Bog ne prata zato to nije nikada ni prokleo. Neduni ne moe ni okrivljavati, a oni koji su prihvatili svoju nevinost ne vide nita to bi trebalo oprostiti. Pa ipak, opratanje je sredstvo pomou koga u prepoznati svoju nevinost. Ono je odraz Boije Ljubavi na zemlji. Ono e me dovesti dovoljno blizu Neba da me Boija Ljubav moe dosei i podii me gore k Njemu.

47. BOG JE SNAGA U KOJU VERUJEM Ja ne opratam kroz svoju vlastitu snagu. To se deava kroz Boiju snagu u meni, koje se priseam opratajui. Poinjui da vidim, prepoznajem Njegov odraz na zemlji. Ja opratam svim stvarima zato to oseam komeanje Njegove snage u meni. I poinjem da se seam Ljubavi koju sam bio odluio da zaboravim, ali Koju nisam mogao zaboraviti.

48. NEMA NIEGA EGA BI SE TREBALO PLAITI Kako e mi bezbedno izgledati svet kad ga budem mogao istinski videti! Neu gledati ni u ta to bi bilo slino onome to sada umiljam da vidim. Svako i sve se saginje ka meni da me blagoslovi. U svakome u prepoznati svog najdraeg Prijatelja. ega bi se trebalo plaiti u svetu kome sam oprostio i koji je meni oprostio?

49. BOIJI MI GLAS GOVORI TOKOM CELOG DANA

89 Nema ni jednog trenutka u kome bi Boiji Glas prestao da priziva moje opratanje da me spase. Nema ni jednog trena u kome bi Njegov Glas omanuo da usmerava moje misli, vodi moje akcije i upravlja mojim stopalima. vrsto se kreem ka istini. Nemam nigde drugo ni da idem, zato to je Boiji Glas jedini glas i jedini vodi koji je dat Njegovom Sinu.

50. MENE PODRAVA BOANSKA LJUBAV Sluajui Boiji Glas, mene podrava Njegova Ljubav. im otvorim oi, Njegova Ljubav osvetli svet kako bih ga mogao videti. Dok opratam, Njegova me Ljubav podsea da je Njegovo Dete bezgreno. I gledajui svet vidjenjem koje mi je On darovao, priseam se da sam Njegovo Dete. 61. LEKCIJA JA SAM SVETLOST SVETA Ko je svetlost sveta izuzev Boijeg Deteta? Ovo je, prema tome, samo iskazivanje istine o samom sebi. To je suprotno od iskazivanja oholosti, arogancije ili samozavaravanja. Ovaj iskaz ne opisuje pojam o samom sebi koji si sam izgradio. On se ne odnosi na bilo koju karakteristiku kojom si obdario svoje idole. On se odnosi na tebe onakvog kakvog te je Bog stvorio. On jednostavno iskazuje istinu. Za ego, dananja je ideja rezime glorifikacije samog sebe. Ali ego ne razume skromnost, zamenjujui je za samoponiavanje. Skromnost se sastoji u prihvatanju svoje uloge u spasenju i ne preuzimanje nikakve druge. Skromnost nije insistiranje na tome da ne moe biti svetlost sveta ako je to funkcija koju ti je Bog dodelio. Samo arogancija moe tvrditi da ta funkcija ne moe biti za tebe, a arogancija uvek potie od ega. Istinska skromnost zahteva da prihvati dananju ideju zato to Boiji Glas kae da je ta ideja istinita. To je poetni korak u prihvatanju svoje realne funkcije na zemlji. To je gigantski korak ka zauzimanju svog pravog mesta u spasenju. To je pozitivni iskaz o tvom pravu da bude spasen i priznavanje moi koja ti je data da spase druge. elee da o ovoj ideji to ee misli tokom dana. Ona je savreni odgovor na sve iluzije i zato i na sva iskuenja. Ona donosi do istine sve slike koje si napravio o sebi i pomae ti da ode u miru, neoptereen i siguran u svoju svrhu. Danas treba vebati to ee, iako jedna veba ne treba da bude dua od jednog ili dva minuta. Vebe treba zapoeti govorei sebi: JA SAM SVETLOST SVETA. TO JE MOJA JEDINA FUNKCIJA. TO JE RAZLOG ZATO SAM OVDE. Zatim misli kratko vreme o ovim iskazima, po mogunosti sa zatvorenim oima, ako to situacija dozvoljava. Dozvoli da ti dodje nekoliko slinih misli, a ideju ponovi u sebi ako ti um odluta od centralne misli. Vebom zaponi i zavri dan. Tako e se probuditi sa priznanjem istine o samom sebi, pojaati ga tokom dana i otii na spavanje ponovo potvrdjujui svoju funkciju i svoju jedinu svrhu zbog koje si na zemlji. Prva i poslednja veba mogu biti due od ostalih, ako ustanovi da je to korisno i ako eli da ih proiri. Dananja ideja ide daleko izvan egovih sitnih pogleda o tome ko si ti i ta je tvoja svrha. Kao nosiocu spasenja, to ti je neophodno. To je prvi u nizu gigantskih koraka koje emo napraviti u sledeih nekoliko nedelja. Danas pokuaj da zapone gradjenje vrste osnove za ovo napredovanje. Ti si svetlost sveta. Na tebi je Bog izgradio svoj plan za spasenje Svog Deteta. 62. LEKCIJA OPRATANJE JE MOJA FUNKCIJA KAO SVETLOSTI SVETA Tvoje opratanje je ono to e svet tame dovesti do svetlosti. Tvoje opratanje je ono to e ti dozvoliti da prepozna svetlost u kojoj vidi. Opratanje je ispoljavanje injenice da si ti svetlost sveta. Kroz tvoje opratanje istina o samom sebi vraa ti se u tvoje

90 seanje. Zato, u tvom opratanju lei tvoje spasenje. Iluzije o sebi i o svetu su zapravo jedno. Zbog toga je svo opratanje u stvari dar samom sebi. Tvoj cilj je da pronadje ko si ti, poto si prethodno negirao svoj Identitet napadom na stvaranje i njegovog Stvoritelja. Sada ui kako da se seti istine. Da bi se to postiglo, opratanje mora da zameni napad, tako da misli o ivotu mogu da zamene misli o smrti. Zapamti da u svakom napadu ti priziva svoju slabost, dok svaki put opratajui ti priziva Hristovu snagu u samom sebi. Zar sada ne poinje shvatati ta e opratanje za tebe uiniti? Ono e ukloniti sav oseaj slabosti, napetosti i umora iz tvog uma. Ono e odneti sav strah i krivicu i bol. Ono e obnoviti u tvojoj svesnosti neranjivost i snagu koju je Bog dao svom Detetu. Budimo sretni da zaponemo i zavrimo ovaj dan vebanjem dananje ideje i da je koristimo to je mogue ee tokom dana. Ona e ti pomoi da sebi uini dan sretnim kao to i Bog eli da ti bude sretan. A to e pomoi i onima oko tebe, a takodje i onima koji izgleda da su daleko u vremenu i prostoru, da podele tu sreu sa tobom. to ee moe, ako je mogue sa zatvorenim oima, danas reci sebi: OPRATANJE JE MOJA FUNKCIJA KAO SVETLOSTI SVETA. JA U IZVRITI SVOJU FUNKCIJU KAKO BIH MOGAO BITI SRETAN Onda posveti minut-dva razmatranju svoje funkcije i sree i oslobodjenja koje e ti ona doneti. Neka ti misli koje su s tim u vezi slobodno dolaze, poto e tvoje srce prepoznati ove rei, a u tvom umu je svesnost da su one istinite. Ako bi ti panja zalutala ponovi dananju ideju i dodaj: JA U OVO ZAPAMTITI ZATO TO ELIM DA BUDEM SRETAN 63. LEKCIJA KROZ MOJE OPRATANJE SVETLOST SVETA DONOSI MIR SVAKOM UMU Kako si samo svet ti koji ima mo da donese mir svakom umu! Kako si blagosloven ti koji moe nauiti da prepozna sredstva koja omoguuju da se to kroz tebe ostvari! Koja bi ti svrha mogla doneti veu sreu? Sa ovakvom si funkcijom zaista svetlost svetu. Boije Dete gleda u tebe traei svoj spas. Na tebi je da mu to da, poto to i pripada tebi. Umesto toga nemoj prihvatiti nikakav trivijalan cilj ili besmislenu elju. U suprotnom e zaboraviti svoju funkciju i ostaviti Boije Dete u paklu. Ovo nije isprazan zahtev koji ti se postavlja. Od tebe se trai da prihvati spasenje kako bi ga mogao dati. Prepoznavajui vanost ove funkcije, biemo sretni da je se setimo esto dokom dananjeg dana. Dan emo zapoeti priznajui je i zakljuiti ga s milju o njoj u svojoj svesti. Tokom dana ovo emo ponoviti to ee moemo: KROZ MOJE OPRATANJE SVETLOST SVETA DONOSI OPRATANJE SVAKOM UMU. JA SAM SREDSTVO KOJE JE BOG ODREDIO ZA SPASENJE SVETA. Ako zatvori oi, verovatno e ti biti lake da pusti da ti dodju misli koje su u vezi s temom lekcije tokom jednog ili dva minuta koje posveuje ovoj temi. Ipak, ne ekaj na ovakvu priliku. Ne treba izgubiti ni jednu mogunost za pojaavanje dananje ideje. Zapamti da Boije Dete gleda u tebi svog spasioca. A ko, osim tvog Pravog Ja, moe biti Njegovo Dete? 64. LEKCIJA NEKA NE ZABORAVIM SVOJU FUNKCIJU Dananja je ideja samo drugi nain da se kae Ne dovodi me u iskuenje. Svrha sveta koji vidi jeste da zamrai tvoju funkciju opratanja i da ti da opravdanje da je zaboravi. To je iskuenje da se napusti Bog i Njegov Sin preuzimanjem spoljnog izgleda. A to je ono u ta gledaju telesne oi. Sve to telesne oi izgleda da vide ne moe biti nita drugo do oblik iskuenja, poto je to svrha i samog tela. Nauili smo, pak, da Sveti Duh na drugi nain upotrebljava sve iluzije koje smo mi stvorili i zato On u njima vidi drugaiju svrhu. Svetom Duhu svet je mesto gde ui da sebi oprosti ono za

91 ta misli da su tvoji grehovi. U ovoj percepciji, fiziki izgled iskuenja postaje spiritualno prepoznavanje spasenja. Pregledajui naih nekoliko poslednjih lekcija, vidimo da je tvoja funkcija ovde da bude svetlost sveta, a to je funkcija koju ti je Bog dao. Jedino te arogancija ega navodi da to stavi u pitanje, a samo egov strah je taj koji utie na tebe da sebe smatra nedostojnim zadatka koji ti je odredio sam Bog. Spasenje sveta oekuje tvoje opratanje zato to kroz njega Boije Dete izbegava sve iluzije i tako i sva iskuenja. A Boije Dete si ti. Bie sretan samo onda ako izvrava funkciju koju ti je Bog odredio. To je zbog toga to je tvoja funkcija da bude sretan korienjem sredstava ijom upotrebom srea postaje neizbena. Nema drugog naina. Zato, svaki put kada bira hoe li ili nee obavljati svoju funkciju, ti u stvari bira hoe li ili nee da bude srean. Setimo se toga danas. Podsetimo se na to ujutru i ponovo uvee, a takodje i tokom dana. Pripremi se unapred za sve odluke koje e danas doneti, podseanjem da su one zaista vrlo jednostavne. Svaka e voditi ka srei ili ka nesrei. Zar je zaista teko doneti tako jednostavnu odluku? Neka te ne zavara oblik odluke. Sloenost oblika ne znai i sloenost sadraja. Nemogue je da bilo koja odluka na zemlji moe imati razliit sadraj od ovog jednostavnog izbora. To je jedini izbor kog vidi Sveti Duh. Zato je to i jedini izbor koji postoji. Danas, onda, hajdemo da vebamo sa ovim mislima: NEKA NE ZABORAVIM SVOJU FUNKCIJU. NEKA NE POKUAVAM DA ZAMENIM FUNKCIJU KOJU MI JE BOG ODREDIO SVOJOM VLASTITOM FUNKCIJOM. NEKA OPROSTIM I BUDEM SRETAN. Najmanje jednom danas posveti deset do petnaest minuta promiljajui o ovome zatvorenih oiju. Doi e ti srodne misli u pomo ako zapamti kljunu vanost svoje funkcije za sebe i za svet. Tokom estih primena dananje ideje proticanjem dana, posveti nekoliko minuta rezimiranju ovih misli, a onda i promiljanju o njima i ni o emu drugom. Posebno na poetku e to biti teko, poto nisi vian disciplini uma koju ova veba zahteva. Moda e ti biti potrebno da dosta esto ponovi Neka ne zaboravim svoju funkciju kako bi pomogao koncentraciju. Potrebna su dva oblika kraeg vebanja. Povremeno radi vebe sa zatvorenim oima, pokuavajui da se koncentrie na misli koje koristi. U drugim periodima dri oi otvorene posle rezimiranja misli i onda gledaj polako i bez izbora oko sebe, govorei sam sebi: OVO JE SVET KOJI U SPASTI IZVRAVANJEM SVOJE FUNKCIJE 65. LEKCIJA MOJA JEDINA FUNKCIJA JE ONA KOJU MI JE BOG DAO Dananja ideja ponovo potvrdjuje tvoju odanost spasenju. Ona te takodje podsea i na to da nema nikakve druge funkcije osim ove. Obe ove misli su oigledno neophodne za potpunu odanost. Spasenje ne moe biti jedina svrha koju ima, ako i dok jo uvek ima na umu i druge ciljeve. Potpuno prihvatanje spasenja kao svoje jedine funkcije nuno sadri dve faze: prepoznavanje spasenja kao svoje funkcije i odricanje od svih drugih ciljeva koje si sebi postavio. To je jedini nain na koji moe zauzeti svoje pravo mesto medju spasiocima sveta. To je jedini nain na koji moe rei i to zaista i misliti Moja jedina funkcija je ona koju mi je Bog dao. To je jedini nain na koji moe nai duevni mir. Danas i celi niz dana koji slede rezervii deset do petnaest minuta za dugotrajnije vebanje u kome e pokuati da razume i prihvati ta dnevna ideja zaista znai. Dananja ti ideja nudi izlaz iz svih tvojih prividnih tekoa. Daje ti klju za vrata mira koja si sam sebi, vlastitim rukama, zatvorio. Daje ti odgovor na sva traenja koja si obavljao od kada je vreme poelo. Pokuaj, ako je mogue, da ove produene vebe obavlja u priblino isto vreme svakog dana. Takodje pokuaj da to vreme unapred odredi i onda se toga dri to bolje moe. Svrha ovoga jeste da tako rasporedi svoj dan da moe posebno izdvojiti vreme posveeno Bogu, a isto tako da ima dovoljno vremena za trivijalne svrhe i ciljeve koje eli da postigne. To je deo dalekosenog vebanja u disciplini koja je neophodna tvom umu, tako da ga Sveti Duh moe konzistentno koristiti za svrhu koju On deli zajedno s tobom. Tokom duih vebanja poni da rezimira dnevnu ideju. Potom zatvori oi, jo jednom u sebi ponovi ideju i

92 onda paljivo posmatraj svoj um da bi uoio misli koje se javljaju u polju svesti. U poetku ne pokuavaj da se koncentrie samo na misli koje su u vezi sa dananjom idejom. Radije pokuaj da razotkrije svaku misao koja se javlja i koja joj smeta. Registruj svaku kako dolazi, sa po mogunosti to manje vezivanja ili brige za nju, i odbaci svaku govorei: OVA MISAO ODRAAVA CILJ KOJI ME SPREAVA DA PRIHVATIM SVOJU JEDINU FUNKCIJU. Posle isvesnog vremena, tee e biti pronai misli koje smetaju. Ipak pokuaj da nastavi sa ovom vebom minut ili neto vie, pokuavajui da uhvati beznaajne misli koje su ranije izmakle panji. Nemoj se previe naprezati da to ini. A onda sebi reci: NEKA MOJA FUNKCIJA BUDE ISPISANA NA OVOJ ISTOJ PLOICI Ne mora upotrebiti ba ove rei, ali nastoj da dobije oseaj voljnosti da istina zameni tvoje iluzorne ciljeve. Na kraju, jo jednom ponovi dananju ideju. Ostatak vremena za vebu posveti nastojanju da se koncentrie na vanost ove ideje za tebe, olakanju koje e ti doneti njeno prihvatanje, rezreavanju tvojih konflikata jednom za svagda i obimu u kome zaista eli spasenje uprkos svojim ludim idejama koje te uveravaju u suprotno. U kraim vebama, koje treba raditi najmanjek jednom u svakom satu, koristi se ovim oblikom za primenu dananje ideje: MOJA JEDINA FUNKCIJA JE ONA KOJU MI JE BOG DAO. NE ELIM NIKAKVU DRUGU. NITI IMAM IKAKVU DRUGU. Dok ovo veba, ponekad zatvori oi, a ponekad ih dri otvorene i gledaj oko sebe. Ono to sada vidi potpuno e se izmeniti kada dananju ideju totalno prihvati. 66. LEKCIJA MOJA SREA I MOJA FUNKCIJA SU JEDNO ISTO Sigurno si primetio da u najnovijim lekcijama stavljam naglasak na vezu izmedju izvrenja tvoje funkcije i postizanja sree. Razlog za ovo naglaavanje jeste taj da ti stvarno ne vidi tu vezu. Tu je i neto vie nego samo veza izmedju ove dve stvari - one su jedno te isto. Oblici im se razlikuju, ali im je sadraj potpuno isti. Ego stalno bije bitku sa Svetim Duhom na fundamentalnom pitanju o tome ta je naa funkcija. A tako i stalno bije bitku sa Svetim Duhom o tome ta je naa srea. To nije dvosmerna bitka. Ego napada, ali Sveti Duh ne odgovara. On zna ta je tvoja funkcija. On zna da je to tvoja srea. Danas emo pokuati da izbegnemo tu potpuno besmislenu bitku i da dodjemo do istine o tvojoj funkciji. Neemo uestvovati u besmislenoj raspravi o tome ta je ta funkcija. Neemo se beznadeno upetljati u definisanje sree i odredjivanja naina kako da se srea postigne. Neemo poputati egu sluanjem njegovih napada na istinu. Biemo zadovoljni samo time da moemo pronai ta je istina. Naa dananja dua veba ima za svrhu tvoje prihvatanje injenice da ne postoji samo vrlo stvarna veza izmedju funkcije koju ti je Bog dao i tvoje vlastite sree, ve da su one zaista istovetne. Bog ti daje samo sreu. Zato i funkcija koju ti On daje mora biti srea, ak i ako to izgleda drugaije. Dananje vebe su pokuaj da se mimoidju ove razlike u izgledu i da se prepozna zajedniki sadraj koji postoji u istini. 10-15 minutnu vebu zaponi pregledom ovih misli: BOG MI DAJE SAMO SREU. ON MI JE DAO MOJU FUNKCIJU. Zato moja funkcija mora biti moja srea. Pokuaj da vidi logiku u ovom nizu, pa ak iako jo ne moe prihvatiti zakljuak. Samo ako su prve dve misli pogrene, zakljuak moe biti laan. Hajdemo, onda, promisliti za trenutak o premisama, dok obavljamo vebu. Prva je premisa da ti Bog daje samo sreu. To moe da bude i lano, naravno, ali da bi bilo lano neophodno je da se Bog definie kao neto to On nije. Ljubav ne moe dati zlo, a ono to nije srea jeste zlo. Bog ne moe dati ono to nema, a On ne moe imati ono to On nije. Ukoliko ti Bog ne daje samo sreu, On mora da je zao. A to je onda definicija o Njemu u koju veruje ako ne prihvata prvu premisu. Druga je premisa da ti je Bog dao tvoju funkciju. Videli smo da postoje samo dva dela tvog uma. Jednim vlada ego i taj je izgradjen od iluzija. Drugi

93 deo je dom Svetog Duha, gde poiva istina. Nema drugih vodia koje moe birati i nema drugih rezultata koji su mogui kao posledica tvog izbora osim straha koga ego uvek proizvodi i ljubavi koju Sveti Duh uvek nudi kao zamenu za strah. Tako, tvoju funkciju mora da je ustanovio Bog putem Svoga Glasa, ili je tu funkciju izgradio ego koga si ti sam napravio da zameni Boga. Koja je od tih funkcija prava? Ukoliko ti Bog nije dao tvoju funkciju, ona mora da je egov dar. Da li ego zaista poseduje darove koje bi mogao da da, s obzirom da je i on sam iluzija i da kao takav moe ponuditi samo iluziju darova? Misli o ovome tokom dananjih vebi. Razmiljaj takodje o mnogim oblicima koje je iluzija o tvojoj funkciji preuzela u tvom umu i o mnogim nainima kojima si pokuao da dodje do spasenja pod vodjstvom ega. Da li si naao spasenje? Da li si sretan? Da li su ti ovi naini doneli mir? Danas nam je potrebno veliko potenje. Dobro se seti rezultata, a takodje i promisli da li je uopte razumno oekivati sreu od bilo ega to je ego ikada predlagao. Ego je jedina alternativa Glasu Svetog Duha. Sluae ludilo ili e uti istinu. Pokuaj da napravi ovaj izbor dok razmilja o premisama na kojima poiva na zakljuak. Ovaj zakljuak moemo podeliti, ali ni jedan drugi. Sam Bog deli ovaj zakljuak sa nama. Dananja ideja je jo jedan gigantski korak u percepciji istoga kao istog, a razliitog kao razliitog. Na jednoj strani stoje sve iluzije. Sva istina stoji na drugoj. Pokuajmo danas da shvatimo da je samo istina istinita. Tokom kraih vebanja, a najkorisnije bi bilo da ih radite dva puta na sat, preporuujem ovaj oblik primene dananje ideje: MOJA FUNKCIJA I MOJA SREA SU JEDNO TE ISTO ZATO TO MI IH JE BOG OBE DAO. Sporo ponavljanje ovih rei i razmiljanje o njima na as, dok ih izgovara, nee ti oduzeti vie od jedne minute, a moda jo i manje. 67. LEKCIJA LJUBAV ME JE STVORILA SLINU SAMOJ SEBI Dananja je ideja potpuni i tani iskaz o tome ta si ti. To je i razlog zato si ti svetlost sveta. To je i razlog zato te je Bog postavio za spasioca sveta. To je i razlog zato Boije Dete gleda na tebe radi svog spasenja. Ono to si ti zaista spasava Boije Dete. Danas emo uloiti sve svoje snage da dodjemo do ove istine o tebi i da potpuno shvatimo, bar za trenutak, da je to zaista istina. Tokom dugih vebanja misliemo o tvojoj realnosti i njenoj potpuno neismernoj i neizmenjivoj prirodi. Poeemo ponavljanjem ove istine o tebi, a potom emo utroiti nekoliko minuta na dodavanje nekoliko misli koje su u vezi sa ovom istinom, kao to su: SVETOST ME JE STVORILA SVETIM LJUBAZNOST ME JE STVORILA LJUBAZNIM USLUNOST ME JE STVORILA USLUNIM SAVRENOST ME JE STVORILA SAVRENIM Za ovo moemo koristiti bilo koji atribut koji je u skladu s Bogom kako On sam Sebe definie. Danas se trudimo da uklonimo tvoju definiciju Boga i da je zamenimo Njegovom Vlastitom. Takodje pokuavamo da naglasimo da si i ti sam deo Njegove definicije Samog Sebe. Poto si upotrebio nekoliko ovakvih misli koje su u vezi sa dananjom idejom, pokuaj da u kratkom pripremnom intervalu odbaci sve misli i da pokua da se probije mimo svih svojih slika i unapred stvorenih pojmova o samom sebi do istine koja lei u tebi. Ako te je Ljubav stvorila slinog Samoj Sebi, to Pravo Ja onda mora biti u tebi. I zaista negde u tvom umu Ono je tamo i treba da ga nadje. Moe ustanoviti, moda, da je neophodno da dananju ideju povremeno ponavlja da bi njome zamenio misli koje ti od nje odvlae panju. Moda ti to nee biti dovoljno i modae ti biti potrebno da nastavi sa dodavanjem i drugih misli vezanih za istinu o tebi. Ipak e moda uspeti da se probije kroz sve to, kao i kroz interval bez bilo kakvih misli do svesnosti plamtee svetlosti u kojoj sebe prepoznaje onakvim kakvim te je Ljubav stvorila. Budi uveren da e danas mnogo uiniti da tu svesnost priblii, bez obzira da li osea da si u tome uspeo ili ne. Danas je posebno korisno da dananju ideju veba to ee moe. Treba da uje istinu o sebi to je ee mogue, zato to je tvoj um toliko preokupiran lanim slikama samog sebe. etiri ili pet puta na sat, a

94 moda i ee, bie najblagotvornije da sam sebe podseti da te je Ljubav stvorila slinog Samoj Sebi. U ovome uj istinu o samom sebi. Tokom kraih vebanja pokuaj da shvati da ti to ne govori tvoj siuni, usamljeni glas. Ovo je Glas koji govori u Boije Ime podseajui te na tvog Oca i na tvoje Pravo Ja. Ovo je Glas istine koji zamenjuje sve to ti ego govori o tebi, jednostavnom istinom o Boijem Detetu. Ljubav te je stvorila slinog Samoj Sebi. 68. LEKCIJA LJUBAV SE NI NA TA NE ALI Ti, koga je Ljubav stvorila slinog Samoj Sebi, ne moe se aliti i istovremeno znati svoj Pravo Ja. aliti se na neto znai zaboraviti ko si. aliti se na neto znai videti sebe kao telo. aliti se na neto znai dozvoliti egu da vlada tvojim umom i da tvoje telo osudi na smrt. Moda jo uvek ne shvata potpuno ta albe znae za tvoj um. One ti stvaraju privid da si odseen od svog Izvora i da na Njega ne lii. albe te navode na verovanje da je i On slian onome ta ti misli da si postao, poto niko ne moe zamisliti svog Tvorca kao razliitog od samog sebe. Naizgled se odvojivi od svog Pravog Ja, koje ostaje svesno svoje slinosti sa Svojim Tvorcem, to ti Pravo Ja izgleda kao da spava, dok ti onaj deo vlastitog uma, koji u svom spavanju tka iluzije, izgleda kao budan. Da li se sve ovo moe javiti zbog albi? O, da! Onaj ko se ali zapravo negira da ga je Ljubav stvorila, a njegov Tvorac poeo je da ga se plai u njegovim snovima punim mrnje. Ko moe sanjati o mrnji, a ne bojati se Boga? Sigurno je da oni koji se ale ponovo definiu Boga u skladu sa vlastitom slikom, a isto je tako sigurno da ih je Bog stvorio sline Samom Sebi i definisao ih kao deo Samog Sebe. Isto je tako sigurno da e oni koji se ale stradati od oseanja krivice, kao to je i sigurno da e oni koji oproste nai svoj mir. Takodje je sigurno da e oni koji se ale zaboraviti ko su, kao to je sigurno i da e se oni koji oproste setiti samih sebe. Ako poveruje da je sve ovako kako sam rekao, zar nee hteti da se odrekne svojih albi? Moda misli da se ne moe osloboditi svojih albi? To je jednostavno stvar motivacije. Danas emo pokuati da vidimo kako e se oseati bez svojih albi. Ako ih se uspe, bar malo, osloboditi s vremena na vreme, nikada vie nee biti problema sa motivacijom. Dananju produenu vebu zaponi potragom u svom umu za onim osobama za koje smatra da su ti napravile velike krivice. Neke od tih osoba e vrlo lako pronai. Onda pomisli na male albe koje postoje u tebi protiv onih koji ti se dopadaju i za koje misli ak i da ih voli. Brzo e ti postati jasno da ne postoji niko protiv koga se, zbog neega, ne ali. To te je usamilo u celom svemiru u tvom opaanju samog sebe. Sad se odlui da sve ove ljude vidi kao prijatelje. Svima im reci, mislei o svakom posebno kako bude dolazio na red, dok ovo radi: VIDIM TE KAO SVOG PRIJATELJA, KAKO BIH MOGAO DA SE SETIM DA SI I TI DEO MENE I TAKO SPOZNAM SAMOG SEBE. Ostatak vremena za vebu utroi na pokuaj da o sebi misli kao da si u potpunom miru sa svima i svaim, da si bezbedan u svetu koji te titi i voli, a koga i ti, za uzvrat, takodje voli. Pokuaj da oseti kako te okruuje sigurnost, kako lebdi iznad tebe i kako te podrava. Pokuaj da poveruje, makar i za kratko, da te nita i ni na koji nain ne moe povrediti. Na kraju vebe reci samom sebi: LJUBAV SE NI NA TA NE ALI. KADA PUSTIM SVOJE ALBE DA ODU ZNAU DA SAM SAVRENO BEZBEDAN. Krae vebe treba da ukljue brzu primenu dananje ideje u ovom obliku, kad god se bilo koja misao u smislu albe javi protiv bilo koga, bilo da je fiziki prisutan ili ne: LJUBAV SE NI NA TA NE ALI. NE SMEM IZDATI SVOJE PRAVO JA. Kao dodatak, dananju ideju ponovi nekoliko puta na sat u ovom obliku: LJUBAV SE NI NA TA NE ALI. PROBUDIU SE ZA SVOJE PRAVO JA ODBACIVANJEM SVIH SVOJIH ALBI I BUDjENJEM U NJEMU.

95 69. LEKCIJA MOJE ALBE SAKRIVAJU SVETLOST SVETA KOJA JE U MENI Niko ne moe gledati u ono to sakrivaju tvoje albe. Zbog toga to tvoje albe sakrivaju svetlost sveta koja je u tebi, svako ostaje u tami, a i ti zajedno s njim. im se podigne veo tvojih albi, ti se spasava zajedno sa ostalim ljudima. Sada podeli svoje spasenje s njim koji je stajao pored tebe dok si bio u paklu. On je tvoj brat u svetlosti sveta koja vas oboje spasava. Pokuajmo danas, da po drugi put, stvarno dosegnemo svetlost u tebi. Pre nego to se toga latimo u naoj duoj vebi, posvetimo nekoliko minuta razmiljanju o tome ta zapravo pokuavamo uiniti. Mi doslovno pokuavamo da dodjemo u dodir sa spasenjem sveta. Pokuavamo da probijemo veo tame koji to skriva. Pokuavamo da podignemo taj veo i da vidimo kako suze Boijeg Deteta nestaju u sunevoj svetlosti. Nau duu vebu danas zaponimo sa punim shvatanjem da je to tako i sa stvarnom odlunou da dosegnemo ono to nam je dragocenije od bilo ega drugog. Spasenje je naa potreba. Za nas nema druge svrhe ovde na Zemlji i nema druge funkcije koju treba da izvrimo. Uenje spasenja jedini nam je cilj. Dananju potragu danas zavrimo nalaenjem svetlosti u sebi samima i njenim podizanjem, kako bi je svako video, ko je zajedno sa nama u potrazi za njom, i veselio se s nama. Sada, vrlo mirno, sa zatvorenim oima, pokuaj da dozvoli da odu svi sadraji koji obino ispunjavaju polje tvoje svesti. Zamisli svoj um kao veliki krug koga opkoljava sloj tekih, tamnih oblaka. Ti moe videti samo oblake zato to ti izgleda da stoji izvan kruga i potpuno odvojen od njega. S obzirom na mesto na kome stoji, nema nikakvog razloga da poveruje da postoji briljantna svetlost koju oblaci skrivaju. Oblaci ti izgledaju kao jedina stvarnost. Izgleda kao da su oni jedino to se moe videti. Zato i ne pokuava da se probije kroz njih i da prodje mimo njih, to je jedini nain da se uveri da ovi oblaci nisu stvarni. Danas emo ovo pokuati. Poto si razmiljao o vanosti onoga to pokuava da uini i za sebe i za svet, pokuaj da to bolje smiri, pamtei jedino koliko samo eli da dosegne svetlost u samom sebi danas - sada! Odlui se da prodje pored oblaka. Posegni za njima i dodirni ih u svom umu. Vlastitom rukom i zbrii, oseti ih kako poivaju u tvojim obrazima i tvom elu i onim jabuicama, dok kroz njih prolazi. Nastavi, oblaci te ne mogu zaustaviti. Ako bude ispravno radio vebe, poee da osea da si podignut uvis i noen napred. Tvoj mali napor i mala odlunost prizvali su ti u pomo snagu univerzuma, kao i samog Boga, da te podignu iz tame u svetlost. Ti si u skladu sa Njegovom Voljom. Ne moe, a da ne uspe, zato to je tvoja volja istovremeno i Njegova. Imaj poverenja danas u svog Oca i budi siguran da te je On uo i da ti je odgovorio. Moda jo nee prepoznati Njegov odgovor, ali moe zaista biti siguran da ti je dat taj odgovor i da e ga tek dobiti. Pokuaj tokom nastojanja da se probije kroz oblake do svetlosti, da sauva ovo poverenje. Pokuaj da zapamti da konano povezuje svoju volju sa Boijom. Nastoj da zadri na umu misao da ono to preduzima zajedno s Bogom mora uspeti. A onda dozvoli Boijoj moi da deluje u tebi i kroz tebe, kao i da se izvri tvoja i Njegova volja. Tokom kraih vebanja, koja treba da eli obavljati to ee moe, s obzirom na vanost dananje ideje za tebe i tvoju sreu, podseti sebe da tvoje albe sakrivaju svetlost sveta od tvoje svesnosti. Takodje sebe podseti da nisi sam u ovoj potrazi za svetlou i da zna gde da je trai. Onda kai: MOJE ALBE SAKRIVAJU SVETLOST SVETA OD MENE. NE MOGU DA VIDIM ONO TO SAM SAM SAKRIO. A IPAK JA ELIM DA MI SE TO OTKRIJE, ZBOG MOG SPASENJA I SPASENJA SVETA. Takodje, budi siguran i reci samom sebi: AKO SE BUDEM DALJE ALIO, SVETLOST SVETA I DALJE E BITI SAKRIVENA OD MENE. Ovo poslednje reci samom sebi u sluaju da padne u iskuenje da ima bilo ta protiv bilo koga tokom dananjeg dana.

96 70. LEKCIJA MOJE SPASENJE DOLAZI OD MENE SAMOG Svo iskuenje nije nita vie nego izvestan oblik osnovnog iskuenja, a to je neverovanje u dananju ideju. Spasenje izgleda kao da dolazi sa bilo kog drugog mesta izuzev tebe samog. A takodje i izvor oseanja krivice. Ti ne vidi da je i krivica i spasenje iskljuivo u tvom vlastitom umu i nigde drugo. Kad bude shvatio da je svo oseanje krivice iskljuivo izum tvog vlastitog uma, onda e istovremeno shvatiti i da oseanje krivice i spasenje moraju biti na istom mestu. Razumevajui ovo - spaava se. Ovo je tobonja cena za prihvatanje dananje ideje: ona znai da te nita ne moe spasti izvan tebe samog, da ti nita ne moe doneti mir osim ti sam. Ali to isto znai da te ni nita osim tebe samog ne moe povrediti, ili poremetiti tvoj mir ili te na bilo koji nain uznemiriti. Dananja te ideja stavlja na komndno mesto u univerzumu, gde i pripada, s obzirom na ono to si. To nije uloga koju moe samo delimino prihvatiti. I sigurno moe poeti da vidi da prihvatanje te uloge znai spasenje. Moda ti, pak, nee biti jasno zato prepoznavanje da je oseanje krivice smeteno u tvom umu povlai za sobom automatski i shvatanje da je na istom mestu takodje i spasenje. Bog ne bi stavio lek za bolest na mesto gde taj lek ne moe pomoi. Na taj nain radi tvoj um, ali ne i Njegov. On eli da se ti izlei i zato je sauvao Izvor leenja na mestu gde postoji potreba za leenjem. A ti pokuava da uradi upravo obrnuto, inei svaki napor, bez obzira koliko taj napor bio kriv i fanatian, da odvoji leenje od bolesti kojoj je namenjeno to leenje, i da na taj nain ostavi bolest netaknutom. Tvoj je cilj da onemogui leenje. A Boiji je cilj da ga omogui. Danas vebamo shvatajui da je Boija Volja i naa vlastita u stvari ista u vezi sa ovim. Bog eli da se izleimo, a i mi, u stvari, ne elimo biti bolesni, zato to nas to ini nesrenim. Prihvatajui dananju ideju, mi se stvarno uskladjujemo s Bogom. On ne eli da budemo bolesni. A ne elimo to ni mi. On eli da se izleimo. Mi takodje. Danas smo spremni za dve due vebe, od kojih svaka treba da traje do 10-15 minuta. Sami moete odluiti kada da ih radite. U nizu sledeih lekcija draemo se ove prakse i opet e biti dobro da unapred odlui kad e odvojiti vreme za vebanje, a onda treba da se dri te odluke to vie moe. Ove vebe zaponi ponavljanjem dananje ideje, dodajui joj izjavu koja znai tvoje prepoznavanje da spasenje ne dolazi ni odakle izvana. Moe to formulisati ovako: MOJE SPASENJE DOLAZI OD MENE SAMOG. ONO NE MOE DOI NI SA KOJE DRUGE STRANE. Potom posveti nekoliko minuta, sa zatvorenim oima, pregledu nekoliko spoljanjih mesta gde si u prolosti traio spasenje: u drugim ljudima, u materijalnim posedima, u raznim situacijama i dogadjajima, kao i u predstavama o sebi samom koje si pokuavao da uini realnim. Prepoznaj da tu spasenje ne lei i kai samom sebi: MOJE SPASENJE NE MOE DOI NI OD JEDNE OD OVIH STVARI. MOJE SPASENJE DOLAZI OD MENE I SAMO OD MENE. Sad emo ponovo pokuati da dosegnemo svetlost u tebi, a to je ujedno i mesto gde lei i tvoje spasenje. Ne moe ga nai u oblacima koji opkoljavaju svetlost, a upravo si u tim oblacima traio spasenje. Tamo ga nema. Ono se nalazi s druge strane oblaka, u svetlosti. Zapamti da mora proi kroz oblake pre nego to dodje do svetlosti. A zapamti takodje i to da nikada nisi nita naao u modelima oblaka, koje si stvoio u svojoj mati, to bi bilo trajno to bi ti stvarno eleo. Poto su te razoarale sve iluzije o spasenju, ti sigurno ne eli ostati u oblacima, traei u njima uzalud svoje idole, kad moe tako lako zakoraiti u svetlost stvarnog spasenja. Pokuaj da prodje kroz oblake na nain koji ti najbolje odgovara. Ako ti to pomae, zamisli me kako te drim za ruku i kako te vodim. I ja te uveravam, ovo nee biti samo pusto matanje. Tokom kratkih i estih dananjih vebi, podseti samog sebe da ti spasenje dolazi od tebe samog i da nita ne moe ometati tvoje napredovanje izuzev tvojih vlastitih misli. Ti si slobodan od svih spoljnih meanja. Ti sam komanduje vlastitim spasenjem. Ti upravlja i spasenjem sveta. Kai onda: MOJE SPASENJE DOLAZI OD MENE SAMOG. NITA ME SPOLJA NE MOE ZADRATI. UNUTAR MENE JE MOJE VLASTITO SPASENJE I SPASENJE SVETA.

97

71. LEKCIJA OSTVARIE SE SAMO BOIJI PLAN ZA SPASENJE Moda i ne shvata da je ego pripremio za upotrebu plan za spasenje, kao protivteu Boijem Planu. A to je plan u koji ti veruje. I poto je taj plan suprotan Boijem, ti veruje takodje da prihvatiti Boiji Plan, umesto egovog, znai biti proklet. Naravno da to zvui smeno. Poto razmotrimo u emu se zapravo sastoji egov plan, moda e shvatiti da ti u njega ipak veruje, ma koliko taj plan bio besmislen. Egov plan za spasenje usredsredjuje se oko zaokupljenosti albama. Taj plan smatra da e biti spasen samo ako neko bude govorio ili radio drugaije, ili ako se izmene spoljanje okolnosti ili dogadjaji. Tako se izvor spasenja stalno vidi kao neto to postoji izvan tebe. Svaka alba koju u sebi dri je izjava i tvrdnja u koju veruje, a koja kae: Kad bi ovo bilo drugaije, ja bih se spasao. Tako se trai promena uma, koja je neophodna za spasenje, od svakoga drugog izuzev od samog sebe. Uloga koju ovaj plan dodeljuje tvom umu sastoji se jednostavno u tome da tvoj um odredi ta se, izuzev tebe, mora promeniti da bi se ti spasao. Prema ovom sumanutom planu, prihvata se svaki opaeni izvor spasenja, ali samo pod uslovom da je neefikasan. Ovo osigurava nastavljanje jalove potrage. Zadrava se iluzija da, iako je ova nada uvek izneverila, jo uvek ima osnova za nadanje na drugim mestima i u drugim stvarima. Druga e osoba bolje posluiti, a druga e situacija omoguiti uspeh. Takav je egov plan za spasenje. Ovde jasno vidi kako je ovaj plan u strogoj saglasnosti sa egovom osnovnom doktrinom Trai, ali ne nadji. ta inae moe bolje garantovati da nee pronai spasenje od usmeravanja svih tvojih napora u potragu za spasenjem tamo gde ga nema? Boiji plan za spasenje deluje jednostavno zbog toga to, ako se dri njegovih smernica ti e zapravo traiti spasenje tamo gde ono zaista i postoji. Ali ako treba da uspe, kao to Bog i obeava da hoe, ti spasenje mora traiti samo tamo gde ono uistinu i postoji. U suprotnom sluaju, tvoj se cilj razdvaja i ti e pokuati da se dri dva plana za spasenje koji su dijametralno suprotni u svakom pogledu. Rezultat moe biti samo zbrka, beda i duboki oseaj neuspeha i oajanja. Kako sve ovo moe izbei? Vrlo jednostavno. Dananja ideja je odgovor. Ostvarie se samo Boiji Plan za spasenje. U vezi sa ovim nee biti stvarnog konflikta, zato to nema ostvarljive alternative Boijem Planu koji e te spasiti. Njegov plan je jedini koji daje siguran rezultat. Njegov plan je jedini koji mora uspeti. Vebajmo danas prepoznavanje ove izvesnosti. I veselimo se to postoji odgovor na ono to lii na konflikt bez mogueg razreenja. Bog moe sve. Ti se mora spasti, zato to je to u Njegovom Planu, a taj Plan ne moe, a da ne uspe. Zaponi dananje dve due vebe razmiljanjem o dananjoj ideji. Shvati da ova ideja u sebi sadri dva dela, od kojih svaki daje jednak doprinos celini. Ostvarie se Boiji Plan za tvoje spasenje, a drugi planovi nee. Ne dozvoli sebi da postane depresivan ili ljut zbog drugog dela. Ovaj drugi deo organski je sadran u prvom. A prvi deo sadri u sebi tvoje potpuno izbavljenje od vlastitih sumanutih pokuaja i ludakih namera da se oslobodi. Ovi su te pokuaji doveli do depresije i ljutnje, ali Boiji Plan e uspeti. Dovee te do izbavljenja i radosti. Pamtei ovo, posvetimo ostatak duih vebi molbi Bogu da nam otkrije Svoj Plan za nas. Pitaj ga vrlo specifino: TA ELI DA URADIM? GDE ELI DA IDEM? TA ELI DA KAEM I KOME? Prepusti Mu komandu nad ostatkom vremena za vebu i dozvoli Mu da ti kae ta je potrebno da uradi u skladu s Njegovim Planom za tvoje spasenje. Odgovorie ti proporcionalno tvojoj voljnosti da uje Njegov Glas. Nemoj odbiti da uje. Sama injenica da radi ove vebe dokazuje da u tebi postoji izvesna voljnost da slua. To je dovoljno da postavi tvoj zahtev za Boijim odgovorom. Tokom kraih vebi esto govori sebi da e se ostvariti Boiji Plan za spasenje, i samo on. Budi budan prema svim iskuenjima da se danas na neto poali i odgovori na ova iskuenja ovim oblikom dananje ideje:

98 ZAOKUPLJENOST ALBAMA SUPROTNO JE BOIJEM PLANU ZA SPASENJE. A OSTVARIE SE SAMO NJEGOV PLAN. Pokuaj da se seti dananje ideje est ili sedam puta na sat. Nema boljeg naina da utroi pola minuta ili manje nego da se seti Izvora svog spasenja i da vidi gde se taj Izvor nalazi.

72. LEKCIJA ZAOKUPLJENOST ALBAMA JE NAPAD NA BOIJI PLAN ZA SPASENJE Spoznali smo da je egov plan za spasenje suprotan Boijem. Jo uvek nismo naglasili da je egov plan aktivni napad na Boiji Plan, da je to nameran pokuaj da se uniti Boiji Plan. U ovom napadu Bogu se pripisuju svojstva koja su zapravo u vezi sa egom, dok ego izgleda kao da preuzima atribute Boga. Egova fundamentalna elja jeste da zameni Boga. U stvari, ego je fiziko otelovljenje te elje. Ta je elja ono to izgleda kao da okruuje um sa telom, drei ga odvojenim i samim, nesposobno da dosegne druge umove, izuzev kroz telo, koje je izgradjeno da stavi um u zatvor. Ogranienje komunikacije ne moe biti najbolji nain za irenje komunikacije. A ipak ego eli da ti veruje da je to tako. Iako je ovde jasan pokuaj da se ouvaju ogranienja koja telo namee, moda nije toliko oigledno zato zaokupljenost albama znai napad na Boiji Plan za spasenje. Zato sada razmotrimo vrste stvari na koje si sklon da se ali. Zar nisu uvek u vezi sa neim to telo ini? Osoba kae neto to ti se ne dopada. Uini neto to ti je neugodno. Ona izdaje svoje neprijateljske misli u svom ponaanju. Ovde se ne bavi time ta ta linost jeste. Sasvim suprotno, ti se bavi iskljuivo time ta ona ini u telu. To to ti ini vie je od toga da ne uspeva da toj osobi pomogne da se oslobodi telesnih ogranienja. Ti aktivno pokuava da je zadri vezanom za telo time to je brka sa telom i to prosudjuje da su data osoba i njeno telo jedno te isto. Ovde napada Boga, zato to, ako je Njegovo Dete samo telo, onda i On takodje mora biti samo telo. Nezamisliv je Tvorac koji je potpuno razliit od svog stvaranja. Ako je Bog telo, ta onda mora biti Njegov plan za spasenje? ta taj plan moe biti nego smrt? Pokuavajui da se predstavi kao Autor ivota, a ne smrti, On je laov i varalica, pun lanih obeanja, koji nudi iluzije umesto istine. Tobonja realnost tela ini sasvim uverljivim ovakvo gledanje na Boga. U stvari, ako bi telo bilo realno, zaista bi bilo teko izbei ovakav zakljuak. A svaka alba koju ima insistira na tome da je telo realno. Ta alba potpuno previdja ta je zaista tvoj brat. Ona pojaava tvoje verovanje da je on telo i zbog toga ga proklinje. I ta alba tvrdi da smrt mora biti spasenje za tvog brata, projektovanjem ovog napada na Boga i smatrajui Ga odgovornim za ovo. U briljivo pripremljenu arenu, u kojoj besne ivotinje vrebaju plen i u koju milosrdje ne moe ui, ego ulazi da te spase. Bog te je stvorio telom. Vrlo dobro. Prihvatimo to i budimo zadovoljni. Kao telo, nemoj sebi dozvoliti da se lii onoga to ti telo prua. Uzmi i to malo to moe dobiti. Bog ti nije nita dao. Telo ti je jedini spasilac. To je smrt Boga i tvoje spasenje. To je univerzalno verovanje sveta koji vidi. Neki mrze telo i pokuavaju da ga povrede i posrame. Drugi vole telo i pokuavaju da ga glorifikuju i uzdignu. Ali sve dok telo bude stajalo kao centar tvog pojma samog sebe, ti e napadati Boiji Plan za spasenje. Sve dotle e biti i zaokupljen svojim albama protiv Njega i Njegovog stvaranja i tako nee moi uti Glas istine i izraziti Mu dobrodolicu kao Prijatelju. Njegovo mesto preuzima spasilac koga si sam izabrao. Taj spasilac je tvoj prijatelj, a On ti je neprijatelj. Danas emo pokuati da zaustavimo ove besmislene napade na spasenje. Umesto toga, pokuaemo da izrazimo dobrodolicu spasenju. Tvoja naopaka percepcija razorna je za tvoj duevni mir. Vidi sebe kao telo, a istinu kao neto izvan sebe, koju telesna ogranienja dre zakljuanom od tvoje svesnosti. Sada pokuavamo da drugaije gledamo na ovo. Svetlost istine je u nama, gde ju je Bog smestio. Telo je to koje je izvan nas i ono nije naa briga. Biti bez tela znai biti u svom prirodnom stanju. Prepoznati svetlost istine u nama znai prepoznati sebe same onakvima kakvi zaista i jesmo. Videti svoje Pravo Ja kao odvojeno od tela znai dokrajiti napad na

99 Boiji Plan za spasenje i, umesto toga, prihvatiti taj plan. A gde god se taj plan prihvati, on je time ve i izvren. Tokom duih dananjih vebi na je cilj da postanemo svesni da je Boiji Plan za spasenje u nama ve izvren. Dakle, mi napadamo neto to ne prepoznajemo. Sada pokuavamo da odloimo na stranu prosudjivanje i da upitamo u emu se za nas sastoji Boiji Plan za spasenje: TA JE SPASENJE OE? JA NE ZNAM. RECI MI, KAKO BIH MOGAO RAZUMETI? Tada emo smireno ekati na Njegov odgovor. Napadali smo Boiji Plan za spasenje, a da nismo saekali da ujemo u emu se on sastoji. Tako smo glasno izvikivali svoje albe da nismo ni sluali Njegov Glas. Naprotiv, koristili smo se svojim albama da bi smo zatvorili svoje oi i zaepili svoje ui. Sada emo videti, uti i uiti. ta je spasenje Oe? Pitaj i odgovorie ti se. Trai i nai e. Ne pitamo ego vie ta je spasenje i gde da ga nadjemo. O tome pitamo istinu. Onda budi siguran da e odgovor biti istinit, s obzirom na to koga pita. Kad god ti pouzdanje pone poputati i kad ti nada u uspeh pone da se koleba i da odlazi, ponovi svoje pitanje i svoje traenje, pamtei da pitanje postavlja beskrajnom Tvorcu beskraja, koji te je stvorio slinog Sebi: TA JE SPASENJE OE? JA NE ZNAM. RECI MI, KAKO BIH MOGAO RAZUMETI. On e odgovoriti. Budi odluan da uje. Danas e biti dovoljno da jednom ili dva puta krae veba na sat, poto e ove vebe biti neto due nego obino. Ove vebe ovako zaponi: ZAOKUPLJENOST ALBAMA JE NAPAD NA BOIJI PLAN ZA SPASENJE. DOZVOLI MI, UMESTO TOGA, DA PRIHVATIM TO SPASENJE. TA JE SPASENJE OE? Potom saekaj oko jedne minute u tiini, po mogunosti sa zatvorenim oima, i sluaj kako bi uo Njegov odgovor. 73. LEKCIJA JA HOU DA BUDE SVETLOST Danas razmatramo volju koju deli sa Bogom. Ta volja nije istovetna sa egovim nitavnim eljama iz kojih se pojavljuju tama i nitavilo. Volja koju deli sa Bogom sadri u sebi svu mo stvaranja. Egove bezvredne elje se ne dele i zato uopte nemaju moi. Egove elje su beznaajne u smislu da one ne mogu stvoriti svet iluzija u kome tvoje verovanje moe biti vrlo jako. Ali su one zaista nitavne u odnosu na stvaranje. One ne izgradjuju nita to je realno. Isprazne elje i albe su partneri ili ko-tvorci u slikanju sveta koji vidi. Egove elje omoguavaju pojavu tog sveta, a egova potreba za albama, koje su neophodne za odravanje tog sveta, naseljavaju taj svet likovima koji te tobo napadaju i pozivaju na ispravno prosudjivanje. Ovi likovi postaju posrednici koje ego koristi da bi trgovao albama. Oni stoje izmedju tvoje svesnosti i realnosti tvoga brata. Gledajui te likove, ti ne spoznaje ni svoju brau, ni svoje Pravo Ja. Tvoja se volja gubi u toj udnoj razmeni u kojoj se oseanje krivice preprodaje tamo-ovamo i sa svakom tom razmenom albe se poveavaju. Moe li volja Boijeg Sina, koju on deli sa svojim Ocem, stvoriti takav svet? Da li je Bog stvorio katastrofu za Svog Sina? Stvaranje je Volja Njih Obojice zajedno. (tebe i Tvorca). Da li bi Bog stvorio svet koji Ga ubija? Danas emo ponovo pokuati da dosegnemo svet koji je u skladu sa tvojom voljom. U tom svetu poiva svetlost zato to se taj svet ne protivi Boijoj Volji. To nije Nebo, ali Nebeska svetlost sija na njega. Tama je nestala. Egove nitavne elje se povlae. Ipak, svetlost koja sija na taj svet odraava tvoju volju, pa tako mora postojati u samom tebi, kako bismo mogli gledati u nju. Tvoja slika sveta moe samo odraavati ono to je u tebi. Izvor svetlosti ili tame ne moe se nai spolja. albe potamnjuju tvoj um i ti gleda napolje u potamnjeni svet. Opratanje uklanja tamu, ponovo potvrdjuje tvoju volju i omoguava ti da gleda u svet svetlosti. Vie sam puta naglaavao da se lako moe savladati barijera albi i da ona ne moe stajati izmedju tebe i tvog spasenja. Razlog je vrlo jednostavan. Da li ti zaista eli biti u paklu? Da li zaista eli da plae, strada i umre? Zaboravi egove argumente koji nastoje da dokau da je sve ovo Nebo. Ti zna da to nije tako. Ne moe to sebi eleti. Postoji taka preko koje iluzije ne mogu ii. Stradanje nije srea, a srea je ono to ti zaista eli. To je tvoja istinska volja. I tako je spasenje i tvoja volja. eli da uspe u onome to danas pokuava da uradi. Mi

100 to preduzimamo uz tvoj blagoslov i sa tvojom radosnom saglasnou. Danas emo uspeti ako se bude setio da eli da se spase. Ti eli prihvatiti Boiji Plan zato to u njemu uestvuje. Ti nema u sebi volje koja bi stvarno bila protivna tom planu i ti ne eli da se odupre tom planu. Spasenje se tie tebe. Iznad svega, ti eli slobodu kako bi se setio ko si ti uistinu. Danas je ego taj koji stoji bespomoan pred tvojom voljom. Tvoja je volja slobodna i nita je ne moe savladati. Zato kreemo sa dananjim vebama u srenom samopouzdanju, sigurni da emo pronai ono to ti je volja da pronadje i da se seti onoga to ti je volja da se seti. Ne mogu nas u tome zadrati nikakve beznaajne elje, niti nas mogu zavaravati nekom iluzijom svoje snage. Danas neka se ostvari tvoja volja i neka se zauvek zavri sumanuto verovanje da ti bira pakao umesto Neba. Nae due vebe zapoeemo prepoznavanjem da je samo Boiji Plan za spasenje, i samo on, u potpunoj saglasnosti sa tvojom voljom. Taj plan nije cilj neke tudje sile, koji ta sila hoe da ti naturi protiv tvoje volje. Ovde je to cilj u pogledu koga ste ti i tvoj Otac u potpunoj saglasnosti. Danas e uspeti, vreme je odredjeno za oslobodjenje Boijeg Deteta od pakla i od svih bezvrednih elja. Volja Boijeg Deteta obnavlja se u njegovoj svesnosti. Boije Dete hoe ba ovog dana da pogled u svetlost koja lei u njemu samom i da se tako spase. Poto si samog sebe podsetio na ovo i odluivi da svoju volju jasno dri na umu, reci samom sebi sa blagom vrstinom i smirenom sigurnou: JA HOU DA BUDE SVETLOST. NEKA MI BUDE DOZVOLJENO DA VIDIM SVETLOST KOJA ODRAAVA BOIJU I MOJU VOLJU Neka tada tvoja volja potvrdi samu sebe, zdruena sa Boijom moi i ujedinjena sa tvojim Pravim Ja. Ostatak vremena za vebu predaj Njihovom vodjstvu. Zdrui se s njima dok ti Oni pokazuju put. Tokom kraih vebi, ponovo jasno reci ta zaista eli. Reci: JA HOU DA BUDE SVETLOST. TAMA NIJE MOJA VOLJA. Ovo treba da ponovi nekoliko puta na sat. Najvanije je, pak, da primeni dananju ideju u ovom obliku im dodje u iskuenje da te zaokupi bilo kakva vrsta albe. To e ti omoguiti da se oslobodi albi, umesto da ih neguje i da ih skriva u tami. 74. LEKCIJA NEMA DRUGE VOLJE OSIM BOIJE. Dananju ideju treba smatrati centralnom milju prema kojoj su usmerene sve nae vebe. Jedina Volja je Boija Volja. Kad to prepozna, automatski si prepoznao i da je tvoja volja isto to i Njegova. Nestaje verovanje da je mogu sukob ove dve volje. Mir zamenjuje udnu ideju da si rascepljen zbog suprotnih ciljeva. Kao izraz Boije Volje, ti nema drugog cilja osim Njegovog. Veliki je mir u dananjoj ideji, a dananje su vebe usmerene na to da pronadje taj mir. Sama ideja je potpuno istinita. Zato ona ne moe izazvati iluzije. A bez iluzija konflikt je nemogu. Pokuajmo ovo danas prepoznati i doivimo mir koji ovo prepoznavanje donosi. Zaponimo due vebe ponavaljanjem ovih misli nekoliko puta, polagano i sa vrstom odlunou da shvatimo ta one znae i da ih zadrimo na umu. NEMA DRUGE VOLJE OSIM BOIJE. JA NE MOGU BITI U KONFLIKTU. Potom utroi nekoliko minuta dodavanju misli koje su u vezi sa ovima, kao to su na primer: JA SAM SMIREN. NITA ME NE MOE UZNEMIRITI. MOJA VOLJA JE I BOIJA. MOJA VOLJA I BOIJA VOLJA SU JEDNO. BOG HOE MIR ZA SVOJE DETE. Tokom ove uvodne faze brzo se pozabavi s bilo kojom suprotnom milju koja bi ti pala na um. Reci: NEMA DRUGE VOLJE OSIM BOIJE. OVE SUPROTNE MISLI SU BEZNAAJNE.

101 Ako postoji neka konfliktna oblast koja izgleda posebno teka za razreenje, izdvoji je radi posebnog razmatranja. Kratko, ali vrlo specifino razmisli o njoj, identifikuj posebnu osobu ili osobe i situaciju ili situacije koje su s tim u vezi i reci samom sebi: NEMA DRUGE VOLJE OSIM BOIJE. ISTU TU VOLJU DELIM S NJIM. MOJ KONFLIKT U VEZI SA .................... NE MOE BITI REALAN. Poto si ovako oistio svoj um, zatvori oi i pokuaj da doivi mir na koji ti daje pravo tvoja realnost. Utoni u taj mir i oseti ga kako se zatvara oko tebe. Moe zapasti u iskuenje da pogreno shvati ove pokuaje kao povlaenje, ali je razliku lako uoiti. Ako bude uspeo, imae duboki oseaj radosti i poviene budnosti, a ne oseanje omamljenosti i iscrpljenosti. Radost karakterie mir. Uz pomo ovog iskustva prepoznae da si ga postigao. Ako oseti da klizi u povlaenje, brzo ponovi dananju ideju i pokuaj ponovo. Ponovi to koliko puta je potrebno. Jasan je dobitak u odbijanju da se povue, ak i ako ne doivi mir za kojim tei. Tokom kraih vebi, koje treba raditi danas u odredjenim i redovnim intervalima, reci sebi: NEMA DRUGE VOLJE OSIM BOIJE. DANAS TRAIM NJEGOV MIR. Onda pokuaj da pronadje ono to trai. Ovoj svrsi e danas dobro posluiti minut ili dva na svakih pola sata, po mogunosti sa zatvorenim oima. 75. LEKCIJA SVETLOST JE DOLA Svetlost je dola. Ti si izleen i ti moe leiti. Svetlost je dola. Ti si spasen i ti moe spasavati. Ti si smiren i ti moe doneti mir sa sobom, gde god da ide. Nestali su tama, nemir i smrt. Svetlost je dola. Danas slavimo sretni zavretak tvog dugog sna o nesrei. Sada vie nema tamnih snova. Svetlost je dola. Danas poinje vreme svetlosti za tebe i za sve druge. To je nova era u kojoj se rodio novi svet. Tokom svog nestajanja, stari svet nije ostavio na novom svoje tragove. Danas vidimo razliit svet zato to je dola svetlost. Nae e dananje vebe biti sretne i u njima emo zahvaliti za odlazak starog i za poetak novog. Nisu preostale nikakve senke starog da bi nam zamraile pogled i da bi nam sakrile svet koji nam nudi opratanje. Danas emo prihvatiti novi svet kao ono to elimo videti. Dae nam se ono to elimo. Mi hoemo da vidimo svetlost, svetlost je dola. Svoje due vebe posvetiemo gledanju na svet koji nam pokazuje nae opratanje. To je ono to elimo videti i samo to. Naa usmerenost ka jednom jedinom cilju ini ostvarenje tog cilja neizbenim. Danas nam pred oi izlazi realni svet sa radou, kako bi smo ga mogli konano videti. Dato nam je da vidimo sada da je svetlost dola. Danas ne elimo videti egovu senku na svetu. Mi vidimo svetlost i u njoj takodje vidimo Nebeski odraz kako se prua du sveta. Due vebanje zaponi saoptavanjem samom sebi radosne vesti o svom oslobodjenju :SVETLOST JE DOLA. JA SAM OPROSTIO SVETU. Danas se ne zadravaj na prolosti. Sauvaj potpuno otvoren um, opran od svih prolih ideja i ist od svakog pojma koji si sam izgradio. Danas si svetu oprostio. Danas na njega moe gledati kao da ga nikad ranije nisi video. Ti jo ne zna na ta on lii. Jedino to ini jeste da eka da ti se on sam pokae. Dok na to eka, polagano i vrlo strpljivo ponovi nekoliko puta: SVETLOST JE DOLA. JA SAM OPROSTIO SVETU. Shvati da te tvoje opratanje ovlauje da vidi. Razumi da Sveti Duh nikada ne prestaje davati dar vidjenja onome ko oprata. Veruj da nee to propustiti da uini ni sada. Oprostio si svetu. On e biti s tobom dok posmatra i eka. Pokazae ti ta vidi istinsko vidjenje. To je Njegova Volja, a ti si se udruio s Njim. Strpljivo ga ekaj. Doi e On. Svetlost je dola. Ti si oprostio svetu. Kai Mu da zna da ne moe omanuti zato to Mu veruje. A samom sebi reci da eka sa izvenou da pogleda na svet koji ti je On obeao. Od sada pa nadalje ti e videti drugaije. Danas je svetlost dola. A ti e videti svet koji ti je obean od kada je zapoelo vreme i u kome je sigurno da e se vreme i zavriti. I krae e vebe, takodje, biti radosni podsetnici tvog oslobodjenja. Svakih

102 etvrt sata podseti samog sebe da je danas vreme za posebno slavlje. Zahvali se milosrdju i Ljubavi Boijoj. Raduj se moi opratanja koja potpuno lei tvoj vid. Budi uveren da je danas novi poetak. Bez tame prolosti u svojim oima, danas nee omanuti da vidi. A ono to e danas videti bie tako dobrodolo da e dananji dan proiriti u venost. Reci, onda: SVETLOST JE DOLA. JA SAM OPROSTIO SVETU. Ako bi kad doao u iskuenje, reci bilo kome ko izgleda da te vue natrag u tamu: SVETLOST JE DOLA. OPRATAM TI. Dananji dan posveujemo vedrini koju ti Bog eli stalno. Ovu vedrinu sauvaj u svojoj svesnosti samog sebe i danas je vidi svugde, dok slavimo poetak tvog istinskog vidjenja i vidjenja stvarnog sveta, koji je doao da zameni svet bez opratanja, za koji si mislio da je stvaran. 76. LEKCIJA NE PRIZNAJEM NIKAKVE ZAKONE, OSIM BOIJIH Ve smo ranije videli koliko ti mnogo besmislenih stvari izgleda kao spasenje. Svaka te je od tih stvari stavila u zatvor zakonima koji su isto toliko besmisleni kao to su i same te stvari. Ti te zakoni ne veu. Da bi shvatio da je to tako, mora prvo razumeti da spasenje ne lei na toj strani. Sve dok spasenje bude traio u stvarima koje su bez znaenja, dotle e se i podvrgavati besmislenim zakonima. Na taj nain ti nastoji da dokae da je spasenje tamo gde ga, zapravo, nema. Danas emo biti sretni to to ne moe dokazati. Poto, kada bi to mogao, zauvek bi traio spasenje tamo gde ga nema i nikad ga ne bi ni naao. Dananja ti ideja jo jednom kae kako je spasenje jednostavno. Trai ga tamo gde te i eka i nai e ga. Ne trai ga nigde drugo, poto ga nigde drugo ni nema. Razmiljaj o slobodi u svetlu spoznaje da nisi vezan svim tim udnim i uvrnutim zakonima koje si sam uspostavio da te spasu. Ti stvarno misli da e skapati od gladi ako ne bude imao hrpe zelenih papirnih traka i gomile metalnih diskova. Ti stvarno misli da te mala okrugla tableta ili neka tenost ubrizgana u tvoje vene kroz otru iglu moe odbraniti od bolesti i smrti. Ti stvarno misli da si usamljen ukoliko drugo telo nije u tvojoj blizini. Samo lud moe ovako razmiljati. Ove stvari naziva zakonima i daje im razliita imena u dugom katalogu rituala koji niemu ne slue i nemaju nikakve svrhe. Misli da mora da se povinuje zakonima medicine, ekonomije i zdravlja. Zatiti telo i spae se. To nisu zakoni, ve ludilo. Telo je ugroeno od strane uma koji sam sebi teti. Telo stradava samo da um ne bi video da je sam svoja rtva. Telesna patnja je maska koju um dri da bi sakrio ono to zaista pati. Um ne razume da je on sam svoj vlastiti neprijatelj, da on sam sebe napada i da eli da umre. Um bi da telo spase od ovih svojih vlastitih zakona. Zbog ovog razloga ti misli da si telo. Nema drugih zakona osim Boijih. Ovo treba ponavljati i ponavljati sve dok ne shvati da ovi zakoni vae za sve ono to si izgradio nasuprot Boijoj Volji. Tvoja magija nema nikakvog znaenja. Ono to ona treba da spase uopte ne postoji. Samo ono to ona treba da sakrije, spae te. Boiji zakoni nikada i ni sa im se ne mogu zameniti. Dananji emo dan posvetiti tome da se radujemo da je to tako. To nije vie istina koju bi smo sakrivali. Umesto toga shvatamo da je to istina koja nas zauvek ini slobodnim. Magija porobljava, a Boiji zakoni oslobadjaju. Svetlost je stigla zato to nema drugih zakona osim Boijih. Dananje due vebe zapoeemo kratkim pregledom razliitih vrsta zakona za koje mislimo da im se moramo pokoravati. U ove zakone spadaju npr. zakoni ishrane, imunizacije, uzimanja lekova i ostali bezbrojni naini zatite tela. Razmiljaj dalje: ti veruje u zakone prijateljstva, u zakone dobrih odnosa i recipronosti. Moda ak misli da postoje i zakoni koji raspodeljuju ono to je Boije i ono to je tvoje. Mnoge su religije na ovome zasnovane. One ne spaavaju, ve proklinju u ime Neba. One nisu nita udnije od drugih zakona za koje smatra da im se mora pokoravati kako bi bio bezbedan. Nema drugih zakona osim Boijih. Danas odbaci sva luda magijska verovanja i dri svoj um u tihoj sprenmnosti da uje Glas koji

103 ti govori istinu. Sluae Jednoga koji kae da ne postoji gubitak u sferi Boijih zakona. Niti ko plaa, niti se kome plaa. Nema razmene, nema zamenjivanja i nita se ne moe zameniti neim drugim. Boiji zakoni uvek samo daju, a nikada ne uzimaju. Sluaj Onoga koji ti ovo govori i shvati koliko su ludi zakoni za koje misli da dre svet za koji misli da ga vidi. Dalje sluaj. On e ti rei i vie. O Ljubavi kojom te Otac voli. O beskrajnoj radosti koju ti nudi. O Njegovoj enji za Svojim jedinim Sinom, koga je stvorio da bi bio Njegov kanal za stvaranje, a taj Sin negira svoju vezu sa Ocem svojim verovanjem u pakao. Otvorimo danas Boije kanale ka Njemu i neka se Njegova Volja iri kroz nas ka Njemu. Tako se stvaranje beskrajno poveava. Njegov e nam Glas o tome govoriti, a takodje i o Nebeskim radostima koje Njegovi zakoni zauvek dre bezgraninim. Dananju emo ideju ponavljati sve dok ne budemo uli i razumeli da nema drugih zakona osim Boijih. Tada emo sami sebi rei, kao posveenje kojim se zakljuuje veba: NE PRIZNAJEM NIKAKVE ZAKONE, OSIM BOIJIH. Danas emo ovo posveenje ponavljati to ee moemo, najmanje etiri ili pet puta na sat, a isto tako i kao odgovor na bilo kakvo iskuenje koje sami doivljavamo kao objekat drugih zakona tokom dananjeg dana. To je izjava slobode od svih opasnosti i od svake tiranije. To je nae priznavanje da je Bog na Otac i da je Njegov Sin spasen. 77. LEKCIJA JA IMAM PRAVO NA UDA Ti ima pravo na uda zbog onoga to jesi. Primie uda zbog onoga to Bog jeste. A i ti e sam ponuditi uda zato to si jedno s Bogom. Da ponovim, kako je spasenje jednostavno! Ono je samo izjava o tvom istinskom identitetu. A to je ono to emo danas proslavljati. Tvoje pravo na uda ne lei u tvojim iluzijama o samom sebi. Ono ne zavisi o bilo kakvim magijskim snagama koje si sebi pripisao niti o bilo kakvim ritualima koje si izmislio. Ono je nerazdvojno od istine o tome ta si ti. Ono je sadrano i u tome ta je Bog, tvoj Otac. Samo stvaranje osigurava ovo pravo, a garantuju ga i Boiji zakoni. Danas emo zahtevati uda, koja su tvoje pravo, poto ti pripadaju. Obeano ti je potpuno oslobodjenje od sveta koji si sam napravio. Data su ti uveravanja da je Kraljevstvo Boije u tebi samom i da ga se nikada ne moe izgubiti. Mi ne traimo nita vie od onoga to nam zaista i pripada. Danas emo osigurati i to da se neemo zadovoljiti ni manjim od toga. Due vebe zaponi time to e sebi samom rei sasvim poverljivo da ima pravo na uda. Zatvori oi i podseti se da trai samo ono to ti zaista i pripada. Podseti se takodje da se uda nikada ne oduzimaju jednom i daju drugom i da, traei svoja prava, ti podrava istovremeno i prava svakog drugog. uda se ne pokoravaju zakonima ovog sveta. Ona jedino proizlaze iz Boijih zakona. Posle ove kratke uvodne faze smireno ekaj na uveravanje da ti je udovoljeno traenju. Traio si spasenje sveta, kao i svoje vlastito. Traio si sredstva kojima bi to postigao. Ne moe omanuti u dobijanju tih uveravanja. Ti samo trai da se izvri Boija Volja. inei ovo, ti u stvari i ne trai nita. Ti samo iskazuje injenicu koja se ne moe negirati. Sveti Duh ne moe nita drugo ni uiniti, ve da ti da uveravanja da je udovoljeno tvom traenju. injenica koju prihvata mora biti takva. Danas nema prostora za sumnju i nesigurnost. Konano postavljamo pravo pitanje. Odgovor je jednostavna tvrdnja jednostavne injenice. Primie uveravanja koja trai. Nae krae vebe e biti este, a bie takodje i posveene da nas podsete na jednostavnu injenicu. Danas esto reci samom sebi: JA IMAM PRAVO NA UDA Trai ih kad god se javi situacija u kojoj ih treba prizvati. Ti e ve sam prepoznati takve situacije. A poto se ne oslanja na samog sebe da bi doao do uda, ti ima potpuno pravo da primi udo kad god ga bude traio. Takodje, zapamti i ovo: ne

104 zadovoljavaj se niim manjim od savrenog odgovora. Ako bi doao u iskuenje, brzo reci sebi: JA NEU MENJATI UDA ZA ALBE. ELIM SAMO ONO TO MI PRIPADA.BOG JE USPOSTAVIO UDA KAO MOJE PRAVO. 78. LEKCIJA NEKA UDA ZAMENE SVE ALBE Moda ti jo nije potpuno jasno da je svaka odluka koju donosi, u stvari, izbor izmedju albe i uda. Svaka alba stoji kao tamni tit mrnje ispred uda koga sakriva. I poto albu stavlja pred svoje oi, ne moe videti udo koje se nalazi iza nje. Ipak udo sve ovo vreme eka na tebe u svetlosti, ali ti, umesto njega, vidi samo svoje albe. Danas idemo dalje od albi da bismo, umesto njih, potraili udo. Obrnuemo nain na koji vidi tako to gledanju neemo dozvoliti da se zaustavi pre nego to zaista vidi. Neemo ekati pred titom mrnje, nego emo ga spustiti dole i blago podii oi u tiini da bismo ugledali Boije Dete. Ono eka na tebe iza tvojih albi i im ih odloi ono e se pojaviti u blistavoj svetlosti ispred koje stoji svako. Svaka alba je blok za vidjenje i kada se ona ukloni ti vidi Boije Dete tamo gde je oduvek i bilo. Ono stoji u svetlosti, ali ti si bio u tami. Svaka alba produbljuje tamu i ti onda ne moe videti. Danas emo pokuati da vidimo Boije Dete. Neemo sebi dopustiti da budemo slepi u odnosu na njega, neemo gledati u svoje albe. I tako se obre vidjenje sveta, dok gledamo prema istini i udaljujemo se od straha. Izabraemo jednu linost koju koristi kao metu za svoje albe, staviemo albe u stranu i pogledaemo osobu. Neka to bude neko koga se boji, pa ak i mrzi, neko za koga misli da ga voli ali te je naljutio, neko koga zove prijateljem, ali koga ponekad vidi kao tekog ili nekog kome je teko ugoditi, koji mnogo zahteva, koji razdrauje ili koji ne odgovara idealu koji bi trebalo da prihvati kao svoj, u skladu sa ulogom koju si mu dodelio. Zna jednog kog odabira, njegovo ti je ime ve palo na um. On e biti taj za koga emo traiti da ti se pokae kao Boije Dete. Pomou vidjenja njega iza albi, koje ima protiv njega, nauie da ono to lei sakriveno, u vreme dok ga ne vidi, postoji u svakome i moe se videti. On, koji je bio neprijatelj, je vie nego prijatelj, kad se oslobodi kako bi preuzeo ulogu koju mu je dodelio Sveti Duh. Neka ti on danas bude spasilac. Takva mu je uloga prema planu Boga, tvog Oca. Tokom dananjih duih vebi videemo ga u ovoj ulozi. Pokuae da ga dri na umu, i to prvo onako kakvim ga danas smatra. Napravie pregled njegovih greaka, tekoa koje si imao sa njim, bolova koje ti je uzrokovao, njegov nemar i sve male i velike povrede koje ti je naneo. Razmotrie njegovo telo, sa njegovim manama kao i jakim stranama, razmiljae takodje i o njegovim grekama, pa ak i o njegovim grehovima. Tada emo zatraiti od Onoga koji poznaje ovog Boijeg Sina u njegovoj stvarnosti i istini da nam omogui da na njega gledamo drugaije i da vidimo svog spasioca kako blista u svetlosti istinskog opratanja koje nama daje.Traimo od Njega u sveto Ime Boga i Njegovog Sina, koji je isto tako svet kao i On Sam: DOZVOLI MI DA VIDIM SVOG SPASIOCA U OVOME KOGA SI POSTAVIO DA TO BUDE ZA MENE I DA ZATRAIM DA ME VODI KA SVETOJ SVETLOSTI U KOJOJ I ON SAM STOJI, KAKO BIH MU SE MOGAO PRIDRUITI. Telesne su oi zatvorene i ti misli o njemu, koji ti je zadao bol, neka se tvom umu ukae svetlost koja lei u njemu i koja je izvan tvojih albi. Ne moe ti se negirati ono to trai. Tvoj spasilac ve dugo eka na to. On e se sam osloboditi i svoju slobodu uiniti i tvojom. Sveti Duh se naginje od njega ka tebi, ne videi nikakve odvojenosti u Boijem Sinu. A ono to bude video kroz Njega oslobodie vas obojicu. Sada budi vrlo smiren i gledaj na svog blistavog spasioca. Nema nikakvih tamnih albi koje bi zamraile gledanje na njega. Dozvolio si Svetom Duhu da kroz tvog spasioca izrazi ulogu koju Mu je Bog dao, kako bi se ti mogao spasiti. Bog ti zahvaljuje za sve ove smirene asove danas u kojima si stavio u stranu svoje slike i u kojima si gledao u udo ljubavi koje ti je, umesto tih slika, Sveti Duh pokazao. Svet i Nebo se udruuju da ti zahvale, poto ni jedna Boija Misao ne moe a da se ne veseli tvom spasenju i spasenju celog sveta

105 zajedno s tobom. Seaemo se ovoga tokom celog dana i preuzeemo ulogu koja nam je dodeljena u Boijem planu spasenja, a ne u naem vlastitom. Iskuenje otpada kada dozvolimo svakome koga sretnemo da nas spasi i kada odbijemo da sakrivamo njegovu svetlost iza naih albi. Svakome koga sretne, a takodje i onima o kojima razmilja ili ih se sea iz prolosti, dozvoli da odigra ulogu spasioca koja mu je data, kako bi i sam tu ulogu mogao s njim deliti. Molimo se za vas obojicu, a takodje i za one koji jo ne vide ovako: NEKA UDA ZAMENE SVE ALBE. 79. LEKCIJA NEKA MI SE DOZVOLI DA PREPOZNAM PROBLEM, KAKO BI SE PROBLEM MOGAO REITI Problem se ne moe reiti, ako ne zna u emu se on sastoji. ak i ako je problem ve reen, ti e jo uvek imati problem, zato to nee prepoznati da je on ve reen. A to i jeste situacija u svetu. Problem odvajanja, koji je stvarno i jedini problem, ve je reen. A to reenje nije prepoznato, zato to ni problem nije prepoznat. Svako na ovome svetu izgleda kao da ima svoje posebne probleme. A ti su problemi svi isti i moraju se prepoznati kao jedan, ako se eli prihvatiti jedno reenje koje ih razreava sve. Ko moe videti da je problem ve reen, ako misli da se problem sastoji u neem drugom? ak i ako je ve dat odgovor, ne moe se uvideti njegova vanost. To je poloaj u kome se sada nalazi. Ti ve ima odgovor, ali si jo uvek nesiguran u emu zapravo lei problem. Izgleda kao da se suoava sa dugom serijom razliitih problema, i kad se jedan rei, javlja se sledei, pa sledei. Izgleda kao da im nema kraja. Nema ni aska u kome bi se osetio potpuno slobodan od problema, i u miru. Iskuenje da se problemi smatraju kao mnotvo jeste zapravo iskuenje da se problem odvajanja odrava nereenim. Svet izgleda kao da ti prezentira ogroman broj problema, od kojih svaki zahteva razliit odgovor. Ovakva percepcija stavlja te u poloaj u kome tvoja sposobnost za reavanje problema izgleda nedovoljna i neuspeh je neizbean. Niko ne moe reiti sve probleme za koje izgleda da ih svet sadri. Ti problemi izgleda kao da su na tako mnogo ravni, u tako razliitim oblicima i sa tako razliitim sadrajem da te suoavaju sa nemoguom situacijom. Dok tako gleda na njih, neizbeni su oaj i depresija. Neki od tih problema neoekivano iskau, taman kad pomisli da si razreio prethodne. Drugi problemi ostaju nereeni pod oblakom negiranja i povremeno se javljaju da bi te muili, samo da bi posle ponovo postali sakriveni, ali jo uvek nereeni. Sva ova sloenost samo je oajniki pokuaj da se ne prepozna problem, pa tako i da ga se ostavi nereenim. Ako moe prepoznati da ti je odvojenost jedini problem, bez obzira koji oblik preuzima, moi e prihvatiti i odgovor, zato to e uvideti njegovu vanost. Opaajui bazinu stalnost u svim problemima sa kojima se naizgled suoava, razumee da ima sredstva da ih sve rei. A onda e upotrebiti sredstva zato to prepoznaje problem. U svojim dananjim duim vebama pitaemo ta je problem i kakav je odgovor na njega. Neemo pretpostaviti da to ve znamo. Pokuaemo da oslobodimo svoje umove od svih mnogobrojnih i razliitih vrsta problema za koje mislimo da ih imamo. Pokuaemo da shvatimo da mi zapravo imamo samo jedan problem koga nismo uspeli da prepoznamo. Upitaemo u emu se sastoji taj problem i ekaemo na odgovor. Rei e nam se. A onda emo pitati kakvo je reenje tog problema. I to e nam se rei. Dananje e vebe biti uspene do stepena do koga ne budemo insistirali na definisanju problema. Moda nee uspeti da pusti da odu svi tvoji unapred stvoreni pojmovi, ali to i nije potrebno. Sve to je potrebno jeste da se zadri izvesna sumnja u vezi sa realnou tvoje verzije o tome ta su tvoji problemi. Ti pokuava da prepozna da ti je odgovor dat samim prepoznavanjem problema, tako da se problem i odgovor na njega mogu dovesti u vezu i da moe biti u miru. Dananje krae vebe nee biti rasporedjene prema vremenu, ve prema potrebi. Danas e videti mnoge probleme, od kojih svaki zahteva svoj odgovor. Svoje emo napore usmeriti ka prepoznavanju da postoji samo jedan problem i samo jedan odgovor na njega. Ovim se prepoznavanjem reavaju svi problemi. U ovom

106 prepoznavanju lei mir. Ne dozvoli da te zavara oblik dananjih problema. Kad god ti se uini da se javlja bilo kakva tekoa, brzo sebi reci: DOZVOLI MI DA PREPOZNAM OVAJ PROBLEM, TAKO DA GA MOGU REITI. Potom pokuaj da odgodi sva prosudjivanja o tome u emu se sastoji problem. Po mogunosti, za trenutak zatvori oi i upitaj u emu je problem. ue te se i dobie odgovor. 80. LEKCIJA DOZVOLI MI DA PREPOZNAM DA SU MOJI PROBLEMI REENI Ako hoe da zaista prepozna svoje probleme, prepoznae da ti zapravo i nema problema. Tvoj centralni problem dobio je svoj odgovor, a ti nema drugih problema. Zato i mora biti u miru. Spasenje tako zavisi od prepoznavanja tog jednog problema i od razumevanja da je taj problem ve reen. Jedan problem, jedno reenje. Spasenje je postignuto. Data ti je sloboda od sukoba. Prihvati tu injenicu i onda si spreman da preuzme svoje pravo mesto u Boijem planu za spasenje. Tvoj jedini problem je reen! Ponavljaj i ponavaljaj ovo samom sebi danas sa zahvalnou i uverenjem. Prepoznao si svoj jedini problem i otvorio put Svetom Duhu da ti da Boiji odgovor. Zavaravanje si ostavio u stranu i video si svetlost istine. Prihvatio si svoje spasenje dovodjenjem svog problema njegovom odgovoru. I ti moe prepoznati odgovor zato to je problem identifikovan. Danas ima pravo na mir. Problem koji je reen ne moe te uznemiravati. Jedino budi siguran da nee zaboraviti da su svi problemi isti. Njihovi mnogobrojni oblici nee te prevariti sve dok ovo pamti. Jedan problem, jedno reenje. Prihvati mir koji donosi ovaj jednostavni iskaz. Tokom svojih dananjih duih vebi polagaemo pravo na mir, koji mora biti na, kada se dovedu u vezu problem i odgovor na njega. Problem mora nestati, zato to Boiji odgovor ne moe omanuti. Prepoznavi jedno, istovremeno si prepoznao i drugo. Reenje je sastavni deo problema. Dobio si odgovor i prihvatio si ga. Spaen si. Sad neka ti se da mir koji donosi ovo tvoje prihvatanje. Zatvori oi i primi svoju nagradu. Prepoznaj da su tvoji problemi reeni. Prepoznaj da si izvan sukoba, slobodan i u miru. Iznad svega, zapamti da ima samo jedan problem i da taj problem ima samo jedno reenje. To je ono u emu lei jednostavnost spasenja. Zbog toga spasenje i jeste garantovano efikasno. Danas esto sebe uveravaj da su tvoji problemi reeni. Ponovi ovu ideju s dubokim uverenjem, to moe ee. Budi posebno siguran i primeni dananju ideju na bilo koji specifian problem koji bi se javio. Brzo reci: DOZVOLI MI DA PREPOZNAM DA JE OVAJ PROBLEM REEN. Budimo danas odluni da ne gomilamo albe. Budimo odluni da budemo slobodni od problema koji ne postoje. Sredstvo da se ovo postigne je jednostavno potenje. Ne zavaravaj se o tome ta je problem i onda mora prepoznati da je problem ve reen.

107 II PREGLED Sad smo spremni za drugi pregled. Poeemo tamo gde se zavrio na poslednji pregled i baviemo se sa dve ideje svakog dana. Prvi deo dana posvetiemo jednoj od tih ideja, a drugi drugoj. Imaemo jednu duu vebu i mnogo kraih u kojima emo vebati svaku od ovih ideja. Due vebe e se drati ovog optog oblika: svaka dua veba treba da traje po 15 minuta. Zaponi je razmiljanjem o idejama za taj dan i komentarima koji su ukljuni u zadatke. Posveti 3 ili 4 minuta njihovom itanju i to polaganom, pa i nekoliko puta ako eli, a onda zatvori oi i sluaj. Ponovi prvu fazu vebe ako ustanovi da ti um luta, ali nastoj da utroi najvei deo vremena na mirno, ali paljivo sluanje. Postoji poruka koja na tebe eka. Budi uveren da e je primiti. Zapamti da ti ona pripada i da je ti eli. Ne dozvoli da ti se namera koleba pri sueljavanju sa mislima koje ti odvraaju panju. Shvati da, bez obzira na oblik koji te misli mogu preuzeti, one nemaju nikakvog znaenja i nikakve moi. Zameni ih svojom odlunou da uspe. Ne zaboravi da tvoja volja ima prevlast nad svim fantazijama i snovima. Veruj svojoj volji kako bi mogao videti kroz sve te matarije i snove i kako bi te ta volja mogla preneti izvan svih njih. Ove vebe smatraj posveenjem putu, istini i ivotu. Odbij da te bilo ta skrene na sporedne puteve. Ti si se posvetio spasenju. Budi svaki dan odluan da ne ostavi svoju funkciju neispunjenom. Tokom kraih vebi takodje ponovo potvrdi svoju odlunost, koristei se prvobitnim oblikom ideje za optu primenu, a specifine oblike koristi kad to bude potrebno. Neki specifini oblici su ukljueni u komentare koji slede iskazivanju ideja. Ovo su ipak samo sugestije.

81. LEKCIJA 61. JA SAM SVETLOST SVETA Kako sam samo svet ja, kome je data funkcija da prosvetli svet! Dopusti mi da budem smiren pred svojom svetou. U njenoj mirnoj svetlosti neka nestanu svi moji konflikti. U njenom miru dozvoli mi da se setim ko sam. Mogu se primeniti i neki specifini oblici ove ideje kada izgleda da se pojavljuju posebne tekoe: NE DOZVOLI DA POTAMNI SVETLOST SVETA U MENI NEKA SVETLOST SVETA BLISTA KROZ OVU POJAVU OVA E SENKA NESTATI PRED SVETLOU 62. OPRATANJE JE MOJA FUNKCIJA KAO SVETLOSTI SVETA Prihvatanjem svoje funkcije videu svetlost u samom sebi. A u ovoj e svetlosti moja funkcija stajati jasna i savreno nedvosmislena pred mojim vidjenjem. Moje prihvatanje ne zavisi od mog prepoznavanja vlastite funkcije, poto ja jo ne razumem opratanje. A ipak u verovati da u je u svetlosti videti onakvom kakva zaista i jeste. Specifini oblici korienja ove ideje mogu ukljuiti: NEKA MI OVO POMOGNE DA NAUIM TA ZNAI OPRATANJE NE DOZVOLI MI DA ODVOJIM SVOJU FUNKCIJU OD SVOJE VOLJE OVO NEU KORISTITI ZA DRUGAIJU SVRHU 82. LEKCIJA 63. KROZ MOJE OPRATANJE SVETLOST SVETA DONOSI MIR SVAKOM UMU Moje opratanje je nain pomou koga svetlost sveta nalazi svoj izraz kroz mene. Moje opratanje je sredstvo pomou koga postajem svestan svetlosti sveta u samom sebi. Moje opratanje je sredstvo pomou koga se lei svet, zajedno sa mnom. Dozvoli mi,

108 onda, da oprostim svetu, da bi se svet izleio sa mnom. Sugestije za specifine oblike primene ove ideje jesu: NEKA SE MIR PROIRI IZ MOG UMA U TVOJ, (IME) JA DELIM SVETLOST SVETA SA TOBOM, (IME) KROZ SVOJE OPRATANJE JA OVO MOGU VIDETI ONAKVIM KAKVO ZAISTA I JESTE 64. NE DOZVOLI MI DA ZABORAVIM SVOJU FUNKCIJU Ja neu zaboraviti svoju funkciju zato to hou da se setim svog Pravog Ja. Ja ne mogu izvriti svoju funkciju ako zaboravim svoje Pravo Ja. A ukoliko ne izvrim svoju funkciju, neu doiveti radost koju mi je Bog namenio. Odgovarajui specifini oblici ove ideje ukljuuju: NE DOZVOLI MI DA OVO KORISTIM DA BIH SVOJU FUNKCIJU SAKRIO OD SAMOG SEBE OVO U ISKORISTITI KAO PRILIKU ZA IZVRENJE SVOJE FUNKCIJE OVO MOE UGROZITI MOJ EGO, ALI NE MOE NI NA KOJI NAIN IZMENITI MOJU FUNKCIJU 83. LEKCIJA 65. MOJA JEDINA FUNKCIJA JE ONA KOJU MI JE BOG DAO Nemam druge funkcije osim one koju mi je Bog dao. Ovo me prepoznavanje oslobadja svih sukoba, zato to ono znai da ja ne mogu imati suprotstavljene ciljeve. Ako imam samo jedan cilj, uvek sam siguran ta radim, ta da kaem i ta da mislim. Sva moja sumnja mora nestati u trenutku kad priznam da je jedina moja funkcija on akoju mi je Bog dao. Specifinije primene ove ideje mogu uzeti ovakve oblike: MOJE OPAANJE OVOGA NE MENJA MOJU FUNKCIJU

OVO MI NE DAJE FUNKCIJU KOJA BI BILA DRUGAIJA OD ONE KOJU MI JE BOG DAO NE DOZVOLI MI DA OVO KORISTIM DA BIH OPRAVDAO FUNKCIJU KOJU MI BOG NIJE DAO 66. MOJA FUNKCIJA I MOJA SREA SU JEDNO TE ISTO Sve stvari koje dolaze od Boga su jedno. One dolaze od Jednosti i moraju se prihvatiti kao jedno. Ispunjavanje moje funkcije je moja srea zato to obe dolaze iz istog Izvora. A ako hou da budem srean, ja moram nauiti da prepoznam ono to me ini srenim. Neki korisni oblici ove ideje jesu: OVO NE MOE DA ODVOJI MOJU SREU OD MOJE FUNKCIJE OVO NIKAKO NE MOE DELOVATI NA JEDINSTVO MOJE SREE I MOJE FUNKCIJE NITA, UKLJUUJUI I OVO, NE MOE OPRAVDATI ILUZIJU O SREI KOJA JE ODVOJENA OD MOJE FUNKCIJE

84. LEKCIJA 67. LJUBAV ME JE STVORILA SLINOG SEBI Ja sam slian svom Tvorcu. Ja ne mogu patiti, ja ne mogu iskusiti gubitak i ja ne mogu umreti. Ja nisam telo. Danas u prepoznati svoju realnost. Neu oboavati nikakve idole, niti u uzdii svoj pojam o samom sebi kako bih njime zamenio svoje Pravo Ja. Ja liim

109 na svog Tvorca. Ljubav me je stvorila slinog samoj sebi. Moda e ti ovi specifini oblici biti korisni u primeni ove ideje: NE DOZVOLI MI DA U OVOME VIDIM ILUZIJU SAMOG SEBE DOK OVO GLEDAM, DOZVOLI MI DA SE SETIM SVOG TVORCA MOJ TVORAC NIJE STVORIO OVO OVAKVIM KAKO GA JA VIDIM 68. LJUBAV SE NI NA TA NE ALI albe su potpuno strane ljubavi. albe napadaju ljubav i zatamnjuju njenu svetlost. Ako se na neto alim, ja napadam ljubav, pa tako napadam i svoje Pravo Ja. Tako mi moje Pravo Ja postaje strano. Danas sam odluio da ne napadam svoje Pravo Ja, tako da se mogu setiti ko sam. Moete koristiti: OVO NIJE OPRAVDANJE ZA NEGIRANJE MOG PRAVOG JA NEU SE OVIM KORISTITI ZA NAPAD NA LJUBAV NEKA ME OVO NE DOVEDE U ISKUENJE DA NAPADNEM SAMOG SEBE 85. LEKCIJA 69. MOJE ALBE SAKRIVAJU SVETLOST SVETA U MENI Moje albe mi pokazuju ono ega nema, a sakrivaju mi ono to hou da vidim. Prepoznavi ovo, emu mi slue albe? One me dre u tami i skrivaju svetlost. albe i svetlost ne mogu ii zajedno, ali se svetlost i vidjenje moraju udruiti da bih mogao zaista videti. Da bih video, moram albe odloiti u stranu. Ja elim videti, a ovo e biti nain pomou koga u uspeti. Moete koristiti ove oblike: NE DOZVOLI MI DA OVO ISKORISTIM KAO PREPREKU ZA VIDjENJE SVETLOST SVETA E SVE OVO RASPRITI NEMAM NIKAKVE POTREBE ZA OVIM. JA ELIM DA VIDIM 70. MOJE SPASENJE DOLAZI OD MENE SAMOG Danas u prepoznati gde lei moje spasenje. Ono je u meni zato to je i njegov Izvor u meni. Spasenje nije napustilo svoj Izvor, pa tako ono ne moe napustiti ni moj um. Neu ga traiti izvan samog sebe. Spasenje nije nadjeno negde izvan mene, pa onda uneto u mene. Ali, idui iz moje unutranjosti, ono moe dosegnuti i ono to je izvan mene, i sve to budem video samo e odraavati svetlost koja sija u meni i u samoj sebi. Ovi oblici ideje odgovaraju specifinim primenama: "NEKA ME OVO NE DOVEDE U ISKUENJE DA SVOJE SPASENJE TRAIM IZVAN SEBE NEU DOZVOLITI DA OVO POMUTI MOJU SVESNOST O IZVORU MOG SPASENJA OVO NEMA MOI DA UKLONI SPASENJE OD MENE 86. LEKCIJA 71. OSTVARIE SE SAMO BOIJI PLAN ZA SPASENJE Besmisleno mi je da grozniavo tragam za spasenjem. Video sam spasenje u mnogim ljudima i mnogim stvarima, a kad sam hteo da posegnem za njim, nije ga tamo bilo. Nisam znao gde se spasenje nalazi. Nisam ni znao ta je spasenje. Neu vie uzaludno traiti. Ostvarie se samo Boiji plan za spasenje. I ja u se radovati, zato to Njegov plan nikada ne moe omanuti. Koristite i ovo: BOIJI PLAN ZA SPASENJE SPAE ME OD MOG VLASTITOG OPAANJA OVOGA OVO NIJE IZUZETAK U BOIJEM PLANU ZA MOJE SPASENJE DOZVOLI MI DA OVO OPAAM SAMO U SVETLOSTI BOIJEG PLANA ZA SPASENJE 72. ZAOKUPLJENOST ALBAMA JE NAPAD NA BOIJI PLAN ZA SPASENJE

110

Zaokupljenost albama je pokuaj da se dokae da se nee izvriti Boiji plan za spasenje. A ipak e samo Njegov plan biti izvren. Zaokupljajui svoju panju albama, ja tako iskljuujem svoju jedinu nadu za spasenjem iz svoje svesnosti. Neu vie tetiti svojim najbitnijim interesima na ovako sumanut nain. Prihvatiu Boiji plan za spasenje i biti sretan. Moete specifino koristiti i ove ideje: GLEDAJUI U OVO JA BIRAM IZMEDjU POGRENE PERCEPCIJE I SPASENJA AKO U OVOM VIDIM OSNOVU ZA ALBE, ONDA NEU VIDETI OSNOVU ZA SPASENJE OVO POZIVA NA SPASENJE, A NE NA NAPAD 87. LEKCIJA 73. JA HOU DA BUDE SVETLOST Danas u koristiti mo svoje volje. Moja volja se ne sastoji u tome da pipkajui traim u tami, prestraen od senki i nevidljivih i nerealnih stvari. Svetlost e danas biti moj vodi. Ii u za njom kuda me bude vodila i gledau samo ono to mi bude pokazala. Danas u doiveti mir istinske percepcije. Ovi oblici dananje ideje bie korisni za specifinu primenu: OVO NE MOE SAKRITI SVETLOST KOJU HOU DA VIDIM TI STOJI SAMNOM U SVETLOSTI, (IME) U SVETLOSTI E OVO IZGLEDATI DRUGAIJE 74. NEMA DRUGE VOLJE OSIM BOIJE Ja sam danas siguran, jer nema druge volje osim Boije. Ja se mogu prestraiti samo onda kad poverujem da postoji i druga volja. Pokuavam da napadam samo onda kad se bojim, a samo onda kad pokuam da napadnem mogu poverovati da je ugroena moja vena sigurnost. Danas u prepoznati da se sve ovo nije desilo. Ja sam bezbedan zato to nema druge volje osim Boije. Ovo su neki od korisnih oblika ove ideje za specifinu primenu: DOZVOLI MI DA OVO OPAAM U SKLADU SA BOIJOM VOLJOM I BOIJA I MOJA VOLJA JESTE DA SI TI BOIJE DETE, (IME) OVO JE DEO BOIJE VOLJE ZA MENE, PA MA KAKO JA TO VIDEO 88. LEKCIJA 75. SVETLOST JE DOLA Birajui spasenje, a ne napad, ja se odluujem da prepoznam samo ono to ve postoji. Spasenje je odluka koja je ve doneta. Napad i albe ne postoje u tom izboru. To i jeste razlog zato uvek biram izmedju istine i iluzije, izmedju onog to postoji i onog to ne postoji. Svetlost je dola. Ne mogu da ne izaberem svetlost, poto ona nema alternative. Ona je zamenila tamu i tama je nestala. Ovo bi mogli biti korisni oblici za specifinu aplikaciju ove ideje: OVO MI NE MOE POKAZATI TAMU, POTO JE SVETLOST DOLA SVETLOST U TEBI JESTE SVE TO HOU DA VIDIM, (IME) JA HOU DA VIDIM U OVOME SAMO ONO TO ZAISTA I POSTOJI 76. NE PRIZNAJEM NIKAKVE ZAKONE, OSIM BOIJIH Ovo je savreni iskaz moje slobode. Ne priznajem nikakve zakone, osim Boijih. Stalno sam u iskuenju da uspostavim druge zakone i dam im mo nad samim sobom. Ja patim samo zbog toga to verujem u te zakone. Oni uopte nemaju stvarnog efekta na mene.

111 Ja sam savreno slobodan od svih zakona, izuzev Boijih. A Njegovi zakoni su zakoni slobode. Specifine primene mogu biti: MOJE OPAANJE OVOGA POKAZUJE MI DA VERUJEM U ZAKONE KOJI NE POSTOJE U OVOME VIDIM SAMO DELOVANJE BOIJIH ZAKONA PUSTI ME DA DOZVOLIM DA SE U OVOME IZVRAVAJU SAMO BOIJI ZAKONI, A NE MOJI 89. LEKCIJA 77. JA IMAM PRAVO NA UDA Ja imam pravo na uda zato to ne priznajem nikakve druge zakone, osim Boijih. Njegovi me zakoni oslobadjaju od svih albi, koje zamenjuju udima. A ja u prihvatiti uda umesto albi, koje su samo iluzije koje sakrivaju uda koja se nalaze s druge strane. Sad u prihvatiti samo ono na ta mi daju pravo Boiji zakoni da imam, kako bih to mogao upotrebiti u korist funkcije koju mi je On dao. Sledee sugestije ti mogu koristiti kod specifinih primena ove ideje: IZA OVOGA JE UDO NA KOJE IMAM PRAVO NEKA SE NE ALIM NA TEBE (IME), VE NEKA TI PONUDIM UDO, KOJE TI PRIPADA UMESTO ALBE ISTINSKI VIDjENO OVO MI NUDI UDO 78. NEKA UDA ZAMENE SVE ALBE Ovom idejom ja sjedinjujem svoju volju s voljom Svetog Duha i opaam ih kao jednu. Ovom idejom ja prihvatam svoje oslobodjenje iz pakla. Ovom idejom ja izraavam svoju voljnost da se sve moje iluzije zamene istinom, u skladu s Boijim planom za moje spasenje. Neu napraviti nikakve izuzetke, niti bilo kakve zamene. elim sve to je s Neba i samo s Neba, kao to i Bog hoe da imam. Korisni specifini oblici primene ove ideje bili bi: NEKA SE NAE ALBE ZAMENE UDIMA, (IME) IZVAN OVOGA JE UDO KOJE NADOMETA SVE MOJE ALBE 90. LEKCIJA 79. NEKA MI SE DOZVOLI DA PREPOZNAM PROBLEM, KAKO BI SE PROBLEM MOGAO REITI Dozvoli mi da danas shvatim da je problem uvek neki oblik albe koju gajim. Dozvoli mi, takodje, da shvatim da je reenje uvek udo s kojim dozvoljavam da se alba zameni. Danas u se setiti jednostavnosti spasenja pojaavanjem lekcije da postoji samo jedan problem i samo jedno reenje. Problem je alba, reenje je udo. I ja pozivam reenje da mi dodje kroz moje opratanje albe i kroz moju dobrodolicu udu koje dolazi umesto albe. Specifine primene ove ideje mogu imati ove oblike: OVO PREDSTAVLJA ZA MENE PROBLEM KOJI HOU DA REIM UDO, KOJE SE NALAZI IZA OVE ALBE, RAZREIE PROBLEM UMESTO MENE ODGOVOR NA OVAJ PROBLEM JE UDO KOJE U SEBI SADRI SAM PROBLEM 80. DOZVOLI MI DA PREPOZNAM DA SU MOJI PROBLEMI REENI Meni izgleda kao da imam problema samo zato to zloupotrebljavam vreme. Ja verujem da se prvo javlja problem, a da onda mora proi neko vreme pre nego to se taj problem rei. Ja ne vidim da se problem i njegovo reenje javljaju istovremeno. Razlog za to jeste to jo uvek ne shvatam da je Bog smestio reenje zajedno s problemom, tako da ih vreme ne moe razdvojiti. Ako mu to dozvolim, Sveti Duh e me ovome nauiti.

112 Razumeu da je nemogue da imam problem koji ve nije reen. Ovi oblici ideje mogu se koristiti za specifinu primenu: NEMA POTREBE DA EKAM DA BI SE OVO REILO ODGOVOR NA OVAJ PROBLEM VE MI JE DAT, SAMO AKO GA PRIHVATIM VREME NE MOE RAZDVOJITI OVAJ PROBLEM OD NJEGOVOG REENJA

91. LEKCIJA UDA SE VIDE U SVETLOSTI Vano je da zapamti da uda i vidjenje nuno idu zajedno. To je potrebno da se ponavlja , da se esto ponavlja. To je centralna ideja u tvom novom misaonom sistemu i percepcija koju proizvodi taj sistem. udo je uvek tu. Tvoje vidjenje nije uzrok njegovog prisustva, kao to ni njegova odsutnost nije rezultat tvog neuspeha da vidi. Jedino to se ovde menja jeste tvoja svesnost uda. Videe ih u svetlosti, a nee ih videti u tami. Ono to je za tebe, dakle, od kljune vanosti jeste svetlost. Sve dok si u mraku, udo ostaje nevidjeno. I tako se ti uverava da ga uopte nema. To sledi iz premisa iz kojih proizlazi i mrak. Negiranje svetlosti vodi ka neuspehu da je vidite. A neuspeh da se vidi svetlost, znai opaanje tame. Svetlost ti je onda beskorisna, ak iako postoji. Ne moe je koristiti zato to ti je nepoznato njeno prisustvo. A tobonja realnost tame ini ideju o svetlosti beznaajnom. Kad ti se kae da ono to ne vidi ipak postoji, zvui ludo. Vrlo je teko nekoga uveriti da je ludo ne videti ono to postoji, a umesto toga videti ono to ne postoji. Ti ne sumnja da telesne oi mogu videti. Ti ne sumnja da su slike koje ti telesne oi pokazuju realnost. Ti veruje u tamu, a ne u svetlost. Kako se to moe obrnuti? Tebi je to nemogue, ali ti nisi sam u tom pokuaju. Tvoji napori, ma kako bili mali, imaju jaku podrku. Kad bi samo shvatio kolika je ta snaga, nestale bi tvoje sumnje. Danas emo se posvetiti pokuaju da osetimo tu snagu. Kad oseti snagu u sebi, koja ti ini sva uda lako dostupnim, onda nee vie sumnjati. uda, koja skriva tvoj oseaj slabosti, uskoie u svesnost kad oseti tu snagu u sebi. Tri puta dnevno rezervii po oko deset minuta za vreme tiine u kome e pokuati da se odvoji od svoje slabosti. To se postie vrlo jednostavno davanjem uputstva samom sebi da nisi isto to i tvoje telo. Vera ide ka onome to eli, a ti u skladu s tim upuuje i svoj um. Tvoja vlastita volja ostaje tvoj uitelj i tvoja volja poseduje svu snagu da uini ono to eli. Ti moe izbei telu, ako se na to odlui. Ti moe doiveti snagu u samom sebi. Due vebe zaponi sa ovom izjavom o istinskom odnosu uzroka i posledice: UDA SE VIDE U SVETLOSTI. TELESNE OI NE OPAAJU SVETLOST-ALI JA NISAM TELO. TA SAM JA? Pitanje kojim se ova izjava zavrava neophodno je za nae dananje vebe. Ono to misli da jesi jeste verovanje koje treba ukloniti. Ali ono to ti uistinu jesi, mora da ti se otkrije. Verovanje da si telo poziva na ispravljanje, s obzirom da je greka. Istina o tome ta si ti priziva snagu u tebi da dovede u tvoju svesnost ono to greka sakriva. Ako nisi telo, ta si ti onda? Neophodno je da postane svestan onoga ime se koristi Sveti Duh da bi zamenio telesnu sliku u tvom umu. Potrebno je neto da oseti, kako bi u to poverovao, dok istovremeno svoju veru povlai iz tela. Potrebno ti je realno iskustvo neeg drugog, neeg vreg i sigurnijeg, neto vrednije od tvoje vere i neto to stvarno postoji. Ako nisi telo, ta si onda? Poteno postavi to pitanje, a onda posveti nekoliko minuta dozvoljavanju da se isprave tvoje pogrene misli o vlastitim svojstvima i da ih zamene njihove suprotnosti. Reci, na primer: JA NISAM SLAB, VE JAK. JA NISAM BESPOMOAN, VE MOAN. JA NISAM OGRANIEN, VE NEOGRANIEN. JA NISAM PUN SUMNJI, VE SIGURAN. JA NISAM ILUZIJA, NEGO REALNOST. JA NE MOGU VIDETI U MRAKU, VE NA SVETLOSTI. U drugoj fazi vebe pokuaj da doivi ove istine o samom sebi. Posebno se koncentrii na doivljaj snage. Zapamti da je sav oseaj slabosti povezan sa verovanjem da si telo, verovanje koje je pogreno i koje ne zasluuje da mu se veruje. Pokuaj da ukloni svoju veru u njega, bar za tren. Kako budemo napredovali, sve e se vie navikavati da

113 veruje u ono to je vredno vere. Tokom preostalog vremena za vebu opusti se, uveren da Bog pomae Svojom snagom i svom Svojim Mislima tvoje napore, ma kako da su skromni. Tvoja e snaga proizai iz Boije Snage i Boijih Misli. Kroz njihovu snanu podrku osetie snagu u sebi. Tokom ove vebe one su s tobom sjedinjene, a ti u ovoj vebi deli istu svrhu koju i One imaju. Njihova je svetlost u kojoj e ti videti uda, zato to je Njihova snaga istovremeno i tvoja. Njihova snaga postaje tvoje oi, tako da moe videti. 5-6 puta na sat, u priblino istim razmacima, podseti se da se uda vide u svetlosti. Takodje, dananjom se idejom suprotstavi svim iskuenjima. Za ovu posebnu svrhu, ovaj bi oblik mogao biti koristan: UDA SE VIDE U SVETLOSTI. ZBOG OVOGA NE TREBA DA ZATVARAM OI. 92. LEKCIJA UDA SE VIDE U SVETLOSTI, A SVETLOST I SNAGA SU JEDNO TE ISTO Dananja je ideja proirenje prethodne. Ti ne razmilja o svetlosti u pojmovima snage, a o tami u pojmovima slabosti. Razlog za to jeste to je tvoja ideja o tome ta znai vidjenje povezana sa telom i njegovim oima i mozgom. I tako ti veruje da moe izmeniti ono to vidi tako to e staviti komadie stakla ispred svojih oiju. To je jedno od mnogih magijskih verovanja koja proizlaze iz uverenja da si telo i da telesne oi mogu videti. Ti takodje misli i da telesni mozak moe misliti. Ako shvati prirodu misli, nee moi nita drugo uiniti osim da se nasmeje ovoj ludoj ideji. To je isto kao da bi pomislio da moe drati ibicu koja osvetljava sunce i daje mu svu toplotu. Ili da dri svet u svojoj aci, sigurno pod kontrolom, sve dok ga sam ne oslobodi. To nije nita gluplje od verovanja da telesne oi mogu videti, a da mozak moe misliti. Boija snaga u tebi je ona svetlost u kojoj vidi, isto kao to je i Boiji Um taj kojim misli. Njegov snaga negira tvoju slabost. Tvoja slabost je ta koja vidi telesnim oima, koja vrlo paljivo zagleda u tamu ne bi li videla neto slino sebi: malo, slabo, bolesno i na samrti, siromano, bespomono i uplaeno, tuno, zahtevno, koje gladuje i koje je bez radosti. Sve to vide oi koje ne mogu videti i koje ne mogu blagosloviti. Snaga previdja ove stvari videi ono to se nalazi mimo pojava. Ona vrsto dri pogled na svetlosti koja lei izvan domena ovih pojava. Ona se sjedinjuje sa svetlou, iji je i ona deo. Ona vidi samu sebe. Ona donosi svetlost u kojoj se pojavljuje tvoje Pravo Ja. U tami ti opaa ja koga tamo nema. Snaga je istina o tebi samom. Slabost je idol koga se pogreno i lano oboavalo i slavilo, kako bi se snaga rasprila i rasterala i da bi tama vladala tamo gde je Bog odredio da bude svetlost. Snaga dolazi od istine i sija svetlou koju joj je dao njen Izvor. Slabost odraava tamu onog ko ju je napravio. Ona je bolesna i gleda na bolest, koja joj je slina. Istina je spasiteljica i moe samo hteti da svako bude sretan i u miru. Ona daje snagu svakome ko to zatrai, u neogranienim koliinama. Ona vidi da bi nestaica kod jednoga bila nestaica kod svih. I tako ona daje svoju svetlost da svi mogu od toga imati koristi i da mogu videti kao jedan. Njena se snaga deli da bi svima mogla doneti udo u kome bi se svi ujedinili u smislu, opratanju i u ljubavi. Slabost, koja gleda u tamu, ne moe videti svrhu u opratanju i ljubavi. Ona vidi sve druge kao razliite od sebe i ne vidi nita u svetu to bi mogla podeliti. Ona prosudjuje i proklinje, ali ne voli. Ona ostaje u tami da bi se sakrila i sanja da je jaka i da pobedjuje, da je pobednik nad ogranienjima, dok ova, naprotiv, u tami rastu do ogromnih proporcija. Slabost se boji i napada i mrzi samu sebe, a tama prekriva sve to ona vidi, ostavljajui joj da sanja snove, zastraujue kao to je i ona sama preplaena. Ovde nema nikakvih uda, postoji samo mrnja. Ona odvaja sebe od svega to vidi, dok svetlost i snaga opaaju sebe kao jedno. Svetlost snage nije svetlost koju vidi. Ona se ne menja, ne treperi i ne nestaje. Ne pomoe se od dana ka noi. I ne vraa se sa jutrom. Svetlost snage je stalna, sigurna kao ljubav, zauvek sretna da se daje, zato to ona ne moe nikome drugome dati do samoj sebi. Niko ne moe uzalud traiti da dobije njen vid, i niko ko udje u njeno prebivalite ne moe ga napustiti bez uda pred svojim oima i snagom i svetlou koja se zadrava u srcu. Snaga koja je u tebi ponudie ti svetlost i vodie tvoje vidjenje, tako da se nee zadravati na bezvrednim senkama, kojima te

114 snabdevaju telesne oi radi samozavaravanja. Snaga i svetlost se sjedinjuju u tebi i gde se one sretnu tvoje Pravo Ja stoji spremno da te zagrli kao Svog Rodjenog. Takvo je mesto susreta koje pokuavamo danas pronai i u njemu otpoinuti, zato to je Boiji mir tamo gde je i tvoje Pravo Ja, Njegov Sin, i gde Ono sada eka da se ponovo susretne sa Samim Sobom i da bude kao jedan. Utroimo danas dva puta po 20 minuta da bi se pridruili tom susretu. Uvedim sami sebe u svoje Pravo Ja. Njegova e snaga biti svetlost u kojoj e dobiti dar vidjenja. Onda danas, za kratko, napusti tamu. Vebaemo gledanje u svetlosti, zatvarajui telesne oi i molei istinu da nam pokae kako da pronadjemo mesto susreta ja i Pravog Ja, na kome su svetlost i snaga jedno. Ovako emo vebati ujutru i uvee. Posle jutarnjeg susreta, dan emo iskoristiti za pripremu za veernje sate, kad emo se ponovo, s poverenjem, susresti. to ee moemo, ponovimo dananju ideju i prepoznajmo da smo uvedeni u vidjenje i da smo izvedeni iz tame u svetlost u kojoj se mogu opaati samo uda. 93. LEKCIJA U MENI PREBIVAJU SVETLOST, RADOST I MIR Ti misli da si prebivalite zla, tame i greha. Misli da bi se neko ko bi mogao da vidi istinu o tebi, zgadio, ustuknuvi od tebe kao od otrovne zmije. Misli da bi te, kad bi ti se razotkrila istina o tebi, spopao takav uas da bi pohrlio smrti od vlastite ruke, smatrajui da bi ti bilo nemogue iveti posle ovog otkria. Ova su verovanja tako vrsto fiksirana da je teko da ti se pomogne da vidi da su ona potpuno neosnovana. Oigledno je da jesi pravio greke. Da si spasenje traio na udne naine. Da su te budalaste matarije i divljaki snovi varali i plaili. Da si se klanjao idolima napravljenim od praine. Tvoje sadanje verovanje od ovog svega je napravilo istinu. Danas sve ovo stavljamo u pitanje. Ne sa take gledita ta ti o tome misli, ve sa sasvim druge referentne take, sa koje su ovakve bezvredne misli besmislene. Ove misli nisu u saglasnosti sa Boijom Voljom. Ovakva neshvatljiva verovanja On ne deli s tobom. To je dovoljno kao dokaz da su ovakva verovanja pogrena, ali ti to tako ne shvata. Zato ne bi bio prepun radosti kad te se uverava da svo zlo za koje misli da si ga poinio, nije nikada poinjeno, da svi tvoji gresi ne postoje, da si ti sam ist i svet kakav si i stvoren i da svetlost i radost u tebi prebivaju? Tvoja slika o samom sebi ne moe se odupreti Boijoj Volji. Ti misli da je to smrt, ali to je ivot. Misli da si uniten, ali ti si spasen. Ja koje si sam napravio nije Boiji Sin. Prema tome, to ja uopte i ne postoji. I sve to to ja izgleda da radi i misli ne znai nita. To nije ni dobro, ni loe. To je nestvarno, i nita vie od toga. To ja se ne bori s Boijim Sinom. Ono ga ne povredjuje, niti napada na njegov mir. Ono nije izmenilo stvaranje, niti je redukovalo venu bezgrenost na greh, i ljubav na mrnju. Koju bi mo to ja, koje si sam napravio, moglo posedovati, kada je u suprotnosti s Boijom Voljom? Bog garantuje tvoju bezgrenost. To se mora stalno ponavljati, sve dok se ne prihvati. To je istina. Bog garantuje tvoju bezgrenost. Nita se ne moe ni taknuti, ni promeniti, to je Bog stvorio kao veno. Ja, koje si sam napravio, zlo i puno greha, je besmisleno. Bog garantuje tvoju bezgrenost, a svetlost, radost i veselje prebivaju u tebi. Spasenje zahteva prihvatanje samo jedne misli - ti si onakav kakvog te je Bog stvorio, a ne onakav kakvog si sam sebe napravio. Bez obzira na svo zlo za koje misli da si ga moda napravio, ti si ipak onakav kakvog te je Bog stvorio. Bez obzira na greke koje si napravio, istina o tebi je nepromenjena. Stvaranje je veno i nepromenljivo. Bog garantuje tvoju bezgrenost. Ti jesi i ostae zauvek tano onakav kakav si i stvoren. Svetlost, radost i mir prebivaju u tebi zato to ih je Bog tamo stavio. Tokom svojih duih dananjih vebi, koje bi bile najkorisnije ako bi ih se radilo prvih pet minuta svakog sata budnosti, poni izjavljivanjem istine o svom stvaranju: SVETLOST, RADOST I MIR PREBIVAJU U MENI. BOG GARANTUJE MOJU BEZGRENOST Potom skloni u stranu svoje budalaste slike o samom sebi i potroi ostatak vebe na pokuaj da doivi ono to ti je Bog dao, umesto onoga to si sam odluio. Ti si ono to je Bog stvorio ili ono to si sam napravio. Jedno Pravo Ja je istinito. Drugoga ni nema.

115 Pokuaj da doivi jedinstvo svog jedinog Pravog Ja. Pokuaj da uvidi Njegovu svetost i Ljubav od koje je stvoreno. Nemoj pokuavati da ometa Pravo Ja koje je Bog stvorio kao tebe, skrivanjem velianstvenog Pravog Ja iza siunih idola zla i grenosti koje si sam napravio da Ga zamene. Neka Pravo Ja dodje na Svoje Rodjeno. Ovde si ti, Ovo si ti. A svetlost, radost i mir prebivaju u tebi zato to je to tako. Moda nee hteti, a moda ak ni moi da iskoristi prvih pet minuta svakog sata za ove vebe. Ipak pokuaj da to uini kad bude mogao. Najmanje to treba da uradi jeste da ponovi ove misli svakog sata: SVETLOST, RADOST I MIR PREBIVAJU U MENI. BOG GARANTUJE MOJU BEZGRENOST Potom pokuaj da posveti bar jedan minut zatvaranju oiju i shvatanju da je ovo istinski iskaz o tebi. Ako se javi situacija koja izgleda uznemiravajua, brzo raspri iluziju straha ponovnim ponavljanjem ovih misli. Ako dodje u iskuenje da se na nekoga naljuti, reci mu tiho:SVETLOST, RADOST I MIR PREBIVAJU U TEBI. BOG GARANTUJE TVOJU BEZGRENOST Danas moe mnogo uiniti za spasenje sveta. Danas moe mnogo uiniti da se priblii svojoj ulozi u spasenju koju ti je Bog odredio. A danas moe mnogo uiniti da svoj um uveri da je dananja ideja zaista istinita. 94. LEKCIJA JA SAM ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO Danas nastavljamo s idejom koja donosi potpuno spasenje. S jednom izjavom koja sve oblike iskuenja ini bespomonim. S jednom milju koja utiava ego i potpuno ga uklanja. Ti si onakav kakvog te je Bog stvorio. Ova ideja utiava zvuke ovoga sveta, ini da nestane vidjenje ovoga sveta i zauvek brie sve misli koje je ikada ovaj svet zastupao. Ovde je postignuto spasenje. Ovde se obnavlja zdravlje. Istinska svetlost je snaga, a snaga je bezgrenost. Ako ostaje onakav kakvog te je Bog stvorio ti mora biti jak i svetlost mora biti u tebi. Onaj Koji je osigurao tvoju bezgrenost, mora ti takodje garantovati i snagu i svetlost. Ti si onakav kakvog te je Bog stvorio. Tama ne moe zamraiti slavu Boijeg Sina. Ti stoji u svetlosti, snaan u bezgrenosti u kojoj si stvoren i u kojoj e ostati svu venost. Danas emo ponovo posvetiti prvih pet minuta svakog sata budnosti pokuaju da oseti istinu u samom sebi. Ovo vreme potrage zaponi ovim reima: JA SAM ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO. JA SAM VENO NJEGOV SIN. Sada pokuaj da dosegne do Boijeg Sina u samom sebi. To je Pravo Ja koje nije nikada greilo, niti je pravilo sliku kojom bi zamenjivalo stvarnost. To je Pravo Ja koje nikada nije napustilo svoj dom u Bogu da bi nesigurno hodalo svetom. To je Pravo Ja koje ne poznaje strah, niti moe i zamisliti gubitak ili patnju ili smrt. Od tebe se nita drugo ne trai, da bi dosegao ovaj cilj, izuzev da skloni u stranu sve idole i predstave o samom sebi, da se ne osvre na listu svojstava, dobrih i loih, koje si sebi pripisao i da mirno oekuje istinu. Bog Lino je obeao da e se istina otkriti onome ko je bude traio. Ti je sada trai. Ti ne moe omanuti zato to ni On ne moe omanuti. Ako ne moe ispuniti traenje da veba svakih prvih pet minuta svakog sata, najmanje to treba da uini jeste da svakog sata sebe podseti: JA SAM ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO. JA SAM VENO NJEGOV SIN. Danas esto govori samom sebi da si onakav kakvog te je Bog stvorio i obavezno ovim reima odgovaraj bilo kome za koga ti izgleda da te razdrauje: TI SI ONAKAV KAKVOG TE JE BOG STVORIO. TI SI VENO NJEGOV SIN. Nastoj da svakako danas veba svakog sata. Svaka e veba koju radi biti divovski korak prema tvom oslobodjenju i putokaz na putu uenja misaonog sistema koji ovaj kurs razlae.

116 95. LEKCIJA JA SAM JEDNO PRAVO JA, SJEDINJENO SA SVOJIM TVORCEM Dananja te ideja opisuje tano onako kakvog te je Bog stvorio. Ti si jedinstven unutar samog sebe, a i sjedinjen s Njim. Tvoje je jedinstvo celog stvaranja. Tvoje savreno jedinstvo ini promenu u tebi nemoguom. Ti ovo ne prihvata i ti ne uspeva da shvati da to tako mora biti i to samo zato to veruje da si se ve promenio. Samog sebe vidi kao smenu parodiju na Boije stvaranje: vidi sebe kao slabog, zlog, runog i grenog, bednog i muenog bolovima. Takva je tvoja verzija samog sebe. Sebe podeljenog na mnoge delove koji ratuju medjusobno, sebe odvojenog od Boga, sebe koga jedva dri na okupu tvoj ekscentrini i hiroviti graditelj, kome se moli. On ne uje tvoje molitve, jer je gluv. On ne vidi tvoju jedinstvenost, zato to je slep. On ne razume da si ti Boiji Sin, zato to je taj tvoj graditelj besmislen i nita ne shvata. Danas emo pokuati da budemo svesni samo onoga to moe uti i videti i to je savreno smisleno. Ponovo emo nae vebe usmeriti ka dosezanju tvog jedinog Pravog Ja, koje je sjedinjeno sa svojim Tvorcem. Strpljivo i s nadom danas ponovo pokuavamo. Korienje prvih pet minuta svakog sata dok si budan za vebanje dananje ideje ima posebne prednosti u stadijumu uenja na kome se sada nalazi. U ovom trenutku je teko ne dozvoliti vlastitom umu da luta, ako se rade due vebe. Do sada si to sigurno ve shvatio. Vidi sve razmere svoje nestaice mentalne discipline i svoju potrebu za treniranjem uma. Neophodno je da bude toga svestan, zato to je to zaista prepreka za tvoj napredak. ee i krae vebe imaju, u ovo vreme, i drugih prednosti za tebe. Osim shvatanja tekoa koje ima sa usmeravanjem i dranjem panje na neemu, mora da si takodje primetio da, ako sam sebe ne podseti na svoj cilj to ee, ima tendenciju da na njega zaboravi na due vreme. esto ne uspeva da se seti kratkih primena dnevne ideje i jo uvek nisi stvorio naviku da se koristi idejom kao automatskim odgovorom na iskuenje. U ovo vreme, prema tome, neophodna ti je neka struktura, smiljena da u sebe ukljui este podsetnike na cilj koji treba postii i redovne pokuaje da se taj cilj dosegne. Redovnost u smislu vremena nije idealan uslov za najblagotvoriniji oblik vebanja u spasenju. Ona ima prednost, pak, za one ija je motivacija nepostojana i koji imaju jak otpor prema uenju. Zato emo se neko vreme drati tog rasporeda od pet minuta vebanja svakog sata i preporuujem ti da to manje tih minuta preskoi. Korienje prvih pet minuta jednog sata bie posebno korisno, zato to namee vru strukturu. Nemoj, pak, koristiti svoje skretanje s ovog rasporeda kao izgovor da mu se opet ne vrati to bre moe. Moe doi u iskuenje da dan smatra izgubljenim zato to si ve propustio da uini to je trebalo. Ovo treba da se prepozna, ta zapravo jeste: odbijanje da se ispravi greka i nespremnost da se ponovo pokua. Tvoje greke ne mogu zadrati Svetog Duha u Njegovom poduavanju. Njega moe zadrati samo tvoja nespremnost da se odlepi od svojih greaka. Zato se odluimo, posebno u sledeoj nedelji ili neto due, da budemo voljni da sami sebi oprostimo svoje propuste u marljivosti i svoje neuspehe da se drimo uputstava za vebanje dnevne ideje. Ovo tolerisanje svoje slabosti omoguie nam da je previdimo, a ne da joj damo mo da odloi nae uenje. Ako svojoj slabosti damo mo da to uini, to e onda znaiti da je smatramo snagom i da brkamo snagu sa slabou. Kada ne uspe udovoljiti traenjima ovog kursa, ti onda pravi samo greku. Tu je onda potrebno samo ispravljvanje te greke i nita drugo. Dozvoliti greci da se nastavlja znai praviti dodatne greke koje su zasnovane na prvoj i koje je pojaavaju. To je proces koga moramo potisnuti u stranu zato to je to samo drugi nain na koji bi branio iluzije protiv istine. Neka sve te greke nestanu tako to e prepoznati ta su one uistinu. One znae pokuaje da te se i dalje dri nesvesnim injenice da si ti jedinstveno Pravo Ja, sjedinjeno sa svojim Tvorcem, sjedinjeno sa svim aspektima stvaranja i bezgranino u svojoj moi i miru. To je istina, a sve ostalo nije. Danas emo ponovo potvrditi ovu istinu i pokuati da dosegnemo mesto u tebi na kome nema sumnje da je samo ovo istinito. Dananje vebe zaponi ovim uveravanjem koje nudi svom umu sa svom sigurnou koju moe dati: JA SAM JEDINSTVENO PRAVO JA, SJEDINJENO SA SVOJIM TVORCEM, SJEDINJENO SA SVAKIM ASPEKTOM STVARANJA, I BEZGRANINO U SVOJOJ MOI I U MIRU.

117 Onda zatvori oi i ponovo reci sebi, polako i promiljeno, pokuavajui da pusti znaenje rei da potone u tvoj um, zamenjujui lane ideje:JA SAM JEDINSTVENO PRAVO JA. Ponovi to nekoliko puta, a onda pokuaj da oseti znaenje koje ove rei prenose. Ti si jedinstveno Pravo Ja, ujedinjeno i sigurno u svetlosti, radosti i miru. Ti si Boije Dete, jedinstveno Pravo Ja, s jednim Tvorcem i jednim ciljem: doneti svesnost ove jedinstvenosti svim umovima, kako bi istinsko stvaranje moglo da proiri Boiju Sveoptost i Jedinstvo. Ti si jedinstveno Pravo Ja, putpuno, isceljeno i celovito, sa moi da podigne veo tame sa sveta i da dozvoli svetlosti koja u tebi prebiva da prodje kroz tebe i da podui svet o istini o tebi samom. Ti si jedinstveno Pravo Ja, u savrenom skladu sa svim to postoji i sa svim to e postojati. Ti si jedinstveno Pravo Ja, sveto Boije Dete, sjedinjen sa svojom braom u tom Pravom Ja, sjedinjen sa svojim Ocem u Njegovoj Volji. Oseti u sebi to Pravo Ja i dozvoli Mu da raspri sve tvoje iluzije i sumnje. Ovo je tvoje Pravo Ja, Sam Boiji Sin, bezgrean kao i Njegov Tvorac, sa Tvorevom snagom u tebi i Njegovom Ljubavlju koja je zauvek tvoja. Ti si jedinstveno Pravo Ja i dato ti je da oseti ovo Pravo Ja u samom sebi i da odbaci sve svoje iluzije iz jedinstvenog Uma koji je u stvari ovo Pravo Ja, sveta istina u tebi. Ne zaboravi danas. Potrebna nam je tvoja pomo, tvoja mala uloga u donoenju sree itavom svetu. I Nebo gleda na tebe s poverenjem da e danas ponovo pokuati. Podeli, onda, s Nebom njegovu sigurnost, poto je ta sigurnost istovremeno i tvoja. Budi budan. Ne zaboravi danas. Tokom celog dana ne zaboravljaj na svoj cilj. Dananju ideju ponavljaj to ee. I kada god to uini, shvati da neko uje glas nade, komeanje istine u njegovom umu, blago utanje krila mira. Tvoje priznanje da si jedinstveno Pravo Ja, sjedinjeno sa svojim Ocem, jeste poziv celom svetu da bude jedno s tobom. Svakome koga danas sretne, svakako daj obeanje dananje ideje i kai mu ovo: I TI SI JEDINSTVENO PRAVO JA, ZAJEDNO SAMNOM, SJEDINJENO SA SVOJIM TVORCEM U OVOM PRAVOM JA - JA TI ODAJEM POAST ZBOG ONOGA TO JA JESAM, I ONOGA TO JE ONAJ KOJI NAS OBOJICU VOLI KAO JEDNOG. 96. LEKCIJA SPASENJE DOLAZI OD MOG JEDNOG PRAVOG JA Iako si ti, u stvari, jedno jedino Pravo Ja, ti sebe doivaljava kao dvoje: istovremeno i kao dobrog i kao zlog, kao onoga ko voli i kao onoga ko mrzi, kao um i kao telo. Ovaj oseaj da si rascepljen u suprotnosti dovodi do oseanja akutnog i stalnog sukoba iz koga proizilazi mahniti pokuaj da se pomire kontradiktorni aspekti ovog opaanja samog sebe. Ti si traio mnoga od ovih reenja, ali ni jedno od njih nije bilo efikasno. Suprotnosti koje vidi u samom sebi nikada se ne mogu pomiriti. Ali ono to je jedno zaista i postoji. Ako eli da se spase, mora prihvatiti injenicu da se ne mogu pomiriti istina i iluzija, bez obzira koliko to pokuavao, kakva sredstva pri tome koristio i ma gde da vidi problem. Ukoliko ne prihvati ovu injenicu, pokuae da postigne itav niz ciljeva koji su ti nedostini, besmisleno e protraiti mnogo vremena i napora, ostajae bez nade i sumnjae. Svi e ovi pokuaji biti podjednako jalovi i omanue jedan za drugim. Problemi koji nemaju nikakvog znaenja ne mogu se razreiti unutar okvira koga oni sami postavljaju. Dva ja, koji su u sukobu, ne mogu se pomiriti, isto kao to se ne mogu sresti dobro i zlo. Ja, koje si sam stvorio, nikada nee biti tvoje Pravo Ja, niti se pak tvoje Pravo Ja moe rascepiti na dva dela i dalje ostati ono to Ono jeste i to mora zauvek i biti. Um i telo ne mogu istovremeno postojati. I ne pokuavaj da ih pomiri, zato to svako od njih negira realnost onog drugog. Ako si ti fiziki entitet, iz tvoje predstave o samom sebi tada potpuno nestaje um, zato to u tom sluaju um ne moe imati mesta na kome bi zaista bio deo tebe. Ako si, pak, duh, onda telo za tvoju realnost ne znai nita. Duh se koristi umom kao sredstvom svog vlastitog samoizraavanja. A um koji slui duhu je smiren i radostan. Njegova mo dolazi od duha i on onda sav sretan izvrava svoju funkciju. Ali um moe biti i razdvojen od duha i moe opaati sebe unutar tela, koga onda brka sa samim sobom (tj. misli za sebe da je telo). Bez izvravanja svoje funkcije, um ne moe biti smiren i onda je srea neto

118 strano njegovim mislima. Um, razdvojen od duha, ne moe misliti. U tom sluaju um negira postojanje svog Izvora snage i samog sebe onda vidi kao bespomonog, ogranienog i slabog. Poto je odvojen od svoje funkcije, um onda o sebi misli da je usamljen i odvojen, da ga napadaju itave armije, koje su se koncentrisale za napad protiv njega i onda se sakriva, traei podrku slabanog tela. I sada um mora pomiriti neslino sa slinim, poto je to ono za ta um misli da je njegova svrha. Ne gubi vie vremena na ovo. Ko moe razreiti besmisleni konflikt koji ti san prezentira? ta bi uistinu znailo razreavanje ovakvog konflikta? Kakvoj bi to svrsi moglo posluiti? emu sve to? Spasenje ne moe iluziju uiniti realnom, niti moe razreiti nepostojei problem. Moda se ti nad da moe. Ipak, da li bi ti eleo da ima Boiji plan za oslobodjenje Njegovog dragog Deteta koji e tom Detetu doneti samo bol i koji nee uspeti da ga oslobodi? Tvoje Pravo Ja zadrava Svoje misli i one ostaju istovremeno i u tvom umu i u Boijem Umu. Sveti Duh zadrava spasenje u tvom umu i tvom umu nudi put ka miru. Spasenje je misao koju deli sa Bogom, zato to ju je u tvoje ime prihvatio Njegov Glas i to je u tvoje ime odgovorio da je spasenje izvreno. Tako je spasenje zadrano medju mislima koje tvoje Pravo Ja smatra dragocenim i koje ono neguje za tebe. Danas emo pokuati da pronadjemo ovu misao, ije prisustvo u tvom umu garantuje Onaj Koji ti govori iz tvoj jednog jedinstvenog Pravog Ja. Nae vebe, koje traju pet minuta svakog sata, znaie potragu za Njim unutar tvog uma. Spasenje dolazi od ovog Pravog Ja, preko Onoga Koji je most izmedju tvog uma i Pravog Ja. Strpljivo ekaj i dozvoli Njemu (Svetom Duhu) da ti govori o tvom Pravom Ja i o tome ta tvoj um moe uiniti, obnovljen za Pravo Ja i slobodan da slui Njegovoj Volji. Vebu zaponi govorei: SPASENJE DOLAZI OD MOG JEDNOG PRAVOG JA. NJEGOVE SU MISLI ISTOVREMENO I MOJE I JA IH MOGU KORISTITI. A onda potrai Njegove misli i polai na njih pravo kao da su tvoje. To i jesu tvoje prave misli, koje si negirao, a dozvolio si svom umu da luta po svetu snova, kako bi pronaao iluzije i njima zamenio tvoje prave misli. Ovde su sada tvoje misli, jedine koje ima. Spasenje se nalazi medju njima, pronadji ga. Ako u tome uspe, misli koje ti dodju rei e ti da si se spasao i da je tvoj um pronaao funkciju za koju je mislio da ju je izgubio. Tvoje Pravo Ja zaelee dobrodolicu ovoj funkciji i podarie tvom umu mir. Sa obnovljenom snagom ova e funkcija tei od duha do duha u svim stvarima koje je Duh stvorio kao Samog Sebe. Tvoj e um blagosloviti sve stvari. Svreno je sa zbrkom, ti si se obnovio, zato to si pronaao svoje Pravo Ja. Tvoje Pravo Ja zna da ti danas ne moe a da ne uspe. Moda e tvoj um za tren jo biti nesiguran. Nemoj da te ovo obeshrabri. Tvoje e Pravo Ja sauvati za tebe radost koju Ono doivljava i ta e radost biti tvoja i bie je potpuno svestan. Svaki put kada utroi pet minuta u svakom satu traei Onoga Koji se pridruuje tvom umu i tvom Pravom Ja, ti Mu nudi jo jedno blago da ga sauva za tebe. Svaki put kada, tokom dananjeg dana, svome mahnitom umu kae da spasenje dolazi od tvog jedinog Pravog Ja, ti istovremeno u svoju riznicu stavlja jo jedno blago. A sva ova riznica istovremeno se daje svakome ko je zatrai i ko prihvati taj dar. Pomisli, onda, koliko li ti je danas dato kako bi i drugima mogao davati, pa da bi i tebi, opet, moglo biti dato! 97. LEKCIJA JA SAM DUH Dananja te ideja poistoveuje sa tvojim Pravim Ja. Ona ne prihvata nikakav rascepljeni identitet, niti pokuava da izatka jedinstvo od suprotstavljenih inilaca. Ona jednostavno kae ta je istina. Vebaj dananju istinu to vie moe, zato to e ona izneti tvoj um iz podruja u kome vlada sukob u tihe doline mira. Tu ne moe vie ui nikakva jeza u vezi sa strahom, zato to je tvoj um oslobodjen ludila zato to se oslobodio iluzije rascepljenog identiteta. Mi ponovo iskazujemo istinu o tvom Pravom Ja, svetom Detetu Boijem koje poiva u tebi, i iji je um sada ponovo zdrav. Ti si duh, koga je tvoj Otac ljubazno obdario svom svojom Oinskom Ljubavlju, mirom i radou. Ti si duh koji dovrava Samog Sebe i koji deli Svoju funkciju kao Stvaraoca. Otac je uvek sa tobom,

119 upravo onako kako si i ti sa Njim. Danas pokuavamo da tvom umu jo vie pribliimo realnost. Svaki put kada veba, najmanje to se deava jeste da ti se pribliava svesnost. A ponekad sebi utedjuje i hiljadu i vie godina. Minute koje ulae mnogostruko se umnoavaju, zato to se udo koristi vremenom, ali vreme ne vlada udom. Spasenje je udo, prvo i poslednje, prvo koje je i poslednje, zato to su jedno. Ti si duh u ijem umu prebiva udo u kome svo vreme miruje. udo u kome samo jedan minut utroen na korienje ovih ideja postaje vreme koje nema granice i koje nema kraja. Prema tome, dragovoljno uloi ove minute i raunaj na Onoga Koji je obeao da e pored njih staviti u bezvremenost. On e ponuditi svu svoju snagu svakom malom naporu koji ti sam uloi. Daj Mu minute koji su Mu danas potrebni. A to Mu je potrebno da bi ti pomogao da razume, zajedno sa Njim, da si i ti sam duh koji boravi u Njemu. I koji poziva, kroz Njegov Glas, svaku ivu stvar, koji nudi Njegov vid svakome ko to trai i koji jednostavnom istinom zamenjuje greku. Sveti Duh e biti srean da moe svakog sata iz tvojih ruku uzeti tih pet minuta i da ih nosi irom ovog sveta koji ezne za tim i u kome izgleda da vladaju bol i beda. On nee prevideti ni jedan otvoreni um koji prihvata dar leenja koje nose ovi tvoji minuti. On e ih poloiti svugde gde zna da e biti dobrodoli. I ovih pet minuta e poveati svoju snagu leenja svaki put kad ih neko prihvati kao svoje misli i upotrebi ih za leenje. Tako e se svaki dar podaren Njemu hiljadostruko i desethiljadostruko i vie poveati. I kada ti se vrati on e premaiti mo malog dara koji si dao u tolikoj meri kao to sunevo zraenje premauje siuno svetlucanje ibice, koja zasvetli jedan tren, a onda nestane. Postojano bljetanje ove svetlosti ostaje i izvodi te iz mraka, tako da vie nikada nee moi zaboraviti put. Ove sretne vebe zaponi reima Svetog Duha koje ti On upuuje i dopusti im da, kroz Njega, odjeknu celim svetom: JA SAM DUH, SVETI BOIJI SIN, SLOBODAN OD SVIH OGRANIENJA, BEZBEDAN, ISCELJEN I CELOVIT, SLOBODAN DA OPROSTI I SLOBODAN DA SPASE SVET. Izraen kroz tebe, Sveti Duh e prihvatiti ovaj dar koji si od Njega primio, poveae mu mo i ponovo e ti ga vratiti. Radosno Mu ponudi svaku dananju vebu. A On e ti govoriti, podseajui te da si duh, jedan s Njim i Bogom, svojom braom i svojim Pravim Ja. Sluaj Njegova uveravanja svaki put kada bude izgovarao rei koje ti On danas nudi i dozvoli Mu da tvom umu kae da su ove rei istinite. Koristi se njima ako padne u iskuenje. Ako tobom preovlada verovanje da si neto drugo, upotrebom ovih rei moe Izbei alosne posledice ovakvog verovanja. Danas ti Sveti Duh daruje mir. Primi Njegove rei i opet Mu ih natrag ponudi. 98. LEKCIJA PRIHVATIU SVOJU ULOGU U BOIJEM PLANU ZA SPASENJE Danas je dan posebnog posveenja. Danas konano stajemo na jednu stranu. Stajemo na stranu istine i putamo iluzije da odu.Neemo se vie kolebati,nego emo zauzeti vrst stav na strani Jednog. Danas se posveujemo istini i spasenju, onako kako je to Bog planirao. Neemo obrazlagati da je to neto drugo. Neemo ga traiti tamo gde ga nema. Radosno ga prihvatamo onakvo kakvo jeste i preuzimamo svoju ulogu onako kako nam ju je Bog odredio. Kako je to sretna stvar biti siguran! Danas sklanjamo u stranu sve sumnje i zauzimamo svoj stav sa sigurnou svrhe i sa zahvalnou da je sumnja nestala i da je sigurnost dola. Mi imamo znaajnu svrhu da ispunimo i dato nam je sve to je potrebno da bismo postigli taj cilj. Na putu nam ne stoji nikakva greka. Greke su nam oprotene. Izbrisani su nam svi gresi shvatanjem da su to bile samo greke. Bezgreni nemaju straha zato to su bezbedni i to prepoznaju svoju bezbednost. Oni ne zazivaju magiju, niti izmiljaju kako da pobegnu od uobranih pretnji koje nisu zasnovane na realnosti. Oni se oslanjaju na mirnu sigurnost da e uiniti ono to im je dato da uine. Oni ne sumnjaju u vlastitu sposobnost zato to znaju da e njihova funkcija biti izvrena potpuno u savreno pogodno vreme i na savreno pogodnom mestu. Oni su zauzeli stav koji emo i mi danas zauzeti, kako bismo mogli podeliti njihovu sigurnost i tako je poveati time to je i sami prihvatamo. Oni e biti sa

120 nama. Svi koji zauzimaju stav koga mi danas zauzimamo, rado e nam ponuditi sve to su nauili i svaki dobitak koji su imali. A oni koji su jo nesigurni, takodje e nam se pridruiti i, pozajmljujui nau sigurnost, time e je jo samo pojaati. Dok e oni koji se jo nisu rodili uti zov koji smo i mi uli i odgovorie na njega kada dodju u priliku da ponovo biraju. Zato mi danas ne biramo samo za sebe. Zar nije vredno da danas od svakog sata odvojimo po pet minuta i posvetimo ih naoj vebi da bi smo mogli prihvatiti sreu koju nam Bog daje? Zar nije vredno da danas od svakog sata odvojimo po pet minuta da bismo mogli prepoznati svoju posebnu funkciju koju treba da obavimo tokom svoje sadanje inkarnacije? Zar nije tih pet minuta samo mali zahtev, ako ga se uporedi sa dobijanjem nagrade koja je toliko velika da se ne moe ni izmeriti? Tim vie, to si do danas, u najmanju ruku, bar hiljadu puta pravio loe poslove. Ovde ti se nudi garancija da e se potpuno osloboditi bilo kakve vrste bola, a nudi ti se i radost koju u svetu ne moe pronai. Mali komadi svog vremena moe ovde zameniti za mir svog uma i za sigurnost svog cilja, uz obeanje potpunog uspeha. A poto vreme nema nikakvog znaenja, od tebe se trai da uloi nita, da bi dobio sve. Ovo je posao u kome ne moe izgubiti. A ono to moe dobiti zaista je bezgranino! Svakog sata u dananjem danu podari Mu svoj siuni dar od samo pet minuta. Reima koje bude koristio vebajui dananju ideju, On e dati duboko ubedjenje i sigurnost koje tebi nedostaju. Njegove e se rei udruiti sa tvojima i od svakog ponavljanja dananje ideje uinie totalnu posveenost, napravljenu u veri tako savrenoj i sigurnoj kao to je Njegova vera u tebi. Njegova uverenost u tebi donee svetlost svim reima koje bude rekao i ti e izai izvan domena njihovog zvuka ka onome to te rei zaista i znae. Vebaj danas s Njim govorei: JA U PRIHVATITI SVOJU ULOGU U BOIJEM PLANU ZA SPASENJE. U svakih pet minuta koje s Njim provede, On e prihvatiti tvoje rei i vratie ti ih obasjane verom i uverenou, tako jakom i vrstom da e osvetliti svet nadom i radou. Ne gubi ni jednu priliku da bude radosni primalac Njegovih darova, tako da ih, sa svoje strane, moe opet danas dati svetu. Daj mu rei, a On e uraditi ostalo. Omoguie ti da razume svoju posebnu funkciju. Otvorie ti put ka srei. Mir i vrsta vera e biti Njegovi darovi, Njegov odgovor na tvoje rei. On e odgovoriti svom svojom verom i radou i sigurnou da je ono to kae zaista istinito. A ti e se onda osvedoiti da je On zaista taj koji poznaje funkciju koju ti ima na Zemlji, a takodje i na Nebu. On e biti s tobom tokom svake vebe koju podeli s Njim, razmenjujui svaki trenutak vremena koji Mu ponudi za bezvremenost i mir. Tokom celog sata, vreme utroi na sretnu pripremu za sledeih pet minuta koje e provesti ponovo zajedno s Njim. Ponavljaj dananju ideju dok eka na radosno da ti ponovo dodje. esto je ponavljaj i ne zaboravi da to uini svaki put dok priprema svoj um za sretno vreme koje treba da dodje. I kad prodje sat i kada se On jo jednom ponovo javi da bi proveo malo vremena s tobom, budi zahvalan i odloi sve ovozemaljske zadatke, sve male misli i ograniene ideje, i ponovo provedi s Njim sretno vreme. Jo jednom Mu reci da prihvata ulogu koju On eli da ti preuzme i koju e ti pomoi da odigra, a On e te uveriti da i ti sam eli ovaj izbor (ulogu), koju je On napravio u saglasnosti sa tobom i ti sa Njim. 99. LEKCIJA SPASENJE JE MOJA JEDINA FUNKCIJA OVDE Spasenje i opratanje znae jedno te isto. Oba ova pojma oznaavaju da je neto otilo ukrivo, neto od ega se treba spasti, neto za ta ti treba oprostiti, neto pogreno to zahteva korektivnu izmenu, neto to je odvojeno ili razliito od Boije Volje. Tako oba pojma impliciraju nemoguu stvar, ali koja se ipak dogodila i iz koje proizilazi stanje konflikta izmedju onoga to jeste i onoga to nikada ne moe biti. Istina i iluzije sada su jednake, zato to se desilo i jedno i drugo. Ono to je nemogue postalo je neto za ega ti je potrebno opratanje i ega treba da se spase. Spasenje sada postaje granino podruje izmedju istine i iluzije. Ono odraava istinu zato to je ono sredstvo pomou koga moe da izbegne iluziju. A ipak spasenje nije istina zato to ono uklanja

121 neto to nikada nije ni uinjeno. Kako se uopte mogu sresti i pomiriti zemlja i Nebo unutar uma u kome njih oboje postoje? Um koji vidi iluzije smatra ih realnim. Njihovo se postojanje sastoji u tome to su one misli. A one nisu realne, zato to je um koji misli ove misli odvojen od Boga. ta je to to udruuje odvojeni um i misli sa Umom i Milju koji su zauvek jedno? Koji plan moe u sebi sadrati netaknutu istinu, a koji ipak prepoznaje potrebu koju iluzije nose sa sobom i koji nudi sredstva za uklanjanje iluzija bez napada i bez imalo bola? ta bi drugo bio ovaj plan do Boije Misli, uz pomo koje se previdja ono to nikada i nije uinjeno i pomou koje se oprataju gresi koji nikada nisu ni bili stvarni? Sveti Duh sadri u sebi ovaj plan od Boga, i to upravo onakvog kakvog ga je Sveti Duh primio unutar Boijeg Uma i unutar tvog vlastitog uma. Taj plan je izvan podruja vremena, s obzirom da mu je Izvor bezvremen. A ipak on deluje u vremenu zato to ti veruje da je vreme realno. Sveti Duh postojano gleda na ono to ti vidi: na greh, bol i smrt, na tugu, odvojenost i gubitak. Ali On ipak zna da jedna stvar mora biti istinita jo uvek: Bog je jo uvek Ljubav, a sve pobrojano nije Njegova Volja. Ovo je Misao koja iluzije privodi istini i koja ih vidi kao pojave iza kojih se nalazi ono to je nepromenljivo i sigurno. To je Misao koja spasava i koja oprata, zato to ona ne poklanja ni malo vere u ono to nije stvorio jedini Izvor koji ona poznaje. Ovo je Misao ija je funkcija da spasava time to e ti dati svoju funkciju koja je istovremeno i tvoja vlastita. Spasenje je tvoja funkcija, zajedno sa Onim Kome je ovaj plan dat. Sada ti je poveren ovaj plan, zajedno sa Njim (Svetim Duhom). On ima samo jedan odgovor na pojave, bez obzira na njihov oblik, veliinu, njihovu dubinu ili bilo koji atribut za koji izgleda da ga poseduju: SPASENJE JE JEDINA MOJA FUNKCIJA OVDE. BOG JE JO UVEK LJUBAV, A SVE OVO NIJE NJEGOVA VOLJA. Ti koji e tek praviti uda, budi siguran da dobro veba dananju ideju. Pokuaj da opazi snagu u onome to govori, zato to su to rei u kojima lei tvoja sloboda. Tvoj te Otac voli. Svet prepun bola nije Njegova Volja. Oprosti samom sebi misao da je On sve ovo eleo tebi. Potom dozvoli Misli, kojom je On zamenio sve tvoje greke, da udje u tamne delove tvog uma koji je mislio misli koje nikada nisu bile Njegova Volja. Ovaj deo pripada Bogu, kao to i sve ostalo pripada. Ovaj deo ne misli vie svoje usamljene misli i ne smatra ih stvarnim sakrivajui ih od Boga. Dozvoli svetlosti da udje i nee onda vie gledati ni na kakvu prepreku za ono to On hoe za tebe. Otvori svoje tajne Njegovoj dobrostivoj svetlosti i vidi kako sjajno ova svetlost jo uvek u tebi sija. Vebaj danas Njegovu Misao i dozvoli Njegovoj svetlosti da pretrauje unaokolo i da osvetli sva tamna mesta i da sija kroz njih da bi ih pridruila ostalima. Boija je Volja da tvoj um bude sjedinjen s Njegovim. Boija je Volja da On ima samo jednog Sina. Boija je Volja da taj Njegov jedini Sin jesi ti. Tokom dananjih vebanja razmiljaj o ovim stvarima i zaponi lekciju koju danas uimo sa ovim uputstvom na putu istine: SPASENJE JE MOJA JEDINA FUNKCIJA OVDE. SPASENJE I OPRATANJE SU JEDNO TE ISTO. A onda se okreni Njemu Koji sa tobom deli tvoju funkciju ovde i dozvoli mu da te podui ta ti je potrebno da naui, da bi sklonio u stranu sav strah i da bi spoznao svoje Pravo Ja kao ljubav koja nema nikakve suprotnosti u tebi. Oprosti svim mislima koje bi se suprotstavljale istini o tvom dovrenju, jedinstvu i miru. Ti ne moe izgubiti darove koje ti je Otac podario. Ti ne eli biti neko drugo ja. Ti nema nikakve druge funkcije osim one koju ti je Bog dao. Oprosti samom sebi zbog one funkcije o kojoj misli da si je napravio. Opratanje i spasenje su jedno te isto. Oprosti samom sebi za ono to si napravio i spasen si. Danas postoji posebna poruka koja ima mo da ukloni sve oblike sumnje i straha zauvek iz tvog uma. Ako zapadne u iskuenje da poveruje da su strah i sumnja istiniti, zapamti da pojave ne mogu isdrati istinu koju sadre ove mone rei: SPASENJE JE MOJA JEDINA FUNKCIJA OVDE. BOG JE JO UVEK LJUBAV, A OVO NIJE NJEGOVA VOLJA. Tvoja jedina funkcija ti kae da si jedno. Podseti sam sebe na ovo u vremenu koje se nalazi izmedju onih minuta koje deli sa Onim Koji deli Boiji Plan sa tobom. Podseti se: SPASENJE JE MOJA JEDINA FUNKCIJA OVDE

122 Tako ti polae opratanje u svoj um i dozvoljava da sav strah bude blago postisnut u stranu, kako bi ljubav nala svoje pravo mesto u tebi i da bi ti pokazala da si Boije Dete. 100. LEKCIJA U BOIJEM PLANU ZA SPASENJE MOJA JE ULOGA BITNA Upravo onako kako Boiji Sin upotpunjuje svog Oca, tako isto i tvoja uloga u Oevom planu upotpunjuje taj plan. Spasenje mora da preokrene ludo verovanje u odvojene misli i odvojena tela, koja odvojeno ive i koja koraaju svojim odvojenim putevima. Jedna funkcija koju dele odvojeni umovi sjedinjuje ih u jednoj svrsi zato to je svaki od ovih umova podjednako bitan za sve ostale. Boija Volja za tebe jeste savrena srea. Zato se odluuje da ide protiv Njegove Volje? Uloga koju je On sauvao za tebe, da bi je igrao u sklopu izvrenja Njegovog Plana , data ti je da bi se ti mogao obnoviti i postati ono to On eli. Ova je tvoja uloga bitna i za Njegov Plan i za tvoju linu sreu. Tvoja radost mora biti potpuna, kako bi Njegov Plan razumeli oni kojima te On alje. Oni e videti svoju funkciju u tvom licu koje sija, a u tvom sretnom smehu ue Boiji poziv namenjen njima. Ti si zaista bitan za Boiji Plan. Bez tvoje radosti, Njegova je radost nepotpuna. Bez tvog osmeha svet se ne moe spasiti. Dok si ti tuan, svetlost, koju je Bog lino odredio kao sredstvo za spasenje sveta, je mutna i bez sjaja. Niko se ne smeje zato to je sav smeh samo odjek tvog smeha. Ti si zaista bitan za Boiji Plan. Upravo onako kako tvoja svetlost uveava svaku svetlost koja sija na Nebu, tako isto i tvoja radost na Zemlji poziva sve umove da se odreknu svoje tuge i da zauzmu svoja mesta pored tebe pri izvravanju Boijeg plana. Boiji glasnici su radosni i njihova radost lei tugu i oajanje. Oni su dokaz da Bog hoe savrenu sreu za sve koji prihvataju darove svoga Oca kao svoje vlastite. Danas neemo sebi dopustiti da budemo tuni. Poto, ako bi smo to dozvolili, ne bi smo uspeli da preuzmemo svoju ulogu koja je bitna za Boiji Plan, a takodje i za nae vidjenje. Tuga je znak da e igrati neku drugu ulogu, umesto one koju ti je Bog dodelio. Tako nee uspeti da pokae svetu kako je samo velika srea koju On tebi namenjuje. Pa tako ni ti sam ne moe prepoznati da je ta srea tvoja. Danas emo pokuati da shvatimo da je radost naa funkcija ovde. Ako si tuan, onda ne odigrava svoju ulogu i itav je svet lien radosti zajedno s tobom. Bog trai od tebe da bude radostan, tako da svet moe videti koliko mnogo On voli Svog Sina. I da On nee da se tuga pojavi i da smanji njegovu radost. On nee ni da strah pritisne Njegovog Sina i da mu tako pomuti mir. Ti si danas Boiji glasnik. Ti donosi Njegovu sreu svima koji te gledaju. Ti alje Njegov mir svakome ko te gleda i ko vidi Njegovu poruku na tvom srenom licu. Za ovo emo se danas pripremiti, tokom svojih petominutnih vebi, oseanjem sree koja se u nama pojavljuje u skladu s Voljom naeg Oca i naom vlastitom. Vebe zaponi s milju koju dananja ideja sadri. Potom shvati da je tvoja dunost da bude srean. Samo se ovo trai od tebe ili od bilo koga ko eli da zauzme svoje mesto medju Boijim glasnicima. Razmisli ta ovo znai. Zaista nisi imao pravo dok si verovao da se od tebe trai rtvovanje. Prema Boijem Planu, ti moe samo neto primiti, a nikad ne moe nita izgubiti, rtvovati ili umreti. Sad pokuajmo da pronadjemo tu radost koja dokazuje i nama i celom svetu ta Boija volja hoe da nam da. Tvoja je funkcija da ovu radost pronadje ovde i da je pronadje sada. Zbog toga i jesi doao na Zemlju. Neka ovo bude dan tvog uspeha! Pogledaj duboko u sebe. Nemoj se prestraiti nikakvih sitnih misli ni blesavih ciljeva pored kojih prolazi pri svom uspinjanju da bi se susreo sa Hristom u sebi. On e biti tamo. I sad Ga moe dosegnuti. Na ta bi inae gledao na mestu na kome treba da bude On koji eka i od tebe oekuje da Ga konano jednom pogleda? Koja to mala misao ima tu mo da te u tome sprei? Koji te to glupavi cilj moe onemoguiti da uspe, kada je Onaj koji te zove sam Bog? On e biti tamo. Ti si bitan za Njegov Plan. Ti si danas Njegov glasnik. I ti mora pronai ta je to to On treba da ti da. Ne zaboravi dananju ideju u medjuvremenu izmedju svakosatnih vebanja. Tvoje Pravo Ja je ono koje te danas poziva. I Njemu ti odgovara svaki put kada sebi kae da si bitan za Boiji Plan za spasenje sveta.

123

101. LEKCIJA BOIJA VOLJA ZA MENE ZNAI SAVRENU SREU Danas nastavljamo sa temom o srei. To je kljuna ideja za razumevanje onoga ta znai spasenje. Ti jo uvek veruje da spasenje zahteva patnju kao pokoru za tvoje grehe. Nije to tako. Ti ipak mora misliti da jeste, sve dok bude verovao da je greh neto stvarno i da Boije Dete moe greiti. Kad bi greh bio neto stvarno, onda bi i kazna bila neto pravedno i ne bi se mogla izbei. Spasenje se tako ne bi moglo drugaije kupiti nego patnjom. Ako je greh neto stvarno, onda srea mora biti iluzija, zato to oboje ne mogu biti istovremeno istiniti. Grenome je garantovana samo smrt i bol i to i jeste ono to oni trae. Oni znaju da smrt na njih eka i ona e ih potraiti i negde e ih nai, u neko vreme, u nekom obliku koji izravnava raun koji su duni Bogu. U svome strahu oni Mu nee izbei. I On e ih goniti i oni nee moi da pobegnu. Ako je greh stvaran, spasenje mora biti bol. Bol je cena greha i onda se patnji nikada ne moe izbei, ako je greh neto stvarno. Spasenja se onda ovek mora bojati zato to ono ubija, ali polagano, prethodno oduzimajui sve pre nego to podari na kraju dobrodoli dar smrti rtvama koje su neto vie od kostiju, pre nego to se spasenje zadovolji. Gnev koji spasenje ispoljava je bezgranian, nemilosrdan, ali potpuno opravdan. Ko e onda traiti ovakvu divljaku kaznu? Ko onda ne bi beao od spasenja i ko ne bi na svaki nain nastojao da potopi Glas koji mu nudi spasenje? Zato bi i pokuavao da slua i da prihvati Njegovu ponudu? Ako je greh neto stvarno, onda on moe ponuditi samo smrt. I to smrt dodeljena u surovom obliku, kako bi mogla biti adekvatna zlim eljama iz kojih se greh rodio. Ako je greh stvaran, onda spasenje postaje tvoj ljuti neprijatelj, Boije prokletstvo koje lei na tebi, dato od strane Boga koji je raspeo Svoga Sina. Danas je potrebno da veba. Ove te vebe poduavaju da greh nije neto stvarno i da se nikada nee dogoditi nita od onoga za ta veruje da mora proizai iz greha, zato to to sve skupa nema nikakvog uzroka. Prihvati plan Svetog Duha za uklanjanje ega i za leenje verovanja u odvojenost (Atonement) otvorenim umom koji ne neguje nikakvo trajno verovanje da si ti od Boijeg Sina napravio djavola. Ne postoji greh. Ovu emo misao danas vebati to ee moemo, zato to je to osnova dananje ideje. Boija Volja za tebe znai savrenu sreu zato to greh ne postoji, a prema tome i patnja nema nikakvog uzroka. Radost je pravedna, a bol je samo znak da si krivo razumeo samog sebe. Ne boj se Boije Volje. Ali joj se obrati s poverenjem da e te osloboditi od svih posledica koje je greh izgradio u svojoj grozniavoj mati. Kai: BOIJA VOLJA ZA MENE ZNAI SAVRENU SREU GREH NE POSTOJI, ON NEMA NIKAKVIH POSLEDICA Tako treba da zapone sa svojim vebama, a onda ponovo pokuaj da pronadje onu radost koju e ove misli uvesti u tvoj um. Veselo utroi ovih pet minuta kako bi uklonio teak teret koji si natovario na sebe ovim ludim verovanjem da je greh neto stvarno. Danas bei od ludila. Danas si se postavio na put koji vodi ka slobodi. A dananja e ti ideja doneti krila da ubrza to putovanje, a dae ti i nadu koja e ti ubrzati jo vie ovo kretanje ka miru - cilju koji te oekuje. Greh ne postoji. Zapamti to danas i kai samom sebi to ee moe: BOIJA VOLJA ZA MENE ZNAI SAVRENU SREU. OVO JE ISTINA ZATO TO GREH NE POSTOJI.

124 102. LEKCIJA JA DELIM BOIJU VOLJU KOJA ZA MENE ZNAI SREU Ti ne eli da se pati. Moda misli da se patnjom moe neto kupiti, a moe jo i misliti po malo da se patnjom moe kupiti ono to eli. Ovo je verovanje sada ve sigurno uzdrmano, bar toliko da bi ga mogao staviti pod znak pitanja i posumnjati da li ono ima ikakvog smisla. Ovo verovanje jo nije uklonjeno, ali mu nedostaje korenje koje ga je nekada vrsto osiguravalo u mranim i skrivenim tajnim delovima tvoga uma. Danas pokuavamo jo malo vie razlabaviti njegovu oslabljenu vlast nad tobom, a pokuavamo i shvatiti da je bol besmislena, da ne postoji nikakav uzrok koji bi mu stajao u osnovi i da je bez ikakve moi kojom bi se moglo bilo ta postii. Bolom se uopte nita ne moe kupiti. Bol nita ne nudi, bol ni ne postoji. I sve za ta misli da ti bol prua - ne postoji, kao to ni sam bol ne postoji. Bio si rob niemu. Oslobodi se danas da bi se pridruio sretnoj Boijoj Volji. Nekoliko sledeih dana nastaviemo da posveujemo dovoljno vremena vebama kojima je svrha da ti pomognu da dosegne do sree koju je Boija Volja smestila u tebe. Ova srea je tvoj istinski dom i u njoj lei tvoja istinska bezbednost. U njoj je tvoj mir i u njoj nema straha. Ova srea je tvoje spasenje. Ovde je konano mesto gde se moe istinski odmoriti. Dananje vebe zaponi prihvatanjem Boije Volje: JA DELIM BOIJU VOLJU KOJA ZA MENE ZNAI SREU, I JA JE SADA PRIHVATAM KAO SVOJU FUNKCIJU. A onda potrai ovu funkciju duboko u svom umu, zato to je ona tu i eka samo tvoj izbor. Ne moe, a da je ne pronadje, kada spozna da je to tvoj istinski izbor i da s Bogom deli istu Volju. Budi srean, zato to tvoja jedina funkcija i jeste da to bude. Nema nikakve potrebe da voli Boije Dete manje od Onoga ija ga je ljubav stvorila, isto onoliko punog ljubavi kao to je to i njegov Tvorac. Osim ovih petominutnih svakosatnih odmora, esto danas pravi pauze da bi samom sebi rekao da si sada prihvatio sreu kao svoju jedinu funkciju. A, inei ovo, budi siguran da se pridruuje Boijoj Volji. 103. LEKCIJA BUDUI DA JE LJUBAV, BOG JE TAKODjE I SREA Srea je svojstvo ljubavi. Ona ne moe biti odvojena od nje. Niti se srea moe doiveti tamo gde nema ljubavi. Ljubav nema granica, budui da je svugde. Zato je i radost takodje svugde. Da li um ipak moe negirati da je sve to tako, verujui da u ljubavi postoje pukotine kroz koje greh moe ui, donosei bol, umesto radosti? Ovo udno verovanje bi da ogranii sreu ponovnim definisanjem ljubavi kao neeg ogranienog i uvodei suprotnost u neto to nema ni granica ni suprotnosti. Strah se povezuje onda sa ljubavlju i rezultat svega toga postaje nasledstvo umova koji misle da je realno ono to su oni sami napravili. Ove slike, koje uopte nisu realne, svedoe o strahu od Boga, zaboravljajui na to da Bog, poto jeste ljubav, mora u skladu sa tim, biti i radost. Ovu osnovnu greku danas emo pokuati da privedemo istini i da sebe poduimo: BUDUI DA JE LJUBAV, BOG JE TAKODjE I SREA. BOJATI SE NJEGA ZNAI BOJATI SE RADOSTI. Svoje dananje vebe zaponi ovom asocijacijom, koja ispravlja pogreno verovanje da se Boga treba bojati. Ova asocijacija takodje podvlai da srea pripada tebi, s obzirom na ono to Bog jeste. Dozvoli da se, svakog tvog budnog sata tokom dananjeg dana, ova ispravka smesti u tvoj um. Potom zaeli dobrodolicu svoj srei koju ova ispravka donosi, s obzirom da istina zamenjuje strah, a radost postaje ono za ta oekuje da treba da preuzme mesto bola. S obzirom da je Bog ljubav, sve e ti to biti dato. Tokom

125 dana esto puta potpomozi ovo oekivanje i sve svoje strahove primiri ovim uveravanjem, koje je ljubazno, a istovremeno i istinito: BUDUI DA JE LJUBAV, BOG JE TAKODjE I SREA. A DANAS JA TRAIM SREU. JA NE MOGU, A DA NE USPEM, ZATO TO TRAIM SREU. 104. LEKCIJA JA TRAIM SAMO ONO TO MI UISTINU I PRIPADA Dananja ideja nastavlja sa milju da radost i mir nisu samo dokoni snovi. Oni su tvoje pravo zbog onoga to ti jesi. Oni ti dolaze od Boga koji ne moe omanuti da ti da ono to On hoe. Da bi se ovo postiglo, mora se pripremiti mesto za prijem Njegovih darova. Ove darove ne prihvata rado um, koji je, umesto Boijih darova, primio darove koje je sam napravio, kao zamenu za Boije darove. Danas emo ukloniti sve beznaajne darove koje smo sami napravili, a koje smo postavili na sveti oltar kome pripadaju Boiji darovi. Njegovi darovi istovremeno i uistinu su i nai vlastiti. Njegovi su darovi ono to smo nasledili pre nego to je i zapoelo vreme i to e biti jo uvek nae i kada vreme ode u venost. Njegovi su darovi oni koji su i sada u nama, zato to su ti darovi bezvremeni. Nema potrebe da ekamo da bi smo ih imali. Oni nam ve danas pripadaju. Zbog toga, odluujemo da imamo te darove odmah sada. Znamo da, izabiranjem ovih darova umesto onoga to smo sami napravili, mi samo ujedinjujemo svoju volju sa onim to Bog hoe i prepoznajemo ono to je isto da je istovremeno i jedno. Nae due vebe danas, tih pet minuta svakog sata koje poklanjamo istini zbog svog spasenja, treba da zaponu ovako: JA TRAIM SAMO ONO TO MI UISTINU I PRIPADA,A RADOST I MIR SU MOJE NASLEDSTVO Potom stavi u stranu konflikte sveta koji nudi druge darove i druge ciljeve sagradjene od iluzija koje i same svedoe u korist ovoga sveta i za kojima se tei samo u svetu snova. Sve ovo sklanjamo u stranu i umesto toga traimo ono to je zaista nae, teei da prepoznamo ono to nam je Bog dao. istimo sveto mesto unutar naih umova pred Njegovim oltarom, u kome su dobrodoli Njegovi darovi mira i radosti i u koje mi dolazimo da bi smo nali ono to nam je On dao. Danas dolazimo s poverenjem, svesni da ono to nam uistinu pripada jeste istovremeno i ono to nam On daje. I neemo poeleti nita drugo, zato to nam uistinu nita drugo ni ne pripada. I tako mi danas istimo put za Njega jednostavnim prepoznavanjem da je Njegova Volja ve izvrena i da nam pripadaju radost i mir kao Njegovi veni darovi. Neemo sebi dopustiti da radost i mir izgubimo iz vida u periodima izmedju vremena odredjenih za njihovo traenje na mestima na kojima ih je On ostavio. to ee treba da se podsetimo: JA TRAIM SAMO ONO TO MI UISTINU I PRIPADA. SVE TO ELIM JESTE DA DOBIJEM BOIJE DAROVE RADOSTI I MIRA. 105. LEKCIJA BOIJI MIR I RADOST SU MOJI Boiji mir i radost su tvoji. Danas emo ih prihvatiti, znajui da nam pripadaju. Pokuaemo da razumemo i to da se ovi darovi poveavaju njihovim primanjem. Oni nisu slini darovima koje svet moe dati, pri emu davalac gubi dajui dar, a primalac postaje bogatiji davaoevim gubitkom. Ovo nisu darovi, ve trgovanje koje obavlja oseanje krivice. Istinski dat dar ne povlai za sobom nikakav gubitak. Nemogue je da jedan moe dobiti zato to drugi gubi. Ovo podrazumeva ogranienje i nedostatnost. Ni jedan se dar ne daje na ovaj nain. Ovakvi darovi samo su ponude za vraanje neeg vrednijeg, to je zajam uz punu kamatu. To je privremeno pozajmljivanje smiljeno da bude jemstvo za dug koji treba da se otplati viom sumom od primljene, od strane onog ko je primio dar. Ova udna deformacija onoga to zaista znai davanje proima sve razine sveta koji vidi. Ona liava svog znaenja darove koje daje, a ne ostavlja ti nita

126 u darovima koje prima. Veliki cilj uenja, koji je postavio ovaj kurs, jeste da preokrene tvoje gledanje na davanje, tako da moe primati. Davanje je postalo izvor straha, i tako ti izbegava jedino sredstvo pomou koga moe primati. Prihvati Boiji mir i radost i nauie se drugaijem nainu gledanja na dar. Boiji darovi se nikada ne smanjuju davanjem. Time se oni samo uveavaju. Kao to se Nebeski mir i radost pojaavaju kad ih prihvata kao Boije darove koji su ti dati, tako isto i radost tvog Tvorca raste kada ti prihvati Njegov mir i radost kao svoje vlastite. Istinsko davanje je kreacija. Ono proiruje bezgranino ka neogranienom, venost ka bezvremenosti i ljubav ka samoj sebi. Ono dodaje svemu to je ve potpuno, ne u jednostavnom smislu dodavanje jo neeg, zato to to podrazumeva da je ranije bilo neeg manje. Davanje dodaje dozvoljavanjem onoga to ne moe sadravati samog sebe da svoj cilj postigne time to e sve to ima dati od sebe i time ga zauvek osigurati samom sebi. Danas prihvati Boiji mir i radost kao svoje sopstvene. Dozvoli Mu da Sebe upotpuni onako kako On Sam definie potpunost. Razumee da ono to Njega upotpunjuje mora upotpuniti takodje i Njegovo Dete. On ne moe davati putem gubljenja. Ne moe ni ti. Primi Njegov dar radosti i mira danas i On e ti zahvaliti zbog tog dara Njemu Samome. Danas e nae vebe zapoeti neto drugaije. Danas zaponi razmiljajui o onoj brai kojoj si ti negirao mir i radost, a na ta oni imaju pravo pod jednakim Boijim zakonima. Negirajui njima to pravo, negira ga i samom sebi. Ovde i sada mora i njima vratiti to pravo, kako bi ga mogao i sam uivati. Za kratko pomisli na svoje neprijatelje i svakome reci, kako ti se bude javio: BRATE MOJ, NUDIM TI MIR I RADOST, KAKO BIH I SAM MOGAO UIVATI U BOIJEM MIRU I RADOSTI KAO U SVOJIM VLASTITIM. Tako se priprema da prepozna Boije darove koji su ti dati i da svoj um oslobodi svega to bi moglo da sprei dananji uspeh. Sad si spreman da prihvati dar mira i radosti koje ti Bog daje. Sada moe rei: Boiji mir i radost su i moji i zatvori za kratko oi i dozvoli Njegovom Glasu da te uveri da su istinite rei koje izgovara. Tako utroi svojih pet minuta na Njega svaki put kada bude danas mogao, ali nemoj misliti da je manje vredno ako utroi i manje, ukoliko ne uspe da Mu posveti vie vremena. Najmanje to treba da uradi jeste da se seti da iskae svakog sata rei kojima Ga poziva da ti da ono to On hoe da ti da i to On hoe da ti primi. Odlui se danas da se ne mea u ono to On hoe. A ako te brat naizgled dovodi u iskuenje da negira Boiji dar koji je dat dotinom bratu, vidi u tome samo jo jednu priliku da sebi dozvoli primanje Boijih darova i da ih smatra delom samog sebe. Potom zahvalno blagoslovi svog brata i reci: BRATE MOJ, NUDIM TI MIR I RADOST, KAKO BIH I SAM MOGAO UIVATI U BOIJEM MIRU I RADOSTI KAO U SVOJIM VLASTITIM. 106. LEKCIJA DOZVOLI MI DA BUDEM MIRAN I DA SLUAM ISTINU Ako skloni u stranu egov glas, ma kako izgledalo da te glasno poziva; ako ne prihvati njegove beznaajne darove koji ti ne daju nita to stvarno eli; ako otvorenog uma bude sluao i ako ti taj um ne bude rekao ta jeste spasenje - tada e uti moni Glas istine, spokojan u svojoj snazi, jak u svojoj mirnoi, i potpuno siguran u svojim porukama. Posluaj i uj svog Oca kako ti govori svojim odredjenim Glasom, koji utiava grmljavinu beznaajnosti i pokazuje put ka miru onima koji ne mogu videti. Budi danas miran i sluaj istinu. Neka te ne zavaravaju glasovi mrtvih koji ti kau da su pronali izvor ivota i koji ti ga nude, kako bi u njega poverovao. Ne obraaj na njih panju, ve sluaj istinu. Nemoj se ustruavati da zaobidje glasove sveta. Lagano prolazi pored njihovog besmislenog ubedjivanja. Nemoj ih sluati. Budi danas miran i sluaj Glas istine. Prodji mimo svih stvari koje ne govore u Njegovo ime koji tvoju sreu dri u Svojoj ruci i Koji ti je nudi s dobrodolicom i ljubavlju. Danas sluaj samo Njega i nemoj due ekati da Ga dosegne. Danas sluaj samo jedan Glas. Obeanje Boije Rei danas

127 je odrano. uj i budi miran. On e ti govoriti. On dolazi donosei sa sobom uda koja su hiljadu puta srenija i udesnija od onih koja si sanjao ili od onih koja si poeleo u svojim snovima. Njegova uda su istinita. Ona nee nestati kada se zavri sanjanje. Umesto toga, ona sama dokrajuju san i traju zauvek zato to dolaze od Boga i namenjena su Njegovom dragom Detetu, ije je drugo ime - ti lino. Danas se pripremi za uda. Danas dozvoli da bude odrano drevno jemstvo tvog Oca tebi i tvojoj brai. uj Ga danas i sluaj Re koja podie veo koji lei na zemlji i koja budi sve one koji spavaju i koji ne mogu videti. Kroz tebe ih sve Bog poziva. Njemu je potreban tvoj glas da bi im govorio poto, ko bi inae mogao dosegnuti do Boijeg Sina osim vlastitog Oca, koji poziva kroz tvoje Pravo Ja? uj Ga danas i ponudi Mu svoj glas, kako bi On mogao govoriti celom mnotvu koje oekuje da uje Re koju e On danas izgovoriti. Budi spreman za spasenje. Ono je ovde i danas e ti biti dato. A ti e nauiti ta ti je funkcija od Onoga Koji ju je za tebe izabrao u Ime tvog Oca. Sluaj danas i ue Glas Koji e odjeknuti kroz tebe celim svetom. Donosiocu svih uda potrebno je da ih ti prvi primi i da tako postane radosni davalac onoga to si i sam primio. Tako spasenje zapoinje i tako se zavrava. Kada je sve tvoje, i kada si sve dao, sve e to zauvek ostati kod tebe. I lekcija je nauena. Danas vebamo davanje, ne na nain kako ti to sada razume, ve onako kako je to uistinu. Svakosatna veba treba da zapone traenjem vlastitog prosvetljenja: BIU MIRAN I SLUAU ISTINU. TA TO ZNAI DATI I PRIMITI? Pitaj i oekuj odgovor. Tvoje je pitanje ono na ta je tvoj odgovor dugo ekao da bi ga ti primio. Ovaj e odgovor zapoeti tvoje sveteniko zvanje, zbog koga si i doao na ovu planetu, i koje e osloboditi svet od naina miljenja po kome je davanje nain kako da se neto izgubi. I tako svet postaje spreman da razume i da primi. Budi danas miran i sluaj istinu. Tokom svakih pet minuta utroenih na sluanje, na hiljade se umova otvaraju za istinu i oni e uti Svetu Re koju i ti uje. A kada prodje jedan sat ponovo e osloboditi novih hiljadu umova koji e zastati i zatraiti da im se da istina, kao to je i ti trai. Danas je Sveta Boija Re odrana kroz tvoje primanje, da bi je dalje dao, tako da moe poduiti svet o tome ta znai davanje time to e to sluati i tako to uiti od Njega. Ne zaboravi danas da pojaa svoju odlunost da uje i da primi Re uz pomo ovog podsetnika, koga e danas to ee primeniti na samom sebi: DOZVOLI MI DA BUDEM MIRAN I DA SLUAM ISTINU. DANAS SAM JA BOIJI GLASNIK, MOJ JE GLAS I NJEGOV GLAS, KAKO BIH MOGAO DATI ONO TO PRIMAM. 107. LEKCIJA ISTINA E ISPRAVITI SVE GREKE MOGA UMA ta moe ispraviti iluzije do istine? A ta su greke ako ne iluzije koje su ostale neprepoznate? Gde istina udje, greke nestaju. One se jednostavno gube, ne ostavljajui za sobom ni traga po kome bi ih se seali. One odlaze zato to bez verovanja u njih, one ne mogu iveti. I tako one nestaju u nitavilu, vraajui se tamo odakle su i dole. One dolaze iz praha i vraaju se u prah, zato to samo istina ostaje. Da li moe sebi barem doarati ta znai biti u stanju uma koji je bez iluzija? Kako se ovek moe oseati u takvom stanju uma? Pokuaj da se seti onog vremena - moda jedne minute, a moda i manje - kada niega nije bilo to bi prekinulo tvoj mir, kada si bio siguran da si voljen i da si bezbedan. Onda pokuaj da sebi predoi kako bi to izgledalo kad bi se taj trenutak produio do kraja vremena i do venosti. A potom dozvoli da se to spokojstvo, koje si tada osetio, pojaa stotinu puta, a onda jo za stotinu. I sada e imati nagovetaj, ne vie od najslabije aluzije na stanje u kome e ti um biti kada istina bude dola. Bez iluzija ne moe biti ni straha, ni sumnje, ni napada. Kada istina dodje gotovo je sa svim bolom, zato to onda vie nema mesta u tvom umu za prolazne misli i mrtve ideje da se u njemu zadre. Istina onda potpuno zauzima tvoj um i time te oslobadja od svih verovanja u efemerno. Nema vie mesta za takva verovanja zato to je istina dola, a tih verovanja vie nigde nema. Ne moe ih se vie ni nai zato to je istina svugde, zauvek, sada. Kada istina dodje, ona se ne zaustavlja

128 samo za tren, da bi potom nestala ili se promenila u neto drugo. Ona se ne pomie i ne menja se u svom obliku, niti dolazi, da bi potom otila i opet otila, da bi se onda ponovo vratila. Ona ostaje uvek onakva kakva je oduvek i bila. Na nju se ovek moe pouzdati u svakoj nevolji i moe u nju verovati savrenom verom u svim prividnim tekoama i sumnjama koje se pojavljuju i u pojavama koje svet predstavlja pred naim oima. One e jednostavno otpuhnuti kada istina ispravi greke u tvom umu. Kada istina dodje, ona u svojim krilima prua utoite daru savrene stalnosti i ljubavi koji ne uzmie kada se suoi sa bolom, ve gleda, vrsto i sigurno, na njegovu drugu stranu. Ovde lei i dar isceljenja, zato to istini ne treba nikakva odbrana, pa zato nije mogu ni nikakav napad. Iluzije se mogu privesti istini da bi se ispravile. Ali sama istina lei daleko izvan domena iluzija i ne moe se privesti iluzijama da bi ih onda ona preobratila u istinu. Istina niti dolazi, niti odlazi, niti se pomie, niti se menja, sada u ovu pojavu, a potom u neku drugu, izbegavajui hvatanje i izmiui razumevanju. Ona se ne skriva. Ona stoji na otvorenoj svetlosti, u oiglednoj dostuponosti. Nemogue je ne dosegnuti je, ako se zaista istinski trai. Dananji dan pripada istini. Daj joj ono to joj pripada, a ona e tebi dati ono to tebi pripada. Ti nisi predvidjen da pati i da umre. Otac tvoj eli da ovi snovi nestanu. Neka ih sve istina ispravi. Mi ne traimo ono to ve nemamo. Mi jedino traimo ono to nam pripada, tako da bi smo ga mogli prepoznati kao svoje vlastito. Danas vebamo sretno obeleje sigurnosti, koje se rodilo iz istine. Dananji na pristup ne pripada kolebljivom i nestabilnom koraanju iluzije. Sigurni smo u uspeh, isto onako kao to smo sigurni u to da ivimo, da se nadamo, da diemo i da mislimo. Ne sumnjamo u to da danas koraamo sa istinom i da na nju raunamo, ulazei u sve vebe koje danas obavljamo. Vebanje zaponi tako to e zatraiti od Onoga koji ide s tobom tokom ovog poduhvata, da bude prisutan u tvojoj svesnosti, dok ti koraa s Njim. Nisi napravljen od mesa, krvi i kostiju, nego te je stvorila ista Misao koja je i Njemu podarila ivot. On je tvoj Brat, pa tako je i slian tebi, a tvoj Otac zna da ste zapravo isti. Tvoje Pravo Ja je onaj koga moli da ide s tobom, a kako ono i moe biti odsutno tamo gde si ti? Istina e ispraviti sve greke u tvom umu, koji ti kae da moe biti odvojen od svog Pravog Ja. Ti Mu govori danas i daje Mu jemstvo da dozvoljava da svoju funkciju moe izvriti kroz tebe. Deliti Njegovu funkciju znai deliti Njegovu radost. Njegova samouverenost je s tobom dok govori: ISTINA E ISPRAVITI SVE GREKE MOGA UMA, A JA U SE OSLONITI NA NJEGA KOJI JE MOJE PRAVO JA. A onda Mu dozvoli da te blago vodi ka istini, koja e te obuhvatiti i dae ti mir, tako dubok i nepomuen, da e se nerado vratiti u svet koji poznaje. A opet e biti sretan da ponovo pogleda na ovaj svet. Zato to e sa sobom doneti obeanje promena, koje istina koja s tobom ide, donosi svetu. Ove e se promene poveavati sa svakim darom od pet malih minuta i greke koje okruuju svet e biti ispravljene time to e ti sam dozvoliti da se one isprave u tvom umu. Ne zaboravi svoju dananju funkciju. Svaki put kad sam sebi kae sa samopouzdanjem Istina e ispraviti sve greke moga uma ti postaje govornik u ime celog sveta i u ime Onoga Ko e osloboditi svet, kao to e On i tebe osloboditi. 108. LEKCIJA DATI I PRIMITI ZNAI UISTINU JEDNO TE ISTO Vidjenje zavisi od dananje ideje. U njoj je svetlost, zato to dananja ideja miri prividne protivrenosti A ta je svetlost ako nije odlunost, koja je rodjena iz mira, iz svih tvojih konflikata i pogrenih misli i preobraena u jedan koncept koji je u potpunosti istinit? Pa i ovaj jedan koncept e nestati, zato to e se pojaviti Misao koja stoji iza njega i zauzee njegovo mesto. A onda si zauvek u miru, poto je doao kraj snu. Istinska svetlost, koja omoguava istinsko vidjenje, nije svetlost koju telesne oi vide. To je stanje uma koji se toliko ujedinio, da uopte ne moe vie opaati tamu. I tako se vidi kao jedno ono to je isto, dok ono to nije isto ostaje neopaeno, zato to ga i nema. Ovo je svetlost koja ne pokazuje bilo kakvih suprotnosti, a vidjenje, poto je i samo izleeno, ima mo da lei. To je svetlost koja donosi tvoj umni mir drugim umovima, da bi je sa njima podelila i da bi mogla biti sretna da su i ti drugi jedno s tobom i sa

129 samima sobom. Ovo je svetlost koja lei, zato to donosi jednu jedinu percepciju, zasnovanu na jednom okviru referenci, iz koje, onda, proizilazi i jedno znaenje. Ovde se i davanje i primanje vide kao razliiti aspekti jedne Misli, ija istina ne zavisi od toga koji je od ova dva aspekta vidjen prvi, niti koji izgleda da je na drugom mestu po redu vidjenja. Ovde se shvata da se oba ova aspekta pojavljuju istovremeno, tako da Misao ostaje potpuna. A u ovom razumevanju je osnova na kojoj se izmiruju sve protivrenosti, zato to ih se opaa iz istog referentnog okvira koji sjedinjuje ovu Misao. Jedna misao, ako se potpuno ujedini, slui da se ujedine sve misli. To je isto kao kad se kae da je jedna ispravka dovoljna za sve ispravke ili da potpuno oprostiti jednome bratu jeste dovoljno da donese spasenje svim umovima. Zato to su ovo samo posebni sluajevi jednog zakona koji vai za svaku vrstu uenja, ako ih usmerava Jedan koji poznaje istinu. Nauiti da je davanje i primanje jedno te isto posebno je korisno, zato to se vrlo lako moe isprobati i to se moe videti da je istinito. A kada se dokae da ovaj posebni sluaj uvek vai i to kada god ga se isproba, misao koja se nalazi iza njega moe se onda generalizovati i na druga podruja sumnje i dvostrukog vidjenja. A odatle e se ona proiriti i konano doi do jedne Misli koja stoji kao osnova njih svih. Danas vebamo poseban sluaj davanja i primanja. Ovu emo jednostavnu lekciju iskoristiti za neto oigledno, zato to ono daje rezultate koji nam ne mogu izmai. Dati znai isto to i primiti. Danas emo pokuati da ponudimo mir svakome i videti kolikom e nam se brzinom taj isti mir vratiti. Svetlost je spokojstvo i u tom je miru vidjenje koje nam je dato i mi onda vidimo. Vebanje zapoinjemo sa uputstvom za danas i kaemo: DATI I PRIMITI ZNAI UISTINU JEDNO TE ISTO. PRIMIU ONO TO SADA DAJEM. A onda zatvori oi i razmiljaj pet minuta o tome ta bi ti svakome pruio, da bi to i sam imao. Npr. JA SVAKOME NUDIM SPOKOJSTVO JA SVAKOME NUDIM MIR UMA JA SVAKOME NUDIM BLAGOST Svaku od ovih reenica izgovori polako, a onda se malo zaustavi, oekujui da primi dar koji si dao. A taj e ti dar doi u istoj onoj koliini u kojoj si ga i dao. Ustanovie da ti je tano vraeno, zato to je to ba ono to si i traio. Takodje moe biti korisno da se razmisli o nekome kome bi se dali ti tvoji darovi. On predstavlja druge ljude i dajui darove njemu, daje ih istovremeno i svim ostalim ljudima. Naa vrlo jednostavna dananja lekcija nauie te vrlo mnogo. Od sada e biti mnogo bolje shvaeni uzrok i posledica, i od sada emo mnogo bre napredovati. O dananjim vebama misli kao o brzim napredovanjima u svom uenju. A ovo e uenje biti jo bre i sigurnije svaki put kada bude govorio; Dati i primiti znai uistinu jedno te isto. 109. LEKCIJA JA MIRUJEM U BOGU Danas traimo poinak i spokojstvo koga ne potresaju svetske pojave. Mi traimo mir i spokojstvo usred metea koga stvaraju snovi koji se sukobljavaju. Traimo sigurnost i sreu, iako nam izgleda da gledamo na opasnost i na tugu. I mi raspolaemo milju koja e odgovoriti na nae traenje upravo onim za ta molimo. Ja mirujem u Bogu. Ova e ti misao doneti mir i spokojstvo, mir i duboku tiinu, bezbednost i sreu koju trai. Ja mirujem u Bogu. Ova misao ima mo da probudi istinu koja spava u tebi i ije vidjenje se prostire i izvan domena pojavnosti i see do iste takve istine u svakome i svemu to postoji. Ovde lei zavretak patnje za itav svet i za svakoga ko je ikada doao i koji e ikada doi da se bar malo zadri u ovome svetu. Ovo je misao u kojoj se Boiji Sin ponovo radja, da bi prepoznao samog sebe. Ja mirujem u Bogu. Potpuno neustraiva, ova e te misao provesti kroz bure i borbe, pored bede i bola, mimo gubitka i smrti i dalje napred prema Boijoj sigurnosti. Nema te patnje koju ova misao ne bi mogla da izlei. Nema tog problema kog ona ne bi mogla da rei. I ni jedna pojava ne moe a da se ne pretvori u istinu pred oima onoga ko miruje u Bogu. Ovo je dan mira. Ti miruje u Bogu. I dok je sav svet rastrzan vetrovima mrnje, tvoj mir ostaje potpuno nepomuen.

130 Mir istine je tvoj. Pojave ne mogu da prodru u njega. Ti zove sve da ti se pridrue u tvom miru i oni e uti i doi e ti, zato to miruje u Bogu. Oni nee uti drugi glas osim tvoga, zato to si ti dao svog glas Bogu i sada ti miruje u Njemu i dozvoljava Mu da kroz tebe govori. Dok si u Njemu ti nema straha za budunost i ne ali zbog prolosti. Ti miruje u bezvremenosti, dok pored tebe vreme tee i ne dotiete se, zato to se tvoj mir ne moe ni na koji nain izmeniti. Ti danas miruje. I poto zatvori oi, potoni u mir. Neka ovi periodi mira i odmora uvere tvoj um da su sva njegova mahnita matanja bila samo grozniavi san koji je proao. Neka tvoj um bude smiren i neka prihvati svoje izleenje sa zahvalnou. Nee vie dolaziti snovi ispunjeni stravom, sada kada miruje u Bogu. Dananje vreme iskoristi da izmakne snovima i da dodje do mira. Svakog sata, dok se bude odmarao, umorni e um nenadano postati sretan, ptica slomljenih krila poee da peva, presahli potok poee opet da tee. Svaki put kad miruje, svet se ponovo radja. Svakog se sata podseti da si doao da svetu donese Boiji mir, kako bi se i sam svet odmarao zajedno s tobom. Sa svakih pet minuta, tokom kojih se odmara, svet se pribliava svom budjenju. A vreme, u kome e mir biti jedina stvar koja postoji, pribliava se svim iscrpljenim i umornim umovima, koji su sada isuvie klonuli da bi sami koraali svojim putem. I oni e uti pticu koja je poela da peva i videe potok koji je opet poeo da tee, sa ponovo rodjenom nadom i sa obnovljenom energijom, nastavie da koraaju mnogo lake putem koji im se sada ini mnogo pogodnijim za hodanje. Danas miruje unutar Boijeg mira. Iz tog svog mira poziva svoju brau, kako bi ih naveo da i oni dodju do svog mira, zajedno s tobom. Danas e biti odan svojoj vrstoj veri i nee nikoga zaboraviti i dovee svakoga u bezgranini krug svog mira, do svetilita u kome poiva. Otvori vrata hramu i dozvoli svima njima da u njega udju iz svih krajeva sveta. Dozvoli to i brai koja dolaze izdaleka i svojim najbliim prijateljima. Sve ih pozovi da udju u svetilite i da otpoinu zajedno s tobom. Danas miruje unutar Boijeg mira, spokojan i neustraiv. Svaki brat dolazi na poinak, koga i tebi nudi. Ovde svi zajedno mirujemo, zato to na taj nain na mir postaje potpun i ono to danas dajemo, to smo ve ranije primili. Vreme nije uvar onoga to danas dajemo. Dajemo i onima koji se jo nisu ni rodili, a takodje i onima koji su ve otili. Dajemo to svakoj Boijoj Misli, a takodje i Umu u kome su ove Misli rodjene i u kome poivaju. Svaki put kad sebi kaemo Ja mirujem u Bogu, mi ih sve istovremeno podseamo i na njihovo mesto mirovanja. 110. LEKCIJA JA SAM ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO Dananju emo ideju povremeno ponavljati. Zato to je ova jedna jedina misao dovoljna da spase i tebe i svet, samo ako poveruje da je istinita. Njena istinitost za tebe e znaiti da ti u samom sebi nisi napravio takve promene koje bi za tebe bile realne, niti da si svemir tako izmenio da bi ono to je Bog stvorio bilo zamenjeno strahom i zlom, bedom i smru. Ako ostane onakav kakvog te je Bog stvorio, onda strah nema nikakvog znaenja, onda zlo nije realno, a beda i smrt uopte i ne postoje. Dananja je ideja tako, tvoja potreba da dozvoli da potpuno ispravljanje izlei tvoj um i da ti da savreno vidjenje koje e izleiti sve greke koje je bilo koji um nainio u bilo kom vremenu i na bilo kom mestu. Dovoljno je da se izlei prolost pa da se time istovremeno oslobodi i budunost. Dovoljno je prihvatiti sadanjost onakvom kakva ona zaista i jeste. Dovoljno je dopustiti vremenu da bude sredstvo pomou koga e ceo svet nauiti kako da izbegne vreme i da izbegne svaku promenu za koju izgleda da je vreme donosi svojim proticanjem. Ako ostane onakav kakvog te je Bog stvorio, pojave nee moi da zamene istinu, zdravlje se nee moi preobraziti u bolest, niti e smrt moi da bude zamena za ivot, niti strah za ljubav. Sve se to uopte nije ni pojavilo, samo ako ostane onakav kakvog te je Bog stvorio. Ne treba ti nikakva druga misao osim ove jedne da bi dozvolio spasenju da dodje i da osvetli svet i da ga oslobodi prolosti. Ovom jednom jedinom milju uklanja se sva prolost, a sadanjost se spasava kako bi se mogla proiriti u bezvremenu budunost. Ako si onakav kakvog te je Bog stvorio, tada

131 uopte nije dolo do odvajanja tvog uma od Njegovog, nije dolo do rascepa tvog uma od umova drugih ljudi, a ostalo je samo jedinstvo unutar tvog vlastitog uma. Bezgranino je isceljujua mo dananje ideje. Ona je mesto rodjenja za sva uda, ona je veliki obnovitelj istine za svesnost celog sveta. Sa zahvalnou vebaj dananju ideju. Ovo je istina koja je dola da te oslobodi. Ovo je istina koju ti je Bog obeao. Ovo je Re u kojoj se zavrava sva tuga. Tokom svojih petominutnih vebi, zaponi sa ovim citatom iz teksta: JA SAM ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO. NJEGOVO DETE NE MOE PATITI NI ZBOG EGA. A JA SAM NJEGOVO DETE. Potom sa ovom izjavom, vrsto ukopanom u svoj um, pokuaj da u svom umu pronadje svoje Pravo Ja koje je Sveto Dete Samoga Boga. Potrai u svojoj nutrini Njega koji je Hrist u tebi, koji je Boiji Sin i brat celome svetu, koji je Spasitelj koji je bio oduvek spasen, koji raspolae sa moi da spase svakoga ko Ga dodirne, bez obzira koliko lagano, i koji bude traio Re koja mu kae da je brat tvome Pravom Ja, Hristu u tebi. Ti si onakav kakvog te je Bog stvorio. Danas odaj poast svome Pravom Ja. Nemoj danas oboavati idole koje si sam napravio da ti zamene Boijeg Sina. Duboko u tvom umu sveti Hrist u tebi eka da ga prizna kao samog sebe. I sve dok Njega ne prizna i ne spozna, ti si izgubljen i ne poznaje samog sebe. Danas Ga trai i danas Ga nadji. On e ti biti Spasitelj od svih idola koje si napravio. Poto, kada nadje Njega, tek e tada shvatiti koliko su samo bezvredni tvoji idoli i kako su samo lane slike za koje si verovao da predstavljaju istinskog tebe. Danas pravimo veliki korak ka istini time to putamo idole da odu i to danas otvaramo Bogu svoje ruke, srca i umove. Setiemo Ga se tokom celog dana sa zahvalnim srcima i sa mislima ispunjenim ljubavlju za sve koje danas sretnemo. To je nain kako Ga se moemo setiti. I kazaemo, kako bi smo se mogli setiti Njegovog Sina, naeg Pravog Ja, Hrista koji poiva u svakome od nas: JA SAM ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO Proglaavajmo ovu istinu to ee moemo. To je Boija Re koja te oslobadja. To je klju koji otvara Nebeska vrata i dozvoljava ti da udje u Boiji mir i Njegovu venost.

III PREGLED Danas zapoinjemo treim pregledom. Svaki emo dan pregledati po dve lekcije tokom deset dana vebanja. Draemo se posebnog okvira za ove vebe, za koje ti preporuujem da ih radi to pedantnije. Naravno da razumemo da e ti moda biti nemogue da uradi sve ono to ti preporuujem kao najbolje za svaki sat u danu i za svaki dan. Uenje se nee poremetiti ako propusti da obavi po neku vebu zato to ti je to bilo nemogue u to ba odredjeno vreme. Nije potrebno ni da se posebno napree da ispuni taan predvidjeni broj vebanja. Na cilj nisu rituali i oni mogu da nas onemogue u postizanju cilja. Ali uenje e biti poremeeno kada preskoi vebu zato to ne eli da na nju troi vreme koje joj je potrebno. U ovom pogledu nemoj da zavarava sam sebe. Nespremnost za vebanje moe se najbriljivije sakriti iza plata situacija koje ne moe kontrolisati. Naui se da razlikuje situacije koje nisu pogodne za vebanje od onih situacija koje ti sam stvara kako bi kamuflirao svoju nevoljnost da obavlja vebe. One vebe koje nisi obavio zato to ih nisi hteo obaviti, iz bilo kog razloga, treba da obavi to pre i to im promeni svoje miljenje u vezi sa svojim ciljem. Ti nee hteti da saradjuje u vebanju spasenja samo ako to ometa postizanje ciljeva koje smatra vrednijim od spasenja. Kada povue energiju vrednovanja koju si uloio u ove druge ciljeve, dozvoli da tvoj praktini rad zameni te tvoje litanije u vezi sa tim drugim ciljevima. Ovi ti ciljevi i ove litanije ne daju nita. Ali ti tvoje vebe mogu sve ponuditi. I tako prihvati ono to ti pruaju ove vebe i budi u miru. Okvir kojim treba da se koristi za ove preglede je ovaj: dva puta dnevno posveti po pet minuta, ili vie ako ti to odgovara, razmatranju misli koje su ti zadate. Proitaj ideje i komentare koji su napisani uz vebu za svaki dan. A onda poni da razmilja o njima. Istovremeno dozvoli svome umu da ih povezuje sa tvojim potrebama, sa tvojim prividnim problemima i svim tvojim brigama. Ideje smesti u svoj um i neka ih on koristi kako mu se bude dopalo.

132 Utisni veru u um, kako bi on mudro koristio ove ideje, i reci mu da e mu, pri donoenju odluka o upotrebi ovih ideja, pomagati Onaj koji ti je i dao ove misli. emu inae moe vrsto verovati, osim onome to ti lei u umu? Prilikom ovih pregleda, vrsto veruj da nee omanuti sredstva kojima se koristi Sveti Duh. Mudrost tvog vlastitog uma priskoie ti u pomo. Na poetku svesno usmeri svoj um. A onda ostani u spokojnoj veri i dozvoli umu da uposli misli koje si mu dao, kao to su i tebi bile date na upotrebu. Ove su ti misli date u savrenoj vrstoj veri, sa savrenim poverenjem da e ih dobro iskoristiti, sa savrenom verom da e uvideti njihove poruke i da e ih iskoristiti za sebe. Ponudi ih svome umu sa istom vrstom verom i poverenjem. Ove misli nee omanuti. One su sredstvo koje je Sveti Duh odabrao za tvoje spasenje. Poto On ima u njih poverenje, Njegova sredstva sigurno zasluuju i moraju zasluiti i tvoje poverenje. Mi naglaavamo koristi koje e imati ako prvih pet minuta i poslednjih pet minuta svog budnog dana posveti svojim pregledima. Ako to ne moe uiniti, pokuaj bar da tih pet minuta podeli tako da jednu polovinu tog vremena utroi ujutru, a drugu tokom onog jednog sata pre nego to ode na spavanje. Jednako su vredne i one vebe koje bude obavljao tokom dana, a moda su i jo vanije. Ti si sklon da svoje vebe izvodi samo u tano odredjeno vreme, a onda da se bavi drugim stvarima. Ne pokuava da na te druge stvari primeni ono to si na vebama nauio. Kao posledica ovoga, snaga ti se nije pojaala, a onome to si nauio ne daje potenu ansu da dokae koliko su, zapravo, veliki potencijalni darovi koje to naueno sadri u sebi i koliko ti mogu koristiti ti darovi. Ovde lei jo jedna ansa da se ti darovi dobro iskoriste. U ovim pregledima mi podvlaimo potrebu da ne dozvoli onome to si nauio da beskorisno lei u vremenima koja se nalaze izmedju tvojih duih vebi. Pokuaj svakog sata da napravi kratak, ali ozbiljan pregled svoje dve dnevne ideje. Koristi se jednom od njih u trenutku punog sata, a drugom pola sata kasnije. Nije potrebno vie od trenutka da posveti svakoj od njih. Samo ponovi datu ideju i pusti svoj um da zakratko miruje u tiini. Potom se okreni drugim stvarima, ali nastoj da datu misao dri uz sebe i pusti je da ti poslui za odravanje vlastitog mira tokom celog dana. Ako te neto u tome pokoleba, razmiljaj ponovo o istoj misli. Ove su vebe planirane da ti pomognu da stvori naviku da sve to naui tokom dana i primeni na sve to radi. Nemoj samo ponoviti misao i onda je odloiti. Bezgranina je njena korist za tebe. I predvidjena je da ti slui na sve naine, u svim vremenima i na svim mestima i kad god ti zatreba bilo kakva pomo. Pokuaj, onda, da je uzme sa sobom i ima je pri ruci u svim dnevnim poslovima i uini je svetom, vrednom Boijeg Deteta, prihvatljivom za Boga i za tvoje Pravo Ja. Svakodnevni zadaci u vezi sa pregledom zakljuie se ponovnim iskazivanjem misli koja se koristi svakog punog sata, a takodje i sa onom koja se primenjuje svakih pola sata. Nemoj ih zaboraviti. Ova druga prilika za vebanje ovih ideja donee nam tako veliki napredak da emo iz tih pregleda izai sa tako velikim dobicima u uenju, da emo moi nastaviti svoj put po mnogo vroj podlozi, vre emo koraati i jae verovati. Ne zaboravi kako si samo malo nauio. Ne zaboravi koliko samo moe sada nauiti. Ne zaboravi koliko si samo potreban svom Ocu, dok pravi pregled ovih misli koje ti je On dao.

133 111. LEKCIJA Za jutarnji i veernji pregled: 91. UDA SE VIDE U SVETLOSTI JA NE MOGU VIDETI U TAMI. NEKA SVETLOST SVETOSTI I ISTINE PROSVETLI MOJ UM, I NEKA MI DOZVOLI DA U SVOJOJ NUTRINI VIDIM NEVINOST 92. UDA SE VIDE U SVETLOSTI, A SVETLOST I SNAGA SU JEDNO TE ISTO KROZ SNAGU, JA VIDIM BOIJI DAR ZA MENE. MOJA SLABOST JE MRAK KOJI NJEGOV DAR RASTERUJE, DAJUI MI SVOJU SNAGU KOJA PREUZIMA MESTO MOJE SLABOSTI Svakog sata: UDA SE VIDE U SVETLOSTI Svakih pola sata: UDA SE VIDE U SVETLOSTI, A SVETLOST I SNAGA SU JEDNO TE ISTO

112. LEKCIJA Za jutarnji i veernji pregled: 93. U MENI PREBIVAJU SVETLOST, RADOST I MIR JA SAM DOM SVETLOSTI, RADOSTI I MIRA. JA IM ELIM DOBRODOLICU PRI DOLASKU U DOM KOJI DELIM SA BOGOM, ZATO TO SAM I JA JEDAN NJEGOV DEO 94. JA SAM ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO JA U ZAUVEK OSTATI ONAKAV KAKAV SAM I BIO, STVOREN OD STRANE NEPROMENLJIVOG KOJI JE SLIAN MENI.JA SAM JEDNO SA NJIM, A ON JE JEDNO SAMNOM Svakog sata: U MENI PREBIVAJU SVETLOST, RADOST I MIR Svakih pola sata: JA SAM ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO 113. LEKCIJA Za jutarnji i veernji pregled: 95. JA SAM JEDNO PRAVO JA, SJEDINJENO SA SVOJIM TVORCEM VEDRINA I SAVRENI MIR SU MOJI, ZATO TO SAM JA JEDNO PRAVO JA, POTPUNO CELOVITO, JEDNO SA SVIM STVARANJEM I SA BOGOM 96. SPASENJE DOLAZI OD MOG JEDNOG PRAVOG JA IZ MOG PRAVOG JA, IJE ZNANJE JO UVEK OSTAJE UNUTAR MOG UMA, JA VIDIM SAVRENI BOIJI PLAN ZA MOJE SPASENJE KAO POTPUNO IZVRENOG Svakog sata: JA SAM JEDNO PRAVO JA, SJEDINJENO SA SVOJIM TVORCEM

134

Svakih pola sata: SPASENJE DOLAZI OD MOG JEDNOG PRAVOG JA 114. LEKCIJA Za jutarnji i veernji pregled: 97. JA SAM DUH JA SAM BOIJI SIN. NI JEDNO TELO NE MOE SADRATI MOJ DUH. NITI MI MOE NAMETNUTI OGRANIENJE KOJE BOG NIJE STVORIO 98. PRIHVATIU SVOJU ULOGU U BOIJEM PLANU ZA SPASENJE TA DRUGO MOE BITI MOJA FUNKCIJA NEGO DA PRIHVATIM BOIJU RE, RE ONOGA KOJI ME JE STVORIO ONAKVOG KAKAV UISTINU JESAM I KAKAV U I BITI ZAUVEK Svakog sata: JA SAM DUH Svakih pola sata: PRIHVATIU SVOJU ULOGU U BOIJEM PLANU ZA SPASENJE 115. LEKCIJA Za jutarnji i veernji pregled: 99. SPASENJE JE MOJA JEDINA FUNKCIJA OVDE MOJA JE FUNKCIJA OVDE DA OPROSTIM SVETU ZA SVE GREKE KOJE SAM NAPRAVIO. POTO SE TAKO OSLOBADjAM TIH GREAKA ZAJEDNO SA CELIM SVETOM 100. U BOIJEM PLANU ZA SPASENJE, MOJA JE ULOGA BITNA JA SAM VAAN ZA BOIJI PLAN ZA SPASENJE SVETA. ZATO TO MI JE ON DAO SVOJ PLAN KAKO BIH MOGAO SPASITI SVET Svakog sata: SPASENJE JE MOJA JEDINA FUNKCIJA OVDE Svakih pola sata: U BOIJEM PLANU ZA SPASENJE, MOJA JE ULOGA BITNA 116. LEKCIJA Za jutarnji i veernji pregled: 101. BOIJA VOLJA ZA MENE ZNAI SAVRENU SREU BOIJA JE VOLJA SAVRENA SREA ZA MENE. I JA MOGU PATITI SAMO ZBOG VEROVANJA DA POSTOJI I DRUGA VOLJA ODVOJENA OD NJEGOVE 102. JA DELIM BOIJU VOLJU KOJA ZA MENE ZNAI SREU JA DELIM OEVU VOLJU ZA MENE, NJEGOVO DETE. ONO TO MI ON DAJE UJEDNO JE I SVE TO I SAM ELIM. ONO TO MI ON DAJE JESTE UJEDNO I SVE TO POSTOJI

135 Svakog sata: BOIJA VOLJA ZA MENE ZNAI SAVRENU SREU Svakih pola sata: JA DELIM BOIJU VOLJU KOJA ZA MENE ZNAI SREU 117. LEKCIJA Za jutarnji i veernji pregled: 103. BUDUI DA JE LJUBAV, BOG JE TAKODjE I SREA NEKA ZAPAMTIM DA JE LJUBAV ISTOVREMENO I SREA, A NITA DRUGO I NE MOE DONETI RADOST. I TAKO JA ODLUUJEM DA NITA NE PRIHVATIM KAO ZAMENU ZA LJUBAV 104. JA TRAIM SAMO ONO TO MI UISTINU PRIPADA LJUBAV JE MOJE NASLEDSTVO, A ZAJEDNO SA NJOM I RADOST. TO SU DAROVI MOG OCA ZA MENE. JA U PRIHVATITI SVE TO JE UISTINU MOJE Svakog sata: BUDUI DA JE LJUBAV, BOG JE TAKODjE I SREA Svakih pola sata: JA TRAIM SAMO ONO TO MI UISTINU PRIPADA

118. LEKCIJA Za jutarnji i veernji pregled: 105. BOIJI MIR I RADOST SU MOJI DANAS U PRIHVATITI BOIJI MIR I RADOST, U SRETNOJ RAZMENI ZA SVE ONO TO SAM NAPRAVIO KAO ZAMENU ZA SREU I MIR 106. DOZVOLI MI DA BUDEM MIRAN I DA SLUAM ISTINU NEKA SE UTIA MOJ VLASTITI SLABI GLAS, I NEKA UJEM MONI GLAS KOJI GOVORI U IME SAME ISTINE I KOJI ME UVERAVA DA SAM JA SAVRENO BOIJE DETE Svakog sata: BOIJI MIR I RADOST SU MOJI Svakih pola sata: DOZVOLI MI DA BUDEM MIRAN I DA SLUAM ISTINU 119. LEKCIJA Za jutarnji i veernji pregled: 107. ISTINA E ISPRAVITI SVE GREKE MOGA UMA JA GREIM MISLEI DA MOGU BITI POVREDjEN NA BILO KOJI NAIN. JA SAM BOIJE DETE, IJE PRAVO JA BEZBEDNO POIVA U BOIJEM UMU 108. DATI I PRIMATI ZNAI UISTINU JEDNO TE ISTO

136 DANAS OPRATAM SVIM STVARIMA, KAKO BIH MOGAO NAUITI KAKO DA PRIHVATIM ISTINU KOJA JE U MENI, I KAKO BIH MOGAO PREPOZNATI SVOJU BEZGRENOST Svakog sata: ISTINA E ISPRAVITI SVE GREKE MOGA UMA Svakih pola sata: DATI I PRIMITI ZNAI UISTINU JEDNO TE ISTO 120. LEKCIJA Za jutarnji i veernji pregled: 109. JA MIRUJEM U BOGU JA DANAS MIRUJEM U BOGU I DOZVOLJAVAM MU DA DELUJE U MENI I KROZ MENE, DOK JA U NJEMU MIRUJEM, SPOKOJNO I U SAVRENOJ SIGURNOSTI 110. JA SAM ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO JA SAM BOIJE DETE. DANAS JA ODLAEM U STRANU SVE BOLESNE ILUZIJE O SAMOM SEBI I PUTAM SVOGA OCA DA MI KAE KO SAM STVARNO JA Svakog sata: JA MIRUJEM U BOGU Svakih pola sata: JA SAM ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO 121. LEKCIJA OPRATANJE JE KLJU ZA SREU Ovde lei odgovor za tvoju potragu za mirom. Ovde je klju za znaenje u svetu koji je naizgled besmislen. Ovde je put ka bezbednosti u prividnim opasnostima koje izgleda kao da te ugroavaju na svakom koraku i koje donose nesigurnost svim tvojim nadama da e ikada pronai spokojstvo i mir. Ovim se odgovara na sva pitanja. Ovim se, konano, dokrajuje sva nesigurnost. Um koji ne oprata pun je straha i ne ostavlja ni malo prostora ljubavi da bude ono to zaista i jeste, ne ostavlja joj ni malo mesta gde bi mogla rairiti svoja krila u miru i vinuti se u visine iznad metea sveta. Um koji ne oprata je tuan, bez nade na oporavak i na oslobadjanje od bola. On pati i poiva u bedi, provirujui u tami, on ne vidi, a ipak je siguran da ga negde tamo vreba opasnost. Sumnja razjeda um koji ne oprata, on je zbrkan u vezi sa samim sobom i svim onim to vidi. On je prestraen i ljut, slab i pretei. Boji se da ide napred, boji se da ostane gde jeste, boji se budjenja, a boji se i da ide na spavanje. Boji se svakog zvuka, a jo vie tiine, plai ga tama, a jo vie dolazak svetlosti. ta drugo moe opaati um koji ne oprata, osim vlastitog prokletstva? ta moe videti osim dokaza da su svi grehovi realni? Um koji ne oprata ne vidi greke, ve samo grehove. On gleda na svet oima koje ne mogu videti i vriti pri pogledu na svoje vlastite projekcije, koje se pojavljuju da bi napale njegovu bednu parodiju ivota. Um koji ne oprata eli da ivi, a istovremeno eli i da je mrtav. On eli opratanje, a uprkos tome, ne vidi nikakve nade. On eli neki izlaz za nudu, a ipak ne moe ni jednog da vidi, zato to na sve strane vidi samo grenike. Um koji ne oprata je oajan, bez ikakvog izgleda za budunost koja bi ponudila bilo ta drugo osim jo vie oajanja. Uprkos tome, ovaj um svoje prosudjivanje sveta smatra definitivnim, a ne vidi da je sam sebe osudio na ovo oajanje. On misli da se ne moe izmeniti, zato ono to on vidi svedoi da je njegovo prosudjivanje ispravno. On ne trai, zato to misli da zna. On ne postavlja pitanja, siguran da je u pravu. Opratanje je neto to se stie. Ono nije svojstveno umu, koji ne moe greiti. Poto je greh ideja kojoj si sam sebe poduio, mora nauiti i opratanje

137 isto tako, ali opratanju te mora poduiti Uitelj koji ne pripada tvom egu.Taj Uitelj predstavlja ono drugo, Pravo Ja u tebi. Uz pomo ovog Uitelja ti ui kako da oprosti onom malom ja, egu, za koji misli da si ga sam izgradio, a potom tom malom, lanom ja dozvoljava da nestane. Tako svoj um vraa kao jedinstven Onome ko je tvoje Pravo Ja i Koje ne moe nikada da ini greh. Svaki um koji ne oprata daruje te mogunou da podui vlastiti um kako da on sam oprosti. Svaki ovek oekuje od tebe da ga oslobodi pakla i okree se tebi moleivo da ga obdari Nebom koje e biti ovde i sada. On nema nade, ali ti postaje njegova nada. A postajui njegovom nadom, ti postaje i svoja vlastita. Um koji ne oprata mora nauiti, kroz tvoje opratanje, da je i on sam spasen pakla. Poduavajui druge spasenju, i sam e uiti spasenje. Ali sve ono emu druge poduava i to i sam ui ne potie od tebe lino, ve od Uitelja koji ti je dat da ti pokae put. Danas vebamo opratanje. Samo ako hoe, danas moe nauiti kako da se dokopa kljua za sreu i kako da ga za sebe iskoristi. Ujutru i uvee utroiemo po 10 minuta na uenje kako da drugome oprostimo i kako da primimo od drugoga oprost. Um koji ne oprata ne veruje da je davanje i primanje jedno te isto. Danas emo nauiti da su ove dve stvari zapravo jedno te isto. To emo postii vebanjem opratanja nekome koga smatra neprijateljem i opet nekome drugome za koga misli da ti je prijatelj. I poto naui da ih obojicu vidi kao jednog, lekciju emo proiriti i na tebe samog, pa emo onda videti da njihovo spasenje ukljuuje i tvoje vlastito. Due vebe zaponi razmiljanjem o nekom koga ne voli, koji izgleda da te razdrauje ili koji bi izazvao tvoje aljenje ako bi ga sreo. To moe biti i neko koga prezire, ili bar nastoji da ne vidi. Nije bitno kakvog je oblika tvoja ljutnja. Taj si oblik verovatno ve odabrao. Bie nam dovoljan. Zatvori oi i vidi datu osobu u svom polju svesti. Gledaj je neko vreme. Pokuaj da u datoj osobi negde vidi i neto svetlosti, malo sjaja koga nikada ranije nisi uoio. Pokuaj da pronadje malu iskru svetlosti koja sija kroz runu sliku koju ima o toj osobi. Gledaj u ovu sliku sve dok ne ugleda bar malo svetla negde u njoj. Potom pokuaj da tu svetlost proiri sve dok ta svetlost ne prekrije osobu i sve dok od rune ne napravi lepu i dobru sliku. Neko vreme gledaj u tu izmenjenu percepciju, a potom svoj um usmeri na neku osobu koju smatra svojim prijateljem. Pokuaj da prenese svetlost, koju si nauio da vidi oko svog biveg neprijatelja na ovog svog prijatelja. Sada ga opaaj kao neto vie od prijatelja. U toj svetlosti njegova svetost pokazuje ti tvog spasitelja, onoga koje spasen i koji spasava, onoga ko je izleen i koji je celovit. Potom mu dozvoli da ti ponudi svetlost koju ti u njemu vidi, a onda pusti svog neprijatelja i svog prijatelja da se ujedine i da te blagoslove onim to si im dao. Sada si ti jedno sa njima i oni sa tobom. Sada si i ti sam sebi oprostio. Ne zaboravi, tokom dana, na ulogu koju opratanje igra u donoenju sree svakom umu koji ne oprata, ukljuujui i tvoj vlastiti um. Svakog sata reci samom sebi: OPRATANJE JE KLJU ZA SREU. PROBUDIU SE IZ SNA DA SAM SMRTAN, POGREIV I PUN GREHA. JA ZNAM DA SAM SAVRENO BOIJE DETE

122. LEKCIJA OPRATANJE MI NUDI SVE TO ELIM ta ti moe poeleti, a to ti opratanje ne moe dati? eli li mir? Opratanje ti to nudi. eli li sreu, spokojan um, sigurnost cilja i oseaj vrednosti i lepote koja prevazilazi svet? eli li brigu i sigurnost i stalnu toplinu sigurne zatite? eli li spokojstvo koje se ne moe poremetiti, blagost koja se nikada ne moe povrediti, duboku i stalnu utehu i tako savren oslonac koji se nikada ne moe oboriti? Sve ti to opratanje nudi, i jo mnogo toga. Ono blista iz tvojih oiju dok se budi i daje ti radost kojom susree dan. Ono ti umiruje elo dok spava, i poiva na tvojim onim kapcima, tako da ne vidi snove ispunjene strahom i zlom, pakou i napadom. A kad se ponovo probudi, opratanje ti nudi jo jedan dan sree i mira. Sve ti to opratanje nudi, i jo mnogo kojeega drugog. Opratanje dozvoljava da se podigne veo koji sakriva Hristovo

138 lice od onih koji gledaju na svet oima koje ne oprataju. Ono ti dozvoljava da prepozna Boijeg Sina i isti tvoje seanje od svih mrtvih misli, tako da, preko praga tvoga uma, moe da predje i da se u svesti javi seanje na tvog Oca. ta bi ti to poeleo to ti opratanje ne bi moglo dati? Koji su to darovi, osim ovih, koje bi se isplatilo traiti? Koja je to zamiljena vrednost, beznaajna posledica ili prolazno obeanje koje nee nikada biti odrano, koje u sebi moe sadrati vie nade nego to je ona koju donosi opratanje? Zato bi traio drugi odgovor osim onog odgovora koji odgovara na sve? Ovde je savreni odgovor koji se daje na nesavrena pitanja, beznaajna traenja, na polovinu voljnost da se uje i na jo manje od polovine vrednoe i na deliminu veru. Ovde je odgovor! Nemoj ga vie traiti. Umesto njega nee drugog nai. Boiji plan za tvoje spasenje ne moe se promeniti, niti moe omanuti. Budi zahvalan - taj plan ostaje upravo onakav kako ga je On planirao. Ovaj plan stoji pred tobom, neizmenjivo, slino otvorenim vratima, s toplinom i dobrodolicom koja poziva tebe koji si s one strane ulaza, pozivajui te da udje unutra i da se osea kao kod svoje kue, kojoj i pripada. Ovde je odgovor! Zar e ostati napolju, dok svi oni koji su na Nebu ekaju da udje unutra? Oprosti i neka ti je oproteno. Kako bude davao, tako e i primati. Nema drugog plana za spasenje Boijeg Sina, osim ovoga. Veselimo se danas da je to tako, zato to ovde imamo odgovor, jasan i razumljiv, koji je u svojoj jednostavnosti izvan domena varke. Pred snagom i velianstvenou ovog krajnje jednostavnog iskaza istine nestaju sve komplikovanosti koje je svet ispleo od lomljive pauine. To je odgovor! Nemoj se ponovo od njega okrenuti da bi besciljno lutao. Sada prihvati spasenje. To je Boiji dar, a ne dar sveta. Svet ne moe dati nikakav vredan dar umu koji je primio ono to mu je Bog dao kao svoje vlastito. Bog eli da se danas primi spasenje i da zamrenosti tvojih snova ne sakrivaju svoje nitavilo od tebe. Otvori danas oi i pogledaj na sretni svet sigurnosti i mira. Opratanje je sredstvo pomou koga ovaj sretni svet dolazi da bi zauzeo mesto pakla. Ovaj sretni svet izdie se spokojno da bi pozdravio tvoje otvorene oi i da bi ti srce ispunio dubokom mirnoom dok se drevne istine, koje su zauvek novorodjene, pojavljuju u tvojoj svesnosti. Ne moe se opisati ega e se sve setiti. Sve ti to nudi tvoje opratanje. Seajui se darova koje opratanje daje, danas se prihvatamo svojih vebi s nadom i verom da e ovo biti dan naeg spasenja. Danas emo iskreno i sretno traiti ovo spasenje, svesni da klju ovog spasenja drimo u vlastitim rukama, prihvatajui odgovor Neba na pakao koji smo sami izgradili, ali u kome neemo vie ostati. Ujutru i uvee radosno poklanjamo etvrt sata potrazi koja nam garantuje zavretak pakla. Puni nade zaponimo s vebama, poto smo dospeli do prekretnice, od koje nadalje put postaje daleko laki. Od sada imamo pred sobom kratak put. Zaista smo se pribliili odredjenom kraju sna. Zapoinjui ove vebe utoni u sreu, zato to ove vebe pruaju sigurne nagrade odgovorenih pitanja i sve ono to donosi tvoje prihvatanje tog odgovora. Danas e ti se dati da oseti onaj mir koji nudi opratanje, kao i radost koju ti nudi podizanje vela. Pred svetlou, koju e danas primiti, svet e bledeti sve dok ne iezne, a ti e videti kako se pojavljuje drugi svet, za koga ti nedostaju rei da ga opie. Danas koraamo direktno ka svetlosti i primamo darove koji su za nas bili uvani u rezervi od trenutka kada je zapoelo vreme i koji su ostali da nas ekaju sve do dananjeg dana. Opratanje ti nudi sve to eli. Danas ti se daju sve stvari koje eli. Neka se ovi tvoji darovi ne povlae tokom dana, dok se ti ponovo vraa da bi se sreo sa svetom smenjujuih promena i sumornih pojava. Svoje darove zadri u istoj svesnosti, videi istovremeno ono nepromenljivo koje se nalazi u srcu promene, videi svetlost istine koja sija iza sveta pojavnosti. Nemoj zapasti u iskuenje da ti tvoji darovi iskliznu iz ruku i da ti ih zaborav odnese. vrsto ih zadri u svom umu na taj nain to e pokuati da na njih misli bar jedan minut na svakih etvrt sata. Uz pomo ovog podsetnika, koji ima mo da zadri tvoje darove u tvojoj svesnosti tokom celog dana, podseti samog sebe kako su samo dragoceni ovi darovi: OPRATANJE MI NUDI SVE TO ELIM. DANAS SAM OVO PRIHVATIO KAO ISTINITO. DANAS SAM PRIMIO BOIJE DAROVE

139

123. LEKCIJA ZAHVALJUJEM SVOM OCU NA DAROVIMA KOJE MI JE DAO Budimo danas zahvalni. Stigli smo do manje strmih staza i do glatkijih puteva. Ne pada nam ni na pamet da odustanemo od daljeg putovanja, a nema vie ni neumoljivog otpora protiv istine. Ostaje neto malo kolebanja, neki mali prigovori i neto malo oklevanja. Ipak moe biti zahvalan zbog onog to si dobio, a to je neto daleko vee nego to moe i shvatiti. Dananji dan, koji posveuje zahvalnosti, pridodae jo i korist izvesnog uvida u pravi opseg svih dobitaka koje si postigao, kao i svih darova koje si dobio. Danas budi radostan. Budi zahvalan i pun ljubavi. Tvoj te Otac nije prepustio samom sebi, niti te je pustio samog da luta po mraku. Budi Mu zahvalan da te je spasao od onoga ja (ega), za koga si mislio da si ga sam izgradio, kako bi mogao da zameni Njega i Njegovo stvaranje. Zahvali Mu danas. Zahvali Mu to te nije napustio i to e Njegova Ljubav zauvek ostati da sija u tebi, zauvek i bez promene. Takodje Mu zahvali i za to to si nepromenljiv, zato to je Sin koga On voli nepromenljiv kao to je to i On sam. Budi zahvalan to si spasen. Budi zahvalan to ima funkciju u spasenju koju treba da izvri. Budi zahvalan to tvoja stvarna vrednost daleko premauje tvoje oskudne darove i beznaajne procene onoga koga je Bog potvrdio kao Svog Sina. U zahvalnosti, danas emo svoja srca izdii iznad oajanja i podii svoje zahvalne oi, koje vie ne gledaju dole, u prainu. Danas pevamo pesmu zahvalnosti u slavu Pravog Ja, za koga Bog hoe da bude naa istinska istovetnost u Njemu. Danas se osmehujemo svakome koga vidimo i koraamo laganim korakom, na putu da uradimo ono to nam je odredjeno da uradimo. Ne idemo sami. I u naoj samoi zahvaljujemo to nam je Prijatelj doao da nam kae Boiju Re spasenja. A zahvalnost pripada i tebi zato to si Ga sluao. Njegova je Re bezvuna, ako je ne ujete. Zahvaljujui Njemu, zahvaljuje takodje i samom sebi. Poruka koju niko nije uo nee spasti svet, bez obzira koliko moan bio Glas koji je izgovara, bez obzira koliko je poruka puna ljubavi. Hvala ide i tebi koji si uo poruku, zato to si postao glasnik koji donosi Njegov Glas i puta Ga da odjekuje irom sveta. Danas primi Boiju zahvalnost, dok se istovremeno i ti Njemu zahvaljuje. On e ti ponuditi zahvalnost koju ti Njemu odaje, zato to On prihvata tvoje darove sa zahvalnou punom ljubavi i vraa ti tu zahvalnost uveanu za hiljadu i stotinu hiljada puta. On e blagosloviti tvoje darove delei ih sa tobom. I tako e ti darovi rasti u moi i snazi, sve dok ne ispune svet radou i zahvalnou. Dva puta po 15 minuta, tokom dananjeg dana, primi Njegovu zahvalnost i svoju zahvalnost Njemu ponudi. I onda e shvatiti Kome nudi zahvalnost i Kome se On zahvaljuje, dok se ti Njemu zahvaljuje. Ovih svetih pola sata koje Mu daje, vratie ti se - za svaku sekundu godine i godine. Vratie ti se kao mo da spase svet za itave eone bre i to samo zato to Mu se zahvaljuje. Primi Njegovu zahvalnost i shvatie kako te s ljubavlju On dri u Svom Umu, kako je duboka i beskrajna Njegova briga za tebe, kako je savrena Njegova zahvalnost prema tebi. Nemoj zaboraviti da svakog sata misli o Njemu i da Mu zahvali za sve to je dao Svome Sinu, kako bi se Ovaj mogao izdii iznad sveta, seajui se svog Oca i svog Pravog Ja. 124. LEKCIJA TREBA DA SE SETIM DA SAM JEDNO S BOGOM Danas emo se ponovo zahvaliti zbog nae Istovetnosti u Bogu. Na je dom bezbedan, garantuje nam se zatita u svemu to radimo, dostupni su nam mo i snaga u svemu to preduzimamo. Ne moemo ni u emu omanuti. Sve, ega se dotaknemo, dobija sjajnu svetlost koja blagosilja i koja lei. Jedinstveni s Bogom i sa vasionom radosno koraamo svojim putem s milju da Sam Bog ide s nama, ma gde da smo. Kako su samo sveti nai umovi! I sve to vidimo odraava svetost unutar uma koji je jedno s Bogom i sa samim

140 sobom. Kako samo lako nestaju greke i kako samo smrt ustupa mesto venom ivotu. Nai sjajni tragovi pokazuju put ka istini, jer je Bog na Pratilac za ovo malo vremena koliko hodamo svetom. A oni koji dodju kako bi nas sledili, prepoznae put, zato to svetlost koju nosimo ostaje i iza nas, a istovremeno ostaje i sa nama dok koraamo napred. Ono to mi primamo je istovremeno i na veni dar onima koji dolaze posle nas, a i onima koji su bili pre nas ili su se s nama zadrali kratko vreme. A Bog, Koji nas voli jednakom ljubavlju kojom nas je i stvorio, smeje nam se i nudi nam sreu koju smo dali drugima. Danas neemo sumnjati u Njegovu Ljubav prema nama, niti emo staviti u pitanje Njegovu zatitu i Njegovu brigu. Nikakve besmislene strepnje ne mogu se ispreiti izmedju nae vere i nae svesnosti Njegovog Prisustva. Danas smo jedno s Njim u prepoznavanju i u seanju. Oseamo Ga u svom srcu. Nai umovi sadre Njegove Misli. Nae oi vide Njegovu arobnost i lepotu u svemu to gledaju. Danas vidimo samo ono to voli i ono to se moe voleti. Mi to vidimo u onome to spolja ima oblik bola, a taj bol ustupa mesto miru. Mi to vidimo i u mahnitome, u tunom i oaloenom, u usamljenom i preplaenom, koji su se obnovili i stigli do mira i spokojstva uma u kome su i stvoreni. Ono to voli i ono to se moe voleti vidimo takodje i u samrtniku i u mrtvome, a ta ih ljubav oivljava. Sve to vidimo zato to smo to prvo videli unutar samih sebe. One, koji znaju da su jedno s Bogom, nikada se ne moe liiti uda. Svaka misao ovakvih ljudi ima mo da lei patnju u svakome, u vremenima koja su prola i u vremenima koja e tek doi, isto onako lako kao to to ini i sa onima koji sada s njima koraaju u sadanjem ivotu. Njihove su misli bezvremene i ne vezuje ih ni mesto, ni vreme. Mi se pridruujemo ovoj svesnosti time to kaemo da smo jedno s Bogom. Ovim reima mi istovremeno kaemo da smo spaseni i da smo izleeni, a u skladu s tim, da i samo moemo spasavati i leiti. Mi smo prihvatili, a sada emo to dati i drugome. Zadraemo darove koje nam je podario na Otac. Danas emo sebe doiveti kao jedno s Njim, tako da svet moe podeliti nae priznavanje realnosti. Naim se iskustvom i svet oslobadja. Svojim negiranjem vlastite odvojenosti od Oca, zajedno sa samima sobom, mi istovremeno leimo i svet. Mir s tobom danas. Osiguraj svoj mir vebanjem svesnosti da si jedno sa svojim Tvorcem, kao to je i On jedno s tobom. Tokom dananjeg dana, kad god ti bude odgovaralo, posveti pola sata misli da si jedno s Bogom. Sada prvi put pokuavamo da neto due meditiramo bez ikakvih pravila ili posebnih rei koje bi nas usmeravale. Ukazaemo poverenje Boijem Glasu i pustiemo Ga da govori kada bude smatrao to potrebnim, sigurni u to da nee omanuti. Ovo pola sata zadri se u drutvu sa ovim Glasom. Ostatak je Njegova briga. Korist koju e ovim stei nee se smanjiti time to e verovati da se nita ne dogadja. Moda nee biti spreman danas da prihvati taj dobitak. Ipak, jednom, negde, taj e ti dobitak doi. Nee ti se izjaloviti da ga prepozna kada ti jednom svane u svesti. Ovih e ti pola sata biti zlatom uokvireno. Svaki minut, utroen na ovu vebu, bie ti kao dijamant postavljen oko ogledala, koje ti ova veba nudi. A na ovom ogledalu ugledae Hristovo lice kao odraz svog vlastitog. Moda danas, a moda sutra, videe svoje preoblikovanje u ogledalu, koje ti ovih svetih pola sata nude da se u njemu ogleda. Kada bude spreman, nai e ga tamo, unutar svoga uma kako te eka da ga pronadje. Onda e dobro zapamtiti misao kojoj si posvetio tih pola sata, i sa zahvalnou e biti svestan da ni na ta nikada nisi bolje utroio vreme. Moda danas, a moda sutra, gledae u ovo staklo i shvatie da ova svetlost bez greha, koju vidi, pripada tebi, da je arobnost u koju gleda tvoja vlastita. Ovih pola sata raunaj kao svoj dar Bogu. Budi siguran da e ti On uzvratiti oseajem ljubavi koju ne moe shvatiti, tako dubokom radou da je ne moe ni razumeti, tako svetim vidjenjem koje telesne oi ne mogu ni primeniti. Ipak e jednoga dana biti siguran, moda danas, moda sutra, da e razumeti, shvatiti i videti. Zlatnom okviru, koji uokviruje ogledalo koje ti se danas nudi, dodaj jo dragog kamenja time to e svakog sata ponavljati samom sebi: TREBA DA SE SETIM DA SAM JEDNO S BOGOM, DA SAM JEDNO SA SVOM SVOJOM BRAOM I SVOJIM PRAVIM JA U VEITOJ SVETOSTI I MIRU.

141 125. LEKCIJA DANAS SPOKOJNO PRIMAM BOIJU RE Neka danas bude dan duboke tiine i spokojnog sluanja. Tvoj Otac eli da danas uje Njegovu Re. A On te poziva iz dubine tvog vlastitog uma u kome On prebiva. uj Ga danas. Nema mira sve dok se Njegova Re ne uje irom sveta. Sve dok i tvoj um, spokojnim sluanjem, ne prihvati poruku koju svet mora uti, kako bi mogao ui u spokojno doba mira. Kroz tebe e se izmeniti i ovaj svet. Nema drugih naina spasenja. Boiji Plan je jednostavan: Boije Dete je slobodno da samo sebe spase. Data mu je Boija Re da mu bude vodi, zauvek da bude u njegovom umu, kao glavni pomonik, i da ga sigurno vodi ka Oevom domu i to njegovom vlastitom voljom, koja je zauvek slobodna kao i Boija. Boije Dete se ne vodi nasilno, ve samo ljubavlju. Boijem Detetu se ne sudi, samo ga se posveuje. U dubokoj tiini danas emo uti Boiji Glas, bez upadanja naih beznaajnih misli, bez naih linih elja i bez bilo kakvog prosudjivanja Njegove svete Rei. Neemo prosudjivati danas same sebe, zato to se ne moe prosudjivati ono to smo uistinu. Mi smo izvan domena bilo kakvog prosudjivanja koje je svet izrekao o Boijem Detetu. Svet ga ne poznaje. Danas neemo sluati svet, ve emo tiho ekati da nam dodje Boija Re. P, pouj, Boiji Sine, govori ti tvoj Otac. Njegov e ti Glas dati Njegovu svetu Re da irom sveta proiri novosti o spasenju i o svetom vremenu mira. Danas se sakupljamo oko Boijeg prestola, mirnog mesta unutar vlastitog uma, na kome On veito boravi, u svetosti koju je On stvorio i koju nee nikada napustiti. On nije ekao na tvoj um da mu se vrati, kako bi ti tek onda podario svoju Re. On se nije skrivao od tebe. Medjutim, ti si taj koji je izvesno vreme bio odlutao od Njega. On ne gaji iluzije koje ti ima o samom sebi. On poznaje Svoje Dete. On eli da Njegovo Dete ostane deo Njega, bez obzira ta Dete sanja, bez obzira na Detetovu ludoriju koja smatra da istinska Detetova volja nije ono to jeste. Danas ti On govori. Njegov Glas eka na tvoju tiinu, zato to se Njegova Re ne moe uti, sve dok se tvoj um ne smiri bar za neko vreme. I sve dok se ne utiaju beznaajne elje. Spokojno oekuj Njegovu Re. Postoji mir unutar tebe koga danas treba prizvati da ti pomogne da pripremi svoj najsvetiji um da uje Glas koji govori u ime svoga Tvorca. Danas, tri puta dnevno, u vreme kad ti je najlake da bude u tiini, vremenu koje troi na kontakte sa svetom, oduzmi po 10 minuta i posveti ih blagom sluanju Boije Rei. On govori sa mesta koje ti je blie nego vlastito srce. Njegov ti je Glas blii od vlastite ruke. Njegova je Ljubav sve ono to ti jesi i sve to On jeste. On je isto to si i ti, a ti si isto to i On. Tvoj je glas taj koga slua dok Njega slua. Tvoja je re ta koju slua dok On govori. To je re slobode i mira, jedinstva volje i svrhe, bez ikakvog odvajanja ili podele u jedinstvenom Umu Oca i Sina. Danas spokojno sluaj svoje vlastito Pravo Ja i dopusti Mu da ti kae da Bog nikada nije napustio Svoje Dete, a i ti sam nikada nisi napustio svoje Pravo Ja. Sve to danas treba da uini jeste da bude spokojan. Nije ti potrebno drugo pravilo da bi danas svojim vebama omoguio da te izdignu iznad miljenja sveta i da tvoje vidjenje oslobode telesnih oiju. Samo budi spokojan i sluaj. ue Re kojom se Boijom Voljom, Dete pridruuje Volji svoga Oca, da bude jedno s njom bez bilo kakvih iluzija koje bi se uplele izmedju neeg to je potpuno nedeljivo i istinito. Svakog dananjeg sata smiri se za tren i podseti se da danas ima pred sobom poseban cilj: da spokojno primi Boiju Re. 126. LEKCIJA SVE TO DAJEM, DAJEM SAMOM SEBI Dananja ideja, koja je potpuno strana egu i miljenju koje vlada svetom, od kljune je vanosti za preokretanje naina miljenja do koga treba da dovede ovaj kurs. Ako veruje u ovu izjavu, onda nee biti problema sa potpunim opratanjem, sigurnou cilja i sigurnom usmerenju. Razumee sredstvo pomou koga ti stie spasenje i nee se kolebati da ga odmah upotrebi. Umesto ove ideje, razmotrimo sada ono u ta ti

142 veruje. Tebi izgleda da su drugi ljudi od tebe odvojeni i da mogu da se ponaaju na naine koji nemaju nikakve veze sa tvojim mislima, kao i da njihove misli nemaju nikakve veze sa tvojim ponaanjem. Prema tome, tvoji stavovi ne ostavljaju nikakve posledice na druge ljude, a njihovi pozivi u pomo nisu ni u kakvom odnosu sa tvojim pozivom. Ti dalje misli da oni mogu greiti, a da to ne deluje na tvoje opaanje samog sebe. Ti moe prosudjivati njihov greh, a ipak ostati izuzet od prokletstva i biti u miru. Kada ti oprosti neki greh, time nita direktno ne dobija. Ti samo time udeljuje milostinju nekome ko je nije vredan, samo da bi naglasio kako si ti sam bolji i kako si na viem nivou od onoga kome oprata. On nije zasluio tvoju milosrdnu toleranciju, koju ti daruje nekome ko ne zasluuje taj dar, zato to su ga njegovi grehovi unizili i uinili da ti vie nije istinski jednak. On nema nikakvog prava na tvoje opratanje. To opratanje daje njemu dar, ali ni u kom sluaju ne i tebi. Tako posmatrano, opratanje je nezdravo. Ono je jedan milosrdni kapric, dobrostiv ali nezasluen, dar koji se ponekad daje, a ponekad i ne daje. Poto ga se ne zaslui, uskraivanje opratanja je pravedno. A nije pravedno da ti treba da pati kada ti se uskrati opratanje. Greh koji oprata nije tvoj vlastiti. Neko ga je poinio ko nema s tobom nikakve veze. A ako si ve toliko milostiv prema njemu dajui mu ono to ne zasluuje, taj dar opratanja nije nita vie tvoj nego to je to i njegov greh. Kad bi ovo bila istina, opratanje ne bi imalo nikakve osnove na kojoj bi pouzdano i sigurno stajalo. Ono bi onda bilo samo jedna ekscentrinost pri kojoj ti ponekad odlui da obzirno daruje jedno nezaslueno pomilovanje. Ipak ostaje tvoje pravo da ne dozvoli da grenik izbegne opravdano ponovno plaanje za svoj greh. Zar ti zaista misli da bi Gospodar Neba dozvolio da spasenje sveta zavisi od ovoga? Zar ne bi Njegova briga za tebe zaista bila mala kad bi tvoje spasenje poivalo na nekakvom hiru? Ti ne razume opratanje. Prema onome kako ga ti vidi, opratanje je samo zaustavljanje otvorenog napada, koje ne zahteva ispravku u tvom umu. Opratanje ti ne moe podariti mir, ako ga bude posmatrao onako kako to sada ini. Ono nije sredstvo tvog oslobodjenja od neega to vidi u nekom drugom, a ne u samom sebi. Ono nema moi da obnovi tvoje jedinstvo sa drugim ovekom u domenu tvoje svesnosti. Nije to ono to Bog namerava da to bude za tebe. Ne davi Mu dar koji On od tebe trai, ti sa svoje strane ne moe prepoznati Njegove darove i misli da ti ih On nije ni dao. A, ipak, zar bi ti On i traio dar kada taj dar ne bi bio namenjen tebi? Zar bi se On mogao zadovoljiti praznim gestovima i zar bi mogao ceniti tako beznaajne darove kao neto to je vredno Njegovog Deteta? Spasenje je bolji dar od ovoga. A istinsko opratanje, kao sredstvo za postizanje spasenja, mora izleiti um koji daje, zato to davanje istovremeno znai i primanje. Ono to ostane neprimljeno nije ni bilo dato, ali ono to se daje mora se i primiti. Danas pokuavamo razumeti istinu da su davalac i primalac jedna te ista osoba. Potrebno ti je pomoi da bi ovo imalo znaenja za tebe, zato to je to toliko strano mislima na koje si se navikao. Ali tu je pomo koja ti je potrebna. Danas Mu pokloni svoju veru i zatrai od Njega da podeli sa tobom tvoje dananje vebanje istine. I ako uhvati samo i siuni odsjaj oslobodjenja koji lei u ideji koju danas vebamo, onda e ovo biti dan slave za ceo svet. Tokom dananjeg dana uloi dva puta po 15 minuta u pokuaj da razume dananju ideju. To je misao pomou koje opratanje zauzima svoje pravo mesto medju tvojim prioritetima. To je misao koja e ti osloboditi um od svake prepreke koja ti stoji na putu ka razumevanju onoga to znai opratanje i zato treba da shvati kolika je vrednost ove ideje za tebe. U tiini, zatvori oi da ne vidi svet koji ne razume ta znai opratanje i potrai u sebi svetilite na mirnom mestu gde su misli izmenjene i sa koga su odstranjena lana verovanja. Ponovi dananju ideju i zatrai pomo kako bi razumeo ta ona stvarno znai. Budi voljan da bude poduen. Budi radostan to e uti Glas istine i leenja kako ti govori i onda e razumeti ta ti On govori i prepoznae da ti On govori tvoje vlastite misli. to ee moe podseti se da danas ima jedan cilj. Cilj koji ovom danu daje posebnu vrednost za tebe i za svu tvoju brau. Ne dozvoli svom umu da za due vreme zaboravi na ovaj cilj i zato reci samom sebi: SVE TO DAJEM, DAJEM SAMOM SEBI. SADA JE SAMNOM POMO KOJA MI JE POTREBNA KAKO BIH MOGAO NAUITI DA JE TO ISTINA. I JA U VRSTO VEROVATI U NJEGA.

143 A onda utroi jedan trenutak na otvaranje svoga uma Njegovom ispravljanju i Njegovoj Ljubavi. I ono to bude od Njega uo, to e i verovati zato ono to ti On bude dao, to e i primiti. 127. LEKCIJA NEMA DRUGE LJUBAVI OSIM BOIJE Moda misli da su mogue razliite vrste ljubavi. Moda misli da postoji jedna vrsta ljubavi za ovo, a druga za ono, jedan nain da se voli jedna osoba, a drugi nain da se voli druga. Ljubav je jedna. Ona nema odvojene delove, niti ima stepena, nema raznih vrsta, niti raznih nivoa, nema razilaenja i nema razlika. Ljubav lii na samu sebe i nikada se ne menja. Nikada se ne menja u vezi sa nekom osobom ili okolnou. Ona je Boije Srce, a takodje i Njegovo Dete. Znaenje ljubavi je nejasno svakom onom ko misli da se ljubav moe izmeniti. On ne vidi da izmena ljubavi mora biti nemogua. I tako takav ovek misli da ponekad moe voleti, a ponekad mrzeti. On takodje misli da se ljubav moe darivati jednoj osobi i da moe ostati onakva kakva je uistinu iako se drugima ne prua. Verovati ovakve stvari o ljubavi, znai ne razumevati ta je to zapravo ljubav. Kad bi ljubav mogla praviti ovakve razlike, onda bi morala da presudjuje izmedju pravednika i grenika, pa tako i da opaa Boije Dete kao odvojene delove. Ljubav ne moe suditi. Poto je i sama jedinstvena, ona takodje i na sve gleda kao na jedno. Njeno znaenje lei u jednoi. I ona zato mora izmicati umu koji o njoj misli kao o deliminoj ili u delovima. Nema druge ljubavi osim Boije i sva ljubav je Njegova. Nema drugog principa koji bi vladao tamo gde ljubavi nema. Ljubav je zakon i ona nema suprotnosti. Njena celovitost je mo koja dri sve kao jedno, ona je veza izmedju Oca i Sina koja ih zauvek dri kao iste. Ni jedan kurs koji ima za cilj da te poui kako da se seti ko si ti uistinu, ne moe a da ne naglasi kako nikada ne moe biti razlike izmedju onoga to si ti uistinu i onoga to je ljubav. Znaenje ljubavi je i tvoje vlastito znaenje koga deli sa samim Bogom. Ono to si ti uistinu je istovremeno i ono to je i On. Nema druge ljubavi osim Njegove, a ono to On jeste istovremeno je i sve to postoji. Nije On sam sebe ograniio, pa tako nisi ni ti ogranien. Ni jedan zakon kome se svet podvrgava ne moe ti pomoi da shvati znaenje ljubavi. Ono u ta svet veruje izgradjeno je da bi se sakrilo znaenje ljubavi i da bi se to znaenje ouvalo mranim i tajanstvenim. Nema ni jednog principa koji svet odobrava, a koji ne bi povredio istinu o onome ta ljubav zaista jeste, a takodje i ono to si i ti sam uistinu. Ne trai svoje Pravo Ja unutar sveta. Ljubav se ne moe pronai u tami i u smrti. A to Pravo Ja je savreno oigledno i jasno oima koje vide i uima koje uju Glas ljubavi. Danas emo vebati oslobadjanje tvog uma od svih zakona za koje misli da im se mora pokoravati, od svih ogranienja pod kojima ivi i od svih promena za koje misli da su deo ljudske sudbine. Danas pravimo najvei korak, u pojedinanom smislu, koji ovaj kurs zahteva, u tvom napredovanju ka cilju koji je ovaj kurs postavio. Ako danas postigne ma i najslabije svetlucanje svesnosti u vezi sa znaenjem ljubavi, to e znaiti da si bezmerno napredovao to se tie razdaljine, a takodje da si napredovao i vremenski toliko da se to ne moe godinama ni izmeriti, na putu ka svom oslobodjenju. Hajdemo onda, danas da radosno Bogu poklonimo neto od svog vremena, shvatajui da nema od ovoga boljeg naina da se vreme iskoristi. Dva puta dnevno po 15 minuta, danas se izmakni svakom zakonu u koji sada veruje. Otvori svoj um i odmaraj se. Iz sveta, za koji misli da te dri u zatvoru, moe svako izmai samo ako taj svet ne smatra dragocenim. Povuci svu vrednost koju si uloio u njegove sitne ponude i besmislene darove i dozvoli da ih sve zameni Boiji Dar. Prizovi svog Oca, siguran da e ti Njegov Glas odgovoriti. On Sam je to obeao. I On e sam postaviti iskru istine u tvoj um gde god se odrekne lanog verovanja, mrane iluzije o svojoj vlastitoj realnosti i o tome ta ljubav znai. Danas e On poeti da prosijava kroz tvoje dokone misli i pomoi e ti da razume istinu o ljubavi. S blagou punom ljubavi On e prebivati zajedno s tobom dok ti bude dozvoljavao Njegovom Glasu da poduava tvoj isti i otvoreni um znaenju ljubavi. I On e svojom ljubavlju blagosloviti ovu vebu. Danas e izeznuti itava legija buduih godina ekanja na

144 spasenje pred bezvremenou onoga to sada ui. Budimo danas zahvalni to smo utedeli budunost, a takodje i prolost. Danas ostavljamo iza sebe prolost i neemo je se vie seati. I svoje oi podiemo ka drugaijoj sadanjosti, u kojoj budunost svie i koja je u svakom svom svojstvu razliita od prolosti. Svet u detinjstvu je nanovo rodjen. I mi emo nadzirati njegov rast u zdravlju i snazi i gledaemo kako taj svet deli svoj blagoslov svima koji dolaze da naue kako da odbace svet za koga misle da je izgradjen u mrnji kako bi bio neprijatelj ljubavi. Sada su se svi oni, zajedno sa nama, oslobodili. Sada su svi oni naa braa u Boijoj Ljubavi. Seaemo ih se tokom celog dana, zato to ne moemo izostaviti jedan deo nas samih izvan okrilja svoje ljubavi ako hoemo da spoznamo svoje vlastito Pravo Ja. Najmanje tri puta na sat razmiljaj o onome koji putuje zajedno s tobom i ko je doao da naui isto ono to i ti mora nauiti. I kako ti se on pojavi u polju svesti, uputi mu ovu poruku svog Pravog Ja: BLAGOSILJAM TE, BRATE, BOIJOM LJUBAVLJU, KOJU BIH DA S TOBOM PODELIM. ZATO TO BIH DA NAUIM RADOSNU LEKCIJU DA NEMA DRUGE LJUBAVI OSIM BOIJE, A KOJA JE ISTOVREMENO I TVOJA I MOJA I SVAIJA.

128. LEKCIJA SVET KOJI VIDIM NE SADRI NITA TO JA ELIM Svet koji vidi ne sadri nita to bi ti bilo potrebno da ti ponudi. Ne sadri nita to bi ti mogao na bilo koji nain da iskoristi, niti bilo ta uopte to bi sluilo tome da te uini radosnim. Poveruj u ovu misao i spae se godina i godina bede, bezbrojnih razoarenja i od nadanja koja se pretvaraju u gorki pepeo oajanja. Niko ne moe a da ne prihvati ovu misao kao istinitu, ako hoe da ostavi ovaj svet iza sebe i da se vine izvan domena njegovih siunih duevnih horizonata i beznaajnih navika. Svaka stvar koju ovde vrednuje samo je lanac koji te vezuje za svet i niemu drugome ne slui, ve samo tome. Sve mora da poslui svrsi koju si mu dao, sve dok ne bude video neku drugu svrhu u tome. Jedina svrha koja je vredna tvog uma, a koju sadri ovaj svet, jeste da prodje pored tog sveta i da se ne zadrava kako bi opazio neku nadu tamo gde nema nikakve nade. Nemoj vie da se vara. Svet koji vidi ne sadri nita to ti eli. Danas se izmakni lancima koje stavlja na svoj um time to u ovome svetu vidi spasenje. Ono emu pridaje vrednost ti, istovremeno, ini i sastavnim delom samog sebe i vidi ga u sebi kada snagu svoje percepcije (opaanja) usmeri ka sebi. Sve stvari od kojih trai da uveaju tvoju vrednost u tvojim vlastitim oima, jo vie te ograniavaju, skrivaju od tebe tvoju pravu vrednost i dodaju jo jedan balvan preko vrata koja vode prema istinskoj svesnosti tvoga Pravog Ja. Neka nita to je u vezi sa telesnim mislima ne odgadja tvoje napredovanje ka spasenju. A ne dozvoli ni da te na tom napredovanju zadri iskuenje da poveruje da svet sadri bilo ta to ti eli. Nema niega tu to bi trebalo negovati. Nema tu niega to bi bilo vredno ma i jednog trenutka zadravanja, odgadjanja ili bola, ni jednog trena nesigurnosti i sumnje. Ono to je bezvredno ne nudi nita. Sigurnost onoga to je vredno ne moe se pronai u onome to je bezvredno. Danas vebamo da dozvolimo da pobegnu sve misli o vrednosti koje smo pripisali svetu. Mi ih putamo da se oslobode svih ciljeva koje smo pridali njihovim aspektima, njihovim fazama i njihovim snovima. Smatramo da nemaju nikakve svrhe da budu u naem umu i odvezujemo ih od svega onoga za ta smo eleli da te misli budu. Tako uklanjamo lance koji ne dozvoljavaju pristup vratima koja vode ka slobodi od sveta i kreemo se izvan domena svih malih vrednosti i umanjenih ciljeva. Smiri se i budi tih neko vreme i pogledaj koliko si se samo izdigao iznad sveta time to si svoj um oslobodio okova i pustio ga da potrai onaj nivo na kom se osea kao kod kue. Um e ti

145 biti zahvalan to je, makar i kratko, bio slobodan. On sam zna gde pripada. Oslobodi mu krila i tvoj e um poleteti siguran i radostan, kako bi se pridruio svom svetom cilju. Dozvoli mu da miruje u svom Tvorcu, da bi se mogao obnoviti i postati zdrav, slobodan i pun ljubavi. Tri puta dnevno po 10 minuta pokloni svome umu odmor. A kada posle toga ponovo otvori oi, niemu vie nee pridavati onakvu vrednost kakvu si mu pridavao kada si ga gledao pre ove vebe. Svaki put kad svome umu dopusti da se izmakne svojim okovima, itavo tvoje gledanje na svet e se malo pomaknuti. Svet se ne nalazi tamo gde tvoj um pripada. A ti pripada tamo gde treba da bude i tvoj um i gde on i ide da se odmori kad ga oslobodi sveta. Tvoj Vodi je siguran. Otvori Mu svoj um. Utihni i miruj. Tokom celog dananjeg dana zatiti takodje i svoj um. I kada pomisli da si video neku vrednost u nekom aspektu ili nekoj slici sveta, odbij da stavi ovaj okov na svoj um i kai samom sebi sa spokojnom sigurnou: OVO ME NEE DOVESTI U ISKUENJE DA OSUJETIM SAMOG SEBE. SVET KOJI VIDIM NE SADRI NITA OD ONOGA TO JA ELIM. 129. LEKCIJA IZVAN DOMENA OVOG SVETA POSTOJI SVET KOJI ELIM Ovo je misao koja sledi i nastavlja se na onu koju smo jue vebali. Ne moe se zaustaviti na ideji da je svet bezvredan, zato to, ukoliko ne bude video da postoji neto emu se moe nadati, bie samo deprimiran. Na naglasak nije na odricanju od sveta, ve na njegovoj zameni za neto to mnogo vie zadovoljava, to je ispunjeno radou i to ti moe ponuditi mir. Zar misli da ti to ovaj svet moe ponuditi? Moda e biti dobro da se jo jednom malo zamislimo o vrednosti ovoga sveta. Moda e dopustiti da se nita ne gubi time ako mislima koje pridaju vrednosti ovome svetu dozvoli da idu svojim putem. Svet koji vidi je zaista nemilosrdan, nestabilan, okrutan, ravnoduan prema tebi brz da ti se osveti i neumoljiv u svojom mrnji. On daje samo da bi to to je dao odmah ponitio i oduzima ti sve stvari koje si izvesno vreme negovao. U tom svetu se ne moe nai trajna ljubav, zato to takve ljubavi u ovom svetu i nema. Ovo je svet vremena u kome sve stvari imaju svoj kraj. Zar je to gubitak ako se umesto sveta, o kome sam govorio, pronadje drugi svet u kome je nemogue izgubiti, u kome ljubav traje veno, mrnja ne moe uopte postojati i u kome osveta nema nikakvog znaenja? Zar se moe smatrati gubitkom ako pronadje sve stvari koje zaista eli, znajui da one nemaju kraja i da e ostati upravo onakve kakve eli da budu tokom svog vremena? Konano e ipak i ove stvari biti zamenjene za neto o emu ne moemo ni govoriti, zato to se kree odavde ka svetu u kome su rei potpuno nepotrebne, u tiinu u kojoj ne vlada govorni jezik, ali u kom se svetu taj ne-govorni jezik odlino razume. Komunikacija, nedvojbena i jasna kao dan, ostaje neograniena za svu venost. I Sam Bog govori Svom Detetu, kao to i Njegovo Dete govori Njemu. Njihov jezik nema rei, zato to ono to Oni govore ne moe da se izrazi simbolima. Njihovo je znanje direktno i potpuno ga svi dele i potpuno je jedinstveno. Koliko li si samo ti od toga udaljen, ti koji ostaje vezan za ovaj svet. A kako si, istovremeno, i blizak ovom drugom svetu, kada samo ovaj prvi svet zameni za drugi, za svet koji zaista eli. Poslednji korak sada je siguran. Sada stoji samo za jedan tren udaljen od bezvremenosti. Sada moe gledati samo napred, ne osvrui se vie unatrag da bi video svet koji ne eli. Ovde je svet koji preuzima mesto sveta koji ne eli, istovremeno dok ti odvezuje svoj um od malih stvari koje svet iznosi pred tebe da bi te i dalje drao u zatvoru. Nemoj ih smatrati vrednim i one e nestati. Ceni ih i one e ti se uiniti stvarnim. To zapravo i jeste izbor. ta moe izgubiti time to se nee odluiti da vrednuje nitavilo? Ovaj svet ne sadri nita to bi ti stvarno eleo, ali ono to bude izabrao umesto njega, to je ono to ti zaista i eli! Neka ti to danas bude dato. Ono to zaista eli samo eka da ga izabere, da bi zauzelo mesto svih onih stvari koje trai, ali koje ne eli. Svoju voljnost da izvede ovu promenu vebaj 10 minuta ujutru i 10 minuta uvee i jo 1 put izmedju njih. Zaponi ovako:

146 IZVAN PODRUJA OVOGA SVETA POSTOJI SVET KOJI ELIM. BIRAM DA VIDIM TAJ SVET UMESTO OVOGA, ZATO TO U OVOM SVETU NEMA NIEGA TO JA ZAISTA ELIM Potom zatvori oi i ne gledaj svet kog inae vidi i u tihoj tami posmatraj svetlosti koje nisu od ovog sveta i njegove svetlosti, jednu po jednu, sve dok granice gde jedna od tih svetlosti zapoinje a druga se zavrava, ne izgube sve znaenje i dok se sve te svetlosti ne sliju u jednu. Danas se Nebeske svetlosti saginju ka tebi da bi sjale na tvoje one kapke, dok ti poiva izvan domena sveta tame. Ovde se radi o svetlosti koju ne mogu videti tvoje oi. A ipak tvoj je um moe jasno videti i moe razumeti. Danas ti se daje dan milosti i mi zahvaljujemo. Danas shvatamo da je ono za ta si se bojao da e izgubiti jeste sam gubitak. Sada razumemo da zapravo gubitka i nema. Konano smo videli njegovu suprotnost i zahvalni smo da je izbor napravljen. Svakog se sata seti svoje odluke i iskoristi jedan trenutak da bi potvrdio svoj izbor time to e skloniti u stranu sve misli koje ima i to e se kratko zadrati samo na ovome: SVET KOJI VIDIM NE SADRI NITA TO JA ELIM. IZVAN PODRUJA OVOG SVETA POSTOJI SVET KOJI JA ELIM 130. LEKCIJA NEMOGUE JE VIDETI DVA SVETA Opaanje je dosledno. Ono to vidi odraava tvoje miljenje. A tvoje miljenje odraava samo tvoj izbor onoga to eli da vidi. Ono to smatra vrednim odredjuje tvoj izbor, zato to ti mora videti ono to smatra vrednim, verujui da ono to vidi stvarno i postoji. Niko ne moe videti svet kome subjektov um nije pridao vrednost. I niko ne moe a da ne gleda u ono za ta veruje da to i eli. Ko moe istovremeno mrzeti i voleti? Ko moe eleti ono za ta ne eli da je stvarno? I ko odluuje da vidi svet koga se boji? Strah mora da oslepljuje, zato to je njegovo oruje ovo: ne moe ni videti ono ega se plai. Ljubav i opaanje (percepcija) tako idu ruku pod ruku. Strah zamrauje ono to zaista postoji. ta onda strah moe projektovati na svet? ta se moe videti u mraku, a to bi bilo stvarno? Strah zamrauje istinu, a ono to ostaje spada u domen fantazije. ta moe biti stvarno od onoga to se rodilo iz slepog paninog matanja? ta je to to bi ti poeleo da ti se pokae? ta bi ti eleo da zadri u takvom snu? Strah je izgradio sve ono to ti misli da vidi. Svu odvojenost, sve razlike, kao i mnotvo razliitosti za koje veruje da ine svet. Njih uopte nema. Neprijatelj ljubavi ih je izgradio. A ljubav, pak, ne moe imati neprijatelja, pa tako ni sve ove razlike i ova odvojenost nemaju uzroka, nemaju bia i nemaju posledica. Njima se moe pridavati vrednost, ali one ostaju nestvarne. Njih se moe traiti, ali ne i nai. Danas ih neemo ni traiti, niti emo rasipati ovaj dan na traenje neega to se ne moe nai. Nemogue je videti dva sveta koja se nigde ne preklapaju. Trai samo jedan od tih svetova, drugi automatski iezava. Ali jedan ostaje. Ova dva sveta su prostor izbora izvan koga ne moe ii tvoja odluka. Realno i nerealno jeste sve to dolazi u obzir za izbor. I nita vie od toga. Danas emo pokuati da ne pravimo kompromis tamo gde ga nije ni mogue napraviti. Svet koji vidi je dokaz da si ve napravio izbor, koji je sveobuhvatan kao to je to i njegova suprotnost. Ono to emo danas nauiti vie je od same lekcije da ne moe videti dva sveta. Ova te lekcija takodje poduava da je onaj svet koji vidi potpuno uskladjen sa takom gledita sa koje ga vidi. Sav je taj svet sastavljen od jednog komada zato to proizilazi iz jedne emocije i odraava izvor te emocije u svemu to vidi. est puta dnevno, sa zahvalnou, radosno poklanjamo po pet minuta misli koja dokrajuje sve kompromise i sumnje i koja izlazi iz njihovog domena. Posveujui svoj um traenju onoga to je realno, neemo praviti hiljadu beznaajnih razlika, niti emo pokuati da sa sobom ponesemo i komadi nestvarnog. Svoju potragu za drugim svetom zaponi traenjem snage koja se ne ograniava granicama tvoje linosti i prepoznavanjem onoga emu tei. Ti ne eli iluzije. Do ovih pet minuta ti stie ispranjavanjem svojih ruku od svih bezvrednih blaga ovog sveta. Dok govori sledee rei, ti zapravo eka da ti Bog pomogne:

147 NEMOGUE JE VIDETI DVA SVETA. TREBA DA PRIHVATIM POMO KOJU MI BOG NUDI I DA NE VIDIM NIKAKVE VREDNOSTI U OVOM SVETU, KAKO BIH MOGAO PRONAI SVOJU SLOBODU I SPASENJE Bog e ti doi. Ovim si reima prizvao neiscrpnu Mo koja e sa zahvalnou napraviti ovaj dinovski korak prema tebi. Nee omanuti da vidi Njegovu zahvalnost izraenu u opipljivom opaanju i u istini. Nee sumnjati u ono u ta e gledati. Iako je to percepcija, nije to vrsta vidjenja kojim su se tvoje oi ikada ranije sluile. Nainivi ovaj izbor, znae da te podrava Boija Snaga. Danas lako odbaci iskuenje, gde god bi se pojavilo, jedino time to e se setiti granica svog izbora. Nestvarno ili stvarno, lano ili istinito jeste ono to vidi i samo ono to vidi. Opaanje je uskladjeno sa tvojim izborom i mogu ti doi ili Nebo ili pakao pojedinano, ali nikako zajedno. Prihvati samo mali deo pakla kao realan i automatski si prokleo svoje oi i svoj vid i ono to bude posle toga video bie zaista pakao. Mogunost dolaska Neba, medjutim, jo uvek ti ostaje na raspolaganju da ga izabere, kako bi Nebo zauzelo mesto svega to bi ti pakao mogao pokazati. Sve to treba da kae bilo kom deliu pakla, bez obzira u kom se obliku javio, jeste jednostavno ovo: NEMOGUE JE VIDETI DVA SVETA. JA TRAIM SVOJU SLOBODU I SPASENJE, A OVO NIJE DEO ONOGA TO ELIM 131. LEKCIJA ONAJ KO TEI ISTINI NE MOE A DA NE USPE Neuspeh se nalazi svuda oko tebe dok bude teio ciljevima koji se ne mogu postii. Ti trai stalnost u onome to je nestalno, trai ljubav tamo gde je nema, bezbednost usred opasnosti, trai besmrtnost unutar tame sna o smrti. Ko moe uspeti tamo gde je kontradikcija okvir njegove potrage i mesto na koje dolazi da bi pronaao stabilnost? Ne postiu se ciljevi koji su beznaajni. Nema naina da se postignu, zato to su i sredstva za postizanje tih ciljeva takodje beznaajna. Ko moe iskoristiti takva besmislena sredstva s nadom da e s njima bilo ta postii? Kuda ona mogu voditi? I ta ta sredstva mogu postii to bi ponudilo bilo kakvu nadu da je realno? Tenja ka izmatanom vodi ka smrti, zato to je to potraga za nitavilom. Tako dok naizgled tei ivotu, ti zapravo trai smrt. Trai bezbednost i sigurnost, dok istovremeno, intimno u svom srcu, moli se za opasnost i zatitu svog malog sna koga si sam napravio. Ovde je ipak potraga neizbena. Zbog toga si i doao i sigurno je da e obaviti ono zbog ega si doao. Ali svet ne moe diktirati cilj za kojim si u potrazi, ukoliko mu ti sam ne da tu mo. Inae, ti si jo uvek slobodan da izabere cilj koji lei izvan podruja sveta i svake svetske misli. Taj cilj ti dolazi od jedne ideje koju si napustio, a koje se ipak sea, stare ideje koja je ipak nova. Taj cilj je odjek zaboravljenog nasledja, a koji sadri u sebi sve ono to zaista eli. Budi radostan to mora traiti. Takodje budi radostan to si nauio da tei Nebu i da mora postii cilj koji zaista eli. Niko ne moe a da ne uspe ko zaista eli postii taj cilj. Na kraju ga i postie. Boije Dete ne moe uzaludno traiti, iako pokuava da isforsira zastoj i odgadjanje, da zavara sam sebe i da misli da je pakao ono to zaista trai. Kada grei, on to i ispravlja. Kada odluta, ponovo se vraa postavljenom zadatku. Niko ne ostaje u paklu, zato to niko ne moe napustiti svog Tvorca, niti moe delovati na Njegovu savrenu, bezvremenu i nepromenljivu Ljubav. Ti e pronai Nebo. Sve drugo, emu tei, otpae, izuzev ovoga. Ali ne zbog toga to ti je to neko oduzeo. Otpae zato to ga ne eli. Ti e postii svoj cilj isto tako sigurno kao to je sigurno da te je Bog stvorio bezgrenog. Zato bi ekao na Nebo? Ono je danas ovde. Vreme je velika iluzija, bilo da se radi o prolosti ili budunosti. To ne bi bilo tako kada bi Bog hteo da Njegovo Dete bude u vremenu. Kako bi Boija Volja mogla biti u prolosti, ili kako bi mogla da bude u budunosti? Ono to On hoe je sada, bez prolosti i potpuno bez budunosti. Ono je udaljeno daleko od vremena kao to je to siuna svea od kakve daleke zvezde ili kao to je udaljeno ono to bira od onoga to istinski eli. Nebo ostaje tvoja jedina alternativa ovom udnom svetu koji si sam izgradio i svim njegovim obiajima. Svim njegovim promenljivim modelima i nesigurnim ciljevima, njegovim

148 bolnim zadovoljstvima i traginim radostima. Bog nije izgradio nikakve suprotnosti. Od Njega ne potie nita to negira vlastito postojanje i to napada samo sebe. On nije izgradio dva uma, pri emu bi radosni efekat jednoga bilo Nebo, a alosna posledica drugog zemlja, koja je suprotna Nebu u svakom pogledu. Bog ne pati od sukoba. Niti je ono to je On stvorio rascepljeno na dva dela. Kako bi to moglo biti da se Boije Dete nalazi u paklu, ako ga je sam Bog smestio na Nebo? Zar Boije Dete moe izgubiti ono to mu je dala Vena Volja da bude Njegov dom zauvek? Nemojmo vie pokuavati da naturimo jednu stranu volju jedinstvenom Boijem cilju. On je ovde zato to On hoe da bude ovde. A ono to on hoe sada je i prisutno i nalazi se izvan podruja i dosega vremena. Danas neemo birati paradoks umesto istine. Kako bi Boije Dete moglo napraviti vreme da ukloni Boiju Volju? On bi na taj nain negirao samog sebe i usprotivio bi se onome to nema nikakve suprotnosti. On misli da je izgradio pakao kao suprotnost Nebu i veruje da prebiva u neemu to ne postoji, dok je Nebo mesto koje ne moe pronai. Danas napusti budalaste misli kao to su ove i, umesto toga, svoj um usmeri na istinske ideje. Ko god tei istini ne moe a da ne uspe, istina je danas ono emu teimo. Tri puta dnevno emo cilju posvetiti po 10 minuta. Traiemo je kako bismo videli javljanje realnog sveta koji zamenjuje budalaste slike koje smo smatrali dragocenim, sa istinskim idejama koje se javljaju umesto beznaajnih misli koje nemaju nikakvog efekta, a nemaju ni izvora ni prave supstance. Zapoinjui svoje vebe ovo priznajemo. Poni ovako: JA TRAIM DA VIDIM RAZLIIT SVET I DA MISLIM RAZLIITU VRSTU MISLI U ODNOSU NA ONU KOJU SAM SAM IZGRADIO. SVET KOJI TRAIM NISAM JA SAM NAPRAVIO, MISLI KOJE ELIM DA MISLIM NISU MOJE VLASTITE. Nekoliko minuta posmatraj svoj um i vidi, iako su ti oi zatvorene, besmisleni svet za koji misli da je stvaran. Takodje napravi i pregled misli koje su saglasne (spojive) sa ovakvim svetom i za koje misli da su istinite. A onda ih pusti da odu i zaroni ispod njih do svetog mesta u koje te misli ne mogu ui. U tvom umu, ispod tih misli koje puta da odu, postoji ulaz koji ne moe potpuno da zaboravi da bi sakrio ono to se nalazi s druge strane. Potrai taj ulaz i nadji ga. Ali pre nego to pokua da ga otvori podseti samog sebe na to da ko god da trai istinu ne moe a da je ne nadje. I to je taj zahtev koji danas postavlja. Sada nita drugo osim ovoga nema nikakvog znaenja. Sada se ne vrednuje niti se tei bilo kom drugom cilju. Ne eli nita to se nalazi ispred tih vrata, a eli samo ono to se nalazi iza njih. Isprui ruku i vidi kako se vrata lako otvaraju, samo ako postoji tvoja jedna jedina namera da dodje s njihove druge strane. Andjeli osvetljavaju put, tako da nestaje svaki mrak. Stoji u tako sjajnoj svetlosti, i jasnoj, da moe razumeti sve stvari koje vidi. Siuni trenutak iznenadjenja moda e te navesti da se zaustavi pre nego to shvati svet koji pred sobom vidi u svetlosti koja odraava istinu koju zna i koju nisi sasvim zaboravio dok si lutao u svojim snovima. Danas ne moe, a da ne uspe. Sa tobom koraa Duh koga je poslalo Nebo, kako bi mogao jednog dana da se priblii ovim vratima i da bez napora sklizne kroz njih, u svetlost. Danas je doao taj dan. Danas Bog izvrava svoje davnanje obeanje koje je dao Svom Svetom Detetu, isto kao to i Njegovo Dete pamti svoje obeanje Ocu. Ovo je dan radosti, zato to dolazimo na odredjeno mesto u odredjeno vreme, gde i kada e pronai cilj celog svog dosadanjeg traenja i svih tenji sveta, koji se zajedno zavravaju dok ti prolazi kroz vrata. esto se danas seti da dananji dan treba da bude vreme posebnog veselja i uzdri se od alosnih misli i beznaajnih jadikovanja. Dolo je vreme spasenja. Samo Nebo je dananji dan odredilo da bude vreme milosti za tebe i za svet. Ako zaboravi ovu sretnu injenicu, ovim podseti samog sebe: DANAS TRAIM I NALAZIM SVE ONO TO ELIM. TO MI NUDI MOJ JEDINSTVENI CILJ. ONAJ KO TEI ISTINI NE MOE A DA NE USPE

149 132. LEKCIJA OSLOBADjAM SVET SVEGA ONOGA TO SAM O NJEMU MISLIO ta bi drugo svet dralo u lancima ako ne tvoja verovanja? A ta drugo moe spasti svet izuzev tvog Pravog Ja? Verovanje je zaista mono. Mone su misli koje sadri u sebi, a iluzije su isto tako jake, u svojim posledicama, kao i istina. Ludak misli da je svet koji on vidi realan i u to ni ne sumnja. Ne moe ga se skrenuti s njegovih verovanja stavljajui pod znak pitanja posledice njegovih misli. Tek kada se stavi pod znak pitanja izvor tih misli, onda konano tom ludaku nailazi nada da e se osloboditi. Uprkos tome, spasenje se moe lako postii. Svako je slobodan da izmeni svoj um, a onda se menjaju, zajedno s njim i sve njegove misli. Sada se pomie izvor svih misli. Promeniti svoj um znai za tebe promenu izvora svih ideja koje misli ili koje si ikada mislio ili koje e ubudue misliti. Prolost oslobadja svega to si ranije mislio. Ti oslobadja i budunost od svih drevnih misli u vezi sa traenjem neega to ne eli da nadje. Sadanjost sada preostaje kao jedino vreme. Ovde, u sadanjosti, oslobadja se svet. Dozvoljavajui prolosti da se podigne i oslobodi budunost tvojih drevnih strahova, time pronalazi izlaz za sebe i daje ga svetu. Svim svojim strahovima porobio si svet, a takodje i svojim sumnjama i bedama, svojim bolom i suzama, a pritie ga i svojim tugama i tako svet dri kao zatoenika svojih verovanja. Smrt ga udara svugde, zato to u svom umu dri gorke misli o smrti. Svet sam po sebi nije nita. Tvoj mu um mora dati znaenje. A ono to vidi u tom svetu su samo tvoje elje, odigrane tako da na njih moe gledati i smatrati ih stvarnim. Moda misli da nisi ti taj ko je stvorio svet, ve da si protiv svoje volje doao na neto to je ve stvoreno bilo i za ta je teko verovati da eka na tvoje misli da mu one daju znaenje. Uistinu, pak, kada si doao naao si ba ono to si i pokuavao da nadje. Ne postoji svet koji bi bio odvojen od tvojih elja i u tome lei tvoje krajnje oslobodjenje. Izmeni svoj um u vezi sa onim to eli da vidi i itav se svet mora izmeniti u skladu s tim. Ideje ne naputaju svoj izvor. Ova centralna tema esto se iskazuje u tekstu i mora ti se roditi u umu, ako eli da razume dananju lekciju. Nije oholost ta koja ti govori da si izgradio svet koji vidi i da se taj svet menja onako kako ti sam menja svoj um. Ali oholost jeste ta koja tvrdi da si doao na svet koji je sasvim odvojen od tebe, koji je nepropustan za ono to ti misli i potpuno odvojen od onoga to se ti usudjuje da misli da taj svet jeste. Ne postoji svet! Ovo je sredinja misao kojoj te ovaj kurs pokuava nauiti. Nije svako spreman da prihvati ovu misao. A svako mora to dalje ii koliko moe sebi dozvoliti da ga se vodi na putu ka istini. Vratie se, a onda e jo dalje otii ili e moda, za neko vreme, napraviti korak natrag, a onda e se ponovo vratiti na put. Ali leenje je dar koji pripada onima koji su spremni da naue da svet ne postoji i koji tu lekciju mogu odmah sada prihvatiti. Njihova e im spremnost doneti lekciju u nekom obliku koji mogu razumeti i prepoznati. Neki tu lekciju iznenada ugledaju u taki smrti, a onda ustaju iz mrtvih da bi druge poduavali. Drugi tu lekciju nalaze u iskustvu koje nije od ovog sveta, koje im pokazuje da svet ne postoji, zato to ono to oni vide mora biti istina, a ta istina se jasno suprotstavlja svetu. A neki e tu lekciju pronai u ovom kursu i u vebama koje danas radimo. Dananja je ideja istinita, zato to svet uistinu ne postoji. A ako je ovaj svet zaista samo plod tvoje mate, tada ti taj svet moe razreiti od svih stvari, za koje si ikada mislio da su ovaj svet time to e samo izmeniti sve misli koje su ovom svetu dale ovakve pojavne oblike. Bolesni se lei time to e svim mislima o bolesti dozvoliti da odu svojim putem, a mrtvi ustaje kada dopusti mislima o ivotu da zauzmu mesto svih misli koje si ikada mislio o smrti. Lekciju koju smo ranije ve jednom ponovili, moramo sada ponovo naglasiti, zato to ona sadri vrstu osnovu za dananju ideju. Ti si onakav kakvog te je Bog stvorio. Ne postoji mesto na kome moe patiti i ne postoji nikakvo vreme koje bi moglo doneti promenu tvom venom stanju. Kako moe postojati svet vremena i prostora ako ti ostaje onakav kakvog te je Bog stvorio? ta je dananja lekcija ako ne samo drugi nain da se kae da spoznaja svog Pravog Ja jeste spasenje sveta? Osloboditi svet od bilo kakve vrste bola znai samo promeniti svoj um u vezi sa samim sobom. Ne postoji svet odvojen od tvojih ideja, zato to ideje ne naputaju svoj izvor i ti podrava svet unutar svoga uma u misli. Ipak, ako si onakav kakvog te je Bog

150 stvorio, ti onda ne moe misliti odvojeno od Njega, a ne moe ni izgraditi neto to ne bi delilo Njegovu bezvremenost i Ljubav. Da li su bezvremenost i ljubav svojstveni svetu koji vidi? Da li ovaj svet stvara slino Njemu? Ukoliko to ne ini, onda ovaj svet nije stvaran i uopte ne moe ni biti takav. Ako si ti stvaran, onda svet koji vidi jeste laan, zato to je Boije stvaranje u svemu razliito od sveta. A poto te je stvorila Njegova Misao, tako je i tvoja misao stvorila ovaj svet i ona ga mora i osloboditi, kako bi ti mogao spoznati Misli koje deli sa Bogom. Oslobodi svet! Tvoje istinske kreacije ekaju na ovo oslobodjenje da bi ti dale oinstvo, ne iluzorno, ve uistinu Boije. Bog deli Svoje Oinstvo sa tobom koji si Njegovo Dete, zato to On ne pravi nikakve razlike izmedju onoga to je On Sam i onoga to je jo uvek On Sam. Ono to On stvara nije odvojeno od Njega i Otac se nigde ne zavrava, niti Dete negde zapoinje kao neto odvojeno od Njega. Svet ne postoji zato to je to misao koja je odvojena od Boga. Ovaj svet je izgradjen da bi odvojio Oca i Sina i da bi odlomio deo Samog Boga i tako razorio Njegovu Celovitost. Da li moe biti stvaran svet koji proizilazi iz ove ideje? Moe li on bilo gde postojati? Negiraj iluzije, ali prihvati istinu. Negiraj da si senka koja je za kratko postavljena na umirui svet. Oslobodi svoj um i gledae na svet kao oslobodjen. Danas nam je cilj da oslobodimo svet od svih beznaajnih misli koje smo ikada imali o njemu, kao i o svim ivim stvarima koje u tom svetu vidimo. Ova stvorenja ne mogu biti u tom svetu. A ne moemo ni mi. Zato to smo u svom domu koji nam je na Otac stvorio, zajedno sa ovim ivim stvorovima. A mi koji smo onakvi kakvim nas je On stvorio, ovoga dana emo razreiti svet od svih naih iluzija, kako bi smo se oslobodili. Dve dananje 15-to minutne vebe zaponi ovim: JA, KOJI SAM OSTAO ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO RAZREIU SVET OD SVEGA ONOGA TO SAM MISLIO DA JE TAJ SVET. ZATO TO SAM JA STVARAN, A SVET NIJE, A JA BIH DA SPOZNAM SVOJU VLASTITU REALNOST Potom samo miruj, budan ali bez napetosti, i dozvoli da ti se u tiini um izmeni, tako da se svet oslobodi zajedno sa tobom. Nije neophodno da shvati da leenje dolazi mnogim ljudima irom sveta, a takodje i onoj brai koju vidi u svojoj blizini, dok ti alje ove misli da blagoslove svet. A ti e osetiti svoje vlastito oslobodjenje, iako moda nee potpuno razumeti jo da se nikada ne moe sam osloboditi (tj. da se i drugi istovremeno s tobom oslobadjaju). Tokom celog dana, pojaavaj slobodu koju alje svojim idejama celom svetu i, kadgod dodje u iskuenje da negira mo tvoje jednostavne izmene uma reci: OSLOBADjAM SVET SVEGA TO SAM O NJEMU MISLIO, I UMESTO TOGA BIRAM SVOJU VLASTITU REALNOST. 133. LEKCIJA NEU CENITI ONO TO JE BEZVREDNO Ponekad se iz nekog uenja moe izvui i korist, posebno kad prodje kroz neto to izgleda kao teorija i to je daleko od onoga to je uenik ve nauio i kada ga vrate na praktine poslove. To emo i mi danas uiniti. Neemo govoriti o uzvienim, sveobuhvatnim idejama, ve emo se, umesto toga, zadrati na koristima koje ti lino moe imati od ovog kursa. Ti ne trai previe od ivota, nego isuvie malo. Kada svome umu dozvoli da ga privuku telesne brige, stvari koje kupuje, onome to svet smatra vrednim, ti time samo priziva tugu, a ne sreu. Ovaj kurs ne pokuava da ti oduzme i ono malo to ima. On ne pokuava da zadovoljstva koja svet sadri zameni utopijskim idejama. Nema zadovoljstava u svetu. Napraviemo danas listu realnih kriterijuma pomou kojih emo testirati sve stvari za koje misli da ih eli. Ukoliko ove stvari ne mogu zadovoljiti ove zdrave kriterijume, onda nisu uopte ni vredne da ih eli, zato to one zamenjuju ono to nudi vie. Zakone koji upravljaju izborom ti ne moe napraviti, kao to ne moe ni da napravi alternative izmedju kojih e onda birati. Birati moe, zaista, zapravo ti to mora. Mudro je pri tome nauiti zakone koji se pokrenu kada pone birati, a mudro je i nauiti alternative izmedju kojih bira. Ve smo naglasili da postoje samo dve alternative, iako izgleda da ih ima mnogo. Granica je

151 postavljena i nju ne moemo menjati. S tvoje strane bilo bi vrlo uskogrudo da dozvoli da alternative budu bezgranine i da tako odgodi svoj konani izbor, sve dok te sve alternative ne razmotri tokom vremena i sve dok ih jasno ne dovede do mesta na kome postoji samo jedan izbor koji se mora napraviti. Drugi dobrostivi i srodni zakon glasi da nema kompromisa u vezi sa onim ta tvoj izbor mora doneti. On ti ne moe doneti samo neto malo onoga to trai. Zato to ne postoji u tome neki medjuprostor. Svaki izbor koji napravi donosi ti sve ili nita. Zato, ako naui testove pomou kojih moe razlikovati sve od niega napravie bolji izbor. Prvo, ako izabere stvar koja ne traje veno, ono to si izabrao je bezvredno. Privremena vrednost nema vrednosti. Vreme nikada ne moe oduzeti vrednost neemu to je realno. Ono to iezava i to umire, nikad i nije postojalo i nita ni ne nudi onome ko ga je izabrao. Njega je prevarilo nitavilo u obliku za koji on samo misli da ga voli. Sledee, ako izabere da nekom drugom oduzme neku stvar nee mu nita ostaviti. Razlog za ovo jeste u tome to, ako drugome negira pravo da ima sve, time istovremeno negira to pravo i samom sebi. Tako nee prepoznati stvari koje zaista ima, negirajui da one uopte i postoje. Ko tei da neto nekome oduzme, zapravo je prevaren od strane iluzije koja kae da gubitak moe ponuditi dobitak. Gubitak moe ponuditi gubitak i nita vie. Tvoje sledee razmatranje jeste ono na kome poivaju i sva ostala. Zato ceni izbor koji pravi? ta je to to privlai tvoj um ka ovom izboru? Kakvoj svrsi to slui? Ovo je razmatranje koje te najlake moe prevariti. Ono ne moe prepoznati ono to ego eli. Ovo razmatranje ti ak ne kae ni istinu koju ono opaa, zato to mu je potreban oreol kojim se koristi da zatiti svoje ciljeve od ljage i rdje, kako bi ti mogao videti kako je ono nevino. Ipak, njegova kamuflaa je samo tanki premaz koji moe zavarati samo one koji su zadovoljni to su prevareni. Ciljevi ovog razmatranja su oigledni svakome ko se postara da ih zaista potrai. Ovde je varka dvostruka. Onaj ko je prevaren nee opaziti da jedino to mu se desilo jeste da nije uspeo nita da dobije. On e verovati da je posluilo skrivenim ciljevima ega. Iako on pokuava da ouva jasnim oreol ovog razmatranja u polju svog vidjenja, on jo uvek mora opaziti zamrljane rubove ovog razmatranja i njegovu zardjalu sr. Njegove neefikasne greke ine mu se kao grehovi, zato to on sam na te mrlje gleda kao na svoje vlastite. Rdja mu je znak vlastite duboke bezvrednosti. Onaj ko jo uvek uva ciljeve ega i slui im kao svojim vlastitim, ne ini time nikakve greke, tako mu diktira njegov vodi, tj. ego. Ego ga poduava da je pogreno verovati da su grehovi u stvari, samo greke. Kad bi to tako bilo, ko bi onda patio zbog svojih grehova? I tako dolazimo do kriterijuma za izbor, u koji je najtee poverovati, zato to je njegova oiglednost prekrivena mnogim slojevima nejasnoe. Ako oseti bilo kakvu krivicu u vezi sa svojim izborom, to znai da si dozvolio da egovi ciljevi uskoe izmedju pravih alternativa. I tako onda ne shvata da postoje samo dve alternative, a alternativa za koju misli da si je izabrao, ini ti se zastraujua i suvie opasna da bi mogla biti nitavilo, to zapravo i jeste. Sve su stvari vredne ili bezvredne, dostojne ili ne, da ih se istrauje uopte, potpuno poeljne ili nedostojne i najmanjeg napora da se do njih dodje. Zbog svega toga, izbor je zapravo lak. Kompleksnost je samo dimna zavesa, koja sakriva vrlo jednostavnu injenicu da ni jedna odluka ne moe biti teka. ta dobija time to e ovo nauiti? To je daleko vie od pukog biranja, bez tekoa i bez bola. Samo Nebo se dosee praznim rukama i otvorenim umom, koji dolaze bez iega da bi nali sve i na to sve polagali pravo kao na svoje istinsko vlasnitvo. Danas emo pokuati da dodjemo do tog stanja, poto smo samozavaravanje odgurnuli u stranu i sa potenom voljnou da cenimo samo ono to je istinski vredno i realno. Svaku od svojih proirenih 15-to minutnih vebi poni: NEU CENITI ONO TO JE BEZVREDNO, A TRAIM SAMO ONO TO JE VREDNO, ZATO TO SAMO TO I ELIM DA NADjEM A onda primi ono to eka svakog onog koji neemu tei, neoptereen, i koji je dopro do kapije Neba, koja mu se otvara pri njegovom dolasku. Ako bi poeo sebi da dozvoljava gomilanje nekih nepotrebnih optereenja ili ako bi poverovao da vidi neke teke odluke koje ti dolaze u susret, na sve to brzo odgovori ovom jednostavnom milju: NEU CENITI ONO TO JE BEZVREDNO, ZATO TO MI PRIPADA ONO TO JE VREDNO.

152 134. LEKCIJA TREBA DA OPAAM OPRATANJE ONAKVIM KAKVO ONO ZAISTA I JESTE Hajde da se pozabavimo znaenjem onoga to zovemo opratanje. Opratanje se moe deformisati i opaati kao neto to za sobom povlai neopravdano rtvovanje pravednog gneva, to povlai za sobom neopravdani i nezaslueni dar i potpuno negiranje istine. Sa ovakve take gledita, opratanje se mora videti kao ekscentrina ludost, pa tako i ovaj kurs izgleda kao da spasenje zasniva na nekom hiru. Ovo izokrenuto gledanje na znaenje opratanja lako se moe ispraviti kada prihvati injenicu da se oprost ne trai za neto to je istinito. On mora da se ogranii na ono to je lano. On je nevaan za sve, izuzev iluzija. Istina je Boije stvaranje i besmisleno je njoj dati oprost. Sva istina pripada Njemu, odraava Njegove zakone i zrai Njegovu Ljubav. Da li tome treba oprost? Kako moe opratati neemu to je bezgreno i veno dobrostivo? Velika tekoa na koju nailazi kod autentinog opratanja sa svoje strane jeste to to ti jo uvek veruje da mora oprostiti neto to je istina, a ne iluzija. Oprost smatra uzaludnim pokuajem da gleda mimo neega to zaista postoji, da previdi istinu u jednom neosnovanom naporu da samog sebe zavara time to e jednu iluziju uiniti istinitom. Ova deformisana taka gledita samo odraava uporite koje ideja o grehu jo uvek zadrava u tvom umu, a to ti postaje oigledno ako se malo u sebe udubi. Poto smatra da su grehovi stvarni, onda na oprost gleda kao na zavaravanje. Nemogue je o grehu misliti da je istinit, a ne verovati da je onda opratanje la. I tako je i opratanje samo jo jedan greh, kao i sve ostalo. Opratanje kae da je istina lana, a na pokvareno se smeje kao da je ono neduno kao trava, kao da je belo kao sneg. Opratanje je sumanuto u onome to misli da moe postii. Ono bi da vidi kao ispravno ono to je oigledno krivo, ono to je odvratno kao dobro. Pri ovakvom gledanju na stvari, oprost nije nikakav izlaz. Oprost je samo dalji znak da je greh neoprostiv, u najboljem sluaju da se greh sakriva, negira ili naziva drugim imenom, zato to je oprost izdaja istine. Krivica se ne moe oprostiti. Ako grei, tvoja je krivica vena. Oni kojima je oproteno, sa take gledita da su njihovi gresi realni, izloeni su samo alosnom ruganju i dvaput su prokleti. Prvo, sami su sebe prokleli zbog onoga to misle da su uinili, a onda ih jo jednom proklinju oni koji im daju oprost. Nerealnost greha je ono to opratanje ini prirodnim i potpuno zdravim. Opratanje je duboko olakanje za one koji ga nude, a tihi blagoslov za onog koji ga prima. Opratanje ne ohrabruje iluzije, ve ih lagano sakuplja, uz malo smeha, i blago ih stavlja pred noge istini. A tu onda one potpuno nestaju. Opratanje je jedina stvar koja zagovara istinu u svetu iluzija. Ono vidi njihovo nitavilo i gleda direktno kroz hiljadu oblika u kojima se iluzije mogu pojaviti. Opratanje gleda na lai, ali ga lai ne mogu prevariti. Ono ne primeuje samooptuujue urlike grenika ludih od oseanja krivice. Ono gleda na njih smirenih oiju i samo im kae: Brate moj, ono to ti misli nije istina. Snaga oprosta lei u njegovom potenju, koje je toliko nepokvareno da vidi iluzije kao iluzije, a ne kao istinu. Zbog ovog razloga, oprost postaje razara iluzija u susretu s laima, veliki obnovitelj istine. Svojom sposobnou da previdi ono ega nema, on otvara put istini, koju su blokirali snovi o krivici. Sad si slobodan da koraa putem koji ti otvara tvoje istinsko opratanje. Zato to, ako samo jedan brat primi ovaj dar od tebe, vrata se i za tebe otvaraju. Postoji jedan jednostavan nain da se pronadju vrata ka istinskom opratanju i da se opazi da su ona irom otvorena u svojoj dobrodolici. Kad oseti da si pao u iskuenje da nekoga optui za bilo koji oblik greha, nemoj dozvoliti svom umu da se zadrava na onome o emu misli da je dotini uinio, zato to je to samozavaravanje. Umesto toga upitaj: Da li bih ja sam sebe optuio da sam to uinio? Tako e videti alternative koje moe birati u uslovima koji taj izbor ine znaajnim. A time e ujedno i svoj um ouvati slobodnim od oseanja krivice i od bola, upravo onako kako to i sam Bog hoe i kao to je to i uistinu. Samo lai su te koje bi da proklinju. Nevinost je jedina stvar koja postoji u istini. Opratanje stoji izmedju iluzija i istine, izmedju sveta koji vidi i onog sveta koji lei izvan podruja vidljivog, izmedju pakla krivice i Nebeske kapije. Preko ovog mosta, koji je toliko moan kao to je mona i Ljubav koja mu je darivala svoj blagoslov, dovode se do istine svi snovi o zlu, mrnji i napadu. Njih se ne

153 uva da bi se nadimali i besneli i tako plaili budalastog spavaa koji u njih veruje. Razumevanje da je ono to je on mislio da je video nikad i nije postojalo, blago budi tog spavaa iz njegovog sna. I sada on ne moe vie oseati da mu je uskraen bilo kakav izlaz. On ne mora vie da se bori kako bi se spasao. Ne mora vie da ubija zmajeve za koje misli da ga proganjaju. Ne treba vie podizati ni teke kamene zidove i elina vrata, za koja misli da e ga uiniti bezbednim. On sada moe ukloniti teak, nezgrapan i beskoristan oklop, koji je napravljen da lancima okuje njegov um za strah i bedu. Korak mu je lagan i dok podie nogu da bi napravio dugi korak, zvezda ostaje iza njega da bi pokazivala put onima koji ga slede. Opratanje se mora vebati zato to svet ne moe opaziti njegovo znaenje, niti moe dati vodia koji bi te poduio o njegovoj korisnosti. U celom svetu nema ni jedne misli koja bi vodila ka razumevanju zakona kojih se dri opratanje, niti misli koju ono odraava. Opratanje je svetu tudje, isto onako kao to mu je tudja i tvoja vlastita realnost. A ipak se taj svet pridruuje tvom umu sa realnou u tebi. Danas vebamo istinsko opratanje, kako se ne bi odlagalo ovo vreme pridruivanja. Mi bismo da se sretnemo sa svojom realnou u slobodi i miru. Nae vebe postaju trag koji osvetljava put svoj naoj brai, koja e nas slediti do realnosti koju delimo sa njima svima. Da bi se ovo moglo postii, dajmo danas dva puta po etvrt sata i provedimo ih sa Vodiem Koji razume znaenje opratanja i Koji je poslan da nas poduava opratanju. Zatraimo on Njega: TREBA DA OPAAM OPRATANJE ONAKVIM KAKVO ONO ZAISTA I JESTE. A onda izaberi jednog brata, na koga te On usmeri, i napravi katalog njegovih grehova, onako kako ti budu, jedan po jedan, padali na pamet. Ne zaustavljaj se ni na jednom od tih grehova. Shvati da se koristi njegovim napadima samo zato da bi spasao svet od svih ideja greha. Ukratko razmotri sve zle stvari koje o njemu misli i svaki put se zapitaj: Da li bih i samog sebe prokleo zbog ovoga? Oslobodi ga svih misli o grehu koje si imao o njemu. A sada si i ti spreman za slobodu. Ako si tako daleko vebao voljno i poteno, poee oseati neko podizanje, neko olakanje i smanjenje teine du vlastitih prsa, neko duboko i sigurno oseanje olakanja. Ostatak vremena treba da utroi na doivljavanje izmicanja svim tekim lancima koje si nastojao da stavi svom bratu, ali koji su, zapravo, tebe samog okivali. Tokom celog dana treba vebati znaenje opratanja, zato to e jo uvek vie puta naii trenuci zaborava znaenja opratanja, kada e napadati samog sebe. Kada dodje do toga, dozvoli svom umu da prozre tu iluziju, dok ti govori samom sebi: TREBA DA OPAAM OPRATANJE ONAKVIM KAKVO ONO ZAISTA I JESTE. ZAR BIH SAM SEBE OPTUIO ZBOG OVOGA? NEU OVAJ LANAC STAVITI NA SAMOG SEBE. Pri svemu ovome, dobro zapamti ovo: NIKO NIJE RASPET NA KRSTU SAM, A IPAK NIKO NI NA NEBO NE MOE UI SAM OD SEBE. 135. LEKCIJA NAPADNUT SAM SAMO ONDA AKO SAM SEBE BRANIM Ko bi se branio ako ne bi mislio da je napadnut, da je napad realan i da se svojom odbranom moe spasiti? I tu lei ludost odbrane. Ona daje iluziji potpunu realnost, a onda nastoji da se njom bavi kao neim realnim. Odbrana dodaje postojeim iluzijama nove iluzije i tako dvostruko oteava ispravljanje. A to je upravo ono to radi kad pokuava planirati budunost, da aktivira prolost ili da organizuje sadanjost u skladu sa svojim eljama. Ti deluje na osnovu verovanja da se mora zatititi od onoga to se dogadja, zato to to mora da u sebi sadri neto to te ugroava. Oseaj ugroenosti jeste priznanje urodjene slabosti. To je verovanje da postoji opasnost koja ima tu mo da te pozove da se brani na odgovarajui nain. Svet je zasnovan na ovom ludom verovanju. I sve strukture ovog sveta, sve njegove misli i sumnje, sve njegove kazne i teko naoruanje, sve njegove zakonske definicije i kodeksi i zakonici, njegova etika, njegove vodje i njegovi bogovi, svi oni slue samo zato da bi sauvali ovaj oseaj ugroenosti. Niko ne hoda svetom pod orujem, a da mu uas ne lupa u srcu. Odbrana je ono to zastrauje. Ona proizilazi iz straha, a onda i sama poveava taj strah, koji raste sa svakom novom odbranom. A ti misli da ti ta odbrana nudi bezbednost. Ona ti,

154 medjutim, govori o tome da je strah stvaran i da je uas opravdan. Zar to nije udno da se jo nisi zaustavio i sam sebe zapitao, dok razradjuje svoje planove i svoje oklope ini debljim i svoje brave hermetinijim ta ti zapravo brani, i kako, i protiv ega? Prvo razmotrimo ta ti brani. To mora da je neto vrlo slabo i to se moe napasti. To mora da je neto to moe biti lagan plen, koji ne moe sam sebe da brani i kome je potrebna tvoja odbrana. ta bi drugo, osim tela, bilo tako krhko da bi mu bila potrebna stalna briga i paljiva, duboka skrb da bi se zatitio njegov mali ivot? ta bi to bilo drugo, osim tela, to bi se teturalo i to mora da omane u sluenju Boijem Detetu kao dostojan domain? A ipak nije telo to koje se plai, niti je ono stvar koje se neko drugi plai. Ono nema nikakvih drugih potreba osim onih koje mu ti pripisuje. Njemu ne trebaju nikakve komplikovane strukture odbrane, niti medicina koja uvodi zdravlje, nikakva briga, niti bilo kakva skrb uopte. Brani ivot tela ili mu daj darove da bi ga uinio lepim, ili mu napravi zidove da bi ga uinio sigurnim i time samo kae da ti je dom otvoren lopovu vremena, da je pokvarljiv i troan i da je tako nesiguran da ga mora uvati svojim vlastitim ivotom. Zar ova slika nije zastraujua? Zar moe biti miran sa ovakvim konceptom svog doma? A ipak, ta je to to je obdarilo telo s pravom da ti ovako slui, izuzev tvog vlastitog verovanja? Tvoj je um taj koji je telu dao sve funkcije koje u njemu vidi i koji je postavio njegovu vrednost daleko izvan domena male hrpe praha i vode. Ko bi branio neto to bi prepoznao na ovaj nain? Telu ne treba nikakva odbrana. To se ne moe nikada previe naglasiti. Ono e biti jako i zdravo ako ga um ne bude zloupotrebljavao odredjujui mu uloge koje telo ne moe odigrati, odredjujui mu ciljeve koji su izvan njegovog domaaja i egzaltirane svrhe koje ne moe postii. Takvi pokuaji, sami po sebi smeni ali koji se duboko neguju, izvori su mnogih ludakih napada koje izvodi na telo. Izgleda ti kao da telo ne ispunjava tvoje nade, tvoje potrebe, tvoje vrednosti i tvoje snove. Ja kome treba zatita nije realno. Telo, koje je bez vrednosti i koje nije dostojno ni najmanje odbrane, treba opaati kao neto to je potpuno odvojeno od tebe. Ako se tako postupa, telo postaje zdravi, usluni instrument kroz koji um moe delovati sve dotle dok se ne zavri njegova upotrebljivost. Ko bi ga eleo i dalje odravati kada mu prestane korisnost? Brani svoje telo i time e napasti vlastiti um. Zato to u svome umu vidi greke, slabosti, ogranienja i nedostatke od kojih misli da treba spasti telo. Ne vidi um kao odvojen od telesnog stanja. I ti natura telu sav bol koji proizilazi iz koncepcije uma kao ogranienog i lomljivog i kao odvojenog od drugih umova i kao odvojenog od vlastitog Izvora. To su misli koje treba leiti i telo e odgovoriti zdravljem kada se ove misli isprave i zamene istinom. To je jedina stvarna odbrana tela. A da li je to mesto gde trai telesnu odbranu? Ti telu nudi zatitu takve vrste od koje ono uopte ne moe imati nikakve koristi, poto ova zatita samo uveava patnju uma. Ti ne lei, ve samo oduzima nadu za izleenje, zato to ne uspeva videti gde nada mora leati da bi bila ispunjena znaenjem. Izleeni um ne planira. On izvrava planove koje prima putem sluanja Mudrosti koja nije njegova vlastita. Izleeni um eka da bude poduen ta treba da radi, a onda to i izvrava. On ni u emu ne zavisi od sebe samog, izuzev u tome to je dorastao da ispuni planove koji su mu dodeljeni. Ovaj je um siguran da prepreke ne mogu omesti njegovo napredovanje ka izvrenju i dostizanju bilo kog cilja koji slui veem planu postavljenom za dobro svih. Izleeni um oslobodjen je verovanja da mora planirati, iako ne moe znati koje je rezultat najbolji, koja su sredstva najbolja za postizanje takvog rezultata, a ne moe ni prepoznati problem koji se izvrenjem plana treba razreiti. Neizleeni um mora zloupotrebiti telo pri izvrenju svojih planova sve dok ne spozna da stvari stoje onako kako je prethodno reeno. Ali kada neizleeni um prihvati kao istinito ovo to sam rekao, onda je on izleen i dozvoljava telu da ode. Porobljavanje tela putem planova koje postavlja neizleeni um da bi spasao sam sebe, mora uiniti telo bolesnim. Telo nije slobodno da bude sredstvo da se pomogne izvrenju plana koji daleko prevazilazi telesnu zatitu, a kome je zakratko potrebno telo da bi mu posluilo. Ova sposobnost tela da bude sredstvo koje pomae izvrenje ovog velikog plana osigurava telesno zdravlje. Sve to um bude koristio za izvrenje ovog plana funkcionisae besprekorno i sa snagom koja e mu biti data i koja ne moe a da ne uspe. Moda nije lako primetiti da su planovi koje postavlja ego samo odbrane. Svrha svih ovih planova jeste da ostvare te odbrane. Ovi su planovi sredstvo pomou koga se

155 prestraeni um titi na raun istine. Ovo nije teko shvatiti posmatrajui neke oblike u kojima se pojavljuje ovo samozavaravanje i gde je vrlo oigledno negiranje realnosti. A opet, planiranje se ne prepoznaje esto kao odbrana. Um koji se angauje u postavljanju planova za samog sebe, zapravo se bavi izgradnjom kontrole buduih dogadjaja. On ne misli da e u budunosti biti zbrinut, ukoliko se sam ne pobrine za svoje snabdevanje. Vreme postaje vano za budunost i treba ga kontrolisati putem uenja i iskustva steenog iz prolih dogadjaja i ranijih verovanja. Um koji planira previdja sadanjost zato to se on oslanja na ideju da ga je prolost dovoljno poduila kako bi mogao usmeravati i tok buduih dogadjaja. Um koji planira tako odbija da dozvoli da dodje do promene. Ono to je ranije nauio postaje osnova za njegove budue ciljeve. Njegovo prolo iskustvo usmerava njegov izbor onoga to e se dogoditi. I on ne vidi da je ovde i sada sve ono to mu je potrebno da bi se garantovala budunost koja je sasvim razliita od prolosti, bez ikakvog kontinuiteta bilo kakvih starih ideja i bolesnih verovanja. Predvidjanje u ovom sluaju ne igra uopte nikakvu ulogu, zato to sadanja samouverenost usmerava put. Odbrane su planovi koje pravi kako bi se borio protiv istine. Cilj ovih planova jeste da se izabere ono s im se slae, a da se potceni ono to smatra nespojivim sa svojim verovanjima o tome ta je to stvarnost. Ono to preostaje stvarno je beznaajno. Zato to je tvoja realnost ono to predstavlja pretnju koju e tvoje odbrane napasti, zamagliti, rascepiti i raspeti na krst. ta je to to ne bi mogao prihvatiti, ako bi samo znao da je sve to ti se deava, sve dogadjaje iz prolosti, ove sadanje i one to e tek doi milostivo planirao Jedan ija je jedina svrha tvoje dobro? Moda si pogreno shvatio Njegov plan, zato to ti On nikada ne bi ponudio bol. Ali tvoje ti odbrane ne doputaju da vidi kako Njegov blagoslov pun ljubavi svetli na svakom tvom koraku. Dok ti sastavlja planove za smrt, On te blago vodi ka venom ivotu. Tvoja sadanja vrsta vera u Njega jeste odbrana koja ti obeava nepomuenu budunost, bez ikakvog traga tuge, i sa radou koja se stalno poveava, dok ovaj ivot postaje sveti trenutak, postavljen u vremenu, ali koji vodi rauna samo o besmrtnosti. Neka ti budunost usmerava tvoja sadanja vrsta vera, a ne nikakve odbrane i neka ti ovaj ivot postane znaajni susret sa istinom, koju sakrivaju samo tvoje odbrane. Bez tvojih odbrana, ti postaje svetlost koju Nebo zahvalno priznaje kao svoju vlastitu. I ova e te svetlost voditi putevima koji su ti odredjeni kako bi doao do sree, u skladu sa drevnim planom, ije je izvrenje zapoelo u trenutku kada se rodilo vreme. Tvoji e sledbenici udruiti svoju svetlost sa tvojom i ta e se svetlost poveavati sve dok svet ne bude osvetljen radou. I tvoja e braa sretno odloiti svoje nespretne odbrane, koje im nisu niim posluile i koje mogu samo da prestrae. Sa svojim sadanjim pouzdanjem mi emo danas predvideti to vreme, zato to je to deo onoga to je za nas planirano.Biemo sigurni da nam je danas dato sve to nam treba da bismo ovo postigli. Ne pravimo nikakve planove kako e se ovo uraditi. Shvatamo da je naa nebranjenost sve to je potrebno da bi istina sigurno sinula u naim umovima. Dva puta po 15 minuta danas emo se odmarati od besmislenog planiranja i od svake misli koja blokira istinu da udje u nae umove. Umesto plana i umesto nekog organizovanja, danas emo primiti neto to moemo dati. A istinski dajemo govorei: NAPADNUT SAM SAMO ONDA AKO SAM SEBE BRANIM. ALI U NEBRANJENOSTI BIU JAK, I NAUIU ONO TO SAKRIVAJU MOJE ODBRANE. Nita osim ovoga. Ako treba da se saine neki planovi, rei e ti se o njima. To moda nee biti planovi za koje misli da su potrebni, a moda zaista nee biti ni odgovori na probleme za koje misli da se s njima suoava. Ali to su odgovori na drugu vrstu pitanja. Ta su pitanja do sada ostala bez odgovora. Ali je bilo potrebno da se na njih odgovori. To je tako trajalo sve dok ti konano nije stigao Odgovor. Sve su tvoje odbrane bile usmerene na to da ne primi ono to e danas primiti. I u svetlosti i radosti jednostavne vrste vere, samo e se uditi zato si uopte ikada i mislio da se mora braniti od vlastitog oslobodjenja. Nebo ne trai nita. Pakao je taj koji postavlja ekstravagantne zahteve za rtvovanje. Danas se niega ne odrie. Bez odbrane, ti se samo svom Tvorcu predstavlja onakvim kakav si zaista. On te se sea. Danas emo se mi setiti Njega. Ovo je Uskrs tvog spasenja. I ti ponovo ustaje iz onoga to je izgledalo kao smrt i beznadje. Sada se svetlost nade ponovo u tebi radja. Sada dolazi bez odbrane da bi nauio svoju ulogu u sklopu Boijeg Plana. Kakve bi jo vrednosti imali mali planovi ili magijska verovanja sada, kada si prihvatio svoju funkciju od Glasa koji

156 govori u ime Samog Boga? Nemoj pokuavati da ovaj dan uoblii na nain za koji misli da e ti najvie koristiti. Ti ne moe ni zamisliti svu sreu koja ti dolazi i bez tvog planiranja. Ui danas. I itav e svet napraviti ovaj dinovski korak i slavie s tobom tvoj Uskrs. Tokom celog dana, dok ti se bude inilo da glupave male stvari pojaavaju u tebi odbranu i dovode te u iskuenje da se angauje u tkanju planova, podseti samog sebe da je ovo poseban dan za uenje i to priznaj ovako: OVO JE MOJ USKRS. I JA U GA OUVATI SVETIM. NEU SE BRANITI, ZATO TO BOIJEM DETETU NE TREBA NIKAKVA ODBRANA PROTIV ISTINE NJEGOVE REALNOSTI. 136. LEKCIJA BOLEST JE ODBRANA USMERENA PROTIV ISTINE Niko ne moe liiti sve dok ne shvati kakvoj svrsi bolest izgleda kao da slui. Poto e tek onda takodje i razumeti da svrha bolesti nema nikakvog znaenja. Poto nema uzroka i poto je bez bilo kakve vrste znaajne namere, bolest ne moe uopte ni postojati. Kad se ovo uvidi, dolazi automatski i do izleenja. Izleenje raspruje ovu beznaajnu iluziju istim pristupom koji i sve ostale iluzije privodi istini i tamo ih samo ostavlja kako bi iezle. Bolest nije nikakva sluajnost. Slino svim ostalim odbranama ona je ludi izum namenjen samozavaravanju. I slino svim ostalim odbranama, njena je svrha da skriva realnost, da je napada, da je menja, da je prikae budalastom, da je iskrivi, da je izopai ili da je redukuje na malu hrpu nesklopljenih delova. Cilj svih odbrana jeste da sprei istinu da ne postane celovita. Delovi se vide tako kao da je svaki od njih celina za sebe. Odbrane nisu nenamerne, niti su nesvesno izgradjene. One su tajni, magijski tapovi kojima mae kada ti se uini da istina ugroava ono u ta veruje. Odbrane izgledaju kao da su nesvesne zbog brzine kojom se odluuje da ih koristi. U toj sekundi, pa ak i za krae vreme, u kome si se odluio za izbor, ti tano prepoznaje ta pokuava da uini, a onda nastavlja da misli da je to i uinjeno. Ko, ako ne ti, procenjuje pretnju, odluuje da je neophodno beanje i podie seriju odbrana da bi smanjio pretnju, koja je procenjena kao stvarna? Sve ovo se ne moe nesvesno uiniti. Ali, posle toga, tvoj plan zahteva da mora zaboraviti da si ga sam sainio. Tako ti posle taj plan izgleda kao neto spoljanje u odnosu na tvoju vlastitu nameru, lii ti na dogadjanje koje je izvan podruja tvog uma, kao rezultat sa realnim efektom na tebe, umesto da ga shvati kao rezultat koji si sam prouzrokovao. Ovo brzo zaboravljanje tvoje vlastite uloge koju igra u izgradnji vlastite realnosti je ono to ini da ti odbrane izgledaju kao da su izvan domena tvoje vlastite kontrole. Ali ono to si zaboravio, toga se opet moe setiti, pod uslovom da si voljan da ponovo razmotri odluku koja se dvostruko zakriljuje iza zaborava. Tvoje ne-seanje samo je znak da ova odluka jo uvek deluje, bar to se tie tvojih elja. Nemoj ovo pogreno shvatiti kao injenicu. Odbrane moraju uiniti injenice neprepoznatljivim. Njihov je cilj da upravo to urade, i to je ba ono to odbrane i ine. Svaka odbrana uzima odlomke celine, sklapa ih bez obzira na sve njihove istinske odnose i tako konstruie iluziju celine koja ne postoji. Ovaj je proces ono to stvara lanu sliku pretnje, a ne bilo kakav rezultat koji bi iz toga proizaao. Kada se delovi istrgnu iz celine i kada se vide kao odvojeni i celoviti sami po sebi, tada oni postaju simboli koji predstavljaju napad na celinu. Efekat njihovog delovanja je uspean i nikad ih se vie ne vidi ponovo kao celina. A ti ipak zaboravlja da ovi simboli predstavljaju samo tvoju vlastitu odluku u pogledu onoga ta treba da bude realno, da bi preuzelo mesto onoga to je zaista realno. Bolest je odluka. To nije stvar koja ti se deava, koju nisi traio, koja te ini slabim i koja ti donosi patnju. To je izbor koji si napravio, plan koji donosi, kada se za trenutak istina pojavljuje u tvom vlastitom sumanutom umu i kad ti izgleda da ti itav tvoj svet tetura, posre i priprema se da padne. Sada si bolestan da bi istina mogla da ode od tebe i da vie ne ugroava snage koje tobom vladaju. Kako misli da bi bolest mogla uspeti da te sakrije od istine? Zato to bolest dokazuje da telo nije neto odvojeno od tebe, pa prema tome ti mora biti odvojen od istine.Ti pati od bola, zato to i telo pati i u tom bolu ti si jedno sa telom. Tako se uva tvoj istinski identitet i tako se stiava i smiruje udna i muna misao da

157 si ti ipak moda neto vie nego mala hrpa praha. Pogledaj: ovaj prah moe uiniti da se mui, moe ti iskriviti udove i zaustaviti srce naredjujui ti da umre i prestane postojati. Tako je telo jae od istine, koja od tebe trai da ivi, ali koja ne moe savladati tvoj izbor da umre. I tako je telo snanije od venog ivota, Nebo je krhkije od pakla, a Boijem Planu za spasenje Njegovog Deteta opire se odluka koja je jaa od Njegove Volje. Njegovo Dete je prah, Otac je nepotpun, a haos trijumfalno sedi na Njegovom prestolu. Tako ti planira svoju vlastitu odbranu. I ti veruje da Nebo drhti pred tako ludim napadima kao to su ovi. Veruje da su tvoje iluzije oslepile Boga, da su istinu pretvorile u la i da su sav svemir podvrgle zakonima koje bi mu naturile tvoje odbrane. Ali ko veruje u iluzije, izuzev onoga ko ih je i izgradio? Ko bi drugi mogao da ih vidi i da na njih reaguje kao da su istine? Bog ne poznaje tvoje planove da izmeni Njegovu Volju. Svemir ne obraa panju na zakone za koje misli da pomou njih vlada vasionom. A Nebo se ne klanja paklu, niti se ivot saginje pred smru. Ti samo moe odluiti da e misliti da umre, ili da se pati boleu, ili da na bilo koji nain defornie istinu. Ono to je stvoreno s ovim nema nikakve veze. Odbrane su planovi da se porazi ono to se ne moe ni napasti. Ono to je nepromenljivo ne moe se izmeniti. I ono to je potpuno bezgreno ne moe greiti. To je ta jednostavna istina. Ona ne poziva na mo ili trijumf. Ona ne naredjuje da bude sluana, niti tei da dokae kako su alosni i jalovi tvoji pokuaji da planira odbrane koje bi trebalo da izmene istinu. Istina jedino eli da ti da sreu, zato to je to njena svrha. Moda ona malo uzdahne kada odbaci njene darove. A ipak ona zna savreno sigurno da se mora primiti ono to Bog hoe za tebe. Ova injenica je ono to pokazuje da je vreme iluzija. Vreme ti doputa da misli da ono to ti je Bog dao nije istina upravo sada kao to to mora biti. Boije Misli potpuno su odvojene od vremena. Vreme je samo jo jedna besmislena odbrana koju si izgradio protiv istine. Uprkos tome, ono to Bog hoe je ovde, a i ti sam ostaje onakav kakvog te je On stvorio. Istina ima mo koja je daleko izvan podruja odbrane, zato to nikakva iluzija ne moe ostati tamo gde je istini dozvoljeno da udje. A ona dolazi svakom umu koji odloi svoja oruja i koji prestane da se igra ludou. Do istine se moe doi u bilo koje vreme. Moe i danas, ako se odlui da veba izraavanje dobrodolice istini. To nam je danas i cilj. I dva puta po 15 minuta posvetiemo tome da zatraimo od istine da nam dodje i da nas oslobodi. I istina e doi, zato to ona i nije nikada bila neto izvan nas. Ona samo eka upravo na ovaj poziv koji joj danas upuujemo. Uvodimo je sa molitvom ozdravljenja da nam pomogne da se uzdignemo iznad odbrana i da dozvolimo istini da bude onakva kakva je uvek i bila: BOLEST JE ODBRANA USMERENA PROTIV ISTINE. PRIHVATIU ISTINU O TOME TA SAM, I DOZVOLIU SVOME UMU DA SE DANAS POTPUNO IZLEI. Leenje e bljesnuti du tvog otvorenog uma, dok se mir i istina uzdiu kako bi preuzeli mesto rata i ispraznog matanja. Nee vie biti mranih uglova koje bolest moe sakriti i koje moe braniti od svetlosti istine. Nee biti vie nejasnih figura iz tvojih snova. A niti e u tvom umu ostati mutne i besmislene tenje koje se ludo usmeravaju na dvostruke ciljeve. Um e ti biti izleen od svih bolesnih elja, koje je nastojao da odobri, kako bi im se telo pokoravalo. Sada se i telo izleilo, zato to se izvor bolesti otvorio za izbavljenje. Na ovaj e nain prepoznati da si dobro vebao: telo ne treba nita da osea. Ako si uspeno vebao, nee postojati nikakvo loe ili dobro oseanje, niti oseaj bola ili zadovoljstva. Um uopte ne odgovara na ono to telo ini. Telo ostaje i dalje korisno i nita vie. Moda i ne shvata da ovo uklanja ogranienja koja si telu postavio uz pomo svrhe koju si mu pripisao. Poto si ove ciljeve uklonio, snaga koju telo poseduje uvek e biti dovoljna da poslui svim istinski korisnim svrhama. Telesno zdravlje ovim se potpuno garantuje. Vreme ne ograniava telesno zdravlje, a to ne ine ni klima ni umor ni hrana ni pie, niti bilo kakvi zakoni koje si ranije uspostavio. Sada ne mora da ini nita da bi telu bilo dobro, zato to je bolest postala nemogua. A ipak ovu zatitu treba sauvati paljivim posmatranjem. AKO DOZVOLI SVOM UMU DA PRUI UTIITE NAPADAKIM MISLIMA, DA USTUPI PRED PROSUDjIVANJEM ILI DA SAINI PLANOVE PRED NEIZVESNOSTIMA KOJE TREBA DA DODjU, TO ZNAI DA SI SE PONOVO POGRENO POSTAVIO. TO ZNAI DA SI PONOVO USPOSTAVIO TELESNI IDENTITET, KOJI E NAPASTI TELO, ZATO TO JE, U OVOM SLUAJU, UM PONOVO BOLESTAN. Ako

158 bi dolo do ovoga, upotrebi brzi lek. Nemoj dozvoliti svom odbranatvu da te vie povredjuje. Nemoj da se zbuni u pogledu onoga to se mora leiti. Reci samom sebi: ZABORAVIO SAM TA SAM UISTINU, ZATO TO SAM SVOJE TELO POGRENO SHVATIO KAO SAMOG SEBE. BOLEST JE ODBRANA USMERENA PROTIV ISTINE. ALI JA NISAM TELO. I MOJ UM NE MOE NAPADATI. PA TAKO NI JA NE MOGU BITI BOLESTAN. 137. LEKCIJA KADA SE IZLEIM, NEU SAMO JA BITI IZLEEN Dananja ideja ostaje centralna misao na kojoj poiva spasenje. Leenje je suprotnost svim idejama sveta koje se bave boleu i posebnim stanjima. Bolest je povlaenje od drugih i prekidanje udruivanja. Ona postaje vrata koja zatvaraju odvojeno ja i koja ga dre izolovanim i usamljenim. Bolest je izolacija. Ona izgleda kao da dri jedno ja odvojeno od svih ostalih, da pati, a to drugi ne oseaju. Bolest daje telu konanu mo kako bi odvojenost uinilo stvarnom i kako bi dralo um u zatvoru, u samici. Kako bi telo dralo um rascepljenim i kako bi ga rasutog u komadie drao vrsti zid bolesnog mesa, koga um ne bi mogao da savlada. Svet se podvrgava zakonima kojima slui i bolest, ali leenje deluje odvojeno od njih. Nemogue je da bilo ko bude sam izleen. U bolesti on mora da bude izdvojen. A leenje je njegova vlastita odluka da bude ponovo celovit i da prihvati svoje Pravo Ja sa svim Njegovim delovima kao netaknute i neoborive. Njegovo Pravo Ja u bolesti izgleda kao da je raskomadano i bez jedinstva koje Mu daje ivot. Leenje se postie time kada on uvidi da telo nema te moi da napadne univerzalnu jednou Boijeg Deteta. Bolest bi da dokae da la mora biti istina. Ali leenje pokazuje da je istina istinita. Odvojenost, koju bolest nastoji da nametne, nikada se nije stvarno ni dogodila. Da bi se izleilo, treba jednostavno prihvatiti ono to je oduvek bilo jednostavna istina i to e ostati tano onakvo kakvo je veno i bilo. Ipak, oima naviknutim na iluzije treba pokazati da je lano ono u ta gledaju. I tako leenje, koje nikada i nije bilo potrebno istini, mora da demonstrira da bolest nije realna. Tako leenje moemo nazvati protiv-snom koji ukida san o bolesti u ime istine, ali to leenje nije sama istina. To je upravo onako kao to i opratanje previdja sve grehove koji nikada i nisu uinjeni, tako i leenje uklanja iluzije koje se nikada i nisu pojavile. Isto onako kao to e se realni svet pojaviti da preuzme mesto onoga to uopte i nije postojalo, tako i leenje samo nudi vraanje u prvobitno stanje imaginarnih stanja i lanih ideja koje su snovi ukrasili i ulepali i od njih izgradili slike istine. Ipak nemoj misliti da je leenje nedostojno tvoje funkcije na zemlji. Telo izgleda da je vre i stabilnije od uma. A ljubav postaje san, dok strah ostaje jedna realnost koja se moe videti, opravdati i potpuno razumeti. Ba kao to opratanje raspruje sav greh, tako da realni svet moe zauzeti mesto onoga to si sam izgradio, tako i leenje mora da zameni fantazije o bolesti, koje dri ispred jednostavne istine. Kada se vidi bolest kako nestaje uprkos svim zakonima koji je smatraju realnom, tada i pitanja dobijaju odgovor. I zakoni se onda vie ne mogu potovati niti sluati. Leenje znai slobodu. Ono pokazuje da snovi nee prevladati nad istinom. Leenje se deli. I ovim svojstvom deljenja, leenje dokazuje da su zakoni, koji nisu slini onima koji smatraju da je bolest neizbena, moniji od svojih bolesnih suprotnosti. Leenje je snaga. Uz pomo njegove blage ruke savladjuje se slabost. A umovi koji su se ogradili unutar tela, postaju slobodni da se pridrue drugim umovima, kako bi zauvek bili jaki. Leenje, opratanje i radosna razmena celog sveta tuge za svet u koji alost ne moe ui, jesu sredstva pomou kojih te Sveti Duh potie da Ga sledi. Njegove te blage lekcije poduavaju kako samo lako spasenje moe postati tvoje. Poduavaju te koliko ti samo malo vebanja treba da bi Njegovi zakoni zamenili druge zakone, koje si sam napravio da bi sam sebe drao u zatvoru smrti. Njegov ivot postaje tvoj vlastiti, dok ti proiruje onu malu pomo koju On trai da bi te oslobodio svega to ti je ikada uzrokovalo bol. Dozvoljavajui da bude izleen, ti vidi i sve one oko tebe kako postaju izleeni, zajedno sa tobom, a takodje i one koji ti padnu na pamet, i one koje dodiruje,pa i one za koje izgleda da nemaju nikakvog kontakta sa tobom. Moda ih nee ni sve prepoznati, a niti shvatiti koliko je

159 samo velika tvoja ponuda celom svetu, kada dozvoli da ti dodje izleenje. Ali nikada se nee sam izleiti. A legije i legije ljudi e primiti dar koji ti prima svojim izleenjem. Oni koji se izlee postaju instrument leenja. Ne prodje vreme duine jednog trena od kada su bili izleeni, a sva milost izleenja data im je kako bi je onda mogli drugima dalje davati. Ono to je suprotno Bogu, ne postoji. Onaj ko tu suprotnost Bogu ne primi u svoj um, postaje sklonite u kome se mogu odmoriti umorni. Ovde se iskazuje istina i ovde se sve iluzije dovode do istine. Zar ne bi ponudio sklonite Boijoj Volji? Ti samo poziva svoje Pravo Ja da bude kod svoje kue. A zar se moe odbiti ovaj poziv? Zatrai da se javi ono to je neizbeno i nikada nee omanuti. Druga je alternativa samo da trai da bude ono to ne moe biti, a to ne moe uspeti. Danas traimo da samo istina zauzme mesto u naem umu. Traimo da misli koje lee danas napreduju iz onoga to je ve izleeno do onoga to se tek mora izleiti, svesni toga da e se oboje dogoditi istovremeno. Kada kucne as, setiemo se da nam je funkcija da dopustimo da nam um bude izleen, kako bismo dalje nastavili leenje sveta, zamenjujui prokletstvo za blagoslov, bol za radost i odvojenost za Boiji Mir. Zar nije jedan minut jednog sata vredan da se da, da bi se primio dar slian ovome? Zar nije ovo malo vremena zaista mali troak koji se nudi da bi se zauzvrat dobilo sve? Moramo biti spremni za ovakav dar. Dan emo zapoeti sa ovim i posvetiemo 10 minuta ovim mislima, kojima emo takodje i zakljuiti dan: KADA SE IZLEIM, NEU SAMO JA BITI IZLEEN. JA U SVOJE IZLEENJE PODELITI SA SVETOM, KAKO BI SE BOLEST MOGLA PROGNATI IZ UMA BOIJEG DETETA, KOJI JE MOJE JEDINO PRAVO JA. Neka leenja danas bude s tobom ceo dan. I dok se u tiini odmara, budi spreman da daje isto onako kako i prima, kako bi na taj nain zadrao ono to daje. I da bi primio Boiju Re da bi preuzela mesto budalastih misli koje su ikada bile zamiljene. Danas smo se sakupili da uinimo zdravim sve ono to je bolesno i da ponudimo blagoslov tamo gde se nalazio napad. Neemo dozvoliti da zaboravimo ovu funkciju, dok prolaze sati dananjeg dana, priseajui se svog cilja ovom milju: KADA SE IZLEIM, NEU SAMO JA BITI IZLEEN. JA U BLAGOSLOVITI SVOJU BRAU, ZATO TO U SE IZLEITI ZAJEDNO SA NJIMA, BA KAO TO E SE I ONI IZLEITI ZAJEDNO SA MNOM. 138. LEKCIJA NEBO JE ODLUKA KOJU JA MORAM DONETI U ovome svetu Nebo je stvar izbora, zato, to ovde verujemo da postoje alternative medju kojima se moe birati. Mislimo da sve stvari imaju svoju suprotnost i da biramo ono to elimo. Ako postoji Nebo, onda takodje mora postojati i pakao, zato to je suprotnost nain na koji gradimo ono to opaamo i ono o emu mislimo da je realno. Stvaranje ne poznaje svoju suprotnost. Ali na ovom svetu, suprotnost je deo onoga to se smatra realnim. Ovo udno opaanje istine je ono to ini da je biranje Neba naizgled isto to i odricanje od pakla. U stvarnosti to nije tako. Ipak, ono to je istinsko u Boijem stvaranju ne moe da udje u ovaj svet sve dok se ne odrazi u nekom obliku koji ovaj svet moe razumeti. Istina ne moe doi tamo gde se moe samo opaziti sa strahom. Bila bi greka istinu dovesti do iluzija. Suprotstavljanje istini ini istinu nedobrodolom i u tom sluaju ona ne moe doi. Biranje je oigledno beanje od onoga to izgleda kao da su suprotnosti. Odluka dozvoljava da jedan od suprotstavljenih ciljeva postane meta napora i troenja vremena. Bez donoenja odluke, vreme samo znai rasipanje, a napor se raspruje. Napor se utroi, a nita se ne dobija za uzvrat. A vreme tee bez rezultata. Nema oseaja dobitka, poto nita nije postignuto i nita naueno. Treba te podsetiti da misli da pred tobom stoji hiljadu alternativa, dok, medjutim, u stvarnosti postoji samo jedan izbor. Pa ak i ovaj jedan je samo naizgled izbor. Nemoj se zbuniti svim sumnjama koje bi izazvale bezbroj odluka. Ti donosi samo jednu odluku. I kada tu jednu donese, videe da i ta jedna zapravo uopte i nije nikakav izbor. Zato to je samo istina istinita, i nita drugo nije istinito. Ne postoji suprotnost

160 koju bi mogao odabrati umesto istine. Ne postoji suprotnost istini. Biranje zavisi od uenja. A istina se ne moe nauiti, moe se samo prepoznati. I u tom prepoznavanju lei njeno prihvatanje, i poto se istina prihvati, ona se time istovremeno i spoznaje. Ali znanje se nalazi izvan domena ciljeva kojima teimo da poduavamo u okviru ovog kursa. Nai ciljevi, u okviru ovog kursa, spadaju u domen poduavanja, a ne znanja. Ove ciljeve emo postii putem uenja kako da ih dosegnemo, ta su ti ciljevi i ta nam oni nude. Odluke su rezultat tvog uenja. One poivaju na osnovi onoga to si prihvatio kao istinu o tome ta si ti i ta tvoje potrebe moraju biti. U ovom ludo komplikovanom svetu, Nebo izgleda kao da poprima oblik izbora, a ne onoga to jednostavno jeste ono to jeste. Od svih izbora koje si pokuavao da napravi ovaj je najjednostavniji, najdefinitivniji i prototip je svih ostalih. To je odluka koja odredjuje sve ostale odluke. Ako moe odluiti o ostalom ovo jedno ostaje nereeno. Ali kada rei ovo jedno, time se i drugi reavaju, zato to sve odluke sakrivaju ovu jednu time to preuzimaju razliite oblike. Ovde je konani i jedini izbor pri kome se istina ili prihvata ili negira. Tako danas zapoinjemo razmatranje izbora, zbog koga je vreme i napravljeno, kako bi nam pomoglo da izvrimo taj izbor. To i jeste sveta svrha vremena. Sad se vreme preobraava u odnosu na nameru koju si mu ti pridao. Ti si mu bio namenio ulogu da bude sredstvo za pokazivanje da je pakao neto stvarno, da se nada menja u oaj, a da i ivot sam mora na kraju da bude savladan od strane smrti. Samo se u smrti suprotnosti razreavaju, zato to dokrajenje suprotstavljanja znai umreti. I tako se spasenje mora videti kao smrt, zato to se i ivot vidi kao sukob. Razreiti konflikt znai takodje i dokrajiti ivot tvoj. Ova luda verovanja mogu zadobiti nesvesnu vlast i uticaj velike jaine i mogu obuzeti um sa uasom i strepnjom tako jakom, da se um nee odrei svojih ideja o vlastitoj zatiti. Um se mora spasiti od spasenja, poto mu je zapretila bezbednost, a onda se magijski oklopljuje protiv istine. A ove se odluke donose na nesvesnom nivou, da bi ih se ouvalo bezbednim i nepomuenim, odvojenim od pitanja, razuma i sumnje. Nebo se svesno odabira. Izbor se ne moe uiniti sve dok se alternative ne vide jasno i dok se ne razumeju. Sve to je prekriveno velom senki mora se uzdii do razumevanja, da bi se ponovo procenilo, ovaj put uz pomo Neba. I sve greke u prosudjivanju koje je um ranije napravio otvaraju se za ispravljanje, poto ih istina odbaci kao neto to nema uzroka. I sada su te greke bez posledica. Ne mogu se sakriti, zato to je prepoznato njihovo nitavilo. Svesni izbor Neba isto je tako siguran, kao to je sigurno i dokrajenje straha od pakla, kada se taj izbor izdigne iz njegovog tita nesvesnosti i kada se iznese na svetlost. Ko moe odluiti izmedju onoga to se jasno vidi i onoga to nije prepoznato? Ko moe omanuti u pravljenju izbora izmedju alternativa, kada se samo jedna od njih vidi kao vredna, a druga se vidi kao potpuno bezvredna stvar, pa i ne samo to ve i kao imaginarni izvor krivice i bola? Ko se koleba pri pravljenju izbora kao to je ovaj? I da li emo se kolebati da danas izaberemo? Budei se, odluujemo se za Nebo i pet minuta posveujemo tome da bi smo bili sigurni da smo doneli jednu odluku koja je zdrava. Prepoznajemo da smo napravili svesni izbor izmedju onoga to zaista postoji i onoga to nema nita osim privida istine. Lano bie ovog drugog je krhko i providno na svetlosti, kad se prinese onome to je realno. Sada u njemu nema nikakvog uasa. Ono to je uinjeno ogromnim, osvetoljubivim, nemilosrdnim, sa mrnjom zahteva zamraenost kako bi se u njega mogao investirati strah. Sada se to prepoznaje samo kao budalasta, trivijalna greka. Pre nego to zatvorimo oi da bismo uvee zaspali, ponovo potvrdjujemo izbor koji smo pravili svakog sata u medjuvremenu tokom dana. A sada posveujemo poslednjih pet minuta svog budnog dana odluci sa kojom smo se i probudili. Sa svakim satom koji prodje, ponovo objavljujemo svoj izbor, u kratkom tihom vremenu posveenom zdravlju. I, konano, dan zakljuujemo ovim reima, potvrdjujui da smo odabrali samo ono to elimo: NEBO JE ODLUKA KOJU MORAM DONETI. JA JE SADA DONOSIM I NEU SE PREDOMISLITI, ZATO TO JE TO JEDINA STVAR KOJU ELIM.

161 139. LEKCIJA PRIHVATIU PLAN SVETOG DUHA ZA ISPRAVLJANJE, KAKO BI SE UKLONIO EGO I IZLEILO VEROVANJE U ODVOJENOST (ATONEMENT) Ovde je kraj biranja. Ovde dolazimo do odluke da prihvatimo sebe onakvima kakvima nas je Bog stvorio. A ta je izbor ako ne nesigurnost u vezi sa onim to jesmo? Nema te sumnje kojoj ovo nije koren. Nema pitanja koje ne odraava ovo jedno pitanje. Ne postoji konflikt koji ne povlai za sobom ovo jedno pitanje i jednostavno pitanje ta sam ja? Ali ko bi mogao i postaviti ovo pitanje izuzev onoga ko je odbio da sebe prepozna? Samo odbijanje da prihvati samog sebe moe uiniti da pitanje izgleda kao da je iskreno. Jedina stvar koju bilo koje ivo bie moe znati jeste ta je ono samo. Sa ove take sigurnosti, ono gleda na druge stvari i one su mu i sigurne kao to je i ono samo sebi sigurno. Neizvesnost u pogledu toga ta ti mora biti jeste samozavaravanje na tako ogromnoj skali, da se ta njena ogromnost teko moe i zamisliti. Biti iv i ne spoznati samog sebe znai da veruje da si zapravo mrtav. ta je ivot ako ne, biti ono to zaista jesi i ta je to to bi ti mogao biti ako ne iv? Ko je taj koji sumnja? ta je ono u ta on sumnja? Kome on postavlja pitanje? Ko mu moe odgovoriti? On jednostavno izjavljuje da on nije ono to jeste, pa tako, poto je neto drugo, postaje postavlja pitanja ta je to neto. On uopte ne moe biti iv ukoliko ne zna odgovor na ovo pitanje. Ako pita kao da zaista ne zna, to samo pokazuje da on ne eli biti ono to jeste. On je odgovor prihvatio samom tom injenicom to je iv. On je presudio protiv te injenice i negirao je njenu vrednost. Odluio je da ne zna jedinu izvesnost uz iju pomo ivi. Tako on postaje nesiguran u vezi sa svojim ivotom. Zato to negira upravo ono to jeste taj ivot. Upravo zbor ovog negiranja potreban ti je plan Svetog Duha za ispravljanje, kako bi se uklonio ego i izleilo verovanje u odvojenost (atonement). Tvoje negiranje nita ne menja u vezi sa onim to ti zaista jesi. Ali ti si time rascepio svoj um na onaj deo koji poznaje i drugi deo koji ne poznaje istinu. Ti si ono to jesi. U to nema sumnje. A ti ipak sumnja. Ali ti ne pita koji tvoj deo zaista sumnja u tebe. To ne moe biti zaista onaj deo koji postavlja pitanje. Zato to taj deo postavlja pitanje onome ko zna odgovor. Kad bi znalac odgovora bio deo tebe, tj. ega, onda bi izvesnost bila nemogua. Plan Svetog Duha za ispravljanje lei udnu ideju da je mogue sumnjati u samog sebe i biti nesiguran u vezi sa onim ta si ti zaista. Ovo je teko ludilo. Ipak je to univerzalno pitanje sveta. ta bi to znailo ako ne da je svet lud? Zato deliti ludost ovog sveta u tunom verovanju da je istinito ono to je u ovom svetu univerzalno? Nita nije istinito od onoga u ta ovaj svet veruje. Ovaj je svet mesto ija je svrha da bude dom gde e doi oni koji tvrde da ne znaju ko su da bi postavili pitanje ta je to to su oni. I oni e ponovo dolaziti sve dok ne prihvate vreme Plana Svetog Duha za ispravljanje (atonement) i ne naue da je nemogue sumnjati u samog sebe i ne biti svestan onoga to jesi. Od tebe se trai samo da prihvati, zato to je izvesno ono to ti jesi. Tvoj istinski identitet (istovetnost) zauvek je postavljen u Svetom Boijem Umu, a i tu u tvom vlastitom. Taj identitet je tako daleko izvan podruja svake sumnje i pitanja, da postavljanje pitanja ta bi taj identitet morao biti jeste sav dokaz koji ti je potreban da bi pokazao da veruje u kontradikciju da ne zna ono to je nemogue da ne zna. Da li je ovo pitanje ili je pitanje izjava koja sama sebe negira u svom iskazu? Nemojmo dozvoliti da nae svete umove zaokuplja besmisleno mozganje kao to je ovo. Mi imamo misiju na zemlji koju treba da obavimo. Nismo doli ovde da pojaavamo ludilo u koje smo jednom verovali. Nemojmo zaboraviti cilj koji smo prihvatili. Taj cilj je neto vie od same nae sree zbog koje smo se pojavili na zemlji. Ono to prihvatimo da jesmo, proglaava ujedno, i ono to svako mora biti, zajedno sa nama. Nemoj svoju brau ostaviti na cedilu, poto e time razoarati i samog sebe. Pun ljubavi gledaj na svoju brau, tako da oni mogu spoznati da su deo tebe, a i ti da si deo njih. Ovo je stvar koju poduava plan Svetog Duha za ispravljanje (atonement). Ovaj plan demonstrira da je nemogue napasti jednou Boijeg Deteta verovanjem njega samoga da ni sam ne zna ta jeste. Danas prihvati plan Svetog Duha za ispravljanje, ne da bi izmenio realnost, ve samo da bi prihvatio istinu o samom sebi i da bi onda nastavio da ide svojim putem radujui se u beskrajnoj Boijoj Ljubavi. Od nas se trai da samo to uinimo. I samo

162 emo to i da uinimo danas. Ujutru i uvee odrediemo po pet minuta da bismo svoje umove posvetili naem dananjem zadatku. Poinjemo s pregledom u emu se sastoji naa misija: PRIHVATIU PLAN SVETOG DUHA ZA ISPRAVLJANJE, ZATO TO JA OSTAJEM ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO. Nismo izgubili znanje koje nam je Bog dao kad nas je stvorio sline Samome Sebi. I u naem pamenju postoji seanje na to koliko su nam naa braa uistinu draga, koliko mnogo od nas samih postoji u svakom umu, kako su nam braa samo bila verna u stvarnosti i kako Oeva Ljubav u sebi sadri njih sve. U zahvaljivanju za svo stvaranje, u Ime njegovog Tvorca i Njegove Jednoe sa svim aspektima stvaranja, ponavljamo danas, svakog sata, svoju posveenost naoj stvari. Istovremeno ostavljamo u stranu sve misli koje bi nam skrenule panju sa naeg svetog cilja. Na nekoliko minuta dozvoli svom umu da se oisti od svih budalastih paukovih mrea koje je svet ispleo oko svetog Boijeg Deteta. Govorei sledee rei spoznaj krhku prirodu lanaca koji naizgled dre tvoju samospoznaju odvojenu od tvoje svesnosti: PRIHVATIU PLAN SVETOG DUHA ZA ISPRAVLJANJE KAKO BI SE UKLONIO EGO I IZLEILO VEROVANJE U ODVOJENOST, ZATO TO JA OSTAJEM ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO 140. LEKCIJA SAMO SE ZA SPASENJE MOE REI DA ZAISTA LEI Lek je re koja se ne bi mogla primeniti na bilo koji lek koji svet prihvata kao koristan. Ono to svet opaa kao lekovito jeste samo ono to ini telo boljim. Kada ovaj svet pokuava da lei um, on onda ne vidi nikakvu odvojenost uma od tela, za koje misli da u njemu prebiva um. Oblici leenja kojim se ovaj svet koristi tako moraju iluziju zamenjivati iluzijom. Jedno verovanje u bolest preuzima drugi oblik, pa tako i pacijent takodje sam sebe opaa. Pacijent se nije izleio. On je samo sanjao san da je bolestan i u tom je snu pronaao magijsku formulu koja e ga izleiti. On se nije probudio iz svog sna, pa tako i njegov um ostaje isti onakav kakav je i ranije bio. Pacijent nije video svetlost koja e ga probuditi i dokrajiti san. U emu se sastoji stvarna razlika izmedju sadraja jednog sna i sadraja drugog sna? ovek spava ili se probudio. Ne postoji nita to bi stajalo izmedju ta dva stanja. Sretni snovi koje donosi Sveti Duh razlikuju se od onoga to svet sanja. U svetu ovek moe samo sanjati da je budan. Snovi koje opratanje dozvoljava umu da ih opaa, ne dovode do drugog oblika spavanja, tako da spava moe usniti drugi san. Snevaevi sretni snovi su glasnici svitanja istine u umu. Ovi sretni snovi vode od spavanja do blagog budjenja, tako da snovi odlaze. I tako ovi sretni snovi lee zauvek. Plan Svetog Duha za ispravljanje sigurno lei i uklanja svaku bolest. Um koji razume da bolest ne moe biti nita drugo nego san, ne moe se prevariti oblicima koje san moe preuzeti. Ne moe se pojaviti bolest u kojoj je odsutno oseanje krivice, zato to je bolest samo drugi oblik oseanja krivice. Plan Svetog Duha za ispravljanje ne lei bolesnog, zato to to i nije leenje. Ovaj plan uklanja oseanje krivice koje omoguava samu pojavu bolesti. A to je pravo leenje. Sada bolest definitivno odlazi i ne ostaje nita emu bi se mogla vratiti. Mir tebi koji si u Bogu izleen, a ne u bezvrednim snovima. Leenje mora doi iz svetosti, a svetost se ne moe nai tamo gde se neguje greh. Bog prebiva u svetim hramovima. Nije mu doputen pristup tamo gde je greh uao. A ipak nema ni jednog mesta gde Njega nema. Pa tako ni greh ne moe imati svoj dom u kome bi se sakrio od Njegove dobrostivosti. Ne postoji mesto gde nema svetosti. Greh i bolest ne mogu nigde prebivati. Misao je ona koja lei. Ona ne pravi razliku medju nerealnostima. Niti tei da lei neto to nije bolesno. Misao ne obraa panju gde postoji potreba za leenjem. Ovo nije magija. To je samo poziv na istinu. A istina ne moe a da ne lei. Ona lei zauvek. To nije misao koja bi prosudjivala jednu iluziju merei joj veliinu, tobonju teinu ili bilo ta to je u vezi sa oblikom koji bi ova iluzija preuzela. Istina se samo koncentrie na ono to jeste i zna da nikakva iluzija ne moe biti realna. Nemojmo danas pokuavati da leimo ono to ne moe ni da

163 pati od bolesti. Leenje treba traiti tamo gde ono zaista i jeste. A onda ga treba primeniti na ono to je bolesno, tako da se to bolesno moe izleiti. Nema leka koji svet nudi, a koji bi mogao dovesti do promene u bilo emu. Um koji iluzije prinosi istini stvarno se menja. Osim ove promene, ne postoji druga. Kako se jedna iluzija moe razlikovati od druge, osim po svojstvima koja nemaju supstance, koja nemaju realnosti, nemaju sri i nemaju niega to je istinski razliito? Danas teimo da promenimo svoje umove u vezi sa izvorom bolesti, poto traimo lek za sve iluzije, a ne puki pomak od jedne iluzije ka drugoj. Danas emo pokuati da pronadjemo izvor leenja koji se nalazi u naem umu, zato to ga je na Otac tamo postavio. Taj izvor nije dalje od nas nego to smo mi to sami. Taj nam je izvor blizak kao to su nam to i nae vlastite misli. Tako nam je blizak da ga je nemogue izgubiti. Potrebno je da samo potraimo taj izvor i moramo ga nai. Danas nas nee zavesti ono to nam izgleda kao bolesno. Danas idemo izvan domena pojavnog sveta i doseemo izvor leenja, od koga nije nita izuzeto. U tome emo uspeti do onog stepena do koga budemo shvatili da se nikada ne moe napraviti znaajna razlika izmedju onoga to je neistinito i onoga to je jednako tako neistinito. Ovde nema stepenovanja. Nikakvo verovanje koje ne postoji ne moe biti istinitije u nekim oblicima nego u drugim. Sva su ona lana i mogu se izleiti zato to nisu istinita. Tako mi stavljamo u stranu svoje amulete, svoje talismane i medicine, svoje psalme i komadie magije, bez obzira koji bi oblik uzeli. Biemo smireni i sluaemo Glas izleenja, Koji e izleiti sve bolesti kao jednu, obnavljajui zdravlje Boijeg Deteta. Ni jedan drugi glas, osim ovoga, ne moe leiti. Danas emo uti jedan jedini Glas koji nam govori o istini, u kojoj se zavravaju sve iluzije i gde se mir vraa venom, tihom domu Boijem. Budimo se ujui Njega i putamo Ga da nam pet minuta govori, na poetku dana. Dan zavravamo sluajui ponovo jo pet minuta, pre nego to odemo na spavanje. Naa se jedina priprema sastoji u tome da stavimo u stranu sve misli koje upadaju i meaju se, i to ne odvojeno, jednu po jednu, ve sve njih zajedno. Sve su ove misli iste. Nemamo nikakve potrebe da ih smatramo razliitim i da tako odgadjamo vreme kad bismo mogli uti svog Oca kako nam govori. Sada Ga ujemo. Danas Mu dolazimo. Ni sa im u rukama za ta bi se vezivali, sa uzdignutim srcima i umovima koji sluaju, molimo se: SAMO SE ZA SPASENJE MOE REI DA ZAISTA LEI. GOVORI NAM, OE, DA BISMO SE MOGLI IZLEITI. Osetiemo kako nas spasenje prekriva svojom mekanom zatitom i sa mirom tako dubokim, da nikakva iluzija ne moe uznemiriti na um, niti nam moe pruiti dokaz da je realna. Danas emo ovo nauiti. Svoju molitvu za izleenje izgovaraemo svakog sata. A kada otkuca taj sat, odvojiemo jedan minut da bismo uli odgovor na nau molitvu, dok na njega ekamo tiho i radosno. Ovo je dan kada nam dolazi izleenje. Ovo je dan kad se zavrava odvajanje i kada se priseamo Ko smo to mi uistinu.

164 IV PREGLED Sada ponovo pravimo pregled onoga to smo do sada preli. Ovog puta smo svesni da se pripremamo za drugi deo uenja - kako da se istina i primeni. Danas poinjemo da se koncentriemo na spremnost za ono to dalje sledi. Takav je cilj ovog pregleda, a takodje i lekcija koje iza njega dolaze. Mi pravimo pregled najnovijih lekcija i njihovih centralnih misli na takav nain koji e olakati spremnost koju bismo eleli sada da postignemo. Postoji centralna tema koja sjedinjuje svaki korak pregleda koga se poduhvatamo. Ova se tema moe jednostavno iskazati ovim reima: MOJ UM SADRI SAMO ONO TO JA MISLIM ZAJEDNO S BOGOM To je injenica i predstavlja istinu o tome ta si ti i ta je tvoj Otac. Ovom je milju Otac dao stvaranje svom Detetu, uspostavljajui Svoje Dete kao uporednog stvaraoca (kokreatora) sa Samim Sobom. Ova je misao ta koja garantuje potpuno spasenje. U Detetovom umu ne mogu prebivati nikakve druge misli osim onih koje Otac deli sa Svojim Detetom. Nedostatak opratanja ne doputa dolazak ove misli do Detetove svesnosti. Ipak je ova misao zauvek istinita. Svoje pripremanje zaponimo izvesnim razumevanjem mnogih oblika u kojima se moe paljivo sakrivati nedostatak istinskog opratanja. Zato to su to iluzije, ne opaa se da su samo ono to zaista i jesu: odbrane koje tite tvoje misli koje ne oprataju, od vidjenja i prepoznavanja. Svrha ovih odbrana jeste da ti pokau neto drugo, a ne ono to zaista jeste i da zadre dolazak ispravljanja, uz pomo samoobmanjivanja koje se izgradjuje da bi zauzelo mesto ispravljanja. Uprkos tome, tvoj um sadri samo ono to misli zajedno s Bogom. Tvoja samoobmanjivanja ne mogu zauzeti mesto istine. Ova samozavaravanja nisu nita monija od deteta koje baca tap u okean da bi uticalo na plimu i oseku, na zagrevanje vode od strane sunca, na srebrni odsjaj meseca na povrini vode tokom noi. Svaku vebu ovog pregleda zapoinjemo pripremom svojih umova da razumeju lekcije koje itamo, kao i da uvidimo znaenje koje nam nude ove lekcije. Svaki dan zaponi vremenom koje e posvetiti pripremi svog uma da naui ta ti svaka ideja, koju e pregledati taj dan, moe ponuditi u slobodi i miru. Otvori svoj um i oisti ga od svih misli koje varaju. Samo ovoj misli dozvoli da ti potpuno zaokupi panju, a ostale misli odstrani: MOJ UM SADRI SAMO ONO TO JA MISLIM ZAJEDNO S BOGOM Pet minuta provedenih sa ovom milju dovoljno e biti da postavi dan du linija koje je Bog odredio i da Njegov Um dovede na komandno mesto svih misli koje e primiti tog dana. Ove ti misli nee doi samo od tebe lino, zato to e ih deliti i On sa tobom. I tako e ti svaka od ovih misli doneti poruku Njegove Ljubavi prema tebi, a vraae i poruke tvoje Ljubavi prema Njemu. Tako e doi do tvog sjedinjenja sa Gospodarom Neba, kao to to i On sam hoe. I dok se Njegovo vlastito upotpunjenje zdruuje s Njim, tako e se i on zdruiti s tobom, koji postaje celovit ujedinjujui se s Njim, i On s tobom. Posle pripreme, samo itaj svaku od dve ideje koje su ti stavljene u zadatak da ih istrai tog dana. Potom zatvoti oi i polako ih izgovori samom sebi. Sada nema nikakve urbe. Vreme koristi ba za ono za ta je i predvidjeno i to mu je prava svrha. Neka svaka re koju izgovori zasija znaenjem koje joj je Bog dao, upavo onakvim kakvo ti je Bog dao putem Svog Glasa. Neka ti svaka ideja koju bude ispitivao dotinog dana pokloni dar koji je On u nju stavio, za tebe da ga ima od Njega. Za svoje vebe koristiemo se ovim modelom: Tokom dana, svakog sata dovedi u svoj um misao sa kojom si i zapoeo dan i s njom provedi jedan tihi trenutak. Potom, bez urbe, ponovi dve ideje koje tog dana veba. Posveti im dovoljno vremena da bi mogao videti darove koje ove ideje sadre za tebe. Dozvoli ovim darovima da budu primljeni tamo gde su i predvidjeni. Dvema dnevnim idejama ne dodajemo nikakve druge misli, ve im dozvoljavamo da budu poruke kakve i jesu. Ne treba nam nita vie od ovoga to bi nam dalo sreu i poinak, i beskrajni spokoj, savrenu izvesnost i sve ono to na Otac hoe da primimo kao nasledstvo koje imamo od Njega. Istraujui dve zadane misli, svaki dan vebanja zakljuujemo isto onako kako smo ga i zapoeli. Prvo ponavljamo misao koja je od tog dana za nas uinila posebno vreme blagoslova i sree. Kroz nau vernost, ta je misao obnovila svet i izvela ga iz mraka u svetlost, iz tuge u radost, iz

165 bola u mir, iz greha u svetost. Bog zahvaljuje tebi, koji ovako veba odranje Njegove Rei. Dok ti svoj um stavlja na raspolaganje idejama za taj dan, ponovo pre nego to ode na spavanje, Njegova te zahvalnost okruuje u miru, u kom On hoe da bude zauvek. Sada ui da ponovo zahteva ovaj mir kao svoje nasledstvo. 141. LEKCIJA MOJ UM SADRI SAMO ONO TO JA MISLIM ZAJEDNO SA BOGOM 121. OPRATANJE JE KLJU ZA SREU 122. OPRATANJE MI NUDI SVE TO ELIM 142. LEKCIJA MOJ UM SADRI SAMO ONO TO JA MISLIM ZAJEDNO SA BOGOM 123. ZAHVALJUJEM SVOM OCU NA DAROVIMA KOJE MI JE DAO 124. TREBA DA SE SETIM DA SAM JEDNO S BOGOM 143. LEKCIJA MOJ UM SADRI SAMO ONO TO JA MISLIM ZAJEDNO SA BOGOM 125. DANAS SPOKOJNO PRIMAM BOIJU RE 126. SVE TO DAJEM, DAJEM SAMOM SEBI 144. LEKCIJA MOJ UM SADRI SAMO ONO TO JA MISLIM ZAJEDNO SA BOGOM 127. NEMA DRUGE LJUBAVI OSIM BOIJE 128. SVET KOJI VIDIM NE SADRI NITA TO JA ELIM 145. LEKCIJA MOJ UM SADRI SAMO ONO TO JA MISLIM ZAJEDNO SA BOGOM 129. IZVAN DOMENA OVOG SVETA POSTOJI SVET KOJI ELIM 130. NEMOGUE JE VIDETI DVA SVETA 146. LEKCIJA MOJ UM SADRI SAMO ONO TO JA MISLIM ZAJEDNO SA BOGOM 131. ONAJ KO TEI ISTINI NE MOE A DA NE USPE

166 132. OSLOBADjAM SVET SVEGA ONOGA TO SAM O NJEMU MISLIO 147. LEKCIJA MOJ UM SADRI SAMO ONO TO JA MISLIM ZAJEDNO SA BOGOM 133. NEU CENITI ONO TO JE BEZVREDNO 134. TREBA DA OPAAM OPRATANJE ONAKVIM KAKVO ONO ZAISTA I JESTE 148. LEKCIJA MOJ UM SADRI SAMO ONO TO JA MISLIM ZAJEDNO SA BOGOM 135. NAPADNUT SAM SAMO ONDA AKO SAM SEBE BRANIM 136. BOLEST JE ODBRANA USMERENA PROTIV ISTINE 149. LEKCIJA MOJ UM SADRI SAMO ONO TO JA MISLIM ZAJEDNO SA BOGOM 137. KADA SE IZLEIM, NEU SAMO JA BITI IZLEEN 138. NEBO JE ODLUKA KOJU JA MORAM DONETI 150. LEKCIJA MOJ UM SADRI SAMO ONO TO JA MISLIM ZAJEDNO SA BOGOM 139. PRIHVATIU PLAN SVETOG DUHA ZA ISPRAVLJANJE, KAKO BI SE UKLONIO EGO I IZLEILO VEROVANJE U ODVOJENOST (ATONEMENT) 140. SAMO ZA SPASENJE SE MOE REI DA ZAISTA LEI

167 151. LEKCIJA SVE STVARI SU EHO GLASA KOJI GOVORI U BOIJE IME Niko ne moe prosudjivati na osnovu deliminih podataka. To nije prosudjivanje. To je miljenje zasnovano na neznanju i sumnji. Njegova tobonja sigurnost je samo plat za nesigurnost koju bi da sakrije. Tom je miljenju potrebna iracionalna odbrana zato to je i samo iracionalno. A njegova odbrana izgleda jaka, uverljiva i bez sumnje ba zbog svog sumnjanja koje se nalazi ispod. Vi izgleda ne sumnjate u svet koji vidite. Vi stvarno ne dovodite u pitanje ono to vam se ukazuje pred telesnim oima. Niti pitate zato u to verujete, iako ste mnogo ranije nauili da vas vlastita ula varaju. Jo je udnije da im verujete sve do najmanje pojedinosti o svemu o emu vas obavetavaju, kad se zaustavite da se prisetite kako su ula bila zaista lani svedoci! Zato bi im verovali tako implicitno? Zato nego zbog sumnje koja je u pozadini i koju skrivate pokazivanjem sigurnosti? Kako moete prosudjivati? Vae prosudjivanje poiva na svedoenju koje vam nude vaa ula. A ipak nema lanijeg svedoka. Ali kako ete drugaije prosudjivati svet koji vidite? Vi ulaete patetinu veru u ono o emu vas izvetavaju oi i ui. Mislite da vam prsti dotiu stvarnost i da su blizu istine. To je svesnost koju razumete i za koju mislite da je realnija nego ono o emu svedoi veni Glas koji govori u ime Samog Boga. Da li to moe biti prosudjivanje? esto vam je preporuivano da se uzdrite od prosudjivanja, ali ne zato to je to pravo koje vam se uskrauje. Vi ne moete prosudjivati. Vi jedino moete verovati u prosudjivanje ega, a sva su ona lana. Ego paljivo vodi vaa ula da bi dokazao kako ste slabi, kako ste bespomoni i uplaeni, kako ste zabrinuti zbog pravedne kazne, kako ste crni od greha, kako ste bedni u svojoj krivici. To su stvari o kojima ego govori, a koje ipak brani i kae da ste to vi. I vi verujete da je to tako tvrdoglavom sigurnou. A ipak ispod svega ostaje skrivena sumnja da ono to vam ego pokazuje kao stvarnost sa takvim uverenjem on ni sam u to ne veruje. Ego sam sebe proklinje. On u samom sebi vidi krivicu. Njegov je vlastiti oaj koji vidi u vama. Ne sluajte njegov glas. Svedoci koje alje da bi dokazao da je njegovo zlo u stvari vae, su lani i govore sa sigurnou o onome o emu ne znaju nita. Vaa vera u njih je slepa zato to vi ne delite sumnje kojih se njihov gospodar ne moe odrei potpuno. Vi verujete da sumnjati u egove podanike znai sumnjati u samog sebe. A ipak morate nauiti da e sumnja u njihove podatke raistiti put da prepoznate samog sebe i neka Glas koji govori u Boije Ime bude jedini sudija o tome ta je vredno u vaem vlastitom verovanju. On vam nee rei da vaem bratu treba suditi zbog onoga to vae oi vide u njemu, niti zbog onoga to njegova telesna usta kau vaim uima, niti zbog onoga to dodir vaih prstiju izvetava o njemu. On prolazi mimo takvih bezvrednih svedoka, koji samo lano svedoe o Boijem Sinu. On prepoznaje samo ono to Bog voli i u svetoj svetlosti onoga to On vidi nestaju svi egovi snovi o tome ta ste vi pred sjajem onoga ta On vidi. Neka On bude sudija o tome ta ste vi, poto On poseduje sigurnost u kojoj nema sumnje, zato to ona poiva na Sigurnosti tako velikoj da je sumnja besmislena pred Njenim licem. Hrist ne moe sumnjati u samog sebe. Glas koji govori u Ime Boga moe samo da Mu oda poast, radujui se Njegovoj savrenoj, stalnoj bezgrenosti. Onaj kome je On sudio moe samo da se smeje krivici, ne elei sada da se igra igrakama greha, ne obraajui panju telesnim svedocima pred ushienjem Hristovog svetog lica. I tako vam On sudi. Prihvatite Njegovu re o tome ta ste vi, zato to On svedoi o vaem lepom stvaranju i o Umu ija je Misao stvorila vau realnost. ta telo moe znaiti onome Ko poznaje slavu Oca i Sina? Kakav apat ega On moe uti? ta ga moe uveriti da su vai grehovi stvarni? Neka On bude sudija i u svemu to izgleda da se vama dogadja u ovom svetu. Njegove e vam lekcije omoguiti da premostite ponor izmedju iluzija i istine. On e ukloniti svu veru koju ste poklonili bolu, nesrei, patnji i gubitku. On vam daje viziju koja moe gledati izvan tih sablasnih pojava i moe videti blago Hristovo lice u svima njima. Neete vie sumnjati da vam samo dobro moe doi, vama koga Bog voli, zato to e On suditi o svim dogadjanjima i poduavati jednu jedinu lekciju koju sadre sva ova dogadjanja. On e odabrati elemente u njima koji predstavljaju istinu, a odbacie one aspekte koji odraavaju samo bezvredne snove. I on e ponovo protumaiti sve ono to vidite, i sve pojave, sve

168 okolnosti i svako dogadjanje koje izgleda da vas se dotie na bilo koji nain sa Njegove take gledita, potpuno ujedinjene i sigurne. I vi ete videti ljubav izvan mrnje, stalnost u promeni, istou u grehu i samo Nebeski blagoslov u svetu. Takvo je vae uskrsnue poto va ivot nije deo bilo ega to vidite. On stoji izvan tela i izvan sveta, izvan svakog svedoenja u korist ne-svetlosti, unutar Svetog, svet sam po Sebi. U svakome i svaemu Njegov Glas vam nee govoriti ni o emu drugom do vas samih i o vaem Tvorcu, Koji je jedno s Njim. Tako ete videti sveto Hristovo lice u svemu i u svemu uti nita drugo izuzev eha Boijeg Glasa. Danas praktino radimo bez rei, izuzev na poetku vremena koje provodimo sa Bogom. Ovo vreme uvodimo jednim jedinim ponavljanjem misli kojom poinjemo dan. A tada posmatramo svoje misli, apelujui tiho na Njega Koji u njima vidi elemente istine. Neka On proceni svaku misao koja se javi u umu, neka ukloni sve elemente snova, i vrati ih kao iste ideje koje ne protivree Boijoj Volji. Dajte Mu svoje misli i On e ih vratiti kao uda koja radosno objavljuju celovitost i sreu koju Bog eli Svom Detetu, kao dokaz Njegove vene Ljubavi. I poto je tako svaka misao preobraena, ona preuzima snagu ozdravljenja od Uma Koji vidi istinu u njoj i ne dozvoljava da bude zavaran onim to je lano dodato. Sve niti fantazije su otile. I ono to je ostalo sjedinjeno je u savrenu Misao koja svugde nudi svoje savrenstvo. Tako provedite 15 minuta kad se probudite i zadovoljno dajte jo 15 pre nego to odete na spavanje. Vaa sluba poinje onda kad sve misli budu oiene. Tako ste podueni da poduavate Boije Dete svetoj lekciji o njegovoj svetosti. Niko ne moe a da ne uje kada vi ujete Glas koji govori u Boije Ime kako odaje poast Boijem Detetu. I svako e deliti misli sa vama kada ih On bude preveo u vaem umu. Takvo je vae vreme o Uskrsu. I tako vi polaete dar sneno belih ljiljana na svet, i time zamenjujete svedoke koji svedoe o grehu i smrti. Kroz va preobraaj svet se oslobadja i radosno izbavlja od greha. Sada podiemo svoje uskrsle umove u veselju i sa zahvalnou Onome Ko nam je obnovio nae zdravlje. I svakog emo se sata setiti Onoga Ko je spasenje i izbavljenje. Dok se mi zahvaljujemo, svet se s nama sjedinjuje i sretno prihvata nae svete misli koje je Nebo ispravilo i oistilo. Konano je zapoela i naa sluba da pronese svetom radosne novosti da istina nema iluzija i da Boiji mir, kroz nas, pripada svakome. 152. LEKCIJA JA RASPOLAEM SNAGOM ODLUIVANJA Niko ne moe pretrpeti gubitak ako to nije njegova vlastita odluka. Niko ne moe pretrpeti bol izuzev ako to sam nije izabrao. Niko ne moe tugovati, niti strahovati, niti smisliti da bude bolestan ukoliko to nisu rezultati koje sam eli. I niko ne umire bez vlastite saglasnosti. Nita se ne dogadja to nije vaa vlastita elja i nita se ne izostavlja od onoga to izaberete. Ovde je va svet, kompletan u svim pojedinostima. Ovde je njegova celokupna realnost za vas. I samo ovde i spasenje lei. Moete verovati da je ovo ekstremistiko gledanje na stvari i da je suvie sveobuhvatno da bi bilo istinito. Da li istina ima izuzetaka? Ako raspolaete darom koji sadri sve, zar gubitak moe biti stvaran? Da li bol moe biti sastavni deo mira, ili duboka alost deo radosti? Da li strah i bolest mogu ui u um u kome su nastanjeni ljubav i savrena svetost? Istina mora biti sveobuhvatna ako je uopte istina. Ne prihvatajte nikakve suprotnosti i nikakve izuzetke, poto je to u potpunosti suprotno sa istinom. Spasenje je prepoznavanje da je istina istinita, da nita drugo nije istinito. To ste i pre uli ali moda niste jo prihvatili oba dela toga. Bez prvog dela, drugi nema znaenje. Ali bez drugog prvi nije vie istinit. Istina ne moe imati suprotnosti. To se ne moe preesto rei niti preesto misliti o tome. Poto ako je i ono to je neistinito istinito isto kao i ono to je zaista istinito, onda je deo istine laan. I istina gubi svoje znaenje. Nita osim istine nije istinito, a ono to je lano je lano. To je najjednostavnije razlikovanje, pa ipak i najnejasnije. Ali ne zbog toga to je teko primetiti razliku. Ona je skrivena iza velikog niza mogunosti izbora za koje se ini da nisu u potpunosti vai. I tako se istina javlja kao da ima neke aspekte koji dovode u la doslednost, a ne izgledaju da su samo suprotnosti koje ste vi sami uveli. Vi morate

169 ostati nepromenljivi kako vas je Bog stvorio, sa prolaznim stanjima koja su po definiciji lana. A to ukljuuje sve pomake u oseanju, promene u stanjima tela i uma, u svojoj svesnosti i u svom odgovoru. To je ta sveobuhvatnost koja odvaja istinu od lai i koja lano dri odvojenim od istine, onakve kakva jeste. Zar nije udno da verujete da misliti da ste vi stvorili svet koji vidite jeste arogancija. Bog ga nije stvorio. U to moete biti sigurni. ta on moe znati o prolaznom, grenom i krivom, prestraenom, onom to pati, to je usamljeno, i o umu koji ivi u telu koje mora umreti? A ipak ga optuujete za ludost, mislite da je On stvorio svet u kome ovakve stvari izgleda da poseduju realnost. On nije lud. A ipak samo ludost stvara ovakav svet slian ovome. Misliti da je Bog stvorio zbrku, u suprotnosti je sa Njegovom Voljom, da je On izumeo suprotnosti istini i da podleganje smrti moe trijumfovati nad ivotom. Sve je to drskost. Poniznost odmah vidi da te stvari nije On uinio. A moete li videti ono to Bog nije stvorio? Misliti da to moete znai jedino verovati da moete opaati ono to Bog nee da bude. A ta moe biti drskije od toga? Budimo danas istinski ponizni i prihvatimo ono to smo stvorili onako kako jeste. Mi imamo mo odluivanja. Odluite samo da prihvatate svoje pravo mesto ko-kreatora svemira i sve to mislite da ste napravili nestae. Sve to e se javiti u svesti iza toga bie sve ono to je uvek bilo, veno kao to je i sada. I to e preuzeti mesto samozavaravanja koja su nainjena samo da bi uzurpirala oltar posveen Ocu i Sinu. Danas praktikujemo istinsku poniznost, naputajui lanu pretenziju pomou koje ego tei da dokae da je to drskost. Samo ego moe biti bahat. A istina je ponizna u priznanju svoje moi, svoje nepromenljivosti i svoje vene celovitosti, sveobuhvatnosti, Boijeg savrenog dara svom voljenom Detetu. Stavljamo na stranu oholost koja kae da smo greni, krivi i preplaeni, postidjeni zbog onog to smo i umesto toga podignemo svoja srca istinski ponizno ka Onome Ko nas je stvorio nevinim, slinima Sebi u snazi i ljubavi. Mi raspolaemo snagom odluke. I prihvatamo od Njega ono to jesmo i ponizno prepoznajemo Boije Dete. Prepoznati Boije Dete takodje povlai za sobom da smo sve pojmove o samima sebi odbacili i prepoznali kao lane. Opazili smo njihovu bahatost. I ponosno i radosno prihvatili smo kao svoje vlastite: zraenje Boijeg Deteta, njegovu blagost, njegovu savrenu bezgrenost, ljubav Njegovog Oca, njegovo pravo na Nebo i oslobodjenje od pakla. I sada se sjedinjujemo u sretnom prihvatanju da su lai lane i da je samo istina istinita. Posle ustajanja mislimo samo o istini i troimo pet minuta na praktikovanje njenih puteva, ohrabrujui svoje uplaene umove ovim: JA RASPOLAEM SNAGOM ODLUKE. DANAS U PRIHVATITI SEBE ONAKVIM KAKVOG ME JE STVORILA VOLJA MOG OCA Tada emo ekati u tiini, odriui se svih samoobmana dok ponizno molimo svoje Pravo Ja da nam se otkrije. I Onaj Koji nas nikad i nije napustio ponovo e se javiti u naoj svesnosti, zahvalan to moe obnoviti svoj dom za Boga, kao to je to bilo i predvidjeno. Strpljivo ga ekajmo ceo dan i svakog sata pozivajmo Ga reima sa kojima smo zapoeli dan, zakljuujui ga istim pozivom svom Pravom Ja. Boiji Glas e odgovoriti, zato to On govori i za vas i za vaeg Oca. On e zameniti sve vae mahnite misli Boijim mirom, samoobmane Boijom istinom i vae iluzije o sebi Boijim Sinom. 153. LEKCIJA U MOJOJ NEBRANJENOSTI LEI MOJA SIGURNOST Vi koji oseate da vas ugroava ovaj promenljivi svet, sa njegovim kolom sree i njegovim gorkim porugama, kratkim odnosima i svim darovima koje nam on samo pozajmljuje da bi nam ih opet oduzeo - dobro obradite ovu lekciju. Svet ne prua nikakvu sigurnost. On je baziran na napadu i svi njegovi darovi prividne sigurnosti su iluzorne obmane. On napada, i onda opet napada. Nikakav duhovni mir nije mogu tamo gde opasnost tako vreba. Svet u nama izaziva samo odbrambenost. Jer pretnja uzrokuje gnev, a gnev nas nagoni da verujemo da je napad sa razlogom i iskreno isprovociran i pravian u ime samoodbrane. Pa ipak je odbrambenost dvostruka pretnja. Jer ona je svedok slabosti i gradi odbrambeni sistem koji ne moe da funkcionie. Sada su slabi jo vie oslabljeni jer postoji izdaja unutra i jo vea izdaja spolja. Um je sada zbunjen i ne

170 zna gde da se okrene da bi naao izlaz iz svojih uobraenja. To je kao da ga neki krug dri vrsto zarobljenim, a u tom krugu neki drugi krug ga dri vezanim, a u njemu se nalazi jo jedan krug, sve dok vie nema nade ni mogunosti za bekstvo. Napad, odbrana, napad, odbrana, postaju krugovi asova i dana koji vezuju um tekim elinim okovima presvuenim gvodjem, koji se vraaju samo da bi poeli sve ispoetka. Izgleda kao da nema nikakvog prekida ni kraja u sve vrem stisku zarobljenosti nad umom. Odbrane su najskuplje od svih cena koje um zahteva. U njima lei ludilo u tako groznom obliku da se nada u mentalno zdravlje ini samo kao pust san, s onu stranu mogueg. Oseanje ugroenosti koje svet ohrabruje je utoliko dublje i toliko iznad pomame i intenziteta koje biste mogli i zamisliti, da nemate ni pojma o pustoi koju je ono poinilo. Vi ste njegov rob. U strahu od njega, ne znate ta da inite. Ne razumete koliko ste bili prisiljeni na rtvovanje, vi koji oseate njegov gvozdeni zagrljaj na svom srcu. Ne shvatate da ste svojom odbrambenou sabotirali sveti mir boji. Jer vidite Dete Boije samo kao napadnuto fantazijama, snovima i iluzijama koje je ono stvorilo, pa ipak bespomono u njihovom prisustvu, imajui potrebu za odbranom od jo vie fantazija i snova kojima su ga teile iluzije o njegovoj sigurnosti. Nebranjenost je snaga. Ona svedoi o prepoznavanju Hrista u vama. Moda ete se setiti da tekst tvrdi da stalno pravite izbor izmedju Hristove snage i vae sopstvene slabosti, kad sebe vidite odvojeno od Njega. Nebranjenost se ne moe nikada napadati, jer ona prepoznaje toliko veliku snagu da je napad ludost, ili budalasta igra koju bi umorno dete moglo igrati, kada postane suvie pospano da bi se setilo ta hoe. Odbrambenost je slabost. Ona proklamuje da ste se odrekli Hrista i uplaili gneva Njegovog Oca. ta vas sada moe spasiti vae samoobmane o gnevnom Bogu iji strani lik verujete da vidite na delu u svim zlima ovog sveta? ta vas sem iluzija sada moe braniti, kada su upravo iluzije ono protiv ega se borite? Danas neemo igrati takve detinjaste igre. Jer naa stvarna namera je da spasemo svet, i ne bismo menjali beskrajnu radost koju nam naa funkcija nudi ni za kakvu ludost. Ne bismo dozvolili da nam se naa srea izmakne zbog toga to se desilo da nam jedan besmisleni san padne na um, i mi smo pobrkali likove u njemu sa Boijim Detetom, a njegov siuni trenutak sa venou. Danas vie ne gledamo na snove i shvatamo da nemamo nikakvu potrebu za odbranom, jer smo stvoreni neunitivim, bez ikakvih misli ili elje ili sna u kojima napad ima ikakvog znaenja. Sada se ne moramo bojati, jer smo sve misli o strahu ostavili iza sebe. I bez odbrane stojimo sigurni, sada sa bodrom izvenou u nau sigurnost, sigurni u spasenje, sigurni da emo ispuniti na izabrani cilj, dok naa svetenika sluba iri svoj sveti blagoslov po celom svetu. Utiajte se za trenutak, i u tiini pomislite koliko je svet va cilj, koliko je siguran va poinak, nedodirljiv u svetlosti toga cilja. Boji svetenici su izabrali da istina bude sa njima. Ko je svetiji od njih? I ko bi mogao biti monije zatien? Kakva bi to odbrana bila potrebna onima koji su medju Boijim izabranicima, po Njegovom izboru i po sopstvenom izboru? Funkcija Bojih svetenika je da pomau svojoj brai da izaberu onako kao to su i oni to uinili. Bog je izabrao sve, ali malo njih je shvatilo da je Njegova Volja u stvari i njihova sopstvena volja. I sve dok ne poduavate ono to ste nauili, spasenje eka i mrak dri svet u sumornom ropstvu. Niti ete saznati da je svetlost dola k vama i da je vae bekstvo ostvareno. Jer neete videti svetlost sve dok je ne ponudite svoj svojoj brai. Dok je oni budu uzimali iz vaih ruku, tada ete je prepoznati kao vau sopstvenu. O spasenju moete misliti kao o igri koju igraju srena deca. Nju je zamislio Onaj koji voli svoju decu i Koji bi zamenio njihove strane igrake sa radosnim igrama, koje ih ue da je igra straha zavrena. Njegova igra ui srei jer ne postoje gubitnici. Svako ko igra mora pobediti, i u njegovoj pobedi je dobit za sve osigurana. Igra straha se radosno odbacuje, kada deca uvide dobrobiti koje spasenje donosi. Vi koji ste se igrali igre da je za vas nada izgubljena, da vas je Otac napustio, da ste preputeni sami sebi i u jednom stranom svetu koji su greh i krivica uinili mahnitim sada budite sreni. Ta igra je zavrena. Sada je dolo mirno vreme u kojem sklanjamo igrake krivice i izbacujemo nae staromodne i detinjaste misli o grehu zauvek iz istog i svetog uma dece Neba i Sina Boijeg. Zastajemo za trenutak jo jednom, da odigramo nau poslednju srenu igru na ovoj zemlji. A zatim odlazimo da zauzmemo nae mesto koje nam po pravu pripada, mesto gde obitava istina i gde igre nemaju nikakvog smisla. Tako se pria zavrava. Neka ovaj dan donese poslednje

171 poglavlje blie svetu, da bi svako mogao da sazna da je pria koju ita o uasnoj sudbini, porazu svih njegovih nadanja, njegovoj jadnoj odbrani od osvete kojoj ne moe izbei, samo njegova sopstvena zabludela fantazija. Boji svetenici su doli da ga probude iz mranih snova koje je ova pria izazvala u njegovom sludjenom i zbunjenom pamenju ove iskrivljene prie. Boije Dete se najzad moe osmehnuti, saznajui da pria nije istinita. Danas vebamo u obliku koji emo zadrati prilino dugo vremena. Poeemo svaki dan tako to emo svoju panju obraati na dnevne misli to je due mogue. Sada je pet minuta najmanje to moemo da posvetimo pripremi za dan u kom je spasenje jedini cilj koji imamo. Deset bi bilo bolje, petnaest jo bolje. I kako stvari prestaju da nam odvlae panju od nae namere, ustanoviemo da je pola sata prekratko vreme za provodjenje sa Bogom. A nita manje neemo davati nou, u zahvalnosti i radosti. Svaki as poveava na mir, dok se seamo da treba da budemo verni Volji koju delimo sa Bogom. Ponekad e, moda, jedan minut, pa ak i manje biti najvie to moemo da damo dok sat otkucava. Ponekad emo zaboraviti. Neki drugi put, ovozemaljski poslovi e nas preokupirati i neemo moi da se povuemo ni za trenutak da bismo svoje misli okrenuli Bogu. Pa ipak, kad god moemo, pridravaemo se naeg zadatka kao Bojih svetenika, seajui se svakoga asa nae misije i Njegove Ljubavi. Sedeemo mirno i ekati na Njega i sluati Njegov Glas i uiti ta on eli da uinimo onoga asa koji tek treba da dodje, zahvaljujui mu u isto vreme za sve darove koje nam je On dao u asu koji je protekao. Vremenom, uz pomo vebi, nikada neete prestajati da mislite na Njega niti da ujete Njegov Glas pun ljubavi koji vae korake vodi ka mirnim putevima, gde ete kroiti istinski bez odbrane. Jer ete znati da Nebo ide sa vama. Tako neete svoj um drati van Njega ni za tren, ak i kada svoje vreme provodite nudei spasenje svetu. Zar mislite da On to nee uiniti moguim, kad ste izabrali da sprovodite Njegov plan za spasenje sveta i za vae spasenje?Danas je naa tema nebranjenost. Mi se oblaimo u nju dok se pripremamo za dan. Ustajemo jaki u Hristu i putamo da naa slabost iezne, seajui se da Njegova snaga boravi u nama. Podsetiemo sebe da On ostaje pored nas tokom celog dana i nikada ne puta da naa slabost ne stane bez podrke Njegove snage. Pozivamo Njegovu snagu svaki put kad osetimo da pretnja nae odbrane podriva nau sigurnost namere. Zastaemo za trenutak, dok nam On govori Ja sam tu. Vae vebanje e sada poeti da poprima ozbiljnost ljubavi i da vam pomae da va um ne odluta od svoje namere. Ne budite ni straljivi ni stidljivi. Nema nikakve sumnje da ete dostii svoj konani cilj. Boji svetenici nikada ne trpe neuspeh, jer ljubav, snaga i mir koji sijaju iz njih svoj njihovoj brai dolaze od Njega. Ovo su Njegovi darovi vama. Nebranjenost je sve to je potrebno da mu date za uzvrat. Ostavljate po strani ono to nikada nije bilo stvarno, da biste gledali Hrista i videli Njegovu bezgrenost. 154. LEKCIJA JA SAM MEDjU BOJIM SVETENICIMA Hajde da danas ne budemo ni arogantni niti lano ponizni. Mi smo prevazili takve ludosti. Ne moemo suditi sami sebi, niti ima potrebe da to inimo. To su samo pokuaji da se odluka odloi i da se odugovlai sa angaovanjem nae funkcije. Nije na nama da sudimo o svojoj vrednosti, niti moemo znati koja je uloga za nas najbolja, ono to mi moemo da uradimo u okviru jednog ireg plana ne moemo videti u svoj potpunosti. Naa uloga je odluena na Nebu, a ne u paklu. I ono to smatramo da je slabost moe biti snaga, ono to verujemo da je naa snaga je esto arogancija. Kakva god da ti je dodeljena uloga, nju je u ime Boga izabrao Glas, ija je funkcija da govori i u tvoje ime. Videi tvoju snagu ba onakvom kakva je i podjednako svestan toga gde se ona moe najbolje primeniti, za ta, za koga i kada. On bira i prihvata tvoju ulogu u tvoje ime. On ne radi bez tvog pristanka. Ali on nije obmanut onim to ti jesi, i slua samo Svoj Glas u tebi. I ba kroz tu Njegovu sposobnost da uje taj Glas koji je Njegov sopstveni ti najzad postaje svestan da je u tebi jedan Glas. I taj Glas imenuje tvoju funkciju i prenosi je tebi, dajui ti snagu da je razume, da uini ono to ona zahteva i da uspe u svemu

172 to radi i to je povezano sa njom. Bog je spojio svog Sina sa tim, i tako Njegov Sin postaje Njegov Glasnik jedinstva sa Njim. I upravo je ovo spajanje Oca i Sina, kroz Glas u Ime Boga, ono to spasenje u svetu ini specijalnim. To je ovaj Glas koji govori o zakonima koje svet ne potuje, Koji obeava spasenje od svih grehova i ukida krivicu u umu koji je Svet stvorio bezgrenim. Sada ovaj um postaje ponovo svestan Onoga Koji ga je stvorio, i o Njegovom trajnom jedinstvu sa sobom. Tako je njegovo Pravo Ja jedina stvarnost u kojoj su spojeni njegova volja i Volja Boga. Glasnik nije onaj koji pie poruku koju isporuuje. On ne dovodi u pitanje pravo onoga koji to pie, niti pita zato je izabrao one koji e primiti poruku koju on donosi. Dovoljno je da je on prihvati, i da onima kojima je namenjena i tako ispuni svoju ulogu isporuujui je. Ako on odluuje kakve poruke treba da budu ili kakva je njihova svrha, ili gde treba da se odnesu, onda ne ispunjava svoju pravu ulogu kao donosilac Rei. Postoji velika razlika izmedju uloge Nebeskih glasnika i onih koje svet naimenuje. Poruke koje oni isporuuju namenjene su prvo za njih. A tek onda kada ih oni sami prime, postaju u stanju da ih prenose dalje svuda gde su namenjene. Kao zemaljski glasnici, oni nisu napisali poruke koje prenose, ali postaju njihovi prvi primaoci u najdubljem smislu, primajui da bi se pripremili da daju. Zemaljski glasnik ispunjava svoju ulogu dajui sve svoje poruke. Boji glasnici obavljaju svoj zadatak svojim prihvatanjem Njegovih poruka kao da su za njih same, i pokazuju da razumeju poruke time to ih daju dalje. Oni ne biraju ni jednu ulogu koja im nije data Njegovim autoritetom. Tako oni dobijaju svakom porukom koju dalje prenose. Da li bi hteo da prima Boje poruke? Jer tako postaje Njegov glasnik. Sada si naimenovan. A ipak eka da da poruke koje si primio i tako ne zna da su one tvoje i ne prepoznaje ih. Niko ne moe da prima i razume ono to je primio sve dok ne pone da daje. Jer je u davanju njegovo sopstveno prihvatanje onoga to je primio. Ti koji si sada Boji glasnik, primaj Njegove poruke. Jer to je deo tvoje uloge koja ti je odredjena. Bog nije propustio da ti ponudi ono to ti je potrebno, niti je to ostalo neprihvaeno. Medjutim, jedan drugi deo tvog odredjenog zadatka tek treba da se uradi. Onaj Koji je za tebe primio Boje poruke hteo bi da ih i ti primi, jer se tako identifikuje sa Njim i zahteva ono to ti pripada. I upravo je ovo spajanje ono ega se laamo da priznamo danas. Neemo pokuavati da svoj um drimo odvojenim od Njega Koji govori za nas, jer ti nije nita drugo do na glas koji ujemo dok Ga sluamo. Samo nam On moe govoriti i u nae ime, spajajui u jednom Glasu dobijanje i davanje Boje Rei, davanje i primanje Njegove Volje. Vebamo dajui Mu ono to bi On hteo, da prepoznajemo Njegove darove nama. Njemu je potreban na glas da bi mogao da govori kroz nas. Potrebne su Mu nae ruke da dre Njegove poruke i nose ih onima koje On imenuje. Potreben su mu nae noge da nas odvedu tamo gde On eli, da oni koji su u nesrei najzad mogu biti oslobodjeni. Potrebna Mu je naa volja sjedinjena sa Njegovom sopstvenom, da bismo mogli biti istincki primaoci darova koje On daje. Hajde da nauimo lekciju za danas: Neemo prepoznati ta primamo sve dok to ne dajemo. uo si ovo izreeno na stotinu naina, stotinu puta, ali jo uvek nedostaje verovanje. Medjutim, ovo je sigurno: sve dok ne veruje, primie hiljadu uda, i ona onda jo jednu hiljadu, ali nee znati da ti sam Bog nije ostavio nijedan poklon van onog to ve nema, niti ti je uskratio i najmanji blagoslov Njegovog Sina. ta ti to moe znaiti sve dok se ne identifikuje sa Njim i sa Njegovim rodjenim? Naa lekcija za danas glasi ovako: JA SAM MEDjU BOJIM SVETENICIMA, I ZAHVALAN SAM TO IMAM SREDSTVA POMOU KOJIH PREPOZNAJEM DA SAM SLOBODAN. Svet uzmie dok palimo svetlost u naem umu i shvatamo da su ove svete rei istinite. One su poruka koju nam je danas poslao na Stvoritelj. Sada pokazujemo kako smo promenili nae miljenje o sebi samima i kakva je naa funkcija. Dok dokazujemo da ne prihvatamo nijednu volju koju ne delimo, nai mnogobrojni darovi od naeg Stvoritelja e nam se pojaviti pred oima i uskoiti u nae ruke, i mi emo prepoznati ta smo primili.

173

155. LEKCIJA UZMAKNUU KORAK UNAZAD I PUSTITI NJEGA DA VODI PUT Postoji nain ivljenja u svetu koji nije tu, iako se ini kao da jeste. Ti ne menja izgled, iako se smei ee. Tvoje elo je vedro, oi su ti mirne. I oni koji koraaju sa svetom kao to ti ini prepoznaju svoje. Ali e te prepoznati i oni koji jo nisu zapazili put i verovae da si i ti kao i oni, kakav si bio ranije. Svet je jedna iluzija. Oni koji su izabrali da dodju u njega trae mesto gde i oni mogu biti iluzije i izbegavati svoju realnost. Ali kada ustanove da je njihova sopstvena realnost ak i ovde, onda uzmiu korak unazad i putaju da ona vodi put. Kakav bi drugi izbor i mogli da uine? Pustiti da iluzije idu ispred istine je ludilo. Ali pustiti da iluzije ostanu iza istine i pustiti da istina stoji napred kao ono to jeste, samo je znak zdravog uma. To je taj jednostavni izbor koji inimo danas. Suluda iluzija e jo neko vreme ostati prisutna, da je vide oni koji su odabrali da dodju, a jo se ne raduju jer nisu otkrili da su napravili pogrean izbor. Oni ne mogu da ue direktno od istine, jer su odricali da je tako. Zato im je potreban Uitelj koji zapaa njihovo ludilo, ali koji jo uvek moe da u njima vidi jednostavnu istinu sa one strane iluzije. Ako bi istina traila od njih da se odreknu sveta, inilo bi im se kao da se od njih trai da rtvuju neto to je stvarno. Mnogi su odabrali da se odreknu sveta, ali jo uvek veruju u njegovu realnost. Zbog toga pate od oseanja gubitka i tako se nisu oslobodili. Ostali su izabrali samo svet, i oni jo dublje pate od oseanja gubitka to nisu razumeli. Izmedju ovih puteva ima jo jedan put koji se udaljava od gubitaka svih vrsta, jer se rtvovanje i liavanje ostavljaju pozadi. To je put koji ti se sada odredjuje. Hoda ovim putem kao to i drugi hodaju, i ne izgleda da se razlikuje od njih, iako se u stvari razlikujete. Tako im moe sluiti dok slui samom sebi i kroiti svojim stopalima putem koji je Bog otvorio za tebe, i kroz tebe za njih. Iluzija jo uvek izgleda kao da prijanja za tebe, da bi mogao da dopre do njih. Ali je ipak uzmaknula pozadi. Niti je iluzija ta o kojoj oni uju da govori, niti je iluzija da su oni prineli svoje oi da gledaju i svoje umove da razumeju. Niti im istina, koja ide ispred tebe, moe govoriti kroz iluzije, jer put sada vodi pored iluzija, dok ih ti na putu zove da te slede. Na kraju e svi putevi dovesti do ovoga. Jer su rtvovanje i liavanje staze koje ne vode nikuda, izbori za poraze i ciljevi koji ostaju nemogui. Sve to uzmie unazad dok istina nastupa u tebi, da bi odveo svoju brau sa puteva smrti i doveo ih na put ka srei. Njihova patnja je samo iluzija. Ali im je potreban vodi koji e ih izvesti iz patnje, jer iluziju brkaju sa istinom. Takav je zov spasenja i nita vie. Ono trai da prihvati istinu i da je pusti da ide ispred tebe, osvetljavajui stazu otkupa od iluzije. To nije otkup sa cenom. Nema trokova, samo dobit. Samo se ini da iluzija dri u lancima sveto Dete Boije. Upravo su iluzije te od kojih je on spasen. Dok one uzmiu, on ponovo pronalazi sebe. Hodaj bezbedno sada, ali paljivo, jer je ova staza nova za tebe. Moe se desiti da padne u iskuenje da hoda ispred istine i da pusti da ti iluzije budu vodi. Tvoja sveta braa su ti data, da idu tvojim stopama dok ti hoda sa sigurnou namere ka istini. Ona sad ide ispred tebe da bi oni mogli da vide neto sa ime se mogu identifikovati, neto to razumeju i to im vodi put. Medjutim, na kraju putovanja nee biti razmaka ni razdaljine izmedju istine i tebe. A sve iluzije koje su ile po putu koji si ti preao otiie od tebe, i nee ostati nita to bi razdvajalo istinu od Boje potpunosti, svete kao to je i On sam. Uzmankni korak unazad u veri i pusti da istina vodi put. Ne zna gde ide. Ali Onaj Koji zna ide sa tobom. Pusti ga da te vodi sa ostalima. Kada se snovi zavre, vreme zatvara vrata za sve stvari koje se dogadjaju i uda vie nemaju svrhu, sveti Sin Boji ne ide na put. Nee biti elje za iluzijom umesto istine. Ka tome mi kroimo dok napredujemo du puta na koji nam je istina ukazala. Ovo je nae poslednje putovanje, koje preduzimamo radi svih. Ne smemo da izgubimo na put. Jer tako kako istina ide ispred nas, tako ona ide i ispred nae brae koja e nas slediti. Mi hodamo ka Bogu. Zastani i razmisli o tome. Da li bi i jedan drugi put mogao biti svetiji ili vie zasluivao tvoj napor, tvoju ljubav i svu tvoju nameru? Koji put bi ti mogao dati vie od svega ili nuditi manje, a ipak zadovoljavao Sina Boijeg? Hodamo ka Bogu. Istina koja sada hoda ispred nas je jedno sa Njim i vodi nas tamo gde je on oduvek bio. Koji bi put sem ovog mogao biti staza

174 koju bi izabrao umesto njega? Tvoja stopala vrsto kroe putem koji vodi svet ka Bogu. Ne osvri se na puteve koji izgleda da te vode drugde. Snovi nisu dostojan vodi za tebe koji si Boije Dete. Ne zaboravi da je On stavio Svoju Ruku u tvoju i dao ti tvoju brau na poverenje smatrajui da si dostojan Njegovog Poverenja u tebe. On se ne moe obmanuti. Njegovo Poverenje je tvoj put nainilo izvesnim i tvoj cilj sigurnim. Nee izneveriti tvoju brau niti tvoje Pravo Ja. Sada On samo trai da pomalo misli na Njega svakog dana, da bi ti mogao govoriti i iskazati ti Svoju Ljubav, podseajui te kako je veliko Njegovo Poverenje, kako bezgranina Njegova Ljubav. U tvoje ime i u Njegovo Sopstveno, koje je isto, danas rado vebamo ovu misao: UZMAKNUU KORAK UNAZAD I PUSTITI NJEGA DA VODI PUT, JER BIH HTEO DA IDEM PUTEM KA NJEMU. 156. LEKCIJA HODAM SA BOGOM U SAVRENOJ SVETOSTI Dananja ideja samo iskazuje jednostavnu istinu koja misao o grehu ini nemoguim. Ona obeava da nema nikakvog uzroka za krivicu, i poto je bezuzrona onda i ne postoji. Ona sigurno sledi osnovnu misao toliko esto pominjanu u ovom tekstu: ideje ne naputaju svoj izvor. Ako je to istina, kako moe biti odvojen od Boga? Kako bi mogao ii po svetu sam i odvojen od tvog Izvora? Nismo nedosledni u mislima koje predstavljamo u naem kursu. Istina mora biti istinita u celom tekstu, ako je istina. Ona ne moe protivreiti sebi niti u jednim delovima biti nesigurna, a u drugim sigurna. Ne moe hodati po svetu odvojeno od Boga, jer ne moe biti bez Njega. Nita ne moe biti bez Njega i iveti. Tamo gde je On mora biti svetost, kao i ivot. Ni jedan Njegov atribut ne ostaje nedeljen od strane svega to ivi. Ono to ivi je sveto kao i On jer ono to deli Njegov ivot je deo Svetosti i ne moe biti grenije nego to bi sunce izabralo da bude od leda, more izabralo da bude odvojeno od vode, ili da trava raste sa korenjem koje visi u vazduhu. Postoji svetlost u kojoj ne moe umreti, ije prisustvo je tako sveto da je svet osveen zbog tebe. Sve stvari koje ive donose ti darove i nude ih u zahvalnosti i radosti pred tvoja stopala. Miris cvea je njihov dar tebi. Talasi se klanjaju pred tobom, a drvee prua ruke da bi te zatitilo od vruine, i polae svoje lie pred tebe na tlo da bi hodao po mekom, dok vetar tone u apat oko tvoje svete glave. Svetlost u tebi je ono to vasiona eli da vidi. Svi ivi stvorovi su tihi pred tobom, jer prepoznaju Onoga Koji hoda sa tobom. Svetlost koju nosi je njihova sopstvena. I tako u tebi vide sopstvenu svetost, pozdravljajui te kao spasioca i kao Boga. Prihvati njihovo potovanje, jer je ono zbog Same Svetosti koja hoda sa tobom, preobraujui svojom blagom Svetlou sve stvari u svoj lik i svoju istotu. To je nain na koji spasenje funkcionie. Kad uzmie unazad, svetlost u tebi kroi napred i obuhvata svet. Ona ne najavljuje kraj greha kroz kaznu i smrt. Kroz lakou i smeh greh odlazi, jer se uvidja njegova apsurdnost. On je samo budalasta misao, suludi san, koji ne zastrauje, moda je smean, ali ko bi uludo traio i trenutak u pribliavanju Samom Bogu zbog takvog besmislenog kaprica? Pa ipak si protraio mnoge, mnoge godine ba na ovu suludu misao. Prolost je otila, sa svim svojim fantazijama. One tebe vie ne dre vezanim. Pristup Bogu je blizu. A u malom intervalu sumnje koja jo uvek ostaje, moda e izgubiti iz vida svog Druga, i pobrkati Ga sa besmislenim, drevnim snom koji je sada prolost. Ko hoda sa mnom? Ovo pitanje treba postavljati hiljadu puta na dan, sve dok izvesnost ne prekine sumnju i donese mir. Pustimo danas da sumnjanje prestane. Kao odgovor na tvoje pitanje Bog ti govori ovim reima: Hodam sa Bogom u savrenoj svetosti. Osvetljavam svet, osvetljavam svoj um i sve umove koje je Bog stvorio zajedno sa mnom.

175 157. LEKCIJA U NJEGOVO PRISUSTVO BIH STUPIO SADA Ovo je dan tiine i poverenja. To je specijalno vreme obeanja u tvom kalendaru dana. To je vreme koje je Nebo izdvojilo da obasjava i baca bezvremenu svetlost na ovaj dan, kada se uje eho venosti. Ovo je sveti dan, jer on uvodi u novo iskustvo, drugaiju vrstu oseanja i svesti. Proveo si duge dane i noi proslavljajui smrt. Danas ui da osea radost ivota. Ovo je jo jedna bitna prekretnica u kursu. Sada dodajemo jednu novu dimenziju, svee iskustvo koje baca svetlost na sve to smo ve nauili i priprema nas za ono to tek treba da nauimo. Ona nas dovodi do vrata gde uenje prestaje, te tako moemo da uhvatimo pogled na ono to lei iznad najviih domaaja koje ona moe postii. Ostavlja nas tu za trenutak i mi idemo iznad njega, sigurni u na pravac i na jedini cilj. Danas e ti se dati da oseti dodir Neba, mada e se vratiti na staze uenja. Ali si ipak doao dovoljno daleko na putu, te tako moe da se uzdigne iznad njegovih zakona i da za trenutak kroi u venost. To e nauiti da ini sve vie i vie, kako te svaka lekcija koju e verno vebati, dovodi bre do ovog svetog mesta i ostavlja te za trenutak, tvom Pravom Ja. Ovo e danas usmeravati tvoje vebanje, jer ono to sada trai je ono to On eli. I poto si ovoga dana tvoju volju spojio sa Njegovom, ono to trai mora ti se dati. Nita nije potrebno sem dananje ideje da osvetli tvoj um i da ga pusti da se odmara u tihom iekivanju i mirnoj radosti, u kojoj brzo ostavlja svet iza sebe. Od ovog dana nadalje, tvoja misija poprima istinsku odanost i dobija sjaj koji zrai iz vrhova tvojih prstiju na one koje dodiruje i blagosilja one koje pogleda. Vizija dostie svakoga koga sretne i svakoga na koga misli ili ko misli na tebe. Jer tvoje iskustvo danas e toliko transformisati tvoj um da on postaje probni kamen za svete misli o Bogu. Danas e tvoje telo postati posveeno. I sada je njegova jedina svrha da prenese viziju onoga to e danas doiveti da bi ona osvetlila svet. Ovakva iskustva ne moemo davati direktno. Pa ipak, ono ostavlja viziju u naim oima koju moemo ponuditi svakome, da bi to pre doao do istog iskustva u kom svet brzo zaboravljamo, a jedno kratko vreme seamo se Neba. Kako se ovo iskustvo poveava i svi ciljevi sem ovog postaju od male vrednosti, svet kojem e se vratiti postaje blii kraju vremena, malo sliniji Nebu na svoj nain, malo blii oslobodjenju. A ti koji mu donosi svetlost, poee sigurnije da vidi svetlost i viziju jasnije. Doi e vreme kada se nee vraati u istom obliku u kom sada izgleda, jer ti vie nee biti potreban. Medjutim, on sada ima svoju svrhu i dobro e posluiti. Danas emo krenuti pravcem o kojem nisi ni sanjao. Ali Onaj Sveti, Davalac srenih snova o ivotu, Prevodilac percepcije u istinu, sveti vodi ka Nebu koji ti je dat, sanjao je za tebe ovo putovanje na koje danas kree, sa iskustvom koje ti ovaj dan prua da bude tvoje sopstveno. Sada emo stupiti u Hristovo Prisustvo, spokojno nesvesni bilo ega drugog sem Njegovog zraeeg lica i savrene ljubavi. Njegovo lice ostae sa tobom, ali bie jedan trenutak koji transcendira svu viziju, pa ak i ovu, najsvetiju. To nee nikada poduavati, jer nisi postigao uenjem. Ipak, ta vizija govori o tvom seanju na ono to si saznao tog trenutka i to e sigurno opet saznati. 158. LEKCIJA DANAS UIM DA DAJEM KAO TO PRIMAM ta ti je dato? Saznanje da si um, u Umu i ist um. Zauvek bezgrean, potpuno bez straha, jer si stvoren iz ljubavi. Nisi napustio svoj Izvor, i ostao si onakav kakvim si stvoren. Ovo ti je dato kao saznanje koje ne moe izgubiti. Dato je kao i svakom ivom stvoru, jer on i ivi samo od tog saznanja. Primio si sve ovo. I primio je svako ko hoda po svetu. Nije to ono saznanje koje ti daje. Jer, to je ono to je stvaranje dalo. Sve to se ne moe nauiti. ta e, onda, nauiti da daje danas? Naa jueranja lekcija evocirala je temu koja se nalazi na poetku teksta. Iskustvo se ne moe deliti direktno, na nain na koji moete vidjenje. Otkrovenje da su Otac i Sin jedna volja vremenom e

176 doi svakom umu. Ali to vreme ipak odredjuje sam um, ono se ne ui. Vreme je ve odredjeno. Ono izgleda da je sasvim proizvoljno, ali ipak ne postoji ni jedan korak na putu koji bi neko nainio sluajno. ON ga je ve nainio. Iako jo nije kroio na put. Jer vreme samo izgleda da tee u jednom pravcu. Mi kreemo na putovanje koje je ve zavreno. Iako se ini da postoji budunost koja nam je jo uvek nepoznata. Vreme je trik, madjioniarska vetina, i golema iluzija u kojoj likovi dolaze i odlaze, kao magijom. Pa ipak, iza privida postoji jedan plan koji se ne menja. Scenario je napisan. Odredjeno je kada e doi tvoje iskustvo da donese kraj tvojoj sumnji. Jer mi vidimo putovanje sa take na kojoj se ono zavrilo, osvrui se na njega, zamiljajui da ga jo jednom inimo, mentalno prelazei preko onoga to je prolo. Uitelj ne daje iskustvo, jer ga on nije nauio. Ono mu se otkrilo u predvidjeno vreme. Ali vizija je njegov dar. Ovo on moe davati direktno, jer Hristovo znanje nije izgubljeno, zato to On ima viziju koju moe dati svakome ko trai. Oeva volja i Njegova spojene su u znanju. Ali postoji vizija koju vidi Sveti Duh jer je vidi i Hristov um. Ovde je spajanje sveta sumnje i senki nainjeno neopipljivim. Ovde je mirno mesto u svetu koji su opratanje i ljubav nainili svetim. Ovde su sve protivrenosti pomirene, jer se putovanje tu zavrava. Iskustvo nenaueno, nepredavano, nevidjeno - je samo tu. Ovo je izvan naeg cilja, jer ono transcendira ono to treba ostvariti. Nas se tie Hristovo vidjenje. Njega moemo postii. Hristovo vidjenje ima jedan zakon. Ono ne gleda na telo i ne brka ga sa Sinom kojeg je Bog stvorio. Ono vidi svetlost iznad tela, ideju iznad onoga to se moe dodirnuti, istotu neuprljanu grekama, tunim zabludama i stranim mislima o krivici iz snova o grehu. Ono ne vidi separaciju. I ono posmatra svakoga, u svim okolnostima, svim dogadjajima i deavanjima, bez i najmanjeg gubljenja svetlosti koju vidi. Ono se moe nauiti, njega moraju poduavati svi oni koji bi hteli da ga ostvare. Ono ne zahteva nita do prepoznavanja da svet ne moe dati nita to bi se i blizu sa njim moglo i porediti po vrednosti, niti moe dati cilj koji ne nestaje kad se ovo percipira. I danas daje ovo: Ne gledaj ni na koga kao telo. Pozdravljaj ga kao Sina Boijeg koji on jeste, potvrdjujui da je on jedno sa tobom u svetosti. Tako su mu njegovi gresi oproteni, jer Hrist ima viziju koja ima mo da ih sve zanemari. Oni nestaju u Njegovom opratanju, jer se pojavljuje vizija svetosti koja lei iznad njih i zauzima njihovo mesto. Nije vano kakav e oblik oni poprimiti, niti koliko veliki da izgledaju, niti koga izgleda da su povredili. Oni vie ne postoje. I sve posledice koje se inilo da oni imaju su nestale sa njima, rainjene i da se nikad ne dogode. Tako ui da daje kao to i prima, i tako Hristova vizija gleda i na tebe. Ova lekcija nije teka za uenje. Ako ne zaboravi da u tvom bratu ne vidi nita drugo do sebe. Ako je on izgubljen u grehu, onda mora da si i ti, ako u njemu vidi svetost, tvoje grehe si sam sebi oprostio. Svaki brat koga danas sretne daje ti jo jednu ansu da Hristova vizija sija po tebi i nudi ti Boji mir. Nije vano kada e otkrovenje doi, jer ono nije od vremena. Ali vreme ima jedan dar koji daje, u kojem se istinsko saznanje ogleda na tako precizan nain da njegova slika deli njegovu nevidljivu svetost, njegov lik sija besmrtnom ljubavlju. Danas vebamo da vidimo Hristovim oima. A zbog svetih darova koje dajemo, Hristova vizija gleda i na nas. 159. LEKCIJA DAJEM UDA KOJA SAM PRIMIO Niko ti ne moe dati ono to nije primio. Da bi neto dao najpre mora da to sam poseduje. Tu se zakoni Neba i sveta slau. Ali se ovde i razlikuju. Svet veruje da posedovati neto, znai to zadrati. Spasenje ui drugaije. Dati znai priznati da si primio. To je dokaz da je ono to ima tvoje. Shvata da si isceljen kada daje isceljenje. Prihvata oprotaj kao ostvaren u tebi kada ti oprata. Prepoznaje svog brata kao sebe samog i tako opaa da si ceo. Ne postoji udo koje ne moe dati, jer su ti sva data. Primi ih sada tako to e otvoriti skladite svoga uma u kojem ona lee i pokloniti ih drugima. Hristovo vidjenje je udo. Ono dolazi daleko iznad sebe, jer odraava Venu Ljubav i ponovno rodjenje ljubavi koja nikad ne umire, ve je samo bila zatamnjena.

177 Hristovo vidjenje slika Nebo, jer ono vidi svet tako slian Nebu da se ono to je Bog stvorio savrenim moe u njemu ogledati kao u ogledalu. Zatamnjeno staklo koje svet prikazuje moe da pokazuje samo svoje iskrivljene slike u razbijenim delovima. Stvarni svet prikazuje nevinost Neba. Hristovo vidjenje je udo u kojem se radjaju sva uda. Ono je njihov izvor. Ostajui sa svakim udom koje dajete, ali ipak ostaje tvoje. Ono je spona kojom se davalac i primalac ujedinjuju ovde na zemlji, a kao to su jedno na Nebu. Hrist ne vidi greh ni u kome. I u Njegovom vidu bezgreni su kao jedno. Njihovu svetost je dao Njegov Otac i On sam. Hristova vizija je most izmedju svetova. Moe se poveriti Njegovoj moi da te prenese iz ovog sveta u onaj koji je opratanje nainilo svetim. Stvari koje se ovde ine da su u sasvim vrstom stanju, tamo su samo senke, providne, jedva vidljive, ponekad zaboravljene, i nikad ne mogu da pomrae svetlost koja sija iznad njih. Svetost je povraena u vidjenje, tako da slepi mogu videti. To je jedinstveni dar Svetog Duha: riznica kojoj se moe obratiti sa savrenom sigurnou za sve stvari koje mogu doprineti tvojoj srei. Sve su ve postavljene ovde. Sve se mogu dobiti, samo ih treba traiti. Ovde vrata nisu nikad zakljuana, i nikome nije odbijena ni najsitnija molba niti najhitnija potreba. Nema bolesti koja ve nije isceljena, niti nestaice koja nije popunjena, ni potreba koja nije zadovoljena u ovoj Hristovoj zlatnoj riznici. Ovde se svet sea onoga to je izgubljeno kada je bio stvoren. Jer je ovde opravljen, opet obnovljen, ali u drugaijoj svetlosti. Ono to je trebalo da bude dom greha, postaje centar za iskupljenje i srce milosti, gde se patnje isceljuju i doekuju dobrodolicom. Niko nee biti oteran sa vrata ovog novog doma, u kom lei njegovo spasenje. Od njega niko nita ne trai, izuzev dara da prihvati svoju dobrodolicu. Hristovo vidjenje je sveto tlo u kojoj ljiljani opratanja putaju svoje korenje. To je njihov dom. Oni se mogu odneti odavde nazad u svet, ali nikad ne mogu rasti u njegovom neplodnom i plitkom tlu. Njima su potrebni svetlost, toplota i nena briga koju prua Hristovo milosrdje. Njima je potrebna ljubav kojom On gleda na njih. Tako oni postaju Njegovi glasnici koji daju onako kako primaju. Uzimaj iz Njegove riznice, da bi se njegova blaga mogla uveavati. Njegovi ljiljani ne naputaju svoj dom kada su odneseni nazad u svet. Njihovo korenje ostaje. Oni ne naputaju svoj izvor, ve njegovu blagotvornost nose sa sobom, i pretvaraju svet u vrt kao onaj iz kog su doli, i kom se ponovo vraaju sa dodatnim miomirisom. Sada idu dvaput blagosloveni. Poruke koje su doneli od Hrista su isporuene i vraene njima. A oni ih rado vraaju Njemu. Pogledaj riznicu uda koja su izloena pred tobom da ih daje. Zar nisi vredan tog dara, kada je Bog odredio da ti se da? Ne sudi Bojeg Sina, ve sledi putem koji je On osnovao. Hrist je sanjao san o oprotenom svetu. To je Njegov dar, kojim se moe nainiti sladak prelaz iz smrti u ivot, iz beznadja u nadu. Hajde da za trenutak sanjamo sa Njim. Njegov san nas budi u istinu. Njegovo vidjenje nam daje sredstvo da se vratimo naoj neizgubljenoj i venoj svetosti u Bogu. 160. LEKCIJA JA SAM KOD KUE. STRAH JE OVDE STRANAC Strah je stranac putevima ljubavi. Identifikuj se sa strahom i bie stranac sam sebi. Tako si nepoznat i samom sebi. Ono to je tvoje Pravo Ja ostae tudje onom delu tebe koji misli da je stvaran, ali drugaiji od tebe. Ko bi mogao da bude mentalno zdrav u takvim okolnostima? Ko bi sem ludaka verovao da je ono to nije i sudio protiv samog sebe? Medju nama je jedan stranac, koji potie od jedne ideje toliko tudje istini da govori drugaiji jezik, gleda na svet koji istina ne poznaje i razume ono to istina smatra besmislenim. to je jo udnije, on ne prepoznaje onoga kome dolazi, ali ipak tvrdi da mu njegov dom pripada, mada je on kod kue sada tudjin. Medjutim, kako bi lako bilo rei: Ovo je moj dom. Ovde ja pripadam i neu da odem zato to neki ludak kae da moram. Kakav razlog postoji zbog kog to ne kaemo? Koji bi to mogao biti razlog, sem to si zamolio ovog stranca da zauzme tvoje mesto i dopustio da bude stranac samom sebi? Niko ne bi sebi dozvolio da tako nepotrebno bude lien svog poseda, osim ako ne misli da postoji jedan drugi dom koji vie odgovara njegovom ukusu. Ko je taj stranac?

178 Da li je to strah ili ti kojem ne odgovara dom koji je Bog dao Njegovom Sinu? Da li je strah Njegov, stvoren po Njegovom liku? Da li je to strah koji ljubav upotpunjava i kojom je upotpunjen? Nema ni jednog doma koji moe da prui utoite ljubavi i strahu. Oni ne mogu da postoje jedan pored drugog. Ako si ti stvaran, onda strah mora biti iluzija. A ako je strah stvaran, onda ti uopte ne postoji. Kako se, dakle, jednostavno reava ovo pitanje. Ko se boji samo je negirao sebe i rekao: Ja sam ovde stranac. Zato naputam svoj dom onome ko vie lii na mene nego ja sam, i dajem mu sve to sam mislio da pripada meni. Sada je on nuno prognan, nesiguran u sve stvari sem u ovu, da on nije on i da mu je njegov dom uskraen. ta on sada trai? ta moe nai? Onaj ko je stranac samom sebi ne moe nai svoj dom bez obzira gde traio, jer je povratak uinio nemoguim. Njegov put je izgubljen, sem uda koje e ga potraiti i pokazati mu da sada nije stranac. udo e doi. Jer u njegovom domu je ostalo njegovo Pravo Ja. Ono nije pozvalo unutra nikakvog stranca, i nije nikakvu tudju misao poelo da smatra za samog sebe. I Ono e pozvati Sebi Svoje Rodjeno prepoznajui ono to je njegovo rodjeno. Ko je ovaj stranac? Zar nije on onaj koje tvoje Pravo Ja ne poziva? Sada nisi u stanju da u sebi prepozna ovog stranca, jer si mu dao tvoje mesto koje ti po pravu pripada. Ali je tvoje Pravo Ja isto toliko sigurno u Svoje Rodjeno koliko i Bog u Svog Sina. On nije zbunjen stvaranjem. On je siguran u ono to Mu pripada. Nikakav stranac se ne moe postaviti izmedju Njegovog znanja i stvarnosti Njegovog Sina. Boja sigurnost je dovoljna. Onaj za kog On zna da je Njegov Sin pripada tamo gde je on Svog Sina zauvek stavio. On je odgovorio svima vama koji pitate Ko je taj stranac?. ujte Njegov Glas koji vas uverava, mirno i sigurno, da niste stranac vaem Ocu, niti je tvoj Stvoritelj postao stranac tebi. Koga je Bog spojio ostaje zauvek jedno, kod kue u Njemu, i nije stranac Njemu. Danas nudimo zahvalnost tome to je Hrist doao da od sveta potrai ono to Mu pripada. Njegov vid ne vidi strance, ve samo Njegove Rodjene sa kojima se radosno ujedinjuje. Oni Ga vide kao stranca, jer ne prepoznaju sami sebe. Ali ipak, dok mu izraavaju dobrodolicu, seaju se. I On ih neno ponovo vodi kui, tamo gde pripadaju. Hrist nikoga ne zaboravlja. On ti ne daje da ikoga zaboravi, da bi tvoj dom mogao da bude potpun i savren kao to je utvrdjeno. On te nije zaboravio. Ali se ti nee setiti Njega, sve dok na sve ne bude gledao kao to On gleda. Ko se odrie svog brata, odrie se i Njega i tako odbija da primi dar vida pomou kojeg se Pravo Ja jasno prepoznaje, dar koji donosi seanje na njegov dom i omoguava spasenje.

161. LEKCIJA DAJ MI TVOJ BLAGOSLOV, SVETI SINE BOJI Danas vebamo drugaije i zauzimamo stav protiv naeg gneva, da bi nai strahovi iezli i napravili mesto za ljubav. Ovde je spasenje u jednostavnim reima kroz koje praktikujemo dananju ideju. Ovde je odgovor na iskuenje koji nikad ne omane da prui dobrodolicu u Hristu tamo gde su ranije vladali strah i gnev. Ovde je uklonjen prvobitni rastanak, tu si bezbedno proao svet i ponovo zadobio Raj. Ovde je odgovor Glasa u Boje ime. Apsolutna apstrakcija je prirodno stanje uma. Ali jedan njegov deo sada je neprirodan. On ne gleda na sve kao jedno. Umesto toga, vidi samo fragmente celine, jer samo tako moe izmisliti delimian svet koji vidi. Svrha svega to vidi je da ti se pokae ta je to to eli da vidi. Sve to uje samo ti donosi u um zvuke koje eli da uje. Tako su nastale specifine stvari. Zato sada u vebanju moramo i koristiti specifine stvari. Dajemo ih Svetom Duhu da bi ih On upotrebio za neku drugu svrhu koja se razlikuje od one koju smo im mi dali. Ali On moe da koristi samo ono to smo Mu dali, da bi nas uio sa jedne druge take gledita, tako da bismo u svemu mogli da vidimo drugaiju upotrebu. Jedan brat je sva braa. Svaki um sadri sve umove, jer je svaki um jedno. Takva je istina. Ali, da li ove misli razjanjavaju znaenje stvaranja? Da li ti ove rei sa sobom donose savrenu jasnou? ta bi se one mogle initi sem praznih zvukova, prijatne, moda, ispravne u oseanju, ali u sutini neshvaene i neshvatljive. Um koji je sebe uio da misli specifino, vie ne moe da razume apstrakciju u smislu da

179 je on sveobuhvatan. Potrebno je da vidimo malo, da bismo nauili mnogo. Izgleda da je telo ono to oseamo da nam ograniava slobodu, da je ono uzrok nae patnje, i da na kraju gasi na ivot. Medjutim, tela su samo simboli za jedan konkretan oblik straha. Strah bez simbola ne zahteva nikakvo reagovanje, jer simboli mogu da predstavljaju i besmisleno. Ljubavi nisu potrebni nikakvi simboli, poto je ona istinita. Ali se strah vezuje za posebnosti, poto je laan. Tela napadaju, ali umovi ne. Ova misao svakako podsea na na tekst, gde se esto naglaava. To je razlog zbog kog tela postaju simboli straha. Mnogo puta si bio nagonjen da gleda iznad tela, jer njegovo vidjenje predstavlja simbol neprijatelja ljubavi kojeg Hristovo vidjenje ne vidi. Telo je meta napada, jer niko ne misli da mrzi um. Ali ko drugi nego um tera telo da napada? ta bi drugo moglo biti sedite straha, izuzev onoga to misli na strah? Mrnja je specifina. Mora da postoji neka stvar koja se napada. Neprijatelj se mora zapaati u takvom obliku da se moe dodirnuti, videti i uti, i konano ubiti. Kad mrnja poiva na nekoj stvari, ona zahteva smrt sa istom onom sigurnou sa kojom Boji Glas proklamuje da nema smrti. Strah je nezasit i prodire sve na ta mu pogled padne, videi sebe u svemu i prinudjen da se okrene protiv samog sebe i uniti. Ko vidi brata kao telo, vidi ga kao simbol straha. Zato e i napasti, jer ono to vidi je samo projekcija njegovog sopstvenog straha, spremnog za napad, koji urla da se sa njim opet ujedini. Neka vas ne dovodi u zabludu intenzitet besa koji projektovani strah mora da izaziva. On vriti u gnevu i dilita se po vazduhu u pomamnoj nadi da moe dograbiti svog tvorca i prodrati ga. To oi tela vide u onome koga Nebo gaji, koga andjeli vole i koga je Bog stvorio savrenim. To je njegova realnost. A u Hristovoj viziji njegova lepota se ogleda u tako svetom i divnom obliku, da se teko moe uzdrati a da ne klekne pred njegovim stopalima. Medjutim, ipak e ga uhvatiti za ruku, jer si kao on u oima koje ga tako vide. Napad na njega je neprijatelj za tebe, jer nee opaziti da je u njegovim rukama tvoje spasenje. Zamoli ga samo za to, i on e ti ga dati. Zamoli ga da ne simbolizuje tvoj strah. Zar bi traio da ljubav uniti samu sebe? Ili bi hteo da ti se oktkrije i oslobodi te? Danas vebamo u jednom obliku koji smo pokuali ranije. Tvoja spremnost je sada blia, te e danas tako doi blie Hristovoj viziji. Ako si naumio da je postigne, danas e uspeti. A kada jednom uspe, nee biti voljan da prihvata za svedoke ono to ti telesne oi pobudjuju. Ono to e videti pevae ti o drevnim melodijama kojih e se setiti. Nisi zaboravljen na Nebu. Zar ne bi eleo da se toga seti? Izaberi jednog brata, kao simbol ostalih i zatrai od njega spasenje. Najpre ga osmotri to jasnije moe, u onom istom obliku na koji si navikao. Pogledaj njegovo lice, njegove ruke i noge, njegovu odeu. Posmatraj ga kako se smei i vidi poznate gestove koje on ini tako esto. A onda pomisli na ovo: Ono to vidi od tebe sakriva vidjenje onoga ko moe oprostiti sve tvoje grehe, ije svete ruke mogu skinuti klinove koji su probili tvoje sopstvene ruke i skinuti krunu od trnja koju si stavio na svoju krvavu glavu. Zatrai to od njega da bi te on mogao osloboditi: DAJ MI TVOJ BLAGOSLOV, SVETI SINE BOJI, HTEO BIH DA TE VIDIM OIMA HRISTA, I U TEBI VIDIM SVOJU SAVRENU BEZGRENOST. I on e odgovoriti Onome koga si pozvao. Jer e u tebi uti Boji Glas i odgovoriti svojim sopstvenim. Vidi ga sada, onoga koga si video samo kao krv i meso, i prepoznaje da je Hrist doao k tebi. Dananja ideja je tvoje sigurno utoite od gneva i straha. Obavezno je odmah iskoristi da ne bi doao u iskuenje da napadne brata i u njemu vidi simbol tvog straha. I videe kako se iznenada od neprijatelja pretvara u spasioca, od djavola u Hrista. 162. LEKCIJA JA SAM ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO Ova jedna misao, ako bi je vrsto drao u umu, spasla bi svet. Ponavljaemo je s vremena na vreme, dok ne dostignemo jedan drugi stupanj u uenju. Znaie ti daleko vie kada bude napredovao. Ove rei su svete, jer su to rei koje je Bog dao kao odgovor na svet koji si ti napravio. Pomou njih svet nestaje, i sve stvari koje se vide kroz njegove magliaste oblake i isparljive iluzije iezavaju kada se ove rei izgovore.

180 Jer one dolaze od Boga. Ovde je Re pomou koje je Sin postao srea Njegovog Oca, Njegova Ljubav i Njegova potpunost. Ovde se stvaranje proklamuje i potuje onakvo kakvo ono jeste. Ne postoji ni jedan san koji ove rei ne bi odagnale, ni jedna misao o grehu i ni jedna iluzija koju san sadri koja nee nestati pred njihovom moi. One su truba budjenja koja odjekuje po svetu. Mrtvi se bude u odgovoru na njen zov. A oni koji su ivi i uju ovaj zvuk nikad nee gledati smrt. Uistinu je svet onaj koji prihvati ove rei kao svoje sopstvene, ustajui ujutro sa njima na umu, seajui ih se celog dana, i tonui uvee sa njima u san. Njegovi snovi su sreni, njegov poinak siguran, njegova bezbednost izvesna i njegovo telo isceljeno jer on uvek spava i budi se sa istinom pred sobom. On e spasti svet, jer daje svetu ono to prima svaki put kada praktikuje rei istine. Danas vebamo jednostavno. Jer su rei koje koristimo mone i nisu im potrebne nikakve misli van njih da bi promenile um onoga ko ih koristi. Um se toliko potpuno menja da je sada riznica u koju Bog stavlja sve svoje darove i svu svoju ljubav, da se raspodeljuju celom svetu, uveavajui se u davanju, on ostaje potpun jer je to to deli sa drugima neogranieno. Tako ui da misli sa Bogom. Hristovo vidjenje je povratilo tvoj vid spasavajui tvoj um. Danas iskazujemo poast tebi. Tvoje je pravo na potpunu svetost koju sada prihvata. Ovim prihvatanjem spasenje se donosi svakome, jer ko bi gajio greh kada je ovakva svetost blagoslovila svet? Ko bi oajavao kada je savrena radost tvoja, svima nama na raspolaganju kao lek za patnju i nesreu, svekoliko oseanje gubitka i potpuno utoite od greha i krivice? I ko ti sada ne bi bio brat, tebi, njegovom iskupitelju i spasiocu? Ko ti sada ne bi izrazio dobrodolicu u svom srcu pozivom punim ljubavi, udei da se u svetosti ujedini sa onim ko je kao i on? Ti si onakav kakvim te je Bog stvorio. Ove rei uklanjaju no i mraka nema vie. Jer ti si prepoznao Sina Bojeg i u tom prepoznavanju je i prepoznavanje sveta. 163. LEKCIJA NEMA SMRTI, BOJI SIN JE SLOBODAN Smrt je misao koja poprima mnoge oblike, esto neprepoznate. Ona moe da se pojavi kao tuga, strah, teskoba ili sumnja, kao gnev, neverovanje i nedostatak poverenja, zabrinutost za telo, zavist, i u svim oblicima u kojima elja da budete onakvi kakvi niste moe doi da vas kua. Sve takve misli su samo odraz naeg oboavanja smrti kao spasioca i donosioca oslobodjenja. Otelotvorenje straha, domain greha, bog krivih i gospodar svih iluzija i obmana - ala smrt izgleda mona. Jer se ini da u svojoj uveloj ruci dri sva iva stvorenja, sve nade i elje u svom unitavajuem zagrljaju, sve ciljeve opaene u njenim upljim oima. Slabi, bespomoni i bolesni klanjaju se pred njenim likom mislei da je samo ona stvarna, neizbena i dostojna njihovog poverenja. Jer e samo ona sigurno doi. Sve stvari izuzev smrti izgledaju nesigurne i gube se suvie brzo ma koliko da su teko zadobijene, neizvesne u njihovom ishodu, sklone da iznevere nadanja koja su nekad podsticale, i da ostave ukus praine i pepela iza sebe, umesto snova i aspiracija. Ali na smrt se rauna. Jer e ona doi sigurnim koracima kad dodje vreme za njen dolazak. Nikad nee omanuti da sve ivo uzme za sebe kao taoce. Zar bi ste se klanjali idolima kao to je ovaj? Ovde se snaga i mo samog Boga opaaju unutar idola napravljenog od praine. Ovde je suprotnost Boga proklamovana za gospodara sveg stvaranja, jaeg od Boje Volje za ivot i beskrajnosti ljubavi i savrene i nepromenljive konstantnosti Neba. Ovde je Volja Oca i Sina konano poraena i ostavljena da poiva ispod nadgrobnog kamena koji je smrt stavila na telo Svetog Sina Bojeg. Nesvet u porazu, on je postao ono to je smrt htela da bude od njega. Njegov epitaf, koji je sama smrt napisala, ne daje mu nikakvo ime, jer se pretvorio u prah. Ona kae samo ovo: Ovde lei svedok da je Bog mrtav. I to ona pie opet i opet, dok se njeni oboavaoci stalno slau s tim i kleei sa elom na zemlji u strahu apuu da je tako. Nemogue je oboavati smrt u bilo kom obliku, a ti ipak bira nekoliko njenih oblika koje ne eli i hteo bi da ih izbegne, iako jo uvek verujete u ostale. Jer smrt je totalna. Ili sva stvorenja umiru ili ive i ne mogu umreti. Nikakav kompromis nije mogu. Jer ovde opet vidimo jedan oigledan stav, koji moramo prihvatiti ako hoemo

181 da budemo mentalno zdravi, ono to potpuno protivrei jednoj misli ne moe biti istinito, osim ako se ne dokae da je suprotno lano. Ideja o smrti Boga je tako apsurdna da ak i mentalno bolesni imaju tekoa da u to veruju. Jer to podrazumeva da je Bog nekada bio iv i da je nekako iezao, oigledno ubijen od strane onih koji nisu eleli da On preivi. Njihova jaa volja je mogla da trijumfuje nad Njegovom i tako je veni ivot ustupio mesto smrti. A sa Ocem, umro je i Sin. Oboavaoci smrti su moda uplaeni. A ipak, mogu li takve misli ulivati strah? Kad bi videli da je to samo ono u ta oni veruju, bili bi trenutno oslobodjeni. Ti e im to danas pokazati. Nema smrti, i mi je se sada odriemo u svakom obliku, radi njihovog spasenja, kao i radi naeg sopstvenog. Bog nije stvorio smrt. Stoga, bez obzira u kakvom obliku da se ona javi, ona mora biti iluzija. To je stav koji danas zauzimamo. On nam je dat da gledamo pored smrti i da iznad nje vidimo ivot. Oe na, blagoslovi danas nae oi. Mi smo Tvoji glasnici i hteli bismo da posmatramo divotan odraz Tvoje Ljubavi koja sija u svemu. ivimo i kreemo se samo u Tebi. Nismo odvojeni od tvog venog ivota. Ne postoji smrt, jer smrt nije Tvoja Volja. Mi boravimo tamo gde si nas postavio, u ivotu koji delimo sa Tobom i svim ivim stvorenjima, da budemo kao Ti i deo Tebe zauvek. Prihvatamo Tvoje Misli kao nae, naa volja je veno jedno sa Tvojom. Amin. 164. LEKCIJA SADA SMO JEDNO SA NJIM KOJI JE NA IZVOR Kada se, sem sada, istina moe prepoznati? Sadanjost je jedino vreme koje postoji. I tako danas, ovog trenutka, sada, poinjemo da gledamo ono to je zauvek tu, ne u naem vidjenju, ve u oima Hrista. On gleda pored vremena i vidi venost kako je ovde predstavljena. On uje zvuke koje stvara bezulni svet, ali ih uje slabo. Jer iznad njih On uje pesmu Neba i Glas za Bogom, jasnije, sa vie smisla, blie. Svet tako izezava pred Njegovim oima. Njegovi zvuci postaju neujni. Neka melodija daleko izvan sveta postaje sve razgovetnija i razgovetnija, drevni zov na koji On daje drevni odgovor. Ti e ih prepoznati oboje, jer oni nisu nita drugo do Zov tvog Oca tebi. Hrist odgovara umesto tebe, kao eho tvog Pravog Ja, koristei tvoj glas da da svoj radosni pristanak, prihvatajui tvoje oslobodjenje u tvoje ime. Kako je sveto tvoje vebanje danas, poto ti Hrist daje svoj vid i uje umesto tebe i odgovara u tvoje ime na Zov koji uje! Kako je tiho vreme koje posveuje da provede sa Njim izvan sveta. Kako se lako tvoji prividni gresi zaboravljaju i sve tvoje alosti iezavaju iz seanja. Ovog dana ostavlja tugu pored sebe, jer su prizori i zvuci koji dolaze blie nego to je svet, jasni tebi koji e danas prihvatiti darove koj On daje. Postoji jedna tiina u koju svet ne moe da prodre. Postoji jedan drevni mir koji nosi u srcu i koji nisi izgubio. Postoji oseanje svetosti u misli da te greh nikad nije ni dotakao. Danas e se setiti svega ovoga. Verovanje u dananje vebanje donee ti nagrade toliko velike i toliko drugaije od svega to si ranije traio, da e znati da je tu tvoje blago i tu tvoj spokoj. Ovo je dan kada se isprazne matarije razdvajaju kao zavesa i otkrivaju ono to lei iza njih. Sada je ono to je stvarno tu nainjeno vidljivim dok sve senke koje su izgledale da ga skrivaju jednostavno iezavaju. Sada je vaga ispravljena i mere sudjenja ostavljene Njemu Koji sudi istinito. A u Njegovom sudu svet e se otkriti pred tvojim oima u savrenoj nevinosti. Sada e ga videti oima Hrista. Sada ti je njegova transformacija jasna. Brate, ovo je sveti dan za svet. Tvoja vizija, koja ti je data iz daljina izvan svih stvari u ovom svetu, osvre se na njih u novoj svetlosti. I ono to vidi postaje isceljenje i spasenje sveta. Vredni i bezvredni se opaaju i prepoznaju da su ono to jesu. Ono to je vredno tvoje ljubavi prima tvoju ljubav, i ne ostaje nita ega se treba plaiti. Danas neemo suditi. Primiemo samo ono to nam je dato od sudjenja uinjenog izvan sveta. Nae vebanje danas postaje na dar zahvalnosti za nae oslobodjenje od slepila i od nesree. Sve to vidimo samo e poveati nau radost jer njegova svetost odraava nau sopstvenu svetost. Blagosiljamo svet onako kako ga vidimo u svetlosti u kojoj nas vidi na Spasilac i nudimo mu slobodu koja nam je data kroz Njegovu opratajuu viziju, a

182 ne nau sopstvenu. Otvori zavesu u tvom vebanju naputajui sve stvari koje misli da eli. Skloni tvoja bezvredna blaga i napravi ist i otvoren prostor u tvom umu gde Hrist moe da dodje i da ti ponudi blago spasenja. Njemu je potreban tvoj presveti um da bi spasao svet. Zar ovaj cilj nije dostojan da bude tvoj? Zar Hristovo vidjenje nije vrednije od nezadovoljavajuih ciljeva sveta? Ne dopustimo da nam promaknu darovi koje ono uva za tebe kada daje svoj pristanak i svoje prihvatanje. Moemo promeniti svet, ako prihvati ove darove. Moda nee videti vrednost koju tvoje prihvatanje daje svetu. Ali ovo svakako eli i ba ovoga dana moe svu patnju zameniti za radost. Vebaj ozbiljno i dar je tvoj. Zar bi te Bog obmanuo? Moe li on da ne ispuni svoja obeanja? Zar moe da uskrati tako malo, kada Njegova Ruka prua potpuno spasenje Njegovom Sinu? 165. LEKCIJA NEKA SE MOJ UM NE ODRIE BOJE MISLI ta je to to ini da ovaj svet izgleda stvaran, sem tvog sopstvenog odricanja istine koja lei iznad njega? ta drugo do tvoje misli o nesrei i smrti zamrauje savrenu sreu i veni ivot koje tvoj Otac eli za tebe? I ta bi moglo sakriti ono to se ne moe sakriti sem iluzije? ta bi moglo da ti uskrati ono to ve nema sem tvoj izbor da ga ne vidi, poriui da je uopte tu? Boja Misao te je stvorila. Ona te nikad nije napustila, niti si ikada bio odvojen od nje ni za jedan trenutak. Ona ti pripada. Pomou nje ivi. Ona je tvoj Izvor ivota, inei te jedno sa njom, i sve je jedno sa tobom, jer te ona nije napustila. Boja Misao te titi, brine za tebe, ini mekim tvoje mesto za poinak i glatkim tvoj put, obasjavajui tvoj um sreom i ljubavlju. Venost i veni ivot sijaju u tvom umu, jer te Boja Misao nije napustila i jo uvek boravi u tebi. Ko bi se odricao sopstvene sigurnosti i svog mira, svoje radosti, svog isceljenja i svog duhovnog mira, svog tihog poinka, svog smirenog budjenja, kad bi samo prepoznao gde oni borave? Zar se ne bi odmah spremio da ide tamo gde se oni nalaze, naputajui sve drugo kao bezvredno u poredjenju sa njima? I naavi ih, zar ne bi osigurao da ostanu kod tebe, i ti kod njih? Ne odrii se Neba. Ono je tvoje danas, samo treba da trai. Nije potrebno ni da zapaa koliko je veliki taj dar, koliko e tvoj um biti promenjen pre nego to ti on dodje. Zatrai da ga primi, i on ti je dat. U njemu lei uverenje. Sve dok ga ne pozdravi kao tvog, neizvesnost ostaje. Ali Bog je fer. Ne trai se sigurnost da bi primio ono to samo tvoje prihvatanje moe darovati. Trai sa eljom. Nije potrebno da bude siguran da je ono to trai jedina stvar koju eli. Ali kad je bude primio, bie siguran da ima blago za kojim si oduvek tragao. ta bi onda dao u zamenu za njega? ta bi te sad navelo da pusti da izbledi iz tvoje ekstatine vizije? Jer to vidjenje dokazuje da si svoje slepilo zamenio za videe oi Hrista, tvoj um je odbacio poricanje i prihvatio Boju Misao kao tvoje nasledje. Sada je svaka sumnja nestala, kraj putovanja je postao siguran i spasenje ti je dato. Sada je Hristova mo u tvom umu, da isceljuje onako kako si ti isceljen. Jer si sada jedan od spasilaca sveta. Tvoja sudbina lei tu i nigde drugde. Zar bi Bog pustio da Njegov Sin zauvek ostane gladan zbog svog odricanja od hrane koja mu je potrebna da bi iveo? Obilje boravi u njemu, te ga liavanje ne moe odsei od Boje odravajue Ljubavi i od njegovog doma. Danas vebaj u nadi. Jer je nada zaista opravdana. Tvoje sumnje su besmislene, jer je Bog siguran. I Njegova Misao nikad nije odsutna. Sigurnost mora boraviti u tebi koji si Njegov domain. Ovaj kurs uklanja sve sumnje koje su se prepreile izmedju Njega i tvoje sigurnosti u Njega. Mi raunamo na Boga, a ne na sebe, da nam da sigurnost. Praktikujemo u Njegovo Ime dok nas Njegova Re usmerava u onome to radimo. Njegova sigurnost lei izvan svake nae sumnje. Njegova Ljubav ostaje izvan svih naih snova i u naem umu, prema Njegovoj Volji.

183

166. LEKCIJA POVERENI SU MI DAROVI BOJI Sve stvari su ti date. Boje poverenje u tebe je bezgranino. On poznaje svog Sina. On daje bez izuzetka, ne zadravajui nita to bi doprinosilo tvojoj srei. Pa ipak, sem ako tvoja volja nije jedno sa Njegovom, Njegovi darovi nisu primljeni. ta je to zbog ega bi pomislio da postoji neka druga volja od Njegove? Tu je paradoks koji podcrtava nastanak sveta. Ovaj svet nije volja Boja, te stoga nije stvaran. Tako oni koji misle da je svet stvaran, jo uvek mora da veruju da postoji neka druga volja, ona koja daje suprotne efekte od onih koje On eli. Zaista nemogue, ali svaki um koji gleda na svet i sudi da je svet siguran, vrst, pouzdan i istinit veruje u dva stvoritelja, ili u jednog sebe samog. Ali nikad u jednog Boga. Darovi Boji nisu prihvatljivi ni za koga ko se dri takvih udnih verovanja. On mora da veruje da prihvatiti Boje darove, makoliko da oni postanu oigledni, makoliko da ga hitno zovu da polae pravo na njih kao na njegove sopstvene, da to znai biti pod pritiskom da izda samog sebe. On mora da porie njihovo prisustvo, da protivrei istini i da pati da bi ouvao svet koji je napravio. Tu je jedini dom za koji on misli da zna. Tu je jedina sigurnost za koju misli da je moe nai. Bez sveta koji je napravio, on je izgnanik, bez doma i uplaen. Ne shvata da je upravo tu uplaen i bez doma, izgnanik koji luta tako daleko od doma i toliko dugo, da ne shvata da je zaboravio odakle je doao, kuda ide, pa ak i ko je on u stvari. Medjutim, ak i u njegovim samotnim besmislenim lutanjima, Boji darovi idu sa njim njemu potpuno nepoznati. On ne moe da ih izgubi. Ali nee da pogleda ta mu je dato. Luta i dalje, svestan uzaludnosti koju vidi svuda oko sebe, opaajui kako ono malo to mu je udeljeno gotovo iezava, dok kree napred ka niemu. Ali on i dalje luta u bedi i siromatvu, sam, iako je Bog sa njim, i sa tako golemim bogatstvom da je sve to svet sadri bezvredno pred njegovom ogromnou. Izgleda kao veoma jadan lik, sumoran, iznuren, u otrcanoj odei i sa stopalima koja pomalo krvare od kamenitog puta kojim hoda. Nema nikoga ko se nije identifikovao sa njim, jer svako ko tu dodje krenuo je putem koji on sledi i osetio je poraz i beznadje kao to ih i on osea. Ali, da li je on stvarno tragian, kad vidi da sledi put koji je sam izabrao, i samo treba da shvati Ko ide sa njim i da otvori svoja blaga da bi bio slobodan? To je tvoje izabrano ja, ono koje si napravio kao zamenu za realnost. To je ja koje divljaki brani od svakog razuma, svega oiglednog i svih svedoka sa dokazima koji pokazuju da to nisi ti. Ti i ne haje za njima. Ti i dalje ide svojim samoizabranim putem, oiju sputenih nadole da ne bi ugledao krajiak istine i bio oslobodjen od samoobmane i puten na slobodu. Kukaviki si ustuknuo da ne bi osetio Hristov dodir na tvom ramenu i opazio Njegovu nenu ruku koja te usmerava da pogleda njegove darove. Kako onda moe da objavljuje svoje siromatvo u izgnanstvu? On bi hteo da te zasmeje ovakvim tvojim vidjenjem samog sebe. Gde je onda samosaaljenje? I ta se deava sa svom tragedijom koju si pokuao da napravi za onog kojem je Bog namenio samo radost? Tvoj stari strah sada te je obuzeo i pravda te je najzad stigla. Hristova ruka je dodirnula tvoje rame i ti isea da nisi sam. ak pomilja da ono bedno ja za koje si mislio da si ti, moda ipak nije tvoj identitet. Moda je Boja Re istinitija od tvoje sopstvene. Moda su Njegovi darovi tebi stvarni. Moda ga ba nije sasvim nadmudrio tvoj plan da Njegovog Sina dri u zaboravu i da ide putem koji si izabrao bez tvog Pravog Ja. Boja Volja se ne suprotstavlja. Ona jednostavno jeste. Nije Bog taj koga si stavio u zatvor u tvom planu da izgubi svoje Pravo Ja. On i ne zna za plan koji je tako stran Njegovoj Volji. Postojala je potreba koju On nije razumeo, i na koju je dao odgovor. To je sve. I ti kojem je ovaj odgovor dat, vie nema nikakvu potrebu za bilo im sem za tim. Sada ivimo, jer sada ne moemo umreti. Na elju za smru je odgovoreno i vid koji je gledao na nju je sada zamenjen vizijom koja opaa da ti nisi ono za ta se pretvara da jesi. Sa tobom hoda Onaj Koji neno odgovara na sve tvoje strahove sa ovim jednim milosrdnim odgovorom: Nije tako. On ukazuje na sve darove koje ima svaki put kada te pritiska misao o siromatvu, i govori o svom drugarstvu kada sebe opaa kao usamljenog i uplaenog. Ali on te podsea jo na jednu stvar koju si zaboravio. Njegov dodir po tebi nainio je

184 slinim Njemu. Darovi koje ima nisu samo za tebe. Ono to ti je On ponudio, sada mora uiti da daje. To je lekcija koju Njegovo davanje sadri, jer te je On spasao od samoe koju si pokuao da napravi kako bi se u njoj sakrio od Boga. On te je podsetio na sve darove koje ti je Bog dao. On takodje govori i o onome ta postaje tvoja volja kada ove darove prihvati i prepozna da su tvoji sopstveni. Darovi su tvoji, povereni tvojoj brizi, da ih daje svima koji su izabrali samotni put od kojeg si ti pobegao. Oni i ne shvataju da slede samo svoje elje. Ti si taj koji ih sada ui. Jer si nauio od Hrista da postoji jedan drugi put kojim oni mogu ii. Ui ih pokazujui im sreu koja dolazi onima koji oseaju Hristov dodir i prepoznaju Hristove darove. Neka te alost ne dovodi u iskuenje da izneveri ukazano poverenje. Tvoji uzdasi e sada izdavati nade onih koji se obraaju tebi za svoje oslobodjenje. Tvoje suze su njihove. Ako si ti bolestan, samo zadrava njihovo isceljenje. Ono ega se plai, samo ih ui da su strahovi opravdani. Tvoja ruka postaje davalac Hristovog dodira, tvoja promena miljenja postaje dokaz da onaj ko prihvata Boje darove nikada ne moe patiti ni zbog ega. Tebi je povereno oslobodjenje sveta od bola. Nemoj ga izdati. Postani ivi dokaz onoga to Hristov dodir moe da ponudi svakome. Bog je poverio sve svoje darove tebi. Budi svedok tvojom sreom i pokai kako transformisan postaje onaj um koji izabere da prihvati Njegove darove i oseti dodir Hrista. Takva je sada tvoja misija. Jer je Bog poverio davanje Njegovih darova svima onima koji su ih primili. On je podelio svoju radost sa tobom. I ti sada ide da je podeli sa svetom. 167. LEKCIJA POSTOJI JEDAN IVOT I TAJ IVOT DELIM SA BOGOM Ne postoje razliite vrste ivota, jer ivot je kao istina. On nema stepene. To je jedino stanje koje je zajedniko svemu to je Bog stvorio. Kao i sve Njegove Misli, on nema suprotnosti. Smrti nema, jer ono to je Bog stvorio deli Njegov ivot. Smrti nema, jer suprotnost Bogu ne postoji. Smrti nema, jer su Otac i Sin jedno. U ovom svetu, izgleda da postoji stanje koje je suprotnost ivotu. Moe ga nazvati smrt. Ali mi smo nauili da ideja o smrti poprima razne oblike. To je jedina ideja koja je u osnovi svih oseanja koja nisu izraz najvie sree. To je alarm na koji ti reaguje na svaki drugi nain koji nije savrena radost. Svaka alost, gubitak, teskoba, patnja i bol, pa ak i mali uzdah od umora, blaga nelagoda ili puko mrtenje, su priznanje smrti i tako poricanje da ivi. Ti misli da je smrt od tela. Pa ipak, to je samo jedna ideja, irelevantna za ono to se vidi kao fiziko. Svaka misao je u umu. Ona se zatim moe primenjivati onako kako je um usmerava. Ali njeno poreklo je tamo gde se ona mora promeniti, ako se desi promena. Ideje ne naputaju svoj izvor. Naglasak koji je ovaj kurs stavio na tu ideju je zbog toga to je ona sredina u naim nastojanjima da promenimo tvoje miljenje o sebi. To je razlog zbog ega moe da isceljuje. To je uzrok isceljenja. To je razlog zato ne moe umreti. Ta istina te ustanovljava kao jedno sa Bogom. Smrt je misao da si razdvojen od svog Tvorca. To je verovanje da se stanja menjaju, da se emocije javljaju naizmenino zbog uzroka koji su van tvoje kontrole, koje ti nisi stvorio i koje ti nikad ne moe promeniti. To je uvreno verovanje da ideje mogu da napuste svoj izvor i da poprime svojstva koje izvor ne sadri, postajui drugaije od svog porekla, i razdvojene od njega po vrsti kao i razdaljini, vremenu i obliku. Smrt ne moe doi od ivota. Ideje ostaju sjedinjene sa svojim izvorom. One mogu da prue sve ono to sadri njihov izvor. U tome, one mogu ii daleko izvan sebe. Ali one ne mogu poroditi ono to im nikad nije dato. Onako kako su napravljene, tako e biti i ono to one prave. Onako kako su rodjene, tako e i one poradjati. I odakle su dole, tamo e se i vratiti. Um moe misliti da spava, ali to je sve. On ne moe promeniti ono to je budno stanje. On ne moe napraviti telo, niti boraviti u telu. Ono to je tudje telu ne postoji, jer to nema izvora. Jer um stvara sve stvari koje jesu i ne moe ima dati atribute koje nema, niti menjati sopstveno veno stanje umstva. On ne moe stvarati ono to je fiziko. Ono to izgleda da umire je samo znak da um spava. Suprotnost ivotu moe biti samo jedan drugi oblik ivota. Kao takva, ona se moe pomiriti sa onim to ju je stvorilo, jer ona nije suprotnost

185 u istini. Njen oblik se moe menjati, ona moe da izgleda ono to nije. Ali ipak, um je um, i kad je budan i kad spava. On nije svoja suprotnost ni u emu stvorenom, niti u onome to izgleda da stvara kad veruje da spava. Bog je stvorio samo budan um. Bog ne spava i sva Njegova stvaranja ne mogu deliti ono to On ne daje, niti praviti stanja koja On ne deli sa njima. Misao o smrti nije suprotnost mislima o ivotu. Zauvek nesuprotstavljene suprotnostima, Boje Misli zauvek ostaju nepromenljive, sa moi da se prostiru veno i nepromenljivo, ali ipak unutar samih sebe, jer su svuda. Ono to izgleda da je suprotnost ivotu je spavanje. Kad um izabere da bude ono to nije i da za sebe uzme jednu tudju mo koju ne poseduje, strano stanje u koje ne moe da udje, ili lanu situaciju koja nije unutar njegovog Izvora, on samo izgleda da je za trenutak zaspao. On sanja o vremenu, intervalu u kojem ono to izgleda da se dogadja nikad se nije desilo, promene do kojih je dolo su bez sutine i svi dogadjaji su nigde. Kada se um probudi, on samo nastavlja onako kako je uvek bio. Hajde da danas budemo deca istine, i da se ne odriemo naeg svetog nasledja. Na ivot nije onakav kakvim ga zamiljamo. Ko menja ivot zato to je zatvorio oi ili pravi od sebe ono to nije zato to spava i vidi u snovima suprotnost onome to jeste? Danas neemo pozivati smrt ni u kakvom obliku. A neemo ni pustiti da zamiljene suprotnosti ivotu i za trenutak borave tamo gde je Misao o venom ivotu postavio sam Bog. Njegov sveti dom danas nastojimo da odrimo onakvim kakvim ga je On ustanovio, i eli da bude uvek i uvek. On je Gospodar onoga to danas mislimo. I kroz Njegove Misli, koje nemaju suprotnosti, razumemo da postoji jedan jedini ivot i taj ivot delimo sa Njim, sa svim to je stvoreno, kao i sa njihovim mislima, koje je On stvorio u jedinstvu sa ivotom koji se ne moe rastaviti u smrti i napustiti Izvor ivota odakle je doao. Mi delimo jedan ivot jer imamo jedan Izvor, Izvor iz kojeg nam dolazi savrenstvo, ostajui zauvek u svetim umovima koje je On stvorio savrenim. Kakvi smo bili, takvi smo i sada i zauvek emo biti. Um koji spava mora se probuditi, kad vidi kako njegovo sopstveno savrenstvo kao u ogledalu odraava Gospodara ivota tako savreno, da se stapa sa onim to je tamo. I sada vie nije odraz u ogledalu. Postaje stvar koja se odraava i svetlost koja odraavanje ini moguim. Sada nije potrebno nikakvo vidjenje. Jer probudjeni um je onaj koji zna svoj Izvor, svoje Ja, svoju Svetost. 168. LEKCIJA TVOJA MILOST MI JE DATA. SADA JE PRIHVATAM Bog nam govori. Zato ne bismo i mi govorili Njemu? On nije daleko. On ne ini nikakav pokuaj da se sakrije od nas. Mi pokuavamo da se sakrijemo od Njega i patimo zbog te obmane. On ostaje potpuno pristupaan. On voli svog Sina. Nema nikakve druge izvesnosti sem ove, ali ona je dovoljna. On e zauvek voleti svog Sina. Kada je njegov um uspavan, On ga jo uvek voli. A kada se njegov um probudi, On ga voli sa nepromenljivom Ljubavlju. Kad bi samo znao znaenje Njegove Ljubavi, nada i oajanje bi bili nemogui. Jer bi nada bila zauvek zadovoljena, oajanje bilo koje vrste nezamislivo. Njegova Milost je Njegov odgovor na svekoliko oajavanje, jer u tome lei seanje na Njegovu Ljubav. Zar On ne bi rado dao sredstvo pomou koga e se Njegova Volja prepoznati? Njegova Milost je tvoja kada je prihvati. A seanje na Njega budi u umu koji trai od Njega sredstvo pomou kojeg se njegov san raspruje. Danas od Boga traimo dar koji je On veoma paljivo pohranio u naim srcima, i koji eka da ga mi prihvatimo. To je dar pomou kojeg nam se Bog saginje ka nama i podie nas gore, preduzimajui lino poslednji korak u naem spasenju. Sve korake sem ovog mi uimo, dobijajui instrukcije od Njegovog Glasa. Ali konano dolazi On sam i uzima nas u svoje naruje, istei pauinu naeg sna. Njegov dar milosti je vie od pukog odgovora. On vraa sva seanja koja je uspavani um zaboravio, svu izvesnost u ono to je znaenje ljubavi. Bog voli svoje Dete. Trai od Njega da ti sada da sredstvo pomou kojeg e svet i ieznuti, pa e najpre doi vizija, a spoznaja samo jedan trenutak kasnije. Jer u milosti vidi svetlost koja prekriva ceo svet u ljubavi i posmatra kako strah nestaje sa

186 svakog lica dok se srca diu i prihvataju svetlost kao svoju. ta sada jo preostaje zbog ega bi odlagao Nebo i za trenutak due? ta je jo neuinjeno kad tvoje opratanje obuhvata sve? Danas je nov i sveti dan jer primamo ono to nam je dato. Naa vera lei u Davaocu, a ne u naem sopstvenom prihvatanju. Mi priznajemo nae greke, ali On kome su sve greke nepoznate je Onaj Koji odgovara na nae greke dajui nam sredstvo da ih uklonimo i podignemo se ka Njemu u zahvalnosti i ljubavi. A On se sputa ka nama u susret, dok Mu mi prilazimo. Jer ono to je On pripremio za nas, On daje, a mi primamo. Takva je Njegova Volja, jer On voli svog Sina. Njemu se molimo danas, vraajui samo re koju nam je On dao preko Njegovog Sopstvenog Glasa, Njegove Rei, Njegove Ljubavi: Tvoja milost mi je data. Ja je sada prihvatam Oe, dolazim k Tebi. I ti e doi k meni Onome koji pita. Ja sam Sin kojeg Ti voli. 169. LEKCIJA PO MILOSTI IVIM. PO MILOSTI SAM OSLOBODjEN Milost je jedan aspekt Boje Ljubavi koji je najsliniji stanju koje vlada u jedinstvu istine. To je najuzvienija aspiracija sveta, jer ona vodi sasvim iza sveta. Ona se ne moe nauiti, jer milost ne moe doi sve dok se um ne pripremi za istinsko prihvatanje. Milost postaje trenutno neizbena kod onih koji su pripremili sto gde se moe neno poloiti i dragovoljno primiti, oltar ist i sveti za taj dar. Milost je prihvatanje Boje Ljubavi unutar sveta prividne mrnje i straha. Dovoljna je samo milost pa da mrnja i strah nestanu, jer milost predstavlja stanje toliko suprotno svemu to svet sadri, da oni iji umovi prosvetljeni su darom milosti, ne mogu da veruju da je svet straha realan. Milost se ne ui. Poslednji korak mora da ide izvan svakog uenja. Milost nije cilj koji ovaj kurs tei da ostvari. Ali se mi ipak pripremamo za milost tako to otvoreni um moe da uje Zov na budjenje. On nije vrsto zatvoren za Boji Glas. On je postao svestan da postoje stvari koje on ne zna, te je tako spreman da prihvati jedno sasvim drugaije stanje od iskustva sa kojim se osea kao kod kue. Moda izgleda kao da protivreimo naoj izjavi da je otkrovenje da su Otac i Sin jedno, ve postavljeno. Ali smo takodje i rekli da um odredjuje kada e to vreme biti i odredio ga je. Ali ipak urgiramo da bude svedok Boje Rei da bi ubrzao iskustvo istine, i ubrzao njen dolazak i u svaki um koji prepoznaje dejstvo istine na tebe. Jedinstvo jednostavno znai ideju da Bog jeste. I u Njegovom Biu, On obuhvata sve stvari. Ni jedan um ne sadri nita drugo do Njega. Kaemo: Bog jeste i onda prestajemo da govorimo, jer u toj spoznaji rei su bez znaenja. Ne postoje usne koje ih izgovaraju i ni jedan deo uma nije dovoljno poseban da bi oseao da je sada svestan neega to nije on sam. On se ujedinio sa svojim Izvorom. I kao i sam njegov Izvor, i on jednostavno jeste. O tome ne moemo uopte govoriti, pisati ili ak misliti. To dolazi svakom umu kada je totalno prepoznavanje da je njegova volja Boja Volja, potpuno dato i potpuno primljeno. Ono vraa um u beskrajnu sadanjost, u kojoj se prolost i budunost ne mogu ni pojmiti. Ono lei izvan spasenja, izvan svih misli o vremenu, oprotaju i svetom licu Hristovom. Boji Sin je samo iezao u svom Ocu, kao to je Njegov Otac u njemu. Svet nije nikad ni postojao. Venost ostaje konstantno stanje. Ovo je izvan iskustva koje pokuavamo da ubrzamo. Ali opratanje, predavano i naueno, sa sobom donosi iskustva koja svedoe da je sada blizu vreme kada e sam um odluiti da napusti sve sem ovoga. Mi ga ne pourujemo, u tome da je ono to e ti ponuditi bilo skriveno od Njega Koji ui ta znai opratanje. Sve uenje je ve bilo u Njegovom Umu, ostvareno i potpuno. On je prepoznao sve to vreme sadri i to je dao svim umovima da bi svaki mogao odrediti, sa take gde je vreme zavreno, kada se puta za otkrovenje i venost. Ve smo ranije ponovili nekoliko puta da ti kree na putovanje koje je zavreno. Jer jedinstvo mora biti ovde. Koje god vreme da je um odredio za otkrovenje, potpuno je irelevantno za ono to mora biti konstantno stanje, veno kao to je uvek i bilo, veno da ostane kao to je sada. Mi samo igramo ulogu koja nam je odavno dodeljena i za koju potpuno prepoznajemo da ju je savreno ispunio Onaj Koji je napisao scenario spasenja u Ime Svog Tvorca i u Ime Sina Svog Tvorca. Nema

187 potrebe da dalje razjanjavamo ono to niko u svetu ne moe da razume. Kada dodje otkrovenje tvog jedinstva, ono e se spoznati i potpuno razumeti. Sada imamo posla koji treba da uradimo, jer oni u vremenu mogu govoriti o stvarima s onu stranu i sluati rei koje objanjavaju da se ono to treba da dodje ve desilo. Pa ipak, kakvo znaenje mogu rei preneti onima koji jo uvek broje sate, ustaju i rade i idu prema njima na spavanje? Dovoljno je, dakle, to postoji posao koji treba da obavi da bi odigrao svoju ulogu. Kraj ti mora ostati nejasan sve dok ne odigra svoju ulogu. Ne mari. Jer tvoja uloga je jo uvek ono od ega zavisi sve ostalo. Dok prihvata ulogu koja ti je odredjena, spasenje dolazi malo blie svakom nesigurnom srcu koje jo ne kuca u taktu sa Bogom. Opratanje je centralna tema koja se provlai kroz celokupno spasenje, drei sve svoje delove u svrsishodnim odnosima, njegov tok je usmeren, a ishod siguran. Sada traimo milost, poslednji dar koji nam spasenje moe podariti. Iskustvo koje milost daje zavrie se u vremenu, jer milost nagovetava Nebo, ali ipak jo neko vreme ne zamenjuje misao o vremenu. Dovoljan je taj interval. To je mesto u kom lee uda, da bi ih ti vratio iz svetih trenutaka koje prima, kroz milost u tvom iskustvu, svima onima koji vide svetlost koja se zadrala na tvom licu. ta je drugo Hristovo lice do lice onoga koje za trenutak otiao u bezvremenost i sa sobom doneo nazad jasan odsjaj jedinstva koje je tu osetio, da bi njime blagoslovio svet? Kako bi ga mogao konano postii da bude tvoje zauvek, kada deo tebe ostaje izvan bez spoznaje, neprobudjen, imajui potrebu za tobom kao svedokom istine? Budi zahvalan to se vraa, kao to ti je bilo drago da za trenutak ode, i prihvati darove koje ti je milost darovala. Ti si ih doneo nazad samom sebi. Otkrovenje ne stoji daleko iza njih. Traimo milost i iskustvo koje dolazi iz milosti. Pozdravljamo oslobodjenje koje ona svima nudi. Mi ne traimo ono to se ne moe traiti. Ne bacamo pogled iznad onoga to milost moe dati. Zbog toga moemo davati milost koja je nama data. Cilj naeg uenja danas ne ide dalje od ove molitve. Jer ta bi u svetu moglo biti vie od onoga to danas traimo od Onog Koji daje milost koju traimo, onako kako je Njemu data? Po milosti ivim. Po milosti sam oslobodjen. Po milosti dajem. Po milosti u osloboditi. 170. LEKCIJA NEMA SVIREPOSTI U BOGU, NITI JE IMA U MENI Niko ne napada bez namere da povredi. Tu nema izuzetka. Kada misli da napada u samoodbrani, onda hoe da kae da je zatita biti svirep, ti si bezbedan zbog svireposti. Hoe da kae da veruje da ti povredjivanje drugog donosi slobodu. Takodje hoe da kae da napasti znai zameniti stanje u kojem si za neto bolje, bezbednije, sigurnije od opasne invazije i od straha. Kako je totalno suluda ideja da braniti se iz straha znai napadati! Jer se strah ovde radja i hrani krvlju, da bi od nje rastao, bujao i besneo. I tako se strah titi, a ne izbegava. Danas uimo lekciju koja te moe vie potedeti zastoja i bespotrebne bede nego to bi mogao i zamisliti. Ovo je ta lekcija: STVARA ONO OD EGA SE BRANI, I TVOJOM SOPSTVENOM ODBRANOM OD TOGA, TO POSTAJE STVARNO I NEIZBENO. POLOI ORUJE, I TEK TADA E ZAPAZITI DA JE TO LANO. ini se kao da je to neprijatelj spolja kojeg napada. Ali tvoja odbrana pravi neprijatelja iznutra, jedna strana misao u ratu sa tobom liavajui te mira, rascepljujui tvoj um na dve protivnike strane koje izgledaju potpuno nepomirljive. Jer ljubav sada ima neprijatelja suprotnost, a strahu, tudjinu sada su potrebne tvoje odbrane od pretnje onoga to ti stvarno jesi. Ako paljivo razmotri sredstva pomou kojih tvoja umiljena samoodbrana ide svojim imaginarnim putem, uvidee premise na kojima ova ideja poiva. Najpre, oigledno je da ideje mora da naputaju svoj izvor, jer si ti taj koji napada i morao si prvo da napad zamisli. Ali ipak napada izvan sebe i razdvaja svoj um od onoga koga treba napasti, sa savrenom verom da je rascep koji si napravio stvaran. Zatim su atributi ljubavi dodeljeni njenom neprijatelju. Jer strah postaje tvoja sigurnost i zatitnik tvog mira, kojem se okree utehe i bekstva od sumnji u tvoju snagu, i nada se odmoru u tiini bez snova. I kada se od ljubavi oduzme ono to joj

188 pripada i pripada samo njoj, ljubavi se dodeljuju atributi straha. Jer bi ljubav traila od tebe da poloi svaku odbranu kao puku budalatinu. A tvoje oruje bi se pretvorilo u prah. Jer takvo je ono. Kada je ljubav neprijatelj, svirepost mora postati Bog. A bogovi zahtevaju da oni koji ih oboavaju posluno izvravaju njihove diktate i da ih ne dovode u pitanje. Surova kazna nemilosrdno eka one koji postavljaju pitanje da li su ti zahtevi razumni ili ak normalni. Njihovi neprijatelji su ti koji su nerazumni i nenormalni, dok su oni uvek milosrdni i pravedni. Danas osmatramo ovog svirepog boga nepristrasno. Primeujemo da su njegove usne umrljane krvlju, i da izgleda da iz njega plamti vatra, da je napravljen od kamena. Ne moe nita da uini. Nije potrebno da izazivamo njegovu mo, jer on i nema nikakvu mo. A oni koji u njemu vide svoju sigurnost nemaju nikakvog uvara, nikakvu snagu koju mogu prizvati u opasnosti i nikakvog monog ratnika koji e se boriti za njih. Ovaj trenutak moe biti uasan. Ali on takodje moe biti i vreme tvog oslobodjenja od poniznog ropstva. Ti pravi izbor, stojei pred ovim idolom, videi ga onakvim kakav on upravo jeste. Hoe li vratiti ljubavi ono to si pokuao da iupa od nje i da poloi ispred tog glupog komada kamena? Ili e napraviti jednog drugog idola sa kojim e ga zameniti? Jer bog svireposti poprima mnoge oblike i uvek se moe nai neki drugi. Ali nemoj da misli da je strah bekstvo od straha. Setimo se ta je tekst istakao u vezi sa preprekama miru. Poslednja prepreka, u koju je najtee verovati je nita, i jedna prividna prepreka koja izgleda kao vrst blok, strahovit i neprobojan, koji se ne moe prevladati, je strah od Samog Boga. To je osnovna premisa koja misao o strahu ustoliuje kao boga. Jer strah vole oni koji ga oboavaju i tako ljubav sada izgleda kao da je ispunjena svirepou. Odakle potie ovo totalno suludo verovanje u bogove osvete? Ljubav nije pobrkala svoje atribute sa atributima straha. Ali, oboavaoci straha moraju opaati svoju konfuziju sa neprijateljem straha i njegovu svirepost sada kao deo ljubavi. I ta postaje stranije nego srce same Ljubavi? Krv izgleda da je na Njegovim usnama, vatra dolazi od Njega. Iznad svega On je uasan, ne moe se ni pojmiti koliko je svirep, obarajui sve one koji Ga priznaju za svog Boga. Izbor koji danas ini je siguran. Jer po poslednji put gleda ovaj komad izrezbarenog kamena koji si napravio i vie ga ne naziva bogom. I ranije si stigao do tog mesta, ali si izabrao da taj svirepi bog ostane sa tobom u nekom drugom obliku. Tako se strah od Boga vratio sa tobom. Ovog puta ostavlja ga tamo i vraa se u novi svet, neoptereen njegovom teinom, sada ga ne vidi oima bez vida, ve vidom koji ti je tvoj izbor povratio. Sada tvoje oi pripadaju Hristu i On gleda kroz njih. Sada tvoj glas pripada Bogu i postaje odjek Njegovog. I sada tvoje srce ostaje zauvek u miru. Ti si izabrao Njega umesto idola i tvoji atributi, koje ti je dao tvoj Tvorac, najzad su ti vraeni. uo si zov za Bogom i odgovorio na njega. Sada je strah ustupio mesto ljubavi, poto sam Bog zamenjuje svirepost. Oe, mi smo kao Ti. U nama nema nikakve svireposti, jer je nema ni u Tebi. Tvoj mir je na. Mi blagosiljamo svet sa onim to smo primili samo od Tebe. Opet biramo i pravimo izbor za svu nau brau, spoznajui da su oni jedno sa nama. Donosimo im Tvoje spasenje onako kako smo ga sada primili. I zahvaljujemo onima koji nas ine potpunim. U njima vidimo Tvoju slavu i u njima nalazimo svoj mir. Mi smo sveti jer nas je Tvoja svetost oslobodila. I mi se zahvaljujemo. Amin.

OBNAVLJANJE TEKSTA Sada opet obnavljamo. Ovoga puta, spremni smo da u ovaj poduhvat uloimo vie napora i da mu posvetimo vie vremena. Svesni smo da se pripremamo za jednu drugu fazu razumevanja. Ovaj korak emo preduzeti u potpunosti, da bismo opet nastavili dalje sa vie sigurnosti i vie iskrenosti, drei se vere vre. Nai koraci nisu bili nepokolebljivi, i zbog sumnji smo hodali nesigurno i polako po putu koji je postavio ovaj kurs. Ali sada pourujemo, jer se pribliavamo veoj izvesnosti, vroj svrsi i sigurnijem cilju.

189 Daj nam siguran hod, Oe na. Neka se smire nae sumnje i neka se stia na sveti um i progovori nam. Nemamo rei koje bismo mi Tebi dali. Hteli bismo da samo sluamo Tvoju Re, da ona postane naa. Vodi nae vebanje kao to otac vodi malo dete putem koji ono ne razume. Ali ono ipak sledi, sigurno da je bezbedno jer ga po putu vodi njegov otac. Tako nae vebanje donosimo Tebi. I ako posrnemo, Ti e nas podii. Ako zaboravimo put, raunamo na Tvoje sigurno seanje. Ako odlutamo, Ti nee zaboraviti da nas pozove nazad. Ubrzaj sada nae korake, da bismo mogli sigurnije i bre da hodamo ka Tebi. Prihvatamo Re koju nam nudi za ujedinjenje naeg vebanja, i obnavljamo misli koje si nam dao. Ovo je misao koja treba da prethodi mislima koje obnavljamo. Svaka samo razjanjava poneki aspekt ove misli ili pomae da bude smislenija, linija i istinitija i da bolje opisuje sveto Ja koje delimo i sada se pripremamo da ponovo spoznamo: Bog je samo Ljubav, stoga sam i ja. Samo ovo Pravo Ja poznaje Ljubav. Samo je ovo Pravo Ja dosledno u svojim mislima, poznaje svog Tvorca, razume samo Sebe, savreno je u svojoj spoznaji i svojoj Ljubavi i nikad se ne menja iz svog stalnog stanja sjedinjenosti sa svojim Ocem i samim Sobom. I to je Ono to eka da nas susretne na kraju puta. Svaki korak koji nainimo donosi nas malo blie. Ovo obnavljanje e neizmerno skratiti vreme, ako imamo na umu da To ostaje na cilj, i dok vebamo to je Ono Kojem se pribliavamo. Podignimo naa srca iz praine u ivot, seajui se da nam je To obeano, i da je ovaj kurs poslat da za nas otvori stazu svetlosti i ui nas, korak po korak, kako da se vratimo venom Ja za koje smo mislili da smo ga izgubili. Ja kreem na put sa tobom. Jer delim tvoje sumnje i strahove jedno kratko vreme, da bi ti doao k meni poto ja znam put pomou kog se prevladjuju svi strahovi i sve sumnje. Mi hodamo zajedno. Moram da razumem nesigurnost i bol, mada znam da oni nemaju nikakvog znaenja. Ipak, spasilac mora ostati sa onima koje ui, da vidi ono to oni vide, ali jo uvek zadravajui u svom umu put koji ga je odveo u izbavljenje, i koji e sada sa njim i tebe odvesti u izbavljenje. Boji Sin je razapet na krstu sve dok ne krene putem zajedno sa mnom. Moje vaskrsenje dolazi opet svaki put kada odvedem nekog brata bezbedno do mesta na kom se put zavrava i zaboravlja. Ja se obnavljam svaki put kada neki brat naui da postoji izlaz iz nesree i bola. Ja se ponovo radjam svaki put kada se um nekog brata okrene ka svetlosti u njemu i potrai me. Ja nisam zaboravio nikoga. Pomozi mi sada da te odvedem nazad tamo gde je putovanje poelo, da bi samnom napravio jedan drugi izbor. Oslobodi me dok ponovo veba misli koje sam ti doneo od Onoga Koji vidi tvoju najdublju potrebu i zna odgovor koji mu je Bog dao. Zajedno obnavljamo ove misli. Nae vreme i napor posveujemo im zajedniki. I zajedno emo ih uiti nau brau. Bog ne eli da mu Nebo bude nepotpuno. Ono eka na tebe, kao i ja. Ja sam nepotpun bez tvog dela u meni. A kako sam napravljen ceo, idemo zajedno naem drevnom domu, koji je pripremljen za nas pre nego to je vreme poelo da tee i koji vreme nije promenilo, besprekoran i siguran, kao to e najzad biti kada vreme stane. Neka ovo obnavljanje dakle bude tvoj dar meni. Jer meni je samo on potreban, da uje rei koje govorim i daje ih svetu. Ti si moj glas, moje oi, moja stopala, moje ruke pomou kojih spasavam svet. Pravo Ja iz kog te zovem nije nita drugo do tvoje sopstveno. Njemu idemo zajedno. Uzmi ruku tvog brata, jer to nije put kojim hodamo sami. Kroz njega ja hodam sa tobom i ti sa mnom. Na Otac eli da Njegov Sin bude jedno sa Njim. Ono to ivi, zar nije onda jedno sa tobom? Neka ovo obnavljanje postane vreme u kom delimo novo iskustvo za tebe, ali koje je staro koliko i vreme, pa i jo starije. Neka je sveto tvoje ime i tvoja slava zauvek neuprljana. I tvoja celovitost je sada potpuna, onakva kakvom je Bog stvorio. Ti si Njegovo Dete, koje upotpunjuje Njegovo prostiranje tvojim sopstvenim. Vebamo samo jednu drevnu istinu koju smo znali pre nego to je izgledalo da je iluzija osvojila svet. I podseamo svet da je slobodan od svih iluzija svaki put kada kaemo: Bog je samo Ljubav, stoga sam i ja. Sa ovim poinjemo nae obnavljanje svakoga dana. Sa ovim poinjemo i zavravamo svaki period vremena za vebanje. Sa ovom milju odlazimo na spavanje, da bismo se ponovo probudili sa ovim istim reima na usnama, pozdravljajui novi dan. Nema ni jedne misli koju obnavljamo sa kojom se ne okruujemo, i koristimo misli da bi je drali gore pred naim umom i odravali je istom u naem seanju tokom celog dana. I tako,

190 kada budemo zavrili ovo obnavljanje, prepoznaemo da su rei koje izgovaramo istinite. Medjutim, rei su ipak samo pomagala i njih treba koristiti, sem na poetku i na kraju perioda vebanja, samo za podseanje uma, ako je potrebno, na njegovu svrhu. Stavljamo veru u iskustvo koje dolazi od vebanja, a ne od sredstava koja koristimo. Iekujemo iskustvo i prepoznajemo da samo tu lei uverenje. Koristimo rei i pokuavamo opet i opet da iznad njih dodjemo do njihovog znaenja, koje je daleko iznad njihovog zvuka. Zvuk postaje sve slabiji i iezava, kako se pribliavamo Izvoru znaenja i Tu nalazimo odmor. 171. LEKCIJA BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 151. SVE STVARI SU ODJECI GLASA ZA BOGOM BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 152. MO ODLUKE JE MOJA SOPSTVENA BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 172. LEKCIJA BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 153. U MOJOJ NEBRANJENOSTI LEI MOJA SIGURNOST BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 154. JA SAM MEDjU BOJIM SVETENICIMA BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 173. LEKCIJA BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 155. UZMAKNUU KORAK UNAZAD I PUSTITI DA ON VODI PUT BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 156. HODAM SA BOGOM U SAVRENOJ SVETOSTI BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 174. LEKCIJA BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 157. U NJEGOVO PRISUSTVO SADA BIH HTEO DA STUPIM BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA

191 158. DANAS UIM DA DAJEM ONAKO KAKO PRIMAM BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 175. LEKCIJA BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 159. DAJEM UDA KOJA SAM PRIMIO BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 160. JA SAM KOD KUE. STRAH JE OVDE STRANAC BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 176. LEKCIJA BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 161. DAJ MI TVOJ BLAGOSLOV, SVETI SINE BOJI

BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 162. JA SAM ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 177. LEKCIJA BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 163. SMRT NE POSTOJI. BOJI SIN JE SLOBODAN BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 164. SADA SMO JEDNO SA ONIM KO JE NA IZVOR BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 178. LEKCIJA BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 165. NEKA MOJ UM NE PORIE BOJU MISAO BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 166. POVERENI SU MI DAROVI BOJI

192

BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 179. LEKCIJA BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 167. POSTOJI JEDAN IVOT I TAJ IVOT DELIM SA BOGOM BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 168. TVOJA MILOST MI JE DATA. JA JE SADA PRIHVATAM BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 180. LEKCIJA BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 169. PO MILOSTI IVIM. PO MILOSTI SAM OSLOBODjEN BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA 170. NEMA SVIREPOSTI U BOGU, PA JE NEMA NI U MENI BOG JE SAMO LJUBAV, STOGA SAM I JA

193 UVOD LEKCIJE 181-200 Naih sledeih nekoliko lekcija imaju posebnu svrhu da uvrste tvoju volju tako da tvoja angaovanost postane snana; da se tvoji razbacani ciljevi stope u jednu nameru. Od tebe se jo uvek ne trai potpuna posveenost sve vreme. Ali od tebe se trai da sada veba kako bi postigao oseanje mira koje e takvo sjedinjeno angaovanje doneti, pa makar i samo povremeno. Upravo ovo iskustvo garantuje da e se potpuno predati putu koji ovaj kurs opisuje. Nae lekcije su sada specifino usmerene na proirenje horizonata i direktne pristupe specijalnim blokovima koji suavaju i ograniavaju tvoju viziju, tako da ne moe da vidi vrednost cilja. Mi sada pokuavamo da dignemo ove blokove, pa makar i za kratko. Same rei ne mogu preneti oseanje oslobodjenja koje ovo dizanje donosi. Ali iskustvo slobode i mira koje dolazi kada prestanete da vrsto kontroliete ono to vidite, govori samo za sebe. Tvoja motivacija e biti toliko pojaana da rei prestaju da imaju ikakvu vanost. Bie siguran u ono ta eli, a ta je bezvredno. I tako poinjemo nae putovanje izvan rei, koncentriui se najpre na ono to jo uvek ometa tvoje napredovanje. Iskustvo onoga to lei s one strane nebranjenosti ostaje van domaaja dok se negira. Ono je moda tamo, ali ti ne moe da prihvati njegovo prisustvo. Zato sada pokuavamo da svakoga dana po malo prevazilazimo sve odbrane. Ne trai se nita vie od ovoga, jer nita vie od ovoga nije ni potrebno. To e biti dovoljno da garantuje da e preostalo doi. 181. LEKCIJA IMAM POVERENJA U MOJU BRAU KOJA SU JEDNO SAMNOM Od bitne vanosti je da ima poverenja u tvoju brau kako bi ostvario i odravao veru u tvoju sposobnost da prevazilazi sumnju i nedostatak sigurne uverenosti u samog sebe. Kada napada brata, objavljuje da je on ogranien onim to ti opaa u njemu. Ne gleda iznad njegovih greaka. Umesto toga, ti ih uveliava i one postaju blokovi izmedju tvoje svesti o Pravom Ja koje lei iznad tvojih sopstvenih greaka i izvan njegovih prividnih grehova, kao i tvojih. Percepcija ima fokus. To je ono to daje konzistentnost onome to vidi. Promeni samo ovaj fokus, pa e se promeniti i ono to bude video. Tvoja vizija e se sada pomeriti, da bi dala podrku nameri koja je zamenila onu koju si imao ranije. Ukloni tvoj fokus sa grehova tvog brata i ti doivljava mir koji dolazi od vere u bezgrenost. Vera dobija svoju jedinu i sigurnu podrku od onoga to vidi u drugima preko njihovih grehova. Jer su njihove greke, ako se na njih fokusira, svedoci grehova o tebi. I ti nee prevazii njihovo vidjenje i videti bezgrenost koja lei iza njih. Stoga, kada danas budemo vebali, najpre pustimo da svi takvi mali fokusi ustupe mesto naoj velikoj potrebi da pustimo da naa bezgrenost postane oigledna. Dajemo instrukcije svojim umovima da je to ono za im tragamo i samo to, makar za kratko vreme. Nije nas briga za nae budue ciljeve. I ono to smo videli prethodnog trenutka nije nas briga unutar ovog kratkog intervala vremena u kojem vebamo promenu nae namere. Tragamo za nevinou i ni za im drugim. Tragamo za njom bez ikakve brige samo sada. Jedna od glavnih prepreka za uspeh je tvoje angaovanje na tvojim prolim i buduim ciljevima. Bio si prilino preokupiran time kako su ekstremno razliiti ciljevi koje zastupa ovaj kurs od onih koje si imao ranije. Takodje te je uplaila deprimirajua i ograniavajua misao da, ak i ako bi uspeo, neizbeno bi opet izgubio tvoj put. Kako bi to moglo biti vano? Jer prolost je prohujala, a budunost je samo u mati. Ove brige su samo odbrane od sadanje promene fokusa u percepciji. Nita vie. Ova besmislena ogranienja za trenutak ostavljamo na stranu. Ne gledamo na prola verovanja, a ono ta emo verovati sada nas nee ometati. Stupamo u ovaj period vebanja sa samo jednom namerom: da posmatramo bezgrenost iznutra. Prepoznajemo da smo izgubili ovaj cilj ako gnev blokira na put u bilo kom obliku. A ako nam se desi greh naeg brata, na sueni fokus e ograniiti na

194 vid i skrenuti na pogled na nae sopstvene greke, koje emo uveliati i nazvati naim gresima. Zato emo ih za trenutak, ne obazirui se ni na nau prolost niti budunost, ukoliko takvi blokovi nastanu, prevazii sa instrukcijama koje dajemo naem umu da promeni fokus, govorei: To nije ono na ta bih hteo da gledam. Imam poverenja u moju brau, koja su jedno sa mnom. Ovu misao emo takodje koristiti i da ostanemo bezbedni tokom dana. Mi ne traimo nikakve dalekosene ciljeve. Kako svaka opstrukcija izgleda da blokira viziju nae bezgrenosti, traimo samo na tren prestanak nesree koju e doneti fokus na greh, i koja e ostati ako ga ne ispravimo. A ne traimo ni fantazije. Jer ono za im mi tragamo da vidimo je u stvari tu. I dok na fokus ide s one strane greaka, opaziemo potpuno bezgrean svet. Kada vidjenje ovoga bude sve ono to elimo da vidimo, kada to bude sve ono to traimo u ime istinske percepcije, onda su Hristove oi neizbeno i nae. I Ljubav koju On osea za nas isto tako postaje naa sopstvena. To e biti jedina stvar iji odraz vidimo u svetu i u nama samima. Svet koji je jednom proklamovao nae grehe postaje dokaz da smo bezgreni. I naa ljubav prema svakome koga vidimo svedoi o naem seanju na sveto Pravo Ja koje ne poznaje nikakav greh, niti bi moglo ita i zamisliti sem svoje bezgrenosti. Dok danas svoj um okreemo vebanju, traiemo ovo seanje. Ne gledamo ni napred ni nazad. Gledamo pravo u sadanjost. Svoje poverenje dajemo iskustvu za kojim tragamo. Naa bezgrenost nije nita drugo do Boja Volja. Ovog trenutka naa volja postaje jedno sa Njegovom. 182. LEKCIJA BIU TIH ZA TRENUTAK I II U KUI Ovaj svet u kojem ti se ini da ivi nije tvoj dom. Negde u tvom umu ti zna da je to istina. Seanje na dom te neprestano proganja, kao da postoji neko mesto koje te zove da se vrati, iako ti ne prepoznaje glas, niti na ta te taj glas podsea. Pa ipak, jo uvek osea da si ovde stran, da si iz nekog sasvim nepoznatog mesta. Nita nije tako odredjeno da bi mogao sa sigurnou rei da si ovde izgnanik. Samo jedno istrajno oseanje, ponekad ne vie od siunog damara, a ponekad ga se jedva i sea, aktivno odbaeno, ali koje e se svakako vratiti u tvoj um. Nema nikoga ko ne zna o emu govorimo. Pa ipak neki pokuavaju da u svoje patnje stave igre koje igraju da bi popunili vreme i odbili svoju tugu od sebe. Drugi e poricati da su tuni, i svoje suze uopte ne prepoznaju. Opet, neki drugi e tvrditi da je ono o emu govorimo iluzija, i da je ne treba smatrati ni za ta drugo do za puki san. Medjutim, ko bi poteno, ne branei se i bez samoobmane, poricao da ne razume rei koje govorimo? Danas govorimo o svakome ko hoda ovim svetom, jer nije u svom domu. On ide neizvesno u svom traganju, traei u tami ono to ne moe pronai, ne prepoznajui ta je to to trai. Pravi hiljadu domova, ali ni jedan ne zadovoljava njegov nemirni um. Ne razume da gradi uzalud. Dom koji trai, on ne moe napraviti. Ne postoji zamena za Nebo. Sve to je ikad napravio je pakao. Moda misli da je to tvoj dom iz detinjstva koji e opet nai. Detinjstvo tvog tela i mesto njegovog sklonita su samo seanja koja su sada toliko iskrivljena da pred sobom dri sliku prolosti koja se nikad nije dogodila. Pa ipak, u tebi postoji Dete koje trai kuu svog Oca i zna da je ono ovde stranac. Detinjstvo je veno, sa nevinou koja e zauvek trajati. Tamo gde e ovo Dete ii je sveto tlo. Njegova je svetost ta koja osvetljava Nebo i donosi na zemlju isti odraz svetlosti odozgo, u kojoj su zemlja i Nebo spojeni kao jedno. To je ovo Dete u tebi koje tvoj Otac poznaje kao svog Sina. To je ovo Dete koje poznaje svog Oca. Ono eli da ide kui toliko duboko, neprestano, Njegov glas vapije preklinjui te da Ga pusti da se malo odmori. Ono ne trai nita vie do samo nekoliko trenutaka predaha; samo pauzu u kojoj moe da se vrati da ponovo udie sveti vazduh koji ispunjava kuu Njegovog Oca. I ti si Njegov dom. Ono e se vratiti. Ali Mu daj samo malo vremena da bude Ono samo, u miru koji je Njegov dom, poivajui u tiini i u spokoju i ljubavi. Ovom Detetu je potrebna tvoja zatita. Ono je daleko od kue. Ono je tako malo da izgleda da se tako lako uutka, Njegov majuni glas se tako jednostavno prigui, Njegov poziv za pomo je gotovo neujan medju halabukom i

195 galamom sveta. Ali Ono ipak zna da u tebi jo uvek ima sigurnu zatitu. Ti ga nee izneveriti. Ono e ii kui, i ti zajedno s Njim. Ovo Dete je tvoja nebranjenost; tvoja snaga. Ono ima poverenja u tebe. Ono je dolo jer je znalo da ga nee izneveriti. Ono ti bez prestanka apue o svom domu. Jer Ono e te povesti nazad zajedno sa sobom, da bi Ono samo moglo da ostane i da se ponovo ne vrati tamo gde ne pripada, tamo gde ivi kao izgnanik u svetu tudjih misli. Njegovo strpljenje nema granica. Ono e ekati sve dok ne uje Njegov nean glas u tebi, pozivajui te da ga pusti da ide u miru, zajedno sa tobom, tamo gde je kod kue i ti sa Njim. Kad se utia za trenutak, kada svet uzmakne od tebe, kada bezvredne ideje prestanu da imaju vrednost u tvom nemirnom umu, onda e uti Njegov glas. Ono te zove tako dirljivo, da mu se vie nee odupirati. Tog trenutka Ono e te odvesti svom domu i ti e ostati sa Njim u savrenoj tiini, spokojan i u miru, izvan svih rei, netaknut strahom i sumnjom, siguran da si kod kue. Odmaraj se danas esto sa Njim. Jer Ono je bilo voljno da postane malo Dete da bi od Njega mogao uiti koliko je jak onaj ko se ne brani, nudei samo poruke ljubavi onima koji misle da je on njihov neprijatelj. Ono dri mo Neba u svojoj Ruci i naziva ih prijateljima i daje im snagu, da bi mogli da vide da Ono hoe da im bude Prijatelj. Ono trai da ga oni zatite, jer je Njegov dom daleko, i Ono nee da se samo tamo vrati. Hrist se ponovo radja kao malo Dete svaki put kada lutalica poeli da napusti dom. Jer on mora da naui da ono to hoe da zatiti je samo ovo Dete, koje dolazi bez odbrane i koje je zatieno nebranjenou. Idi danas kui sa Njim s vremena na vreme. Ti si isto toliko stranac ovde koliko i Ono. Odredi vreme danas kada e staviti u stranu tvoj tit koji ne koristi niemu, i ostaviti tvoje koplje i ma koje si digao protiv neprijatelja koji ne postoji. Hrist te je nazvao svojim prijateljem i bratom. On je ak doao da zatrai tvoju pomo da Ga pusti da danas ide kui, upotpunjen i potpuno. Doao je kao malo dete, koje mora da moli oca za zatitu i ljubav. On vlada vasionom, ali te ipak neprekidno moli da se vrati sa Njim, i da vie ne prihvata iluzije za tvoje bogove. Ti nisi izgubio tvoju nevinost. Zbog toga ui. To je elja tvog srca. To je glas koji uje i zov koji ne moe porei. Sveto Dete ostaje sa tobom. Njegov dom je i tvoj. Danas ti Ono daje svoju nebranjenost i ti je prihvata u zamenu za sve ratne igrake koje si napravio. Sada je put otvoren i putovanju se najzad vidi kraj. Budi tih za trenutak i idi kui sa Njim, i budi malo u miru. 183. LEKCIJA PRIZIVAM BOJE IME I MOJE SOPSTVENO IME Boje Ime je sveto, ali nije svetije od tvog. Prizivati Njegovo Ime, znai prizivati svoje sopstveno ime. Otac daje sinu svoje ime i tako svog sina identifikuje sa sobom. Njegova braa dele njegovo ime, te su tako sjedinjeni sponom kojoj se okreu radi svog identiteta. Ime tvog Oca te podsea na to ko si, ak i u svetu koji ne zna; ak iako si ga i ti sam zaboravio. Boje Ime se ne moe uti bez odgovora, niti izrei bez odjeka u umu koji te zove da se seti. Izgovori Njegovo Ime i pozvae andjele da okrue tlo na kome stoji, i da ti pevaju dok ire krila da te zatite i zaklone od svake zemaljske misli koja bi da se uvue u tvoju svetlost. Ponavljaj Boje Ime i ceo svet e odgovoriti sklanjanjem iluzija u stranu. Svaki san koji je svet smatrao dragim iznenada iezava i tamo gde je on izgledalo da stoji nalazi zvezdu; udo milosti. Bolesni se diu, izleeni od svojih bolesnih misli. Slepi mogu da vide; gluvi mogu da uju. alosni odbacuju svoju tugu i suze bola se sue dok sreni smeh dolazi da blagoslovi svet. Ponavljaj Boje Ime i mala imena gube svoje znaenje. Nema ni jednog iskuenja koje ne postaje bezimeno i neeljeno pred Bojim Imenom. Ponavljaj Njegovo Ime i videe kako lako zaboravlja imena bogova koje si potovao. Oni su izgubili ime boga koje si im dao. Oni ti postanu anonimni i bezvredni, iako si, pre nego to si pustio da Boje Ime zameni njihova mala imena, stajao pred njima oboavajui ih i nazivajui ih bogovima. Ponavljaj Boje Ime i priziva tvoje sopstveno Pravo Ja, ije Ime je i Njegovo. Ponavljaj Njegovo Ime pa e siune, bezimene stvari na zemlji videti u njihovoj pravoj perspektivi. Oni koji prizivaju Ime Boje ne mogu pobrkati bezimene stvari sa Njegovim Imenom, niti greh sa milou,

196 niti tela sa svetim Sinom Bojim. A ako bi pozvao brata da sa tobom sedi u tiini i ponavljao Boje Ime zajedno s njim u svom stianom umu, onda si tu ustanovio oltar koji dosee do samog Boga i do Njegovog Sina. Vebaj samo ovo danas; ponavljaj Njegovo Ime polako, opet i opet. Zaboravite na sva druga imena sem Njegovog. Budi gluv za sve drugo. Neka sve tvoje misli budu na Njemu ukotvljene. Ne koristimo ni jednu drugu re izuzev na poetku, kada izgovaramo dananju ideju samo jednom. Tada Boje Ime postaje naa jedina misao, naa jedina re, jedina stvar koja okupira na um, jedina elja koju imamo, jedini zvuk koji ima znaenje i jedino Ime svega to elimo da vidimo, i svega to bismo nazvali naim rodjenim. Tako aljemo poziv koji se nikada ne moe odbiti. I Bog e doi i sam na njega odgovoriti. Nemoj misliti da On ne uje male molitve onih koji Ga prizivaju sa imenima idola kojima se svet klanja. Oni tako ne mogu doi do Njega. On ne moe uti molbe da On ne bude ono to jeste, niti da Njegov Sin primi neko drugo ime sem Njegovog. Ponavljaj Boje Ime i ti ga priznaje kao jedinog Tvorca stvarnosti. Takodje priznaje da je Njegov Sin deo Njega, i da stvara u Njegovo Ime. Sedi tiho i pusti da Njegovo Ime bude sveobuhvatna ideja koja ti potpuno obuzima um. Neka se stiaju sve misli sem ove. I na sve druge misli odgovaraj sa ovom i videe kako Boje Ime zamenjuje hiljade malih imena koja si davao tvojim mislima, ne shvatajui da postoji samo jedno Ime za sve to jeste i sve to e biti. Danas moe dostii stanje u kojem e doiveti dar milosti. Moe pobei od svih okova sveta i dati svetu isto ono oslobodjenje koje si i ti naao. Moe se setiti onoga to je svet zaboravio i ponuditi mu tvoje sopstveno seanje. Danas moe prihvatiti ulogu koju igra u njegovom spasenju, kao i u tvom sopstvenom, i oba se mogu savreno ostvariti. Obrati se Bojem Imenu radi tvog oslobodjenja i ono e ti se dati. Nikakva druga molitva sem ove nije potrebna, jer ih ona sve sadri u sebi. Rei nisu znaajne i sve molbe su nepotrebne kad Boji Sin priziva Ime svog Oca. Misli Njegovog Oca postaju njegove sopstvene. On potrauje sve to mu je Otac dao, to mu jo uvek daje i zauvek e davati. On Ga priziva da pusti da sve stvari za koje misli da ih je on stvorio sada budu bezimene i da umesto njih sveto Ime Boje postane njegov sud o njihovoj bezvrednosti. Sve male stvari su tihe. Mali zvuci su sada neujni. Male zemaljske stvari su nestale. Vasiona se ne sastoji ni od ega drugog sem Sina Bojeg, koji priziva svog Oca. I glas njegovog Oca daje odgovor u sveto Ime njegovog Oca. U ovom venom, tihom odnosu, u kojem komunikacija daleko prevazilazi sve rei, a ipak po dubini i visini nadmauje sve to bi rei mogle izraavati, mir je vean. U Ime naeg Oca, eleli bismo da danas doivimo ovaj mir. I u Njegovo Ime, on e nam se dati. 184. LEKCIJA BOJE IME JE MOJE NASLEDjE ivi po simbolima. Izmislio si imena za sve to vidi. Svaka stvar postaje odvojeni entitet, koji se identifikuje po svom imenu. Time si je izdvojio iz celine. Time naznaava njene specijalne atribute i razdvaja je od drugih stvari naglaavajui prostor koji je okruuje. Ovaj prostor stavlja izmedju svih stvari kojima daje drugaije ime; izmedju svih dogadjaja po prostoru i vremenu i svih tela koja pozdravlja imenom. Ovaj prostor koji vidi da razdvaja sve stvari jedne od drugih je sredstvo pomou kojeg svet ostvaruje svoju percepciju. Vidi neto gde nema niega, a isto tako vidi nita tamo gde je jedinstvo; prostor izmedju svih stvari, izmedju svih stvari i tebe. Tako misli da si razdvojio ivot. Ovim rascepom misli da si stvorio jedinstvo koje funkcionie sa svojom nezavisnom voljom. ta su ova imena pomou kojih svet postaje niz diskretnih dogadjaja, neujedinjenih stvari, razdvojenih tela i koja um dre za odvojenu svest? Ti si im dao imena stvarajui percepciju onako kakva si eleo da percepcija bude. Bezimene stvari su dobile imena, i tako im je data realnost. Jer ono to je imenovano dobija znaenje i stoga e se videti kao da neto znai; uzrok prave posledice, gde je posledica inherentna u samoj sebi. To je nain na koji se realnost stvara deliminom vizijom, smiljeno suprotstavljena datoj istini. Njen neprijatelj je celina. Ona zamilja male stvari i gleda na njih. A nedostatak prostora, oseaj jedinstva ili vizija koja vidi drugaije,

197 postaju pretnje koje ona mora savladati, sukobiti se sa njima i negirati ih. Ali ipak ova druga vizija jo uvek ostaje prirodan smer u kojem um kanalie svoju percepciju. Teko je nauiti um hiljadu stranih imena i jo nekoliko hiljada vie. Medjutim, ti veruje da je to smisao uenja; njegov jedini sutinski cilj pomou kog se ostvaruje komunikacija i pomou kog se pojmovi mogu uzajamno razumeti. To je ukupno nasledje koje svet daruje. I svako ko ui da razmilja na takav nain prihvata znake i simbole koji tvrde da je svet stvaran. To je ono to oni predstavljaju. Oni nemaju nikakve sumnje da ono to ima ime postoji. Ono se moe videti, kao to je predvidjeno. Ono to porie da je to istina je samo iluzija, jer je to poslednja stvarnost. Dovoditi je u pitanje je znak ludila; prihvatiti njeno prisustvo je dokaz normalnosti. Takvo je uenje sveta. To je faza uenja kroz koju mora proi svako ko dodje. Ali to ranije opazi na emu ono poiva, koliko su neodrive njegove premise, koliko sumnjivi njegovi rezultati, utoliko e pre dovesti u pitanje njegove efekte. Uenje koje se zaustavlja na onome to bi svet hteo da ui, ostaje bez znaenja. Na svom pravom mestu ono slui samo kao polazna taka od koje jedna nova vrsta uenja moe poeti, dobiti jedna nova percepcija, i sva proizvoljna imena koja svet daje mogu se povui kad se dovedu na nivo sumnje. Nemoj da misli da si ti stvorio svet. Iluzije, da! Ali ono to je istina na zemlji i Nebu, ti ne moe imenovati. Kada poziva brata, ti se to obraa njegovom telu. Njegov pravi identitet je skriven od tebe onim to ti veruje da on stvarno jeste. Njegovo telo odgovara na ono kako ga zove, jer njegov um pristaje da prihvati ime koje si mu dao kao svoje sopstveno. Na taj nain se njegovo jedinstvo dva puta negira, jer ga ti opaa kao odvojenog od tebe, a on prihvata ovo odvojeno ime kao svoje. Bilo bi zaista udno kad bi se od tebe trailo da napusti sve simbole sveta i da ih zauvek zaboravi, a ipak se od tebe trai da prihvati uiteljsku funkciju. Bie potrebno da neko vreme koristi simbole sveta. Ali nemoj da te oni obmanu. Oni ne predstavljaju ba nita i u tvom vebanju je to ona misao koja e te osloboditi od njih. Oni postaju samo sredstvo pomou kog komunicira na nain koji svet moe razumeti, ali za koje ti prepoznaje da nije jedinstvo gde se moe nai istinska komunikacija. Dakle, ono to je tebi potrebno su intervali svakoga dana u kojima uenje sveta postaje prelazna faza; zatvorska kua iz koje izlazi na sunevu svetlost i zaboravlja mrak. Ovde razume Re, Ime Koje vam je Bog dao; jedini Identitet koji dele sve stvari; priznanje onoga to je istina. A zatim se vraa nazad u mrak, ne zbog toga to misli da je stvaran, ve samo da bi objavio njegovu nestvarnost u terminima koji jo uvek imaju znaenje u svetu kojim vlada mrak. Koristi sva mala imena i simbole koji razgraniavaju svet mraka. Ali ih ne prihvataj kao tvoju stvarnost. Sveti Duh ih sve koristi, ali On ne zaboravlja da stvaranje ima samo jedno Ime, jedno Znaenje i jedan jedini Izvor Koji u sebi sjedinjuje sve stvari. Koristi sva imena koja im je svet podario ali samo radi pogodnosti, i ne zaboravi da ona dele Boje Ime zajedno sa tobom. Bog nema nikakvo ime. Pa ipak Njegovo Ime postaje poslednja lekcija da su sve stvari jedno i u toj lekciji se sve uenje zavrava. Sva imena su sjedinjena, sav prostor je ispunjen odrazom istine. Svaki jaz je zatvoren i odvojenost isceljena. Boje Ime je nasledstvo koje je On dao onima koji su izabrali da uenje sveta zauzme mesto Neba. U naem vebanju, na cilj je da na um prihvati ono to je Bog dao kao odgovor na jadno nasledje koje si nainio kao prigodno potovanje Sinu kojeg On voli. Niko ko trai znaenje Bojeg Imena ne moe da ne uspe. Iskustvo mora doi da dopuni Re. Ali to Ime najpre mora prihvatiti za svu realnost i shvatiti da su raznorazna imena koja si dao njenim aspektima iskrivila ono to vidi, ali se uopte nisu pomeala sa istinom. Jedno Ime donosimo na nae vebanje. Jedno Ime koristimo da sjedinimo na vid. I mada koristimo drugaije ime za svaku svest o odredjenom aspektu Bojeg Sina, razumemo da oni imaju samo jedno Ime, Oko Koje je On dao. To ime koristimo u vebanju. I Njegovim korienjem, nestaju sve budalaste odvojenosti koje su nas drale slepim. I nama je data snaga da vidimo izvan njih. Sada je na vid blagosloven blagoslovima koje moemo da dajemo onako kako ih primamo. Oe, nae Ime je i Tvoje. U Njemu smo sjedinjeni sa svim ivim stvorovima i sa Tobom Koji si njihov jedini Stvoritelj. Ono to smo mi napravili i nazivamo mnogim imenima je samo senka koju smo pokuali da bacimo preko Tvoje Sopstvene Stvarnosti. I mi smo radosni i zahvalni to nismo bili u pravu. Sve nae pogreke dajemo Tebi, da bi nam bilo

198 oproteno od svih posledica koje je izgledalo da nae greke imaju. Prihvatamo istinu koju Ti daje, umesto svih greaka. Tvoje Ime je nae spasenje i bekstvo od onoga to smo mi napravili. Tvoje Ime nas sjedinjuje u jedinstvu koje je nae nasledje i mir. Amin. 185. LEKCIJA ELIM MIR BOJI Izrei ove rei nije nita. Ali stvarno misliti to to si rekao je sve. Kad bi samo ozbiljno mislio ove rei makar samo za trenutak, za tebe vie nikakva dalja alost ne bi bila mogua ni u kakvom obliku, ni na kojem mestu ili vremenu. Nebo bi se potpuno vratilo punoj svesti, seanje na Boga sasvim povratilo, i vaskrsenje sveg stvaranja potpuno prepoznalo. Niko ne moe da stvarno misli ove rei, a da ne bude isceljen. On se ne moe igrati sa snovima, niti samog sebe smatrati za san. Ne moe da napravi pakao i da misli da je stvaran. On eli mir Boji, i mir mu je dat. Jer je to sve to on eli i to je sve to e i primiti. Mnogi su rekli ove rei. Ali malo njih je stvarno to i mislilo. Treba samo da pogleda svet oko sebe da bi se uverio koliko ih malo ima. Svet bi se potpuno promenio, kad bi se bilo koje dve osobe sloile da ove rei izraavaju stvar koju ele. Dva uma sa jednom namerom postaju toliko jaka da ono to oni ele postaje Boja Volja. Jer se umovi mogu udruiti samo u istinu. U snovima, dve osobe nikada ne mogu deliti istu nameru. Svakoj od njih junak iz sna je drugaiji, a eljeni ishod nije isti za obe. Gubitnik i dobitnik samo menjaju mesto u sve raznolikijim obrascima, dok odnos dobitka prema gubitku poprima drugaiji aspekt ili drugu formu. Stvarno eleti mir Boji, znai odrei se svih snova. Jer niko ne misli ove rei ko eli iluzije i ko stoga trai sredstva koja donose iluzije. On ih je pogledao i zakljuio da imaju nedostataka. Sada trai da ide izvan njih, shvatajui da jo jedan san ne bi ponudio nita vie od svih drugih. Snovi su jedno za njega. I on je nauio da je jedina razlika izmedju njih razlika u obliku, jer jedan donosi isto oajanje i nesreu kao i svi ostali. Um koji stvarno misli da sve to eli je mir, mora se udruiti sa drugim umovima, jer se tako mir dobija. I kada je elja za mirom istinska, daje se i sredstvo kako da se on nadje, u obliku koji svaki um koji ga trai moe jasno razumeti. Kakav god oblik da lekcija poprimi za njega je isplanirano na takav nain da on ne moe da pogrei, ako iskreno moli. Ali ako ne trai iskreno, ne postoji oblik u kojem e lekcija biti prihvatljiva i moi se istinski nauiti. Hajde da danas posvetimo nae vebanje prepoznavanju da stvarno mislimo rei koje izgovaramo. elimo mir Boji. Ovo nije pusta elja. Ove rei ne zahtevaju da nam se da jo jedan san. One ne zahtevaju da pravimo kompromis, niti pokuavaju da se cenkaju u nadi da e moda biti neki koji moe uspeti tamo gde su svi ostali propali. Stvarno misliti ove rei znai priznanje da su iluzije uzaludne, jer trae venost umesto varljivih snova koji izgleda da menjaju ono to nude, ali su jedno u nitavilu. Danas posveti periode vebanja paljivom pretraivanju tvog uma da bi pronaao snove koje jo uvek gaji. Za im traga u svom srcu? Zaboravi rei koje koristi kada izraava svoje molbe. Imaj na umu samo da e te ono ta veruje uteiti i doneti ti sreu. Ali ne budi zastraen preostalim iluzijama, jer njihova forma sada nije vana. Ne dozvoli da neki snovi budu prihvatljiviji, a da za neke druge rezervie stid i potaju. Oni su jedno. I poto su jedno, svima im treba postaviti jedno pitanje: Da li je to ono to bih hteo da imam umesto Neba i mira Bojeg? To je izbor koji pravi. Nemoj da bude u zabludi da je drugaije. U ovome nije mogu nikakav kompromis. Ti bira Boji Mir ili trai snove. I snovi e ti doi onako kako si ih traio. Ali i Boji mir e doi isto tako sigurno i ostati sa tobom zauvek. On se nee izgubiti na svakoj krivini i okuci puta, da bi se ponovo pojavio, neprepoznat, u oblicima koji se menjaju sa svakim korakom koji bude uinio. eli mir Boji. A to ine i svi oni koji izgleda da trae snove. Za njih, isto kao i za sebe ti trai samo ovo kada izrie svoju molbu sa dubokom iskrenou. Jer tako postie ono to oni stvarno ele i pridruuje svoju nameru onome to oni trae vie od svih stvari, iako im to moda nije poznato, ali je svakako tebi. Ponekad si bio slab, nesiguran u svoju nameru i nesiguran u ono to hoe, gde da traga za tim, i kuda da se okrene za

199 pomo. Pomo ti je data. I zar ne bi hteo da je iskoristi delei je sa drugima? Niko ko istinski traga za mirom Bojim ne moe, a da ga ne nadje. Jer on samo trai da sebe vie ne obmanjuje poriui sebi ta je Boja Volja. Ko moe ostati nezadovoljen ako trai ono to ve ima? Ko moe ostati bez odgovora ako trai odgovor koji je njegov da daje? Mir Boji je tvoj. Za tebe je mir stvoren, tebi ga je dao njegov Tvorac i ustanovio kao Njegov sopstveni veni dar. Kako ne bi uspeo kad trai samo ono to ti on eli? I kako bi tvoja molba mogla biti ograniena samo na tebe? Ni jedan Boji dar ne moe, a da se ne deli. Upravo je to ovaj atribut po kojem se Boji darovi izdvajaju od svakog sna koji je ikad izgledao da zauzima mesto istine. Niko ne moe izgubiti i svako mora dobiti kad god neko moli i dobija bilo koji Boji dar. Bog daje samo da bi sjedinjavao. Oduzimati je za Njega besmisleno. I kada i za tebe bude isto tako besmisleno, moe biti siguran da deli jednu volju sa Njim, i On sa tobom. Takodje e znati da deli jednu Volju sa svom vaom braom, ija namera je i tvoja. Tu nameru mi traimo danas, sjedinjujui nae elje sa potrebom svakog srca, zovom svakog uma, nadom koja lei iza svakog oajanja, ljubavlju koju bi napad hteo da sakrije, bratstvom koje je mrnja pokuala da raskine, ali koje jo uvek ostaje onakvo kakvim ga je Bog stvorio. Sa ovakvom Pomoi pored nas, zar moemo ne uspeti danas dok molimo da nam se da mir Boji. 186. LEKCIJA SPASENJE SVETA ZAVISI OD MENE Ovo je izjava koja e jednog dana oduzeti svu aroganciju od svakog uma. Ovde je misao o istinskoj poniznosti koja ne dri nikakvu funkciju kao tvoju sopstvenu ve onu koja ti je data. Ona ti nudi da prihvati ulogu koja ti je dodeljena, ne insistirajui na jo jednoj ulozi. Ona ne sudi o tvojoj sopstvenoj ulozi. Ona priznaje da se Boja Volja vri na zemlji kao i na Nebu. Ona sjedinjuje sve volje na zemlji po planu Neba da se spase svet, ponovo uspostavljajui na njoj Nebeski mir. Ne borimo se protiv nae funkcije. Mi je nismo ni ustanovili. To nije naa ideja. Dato nam je sredstvo pomou kog e se ona savreno ostvariti. Sve to se od nas trai je da prihvatimo nau ulogu sa istinskom poniznou i da ne poriemo sa samoobmanjujuom arogancijom da smo dostojni. Za ono to nam je dato, imamo snagu da uradimo. Nai umovi su savreno podesni za preuzimanje uloge koju nam je dodelio Onaj Koji nas dobro poznaje. Dananja ideja moe izgledati prilino otrenjujua, sve dok ne bude uvideo njeno znaenje. Sve to ona kae je da te se tvoj Otac jo uvek sea i da ti nudi savreno poverenje koje ima u tebe koji si Njegov Sin. Ona ne zahteva da na bilo koji nain bude drugaiji od onoga to jesi. ta bi poniznost mogla traiti sem ovoga? I ta bi arogancija mogla poricati sem ovoga? Danas neemo izbegavati nau dunost iz lanog razloga da je to uvreda skromnosti. Gordost je ta koja bi porekla Poziv za Samog Boga. Svu lanu skromnost danas ostavljamo po strani, da bismo mogli da sluamo Boji Glas kako nam otkriva ta On hoe od nas da radimo. Ne sumnjamo u nau sposobnost za funkciju koju e nam On ponuditi. Biemo sigurni samo u to da On zna nae snage, nau mudrost i nau svetost. I ako nas On smatra dostojnim, mi to jesmo. Samo je arogancija ta koja sudi drugaije. Postoji jedan nain, i samo jedan, da se oslobodi iz ropstva koje ti je doneo tvoj plan da dokae da je lano istinito. A to je da mesto njega prihvati plan koji ti nisi napravio. Ne sudi o tome da li si ga vredan. Ako te Boji Glas uverava da celina zavisi od tebe, budi siguran da je tako. Arogantni se moraju hvatati za rei, boje se da idu izvan njih do iskustva koje bi moglo predstavljati uvredu za njihov stav. Ali su krotki slobodni da uju Glas koji im govori ta su i ta da rade. Arogancija pravi lik od tebe koji nije stvaran. Taj lik je onaj koji se u strahu obeshrabri i ustukne, dok te Boji Glas uverava da ima snagu, mudrost i svetost da ide izvan svih likova. Ti nisi slab, iako ima takvu sliku o sebi. Nisi neznalica i bespomoan. Greh ne moe da potamni istinu u tebi, niti nesrea moe doi i blizu svetom domu Bojem. Sve to ti govori Boji Glas. I dok On govori, lik drhti i pokuava da napadne pretnju koju ne poznaje, oseajui da mu se temelj raspada. Pusti ga neka ide. Spasenje sveta zavisi od tebe, a ne od ove male gomile praha. ta ona moe rei Svetom Sinu Bojem? Zato bi se on uopte i bavio njom? I

200 tako nalazimo na mir. Prihvatiemo funkciju koju nam je Bog dao, jer sve iluzije poivaju na udnom verovanju da moemo napraviti neku drugu za sebe. Nae uloge koje smo sami sebi dodelili su promenljive i one izgleda da se menjaju od alosti do ekstatinog blaenstva ljubavi i voljenja. Moemo se smejati ili plakati, ili pozdraviti dan sa dobrodolicom ili sa suzama. Izgleda da se samo nae bie menja dok doivljavamo hiljade promena raspoloenja i nae emocije nas diu zaista visoko ili nas u beznadju bacaju na zemlju. Da li je to Sin Boji? Da li je On mogao da stvori takvu nestabilnost i nazove je Sinom? On Koji je nepromenljiv deli Njegove atribute sa Njegovim stvaranjem. Svi likovi koje se ini da Njegov Sin uzima na sebe nemaju nikakvog uticaja na ono to on jeste. Oni duvaju preko njegovog uma kao lie duvano vetrom koje za trenutak formira aru, raspadne se pa se opet grupie i razleti na sve strane. Ili kao fatamorgana koja se vidi iznad pustinje, nastala od praine koja se die. Ove nesutastvene slike e otii i tvoj um e ostati vedar i bez oblaka, kada prihvati funkciju koja ti je data. Likovi koje ti stvara donose samo konfliktne ciljeve, nestalne i nejasne, neizvesne i dvosmislene. Ko moe biti konstantan u svojim naporima ili usmeravati svoju energiju i koncentrisanu akciju ka takvim ciljevima? Funkcije koje svet ceni su toliko neizvesne da se menjaju deset puta na sat kada su najsigurnije. Kakva nada u dobit moe poivati na takvim ciljevima? Kao divan kontrast, siguran kao sunev povratak svakog jutra koji rasteruje mrak, tvoja istinski data funkcija je jasna i potpuno nedvosmislena. Nema nikakve sumnje u njenu vrednost. Ona dolazi od Onoga koji ne poznaje nikakve greke i Njegov Glas je siguran u svoje poruke. One se nee menjati, niti biti u konfliktu. Sve one ukazuju na jedan jedini cilj, onaj koji moe ostvariti. Tvoj plan moe biti nemogu, ali Boji plan nikad ne moe a da ne uspe, zato to je On njegov Izvor. Uini onako kako te usmerava Boji Glas. I ako On od tebe trai neto to izgleda nemogue, seti se Ko je to ko trai i ko bi onda odbio. Onda razmisli o ovome: ko je verovatnije vie u pravu? Glas koji govori u ime Tvorca svih stvari, Koji poznaje sve stvari ba onakvim kakve one jesu, ili iskrivljena slika tebe samog, konfuzna, zbunjena, i nedosledna, koja nije sigurna ni u ta? Ne dozvoli da te ova slika usmerava. Umesto toga, pouj izvesni Glas Koji ti govori o funkciji koju ti je dao tvoj Stvoritelj koji te se sea i podstie te da se i ti sada seti Njega. Njegov blagi Glas poziva od poznatog ka nepoznajuem. On bi hteo da te utei, mada on ne zna ni za kakvu alost. On bi hteo da te ponovo naini celovitim, iako je On potpun: dar tebi, iako On zna da ve ima sve. On ima Misli koje odgovaraju na svaku potrebu koju Njegov Sin osea, iako je On ne vidi. Jer Ljubav mora davati i ono to se daje u Njegovo Ime poprima oblik koji je najkorisniji u svetu oblika. Ovo su oblici koji nikada ne mogu obmanuti, jer oni potiu od same Bezoblinosti. Opratanje je zemaljski oblik Ljubavi, koja na Nebu nema nikakvog oblika. Ali ono to je potrebno ovde je dato onako kako je potrebno. U ovom obliku moe ispuniti tvoju funkciju ak i ovde, iako je ono to e ti Ljubav dati kada dodje do povratka bezoblinosti jo vee. Spasenje sveta zavisi od tebe koji moe da oprata. Takva je tvoja funkcija ovde. 187. LEKCIJA BLAGOSILJAM SVET ZATO TO BLAGOSILJAM SEBE Niko ne moe davati ono to nema. U stvari, davanje je dokaz imanja. Ovo smo naglasili i ranije. Ono to nam pravi tekoe da u to verujemo nije ovo. Niko ne sumnja da najpre mora da poseduje ono to bi hteo da da. Druga faza je u kojoj se svet i prava percepcija razlikuju. Kada si neto imao pa si to dao, onda svet tvrdi da si izgubio to to si posedovao. Istina tvrdi da e davanje poveati ono to poseduje. Kako je ovo mogue? Jer je sigurno da ako da neku ogranienu stvar, oi tvog tela je nee opaati kao tvoju. Ali mi smo nauili da stvari samo predstavljaju misli koje ih prave. I tebi ne nedostaje dokaz da kada da ideje, ti ih pojaava u tvom umu. Moda oblik u kom misao izgleda da se pojavljuje se menja u davanju. Pa ipak ona se mora vratiti onome koji je daje. Ona mora biti vie. Ideje prvo moraju pripadati tebi, pre nego to ih da. Ako hoe da spase svet, prvo prihvata spasenje za tebe. Ali ti nee verovati da je to uinjeno sve dok ne vidi uda koje ono donosi svakome koga pogleda. Tu je ideja davanja razjanjena i dobila znaenje. Sada moe opaziti da se tvojim davanjem

201 uveava ono to poseduje. Zatiti sve stvari koje ceni time to e ih pokloniti, pa si siguran da ih nikada nee izgubiti. Ono to si mislio da nema tako se dokazuje da je tvoje. Ali nemoj da pridaje vrednost formi u kojoj se to pojavljuje. Jer ona e se promeniti i vremenom e postati neprepoznatljiva, makoliko da pokuava da je uini sigurnom. Ni jedna forma nema trajnost. Misao iza forme stvari je ta koja ostaje nepromenljiva. Daj rado. Time moe samo dobiti. Misao ostaje i njena snaga raste pojaavajui se u davanju. Misli se ire kada se dele, jer se one ne mogu izgubiti. Ne postoje davalac i primalac u smislu u kojem ih svet zamilja. Postoji davalac koji zadrava, kao i onaj koji e takodje dati. Obojica moraju dobiti u ovoj razmeni, jer e svaki imati misao u formi koja je najkorisnija za njega. Ono to se ini da on gubi je uvek neto to e ceniti manje od onoga to e mu se sigurno vratiti. Nikad ne zaboravi da daje samo sebi. Ko razume ta znai davanje, mora se smejati na ideju rtvovanja. Takodje, nee moi a da ne prepozna sve one mnogobrojne oblike u kojima se rtvovanje moe pojaviti. On se podjednako smeje bolu i gubitku, kada je bolestan i u alosti, kada je siromaan, kada gladuje i kada umire. On prepoznaje da je rtvovanje ona ideja koja stoji iza svih njih i kroz njegov blagi smeh oni su izleeni. Kada se prepozna, iluzija mora ieznuti. Ne prihvati patnju i uklanjaj misao o patnji. Tvoj blagoslov se polae na svakog ko pati, kada izabere da vidi ta patnja u stvari jeste. Misao o rtvovanju je uzrok svih oblika koje patnja uzima na sebe. I rtvovanje je tako sumanuta ideja da je normalan um odmah odbacuje. Ne veruj nikada da se moe rtvovati. U onome to ima ikakvu vrednost nema mesta rtvovanju. Ako se takva misao pojavi, njeno samo prisustvo dokazuje da je dolo do greke i da se mora izvriti ispravka. Tvoj blagoslov e je ispraviti. Poto je prvo dat tebi, sada je tvoj da ga daje drugima. Nikakav oblik rtvovanja i patnje ne moe dugo izdrati pred licem onoga ko je oprostio i blagoslovio sebe. Ljiljani koje ti tvoj brat nudi su poloeni na oltar, pored onih koje ti nudi njemu. Ko bi se bojao da pogleda takvu divnu svetost? Velika iluzija straha od Boga se pretvara u nita pred istotom koju e posmatrati ovde. Ne boj se da pogleda. Blagoslovenost koju e videti uklonie sve misli o obliku i umesto toga tamo zauvek ostaviti savreni dar, koji e se zauvek poveavati, zauvek tvoj, zauvek dat. Sada smo jedno u misli, jer je strah otiao. I tu, pred oltarom jednom Bogu, jednom Ocu, jednom Stvoritelju i jednoj Misli, stojimo zajedno kao jedan Sin Boji. Nismo razdvojeni od Njega koji je na Izvor; nismo udaljeni od jednog brata koji je deo naeg jedinog Pravog Ja, ija nas je nevinost sve spojila kao jedno, stojimo blagosloveni, i dajemo onako kao to primamo. Boje Ime je na naim usnama. I dok pogled upiremo unutra, vidimo kako istota Neba sija u naem odrazu Ljubavi naeg Oca. Sada smo blagosloveni i sada blagosiljamo svet. Ono to smo posmatrali hteli bismo da proirimo, jer bismo hteli da to svuda vidimo. Hteli bismo da vidimo kako to sija sa Bojom milou u svakome. Ne bismo hteli da je to uskraeno negde gde pogledamo. I da bismo osigurali da je ovaj sveti vid na, nudimo ga svemu to vidimo. Jer tamo gde to vidimo, ono e nam se vratiti u obliku ljiljana koje moemo poloiti na na oltar, pravei od njega dom za Nevinost Samu, koja boravi u nama i nudi nam Njegovu Svetost kao nau. 188. LEKCIJA BOJI MIR SADA SIJA U MENI Zato ekati na Nebo? Oni koji trae svetlost samo pokrivaju svoje oi. Svetlost je u njima sada. Prosvetljenje je samo seanje, a nikako promena. Svetlost nije od sveta, a i ti koji nosi svetlost u sebi si takodje stran ovde. Svetlost je dola iz tvoje rodne kue i ostala sa tobom jer je to tvoja rodjena svetlost. To je jedina stvar koji si doneo sa sobom od Njega koji je tvoj Izvor. Ona sija u tebi jer ona osvetljava tvoj dom i vodi te nazad tamo odakle je dola i ti si kod kue. Svetlost ne moe biti izgubljena. Zato ekati da je nadje u budunosti ili verovati da je izgubljena ili da je nikad nije ni bilo? Ona se tako lako moe videti da argumenti koji tvrde da je nema postaju smeni. Ko moe negirati prisustvo onoga to vidi u sebi? Nije teko pogledati unutra, jer odatle potie svako vidjenje. Nema nikakvog vida, pa bio on iz snova ili iz istinitijeg Izvorita,

202 koji nije samo senka onoga to se vidi unutranjim vidom. Tu poinje percepcija i tu zavrava. Ona nema drugog izvora sem tog. Boji mir sija u tebi sada i iz tvog srca se prostire po celom svetu. On zastaje da bi pomilovao svako ivo bie i ostavlja mu blagoslov koji ostaje zauvek i zauvek. Ono to on daje mora biti veno. On uklanja sve misli o efemernom i bezvrednom. On donosi obnavljanje svim umornim srcima i osvetljava svaiji vid dok prolazi. Svi njegovi darovi se daju svakome i svako se sjedinjuje u davanju zahvaljujui tebi koji daje i tebi koji si primio. Sjaj u tvom umu podsea svet na ono to je on zaboravio i svetu i tebi takodje vraa pamenje. Od tebe spasenje zrai darovima koji se ne mogu niim meriti, datim i uzvraenim. Tebi, davaocu dara, Sam Bog zahvaljuje. I kroz Njegov blagoslov svetlost u tebi sija svetlije, dodajui darovima koje ima da ponudi svetu. Boji mir se nikad ne moe ograniiti. Onaj ko ga prepoznaje u sebi mora ga dati. A sredstvo pomou kojeg se on daje je u njegovom razumevanju. On oprata jer je u sebi prepoznao istinu. Boji mir sada sija u tebi i u svim ivim biima. U tiini, on se univerzalno potvrdjuje. Jer ono to vidi tvoj unutranji vid je tvoja percepcija vasione. Sedi mirno i zatvori oi. Dovoljna je svetlost u tebi. Samo ona ima mo da ti da dar vida. Iskljui spoljanji svet i pusti da tvoje misli lete ka miru u tebi. One znaju put. Jer potene misli, neukaljane snom o ovozemaljskim stvarima izvan tebe, postaju sveti glasnici Samog Boga. Misli ove misli sa Njim. One prepoznaju svoj dom. I one svakako ukazuju na svoj Izvor, gde su Bog Otac i Sin jedno. Boji mir sija na njih, ali one moraju ostati i kod tebe, jer su one rodjene u tvom umu, kao to je tvoj rodjen u Bojem. One te vraaju nazad ka miru, odakle su dole da te samo podsete kako se mora vratiti. One obraaju panju na Glas tvog Oca kada ti odbija da slua. I one te blago nagone da prihvati Njegovu Re o tome ta ti jesi, da nisi fantazije i senke. One te podseaju da si ti ko-stvoritelj svih ivih stvorova. Jer, kao to Boji mir sija u tebi, tako mora sijati i na njih. Danas vebamo kako da se pribliimo svetlosti u nama. Uzimamo nae lutajue misli i neno ih vraamo tamo gde one staju u liniju sa svim mislima koje delimo sa Bogom. Neemo im dopustiti da zalutaju. Pustiemo da ih svetlost u naem umu usmerava kako da se vrati kui. Mi smo ih izdali, naredjujui da odu od nas. Ali sada ih pozivamo nazad i peremo ih od udnih udnji i neurednih elja. Vraamo im svetost njihovog nasledja. Tako su i nai umovi zajedno sa njima vraeni u prvobitno stanje i mi potvrdjujemo da Boji mir jo uvek sija u nama, a od nas ka svim ivim biima koja dele na ivot. Oprostiemo im svima, opratajui celom svetu ono to smo mislili da nam je uinio. Jer mi smo ti koji stvaramo svet po naoj elji. Sada biramo da budemo nevini, bez greha i otvoreni za spasenje. i mi polaemo na njega na spasavajui blagoslov, dok izgovaramo: BOJI MIR SADA SIJA U MENI. NEKA SVE STVARI SIJAJU PO MENI U TOM MIRU, I NEKA IH JA BLAGOSILJAM SA SVETLOU U MENI 189. LEKCIJA SADA U SEBI OSEAM LJUBAV BOJU U tebi postoji svetlost koju svet ne moe da zapaa. Sa oima sveta ti nee videti ovu svetlost, jer si zaslepljen svetom. Ali ima oi da to vidi. Ona je tu da bi je ti video. Ona nije stavljena u tebe da bi bila skrivena od tvog vida. Ova svetlost je odraz misli koju sada vebamo. Oseati Boju Ljubav u sebi znai videti svet iznova, kako sija u nevinosti, iv od nade i blagosloven savrenim milosrdjem i ljubavlju. Ko bi mogao oseati strah u takvom svetu? On ti izraava dobrodolicu, raduje se to si doao i peva ti pohvale dok te uva od svakog oblika opasnosti i bola. On ti nudi topao i nean dom u kom moe malo da boravi. On te blagosilja tokom celog dana i bdi nad tobom nou kao tihi uvar tvog svetog sna. On vidi spasenje u tebi i titi svetlost u tebi, u kojoj vidi svoju sopstvenu. On ti nudi cvee i sneg, kao zahvalnost za tvoju dobru volju. To je svet koji otkriva Ljubav Boja. On je toliko drugaiji od sveta koji vidi kroz zatamnjene oi zlobe i straha, da jedan protivrei drugom. Samo se jedan moe uopte zapaati. Drugi je potpuno besmislen. Svet u kojem opratanje sija po svemu i mir nudi svoju blagu svetlost svakome, nezamisliv je onima koji vide kako svet mrnje nastaje iz napada,

203 spreman na osvetu, ubistvo i unitenje. Ali ipak ovaj svet mrnje je isto tako nevidljiv i nezamisliv za one koji u sebi oseaju Boju Ljubav. Njihov svet je odraz spokoja i mira koji sija na njih; nenosti i nevinosti koje vidi da ih okruuju; radosti sa kojom gledaju iz beskrajnih izvora radosti iznutra. Oni gledaju ono to su osetili u sebi i posvuda vide siguran odraz radosti. ta bi ti hteo da vidi? Izbor ti je dat. Ali ui, ne dozvoli da tvoj um zaboravi onaj zakon vidjenja: ti vidi ono to osea iznutra. Ako mrnja nadje mesto u tvom srcu, ti e opaati svet pun straha, koji smrt svirepo dri u svojim iljatim koatim prstima. Ako u sebi osea Boju Ljubav, spolja e videti svet milosti i ljubavi. Danas naputamo iluzije, pokuavajui da dostignemo ono to je istinito u nama i osetimo njegovu sveobuhvatnu nenost, njegovu ljubav koja zna da smo savreni kao i ona sama, njegov vid koji je dar koji nam njegova Ljubav daruje. Danas uimo nain kako to da uradimo. On je siguran kao i sama Ljubav, kojoj nas on vodi. Jer njegova jednostavnost izbegava zamke budalastih krivudanja prividnog umovanja sveta koje slui samo da sakrije. Jednostavno uini ovo: Budi miran i otkloni u stranu sve misli o tome ta si ti i ta je Bog; sve pojmove koje si nauio o svetu; sve predstave koje ima o sebi. Isprazni svoj um od svega to on misli da je istinito ili lano, od svake misli koju on smatra vrednom i od svih ideja od kojih se on stidi. Ne zadri nita. Ne donesi sa sobom ni jednu misao koju te je prolost nauila, niti ijedno verovanje koje si ranije nauio od bilo ega. Zaboravi ovaj svet, zaboravi ovaj kurs i dodji tvom Bogu sa potpuno praznim rukama. Zar nije On taj koji zna put ka tebi? Nije potrebno da ti zna put ka Njemu. Tvoj deo je samo da se prepreke koje si stvorio izmedju Sina i Boga Oca tiho zauvek uklone. Bog e odmah sa radou uraditi svoj deo. Ali ne postavljaj nikakve zahteve, niti ne ukazuj na put ka Bogu po kojem On treba da ti se pojavi. Nain kako da ga dosegne je da ga jednostavno pusti da bude. Jer se na taj nain proklamuje i tvoja realnost. I tako danas ne biramo nain na koji idemo ka Njemu. Ali zato biramo da Ga pustimo da On dodje. I sa ovim izborom mi se odmaramo. A u naim spokojnim srcima i otvorenom umu, Njegova Ljubav e osvetliti put ka Njemu. Ono to nije negirano je svakako tu, ako je istina i ako se sigurno moe dostii. Bog poznaje svog Sina i zna put ka njemu. Njemu nije potreban Njegov Sin da mu pokae kako da pronadje Njegov put. Kroz svaka otvorena vrata Njegova Ljubav sija ka spolja iz njenog doma iznutra i osvetljava nevinost sveta. Oe, mi ne znamo put ka Tebi. Ali mi smo zvali i Ti si nam odgovorio. Mi se neemo meati. Putevi spasenja nisu nai, jer oni pripadaju Tebi. Za spasenje mi Tebi okreemo pogled. Nae ruke su otvorene da prime Tvoje darove. Mi nemamo nikakvih misli koje mislimo van Tebe i ne gajimo nikakva verovanja u to ta smo ili Ko nas je stvorio. Tvoj je put koji bismo eleli da nadjemo i sledimo. I molimo samo da Tvoja Volja, koja je i naa sopstvena, bude u nama i u svetu, da sada postane deo Neba. Amin. 190. LEKCIJA BIRAM BOJU RADOST UMESTO BOLA Bol je pogrena perspektiva. Kada se doivi u bilo kom obliku, on je dokaz samoobmane. On uopte nije injenica. Ne postoji ni jedan oblik koji on poprima i koji nee ieznuti kada se vidi ispravno. Jer bol tvrdi da je Bog svirep. Kako bi bol mogao biti stvaran u bilo kom obliku? On svedoi Bogu o Bojoj mrnji prema Njegovom Sinu, grenosti koju vidi u njemu i Njegovoj suludoj elji za osvetom i smru. Mogu li takve projekcije biti dokazane? Zar one mogu biti ita drugo, do potpuno lane? Bol je samo svedok Sinovljevih greaka u onome to on misli da jeste. To je san o svirepoj odmazdi za zloin koji nije mogao biti uinjen; za napad na ono to se nikako ne moe napasti. To je komar u kom sanjamo da nas je napustila Vena Ljubav, koja nije mogla napustiti Sina kog je stvorila iz Ljubavi. Bol je znak da iluzija vlada umesto istine. On pokazuje da porie Boga, da Ga brka sa strahom, opaa ludim i vidi kao izdajnika Samog Sebe. Ako je Bog stvaran, nema bola. Ako je bol stvaran, nema Boga. Jer osveta nije delo ljubavi. I strah, koji porie ljubav i koristi bol da dokae da je Bog mrtav, pokazao je da je smrt pobednik nad ivotom. Telo je Sin Boji, koje se raspada posle smrti, smrtno kao

204 i Otac kojeg je on ubio. Neka je mir takvoj ludosti! Dolo je vreme da se smejemo takvim suludim idejama. Nema potrebe da o njima misli kao o divljakim zloinima niti kao o tajnim gresima koji imaju teke posledice. Ko bi sem ludaka mogao da pomisli da su one uzrok bilo ega? Njihov svedok, bol je lud koliko i one i njega se ne treba vie plaiti od suludih iluzija koje on titi i pokuava da dokae da su jo uvek istina. Ono to ti nanosi bol su samo tvoje sopstvene misli. Nita izvan tvog uma ne moe da te rani ili povredi na bilo koji nain. Ne postoji uzrok izvan tebe samog koji bi mogao da dodje do tebe i da te ugnjetava. Niko drugi, sem tebe samog, ne utie na tebe. Nema nieg u svetu to ima mo da te naini bolesnim ili tunim, slabim ili nemonim. To si ti koji ima mo da dominira svim stvarima koje vidi time to e prepoznati ko si ti. Kad bude opazio bezazlenost u njima, one e prihvatiti tvoju svetu volju kao njihovu. I ono to si video kao strano sada postaje izvor nevinosti i svetosti. Moj sveti brate, pomisli za trenutak na ovo: Svet koji vidi ne ini nita. On nema nikakvog dejstva. On samo predstavlja tvoje misli. I on e se potpuno promeniti kada odlui da promeni svoje miljenje i da odabere Boju radost kao ono to stvarno eli. Tvoje Pravo Ja zrai od ove svete radosti, nepromenjeno, nemenjajue i nepromenljivo, zauvek i zauvek. Zar bi hteo da uskrati jednom malom kutku svog uma njegovo rodjeno nasledje i da ga dri kao bolnicu za bol; mesto bolesti gde iva stvorenja moraju na kraju da dodju da umru? Svet moe da izgleda da je uzrok tvog bola. Ali svet, poto je bez uzroka, nema mo da uzrokuje. Kao posledica, on ne moe da pravi posledice. Kao iluzija, on je ono to eli. Tvoje dokone elje predstavljaju njegove bolove. Tvoje udne elje mu donose rdjave snove. Tvoje misli o smrti ga obavijaju strahom, dok on ivi u tvom ljubaznom opratanju. Bol je misao o zlu koja je poprimila oblik i koja pravi pusto u tvom svetom umu. Bol je otkup koji bi rado platio da ne bi bio slobodan. U bolu je Bogu uskraen Sin kojeg On voli. U bolu se ini da strah trijumfuje nad ljubavlju i da vreme zamenjuje venost i Nebo. A svet postaje svirepo i gorko mesto, gde vlada alost i gde male radosti ustupaju pred napadom divljakog bola koji eka da svaku radost zavri u nesrei. Poloi svoje oruje i dodji bez odbrane na tiho mesto gde Nebeski mir najzad sve stvari dri u tiini. Poloi sve misli o opasnosti i strahu. Neka nikakav napad ne udje sa tobom. Poloi svirepi ma sudjenja koji dri na svom grlu i skloni u stranu sve napade sa kojima pokuava da sakrije svoju svetost. Ovde e razumeti da nema bola. Ovde Boja radost pripada tebi. Ovo je dan kad ti je dato da shvati lekciju koja sadri svu mo spasenja. A ona je ovo: Bol je iluzija; radost je stvarnost. Bol je samo san; radost je budjenje. Bol je obmana; samo je radost istina. I tako opet pravimo jedini izbor koji se ikad moe napraviti; biramo izmedju iluzija i istine, ili bola i radosti ili pakla i Neba. Neka naa zahvalnost naem Uitelju ispuni naa srca, poto smo slobodni da biramo nau radost umesto bola, nau svetost umesto greha, mir Boji umesto konflikta i Nebesku svetlost umesto tame sveta.

191. LEKCIJA JA SAM SVETI SIN SAMOG BOGA Ovde je tvoja objava oslobodjenja od okova sveta. I ovde je takodje ceo svet oslobodjen. Ne vidi ta si uradio time to si svetu dao ulogu uvara zatvora Sina Bojeg. ta bi on mogao biti drugo do zao i preplaen, uplaen senki, kanjiv i podivljao, bez ikakvog razuma, slep i poludeo od mrnje? ta si uradio da bi to postao tvoj svet? ta si uradio da je to ono to vidi? Negiraj svoj Identitet i evo ta ostaje. Vidi haos i proklamuje da si to ti. Ne postoji zvuk koji ne govori o krhkosti u tebi i izvan tebe; ni jedan dah koji udie, a da ne izgleda da te donosi blie smrti; nikakva nada koju gaji koja se nee raspasti u suzama. Negiraj svoj Identitet i nee pobei od ludila koje je navukla ova udna, neprirodna i avetinjska misao koja se podsmeva stvaranju i smeje Bogu. Negiraj svoj Identitet i napada vasionu sam, bez prijatelja, siuna estica praine protiv itavih legija tvojih neprijatelja. Negiraj svoj Identitet i gledaj zlo, greh i

205 smrt i posmatraj kako oajanje otima iz tvojih ruku svaku trunku nade, ne ostavljajui ti nita sem elje da umre. Ali ta je to do igra koju igra u kojoj se identitet moe negirati? Ti si onakav kakvim te je Bog stvorio. Sve drugo sem ove jedine stvari je suludo verovanje. Kroz ovu jednu misao svako se oslobadja. Kroz ovu jedinu istinu sve iluzije odlaze. Kroz ovu jednu injenicu bezgrenost se proglaava da je zauvek deo svega, centralno jezgro postojanja i njegova garancija besmrtnosti. Ali neka dananja ideja nadje mesto medju tvojim mislima i ti si se podigao iznad sveta i svih ovosvetskih misli koje ga dre zarobljenim. I iz ovog mesta sigurnosti i sklonita ti e se vratiti i osloboditi ga. Jer onaj ko moe da prihvati svoj pravi identitet, istinski je spasen. A njegovo spasenje je dar koji on daje svakome, u zahvalnost Njemu Koji je ukazao na put ka srei koji je promenio celokupnu perspektivu sveta. Jedna ovakva sveta misao i ti si slobodan: Ti si sveti Sin Samog Boga. I sa ovom svetom milju takodje saznaje da si oslobodio svet. Nema potrebu da ga svirepo iskoriava i da onda u njemu zapaa ovu divljaku potrebu. Ti ga oslobadja od tvog ropstva. Nee videti pustonu sliku samog sebe kako hoda po svetu sav u uasu, i svet koji se uvija u agoniji, jer su tvoji strahovi ostavili belegu smrti na njegovo srce. Budi radostan danas kako se lako pakao moe rainiti. Treba samo da kae sebi: Ja sam sveti Sin Samog Boga. Ne mogu da patim, ne mogu biti u bolu. Ne mogu da trpim gubitke, niti da ne uradim sve to spasenje trai. I u toj misli na sve to pogleda je potpuno promenjeno. udo je osvetlilo sve mrane i drevne peine, gde obredi smrti odjekuju odkako je vreme poelo. Jer vreme je izgubilo svoju mo nad svetom. Sin Boji je doao u sjaju da otkupi izgubljene, da spase bespomone i da svetu da dar opratanja. Ko bi mogao da vidi svet kao mraan i grean, kada je Boji Sin najzad ponovo doao da ga oslobodi? Ti koji sebe opaa slabim i krhkim, sa uzaludnim nadama i opustoenim snovima, rodjenim samo da umre, da plae i trpi bol, pouj ovo: Sva mo ti je data na zemlji i na Nebu. Ne postoji nita to ne moe uiniti. Ti samo igra igru smrti, da si bespomoan, da si jadno vezan za rastakanje u svetu koji prema tebi ne pokazuje nikakvu milost. Ali kada ti njemu prui milost, onda e njegova milost sijati po tebi. Onda pusti da se Sin Boji probudi iz svog sna i da se, otvorivi svoje oi, ponovo vrati da blagoslovi svet koji je napravio. On je iz greke poeo, ali e se zavriti u odrazu njegove svetosti. I on vie nee spavati i sanjati o smrti. Zato se spoj samnom danas. Tvoja slava je svetlost koja spasava svet. Nemoj vie da produava as spasenja. Pogledaj po svetu i vidi patnju koja je tu. Zar tvoje srce nije voljno da tvojoj brai donese odmor? Oni moraju da ekaju na tvoje sopstveno oslobodjenje. Oni ostaju u lancima sve dok ti ne bude slobodan. Oni ne mogu da vide milost sveta sve dok je ti ne nadje u sebi. Oni trpe bol sve dok ti ne porekne njegovu vlast nad tobom. Oni umiru sve dok ti ne prihvati sopstveni veni ivot. Ti si sveti Sin Samog Boga. Seti se toga i svet je slobodan. Seti se toga i zemlja i Nebo su jedno. 192. LEKCIJA IMAM FUNKCIJU KOJU BI BOG HTEO DA IZVRAVAM Sveta volja tvog Oca je da sebe upotpuni i da tvoje Pravo Ja bude Njegov sveti Sin, zauvek ist kao i On, od ljubavi stvoren i u ljubavi ouvan, koji prua ljubav, stvara u njeno Ime, zauvek jedno s Bogom i sa tvojim Pravim Ja. Ali ta takva funkcija moe da znai u svetu zavisti, mrnje i napada? Zbog toga ima funkciju u svetu u okviru njegovih sopstvenih pravila. Jer, ko moe da razume neki jezik daleko izvan jednostavnog vladanja njime? Opratanje predstavlja tvoju funkciju ovde. Njega nije stvorio Bog, jer je ono sredstvo pomou kog se neistina moe rainiti. I ko bi hteo da oprata Nebu? Ali na zemlji, potrebno ti je sredstvo da bi se oslobodio iluzija. Stvaranje samo eka na tvoj povratak da bi se potvrdilo, a ne da bi bilo potpuno. Stvaranje ak ne moe ni da pojmi u ovom svetu. Ovde ono nema nikakvog znaenja. Opratanje je najblie obliku u kom ono moe doi na zemlju. Jer poto je rodjeno na Nebu, ono nema nikakav oblik. Ali je Bog stvorio Onog Koji ima mo da da oblik onome to je potpuno bezoblino. Ono to on pravi su snovi, ali po vrsti tako slini budjenju da svetlost dana

206 ve sija po njima i oima koje se otvaraju da bi videle radosne prizore koje njihove ponude sadre. Opratanje neno gleda na sve stvari nepoznate na Nebu, vidi kako nestaju i ostavlja svet kao istu i neobeleenu tablu na kojoj Re Boja sada moe da zameni besmislene simbole koji su ranije bili ispisani. Opratanje je sredstvo pomou kojeg se savladjuje strah od smrti, jer ona sada vie ne poseduje surovu privlanost i krivica odlazi. Opratanje puta da telo bude ono to jeste, jednostavno pomagalo za uenje, koje se odbacuje kada je uenje zavreno, ali koje jedva da menja onoga koji uopte ui. Um bez tela ne moe da pravi greke. Ono ne moe da misli da e umreti, niti biti rtva nemilosrdnog napada. Gnev postaje nemogu, i gde je onda uas? Koji strahovi bi jo uvek mogli da napadaju one koji su izgubili izvor sveg napada, jezgro patnje i sedite straha? Samo opratanje moe osloboditi um od miljenja da je telo njegov dom. Samo opratanje moe povratiti mir koji je Bog namenio za Njegovog svetog Sina. Samo opratanje moe ubediti Sina da ponovo pogleda u svoju svetost. Kada gnev ode, onda e zaista primetiti da se za Hristovo vidjenje i dar vida nije trailo nikakvo rtvovanje, ve je samo bol uklonjen iz bolesnog i izmuenog uma. Zar je to neto to ne eli? Zar se toga treba plaiti? Ili se tome treba nadati, zahvaljivati na tome i radosno prihvatiti? Mi smo jedno i stoga se ne liavamo niega. Naprotiv, Bog nam je dao apsolutno sve. Ali nam je ipak potrebno opratanje da bismo zapazili da je to tako. Bez njegove blage svetlosti pipamo u mraku, koristei razum da bi opravdali na bes i na napad. Nae razumevanje je tako ogranieno da je ono to mislimo da razumemo samo konfuzija rodjenja iz greke. Izgubljeni u izmaglicama promenljivih snova i stranih misli, nae oi su vrsto zatvorene pred svetlou; nai umovi zauzeti su oboavanjem onoga to nije tu. Ko moe opet biti rodjen u Hristu sem onoga ko je oprostio svakome koga vidi ili o kome misli ili koga zamilja? Ko moe biti oslobodjen dok porobljava bilo koga? uvar zatvora nije slobodan, jer je vezan zajedno sa svojim zatvorenikom. On mora biti siguran da mu ovaj nee pobei i tako provodi svoje vreme pazei na njega. Reetke koje ga ograniavaju postaju svet u kom njegov zatvorenik ivi, zajedno sa njim. Od njegove slobode zavisi put oslobodjenja za njih obojicu. Zbog toga ne dri nikoga u zatvoru. Oslobadjaj umesto da vezuje, jer tako i ti postaje slobodan. Nain je veoma jednostavan. Svaki put kad oseti ubod gneva, shvati da dri ma iznad svoje glave. I on e pasti ili biti skrenut ve prema tome da li odabere da bude osudjen ili slobodan. Tako svaki onaj ko izgleda da te dovodi u iskuenje da bude gnevan predstavlja tvog spasioca od zatvorske kue smrti. I zbog toga mu duguje zahvalnost umesto bola. Budi milostiv danas. Boji Sin zasluuje tvoju milost. On je taj koji trai da sada prihvati put ka slobodi. Ne odreci mu. Ljubav njegovog Oca prema njemu pripada i tebi. Tvoja funkcija ovde na zemlji je samo da mu oprosti, da bi mogao da ga prihvati nazad kao tvoj Identitet. On je onakav kakvim ga je Bog stvorio. A ti si ono to je on. Oprosti mu sada njegove grehe i videe da si jedno s njim. 193. LEKCIJA SVE STVARI SU LEKCIJE KOJE BOG ELI DA JA NAUIM Bog ne zna za uenje. Pa ipak, Njegova Volja se prostire na ono to On ne razume, na to da On eli da srea koju je Njegov Sin nasledio od Njega bude nepomuena; vena i da se zauvek poveava, veno se irei u radosti punog stvaranja, i veno otvorena i potpuno bezgranina u Njemu. To je Njegova Volja. I tako Njegova Volja daje sredstvo kojim se garantuje da e se izvriti. Bog ne vidi nikakve protivrenosti. Medjutim, Njegov Sin veruje da ih vidi. Zbog toga ima potrebu za Onim Koji moe da koriguje njegov pogrean vid i da mu da viziju koja e ga odvesti nazad tamo gde prestaje percepcija. Bog uopte ne opaa. Pa ipak, On je taj Koji daje sredstvo pomou koga percepcija postaje istinita i dovoljno lepa i tako omoguava da svetlost Neba sija po njoj. On je taj koji odgovara na ono to bi Njegov Sin hteo da protivrei i odrava njegovu bezgrenost zauvek sigurnom. Ovo su lekcije koje Bog eli da naui. Njegova Volja ih sve odrava, a one odravaju Njegovu nenu blagost prema Sinu kojeg voli. Svaka lekcija ima jednu centralnu misao, koja je ista u svima. Samo se forma menja, sa

207 drugaijim okolnostima i dogadjajima, sa drugaijim linostima i drugaijim temama, prividna ali ne stvarna. Njihov osnovni sadraj je isti u on je ovo: Oprosti, pa e ovo videti drugaije. Sigurno je da sve nesree nisu nita drugo do neopratanje. Ali to je sadraj ispod forme. Upravo je ova istost ono to uenje ini sigurnim, jer je lekcija tako jednostavna da se na kraju ne moe odbaciti. Niko ne moe zauvek da sakriva istinu toliko oiglednu da se ona pojavljuje u bezbrojnim formama, a ipak se podjednako lako prepoznaje u svima njima, ako ovek samo eli da vidi jednostavnu lekciju koju one sadre. Oprosti, pa e ovo videti drugaije. Ovo su rei koje Sveti Duh govori u svim tvojim nevoljama, svakom bolu, svim patnjama bez obzira na njihov oblik. Ovo su rei sa kojima se iskuenje zavrava, i pred krivicom, naputenom, vie ne osea strahopotovanje. Ovo su rei koje zavravaju sve snove o grehu i oslobadjaju um od straha. Ovo su rei kroz koje spasenje dolazi celom svetu. Zar neemo da uimo da izgovaramo ove rei kada budemo dovodjeni u iskuenje da verujemo da je bol stvaran i da smrt postaje na izbor umesto ivota? Zar neemo da uimo da izgovaramo ove rei kada smo razumeli njihovu mo nad svim dogadjajima kojima se ini da je data mo nad tobom. Vidi ih ispravno kada dri ove rei u punoj svesti i ne zaboravlja da se ove rei primenjuju na sve to vidi ili na svakog brata koji te pogleda popreko. Kako moe da zna da vidi pogreno ili da neko drugi ne uspeva da zapazi lekciju koju treba da naui? Da li bol izgleda stvaran u percepciji? Ako izgleda, budi siguran da lekcija nije nauena. I da jo uvek postoji nepratanje koje se skriva u umu koji vidi bol kroz oi koje um usmerava. Bog ne bi hteo da tako pati. On bi hteo da ti pomogne da oprosti sebi. Njegov Sin se ne sea ko je. A Bog bi hteo da on ne zaboravi Njegovu Ljubav i sve darove koje Njegova Ljubav donosi sa sobom. Zar bi hteo da se sada odrekne sopstvenog spasenja? Zar bi hteo da ne naui jednostavne lekcije koje je Nebeski Uitelj postavio pred tobom, kako bi sav bol iezao i Boji Sin se setio Boga? Sve stvari su lekcije koje bi Bog hteo da ti naui. On ne bi hteo da ostavi i jednu neopratajuu misao bez korekcije, niti da ijedan trn ili klin na bilo koji nain povredjuje Njegovog Sina. On bi hteo da osigura da njegov sveti odmor ostane neuznemiren i vedar, bez brige, u venom domu koji se brine o njemu. I On bi hteo da sve suze budu obrisane i da ne ostane ni jedna jo neprolivena, i da nema ni jedne koja eka svoje odredjeno vreme da padne. Jer je Bog hteo da smeh zameni svaku suzu i da Njegov Sin bude opet slobodan. Danas emo pokuati da samo u jednom danu savladamo hiljadu prividnih prepreka naem miru. Neka ti milost bre dodje. Ne pokuavaj da je zadri za jo jedan dan, za jo jedan minut ili jo jedan trenutak. Vreme je napravljeno za to. Koristi ga danas za ono to je njegova svrha. Ujutru i uvee posveti sve vreme koje moe za slubu njegovom pravom cilju, i ne dopusti da vreme bude manje od onoga to zadovoljava tvoju najdublju potrebu. Daj sve to moe i daj jo malo vie. Jer sada bismo hteli da ustanemo u urbi i idemo ka kui naeg Oca. Ve je predugo kako smo otili i ne bismo hteli da se ovde vie zadravamo. I dok vebamo, hajde da razmiljamo o svim stvarima koje smo ostavili da ih sami razreimo i tako ih odvojili od isceljenja. Hajde da ih sve damo Njemu Koji zna nain na koji treba da ih posmatramo da bi one nestale. Istina je Njegova poruka; istina je Njegovo uenje. Njegove su lekcije koje bi Bog hteo da mi nauimo. Svakog sata, provedi malo vremena danas i u danima koji e doi, vebajui lekciju opratanja u formi koja je utvrdjena za taj dan. Pokuaj da je primenjuje na dogadjanja koja je taj sat doneo, tako da sledei bude slobodan od onoga pre njega. Okovi vremena se lako oslobadjaju na ovaj nain. Neka ni jedan sat ne baca svoju senku na onaj koji dolazi i kada taj prodje, sve to se desilo tokom njegovog trajanja, odlazi sa njim. Tako e ostati bez okova, u venom miru u svetu vremena. Ovo je lekcija koju bi Bog hteo da naui: Postoji nain na koji posmatra sve to puta da to bude jo jedan tvoj korak ka Njemu i ka spasenju sveta. Svemu to govori o uasu, odgovori ovako: Oprostiu, i ovo e nestati. Na svaki strah, svaku brigu i svaki oblik patnje, ponavljaj ove iste rei. I tada dri klju koji otvara vrata Neba i najzad donosi Ljubav Boga Oca dole na zemlju, da bi je podigao gore na Nebo. Ovaj poslednji korak preduzee sam Bog. Ne odbij male korake koje On od tebe trai da uini ka Njemu.

208 194. LEKCIJA STAVLJAM BUDUNOST U BOJE RUKE Dananja ideja vodi nas jedan korak blie ka brzom spasenju, i to kakav dinovski korak! Toliko je velika razdaljina koju on obuhvata, da vas dovodi gotovo pred samo Nebo, gde je cilj na vidiku, a prepreke iza nas. Tvoja stopala su stigla na travnjak koji ti izraava dobrodolicu pred Nebeskom kapijom, gde sa sigurnou iekujemo zavrni korak Boga. Koliko daleko smo sada napredovali od zemlje! Koliko blizu smo se pribliili naem cilju! Koliko je kratak put koji je jo preostao! Prihvati dananju ideju i ostavio si iza sebe sve strahove, sve jame pakla, svu crnou depresije, misli o grehu i pusto koju je izazvao greh. Prihvati dananju ideju i oslobodio si svet od sveg ropstva putanjem iz tekih lanaca koji su okivali vrata njegovog zatvora. Ti si spasen i tvoje spasenje tako postaje dar koji daje svetu, jer si primio. Ni za trenutak se ne osea depresija, niti doivljava bol ili opaa gubitak. Ni za trenutak se alost ne moe postaviti na tron i verno oboavati. Ni za trenutak niko ne moe ak ni umreti. I tako, svaki trenutak predat Bogu u prolazu, i sledei koji Mu je ve dat, je vreme tvog oslobadjanja od tuge, bola, pa ak i same smrti. Bog dri tvoju budunost kao to dri i tvoju prolost i sadanjost. One su jedno za Njega, pa treba da budu jedno i za tebe. Ali u ovom svetu vremenska progresija jo uvek izgleda stvarna. Zato se od tebe ne trai da razume nedostatak sekvencijalnosti koja se stvarno nalazi u vremenu. Od tebe se samo trai da pusti da budunost ide i da je stavi u Boje ruke. I videe po tvom iskustvu da si takodje u Njegove Ruke stavio i prolost i sadanjost, jer te prolost vie nee kanjavati, a strah od budunosti e sada biti besmislen. Oslobodi budunost. Jer, prolost je otila i ono to je sadanjost, oslobodjeno od njenog nasledja patnje i nesree, bola i gubitka, postaje trenutak u kom se vreme oslobadja od okova iluzija gde tee svojim nemilosrdnim, neizbenim tokom. Onda se svaki trenutak koji je bio rob vremena transformie u sveti trenutak, kada je svetlost, koja je bila drana skrivena u Bojem Sinu, oslobodjena da blagoslovi svet. Sada je on slobodan i sva njegova slava sija po svetu koji je sa njim postao slobodan, da bi delila njegovu svetost. Ako moe da vidi dananju lekciju kao oslobodjenje, kao to ona stvarno i jeste, nee se kolebati da da to vie moe koncentrisanog napora, da bi uinio da ona postane deo tebe. Dok ona postaje misao koja vlada tvojim umom, navika u tvom repertoaru reavanja problema, nain brze reakcije na iskuenja, ti prua ono to si nauio svetu. I dok se ui da vidi spasenje u svim stvarima, tako e i svet opaati da je spasen. Kakve brige bi mogle da mue onog koji svoju budunost daje u Ruke Boga punog Ljubavi. Od ega bi mogao patiti? ta bi moglo da mu prouzrokuje bol ili donese iskustvo gubitka? ega se moe plaiti? I kako moe gledati sem sa Ljubavlju? Jer onaj ko se oslobodio svakog straha od budunosti, naao je svoj put ka sadanjem miru i sigurnosti koje svet nikada ne moe ugroziti. On je siguran da njegova percepcija moe biti pogrena, ali mu nikada nee nedostajati korekcija. On je slobodan da bira opet kada bude obmanut; da menja svoje miljenje kada napravi greke. Stavi, dakle, svoju budunost u Boje Ruke. Jer se tako tvoje seanje na Njega opet vraa, zamenjujui sve tvoje misli o grehu i zlu sa istinom Ljubavi. Zar misli da svet ne bi time dobio i svako ivo stvorenje ne bi odgovorilo sa isceljenom percepcijom? Ko sebe da Bogu na poverenje takodje je stavio svet u Njegove Ruke kojima se i sam obratio za utehu i sigurnost. On ostavlja po strani bolesne iluzije sveta zajedno sa svojim i nudi mir oboma. Sada smo zaista spaseni. Jer poivamo u Bojim Rukama neuznemiravani, sigurni da nam samo dobro moe doi. Ako zaboravimo, On e nas neno podsetiti. Ako prihvatimo neku nepratajuu misao, ona e ubrzo biti zamenjena odrazom Ljubavi. I ako dodjemo u iskuenje da napadnemo, obratiemo se Onom Ko straari nad naim mirom da bi nam dao izbor koji ostavlja iskuenje daleko iza sebe. Svet vie nije na neprijatelj, jer smo odabrali da budemo njegov Prijatelj.

195. LEKCIJA

209

LJUBAV JE PUT KOJIM HODAM U ZAHVALNOSTI Zahvalnost je lekcija koju je teko nauiti za one koji popreko gledaju na svet. Najvie to oni mogu da uine je da sebe vide u boljem poloaju nego druge. I oni pokuavaju da budu zadovoljni jer se ini da drugi pate vie od njih. Kako su dostojne saaljenja i poniavajue takve misli! Jer ko ima razlog za zahvalnost dok drugi imaju manje razloga? I ko bi mogao da pati manje zbog toga to vidi da drugi pate vie? Tvoju zahvalnost duguje samo Njemu, Koji je uinio da svi uzroci patnje nestanu po celom svetu. Suludo je nuditi zahvalnost zbog patnje. Ali je isto toliko suludo ne izraavati zahvalnost Onom Ko vam nudi sigurno sredstvo pomou kog se sav bol isceljuje i patnja zamenjuje smehom i sreom. ak ni delimino normalni ne bi odbili da preduzmu korake koje On usmerava i da slede putem koji je On postavio pred njih, da bi pobegli iz zatvora za koji su mislili da ne sadri nikakva vrata za oslobodjenje koje sada opaaju. Tvoj brat je tvoj neprijatelj zato to u njemu vidi rivala tvom miru; pljakaa koji svoju radost otima od tebe i ne ostavlja ti nita sem crnog oajanja, toliko gorkog i nemilosrdnog, da ti ne preostaje nikakva nada. Sada je osveta jedino to se moe eleti. Sada samo moe da pokua da ga srui da sa tobom lei u smrti, beskoristan koliko i ti; i isto onoliko malo je ostalo u njegovim zgrenim prstima koliko i u tvojim. Ti ne nudi Bogu zahvalnost zato to je tvoj brat vie rob od tebe, niti bi bilo normalno da se razbeni ako bi on bio slobodniji. Ljubav ne pravi nikakva poredjenja. I zahvalnost moe biti iskrena ako je spojena s ljubavlju. Nudimo zahvalnost Bogu naem Ocu to e u nama svi stvorovi nai svoju slobodu. Nikad se nee desiti da neke oslobodimo, a da drugi ostanu vezani. Jer ko moe da se cenjka u ime Ljubavi? Zato daj zahvalnost, ali iskreno. I neka tvoja zahvalnost napravi mesta za sve one koji e se osloboditi s tobom; bolesni, slabi, siromani i uplaeni, i oni koji ale za prividnim gubitkom ili oseaju prividan bol, koji pate od hladnoe ili gladi, i oni koji idu putem mrnje i stazom smrti. Svi oni idu sa tobom. Nemojmo da sebe poredimo sa njima, jer ih tako rascepljujemo iz nae svesti o jedinstvu koje delimo sa njima, kao to ga oni moraju deliti sa nama. Zahvaljujemo naem Ocu samo za jednu stvar: da ne budemo odvojeni ni od jednog ivog stvora, i da tako budemo jedno sa Njim. I radujemo se da ne moe biti nikakvih izuzetaka koji bi umanjili nau celovitost, ili poremetili ili promenili nau funkciju da upotpunimo Onog Ko je sam potpunost. Dajemo zahvalnost za svakog ivog stvora, jer inae ne zahvaljujemo ni zbog ega i ne uspevamo da prepoznamo Boje darove nama. Zato pustimo nau brau da naslone svoje glave na naa ramena, da se malo odmore. Za njih nudimo zahvalnost, jer ako moemo da ih usmerimo ka miru koji bismo mi hteli da nadjemo, put nam se najzad otvara. Stara vrata se ponovo ljuljaju slobodno; odavno zaboravljena Re ponovo odjekuje u naem seanju i postaje sve jasnija kada smo voljni da ujemo jo jednom. Hodaj, onda, u zahvalnosti putem ljubavi. Jer mrnja se zaboravlja kada odbacimo poredjenja. ta jo ostaje kao prepreka miru? Strah od Boga je sada najzad uklonjen i mi opratamo bez poredjenja. Zato ne moemo da biramo da neke stvari previdjamo, a da jo uvek drimo zakljuane kao grehe. Kada tvoje opratanje bude potpuno, oseae totalnu zahvalnost, jer e videti da je sve zasluilo pravo na ljubav time to osea ljubav, ak i kao tvoje Pravo Ja. Danas uimo da mislimo o zahvalnosti umesto gneva, zlobe i osvete. Sve nam je dato. Ako odbijemo da ga prepoznamo, tada nemamo pravo na nau ogorenost i na samopercepciju koja nas vidi na mestu nemilosrdnog gonjenja, gde nas neprestano maltretiraju i guraju na sve strane bez ikakve misli ili brige o nama ili naoj budunosti. Zahvalnost postaje jedina misao koju zamenjujemo za ove sulude percepcije. Bog se brinuo o nama i zove nas svojim Sinom. Moe li ita biti vie od ovoga? Naa zahvalnost e utabati put za Njega i skratiti vreme naeg uenja za vie nego to bismo mogli i sanjati. Zahvalnost je nerazdvojna od ljubavi, i tamo gde je jedna, mora se nai i druga. Jer zahvalnost je samo jedan aspekt Ljubavi koja je Izvor sveg stvaranja. Bog daje zahvalnost tebi, Njegovom Sinu, zbog onoga to jesi; Njegovo Sopstveno upotpunjenje i Izvor Ljubavi, zajedno sa Njim. Tvoja zahvalnost Njemu je jedno sa Njegovom Tebi. Jer Ljubav ne moe ili ni jednim drugim putem sem putem zahvalnosti, i tako idemo i mi koji hodamo putem ka Bogu.

210

196. LEKCIJA MOE BITI DA JA SAMOG SEBE RAZAPINJEM NA KRST Kada se ovo potpuno razume i dri u punoj svesti, nee pokuavati da povredi sam sebe, niti da uini da tvoje telo bude rob osvete. Nee napadati samog sebe i shvatie da napasti drugog znai napasti samog sebe. Oslobodie se od suludog verovanja da napad na brata spasava tebe. I shvatie da je njegova sigurnost i tvoja sopstvena, i da si kroz njegovo isceljenje i ti isceljen. Moda u poetku nee razumeti kako se milost, koja je bezgranina i koja sve stvari dri pod svojom sigurnom zatitom, moe nai u ideji koju danas vebamo. Ona u stvari moe izgledati kao znak da se od kazne nikada ne moe pobei, zato to ego, kada je u situaciji koju doivljava kao pretnju, brzo citira ovu istinu da bi spasao svoje lai. Pa ipak, on nuno ne shvata istinu koju tako koristi. Ali ti moe da naui da vidi ovu budalastu primenu i da porekne znaenje koje se ini da ona ima. Tako ui svoj um da ti nisi ego. Jer naini na koje bi ego hteo da iskrivi istinu vie te nee obmanjivati. Nee verovati da si telo koje treba razapeti na krst. I videe u okviru dananje ideje svetlost vaskrsenja, koja gleda pored svih misli o razapinjanju i smrti, na misli o oslobodjenju i ivotu. Dananja ideja je jedan korak koji preduzimamo i koji nas vodi iz ropstva ka stanju savrene slobode. Hajde da preduzmemo ovaj korak danas, da bismo brzo mogli ii putem koji nam spasenje pokazuje, preduzimajui svaki korak po tano odredjenom redosledu, dok se um oslobadja svojih tereta, jednog po jednog. Nije vreme ono to nam je za to potrebno. Potrebna je samo dobra volja. Jer za ono to se ini da e biti potrebno hiljadu godina moe se lako uraditi za samo jedan trenutak uz pomo Boje milosti. Sumorna i beznadena misao da moe napadati druge, a da sam bude slobodan, prikovala te je na krst. Moda je izgledalo da je to spasenje. Ali je ona ipak predstavljala verovanje da je strah od Boga stvaran. ta je ona drugo do pakao? Ko bi mogao da veruje da mu je Otac sopstveni smrtni neprijatelj, odvojen od njega, koji samo eka da uniti njegov ivot i da ga izbrie iz vasione, bez straha od pakla u svom srcu? Takav je oblik ludila u koje veruje, ako prihvata stranu misao da moe napadati drugog i sam biti slobodan. Sve dok se ovaj oblik ne izmeni, nema nikakve nade. Sve dok ne uvidi da je to u najmanju ruku apsolutno nemogue, kako bi moglo biti oslobodjenja? Strah od Boga je stvaran za svakoga ko misli da je ova misao istinita. I on nee primetiti da je ona budalasta ili videti da uopte postoji, tako da bi mogao da je dovede u pitanje. Da bi je uopte doveo u pitanje, najpre se mora promeniti njen oblik najmanje za onoliko koliko e omoguiti da se smanji strah od odmazde, i odgovornost se u odredjenoj meri mora vratiti tebi. Odatle bar moe da razmatra da li eli da ide ovom bolnom stazom. Sve dok ne dodje do ove promene, nee moi da opaa da su to tvoje misli koje izazivaju strah i da tvoje oslobodjenje zavisi od tebe. Na sledei korak bie lak, ako preduzme ovaj danas. Odatle idemo napred veoma brzo. Kada jednom shvati da je nemogue da bude povredjen izuzev tvojim sopstvenim mislima, strah od Boga mora izeznuti. Onda ne moe verovati da je strah prouzrokovan spolja. I Bog, Koga si mislio da progna, moe biti pozdravljen nazad u sveti um koji On nikad nije ni napustio. Pesma spasenja se svakako moe uti u ideji koju danas vebamo. Ako si moda samo ti taj kojeg razapinje na krst, da nisi povredio svet, i nema potrebe da se boji osvete i progona. Nema potrebe da se sakriva u uasu od smrtnog straha od Boga koji projekcija skriva iza sebe. Stvar koje se najvie boji je tvoje spasenje. Ti si snaan i snaga je ono to eli. I ti si slobodan i raduje se slobodi. Pokuavao si da bude i slab i u ropstvu, jer si se bojao svoje snage i slobode. A u njima lei spasenje. Ima jedan trenutak u kom se ini da je uas epao tvoj um toliko potpuno da bekstvo izgleda sasvim beznadeno. Kada bude shvatio, jednom zauvek, da si ti taj kojeg se plai, um sebe opaa kao razcepljenog. Ovo je bilo sakriveno dok si ti verovao da napad moe biti usmeren ka spolja i da se spolja vrati unutra. inilo se da napolju postoji neprijatelj kojeg si imao da se boji. I tako je jedan bog izvan tebe postao tvoj smrtni neprijatelj i izvor straha. Sada, za trenutak, opaa da je ubica u tebi, eljan tvoje smrti, sa namerom da spremi kaznu za tebe, sve dok ne dodje vreme kada te najzad moe ubiti. Ali je u ovom trenutku takodje i vreme u kom dolazi spasenje. Jer

211 strah od Boga je iezao. I ti Ga moe pozvati da te svojom Ljubavlju spase od iluzija, nazivajui ga Ocem, a sebe Njegovim Sinom. Moli se da taj trenutak dodje to pre danas. Uzmakni korak unazad iz straha i kreni ka ljubavi. Ne postoji ni jedna Boja Misao koja ne ide sa tobom da ti pomogne da dodje do tog trenutka i da brzo ode iza njega, sigurno i zauvek. Kada strah od Boga nestane, nema vie prepreka koje ostaju izmedju tebe i svetog mira Bojeg. Koliko je blaga i milosrdna ideja koju vebamo! Izrazi joj dobrodolicu, kako valja, jer je ona tvoje oslobodjenje. U istinu, samo si ti onaj koga tvoj um pokuava da razapne. Ali e i tvoje iskupljenje takodje doi od tebe. 197. LEKCIJA MOE BITI DA JE TO SAMO MOJA ZAHVALNOST KOJU ZASLUUJEM Ovo je drugi korak koji preduzimamo da oslobodimo tvoj um od verovanja u spoljanju silu koja se suprotstavlja tvojoj sopstvenoj. Pokuava da bude blagost i opratanje. Ali ih opet okree u napad, osim ako ne dobije spoljanju zahvalnost i obilnu hvalu. Tvoji darovi moraju biti primljeni sa poau, da ne bi bili povueni. Tako misli da su Boji darovi u najboljem sluaju pozajmice, a u najgorem obmane koje bi htele da prevare tvoje odbrane, da obezbede da kada On udari da e te sigurno ubiti. Kako lako brkaju Boga i krivicu oni koji ne znaju ta njihove misli mogu da uine. Negiraj svoju snagu i za tebe slabost mora postati spasenje. Vidi sebe kao vezanog i reetke postaju tvoj dom. Nee moi da ostavi svoj zatvor ili da koristi svoju snagu, sve dok krivicu i spasenje vidi kao jedno. Slobodu i spasenje treba da opazi kao nerazdvojno povezane, i sa snagom uz njih treba da ih trai i polae na njih pravo, da bi ih naao i potpuno prepoznao. Svet ti mora zahvaliti kada mu ponudi oslobodjenje od tvojih iluzija. Ali ta zahvalnost pripada i tebi, jer njegovo oslobodjenje samo moe da bude odraz tvog. Tvoja zahvalnost je sve to tvoji darovi zahtevaju, da bi to bila trajna ponuda zahvalnog srca, zauvek oslobodjenog od pakla. Je li to ono to bi hteo da poniti uzimajui nazad tvoje darove, zato to nisu primljeni sa poastima? Ti si taj koji im izraava poast i daje im odgovarajuu zahvalnost, jer si ti taj koji je primio darove. Nije vano da li neko drugi smatra da su tvoji darovi bezvredni. U njegovom umu postoji jedan deo koji se, zahvaljujui ti, sjedinjuje sa tvojim. Nije vano da li tvoji darovi izgledaju izgubljeni i bez dejstva. Oni su primljeni tamo gde su dati. U tvojoj zahvalnosti oni su univerzalno prihvaeni i njih zahvalno potvrdjuje Srce Samog Boga. Zar bi hteo da ih uzme nazad, kada ih je On zahvalno prihvatio? Bog blagosilja svaki dar koji Mu daje i svaki dar se daje Njemu, jer se on moe dati samo tebi. I ono to pripada Bogu mora biti Njegovo Rodjeno. Ali ti ipak nikad nee shvatiti da su Njegovi darovi sigurni, veni, nepromenljivi, bezgranini, zauvek se daju izvana, irei ljubav i dodajui tvojoj neprestanoj radosti, dok ti oprata da bi opet napadao. Povuci darove koje si dao, pa e pomisliti da je ono to je dato povueno. Ali naui da puta da opratanje uklanja grehe koje misli da vidi izvan tebe i nikada nee pomisliti da su Boji darovi pozajmljeni samo na kratko vreme, pre nego to ih On ponovo otme od tebe u smrti. Jer smrt tada za tebe nee imati nikakvog znaenja. I sa prestankom ovakvog verovanja, strah zauvek odlazi. Zahvali svom Pravom Ja za to, jer je Ono zahvalno samo Bogu, i Ono daje zahvalnost za tebe Njemu Samom. Svakome ko ivi Hrist e kad-tad doi, jer svako mora da ivi i kree se u Njemu. Njegovo Bie u Njegovom Ocu je sigurno, jer je Njihova Volja jedno. Njihova zahvalnost svima koje su Oni stvorili nema kraja, jer zahvalnost ostaje deo Ljubavi. Neka bude hvala tebi, svetom Sinu Bojem. Jer kako si stvoren, ti sadri sve stvari u tvom Pravom Ja. Ti si jo uvek onakav kakvim te je Bog stvorio, i ne moe potamniti sjaj tvog savrenstva. U tvom srcu je poloeno Srce Boga. Ti si mu drag, jer si ti On Sam. Sva zahvalnost pripada tebi zbog onoga to ti jesi. Izraavaj zahvalnost onako kako je prima. Budi slobodan od svake nezahvalnosti bilo kome ko tvoje Pravo Ja ini potpunim. Iz tog Ja niko nije ostavljen napolju. Daj zahvalnost za sve bezbrojne kanale koji proiruju ovo Pravo Ja. Sve to ti ini daje se Njemu. Sve to ti misli mogu biti samo Njegove Misli, koje sa Njim dele svete Misli

212 Boje. Prihvati sada zahvalnost koju si odrekao sebi kada si zaboravio funkciju koju ti je Bog dao. Ali nemoj nikad da pomisli da je On ikada prestao da nudi zahvalnost tebi.

198. LEKCIJA SAMO ME MOJE OSUDjIVANJE POVREDjUJE Povreda je nemogua. Ali ipak iluzija stvara iluziju. Ako moe da osudjuje, moe biti povredjen. Poto si poverovao da moe da povredjuje, pravo koje si ustanovio za sebe sada se moe koristiti protiv tebe, sve dok ga ne odbaci kao bezvredno, neeljeno i nestvarno. Tek onda iluzija prestaje da ima dejstva, a one koje su izgledale da imaju, bie rainjene. Tada si slobodan, jer je sloboda tvoj dar, i sada moe da primi dar koji si dao. Osudi, i sebe si nainio zatvorenikom. Oprosti i ti si slobodan. Takav je zakon koji vlada percepcijom. To nije zakon koji spoznaja razume, jer je sloboda deo spoznaje. Osudjivati je stoga nemogue u istini. Ono to izgleda da su uticaji i posledice osudjivanja, uopte se nisu ni desili. Ali neko vreme moramo njima da se bavimo kao da su se dogodili. Iluzija stvara iluziju. Izuzev jedne. Opratanje je iluzija koja je odgovor na sve ostale. Opratanje brie sve snove, i mada je i ono samo jedan san, ono ne stvara druge snove. Sve iluzije izuzev ove moraju se umnoavati hiljadostruko. Ali se ovde iluzije zavravaju. Opratanje je kraj snova, jer je to san o budjenju. Ono samo nije istina. Ali ono pokazuje tamo gde istina mora biti i daje pravac sa sigurnou Samog Boga. To je san u kom se Sin Boji budi svom Pravom Ja i svom Ocu, znajui da su Oni jedno. Opratanje je jedini put koji vodi iz nesree, pored svih patnji, i konano iz smrti. Kako bi moglo biti drugog puta, kada je ovaj plan Samog Boga? I zato bi mu se ti suprotstavljao, svadjao sa njim, pokuavao da nadje hiljade naina u kojima bi on morao biti pogrean i hiljadu drugih mogunosti? Zar nije mudrije radovati se to dri odgovor na tvoje probleme u tvojoj ruci? Zar nije inteligentnije zahvaljivati Onom Ko daje spasenje i prihvatiti Njegov dar? I zar to nije Ljubaznost prema tebi kad uje Njegov Glas i ui jednostavne lekcije koje bi On hteo da poduava, umesto to pokuava da odbaci Njegove rei i zameni i svojim umesto Njegovim? Njegove rei e delovati. Njegove rei e spasti. Njegove rei e sadrati svu nadu, sve blagoslove i svu radost koji se ikad mogu nai na ovoj zemlji. Njegove rei su rodjene u Bogu i dolaze tebi sa Ljubavlju Neba u njima. Oni koji uju Njegove rei uli su pesmu Neba. Jer ovo su rei u kojima se svi najzad stapaju u jedno. I kao to e ova izbledeti, Boja Re e doi da zauzme njeno mesto, jer e je se onda setiti i voleti. Ovaj svet ima mnogo prividno razdvojenih mesta gde milost nema znaenja i gde napad izgleda opravdan. Ali su sva ona ipak jedno; mesto gde se smrt nudi Bojem Sinu i njegovom Ocu. Moe misliti da su Oni prihvatili. Ali ako ponovo pogleda mesto gde si video Njihovu krv, opazie udo umesto toga. Kako je budalasto verovati da bi Oni mogli umreti! Kako je budalasto verovati da moe napadati! Kako je suludo verovati da moe biti osudjen i da Sveti Sin Boji moe umreti! Tiina tvoj Pravog Ja ostaje nepomuena, netaknuta ovakvim mislima i nesvesna ikakvih osudjivanja kojima bi bilo potrebno opratanje. Snovi bilo koje vrste su tudji i strani istini. I ta bi drugo do istina moglo imati Misao koja gradi most ka njoj koji donosi iluzije na drugu stranu? Danas vebamo da putamo da sloboda dolazi da u tebi napravi svoj dom. Istina daruje ove rei tvom umu, da bi mogao da pronadje klju za svetlost i pusti da mrak prestane: Samo me moje osudjivanje povredjuje. Samo me moje opratanje oslobadja. Ne zaboravi danas da ne moe postojati nikakav oblik patnje koji u sebi ne skriva neku nepratajuu misao. Niti moe da postoji neki oblik bola koji opratanje ne moe da izlei. Prihvati jedinu iluziju koja proklamuje da u Bojem Sinu nema nikakvog osudjivanja i istog trenutka e se setiti Neba; svet je zaboravljen, i sva njegova udna verovanja su zaboravljena zajedno sa njim, dok se najzad u ovom jednom snu podie veo i otkriva lice Hristovo. Ovo je dar koji Sveti Duh uva za tebe od Boga tvog Oca.

213 Neka dananji dan bude slavljen i na zemlji i u tvom svetom domu. Budi ljubazan prema oboma, dok oprata prestupe za koje si mislio da su krivi i vidi svoju nevinost kako sija na tebe sa Hristovog lica. Sada tiina vlada po celom svetu. Sada vlada mir koji je postojao pre nego to su pojurile pomamne misli koje nisu imale nikakvog smisla. Sad preko lica zemlje vlada spokojna svetlost, stiana u snu bez snova. I sada je na njemu ostala samo Re Boja. Samo se jo ona moe primetiti jo neki trenutak due. Onda se simboli gube i sve to si ikad pomislio potpuno nestaje iz uma za koji je Bog oduvek znao da je Njegov jedini Sin. U njemu nema osudjivanja. On je savren u svojoj svetosti. Njemu nisu potrebne nikakve misli o milosti. Ko bi mu mogao dati darove kada je sve njegovo? I ko bi mogao da sanja o opratanju Sinu same Bezgrenosti, tako slinom Onome iji je on Sin, da videti Sina znai ne opaati nita vie i spoznavati samo Oca? U ovom vidjenju Sina, tako kratkom da ni jedan trenutak ne stoji izmedju ovog jednog pogleda i same bezvremenosti, vidi viziju samog sebe, a zatim zauvek iezava u Boga. Danas smo se jo vie pribliili kraju svega to jo uvek stoji izmedju ove vizije i naeg vida. I radujemo se to smo doli toliko daleko i prepoznajemo da nas Onaj Ko nas je ovde doveo sada nee napustiti. Jer On bi hteo da nam da dar koji nam je Bog danas dao kroz Njega. Sada je vreme za tvoje oslobodjenje. Vreme je dolo. Vreme je dolo danas. 199. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN Sloboda mora biti nemogua sve dok telo opaa kao sebe. Telo je granica. Onaj ko trai slobodu u telu, trai je tamo gde se ona ne moe nai. Um moe da se oslobodi kada sebe vie ne vidi kao telo, vrsto vezan za njega i da mu njegovo prisustvo prua zaklon. Kad bi to bila istina, ti bi zaista bio ranjiv! Um koji slui Svetom Duhu je zauvek neogranien, u svakom pogledu, izvan zakona vremena i prostora, neomedjen nikakvim unapred stvorenim pojmovima, i sa snagom i moi da ini sve to se od njega trai. Misli o napadu ne mogu ui u takav um, jer je on dat Izvoru Ljubavi i strah nikada ne moe ui u um koji se vezao za Ljubav. On poiva u Bogu. I ko se moe bojati ko ivi u Nevinosti i samo voli? Za tvoje napredovanje na ovom kursu bitno je da prihvati dananju ideju i da ti ona bude veoma draga. Nemoj da brine to je ona za ego sasvim suluda. Ego smatra telo dragim jer on boravi u njemu i ivi sjedinjen sa domom koji je nainio. On je deo iluzije koja ga je skrivala da se ne bi otkrilo da je i sam iluzoran. On se tu krije i tu se moe videti ta on zapravo jeste. Objavi svoju nevinost i ti si slobodan. Telo nestaje, jer nema potrebe za njim izuzev za potrebu koju vidi Sveti Duh. Za to, telo e izgledati kao koristan oblik za ono to um mora da uradi. Ono tako postaje sredstvo koje pomae da se opratanje prui na sveobuhvatni cilj koji ono mora postii, prema Bojem Planu. Gaji dananju ideju i praktikuj je danas i svaki dan. Neka ona bude deo svakog tvog perioda vebanja. Nema misli koja time nee dobiti na snazi da pomogne svetu, i ni jedne koja nee dobiti dodatne darove i tebi takodje. Sa ovom idejom smo zazvuali zov slobode po celom svetu. I zar bi ti hteo da bude izuzet od prihvatanja darova koje daje? Sveti Duh je dom umova koji trae slobodu. U Njemu su oni nali ono to trae. Svrha tela je sada nedvosmislena. Ono postaje savreno u sposobnosti da slui nepodeljenom cilju. U bezkonfliktnom i jasnom odgovoru umu samo sa milju o slobodi kao svom cilju, telo slui, i slui svojoj svrsi dobro. Bez moi da porobi, ono je dostojan sluga slobode koju um trai u okviru Svetog Duha. Budi slobodan danas. I donesi slobodu kao tvoj dar onima koji jo uvek veruju da su porobljeni u telu. Budi slobodan, tako da Sveti Duh moe da se koristi tvojim bekstvom iz okova, da bi oslobodio mnoge koji sebe opaaju vezanim, bespomonim i uplaenim. Neka ljubav zameni njihove strahove kroz tebe. Prihvati sada spasenje i daj tvoj um Njemu koji te zove da Mu uini ovaj dar. Jer bi On hteo da ti da savrenu slobodu, savrenu radost i nadu koja svoje puno ostvarenje nalazi u Bogu. Ti si Boji Sin. U besmrtnosti ivi zauvek. Zar ne bi hteo da vrati tvoj um tome? Onda dobro vebaj misao koju ti Sveti Duh daje za danas. Tvoja braa ostaju oslobodjena sa tobom u njoj;

214 svet je blagosloven zajedno s tobom, Boji Sin vie nee plakati i Nebo nudi zahvalnost za poveanje radosti koju tvoje vebanje donosi. I Sam Bog iri svoju Ljubav i sreu svaki put kada kae: Ja nisam telo. Ja sam sloboda. ujem Glas Koji mi je Bog dao, i moj um slua samo Njega. 200. LEKCIJA NEMA DRUGOG MIRA SEM MIRA BOJEG Ne trai dalje. Nee nai mir sem mira Bojeg. Prihvati ovu injenicu i spasi sebe agonije jo gorih razoarenja, sumornog oaja i oseanja ledenog beznadja i sumnje. Ne trai dalje. Nema za tebe nieg drugog to e nai sem mira Bojeg, osim ako ne trai nesreu i bol. Ovo je zavrna taka do koje svako mora najzad doi, da bi odbacio svaku nadu da e nai sreu tamo gde je nema; gde e ga spasti ono to moe samo da povredi; da e stvoriti mir od haosa, radosti od bola i Nebo od pakla. Ne pokuavaj vie da pobedi gubljenjem, niti da umre da bi iveo. Tako samo trai poraz. Ali isto tako lako moe da trai Ljubav, sreu i veni ivot u miru koji nema kraja. Trai ovo i samo moe pobediti. Kad trai ono to ve ima, mora uspeti. Ako trai da ono to je lano bude istina, nikad nee uspeti. Oprosti sebi zbog ispraznih fantaziranja i ne trai vie ono to ne moe nai. Jer ta moe biti budalastije od toga da trai, trai i opet trai pakao, kad samo treba da pogleda sa otvorenim oima i da vidi da Nebo lei ispred tebe, kroz vrata koja se lako otvaraju da ti izraze dobrodolicu? Dodji kui. Nisi naao sreu na stranim mestima i u tudjim oblicima koji nemaju nikakvog znaenja za tebe, mada si pokuavao da ih uini smislenim. Ovaj svet nije mesto gde ti pripada. Ti si ovde stranac. Ali ti je dato da nadje sredstvo pomou kog svet vie ne izgleda da je zatvorska kua ili robija za bilo koga. Sloboda ti je data tamo gde si opaao samo lance i gvozdena vrata. Ali mora da promeni svoj um u vezi sa svrhom sveta, ako bi hteo da nadje slobodu. Bie vezan sve dok ne bude ceo svet video kao blagosloven, i dok svako ne bude oslobodjen od tvojih greaka i potovan kao to je i on. Ti ga nisi stvorio; on vie nije ti. I dok oslobadja jednog, drugi je prihvaen onakvim kakav on jeste. ta opratanje ini? U istinu, ono nema nikakvu funkciju, i ne ini nita. Jer ono je nepoznato na Nebu. Ono je potrebno samo u paklu, tamo gde ono ima monu funkciju. Zar oslobodjenje Bojeg voljenog Sina od zlih snova koje on uobraava, a ipak veruje da su istiniti, nije dostojan cilj? Ko bi se mogao nadati neem viem, kad izgleda da postoji izbor koji moe napraviti izmedju uspeha i neuspeha; Ljubavi i straha? Nema drugog mira sem Bojeg mira, jer On ima jednog Sina koji ne moe napraviti svet suprotan Bojoj Volji i svojoj sopstvenoj, koja je ista kao i Njegova. emu bi se on mogao nadati da nadje u takvom svetu? On ne moe biti stvaran, jer nikada nije bio ni stvoren. Zar bi on ovde traio mir? Ili mora uvideti, dok ga posmatra, da svet moe samo da obmanjuje? Ali on ipak moe da naui da ga posmatra na drugaiji nain i da nadje mir Boji. Mir je most koji e svako prei i iza sebe ostaviti ovaj svet. Ali mir poinje kada se svet opazi da je drugaiji, i vodi od ove svee percepcije do kapije Neba i jo dalje. Mir je odgovor na konfliktne ciljeve, na besmislena putovanja, pomamna i uzaludna traganja, i nastojanja bez znaenja. Sada je put lak, blago se sputajui ka mostu gde se nalazi sloboda u miru Bojem. Nemojmo danas da opet izgubimo na put. Mi idemo ka Nebu i staza je prava. Zastoja, i nepotrebno izgubljenog vremena po trnovitim sporednim putevima, moe biti samo ako pokuamo da lutamo. Samo je Bog siguran i On e voditi nae korake. On nee napustiti svog Sina u nevolji, niti ga pustiti da zauvek odluta od svog doma. Otac zove; Sin e uti. I to je sve u onome to se ini da je svet odvojen od Boga, gde tela imaju realnost. Sada je tiina. Ne trai dalje. Doao si do tamo gde je put prekriven tepihom od lia lanih elja, opalog sa drvea beznadja koje si ranije traio. Sada je ono pod tvojim nogama. I ti podie pogled gore i prema Nebu, sa oima tela ali sada posmatra jedan trenutak due. Mir je najzad prepoznat, i ti osea kako njegov neni zagrljaj grli tvoje

215 srce i um sa utehom i ljubavlju. Danas ne traimo idole. U njima se mir ne moe nai. Boji mir je na i samo njega emo prihvatiti i eleti. Neka je mir s nama danas. Jer smo nali jednostavan, srean nain da napustimo svet dvosmislica i da zamenimo nae promenljive ciljeve i samotne snove sa jednom jedinom namerom i drugarstvom. Jer mir je spajanje, ako je od Boga. Ne traimo dalje. Blizu smo domu i pribliavamo mu se sve vie svaki put kada kaemo: Nema drugog mira sem mira Bojeg, i ja sam radostan i zahvalan to je tako. OBNAVLJANJE VI Za ovo obnavljanje koristimo samo jednu ideju svakog dana i vebamo to je ee mogue. Pored vremena koje posveuje ujutru i uvee, a koje ne treba da bude manje od 15 minuta, i seanja koja ini na svaki sat, koristi tu ideju to ee moe u intervalu izmedju njih. Svaka pojedinana od ovih ideja bi bila dovoljna da tebe i svet oslobodi od svakog oblika ropstva, i prizove da se ponovo pojavi seanje na Boga. Sa ovim na umu poinjemo nae vebanje, u kom paljivo obnavljamo misli koje nam je Sveti Duh darovao u poslednjih 20 lekcija. Svaka sadri ceo kurs, ako se razume, praktikuje, prihvata i primenjuje na sve prividne dogadjaje tokom celog dana. Jedna je dovoljna. Ali u toj jednoj se ne smeju praviti nikakvi izuzeci. Tako je potrebno da ih koristimo sve i pustimo da se stapaju u jedno, u kome svaka doprinosi celini koju uimo. Ove seanse vebanja, kao i u naem poslednjem obnavljanju, usredsredjene su oko jedne centralne teme sa kojom zapoinjemo i zavravamo svaku lekciju. Ovo je ta tema: Ja nisam telo. Ja sam slobodan, jer sam jo uvek onakav kakvim me je Bog stvorio. Dan poinje i zavrava se sa njom. Ovo ponavljamo svaki put kad asovnik otkuca novi sat ili se seamo u medjuvremenu da imamo funkciju koja transcendira svet koji vidimo. Izvan toga i ponavljanja specijalne misli koju praktikujemo toga dana, ne zahteva se nikakva druga veba, izuzev da ozbiljno napustimo sve to nam je zakrilo um i ini ga gluvim za razum, mentalno zdravlje i jednostavnu istinu. Pokuaemo da odemo izvan svih rei i specijalnih formi vebanja za ovo obnavljanje. Jer ovog puta pokuavamo da ubrzamo korak du kratke staze ka vedrini i Bojem miru. Jednostavno zatvorimo oi i zaboravimo sve to smo mislili da znamo i razumemo. Jer tako nam je data sloboda od svega to nismo znali i to nismo razumevali. Ima samo jedan izuzetak u ovom nedostatku strukturiranja. Ne doputaj nikakvim dokonim mislima da prolaze bez tvog reagovanja. Ako primeti ijednu, negiraj da ona ima vlast nad tobom i pouri da ubedi svoj um da to nije ono to bi ti hteo. Onda blago pusti da ode misao koju si negirao, u sigurnoj i brzoj razmeni za ideju koju praktikuje tog dana. Kad bude dolazio u iskuenje, pouri da proklamuje svoju slobodu od iskuenja, govorei: Ovu misao ne elim. Umesto toga biram.......................... I zatim ponavljaj ideju za taj dan i pusti je da zauzme mesto onoga to si ti mislio. Pored ovih specijalnih primena u ideji za svaki dan, dodaemo samo jo nekoliko formalnih izraza ili specifinih misli kao pomo u vebanju. Umesto toga, ova vremena tiine dajemo Uitelju koji nas pouava tiini, govori o miru i daje naim mislima svakakvo znaenje koje one mogu imati. Njemu nudim ovo obnavljanje u tvoje ime. Stavljam te pod Njegovu odgovornost i putam Ga da te ui ta da radi, govori i misli, svaki put kada Mu se obrati. On e ti uvek biti na raspolaganju, svaki put kada Ga pozove da ti pomogne. Hajde da Mu ponudimo celo obnavljanje koje sada poinjemo, i takodje nemojmo da zaboravimo Kome je ono dato, dok vebamo iz dana u dan, napredujui ka cilju koji je On postavio za nas, doputajui Mu da nas ui kako da idemo i imajui potpuno poverenje u Njega i nain na koji svaki period vebanja moe najbolje postati dar slobode svetu pun ljubavi.

201. LEKCIJA

216

JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 181. IMAM POVERENJA U MOJU BRAU KOJA SU JEDNO SA MNOM NEMA NIKOG KO NIJE MOJ BRAT. BLAGOSLOVEN SAM JEDNOTOM, U KOJOJ SU VASIONA I BOG, MOJ OTAC, JEDINI STVORITELJ SVEGA TO JE MOJE PRAVO JA, ZAUVEK JEDNO SA MNOM JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 202. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 182. BIU TIH ZA TRENUTAK I II U KUI ZATO BIH ODABRAO DA OSTANEM JO I JEDAN TRENUTAK VIE TAMO GDE NE PRIPADAM, KADA MI JE SAM BOG DAO NJEGOV GLAS DA ME POZOVE KUI JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 203. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 183. PRIZIVAM BOJE IME I MOJE SOPSTVENO IME BOJE IME JE MOJE OSLOBODjENJE OD SVAKE MISLI O ZLU I GREHU, JER JE TO MOJE SOPSTVENO IME KOLIKO I NJEGOVO JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 204. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 184. BOJE IME JE MOJE NASLEDjE BOJE IME ME PODSEA DA SAM NJEGOV SIN, A NE ROB VREMENA, NEOGRANIEN ZAKONIMA KOJI VLADAJU SVETOM BOLESNIH ILUZIJA, SLOBODAN U BOGU, ZAUVEK I ZAUVEK JEDNO SA NJIM JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO

217 205. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 185. ELIM MIR BOJI MIR BOJI JE SVE TO ELIM. MIR BOJI JE MOJ JEDINI CILJ, SVRHA SVOG MOG POSTOJANJA OVDE, KRAJ KOJI TRAIM, MOJA SVRHA I MOJA FUNKCIJA I MOJ IVOT, DOK BORAVIM TAMO GDE NISAM KOD KUE JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 206. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 186. SPASENJE SVETA ZAVISI OD MENE MENI SU POVERENI DAROVI BOJI, JER SAM NJEGOV SIN. I DAVAO BIH NJEGOVE DAROVE TAMO GDE IH JE ON NAMENIO JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 207. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 187. BLAGOSILJAM SVET ZATO TO BLAGOSILJAM SEBE BOJI BLAGOSLOV SIJA PO MENI IZ NUTRINE MOG SRCA, TAMO GDE ON BORAVI. TREBA SAMO DA MU SE OBRATIM, PA E SE SVAKA ALOST RASTOPITI, DOK PRIHVATAM NJEGOVU BEZGRANINU LJUBAV PREMA MENI JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 208. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 188. BOJI MIR SADA SIJA U MENI BIU TIH I PUSTITI DA ZEMLJA BUDE TIHA ZAJEDNO SA MNOM. I U TOJ TIINI NAE EMO MIR BOJI. ON JE U NUTRINI SRCA MOG, KOJE SVEDOI O SAMOM BOGU JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO

218

209. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 189. SADA U SEBI OSEAM LJUBAV BOJU LJUBAV BOJA JE ONO TO ME JE STVORILO, LJUBAV BOJA JE SVE ONO TO SAM JA, LJUBAV BOJA ME PROGLAAVA NJEGOVIM SINOM, LJUBAV BOJA U MENI ME OSLOBADjA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 210. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 190. BIRAM BOJU RADOST UMESTO BOLA BOL JE MOJA SOPSTVENA IDEJA. ON NIJE MISAO OD BOGA VE ONOGA ZA KOGA SAM MISLIO DA JE RAZDVOJEN OD NJEGA I NJEGOVE VOLJE. VOLJA JE RADOST I SAMO RADOST ZA NJEGOVOG VOLJENOG SINA. I JA NJU BIRAM UMESTO ONOG TO SAM JA STVORIO. JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 211. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 191. JA SAM SVETI SIN SAMOG BOGA U TIINI I ISTINSKOJ PONIZNOSTI TRAIM BOJU SLAVU, DA BIH JE VIDEO U SINU KOJEG JE ON STVORIO KAO MOJE PRAVO JA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 212. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 192. IMAM FUNKCIJU KOJU BI BOG HTEO DA IZVRAVAM

219 TRAIM FUNKCIJU KOJA BI ME OSLOBODILA OD SVIH TATIH ILUZIJA SVETA. SAMO FUNKCIJA KOJU MI JE BOG DAO MOE DA PONUDI SLOBODU. SAMO TO TRAIM, I SAMO TO U PRIHVATITI KAO MOJE JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 213. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 193. SVE STVARI SU LEKCIJE KOJE BOG ELI DA JA NAUIM LEKCIJA JE UDO KOJE MI BOG NUDI, UMESTO MISLI KOJE SAM JA STVORIO I KOJE ME POVREDjUJU. ONO TO NAUIM OD NJEGA POSTAJE NAIN NA KOJI SE OSLOBADjAM. I TAKO BIRAM DA UIM NJEGOVE LEKCIJE I ZABORAVIM SVOJE JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 214. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 194. STAVLJAM BUDUNOST U BOJE RUKE PROLOST JE OTILA, BUDUNOSTI JO NEMA. SADA SAM OSLOBODjEN OD NJIH OBE. JER ONO TO BOG DAJE MOE BITI SAMO ZAUVEK. I JA PRIHVATAM SAMO ONO TO ON DAJE KAO ONO TO PRIPADA MENI JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 215. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 195. LJUBAV JE PUT KOJIM HODAM U ZAHVALNOSTI SVETI DUH JE MOJ JEDINI VODI. ON HODA SA MNOM U LJUBAVI. I JA MU IZRAAVAM ZAHVALNOST TO MI JE POKAZAO PUT KOJIM DA IDEM JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 216. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO

220 196. MOE BITI DA JA SAMOG SEBE RAZAPINJEM NA KRST SVE TO INIM INIM SAMOM SEBI. AKO NAPADAM, PATIM. ALI AKO OPRATAM, BIE MI DATO SPASENJE JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 217. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO 197. MOE BITI DA JE TO SAMO MOJA ZAHVALNOST KOJU ZASLUUJEM KO BI IZRAAVAO ZAHVALNOST ZA MOJE SPASENJE SEM MENE SAMOG? I KAKO SEM KROZ SPASENJE MOGU DA NADjEM PRAVO JA KOJEM MOJA ZAHVALNOST PRIPADA? JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 218. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVOG ME JE BOG STVORIO 198. SAMO ME MOJE OSUDjIVANJE POVREDjUJE MOJE OSUDjIVANJE DRI MOJ VID U TAMI, I KROZ MOJE NEVIDNE OI NE MOGU DA VIDIM VIZIJU MOJE SLAVE. ALI DANAS MOGU DA VIDIM OVU SLAVU I DA BUDEM RADOSTAN JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 219. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 199. JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JA SAM BOJI SIN. UTIHNI, UME MOJ I RAZMISLI ZA TRENUTAK O TOME. A ONDA SE VRATI NA ZEMLJU, I VIE NEE BITI U KONFUZIJI KOGA TO MOJ OTAC ZAUVEK VOLI KAO SVOG SINA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO 220. LEKCIJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO

221

200. NEMA DRUGOG MIRA SEM MIRA BOJEG NE DOPUSTI DA ODLUTAM SA PUTA MIRA, JER SAM IZGUBLJEN NA DRUGIM PUTEVIMA SEM OVOG. VE ME PUSTI DA SLEDIM ONOG KOJI ME VODI KUI, I MIR JE SIGURAN KAO LJUBAV BOJA JA NISAM TELO. JA SAM SLOBODAN. JER SAM JO UVEK ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO

222 DEO II Rei e sada malo znaiti. Mi ih koristimo, ali kao vodie od kojih sada ne zavisimo. Jer sada traimo samo direktno iskustvo istine. Preostale lekcije su samo uvod u vremena u kojima naputamo svet bola i idemo da udjemo u mir. Sada poinjemo da dostiemo cilj koji je ovaj kurs postavio i da nalazimo kraj ka kojem je nae vebanje uvek bilo usmereno. Sada pokuavamo da putamo da vebe budu samo poetak, jer ekamo u spokojnom iekivanju naeg Boga i Oca. On je obeao da e poslednji korak uiniti On lino i mi smo sigurni da On dri svoja obeanja. Daleko smo preli du ovog puta i sada ekamo Njega. Nastaviemo da provodimo vreme sa Njim svakog jutra i svake noi, sve dokle god nas On ini srenim. Sada vie neemo smatrati da je vreme pitanje trajanja. Koristiemo ga koliko god da bude potrebno da bi ostvarili rezultat koji elimo. A neemo zaboraviti ni naa seanja svakog sata u medjuvremenu, pozivajui Boga kada imamo potrebu za Njim i kada dodjemo u iskuenje da zaboravimo na cilj. Nastaviemo sa centralnom misli u danima koji dolaze i koristiemo tu misao kao uvod u naa vremena odmora, i stiavaemo nae umove kad imaju potrebu. Ali se neemo zadovoljavati sa jednostavnim vebanjem u preostalim svetim trenucima koji zavravaju godinu koju smo dali Bogu. Izgovaramo odredjene rei dobrodolice i oekujemo da se Na Otac otkrije, kao to je obeao. Mi smo Ga pozvali i On je obeao da Njegov Sin nee ostati neuslien kada zove Njegovo Ime. Sada dolazimo k Njemu, ali sa Njegovom Rei u naim umovima i srcima i ekamo da On preduzme korak ka nama za koji nam je rekao, kroz Njegov Glas, da nee propustiti da uini kada Ga budemo pozvali. On nije napustio svog Sina u svom njegovom ludilu, niti je izdao Njegovo poverenje u Njega. Zar Mu Njegova vernost nije zasluila poziv koji On trai da nas uini srenim? Mi emo je ponuditi i ona e biti prihvaena. Tako emo sada provoditi naa vremena sa Njim. Mi izgovaramo rei poziva koje Njegov Glas sugerie i onda ekamo da On dodje k nama. Sada je vreme kada se proroanstvo ispunjava. Sada se dre sva drevna obeanja i u potpunosti ispunjavaju. Jer sada ne moemo a da ne uspemo. Sedi tiho i ekaj tvog Oca. Njegova je volja da dodje k tebi kada bude prepoznao da je tvoja volja da On to uini. I nikad ne bi ni mogao da dodje toliko daleko da nisi video, makoliko nejasno, da je to tvoja volja. Ja sam toliko blizu tebe, da moramo uspeti. Oe, dajemo Ti ova sveta vremena, iz zahvalnosti Onome Koji nas je uio kako da napustimo svet alosti u zamenu za onaj koji si nam Ti dao. Sada ne gledamo unazad. Gledamo napred, uperenih oiju na kraj putovanja. Prihvati ove male darove zahvalnosti od nas, dok kroz Hristovo vidjenje posmatramo svet koji je izvan onog koji smo mi stvorili i taj svet uzimamo kao punu zamenu za na sopstveni. I sada ekamo u tiini, bez straha i sigurni u Tvoj dolazak. Nastojali smo da pronadjemo na put sledei Vodia kojeg si nam Ti poslao. Mi nismo znali put, ali nas Ti nisi zaboravio. I mi znamo da nas Ti sada nee zaboraviti. Mi samo molimo da se drevna obeanja odre koja su Tvoja Volja da ih odri. Molei ovo, mi spajamo nau volju sa Tvojom. Otac i Sin, ija je sveta Volja stvorila sve to jeste, ne mogu promaiti ni u emu. U ovoj izvesnosti, mi preduzimamo ovih poslednjih nekoliko koraka ka Tebi i uzdamo se u Tvoju Ljubav, koja nee izneveriti Sina koji Te zove. I tako kreemo na zavrni deo ove jedne svete godine, koju smo proveli zajedno u traganju za istinom i Bogom, Koji je njen jedini Tvorac. Nali smo put koji je On odabrao za nas i izvrili izbor da sledimo tim putem onako kako On eli da idemo. Njegova Ruka nas je podigla. Njegove Misli su osvetlile tamu u naim umovima. Njegova Ljubav nas neprestano poziva od kako je vreme poelo. Imali smo elju da Bog nema Sina kojeg je stvorio za Sebe. eleli smo da Bog promeni Sebe i da bude ono to bismo mi hteli da napravimo od Njega. I verovali smo da su nae sulude elje istina. Sada se radujemo to je to sve rainjeno i vie ne mislimo da su iluzije istina. Seanje na Boga treperi preko prostranih horizonata naih umova. Jo jedan trenutak i ono e se ponovo dii. Jo jedan trenutak i mi, koji smo Boji Sinovi, bezbedno smo kod kue, tamo gde bi On eleo da budemo. Sada je potreba za vebanjem gotovo prestala. Jer u ovom zavrnom odeljku poeemo da shvatamo da je potrebno samo da pozovemo Boga, pa e sva iskuenja nestati. Umesto rei, treba samo da oseamo Njegovu Ljubav. Umesto molitvi, treba samo da prizovemo Njegovo Ime. Umesto sudjenja, treba samo da budemo tihi i da pustimo da se svi stvorovi iscele. Prihvatiemo nain na koji e se Boji Plan zavriti, kao

223 to smo prihvatili nain na koji je poeo. Sada je on potpun. Ova godina nas je dovela do venosti. Naa dalja potreba za reima jo uvek ostaje. S vremena na vreme e instrukcije za temu odredjene relevantnosti proimati nae svakodnevne lekcije, i periode dubokih iskustava bez rei, koji treba da dodju kasnije. Ove specijalne misli treba ponavljati svakog dana, i svaku od njih nastavljati sve dok ti se ne da sledea. Treba ih itati polako i neko vreme razmiljati o njima, pre svakog svetog i blagoslovenog trenutka u toku dana. Sada dajemo prvu od ovih instrukcija: TA JE OPRATANJE? Opratanje prepoznaje da se ono to si mislio da ti je tvoj brat uradio nije dogodilo. Ono ne oprata grehe i ne ini ih stvarnim. Ono vidi da greha nije ni bilo. I u tom pogledu su svi tvoji gresi oproteni. ta je greh, sem lana predstava o Bojem Sinu? Opratanje samo vidi njegovu lanost i stoga ga puta da ode. Ono to je onda slobodno da zauzme njegovo mesto je Boja Volja. Nepratajua misao je ona koja vri osudjivanje koje nee da dovodi u sumnju, mada nije istinito. Um je zatvoren i nee biti oslobodjen. Ova misao titi projekciju, zateui njene lance, tako da je iskrivljenje jo vie prekriveno velom i jo vie zatamnjeno, manje podlono sumnji i jo vie udaljeno od razuma. ta moe doi izmedju fiksne projekcije i cilja koji je ona izabrala kao svoju eljenu metu? Nepratajua misao ini mnogo stvari. U mahnitoj akciji ona sledi svoj cilj, uvrui i ruei sve to vidi da se ispreuje na njenoj izabranoj stazi. Njena svrha je iskrivljenje, kao i sredstvo kojim to ostvaruje. Ona napada u pobesnelim pokuajima da uniti stvarnost, ne marei ni za ta to bi izgledalo da predstavlja kontradikciju njenoj taki gledita. Opratanje, s druge strane, je tiho, i spokojno ne ini nita. Ono ne napada ni jedan aspekt stvarnosti, niti pokuava da je uvrne da bi izgledala onako kako se njemu svidja. Ono samo posmatra i eka, i ne osudjuje. Onaj ko nee da oprosti mora da sudi, jer mora da opravda svoje nepratanje. Ali onaj ko bi hteo da oprosti sam mora da naui da doekuje istinu ba onako kakva ona jeste. Dakle, ne ini nita i pusti da ti opratanje pokae ta da ini, kroz Njega Koji je tvoj Vodi, tvoj Spasilac i Zatitnik, snaan u nadi i siguran u tvoj konani uspeh. On ti je ve oprostio, jer je takva Njegova funkcija i da oprosti onome koga je On spasao, iju bezgrenost vidi i koga On potuje kao Sina Bojeg.

221. LEKCIJA MIR MOM UMU. NEKA SE STIAJU SVE MOJE MISLI Oe, dolazim danas k Tebi da traim mir koji samo Ti moe dati. Dolazim u tiini. U spokoju mog srca, u najdubljim zabitima mog uma, ekam i oslukujem Tvoj Glas. Oe moj, govori mi danas. Dolazim da ujem Tvoj Glas u tiini, izvesnosti i ljubavi, siguran da e Ti uti moj zov i odgovoriti mi. Sada ekamo u tiini. Bog je ovde, zato to ekamo zajedno. Ja sam siguran da e ti On odgovoriti i ti e uti. Prihvati moje poverenje, jer je ono tvoje. Nai umovi su spojeni. ekamo sa jednom namerom: da ujemo odgovor naeg Oca na na zov, da pustimo nae misli da se stiaju i da nadju Njegov mir, da Ga uju kako nam govori o tome ta smo mi i da Sebe otkrije Svom Sinu. 222. LEKCIJA BOG JE SA MNOM. JA IVIM I KREEM SE U NJEMU Bog je sa mnom. On je moj izvor ivota, ivota iznutra, vazduh koji diem, hrana koja me odrava, voda koja me obnavlja i isti. On je moj dom u kom ivim i kreem se, Duh

224 Koji usmerava moje akcije, nudi mi svoje Misli i garantuje moju bezbednost od svakog bola. On me obasipa nenou i brigom, i dri u ljubavi Sina kojeg obasjava i koji takodje obasjava Njega. Kako je tih onaj koji zna istinu o onome o emu On danas govori! Oe, nemamo drugih rei izuzev Tvog Imena na naim usnama i u naim umovima, dok sada tiho dolazimo u Tvoje Prisustvo i molimo da malo poivamo s Tobom u miru. 223. LEKCIJA BOG JE MOJ IVOT. NEMAM DRUGI IVOT SEM NJEGOVOG Bio sam u zabludi kada sam mislio da ivim odvojeno od Boga, kao odvojen entitet koji se kree u izolaciji, nevezan i smeten u telu. Sada znam da je moj ivot Boji, da nemam nikakav drugi dom i da ne postojim odvojeno od Njega. On nema ni jednu Misao koja nije deo mene; niti ja imam drugih sem onih koje su od Njega. Oe na, pusti nas da vidimo lice Hrista umesto naih greaka. Jer mi koji smo Tvoj sveti Sin smo bezgreni. Hteli bismo da gledamo nau bezgrenost, jer krivica proklamuje da mi nismo Tvoj Sin. I ne bismo hteli da Te vie zaboravljamo. Mi smo usamljeni ovde i eznemo za Nebom, gde smo kod kue. Danas bismo hteli da se vratimo. Nae Ime je Tvoje i mi priznajemo da smo Tvoj Sin. 224. LEKCIJA BOG JE MOJ OTAC I ON VOLI SVOG SINA Moj istinski identitet je tako siguran, tako uzvien, bezgrean, slavan i veliki, potpuno blagotvoran i bez krivice, da se Nebo okree Njemu da bi dobilo svetlost. On takodje osvetljava i svet. To je dar koji mi je dao moj Otac; onaj koji i ja dajem svetu. Nema drugog dara sem Ovoga koji se moe bilo davati bilo primati. Ovo je stvarnost i samo Ovo. Ovo je kraj iluzije. To je istina. Moje Ime, O Oe, Tebi je jo uvek poznato. Ja sam ga zaboravio, i ne znam kuda idem, ko sam ili ta to radim. Podseti me, Oe, sada, jer sam umoran od sveta koji vidim. Otkrij ta bi Ti hteo da vidim umesto toga. 225. LEKCIJA BOG JE MOJ OTAC I NJEGOV SIN GA VOLI Oe, moram uzvratiti Tvoju Ljubav prema meni, jer su davanje i primanje isto, a Ti si svu Tvoju Ljubav dao meni. Moram je uzvratiti, jer elim da bude moja u punoj svesti, obasjavajui moj um i drei ga unutar njene blage svetlosti, nepovredivog, voljenog, sa strahom iza i samo sa mirom ispred. Kako je tih put kojim je Tvoj Ljubei Sin doveden do Tebe. Brate, sada nalazimo tu tiinu. Put je slobodan. Sada ga sledimo u miru zajedno. Ti si pruio svoju ruku ka meni i ja te nikad neu napustiti. Mi smo jedno i samo ova jednost je ono to traimo, dok prelazimo ovih nekoliko poslednjih koraka koji e zavriti putovanje koje nikad nije ni poelo.

225 226. LEKCIJA MOJ DOM ME EKA. POURIU TAMO Ako bih tako hteo, mogu da sasvim napustim ovaj svet. Nije smrt ta koja to omoguava, ve promena miljenja o svrsi sveta. Ako verujem da svet ima neku vrednost kako ga sada vidim, on e jo uvek tako i ostati za mene. Ali ako ne vidim nikakvu vrednost u svetu dok ga posmatram, nita to elim da zadrim kao moje ili da tragam za tim kao ciljem, on e otii od mene. Jer ja nisam traio da iluzije zamene istinu. Oe, moj dom iekuje moj radosni povratak. Tvoje Naruje je otvoreno i ja ujem Tvoj Glas. Kakve potrebe imam da bih se zadravao na mestu ispraznih elja i slomljenih snova, kada Nebo tako lako moe biti moje? 227. LEKCIJA OVO JE MOJ SVETI TRENUTAK OSLOBADjANJA Oe, danas je dan kada sam slobodan, jer je moja volja Tvoja. Ja sam mislio da stvorim neku drugu volju. Ali nita to sam mislio izvan Tebe ne postoji. I ja sam slobodan jer sam bio u zabludi i moje iluzije uopte nisu uticale na moju sopstvenu stvarnost. Sada ih se odriem i stavljam ih pred stopala istine, da bi se zauvek uklonile iz mog uma. Ovo je moj sveti trenutak oslobadjanja. Oe, znam da je moja volja jedno sa Tvojom. I tako danas nalazimo na radostan povratak Nebu, koji u stvarnosti nikad nismo ni napustili. Ovoga dana Boji Sin naputa svoje snove. Ovoga dana Boji Sin ponovo dolazi kui, oslobodjen od greha i odeven u svetlost, i sa istom sveu koja mu je najzad povraena. 228. LEKCIJA BOG ME NIJE OSUDIO. TO VIE NE INIM NI JA Moj Otac zna moju svetost. Zar treba da poreknem Njegovo znanje i da verujem u ono to Njegovo znanje ini nemoguim? Zar da prihvatim kao istinito ono to On tvrdi da je lano? Ili da verujem Njegovoj Rei koja kae ta sam ja, poto je On moj Stvoritelj i Onaj Koji zna pravo stanje svog Sina? Oe, bio sam u zabludi u vezi sa samim sobom, jer nisam shvatao Izvor iz Kog sam potekao. Ja nisam napustio taj Izvor da bih uao u telo i umro. Moja svetost ostaje deo mene, kao to sam ja deo Tebe. I moje zablude o meni samom su snovi. Putam ih danas da odu. I stojim spreman da primim Tvoju Re ta ja stvarno jesam. 229. LEKCIJA LJUBAV, KOJA ME JE STVORILA, JE ONO TO JA JESAM Traim svoj identitet i nalazim ga u ovim reima: Ljubav, Koja me je stvorila, je ono to ja jesam. Sada nema potrebe da vie traim. Ljubav je nadvladala. Ona je toliko tiho ekala na moj dolazak kui, da vie neu da odlazim od svetog lica Hristovog. I ono to vidim svedoi o istini Identiteta koji sam pokuavao da izgubim, ali Koji je moj Otac sauvao za mene. Oe, moja hvala Tebi za ono to jesam; to si sauvao moj Identitet netaknutim i bezgrenim, medju svim mislima o grehu koje je izmislio moj budalasti um. I hvala Ti to si me spasao od njih. Amin.

226

230. LEKCIJA SADA U TRAITI I NAI MIR BOJI U miru sam stvoren i u miru ostajem. On mi nije dat da promenim moje Pravo Ja. Kako je milosrdan Bog moj Otac, to mi je, kad me je stvorio, dao veni mir. Sada molim da budem samo ono to jesam. I moe li mi to biti uskraeno, kada je zauvek istina? Oe, traim mir koji si mi Ti dao kao moj kad si me stvorio. to je onda dato mora biti i sada tu, jer je moje stvaranje bilo van vremena i jo uvek ostaje izvan svake promene. Mir u kom je Tvoj Sin rodjen u Tvom Umu tamo sija nepromenjen. Ja sam onakav kakvim si me stvorio. Treba samo da te pozovem da bih naao mir koji si mi Ti dao. To ga je Tvoja Volja dala Tvom Sinu. TA JE SPASENJE? Spasenje je obeanje, koje je dao Bog, da e najzad nai put ka Njemu. Ono ne moe, a da se ne odri. Ono garantuje da e vreme imati kraj i da e se sve misli koje su rodjene u vremenu takodje imati kraj. Boja Re je data svakom umu koji misli da ima odvojene misli, i ona e zameniti ove misli o konfliktu sa Misli o miru. Misao o miru je data Bojem Sinu onog trenutka kada je njegov um pomislio na rat. Ranije nije bilo potrebe za takvom Misli, jer je mir bio dat bez suprotnosti, i on je jednostavno bio. Ali kada je um rascepljen, postoji potreba za isceljenjem. Tako je Misao koja ima mo da isceljuje rascepljeno, postala deo svakog delia uma koji je jo uvek bio jedno, ali nije prepoznavao svoju jednost. Sada on nije poznavao sebe i mislio je da je njegov sopstveni Identitet izgubljen. Spasenje je rainjavanje u smislu da ono ne ini nita, jer ne podrava svet snova i zlobe. Tako ono puta iluzije da odu. Time to ih ne podrava, ono ih jednostavno puta da propadnu u prah. I ono to su one sakrivale, sada je otkriveno; oltar u Sveto Ime Boje na kom je napisana Njegova Re, sa darovima tvog opratanja koji su pred njim poloeni i seanjem na Boga koje ne zaostaje daleko. Hajde da svakog dana dolazimo na ovo sveto mesto i da neko vreme provodimo zajedno. Ovde delimo na poslednji san. To je san u kom nema nikakve alosti, jer on nagovetava svu slavu koju nam je Bog dao. Trava se probija kroz zemlju, drvee sada cveta, i ptice doleu da ive na njihovim granama. Zemlja se opet radja u novoj perspektivi. No je otila i mi smo zajedno doli na svetlost. Odavde dajemo spasenje svetu, jer je tu spasenje i primljeno. Pesma nae radosti je zov celom svetu da je sloboda vraena, da je vreme gotovo isteklo i da Boji Sin treba da saeka samo jo jedan trenutak dok se ne seti svog Oca, dok snovi ne ieznu, venost sjajem rastera svet i sada od svega postoji samo Nebo. 231. LEKCIJA OE, HOU DA SE SEAM SAMO TEBE ta mogu drugo da traim, Oe, sem Tvoju Ljubav? Moda ja mislim da traim neto drugo, neto to se zove mnogim imenima. Ali je Tvoja Ljubav jedino to traim ili to sam ikad traio. Jer ne postoji nita drugo to bih ikad eleo da nadjem. Pusti me da Te se setim. ta bih drugo mogao eleti sem istine o sebi? Ovo je tvoja volja, brate moj. I ti deli ovu volju sa mnom, kao i sa Onim Ko je na Otac. Setiti se Njega je Nebo. To mi traimo. I samo je to ono to e nam se dati da nadjemo. 232. LEKCIJA

227 BUDI U MOM UMU, OE MOJ, TOKOM CELOG DANA Budi u mom umu, Oe moj, kad se probudim i sijaj po meni tokom celog dana danas. Neka svaki minut bude vreme u kom u boraviti s Tobom. I ne dopusti mi da zaboravim da ti se zahvaljujem svakog sata na tome to si ostao sa mnom i uvek e biti tu da uje moj poziv Tebi i da mi odgovori. Kako se vee sputa, neka sve moje misli budu tihe u Tebi i u Tvojoj Ljubavi. I pusti me da spavam siguran u svoju bezbednost, siguran u Tvoju brigu i sreno svestan da sam Tvoj Sin. Takav treba da bude svaki dan. Danas vebamo kraj straha. Imaj veru u Onoga Koji je tvoj Otac. Poveri sve stvari Njemu. Pusti Ga da ti otkrije sve stvari i nemoj vie da se plai jer si Njegov Sin. 233. LEKCIJA DAJEM MOJ IVOT BOGU DA ME DANAS VODI Oe, dajem Ti sve moje misli danas. Ne elim ni jednu svoju. Umesto njih, daj mi Tvoju Sopstvenu. Dajem Ti i sva moja dela, da bih mogao da inim Tvoju Volju umesto da tragam za ciljevima koji se ne mogu dobiti i da gubim vreme u ispraznim matarijama. Danas dolazim k Tebi. Uzmaknuu korak unazad i samo slediti Tebe. Ti budi vodi, a ja sledbenik koji ne dovodi u pitanje mudrost Beskonanog, niti Ljubav iju nenost ne mogu pojmiti, ali koja je ipak Tvoj savreni dar meni. Danas imamo samo jednog Vodia koji nas dalje vodi. I dok hodamo zajedno, daemo ovaj dan Njemu bez ikakvih rezervi. Ovo je Njegov dan. I tako je to dan bezbrojnih darova i milosti nama. 234. LEKCIJA OE, DANAS SAM OPET TVOJ SIN Danas emo anticipirati vreme kada snovi o grehu i krivici iezavaju i mi dostiemo sveti mir koji nikad nismo ni napustili. Samo je jedan malecni trenutak proao izmedju venosti i bezvremenosti. Tako je kratak bio taj interval da nije bilo nikakve praznine u kontinuitetu, nikakvog prekida u mislima koje su zauvek sjedinjene kao jedno. Nita se nikad nije desilo to bi poremetilo mir Boga Oca i Sina. Ovo danas prihvatimo kao potpunu istinu. Zahvaljujemo Ti, Oe, to ne moemo da izgubimo seanje na Tebe i Tvoju Ljubav. Prepoznajemo nau bezbednost i izraavamo zahvalnost za sve darove koje si nam Ti darovao i za Re koju si nam Ti dao da smo spaseni. 235. LEKCIJA BOG U SVOJOJ MILOSTI ELI DA JA BUDEM SPASEN Treba samo da pogledam sve stvari koje izgleda da me povredjuju i sa savrenom sigurnou uverim sebe: Bog eli da budem spasen od ovoga pa da vidim kako iezavaju. Treba samo da imam na umu da je Volja mog Oca za mene jedina srea, pa da vidim da je srea jedino to mi je dolo. I samo treba da se setim da Boja Ljubav okruuje Njegovog Sina i njegovu bezgrenost zauvek dri savrenom, da bih bio siguran da sam spasen i zauvek bezbedan u Njegovom Naruju. Ja sam Sin kojeg On voli. I ja sam spasen jer Bog u svojoj milosti tako eli. Oe, Tvoja svetost je moja. Tvoja Ljubav me je stvorila i moju bezgrenost zauvek nainila delom Tebe. Nemam krivice ni greha u sebi, jer ih nema ni u Tebi.

228

236. LEKCIJA JA UPRAVLJAM SVOJIM UMOM, KOJIM SAMO JA MORAM UPRAVLJATI Imam kraljevstvo kojim moram upravljati. Ponekad se ini kao da uopte nisam njegov kralj. ini se da ono trijumfuje nada mnom i govori mi ta da mislim, ta da radim i ta da oseam. A ipak mi je ono dato da poslui za svaku svrhu koju opazim u njemu. Moj um moe samo da slui. Danas dajem da slui Svetom Duhu, da ga On upotrebi kako On smatra za shodno. Tako usmeravam svoj um, kojim samo ja mogu upravljati. I tako ga oslobadjam da ini Boju Volju. Oe, moj um je otvoren za Tvoje Misli i danas je zatvoren za sve druge misli sem Tvojih. Ja upravljam mojim umom i nudim ga Tebi. Prihvati moj dar, jer je to Tvoj dar meni. 237. LEKCIJA SADA BIH DA BUDEM ONAKAV KAKVIM ME JE BOG STVORIO Danas u prihvatiti istinu o sebi. Ustau u slavi i pustiti da svetlost u meni obasjava svet tokom celog dana. Donosim svetu vest o spasenju koju ujem dok mi Bog Otac govori. I opaam svet koji je Hrist hteo da vidim, svestan da on zavrava gorak san o smrti; svestan da je to zov mog Oca meni. Hrist je u mojim oima danas i On je ui koje sluaju Glas Boga danas. Oe, dolazim Ti kroz Onoga Koji je Tvoj Sin, kao i moje Pravo Ja. Amin. 238. LEKCIJA OD MOJE ODLUKE ZAVISI CELOKUPNO SPASENJE Oe, Tvoje poverenje u mene je bilo toliko veliko, da mora biti da sam dostojan. Ti si me stvorio i poznaje me kakav jesam. A ipak si stavio spasenje Tvog Sina u moje ruke i pustio da ono zavisi od moje odluke. Mora da sam zaista Tvoj voljeni. I moram biti postojan u svetosti, da bi mi Ti dao Tvog Sina siguran da je On bezbedan Koji je jo uvek deo Tebe, a ipak je moj, jer je On moje Pravo Ja. I tako, danas opet, zastajemo da bismo razmislili koliko nas na Otac voli. I kako drag Njegov Sin, stvoren Njegovom Ljubavlju, ostaje Onome ija Ljubav je upotpunjena u njemu.

239. LEKCIJA SLAVA MOG OCA JE MOJA SOPSTVENA Neka istina o nama ne bude skrivena danas lanom poniznou. Umesto toga, budimo zahvalni za darove koje nam je dao na Otac. Moemo li videti u onima sa kojima On deli svoju slavu ikakav trag greha i krivice? I moe li biti da mi nismo medju njima, kada On zauvek voli Svog Sina i sa savrenom postojanou, znajui da je on onakav kakvim ga je On stvorio? Zahvaljujemo ti, Oe, na svetlosti koja zauvek sija u nama. I mi je potujemo, jer je Ti deli sa nama. Mi smo jedno, sjedinjeni u ovoj svetlosti i jedno s Tobom, u miru sa svim stvaranjem i sa nama samima.

229

240. LEKCIJA STRAH NIJE OPRAVDAN NI U KAKVOM OBLIKU Strah je obmana. On svedoi da si video sebe onakvim kakav nikad ne moe biti i stoga gleda svet koji je nemogu. Ni jedna stvar u ovom svetu nije istinita. Nije vano u kom obliku se ona moe pojaviti. Ona samo svedoi o tvojim sopstvenim iluzijama o tebi samom. Nemoj da bude obmanut danas. Mi smo Sinovi Boji. Nema straha u nama, jer smo svi deo Ljubavi Same. Kako su budalasti nai strahovi! Zar bi Ti dozvolio da Tvoj Sin pati? Daj nam veru danas da prepoznamo Tvog Sina i pustimo ga na slobodu. Pusti da mu oprostimo u Tvoje Ime, da bismo mogli da razumemo njegovu svetost i osetimo Ljubav prema njemu koja je i Tvoja Sopstvena.

TA JE SVET? Svet je lana percepcija. On je rodjen iz greke i nije napustio svoj izvor. On nee ostati due od misli koja ga je porodila. Kada se misao o separaciji promeni u misao o istinskom opratanju, svet e se videti u sasvim drugoj svetlosti, u onoj koja dovodi do istine, gde ceo svet mora ieznuti i sve njegove greke nestati. Sada je njegov izvor otiao, pa su otili i njegovi efekti. Svet je napravljen kao napad na Boga. On simbolizuje strah. A ta je strah osim odsustvo ljubavi? Tako je svet imao za cilj da bude mesto gde Bog ne moe da udje, i gde Njegov Sin moe da bude odvojen od Njega. Tu je rodjena percepcija, jer spoznaja nije mogla prouzrokovati takve sulude misli. Ali oi obmanjuju i ui uju lano. Sad zablude postaju sasvim mogue, jer je nestalo izvesnosti. Umesto toga su nastali mehanizmi iluzije. I sada oni idu da tragaju za onim to im je dato da trae. Njihov cilj je da ispune svrhu zbog koje je svet napravljen, da bi bio svedok i nainjen stvarnim. Oni vide u njegovim iluzijama samo vrstu osnovu na kojoj postoji istina, podignuta u vis da bi bila razdvojena od lai. Pa ipak sve to oni saoptavaju je samo iluzija koja se dri odvojeno od istine. Kao to je vid stvoren da bi odveo od istine, on se moe preusmeriti. Zvuci postaju zov Boga i celokupnoj percepciji se moe dati nova svrha od strane Onog Koga je Bog naimenovao Spasiocem sveta. Sledi Njegovu Svetlost i vidi svet onakvim kakvim ga On vidi. Pouj samo Njegov Glas u svemu to ti govori. I pusti Ga da ti da mir i izvesnost, koje si ti odbacio, ali ih je Nebo sauvalo za tebe u Njemu. Nemojmo da ostajemo zadovoljni sve dok se svet ne pridrui naoj promenjenoj percepciji. Nemojmo da budemo zadovoljni sve dok opratanje ne bude potpuno. I ne pokuavajmo da promenimo nau funkciju. Moramo spasti svet. Jer mi koji smo ga napravili moramo da ga posmatramo kroz oi Hrista, da ono to je napravljeno da umre moe biti povraeno u veni ivot. 241. LEKCIJA OVOG SVETOG TRENUTKA SPASENJE JE DOLO Kakva je radost danas! To je vreme specijalne proslave. Jer dananji dan nudi trenutak zamraenom svetu u kom je sadrano njegovo oslobodjenje. Doao je dan kada alost odlazi i bol nestaje. Slava spasenja osvanula je danas svetu koji je oslobodjen. Ovo je vreme nade za nebrojene milione. Oni e sada biti ujedinjeni, dok im ti svima oprata. Jer i meni e danas oprostiti.

230 Sada smo oprostili jedan drugom i tako najzad ponovo dolazimo k Tebi. Oe, Tvoj Sin, koji nikad nije otiao, vraa se Nebu i domu svom. Kako smo radosni to nam je duevno zdravlje povraeno i to se seamo da smo svi jedno. 242. LEKCIJA OVAJ DAN JE BOJI. TO JE MOJ DAR NJEMU Danas neu sam voditi moj ivot. Ja ne razumem svet, i tako pokuaj da sam vodim svoj ivot nije nita drugo do budalatina. Ali postoji Onaj Koji zna sve to je najbolje za mene. I on je radostan to ne pravi druge izbore za mene sem onih koji vode ka Bogu. Dajem ovaj dan Njemu, jer ne bih hteo da odugovlaim svoj povratak kui, i On je taj koji zna put ka Bogu. I tako dananji dan dajemo Tebi. Dolazimo potpuno otvorenih umova. Ne traimo nita to bismo mislili da elimo. Daj nam ono to bi Ti hteo da primimo. Ti zna sve nae elje i nae nestaice. I Ti e nam dati sve to je potrebno pomaui nam da nadjemo put ka Tebi. 243. LEKCIJA DANAS NEU SUDITI NITA TO SE DOGODI Danas u biti iskren prema samom sebi. Neu misliti da ve znam ono to je van domaaja mog sadanjeg shvatanja. Neu misliti da razumem celinu na osnovu delia moje percepcije, koji su sve to ja mogu da vidim. Danas prepoznajem da je tako. I stoga sam oslobodjen sudova koje ne mogu donositi. Tako sebe oslobadjam kao i ono na ta pogledam, da bismo bili u miru onakvi kakvim nas je Bog stvorio. Oe, danas putam stvaranje slobodnim da bude ono to jeste. Potujem sve njegove delove, u koje sam i ja ukljuen. Mi smo jedno zato to svaki deo sadri Tvoje seanje i istina mora sijati u svima nama kao jedno. 244. LEKCIJA NISAM U OPASNOSTI NIGDE U SVETU Tvoj Sin je bezbedan gde god da bude, jer Ti si tamo sa njim. On samo treba da prizove Tvoje Ime, pa e se setiti svoje bezbednosti i Tvoje Ljubavi, jer su oni jedno. Kako se on moe plaiti ili sumnjati ili ne znati da ne moe patiti, niti biti u opasnosti ili doivljavati nesreu, kad on pripada Tebi, voljen i volei, u sigurnosti Tvog Oinskog zagrljaja? I tu smo mi u istini. Nikakve bure ne mogu doi u posveenu luku naeg doma. U Bogu mi smo sigurni. Jer ta bi moglo da dodje da preti Samom Bogu ili da zastrauje ono to e zauvek biti deo Njega? 245. LEKCIJA TVOJ MIR JE SA MNOM, OE. JA SAM BEZBEDAN Tvoj mir me okruuje, Oe. Gde ja idem, Tvoj mir ide tamo sa mnom. Donosim ga oajnim, usamljenim i uplaenim. Dajem Tvoj mir onima koji trpe bol ili su u alosti za gubitkom, ili misle da su lieni nade i sree. Poalji ih meni, Oe moj. Pusti me da Tvoj

231 mir ponesem sa sobom. Jer bih hteo da spasem Tvog Sina, kao to je Tvoja Volja, da bih mogao da prepoznam svoje Pravo Ja. I tako idemo u miru. Celom svetu dajemo poruku koju smo primili. I tako poinjemo da ujemo Glas u ime Boga, Koji nam govori dok prenosimo Njegovu Re, iju Ljubav prepoznajemo, jer delimo Re koju nam je On dao. 246. LEKCIJA VOLETI MOG OCA ZNAI VOLETI NJEGOVOG SINA Ne dopusti da mislim da mogu nai put ka Bogu, ako imam mrnju u svom srcu. Ne dopusti da pokuam da povredim Bojeg Sina i da mislim da mogu spoznati njegovog Oca ili moje Pravo Ja. Ne dopusti da ne uspem da prepoznam sebe i da jo uvek verujem da moja svest moe da sadri mog Oca, ili da moj um moe pojmiti svu ljubav koju moj Otac ima za mene i svu ljubav koju vraam Njemu. Prihvatiu nain koji si Ti izabrao za mene da dodjem k Tebi, Oe moj. Jer u u tome uspeti, zato to je to Tvoja Volja. I hteo bih da prepoznam da ono to je Tvoja Volja bude i moja volja i samo to. I stoga biram da volim Tvog Sina. Amin.

247. LEKCIJA BEZ OPRATANJA JO UVEK U BITI SLEP Greh je simbol napada. Pogledaj ga bilo gde i ja u patiti. Jer je opratanje jedino sredstvo pomou kog mi dolazi Hristovo vidjenje. Pusti me da prihvatim ono to mi Njegov vid pokazuje kao jednostavnu istinu i ja sam potpuno isceljen. Brate, dodji i daj da te pogledam. Tvoja divota odraava moju sopstvenu. Tvoja bezgrenost je moja. Tebi je oproteno, i meni je oproteno. Tako bih hteo da svakoga gledam danas. Moja braa su Tvoji Sinovi. Tvoje Oinstvo ih je stvorilo i dalo ih sve meni kao deo Tebe, a takodje i deo mog Pravog Ja. Danas Ti izraavam potovanje kroz njih, i na taj nain se nadam da u ovog dana prepoznati moje Pravo Ja. 248. LEKCIJA SVE TO PATI NIJE DEO MENE Odrekao sam se istine. Pusti me da sada budem veran u odricanju lai. Sve to pati nije deo mene. Ono to je u alosti nije ja. Ono to je u bolu je samo iluzija u mom umu. Ono to umire nije nikad ni ivelo u stvarnosti i samo se podsmevalo istini o meni. Sada se odriem ideja o sebi i obmana i lai o svetom Sinu Bojem. Sada sam spreman da ga prihvatim nazad onakvim kakvim ga je Bog stvorio i kakav on jeste. Oe, moja drevna ljubav prema Tebi se vraa i puta me da ponovo volim Tvog Sina. Oe, ja sam onakav kakvim si me stvorio. Sada se seam Tvoje Ljubavi i moje sopstvene. Sada razumem da su one jedno. 249. LEKCIJA OPRATANJE ZAVRAVA SVU PATNJU I GUBITAK Opratanje slika sliku sveta u kom je patnja prestala, gde gubitak postaje nemogu i gnev nema nikakvog smisla. Napad je proao i ludilu je doao kraj. Kakvu patnju je sada

232 mogue zamisliti? Kakav gubitak moe ostati? Svet postaje mesto radosti, obilja, milosrdja i beskrajnog davanja. On je sada toliko slian Nebu da se brzo transformie u svetlost koju odraava. I tako se putovanje koje je Sin Boji zapoeo zavrilo u svetlosti iz koje je on i doao. Oe, hteli bismo da vratimo nae umove Tebi. Mi smo ih izdali, drali smo ih u mengelima gorine i zastraivali smo ih mislima o nasilju i smrti. Sada bismo hteli da ponovo poivamo u Tebi, onakvi kakvim si nas stvorio. 250. LEKCIJA NE DOPUSTI DA VIDI SEBE KAO OGRANIENOG Pusti me da danas vidim Sina Bojeg i svedoim o njegovoj slavi. Ne dozvoli mi da zamraim svetu svetlost u njemu i da vidim njegovu snagu smanjenom i svedenom na slabost, niti da opaam nedostatke u njemu sa kojima bih napadao na njegov suverenitet. On je Tvoj Sin, Oe moj. I danas bih hteo da vidim njegovu blagost umesto mojih iluzija. On je ono to sam ja i dok njega gledam vidim sebe. Danas bih hteo da vidim istinito, da ovog dana najzad mogu da se identifikujem sa njim. TA JE GREH? Greh je ludilo. To je sredstvo pomou kog se um tera u ludilo, pa trai da pusti da iluzije zauzmu mesto istine. I poto je lud, on vidi iluzije tamo gde treba da bude istina, i gde ona stvarno jeste. Greh je dao telu oi, jer ta ima tu da bi bezgreni gledao? Kakvu potrebu imaju one za prizorima ili zvucima ili dodirom? ta bi htele da uju ili da dohvate? ta bi uopte htele da osete? Osetiti nije isto to i znati. A istina moe biti samo ispunjena znanjem i niim drugim. Telo je instrument koji je um stvorio u nastojanju da sebe obmane. Njegova svrha je da se trudi. Ali se cilj truda moe promeniti i telo sada slui drugom cilju. Ono to ono sada trai izabrao je cilj koji je um uzeo kao zamenu za cilj samoobmane. Istina takodje moe biti njegov cilj, isto kao i lai. ula e onda traiti da budu svedoci onoga to je istina. Greh je dom svih iluzija, koje samo predstavljaju imaginarne stvari, koje potiu od misli koje su neistinite. One su dokaz da je ono to nema stvarnost stvarno. Greh dokazuje da je Boji Sin zao; da bezvremenost mora imati kraj, da veni ivot mora umreti. I da je sam Bog izgubio Sina kog voli, i da je ostala samo iskvarenost kojom e Sebe upotpuniti, da je Njegovu Volju zauvek savladala smrt, Ljubav ubila mrnja, i da mira vie nema. Snovi ludaka su zastraujui i greh zaista izgleda da zastrauje. Medjutim, ono to greh opaa je samo detinjasta igra. Boji Sin se moe igrati da je postao telo, plen zla i krivice, sa samo malo ivota koji se zavrava smru. Ali sve vreme njegov Otac ga obasjava i voli ga venom Ljubavlju koju njegova uobraenja uopte ne mogu promeniti. Koliko dugo e, O Sine Boji, odravati ovu igru greha? Zar neemo da sklonimo ove deje igrake sa otrim seivima? Kada e biti spreman da dodje kui? Zar bi jo hteo da odugovlai povratak na Nebo? Koliko dugo, o Sine Boji, koliko dugo? 251. LEKCIJA NIJE MI POTREBNO NITA SEM ISTINE Tragao sam za mnogim stvarima i naao oajanje. Sada traim samo jednu, jer u toj jednoj je sve to mi je potrebno i samo ono to mi je potrebno. Sve to sam traio ranije nije mi bilo potrebno, pa ak nisam ni eleo. Moju jedinu potrebu nisam prepoznavao. Ali sada vidim da mi je potrebna samo istina. U njoj su sve potrebe zadovoljene, sve udnje

233 zavrene, sve nade konano ispunjene i snovi nestali. Sada imam sve to bi mi moglo biti potrebno. Sada imam sve to bih mogao eleti. I sada najzad nalazim sebi mir. I na tom miru, Oe na, mi Ti zahvaljujemo. Ono to smo sebi uskraivali Ti si povratio i samo je to ono to mi stvarno elimo. 252. LEKCIJA BOJI SIN JE MOJ IDENTITET Moje Pravo Ja je sveto izvan svih misli o svetosti koje sada poimam. Njegova svetlucava i savrena istota su daleko sjajniji od bilo kakve svetlosti koju sam ikad video. Njegova ljubav je bezgranina, sa intenzitetom koji sve stvari dri unutar nje, u tiini spokojne izvesnosti. Njegova snaga ne potie od goruih impulsa koji pokreu svet, ve od beskrajne Ljubavi Samog Boga. Koliko daleko izvan ovog sveta mora da je moje Pravo Ja, a ipak kako blizu meni i Bogu! Oe, Ti zna moj pravi Identitet. Otkrij Ga sada meni koji sam Tvoj Sin, da bih mogao da se probudim u istini u Tebi i znam da mi je Nebo ponovo vraeno. 253. LEKCIJA MOJE PRAVO JA JE VLADALAC VASIONE Nemogue je da mi bilo ta dodje to ja nisam sam traio. ak i u ovom svetu, ja sam taj koji upravljam svojom sudbinom. Sve to mi se deava je ono to elim. Ono to se ne deava je ono to ja ne elim da se dogodi. Ovo moram da prihvatim. Jer tako sam vodjen pored ovog sveta do mojih stvaranja, dece moje volje, na Nebo gde moje sveto Pravo Ja boravi sa njima i sa Onim Koji me je stvorio. Ti si Pravo Ja Koga si Ti stvorio Sinom, stvarajui slinog Tebi i jedno sa Tobom. Moje Pravo Ja, Koje vlada ovom vasionom, je samo Tvoja Volja u savrenom sjedinjenju sa mojom, koja samo moe da nudi radosnu saglasnost sa Tvojom, da bi se mogla prostreti do Sebe. 254. LEKCIJA NEKA SE SVAKI DRUGI GLAS SEM BOJEG UTIA U MENI Oe, danas bih hteo da sluam samo Tvoj Glas. U najdubljoj tiini bih hteo da dodjem k Tebi, da ujem Tvoj Glas i da primim Tvoju Re. Nemam drugu molitvu do ove: Dolazim Tebi da Te molim za istinu. A istina je samo Tvoja Volja, koju bih hteo da delim sa Tobom danas. Danas ne putamo nikakve misli ega da usmeravaju nae rei ili nae akcije. Kada se takve misli pojave, mi spokojno uzmiemo korak nazad i posmatramo ih, a tada ih putamo da odu. Ne elimo ono to bi one htele da nam donesu sa sobom i tako odluujemo da ih ne zadrimo. One su sada utihnute. I u toj tiini, posveenoj Tvojom Ljubavlju, Bog nam govori i kae nam o naoj volji, poto smo izabrali da Ga se setimo. 255. LEKCIJA OVAJ DAN BIRAM DA PROVEDEM U SAVRENOM MIRU Ne ini mi se da mogu da izaberem drugo danas sem mira. A ipak me moj Bog uverava da je Njegov Sin slian Njemu. Neka ovog dana imam veru u Njega koji kae da sam Boji Sin. I neka mir koji biram bude danas moj svedok istine onoga to On kae. Boji Sin ne moe imati nikakvih briga i mora zauvek ostati u miru Neba. U Njegovo Ime,

234 dananji dan dajem nalaenju onoga to je Volja mog Oca za mene, prihvatajui je kao moju, i dajui je svim Sinovima moga Oca, zajedno sa mnom. I tako bih, Oe moj, hteo da provedem ovaj dan s Tobom. Tvoj Sin Te nije zaboravio. Mir koji si mu dao je jo uvek u njegovom umu, i tu biram da provedem dananji dan. 256. LEKCIJA BOG JE JEDINI CILJ KOJI IMAM DANAS Ovde je put ka Bogu kroz opratanje. Nema drugog puta. Da um nije gajio greh, kakve bi bilo potrebe da se nadje put do tamo gde si ti? Ko bi jo uvek bio u neizvesnosti? Ko bi bio nesiguran u to ko je on? I ko bi jo ostao uspavan, u tekim oblacima sumnje u svetost onoga koga je Bog stvorio bezgrenim? Ovde moemo samo da sanjamo. Bog je na cilj; opratanje je sredstvo pomou kog se nai umovi najzad vraaju Njemu. I tako bismo, Oe na, hteli da dodjemo k Tebi na nain koji si Ti naznaio. Nemamo nikakvog drugog cilja sem da ujemo Tvoj Glas i nadjemo put koji nam je pokazala Tvoja Sveta Re. 257. LEKCIJA PUSTI DA SE SETIM KOJA JE MOJA SVRHA Ako zaboravim moj cilj, mogu samo biti zbunjen, nesiguran u ono ta sam i na taj nain u sukobu sa mojim akcijama. Niko ne moe da slui kontradiktorne ciljeve i da ih slui dobro. Niko ne moe da funkcionie bez dubokog jada i velike depresije. Hajde stoga da budemo odluni da se setimo onoga ta elimo danas, da bismo mogli da smisleno sjedinimo nae misli i akcije i da ostvarimo ono to bi Bog eleo da danas uinimo. Oe, opratanje je Tvoje odabrano sredstvo za nae spasenje. Ne pusti nas da zaboravimo danas da ne moemo imati drugu volju sem Tvoje. Tako i naa svrha mora biti Tvoja, ako bismo hteli da dostignemo mir koji nam Ti eli. 258. LEKCIJA PUSTI ME DA SE SETIM DA JE MOJ CILJ BOG Sve to je potrebno je da istreniramo nae umove da zanemare sve male besmislene ciljeve i da se sete da je na cilj Bog. Njegovo seanje je skriveno u naim umovima, zamraeno samo naim bespredmetnim malim ciljevima koji ne nude nita, niti postoje. Hoemo li nastaviti da dozvoljavamo da Njegova milost sija u nesvesnosti, dok umesto nje traimo igrake i drangulije sveta? Bog je na jedini cilj, naa jedina Ljubav. Nemamo drugog cilja sem da se setimo Njega. Na cilj je samo da sledimo put koji vodi ka Tebi. Nemamo drugog cilja sem tog. ta bismo mogli eleti sem da se setimo? ta bismo mogli traiti sem na Identitet? 259. LEKCIJA PUSTI ME DA SE SETIM DA NEMA GREHA Greh je samo misao koja ini da Boji cilj izgleda neostvarljiv. ta bi nas drugo moglo uiniti slepim za ono to je oigledno i uiniti da ono to je udno i izopaeno izgleda jasnije? ta drugo do greh prouzrokuje nae napade? ta bi drugo do greh moglo biti izvor krivice, zahtevajui kaznu i patnju? I ta drugo do greh moe biti izvor straha, zamraujui Boje stvaranje; dajui Ljubavi atribute straha i napada?

235 Oe, ne bih hteo da budem lud danas. Ne bih hteo da se bojim ljubavi, niti da traim utoite u njenoj suprotnosti. Jer ljubav ne moe imati suprotnosti. Ti si izvor svega to postoji. I sve to postoji ostaje sa Tobom, i Ti sa njim. 260. LEKCIJA PUSTI ME DA SE SETIM DA ME JE BOG STVORIO Oe, ja nisam stvorio sebe, iako sam u mom ludilu pomislio da jesam. Ali kao Tvoja Misao, ja nisam napustio svoj Izvor i ostao sam deo Onoga Ko me je stvorio. Tvoj Sin, Oe moj, zove Te danas. Pusti me da se setim da si me Ti stvorio. Pusti me da se setim mog Identiteta. I pusti da se moja bezgrenost ponovo digne pred Hristovim vidjenjem, kroz koje bih hteo da danas gledam svoju brau i sestre. Sada smo se setili naeg Izvora i u Njemu najzad nalazimo na pravi Identitet. Zaista smo sveti, jer na Izvor ne moe poznavati nikakav greh. I mi koji smo Njegovi Sinovi, slini smo jedni drugima i slini Njemu.

TA JE TELO? Telo je ograda koju Sin Boji zamilja da je izgradio, da bi odvojio delove svog Pravog Ja od drugih delova. On misli da ivi unutar te ograde i da umire kako se ona raspada i rastae u prah. Jer unutar ove ograde on misli da je siguran od ljubavi. Identifikujui se sa svojom sigurnou, on sebe smatra onolikim kolika je njegova sigurnost. Kako bi drugaije bio siguran da ostaje u telu i dri ljubav napolju? Telo nee ostati. Ali on ovo vidi kao dvostruku sigurnost. Jer je prolaznost Bojeg Sina dokaz da njegove ograde deluju i obavljaju zadatak koji im njegov um dodeljuje. Jer kad bi njegova jednost jo uvek ostala netaknuta, ko bi mogao da napada i ko bi mogao da bude napadnut? Ko bi mogao biti pobednik? Ko bi mogao biti njegov plen? Ko bi mogao biti rtva? Ko ubica? I ako on ne umire, kakav dokaz ima da Boji veni Sin moe biti uniten? Telo je san. Kao i drugi snovi ono se ini da ponekad prua sreu, ali se sasvim iznenada moe preobratiti u strah, u kom je rodjen svaki san. Jer samo Ljubav stvara istinu, a istina se nikad ne moe bojati. Poto je stvoreno da se plai, telo mora da slui svrsi koja mu je data. Ali mi moemo promeniti svrhu koju e telo sluati time to emo promeniti nae miljenje o tome emu ono slui. Telo je sredstvo pomou kog se Boji Sin vraa duhovnom zdravlju. Mada je ono stvoreno da ga ogradi u pakao bez izlaza, ipak je cilj Neba zamenjen za traganje za paklom. Boji Sin prua svoju ruku da dohvati svog brata i da mu pomogne da ide putem zajedno sa njim. Sada je telo sveto. Sada ono slui da isceli um za koji je bilo napravljeno da ubije. Ti e se identifikovati sa onim to misli da te ini sigurnim. ta god da to bude, verovae da je to jedno sa tobom. Tvoja sigurnost lei u istini, a ne u laima. Ljubav je tvoja sigurnost. Strah ne postoji. Identifikuj se sa ljubavlju i ti si siguran. Identifikuj se sa ljubavlju i ti si kod kue. Identifikuj se sa ljubavlju i nadji svoje Pravo Ja. 261. LEKCIJA BOG JE MOJ UTOITE I SIGURNOST Identifikovau se sa onim to mislim da je utoite i sigurnost. Videu sebe tamo gde opaam moju snagu i smatrati da ivim u tvrdjavi gde sam bezbedan i gde ne mogu biti napadnut. Ne dopusti da danas traim sigurnost u opasnosti, niti da pokuam da nadjem mir u ubilakom napadu. Ja ivim u Bogu. U Njemu nalazim moje utoite i snagu. U

236 Njemu je moj Identitet. U Njemu je veni mir. I samo tu u se seati Ko ja stvarno jesam. Ne dopusti da traim idole. Hteo bih, Oe moj, da danas dodjem kui. Biram da budem onakav kakvim si me Ti stvorio, i nadjem Sina koga si stvorio kao moje Pravo Ja. 262. LEKCIJA NE DOPUSTI DA DANAS OPAAM IKAKVE RAZLIKE Oe, Ti ima jednog Sina. On je taj koga bih hteo da gledam danas. On je Tvoje jedino stvorenje. Zato bih opaao hiljade oblika u onome to ostaje kao jedno? Zato bih davao ovom jednom hiljadu imena, kada je samo jedno dovoljno? Jer Tvoj Sin mora da nosi Tvoje Ime, jer si ga Ti stvorio. Ne dopusti da ga vidim kao stranca njegovom Ocu, niti kao stranca meni samom. Jer on je deo mene i ja deo njega, a mi smo deo Tebe Koji si na Izvor, veno ujedinjeni u Tvojoj Ljubavi; veno sveti Sin Boji. Mi koji smo jedno hteli bismo da ovog dana spoznamo istinu o nama samima. Hteli bismo da dodjemo kui i poivamo u jedinstvu. Jer tamo je mir i nigde drugo se mir ne moe traiti niti nai. 263. LEKCIJA MOJE SVETO VIDjENJE VIDI SVE STVARI KAO ISTE Oe, Tvoj Um je stvorio sve to jeste, Tvoj Duh je uao u to, Tvoja Ljubav mu je dala ivot. I zar bih hteo da posmatram ono to si Ti stvorio kao da bi moglo biti stvoreno grenim? Ne bih hteo da opaam takve mrane i strane slike. San ludaka teko da je pogodan za moj izbor, umesto sve divote sa kojom Ti blagosilja stvaranje; svu njegovu istotu, njegovu radost i njegov veni, tihi dom u Tebi. I dok jo uvek ostajemo izvan kapija Neba, hajde da pogledamo na sve to vidimo kroz sveto vidjenje i oi Hristove. Neka nam svi prividi izgledaju isti, da bismo mogli da prodjemo pored njih u nevinosti i hodamo zajedno ka domu naeg Oca kao braa i sveti Sinovi Boji. 264. LEKCIJA OKRUEN SAM BOJOM LJUBAVLJU Oe, Ti stoji ispred mene, iza mene i pored mene, na mestu gde vidim sebe i svuda gde idem. Ti si u svim stvarima koje pogledam, zvucima koje ujem i u svakoj ruci koja je pruena da dohvati moju. U Tebi vreme iezava, a mesto postaje besmisleno verovanje. Jer ono to okruuje Tvog Sina i uva ga bezbednim je Sama Ljubav. Nema drugog Izvora sem Tog, i ne postoji nita to ne deli Njegovu svetost, to stoji izvan Tvog jedinog stvaranja ili bez Ljubavi koja sve stvari dri u Sebi. Danas dolazimo k Tebi u Tvoje Sopstveno Ime, da bismo bili u miru unutar Tvoje vene Ljubavi. Brao moja, pridruite mi se u ovom danas. Ovo je molitva spasenja. Zar se ne smemo pridruiti onome to e spasti svet, zajedno sa nama? 265. LEKCIJA BLAGORODNOST STVARANJA JE SVE TO VIDIM Zaista sam pogreno shvatao svet, jer sam moje grehe prebacivao na njega i video ih kako mi uzvraaju pogled. Kako su estoki izgledali! I koliko sam bio obmanut to sam mislio da je ono ega sam se bojao u svetu, umesto samo u mom umu. Danas vidim

237 svet u njegovoj nebeskoj blagorodnosti sa kojom stvaranje sija. U njemu nema straha. Neka nikakav privid mojih grehova ne zamrai svetlost Neba koje obasjava svet. Ono to se u njemu ogleda je u Bojem Umu. Slike koje vidim odraavaju moje misli. Ali je moj um jedno sa Bojim i zato opaam blagorodnost stvaranja. Hteo bih da u tiini posmatram svet, koji samo odraava Tvoje Misli, kao i moje. Pusti me da se setim da su one isto, pa u videti blagorodnost stvaranja. Hteo bih da u tiini posmatram svet, koji samo odraava Tvoje Misli, kao i moje. Pusti me da se setim da su one isto, pa u videti blagorodnost stvaranja. 266. LEKCIJA MOJE SVETO JA BORAVI U TEBI, BOJI SINE Oe, Ti si mi dao sve Tvoje Sinove, da budu moji spasioci i savetnici moga vida; donosioci Tvog svetog Glasa meni. U njima si ti odraen i u njima Hrist uzvraa moj pogled iz mog Pravog Ja. Ne dopusti da Tvoj Sin zaboravi svoj sveti Izvor. Ne dopusti da Tvoj Sin zaboravi da je njegovo ime Tvoje. Ovoga dana ulazimo u raj, prizivajui Boje Ime i nae sopstveno, potvrdjujui nae Pravo Ja u svakom od nas; sjedinjeni u Svetoj Ljubavi Bojoj. Koliko mnogo spasilaca nam je Bog dao! Kako moemo da izgubimo put ka Njemu, kada je On ispunio svet sa onima koji ukazuju na Njega i kada nam je dao vid da ih gledamo? 267. LEKCIJA MOJE SRCE KUCA U MIRU BOJEM Svud unaokolo me okruuje sav ivot koji je Bog stvorio iz Svoje Ljubavi. Ona me poseuje u svakom otkucaju srca i u svakom dahu, u svakom inu i u svakoj misli. Mir ispunjava moje srce i preplavljuje moje telo svrhom opratanja. Sada je moj um isceljen i sve to je potrebno da spasem svet, dato mi je. Svaki otkucaj srca mi donosi mir, svaki dah me napaja snagom. Ja sam Boji Glasnik, vodjen Njegovim Glasom, odravan Njegovom Ljubavlju, i dran zauvek u miru i spokoju u Njegovom Naruju punom ljubavi. Svaki otkucaj srca zove Njegovo Ime i svakom odgovara Njegov Glas, uveravajui me da sam kod kue u Njemu. Pusti me da sluam Tvoj Glas, a ne moj. Oe, moje srce kuca u miru koji je stvorilo Srce Ljubavi. Tu i samo tu mogu biti u domu svom. 268. LEKCIJA NEKA SVE STVARI BUDU BA ONAKVE KAKVE JESU Ne dopusti da budem Tvoj kritiar danas, Gospode, i da sudim protiv Tebe. Ne dopusti mi da se upliem u Tvoje stvaranje ili da ga iskrivljujem u bolesne oblike. Pusti me da povuem moje elje iz njegovog jedinstva i da ga tako pustim da bude kakvim si ga Ti stvorio. Jer u tako i ja biti u stanju da spoznam moje Pravo Ja kakvim si me stvorio. U Ljubavi sam stvoren i u Ljubavi u zauvek ostati. ta me moe plaiti kada su sve stvari ba onakve kakve jesu? Neka na vid ne bude bogohulan danas, i neka nae ui ne sluaju laljive jezike. Samo je stvarnost bez bola. Samo je stvarnost bez gubitka. Samo je stvarnost potpuno bezbedna. I samo to danas traimo.

238 269. LEKCIJA MOJ VID IDE DA POSMATRA HRISTOVO LICE Danas molim za Tvoj blagoslov mog vida. On je sredstvo pomou kog si Ti izabrao da postane nain koji mi pokazuje moje greke i pokazuje kako da gledam iznad njih. On mi je dat da nadjem novu percepciju kroz Vodia kog si mi dao i kroz Njegove lekcije da prevazidjem percepciju i da se vratim istini. Molim za iluziju koja transcendira sve one koje sam ja stvorio. Danas biram da vidim oproten svet, u kome mi svako pokazuje lice Hrista i ui me da ono to vidim pripada meni; da nita ne postoji izuzev Tvog svetog Sina. Danas je na vid uistinu blagosloven. Delimo jedno vidjenje dok posmatramo lice Onoga ije Ja je nae. Mi smo jedno zbog Onoga Koji je Sin Boji; Onoga Ko je na sopstveni Identitet. 270. LEKCIJA DANAS NEU KORISTITI OI TELA Oe, Hristovo vidjenje je Tvoj dar meni i ono ima mo da pretvori sve to vide oi tela u prizor oprotenog sveta. Kako je slavan i draestan ovaj svet! Ali koliko u jo vie opaziti u njemu nego to vid moe da prui. Oproteni svet znai da je Tvoj Sin priznao Svog Oca, pustio da njegovi snovi budu dovedeni do istine i iekuje jo jedini preostali trenutak vremena koje se zauvek zavrava, dok mu se vraa seanje na Tebe. Njegova funkcija je sada isto to i Tvoja, i svaka misao sem Tvoje sopstvene je otila. Tiina dananjeg dana e blagosloviti naa srca i kroz njih e mir doi svakome. Danas je Hrist nae oi. I kroz Njegov vid nudimo isceljenje svetu kroz Njega, svetog Sina kog je Bog stvorio potpunim; svetog Sina kog je Bog stvorio jednim.

TA JE HRIST? Hrist je Boji Sin kakvim ga je Bog stvorio. On je Pravo Ja koje delimo i koje nas sjedinjuje jedne s drugima, kao i sa Bogom. On je Misao Koja jo uvek obitava u Umu koji je Njegov Izvor. On nije napustio svoj sveti dom, niti izgubio nevinost u kojoj je bio stvoren. On boravi zauvek nepromenjen u Umu Bojem. Hrist je veza koja te dri da bude jedno sa Bogom i garantuje da separacija nije nita drugo do iluzija o oajanju, jer e nada zauvek boraviti u Njemu. Tvoj um je deo Njegovog, i Njegov tvog. On je deo u kom lei Boji Odgovor; gde su odluke ve donesene i snovi zavreni. On ostaje netaknut bilo im to vide oi tela. Jer je kroz Njega Njegov Otac dao sredstvo za tvoje spasenje, a On ipak ostaje Ja Koje, kao i Njegov Otac, ne poznaje greh. Dom Svetog Duha i u domu samo u Bogu, Hrist ostaje u miru unutar Neba tvog svetog uma. Ovo je jedini deo tebe koji ima stvarnost u istini. Ostalo su snovi. I ovi snovi e se dati Hristu, da izblede pred Njegovim sjajem i da ti najzad otkriju tvoje sveto Ja, Hrista. Sveti Duh dolazi iz Hrista u tebi svim tvojim snovima i naredjuje im da dodju k Njemu, da bi ih pretvorio u istinu. On e ih razmeniti za poslednji san koji je Bog odredio kao kraj snova. Jer kad opratanje poiva na svetu i kada je mir doao svakom Bojem Sinu, ta bi postojalo to bi dralo stvari odvojenim, jer ta preostaje da se vidi sem Hristovog lica? I koliko dugo e se ovo sveto lice videti, kada je ono samo simbol da je vreme za uenje sada zavreno i da je najzad ostvaren cilj uklanjanja prvobitne separacije? Zato hajde da traimo da nadjemo Hristovo lice i da ne gledamo nita drugo. Dok posmatramo Njegovu slavu, znaemo da nemamo potrebe za uenjem ili percepcijom ili vremenom ili bilo im izuzev svetim Pravim Ja, Hristom Koga je Bog stvorio kao Svog Sina.

239

271. LEKCIJA HRISTOVO VIDjENJE JE VIDjENJE KOJE U DANAS KORISTITI Svakoga dana, svakoga asa, svakog trenutka biram ono to elim da posmatram, zvuke koje elim da ujem, svedoke za ono to elim da za mene bude istina. Danas biram da posmatram ono to bi Hrist eleo da vidim, da sluam Boji Glas, i da traim svedoke za ono to je istina u Bojem stvaranju. U Hristovom vidjenju sreu se svet i Boje stvaranje, i dok se spajaju, sva percepcija iezava. Njegov neni vid iskupljuje svet od smrti, jer sve na ta on pogleda mora iveti, seajui se Oca i Sina; Stvoritelja i stvorenog sjedinjene. Oe, Hristovo vidjenje je put ka Tebi. Ono to On vidi ini da mi se povrati seanje na Tebe. I biram da to bude ono to u danas gledati. 272. LEKCIJA KAKO ILUZIJE MOGU ZADOVOLJITI BOJEG SINA? Oe, istina pripada meni. Moj dom je postavljen na Nebu Tvojom Voljom i mojom. Mogu li me snovi zadovoljiti? Mogu li mi iluzije doneti sreu? ta sem seanja na Tebe moe zadovoljiti Tvog Sina? Neu prihvatiti nita manje od onoga to si mi Ti dao. Okruen sam Tvojom Ljubavlju, zauvek tihom, zauvek nenom i zauvek sigurnom. Boji Sin mora biti onakav kakvim si ga Ti stvorio. Danas prolazimo pored iluzija. I ako ujemo da nas iskuenje zove da i dalje ostanemo u snu, okreemo se u stranu i pitamo sebe da li mi, Boji Sinovi, moemo biti zadovoljni snovima, kada se Nebo moe izabrati isto onako lako kao i pakao, i ljubav e sreno zameniti sav strah. 273. LEKCIJA TIINA BOJEG MIRA JE MOJA Moda si sada spreman za dan neuznemiravanog spokoja. Ako to jo uvek nije izvodljivo, mi smo zadovoljni i vie nego zadovoljni da nauimo kako se takav dan moe ostvariti. Ako poputamo pred uznemiravanjima, hajde da nauimo kako da ih teramo od sebe i da se vraamo miru. Nije potrebno nita drugo do da kaemo svom umu, sa sigurnou, Tiina Bojeg mira je moja, i nita ne moe da remeti mir koji je sam Bog dao svom Sinu. Oe, Tvoj mir je moj. Kakve potrebe ima da se plaim da me ita moe liiti onoga to bi Ti hteo da zadrim? Ne mogu izgubiti Tvoje darove meni. Tako je i mir koji si dao Tvom Sinu jo uvek samnom, u tiini i u mojoj venoj ljubavi prema Tebi. 274. LEKCIJA DANANJI DAN PRIPADA LJUBAVI. NE PUSTI ME DA SE BOJIM Oe, danas bih hteo da pustim da sve stvari budu onakve kakvim si ih Ti stvorio i da iskaem Tvom Sinu poast njegovoj bezgrenosti; ljubav brata prema njegovom bratu i njegovom Prijatelju. Kroz ovo sam iskupljen. Kroz ovo e takodje istina doi tamo gde su bile iluzije, svetlost e zameniti svu tamu, i Tvoj Sin e znati da je onakav kakvim si ga Ti stvorio. Specijalan blagoslov nam dolazi danas od Onoga Koji je na Otac. Daj ovaj dan Njemu i danas nee biti straha, jer je ovaj dan posveen Ljubavi.

240

275. LEKCIJA ISCELJUJUI BOJI GLAS DANAS TITI SVE STVARI Hajde da danas oslukujemo Boji Glas, Koji govori o jednoj drevnoj lekciji, nita vie istinitoj danas nego bilo kog drugog dana. Ali je ipak izabran ovaj dan, kao vreme kada emo traiti, uti, uiti i razumeti. Pridrui mi se u sluanju. Jer nam Boji Glas govori o stvarima koje ne moemo razumeti sami, niti nauiti odvojeno. U tome su sve stvari zatiene i u tome se nalazi Boji Glas. Tvoj isceljujui Glas titi danas sve stvari, te zato sve stvari preputam Tebi. Nema potrebe da strahujem zbog bilo ega. Jer Tvoj Glas e mi rei ta da radim i gde da idem; sa kim da razgovaram i ta da mu kaem, koje misli da mislim, koje rei da dam svetu. Sigurnost koju donosim mi je data. Oe, Tvoj Glas titi sve stvari kroz mene. 276. LEKCIJA DATA MI JE BOJA RE DA JE GOVORIM ta je Boja Re? Moj Sin je ist i svet kao i Ja Sam. I tako je Bog postao Otac Sina kog voli, jer tako je on stvoren. Ovo je Re koju Njegov Sin nije stvorio sa Njim, jer je u njoj Njegov Sin rodjen. Prihvatimo Njegovo Oinstvo i sve nam je dato. Poreci da si stvoren u Njegovoj Ljubavi i onda poriemo nae sopstveno Pravo Ja, i postajemo nesigurni u to ko smo, ko je na Otac, i u koju svrhu smo doli. A treba samo da priznamo ko nam je dao Svoju Re u naem stvaranju, da bismo Ga se setili i tako se setili naeg Pravog Ja. Oe, Tvoj Re je moja. Nju hou da govorim mojoj brai, koja su mi data da ih negujem kao moju rodjenu, kao to me Ti voli, blagosilja i spasava. 277. LEKCIJA NE PUSTI ME DA VEZUJEM TVOG SINA ZAKONIMA KOJE SAM JA STVORIO Tvoj Sin je slobodan, Oe moj. Ne dozvoli mi da zamiljam da sam ga vezao zakonima koje sam stvorio da vladaju telom. On ne podlee nikakvim zakonima koje sam ja napravio i pomou kojih pokuavam da telo uinim sigurnijim. Njega ne menja ono to je promenljivo. On nije rob nikakvih zakona vremena. On je onakav kakvim si ga Ti stvorio, jer on ne zna ni za kakav drugi zakon sem zakona ljubavi. Ne oboavajmo idole, i nemojmo da verujemo ni u kakav zakon kojim bi idolatrija elela da sakrije slobodu Sina Bojeg. On nije vezan niim drugim do svojim verovanjima. Ali ono to je on je daleko iznad njegove vere u ropstvo ili slobodu. On je slobodan jer je on Sin svoga Oca. I on ne moe biti vezan, osim ako Boja istina moe lagati i ako Bog eli da On obmanjuje Sebe. 278. LEKCIJA AKO SAM JA VEZAN, MOJ OTAC NIJE SLOBODAN Ako prihvatim da sam zatvorenik u telu, u svetu u kom sve stvari koje se ine da ive izgleda da umiru, onda je moj Otac zatvorenik sa mnom. U to, u stvari, verujem kada tvrdim da moram potovati zakone koje svet potuje; da su slabosti i gresi koje opaam stvarni i da se od njih ne moe pobei. Ako sam vezan na bilo koji nain, ne poznajem

241 svog Oca niti svoje Pravo Ja, te sam tako izgubljen za svu realnost. Jer istina je slobodna, a ono to je vezano nije deo istine. Oe, ne traim nita drugo sem istine. Gajio sam mnoge budalaste misli o sebi samom i o mom stvaranju, i uneo sam strah u svoj um. Danas ne bih hteo da sanjam. Biram put ka Tebi umesto bezumlja i umesto straha. Jer istina je bezbedna i samo je ljubav sigurna. 279. LEKCIJA SLOBODA STVARANJA OBEAVA I MOJU SLOBODU Kraj snova mi je obean, jer Bojeg Sina Njegova Ljubav nije napustila. Samo u snovima postoji vreme kada se ini da je on u zatvoru i da iekuje neku buduu slobodu, ako je uopte ima. Pa ipak, u stvarnosti, njegovi snovi su nestali i istina stavljena na njihovo mesto. I sada je sloboda ve njegova. Treba li da ekam u lancima koji su raskinuti, kada mi Bog sada nudi slobodu? Prihvatiu Tvoja obeanja danas i dati im svoju veru. Moj Otac voli Sina Koga je stvorio kao svog Rodjenog. Zar bi Ti uskratio darove koje si mi Ti dao?

280. LEKCIJA KAKVE GRANICE MOGU POSTAVITI BOJEM SINU? Onaj kog je Bog stvorio bezgraninim je slobodan. Ja mogu da za njega izmislim zatvor, ali samo u iluzijama, ne u istini. Ni jedna Boja Misao nije napustila Um svog Oca. Ne postoji ni jedna Boja Misao koja nije zauvek ista. Mogu li ja da postavljam granice Bojem Sinu, iji Otac eli da on bude bezgranian i slian Njemu u slobodi i u ljubavi? Pusti me da danas iskaem ast Tvom Sinu, jer samo tako mogu nai put ka Tebi. Oe, ne postavljam nikakve granice Sinu koga Ti voli i koga si stvorio bezgraninim. ast koju mu ukazujem je Tvoja, a ono to je Tvoje pripada i meni.

TA JE SVETI DUH? Sveti Duh posreduje izmedju iluzija i istine. Poto On mora da premosti jaz izmedju stvarnosti i snova, percepcija dovodi do spoznaje kroz milost koju Mu je Bog dao; da bude Njegov dar svakome ko se obrati Njemu radi istine. Preko mosta koji On obezbedjuje, snovi se dovode do istine, da bi se rasprili pred svetlou spoznaje. Tamo se prizori i zvuci zauvek odlau u stranu, a tamo gde su opaani ranije, opratanje je omoguilo miran kraj percepcije. Cilj koji su postavila uenja Svetog Duha je upravo ovaj kraj snova. Jer se prizori i zvuci moraju prevesti od svedoka straha u svedoke ljubavi. I kada se ovo potpuno ostvari, uenje je ostvarilo jedini cilj koje on ima uistinu. Jer uenje, kako ga vodi Sveti Duh do ishoda koji On opaa za njega, postaje sredstvo da se ode izvan sebe, da se zameni Venom Istinom. Kad bi samo znao koliko tvoj Otac ezne da prepozna svoju bezgrenost, ne bi pustio da te Njegov Glas zove uzalud, niti bi se okrenuo od Njegove zamene za strane slike i snove koje si stvorio. Sveti Duh razume sredstva koja si ti napravio, pomou kojih bi hteo da postigne ono to se nikad ne moe postii. I ako Mu ih ponudi, On e upotrebiti sredstva koja si ti napravio za izgnanstvo

242 da bi tvoj um vratio tamo gde je on istinski kod kue. Iz spoznaje, tamo gde Ga je Bog smestio, Sveti Duh te zove, da bi pustio da opratanje poiva u tvojim snovima, da bi se oslobodio od bezumlja i ostvario duhovni mir. Bez opratanja tvoji snovi e zauvek ostati da te zastrauju. I seanje na svu Ljubav tvog Oca nee se vratiti da oznai da je doao kraj snova. Prihvati dar tvoga Oca. To je poziv Ljubavi od Ljubavi, da bi Ona bila ono to jeste. Sveti Duh je Njegov dar pomou kog je spokoj Neba vraen voljenom Sinu Bojem. Zar bi ti odbio da prihvati funkciju upotpunjavanja Boga, kada je sve to On eli to da bude potpun? 281. LEKCIJA NITA NE MOE POVREDITI SEM MOJIH MISLI Oe, Tvoj Sin je savren. Kad pomislim da sam povredjen na bilo koji nain, to je zbog toga to sam zaboravio ko sam i da sam onakav kakvim si me stvorio. Tvoje Misli mi mogu doneti samo sreu. Ako sam ikada tuan ili povredjen ili bolestan, zaboravio sam ta Ti misli i stavio moje siune, besmislene misli tamo gde Tvoje Misli pripadaju i gde one jesu. Nita me ne moe povrediti sem mojih misli. Misli koje mislim zajedno sa Tobom mogu samo da blagoslove. Samo su Misli koje mislim zajedno s Tobom istinite. Danas neu povredjivati sebe jer sam daleko izvan svakog bola. Moj Otac me je stavio bezbedno na Nebo i bdi nada mnom. I ne bih hteo da napadam Sina kog On voli, jer ono to On voli je takodje i moje da volim. 282. LEKCIJA DANAS SE NEU PLAITI LJUBAVI Kad bih samo to mogao da ostvarim danas, spasenje bi bilo ostvareno za ceo svet. Ovo je odluka protiv bezumlja, kojom prihvatam sebe kakvim me je sam Bog, moj Otac i moj Izvor stvorio. Ovo je odlunost da ne sanjam snove smrti, dok istina zauvek ostaje iva u radosti ljubavi. I to je izbor da prepoznam Pravo Ja Koje je Bog stvorio kao Sina kog voli i Koji ostaje moj jedini Identitet. Oe, Tvoje Ime je Ljubav, a i moje. Takva je istina. I moe li se istina promeniti time to joj dajemo drugo ime? Ime straha je jednostavno greka. Neka se danas ne plaim istine. 283. LEKCIJA MOJ PRAVI IDENTITET POIVA U TEBI Oe, stvorio sam sliku o samom sebi i nju zovem Sinom Bojim. Ali je stvaranje kao to je uvek i bilo, jer je Tvoje stvaranje nepromenljivo. Ne dopusti da oboavam idole. Ja sam onaj kog moj Otac voli. Moja svetost ostaje svetlost Neba i Ljubav Boja. Zar nije sigurno ono to Ti voli? Zar svetlost Neba nije bezgranina? Zar nije Tvoj Sin moj pravi identitet, kada si Ti stvorio sve to jeste? Sada smo u jednom deljenom Identitetu, sa Bogom naim Ocem kao naim jedinim Izvorom, i svim to je stvoreno kao delom nas. I tako mi nudimo blagoslov svim stvarima, sjedinjujui se u ljubavi sa celim svetom, koji je nae opratanje nainilo jedno sa nama.

243 284. LEKCIJA MOGU DA IZABEREM DA PROMENIM SVE MISLI KOJE POVREDjUJU Gubitak nije gubitak kada se pravilno opaa. Bol je nemogu. Nema nikakve alosti koja ima ikakav uzrok. I svakojaka patnja nije nita drugo do san. To je istina, koja se najpre kae, pa onda ponavlja mnogo puta; a zatim prihvata kao delimino istinita i konano prihvata kao istina. Mogu da izaberem da promenim sve misli koje povredjuju. I danas bih hteo da odem dalje od ovih rei, i pored svih rezervisanosti, i da dodjem do punog prihvatanja istine u njima. Oe, ono to si Ti dao ne moe da povredjuje, tako da alost i bol mora da su nemogui. Ne dopusti da izgubim poverenje u Tebe danas, i neka prihvatim samo ono to je radosno kao Tvoje darove; da prihvatim samo ono to je radosno kao istinu. 285. LEKCIJA DANAS MOJA SVETOST SVETLI SJAJNO I JASNO Danas se budim sa radou, iekujui da mi dodju srene stvari Boje. Traim da samo one dodju i shvatam da e na moj poziv biti odgovoreno mislima koje su mi poslate. I traiu samo radosne stvari im prihvatim svoju svetost. Jer kakva bi mi bila korist od bola, kakvu svrhu bi moja patnja ispunjavala, i kakve bih vajde imao od alosti i gubitka, ako bezumlje ode danas od mene, i umesto toga prihvatim moju svetost? Oe, moja svetost je Tvoja. Pusti me da se radujem u njoj i da se kroz opratanje vratim mentalnom zdravlju. Tvoj Sin je jo uvek onakav kakvim si ga Ti stvorio. Moja svetost je deo mene, a takodje i deo Tebe. I ta bi moglo promeniti Samu Svetost? 286. LEKCIJA TIINA NEBA DRI MOJE SRCE DANAS Oe, kako je tiho danas! Kako su spokojno sve stvari na svom mestu! Ovo je dan koji je izabran kao vreme u kom u shvatiti da nema nikakve potrebe da bilo ta inim. U Tebi je svaki izbor ve uinjen. U Tebi je svaki konflikt razreen. U Tebi mi je sve to se nadam da nadjem ve dato. Tvoj mir je moj. Moje srce je mirno i moj um je spokojan. Tvoja Ljubav je Nebo i Tvoja Ljubav je moja. Tiina dananjeg dana dae nam nadu da smo nali put i daleko putovali njim ka potpuno sigurnom cilju. Danas neemo sumnjati u kraj koji nam je Sam Bog obeao. Imamo poverenja u Njega i u nae Pravo Ja koje je jo uvek jedno sa Njim. 287. LEKCIJA TI SI MOJ CILJ, OE MOJ, SAMO TI Gde bih iao do na Nebo? ta bi moglo biti zamena za sreu? Koji bi dar vie voleo od mira Bojeg? Kakvo blago bih traio i naao i zadrao koje bi se moglo porediti sa mojim Identitetom? I da li bih radije iveo sa strahom ili sa ljubavlju? Ti si moj cilj, Oe moj. ta bih sem Tebe mogao eleti da imam? Kojim bih putem sem onog koji vodi ka Tebi mogao eleti da idem? I ta bi sem seanja na Tebe moglo da za mene znai kraj snova i ispraznih zamena za istinu? Ti si moj jedini cilj. Tvoj Sin bi hteo da bude onakav kakvim si ga Ti stvorio. Kojim drugim putem sem ovog bih mogao da oekujem da prepoznam moje Pravo Ja i da budem jedno sa mojim Identitetom?

244

288. LEKCIJA PUSTI ME DA DANAS ZABORAVIM PROLOST MOGA BRATA Ovo je misao koja vodi put ka Tebi i dovodi me do mog cilja. Ne mogu doi k Tebi bez moga brata. I da bih spoznao svoj Izvor, prvo moram da prepoznam ono to si stvorio jedno sa mnom. Ruka moga brata je ruka koja me vodi na putu ka Tebi. Njegovi gresi su u prolosti, zajedno sa mojim, i ja sam spasen jer je prolost otila. Ne dopusti da je gajim u svom srcu jer u izgubiti put kojim idem ka Tebi. Moj brat je moj spasilac. Ne dopusti da napadnem spasioca kog si mi Ti dao. Ve me pusti da iskazujem poast onome koji nosi Tvoje Ime i da se tako setim mog sopstvenog. Oprosti mi , onda, danas. I znae da si mi oprostio ako vidim tvog brata u svetlosti svetosti. On ne moe biti manje svet od mene, a ti ne moe biti svetiji od njega. 289. LEKCIJA PROLOST JE ZAVRENA. ONA ME NE MOE DOTAI Osim ako se prolost ne zavri u mom umu, stvarni svet mora izmicati mom vidu. Jer ja u sutini ne gledam nigde; vidim samo ono to nije tu. Kako onda mogu opaziti svet koji opratanje nudi? To je ono za ta je prolost napravljena da sakriva, jer je to svet koji se moe gledati samo sada. On nema prolosti. Jer ta se moe opratati do prolosti, i ako je ona oprotena, zavrena je. Oe, ne dopusti da gledam prolost koja nije tu. Jer ti si mi ponudio Tvoju Sopstvenu zamenu, u sadanjem svetu prolost je ostala netaknuta i bez greha. Ovde je kraj krivice. I tu sam ja spremljen za Tvoj konani korak. Zar u traiti da jo eka na Tvog Sina da bi pronaao divotnost koju si Ti planirao da bude kraj svih njegovih snova i sveg njegovog bola? 290. LEKCIJA MOJA SADANJA SREA JE SVE TO VIDIM Osim ako ne gledam ono to nije tu, moja sadanja srea je sve to vidim. Oi koje poinju da se otvaraju najzad su progledale. I hteo bih da Hristovo vidjenje dodje do mene ovog istog dana. Ono to opaam bez Boje Sopstvene Korekcije za vid koji sam ja stvorio je zastraujue i bolno pogledati. Ali ipak ne bih hteo da moj um bude obmanut verovanjem da je san koji sam ja stvorio stvaran i za trenutak due. Ovo je dan u kom traim moju sadanju sreu i ne gledam nita drugo sem stvar koju traim. Sa ovom odlunou dolazim k Tebi i molim Tvoju snagu da me podri danas, dok samo traim da uinim Tvoju Volju. Ne moe a da me ne uje, Oe. Ono to traim Ti si mi ve dao. I ja sam siguran da elim da vidim moju sreu danas. TA JE STVARNI SVET? Stvarni svet je simbol, kao i sve ostalo to percepcija nudi. Pa ipak on predstavlja suprotnost od onoga to si stvorio. Tvoj svet je vidjen kroz oi straha i on dovodi svedoke uasa u tvoj um. Stvarni svet se ne moe opaziti sem kroz oi koje opratanje blagosilja, tako da one vide svet u kome je uas nemogu, a svedoci straha se ne mogu nai. Stvarni svet sadri suprotnost za svaku nesrenu misao koja se odraava u tvom svetu; to je sigurna korekcija za svaki prizor straha i zvuke bitke koje tvoj svet sadri. Stvarni svet pokazuje svet koji se drugaije vidi kroz tihe oi i sa umom u miru. Tu nema

245 niega sem odmora. Nema krika bola niti zvuka alosti, jer nita ne ostaje izvan opratanja. I prizori su neni. Samo sreni prizori i zvuci mogu doi do uma koji je oprostio sebi. Kakvu potrebu ima takav um za mislima o smrti, napadu i ubistvu? ta on moe opaati da ga okruuje sem sigurnosti, ljubavi i radosti? ega tu ima to bi on izabrao da bude osudjen i ta je to protiv ega bi sudio? Svet koji on vidi potie iz uma koji je u miru u samom sebi. Nikakva opasnost ne preti ni u emu to vidi, jer je blag i samo na blagost gleda. Stvarni svet je simbol da je san o grehu i krivici zavren i da Boji Sin vie ne spava. Njegove budee oi opaaju sigurni odraz Ljubavi njegovog Oca; izvesno obeanje da je iskupljen. Stvarni svet znai kraj vremena, jer njegova percepcija ini vreme besmislenim. Sveti Duh nema potrebu za vremenom kada je ono odsluilo svojoj svrsi. Sada On eka jo samo jedan trenutak vie da bi Bog uinio Svoj poslednji korak, i vreme je iezlo, odnosei percepciju sa sobom i ostavljajui samo istinu da bude ono to jeste. Taj trenutak je na cilj, jer on sadri seanje na Boga. I dok posmatramo svet kome je oproteno, On je taj Koji nas poziva i dolazi da nas odvede kui, podseajui nas na na Identitet Koji nam je povratilo nae opratanje. 291. LEKCIJA OVO JE DAN MIRA I TIINE Hristovo vidjenje gleda kroz mene danas. Njegov vid pokazuje mi da je svemu oproteno i da je sve u miru, i nudi ovo isto vidjenje svetu. I ja prihvatam ovo vidjenje u njegovo ime, i za sebe i za svet. Na kakvu divotu gledamo danas! Kakvu svetost vidimo da nas okruuje! I dato nam je da prepoznamo da je to svetost koju delimo; to je Svetost Samog Boga. Ovog dana moj um je tih, da bi primio Misli koje mi Ti nudi. I ja prihvatam ono to dolazi od Tebe, umesto onoga to dolazi od mene. Ja ne znam put ka Tebi. Ali Ti si potpuno siguran. Oe, vodi Tvog Sina du mirne staze koja vodi ka Tebi. Neka moje opratanje bude potpuno i neka mi se vrati seanje na Tebe. 292. LEKCIJA SREAN ISHOD SVIH STVARI JE SIGURAN Boja obeanja nemaju izuzetaka. On garantuje da samo radost moe biti konani ishod za sve stvari. Ali od nas zavisi kada e se to ostvariti; koliko dugo putamo da se jedna tudja volja suprotstavlja Njegovoj. I dok mislimo da je ova volja stvarna, neemo nai kraj koji je On naznaio kao ishod svih problema koje opaamo, svih iskuenja koja vidimo i svih situacija u kojima se nalazimo. Ali je ovaj zavretak siguran. Jer Boja Volja se vri na zemlji i na Nebu. Traiemo i nai emo prema Njegovoj Volji, koja garantuje da se naa volja vri. Zahvaljujemo Ti, Oe, na Tvojoj garanciji za samo srene ishode na kraju. Pomozi nam da se mi ne meamo u to, i da tako odugovlaimo sa srenim zavretkom koji si nam Ti obeao za svaki problem koji budemo opaali; za svako iskuenje kroz koje mislimo da jo uvek moramo proi. 293. LEKCIJA SAV STRAH JE PROAO I SAMO JE LJUBAV TU Sav strah je proao, jer je nestao i njegov izvor, i sve misli su otile s njim. Ljubav ostaje jedino sadanje stanje, iji je Izvor ovde zauvek i zauvek. Moe li svet izgledati svetao, jasan, siguran i gostoljubiv, sa svim mojim prolim grekama koje ga pritiskaju i pokazuju mi iskrivljene oblike straha? Ipak je u sadanjosti Ljubav oigledna i njeno

246 dejstvo oevidno. Ceo svet se sjaji odraavajui njegovu svetu svetlost i ja opaam svet kojem je najzad oproteno. Oe, ne dopusti da Tvoj sveti svet izmakne mom vidu danas. I ne dopusti da moje ui budu gluve za sve himne zahvalnosti koje svet peva ispod zvukova straha. Postoji stvarni svet koji sadanjost dri bezbednim od svih prolih greaka. I danas bih hteo da vidim samo ovaj svet pred mojim oima. 294. LEKCIJA MOJE TELO JE POTPUNO NEUTRALNA STVAR Ja sam Boje Dete. Mogu li biti i jo neto drugo? Da li je Bog stvorio ono to je smrtno i to se raspada? Kakvu korist Boje Dete ima od onoga to mora umreti? Ali neutralna stvar ne vidi smrt, jer misli o smrti nisu tu investirane, niti je parodija ljubavi tu data. Njegova neutralnost ga titi dok je ono u upotrebi. A kasnije, kad vie nema nikakve svrhe, ono se odbacuje. Ono nije bolesno, ni staro, ni povredjeno. Ono je samo bez funkcija, nepotrebno i odbaeno. Neka danas ne vidim da je ono neto vie od toga; telo slui neko vreme i pogodno je za sluenje, da bi bilo korisno dok moe da slui, a onda se odbacuje radi veeg dobra. Moje telo, Oe, ne moe biti Tvoj Sin. I ono to nije stvoreno ne moe biti ni greno ni bezgreno; ni dobro ni zlo. Pusti me da onda iskoristim ovaj san da pomognem Tvom planu da se probudimo iz svih snova koje smo stvorili. 295. LEKCIJA SVETI DUH GLEDA KROZ MENE DANAS Hrist moli da danas koristi moje oi i tako iskupljuje svet. Moli za ovaj dar da bi mi ponudio duhovni mir i uklonio sav uas i sav bol. I dok se oni uklanjaju od mene, nestaju snovi koji su izgledali da se sputaju na svet. Iskupljenje mora biti jedno. Dok se ja spasavam i svet se spasava zajedno sa mnom. Strah se pojavljuje u mnogo razliitih oblika, ali ljubav je jedna. Oe moj, Hrist me je zamolio za jedan dar i ja ga dajem da bi mi bio dat. Pomozi mi da danas koristim Hristove oi i da tako pustim da Ljubav Svetog Duha blagoslovi sve stvari koje budem pogledao, da bi njegova opratajua Ljubav mogla poivati na meni. 296. LEKCIJA DANAS SVETI DUH GOVORI KROZ MENE Danas je Svetom Duhu potreban moj glas da bi ceo svet mogao da slua Tvoj Glas kroz mene. Reio sam da Te pustim da govori kroz mene, jer ne bih hteo da koristim druge rei do Tvojih, niti da imam druge misli koje su odvojene od Tvojih, jer su samo Tvoje istinite. Hteo bih da budem spasilac sveta kog sam ja stvorio. Jer poto sam ga osudio, hteo bih da ga oslobodim, da bih mogao da nadjem slobodu i ujem Re koju e mi Tvoj sveti Glas govoriti danas. Danas poduavamo da bismo mogli da uimo i samo to. I tako cilj naeg uenja postaje cilj bez konflikata, lako dostupan i brzo ostvarljiv. Kako rado Sveti Duh dolazi da bi nas spasao od pakla, kad dozvolimo da Njegovo uenje ubedi svet, kroz nas, da traimo i nadjemo laki put ka Bogu.

247 297. LEKCIJA OPRATANJE JE JEDINI DAR KOJI DAJEM Opratanje je jedini dar koji dajem, zato to je to jedini dar koji elim. I sve to dajem, dajem sebi. Ovo je jednostavna formula spasenja. I ja, koji bi hteo da budem spasen, hteo bih da ga nainim svojim, da bude nain ivota koji ivim u svetu kojem je potrebno spasenje i koji e biti spasen kad ja prihvatim uklanjanje prvobitne separacije za sebe. Oe, kako su sigurni Tvoji putevi, kako siguran njihov konani ishod, i kako je verno ve odredjen svaki korak u mom spasenju i ostvaren Tvojom Milou. Neka je hvala Tebi na Tvojim venim darovima i neka je hvala Tebi na mom Identitetu.

298. LEKCIJA VOLIM TE, OE, I VOLIM TVOG SINA Moja zahvalnost mi omoguava da moja ljubav bude prihvaena bez straha. I tako sam najzad povraen svojoj Stvarnosti. Sve to je bilo uljez u mom svetom vidu, opratanje uklanja. I ja se pribliavam kraju besmislenih putovanja, bezumnih karijera i vetakih vrednosti. Umesto toga prihvatam ono to je Bog ustanovio kao moje, siguran da u samo u tome biti spasen; siguran da idem kroz strah da bih susreo moju Ljubav. Oe, danas dolazim k Tebi, jer ne bih hteo da sledim ni jedan drugi put sem Tvog. Ti si pored mene. Tvoj put je siguran. I ja sam zahvalan za Tvoje darove sigurnog utoita i oslobodjenja od svega to bi htelo da zamrai moju Ljubav prema Bogu mom Ocu i Njegovom Svetom Sinu. 299. LEKCIJA VENA SVETOST POIVA U MENI Moja svetost je daleko iznad moje sposobnosti da razumem ili saznajem. Pa ipak, moj Otac, Koji ju je stvorio, priznaje moju svetost kao Svoju. I naa Volja, zajedno, zna da je to tako. Oe, moja svetost nije od mene. Ona nije moja da bi je unitio greh. Ona nije moja da bi stradala od napada. Iluzije mogu da je zamrae, ali ne mogu ugasiti njen sjaj, niti potamniti njenu svetlost. Ona zauvek ostaje savrena i nedirnuta. U njoj su sve stvari isceljene, jer ostaju onakve kakvim si ih Ti stvorio. I ja mogu spoznati moju svetost. Jer me je Sama Svetost stvorila i ja mogu spoznati moj Izvor, jer je Tvoja Volja da Ti bude spoznat. 300. LEKCIJA SAMO JEDAN TREN TRAJE OVAJ SVET Ovo je misao koja se moe koristiti da kaemo da su smrt i tuga sigurna sudbina onih koji dolaze ovde, jer njihove radosti nestaju pre nego to se osete ili ak shvate. Ali to je takodje i ideja koja ne dozvoljava da nas nikakva lana percepcija ne dri u svojoj vlasti, niti je ona ita vie od prolaznog oblaka na veno vedrom nebu. I upravo je ova vedrina ono to traimo, bez oblaka, oigledna i sigurna, danas.

248 Danas traimo Tvoj sveti svet. Jer smo mi, Tvoji Sinovi, za trenutak izgubili put. Ali smo sluali Tvoj Glas i nauili ta tano treba da radimo da bismo se vratili na Nebo i povratili na pravi Identitet. I danas zahvaljujemo svetu koji traje samo jedan trenutak. Hteli bismo da idemo dalje od tog siunog trenutka do venosti.

TA JE DRUGI DOLAZAK? Hristov Drugi Dolazak, koji je siguran kao Bog, je samo ispravka greki i povratak zdravom umu. To je deo stanja koje povraa ono to nikad nije bilo izgubljeno, i ponovo ustanovljuje ono to je zauvek i zauvek istina. To je poziv Bojoj Rei da zauzme mesto iluzije; dragovoljnost da se pusti da opratanje poiva na svim stvarima bez izuzetka i bez rezerve. Sveobuhvatna priroda Hristovog Drugog Dolaska je ona koja mu omoguava da obgrli svet i da te dri u bezbednosti u svom nenom dolasku koji sa tobom obuhvata sve ive stvorove. Nema kraja oslobadjanju koje donosi Drugi Dolazak, jer Boje stvaranje mora biti bezgranino. Opratanje osvetljava put za Drugi Dolazak, jer ono na sve sija kao jedno. I tako je najzad jednost prepoznata. Drugi Dolazak zavrava lekcije koje ui Sveti Duh, pravei put za Strani Sud u kojem se uenje zavrava kroz jedan poslednji rezime koji se prostire izvan samog sebe i dosee do Boga. Drugi Dolazak je vreme u kojem se svi umovi predaju u ruke Hrista, da bi se vratili duhu u ime istinskog stvaranja i Volje Boje. Drugi Dolazak je onaj dogadjaj u vremenu na koje samo vreme nema uticaja. Jer svako ko je ikad doao da umre ili e tek doi ili ko je prisutan sada, podjednako se oslobadja od onoga to je uinio. U ovoj jednakosti Hrist se ponovo uspostavlja kao jedini Identitet u Kom Sinovi Boji priznaju da su svi jedno. A Bog Otac se smei na Svog Sina, Svoje jedino stvaranje i Svoju jedinu radost. Moli se da Drugi Dolazak bude uskoro, ali nemoj da ostane na tome. Njemu su potrebne tvoje oi i ui, tvoje ruke i tvoja stopala. I vie od svega, njemu je potrebna tvoja dobra volja. Radujmo se to moemo da inimo Boju Volju i spojmo se svi zajedno u njenu svetu svetlost. Gle, Boji Sin je jedno u nama i kroz Njega moemo doi do Ljubavi naeg Oca. 301. LEKCIJA I SAM BOG E OBRISATI SVE SUZE Oe, ako ne sudim ne mogu plakati. Niti u oseati bol, niti da sam naputen ili da sam nepotreban u svetu. Ovo je moj dom jer mu ne sudim i zato je ono samo ono to Ti eli. Pusti me da ga danas vidim neosudjenog, kroz srene oi koje je opratanje oslobodilo od svih iskrivljenja. Pusti me da vidim Tvoj svet umesto mog. I sve suze koje sam prolio bie zaboravljene, jer je njihov izvor nestao. Oe, danas neu suditi Tvom svetu. Boji svet je srean. Oni koji ga vide mogu samo da mu dodaju svoju radost i da ga blagoslove kao uzrok dalje radosti u njima. Plakali smo jer nismo razumeli. Ali smo saznali da je svet koji smo videli laan, pa emo danas gledati Boji svet. 302. LEKCIJA TAMO GDE JE BILA TAMA GLEDAM SVETLOST Oe, nae oi se najzad otvaraju. Tvoj sveti svet nas eka, poto nam je vid najzad povraen i sada moemo videti. Mislili smo da smo patili. Ali smo zaboravili Sina kog si stvorio. Sada vidimo da je tama nae sopstveno uobraenje, i da je svetlost tu da je gledamo. Hristovo vidjenje menja tamu u svetlost, jer strah mora nestati kad je ljubav

249 dola. Pusti me da danas oprostim Tvom svetom svetu, da bih mogao da gledam njegovu svetost i shvatim da ona samo odraava moju sopstvenu. Naa Ljubav nas oekuje dok idemo k Njemu i hoda pored nas pokazujui nam put. On uspeva u svemu. On je cilj koji traimo i On je sredstvo pomou kog idemo k Njemu. 303. LEKCIJA SVETI HRIST JE DANAS RODjEN U MENI Posmatrajte sa mnom, andjeli, posmatrajte sa mnom danas. Pustite neka me sve Boje svete Misli okruuju i budite tihi sa mnom dok se Sin Neba radja. Neka svi zemaljski zvuci utihnu i neka svi prizori na koje sam navikao ieznu. Neka Hrist bude pozdravljen tamo gde je kod kue. I neka uje zvuke koje razume i vidi samo prizore koji pokazuju Ljubav Njegovog Oca. Neka On vie ne bude stranac ovde, jer je danas ponovo rodjen u meni. Tvoj Sin je dobrodoao, Oe. On je doao da me spase od zla koje sam ja sam stvorio. On je ono Ja Koje si mi Ti dao. On je samo ono to ja stvarno jesam u istini. On je Sin kog voli iznad svih stvari. On je moje Ja kakvog si me Ti stvorio. To nije Hrist Koji moe biti razapet. Bezbedan u Tvom naruju pusti me da primim Tvog Sina. 304. LEKCIJA NEKA MOJ SVET NE ZAMRAI PRIZOR HRISTA Mogu da zamraim moj sveti vid, ako mu nametnem svoj svet. A ne mogu ni da vidim svete prizore koje Hrist posmatra, ukoliko ne koristim Njegov vid. I ono to vidim je stanje mog uma, koje se reflektuje prema spolja. Hteo bih da blagoslovim svet gledajui ga kroz Hristove oi. I gledau sigurne znake da su mi svi moji gresi oproteni. Vodi me iz tame u svetlost; iz greha u svetost. Pusti me da oprostim i tako primim spasenje za svet. To je Tvoj dar, Oe moj, koji mi je dat da ponudim Tvom svetom Sinu, da bi on opet mogao da nadje seanje na Tebe i na Tvog Sina kakvim si ga Ti stvorio. 305. LEKCIJA POSTOJI MIR KOJI NAM HRIST DAJE Onaj ko koristi samo Hristovo vidjenje nalazi mir toliko dubok i spokojan, koji je nepromenljiv i ne moe se poremetiti, da svet ne sadri nita slino. Svako poredjenje je bledo pred ovim mirom. I ceo svet odlazi u tiini dok ga ovaj mir obavija i neno ga odnosi do istine, da vie ne bude dom straha. Jer ljubav je dola i iscelila svet dajui mu Hristov mir. Oe, Hristov mir nam je dat, jer je Tvoja Volja da budemo spaseni. Pomozi nam danas da samo prihvatimo Tvoj dar i da ga ne prosudjujemo. Jer nam je on doao da bi nas spasao od naeg sudjenja nama samima. 306. LEKCIJA HRISTOV DAR JE SVE TO TRAIM DANAS ta bih sem Hristovog vidjenja koristio danas, kada mi ono moe ponuditi dan u kom vidim svet tako slian Nebu da mi se vraa jedno davno seanje? Danas mogu da zaboravim svet koji sam stvorio. Danas mogu da prodjem pored svakog straha i da se

250 vratim ljubavi, svetosti i miru. Danas sam otkupljen i ponovo rodjen u svet milosti i panje, nenosti i mira Bojeg. I tako se, Oe na, vraamo Tebi, seajui se da nikad nismo ni otili; seajui se Tvojih svetih darova nama. U zahvalnosti ti dolazimo, sa praznim rukama i otvorenih srca i umova, traei samo ono to Ti daje. Ne moemo dati ponude koje bi bile dovoljne za Tvog Sina. Ali u Tvojoj Ljubavi Hristov dar je njegov. 307. LEKCIJA KONFLIKTNE ELJE NE MOGU BITI MOJA VOLJA Oe, Tvoja Volja je moja i samo to. Ne postoji nikakva druga volja koju bih eleo da imam. Ne dopusti mi da pokuam da imam neku drugu volju, jer je ona besmislena i nanee mi bola. Samo Tvoja Volja mi moe doneti sreu i samo Tvoja postoji. Ako bih hteo da imam ono to samo Ti moe dati, moram prihvatiti Tvolju Volju za mene, i stupiti u mir gde je konflikt nemogu, gde je Tvoj Sin jedno sa Tobom u biu i volji, i gde nita ne protivrei svetoj istini da ja ostajem onakav kakvim si me Ti stvorio. I sa ovom molitvom tiho stupamo u stanje u koje konflikt ne moe doi, jer spajamo nau svetu volju sa Bojom, prepoznajui da su one jedno te isto. 308. LEKCIJA OVAJ TRENUTAK JE JEDINO VREME KOJE POSTOJI Zamislio sam vreme na takav nain da poraavam svoj cilj. Ako izaberem da prodjem pored vremena u bezvremenost, moram promeniti moju percepciju o tome emu vreme slui. Svrha vremena ne moe biti da dri prolost i budunost jednim. Jedini interval u kom mogu biti spasen od vremena je sada. Jer u ovom trenutku je opratanje dolo da me oslobodi. Rodjenje Hrista je sada, bez prolosti ili budunosti. On je doao da da Svoj sadanji blagoslov svetu, vraajui ga nazad bezvremenosti i ljubavi. A ljubav je veno prisutna, sada i ovde. Hvala za ovaj trenutak, Oe. Sada sam iskupljen. Ovaj trenutak je vreme koje si Ti odredio za oslobodjenje Tvog Sina i za spasenje sveta u njemu.

309. LEKCIJA DANAS SE NEU PLAITI DA POGLEDAM UNUTRA U meni je Vena Nevinost, jer je Boja Volja da Ona tu bude zauvek i zauvek. Ja, Njegov Sin, ija volja je bezgranina kao i Njegova Sopstvena, ne mogu da elim nikakvu promenu u tome. Jer poricati Volju moga Oca znai poricati moju sopstvenu volju. Gledati unutra znai samo nai moju volju kakvom ju je Bog stvorio i kakva ona jeste. Bojim se da pogledam unutra jer mislim da sam napravio drugu volju koja nije istinita i nainio je stvarnom. Pa ipak, ona nema nikakvog dejstva. Unutar mene je svetost Boja. Unutar mene je seanje na Njega. Korak koji preduzimam danas, Oe moj, je moje sigurno oslobodjenje od ispraznih snova o grehu. Tvoj oltar stoji ist i neuprljan. To je sveti oltar mom Pravom Ja i tu ja nalazim moj pravi Identitet.

251 310. LEKCIJA U NEUSTRAIVOSTI I LJUBAVI PROVODIM DANANJI DAN Ovaj dan, Oe moj, hteo bih da provedem sa Tobom, kao to si izabrao da budu svi moji dani. I ono to u doiveti uopte nije od vremena. Radost koja mi dolazi nije od dana ili asova, jer ona dolazi od Neba Tvom Sinu. Ovaj dan e biti Tvoje slatko podseanje da Te se setim, Tvog draesnog zova Tvom svetom Sinu, znaka da mi je dola Tvoja milost i da je Tvoja Volja da ja danas budem oslobodjen. Ovaj dan provodimo zajedno, ti i ja. I ceo svet nam se pridruuje u naoj pesmi zahvalnosti i radosti Onome Koji nam je dao spasenje i Ko nas je oslobodio. Povraeni smo miru i svetosti. Danas u nama nema mesta za strah, jer smo u naim srcima izrazili dobrodolicu ljubavi.

TA JE STRANI SUD? Hristov Drugi Dolazak daje Bojem Sinu ovaj dar: Da uje kako Glas Boji objavljuje da je ono to je lano lano, a ono to je istina nikada se nije menjalo. I ovo je sud u kom se percepcija zavrava. Najpre vidi svet koji je prihvatio da je ovo istina, projektovana iz sada korigovanog uma. I sa ovim svetim vidom, percepcija daje tihi blagoslov i tada nestaje, poto je postigla svoj cilj i ostvarila svoju misiju. Poslednji Sud na svet ne sadri nikakvu osudu. Jer on vidi svet kome je sve oproteno, bez greha i potpuno bez ikakve svrhe. Bez uzroka i sada bez funkcije u Hristovom vidjenju, on jednostavno iezava u nita. Tu je on rodjen i tu se on i zavrava. I svi likovi u tom snu u kom je svet poeo da ide sa njim. Tela su sada beskorisna i stoga e nestati, jer je Sin Boji bezgranian. Vi koji ste verovali da e Poslednji Sud osuditi svet na pakao zajedno sa vama, prihvatite ovu svetu istinu: Boji Sud je dar Korekcije koju je On darovao svim vaim grekama, oslobadjajui vas od njih i svih posledica koje se inilo da su one ikad imale. Bojati se Boje spasavajue milosti samo znai bojati se potpunog oslobodjenja od patnje, povratka miru, sigurnosti i srei i sjedinjenja sa vaim pravim Identitetom. Boji Poslednji Sud je milosrdan kao i svaki korak u Njegovom naimenovanom planu da blagoslovi Svoga Sina i da ga pozove da se vrati venom miru koji On deli sa njim. Ne boj se ljubavi. Jer samo ona moe isceliti sve alosti, izbrisati sve suze i neno probuditi iz njegovog sna o bolu Sina kojeg Bog priznaje za Svog. Ne plai se ovoga. Spasenje moli da mu izrazi dobrodolicu. I svet eka tvoje radosno prihvatanje, koje e ga uiniti slobodnim. Ovo je Boji Poslednji Sud: Ti si jo uvek Moj sveti Sin, zauvek nevin, zauvek volei i zauvek voljen, bezgranian koliko i tvoj Tvorac i potpuno nepromenljiv i zauvek ist. Zato se probudi i vrati Meni. Ja sam tvoj Otac i ti si Moj Sin. 311. LEKCIJA SUDIM SVIM STVARIMA ONAKO KAKO BIH HTEO DA ONE BUDU Sud je stvoren da bude orudje protiv istine. On razdvaja ono protiv ega se koristi i postavlja ga kao da je odvojena stvar. A onda pravi od nje ono to bi ti hteo da ona bude. On sudi onome to ne razume, jer ne moe da vidi celinu i zbog toga sudi lano. Hajde da ga ne koristimo danas, ve da od njega napravimo dar Onome Ko ga drugaije koristi. On e nas osloboditi agonije svih sudova koje smo doneli protiv samih sebe i ponovo povratiti duhovni mir dajui nam Boji Sud o Njegovom Sinu. Oe, danas ekamo sa otvorenim umom, da bismo uli Tvoj Sud o Sinu Koga voli. Mi ga ne poznajemo i ne moemo suditi. I tako putamo Tvoju Ljubav da odlui ta mora biti onaj kog si Ti stvorio kao Tvog Sina.

252

312. LEKCIJA VIDIM SVE STVARI ONAKO KAKO BIH HTEO DA ONE BUDU Percepcija sledi sud. Poto smo sudili vidimo, stoga, ono to bismo hteli da gledamo. Jer vid moe samo da slui da nam ponudi ono to bismo hteli da imamo. Nemogue je prevideti ono to bismo hteli da vidimo i da ne vidimo ono to smo izabrali da posmatramo. Kako sigurno, stoga, mora stvarni svet doi da pozdravi sveti vid svakoga ko uzme svrhu Svetog Duha kao svoj cilj za vidjenje. On ne moe a da ne gleda ono to bi Hrist hteo da on vidi i da deli Hristovu Ljubav prema onome to gleda. Nemam nikakvu drugu svrhu za danas sem da gledam oslobodjeni svet, oslobodjen od svih sudova koje sam donosio. Oe, ovo je Tvoja Volja za mene danas i zato takodje mora biti i moj cilj. 313. LEKCIJA PUSTI DA MI SADA DODjE NOVA PERCEPCIJA Oe, postoji vid koji sve stvari vidi bezgrenim, tako da je strah otiao i tamo gde je bio ljubav je pozvana. A ljubav e doi kad god je pozvana. Ovo vidjenje je Tvoj dar. Oi Hrista posmatraju svet kome je oproteno. U Njegovom vidu svi grehovi su oproteni, jer On ne vidi greh ni u emu to vidi. Pusti sada da mi dodje Njegova prava percepcija, da bih mogao da se probudim iz snova o grehu i da pogledam unutra i vidim svoju bezgrenost, koju si Ti odrao potpuno neuprljanom na oltaru Tvog svetog Sina, Pravo Ja sa Kojim bih hteo da se identifikujem. Hajde da danas posmatramo jedan drugog Hristovim vidjenjem. Kako smo divni! Kako sveti i kako puni ljubavi! Brate, dodji i pridrui mi se danas. Spasavamo svet kada smo zajedno. Jer u naem vidjenju on postaje isto onoliko svet kao i svetlost u nama. 314. LEKCIJA TRAIM BUDUNOST KOJA SE RAZLIKUJE OD PROLOSTI Od nove percepcije sveta nastaje budunost koja se veoma razlikuje od prolosti. Budunost se sada prepoznaje samo kao produetak sadanjosti. Prole greke ne mogu bacati nikakve senke na nju, tako da je strah izgubio svoje idole i svoje slike i, poto je bez oblika, nema nikakvog dejstva. Smrt vie nee polagati pravo na budunost, jer je ivot sada njen cilj, i sva potrebna sredstva za to su sreno obezbedjena. Ko moe da bude u alosti ili da pati kada je sadanjost oslobodjena, produujui svoju sigurnost i mir na spokojnu budunost koja je ispunjena radou? Oe, bili smo u zabludi u prolosti i izabrali sadanjost da se oslobodimo. Sada preputamo budunost Tvojim Rukama, ostavljajui iza nas nae prole greke, sigurni da e Ti odrati Tvoja sadanja obeanja i voditi budunost u njihovoj svetoj svetlosti. 315. LEKCIJA SVI DAROVI KOJE MOJA BRAA DAJU PRIPADAJU MENI Svakoga dana dolazi mi hiljadu blaga sa svakim trenutkom koji prolazi. Blagosloven sam sa darovima tokom celog dana, po vrednosti daleko iznad svih stvari koje bih mogao i zamisliti. Jedan brat se osmehuje drugom, i moje srce je puno radosti. Neko izgovori re zahvalnosti ili milosti i moj um primi ovaj dar i prihvati ga kao svoj sopstveni. I svako ko

253 nadje put ka Bogu postaje moj spasilac, pokazujui mi put, i dajui mi sigurnost da je ono to je on nauio svakako i moje. Zahvaljujem ti, Oe, na mnogobrojnim darovima koji mi dolaze danas i svakog dana od svakog Sina Bojeg. Moja braa su neograniena u svim njihovim darovima meni. Sada mogu da im ponudim moju zahvalnost, da bi me ta zahvalnost dovela do mog Tvorca i seanja na Njega. 316. LEKCIJA SVI DAROVI KOJE DAJEM MOJOJ BRAI SU MOJI SOPSTVENI Kako je svaki dar koji moja braa daju moj, tako i svaki dar koji dajem pripada meni. Svaki omoguuje da ode neka prola greka, i ne ostavi nikakvu senku na sveti um koji moj Otac voli. Njegova milost mi je data u svakom daru koji je neki brat primio od nastanka vremena i koji e primiti i posle kraja sveg vremena. Moja kua sa blagom je puna i andjeli paze na njena otvorena vrata da se nijedan dar ne izgubi i samo ih se dodaje sve vie. Pusti me da dodjem tamo gde su moja blaga i da udjem tamo gde sam istinski dobrodoao i kod kue, medju darovima koje mi je Bog dao. Oe, hteo bih da prihvatim Tvoje darove danas. Ja ih ne prepoznajem, ali ipak imam poverenja da e Ti koji si mi ih dao dati sredstvo pomou kojeg mogu da ih opazim, vidim njihovu vrednost i gajim samo njih kao ono to elim. 317. LEKCIJA SLEDIM PUTEM KOJI JE ODREDjEN ZA MENE Imam specijalno mesto koje treba da zauzmem; ulogu koja je samo za mene. Spasenje eka sve dok ne preuzmem ovu ulogu kao neto to sam sam izabrao da inim. Sve dok ne napravim ovaj izbor, ja sam rob vremena i ljudske sudbine. Ali kada dobrovoljno i dragovoljno budem krenuo putem koji je plan mog Oca odredio za mene, onda u prepoznati da je spasenje ve ovde, ve dato svoj mojoj brai i takodje ve moje. Oe, Tvoj put je ono to biram danas. Biram da idem tamo gde bi me On odveo; biram da inim ono to bi On hteo da uradim. Tvoj put je izvestan i kraj siguran. Tamo me eka seanje na Tebe. I sve moje alosti zavravaju se u Tvom zagrljaju, koji si obeao Tvom Sinu, koji je pogreno mislio da je odlutao od sigurne zatite Tvog Naruja punog ljubavi. 318. LEKCIJA U MENI SU SREDSTVA I CILJ SPASENJA JEDNO U meni, Bojem svetom Sinu, pomireni su svi delovi Nebeskog plana za spasenje sveta. ta bi moglo da dodje u sukob kad svi delovi imaju samo jednu svrhu i jedan cilj? Kako bi i jedan deo mogao da stoji sam, ili da ima veu ili manju vanost od ostalih? Ja sam sredstvo pomou kog je Boji Sin spasen, jer je svrha spasenja da nadje bezgrenost koju je Bog stavio u mene. Ja sam stvoren kao stvar koju traim. Ja sam cilj za kojim svet traga. Ja sam Boji Sin, Njegova jedina vena Ljubav. Ja sam sredstvo i cilj spasenja. Pusti me danas, Oe, da preuzmem ulogu koju mi nudi u Tvojoj molbi da prihvatim uklanjanje prvobitne separacije za sebe. Jer tako ono to je pomireno u meni postaje isto tako sigurno pomireno sa Tobom.

254 319. LEKCIJA DOAO SAM RADI SPASENJA SVETA Ovo je misao iz koje je uklonjena svaka arogancija, i samo je istina ostala. Jer arogancija se suprotstavlja istini. Ali kada nema arogancije, istina e odmah doi i popuniti prostor koji je ego ostavio nepopunjen laima. Samo ego moe biti ogranien i stoga mora traiti ciljeve koji su skueni i ograniavajui. Ego misli da ako neto dobije, celina mora biti izgubljena. Ali je ipak Boja Volja da uim da ono to se dobije se daje svima. Oe, Tvoja Volja je potpuna. I cilj koji proistie iz nje deli njenu potpunost. Kakav cilj sem spasenja bi mi Ti mogao dati? I ta bi sem ovoga mogla biti Volja koju moje Pravo Ja deli sa Tobom? 320. LEKCIJA MOJ OTAC MI DAJE SVU MO Boji Sin je bezgranian. Nema granica njegovoj snazi, njegovom miru, njegovoj radosti, niti bilo kom atributu koji je njegov Otac dao u njegovom stvaranju. Ono to on eli sa svojim Tvorcem i Iskupiteljem mora biti uinjeno. Njegova sveta volja se ne moe nikad porei, jer njegov Otac osvetljava njegov um i polae pred njega svu snagu i ljubav na zemlji i na Nebu. Ja sam onaj kome je sve ovo dato. Tvoja Volja moe uiniti sve stvari u meni, a zatim se proiriti na ceo svet kao i kroz mene. Nema granica Tvojoj Volji. I tako je sva mo data Tvom Sinu.

TA JE STVARANJE? Stvaranje je suma svih Bojih Misli, po broju beskrajnih, i svuda bez ikakvih granica. Samo Ljubav stvara i samo po svom liku. Nije bilo vreme kada sve ono to je Ona stvorila nije bilo tu. Niti e biti vreme kada e sve to je Ona stvorila pretrpeti ikakav gubitak. Zauvek i zauvek su Boje Misli ba onakve kakve su bile i kakve jesu, nepromenjene dok vreme traje i poto se vreme zavri. Bojim Mislima je data sva mo koju ima njihov Tvorac. Jer On bi dodao Ljubavi njenim proirenjem. Tako Sin Boji uestvuje u stvaranju i stoga uestvuje u moi stvaranja. Ono to je Bog hteo da on veno bude, on e jo uvek biti on kada dodje kraj vremena; i nee se menjati tokom celog vremena, ostajui kao to je bio pre nego to je nastala misao o vremenu. Stvaranje je suprotnost svim iluzijama, jer je stvaranje istina. Stvaranje je sveti Sin Boji, jer je u stvaranju Njegova Volja potpuna u svakom aspektu, inei da svaki deo sadri celinu. Jednoti stvaranja je zauvek garantovana nepovredivost; zauvek je zadrana u Njegovoj svetoj Volji, van bilo kakve mogunosti povrede, separacije, nesavrenosti ili bilo kakve mrlje na njenoj bezgrenosti. Mi smo stvaranje; mi Sinovi Boga. Mi samo izgledamo da smo razdvojeni, nesvesni naeg venog jedinstva sa Njim. Ali iza svih naih sumnji, izvan svih naih strahova, izvesnost je jo uvek tu. Jer Ljubav ostaje sa svim Svojim Mislima, i Njena sigurnost je i njihova. Seanje na Boga je u naim svetim umovima, koji znaju svoju jednotu i jedinstvo sa svojim Tvorcem. Neka naa funkcija bude samo to da pustimo da se ovo seanje vrati, samo da pustimo da se Boja Volja vri na zemlji, samo da budemo vraeni razumu i budemo onakvi kakve nas je Bog stvorio. Na Otac nas zove. Mi ujemo Njegov Glas, i opratamo stvaranju u ime njegovog Stvoritelja, Same Svetosti, iju svetost deli i Njegovo stvaranje; ija svetost je jo uvek deo nas.

255 321. LEKCIJA OE, MOJA SLOBODA JE SAMO U TEBI Nisam razumeo ta me je oslobodilo, niti ta je moja sloboda, niti gde da pogledam da bih je naao. Oe, tragao sam uzalud sve dok nisam uo Tvoj Glas kako me usmerava. Sada vie ne bih hteo da sam sebe vodim. Jer niti sam ja stvorio niti razumeo nain kako da nadjem moju slobodu. Ali ja verujem u Tebe. Ti Koji si me obdario mojom slobodom kao Tvog svetog Sina, vie nee biti izgubljen za mene. Tvoj Glas me usmerava i put ka Tebi se otvara i najzad mi je jasan. Oe, moja sloboda je samo u Tebi. Oe, moja volja je da se vratim. Danas odgovaramo svetu, koji e biti oslobodjen zajedno sa nama. Kako smo radosni to emo nai nau slobodu kroz siguran put koji je na Otac ustanovio. I kako je sigurno spasenje celog sveta, kada spoznamo da se naa sloboda moe nai samo u Bogu. 322. LEKCIJA MOGU DA SE ODREKNEM ONOG TO NIKAD NIJE NI BILO STVARNO rtvujem iluzije; nita vie. I kako iluzije odlaze, nalazim darove koje su iluzije pokuale da sakriju, kako me iekuju izraavajui blistavu dobrodolicu, spremni da mi daju drevne Boje poruke. Seanje na Njega poiva u svakom daru koji primim od Njega. A svaki san slui samo da sakrije Pravo Ja Koje je Boji jedini Sin, Njegova slika, Onaj Sveti Koji jo uvek veno obitava u Njemu, kao to On jo uvek obitava u meni. Oe, Tebi sva rtvovanja ostaju zauvek neshvatljiva, tako da ja ne mogu da se rtvujem sem u snovima. Poto si me Ti stvorio, ne mogu se odrei niega to si mi Ti dao. Ono to mi Ti nisi dao, nema nikakvu realnost. Kakav gubitak mogu da oekujem sem gubitka straha i povratka ljubavi u moj um? 323. LEKCIJA RADO PRINOSIM STRAH NA RTVU To je jedino rtvovanje koje Ti trai od Tvog voljenog Sina; trai od njega da napusti svaku patnju, sva oseanja gubitka i tuge, sve teskobe i sumnje, i da slobodno pusti da Tvoja Ljubav potee u njegovu svest, isceljujui ga od bola i dajui mu Tvoju Sopstvenu venu radost. Takvo je rtvovanje koje trai od mene, ono koje u ja rado uiniti; jedini troak za povraanje seanja na Tebe, radi spasenja sveta. I dok otplaujemo dug koji dugujemo istini - dug koji je samo naputanje samoobmana i slika koje smo lano oboavali - istina nam se vraa u potpunosti i radosti. Vie nismo obmanuti. Ljubav se sada vratila u nau svest. I mi smo ponovo u miru, jer je strah otiao i samo je ljubav ostala. 324. LEKCIJA JA SAMO SLEDIM, JER NE BIH HTEO DA VODIM Oe, Ti si Onaj Koji mi je dao plan za moje spasenje. Ti si postavio put kojim treba da idem, ulogu koju treba da igram i svaki korak na mojoj odredjenoj stazi. Ne mogu izgubiti put. Mogu da izaberem da samo malo odlutam i da se onda vratim. Tvoj Glas pun ljubavi me uvek zove nazad, i vodi moje noge tamo gde treba. Sva moja braa mogu slediti putem kojim ih vodim. A ja samo vodim na putu ka Tebi, kako me Ti usmerava i gde hoe da idem.

256 Zato hajde da sledimo Onog Koji zna put. Ne treba da oklevamo i ne moemo zalutati, sem za trenutak, iz Njegove ruke pune ljubavi. Hodamo zajedno, jer sledimo Njega. On je taj Koji zavretak ini sigurnim i garantuje bezbedan povratak kui.

325. LEKCIJA SVE STVARI KOJE MISLIM DA VIDIM ODRAAVAJU IDEJE Ovo je kljuni deo spasenja: Ono to vidim odraava proces u mom umu, koji poinje sa mojom idejom o tome ta hou. Odatle, um stvara sliku stvari koje um eli, smatra vrednom i stoga nastoji da je pronadje. Ove slike se tada projektuju ka spolja, posmatraju, procenjuju za stvarne i uvaju kao sopstvene. Od bezumnih elja nastaje bezumni svet. Od sudjenja nastaje osudjeni svet. A od opratajuih misli nastaje blag svet, sa milou za svetog Sina Bojeg, i nude mu ljubazan dom u kome se on moe nakratko oporaviti pre nego to krene dalje na put i pomogne svojoj brai da nastave da hodaju zajedno sa njim i nadju put ka Nebu i ka Bogu. Oe na, Tvoje ideje odraavaju istinu, a moje odvojene od Tvojih samo stvaraju snove. Pusti me da vidim samo ono to Tvoje odraavaju, jer Tvoje i samo Tvoje ustanovljuju istinu. 326. LEKCIJA JA SAM ZAUVEK POSLEDICA BOGA Oe, stvoren sam u Tvom Umu, kao sveta Misao koja nikad nije napustila svoj dom. Ja sam zauvek Tvoja Posledica, a Ti si zauvek i zauvek moj Uzrok. Kakvog si me stvorio, takav sam ostao. Gde si me ustanovio, tamo jo uvek obitavam. I svi Tvoji atributi obitavaju u meni, jer je Tvoja Volja da ima Sina koji toliko lii na Uzrok, da se Uzrok i Njegova Posledica ne mogu razlikovati. Pusti me da spoznam da sam Posledica Boga, tako da imam mo da stvaram kao Ti. I kako je na Nebu, tako i na zemlji. Tvoj plan sledim ovde i na kraju znam da e Ti skupiti Tvoje posledice na spokojnom Nebu Tvoje Ljubavi, gde e zemlja ieznuti i sve odvojene misli se sjediniti u sjaju kao Sin Boji. Pusti nas danas da vidimo kako zemlja nestaje, najpre preobraena, a zatim, kada joj je oproteno, potpuno se gubi u Bojoj svetoj Volji. 327. LEKCIJA SAMO TREBA DA TE POZOVEM I TI E MI ODGOVORITI Od mene se ne trai da prihvatim spasenje na osnovu slepe vere. Jer Bog je obeao da e uti moj zov i Sam mi odgovoriti. Pusti me samo da nauim iz iskustva da je to istina i vera u Njega mi svakako mora doi. To je istina koja e izdrati i odvesti me dalje i sve dalje na putu koji vodi ka Njemu. Jer tako u biti siguran da me On nije napustio i da me jo uvek voli, i da samo eka moj poziv da bi mi dao svu pomo koja mi je potrebna da bih doao k Njemu. Oe, zahvaljujem Ti to Tvoja obeanja nikad nee izneveriti u mom iskustvu, ako ih samo budem testirao. Pusti me stoga da ih iskuam i da im ne sudim. Tvoja Re je jedno s Tobom. Ti daje sredstvo pomou kog dolazi uverenje i sigurnost da je Tvoja Ljubav koja obitava u meni najzad zadobijena.

257

328. LEKCIJA BIRAM DRUGO MESTO DA BIH DOBIO PRVO Ono to izgleda da je drugo mesto je prvo, jer sve stvari koje opaamo su obrnute naopako sve dok ne posluamo Boji Glas. Izgleda kao da emo dobiti autonomiju naim nastojanjem da budemo odvojeni i da je naa nezavisnost od ostatka Bojeg stvaranja nain na koji se zadobija spasenje. Ali sve to nalazimo je bolest, patnja, gubitak i smrt. To nije ono to na Otac eli za nas, niti ima ikog drugog u Njegovoj Volji. Spojiti se sa Njegovom Voljom znai samo nai nau sopstvenu. I poto je naa volja Njegova, moramo otii k Njemu da bismo prepoznali nau volju. Nema nikakve druge volje sem Tvoje. I radujem se da nita to zamiljam ne protivrei onome to bi Ti hteo da budem. Tvoja je Volja da budem potpuno bezbedan, veno u miru. I u srei delim tu Volju koju si Ti, moj Otac, dao kao deo mene.

329. LEKCIJA VE SAM IZABRAO ONO TO TI HOE Oe, mislio sam da sam odlutao od Tvoje Volje, da sam joj se suprotstavio, prekrio njene zakone, i nametnuo drugu volju moniju od Tvoje. Ali ono to ja uistinu jesam je samo Tvoja Volja, proirena i proirujua. Taj cilj ja i ova volja nikad neemo promeniti. Kao to si Ti jedno, tako sam i ja jedno sa Tobom. I ja to biram u mom stvaranju, gde e moja volja postati zauvek jedno sa Tvojom. Ovaj izbor je napravljen za svu venost. On se ne moe promeniti i biti u suprotnosti sa samim sobom. Oe, moja volja je Tvoja. I ja sam bezbedan, spokojan i vedar, u beskrajnoj radosti, jer je Tvoja Volja da bude tako. Danas emo prihvatiti nae sjedinjenje jedan sa drugim i sa naim Izvorom. Nemamo nikakvu drugu volju van Njegove, i svi mi smo jedno, jer svi mi delimo Njegovu Volju. Kroz nju najzad nalazimo na put ka Bogu. 330. LEKCIJA DANAS NEU OPET SEBE POVREDITI Hajde da ovog dana prihvatimo opratanje kao nau jedinu funkciju. Zato bismo napadali nae umove i davali im slike bola? Zato bismo ih uili da su bespomoni, kad Bog prua Svoju Mo i Svoju Ljubav i nudi im da uzmu ono to je ve njihovo? Um koji je postao voljan da prihvati Boje darove povraen je u duh, i iri svoju slobodu i svoju radost, kao to je Boja Volja sjedinjena sa njegovom. Pravo Ja Koje je Bog stvorio ne moe greiti i stoga ne moe patiti. Hajde da danas izaberemo da On bude na Identitet i da tako zauvek pobegnemo od svih stvari koje se ini da nam nudi san o strahu. Oe, Tvoj Sin ne moe biti povredjen. I ako mislimo da patimo, samo ne uspevamo da spoznamo na Identitet koji delimo sa Tobom. Hteli bismo da Mu se danas vratimo, da bismo se zauvek oslobodili od svih naih pogreki i da bismo se spasli od onoga to smo mislili da smo.

258 TA JE EGO? Ego je idolatrija; znak ogranienog i odvojenog ja, rodjenog u telu, osudjenog da pati i da svoj ivot zavri u smrti. To je volja koja Boju Volju vidi kao neprijatelja i poprima oblik u kom se ona negira. Ego je dokaz da je snaga slaba i da je ljubav strana, da je ivot u stvari smrt i da je ono to se suprotstavlja Bogu jedino istinito. Ego je bezuman. U strahu on stoji izvan Svagde, odvojen od Svega, razdvojen od Beskrajnog. U svom bezumlju misli da je postao pobednik nad Samim Bogom. I u svojoj uasnoj autonomiji vidi da je Boja Volja unitena. On sanja o kazni i drhti pred likovima u svojim snovima; njegovim neprijateljima koje pokuava da ubije pre nego to moe da obezbedi sigurnost time to napada njih. Boji Sin je bez ega. ta on moe znati o bezumlju i smrti Boga, kad on obitava u Njemu? ta on moe da zna o strahu i kazni, grehu i krivici, mrnji i napadu, kad sve to postoji oko njega je veni mir, zauvek bez konflikta i neporemeen, u najdubljoj tiini i spokoju? Poznavati stvarnost znai ne videti ego i njegove misli, njegova dela, njegove akcije, njegove zakone i verovanja, njegove snove, njegove nade, njegove planove za spasenje, i cenu koja se plaa za verovanje u njega. U patnji, cena za veru u njega je toliko golema da se razapinjanje Sina Bojeg na krstu nudi svakodnevno u njegovom zamraenom hramu, i krv mora potei pred oltarom gde se njegovi boleljivi sledbenici pripremaju da umru. Ali e ipak jedan ljiljan opratanja promeniti tamu u svetlost, oltar za iluzije u hram za Sam ivot. I mir e se zauvek povratiti u svete umove koje je Bog stvorio kao Svog Sina, Svoje boravite, Svoju radost, Svoju ljubav, potpuno Njegovu, potpuno jedno sa Njim.

331. LEKCIJA NEMA KONFLIKTA, JER JE MOJA VOLJA TVOJA Kako je budalasto, Oe moj, verovati da Tvoj Sin moe sam sebi prouzrokovati patnju! Zar bi on mogao da napravi plan za svoje prokletstvo i da bude ostavljen bez sigurnog naina za svoje spasenje? Ti me voli, Oe. Nikad me ne bi mogao ostaviti oajnog, da umrem u svetu bola i svireposti. Kako bih mogao i pomisliti da je Ljubav napustila Samu Sebe? Ne postoji nikakva druga volja sem Volje Ljubavi. Strah je jedan san i nema nikakvu volju koja moe doi u konflikt sa Tvojom. Konflikt je san, a mir budjenje. Smrt je iluzija; ivot, vena istina. Nema suprotstavljanja Tvojoj Volji. Nema konflikta, jer moja volja je Tvoja. Opratanje pokazuje da je Boja Volja jedno i da je mi delimo. Hajde da pogledamo na svete prizore koje opratanje pokazuje danas, da bismo mogli nai mir Boji. Amin. 332. LEKCIJA STRAH VEZUJE SVET. OPRATANJE GA OSLOBADjA Ego stvara iluzije. Istina rastvara njegove zle snove terajui ih svojom svetlou. Istina nikada ne napada. Ona jednostavno jeste. Njenim prisustvom um se vraa iz fantazija, budi se za ono to je stvarno. Opratanje poziva da njeno prisustvo udje i zauzme svoje pravo mesto u umu. Bez opratanja um je u lancima i veruje u sopstvenu beskorisnost. Ali kroz opratanje svetlost sija kroz san o tami, nudei mu nadu i dajui mu sredstvo da ostvari slobodu koja je njegovo nasledje. Ne bismo hteli da danas opet veemo svet. Strah ga dri zatvorenim. Ali nam je Tvoja Ljubav dala sredstvo da ga oslobodimo. Oe, hteli bismo da ga sada oslobodimo. Jer kako nudimo slobodu, tako se i nama daje. I ne bismo hteli da ostanemo kao zatvorenici, dok nam Ti prua slobodu.

259 333. LEKCIJA OPRATANJE OVDE ZAVRAVA SAN O KONFLIKTU Konflikt se mora razreiti. On se ne moe izbei, skloniti u stranu, negirati, preruiti, videti negde drugde, nazvati nekim drugim imenom ili sakriti obmanom bilo koje vrste, ako bi hteli da ga se oslobodimo. On se mora videti upravo onakvim kakav jeste, gde se misli da jeste, u stvarnosti kojoj je dat, i sa svrhom koju mu je um dao. Jer tek tada se njegove odbrane uklanjaju i istina moe da ga obasjava dok iezava. Oe, opratanje je svetlost koju si izabrao da sijanjem odagna sav konflikt i svu sumnju i osvetli put za na povratak Tebi. Ni jedna druga svetlost sem ove ne moe spasti svet. Jer jedino ona nee nikad omanuti ni u emu, poto je Tvoj dar Tvom voljenom Sinu. 334. LEKCIJA DANAS PRIHVATAM DAROVE KOJE OPRATANJE DAJE Neu da ekam jo jedan dan da bih naao blago koje mi Otac nudi. Iluzije su sve isprazne, a snovi odlaze jo dok se tkaju iz misli koje poivaju na lanim percepcijama. Ne dopusti da danas opet prihvatim tako jadne darove. Boji Glas nudi mir Boji svima koji uju i biraju da Ga slede. Ovo je moj izbor danas. I tako idem da pronadjem blago koje mi je Bog dao. Traim samo ono to je veno. Jer Tvog Sina ne moe zadovoljiti nita manje od toga. ta bi onda mogla biti njegova uteha sem onoga to nudi njegovom zbunjenom umu i preplaenom srcu, dajui mu sigurnost i donosei mir? Danas bih hteo da vidim mog brata bezgrenog. Ovo je Tvoja Volja za mene, jer u tako videti i moju bezgrenost. 335. LEKCIJA BIRAM DA VIDIM BEZGRENOST MOG BRATA Opratanje je izbor. Nikad ne vidim mog brata kakav on jeste, jer to je daleko iznad percepcije. Ono to vidim u njemu je samo ono to elim da vidim, jer to predstavlja ono to bih hteo da bude istina. Samo je to ono na ta ja reagujem, makoliko da izgleda da sam pokrenut spoljanjim dogadjajima. Biram da vidim ono to bih hteo da gledam i to vidim i samo to. Bezgrenost mog brata pokazuje mi da bih hteo da gledam moju sopstvenu bezgrenost. I ja u je videti, poto sam izabrao da vidim mog brata u njegovoj svetoj svetlosti. ta mi moe povratiti seanje na Tebe, sem da vidim bezgrenost mog brata? Njegova svetost me podsea da je on stvoren jedno sa mnom i slian meni. U njemu nalazim moje Pravo Ja, a i u Tvom Sinu nalazim seanje na Tebe.

336. LEKCIJA OPRATANJE MI OMOGUAVA DA SPOZNAM DA SU UMOVI SPOJENI Opratanje je sredstvo koje je odredjeno za zavravanje percepcije. Spoznaja se ponovo uspostavlja poto se percepcija prvo promeni, a zatim potpuno ustupa onome to zauvek ostaje van njenog najvieg domaaja. Jer zvuci i prizori, u najboljem sluaju, mogu da slue samo da dozovu u seanje ono to lei iznad njih svih. Opratanje brie iskrivljenja i otkriva skriveni oltar istine. Njeni ljiljani obasjavaju um, i pozivaju ga da se vrati i pogleda unutra, da bi naao ono to je uzalud traio napolju. Jer ovde, i samo ovde, duhovni mir je povraen, jer je to boravite Samog Boga.

260 U tiini neka opratanje zbrie moje snove o separaciji i grehu. Onda me pusti, Oe, da pogledam unutra i da ustanovim da je Tvoje obeanje o mojoj bezgrenosti odrano; Tvoja Re ostaje nepromenjena u mom umu, Tvoja Ljubav jo uvek obitava u mom srcu. 337. LEKCIJA MOJA BEZGRENOST ME TITI OD SVAKE POVREDE Moja bezgrenost mi osigurava savreni mir, venu bezbednost, veitu ljubav, slobodu zauvek od svih misli o gubitku; potpuno oslobodjenje od patnje. I samo srea moe biti moje stanje, jer mi je samo srea data. ta moram da uinim da bih spoznao da je sve ovo moje? Moram da prihvatim uklanjanje prvobitne separacije za sebe i nita vie. I moram da nauim da sam ne treba nita da uinim, jer samo treba da prihvatim moje Pravo Ja, moju bezgrenost, koja je stvorena za mene, sada je ve moja, da osetim Boju Ljubav kako me titi od povrede, da shvatim da moj Otac voli Svog Sina; da spoznam da sam Dete koje moj Otac voli. Ti Koji si me stvorio u bezgrenosti nisi u zabludi oko toga ko sam ja. Ja sam bio u zabludi kada sam pomislio da sam greio, ali prihvatam uklanjanje prvobitne separacije za sebe. Oe, moj san je sada zavren. Amin. 338. LEKCIJA NA MENE UTIU SAMO MOJE MISLI Samo je ovo potrebno da bismo pustili da spasenje dodje celom svetu. Jer samo u ovoj jednoj misli svako je najzad oslobodjen od straha. Sada je saznao da ga niko ne plai i da ga nita ne moe ugroavati. On nema neprijatelja i bezbedan je od svih spoljanjih stvari. Njegove misli ga mogu uplaiti, ali poto ove misli pripadaju samo njemu, on ima mo da ih promeni i zameni svaku misao o strahu za srenu misao o ljubavi. On je samog sebe razapeo na krst. Ali je Bog ipak isplanirao da Njegov voljeni Sin bude iskupljen. Tvoj plan je siguran, Oe moj, samo Tvoj. Svi ostali planovi e propasti. I ja u imati misli koje e me preplaiti, sve dok ne budem saznao da si mi Ti da jedinu Misao koja me vodi do spasenja. Samo moja nee uspeti i nee me nikuda odvesti. Ali Misao koju si mi Ti dao obeava da me odvede kui, jer ispunjava obeanje koje si dao Tvom Sinu.

339. LEKCIJA PRIMIU SVE TO GOD TRAIM Niko ne eli bol. Ali moe da pomisli da je bol zadovoljstvo. Niko ne bi hteo da izbegne svoju sreu. Ali moe da misli da je radost bolna, pretea i opasna. Svako e primiti ono to trai. Ali zaista moe da bude zbunjen u onome to hoe; stanje koje bi hteo da postigne. ta bi onda mogao traiti to bi eleo kad to primi? On je traio ono to e ga uplaiti i doneti mu patnju. Hajde da danas odluimo da traimo ono to stvarno elimo, i samo to, da bismo mogli da provedemo ovaj dan bez straha, ne brkajui bol sa radou ili strah sa ljubavlju. Oe, ovo je Tvoj dan. To je dan u kom ne bih hteo nita sam da uradim, ve da ujem Tvoj Glas u svemu to inim; da traim samo ono to mi Ti nudi i da prihvatim samo Misli koje deli sa mnom.

261

340. LEKCIJA DANAS MOGU BITI SLOBODAN OD PATNJE Oe, zahvaljujem ti na dananjem danu i na slobodi za koju sam siguran da e on doneti. Ovaj dan je svet, jer danas e Tvoj Sin biti iskupljen. Zavreno je sa njegovom patnjom, jer e on uti Tvoj Glas kako ga usmerava da nadje Hristovo vidjenje kroz opratanje i da zauvek bude slobodan od sve patnje. Hvala za dananji dan, Oe. Rodjen sam u ovaj svet samo da bih ostvario ovaj dan i ono to on sadri u radosti i slobodi za Tvog svetog Sina i za svet koji je on napravio, koji je oslobodjen zajedno sa njim danas. Budi radostan danas! Budi radostan! Danas nema mesta ni za ta drugo sem za radost i zahvalnost. Ovog dana na Otac je iskupio Svog Sina. Nema nikoga ko nee biti spasen danas. Nema ni jednog koji e ostati u strahu i nikoga koga Otac nee prikupiti k Sebi, budnog na Nebu u Srcu Ljubavi. TA JE UDO? udo je korekcija. Ono ne stvara, niti u stvari ita menja. Ono samo gleda na pusto i podsea um da je ono to vidi lano. Ono uklanja greku, ali ne pokuava da ide iznad percepcije, niti da prekorai funkciju opratanja. Tako ono ostaje u granicama vremena. Ali ono priprema put za vraanje bezvremenosti i budjenje ljubavi, jer strah mora nestati pod blagim lekom koje ono donosi. udo sadri dar milosti, jer se ono daje i prima kao jedno. Tako ono ilustruje zakon istine koji svet ne slua, jer nikako ne uspeva da shvati njene naine. udo uspravlja percepciju koja je ranije bila stavljena naopako i tako zavrava sa udnim iskrivljenjima koja su bila oigledna. Sada je percepcija otvorena za istinu. Sada se opratanje vidi kao opravdano. Opratanje je dom uda. Hristove oi ih daju svima na koje pogledaju u milosti i ljubavi. Percepcija se koriguje u Njegovom vidu i ono to je trebalo da proklinje, sada blagosilja. Svaki ljiljan opratanja nudi svetu tiho udo ljubavi. I svako se polae pred Re Boga, na univerzalni oltar Tvorcu i stvaranju u svetlosti savrene istote i beskrajne radosti. udo se prvo uzima na veru, jer traiti ga znai da je um postao spreman da pojmi ono to ne moe videti i to ne razume. Ali e vera dovesti svoje svedoke da pokau da je ono na emu ono poiva stvarno tu. Tako e udo opravdati tvoju veru u njega i pokazati da poiva na svetu koji je stvarniji od onog to si video ranije; svetu koji je iskupljen od onoga to si ti mislio da je tu. uda padaju kao kapi isceljujue kie sa Neba na suv i pranjav svet, gde su izgladnela i edna stvorenja dola da umru. Sada imaju vodu. Sada je svet zelen. I svuda se pojavljuju znaci ivota, da pokau da ono to se rodi nikada ne moe umreti, jer ono to ima ivot ima besmrtnost.

341. LEKCIJA MOGU DA NAPADAM SAMO MOJU SOPSTVENU BEZGRENOST, A ONA JE JEDINO TO ME INI BEZBEDNIM Oe, Tvoj Sin je svet. Ja sam onaj na koga se Ti osmehuje u ljubavi i nenosti tako drago i duboko i tiho da Ti vasiona uzvraa osmeh i deli Tvoju Svetost. Kako smo isti, kako bezbedni, kako sveti, onda, obitavajui u Tvom osmehu, sa svom Tvojom Ljubavlju datom nama, ivei jedno s Tobom, potpuno u bratstvu i Oinstvu; u bezgrenosti tako savreni da nas Gospod Bezgrenosti poima kao Svog Sina, sa vasionom Misli koja Ga upotpunjuje. Nemojmo, onda, napadati nau bezgrenost, jer ona za nas sadri Boju Re. I u njenom umilnom odsjaju mi smo spaseni.

262

342. LEKCIJA PUTAM DA OPRATANJE POIVA NA SVIM STVARIMA, JER MI JE TAKO OPRATANJE DATO Zahvaljujem Ti, Oe, na Tvom planu da me spase iz pakla koji sam napravio. On nije stvaran. Ti si mi dao sredstvo koje e mi dokazati njegovu nestvarnost. Klju je u mojoj ruci i ja sam posegao za vratima iza kojih lei kraj snova. Stojim pred kapijom Neba, pitajui se da li da udjem i budem kod kue. Ne dopusti da danas opet ekam. Pusti me da zaboravim sve stvari i pustim da stvaranje bude kako bi Ti hteo da bude i kakvo jeste. Pusti me da se setim da sam Tvoj Sin, i da otvarajui najzad vrata, zaboravim iluzije na bljetavoj svetlosti istine, dok mi se vraa seanje na Tebe. Brate, oprosti mi sada. Dolazim k tebi da te povedem kui sa mnom. I dok idemo, svet ide sa nama na naem putu ka Bogu.

343. LEKCIJA OD MENE SE NE TRAI DA SE RTVUJEM DA BIH NAAO BOJU MILOST I MIR Kraj patnje ne moe biti gubitak. Dar svega moe biti samo dobitak. Ti samo daje. Ti nikad ne oduzima. I Ti si me stvorio da budem kao Ti, tako da rtvovanje za mene postaje nemogue kao i za Tebe. I ja, takodje, moram da dajem. I tako su mi sve stvari date zauvek i zauvek. Kakav sam stvoren, takav ostajem. Tvoj Sin ne moe vriti rtvovanje, jer mora biti potpun, imajui za funkciju da Tebe upotpuni. Ja sam potpun jer sam Tvoj Sin. Ne mogu da izgubim, jer mogu samo da dajem, i sve je veno moje. Boja milost i mir su besplatni. Spasenje nema nikakvu cenu. Ono je dar koji se mora slobodno davati i primati. I to je ono to bismo hteli da danas nauimo. 344. LEKCIJA DANAS UIM ZAKON LJUBAVI. DA ONO TO DAJEM MOM BRATU JE DAR MENI Ovo je Tvoj zakon, Oe moj, a ne moj. Nisam razumeo ta znai davanje i mislio sam da spasem ono to sam eleo samo za sebe. I kad sam pogledao na blago za koje sam mislio da posedujem, naao sam prazno mesto tamo gde nikad nieg nije bilo, ni jeste, niti e biti. Ko moe da deli san? I ta mi iluzija moe ponuditi? Ali e mi onaj kome oprostim dati darove iznad vrednosti bilo ega na zemlji. Pusti neka moja oprotena braa napune moje skladite sa blagom Neba, koje je jedino stvarno. Tako se ispunjava zakon ljubavi. I tako se Tvoj Sin die i vraa se Tebi. Kako smo blizu jedan drugom dok idemo ka Bogu. Kako je On blizu nama. Kako je blizu zavretak sna o grehu i kako je blizu iskupljenje Sina Bojeg. 345. LEKCIJA NUDIMO SAMO UDA DANAS, JER BIH HTEO DA MI SE VRATE Oe, udo odraava Tvoje darove meni, Tvom Sinu. I svako koje dajem, vraa mi se, podseajui me da je zakon ljubavi univerzalan. ak i ovde, on poprima oblik koji se moe prepoznati i videti da radi. uda koja dajem mi se vraaju nazad tano u onom obliku koji mi je potreban da mi pomogne sa problemima koje opaam. Oe, na Nebu je drugaije, jer tamo nema nikakvih potreba. Ali ovde na zemlji udo je blie Tvojim darovima nego bilo koji drugi dar koji mogu dati. Zato me pusti da danas dajem samo

263 ovaj dar, koji, rodjen u istinskom opratanju, osvetljava put koji moram proputovati da bih Te se setio. Mir svim srcima koja danas trae. Svetlost je dola da ponudi uda koja blagosiljaju umorni svet. On e danas nai odmor, jer mi mu nudimo ono to smo primili. 346. LEKCIJA DANAS ME OBAVIJA BOJI MIR, I JA ZABORAVLJAM SVE STVARI IZUZEV NJEGOVE LJUBAVI Oe, danas se budim sa udima koja koriguju moju percepciju svih stvari. I tako poinje dan koji delim sa Tobom kao to u deliti venost, jer se vreme danas sklonilo u stranu. Ne traim stvari vremena, te tako neu ni da ih gledam. Ono to traim danas prevazilazi sve zakone vremena i stvari percipirane u vremenu. Hteo bih da zaboravim sve stvari izuzev Tvoje Ljubavi. Hteo bih da obitavam u Tebi i da ne znam ni za kakve druge zakone sem Tvog zakona ljubavi. I hteo bih da nadjem mir koji si Ti stvorio za Tvog Sina i da zaboravim sve budalaste igrake koje sam napravio dok posmatram Tvoju slavu i moju. I kada vee dodje danas, neemo se seati nieg drugog sem Bojeg mira. Jer emo danas nauiti kakav je na mir kada zaboravimo sve stvari izuzev Boje Ljubavi. 347. LEKCIJA GNEV MORA DA POTIE OD SUDjENJA. SUDjENJE JE ORUJE KOJE BIH HTEO DA KORISTIM PROTIV SAMOG SEBE, DA BIH OTERAO UDO OD SEBE Oe, hou ono to ide protiv moje volje i neu ono to elim da imam. Ojaaj moj um, Oe moj. On je bolestan. Ali Ti si ponudio slobodu i ja biram da potraim Tvoj dar danas. Te tako dajem sve sudjenje Onom koga si mi dao da sudi za mene. On vidi ono to ja opaam, ali ipak On zna istinu. On gleda na bol, ali ipak razume da on nije stvaran, i u Njegovom razumevanju bol je isceljen. On mi daje uda koja bi moji snovi hteli da sakriju od moje svesti. Pusti da On sudi danas. Ja ne znam moju volju, ali On je siguran da je to Tvoja Volja. I On e govoriti za mene i pozvati Tvoja uda da mi dodju. Sluaj danas. Budi vrlo tih i sluaj umilan Glas za Boga koji te uverava da ti On nije sudio kao Sinu kojeg voli. 348. LEKCIJA NEMAM NIKAKVOG UZROKA ZA GNEV ILI STRAH, JER ME TI OKRUUJE. I U SVAKOJ POTREBI KOJU OPAAM, TVOJA MILOST MI JE DOVOLJNA Oe, pusti me da se setim da si Ti ovde i da nisam sam. Okruuje me vena Ljubav. Nemam nikakvog uzroka za bilo ta sem savrenog mira i radosti koje delim sa Tobom. Kakve bih potrebe mogao imati za gnevom ili strahom? Oko mene je savrena bezbednost. Zar se mogu plaiti, kada Tvoje veno obeanje ide sa mnom? Oko mene je savrena bezgrenost. ega se mogu plaiti, kad si me Ti stvorio u svetosti isto onako savrenoj kao to je i Tvoja Sopstvena? Boja Milost nam je dovoljna u svemu to bi On hteo da inimo. I samo to biramo da bude naa volja, kao i Njegova.

264 349. LEKCIJA DANAS PUTAM DA HRISTOVO VIDjENJE GLEDA NA SVE STVARI UMESTO MENE I NE SUDI IM, VE UMESTO TOGA SVAKOM DAJE UDO LJUBAVI Tako bih hteo da oslobodim sve stvari koje vidim i da im dam slobodu koju ja traim. Jer tako potujem zakon ljubavi i dajem ono to bih hteo da nadjem i nainim svojim sopstvenim. To e mi se dati, jer sam izabrao da to bude dar koji hou da dam. Oe, Tvoji darovi su moji. Svaki dar koji prihvatim daje mi udo koje treba da dam. I dajui kao to bih hteo da primam, uim da Tvoja isceljujua uda pripadaju meni. Na Otac zna nae potrebe. On nam daje milost da ih sve zadovoljimo. I tako imamo vere u Njega da e nam slati uda da blagoslovimo svet i iscelimo nae umove dok se vraamo k Njemu. 350. LEKCIJA UDA SU OGLEDALA BOJE VENE LJUBAVI. DAVATI IH ZNAI SETITI SE NJEGA, I KROZ SEANJE NA NJEGA SPASTI SVET Ono emu opratamo postaje deo nas, dok percipiramo sami sebe. Sin Boji obuhvata sve stvari u sebi onako kakvim si ga Ti stvorio. Seanje na Tebe zavisi od njegovog opratanja. Njegove misli ne utiu na to ta je on. Ali ono to on vidi je njihova direktna posledica. Zato bih, Oe moj, hteo da ti se vratim. Samo e me seanje na Tebe osloboditi. I samo me moje opratanje ui da pustim da mi se vrati seanje na Tebe i da ga dam svetu pun zahvalnosti. I dok skupljamo uda od Njega, uistinu emo biti zahvalni. Jer dok Ga se seamo, Njegov Sin e nam se povratiti u stvarnosti ljubavi.

TA SAM JA? Ja sam Boji Sin, potpun, isceljen i ceo, koji sija u odsjaju Njegove Ljubavi. U meni je Njegovo stvaranje posveeno i garantuje mu se veni ivot. U meni je ljubav usavrena, strah nemogu, a ljubav ustanovljena bez suprotnosti. Ja sam sveti dom Samog Boga. Ja sam Nebo gde se nalazi Njegova Ljubav. Ja sam Njegova sveta Bezgrenost Sama, jer u mojoj istoti obitava i Njegova Sopstvena. Naa potreba za reima sada je gotovo prestala. Ali ipak u poslednjim danima ove jedne godine koju smo zajedno dali Bogu, ti i Ja, nali smo jedinstvenu svrhu koju smo delili. Tako si se ti pridruio meni, tako da ono to sam ja, to si i ti. Istina toga ta smo ne moe se izrei reima, niti opisati. Ali mi ipak moemo obaviti nau funkciju ovde i rei mogu govoriti o tome i takodje uiti o tome, ako u sebi budemo primer ovih rei. Mi smo glasnici spasenja. Mi prihvatamo nau ulogu kao spasilaca sveta, koji je otkupljen kroz nae zajedniko opratanje. I ono, na dar, nam je stoga dato. Svakoga vidimo kao brata i sve stvari opaamo kao nene i dobre. Ne traimo funkciju koja je izvan vrata Neba. Spoznaja e se vratiti kada budemo odigrali nau ulogu. Nas se tie samo da izrazimo dobrodolicu istini. Nae su oi one kroz koje Hristovo vidjenje vidi svet iskupljen od svake misli o grehu. Nae su ui one koje uju kako Boji Glas proklamuje da je svet bezgrean. Nai su umovi oni koji se spajaju dok blagosiljamo svet. I iz jednote koju smo ostvarili, pozivamo svu nau brau, molei ih da podele na mir i upotpune nau radost. Mi smo sveti glasnici Boga koji govore u Njegovo Ime, i dok donosimo Njegovu Re svakome koga nam je On poslao, saznajemo da je ona ispisana na naim srcima. I tako smo promenili nae miljenje o tome koji je cilj zbog kog smo doli i kom pokuavamo da sluimo. Donosimo radosne vesti Bojem Sinu, koji je mislio

265 da pati. Sada je on iskupljen. I kad bude video kako se vrata Neba pred Njim otvaraju, on e ui i ieznuti u Bojem Srcu.

351. LEKCIJA MOJ BEZGRENI BRAT JE MOJ VODI KA MIRU. MOJ GREAN BRAT JE MOJ VODI KA BOLU. I ONOG KOGA IZABEREM DA VIDIM, TOG U OPAZITI Ko je moj brat do Tvoj sveti Sin? Ako ga vidim grenog, samog sebe proglaavam grenikom, a ne Sinom Bojim; ostajem sam i bez prijatelja u svetu punom straha. Ali je ova percepcija izbor koji ja pravim, i koji mogu da napustim. Mogu da vidim mog brata bezgrenog, kao Tvog svetog Sina. I sa ovim izborom vidim moju bezgrenost, mog venog Uteitelja i Prijatelja pored sebe, i moj put siguran i jasan. Izaberi, dakle, za mene, Oe, kroz Tvoj Glas. Jer samo On daje sud u Tvoje Ime. 352. LEKCIJA SUD I LJUBAV SU SUPROTNOSTI. OD JEDNOG DOLAZE SVE ALOSTI SVETA. ALI OD DRUGOG DOLAZI MIR SAMOG BOGA Opratanje vidi samo bezgrenost i ne sudi. Kroz ovo dolazim do Tebe. Sud e vezati moje oi i nainiti me slepim. Ali me ljubav, koja se ovde odraava u opratanju, podsea da si mi Ti dao put kako da ponovo nadjem mir. Otkupljen sam kada izaberem da sledim ovim putem. Nisi me ostavio bez utehe. U sebi imam i seanje na Tebe i Onoga Koji me vodi do toga. Oe, hteo bih da ujem Tvoj Glas i nadjem Tvoj mir danas. Jer bih hteo da volim sopstveni Identitet i u Njemu nadjem seanje na Tebe. 353. LEKCIJA MOJE OI, MOJ JEZIK, MOJE RUKE, MOJA STOPALA DANAS IMAJU SAMO JEDNU SVRHU; DA SE DAJU HRISTU DA IH KORISTI DA BLAGOSLOVI SVET UDIMA Oe, sve to je moje danas dajem Hristu, da koristi na bilo koji nain koji e najbolje posluiti svrsi koju delim sa Njim. Nita nije samo moje, Jer On i ja smo se udruili u zajednikoj svrsi. Tako je uenje dolo gotovo do svog naznaenog kraja. Neko vreme radim sa Njim da bih posluio Njegovoj svrsi. Zatim se gubim u mom Identitetu i prepoznajem da Hrist nije nita drugo do moje Pravo Ja. 354. LEKCIJA STOJIMO ZAJEDNO, HRIST I JA, U MIRU I IZVESNOSTI SVRHE. A U NJEMU JE NJEGOV TVORAC, KAO TO JE ON U MENI Moja jednost sa Hristom me ustanovljava kao Tvog Sina, van domaaja vremena i potpuno slobodnog od svakog zakona sem Tvog. Ja nemam nikakvu drugu svrhu sem Njegove Sopstvene. A On je kao Njegov Otac. Tako ja moram biti jedno s Tobom kao i sa Njim. Jer ko je Hrist do Tvoj Sin onakav kakvim si Ga Ti stvorio? I ta sam ja do Hrist u meni?

266 355. LEKCIJA NEMA KRAJA MIRU I RADOSTI, NI SVIM UDIMA KOJA U DATI, KAD PRIHVATIM BOJU RE. ZATO NE DANAS? Zato bih ekao, Oe moj, na radost koju si mi obeao? Jer e Ti odrati Tvoju Re koju si dao Tvom Sinu u izgnanstvu. Siguran sam da me moje blago eka i treba samo da pruim ruku da bih ga naao. ak i sada, moji prsti ga dodiruju. Ono je vrlo blizu. Ne treba da ekam ni trenutak vie da bih bio zauvek u miru. Tebe biram i moj Identitet zajedno s Tobom. Tvoj Sin bi hteo da bude On Sam i da Te zna kao svog Oca i Tvorca i svoju Ljubav. 356. LEKCIJA BOLEST JE SAMO DRUGO IME ZA GREH. ISCELJENJE JE SAMO DRUGO IME ZA BOGA. UDO JE SAMO POZIV NJEMU Oe, Ti si obeao da nikad nee propustiti da odgovori na poziv koji bi Ti Tvoj Sin mogao uputiti. Svejedno je gde je on, ta izgleda da je njegov problem, ili ta veruje da je postao. On je Tvoj Sin i Ti e mu odgovoriti. udo odraava Tvoju Ljubav i tako mu ono odgovara. Tvoje Ime zamenjuje svaku misao o grehu, a onaj ko je bezgrean ne moe trpeti bol. Tvoje Ime daje odgovor Tvom Sinu, jer zvati Tvoje Ime znai zvati njegovo rodjeno ime. 357. LEKCIJA ISTINA ODGOVARA NA SVAKI POZIV KOJI UPUTIMO BOGU, ODGOVARAJUI NAJPRE SA UDIMA, A ZATIM VRAAJUI SE NAMA DA BUDE ONA SAMA Opratanje, odraz istine, govori mi kako da ponudim uda i da tako pobegnem iz zatvora u kom mislim da ivim. Tvoj sveti Sin mi je pokazan, najpre u mom bratu, a zatim u meni. Tvoj Glas me strpljivo poduava kako da ujem Tvoju Re, i da je dam onako kako sam je primio. I kada danas gledam Tvog Sina, ujem Tvoj Glas koji me upuuje kako da nadjem put ka Tebi, kako si Ti naznaio da taj put bude: VIDI NJEGOVU BEZGRENOST I BUDI ISCELJEN. 358. LEKCIJA NI JEDAN POZIV BOGU NEE OSTATI BEZ ODJEKA NITI BITI NEUSLIEN. I U OVO MOGU BITI SIGURAN; NJEGOV ODGOVOR JE JEDINO TO JA STVARNO ELIM Samo se Ti Koji se sea ko ja stvarno jesam, sea ta ja stvarno elim. Ti govori u Ime Boga, te tako govori i u moje ime. I ono to mi daje dolazi od Samog Boga. Tvoj Glas, Oe moj, tada je i moj, i sve to elim je ono to mi Ti nudi, ba u onom obliku koji Ti izabere da bude moje. Pusti me da se setim svega to ne znam i pusti da moj glas bude tih, dok se toga priseam. Ali me ne pusti da zaboravim Tvoju Ljubav i brigu, i odri Tvoje obeanje Tvom Sinu uvek u mojoj svesti. Ne dopusti da zaboravim da ja nisam nita, ve da je moje Pravo Ja sve.

267 359. LEKCIJA BOJI ODGOVOR JE NEKA VRSTA MIRA. SAV BOL JE ISCELJEN, SVA BEDA ZAMENJENA RADOU. SVA ZATVORSKA VRATA SU OTVORENA. I SHVAENO JE DA JE SAV GREH SAMO JEDNA GREKA Oe, danas emo oprostiti Tvom svetu i pustiti da stvaranje bude Tvoje. Pogreno smo razumeli sve stvari. Ali nismo napravili grenike od svetih Sinova Bojih. Ono to si Ti stvorio bezgrenim tako ostaje zauvek i zauvek. Takvi smo mi. I mi se radujemo u saznanju da smo napravili greke koje nemaju nikakvo stvarno dejstvo na nas. Greh je nemogu i na ovoj injenici opratanje poiva na sigurnijoj osnovi koja je vra od sveta senki koji vidimo. Pomozi nam da oprostimo, jer bismo hteli da budemo u miru.

360. LEKCIJA NEKA JE MIR MENI, SVETOM SINU BOJEM. NEKA JE MIR MOM BRATU, KOJI JE JEDNO SA MNOM. NEKA KROZ NAS CEO SVET BUDE BLAGOSLOVEN SA MIROM Oe, Tvoj mir je ono to dajem, primajui ga od Tebe. Ja sam Tvoj Sin, zauvek onakav kakvim si me Ti stvorio, jer Veliki Zraci ostaju zauvek tihi i nepomueni u meni. Hteo bih da ih dosegnem u tiini i sigurnosti, jer nigde drugde se sigurnost ne moe nai. Neka je mir meni i mir celom svetu. U svetosti smo stvoreni i u svetosti ostajemo. Tvoj Sin je kao Ti u savrenoj bezgrenosti. I sa ovom misli radosno kaemo Amin. ZAVRNE LEKCIJE Nae zavrne lekcije imae to je manje mogue rei. Koristimo ih samo na poetku naih vebi i samo zato da bi nas one podsetile da je ono to traimo iznad njih. Okrenimo se Onome Koji vodi put i uinimo nae korake sigurnim. Njemu preputamo ove lekcije, kao to Mu od sada dajemo nae ivote. Jer ne bismo hteli da se opet vratimo verovanju u greh koje je uinilo da svet izgleda ruan i nesiguran, kako napada i unitava, opasan u svim svojim putevima i izdajniki van nade u poverenje i oslobodjenje od bola. Njegov je jedini put kojim se nalazi mir koji nam je Bog dao. Njegovim putem na kraju svako mora ii, jer je takav zavretak Sam Bog odredio. U snu o vremenu on se ini dalekim. Ali, uistinu, on je ve tu; ve nam slui kao draesno vodjenje na putu koji je preostao. Hajde da zajedno sledimo put koji nam istina pokazuje. I hajde da budemo vodje naoj mnogobrojnoj brai koja trae put, ali ga ne nalaze. I za tu svrhu posvetimo nae umove, usmeravajui sve nae misli da slue funkciji spasenja. Dat nam je cilj da oprostimo svetu. To je cilj koji nam je Bog dao. Njegov zavretak sna je ono to traimo, a ne na sopstveni. Jer u svemu to oprostimo neemo moi, a da ne prepoznamo kao deo Samog Boga. I tako nam se seanje na Njega vraa, potpuno i u potpunosti. Naa je funkcija da Ga se setimo na zemlji, poto nam je dato da budemo Njegovo upotpunjenje u stvarnosti. Zato nemojmo da zaboravimo da je na cilj deljen, jer to seanje sadri spominjanje na Boga, i pokazuje na put ka Njemu i ka Nebu Njegovog Mira. I zar neemo oprostiti naem bratu, koji nam to moe ponuditi? On je put, istina i ivot koji nam pokazuje put. U njemu je spasenje, koje nam se nudi kroz nae opratanje, kada mu ga damo. Neemo zavriti ovu godinu bez dara koji je na Otac obeao Svom svetom Sinu. Sada nam je oproteno. I mi smo spaseni od sveg gneva za koji smo mislili da pripada Bogu i za koji smo uvideli da je samo san. Vraeni smo mentalnom zdravlju u kom shvatamo da je jarost bezumna, da je napad sulud i da je osveta samo budalasta fantazija. Spaseni smo od gneva jer smo saznali da smo bili u zabludi. Nita vie od toga. I zar je Otac gnevan na svog sina zato to ovaj ne razume istinu? Poteno dolazimo k Bogu i kaemo da nismo razumeli i molimo Ga da nam pomogne da nauimo Njegove lekcije, kroz Glas Njegovog Rodjenog Uitelja. Zar bi On povredio Svog Sina? Ili bi pohrlio da mu odgovori i kae: Ovo je moj

268 Sin i sve to imam njegovo je.? Budi siguran da e tako odgovoriti, jer to su Njegove Sopstvene Rei tebi. A vie od toga niko ne moe nikad imati, jer u tim Reima je sve to postoji i sve to e biti dok je vremena i u venosti. LEKCIJE 361-365 OVAJ SVETI TRENUTAK HTEO BIH DA TI DAM. NEKA TI BUDE GOSPODAR. JER HTEO BIH DA TE SLEDIM, SIGURAN DA MI TVOJE USMERENJE DAJE MIR I ako bude potrebna neka re da mi pomogne, On e mi je dati. Ako mi bude potrebna neka misao, On e mi je takodje dati. Ako mi bude potrebna tiina i spokojan, otvoren um, to su darovi koje u primiti od Njega. On upravlja na moj zahtev. I On e uti i odgovoriti mi, jer On govori u ime Boga mog Oca i Njegovog svetog Sina.

EPILOG Ovaj kurs je poetak, a ne kraj. Tvoj Prijatelj ide sa tobom. Nisi sam. Niko ko Ga priziva ne zove uzalud. to god da te mui, budi siguran da On ima odgovor za to i rado e ti ga dati, ako mu se samo obrati i zatrai od Njega. Nee uskratiti ni jedan odgovor koji ti je potreban za bilo ta to izgleda da te mui. On zna nain kako se reavaju svi problemi i razjanjavaju sve sumnje. Njegova sigurnost je tvoja. Samo treba da trai od Njega i dae ti se. Siguran si da e stii kui koliko je sigurna i putanja sunca propisana pre nego to se ono rodi, poto zadje i u poluosvetljenim asovima izmedju izlaska i zalaska. Jer nije mogue promeniti kurs onih koje je Bog pozvao Sebi. Stoga posluaj svoju volju i sledi Onoga Koga si prihvatio kao tvoj glas, da govori o onome to zaista hoe i to ti je zaista potrebno. On je Glas u ime Boga, a takodje i tvoj glas. I tako On govori o slobodi i o istini. Vie nema zadatih specifinih lekcija, jer za njima vie nema potrebe. Od sada samo sluaj Glas u ime Boga i u ime tvog Pravog Ja, kada se povue od sveta, da umesto njega trai stvarnost. On e usmeravati tvoje napore, govorei ti tano ta da radi, kako da usmerava tvoj um i kada da mu pridje u tiini, molei Ga za Njegovo sigurno usmeravanje i Njegovu sigurnu Re. Njegova je Re koju ti je Bog dao. Njegova je Re koju si izabrao za tvoju sopstvenu. I sada vas stavljam u Njegove ruke, da budete Njegovi verni sledbenici, sa Njim kao vodiem kroz svaku tekou i sav bol za koji moete pomisliti da je stvaran. On vam nee davati zadovoljstva koja su prolazna, jer On daje samo ono to je veno i dobro. Pustite Ga da vas sprema dalje. Zasluio je vae poverenje govorei vam svakodnevno o vaem Ocu i bratu i vaem Pravom Ja. On e nastaviti. Sada hodate sa Njim, sigurni koliko i On u to kuda idete; sigurni koliko i On u to kako treba da nastavite; puni pouzdanja koliko i On u cilj i u va siguran dolazak na kraju.

DODATAK "KURSU O ^UDIMA"

UVOD

U mi{ljenju sveta, zaista je obrnuta uloga podu~avanja i u~enja. Ova je obrnutost karakteristi~na. Izgleda kao da su u~itelj i u~enik odvojeni, da u~itelj daje ne{to u~eniku pre nego samom sebi. Dalje, ~in podu~avanja se smatra posebnom aktivno{}u u kojoj ~ovek tro{i samo relativno mali deo svog vremena. Kurs, sa svoje strane, nagla{ava ~injenicu da podu~avati zna~i i s t o v r e m e n o i u~iti, tako da su u~itelj i u~enik jedno te isto. Kurs tako|e nagla{ava da je u~enje stalan proces. Ono se odvija svakog trenutka u danu i nastavlja se tako|e i u mislima tokom spavanja. Podu~avati zna~i pokazivati. Postoje samo dva misaona sistema i ti sve vreme pokazuje{ svoje verovanje u istinitost jednog ili drugog. Iz tvog pokazivanja drugi u~e, a to ~ini{ i ti sam. Nije u pitanju da li }e{ podu~avati, zato {to u tom pogledu nema izbora. Mo`e se re}i da je svrha Kursa da ti stavi na raspolaganje sredstva kako bi mogao izabrati {ta }e{ podu~avati na osnovu onoga {to `eli{ da sam nau~i{. Ne mo`e{ ni{ta dati bilo kom drugom, ve} samo samom sebi, a to mo`e{ nau~iti kroz podu~avanje. Podu~avanje je samo poziv svedocima da svedo~e o onome u {ta ti sam veruje{. To je metod konverzije. Ovo se ne mo`e izvesti samo re~ima. Bilo koja situacija mora za tebe da bude {ansa da druge podu~i{ o onome {to si ti sam i {ta su oni za tebe. Ni{ta vi{e od toga, ali i ni{ta manje. Nastavni plan koji stvara{, prema tome, odre|uje se isklju~ivo time {ta ti misli{ da jesi i {ta ti veruje{ da je odnos drugih prema tebi. U formalnoj situaciji podu~avanja ova pitanja mogu biti potpuno nepovezana sa onim {ta ti sam misli{ o svom podu~avanju drugih. A ipak je nemogu}e ne upotrebiti sadr`aj bilo koje situacije u korist onoga {to zaista podu~ava{ i prema tome, zaista i sam u~i{. Za ovo je verbalni sadr`aj tvoj podu~avanja potpuno neva`an. Ovaj se sadr`aj s tim mo`e slagati ili ne slagati. Podu~avanje koje le`i ispod povr{ine onoga {to ka`e{ jeste ono {to te podu~ava. Podu~avanje samo poja~ava ono {to ti veruje{ o samom sebi. Fundamentalna svrha tog podu~avanja jeste da smanji sumnju u samog sebe. To ne zna~i da je ja, koga poku{ava{ za{tititi, stvarno. Ali to zna~i da podu~ava{ druge o onom ja za koje misli{ da je stvarno. Ovo je neizbe`no. Od ovoga se ne mo`e pobe}i. Kako bi i moglo biti druga~ije? Svako ko se dr`i nastavnog plana sveta, a svako ga se dr`i sve dok ne izmeni svoj um, podu~ava jedino da bi sam sebe uverio da jeste ono {to zapravo nije. Tu i le`i svrha sveta. [ta bi ina~e bio njegov nastavni plan? U ovu beznadnu i zatvorenu situaciju u~enja, koja ne u~i ni~em drugom osim o~aja i smrti, Bog {alje Svoje u~itelje. I dok ovi u~itelji podu~avaju druge Bo`ijim lekcijama radosti i nade, i njihovo se vlastito u~enje kona~no zavr{ava. Izuzev u odnosu na Bo`ije u~itelje, malo bi bilo nade za spasenje, zato {to bi svet greha izgledao zauvek stvaran. Oni koji zavaravaju sami sebe moraju zavaravati i druge, zato {to oni moraju podu~avati zavaravanje. A {ta je onda drugo pakao? Ovo je priru~nik za Bo`ije u~itelje. Oni nisu savr{eni. Kad bi to bili, onda ne bi bili ovde. A ipak je njihova misija da postanu ovde savr{eni, pa tako oni u~e druge savr{enstvu, ponovo i ponovo, na mnoge i mnoge na~ine, sve dok i sami ne nau~e da budu savr{eni. A onda ih se vi{e ne vidi, iako njihove misli ostaju zauvek izvor snage i istine. Ko su oni? Kako ih se bira? [ta rade? Kako posti`u svoje vlastito spasenje i spasenje sveta? Ovaj priru~nik poku{ava da odgovori na ova pitanja. KO SU BO@IJI U^ITELJI? Bo`iji u~itelj je svaki onaj koji se odlu~i da to bude. Njegova se kvalifikacija sastoji jedino od ovoga: nekako, negde, on se namerno odlu~io da ne vidi svoje interese kao odvojene od

2 interesa drugih ljudi. Jednom kad je to u~inio, stvorio se njegov put i njegov smer je osiguran. Svetlost je u{la tamo gde je pre bila tama. To mo`e biti jedna jedina svetlost, ali je to dosta. Bo`iji u~itelj se saglasio s Bogom, pa ~ak iako jo{ ne veruje u Njega. Postao je donosilac spasenja. Postao je Bo`iji u~itelj. Oni dolaze iz celog sveta. Dolaze iz svih religija i iz ni jedne religije. To su oni koji su odgovorili. Poziv je univerzalan. Taj poziv odjekuje sve vreme na svim stranama. On poziva u~itelje da govore o Njemu (Pozivu) i da oslobode svet. Mnogi Ga ~uju, ali malo njih odgovara. Ipak je sve to samo stvar vremena. Na kraju }e svako odgovoriti, ali taj kraj mo`e biti jako, jako daleko. Zbog ovog razloga je i stvoren plan u vezi sa u~iteljima. Njihova je funkcija da u{tede vreme. Svaki od njih zapo~inje kao jedna jedina svetlost, ali sa Pozivom u svom centru to je svetlost koja se ne mo`e ograni~iti. A svaki od njih u{te|uje hiljade godina vremena, prema svetskom merenju. A za sam Poziv, vreme ni{ta ne zna~i. Postoji kurs za svakog Bo`ijeg u~itelja. Oblik tog kursa jako varira. Razlikuju se i posebna pomagala za podu~avanje. Ali se sadr`aj kursa nikada ne menja. Njegova je centralna tema uvek: Bo`iji Sin nije kriv, a u njegovoj nevinosti nalazi se i njegovo spasenje. Ova tema se mo`e podu~avati putem dela ili misli, re~ima ili bezvu~no, na bilo kom jeziku ili ni na kakvom jeziku, na bilo kom mestu, u bilo kom vremenu ili na bilo koji na~in. Nije va`no ko je u~itelj bio pre nego {to je ~uo Poziv. Svojim odgovorom postao je spasilac. On je video nekog drugog kao samog sebe. Tako je na{ao svoje vlastito spasenje i spasenje sveta. U njegovom vaskrsenju uskrsnuo je i svet. Ovo je priru~nik za posebni nastavni plan i namenjen je u~iteljima posebnog oblika univerzalnog kursa. Ima mnogo hiljada drugih oblika, a svi imaju isti rezultat. Oni jedino {tede vreme. A samo vreme je to koje umorno krivuda i svet je sada vrlo umoran. Ostario je, otrcao se i bez nade je. Nikad se i nije postavljalo pitanje rezultata, po{to - {ta je to {to mo`e izmeniti Bo`iju Volju? Ali vreme, sa svojim iluzijama promene i smrti, iscrpljuje svet i sve stvari u njemu. Ipak, i vreme ima svoj kraj i to je ono {to su Bo`iji u~itelji odre|eni da prouzrokuju. Zato {to je vreme u njihovim rukama. Tako su izabrali i to im je i dato. KO SU NJIHOVI U^ENICI? Neki su u~enici ve} bili odre|eni svakome od Bo`ijih u~itelja i oni }e po~eti da ih tra`e ~im u~itelj odgovori na Poziv. Ovi su u~enici bili odabrani za njega zato {to je za njih najbolji oblik univerzalnog nastavnog plana onaj koji }e dati u~itelj podu~avati, s obzirom na njihovu razinu razumevanja. Njegovi su ga u~enici o~ekivali, zato {to je siguran njegov dolazak. Ponovo, sve je to stvar vremena. Jednom kad u~itelj bude odabran da odigra svoju ulogu, i u~enici su spremni da odigraju svoje. Vreme ~eka na njegov izbor, ali ne u vezi s tim kome }e on slu`iti: kada je u~itelj spreman i sam da u~i, stvori}e mu se i prilike da podu~ava druge. Da bi se razumeo plan spasenja u vezi sa u~enjem i podu~avanjem, potrebno je shvatiti pojam vremena koji kurs iznosi. Uklanjanje ega i le~enje verovanja u odvojenost ispravlja iluzije, a ne istinu. Prema tome, uklanjanje ega ispravlja ono {to nikada i nije postojalo. Dalje, plan za ovo ispravljanje stvoren je i istovremeno i izvr{en, zato {to je Bo`ija Volja potpuno izvan vremena. Ista je stvar i sa realno{}u, po{to i ona poti~e od Boga. U istom onom trenutku kad je ideja odvojenosti u{la u um Bo`ijeg Sina dat je i Bo`iji Odgovor. Vremenski gledano, to se dogodilo vrlo davno. U stvarnosti to se nikada i nije dogodilo. Svet vremena je svet iluzija. Ono {to se desilo davno izgleda da se sada doga|a. Ono {to je davno izabrano, izgleda kao da je ostalo otvoreno za biranje, da tek treba da se odabere. Ono {to se razumelo i nau~ilo i {to je odavno pro{lo, sad se smatra novom mi{lju, sve`om idejom, razli~itim pristupom. Zato {to raspola`e{ slobodnom voljom, mo`e{ prihvatiti ono {to se ve} dogodilo u bilo kom vremenu koje odabere{, a tek }e{ onda shvatiti da je sve to oduvek postojalo. Kao {to kurs nagla{ava, ne mo`e{ slobodno izabrati nastavni plan, a ne mo`e{ ~ak ni oblik u kome }e{ ga nau~iti. Ipak si slobodan da odlu~i{ kada `eli{ da ga nau~i{. I dok ga prihvata{, nastavni plan je ve} nau~en. Vreme, onda, stvarno ide unatrag sve do trenutka koji je toliko drevan da je izvan podru~ja se}anja, pa ~ak i izvan mogu}nosti pam}enja. A po{to je to trenutak koji se ponovo i ponovo do`ivljava, on izgleda kao da je sada. I tako izgleda da se u~itelj i u~enik susre}u u sada{njosti, nalaze}i jedan drugog kao da se nisu nikad ranije sreli. U~enik dolazi u pravo

3 vreme na pravo mesto. To je neizbe`no, zato {to je on u~inio pravi izbor u onom drevnom trenutku koga sada ponovo o`ivljava. A i u~itelj je tako|e napravio neizbe`an izbor u dalekoj pro{losti. Bo`ija je Volja u svemu, ali izgleda da joj treba vremena da bi se ostvarila. [ta mo`e da odgodi mo} ve~nosti? Kada se sretnu u~enik i u~itelj, zapo~inje situacija podu~avanjau~enja. U~itelj nije stvarno onaj ko podu~ava. Bo`iji U~itelj govori bilo kojoj dvojici koji se sretnu da bi u~ili. Zbog ove svrhe taj je odnos svet, a Bog je obe}ao da }e poslati Svoj Duh u bilo koji sveti odnos. U situaciji podu~avanja-u~enja svako u~i da je davanje i primanje jedno te isto. Gube se i nestaju linije razgrani~enja koje su bili povukli izme|u svojih uloga, svojih umova, svojih tela, svojih potreba, svog interesa, kao i sve razlike za koje su mislili da ih odvajaju jednog od drugog. Oni koji bi da u~e isti kurs dele me|usobno isto interesovanje i isti cilj. I tako, onaj ko je bio u~enik, postaje i sam Bo`iji u~itelj zato {to je doneo odluku koja mu je i dala u~itelja. U drugoj osobi video je ista interesovanja kao {to su i njegova vlastita. [TA SU RAZINE PODU^AVANJA? Bo`iji u~itelji nemaju postavljenu razinu podu~avanja. U po~etku, svaka situacija podu~avanjau~enja predstavlja razli~it odnos, iako je krajnji cilj uvek isti: od odnosa u~initi sveti odnos, u kome oba partnera mogu gledati u Bo`ijeg Sina kao bezgre{nog. Nema nikoga od koga Bo`iji u~itelj ne mo`e u~iti, pa tako nema nikoga koga on ne mo`e podu~avati. Ipak, s prakti~ne ta~ke gledi{ta, on ne mo`e svakoga sresti, niti svako mo`e njega da prona|e. Prema tome, plan uklju~uje za svakog Bo`ijeg u~itelja uspostavljanje vrlo specifi~nih kontakata. U spasenju nema slu~ajnosti. Oni koji treba da se sretnu, sre{}e se, zato {to oni zajedno imaju potencijal za sveti odnos. Oni su spremni jedan za drugog. Najjednostavnija razina podu~avanja izgleda kao da su vrlo usputni susreti: slu~ajan susret dva naizgled stranca u liftu, dete koje ne gleda kuda ide i koje nale}e slu~ajno na odraslog, dva studenta kojima se de{ava da zajedno odlaze ku}i. To nisu slu~ajni susreti. Svaki od ovih susreta ima potencijal da postane situacija podu~avanjau~enja. Mo`da }e se naizgled stranci nasmejati jedan drugom u liftu, mo`da odrasli ne}e izgrditi dete {to je udarilo u njega, mo`da }e studenti postati prijatelji. ^ak i na razini najusputnijeg susreta, mogu}e je da dvoje ljudi, bar za trenutak, izgube iz vida svoje odvojene interese. Taj }e trenutak biti dovoljan. Do{lo je spasenje. Te{ko je razumeti da su razine podu~avanja univerzalnog kursa pojam koji je u stvarnosti isto tako bezna~ajan kao {to je to i vreme. Iluzija jednog dozvoljava iluziju drugog. U vremenu, Bo`iji u~itelj izgleda kao da menja svoje mi{ljenje o svetu svakom svojom odlukom, a onda u~i sve vi{e i vi{e o novom smeru podu~avaju}i druge o njemu. Ve} smo govorili o iluziji vremena, ali iluzija o razinama podu~avanja izgleda da je ne{to razli~ito. Mo`da je najbolji na~in da se poka`e da te razine ne mogu postojati, jednostavno re}i da je bilo koja razina situacije podu~avanja-u~enja deo Bo`ijeg Plana za uklanjanje ega i le~enje verovanja u odvojenost, a da Njegov plan ne mo`e imati nivoe, s obzirom da je odraz Njegove Volje. Spasenje je uvek spremno i uvek tu. Bo`iji u~itelji deluju na rali~itim razinama, ali je rezultat uvek isti. Svaka situacija podu~avanja-u~enja maksimalna je u smislu da }e svaka osoba koja u njoj u~estvuje nau~iti najvi{e {to mo`e od druge osobe u to vreme. U ovom smislu, i samo u ovom smislu, mo`emo govoriti o razinama podu~avanja. Koriste}i termin na ovaj na~in, druga razina podu~avanja je stalniji odnos, u kome, za izvesno vreme, dvoje ljudi ulaze u dosta intenzivnu situaciju podu~avanja-u~enja, a onda izgleda kao da se odvajaju. Kao i na prvom nivou, ovi susreti nisu slu~ajni, a niti je ono {to izgleda kao kraj odnosa stvarni kraj. Ponovo, svako je nau~io najvi{e {to je mogao u to vreme. Ipak, svi koji su se sreli, sre{}e se ponovo jednog dana, zato {to je sudbina svih odnosa da postanu sveti. Bog se ne vara u vezi sa Svojim Sinom. Tre}a se razina podu~avanja javlja u odnosima koji, jednom kada se uspostave, traju ceo `ivot. To su situacije podu~avanja-u~enja u kojima je svakoj osobi dat izabrani partner za u~enje koji mu daruje neograni~ene mogu}nosti u~enja. Ovi su odnosi, uop{te uzev, malobrojni, zato {to njihovo postojanje podrazumeva da su oni koji su obuhva}eni ovim odnosom dosegli istovremeno stadijum u kome je ravnote`a podu~avanja-u~enja zaista savr{ena. Ovo ne zna~i da partneri obavezno ovo i prepoznaju. U stvari, uop{te uzev, to i nije slu~aj. Oni mogu biti ~ak i neprijateljski raspolo`eni jedan prema drugom neko vreme, a mo`da i ceo `ivot. Ali ako se odlu~e da je nau~e, savr{ena lekcija je

4 pred njima i mo`e da se nau~i. I ako se odlu~e da nau~e ovu lekciju, oni postaju spasioci u~itelja koji posr}u i koji ~ak izgleda kao da ne uspevaju. Ni jedan Bo`ji u~itelj ne mo`e a da ne uspe da na|e Pomo} koja mu je potrebna. [TA SU KARAKTERISTIKE BO@IJIH U^ITELJA? Povr{ne crte Bo`ijih u~itelja ni u kom slu~aju nisu sli~ne. Oni ne li~e jedni na druge, gledano telesnim o~ima, dolaze iz jako razli~itih sredina, jako su razli~ita njihova svetovna iskustva, a njihove povr{ne li~nosti sasvim su razli~ite. Niti su, u po~etnim stadijima svog funkcionisanja kao Bo`ijih u~itelja, stekli dublje karakteristike koje }e ih potvrditi u onome {to zaista jesu. Bog daje posebne darove svojim u~iteljima, zato {to oni imaju posebnu ulogu u Njegovom planu za uklanjanje ega i le~enje verovanja u odvojenost. Njihova je specijalnost, naravno, samo privremena. Ta je posebnost postavljena u vremenske okvire kao sredstvo za izla`enje iz vremena. Ovi posebni darovi, ro|eni iz svetog odnosa za postignu}e koga se koristi situacija podu~avanja-u~enja, postaju karakteristike svih Bo`ijih u~itelja koji su napredovali u svom vlastitom u~enju. U ovom pogledu svi su oni sli~ni. Sve razlike me|u Bo`ijim Sinovima samo su privremene. Ipak, u vremenu se mo`e re}i da napredni Bo`iji u~itelji imaju slede}e karakteristike: 1. ^VRSTA VERA (POVERENJE) To je osnova na kojoj po~iva njihova sposobnost da ispune svoju funkciju. Percepcija (opa`anje) je rezultat u~enja. U stvari, percepcija j e s t e u~enje. Zato {to se uzrok i posledica nikada ne razdvajaju. Bo`iji u~itelji ~vrsto veruju u svet zato {to su nau~ili da svetom ne vladaju zakoni koje je sam taj svet napravio. Svetom vlada Mo} koja j e s t e u ljudima, ali koaj n e p r i p a d a ljudima. To je ona Mo} koja ~ini sve stvari bezbednim. Kroz ovu Mo} Bo`iji u~itelji gledaju na svet kome je opro{teno. Kada se jednom do`ivi ova Mo}, nemogu}e je ponovo poverovati u svoju vlastitu malu snagu. Ko bi poku{ao da leti sa si}u{nim vrap~evim krilima kada mu se daju mo}na orlova krila? I ko bi poverovao u bedne ponude ega kada bi se pred njim na{li Bo`iji darovi? [ta je to {to navodi Bo`ije u~itelje da naprave ovaj pomak?

RAZVOJ ^VRSTE VERE Prvo, Bo`iji u~itelji moraju pro}i kroz ne{to {to se mo`e nazvati periodom uklanjanja. Nije nu`no da ovaj period bude bolan, ali ga se obi~no tako do`ivljava. Izgleda kao da su stvari uklonjene i retko se na po~etku shvata da je jedino {to se desilo to da je prepoznata bezvrednost stvari. Kako se ina~e mo`e opaziti da je ne{to bezvredno, ukoliko onaj koji opa`a nije u polo`aju sa koga mo`e stvari videti u razli~itoj svetlosti? On jo{ uvek nije stigao do ta~ke na kojoj mo`e taj pomak napraviti potpuno iznutra. I tako plan ponekad mo`e pozvati na promene ne~ega {to izgleda da su spolja{nje okolnosti. Te su promene uvek korisne. Kada je Bo`iji u~itelj ve} toliko mnogo nau~io, onda on prelazi na drugi stadijum. Slede}e, Bo`iji u~itelj mora pro}i kroz period razvrstavanja. Ovo je uvek pone{to te{ko zato {to, nau~iv{i da su promene u njegovom `ivotu uvek korisne, sada mora odlu~ivati o svim stvarima na osnovu kriterija da li te stvari pove}avaju ili ometaju tu korisnost. Ustanovi}e da mnoge, ako ne i ve}ina stvari koje je ranije cenio samo ometaju njegovu sposobnost da prenese ono {to je nau~io na nove situacije koje se javljaju. Zato {to je cenio ono {to je stvarno bezvredno, on ne}e generalizovati lekciju iz straha od gubitka i `rtvovanja. Potrebno je mnogo u~iti da bi se razumelo da su sve stvari, doga|aji, susreti i okolnosti korisne. Samo do stepena do kog su korisni, svim ovim stvarima, doga|ajima itd. treba se dodeliti stepen realnosti u ovom svetu iluzije. Re~ vrednost ne mo`e se primeniti ni na {ta drugo. Tre}i stepen kroz koji Bo`iji u~itelj mora pro}i mo`e se nazvati periodom odricanja. Ako se ovo protuma~i kao odricanje od ne~eg po`eljnog, to }e stvoriti onda ogroman konflikt. Malo je Bo`ijih u~itelja koji potpuno

5 izbegnu ovaj jad. Nema nikakvog smisla razvrstavati vredno od bezvrednog, ukoliko se ne napravi slede}i o~igledni korak. Ovaj prelazni period preklapanja pogodan je da bude onaj period u kome se Bo`iji u~itelj ose}a pozvanim da `rtvuje svoje najbolje interese u korist istine. On jo{ nije shvatio koliko je samo potpuno nemogu} ovakav zahtev. On ovo mo`e nau~iti samo onda ako se odrekne onog {to je bezvredno. Kroz ovo on u~i da tamo gde je o~ekivao tugu, umesto tuge nalazi sretnu vedrinu, tamo gde je o~ekivao da }e se od njega ne{to tra`iti, on nalazi da mu se daruje dar. Sada dolazi period smirivanja. To je vreme smirenosti u kome Bo`iji u~itelj neko vreme miruje u razumnom spokojstvu. Sada on u~vr{}uje ono {to je nau~io. Sad po~inje da vidi prenosnu vrednost onog {to je nau~io. Potencijal tog nau~enog je doslovno o{amu}uju}i i Bo`iji u~itelj je sada na onoj ta~ki svog napredovanja sa koje vidi ceo svoj put i svoj izlaz. Odreci se onoga {to ne `eli{ i zadr`i ono {to `eli{. Kako je jednostavno ono {to je o~igledno! I kako ga je lako uraditi! Bo`ijem u~itelju potreban je ovaj period odmora. Jo{ nije stigao tako daleko koliko misli. Ali kada bude spreman da nastavi put, nastavi}e ga sa mo}nim partnerima pored sebe. Sad se on odmara neko vreme, i pre nego {to nastavi put, sakuplja te saradnike oko sebe. Od ove ta~ke ne ide vi{e sam. Slede}i stadijum je zaista period nereda. Sada Bo`iji u~itelj mora razumeti da on zaista ne zna {ta je vredno, a {ta bezvredno. Sve {to je do sada stvarno nau~io bilo je besmisleno pri u~enju razlikovanja. Ideja `rtvovanja, koja je u sredi{tu njegovog vlastitog misaonog sistema, onemogu}ila mu je da prosu|uje. Mislio je da se nau~io voljnosti, ali sada vidi da ne zna ~emu voljnost slu`i. A sada mora posti}i stanje koje mo`e ostati nedosti`no za dugo, dugo vremena. Mora ukloniti prosu|ivanje i pitati se {ta zaista `eli u svakoj situaciji. Kada svaki korak u ovom smeru ne bi bio jako pomognut, zaista bi ga bilo te{ko zakora~iti! I, kona~no, tu je i period postignu}a. Ovde se u~enje u~vrstilo. Ono {to je ranije izgledalo samo kao senka, sad je postalo solidni dobitak, na koga se mo`e pouzdati u svim kriti~nim ~asovima, a i u vremenima smirenosti. Zaista, smirenost je rezultat ovih dobitaka. To je ishod po{tenog u~enja, doslednosti misli i potpunog prenosa. To je stadijum stvarnog mira, zato {to se ovde Nebesko stanje potpuno odra`ava. Odavde je put za Nebo otvoren i lak. U stvari, on je ovde. Ko bi i{ao bilo gde, ako ve} postoji potpuno smireni um? A ko bi tra`io promenu smirenosti za ne{to po`eljnije? [ta bi moglo biti po`eljnije od smirenosti? 2. PO[TENJE Sve druge crte Bo`ijih u~itelja po~ivaju na ~vrstoj veri. Jednom kad se postigne ~vrsta vera, druge crte ne mogu, a da je ne slede. Samo oni koji ~vrsto veruju mogu biti po{teni, zato {to samo oni mogu videti vrednost po{tenja. Po{tenje se ne odnosi samo na ono {to govori{. Termin stvarno zna~i doslednost. U onome {to ka`e{ nema ni~ega {to bi protivre~ilo onome {to misli{ ili ~ini{. Ni jedna misao ne suprotstavlja se drugoj misli. Ni jedan ~in ne uteruje u la` tvoju re~. I ni jednoj re~i ne nedostaje slaganje sa drugom. Takvi su istinski po{teni. Ni na jednoj razini nisu sami sa sobom u protivre~nosti. Prema tome, za njih je nemogu}e da budu u sukobu sa bilo kim ili bilo ~im. Smirenost uma koji do`ivljavaju napredni Bo`iji u~itelji uglavnom je posledica njihovog savr{enog po{tenja. Jedino je `elja da se nekoga prevari ta koja dovodi do rata. Niko ko je u sebi celovit ne mo`e ni da zamisli sukob. Sukob je neizbe`an rezultat samozavaravanja, a samozavaravanje je nepo{tenje. Ne postoji izazov za Bo`ijeg u~itelja. Izazov podrazumeva sumnju, a ~vrsta vera na kojoj po~iva sigurnost Bo`ijih u~itelja ~ini sumnju nemogu}om. Prema tome, Bo`iji u~itelji mogu samo uspeti. U ovome, kao i u svim stvarima, oni su po{teni. Oni mogu samo uspeti zato {to oni nikada ne izvr{avaju sami svoju volju. Oni biraju za celo ~ove~anstvo, za ceo svet i sve stvari u njemu, za nepromenjeno i nepromenljivo koje je izvan domena pojava i za Bo`ijeg Sina i njegovog Tvorca. Kako da ne uspeju? Oni savr{eno po{teno izabiraju, sigurni u svoj izbor kao u same sebe. 3. TOLERANCIJA Bo`iji u~itelji ne prosu|uju. Prosu|ivati zna~i biti nepo{ten, zato {to presu|ivati zna~i zauzeti polo`aj koji nema{. Nemogu}e je presu|ivanje bez samozavaravanja. Presu|ivanje

6 podrazumeva da si se prevario u svojoj bra}i. Kako se, onda, ne bi prevario i u vezi sa samim sobom? Prosu|ivanje podrazumeva nedostatak ~vrste vere, a ~vrsta vera ostaje temelj celokupnog misaonog sistema Bo`ijeg u~itelja. Ako se izgubi ~vrsta vera, nestaje i svo njegovo u~enje. Bez prosu|ivanja, sve su stvari jednako prihvatljive, zato {to nema nikoga ko bi druga~ije presudio. Bez prosu|ivanja, svi su ljudi bra}a, zato {to - ko je taj ko bi ostao po strani? Prosu|ivanje razara po{tenje i razbija ~vrstu veru. Ni jedan Bo`iji u~itelj ne mo`e da prosu|uje i da se nada da }e ne{to nau~iti. 4. BLAGOST [teta je nemogu}a za Bo`ije u~itelje. Njima se ne mo`e {tetiti, niti oni mogu {tetiti drugome. [teta je rezultat prosu|ivanja. To je nepo{teni ~in koji sledi nepo{tenu misao. To je izricanje krivice bratu, pa prema tome i samome sebi. To je kraj mira i negiranje u~enja. [teta pokazuje odsustvo Bo`ijeg nastavnog plana i njegovo zamenjivanje ludilom. Ni jedan Bo`iji u~itelj ne mo`e a da ne nau~i - i to dosta rano u svom treningu - da {tetnost potpuno bri{e njegovu funkciju iz njegove svesnosti. [tetnost }e ga u~initi zbrkanim, stra{ljivim, besnim i sumnji~avim. Ona }e u~initi da postane nemogu}e nau~iti lekcije Svetog Duha. Bo`ijeg u~itelja uop{te se ne}e mo}i ~uti. ^u}e ga samo oni koji shvate da {teta u stvari ni{ta ne mo`e posti}i. Nikakav dobitak iz nje ne mo`e proiza}i. Prema tome, Bo`ji u~itelji su potpuno blagi. Njima je potrebna snaga blagosti, po{to kroz blagost funkcija spasenja postaje laka. Ona je nemogu}a za one koji bi da {tete nekome. Za one kojima je {teta bezna~ajna, funkcija spasenja je ne{to prirodno. Koji drugi izbor osim ovoga, ima smisla za nekog ko je zdrav? Ko bi izabrao pakao, kad vidi put za Nebo? I ko bi izabrao slabost, koja mora proiza}i iz pravljenja {tete, umesto pouzdane sveobuhvatne i bezgrani~ne snage blagosti? Mo} Bo`ijih u~itelja le`i u njihovoj blagosti, zato {to su oni shvatili da njihove vlastite zle misli ne dolaze ni od Bo`ijeg Sina, ni njegovog Tvorca. I tako oni udru`uju svoje misli sa Onim koji je njihov Izvor. I tako je njihova volja, koja je uvek bila Njegova Vlastita, slobodna da bude ono {to jeste. 5. RADOST Radost je neizbe`an rezultat blagosti. Blagost zna~i da je sada strah nemogu} i {ta }e onda mo}i da do|e {to bi se uplelo u tu radost? Otvorene ruke blagosti uvek su pune. Blagi nemaju nikakvog bola. Oni ne mogu patiti. Za{to ne bi bili radosni? Oni su sigurni da su voljeni i moraju biti bezbedni. Radost ide sa blago{}u isto onako sigurno kao {to tuga prati napad. Bo`iji u~itelji ~vrsto veruju u Njega. I oni su sigurni da Njegov U~itelj ide ispred njih osiguravaju}i da ih ni{ta ne mo`e povrediti. Oni nose Njegove darove i idu Njegovim putem zato {to ih Bo`iji Glas usmerava u svim stvarima. Radost je njihova pesma zahvalnosti. A Hrist gleda na njih iz visine tako|e sa zahvalno{}u. On njih treba isto toliko mnogo kao i oni njega. Kako je to radosno deliti svrhu spasenja! 6. NEBRANJENOST Bo`iji su u~itelji nau~ili kako da budu jednostavni. Oni nemaju snova kojima je potrebna odbrana protiv istine. Oni ne poku{avaju da sebe izgra|uju. Njihova radost dolazi od razumevanja Ko ih je stvorio. A da li je potrebna odbrana onome {to je Bog stvorio? Niko ne mo`e postati napredni Bo`iji u~itelj sve dok potpuno ne shvati da su odbrane samo budalasti ~uvari ludih iluzija. [to je san groteskniji, to `e{}e i mo}nije izgledaju njegove odbrane. A kada se Bo`iji u~itelj kona~no saglasi da pogleda mimo tih odbrana, nalazi da tu ni{ta nema. Na po~etku sporo pu{ta da mu se otvore o~i i razori iluzija. [to se br`e uve}ava njegova istina, to on br`e u~i. Nema opasnosti koja bi do{la kad se odlo`e odbrane. To je bezbednost. To je mir. To je radost. I to je Bog.

7 7. PLEMENITOST Termin plemenitost ima posebno zna~enje za Bo`ijeg u~itelja. To nije uobi~ajeno zna~enje te re~i. U stvari, to je zna~enje koje se mora nau~iti i to vrlo pa`ljivo. Sli~no svim ostalim svojstvima Bo`ijih u~itelja, i ovo svojstvo na kraju krajeva le`i na ~vrstoj veri, zato {to bez ~vrste vere niko ne mo`e biti plemenit u pravom smislu. U svetu, plemenitost zna~i davanje u smislu odricanja. Za Bo`ije u~itelje, plemenitost zna~i davanje da bi se zadr`alo. Ovo je nagla{avano i kroz tekst i kroz radnu knjigu, ali to je mo`da vi{e strano na~inu mi{ljenja sveta od mnogih drugih ideja u na{em nastavnom programu. Ono {to ovu ideju ~ini vi{e tu|om le`i samo u tome {to ova ideja tako o~igledno preokre}e na~in mi{ljenja sveta. Na najjasniji na~in i na najjednostavnijoj razini, zna~enje ove re~i za Bo`ijeg u~itelja i za svet jeste potpuno i nedvosmisleno suprotno. Bo`iji u~itelj je plemenit zbog svog interesa. To se ne odnosi na osobnost o kojoj svet govori. Bo`iji u~itelj ne `eli ni{ta da dobije, {to ne bi mogao opet dati, zato {to shvata da bi, po definiciji, to za njega bilo bezvredno. Zbog ~ega bi on to `eleo? Zbog toga bi mogao samo da ga izgubi. Ne mo`e dobiti. Zato on ne tra`i ni{ta {to bi mogao zadr`ati, zato {to je to garancija gubitka. On ne `eli da pati. Za{to bi on sebi jam~io bol? Ali on `eli da za sebe zadr`i sve Bo`ije stvari, koje su, prema tome, namenjene Njegovom Sinu. To su stvari koje mu pripadaju. A njih mo`e dati sa istinskom plemenito{}u, istovremeno ih zauvek zadr`avaju}i za sebe. 8. STRPLJENJE Oni koji su sigurni u rezultat mogu sebi dozvoliti da ~ekaju i da ~ekaju, bez teskobe. Strpljenje je prirodna osobina Bo`ijeg u~itelja. Sve {to on vidi jeste siguran ishod, u vremenu koje mu je jo{ nepoznato mo`da, ali u taj ishod nema sumnje. Vreme }e biti pravo kao {to je i odgovor pravi. I to va`i za sve {to se sada de{ava ili {to }e se desiti u budu}nosti. Pro{lost tako|e ne zadr`ava nikakve gre{ke. Nema ni~ega {to ne bi slu`ilo na korist svetu, a tako|e i onome kome izgleda da se to doga|a. Mo`da se ovo ne shvata u prvo vreme. Pa ~ak i ako je tako, Bo`iji u~itelj je spreman da razmotri sve svoje ranije odluke, ako one bilo kome uzrokuju bol. Strpljenje je prirodna osobina onih koji ~vrsto veruju. Po{to su sigurni u krajnje tuma~enje svih stvari koje pripadaju vremenu, njih ne mo`e prestra{iti nikakav ishod koji se mo`e videti ili koji tek treba da se desi. 9. ODANOST [irina odanosti Bo`ijeg u~itelja je mera njegovog napretka u savladavanju nastavnog plana. Da li on jo{ uvek odabira neke aspekte svog `ivota da bi ih izneo na svetlo svog u~enja, dok druge zadr`ava kao odvojene? Ako je tako, njegov je napredak ograni~en, a njegova se ~vrsta vera jo{ nije stabilizovala. Odanost predstavlja ~vrstu veru Bo`ijeg u~itelja u Bo`iju Re~ da }e sve stvari postaviti na pravo mesto. Ne samo neke, ve} sve. Uop{te govore}i, njegova odanost po~inje time {to se bavi samo nekim problemima i tako se privremeno pa`ljivo ograni~ava. Prepustiti sve probleme jednom Odgovoru zna~i potpuno preobratiti na~in mi{ljenja sveta. I jedino to i jeste odanost. Ni{ta drugo ne zaslu`uje ovo ime. Ipak je vredan svaki stepen koji se postigne na tom putu, ma koliko bio mali. Spremnost, kao {to to i tekst prime}uje, ne zna~i i majstorstvo. Istinska odanost ne skre}e s puta. Po{to je dosledna, ona je potpuno po{tena. Po{to je nepokolebljiva, ona je puna ~vrste vere. Po{to se zasniva na neustra{ivosti, ona je blaga. Po{to je sigurna u sebe, ona je radosna. A po{to je samouverena, ona je tolerantna. Odanost, prema tome, kombinuje u sebi druga svojstva Bo`ijih u~itelja. Ona podrazumeva prihvatanje Bo`ije Re~i i Njegove definicije Svog Sina. Odanost, u svom pravom smislu, uvek je usmerena ka Bo`ijoj Re~i i Njegovoj definiciji Svog Sina. Odanost gleda prema Njima i tra`i Ih dok Ih ne na|e. Na{av{i Ih, ona po~iva u tihoj izvesnosti u vezi sa Tim samim iz Koga i ona proizlazi.

8 10. OTVORENOST UMA Najve}a vrednost otvorenosti uma, mo`da poslednjeg svojstva kog sti~e Bo`iji u~itelj, lako se shvata kad se prepozna njen odnos prema opra{tanju. Otvorenost uma dolazi istovremeno sa odsustvom prosu|ivanja. Dok prosu|ivanje zatvara um za dolazak Bo`ijeg u~itelja, dotle otvorenost uma poziva tog istog U~itelja da u|e.

Dok prokletstvo prosu|uje Bo`ijeg Sina kao zlog, dotle Mu otvorenost uma dozvoljava da Mu sudi Bo`iji Glas u Njegovu korist. Dok ga projektovanje krivice {alje u pakao, otvorenost uma Mu dozvoljava da se i na Njega pro{iri Hristova slika. Samo ljudi otvorenog uma mogu biti u miru, zato {to samo oni mogu videti razlog za taj mir. Kako opra{taju ljudi otvorenog uma? Oni pu{taju sve stvari koje ometaju opra{tanje da odu. Ovi su ljudi zapravo napustili svet i dozvolili mu da se obnovi i postane za njih tako veli~anstven u svojoj novosti i radosti, da oni sami nisu mogli ni zamisliti takav preobra`aj. Sada vi{e ni{ta nije onakvo kakvo je ranije bilo. Ono {to je ranije izgledalo tupo i be`ivotno, sada sija. A {to je najva`nije, sve su stvari dobro do{le, zato {to je nestalo pretnje. Nema oblaka koji bi skrivali Hristovo lice. Sada je cilj postignut. Opra{tanje je krajnji cilj nastavnog plana. Ono poplo~ava put za ono {to ide daleko izvan podru~ja svog u~enja. Nastavni plan se ne napre`e da prevazi|e svoj zakoniti cilj. Opra{tanje je njegov jedini cilj ka kome svo u~enje na kraju konvergira. To je zaista dovoljno. Mo`da ste primetili da lista svojstava Bo`ijih u~itelja ne uklju~uje stvari koje su nasledstvo Bo`ijeg Sina. Termini kao {to su ljubav, bezgre{nost, savr{enstvo, znanje i ve~na istina ne pojavljuju se u ovom kontekstu. Oni ovde nikako ne bi odgovarali. Ono {to je Bog dao toliko prevazilazi na{ nastavni plan da u~enje u njegovom prisustvu nestaje. Ali sve dok je prisustvo ovih Bo`ijih darova nejasno, pa`nju treba usmeriti na nastavni plan. Funkcija Bo`ijih u~itelja jeste da svetu donesu istinsko u~enje. Istinski govore}i, ono {to oni donose je odu~avanje, zato {to je to istinsko u~enje u svetu. Bo`ijim je u~iteljima dato da svetu donesu radosne vesti o potpunom opra{tanju. Oni su zaista blagosloveni zato {to su nosioci spasenja. KAKO SE POSTI@E IZLE^ENJE? Le~enje obuhvata razumevanje razloga kome slu`i bolest. Le~enje je nemogu}e bez ovoga. 1. SVRHA BOLESTI KOJA SE OPA@A Izle~enje se posti`e u trenutku kada onaj koji pati ne bude video nikakve vrednosti u bolu. Ko bi izabrao patnju ukoliko ne bi mislio da mu ona ne{to donosi i to ne{to vredno za njega? On mora misliti da je bolest niska cena za ne{to dragocenije. Zato {to je bolest stvar izbora, to je odluka. Ona zna~i odabiranje slabosti u pogre{nom uverenju da je to snaga. Kada do toga do|e, prava se snaga vidi kao pretnja, a zdravlje kao opasnost. Bolest je metoda, zami{ljena u stanju ludila, da se Bo`iji Sin smesti na prestolje vlastitog Oca. Bog se vidi kao ne{to spolja, `estoko i mo}no, koje `udi da svu mo} zadr`i za Sebe. Samo Ga ubijaju}i, Njegov Ga Sin mo`e pobediti. I u tom ludom uverenju, ~emu slu`i le~enje? Ono simbolizuje poraz Bo`ijeg Sina i trijumf njegovog Oca nad njim. Le~enje predstavlja krajnji izazov u direktnom obliku koji je Bo`iji Sin prisiljen da prepozna. Ono predstavlja sve ono {to bi on `eleo da sakrije od samog sebe da bi za{titio svoj `ivot. Ako se izle~i, onda }e biti odgovoran za svoje misli. A ako je odgovoran za svoje misli, on }e biti ubijen, kako bi mu se dokazalo kako je slab i `alostan. Ali ako on sam izabere smrt, njegova je slabost onda njegova snaga. Sad je on sam sebi dao ono {to bi mu Bog dao i tako je potpuno uzurpirao prestolje svog Tvorca.

9 2. POMAK PERCEPCIJE (OPA@ANJA) Izle~enje se mora pojaviti u ta~noj proporciji u kojoj se prepoznaje bezvrednost bolesti. Treba re}i: U ovome za mene uop{te nema dobitka - i dolazi do izle~enja. Ali da bi se ovo reklo, prethodno se moraju prepoznati izvesne ~injenice. Prvo, o~igledno je da je odluke o bolesti doneo um, a ne telo. Ako je bolest pogre{ni pristup re{avanju problema, onda je to odluka. A ako je to odluka, onda je um taj koji je doneo, a ne telo. Ogroman je otpor da se ovo prepozna, zato {to postojanje sveta onakvog kako ga opa`a{ zavisi o premisi da je telo to koje donosi odluke. Termini kao {to su instinkti, refleksi i sli~no predstavljaju poku{aje da se telo obdari sa ne-mentalnim motivatorima. U stvarnosti, ovakvi termini samo iskazuju ili opisuju problem. Oni ne daju odgovor na njega. Osnova le~enja jeste prihvatanje ~injenice da je bolest ne{to o ~emu je um odlu~io, a za svrhu za ~ije postizanje koristi telo. A ovo va`i za le~enje u svim oblicima. Pacijent odlu~uje da je ovako kako sam rekao i on se oporavlja. Ako on sam odlu~i protiv oporavka, ne}e se izle~iti. Ko je onda le~nik? Isklju~ivo um samog pacijenta. Ishod }e biti onakav kako sam pacijent bude odlu~io. Posebna sredstva izgleda kao da mu slu`e, ali ona samo daju oblik njegovom vlastitom izboru. On ih odabira da bi svojim `eljama dao opipljiv oblik. A to je ono {to ta sredstva i ~ine i ni{ta drugo. Ona u stvarnosti i nisu potrebna uop{te. Pacijent mo`e jednostavno ustati bez njihove pomo}i i re}i: Ovo mi ni~emu ne slu`i. Nema takvog oblika bolesti koja se ne bi odmah izle~ila. [ta je jedan jedini uslov za ovaj pomak percepcije? To je jednostavno ovo: prepoznavanje da bolest pripada umu i da nema ni{ta sa telom. [ta ko{ta ovakvo prepoznavanje? Ono ko{ta ceo svet koji vidi{, zato {to vi{e nikada svet ne}e izgledati kao da vlada umom. S ovim prepoznavanjem odgovornost se stavlja tamo gde joj je i mesto - ne na svet, nego na onoga ko gleda na svet i vidi ga onakvim kakav on nije. Gledalac gleda u ono {to on sam bira da vidi. Ni vi{e, ni manje. Svet mu ni{ta ne ~ini. Gledalac je samo mislio da mu je svet ne{to u~inio. A ni on sam ni{ta ne ~ini svetu, zato {to je i on sam pogre{io u vezi sa tim {ta je svet. Ovde le`i oslobo|enje i od ose}anja krivice i od bolesti, zato {to su oni jedno te isto. A da bi se prihvatilo ovo oslobo|enje, mora se prihvatiti i ideja da je telo bezna~ajno. Sa ovom idejom bol zauvek odlazi. Ali sa tom idejom odlazi tako|e i sva zbrka u vezi sa stvaranjem. Zar to ne sledi nu`no jedno iz drugoga? Stavi uzrok i posledicu u njihov istinski niz u jednom slu~aju i u jednom pogledu i u~enje }e uop{titi i preobraziti svet. Preobra`avaju}a vrednost jedne istinske ideje nema kraja ni granice. Kona~ni ishod ove lekcije je se}anje na Boga. [ta sada zna~e ose}anje krivice i bolest, bol, nesre}a i sva patnja? Po{to nemaju nikakve svrhe, oni odlaze. I sa njima odlaze sve posledice za koje izgleda da su ih one prouzrokovale. Uzrok i posledica samo reprodukuju stvaranje. Ako ih se vidi u njihovoj pravoj perspektivi, bez deformacija i straha, oni ponovo uspostavljaju Nebo. 3. FUNKCIJA BO@IJEG U^ITELJA Ako pacijent mora da izmeni svoj um da bi se izle~io, {ta radi Bo`iji u~itelj? Da li on mo`e umesto pacijenta izmeniti pacijentov um? Izvesno je da ne mo`e. U odnosu na one koji su ve} voljni da izmene svoje umove, on nema nikakve funkcije, izuzev da se zajedno s njima raduje, po{to su i oni postali, zajedno s njim, Bo`iji u~itelji. On, ipak, ima specifi~niju funkciju u odnosu na one koji ne razumeju {ta je le~enje. Ovi pacijenti ne shvataju da su sami izabrali bolest. Naprotiv, oni veruju da je bolest izabrala njih. U ovoj ta~ki oni nemaju otvoreni um. Telo im ka`e {ta da rade i oni ga slu{aju. Nemaju pojma koliko je ovaj koncept lud. Kad bi bar posumnjali u to, izle~ili bi se. Ali oni ni{ta ne sumnjaju. Za njih je odvojenost potpuno realna stvar. Njima dolaze Bo`iji U~itelji da bi predstavili drugu alternativu na koju su ovi pacijenti zaboravili. Jednostavno prisustvo Bo`ijeg u~itelja je podsetnik. Njegove misli tra`e pravo da stave pod znak pitanja ono {to je pacijent prihvatio kao istinito.

Kao Bo`iji glasnici, Njegovi su u~itelji simboli spasenja. Oni tra`e od pacijenta opro{taj za Bo`ijeg Sina u njegovo vlastito Ime. Oni predstavljaju Alternativu. S Bo`ijom Re~ju u svojim umovima oni dolaze kao blagoslov, ne da le~e bolesne, ve} da ih podsete na lek koji im je Bog

10 ve} dao. Nisu njihove ruke te koje le~e. Nije njihov glas taj koji izgovara Bo`iju Re~. Oni jedino daju ono {to im je dato. Vrlo blago oni pozivaju svoju bra}u da okrenu le|a smrti. Pogledaj, Bo`iji Sine, {ta ti `ivot mo`e ponuditi. Zar }e{ odabrati bolest umesto toga? Ni jednom nisu napredni Bo`iji u~itelji razmatrali oblike bolesti u koje veruju njihova bra}a. U~initi to zna~i zaboraviti da svi oni imaju istu svrhu i zato, u stvarnosti, i nisu razli~iti. Oni tra`e Bo`iji Glas u svom bratu. A taj brat toliko sam sebe zavarava da veruje da Bo`iji Sin mo`e patiti. I Bo`iji ga u~itelji podse}aju da on nije sam sebe stvorio i da mora ostati onakav kakvim ga je Bog stvorio. Oni prepoznaju da iluzije ne mogu imati nikakvih posledica. Istina u njihovim umovima dose`e do istine u umovima njihove bra}e, tako da se iluzije ne poja~avaju. Tako su oni dovedeni istini. A nije istina dovedena njima. Tako se raspr{uju iluzije. Ne voljom nekog drugog ~oveka, ve} Jednom Voljom koja je u svima. A to i jeste funkcija Bo`ijih u~itelja: ne videti ni jednu volju odvojenu od svoje vlastite, niti svoju vlastitu volju odvojenu od Bo`ije Volje. DA LI JE LE^ENJE IZVESNO? Izle~enje je uvek izvesno. Nemogu}e je pustiti iluziju da do|e do istine i sa~uvati iluziju. Istina pokazuje da iluzije nemaju nikakve vrednosti. Bo`iji je u~itelj video ispravku svojih gre{aka u umu pacijenta, prepoznaju}i ih onakvima kakve jesu. Prihvativ{i Atounment (uklanjanje ega i le~enje verovanja u odvojenost) za sebe, on ga je tako|e prihvatio i za pacijenta. Ali {ta da se radi ako pacijent koristi bolest kao na~in `ivota, veruju}i da je le~enje put ka smrti? Kada je takav slu~aj, naglo izle~enje moglo bi ubrzati jaku depresiju i ose}aj gubitka, tako dubok da pacijent mo`e poku{ati ~ak i da sam sebe uni{ti. Po{to nema vi{e ni~ega zbog ~ega bi `iveo, on mo`e tra`iti smrt. Da bi ga se za{titilo, le~enje mora pri~ekati. Le~enje }e uvek stajati po strani kada ga se bude gledalo kao opasnost. Onog trenutka kada postane dobrodo{lo, ono je tu. Tamo gde }e le~enje biti dato, tamo }e biti i primljeno. A {ta je vreme u odnosu na Bo`ije darove? Vi{e puta smo spomenuli u tekstu stovari{te blaga koje stoji na raspolaganju jednako i davaocu i primaocu Bo`ijih darova. Niko nije izgubljen, zato {to se njihov broj mo`e samo pove}avati. Ni jedan Bo`iji u~itelj ne treba da se razo~ara ako ponudi le~enje, pa mu se u~ini da to le~enje nije primljeno. Nije njegovo da presu|uje kada njegov dar treba da bude primljen. Neka bude siguran da je njegov dar primljen i neka ~vrsto veruje da }e taj dar biti primljen kada ga se prepozna kao blagoslov, a ne kao prokletstvo. Nije funkcija Bo`ijih u~itelja da procenjuju ishod svog darovanja. Njihova je funkcija samo da daju te darove. Kad to u~ine, istovremeno su dali i ishod, po{to je i taj ishod deo dara. Niko ne mo`e davati ako je zabrinut za rezultat tog davanja. To je ograni~avanje samog davanja, pa onda ni davalac, a ni primalac ne}e imati dar. ^vrsta vera je bitan deo davanja. U stvari, to je deo koji omogu}ava delenje, deo koji garantuje da davalac ne}e izgubiti, ve} samo dobiti. Ko daruje dar, a onda ostaje s njim da bi bio siguran da }e ga se koristiti onako kako davalac smatra da je najbolje? To onda nije davanje, ve} stavljanje u zatvor. Odricanje od svake brige u vezi sa darom je ono {to taj dar ~ini istinskim darom. A ~vrsta vera (poverenje) je ono {to omogu}ava istinsko davanje. Le~enje je preobra`aj uma koji tra`i u pacijentovo ime Sveti Duh koji se nalazi u pacijentovom umu. A Sveti Duh u umu davaoca je taj Koji daje dar pacijentu. Kako se ovaj dar mo`e izgubiti? Kako taj dar mo`e biti neefikasan? Kako taj dar mo`e biti uludo utro{en? Bo`ija riznica nikada ne mo`e biti prazna. A ako nedostaje jedan dar, onda ona ne}e biti puna. A njenu puno}u Bog garantuje. Kakvu brigu onda mo`e imati Bo`iji u~itelj u pogledu onoga {ta }e se desiti s njegovim darovima? Po{to te darove Bog daje Bogu, ko }e u ovoj svetoj razmeni primiti manje od svega? DA LI TREBA LE^ENJE PONOVITI? Ovo se pitanje odgovara samo od sebe. Le~enje se ne mo`e ponoviti. Ako je pacijent ve} izle~en, od ~ega ga onda jo{ treba le~iti. A ako je izle~enje izvesno, kao {to smo ve} rekli da jeste, {ta je onda to {to treba ponoviti? Ostati zabrinut u vezi sa rezultatom le~enja, za Bo`ijeg

11 u~itelja zna~i ograni~iti le~enje. U tom slu~aju je sam Bo`iji u~itelj taj ~ijem je umu potrebno le~enje. A to je ono {to on mora olak{ati. On je u tom slu~aju pacijent i takvim se mora smatrati. On je napravio gre{ku i mora biti voljan da svoj um izmeni u tom pogledu. Njemu je nedostajala ~vrsta vera koja je neophodna da bi se istinski ne{to dalo, pa tako on nije ni dobio korist od svog dara. Gde god Bo`iji u~itelj poku{a da bude kanal za isceljivanje on uspeva. Kad on ne bi u to sumnjao, ne bi ni trebalo da ponavlja svoj prvobitni napor. Taj prvi poku{aj bio je i tako ve} maksimalan, zato {to ga je Sveti Duh prihvatio kao takvog i kao takvog ga i koristio. Sada Bo`iji u~itelj ima samo jedan kurs da sledi. Mora se koristiti svojim razumom da samom sebi ka`e da je problem predao Jednome Koji ne mo`e a da ne uspe i mora prepoznati da njegova vlastita nesigurnost nije ljubav ve} strah, pa prema tome i mr`nja. Njegov polo`aj tako postaje neodr`iv, zato {to on nudi mr`nju onome kome je ponudio ljubav. To je nemogu}e. Po{to se ponudi ljubav, samo se ljubav mo`e i primiti. To je ono u {ta Bo`iji u~itelj mora ~vrsto verovati. To je ono {to se podrazumeva kad se ka`e da je jedna od odgovornosti nekoga ko izvodi ~uda da i sam prihvati uklanjanje ega i le~enje verovanja u odvojenost. Bo`iji u~itelj je ~udotvorac zato {to on daje darove koje je primio. Ali on ih i sam mora prvo prihvatiti. Ne treba ni{ta vi{e da uradi, niti ima bilo {ta drugo i da se uradi. Prihvatanjem isceljivanja, on ga mo`e i dati. Ako on u to sumnja, neka se seti Ko je dao dar i Ko prima dar. Tako se ispravlja njegova sumnja. On je mislio da se Bo`iji darovi mogu povu}i. To je gre{ka, ali te{ko da se mo`e s njom du`e ostati. I tako Bo`iji u~itelj mo`e samo prepoznati gre{ku kao gre{ku i dozvoliti da ona za njega bude ispravljena. Jedno od najte`ih isku{enja za prepoznavanje jeste sumnja u isceljivanje zbog pojave stalnih simptoma koji su zapravo oblik u kome se javlja nedostatak ~vrste vere. A ta sumnja kao takva jeste napad. Obi~no to izgleda upravo obrnuto. U po~etku, izgleda nerazumno kad ti se ka`e da je stalna briga zapravo napad. Ta briga ima oblik ljubavi. Ali ljubav bez ~vrste vere (poverenja) je nemogu}a, a sumnja i poverenje ne mogu postojati istovremeno. I mr`nja mora biti suprotna od ljubavi, bez obzira koji oblik uzimala. Ne sumnjaj u dar i onda je nemogu}e sumnjati i u njegov efekat. Izvesnost je ta koja daje Bo`ijim u~iteljima mo} da budu ~udotvorci, zato {to su oni svoje poverenje poklonili Njemu. Sumnja u samog sebe je stvarna osnova sumnje u ishod bilo kog problema koji se daje Bo`ijem u~itelju da ga re{i. A to mu`no podrazumeva da je poverenje dato jednom iluzornom ja, po{to se samo u takvo ja i mo`e sumnjati. Ova iluzija mo`e imati vi{e oblika. Mo`da postoji strah od slabosti i ranjivosti. Mo`da je tu i strah od neuspeha i stid povezan sa ose}anjem nedoraslosti. Mo`da je tu i zbunjenost zbog ose}anja krivice koja proizlazi iz la`ne skromnosti. Nije va`an oblik gre{ke. Ono {to je va`no jeste prepoznavanje gre{ke kao gre{ke. Gre{ka je uvek izvestan oblik brige za sebe, pri ~emu se pacijent isklju~uje. To je neuspeh da se pacijent prepozna kao deo Pravog Ja i tako predstavlja zbrku u identitetu. U tvoj um ulazi sukob u vezi s pitanjem {ta si ti i ti se vara{ u pogledu samog sebe. A ti se tu vara{ u vezi sa samim sobom zato {to negira{ Izvor koji te je stvorio. Ako bi ti nudio samo isceljenje, onda ne bi sumnjao. Sumnja je rezultat sukobljenih `elja. Budi siguran u ono {to `eli{ i sumnja postaje nemogu}a.

KAKO SE MO@E IZBE]I OPA@ANJE RAZLI^ITIH STEPENA TE[KO]A? Verovanje u razli~ite stepene te{ko}a je osnova svetske percepcije (opa`anja). Ovo verovanje po~iva na razlikama, na nejednakoj pozadini i pomi~nom prvom planu, na nejednakim visinama i razli~itim veli~inama, na raznim stepenima tame i svetla i na hiljadama kontrasta, pri ~emu se svaka stvar koju vidi{ takmi~i sa svakom drugom da bi bila prepoznata. Ve}i objekat zasenjuje manji. Svetlija stvar privla~i vi{e pa`nje od neke druge koja je manje privla~na. A ideja koja je opasnija ili neka koja se smatra po standardima sveta po`eljnijom, potpuno remeti mentalnu ravnote`u. Telesne o~i vide samo sukob. Ne oslanjaj se na njih u potrazi za mirom i razumevanjem. Iluzije su uvek iluzije razlika. Kako bi i bilo druga~ije? Po svojoj definiciji, iluzija je poku{aj da se ne{to, {to se smatra va`nim, u~ini realnim, ali {to je prepoznato kao neistinito. Um, prema tome, nastoji da to u~ini istinitim, zbog svoje jake `elje da ga ima za sebe. Iluzije su karikature stvaranja, poku{aji da se istina privede la`ima. Vide}i da je istina neprihvatljiva, um se buni protiv istine i daje sam sebi iluziju pobede. Smatraju}i

12 zdravlje optere}enjem, um se povla~i u grozni~ave snove. A u tim snovima, um je odvojen, razli~it od drugih umova, sa svojim vlastitim razli~itim interesima i sposoban za zadovoljavanje svojih potreba na ra~un drugih. Prilikom razvrstavanja i kategoriziranja aktivnosti uma ulaze gre{ke percepcije. A upravo tu se mora napraviti ispravka. Um klasificira ono {to mu donose telesne o~i, u skladu sa svojim unapred stvorenim vrednostima, prosu|uju}i gde najbolje odgovara svaki podatak dobijen od ~ula. Koja bi osnova bila pogre{nija od ove? Neprepoznata sama po sebi, ova osnova tra`i od same sebe da joj se da ono {to }e se slagati sa ovim kategoriziranjem. U~iniv{i to, ona zaklju~uje da ovo kategoriziranje mora biti istinito. Na ovom prosu|ivanju po~ivaju sve razlike, zato {to je to ono od ~ega zavise prosu|ivanja sveta. Da li bilo {ta mo`e zavisiti o ovom zbrkanom i besmislenom rezonovanju? Ne mo`e biti nikakvog stepenovanja te{ko}e prilikom le~enja jedino zbog toga {to je sva bolest samo iluzija. Da li je te`e raspr{iti verovanje jednog ludaka u ve}u halucinaciju, nasuprot nekoj manjoj halucinaciji? Da li }e se ludak br`e slo`iti da je nerealan ja~i glas kog ~uje, nego onaj ti{i glas? Da li }e on lak{e odbaciti {aputavi zahtev da nekog ubije od istog zahteva koji mu se javlja kao vikanje? I da li broj vila za seno koje nose |avoli koje ovaj ludak vidi deluje na uverljivost tih |avola u njegovom opa`anju? Njegov um ih je razvrstao kao realne, pa su tako oni za njega realni. Kada on bude shvatio da su svi oni iluzije, oni }e nestati. A tako je i sa le~enjem. Svojstva iluzija koja izgleda da ih ~ine razli~itim u stvarnosti su bezna~ajna, zato {to su ova svojstva isto onako iluzorna kao i same te iluzije. Telesne }e o~i nastaviti da vide razlike. Ali um, koji je sebi dozvolio da bude izle~en, ne}e vi{e priznavati te razlike. Bi}e onih koji }e izgledati bolesniji od drugih i telesne }e o~i izve{tavati o njihovom izmenjenom izgledu kao i ranije. Ali }e izle~eni um sve njih staviti u istu kategoriju: sve su one nestvarne. To je dar U~itelja uma. Razumevanje da su samo dve kategorije zna~ajne pri razvrstavanju poruka koje um prima od onoga {to izgleda da je spolja{nji svet. A od ove dve kategorije, samo je jedna realna. Isto onako kao {to je realnost potpuno realna, nezavisno od veli~ine i oblika i vremena i mesta - po{to razlike ne mogu postojati unutar realnosti - tako su i iluzije bez razlika. Jedini odgovor na bolest bilo koje vrste jeste le~enje. Jedini odgovor na sve iluzije jeste istina. DA LI SU POTREBNE PROMENE U @IVOTNOJ SITUACIJI BO@IJIH U^ITELJA? Potrebne su promene u u m o v i m a Bo`ijih u~itelja. To mo`e, ali i ne mora obuhvatiti i promene u spolja{njoj situaciji. Zapamti da niko nije slu~ajno tamo gde jeste i da slu~aj ne igra nikakvu ulogu u Bo`ijem planu. Najneverovatnije je da promene u stavovima nisu prvi korak kod novajlije-u~itelja Bo`ijeg ve`banja. Ipak, tu nema nikakvog modela zato {to je trening jako individualan. Postoje oni koji se pozivaju da skoro odmah izmene svoju `ivotnu situaciju, ali su oni, uop{te uzev, posebni slu~ajevi. Ogromnoj se ve}ini daje program ve`banja koji se sporo razvija u kome se ispravlja {to je mogu}e vi{e ranijih gre{aka. Posebno se moraju odnosi adekvatno opa`ati i moraju se ukloniti svi tamni kameni-temeljci nepomirljivosti i neopra{tanja. Ina~e }e stari misaoni sistem jo{ uvek imati osnovu za povratak. Napreduju}i u svom treningu, Bo`iji u~itelj sve temeljitije u~i jednu lekciju. On ne donosi svoje vlastite odluke. Od svog U~itelja tra`i odgovor. I tog se odgovora dr`i kao svoje smernice za delovanje. To postaje sve lak{e i lak{e kako Bo`iji u~itelj u~i da se odrekne svog vlastitog prosu|ivanja. Odricanje od prosu|ivanja, o~iti preduslov da se ~uje Bo`iji Glas, je obi~no dosta spor proces. Ne zato {to je to te{ko, ve} zato {to se ovaj proces lako mo`e shvatiti kao uvredljiv za li~nost. Svetovni trening usmeren je prema postignu}u cilja koji je direktno suprotan od cilja na{eg nastavnog programa. Svet ljude ve`ba da se oslanjaju na svoje vlastito prosu|ivanje kao kriterijum zrelosti i snage. Na{ nastavni program ve`ba za odricanje od prosu|ivanja kao neophodan uslov za spasenje. KAKO SE ODRE]I PROSU\IVANJA? Svet potpuno pogre{no shvata prosu|ivanje, sli~no drugim lukavstvima pomo}u kojih se odr`ava svet iluzija. Prosu|ivanje se stvarno brka sa mudro{}u i zamenjuje se njime istina.

13 Prema onome kako svet koristi ovaj termin, pojedinac je sposoban za dobro i lo{e prosu|ivanje, a {kolovanje ima za cilj sna`enje ovog prvog, a umanjivanje drugog. Ipak postoji izvesna zbrka {ta zna~e ove kategorije. Ono {to je dobro prosu|ivanje za jednoga, drugome zna~i lo{e. Dalje, ~ak i ista osoba klasificira isti ~in da pokazuje dobro razu|ivanje u jedno vreme, a lo{e razu|ivanje u drugom vremenu. U stvarnosti se ne mo`e nikoga podu~avati o bilo kakvim doslednim kriterijumima za odre|ivanje ovih kategorija. Bilo kada, u~enik se mo`e ne slo`iti sa onim {to njegov navodni u~itelj ka`e o kategorijama dobrog i lo{eg, a i sam u~itelj mo`e biti nedosledan u onome u {ta veruje. Dobro prosu|ivanje u ovim terminima ne zna~i ni{ta. Ni{ta vi{e ne zna~i ni lo{e. Bo`ijem u~itelju neophodno je da shvati ne da on ne treba da prosu|uje, ve} da to i ne mo`e. Odri~u}i se prosu|ivanja, on se odri~e jedino onoga {to i nema. On se odri~e iluzije. Ili jo{ bolje: on ima iluziju da se ne~eg odri~e. U stvarnosti on samo postaje po{teniji. Prepoznaju}i da je njemu zauvek nemogu}e da prosu|uje, on to onda vi{e i ne poku{ava. To nije nikakvo `rtvovanje. Nasuprot tome, on stavlja sebe u polo`aj u kome ne mo`e o n sam prosu|ivati, ali gde prosu|ivanje mo`e da se pojavi k r o z njega. A ovo prosu|ivanje nije ni dobro, ni lo{e. To je jedino prosu|ivanje koje postoji, a ono je samo jedno: Bo`iji Sin je bezgre{an i greh i ne postoji. Cilj na{eg nastavnog programa, za razliku od onoga {to se u svetu u~i, jeste da je nemogu}e prosu|ivanje u onom obi~nom smislu. To nije ne~ije mi{ljenje, ve} ~injenica. Da bi se bilo {ta ispravno prosudilo, moralo bi se biti potpuno svesnim nezamislivo mnogo stvari, stvari iz pro{losti, sada{njosti i budu}nosti. Pojedinac bi morao da unapred prepozna sve efekte svog prosu|ivanja na svakoga i na sve {to se tim prosu|ivanjem obuhvata na bilo koji na~in. I morao bi biti siguran da mu opa`anje nije deformisano, tako da bi njegovo presu|ivanje bilo potpuno pravedno za svakoga na koga se sada odnosi i na koga }e se odnositi u budu}nosti. Ko to mo`e u~initi? Ko to za sebe mo`e tvrditi da je sposoban da to u~ini, izuzev u grandioznim fantazijama? Seti se samo koliko si puta mislio da zna{ sve ~injenice koje su ti potrebne za prosu|ivanje i kako si samo pogre{io! Ima li ikoga ko to nije do`iveo? Da li zna{ koliko si samo puta mislio da si u pravu, ne shvataju}i ~ak da si bio u krivu? Za{to bi se odlu~io za ovako proizvoljnu osnovu za dono{enje odluka? Mudrost nije prosu|ivanje. Ona zna~i odricanje od prosu|ivanja. Onda samo jo{ ovo prosudi. I to: postoji Neko sa tobom ^ije je prosu|ivanje savr{eno. On zna sve ~injenice: iz pro{losti, sada{njosti i budu}nosti. On poznaje sve efekte Svog prosu|ivanja na svakoga i na sve {to je na bilo koji na~in s tim prosu|ivanjem u vezi. I On je potpuno pravedan prema svakome, zato {to Njegovo opa`anje nije deformisano. Prema tome, odlo`i prosu|ivanje, ne sa `aljenjem, ve} sa uzdahom olak{anja i zahvalnosti. Sad si se oslobodio tako velikog tereta da si se pod njim mogao teturati i pasti pod njega. A to je bila iluzija. Ni{ta vi{e. Sada Bo`iji u~itelj ustaje bez tereta i lagano nastavlja sa hodom. Nije to jedina korist koju ovim sti~e. Nestalo je i njegovo ose}anje brige. Sad ga vi{e nema. Poklonio ga je, zajedno sa prosu|ivanjem. Predao ga je Onome u ^ije je prosu|ivanje sada odlu~io da ~vrsto veruje, umesto u svoje vlastito. Sada vi{e ne ~ini gre{ke. Vodi~ mu je siguran. I tamo gde je ranije dolazio da presu|uje, sad dolazi da blagosilja. Tamo gde se sada smeje, ranije je bio navikao da pla~e. Nije se te{ko odre}i prosu|ivanja. Ali ga je zaista te{ko zadr`ati. Bo`iji u~itelj sretno ga odla`e u trenutku kad prepozna koju cenu za njega mora platiti. Sva ru`no}a koju vidi u vezi sa samim sobom rezultat je prosu|ivanja. Sav bol na koji gleda rezultat je prosu|ivanja. Sva usamljenost i ose}aj gubitka, prola`enje vremena i porast bezna|a, bolesni o~aj i strah od smrti - sve to proizilazi iz prosu|ivanja. I sada Bo`iji u~itelj zna da te stvari ne moraju postojati. Ni jedna od njih nije istinita. On se odrekao njihovog uzroka i sve ove stvari, koje nisu bile ni{ta drugo ve} efekti njegovog pogre{nog izbora, otpale su s njega. Bo`iji u~itelju, ovaj }e ti korak doneti mir. Zar mo`e biti te{ko `eleti samo ovo? KAKO JE MIR MOGU] U OVOM SVETU? To je pitanje koje svako mora postaviti. Izgleda, o~ito, da je ovde mir nemogu}. Bo`ija Re~ obe}ava i druge stvari koje izgledaju nemogu}e, sli~no ovoj. Njegova je Re~ obe}ala mir. Ona je tako|e obe}ala da nema smrti, da mora do}i do vaskrsenja i da je uskrsnu}e ~ovekovo nasledno pravo. Svet koji vidi{ ne mo`e biti svet koga Bog voli, a ipak nas Njegova Re~

14 uverava da On voli svet. Bo`ija je Re~ obe}ala da je ovde mogu} mir, a ono {to On obe}a te{ko da je nemogu}e. Istina je ipak da se na svet mora druga~ije gledati, ako se `eli prihvatiti Njegovo obe}anje. [ta svet jeste, jeste samo ~injenica. Ti ne mo`e{ odabrati {ta taj svet treba da bude. Ali ti mo`e{ odabrati na~in na koji }e{ ga videti. Zaista, ti to m o r a { odabrati. Ponovo dolazimo do pitanja prosu|ivanja. Ovaj put pitaj samog sebe {ta je verovatnije da je istina: tvoje prosu|ivanje ili Bo`ija Re~. Oni ka`u razli~ite stvari o svetu, stvari toliko suprotne da je besmisleno i poku{ati da ih se pomiri. Bog nudi svetu spasenje. Tvoje prosu|ivanje bi da to prokune. Bog ka`e da nema smrti. Tvoje prosu|ivanje vidi samo smrt kao neizbe`an kraj `ivota. Bo`ija te Re~ uverava da On voli svet. Tvoje prosu|ivanje ka`e da je nemogu}e voleti svet. Ko je u pravu? Jedan od vas dvojice mora da gre{i. To mora tako biti. Tekst tuma~i da je Sveti Duh Odgovor na sve probleme koje si sam napravio. Ovi problemi nisu realni, ali to je bezna~ajno za one koji u njih veruju. A svako veruje u ono {to je napravio, zato {to je to i napravljeno njegovim verovanjem u to. U ovu ~udnu i paradoksalnu situaciju - situaciju koja je bez zna~enja i li{ena smisla, a ipak iz koje izgleda kao da nema izlaza - Bog {alje Svoje Prosu|ivanje da bi odgovorio na tvoje. Blago Svog Prosu|ivanja daje u zamenu za tvoje. I pomo}u ove zamene nerazumljivo postaje razumljivo. Kako je mir mogu} u ovom svetu? Prema tvom prosu|ivanju to nije mogu}e i nikad i ne}e biti. Ali, prema Bo`ijem Prosu|ivanju, ono {to se ovde odra`ava je samo mir. Mir je nemogu} onima koji gledaju na rat. Mir je neizbe`an za one koji nude mir. Kako je samo lako nestalo tvoje prosu|ivanje sveta! Nije svet taj koji ~ini da mir izgleda nemogu}. Svet koji ti vidi{ je nemogu}. Bo`iji Sud o ovom deformisanom svetu izbavlja taj svet i ~ini ga podesnim da za`eli dobrodo{licu miru. I mir silazi na svet kao radosni odgovor. Mir sada ovde pripada, zato {to je u{la Bo`ija Misao. [ta drugo osim Bo`ije Misli pretvara pakao u Nebo jedino i samo svojim postojanjem? Zemlja se klanja pred njenim dobrostivim Prisustvom, a Bo`ija se Misao saginje u odgovoru da bi ponovo uzdigla zemlju. Sad je pitanje druga~ije. Ne glasi vi{e: Da li je mir mogu} u ovom svetu?, ve} umesto toga: Zar nije nemogu}e da bi mir bio ovde odsutan? KOLIKO JE POTREBNO BO@IJIH U^ITELJA DA BI SE SVET SPASAO? Odgovor na ovo pitanje jeste - jedan. Dovoljan je jedan potpuno savr{en u~itelj koji je zavr{io sa u~enjem. Taj jedan, posve}en i iskupljen, postaje Pravo Ja koje je Bo`iji Sin. Onaj koji je oduvek u potpunosti duh sada vi{e sebe ne vidi kao telo ili ~ak ni da je u telu. Prema tome, on je bezgrani~an. A po{to je bezgrani~an, njegove su misli udru`ene s Bo`ijim zauvek. Njegovo opa`anje samog sebe zasniva se na Bo`ijem Prosu|ivanju, a ne na vlastitom. Tako on deli Bo`iju Volju i dovodi svoje misli da bi smirio zavedene umove. On je uvek jedan zato {to je onakav kakvim ga je Bog stvorio. Prihvatio je Hrista i spasen je. Tako sin ~ove~iji postaje Bo`ji Sin. To nije stvarna promena, to je promena uma. Ni{ta se spolja ne menja, ali sve iznutra sad odra`ava Bo`iju Ljubav. Boga se vi{e ne mo`e bojati, zato {to um ne vidi vi{e razlog za kaznu. Izgleda kao da je mnogo Bo`ijih u~itelja, po{to je to svetu potrebno. Udru`iv{i se zbog jedne svrhe, i to one koju dele sa Bogom, kako bi oni mogli biti odvojeni jedan od drugog? Za{to bi onda bilo va`no {to se oni pojavljuju u mnogim oblicima? Njihov je um jedan, njihovo udru`ivanje je potpuno. A Bog kroz njih deluje kao kroz jednog, po{to je to ono {to oni zaista i jesu. Za{to je onda potrebna iluzija da ih je mnogo? Samo zato {to prevareni ne mogu razumeti realnost. Samo njih malo mogu uop{te ~uti Bo`iji Glas, pa ~ak ni oni ne mogu direktno preneti svoje poruke kroz Duh koji im je dao te poruke. Njima je potrebno sredstvo koje }e omogu}iti komunikaciju sa onima koji ne shvataju da su i sami duh. Oni mogu videti telo. Glas oni razumeju i slu{aju ga, a ne boje se da }e se u samima sebi susresti sa istinom. Ne zaboravi da istina mo`e do}i samo tamo gde je dobrodo{la i gde nema straha. Zbog toga je Bo`ijim u~iteljima potrebno telo, po{to se njihovo jedinstvo ne mo`e direktno prepoznati. Ono {to Bo`ije u~itelje ~ini onim {to jesu jeste njihovo prepoznavanje prave svrhe tela. Kako napreduju u svojoj profesiji, postaju sve sigurniji da se telesna funkcija sastoji samo u tome da dozvoli da Bo`iji Glas govori kroz telo ljudskim u{ima. A te }e u{i preneti umu slu{aoca poruke koje nisu od ovoga sveta, a um }e ih razumeti zbog njihovog Izvora. Iz tog razumevanja do}i }e i prepoznavanje, u ovom novom Bo`ijem u~itelju, u ~emu se stvarno sastoji svrha tela, ~emu telo

15 stvarno slu`i. Ova je lekcija dovoljna da dozvoli da misao o jedinstvu u|e, a onda se ono {to je jedno prepoznaje kao jedno. Bo`iji u~itelji izgleda kao da dele me|usobno iluziju odvojenosti. Ali zbog svrhe zbog koje se koriste telom, oni ne veruju u tu iluziju, uprkos spolja{njoj pojavnosti. Glavna je lekcija uvek ova: za {ta telo upotrebljava{ to }e ti ono i postati. Koristi ga za greh ili napad, koji je isto {to i greh, i vide}e{ ga kao gre{nog. A zato {to je gre{no, ono je i slabo. A po{to je slabo, ono pati i umire. Upotrebni ga da prenese{ Bo`iju Re~ onima koji je nemaju, i telo postaje sveto. A po{to je sveto, onda ne mo`e biti bolesno, niti mo`e umreti. Kada prestane biti korisno, odla`e ga se i to je sve. Um donosi ovu odluku, kao {to donosi i sve ostale odluke od kojih zavisi stanje tela. Bo`iji u~itelj ne donosi sam ovu odluku. U~initi to zna~ilo bi dati telu drugu svrhu od one koja ga ~ini svetim. Bo`iji }e mu Glas re}i kada je zavr{io svoju ulogu, isto kao {to mu ka`e koja mu je funkcija. On ne pati, bilo da odlazi ili ostaje. Sada je bolest nemogu}a za njega. Jedno}a i bolest ne mogu uporedo postojati. Bo`iji u~itelji odlu~uju da neko vreme gledaju na snove. To je svestan izbor.

Zato {to su oni nau~ili da se sve odluke donose svesno, sa punom svesno{}u o njihovim posledicama. San ka`e druga~ije. Ali ko }e poverovati u snove, po{to je jednom prepoznao {ta su oni zapravo? Svesnost sanjanja je realna funkcija Bo`ijih u~itelja. Oni posmatraju kako likovi iz sna dolaze i odlaze, kako se pomi~u i menjaju, kako pate i umiru. Ali njih ne vara ono {to vide. Oni prepoznaju da gledati likove iz sna kao bolesne i odvojene nije ni{ta vi{e realno nego ih smatrati zdravima i lepima. Jedino jedinstvo nije stvar snova. A to je ono {to Bo`iji u~itelji priznaju kao ne{to {to je u pozadini sna, izvan podru~ja svega {to je varljivo, a {to je opet sigurno njihovo. [TA JE STVARNO ZNA^ENJE @RTVOVANJA? Iako je, uistinu, termin `rtvovanje potpuno bez zna~enja, on ima zna~enje u svetu. Kao i sve stvari u svetu, njegovo zna~enje je privremeno i na kraju }e se izgubiti u ni{tavilu, odakle je i do{lo, kad ga se vi{e ne bude moglo koristiti. Sada je njegovo realno zna~enje lekcija. Kao i sve lekcije, to je iluzija, zato {to u stvarnosti nema {ta da se u~i. Ipak ovu iluziju treba zameniti korektivnim lukavstvom. Drugom iluzijom koja zamenjuje prvu, pa }e tako obe na kraju nestati. Prva iluzija koja se mora zameniti pre nego {to drugi misaoni sistem preuzme vlast, jeste da `rtvovanje zna~i odricanje od stvari ovoga sveta. [ta bi to moglo biti do iluzija, po{to je i sam ovaj svet ni{ta vi{e nego iluzija? Potrebno je mnogo u~iti da se shvati i prihvati ~injenica da svet nema {ta da da. [ta mo`e zna~iti `rtvovanje ni~ega? To ne mo`e zna~iti da zbog toga ti ima{ manje. Nema `rtvovanja u terminima sveta koje ne bi obuhvatilo i telo. Za trenutak razmisli o tome {ta svet zove `rtvovanjem. Mo}, ugled, novac, fizi~ko zadovoljstvo: ko je heroj kome sve ove stvari pripadaju? Da li ove stvari zna~e i{ta, izuzev u odnosu na telo? A telo ne mo`e odre|ivati vrednost ne~ega. Te`e}i za ovakvim stvarima, um se povezuje sa telom i time zamagljuje svoj identitet i gubi iz vida ono {to je on sam u stvarnosti. Jednom kad se pojavi ova zbrka, umu postaje nemogu}e da shvati da sva zadovoljstva ovoga sveta ne zna~e ni{ta. Ali kakvo `rtvovanje - a to je zaista `rtvovanje! - sve ovo povla~i za sobom. Sad um sam sebe osu|uje na to da tra`i a da ni{ta ne na|e, da bude zauvek nezadovoljan, da ne zna {ta zapravo `eli da na|e. Ko mo`e izbe}i ovu samoosudu? To je mogu}e samo kroz Bo`iju Re~. Samoosuda je odluka u vezi sa identitetom (istovetno{}u) i niko ne sumnja u ono u {ta veruje da jeste on. Mo`e sumnjati u sve stvari, ali nikada u ovo. Bo`iji u~itelji ne mogu `aliti {to se odri~u svetskih zadovoljstava. Da li je to `rtvovanje odre}i se bola? Da li se odraslome uzima za zlo {to se odri~e de~ijih igra~aka? Da li }e neko ko je na~as spazio Hristovo lice ~e`njivo pogledati natrag na klaonicu? Niko ko je izbegao od sveta i svih njegovih bolesti ne}e gledati unatrag na taj svet i osu|ivati ga. Ali taj se mora radovati {to se oslobodio svog `rtvovanja koje bi svetske vrednosti od njega zahtevale. Tim vrednostima on je `rtvovao sav svoj mir. Tim je vrednostima `rtvovao svu svoju slobodu. I da bi posedovao te vrednosti, on mora `rtvovati svoju nadu u Nebo i se}anje na Ljubav svog Oca. Ko bi, pri zdravoj pameti, izabrao ni{ta kao

16 zamenu za sve? [ta je pravo zna~enje `rtvovanja? To je cena za verovanje u iluzije. To je cena koja se mora platiti za negiranje istine. Nema zadovoljstva u svetu koje ne bi ovo zahtevalo. Ina~e bi se zadovoljstvo videlo kao bol. A niko ne tra`i bol, ako ga kao takvog prepoznaje. Ideja `rtvovanja je ta koja ga ~ini slepim. On ne vidi {ta zapravo tra`i. I tako ga on tra`i na hiljadu na~ina i na hiljadu mesta. Svaki put veruje da je to tamo i svaki se put na kraju razo~ara. Tra`i ali tako da ne na|e{ - ostaje stroga naredba sveta i niko ko se dr`i ciljeva sveta ne mo`e druga~ije da ~ini. Mo`e{ verovati da ovaj kurs zahteva od tebe `rtvovanje svega {to smatra{ dragocenim. U izvesnom smislu to je istina. Ti smatra{ dragocenim stvari koje Bo`ijeg Sina raspinju, a cilj ovog kursa jeste da ga oslobodi toga. Ali nemoj pogre{no shvatiti {ta zna~i `rtvovanje. To uvek zna~i odricanje od onoga {to `eli{. A {ta je to, o Bo`iji u~itelju, {to ti `eli{? Bog te je pozvao i ti si odgovorio. Zar bi sada `rtvovao taj Poziv? Do sada je samo njih malo ~ulo taj Poziv i oni mogu da se okrenu samo tebi. Nema druge nade u svetu kojoj bi mogli verovati. Nema drugog glasa u celom svetu koji bi bio eho Bo`ijeg Glasa. Ako ti bude{ `rtvovao istinu, oni }e ostati u paklu. A ako oni ostanu i ti }e{ sa njima. Ne zaboravi da je `rtvovanje potpuno. Nema polovi~nog `rtvovanja. Ne mo`e{ se delimi~no odre}i Neba. Ne mo`e{ samo malo biti u paklu. Bo`ija Re~ nema izuzetaka. To je ono {to je ~ini svetom i {to je stavlja izvan domena sveta. Ta svetost je ono {to ukazuje na Boga. Njena je svetost ta koja te ~ini bezbednim. Napadaju}i bilo kog brata iz bilo kog razloga, ti negira{ tu svetost. Ovde se javlja raskid s Bogom. Razdor koji je nemogu}. Raskol koji se ne mo`e dogoditi. A to je ipak razdor u koji }e{ ti sigurno poverovati, zato {to si i stvorio nemogu}u situaciju. A u toj situaciji mo`e izgledati da se doga|a nemogu}e. Ono izgleda da se doga|a `rtvovanjem istine. Bo`iji u~itelju, ne zaboravljaj zna~enje `rtvovanja i zapamti {ta svaka odluka koju donese{ mora da zna~i u terminima cene. Odlu~i se za Boga i sve }e ti biti dato bez ikakve cene. Odlu~i se protiv Njega i izabrao si ni{tavilo na ra~un svesnosti svega. [ta bi ti da podu~ava{? Seti se samo onoga {to bi hteo da nau~i{. To je ono o ~emu treba da brine{. Atounment (uklanjanje ega i le~enje verovanja u odvojenost) je za tebe. Ono {to u~i{ pola`e pravo na to i to u~enje ti to i daje. Svet to ne sadr`i u sebi. U~i ovaj kurs i Atounment je tvoj. Bog ti pru`a Svoju Re~, po{to su Mu potrebni u~itelji. Na koji bi drugi na~in spasao Svog Sina? KAKAV ]E BITI KRAJ SVETA? Da li se zaista mo`e zavr{iti ne{to {to nema po~etka? Svet }e se zavr{iti u jednoj iluziji, isto kao {to je i zapo~eo. Njegov }e zavr{etak biti ipak iluzija milosr|a. Iluzija opra{tanja, potpuna, koja nikoga ne isklju~uje bezgrani~na u blagosti, prekri}e svet, skrivaju}i svo zlo, skrivaju}i sav greh i zauvek dokraj~uju}i krivicu. Tako se zavr{ava svet koji je izgradilo ose}anje krivice, po{to sada taj svet nema nikakve svrhe i zato odlazi. Otac svih iluzija je verovanje da te iluzije imaju neku svrhu, da slu`e nekoj potrebi ili da zadovoljavaju `elju. Ako ih se shvati kao nesvrhovite, vi{e ih se i ne vidi. Prepoznaje se njihova beskorisnost i one odlaze. Kako bi se dokraj~ile sve iluzije, izuzev na ovakav na~in? Dovede ih se do istine, a istina ih ne vidi. Po{to istina previ|a sve {to je bezna~ajno. Sve dok opra{tanje ne postane potpuno, svet ima neke svrhe. On postaje dom u kome se ra|a opra{tanje, gde ono raste i postaje ja~e i sveobuhvatnije. Ovde ga se hrani, zato {to je ovde opra{tanje i potrebno. Blagi Spasilac, ro|en na mestu gde je izgra|eno ose}anje krivice i gde greh izgleda realan. Ovde je Njegov dom, po{to ovde zaista postoji potreba za Njim. On sa Sobom nosi kraj sveta. Njegov je Poziv taj kome odgovara Bo`iji u~itelj, okre}u}i se tiho Njemu da bi primio Njegovu Re~. Do}i }e kraj sveta kada On bude pravedno presudio svim stvarima koje su u njemu. Svetu }e do}i kraj zajedno sa blagoslovom svetosti na njemu. Kada ne preostane ni jedna gre{na misao, sa svetom je gotovo. On ne}e biti razoren, niti napadnut, pa ~ak niti taknut. On }e jedino prestati da izgleda da postoji. Sigurno je da ovo izgleda kao da je jako vremenski udaljeno. Kada ne preostane ni jedna gre{na misao - izgleda zaista kao dugoro~ni program. Ali vreme stoji smireno i ~eka na cilj Bo`ijih u~itelja. Ne}e preostati ni jedna gre{na misao u trenutku kad bilo koji od Bo`ijih u~itelja prihvati za sebe Atounment (uklanjanje ega i le~enje verovanja u odvojenost). Ni{ta nije lak{e oprostiti jedan greh, nego ih sve zajedno oprostiti. Iluzija o razli~itim stepenima te{ko}e je prepreka i Bo`iji u~itelj mora nau~iti da pro|e mimo nje i da je ostavi iza sebe. Jedan greh

17 koga savr{eno oprosti jedan Bo`iji u~itelj mo`e u~initi spasenje potpunim. Mo`e{ li to shvatiti? Ne, to je besmislica za bilo koga ovde, u svetu. A ipak je to kona~na lekcija u kojoj se obnavlja jedinstvo. To je protivno celokupnom mi{ljenju sveta, ali je isti slu~aj i sa Nebom. Kraj sveta }e do}i kada se misaoni sistem sveta potpuno preobrne. Sve do tada, izgleda}e kao da se ose}aju komadi}i na~ina mi{ljenja sveta. Kona~nu lekciju, koja donosi kraj svetu, ne}e mo}i da shvate oni koji jo{ nisu spremni da napuste svet i da krenu izvan domena njegovog si}u{nog dosega. [ta je onda funkcija Bo`ijeg u~itelja u ovoj zavr{noj lekciji? Njemu je jedino potrebno da nau~i kako da joj pristupi, da bude voljan da ide u njenom smeru. On treba samo da ~vrsto veruje u to, tj. ako mu Bo`iji Glas ka`e da je to lekcija koju mo`e nau~iti, onda to zna~i da je on zaista i mo`e nau~iti. On je ne}e prosu|ivati kao laganu ili te{ku. Njegov mu U~itelj ukazuje na tu lekciju i on ima poverenja da }e mu On pokazati i kako da je nau~i. Svet }e zavr{iti u radosti, zato {to je on mesto tuge. Kada radost do|e, svet gubi svrhu svog postojanja. Svet }e zavr{iti u miru, zato {to je on mesto rata. Kada do|e mir, kakva je onda svrha sveta? Svet }e zavr{iti u smehu, zato {to je on mesto suza. Gde postoji smeh, ko }e onda dalje da pla~e? A samo potpuno opra{tanje donosi sve ovo da bi blagoslovilo svet. U blagoslovu svet nestaje, zato {to se on ne}e zavr{iti onako kako je zapo~eo. Funkcija Bo`ijih u~itelja jeste da preobrate pakao u Nebo, zato {to je ono {to oni podu~avaju odraz Neba. A sada sedi u istinskoj skromnosti i shvati da sve ono {to Bog ho}e da u~ini{, ti mo`e{ to u~initi. Nemoj biti arogantan i re}i da ne mo`e{ nau~iti Njegov Vlastiti nastavni program. Njegova Re~ ka`e druga~ije. Njegova }e Volja biti izvr{ena. Druga~ije ni ne mo`e biti. I budi zahvalan da je to tako. DA LI ]E NA KRAJU SVAKOME SUDITI? Da, zaista ho}e! Niko ne mo`e izbe}i kona~ni Bo`iji sud. Ko mo`e zauvek be`ati od istine? Ali kona~na presuda ne}e do}i sve dotle dok je povezujete sa strahom. Jednog }e joj dana svako izraziti dobrodo{licu i ba{ toga dana }e mu ona biti i data. ^u}e kako se {irom sveta progla{ava njegova bezgre{nost. To ga osloba|a, a on istovremeno prima kona~nu Bo`iju presudu. To je presuda na kojoj po~iva spasenje. To je presuda koja ga osloba|a. To je presuda kojom se osloba|aju sve stvari zajedno sa njim. Kako se pribli`ava ve~nost, tako se vreme zaustavlja, a ti{ina se rasprostire svetom, kako bi svako mogao ~uti ovu presudu Bo`ijem Sinu: SVET SI, VE^AN, SLOBODAN I CELOVIT, ZAUVEK U MIRU U BO@IJEM SRCU. GDE JE SADA SVET I GDE JE SADA TUGA? Bo`iji u~itelju, da li je ovo tvoja vlastita presuda samom sebi? Veruje{ li da je ovo potpuno istinito? Ne, jo{ ne, jo{ ne. Ali je to jo{ uvek tvoj cilj, razlog zbog koga si ovde. Tvoja je funkcija da samog sebe pripremi{ kako bi ~uo ovu presudu i kako bi prepoznao da je istinita. Jedan trenutak potpunog verovanja u ovu presudu i oti}i }e{ izvan domena verovanja u podru~je Izvesnosti. Jedan vanvremenski trenutak mo`e doneti kraj vremena. Ne sudi, zato {to samo sebi sudi{ i tako odga|a{ kona~ni sud. Kakav je tvoj sud o svetu, Bo`iji u~itelju? Da li si ve} nau~io da stane{ u stranu i da ~uje{ Glas Presude u samom sebi? Ili jo{ uvek poku{ava{ da od Njega preuzme{ Njegovu ulogu? Nau~i se da bude{ smiren, po{to se Njegov Glas ~uje u dubokoj ti{ini. A Njegova Presuda dolazi svima koji stoje po strani i mirno slu{aju i ~ekaju Njega. Ti, koji si ponekad tu`an, a ponekad ljut, koji ponekad ose}a{ da nisi dobio svoj pravedan udeo i da se tvoji najbolji napori ne cene dovoljno, pa ~ak i preziru - odreci se tih budalastih misli! One su isuvi{e male i bezna~ajne da bi i tren du`e zauzimale tvoj sveti um. Bo`iji Sud ~eka na tebe da te oslobodi. [ta ti mo`e svet pru`iti, bez obzira na tvoje prosu|ivanje njegovih darova, {to bi ti imao radije. Bi}e ti po{teno i pravedno su|eno. Bog ne vara. Njegova su obe}anja sigurna. Samo to zapamti. Njegova obe}anja garantuju Njegovu Presudu. A na kraju, bi}e prihva}ena samo Njegova Presuda. Tvoja je funkcija da sve u~ini{ da {to pre do|e do ovog kraja. Tvoja je funkcija da ovu Presudu dr`i{ u svom srcu i da je ponudi{ svetu da bi sa~uvao njegovu bezbednost.

18

KAKO BO@IJI U^ITELJ TREBA DA PROVEDE SVOJ DAN? Za naprednog Bo`ijeg u~itelja, ovo je pitanje besmisleno. Ne postoji nikakav program, po{to se lekcije menjaju svaki dan. Ali, Bo`iji u~itelj je siguran samo u jednu stvar: te se lekcije ne menjaju nasumice. Uvi|aju}i to i shvataju}i da je to istina, on ostaje zadovoljan. Kaza}e mu se sve u vezi sa njegovom ulogom, ovoga dana i svakoga dana. I oni koji tu ulogu s njim dele, prona}i }e ga, tako da mogu zajedno nau~iti dnevnu lekciju. Niko ne}e biti odsutan ko bude potreban Bo`ijem u~itelju. Niko ne}e biti poslan bez ve} postavljenog cilja u~enja, i to ba{ onog cilja koji se mo`e posti}i (nau~iti) upravo tog dana. Za naprednog Bo`ijeg u~itelja, prema tome, ovo je pitanje suvi{no. On je pitao i odgovoreno mu je i on odr`ava stalan kontakt sa Odgovorom. Bo`iji je u~itelj postavljen na put i vidi taj put kojim ide kako se sigurno i glatko pred njim prostire. Ali {ta sa onima koji nisu dostigli tu sigurnost? Oni jo{ nisu spremni za ovakav nedostatak strukture s njihove strane. [ta oni moraju nau~iti kako bi Bogu dali svoj dan? Postoje neka op{ta pravila koja ovde odgovaraju, iako ih svako treba primenjivati {to bolje mo`e na svoj vlastiti na~in. Rutine kao takve su opasne, zato {to one same zapravo postaju bogovi, ugro`avaju}i tako i same ciljeve zbog kojih su uspostavljene. Uop{teno govore}i, onda, mo`e se re}i da je dobro da se dan ispravno zapo~ne. Uvek se mo`e ponovo zapo~eti, ako se dan pogre{no zapo~ne. Ipak je o~ito da postoje prednosti ako se ispravno zapo~ne, s obzirom na u{tedu u vremenu. Na po~etku je mudro misliti u pojmovima vremena. To ni u kom slu~aju nije krajnji kriterijum, ali ga se na po~etku verovatno najlak{e mo`e dr`ati. U{teda vremena je bitni rani naglasak koga se, iako on ostaje va`an kroz ceo proces u~enja, kasnije sve manje i manje nagla{ava. Na po~etku, mo`emo sigurno re}i da vreme koje posve}ujemo ispravnom zapo~injanju dana zaista {tedi vreme. Koliko treba vremena utro{iti na ovaj na~in? To mora da zavisi od samog Bo`ijeg u~itelja. On ne mo`e polagati pravo na ovu titulu ukoliko nije savladao radnu knjigu, po{to mi u~imo unutar okvira na{eg kursa. Po{to se zavr{e struktuiranije ve`be, koje sadr`i radna knjiga, glavno zna~enje dobija potreba pojedinca. Ovaj je kurs uvek prakti~an. Mo`e se dogoditi da Bo`iji u~itelj, prilikom bu|enja, ne bude u situaciji koja bodri i poti~e tihu misao. Ako je to tako, neka se samo seti, {to pre mo`e, da je izabrao da vreme provede s Bogom i neka to u~ini. Trajanje nije od velike va`nosti. Mo`e se lako sedeti smireno ~itav sat sa zatvorenim o~ima i ne posti}i ni{ta. Mo`e se lako posvetiti Bogu samo jedan tren i u tom se trenu s Njim potpuno zdru`iti. Mo`da se mo`e napraviti samo ova generalizacija: ~im se probudi{ utro{i vreme na vlastitu smirenost. Nastavi sa tom smireno{}u minut ili dva posle ose}anja da ti je te{ko biti smiren. Mo`da }e{ ustanoviti da }e se ta te{ko}a smanjiti i otpasti. Ako se to ne desi, vreme je da prestane{. Iste se procedure treba dr`ati i uve~e. Mo`da tvoje vreme smirenosti treba da bude dosta rano uve~e. Ako to nije mogu}e, onda ga pomakni u vreme neposredno pre odlaska na spavanje. Nije mudro u le`e}em polo`aju nastojati da bude{ smiren. Bolje je to obavljati u sede}em polo`aju, u bilo kojoj poziciji koja ti odgovara. Po{to zavr{i{ radnu knjigu, mora{ do}i do nekih zaklju~aka s ovim u vezi. Ipak, ako je mogu}e, vreme neposredno pre odlaska na spavanje je po`eljno vreme koje treba posvetiti Bogu. To vreme postavlja tvoj um u model smirenosti i usmeruje te da se udaljuje{ od straha. Ako je zgodnije da se ovo obavi ranije, najmanje {to treba da uradi{ jeste da ne zaboravi{ na kratki period vremena - dovoljan }e biti i jedan trenutak - u kome }e{ zatvoriti o~i i misliti o Bogu. Ima jedna misao koje se posebno treba se}ati tokom dana. To je misao o ~istoj radosti, misao o miru, misao o neograni~enom oslobo|enju, neograni~enom zbog toga {to se unutar nje sve stvari osloba|aju. Ti misli{ da si napravio bezbedno mesto za sebe. Misli{ da si napravio mo} koja te mo`e spasti od svih zastra{uju}ih stvari koje vidi{ u snovima. To nije tako. Tu ne le`i tvoja sigurnost. Ono ~ega se odri~e{ je samo iluzija o za{titi iluzija. A to je ono ~ega se boji{, i samo toga. Kako je budalasto toliko se bojati ni~ega! Uop{te ni~ega! Tvoje odbrane ne}e delovati, ali ti i nisi u opasnosti. Nema{ nikakve potrebe za tim odbranama. Prepoznaj to i te }e odbrane nestati. I samo }e{ onda prihvatiti svoju pravu za{titu. Kako jednostavno i kako lako vreme klizi Bo`ijem u~itelju koji je prihvatio Njegovu za{titu! Sve {to je ranije ~inio u ime bezbednosti, vi{e ga ne zanima. Zato {to je on bezbedan i {to zna da je to tako. On ima Vodi~a Koji ne mo`e da ne uspe. Nema potrebe da pravi bilo kakve

19 razlike me|u problemima koje opa`a, zato {to Onaj Kome se obra}a zbog svih tih problema ne pozna nikakav red, ni stepenovanje te{ko}a pri njihovom razre{avanju. On je bezbedan u sada{njosti isto onako kako je bio siguran pre nego {to je prihvatio iluzije u svoj um i isto onako kao {to }e biti bezbedan kada dopusti tim iluzijama da odu. Nema razlike u njegovom stanju u raznim vremenima i raznim mestima, zato {to je za Boga to sve jedno. Ovo je njegova bezbednost. I ne treba mu vi{e ni{ta osim ovoga. Ipak }e biti isku{enja za Bo`ijeg u~itelja du` puta kojim on tek treba da ide. Potrebno je da Bo`iji u~itelj podse}a sebe tokom dana na svoju za{titu. Kako on to mo`e ~initi, posebno u vreme kad mu je um zaokupljen spolja{njim stvarima? On treba samo da poku{a, a njegov uspeh zavisi od uverenja da }e uspeti. On mora biti siguran da uspeh ne poti~e od njega, ve} da }e mu biti dat u bilo koje vreme, na bilo kom mestu i u bilo kojim okolnostima samo ako ga prizove. Bi}e vremena kad }e se kolebati njegova sigurnost i u trenutku kada do toga do|e on }e se vratiti na ranije poku{aje da se pouzda u samog sebe. Nemoj zaboraviti da je to magija, a magija je `alosna zamena za istinsku pomo}. Ona nije dovoljno dobra za Bo`ijeg u~itelja, zato {to ona nije dovoljna za Bo`ijeg Sina. Izbegavanje magije je izbegavanje isku{enja. Zato {to svo isku{enje nije ni{ta vi{e od poku{aja da se Bo`ija Volja zameni nekom drugom voljom. Ovi poku{aji mogu izgledati zastra{uju}e, ali su oni samo pateti~ni. Oni nemaju efekta. Niti dobrog, niti lo{eg, niti nagra|uju, niti zahtevaju `rtvovanje. Niti le~e, niti razaraju, niti smiruju, niti zastra{uju. Kada svu magiju prepozna samo kao ni{tavilo, Bo`iji u~itelj dosti`e najvi{e stanje. Sve lekcije koje se nalaze izme|u, samo vode do ovoga i dovode ovaj cilj bli`e prepoznavanju. Zato {to magija bilo koje vrste, u svim svojim oblicima, jednostavno ne posti`e ni{ta. Njena je bespomo}nost razlog da joj se tako lako mo`e izbe}i. Te{ko da ne{to mo`e zastra{iti {to nema nikakvog efekta. Nema zamene za Bo`iju Volju. Jednostavno re~eno, to je ~injenica kojoj Bo`iji u~itelj posve}uje svoj dan. Svaka zamena koju bi mogao prihvatiti kao realnu mo`e samo da ga zavara. Ali on je bezbedan od svog zavaravanja, samo ako on sam tako odlu~i. Mo`da je potrebno da se seti misli: Bog je sa mnom. Ja ne mogu biti prevaren. Mo`da mu se dopadaju druge re~i, ili samo jedna, ili uop{te ni jedna. Uz pomo} prepoznavanja treba napustiti svako isku{enje da se magija prihvati kao istina i to ne zato {to bi magija bila zastra{uju}a, ne zato {to bi bila gre{na, ne zato {to bi bila opasna, ve} samo zato {to je besmislena. Ukorenjen u `rtvovanje i odvojenost, koji su samo dva aspekta jedne iste gre{ke i ni{ta vi{e, Bo`iji u~itelj izabira da se odrekne svega {to nikada i nije imao. I kao posledica ovog `rtvovanja obnavlja se Nebo u njegovoj svesnosti. Zar nije ovo ona razmena koju bi po`eleo? Svet bi je glatko obavio, samo ako bi znao da se to mo`e u~initi. Bo`iji u~itelji su ti koji ga moraju podu~iti da on to mo`e u~initi. I tako je njihova funkcija da budu sigurni da su to i sami nau~ili. Nikakav rizik nije tokom dana mogu}, izuzev da svoje poverenje poklonite magiji, po{to je to jedina stvar koja vodi ka bolu. Nema druge volje osim Bo`ije. Njegovi u~itelji znaju da je to tako i nau~ili su da je sve ostalo samo magija. Svo verovanje u magiju odr`ava se samo uz pomo} jedne bezazlene iluzije - da magija deluje. Kroz svo svoje ve`banje, svakog dana i svakog sata, pa ~ak i svakog minuta i sekunda, Bo`iji u~itelj mora nau~iti da prepozna oblike magije i da uvidi njihovu besmislenost. Strah se povukao iz svih tih oblika magije, pa su tako i oni nestali. I tako se ponovo otvaraju vrata Neba i njegova svetlost mo`e ponovo da obasja nepomu}eni um. KAKO BO@IJI U^ITELJI POSTUPAJU SA MAGIJSKIM MISLIMA? To je klju~no pitanje i za u~itelja i za u~enika. Ako bude pogre{no tretirao ovo pitanje, Bo`iji }e u~itelj povrediti sebe i napa{}e i svog u~enika. Ovo opet poja~ava strah i ~ini da magija izgleda realna za njih obojicu. Kako postupati sa magijom tako postaje velika lekcija koju mora savladati Bo`iji u~itelj. Prva mu je odgovornost da je ne napada. Ako magijska misao uzrokuje ljutnju u bilo kom obliku, Bo`iji u~itelj mo`e biti siguran da on sam poja~ava svoje vlastito verovanje u greh i da je sam sebe prokleo. Tako|e mo`e biti siguran da je zatra`io da mu do|e depresija, bol, strah i nesre}a. Pa onda neka zapamti da ovo nije predmet koga on treba da

20 prenosi drugima i da ih o njemu podu~ava, zato {to to nije ono {to on sam treba da nau~i. Postoji isku{enje da se na magiju odgovori na na~in koji }e je poja~ati. A to nije uvek o~igledno. Magija, u stvari, mo`e lako da se sakrije iza `elje da se pomogne. Ova dvostruka `elja je ono {to smanjuje vrednost pomo}i i {to mora voditi ka ne`eljenim rezultatima. A ne treba ni zaboraviti da ishod koji iz ovog proizilazi poga|a jednako i u~itelja i u~enika. Koliko sam ve} puta naglasio da sve ono {to daje{, daje{ samom sebi? A gde se to bolje mo`e pokazati nego u vrstama pomo}i koju Bo`iji u~itelj daje onima kojima je ta pomo} potrebna? Ovde je njegov dar najjasnije dat njemu samom. A on }e dati samo ono {to je izabrao i za sebe samog. A u tom je daru i njegov sud o svetom Bo`ijem Sinu. Najlak{e je gre{ku ispraviti tamo gde je najo~iglednija, a gre{ke se mogu prepoznati prema njihovim rezultatima. A lekcija koja je istinski predata od u~itelja u~eniku ne mo`e voditi ka ni~em drugom ve} oslobo|enju njih obojice koji su delili istu nameru. Napad se mo`e pojaviti samo ako je u obojicu u{la percepcija (opa`anje) odvojenih ciljeva. A to mora zaista biti slu~aj ako se kao rezultat pojavi bilo {ta drugo osim radosti. Jedan jedini u~iteljev cilj usmerava podeljeni u~enikov cilj u jednom pravcu, sa pozivom u pomo} koji postaje njegov jedini apel. Na ovo se lako mo`e odgovoriti samo jednim odgovorom, a taj }e odgovor nepogre{ivo u}i u u~iteljev um. Odatle }e on obasjavati u~enikov um, ~ine}i ga jednim sa samim sobom. Mo`da bi bilo korisno da se zapamti da se niko ne mo`e ljutiti na ~injenicu. Uvek je tuma~enje to koje dovodi do negativnih emocija, bez obzira na njihovo prividno opravdanje ne~im {to samo i z g l e d a kao ~injenica. Tako|e i bez obzira na ja~inu ljutnje koja se pojavila. To mo`e biti samo blagi nadra`aj, mo`da i suvi{e blag da bi ga se jasno prepoznalo. Ili on mo`e da uzme oblik jakog besa, pra}enog nasilni~kim mislima, koje su samo u ma{ti ili su naizgled i ostvarene. To nije va`no. Sve su ove reakcije iste. One zamra~uju istinu i tu ne}e nikada biti stepenovanja. Ili je istina o~ita ili nije. Ne mo`e je se delimi~no prepoznati. Ko nije svestan istine, mora gledati iluzije. Gnev kao odgovor na opa`ene magijske misli je osnovni uzrok straha. Razmotri {ta ova reakcija zna~i i odmah postaje jasno njeno centralno mesto u misaonom sistemu sveta. Jedna magijska misao, samim svojim prisustvom, priznaje odvajanje od Boga. Na najjasniji mogu}i na~in ova magijska misao ka`e da um koji veruje da poseduje odvojenu volju koja se mo`e suprotstaviti Bo`ijoj Volji, tako|e veruje i da u tome mo`e uspeti. O~ito je da ovako ne{to te{ko da mo`e biti ~injenica. Ali je isto tako o~igledno da se u to mo`e verovati kao u ~injenicu. I tu le`i rodno mesto ose}anja krivice. Onaj ko uzurpira mesto Boga i preuzme ga za sebe, sada ima smrtnog neprijatelja. I onda on mora sam ustati u svoju za{titu i mora sebi napraviti {tit da se za{titi od besa koji se nikada ne mo`e smiriti i osvete koja se nikada ne mo`e zadovoljiti. Kako se ova nepravedna bitka mo`e razre{iti? Njen je zavr{etak neizbe`an, zato {to njen ishod mora biti smrt. Kako se onda mo`e verovati u svoje odbrane? Magija ponovo mora pomo}i. Zaboravi bitku. Prihvati je kao ~injenicu, a onda je zaboravi. Ne se}aj se nemogu}e nadmo}i koja je protiv tebe. Ne se}aj se ogromnosti neprijatelja i ne razmi{ljaj o svojoj slabosti u pore|enju s njim. Prihvati svoju odvojenost, ali se ne se}aj kako je do nje do{lo. Veruj da si je zadobio, ali nemoj zadr`ati ni najble|e se}anje o tome Ko je zaista tvoj veliki protivnik. Projektuju}i svoje zaboravljanje u Njega, izgleda ti da je i On tebe tako|e zaboravio. Ali {ta }e sada biti tvoja reakcija na sve magijske misli? One }e samo ponovo probuditi uspavano ose}anje krivice, koje si sakrio, ali kome nisi dozvolio da ode. Svaka od ovih magijskih misli jasno ka`e tvom prestra{enom umu: Uzurpirao si Bo`ije mesto. Nemoj misliti da je On to zaboravio. Ovde imamo do krajnosti predstavljen strah od Boga. U ovoj je misli ose}anje krivice ve} uzdiglo ludilo na prestolje Samog Boga. I sada nema nade. Izuzev da se ubija. Ovde je sada spasenje. Jedan besni otac proganja svog gre{nog sina. Ubiti ili biti ubijen, to je jedini izbor. Nema drugog izbora. Po{to, ono {to se ~ini ne mo`e da se u~ini bez ubijanja. Nikada se ne mo`e ukloniti krvava mrlja i svako ko nosi na sebi tu mrlju mora da se susretne sa smr}u. U ovu beznadnu situaciju Bog {alje Svoje u~itelje. Oni donose svetlost nade od Samog Boga. Postoji put kojim se mo`e pobe}i. Mo`e ga se nau~iti i o njemu i druge podu~iti, ali to zahteva strpljenje i mnogo dobre volje. Ako joj se to da, ispoljena jednostavnost lekcije isti~e se sli~no intenzivnoj beloj svetlosti nasuprot crnom horizontu, po{to je ova lekcija zaista to. Ako se srd`ba pojavi iz jednog tuma~enja, a ne ~injenice, ona nikada nije opravdana.

21 Jednom kad se to bar i nejasno shvati, put se otvara. Sad se mo`e napraviti i slede}i korak. Kona~no se mo`e izmeniti i tuma~enje. Magijske misli ne treba da vode do prokletstva, zato {to one stvarno nemaju mo}i da izazovu ose}anje krivice. I tako ih se mo`e prevideti i tako zaboraviti u najistinskijem smislu re~i. Ludilo samo izgleda stra{no. Uistinu ono nema mo}i da bilo {ta u~ini. Sli~no magiji, koja postaje njegov sluga, ludilo niti napada, niti {titi. Videti ga i prepoznati njegov misaoni sistem zna~i gledati u ni{ta. Da li ni{ta mo`e izazvati bes? Te{ko. Upamti, onda, Bo`iji u~itelju, da bes prepoznaje realnost koje nema. Ipak je bes izvestan svedok da ti veruje{ u tu nepostoje}u realnost kao u ~injenicu. Sada je izlaz nemogu}, sve dok ne uvidi{ da odgovara{ na svoje vlastito tuma~enje koje si projektovao na spolja{nji svet. Neka ti se sada oduzme ovaj jezoviti ma~. Smrt ne postoji. Ovaj ma~ ne postoji. Nema razloga za strah od Boga. Ali je Njegova Ljubav Uzrok svega izvan podru~ja svog straha i tako je zauvek realna i uvek istinita. KAKO SE OBAVLJA ISPRAVLJANJE? Trajno ispravljanje - a samo je to istinsko ispravljanje - ne mo`e se obaviti sve dok Bo`iji u~itelj ne prestane brkati tuma~enje sa ~injenicom ili iluziju sa istinom. Ako on raspravlja sa svojim u~enikom o magijskoj misli, napada je, poku{ava da poka`e njenu pogre{nost ili da demonstrira njenu la`nost, time on samo svedo~i da je magijska misao ne{to realno. Onda je neizbe`na depresija, zato {to je on onda dokazao i svom u~eniku i samom sebi da je njihov zajedni~ki zadatak da pobegnu od onoga {to je stvarno. A ovo mo`e biti samo nemogu}e. Realnost je nepromenljiva. Magijske su misli samo iluzije. Ina~e bi spasenje bilo samo drugi oblik istog drevnog nemogu}eg sna. San o spasenju ima novi sadr`aj. Nije samo oblik taj u kome le`i razlika. Velika lekcija Bo`ijeg u~itelja jeste da nau~i kako da reaguje na magijske misli potpuno bez ljutnje. Samo na ovaj na~in Bo`iji u~itelji mogu proklamovati istinu o sebi. Kroz njih, sada, Sveti Duh mo`e govoriti o realnosti Bo`ijeg Sina. Sada On mo`e da podseti svet na bezgre{nost, na nepromenjeno, na nepromenljivo stanje svega {to je Bog stvorio. Sad On mo`e govoriti Bo`iju Re~ u{ima koje slu{aju i doneti viziju Hrista o~ima koje vide. Sada On mo`e podu~avati sve umove istini o tome {ta su oni, tako da mu se ovi umovi radosno mogu vratiti. I sada je greh opro{ten, Njegov ga vid potpuno previ|a, a tako|e i Bo`ija Re~. Bes samo vri{ti: Krivica je realna! Ako se ovo ludo verovanje uzme kao zamena za Bo`iju Re~, realnost nestaje. Telesne o~i sada vide, telesne u{i jedine mogu ~uti. Mali prostor fizi~kog tela i njegov tanu{ni dah postaju mera za realnost. A istina se smanjuje i postaje bezna~ajna. Ispravljanje ima samo jedan odgovor na sve ovo i na svet koji na tome po~iva: TI SAMO ME[A[ TUMA^ENJE I ISTINU. I NEMA[ PRAVO. ALI GRE[KA NIJE GREH, NITI TVOJE GRE[KE MOGU UKLONITI REALNOST SA NJENOG PRESTOLA. BOG VLADA VE^NO I NJEGOVI ZAKONI JEDINI IMAJU PREVAGU I NAD TOBOM I NAD SVETOM. NJEGOVA LJUBAV OSTAJE JEDINA STVAR KOJA POSTOJI. STRAH JE ILUZIJA, ZATO [TO TI LI^I[ NA NJEGA. Da bi mogao le~iti, tako za Bo`ijeg u~itelja postaje bitno da dozvoli da sve njegove vlastite gre{ke budu ispravljene. Ako on u sebi oseti i najslabiji nagove{taj razdra`ljivosti dok odgovara nekom drugom, neka odmah shvati da je na~inio jedno tuma~enje koje nije istinito. A onda neka se okrene ka svojoj nutrini, ka svome Ve~nom Vodi~u, i neka Mu dozvoli da prosudi kakav odgovor treba da bude. Tako se on sam le~i, a sa njim i njegov u~enik. Jedina odgovornost Bo`ijeg u~itelja sastoji se u tome da sam prihvati Atounment (uklanjanje ega i le~enje verovanja u odvojenost). Atounment zna~i ispravljanje ili uklanjanje gre{aka. Kad se to postigne, Bo`iji u~itelj, po definiciji, postaje izvo|a~ ~uda. Njegovi su gresi opro{teni i on vi{e ne proklinje sam sebe. Kako bi onda mogao proklinjati nekog drugog? A ko je onda taj koga njegovo opra{tanje ne}e uspeti da izle~i? [TA JE PRAVDA?

22 Pravda je bo`ansko ispravljanje nepravde. Nepravda je osnova svih prosu|ivanja sveta. Pravda ispravlja tuma~enja koja je prouzrokovala nepravda i ukida ih. Na Nebu ne postoje ni pravda, ni nepravda, zato {to je na Nebu gre{ka nemogu}a, a ispravljanje besmisleno. U ovom svetu, pak, opra{tanje zavisi od pravde, po{to svi napadi mogu biti samo nepravedni. Pravda je presuda Svetog Duha svetu. Izuzev u Njegovom prosu|ivanju, pravda je nemogu}a, zato {to niko u svetu ne mo`e izgraditi samo pravedna tuma~enja, a svu nepravdu ostaviti u stranu. Kad bi Bo`iji Sin bio pravedno su|en, ne bi bilo potrebe za spasenjem. Misao o odvojenosti zauvek bi bila nezamisliva. Pravda, sli~no svojoj suprotnosti, je jedno tuma~enje. To je, ipak, jedno tuma~enje koje vodi ka istini. To postaje mogu}e zbog toga {to iako nije sama po sebi istinita, pravda u sebe ne uklju~uje ni{ta {to bi se suprotstavljalo istini. Ne postoji bitan sukob izme|u pravde i istine. Ova prva je samo prvi mali korak u smeru ove druge. Put postaje sasvim razli~it, kako se njime napreduje. Na samom po~etku se ne mogu prore}i sva ~udesnost i veli~ina scene i ogromno otvaranje vidika koji se javljaju i idu u susret putniku, kako se putovanje nastavlja. Pa ~ak i sve ovo, ~iji sjaj dose`e do neopisivih visina, kako se napreduje putem, zaista zaostaje za svim onim {to putnika ~eka kad se put okon~a i kad se zajedno s njim zavr{i i vreme. Ali negde se mora zapo~eti. Pravda je po~etak. Svi koncepti o tvojoj bra}i i o tebi samom, svi strahovi od budu}nosti i sve brige o pro{losti proizilaze iz nepravde. Ovde je ona le}a koja, kad je se dr`i pred telesnim o~ima, deformi{e percepciju (opa`anje) i svedo~i o deformisanom svetu ponovo natrag umu koji je i na~inio le}u i koji je smatra vrlo dragocenom. Svaki koncept koji je na ovakav na~in izgra|en selektivan je i proizvoljan. Pa`ljivim izborom opa`aju se gresi i pravdaju se, a u toj se selektivnosti mora izgubiti sva misao o celovitosti. U ovakvoj {emi nema mesta za opra{tanje, zato {to nema ni jednog greha koji ne izgleda zauvek istinit. Spasenje je Bo`ija Pravda. Ona obnavlja u tvojoj svesti celovitost fragmenata koje opa`a{ kao odlomljene i odvojene. A to je ono {to prevladava strah od smrti. Odvojeni odlomci moraju se raspasti i umreti, ali celovitost je besmrtna. Ona ostaje zauvek, sli~no svom Tvorcu, s Kojim je jedno. Bo`iji Sud je Njegova pravda. U ovo - u Sud koji je potpuno li{en proklinjanja, u vrednovanje zasnovano u potpunosti na ljubavi - ti si projektovao svoju nepravdu, daju}i Bogu le}u izobli~ene percepcije kroz koju ti sam gleda{. Sada ta le}a pripada Njemu, a ne tebi. Ti Ga se boji{, a ne vidi{ da se ti boji{ i da mrzi{ svoje Pravo Ja kao neprijatelja. Moli se za Bo`iju pravdu i ne brkaj Njegovu milost sa svojim ludilom. Percepcija mo`e napraviti bilo kakvu sliku koju um `eli videti. Zapamti to. U ovome le`i bilo Nebo ili pakao, prema tvom izboru. Bo`ija pravda ukazuje na Nebo samo zato {to je nepristrasna, u potpunosti. Ona prihvata sve podatke koji se pred nju iznesu, ne preska~u}i ni{ta i ne procenjuju}i ni{ta kao odvojeno od ostalog. Sa ove ta~ke gledi{ta sudi Bo`ija pravda, i samo sa te. Ovde sav napad i proklinjanje postaju besmisleni i neodbranjivi. Opa`anje miruje, um je smiren, a svetlost se ponovo vra}a. Sad je vi|enje obnovljeno. Ono {to je bilo izgubljeno, sada je na|eno. Bo`iji se mir spu{ta na sav svet i mi mo`emo videti. A mi mo`emo videti! [TA JE BO@IJI MIR? Re~eno je da postoji vrsta mira koja nije od ovoga sveta. Kako se to prepoznaje? Kako se dolazi do takvog mira? A kad ga se na|e, kako se mo`e zadr`ati? Razmotrimo svako od ovih pitanja odvojeno, po{to svako od njih odra`ava razli~it korak du` puta. Prvo, kako se mo`e prepoznati Bo`iji mir? Bo`iji mir se odmah prepoznaje pomo}u samo jedne stvari: na svaki na~in on se potpuno razlikuje od svih ranijih iskustava. On ne priziva u um ni{ta od onoga {to se tim umom kretalo ranije. On ne nosi sa sobom nikakve asocijacije iz pro{losti. On je potpuno nova stvar. Da, postoji kontrast izme|u ove stvari i svega iz pro{losti. Ali, ~udno, to nije kontrast istinskih razlika. Pro{lost jednostavno izmi~e i na njeno mesto dolazi trajno spokojstvo. Samo to. Suprotnost koja se prva opa`ala, jednostavno je nestala. Spokojstvo prekriva sve. Kako se pronalazi to spokojstvo? Niko ne mo`e, a da ne uspe da ga na|e samo ako tra`i preduslove potrebne za njega. Bo`iji mir nikada ne mo`e do}i tamo gde postoji bes, zato {to bes mora negirati i samo postojanje spokojstva. Ko

23 vidi da je bes opravdan, na bilo koji na~in i u bilo kojim okolnostima, progla{ava mir bezna~ajnim i mora verovati da mir i ne mo`e postojati. Pod ovim uslovima mir se i ne mo`e na}i. Prema tome, opra{tanje je neophodan preduslov za pronala`enje Bo`ijeg mira. I vi{e od toga, posle datog opra{tanja, m o r a biti mir. Osim napada, {ta bi drugo vodilo ratu? A {ta je, osim mira, suprotno ratu? Ovde se onaj po~etni kontrast jasno isti~e i vidljiv je. Kad se prona|e mir, tada rat postaje bezna~ajan. I sada se sukob opa`a kao nepostoje}i i nerealan. Kako se zadr`ava Bo`iji mir, po{to ga se jednom prona|e? Vra}anje ljutnje, u bilo kom obliku, ponovo }e nabaciti te{ku zavesu i sigurno }e se vratiti verovanje da mir ne mo`e postojati. Rat se ponovo prihvata kao jedina realnost. Sada mora{ ponovo odlo`iti svoj ma~, iako ti nije jasno da si ga ponovo podigao. Ali }e{ nau~iti, makar se sada i slabo se}ao kako si bio sretan bez ma~a, da mora da si ga ponovo uzeo kao svoju odbranu. Zastani za trenutak i razmisli o ovome: da li `eli{ sukob, ili je Bo`iji mir bolji izbor? [ta ti daje vi{e od ova dva? Smireni um nije mali dar. Zar ne bi radije `iveo nego se odlu~io za smrt? @ivljenje je radost, a smrt mo`e samo plakati. U smrti vidi{ izlaz za ono {to si napravio. Ali ovo ti ne vidi{: ti si sam napravio smrt, a ona je samo iluzija kraja. Smrt ne mo`e biti izlaz, zato {to `ivot nije mesto gde le`i problem. @ivot nema suprotnosti zato {to je `ivot Bog. @ivot i smrt izgledaju kao suprotnosti, zato {to si sam odlu~io da smrt zavr{ava `ivot. Oprosti svetu i razume}e{ da svaka stvar koju je Bog stvorio ne mo`e imati kraja, a ni{ta {to On nije stvorio i nije realno. U ovoj jednoj jedinoj re~enici obja{njava se na{ kurs. Ova jedna jedina re~enica daje smer na{em ve`banju. I u ovoj jednoj re~enici je ~itav nastavni program Svetog Duha ta~no preciziran onakav kakav jeste. [ta je Bo`iji mir? Ni{ta vi{e od ovoga: jednostavno razumevanje da je Njegova Volja potpuno bez suprotnosti. Nema misli koja bi se suprotstavljala Njegovoj Volji, a koja bi mogla biti istinita. Kontrast izme|u Njegove Volje i tvoje samo izgleda da je realan. Uistinu nema nikakvog sukoba zato {to je Njegova Volja istovremeno i tvoja. Sada je mo}na Bo`ija Volja Sama Njegov dar tebi. On ne te`i da je zadr`i za Sebe. Za{to bi onda ti te`io da za sebe zadr`i{ svoje si}u{no slaba{no fantaziranje, odvojeno od Njega? Bo`ija je Volja jedna i Ona je sve {to postoji. To je tvoje nasledstvo. Svemir izvan podru~ja sunca i zvezda i sve misli koje mo`e{ zamisliti, sve to pripada tebi. Bo`iji mir je preduslov za Njegovu Volju. Postigni Njegov mir i ti Ga se se}a{. KAKVA JE ULOGA RE^I PRI LE^ENJU? Strogo govore}i, re~i ne igraju uop{te nikakvu ulogu u le~enju. Motiviraju}i ~inilac je molitva ili tra`enje. Ono {to tra`i{, to i dobija{. Ali to se odnosi na molitvu srca, a ne na re~i kojima se koristi{ u molitvi. Ponekad su re~i i molitva suprotstavljeni, ponekad su saglasni. To nije va`no. Bog ne razume re~i, zato {to su ih proizveli odvojeni umovi da bi se odr`ali u iluziji odvojenosti. Re~i mogu biti korisne, posebno za po~etnika, da pomognu koncentraciju i da olak{aju isklju~ivanje, ili bar kontrolu, nebitnih misli. Nemojmo, pak, zaboraviti da su re~i samo simboli simbola. One su tako dva puta odvojene od realnosti. Kao simboli, re~i imaju sasvim specifi~ne odnose. ^ak i kada izgledaju najapstraktnije, slika koja dolazi umu sklona je da bude vrlo konkretna. Ukoliko se u umu ne javi posebna veza na koju re~ asocira, re~ ima malo ili ni{ta od prakti~nog zna~enja, pa tako i ne mo`e pomo}i proces le~enja. Molitva srca stvarno ne tra`i konkretne stvari. Ona uvek tra`i neku vrstu iskustva. Njom se tra`e specifi~ne stvari koje su nosioci tra`enog iskustva prema mi{ljenju onoga ko tra`i. Re~i su, prema tome, samo simboli za stvari koje se tra`e, a te same stvari samo predstavljaju iskustva za koja se molitelj nada da }e ih dobiti. Molitva za stvari ovoga sveta done}e iskustva ovoga sveta. Ako molitva srca tra`i to, to }e biti i dato, zato {to }e to biti i primljeno. Nemogu}e je da molitva srca ostane neusli{ena u opa`anju onoga ko moli. Ako taj tra`ilac tra`i nemogu}e ako `eli ne{to {to ne postoji ili te`i za iluzijama u svom srcu, sve }e to postati njegova svojina. Mo} njegove odluke nudi mu sve {to tra`i. Tu le`i i pakao i Nebo. Uspavanom Bo`ijem Sinu ostala je samo ova mo}. A to je dovoljno. Njegove re~i nisu va`ne. Samo Bo`ija Re~ ima zna~enje zato {to ona simbolizuje ono {to uop{te nema ljudskih simbola. Jedino Sveti Duh razume {ta ova Re~ predstavlja. A ovo, tako|e, je dovoljno. Da li, onda, da Bo`iji u~itelj izbegava upotrebu re~i pri svom podu~avanju? Zaista, ne! Postoje mnogi do kojih se mora dosezati

24 re~ima, po{to su jo{ uvek nesposobni da ~uju ti{inu. Bo`iji u~itelj, pak, mora da nau~i da se na nov na~in koristi re~ima. Postepeno se on u~i kako da dopusti da se re~i za njega izabiraju tako {to }e prestati da sam odlu~uje {ta }e da ka`e. Ovaj proces je samo poseban slu~aj lekcije iz Radne knjige koja ka`e: Bo`iji u~itelj prihvata re~i koje mu se nude i daje onako kako je i primio. On ne kontroli{e smer svog govora. On slu{a i ~uje i govori. Velika smetnja u ovom aspektu njegovog u~enja je strah Bo`ijeg u~itelja u vezi sa vredno{}u onoga {to je ~uo.

A ono {to ~uje mo`e zaista biti potpuno iznena|uju}e. Mo`e tako|e izgledati i kao potpuno neva`no u vezi s problemom o kome se radi, kako ga on vidi, a mo`e, u stvari, i da Bo`ijeg u~itelja suo~i i sa situacijom koja mu izgleda vrlo zbunjuju}a. Sve su ovo prosu|ivanja bez vrednosti. To su njegova vlastita prosu|ivanja i dolaze mu od otrcane vlastite percepcije koju je ostavio iza sebe. Ne sudi o re~ima koje ti dolaze, ve} ih s poverenjem ponudi drugima. Te su re~i daleko mudrije od tvojih vlastitih. Bo`iji u~itelji imaju Bo`iju Re~ iza njihovih simbola. A On Sam daje mo} Svog Duha re~ima kojima se oni koriste, podi`u}i ih tako od bezna~ajnih simbola do Poziva samog Neba. U KAKVOJ SU VEZI LE^ENJE I ATOUNMENT? Le~enje i Atounment (uklanjanje ega i le~enje verovanja u odvojenost) nisu u odnosu, oni su istovetni. Nema stepenovanja te{ko}a u ~udima zato {to nema stepena u Atounmentu. On je jedan potpun koncept mogu} u ovom svetu, zato {to je Atounment izvor potpuno sjedinjene percepcije (opa`anja). Delimi~ni Atounment je besmislena ideja, isto kao {to je nemogu}e zamisliti posebna podru~ja pakla u Nebu. Prihvati Atounment i izle~en si. Atounment je Bo`ija Re~. Prihvati Njegovu Re~ i {ta onda ostaje {to bi omogu}ilo bolest? Prihvati Njegovu Re~ i svako se ~udo ostvaruje. Oprostiti zna~i izle~iti. Bo`iji u~itelj je za sebe uzeo prihvatanje Atounmenta kao svoju jedinu funkciju. [ta je to onda {to on ne bi mogao izle~iti? Koje bi ~udo moglo da mu se uskrati? Napredak Bo`ijeg u~itelja mo`e da bude spor ili brz, zavisno od toga da li on prepoznaje sveobuhvatnost Atounmenta ili od njega isklju~uje privremeno neka problemati~na podru~ja. U nekim slu~ajevima postoji iznenadna i potpuna svesnost savr{ene prijem~ivosti lekcije Atounmenta na sve situacije, ali je to relativno retko. Bo`iji u~itelj mo`e prihvatiti funkciju koju mu je Bog dao dugo pre nego {to nau~i sve {to mu to prihvatanje nudi. Samo kraj je ono {to je sigurno. Bilo gde du` puta mo`e ga dose}i neophodno shvatanje sveobuhvatnosti Atounmenta. Ako put izgleda dug, neka Bo`iji u~itelj bude zadovoljan. Odlu~io se za smer kojim `eli da ide. [ta se vi{e od njega tra`i? A po{to je u~inio ono {to se od njega tra`ilo, da li }e mu Bog uskratiti ostalo? Ako `eli da napreduje, Bo`iji u~itelj treba da razume da je opra{tanje istovetno sa le~enjem. Ideja da telo mo`e biti bolesno jeste centralni koncept u misaonom sistemu ega. Ova misao daje telu autonomiju, odvaja ga od uma i ~uva nedirnutom ideju o napadu. Ako telo mo`e biti bolesno, Atounment je onda nemogu}. Telo koje mo`e nare|ivati umu da ~ini ono {to telo smatra prikladnim mo`e jedino preuzeti Bo`ije mesto i dokazati da je spasenje nemogu}e. [ta onda ostaje {to bi trebalo le~iti? Telo je postalo gospodar uma. Kako se um mo`e vratiti Svetom Duhu, ako se ne ubije telo? A ko bi `eleo spasenje po takvu cenu? Sigurno, bolest ne izgleda kao da je odluka. Niti bi iko stvarno poverovao da sam `eli biti bolestan. Mo`da mo`e prihvatiti ideju u teoriji. Ali je retko, ako ikada, ta ideja dosledno primenjena na sve specifi~ne oblike bolesti, u pojedin~evom opa`anju samog sebe, a tako|e i svih drugih. A niti je to razina na kojoj Bo`iji u~itelj priziva ~udo izle~enja. Bo`iji u~itelj previ|a i telo i um, vide}i samo Hristovo lice kako ispred njega svetli, ispravljaju}i sve gre{ke i le~e}i svu percepciju. Le~enje je rezultat prepoznavanja od strane Bo`ijeg u~itelja o tome ko je taj kome je potrebno le~enje. Ovo prepoznavanje nema posebne veze (reference). To je istina koja va`i za sve stvari koje je Bog stvorio. U toj istini le~e se sve iluzije. Kada Bo`iji u~itelj ne uspe da izle~i, to se de{ava zato {to je zaboravio Ko je on. Tu|a bolest tako postaje i njegova vlastita. Dozvoljavaju}i da se to desi, on se poistovetio sa egom drugog ~oveka i tako je tog drugog ~oveka pobrkao sa njegovim telom. ^ine}i to, on odbija da

25 i sam prihvati Atounment, a onda te{ko mo`e da ga ponudi svome bratu u Hristovo Ime. U stvari, on uop{te ne}e mo}i da prepozna svog brata, zato {to njegov Otac nije stvorio tela, pa tako on u svom bratu vidi samo ono {to je nestvarno. Gre{ke ne ispravljaju gre{ke, a iskrivljeno opa`anje ne le~i. Odstupi sada, Bo`iji u~itelju. Imao si krivo. Ne pokazuj put, zato {to si ga izgubio. Brzo se okreni svom U~itelju i dozvoli mu da te izle~i. Ponuda Atounmenta je univerzalna. Ona se jednako mo`e primeniti na sve pojedince u svim okolnostima. I u njoj je mo} da le~i sve pojedince od svih oblika bolesti. Ne verovati u to zna~i biti nepravedan prema Bogu, pa tako i Njemu neveran. Bolesna osoba opa`a sebe kao odvojenu od Boga. Da li }e{ tu osobu videti kao odvojenu od sebe? Tvoj je zadatak da izle~i{ ose}anje odvojenosti koje je tu osobu i u~inilo bolesnom. Tvoja je funkcija da za tu osobu prepozna{ da nije istina ono {to ona veruje o sebi. Tvoje opra{tanje je to koje toj osobi mora pokazati ovo. Izle~enje je vrlo jednostavno. Atounment se prima i nudi. Po{to ga se primi, mora ga se i prihvatiti. Prema tome, u tom primanju le`i izle~enje. Sve ostalo mora da sledi iz ove jedne jedine svrhe. Ko mo`e ograni~iti mo} Samog Boga? Ko onda mo`e re}i ko }e biti od ~ega izle~en i {ta mora ostati izvan podru~ja Bo`ije mo}i opra{tanja? To je zaista ludilo. Nije na Bo`ijim u~iteljima da Njemu postavljaju granice, zato {to nije na njima ni da presu|uju Njegovom Sinu. A presu|ivati Njegovom Sinu zna~i ograni~avati Oca. Oboje je jednako besmisleno. A ovo se ne}e shvatiti sve dok Bo`iji u~itelj ne prepozna da su to iste gre{ke. Ovde on prima Atounment, zato {to povla~i svoje presu|ivanje Bo`ijem Sinu, prihvataju}i ga onakvog kakvog ga je Bog stvorio. Ne stoji vi{e odvojen od Boga, odre|uju}i gde }e izle~enje biti dato, a gde ga treba uskratiti. Sad mo`emo s Bogom re}i: Ovo je moj ljubljeni Sin, koji je stvoren kao savr{en i takav }e ostati zauvek. DA LI ISUS IMA POSEBNO MESTO U LE^ENJU? Bo`iji se darovi retko mogu direktno primiti. ^ak i najnapredniji Bo`iji u~itelji mogu popustiti isku{enju na ovome svetu. Zar bi bilo pravedno ako bi se njihovim u~enicima zbog ovoga uskratilo le~enje? BIBLIJA ka`e: Tra`i u Ime Isusa Hrista. Da li je ovo samo zazivanje magije? Ime ne le~i, niti prizivanje zaziva bilo kakvu posebnu mo}. [ta to zna~i prizivati Isusa Hrista? [ta daje pozivanje na njegovo Ime? Za{to je zazivanje njega deo le~enja? Vi{e sam puta ponovio da onaj ko je za sebe savr{eno prihvatio Atounment mo`e izle~iti svet. Zaista, on je to ve} i u~inio. Isku{enje mo`e da se ponovo vra}a drugima, ali nikada ovom Jednom. On je postao uskrsli Bo`iji Sin. On je prevladao smrt zato {to je prihvatio `ivot. On je prepoznao sebe onakvim kakvog ga je Bog stvorio, a ~ine}i to on je prepoznao i sve `ive stvari kao deo samog sebe. Sada nema granica njegovoj mo}i, zato {to je to Bo`ija Mo}. Pa tako je i njegovo ime postalo Bo`ije Ime, zato {to on sebe ne vidi vi{e kao odvojenog od Njega. [ta to zna~i za tebe? To zna~i da se se}anjem na Isusa zapravo se}a{ Boga. ^itav odnos Sina prema Ocu le`i u njemu. Njegova uloga u Sinovstvu tako|e je i tvoja, a njegovo zavr{eno u~enje garantuje i tvoj vlastiti uspeh. Da li je on jo{ uvek dostupan kao pomo}? [ta je on o tome rekao? Zapamti njegova obe}anja i upitaj sebe po{teno da li je verovatno da on ne}e uspeti da ih odr`i. Da li Bog mo`e ostaviti na cedilu Svog Sina? A mo`e li onaj ko je jedno s Bogom biti nesli~an Njemu? Onaj ko je prevazi{ao telo, prevazi{ao je i ograni~enje. Da li bi najve}i u~itelj bio nedostupan onima koji ga slede? Ime Isusa Hrista kao takvo samo je simbol. Ali ono predstavlja ljubav koja nije od ovoga sveta. To je simbol koji se bezbedno upotrebljava kao zamena za mnoga imena svih bogova kojima se moli{. Ono postaje sjajni simbol za Bo`iju Re~, tako blizak onome {to predstavlja da se i ono malo prostora koji stoji izme|u njih gubi u trenutku kad se Ime priziva u um. Se}anje Imena Isusa Hrista zna~i zahvaljivanje za sve darove koje ti je Bog dao. A zahvalnost Bogu postaje na~in na koji se se}a Njega, zato {to ljubav ne mo`e biti daleko iza zahvalnog srca i uma. Bog lako ulazi, po{to su ovo istinski preduslovi za tvoj povratak ku}i. Isus je pokazivao put. Za{to mu ne bi bio zahvalan? On je tra`io ljubav, ali samo zato da bi ti je mogao dati. Ti sebe ne voli{. Ali u njegovim je o~ima tvoja krasota tako potpuna i bez mrlja da on u njoj vidi sliku svog Oca. Ti postaje{ simbol njegovog Oca ovde na zemlji. U tebe on gleda s nadom zato {to on u tebi ne vidi granicu, niti mrlju koja bi kvarila tvoje lepo savr{enstvo. U njegovim o~ima Hristovo vi|enje sija u savr{enoj stalnosti. On je

26 ostao s tobom. Zar i ti ne bi nau~io lekciju spasenja kroz njegovo u~enje? Za{to bi ti odlu~io da ponovo zapo~inje{ kad je on ve} pre{ao put za tebe? Niko na zemlji ne mo`e shvatiti {ta je to Nebo ili {ta Stvaralac tog Neba zaista zna~i. Ipak mi imamo svedoke. Na njih mudrost treba da apeluje. Postojali su oni koji su nau~ili daleko vi{e nego {to mi mo`emo nau~iti. Niti bismo druge podu~avali ograni~enjima koje smo sami sebi naturili. Niko ko je postao istinski i posve}eni Bo`iji u~itelj ne zaboravlja na svoju bra}u. Ali ono {to im on mo`e ponuditi ograni~eno je onim {to je on sam nau~io. Onda se okreni onome ko je uklonio sva ograni~enja i stigao izvan podru~ja i najdaljeg dosega u~enja. On }e te povesti sa sobom, zato {to on ne ide sam. I ti si i onda bio s njim, kao {to si i sada. Ovaj je kurs do{ao od njega zato {to su njegove re~i dosegle do tebe jezikom koji mo`e{ voleti i razumeti. Da li su mogu}i i drugi u~itelji da pokazuju put onima koji govore razli~itim jezicima i koje privla~e druga~iji simboli? Sigurno je da su mogu}i. Zar bi Bog ostavio bilo koga bez vrlo prisutne pomo}i u vreme nevolje, bez spasioca koji mo`e da Ga simbolizuje? Nama je potreban nastavni program sa mnogim aspektima, ne zato {to sadr`aj u sebi sadr`i razlike, ve} zato {to se simboli moraju pomicati i menjati da bi odgovorili potrebi. Isus je do{ao da bi odgovorio tvojim potrebama. U njemu }e{ na}i Bo`iji Odgovor. Da li }e{, onda, podu~avati druge zajedno sa njim, zato {to je on sa tobom. On je uvek ovde. DA LI JE REINKARNACIJA TAKVA KAKO JE RANIJE OPISANA? U krajnjem smislu, reinkarnacija je nemogu}a. Ne postoji ni pro{lost, ni budu}nost, a ideja o ra|anju u telu nema zna~enja ni jednom, ni mnogo puta. Reinkarnacija, onda, ne mo`e biti istinita ni u kom realnom smislu. Na{e jedino pitanje treba da bude: Da li je koncept koristan? A to, naravno, zavisi od toga za {ta se upotrebljava. Ako se taj koncept koristi da poja~a prepoznavanje ve~ne prirode `ivota, onda je on zaista koristan. Da li je bilo koje drugo pitanje o reinkarnaciji stvarno korisno za osvetljavanje puta? Sli~no mnogim drugim verovanjima, i ovaj se koncept mo`e jako zloupotrebiti. U najmanju ruku, ovakva zloupotreba nudi preokupiranost pro{lo{}u i mo`da ~ak i oholost u vezi sa pro{lo{}u. U najgorem slu~aju, ovaj koncept indukuje inerciju u sada{njosti. Izme|u te dve stvari mogu}e su mnoge vrste ludosti. Reinkarnacija ne treba, pod bilo kojim okolnostima, da bude problem kojim se s a d a treba baviti. Ako bi ona bila odgovorna za neke od te{ko}a sa kojima se pojedinac sada susre}e, njegov bi zadatak bio jo{ uvek samo da sada te te{ko}e izbegne. Ako taj pojedinac postavlja osnovu za budu}i `ivot, on jo{ uvek mo`e svoje spasenje izvesti samo sada. Neke mo`e ute{iti koncept reinkarnacije i ako ih on ohrabruje, onda je njegova vrednost evidentna. Ipak je sigurno da put ka spasenju mogu na}i i oni koji veruju u reinkarnaciju i oni koji ne veruju. Prema tome, ta se ideja ne mo`e smatrati kao bitna za ovaj nastavni program. Uvek postoji izvestan rizik u vi|enju sada{njosti u pojmovima pro{losti. Uvek postoji izvesno dobro u bilo kojoj misli koja poja~ava ideju da `ivot i telo nisu jedno te isto. Za na{u svrhu ne bi bilo korisno zauzeti bilo kakav kona~an stav u vezi sa reinkarnacijom. Bo`iji u~itelj treba da bude koristan isto onoliko onima koji veruju u reinkarnaciju, kao i onima koji u nju ne veruju. Ako bi se tra`ilo od njega da zauzme kona~an stav, to bi samo ograni~ilo njegovu korisnost, a tako|e i njegovo dono{enje odluka. Na{ se kurs ne bavi bilo kojim konceptom koji nije prihvatljiv za svakoga, bez obzira na njegova formalna verovanja. Dovoljan mu je vlastiti ego da se s njim hvata u ko{tac. Nije mudro ovom optere}enju dodavati jo{ i sekta{ka suprotstavljanja. Niti bi bilo kakve prednosti u njegovom preranom prihvatanju kursa samo zato {to on zastupa njegovo dugogodi{nje verovanje. Nikad nije previ{e ponovo i ponovo naglasiti da je cilj ovog kursa potpuno obrtanje na~ina mi{ljenja. Kada se to kona~no postigne, teme kao {to je vrednost reinkarnacije postaju besmislene. A sve dotle, one }e verovatno biti samo kontraverzne. Za Bo`ijeg je u~itelja, prema tome, mudro da se kloni svih takvih pitanja, zato {to on ima mnogo i da sam u~i i da druge podu~ava, osim ovih pitanja o reinkarnaciji. On treba i sam da nau~i i druge da podu~ava da teoretske rasprave samo uzalud tro{e vreme, oduzimaju}i ga od vremena posve}enog zadatoj svrsi. Ako postoje aspekti bilo kog koncepta ili

27 verovanja koji bi mogli biti korisni, to }e ve} biti re~eno Bo`ijem u~itelju. Tako|e }e mu biti re~eno i kako da koristi te aspekte. [ta bi mu bilo jo{ potrebno da zna? Da li ovo zna~i da Bo`iji u~itelj sam ne treba da veruje u reinkarnaciju ili da ne treba da o njoj diskutuje sa onima koji u nju veruju? Odgovor je sigurno, ne! Ako ve} veruje u reinkarnaciju, bila bi gre{ka da se odrekne tog verovanja, ukoliko mu to ne savetuje njegov unutarnji U~itelj. A to ni malo nije verovatno. Mo`e mu se re}i da na izvestan na~in zloupotrebljava ovo verovanje, {to {kodi njegovom vlastitom napretku ili napretku njegovog u~enika. Onda se mo`e preporu~iti ponovno tuma~enje, zato {to je neophodno. Sve {to treba prepoznati, pak, jeste da ro|enje nije po~etak, a da smrt nije kraj. Ovoliko mnogo se ni ne tra`i od po~etnika. On treba da prihvati samo ideju da ono {to on zna nije nu`no i sve ono {to treba nau~iti. Njegovo putovanje je zapo~elo. Naglasak ovog kursa uvek ostaje isti: ovog ti se trenutka nudi potpuno spasenje i u ovom trenutku ti ga mo`e{ prihvatiti. Ovo je jo{ uvek jedna tvoja odgovornost. Atounment se mo`e izjedna~iti sa potpunim odlaskom iz pro{losti i potpunim nedostatkom interesa za budu}nost. Nebo je ovde. Nema ga nigde drugo. Nebo je sada. Nema drugog vremena. Ni jedno u~enje koje ne bi vodilo ka ovome ne bi trebalo da bude briga Bo`ijeg u~itelja. Sva verovanja vode ka ovome, samo ako ih se ispravno tuma~i. U ovom smislu, mo`e se re}i da njihova istina le`i u njihovoj upotrebljivosti. Treba odati po~ast svim verovanjima koja vode napretku. Ovo je jedini kriterijum koji zahteva ovaj kurs. Ni{ta vi{e od ovoga nije potrebno. DA LI SU PO@ELJNE PSIHI^KE MO]I? Odgovor na ovo pitanje vrlo je sli~an odgovoru na prethodno. Naravno, ne postoje neprirodne mo}i i o~igledno je da je prizivanje mo}i koja ne postoji samo poziv na magiju. Jednako je tako o~evidno, pak, da svaki pojedinac poseduje mnoge sposobnosti kojih nije svestan. Kako mu se pove}ava ta svesnost, on mo`e razviti sposobnosti koje mu izgledaju zapanjuju}e. Ipak, ni{ta od onoga {to taj pojedinac mo`e u~initi ne mo`e se uporediti, ma i najmanje, sa veli~anstvenim iznena|enjem se}anja na to Ko je on. Neka se svo njegovo u~enje i svi njegovi napori usmere ka ovom velikom kona~nom iznena|enju i on se ne}e zadovoljiti da ga na tom putu zaustavljaju mala iznena|enja. Sigurno je da postoje mnoge psihi~ke mo}i koje su jasno u istoj liniji sa ovim kursom. Komunikacija se ne ograni~ava na mali raspon kanala koje svet prepoznaje. Ako bi to bilo tako, malo bi imalo smisla podu~avati nekoga u spasenju. To bi bilo nemogu}e u~initi. Granice koje svet postavlja komunikaciji su glavne barijere za direktno do`ivljavanje Svetog Duha, ^ije Prisustvo je uvek tu i ^iji je Glas uvek dostupan za slu{anje. Ove su granice postavljene iz straha, po{to bi bez tih granica pali zidovi koji opkoljavaju odvojena mesta u svetu pri pojavi svetog zvuka Njegovog Glasa. Onaj ko prevazi|e ove granice na bilo koji na~in postaje samo vi{e prirodan. On ne radi ni{ta posebno i nema nikakve magije u njegovim postignu}ima. Naizgled nove sposobnosti koje se mogu sakupiti na putu mogu biti vrlo korisne. Ako ih se preda Svetom Duhu i koristi pod Njegovim usmerenjem, ove su sposobnosti vredna pomagala za podu~avanje. Za ovu svrhu, pitanje kako su se pojavile ove sposobnosti je neva`no. Jedino va`no razmatranje jeste kako da ih se upotrebi. Uzimaju}i ih kao ciljeve same po sebi, bez obzira kako se to radi, samo }e odlagati napredovanje. Vrednost ovih sposobnosti ne le`i u dokazivanju bilo ~ega: postignu}a iz pro{losti, neobi~no uskla|ivanje sa nevidljivim ili posebni Bo`iji darovi. Bog ne daje nikakve posebne darove i niko nema bilo kakvih mo}i koje nisu dostupne svakome. Samo magijskim trikovima demonstriraju se posebne mo}i. Ni{ta {to je autenti~no ne koristi se za varanje. Sveti Duh ne mo`e da vara i On mo`e da se koristi samo autenti~nim sposobnostima. Ono {to se koristi za magiju, za Njega je beskorisno. Ali ono ~ime se On koristi ne mo`e se upotrebljavati za magiju. Ipak postoji posebna privla~nost neobi~nih sposobnosti koje mogu dovoditi u neobi~no isku{enje. Ovde su snage koje Sveti Duh `eli i treba. Ego u tim istim snagama vidi priliku da se proslavi. Snaga pretvorena u slabost zaista je tragedija. Sve ono {to se ne daruje Svetom Duhu mora se dati slabosti, zato {to sve ono {to se ne da ljubavi mora se dati strahu, pa }e tako postati zastra{uju}e, kao posledica toga. ^ak i oni koji

28 ne cene vi{e materijalne stvari sveta mogu se jo{ uvek prevariti u vezi sa psihi~kim mo}ima. Povla~enjem investiranja u materijalne darove sveta ozbiljno ugro`ava ego. On jo{ uvek mo`e biti dovoljno jak da bi mogao o`iveti pred novim isku{enjem, kako bi prevarom ponovo povratio snagu. Ovde mnogi ne mogu da prozru egove odbrane, iako one nisu posebno suptilne. Ipak, prevara postaje laka s obzirom na preostatak `elje da se bude prevaren. Sada mo} nije vi{e autenti~na sposobnost i ne mo`e se vi{e pouzdano upotrebiti. Ukoliko pojedinac ne izmeni svoj um u vezi sa svrhom ovih sposobnosti, skoro je neizbe`no da }e potpomo}i nesigurnost svoje mo}i sa sve ve}im varanjem. Bilo koja sposobnost koju bilo ko razvije ima potencijal za dobro. Dovde nema nikakvih izuzetaka. I {to je neobi~nija i neo~ekivanija mo}, to je i ve}a njena potencijalna korist. Spasenju trebaju sve sposobnosti, zato {to ono {to bi svet da razori, Sveti Duh bi da obnovi. Psihi~ke sposobnosti se koriste za prizivanje |avola, {to jedino zna~i oja~avanje ega. Ali ovde postoji tako|e i veliki kanal nade i le~enja u slu`bi Svetog Duha. Oni koji su razvili psihi~ke mo}i jednostavno su dozvolili da se uklone neka ograni~enja koja su oni sami postavili svome umu. Ako svoju pove}anu slobodu iskoriste za pove}anje svog ropstva, to }e biti samo jo{ ve}e ograni~enje koje }e sami sebi postaviti. Ovi su darovi potrebni Svetom Duhu. A oni koji Mu ponude ove darove, i samo Njemu, idu sa Hristovom zahvalno{}u u svojim srcima i sa Njegovim svetim vidom koji nije daleko iza toga. DA LI SE BOGA MO@E DIREKTNO DOSEGNUTI? Zaista se mo`e direktno dosegnuti do Boga, po{to ne postoji razdaljina izme|u Njega i Njegovog Sina. Njegova je svesnost u sva~ijem se}anju, a Njegova je Re~ ispisana u sva~ijem srcu. Ali ova svesnost i ovo se}anje mogu da se pojave iznad praga prepoznavanja samo tamo gde se uklone barijere pred istinom. Kod koliko mnogo ljudi je ovo slu~aj? Prema tome, tu je uloga Bo`ijih u~itelja. Ni oni jo{ nisu postigli potrebno razumevanje, ali su se udru`ili s drugima. To je ono {to ih izdvaja od sveta. A to je ono {to i drugima omogu}ava da napuste svet zajedno s Bo`ijim u~iteljima. Sami oni ne predstavljaju ni{ta. Ali u njihovom udru`ivanju je Bo`ija Mo}. Postoje oni koji su direktno dosegli do Boga, ne zadr`avaju}i ni trag svetovnih ograni~enja i savr{eno se se}aju}i svog vlastitog Identiteta. Njih se mo`e nazvati U~iteljima u~itelja zato {to se mo`e prizvati njihova slika, iako nisu vi{e vidljivi. I oni }e se pojaviti kada i gde bude za njih korisno da to u~ine. Onima kojima }e njihovo pojavljivanje biti zastra{uju}e, ovi }e U~itelji dati svoje ideje. Niko ih ne}e prizvati uzalud. Niti postoji bilo ko koga ovi U~itelji nisu svesni. Oni poznaju sve potrebe, a prepoznali su i prevideli sve gre{ke. Do}i }e vreme kada }e se to shvatiti. A u me|uvremenu }e oni sve svoje darove dati Bo`ijim u~iteljima koji u njih gledaju tra`e}i pomo}, tra`e}i sve stvari u njihovo Ime i ni u jedno drugo. Ponekad Bo`iji u~itelj mo`e do`iveti kratko iskustvo direktnog sjedinjenja s Bogom. U ovom svetu skoro je nemogu}e da to du`e traje. Ovo sjedinjenje se, mo`da, mo`e zadobiti posle velike posve}enosti, a posle toga zadr`ati za svo vreme bivanja na zemlji. Ali je ovo toliko retko da se ne mo`e razmatrati kao realni cilj. Ako se dogodi, neka tako bude. A ako se ne dogodi, tako|e neka tako bude. Sva svetovna stanja svesti moraju biti iluzorna. Ako bi se Boga dosegnulo direktno i sa neprekidnom svesno{}u, telo se ne bi vi{e odr`alo. Zaista je malo onih koji su spustili telo dole na zemlju samo zato da bi pro{irili svoju korisnost za one koji su ostali iza njih. A njima trebaju pomaga~i koji su jo{ uvek u ropstvu i koji jo{ spavaju, tako da bi se s njihovim bu|enjem mogao ~uti Bo`iji Glas. Nemoj, onda, o~ajavati zbog ograni~enja. Tvoja je funkcija da ih izbegne{, a ne da bude{ bez njih. Ako treba da te ~uju oni koji pate, mora{ govoriti njihovim jezikom. Ako treba da bude{ spasitelj, mora{ razumeti ~emu treba izbe}i. Spasenje nije teoretsko. Uvidi u ~emu je problem, zatra`i odgovor i onda prihvati ono {to do|e. Ne}e se dugo odlagati dolazak ovog odgovora. Dobi}e{ svaku pomo} koju mo`e{ prihvatiti i ne}e ti biti uskra}eno ispunjenje ni jedne tvoje potrebe. Nemojmo se, onda, suvi{e brinuti o ciljevima za ~ije postignu}e jo{ nisi spreman. Bog te prihvata tamo gde si i izra`ava ti dobrodo{licu. [ta bi vi{e mogao po`eleti, kad je to sve {to ti je potrebno?

29 [TA JE SMRT? Smrt je centralni san od koga poti~u sve iluzije. Zar to nije ludo misliti o `ivotu kao o ne~emu gde se ra|a{, stari{, gubi{ vitalnost i na kraju umire{? Postavljali smo i ranije ovo pitanje, ali sada je potrebno da ga pa`ljivije razmotrimo. To je jedno fiksirano, nepromenljivo verovanje u svetu da su sve stvari ro|ene u njemu samo zato da bi kasnije umrle. To se smatra prirodnim tokom stvari i ne dovodi se u pitanje, ve} ga se prihvata kao prirodni zakon `ivota. Cikli~no, promenljivo i nesigurno, nepouzdano i nepostojano, koje se di`e i spu{ta na izvestan na~in izvesnim putem - sve se to smatra Bo`ijom Voljom. I niko se ne pita da li dobrostivi Tvorac mo`e da ho}e ba{ to. U ovom opa`anju svemira onakvog kakvog ga je Bog stvorio, nemogu}e je o Bogu misliti kao o nekom ko voli. Onoga ko je naredio da sve stvari i{~eznu, zavr{avaju}i u prahu, razo~arenju i o~aju, treba se samo bojati. On dr`i tvoj mali `ivot u svojoj {aci, ali samo na jednoj niti, spreman da tu nit prekine bez `aljenja ili brige, mo`da danas. Ili, ako ~eka, ipak je kraj izvestan. Onaj ko voli takvog boga, ne poznaje {ta je to ljubav, zato {to negira da je `ivot realan. Smrt je postala simbol `ivota. Njegov je svet sada bojno polje, gde vlada suprotnost i gde protivnosti beskrajno ratuju. Gde postoji smrt, mir je nemogu}. Smrt je simbol straha od Boga. Ideja smrti je zbrisala Njegovu Ljubav i dr`i je podaleko od svesti sli~no {titu koji se dr`i iznad kako bi potamnio sunce. Sablasnost ovog simbola dovoljna je da poka`e da on ne mo`e uporedo postojati sa Bogom. Ovaj simbol sadr`i u sebi sliku Bo`ijeg Sina prema kojoj je Bo`iji Sin stavljen da se odmara u razornim rukama, gde crvi samo ~ekaju da ga pozdrave i da sami potraju neko vreme na osnovu njegovog razaranja. A i crvi su osu|eni tako|e na sigurno razaranje. I zbog smrti se to de{ava svim stvarima. Pro`diranje je priroda zakona `ivota. Bog je lud, a jedino je strah realan. ^udnovato verovanje da postoji deo stvari koje umiru koji mo`e da se odvoji od onoga {to umire, ne progla{ava Boga koji voli, niti uspostavlja bilo kakvu osnovu za poverenje. Ako je smrt realna za bilo {ta, onda `ivot ne postoji. Smrt negira `ivot. Ali ako je `ivot realan, onda to negira smrt. U ovome nije mogu} bilo kakav kompromis. Postoji ili bog straha ili Bog Ljubavi. Svet je poku{ao hiljadu kompromisa i poku{a}e jo{ hiljadu. Ni jedan od tih kompromisa nije prihvatljiv za Bo`ijeg u~itelja, zato {to ni jedan nije prihvatljiv za Boga. Bog nije proizveo smrt zato {to On nije proizveo strah. Oboje su za Njega besmisleni. Realnost smrti ~vrsto je ukorenjena u verovanju da je Bo`iji Sin telo. I ako je Bog stvorio tela, onda je smrt zaista realna. Ali onda Bog nije onaj koji voli. Nema ta~ke na kojoj bi kontrast izme|u percepcije (opa`anja) realnog sveta i sveta iluzija bio o{triji i jasniji. Smrt je zaista smrt Boga, ako je On ljubav. I sada Njegovo vlastito stvaranje mora stajati u strahu pred Njim. On nije Otac, ve} razara~. On nije Tvorac, ve} osvetnik. Stra{ne su Njegove Misli i zastra{uju}a je Njegova slika. Gledati na Njegove kreacije zna~i umreti. I ono poslednje {to }e se prevladati bi}e smrt. Naravno! Bez ideje smrti, nema sveta. Svi }e snovi da se zavr{e sa ovim snom. Ovo je krajnji cilj spasenja, kraj svih iluzija. A u smrti su i ro|ene sve iluzije. [ta se mo`e roditi iz smrti i jo{ uvek imati `ivot? Ali {ta se mo`e roditi u Bogu i jo{ uvek mo`e umreti? Neskladnosti, kompromisi i rituali koje svet neguje u uzaludnim poku{ajima da se dr`i smrti, a ipak da misli kako je ljubav stvarna, su bezumna magija, neefikasna i besmislena. Bog jeste i u Njemu sve stvorene stvari moraju biti ve~ne. Zar ne vidi{ da bi On ina~e imao suprotnost, a onda bi strah bio isto toliko realan kao i ljubav? Bo`iji u~itelju, jedan tvoj zadatak ovako bi se mogao izraziti: ne prihvataj nikakav kompromis u kome bi smrt igrala neku ulogu. Ne veruj u surovost i ne dozvoli da napad sakrije istinu od tebe. Ono {to izgleda kao da umire samo je pogre{no opa`eno i dovedeno do iluzije. Sada postaje tvoj zadatak da dozvoli{ iluziji da bude dovedena do istine. Budi ~vrst samo u ovome: ne dozvoli da te zavara realnost bilo kog promenljivog oblika. Istina se ne kre}e, niti se koleba, niti tone u smrt i raspadanje. A {ta je kraj smrti? Ni{ta osim ovoga: shvatanje da je Bo`iji Sin bezgre{an i sada i zauvek. Ni{ta osim toga. Ali ne dozvoli sebi da zaboravi{ da to nije ni manje od ovoga.

30 [TA JE VASKRSENJE (USKRSNU]E)? Vrlo jednostavno, vaskrsenje je prevladavanje ili savladavanje smrti. To je ponovno bu|enje ili prepora|anje promena uma u vezi sa zna~enjem sveta. To je prihvatanje tuma~enja Svetog Duha u vezi sa svrhom sveta, prihvatanje Atounmenta za sebe. To je kraj snova o bedi i vesela svesnost kona~nog sna Svetog Duha. To je prepoznavanje Bo`ijih darova. To je san u kome telo savr{eno funkcioni{e, nemaju}i nikakve druge funkcije osim komunikacije. To je lekcija u kojoj se u~enje zavr{ava, po{to je ovim ono istro{eno i prevazi|eno. To je poziv Bogu da napravi Svoj kona~ni korak. To je odricanje od svih ostalih ciljeva, svih ostalih interesa, svih drugih `elja i svih drugih briga. To je jedna jedina `elja Sina za Ocem. Uskrsnu}e je negiranje smrti, po{to je to potvrda `ivota. Tako se potpuno preobra}a svo mi{ljenje sveta. @ivot se sada prepoznaje kao spasenje, a bol i beda bilo koje vrste opa`aju se kao pakao. Ljubavi se vi{e ne boji, ve} joj se rado iskazuje dobrodo{lica. Idoli nestaju, a se}anje na Boga nesmetano sija svetom. Hristovo se lice vidi u svakoj `ivoj stvari i ni{ta ne ostaje u tami odvojeno od svetlosti opra{tanja. Nema vi{e tuge na zemlji. Nebeska radost je do{la na nju. Ovde se zavr{ava nastavni program. Odavde pa nadalje ne treba nikakvih usmerenja. Vi|enje je potpuno ispravljeno i gre{ke su uklonjene. Napad je besmislen i mir je do{ao. Postignut je cilj nastavnog programa. Misli su se okrenule Nebu, a oti{le od pakla. Sve su ~e`nje zadovoljene, jer - {ta je ostalo neodgovoreno i nepotpuno? Poslednja se iluzija {iri svetom, opra{taju}i svim stvarima i zamenjuju}i svaki napad. Obavljeno je potpuno obrtanje. Ni{ta nije ostalo {to bi protivre~ilo Bo`ijoj Re~i. Istina nema opozicije. A sada je kona~no do{la istina. Kako samo ona do|e brzo kad je se pozove da u|e i da obuhvati ovakav svet! Sva `iva srca su smirena o`ivljavanjem dubokog predvi|anja, po{to je blizu vreme ve~nih stvari. Smrt ne postoji. Bo`iji Sin je slobodan. I u njegovoj slobodi je kraj straha. Sada vi{e nije ostalo skrivenih mesta na zemlji koja bi dala uto~i{te bolesnim iluzijama, zastra{uju}im snovima i pogre{nim opa`anjima svemira. Sve se stvari vide u svetlosti i u svetlosti je njihova svrha preobra`ena i shva}ena. A mi, Bo`ija deca, ustajemo iz praha i gledamo na svoju savr{enu bezgre{nost. Nebeska pesma odjekuje svetom, po{to je taj svet izdignut i priveden istini. Sada nema vi{e razlika. Razlike su nestale i Ljubav sada gleda na Samu Sebe. Kakav dalji vid je potreban? [ta je preostalo {to bi vi|enje jo{ moglo da postigne? Videli smo Hristovo lice, Njegovu bezgre{nost, Njegovu Ljubav koja je iza svih oblika, izvan podru~ja svih ciljeva. Mi smo sveti zato {to nas je zaista Njegova svetost oslobodila! I mi prihvatamo Njegovu svetost kao svoju vlastitu, onakvu kakva jeste. Bi}emo zauvek onakvi kakve nas je Bog stvorio i ne `elimo ni{ta vi{e nego da Njegova Volja bude i na{a vlastita. Iluzija o postojanju drugog ljudskog bi}a nestala je, po{to je prona|eno jedinstvo svrhe i cilja. Sve nas ove stvari ~ekaju, ali jo{ nismo pripremljeni da ih radosno pozdravimo. Sve dok je i jedan um opsednut zlim snovima, misao o paklu je realna. Bo`iji u~itelji imaju kao cilj da probude umove onih koji spavaju, kako bi mogli da vide viziju Hristovog lica kako zauzima mesto onoga o ~emu su sanjali. Blagoslov zamenjuje misao o ubistvu. Presu|ivanje se ostavlja u stranu o daje se Onome ^ija je funkcija da presu|uje. I u Njegovom poslednjem sudu obnavlja se istina o svetom Bo`ijem Sinu. On se osloba|a po{to je ~uo Bo`iju Re~ i razumeo njeno zna~enje. On je slobodan zato {to je dozvolio Bo`ijem Glasu da proglasi istinu. I sve ono {to je ranije te`io da raspne sad se obnavlja zajedno s njim, stoji s njegove strane, dok se on priprema zajedno s njima da se sretne sa svojim Bogom. O OSTALOM... Ovaj priru~nik nije napisan s namerom da se odgovori na sva pitanja koja bi mogli postaviti i u~itelj i u~enik. U stvari, on pokriva samo nekoliko onih o~iglednijih i to u granicama kratkog pregleda nekih od velikih koncepata u tekstu i u radnoj knjizi. Ovaj priru~nik nije zamena ni za jednog od njih, ve} samo dodatak. Iako se ovo zove priru~nik za u~itelje, mora se pamtiti da samo vreme deli u~itelja i u~enika, tako da je ova razlika privremena ve} po samoj svojoj definiciji. U nekim slu~ajevima, u~eniku mo`e koristiti da prvo ~ita ovaj priru~nik. Drugima je

31 mo`da bolje da zapo~nu sa radnom knjigom. A tre}ima mo`da treba da zapo~nu na apstraktnijoj razini teksta. [ta je za koga? Ko }e imati vi{e koristi od samih molitava? Kome treba samo sme{ak, po{to jo{ nije spreman za ne{to vi{e? Niko ne treba sam da odgovara na ova pitanja. Sigurno da ni jedan Bo`iji u~itelj nije stigao daleko ko nije shvatio ovo. Nastavni program je jako individualizovan i svi aspekti su pod posebnom kontrolom i vo|stvom Svetog Duha. Pitaj i On }e odgovoriti. Njegova je odgovornost i jedino je On i mo`e preuzeti. Njegova funkcija i jeste da to u~ini. Tvoje je da pitanja preda{ u Njegovu nadle`nost. Da li `eli{ da odgovara{ za odluke o kojima tako malo razume{. Budi sretan {to ima{ U~itelja Koji ne mo`e gre{iti. Njegovi su odgovori uvek ispravni. Da li to mo`e{ re}i i za svoje odgovore? Postoji i druga prednost - i to vrlo va`na - u {to ~e{}em prebacivanju odlu~ivanja u nadle`nosti Svetog Duha. Mo`da nisi razmi{ljao o ovom aspektu, ali njegova je va`nost o~igledna. Dr`ati se uputa Svetog Duha zna~i dozvoliti sebi da bude{ oslobo|en krivice. To je su{tina Atounmenta. To je sr` nastavnog programa. Osnova straha jeste u tome {to si zamislio da si uzurpirao funkciju koja nije tvoja. ^itav svet koji vidi{ odra`ava iluziju da si to u~inio, a to ~ini strah neizbe`nim. Vra}anje funkcije Onome Kome ona i pripada tako je zapravo izbegavanje straha. A to je ono {to dozvoljava se}anju na ljubav da ti se vrati. Ne misli, onda, da je sle|enje vo|stva Svetog Duha jedino potrebno zbog tvojih vlastitih nedostataka. To je za tebe izlaz iz pakla. Ove je opet paradoks na koji se ~esto osvr}em u kursu. Re}i: Ja sam od sebe ne mogu ni{ta u~initi. zna~i dobiti svu mo}. A to je samo prividan paradoks. Po{to te je Bog stvorio, ti zato i i m a { svu mo}. Slika koju si izgradio o samom sebi nema nikakve mo}i. Sveti Duh zna istinu o tebi. Slika koju si o sebi izgradio ne zna. Ipak, uprkos o~itom i potpunom neznanju, ova slika pretpostavlja da ona zna sve stvari zato {to si joj dao ovo verovanje. Takvo je tvoje podu~avanje, a podu~avanje sveta izgra|eno je tako da podupre tvoje. Ali U~itelj koji zna istinu nije je zaboravio. Njegove odluke donose svima korist, po{to su potpuno li{ene napada. Pa prema tome i ne mogu izazvati ose}anje krivice. Onaj ko si umi{lja da ima mo} koju zapravo ne poseduje, sam sebe zavarava. Ali prihvatiti mo} koju mu Bog daje zna~i samo priznati svoga Tvorca i prihvatiti Njegove darove. A Njegovi darovi su bezgrani~ni. Tra`iti od Svetog Duha da za tebe odlu~uje zna~i jednostavno prihvatiti svoje istinsko nasledstvo. Da li to zna~i da ni{ta ne mo`e{ re}i, a da se s Njim ne posavetuje{? Zaista, ne! Te{ko da bi to bilo prakti~no, a ovaj se kurs najvi{e bavi onim {to je prakti~no. Ako si stvorio naviku da tra`i{ pomo} kada i gde mo`e{, mo`e{ biti uveren da }e ti se mudrost dati kada je bude{ trebao. Svakog se jutra za ovo pripremaj, se}aj se Boga kad god mo`e{ tokom dana, tra`i pomo} Svetog Duha kada je to mogu}e i uve~e Mu zahvali za Njegovo vo|stvo. I tvoja }e samouverenost biti zaista dobro utemeljena. Nikad nemoj zaboraviti da Sveti Duh ne zavisi od tvojih re~i. On razume tra`enja tvog srca i odgovara na njih. Da li ovo zna~i da, dok napad bude ostajao privla~an za tebe, da }e On odgovoriti zlom? Te{ko! Bog Mu je dao mo} da prevede tvoje molitve srca na Njegov jezik. On razume da je napad poziv u pomo}. I u skladu s tim, On odgovara sa pomo}i. Bog bi bio surov kad bi dozvolio da tvoje re~i zamene Njegove Vlastite. Otac koji voli ne dozvoljava svom detetu da samo sebi nanosi {tetu ili da izabere vlastito razaranje. Dete mo`e tra`iti da se povredi, ali }e ga njegov Otac uprkos tome za{tititi. A koliko samo vi{e od toga tvoj Otac voli Svog Sina? Zapamti, ti si Njegovo ispunjenje i Njegova Ljubav. Zapamti da je tvoja slabost Njegova snaga. Ali nemoj ovo ~itati nepromi{ljeno ili pogre{no. Ako je Njegova snaga u tebi, ono {to opa`a{ kao svoju slabost, samo je iluzija. A On ti je dao i sredstva da doka`e{ da je to tako. Zatra`i sve stvari od Njegovog U~itelja i sve }e ti se stvari dati. Ne u budu}nosti, ve} odmah, sada. Bog ne ~eka, zato {to ~ekanje podrazumeva vreme, a On je bezvremen. Zaboravi svoje budalaste slike, svoj ose}aj slabosti i svoj strah od povrede, svoje snove o opasnosti i izabrane nepravde. Bog poznaje samo Svog Sina, a taj je Sin onakav kakvim ga je Otac stvorio. S poverenjem te stavljam u Njegove ruke i u tvoje se ime zahvaljujem da je to tako. A sada budi blagosloven u svemu {to radi{. Bog ti se obra}a za pomo} da bi spasao svet. Bo`iji u~itelju, On ti nudi Svoju zahvalnost. I sav svet stoji tih u milosti koju od Njega donosi{. Ti si Sin koga On voli, i dato ti je da bude{ sredstvo pomo}u kog }e se Njegov Glas ~uti {irom sveta.

32 Zaklju~iti sve stvari koje pripadaju vremenu, dokraj~iti vi|enje svih vidljivih stvari i ukloniti sve stvari koje se menjaju. Kroz tebe se uvodi u nevidljivi svet, svet koji se ne ~uje, a koji je ipak istinski tu. Svet si ti i u tvojoj svetlosti svet odra`ava tvoju svetost, zato {to ti nisi sam i bez prijatelja. Ja se zahvaljujem u tvoje ime, i pridru`ujem se tvojim naporima u korist Boga, znaju}i da su ti napori tako|e i u moju korist, i u korist svih onih koji zajedno sa mnom kora~aju ka Bogu. AMIN. UVOD Ovo nije kurs iz filozofske spekulacije, niti mu je va`na precizna terminologija. Bavi se samo sa Atounmentom ili ispravljanjem percepcije. Sredstvo za postizanje Atounmenta je opra{tanje. Struktura pojedina~ne svesti u su{tini je neva`na zato {to je to koncept koji predstavlja prvobitnu gre{ku ili prvobitni greh. Studiranje same gre{ke ne vodi ka ispravljanju, ako ti je zaista stalo da uspe{ u tome da se ne osvr}e{ na gre{ku. I upravo je ovaj proces neosvrtanja na gre{ku ono {to je cilj kursa. Svi su termini potencijalno kontraverzni i oni koji tra`e kontraverznost na}i }e je. A oni, opet, koji tra`e razja{njenje, tako|e }e ga na}i. Oni, pak, moraju hteti da previde kontraverznost prepoznaju}i da je to odbrana protiv istine u obliku manevra odga|anja. Teolo{ka razmatranja kao takva nu`no su kontraverzna, po{to ona zavise od verovanja i prema tome mogu biti prihva}ena ili odba~ena. Jedna univerzalna teologija je nemogu}a, ali jedno univerzalno iskustvo nije samo mogu}e, ve} je i neophodno. Ovo iskustvo je to prema ~emu je ovaj kurs usmeren. Jedino ovde doslednost postaje mogu}a zato {to se jedino ovde zavr{ava nesigurnost. Kurs ostaje unutar okvira ega, gde je i potreban. On se ne bavi onim {to se nalazi izvan domena svih gre{aka zato {to je on planirao samo da postavi usmerenje ka tom cilju. Zato se on koristi re~ima, koje su simboli~ne, i ne mogu izraziti ono {to se nalazi izvan podru~ja simbola. Jedino je ego taj koji postavlja pitanja, zato {to je samo ego taj koji sumnja. Kurs jedino daje drugi odgovor, po{to je pitanje ve} postavljeno. Ipak, ovaj odgovor ne poku{ava da se poslu`i inventivno{}u ili ingeniozno{}u. To su atributi ega. K u r s j e j e d n o s t a v a n. On ima jednu funkciju i jedan cilj. Samo u tome on ostaje potpuno dosledan, zato {to se samo u tome i mo`e b i t i dosledan. Ego }e zahtevati mnoge odgovore koje ovaj kurs ne daje. Kurs ne prepoznaje kao pitanja jedino oblik pitanja na koje je odgovor nemogu}. Ego mo`e pitati: Kako se pojavljuje ono {to je nemogu}e?, ^emu se nemogu}e doga|a? i sve to mo`e pitati u mnogo oblika. Ipak, nema odgovora, postoji samo iskustvo. Te`i samo iskustvu i nemoj teologiji dozvoliti da te zadr`ava. Primeti}e{ da je u kursu naglasak na strukturnim temama na po~etku i da je kratak. Kasnije ubrzo ovaj naglasak otpada da bi napravio mesta glavnom u~enju. Po{to si tra`io razja{njenje, ovo su neki termini koji se koriste. UM-DUH Termin u m se koristi da predstavi aktiviraju}i agens duha koji daje duhovnu stvarala~ku energiju. Kada je termin napisan velikim slovom, on se onda odnosi na Boga ili Hrista (tj. Bo`iji Um ili Hristov Um). D u h je Bo`ija Misao koju je On stvorio sli~nu Sebi. Ujedinjeni duh je Bo`iji jedini Sin ili Hrist. U ovom svetu, zato {to je um rascepljen, Bo`iji Sinovi izgledaju kao da su odvojeni. Ni njihovi umovi ne izgledaju da su zdru`eni. U ovom iluzornom stanju, koncept pojedina~nog uma izgleda kao da ima zna~enja. U kursu se on, prema tome, opisuje k a o d a ima dva dela: duh i ego. Duh je onaj deo koji je jo{ uvek u kontaktu sa Bogom kroz Svetog Duha, koji prebiva u ovom delu, ali vidi tako|e i drugi deo. Termin du{a se ne upotrebljava, izuzev u direktnim biblijskim citatima, zato {to je vrlo protivre~an. To bi, ipak, mogao da bude ekvivalent za duh, podrazumevaju}i time da je, budu}i da je od Boga, ve~na i da se nikada ne ra|a. Drugi deo uma potpuno je iluzoran i proizvodi samo iluzije. Duh zadr`ava svoju sposobnost stvaranja, ali njegova Volja, koja je i Bo`ija, izgleda kao da je u ropstvu sve dok se um ne ujedini. Stvaranje se nastavlja nesmanjenim tempom, zato {to je to Bo`ija Volja.

33 Ova je volja uvek ujedinjena i prema tome nema zna~enja u ovom svetu. Ona nema suprotnosti i nema stepena. Um mo`e biti ispravan ili neispravan, zavisno od glasa koji slu{a. Ispravno u m o v a nj e slu{a Svetog Duha, opra{ta svetu i kroz Hristovo vi|enje umesto ovoga sveta vidi stvarni svet. Ovo je kona~no vi|enje, poslednja percepcija, stanje u kome Bog Sam pravi poslednji korak. Ovde se zajedno zavr{avaju i vreme i iluzije. P o g r e { n o u m o v a nj e slu{a ego i proizvodi iluzije, opa`aju}i greh i opravdavaju}i bes i vidi krivicu, bolest i smrt kao stvarne. I ovaj svet i realni svet su iluzije zato {to ispravno umovanje jedino previ|a, ili opra{ta, ono {to se i nije nikada dogodilo. Prema tome, to nije j-e-d-n-o-u-m-o-v-a-nj-e Hristovog Uma, ^ija Volja je jedno sa Bo`ijom Voljom. U ovome svetu jedina sloboda koja preostaje jeste sloboda izbora, uvek izme|u dva izbora ili dva glasa. Volja nije obuhva}ena u opa`anju na bilo kojoj razini i nema nikakve veze sa izborom. S v e s t je receptivni mehanizam koji prima poruke odozgo ili odozdo, od Svetog Duha ili od ega. Svest ima razine i svesnost se mo`e vrlo dramati~no pomicati, ali ona ne mo`e prevazi}i podru~je percepcije. Na svom vrhuncu ona postaje svesna realnog sveta i mo`e je se ve`bati da to ~ini sve vi{e i vi{e. Ipak sama ~injenica da ona ima nivoe i da je se mo`e ve`bati pokazuje da ona ne mo`e dosegnuti znanje. EGO-^UDO Iluzije ne}e trajati. Njihova je smrt sigurna i to je jedino izvesno u njihovom svetu. Zbog toga je to svet ega. [ta je ego? Samo san o tome {ta si ti zaista. Ego je misao o tome da si ti odvojen od svog Tvorca i `elja da se bude ono {to On nije stvorio. To je stvar ludila, to uop{te nije realno. Ime za bezimeno - to je sve. Simbol nemogu}nosti, izabiranje opcije koja ne postoji. Mi je imenujemo samo da bi sami sebi pomogli da shvatimo da to nije ni{ta drugo ve} drevna misao da je ono {to je proizvedeno samim tim i besmrtno. Ali {ta drugo mo`e iz toga proiza}i izuzev sna koji, sli~no svim snovima, mo`e samo da se zavr{i u smrti? [ta je ego? Ni{tavilo, ali u obliku koji na ne{to li~i. U svetu oblika ego se ne mo`e negirati, zato {to on jedino izgleda realan. Ali, da li mo`e Bo`iji Sin, onakav kakvog ga je On stvorio, boraviti u obliku ili u svetu oblika? Onaj ko od tebe tra`i da defini{e{ ego i da objasni{ kako se ego pojavio mo`e biti samo onaj ko misli da je ego realan i koji po definiciji te`i da osigura da }e se iluzorna priroda ega sakriti iza re~i koje izgledaju kao da ga ~ine realnim. Ne postoji definicija za la` koja slu`i da bi tu la` u~inila istinitom. Niti mo`e postojati istina koju la` efikasno sakriva. Egova nestvarnost ne negira se re~ima, niti je njegovo zna~enje jasno zato {to izgleda kao da njegova priroda ima oblik. Ko mo`e difinisati ono {to se ne da definisati? Pa ipak postoji ~ak i ovde odgovor. Ne mo`emo izraditi definiciju onoga {to ego jeste, ali m o ` e m o re}i {ta on nije. A ovo nam se pokazuje savr{eno jasno. Iz ovoga zaklju~ujemo sve {to ego jeste. Pogledaj u njegovu suprotnost i mo`e{ videti jedini odgovor koji je zna~ajan. Egovu suprotnost u svakom pogledu - u poreklu, posledici i ishodu - zovemo ~udom. I ovde }emo na}i sve ono {to nije ego u ovom svetu. Ovde je egova suprotnost i jedino ovde mo`emo gledati na ono {to ego jeste. Ovde vidimo sve ono {to izgleda da ego ~ini, a uzrok i njegove posledice moraju jo{ uvek biti jedno. Tamo gde je bila tama, mi sada vidimo svetlost. [ta je ego? [ta je bila tama? Gde je ego? Tamo gde je bila tama. [ta je to sada i gde se mo`e na}i? Ni{ta i nigde. Sad je svetlost do{la: njena je suprotnost oti{la bez traga. Gde je bilo zlo, sada je svetlost. [ta je ego? Ono {to je bilo zlo. Gde je ego? U zlom snu ego je samo izgledao realan i to samo dok si sanjao taj san. Tamo gde je bilo raspe}e, sada stoji Bo`iji Sin. [ta je ego? Ko ima potrebe da to pita? Gde je ego? Ko ima potrebe da tra`i jednu iluziju sada kad su snovi pro{li? [ta je ~ u d o? Tako|e jedan san. Ali pogledaj sve aspekte o v o g a sna i vi{e nikada ne}e{ pitati. Pogledaj na dobrodu{ni svet koji se prostire pred tobom dok blago kora~a{. Pogledaj pomo}nike du` puta kojim ide{, koji su sretni uz izvesnost Neba i sigurnost mira. I pogledaj tako|e jedan trenutak na ono {to si kona~no ostavio iza sebe i {to je kona~no pro{lo. To je bio ego - surova mr`nja, potreba za osvetom i krikovi bola, strah od umiranja i nagon za ubijanjem, iluzija da si bez bra}e i ja koje izgleda usamljeno u ~itavom svemiru. Ovu stra{nu gre{ku o samom sebi ~udo ispravlja onako blago kako majka koja voli peva svome detetu uspavanku. Zar nije to pesma koju bi `eleo da

34 ~uje{? Zar ona ne}e odgovoriti na sve {to si mislio da pita{ i da ~ak i samo pitanje u~ini besmislenim? Tvoja pitanja nemaju odgovora po{to su na~injena samo zato da bi uti{ala Bo`iji Glas koji svakome postavlja samo jedno pitanje: Da li si jo{ uvek spreman da Mi pomogne{ da spasem svet? Ovo pitaj, umesto da pita{ {ta je ego i vide}e{ kako nenadana svetlost prekriva svet koji je ego na~inio. Sada nikome nije uskra}eno ~udo. Svet je spasen od onoga {to si ti mislio da je svet. A ono {to taj svet zaista jeste to je da je on potpuno neosu|en i potpuno ~ist. ^udo opra{ta, ego osu|uje i proklinje. Ni jedno od ova dva ne treba definisati izuzev ovako. Mo`e li definicija biti sigurnija ili vi{e uskla|ena sa onim {to je spasenje? Problem i odgovor na njega ovde su zajedno i po{to su se kona~no sreli, izbor je jasan. Ko bi odabrao pakao kad ga je ve} prepoznao? A ko ne bi po{ao jo{ malo dalje kad mu je ve} dato da razume da je put kratak i da je Nebo cilj putovanja? OPRA[TANJE - HRISTOVO LICE O p r a { t a nj e je za Boga i usmereno je ka Bogu, ali ne poti~e od Boga. Nemogu}e je misliti o bilo ~emu {to je on stvorio ~emu bi trebalo oprostiti. Opra{tanje je, prema tome, iluzija. Ali zbog svoje svrhe, koja pripada Svetom Duhu, tu postoji jedna razlika. Nasuprot svim drugim iluzijama, opra{tanje udaljava od gre{ke, a ne vodi ka gre{ci. Opra{tanje se mo`e nazvati vrstom sretne fantazije, na~inom na koji oni koji ne znaju mogu premostiti provaliju izme|u svog opa`anja i istine. Oni ne mogu direktno i}i do percepcije (opa`anja) do znanja zato {to ne misle da je njihova volja da to ~ine. Ovo ~ini da se Bog javlja kao neprijatelj, umesto onoga {to On stvarno jeste. I samo ova luda percepcija je ono {to ih ~ini nespremnim da se samo podignu i da Mu se vrate u miru. I zato im je potrebna jedna iluzija pomo}i zato {to su bespomo}ni, potrebna im je Misao o miru zato {to su u sukobu. Bog zna {ta je potrebno Njegovom Sinu i pre nego {to ovaj ne{to i zatra`i. Boga uop{te ne zanima oblik, ve}, po{to da sadr`aj, Njegova je Volja da se taj sadr`aj i shvati. I to je dovoljno. Oblik se prilago|ava potrebi. Sadr`aj je nepromenljiv, ve~an kao i njegov Tvorac. H r i s t o v o l i c e treba videti pre nego {to se uspe vratiti se}anje na Boga. Razlog je o~igledan. Vi|enje Hristovog lica podrazumeva opa`anje. Niko ne mo`e gledati na znanje. Ali je Hristovo lice veliki simbol opra{tanja. To je spasenje. To je simbol stvarnog sveta. Ko god gleda u njega, ne vidi vi{e svet. On je toliko blizu Neba koliko je to samo mogu}e s ove strane kapije. A od te kapije nema vi{e od jednog koraka koji je potreban da bi se u{lo u Nebo. To je zavr{ni korak. A taj korak prepu{tamo Bogu. Opra{tanje je tako|e simbol. Ali kao simbol isklju~ivo Njegove Volje, ne mo`e ga se deliti. I tako Jedinstvo koje simbol opra{tanja odra`ava postaje Njegova Volja. To je jedina stvar koja jo{ u svetu postoji kao deo, a koja je ipak most za Nebo. Bo`ija je Volja sve {to postoji. Mi mo`emo samo i}i od ni{tavila do svega, od pakla do Neba. Da li je to putovanje? Ne, uistinu, ne, zato {to istina ne ide nigde. Ali se iluzije pomi~u sa mesta na mesto, iz jednog vremena u drugo. Zavr{ni korak je tako|e pomak. Kao percepcija, on je delimi~no nerealan. A ovaj }e deo nestati. Ono {to ostane je ve~ni mir i Bo`ija Volja. Sada nema vi{e `elja, po{to su `elje te koje se menjaju. ^ak i ono `eljeno postaje nepo`eljno. To mora tako biti, zato {to ego ne mo`e biti miran. Ali Volja je stalna, kao Bo`iji dar. A ono {to On daje uvek li~i na Njega. To je svrha Hristovog lica. To je Bo`iji dar kojim On spasava Svog Sina. Pogledaj u to i bi}e ti opro{teno. Kako samo svet postaje lep u samo tom jednom jedinom trenutku kada vidi{ istinu o samom sebi kako se tu odra`ava. Sada si bezgre{an i gledaj u svoju bezgre{nost. Sada si svet i opazi da je to tako. I sada se um vra}a svom Stvoritelju, to je udru`ivanje Oca i Sina, jedinstvo jedinstava koje stoji iza svih udru`ivanja, ali i izvan podru~ja svih njih. Boga se ne mo`e videti, ve} samo razumeti. Njegov Sin nije napadnut, ve} prepoznat. ISTINSKA PERCEPCIJA - ZNANJE Svet koji vidi{ je jedna iluzija sveta. Ovaj svet Bog nije stvorio, po{to ono {to On stvori mora biti ve~no kao {to je i On ve~an. Nema ni~ega u svetu koji vidi{ {to bi zauvek trajalo. Neke }e stvari trajati ne{to malo du`e od drugih. Ali }e do}i vreme kada }e se zavr{iti sve vidljive stvari. Prema tome, telesne o~i nisu sredstvo kojim se mo`e videti realni svet, po{to iluzije u koje ove

35 o~i gledaju moraju voditi do jo{ vi{e iluzija o stvarnosti. I to one upravo i ~ine. Sve ono {to telesne o~i vide ne samo {to nije trajno, ve} je podlo`no mislima o grehu i krivici. Dok je sve ono {to je Bog stvorio zauvek bez greha i prema tome i zauvek bez krivice. Znanje nije lek za la`nu percepciju, po{to se ovo dvoje ne mogu sresti, jer je znanje na drugom nivou. I s t i n s k a p e r c e p c i j a mora biti jedina mogu}a ispravka la`ne percepcije. Ona ne}e istrajati. Ali za ono vreme dok traje, ona dolazi da izle~i. Istinska percepcija (opa`anje) je lek sa mnogim imenima. Opra{tanje, spasenje, Atounment, istinska percepcija, sve je to jedno. Sve je ovo jedan po~etak, s krajem koji vodi ka Jedno}i koja se nalazi daleko izvan podru~ja svega ovoga. Istinska percepcija je sredstvo kojim se svet spasava od greha, po{to greh ne postoji. A to je ono {to vidi istinska percepcija. Svet stoji kao blok ispred Hristovog lica. Ali istinska percepcija gleda na svet kao na ni{ta vi{e od lomljive zavese, koju je tako lako raspr{iti da ona ne mo`e du`e trajati od jednog trena. Kona~no se svet vidi onakvim kakav on zaista i jeste. A sada on ne mo`e a da ne nestane, po{to sada postoji prazan prostor, o~i{}en i pripremljen. Tamo gde se opa`alo razaranje, sad se pojavljuje Hristovo lice i u tom se trenutku zaboravlja na svet, a vreme se zauvek zavr{ava, dok se svet otkovitlava u ni{tavilo odakle je i do{ao. Svet kome je opro{teno ne mo`e dugo trajati. On je bio uto~i{te za tela. Ali opra{tanje gleda mimo tela. To je njegova svetost, to je na~in na koji opra{tanje le~i. Svet tela je svet greha, po{to samo tamo gde postoji telo mogu} je greh. Iz greha proizilazi ose}anje krivice isto tako sigurno kao {to opra{tanje uklanja svo ose}anje krivice. A jednom kad nestane ose}anja krivice, {ta jo{ preostaje {to bi odvojeni svet odr`alo na mestu gde je? Po{to je to mesto tako|e nestalo, zajedno sa vremenom. Samo telo ~ini da svet izgleda realan, jer, po{to je odvojen, on ne mo`e ostati tamo gde je odvojenost nemogu}a. Opra{tanje dokazuje da je to mogu}e, zato {to ono ne vidi svet. A ono {to }e{ tada prevideti ne}e ti biti ni razumljivo upravo onako kako ti je nekada prisustvo sveta bilo izvesno.

Ovo je pomak koga donosi istinska percepcija: ono {to je nekad bilo projektovano napolje, sad se vidi u nutrini, a u nutrini mu opra{tanje dozvoljava da nestane. Tu se postavlja oltar za Sina i tu se javlja se}anje na Oca. Ovde se sve iluzije privode istini i stavljaju na oltar. Ono {to se vidi spolja, mora le`ati izvan podru~ja opra{tanja, zato {to to izgleda zauvek gre{no. Gde je nada dok se greh vidi kao ne{to spolja{nje? Kakav lek mo`e o~ekivati ose}anje krivice? Ali, vi|ene unutar tvog vlastitog uma, ose}anje krivice i opra{tanje za trenutak le`e zajedno, jedno pored drugog, na oltaru. Tu su kona~no bolest i njen jedini lek udru`eni u jednom ozdravljaju}em sjaju. Bog je do{ao da pola`e pravo na ono {to je Njegovo Vlastito. Opra{tanje je potpuno. I sada Bo`ije z n a nj e, nepromenljivo, izvesno, ~isto i potpuno razumljivo, ulazi u kraljevstvo. Percepcija je nestala, bez obzira da li je la`na ili istinita. Oti{lo je i opra{tanje, po{to je obavilo svoj zadatak. A oti{la su i tela u blje{tavilu svetlosti na oltaru Bo`ijeg Sina. Bog zna da je taj oltar Njegov Vlastiti, kao {to je i Sinovljev. I ovde se oni udru`uju, po{to je ovde Hristovo lice raspr{ilo i poslednji trenutak vremena i sada je i poslednje opa`anje sveta bez svrhe i bez uzroka. Gde se}anje na Boga kona~no do|e, tu nema putovanja, nema verovanja u greh, nema zidova, nema tela, a jezovita privla~nost ose}anja krivice i smrti tu se zauvek gasi. O, bra}o moja, kad biste samo poznavali mir koji }e vas obaviti i koji }e vas dr`ati bezbedne i ~iste i lepe u Bo`ijem Umu, ne biste mogli a da ne pojurite da biste se sreli s Njim tamo gde se nalazi Njegov oltar. Sveto je tvoje ime i Njegovo, po{to su se ovde udru`ili, na ovom svetom mestu. Ovde se On saginje da bi te podigao k Sebi, izvan iluzija u svetost, izvan sveta u ve~nost, izvan svog straha vra}a{ se ljubavi. ISUS - HRIST Nema nikakve potrebe za pomo}i da se u|e u Nebo, po{to ga nikada i nisi napustio. Ali postoji potreba za pomo}i izvan onoga {to ti obuhvata{, po{to si sam sebe ograni~io la`nim verovanjem o svom Identitetu (istovetnosti), Kog je jedino Bog uspostavio u realnosti. Dati su ti pomaga~i u mnogim oblicima, iako su na oltaru jedno. Izvan dosega svakog od njih postoji Bo`ija Misao, a ona se nikada ne menja. Ali ovi pomaga~i imaju imena, koja se povremeno

36 razlikuju, zato {to su vremenu potrebni simboli, po{to je kao takvo nerealno. Ima bezbroj imena tih pomaga~a, ali ne}emo izlaziti izvan podru~ja imena koja sam kurs upotrebljava. Bog ne poma`e, po{to On ne poznaje nikakve potrebe. Ali On stvara sve Pomaga~e Svog Sina, sve dok ovaj Sin bude verovao u istinitost svojih fantazija. Zahvali se Bogu na ovim Pomaga~ima, zato {to }e te oni dovesti domu tvome. Ime I s u s je ime jednoga koji je bio ~ovek, ali je u svoj svojoj bra}i video Hristovo lice i koji se setio Boga. Tako se on poistovetio sa Hristom, prestao je biti ~ovek i postao jedno s Bogom. ^ovek je jedna iluzija, po{to izgleda kao da je odvojeno bi}e, koje samo od sebe kora~a, unutar tela koje izgleda kao da zadr`ava njegovo ja odvojenim od Pravog Ja, kao {to to rade sve iluzije. A opet, ko mo`e da spase ukoliko ne vidi iluzije i onda ih identifikuje da jesu ono {to zaista i jesu? Isus ostaje Spasitelj zato {to je video la`no i nije ga prihvatio kao istinito. A Hristu je potreban njegov oblik, kako bi se mogao javiti ljudima i spasiti ih od njihovih vlastitih iluzija. U svojoj potpunoj istovetnosti sa Hristom savr{enim Bo`ijim Sinom, jednim Bo`ijim stvaranjem i Njegovom sre}om, zauvek sli~nim Bogu, koji je jedno s Njim - Isus je postao ono {to vi svi morate biti. On vam je pokazao put da biste ga mogli slediti. On vas vodi natrag ka Bogu, zato {to je video put pred sobom i {to je i{ao tim putem. Napravio je jasnu razliku, koja je tebi jo{ nejasna, izme|u la`nog i istinitog. Ponudio ti je kona~nu demonstraciju da je nemogu}e ubiti Bo`ijeg Sina, a tako|e i da se `ivot Bo`ijeg Sina nikako ne mo`e izmeniti putem greha i zla, zlobe, straha ili smrti. I zato ti se opra{taju svi tvoji gresi, zato {to nisu doveli ni do kakvih posledica. To su bili samo snovi. Ustani zajedno sa onim koji ti je ovo pokazao, zato {to mu to duguje{. Onome ko je s tobom podelio tvoje snove, kako bi ih se moglo raspr{iti. I jo{ uvek ih deli, da bi bio jedno s tobom. Da li je on Hrist? O, da, zajedno s tobom. Njegov kratki `ivot na zemlji nije bio dovoljan da podu~i mo}noj lekciji koju je on nau~io za sve vas. On }e ostati s vama kako bi vas izveo iz pakla, koji ste sami izgradili, i doveo Bogu. A kada svoju volju udru`ite s njegovom, va{e }e vi|enje biti i njegovo vi|enje, po{to se Hristove o~i dele. Kora~anje s njim je isto tako prirodno, kao {to je prirodno i kora~anje s bratom koga poznaje{ od ro|enja, po{to je on zaista takav. Od onoga koji bi da je samo brat svetu, izgra|eni su neki tu`ni idoli. Oprosti mu svoje vlastite iluzije i pogledaj kako ti je on dragi brat. On }e ti smiriti um kona~no i privesti ga, zajedno s tobom, tvom Bogu. Da li je on jedini Bo`iji Pomaga~? Zaista nije. Hrist preuzima mnoge oblike s raznim imenima sve dok se ne prepozna njihova jedno}a. Ali, Isus je za tebe nosilac Hristove jedinstvene poruke Bo`ije Ljubavi. Ne treba ti drugi nosilac. Mogu}e je ~itati ove re~i i imati od njih koristi, a da ih se ne prihvati u `ivotu. Ipak bi ti malo vi{e pomoglo ako bi sa njim podelio svoje bolove i svoje radosti i kada bi i te bolove i te radosti napustio i potra`io Bo`iji mir. Ipak postoji jedna njegova lekcija za koju bi vi{e od svega `eleo da je i ti nau~i{. To je ova lekcija: SMRT NE POSTOJI, ZATO [TO JE BO@IJI SIN SLI^AN SVOM OCU. NI[TA OD ONOGA [TO MO@E[ U^INITI NE MO@E IZMENITI VE^NU LJUBAV. ZABORAVI SVOJE SNOVE O GREHU I KRIVICI I, UMESTO TOGA, DO\I MENI DA PODELIMO VASKRSENJE BO@IJEG SINA. I SA SOBOM POVEDI SVE ONE KOJE TI JE BOG POSLAO DA SE O NJIMA BRINE[, ISTO ONAKO KAKO SE I JA BRINEM ZA TEBE. SVETI DUH Isus je ispoljavanje S v e t o g d u h a, Koga je on prizvao na zemlju, po{to je prethodno uza{ao na Nebo ili postao potpuno poistove}en sa Hristom, Sinom Bo`ijim, onakvim kakvog ga je On stvorio. Sveti Duh, po{to je i sam kreacija Jednog Tvorca, koja stvara zajedno s Njim i prema Njegovoj slici i prilici ili duhu, ve~an je i nikada se ne menja. On je prizvan na zemlju u tom smislu da je sada mogu}e da Ga se prihvati i da se ~uje Njegov Glas. Njegov Glas je Glas koji govori u Bo`ije Ime, pa je prema tome i preuzeo neki oblik. Ovaj oblik nije njegova realnost, a tu realnost poznaje samo Bog, zajedno sa Hristom, Njegovim pravim Sinom, Koji je Njegov deo. Tokom ~itavog ovog kursa, Sveti Duh se opisuje kao onaj koji nam daje odgovor na odvojenost i koji nam donosi plan Atounmenta (uklanjanja ega i le~enja verovanja u odvojenost), ustanovljavaju}i na{u posebnu ulogu u ostvarenju tog plana i pokazuju}i nam

37 precizno u ~emu se sastoji ta na{a uloga. On je postavio Isusa za vo|u odgovornog za izvr{enje Njegovog plana, po{to je Isus bio prvi ~ovek koji je savr{eno zavr{io svoju ulogu. Sva mo} Neba i zemlje tako je data Isusu i on }e je podeliti s tobom kada bude{ i ti izvr{io svoju ulogu. Princip Atounmenta dat je Svetom Duhu dugo pre nego {to je Isus stavljen u pokret. Sveti Duh se opisuje kao preostala komunikaciona veza izme|u Boga i Njegovih odvojenih Sinova. Da bi izvr{io ovu posebnu funkciju, Sveti Duh je preuzeo dvostruku funkciju. On zna, zato {to je deo Boga. On opa`a, zato {to je poslan da spase ~ove~anstvo. On je veliki princip ispravljanja, nosilac istinske percepcije, inherentna (nerazdvojan, bitan) mo} Hristovog vi|enja. On je svetlost u kojoj se opa`a svet kome je opro{teno, u kome se jedino vidi Hristovo lice. On nikada ne zaboravlja Stvoritelja ili Njegovo Stvaranje. On nikada ne zaboravlja Bo`ijeg Sina. On nikada ne zaboravlja tebe. I On ti donosi O~evu Ljubav kao jedan ve~ni sjaj koji nikada ne}e biti izbrisan, zato {to ga je Bog tu postavio. Sveti Duh obitava u delu tvog uma koji je deo Hristovog Uma. On predstavlja tvoje Pravo Ja i tvog Stvoritelja, Koji su jedno. On govori u Bo`ije Ime, ali i u tvoje, po{to je povezan sa oboma. Prema tome, On je Onaj Koji dokazuje da ste zapravo jedno. On izgleda kao da je Glas, po{to u tom obliku On ti govori Bo`iju Re~. On izgleda kao da je Vodi~ kroz daleku zemlju, zato {to ti je potreban ovaj oblik pomo}i. On izgleda da je sve ono {to izlazi u susret potrebama za koje misli{ da ih ima{. Ali se On ne vara kad opazi da je tvoje ja uhva}eno u zamku potreba koje zapravo nema{. On }e te spasiti od ovih prividnih potreba. Osloba|aju}i te ovih prividnih potreba, on }e te u~initi bezbednim. Ti si Njegovo ispoljavanje u ovom svetu. Tvoj te brat poziva da zajedno s njim bude{ Njegov Glas. Usamljen, tvoj brat ne mo`e da bude Pomaga~ Bo`ijem Sinu, zato {to je kao usamljenik neefikasan. Ali kad se s tobom udru`i, on postaje sjajni Spasilac sveta, ^iju ulogu u spasenju ti upotpunjuje{. Sveti Duh ti zahvaljuje, a tako|e i tvom bratu, zato {to si ustao i po{ao sa njim kad je brat po~eo da spasava svet. I ti }e{ biti s bratom do zavr{etka vremena i dok ne nestanu i poslednji ostaci snova o zlobi u kojima ple{e{ prema taktu bedne melodije smrti. Umesto ove melodije, kratko vreme se ~uje himna Bogu. A onda Glas odlazi i vi{e ne preuzima nikakav oblik, ve} se vra}a u ve~nu Bo`iju Bezobli~nost. EPILOG Nemoj zaboraviti da je, jednom kad zapo~ne ovo putovanje, njegov kraj izvestan. Tokom putovanja nailazi}e sumnja pa oti}i, pa opet do}i, pa opet oti}i. Uprkos tome, zavr{etak je siguran. Niko ne mo`e, a da ne uspe da uradi ono {to mu je Bog odredio da uradi. Kada na to zaboravi{, seti se da kora~a{ s Njim i sa Njegovom Re~ju u srcu. Ko bi mogao o~ajavati kada je u posedu ovakve Nade kao {to je ova? Iluzije o~ajanja mogu izgledati da su do{le, ali nau~i kako da te one ne zavaraju. Iza svake iluzije postoji realnost i postoji Bog. Za{to bi ti na ovo ~ekao i to zamenio za iluzije, kada se Njegova Ljubav nalazi samo jedan trenutak dalje na putu na kome se zavr{avaju sve iluzije? Ovaj kraj j e s t e siguran i njega Bog garantuje. Ko bi stajao pred be`ivotnom slikom kada mu na korak udaljenosti Najve}a Svetinja otvara drevna vrata koja vode izvan domena sveta? Ti j e s i ovde stranac. Ti pripada{ Onome Koji te voli isto onoliko koliko voli i Samog Sebe. Samo zatra`i moju pomo} kako bi uklonio stenu i to je ve} u~injeno, u skladu s Njegovom Voljom. Mi j e s m o zapo~eli putovanje. Ve} dugo ranije kraj ovog putovanja zapisan je u zvezdama i stavljen na Nebo pomo}u sjajnog zraka koji ga obezbe|uje unutar ve~nosti, a tako|e i tokom svog vremena. I dr`i ga jo{ uvek, nepromenjenog, koji se ni sada ne menja i koji je nepromenljiv. Ne boj se. Mi smo samo ponovo zapo~eli jedno drevno putovanje koje je davno zapo~eto, ali samo izgleda da je novo. Ponovo smo zapo~eli da se kre}emo putem kojim smo ranije putovali i na kome smo zalutali kratko vreme. I sada ponovo poku{avamo. Na{ novi po~etak poseduje jednu izvesnost koja je putovanju sve do sada nedostajala. Pogledaj gore i vidi Njegovu Re~ me|u zvezdama, gde je On postavio tvoje ime zajedno sa Svojim. Pogledaj gore i prona|i svoju sigurnu sudbinu, koju bi svet `eleo da sakrije, ali Bog `eli da je vidi{. Sa~ekajmo ovde u ti{ini i kleknimo za jedan trenutak u svojoj zahvalnosti Onome Koji nas je pozvao i Koji nam je pomogao da ~ujemo Njegov Poziv. A potom ustanimo i s verom krenimo putem koji vodi ka Njemu. Sad smo sigurni da ne kora~amo sami. Bog je ovde, a s Njim i sva na{a bra}a. Sada znamo da vi{e

38 nikada ne}emo ponovo zalutati. Ponovo je zapo~ela pesma koja se bila samo za tren zaustavila, iako je izgledalo da se ne}e vi{e nikada pevati.

Ono {to je ovde zapo~elo, postaja}e sve `ivlje i sna`nije i punije nade sve dok se svet ne smiri za jedan tren i ne zaboravi sve ono {to je od njega napravio san o grehu. Iza|imo napolje i sretnimo se sa novoro|enim svetom, znaju}i da se Hrist ponovo u njemu rodio i da }e svetost tog uskrsnu}a trajati zauvek. Izgubili smo bili svoj put, ali ga je On za nas na{ao. Iza|imo i za`elimo Mu dobrodo{licu, Onome Koji nam se vratio da bi proslavio spasenje i da bi okon~ao sve ono {to smo mislili da smo u~inili. Jutarnja zvezda ovog novog dana gleda na razli~iti svet u kome je Bog dobrodo{ao, a s Njim i Njegov Sin. Mi, koji Ga upotpunjujemo, nudimo Mu svoju zahvalnost, a On nam uzvra}a svojom zahvalno{}u. Sin je utihnuo i u spokojstvu koje mu je Bog dao, ulazi u svoj dom i kona~no je u miru. MOLITVA Molitva je najve}i dar kojim je Bog blagoslovio Svog Sina prilikom njegovog stvaranja. Molitva je onda bila ono {to tek treba da postane: jedan jedini glas koji izme|u sebe dele Tvorac i ono {to je stvoreno, pesma koju Sin peva svom Ocu, Koji Svome Sinu vra}a zahvalnost koju Mu molitva nudi. Beskrajna je harmonija, a tako|e je beskrajna radosna sloga ljubavi koju oni zauvek daju jedan drugom. I u ovome se pro{iruje stvaranje. Bog se zahvaljuje Svom pro{irenju u Svom Sinu. Njegov se Sin zahvaljuje zbog toga {to je stvoren u pesmi koju je stvorio u Ime svog Oca. Ljubav koju uzajamno dele jeste ono {to }e sva molitva biti tokom cele ve~nosti, kada se zavr{i vreme. Takva je molitva bila pre nego {to je izgledalo da vreme postoji. Za vas, koji ste za kratko u vremenu, molitva preuzima oblik koji }e najbolje odgovarati va{oj potrebi. A vi imate samo jednu potrebu. Ono {to je Bog stvorio kao jedno mora prepoznati svoju jedno}u i radovati se da je ono, {to izgleda da iluzije razdvajaju, zauvek jedno u Bo`ijem Umu. Sada molitva mora da bude sredstvo pomo}u koga Bo`iji Sin napu{ta odvojene ciljeve i odvojene interese i sa svetom rado{}u se okre}e ka istini sjedinjenja u svom Ocu i u samom sebi. Odlo`i svoje snove, ti sveti Bo`iji Sine, i uzdi`u}i se onakav kakvog te je Bog stvorio, oslobodi se idola i seti se Njega. Molitva }e te sada podr`avati i blagosiljati te dok podi`e{ svoje srce ka Njemu u uzlaznoj pesmi koja dose`e sve vi{e i vi{e, sve dok ne nestanu i visoko i nisko. Vera u svoj cilj ra{}e i podr`ava}e te kako se bude{ uspinjao sjajnim stepenicama do ~istina Neba i do kapije mira. Ovo je molitva i ovde je spasenje. Ovo je put. To je Bo`iji dar tebi. ISTINSKA MOLITVA Molitva je metod, koji nam nudi Sveti Duh, da dosegnemo do Boga. Molitva nije samo pitanje ili usrdna molba. Molitva ne mo`e imati uspeha dok ne shvati{ da zapravo ne tra`i{ ni{ta. Kako bi ona ina~e mogla poslu`iti svojoj svrsi? Nemogu}e je moliti za idole i nadati se da }e{ dose}i do Boga. Istinska molitva mora izbe}i zamku preklinjanja. Radije tra`i da primi{ ono {to ti je ve} dato, da prihvati{ ono {to je ve} tu. Re~eno ti je da od Svetog Duha tra`i{ odgovor na bilo koji specifi~an problem i da }e{ dobiti i specifi~an odgovor, ako ti je to zaista potrebno. Re~eno ti je tako|e i da postoji samo jedan problem i jedan odgovor na taj problem. U molitvi ovo nije protivre~no. Postoje odluke koje se ovde moraju doneti i one se moraju doneti, bez obzira da li su to iluzije ili ne. Od tebe se ne mo`e tra`iti da prihvati{ odgovore koji su izvan podru~ja razine potrebe koju mo`e{ prepoznati. Prema tome, nije va`an oblik pitanja, niti na~in na koji je to pitanje postavljeno. Oblik odgovora, ako ga Bog daje, odgovori}e tvojoj potrebi onako kako je ti sam vidi{. To je samo odjek odgovora Njegovog Glasa. Realni zvuk je uvek pesma zahvalnosti i ljubavi. Prema tome, ne mo`e{ tra`iti da dobije{ odjek. Pesma je ta koja je dar. Zajedno s njom dolaze prizvuci, harmonijski tonovi, odjeci, ali su svi oni sekundarni. U istinskoj molitvi ti ~uje{ samo pesmu. Sve ostalo je samo dodatak. Ako prvenstveno tra`i{ Kraljevstvo Nebesko, sve ostalo }e ti zaista biti dato. Tajna istinske molitve jeste da se

39 zaborave stvari za koje misli{ da su ti potrebne. Tra`iti ne{to specifi~no vrlo je sli~no gledati na greh i onda taj greh oprostiti. Na sli~an na~in u molitvi ti previ|a{ svoje specifi~ne potrebe, onako kako ih ti vidi{, i dozvoljava{ im da idu u Bo`ije Ruke. Tamo tvoje potrebe postaju tvoj dar Njemu, zato {to Mu ka`u da nema{ nikakvih drugih bogova osim Njega, nema{ nikakve druge ljubavi osim Njegove. [ta bi Njegov odgovor mogao biti drugo do tvoje prise}anje na Njega? Zar se ovo mo`e zameniti za komadi} tri~avog saveta u vezi sa problemom koji traje jedan tren? Bog odgovara samo za ve~nost. Ali u ovome su jo{ uvek sadr`ani i svi mali odgovori. Molitva zna~i zakora~enje u stranu, pu{tanje da stvari idu svojim tokom, smireno vreme slu{anja i ljubavi. Ne treba je brkati sa poniznim moljenjem bilo koje vrste, zato {to je molitva na~in da se seti{ vlastite svetosti. Za{to bi svetost usrdno molila, dok zapravo sama ima pravo na sve {to ljubav mo`e ponuditi? Ljubav je ta prema kojoj se kre}e{ u molitvi. Molitva je jedna ponuda, jedno odricanje od samog sebe, zato da bi se bilo jedno s Ljubavlju. Nema ni~ega {to bi trebalo tra`iti, zato {to nije ni{ta preostalo {to bi trebalo `eleti. Ovo ni{tavilo postaje Bo`iji oltar. Ono nestaje u Njemu. Ovo nije razina molitve koju svako, za sada, mo`e posti}i. Oni koji jo{ nisu dosegli ovu razinu, jo{ uvek trebaju tvoju pomo} u molitvi, zato {to njihovo tra`enje jo{ uvek nije zasnovano na prihvatanju. Pomo} u molitvi ne zna~i da neko drugi posreduje izme|u tebe i Boga. Ali ova pomo} zna~i da drugi stoji pored tebe i poma`e ti da se uzdigne{ do Njega. Onaj ko je shvatio Bo`iju dobrotu, moli se bez straha. A onaj koji se moli bez straha, ne mo`e da Ga ne dosegne. Prema tome, On mo`e tako|e dose}i do Svog Sina, gde god da je taj Sin i bilo koji oblik da je prividno preuzeo. Moljenje Hrista u bilo kome ~oveku jeste istinska molitva, zato {to je to dar zahvalnosti Njegovom Ocu. Tra`iti da Hrist bude samo On Sam nije usrdno moljenje. To je pesma zahvalnosti za ono {to si ti uistinu. Ovde le`i mo} molitve. Molitva ne tra`i ni{ta i prima sve. Ovo je molitva koja se mo`e me|usobno deliti, zato {to ona prima za svakoga. Moliti zajedno sa onim koji zna da je ovo istina, zna~i dobiti odgovor. Mo`da }e se u jednom od vas javiti specifi~an oblik re{enja za specifi~an problem, nije bitno u kome. Mo`da }e ovo re{enje do}i do obojice, ako ste autenti~no pode{eni jedan sa drugim. To }e re{enje do}i zato {to ste shvatili da je Hrist u vama obojici. To je jedina istina ovog re{enja. LESTVE MOLITVE Molitva nema po~etka, ni kraja. Ona je deo `ivota. Ali se ona menja u obliku i raste sa u~enjem sve dok ne dosegne svoje stanje bez oblika i dok se ne slije u potpunu komunikaciju sa Bogom. U svom obliku u kome se ne{to tra`i molitva nema potrebe, a ~esto to i ne ~ini, da zaziva Boga ili ~ak da podrazumeva verovanje u Njega. Na ovim razinama molitva je samo `eljenje ne~ega, {to proizilazi iz ose}aja nesta{ice i nedostatka. Ovi oblici molitve ili tra`enja-zbog-potrebe uvek podrazumevaju ose}anje slabosti i nedostatnosti i njih nikada ne mo`e izgraditi Bo`iji Sin koji zna Ko je on. Prema tome, niko ne mo`e da se moli u ovim oblicima ko je siguran u svoj Identitet. A tako|e je istina da niko, ko je nesiguran u vezi sa svojim Identitetom, ne mo`e izbe}i da se moli na ovakav na~in. A molitva je stalna, kao i `ivot. Svako se neprekidno moli. Tra`i i primi}e{, po{to ti sam ustanovljava{ {ta je to {to `eli{. Tako|e je mogu}e dose}i vi{i oblik tra`enja-zbog-potrebe, po{to je u ovom svetu molitva ta koja obnavlja, pa tako ona mora povu}i za sobom i razine u~enja. Ovde tra`enje mo`e biti adresirano na Boga u po{tenom verovanju, iako ne jo{ i sa razumevanjem. Dosegnut je ve} jedan nejasan i nestabilan ose}aj istovetnosti, ali ovaj ose}aj ima tendenciju da se zamagli zbog duboko ukorenjenog ose}aja greha. Na ovom je nivou mogu}e nastaviti sa tra`enjem stvari ovoga sveta u raznim oblicima, a mogu se tako|e tra`iti i darovi kao {to su po{tenje ili dobrota, a posebno opra{tanje za mnoge izvore krivice koji neizbe`no stoje u temelju bilo koje molitve koja je u vezi sa potrebom. Bez ose}anja krivice nema oskudice. Bezgre{ni nemaju nikakvih potreba. Na ovoj razini tako|e dolazi i ona neobi~na protivre~nost u terminima poznata kao moljenje za svoje neprijatelje. Protivre~nost ne le`i u re~ima, ve} pre u na~inu na koji se te re~i obi~no tuma~e. Sve dok veruje{ da ima{ neprijatelje, ti istovremeno ograni~ava{ molitvu na zakone ovoga sveta, a tako|e ograni~ava{ i svoju sposobnost da prima{ i da prihvata{ samo do te iste uske margine. A

40 ako ima{ neprijatelje, onda ima{ potrebu za molitvom, i to veliku. [ta ova re~enica stvarno zna~i? Moli se za samog sebe, kako ne bi morao zarobiti Hrista i time izgubiti prepoznavanje svog vlastitog Identiteta. Nemoj nikoga izdati ili }e{ i samog sebe izdati. Neprijatelj je simbol zarobljenog Hrista. A ko bi On mogao da bude, izuzev tebe samog? Molitva za neprijatelje tako postaje molitva za svoju vlastitu slobodu. Sada to vi{e nije protivre~no izra`avanje. Sada to postaje iskaz o Hristovom jedinstvu i prepoznavanje Njegove bezgre{nosti. I sada taj iskaz postaje svet, zato {to priznaje Bo`ijeg Sina onakvim kakav je i stvoren. Neka se nikada ne zaboravi da je molitva na bilo kojoj razini uvek molitva za samog sebe. Ako se sjedini{ sa bilo kim u molitvi, tog drugog ~ini{ delom sebe. Neprijatelj si ti sam, kao {to si ti sam i Hrist. Pre nego postane sveta, molitva postaje stvar izbora. Ti ne bira{ za drugoga. Mo`e{ birati samo za samog sebe. Istinski se moli za svoje neprijatelje, zato {to tu le`i tvoje vlastito spasenje. Oprosti im za svoje grehe i bi}e ti zaista opro{teno. Molitva - to su lestve koje dose`u do Neba. Na vrhu tih lestava nalazi se preobra`aj koji je jako sli~an tvom vlastitom preobra`aju, zato {to je molitva deo tebe. Zemaljske su stvari ostavljene pozadi, i ni jedne se vi{e ne se}a{. Nema vi{e tra`enja, po{to ti vi{e ni{ta ne nedostaje. Potpuno si prepoznao svoju Istovetnost sa Hristom kao ne{to {to je ve~no, ne{to {to je izvan podru~ja bilo kakve promene i {to je nepokvarljivo. Svetlost vi{e ne treperi i ne}e se vi{e ugasiti. Sada, bez bilo kakve vrste potrebe i zauvek obu~ena u ~istu bezgre{nost, koja je Bo`iji dar tebi, Njegovom Sinu, molitva mo`e ponovo postati ono za {ta je bila predodre|ena da bude. Sada se ona uzdi`e kao pesma zahvalnica tvom Tvorcu i peva se bez re~i, ili misli, ili ispraznih `elja i sada joj uop{te ni{ta ne treba. I tako se ona pro{iruje, kao {to joj je to bilo i namenjeno. I za ovo davanje Sam Bog se zahvaljuje. Bog je cilj svake molitve i On joj daje bezvremenost umesto kraja. A molitva nema ni po~etka, zato {to joj se cilj nikada i ne menja. Molitva u svojim ranijim oblicima je iluzija, zato {to nema nikakve potrebe za lestvama da bi se doseglo ono {to se nikada i nije napustilo. A ipak je molitva deo opra{tanja, sve dok se ne postigne opra{tanje, koje je i samo jedna iluzija. Molitva je povezana sa u~enjem, sve dok se ne postigne cilj u~enja. A onda }e se sve stvari zajedno preobraziti i neokaljane vratiti Bo`ijem Umu. Po{to je izvan podru~ja u~enja, ovo se stanje ne mo`e opisati. Ipak treba razumeti stadije koje je neophodno pre}i da bi se dostiglo ovo stanje, ako se ho}e obnoviti mir Bo`ijeg Sina, koji sada `ivi sa iluzijom smrti i sa strahom od Boga. MOLITVA ZA DRUGE Rekli smo da je molitva uvek za samog sebe i to je tako. Za{to bi se onda uop{te molio za druge? A ako to treba da ~ini{, kako to treba da ~ini{? Moljenje za druge, ako se ispravno shvati, postaje na~in da se uklone tvoje projekcije ose}anja krivice sa tvoga brata i ono {to ti omogu}uje da prepozna{ da tvoj brat nije taj koji te povre|uje. Otrovna misao da tvoj brat j e s t e tvoj neprijatelj, tvoja zla dopuna, tvoj mo}ni protivnik, mora se napustiti pre nego {to t i s a m mogne{ biti spasen od ose}aja krivice. Molitva je sredstvo da se postigne ovaj cilj, sredstvo za uzdizanje mo}i i sa sve vi{im ciljevima sve dok se ne dosegne ~ak do Boga. Raniji oblici molitve, u podno`ju lestava, ne}e biti li{eni zavisti i zlobe. Ovi oblici pozivaju na osvetu, a ne na ljubav. Niti ovi oblici dolaze od onoga ko razume da su ovi oblici pozivi na smrt, izgra|eni od straha od strane onih koji neguju ose}anje krivice. Ovi oblici molitve prizivaju osvetoljubivog boga i izgleda da im taj bog i odgovara. Ne mo`e se tra`iti pakao za drugog, a da onda pobegne onaj koji je taj pakao tra`io. Samo oni koji su u paklu mogu tra`iti pakao. Oni kojima je opro{teno i koji su prihvatili to opra{tanje, ne mogu nikada formulisati molitve sli~ne ovima. Na ovim razinama, onda, cilj u~enja mora biti da se prepozna da }e molitva doneti odgovor samo u obliku u kome je ta molitva bila i formulisana. To je dovoljno. Odavde }e biti lako zakora~iti na slede}e nivoe. Slede}i uzlet po~inje ovim: ONO [TO SAM TRA@IO ZA SVOG BRATA NIJE ONO [TO BIH JA @ELEO DA IMAM. TAKO SAM OD SVOG BRATA NAPRAVIO SVOG NEPRIJATELJA. O~igledno je da ovaj korak ne mo`e napraviti onaj koji ne vidi nikakve prednosti za sebe u tome {to }e druge osloboditi. Ovo se osloba|anje mo`e dugo odlagati, zato {to to mo`e izgledati opasno, a ne milostivo. Onome ko se ose}a krivim izgleda da je zaista realna prednost u tome da ima neprijatelje, a ako ti neprijatelji treba da se oslobode, onda izgleda da ovaj

41 zami{ljeni dobitak otpada. Treba se odre}i ose}anja krivice, a ne sakrivati ga. Ovo se ne mo`e u~initi bez izvesnog bola, a iza tra~ka milostive prirode ovog koraka mo`e slediti duboko povla~enje u strah. Odbrane koje je strah izgradio same su po sebi zastra{uju}e i kada ih se prepozna, one taj strah donose sa sobom. Kakvu je prednost ikada donela iluzija bekstva nekom zarobljeniku? Njegovo stvarno bekstvo od ose}anja krivice mo`e le`ati samo u prepoznavanju da je ose}anje krivice nestalo. A kako se to mo`e prepoznati sve dok se to ose}anje krivice sakriva u drugom i dok ga se ne vidi kao svoje vlastito? Strah od bekstva ~ini te{kim izra`avanje dobrodo{lice slobodi, pa pretvaranje neprijatelja u zatvorskog stra`ara izgleda kao da je bezbedno. Kako se onda tog stra`ara mo`e osloboditi bez luda~kog straha za samog sebe? Ti si sam od njega napravio svoje spasenje i svoj beg od krivice. Tvoja investicija u ovaj beg je velika, a tvoj strah od njegovog nestanka je jak. Zaustavi se za trenutak i razmisli {ta si u~inio. Ne zaboravi da si ti sam sve to u~inio i da si ti taj koji mo`e u~initi da sve to nestane. Ispru`i svoju ruku. Ovaj neprijatelj dolazi da te blagoslovi. Primi njegov blagoslov i oseti kako ti se srce uzdiglo i kako se tvoj strah odre{io i oslobodio. Ne dr`i se vi{e tog straha i ne dr`i vi{e taj strah u svom bratu. Tvoj brat je Bo`iji Sin, kao {to si i ti. On nije stra`ar u tvom zatvoru, ve} Hristov glasnik. I ti budi isto to i za njega, kako bi ga mogao takvog i videti. Nije ba{ lako shvatiti da molitve u kojima se tra`e stvari, dru{tveni status, ljudska ljubav, spolja{nji darovi bilo koje vrste, uvek napravljene tako da uspostave stra`are zatvora i da se skriva od ose}anja krivice. Ove se stvari koriste kao ciljevi koji su zamena za Boga, pa zato i deformi{u svrhu molitve. @elja za ovim stvarima j e s t e molitva. Ne mora se izri~ito tra`iti. Bog kao cilj se gubi u potrazi za ciljevima bilo koje vrste, a molitva postaje zahtev za tra`enje neprijatelja. Mo} molitve se mo`e prepoznati ~ak i u ovome. Svako ko `eli da dobije neprijatelja ne mo`e a da ne uspe i da ga na|e. Ali isto tako sigurno izgubi}e i jedini istinski cilj koji mu je dat. Razmisli o ceni i dobro ovo shvati. Svi drugi ciljevi idu na ra~un Boga kao cilja. MOLJENJE SA DRUGIMA Sve dok ne zapo~ne druga razina, ne mo`e se u~estvovati u molitvi. Po{to sve do te ta~ke, svako mora tra`iti razli~ite stvari. Ali jednom kad se stavi pod znak pitanja potreba da se drugog smatra neprijateljem i kad se, bar za trenutak, prepozna razlog za{to se to ~ini, postaje mogu}e da se drugima pridru`imo u molitvi. Neprijatelji ne mogu deliti zajedni~ki cilj. Ova ~injenica odr`ava njihovo neprijateljstvo. Njihove odvojene `elje su njihovi arsenali, njihove tvr|ave mr`nje. Klju~ za dalje uzdizanje u molitvi le`i u ovoj jednostavnoj misli, u ovoj promeni uma: MI IDEMO ZAJEDNO, TI I JA. Sada je mogu}e pomo}i u molitvi i tako dosegnuti samog sebe. Ovaj korak zapo~inje br`e uzdizanje, ali jo{ uvek ima mnogo lekcija koje treba nau~iti. Put je otvoren, a nada opravdana. Ali je ipak, na po~etku, verovatno da ono {to tra`e ~ak i oni koji se udru`uju u molitvi nije i cilj kome molitva treba istinski te`iti. ^ak i kad ste zajedno, mo`ete tra`iti stvari i tako postaviti samo jednu iluziju cilja koji zajedno delite. Mo`ete zajedno tra`iti neke specifi~ne stvari, a da ne shvatite da zapravo tra`ite posledice bez uzroka. A ovo ne mo`ete imati. Po{to niko ne mo`e primiti samo posledice, tra`e}i od uzroka, iz koga ove posledice ne proisti~u, da mu ponudi te posledice.

^ak i udru`ivanje, onda, nije dovoljno, ako oni koji se zajedno mole ne tra`e, pre svega, ono {to je Bo`ija Volja. Samo od ovog Uzroka mo`e do}i odgovor koji zadovoljava sva specifi~na pitanja, u kome su sve odvojene `elje sjedinjene u jednu. Molitva za ne{to specifi~no uvek tra`i da se pro{lost na neki na~in ponovi. Ono u ~emu se ranije u`ivalo ili ono {to je izgledalo da je bilo; ono {to je bilo svojina drugoga, a {to je izgledalo da ga je molilac voleo - sve su to samo iluzije iz pro{losti. Cilj molitve jeste da oslobodi sada{njost iz lanaca pro{lih iluzija; da dozvoli da sada{njost bude slobodno izabrani lek koji izbavlja od svakog izbora koji je zna~io gre{ku. Ono {to molitva mo`e sada ponuditi daleko prevazilazi sve ono {to si ranije tra`io, tako da je `alosno da se zadovolji{ sa ne~im manjim. Svaki put kad moli{ ti zapravo izabira{ jednu nanovo ro|enu {ansu. I zar bi zaista prigu{io i zarobio tu {ansu u starim zatvorima, kada ti dolazi prilika da se oslobodi{ odjednom svih tih zatvora? Ne ograni~avaj svoje tra`enje. Molitva mo`e

42 doneti Bo`iji mir. [ta ti vi{e od ovoga mo`e dati stvar koju vreme ograni~ava, u samo malom prostoru koji traje sve dok se ova stvar ne smrvi u prah? LESTVE SE ZAVR[AVAJU Molitva je put ka istinskoj skromnosti. I ovde ponovo molitva se uzdi`e polako i raste u snazi, ljubavi i svetosti. Neka samo molitva napusti osnovu sa koje je po~ela da se uzdi`e ka Bogu i istinska }e skromnost kona~no do}i da ukrasi um koji je mislio da je usamljen i koji se postavio nasuprot sveta. Skromnost donosi mir, zato {to ona ne tvrdi da ti mora{ vladati svemirom, niti da mora{ presu|ivati o tome kakve stvari treba da budu. Sve male bogove skromnost radosno stavlja u stranu, ne srdito, ve} s po{tenjem i prepoznavanjem da ovi mali bogovi ne slu`e ni~emu. Iluzije i skromnost imaju tako udaljene ciljeve da ne mogu koegzistirati, niti mogu deliti boravi{te u kome bi se mogli sresti. Gde jedno do|e, drugo odatle nestaje. Istinski skromni nemaju drugog cilja osim Boga, zato {to im ne trebaju nikakvi idoli, a odbrane ne slu`e vi{e svojoj svrsi. Neprijatelji su sada beskorisni, zato {to se skromnost ni~emu ne protivi. Ona se ne skriva stidljivo, zato {to je skromnost zadovoljna onim {to jeste, znaju}i da je stvaranje Bo`ija Volja. Njena nesebi~nost je Pravo Ja i skromnost pri svakom susretu vidi ovo Pravo Ja, pri ~emu se ona radosno pridru`uje svakom Bo`ijem Sinu, ~iju ~isto}u prepoznaje i svesna je da je i deli sa Bo`ijim Sinom. Sada se molitva uzdigla iznad sveta stvari, sveta tela i sveta svakovrsnih bogova i ti mo`e{ kona~no po~ivati u svetosti. Skromnost dolazi da te podu~i kako da razume{ svoju slavu kao Bo`ijeg Sina i kako da prepozna{ arogantnost greha. San je prekrivao Hristovo lice da ga ti ne bi video. Sada mo`e{ pogledati na Njegovu bezgre{nost. Lestve su se visoko uzdigle. Stigao si skoro do Neba. Malo toga ima jo{ da se nau~i pre nego {to se putovanje zavr{i. Sada mo`e{ svakome re}i ko ti se pridru`i u molitvi: NE MOGU BEZ TEBE I]I, ZATO [TO SI TI DEO MENE. A on je to uistinu. Sada mo`e{ moliti samo za ono {to istinski deli{ sa njim. Po{to si shvatio da onaj drugi nikada i nije oti{ao, a ti, koji si izgledao usamljen, jedno si s Njim. Ovim se lestve zavr{avaju, zato {to u~enje nije vi{e potrebno. Sada stoji{ pred kapijom Neba, a tvoj brat stoji pored tebe. Tratine su duboke i mirne. Ovde je mesto koje je odre|eno za vreme kada bude{ trebao do}i i ovo je mesto dugo na tebe ~ekalo. Ovde }e se vreme zauvek zavr{iti. Na ovoj }e ti se kapiji pridru`iti i sama ve~nost. Molitva je postala ono ~emu je i bila namenjena, po{to si u samom sebi prepoznao Hrista. O P R A [ T A NJ E Opra{tanje nudi krila molitvi da joj pomogne da se lako uzdigne i da brzo napreduje. Bez jake podr{ke opra{tanja uzalud bi bilo i poku{avati da se izdigne iznad najni`eg stepena molitve ili ~ak i da se poku{a uop{te i penjati. Opra{tanje je saveznik molitve, opra{tanje je njena sestra u izvr{enju plana tvog spasenja. Oboje moraju do}i da bi te pridr`ali i da bi ti osigurali ~vrsto tlo pod nogama, a tvoju svrhu i cilj u~inili nepokolebljivom i nepromenljivom. Pogledaj u najve}u pomo} kojoj je Bog odredio da bude s tobom sve dok Ga i ti sam ne dosegne{. Sa ovim }e do}i i do zavr{etka iluzija. Za razliku od svoje sestre, molitve, opra{tanje ima svoj kraj. Ono postaje nepotrebno kada se obavi uspinjanje. Sada opra{tanje ima svrhu izvan ~ijeg podru~ja ne mo`e{ i}i, niti ima{ potrebe da ide{. Postigni ovo i oslobodio si se. Postigni ovo i preobrazio si se. Postigni ovo i spasi}e{ svet. OPRA[TANJE SAMOM SEBI Ni jedan Nebeski dar nije vi{e pogre{no shva}en nego {to je to slu~aj sa opra{tanjem. Opra{tanje je, u stvari, postalo bi~, prokletstvo tamo gde je bilo namenjeno da bude blagoslov, okrutno izrugivanje milosti, parodija svetog Bo`ijeg mira. Ipak, oni koji se jo{ nisu odlu~ili da krenu putem molitve, ne mogu opra{tanje upotrebljavati druga~ije. U po~etku je nejasna sva dobrota opra{tanja, zato {to se ne shvata {ta je zapravo spasenje, a n i t i s e i s t i n s k i t e ` i l o s p a s e nj u. Ono {to je bilo namenjeno le~enju, kori{}eno je za povre|ivanje, zato {to se

43 opra{tanje nije `elelo. Krivica je postala spasenje, a lek je izgledao kao stra{na alternativa `ivotu. Opra{tanje-da-bi-se-razorilo }e, prema tome, daleko bolje odgovarati svrsi ovoga sveta, nego {to mu slu`i istinski cilj opra{tanja i po{tena sredstva pomo}u kojih se posti`e ovaj cilj. Opra{tanje-da-bi-se-razorilo ne}e prevideti ni jedan greh, ni jedan zlo~in, ni jednu krivicu koju ono mo`e tra`iti i na}i i voleti. Gre{ka je draga njegovom srcu, a gre{ke se pojavljuju kao velike, a onda rastu i nadimaju se u vi|enju opra{tanja da-bi-se-razorilo. Ono pa`ljivo izvla~i sve r|ave stvari, a previ|a one ispunjene ljubavlju kao kugu, istra`uje stvar punu mr`nje, opasnosti i smrti. Opra{tanje-da-bi-se-razorilo i j e s t e smrt, a ono u svemu {to gleda i mrzi, vidi smrt. Bo`ija milost postala je krivi no` koji bi da uni{ti svetog Sina koga On voli. Da li bi ti sebi oprostio ovo {to si ~inio? Tada nau~i da ti je Bog dao sredstva pomo}u kojih Mu se mo`e{ vratiti u miru. N e m o j v i d e t i g r e { k u. Ne ~ini je stvarnom. Izaberi ono {to voli i oprosti greh time {to }e{ na njegovo mesto izabrati Hristovo lice. Kako bi se druga~ije molitva vratila Bogu? On voli Svog Sina. Da li Ga se mo`e{ se}ati i istovremeno mrzeti ono {to je On stvorio? Mrze}e{ svog Oca ako bude{ mrzeo Sina koga On voli. Onako kako bude{ video Sina, tako }e{ videti i sebe samog, a kako vidi{ sebe samog, tako }e{ videti i Boga. Po{to se i moli{ uvek za samog sebe, tako je i opra{tanje uvek dato tebi. Nemogu}e je oprostiti drugome, zato {to u njemu vidi{ samo svoje grehove. Ti `eli{ da ih tamo vidi{, a ne u samom sebi. To je razlog {to je opra{tanje drugome iluzija. A ipak je to jedini sre}ni san u ~itavom svetu, jedini san koji ne vodi ka smrti. Samo u nekom drugom ti mo`e{ oprostiti samom sebi, zato {to njega okrivljuje{ za svoje grehove pa tako samo u njemu i mo`e{ prona}i svoju nevinost. Kome treba oprostiti, ako ne gre{nom? A nemoj ni pomisliti da mo`e{ videti greh u bilo kome drugom, izuzev sebe samog. Ovo je velika svetska varka, a ti si sam svoj veliki obmanjiva~. Uvek onaj drugi izgleda kao da je zao, a u okviru njegovog greha ti si taj koji je povre|en. Kako bi sloboda bila mogu}a kad bi tako stvari stajale? Bio bi sva~iji rob, zato {to ono {to taj drugi radi ticalo bi se tvoje sudbine, tvojih ose}anja, tvog o~aja ili nade, tvoje bede ili radosti. Ti ne bi bio slobodan, ukoliko ti taj drugi ne bi poklonio slobodu. A po{to je taj drugi zao, on ti mo`e dati samo ono {to je on sam. Ti ne mo`e{ videti ni njegove, ni svoje grehove. Ali ti mo`e{ osloboditi i sebe i njega. Istinski dato opra{tanje je na~in u kome le`i tvoja jedina nada da }e{ se osloboditi. Drugi }e praviti gre{ke, a pravi}e{ ih i ti, sve dotle dok ti bude izgledalo da ti je dom ova iluzija sveta. Ipak je sam Bog dao svim svojim Sinovima lek za sve iluzije za koje oni misle da ih vide. Hristovo vi|enje ne koristi se tvojim o~ima, ali ti mo`e{ gledati Njegovim o~ima i nau~iti da vidi{ kao {to i On vidi. Gre{ke su sitne senke, koje brzo nestaju, a one za trenutak izgleda kao da sakrivaju Hristovo lice, koje i dalje ostaje neizmenjeno iza svih tih gre{aka. Njegova stalnost ostaje u smirenoj ti{ini i u savr{enom miru. On ne poznaje nikakve senke. Njegove su o~i te koje gledaju mimo gre{ke prema Hristu u tebi samom. Zatra`i, onda, Njegovu pomo} i zatra`i od Njega da ti poka`e kako da nau~i{ opra{tanje, onako kako tom opra{tanju Njegovo vi|enje dozvoljava da bude. Tebi je potrebno ono {to On daje i tvoje spasenje po~iva na tome {ta }e{ od Njega nau~iti. Molitva se ne mo`e uzdi}i do Neba sve dok sa tobom ostaje opra{tanje-da-bise-razorilo. Bo`ija milost }e iz tvog svetog uma ukloniti ovo uvelo i otrovno razmi{ljanje. Hrist ti je oprostio i u Njegovom vi|enju svet postaje isto onako svet kao {to je to i On. Ko god ne vidi zlo u svetu, vidi sli~no Hristu. Po{to ono ~emu je on oprostio, nije nikada ni gre{ilo i ne mo`e vi{e ni biti krivo. Plan za spasenje je zavr{en i izvr{en i zdravlje je do{lo. Opra{tanje je poziv na zdravlje, jer ko }e, osim ludog, gledati na greh, kada umesto greha mo`e videti Hristovo lice? Ovo je izbor koji pravi{. Najjednostavniji, ali i jedini koji m o ` e { u~initi. Bog te poziva da spase{ Njegovog Sina od smrti, nude}i mu Hristovu Ljubav. To je ono {to ti treba, a Bog ti pru`a taj dar. Kako ti On daje taj dar, tako i ti taj dar dalje mora{ davati. I tako se molitva obnavlja u bezobli~nost, izvan podru~ja bilo kakvih ograni~enja, u bezvremenost, bez bilo ~ega iz pro{losti {to bi je moglo zadr`ati da se ne ujedini sa neprekidnom pesmom koju svo stvaranje peva svom Bogu. Ali, da bi postigao ovaj cilj, ti prvo mora{ u~iti, pre nego {to dosegne{ tamo gde u~enje ne mo`e i}i. Opra{tanje je klju~, ali ko se mo`e koristiti klju~em ako je izgubio kapiju za koju je klju~ napravljen i kojoj jedino odgovara? Zato mi pravimo razlike, tako da se molitva mo`e osloboditi tame i da mo`e u}i u svetlost. Uloga koju igra opra{tanje

44 mora se o~istiti i obrnuti od r|avih upotreba i ciljeva punih mr`nje. Opra{tanje-da-bi-serazorilo mora se razotkriti u svoj njegovoj izdaji i onda ga se mora pustiti da ode zauvek. Ako se ho}e zavr{iti sa u~enjem i ako se ho}e ostvariti plan koji je Bog stvorio za povratak Svog Sina, onda ne sme ostati ni traga od ovog opra{tanja-da-bi-se-razorilo. Ovaj svet je svet suprotnosti. I ti mora{ da izabere{ jednu od njih svakog trenutka dok ovaj svet za tebe zadr`ava svoju realnost. Ali ti mora{ ipak da nau~i{ alternative koje postoje prilikom ovog izbora ili ne}e{ mo}i posti}i svoju slobodu. Neka ti onda bude sasvim jasno {ta opra{tanje za tebe zna~i, a onda nau~i {ta opra{tanje treba da bude, da bi te moglo osloboditi. O ovome zavisi i razina tvoje molitve, po{to ovde molitva ~eka na svoju slobodu da se izdigne iznad sveta haosa u mir. OPRA[TANJE-DA-BI-SE-RAZORILO Opra{tanje-da-bi-se-razorilo ima mnogo oblika, po{to je ono oru`je sveta oblika. Nisu svi ovi oblici o~igledni, a neki su ~ak i pa`ljivo skriveni ispod onoga {to izgleda kao milosr|e. Ipak, svi oblici koje izgleda kao da ova vrsta opra{tanja preuzima imaju samo ovaj jednostavni cilj njihova je svrha da odvoje i u~ine razli~itim ono {to je Bog stvorio kao jednako. Razlika je jasna u nekoliko oblika, gde se ne mo`e prevideti izmi{ljeno upore|ivanje, niti je stvarno i bila namera da se to u~ini. U ovoj su grupi na prvom mestu oblici u kojima se bolja osoba udostojava da se sagne da bi spasla onu lo{iju od onoga {to je zaista ova druga osoba. Opra{tanje ovde po~iva na stavu milostivog gospodstva, tako udaljenog od ljubavi da se arogancija nikada ne mo`e izbaciti. Ko mo`e oprostiti, a istovremeno i prezirati? I ko mo`e re}i drugome da je pro`et grehom i istovremeno ga opa`ati kao Bo`ijeg Sina? Ko nekoga ~ini robom da bi onda ovaj mogao druge podu~avati u tome {ta je to sloboda? Ovde nema sjedinjenja, ve} samo duboke `alosti. Ovo nije stvarno milosr|e. Ovo je smrt. Drugi oblik, ako ga se razume - onda je vrlo sli~an prvom, ne pojavljuje se ba{ kao ovakva prosta~ka arogancija. Onaj koji bi da oprosti drugome ne tvrdi da je sam bolji. Umesto toga on ka`e da je ovde ova prva osoba i da on deli s ovom prvom osobom njenu gre{nost, po{to su obe bezvredne i da zaslu`uju odmazdu gnevnog Boga. Ovo mo`e izgledati kao skromna misao i zaista mo`e izazvati rivalitet i takmi~enje ko je vi{e gre{an i ko je vi{e kriv. Ovo nije ljubav za Bo`ije stvaranje i za svetost, koji su Njegovi darovi zauvek. Da li Bo`iji Sin mo`e sam sebe prokleti i istovremeno se se}ati Boga? Ovde je cilj da se razdvoje Bog i Njegov Sin koga On voli i zadr`avanje ovog Sina daleko od njegovog Izvora. Ovakvom istom cilju te`e i oni koji, s druge strane, tra`e ulogu mu~enika. Ovde se ovaj cilj mora jasno prepoznati, po{to on mo`e proma}i kao krotkost i kao milosr|e, umesto kao okrutnost. Zar ovo nije na~in kako da se prihvati tu|a zloba i da se ne odgovara na nju, izuzev ti{inom i blagim osmehom? Pogledaj kako si samo dobar ti, koji strpljivo i sveta~ki podnosi{ tu|i bes i {tetu koju ti pravi taj drugi i koji ne pokazuje{ ljuti bol koji ose}a{. Opra{tanje-da-bi-se-razorilo ~esto se skriva ispod pla{ta kao {to je ovaj. Ono ovde pokazuje lice patnje i bola, koje je tihi dokaz krivnje i pusto{enja koje greh nanosi. Ovakav je svedok koje ova vrsta opra{tanja nudi onome ko bi da bude spasilac, a ne neprijatelj. Ali po{to je taj spasilac u~injen neprijateljem, on onda mora prihvatiti krivicu i te{ko poni`enje koje se stavlja na njega. Da li je ovo ljubav? Ili je to pre izdaja prema onome kome je potrebno spasenje od bola i ose}anja krivice? Kakva bi ovde bila druga svrha, izuzev da se zadr`e svedoci krivice {to dalje od ljubavi? Opra{tanje-da-bi-se-razorilo mo`e tako|e preuzeti oblik poga|anja i kompromisa. Ja }u ti oprostiti, ako udovolji{ mojim potrebama, zato {to je moja sloboda u tvom ropstvu. Reci to bilo kome i odmah postaje{ rob. I onda }e{ te`iti da se daljim poga|anjem oslobodi{ ose}anja krivice, {to ti ne mo`e doneti nikakve nade, ve} samo jo{ ve}i bol i bedu. Kako je samo sada opra{tanje postalo zastra{uju}e i kako je samo deformisan cilj kome ono te`i. Imaj milosti prema sebi, ti koji se ovako poga|a{. Bog daje i ne tra`i za to nikakvu kompenzaciju. Ne postoji nikakvo druga~ije davanje od davanja koje li~i na Njegovo. Sve ostalo je samo ruganje. Ko bi poku{ao da se pogodi sa Bo`ijim Sinom, a onda se zahvaljivao Bogu na svetosti tog istog Sina? [ta je to {to bi ti da poka`e{ svom bratu? Da li bi da poku{a{ da poja~a{ njegovo ose}anje krivice, pa tako i svoje vlastito? Opra{tanje je sredstvo

45 da pobegne{ od ovoga. Kako je samo `alosno od opra{tanja napraviti sredstvo za dalje ropstvo i bol. Unutar sveta suprotnosti postoji na~in da se opra{tanje iskoristi za Bo`iji cilj i da se na|e mir koji On nudi. Nemoj uzeti ni{ta drugo, ina~e }e{ tra`iti vlastitu smrt i moli}e{ se za odvajanje od svog Pravog Ja. Hrist je za sve zato {to je On u svima. Njegovo je lice to {to ti opra{tanje dozvoljava da vidi{. U Njegovom licu vidi{ i svoje vlastito. Svi oblici koje opra{tanje uzima, a koji ne odvode do besa, osu|ivanja i upore|ivanja bilo koje vrste, zna~e samo smrt. Smrt je ono {to su ovi oblici postavili kao svoj cilj. Nemoj da te prevare ovi oblici, ve} ih odlo`i u stranu kao bezvredne sa njihovim tragi~nim ponudama. Ti ne `eli{ da ostane{ i dalje u ropstvu. Ti ne `eli{ da se boji{ Boga. Ti `eli{ da vidi{ sun~evu svetlost i Nebeski `ar kako sijaju po licu zemlje, oslobo|enoj greha i okupanoj Bo`ijom Ljubavlju. Odavde se molitva osloba|a, zajedno s tobom. Krila su ti slobodna i molitva }e te izdi}i i dovesti domu tvome gde Bog ho}e da bude{. OPRA[TANJE-ZA-SPASENJE Opra{tanje-za-spasenje ima samo jedan oblik, i samo jedan. Ono ne tra`i dokaz nevinosti, niti bilo koju vrstu pla}anja. Ono ne raspravlja, niti procenjuje gre{ke koje `eli prevideti. Ono ne nudi izdajni~ke darove, niti obe}ava slobodu, istovremeno tra`e}i smrt. Da li te Bog vara? On samo tra`i da mu se veruje i voljnost da se nau~i kako da se oslobodi. On daje Svog U~itelja svakome ko ga tra`i i ko te`i da razume Bo`iju Volju. Njegova spremnost za davanje le`i daleko izvan podru~ja tvog razumevanja i tvog jednostavnog shvatanja. Ipak On ho}e da nau~i{ svoj put ka Njemu, a u tom Njegovom htenju je i izvesnost da }e se to dogoditi. Ti, Dete Bo`ije, Bo`iji darovi su tvoji, ne zato {to si ti to planirao, ve} zbog Njegove svete Volje. Njegov }e te Glas podu~iti {ta je to opra{tanje i kako to opra{tanje dalje darovati drugima, onako kako On to ho}e. Nemoj, onda, jo{ te`iti da razume{ ono {to je izvan podru~ja tvog shvatanja, ali neka to bude put koji te vodi tamo gde Hristove o~i postaju vid za koji se odlu~uje{. Odreci se svega drugoga, po{to i nema ni~eg drugog. Kada bilo ko poziva u pomo} u bilo kom obliku, On je onda Onaj koji }e u tvoje ime odgovoriti na taj poziv. Sve {to se od tebe tra`i jeste da odstupi{ i da se ne upli}e{. Opra{tanje-za-spasenje Njegov je zadatak i On je Taj Ko }e odgovoriti u tvoje ime. Nemoj unapred stvarati predstavu kakav oblik treba da ima Hristovo opra{tanje. On zna na~in kako }e od svakog poziva izgraditi pomo} za tebe, dok se ti uzdi`e{ i nastoji{ da {to pre u|e{ u O~ev dom. Sada On mo`e tvoje kora~anje u~initi sigurnim, a tvoje re~i iskrenim, ne uz pomo} tvoje iskrenosti, ve} Svoje. Dozvoli Mu da odredi na~in kako }e{ opra{tati i onda }e svaka takva prilika za tebe biti jo{ jedan korak na putu ka Bogu i ka miru. Zar se nisi umorio od robovanja? Bog ti nije odabrao ovaj tu`ni put. Ono {to si sam izabrao jo{ uvek se mo`e ukloniti, po{to je molitva milosrdna, a Bog je pravedan. Njegova je pravda ona koju On mo`e razumeti, ali ti jo{ ne mo`e{. On }e ti jo{ uvek davati sredstva da ne{to nau~i{ o Njemu i da kona~no spozna{ da osuda nije realna i da ona, u svoje zlo ime, stvara samo iluzije. I nije va`an oblik koji izgleda da snovi uzimaju. Iluzije su neistinite. Bo`ija Volja je istina, a ti si jedno s Njim u Volji i svrsi. Ovde se zavr{avaju svi snovi. [ta treba da u~inim za njega, Tvog svetog Sina? - treba da bude jedina stvar koju }e{ ikada pitati kada je pomo} potrebna i kada se te`i opra{tanju. Ne treba da prosu|uje{ oblik koji uzima bilo kakva te`nja. I neka ne bude{ ti taj koji }e uobli~iti formu u kojoj se opra{tanje javlja kako bi spasilo Bo`ijeg Sina. Hristova svetlost u njemu je njegovo oslobo|enje i ta je svetlost ono {to odgovara na njegov poziv. Oprosti mu kao {to je Hrist odlu~io da treba da u~ini{ i budi Hristove o~i kojima }e{ gledati na svog brata, a tako|e govori u Hristovo Ime. Hrist poznaje potrebu, a poznaje i pitanje i odgovor. On }e ti ta~no re}i {ta da radi{, re~ima koje mo`e{ razumeti i kojima se mo`e{ koristiti. Nemoj brkati Njegovu funkciju sa svojom vlastitom. On je Odgovor. Ti si onaj koji ~uje. A {ta je to o ~emu ti On govori? Govori ti o spasenju i o daru mira. O kraju greha, krivice i smrti. O ulozi koju opra{tanje ima u Njemu. Da li bar slu{a{? Njega }e ~uti svaki onaj koji priziva Njegovo Ime i koji stavlja opra{tanje u Njegove ruke. Njemu je dato da podu~ava opra{tanju, kako bi opra{tanje spasao od razaranja i kako bi od tog sredstva za odvajanje, greh

46 i smrt ponovo napravio sveti Bo`iji dar. Molitva je Njegova vlastita desna ruka, napravljena da bi mogla spasavati, isto kao {to je istinskom opra{tanju dozvoljeno da proizilazi iz Njegove ve~ne budnosti i ljubavi. Slu{aj i u~i, a nemoj presu|ivati. Bog je taj kome treba da se obrati{ da bi ~uo {ta je to {to treba da ~ini{. Njegov }e odgovor biti jasan kao jutro, a Njegovo opra{tanje nije ono {to ti misli{ da jeste. On jo{ uvek zna i to treba da je dovoljno. Opra{tanje ima U~itelja koji ni u ~emu ne mo`e zatajiti. Zadr`i se za trenutak na ovome: nemoj poku{avati da prosu|uje{ opra{tanje, a nemoj ga ni stavljati u zemaljski okvir. Neka se ono uspne do Hrista, koji ga pozdravlja kao dar koji se Njemu daje. On te ne}e ostaviti neute{enog, niti }e propustiti da ti po{alje Svoje an|ele da ti odgovore u Njegovo Ime. On stoji pored kapije za koju je opra{tanje jedini klju~. Daj ovaj klju~ Hristu da ga upotrebi umesto tebe i vide}e{ kako se vrata tiho otvaraju pred sjajnim Hristovim licem. Pogledaj svog brata s druge strane kapije Bo`ijeg Sina onakvog kakvog ga je On stvorio. L E ^ E NJ E Molitva ima i pomo}nike i svedoke koji ubla`avaju i osiguravaju strmi uspon, olak{avaju}i bol zbog straha i nude}i utehu i obe}anja nade. Le~enje je svedok u korist opra{tanja i pomo} pri molitvi, le~enje daje osiguranje da }e se uspeti u postizanju krajnjeg cilja. Va`nost le~enja nikada se ne mo`e previ{e naglasiti, po{to je le~enje znak ili simbol snage opra{tanja i ono je samo rezultat ili senka promene uma u vezi sa ciljem molitve. UZROK BOLESTI Nemoj me{ati uzrok i posledicu, a nemoj misliti ni da je bolest odvojena od onoga {to mora biti njen uzrok. Bolest je znak, senka zle misli koja izgleda kao da je realna i pravedna, u skladu sa na~inom kako je koristi ovaj svet. Bolest je spolja{nji dokaz unutra{njih grehova i svedo~i u korist misli koje ne opra{taju i koje povre|uju i koje mogu {tetiti Bo`ijem Sinu. Le~enje tela je nemogu}e, a to pokazuje i kratka priroda ozdravljenja. A telo, jo{ pri tome, mora umreti i tako njegovo le~enje samo odla`e njegovo pretvaranje u prah, u kom je ro|en i kome se mora vratiti. Uzrok pojave tela je nesposobnost za opra{tanje Bo`ijeg Sina. Telo nije napustilo svoj uzrok, a to jasno pokazuje njegov bol, starenje i oznaka smrti koja je na njemu. Telo izgleda zastra{uju}e i slabo onima koji misle da im je `ivot vezan za njegove komande i da je spojen sa njegovim nestabilnim, si}u{nim dahom. Na njih smrt bulji dok svaki trenutak nepovratno klizi iz njihovih ruku koje poku{avaju da ga uhvate, a koje ga ne mogu zadr`ati. A oni ose}aju strah dok se tela menjaju i oboljevaju. Po{to oni ose}aju te{ki zadah smrti u svojim srcima. Telo se mo`e izle~iti i to mo`e biti posledica samo istinskog opra{tanja. Samo to mo`e vratiti se}anje na besmrtnost, koja je dar svetosti i ljubavi. Opra{tanje mora dati um koji razume da sam mora prevideti sve senke na svetom Hristovom licu, a me|u tim senkama treba, kao jednu od njih, videti i bolest. Ni{ta vi{e od toga. Bolest je znak presu|ivanja koje brat obavlja nad bratom, a Bo`iji Sin ~ini sam sebi. On sam je prokleo svoje telo kao svoj zatvor i zaboravio je da je on sam telu dodelio tu ulogu. Ono {to je on u~inio, sada Bo`iji Sin mora ukloniti. Ali ne sam. On je bacio negde klju~ zatvora, svoju svetu bezgre{nost i se}anje na Ljubav svog Oca. Ali mu je pomo} ipak data u vidu Glasa kog je njegov Otac smestio u njemu samome. Mo} le~enja je sada njegov dar od vlastitog Oca, po{to kroz Svoj Glas On jo{ uvek mo`e dosegnuti do Svog Sina, podse}aju}i ga da telo mo`e postati njegov odabrani dom, ali da ono nikada ne}e biti njegov istinski dom. Zato se mora napraviti razlika izme|u istinskog le~enja i njegovog la`nog pandana. Svet suprotnosti je mesto za le~enje, jer {ta to ima na Nebu {to bi trebalo le~iti? Kao {to molitva na razini sveta mo`e krivo tra`iti i kao {to prividno milosr|e mo`e opra{tati ubistva, tako i le~enje mo`e biti la`no, a tako|e i istinito. Le~enje mo`e biti svedokom svetske mo}i, a mo`e svedo~iti i u korist ve~ne Bo`ije Ljubavi.

47 LA@NO NASUPROT ISTINSKOM LE^ENJU La`no le~enje samo dovodi do puke razmene jedne iluzije za neku drugu, lep{u iluziju, zamenjuje san o bolesti za san o zdravlju. Ovo se mo`e javiti i na ni`im oblicima molitve, kombinuju}i se sa opra{tanjem koje je dobro zami{ljeno ali koje jo{ nije potpuno shva}eno. Samo la`no le~enje mo`e otvoriti put strahu, tako da bolest ima i dalje slobodu da ponovo udari. La`no le~enje zaista mo`e ukloniti jedan oblik bola i bolesti. Ali uzrok bolesti i dalje ostaje, a onda i posledice ne}e nedostajati. Uzrok bolesti je jo{ uvek `elja da se umre i da se tako savlada Hrist. A sa ovom `eljom smrt postaje ne{to sasvim izvesno, po{to je molitva u s l i { e n a. A postoji i vrsta prividne smrti, koja ima razli~it izvor. Ona ne dolazi zbog misli koje su {tetne za svemir i zbog besne ljutnje na kosmos. Ona jednostavno ozna~ava da je do{ao kraj korisnosti telesnog funkcionisanja. I tako se telo namerno odbacuje, kao {to se odla`e odelo koje se otrcalo. Ovo je ono {to smrt treba da bude - smireni izbor, radosno u~injen i sa ose}ajem mira, zato {to je telo ugodno iskori{}eno da pomogne Bo`ijem Sinu du` puta kojim ide ka Bogu. Onda se zahvaljujemo telu za svu slu`bu koju je obavilo za nas. Ali smo zahvalni tako|e i zbog toga {to je prestala potreba da se kre}emo po ograni~enom svetu, u kome dose`emo do Hrista u skrivenom obliku i u kome Ga mo`emo jasno videti, u najboljem slu~aju, samo u krasnim trenutnim bljescima. Sada Ga mo`emo videti bez zastora u svetlosti koju smo zaslu`ili ponovo da gledamo. Mi to zovemo smr}u, ali to je sloboda. Ova sloboda ne dolazi u oblicima koji izgleda kao da su dole bolno utisnuti u meso koje to ne}e, ve} kao blaga dobrodo{lica izbavljenju. Ako je zaista do{lo do istinskog le~enja, ovo mo`e biti oblik u kome smrt dolazi kada do|e vreme da se malo odmori od rada koji je radosno obavljen i koji je radosno i zavr{en. Sada mirno idemo na slobodniji vazduh i bla`u klimu, gde nije te{ko videti darove koje smo dali kako su za nas sa~uvani. Hrist je sada jasniji, Njegovo je vi|enje sada u nama trajnije, Njegov Glas, Bo`ija Re~, sada je sigurnije ujedno i na{ vlastiti. Ovaj blagi prolaz u vi{u molitvu, u vrstu opa`anja za zemaljske puteve, mo`e se primiti samo sa zahvalno{}u. Ipak, prvo istinsko le~enje mora do}i da blagoslovi um oprostom ispunjenim ljubavlju za grehove koje je ovaj um usnio i onda premestio na svet. Sada su se ovi snovi raspr{ili u tihoj smirenosti. Sada njegovo opra{tanje dolazi da izle~i svet i ovaj je um spreman da se u miru udalji, zavr{iv{i putovanje i nau~iv{i lekcije. Ovo nije smrt u onom smislu kako je svet zami{lja, po{to je smrt okrutna u prepla{enim o~ima ovoga sveta i ona preuzima oblik kazne za greh. Kako bi onda ovakva smrt mogla biti blagoslov? I kako bi onda bila dobrodo{la kada je se mora bojati? Kakvo se onda le~enje mo`e javiti pri ovakvom gledanju na ono {to je samo otvaranje kapije koja vodi ka vi{oj molitvi i ka izvr{enoj dobrostivoj pravdi? Smrt je nagrada, a ne kazna. Ali ovakvu ta~ku gledi{ta mora negovati le~enje koje svet ne mo`e ni da zamisli. Nema delimi~nog isceljivanja. Ono {to samo pomi~e iluzije ne ~ini ni{ta. Ono {to je la`no ne mo`e biti delimi~no istinito. Ako si izle~en, tvoje je isceljenje potpuno. Opra{tanje je jedini dar koji daje{ i koji }e{ i primiti. La`no isceljenje po~iva na isceljenju tela i ostavlja netaknutim uzrok bolesti, koji je spreman da ponovo udari sve dok ne donese okrutnu smrt sa svojom prividnom pobedom. Smrt mo`e za kratko biti dr`ana u {ahu i mo`e biti kratkog odga|anja, dok ona ~eka da se osveti Bo`ijem Sinu. Ali se ona ne mo`e prevladati, sve dok se ne ukloni svo verovanje u nju. I dok se smrt ne smesti u Bo`iju zamenu za ru`ne snove, u svet u kome nema vela greha koji }e smrt dr`ati u tami i bez utehe. Kona~no se otvara Nebeska kapija i Bo`iji Sin mo`e u}i u dom koji mu spremno izra`ava dobrodo{licu i koji je bio pripremljen za ovo pre nego {to je vreme zapo~elo i koji ga jo{ i dalje o~ekuje. ODVAJANJE NASUPROT SJEDINJAVANJU La`no isceljenje le~i telo delimi~no, ali nikada kao celinu. U ovome postaju sasvim jasni njegovi odvojeni ciljevi, zato {to ovo isceljenje nije uklonilo prokletstvo greha koje le`i na telu. Prema tome, ovo le~enje jo{ uvek vara. Niti ovo isceljenje obavlja neko ko shvata da je drugi sasvim isti kao {to je i on. Ovo je ono {to omogu}ava istinsko le~enje. Kada je le~enje la`no, onda postoji mo} koju drugi ima, a ta mo} nije data obojici u istoj meri, kao jednoj celini. Ovde se pokazuje odvojenost. I ovde se gubi zna~enje istinskog le~enja, a pojavljuju se idoli da bi zamra~ili ono jedinstvo koje se zove Bo`iji Sin. Le~enje-da-bi-se-razdvojilo mo`e izgledati kao

48 ~udna ideja. A ipak se to mo`e re}i za bilo koji oblik le~enja koje je zasnovano na bilo kojoj vrsti nejednakosti. Ovi oblici mogu le~iti telo i, uop{te uzev, zaista se na to i ograni~avaju. Neko zna bolje, bolje je izve`ban ili je mo`da talentovaniji i mudriji. Zato on mo`e nekoga le~iti koji je ispod njega i pod njegovom je za{titom. Ovim se mo`e telo le~iti zato {to u snovima jednakost ne mo`e biti stalna. Pomaci i promena je ono od ~ega je san napravljen. Izle~iti se izgleda kao da zna~i na}i nekog mudrijeg ko }e uspeti svojom ve{tinom i znanjem. Neko zna bolje. To je magijska fraza uz ~iju pomo} telo izgleda kao da je cilj le~enja na na~in kako to zami{lja ovaj svet. I ovome mudrijem neki drugi dolazi da bi se okoristio njegovim znanjem i ve{tinom, da bi kod njega na{ao lek za svoj bol. Kako to mo`e biti? Istinsko le~enje ne mo`e proiza}i iz nejednakosti koja je pretpostavljena, a onda i prihva}ena kao istina. A onda je se koristi kao pomo} da se obnovi onaj ranjeni i da se umiri um koji pati od agonije sumnje. Ima li onda kakve uloge za le~enje koje se mo`e koristiti da bi se ponudila pomo} nekom drugom? U aroganciji odgovor mora biti ne. Ali u skromnosti zaista ima mesta za one koji poma`u. To je sli~no ulozi koja poma`e u molitvi i koja dozvoljava opra{tanju da bude ono ~emu je i namenjeno. Od sebe ne pravi{ nosioca posebnog dara koji donosi le~enje. Ti samo prepoznaje{ svoje jedinstvo sa onim koji poziva u pomo}. Po{to se u ovom jedinstvu raspr{uje njegov posebni ose}aj, a taj je ose}aj ono {to ga je u~inilo bolesnim. Nema nikakvog smisla davati lek odvojeno od mesta gde se nalazi izvor bolesti, po{to na ovaj na~in bolest nikada ne}e biti istinski izle~ena. Postoje iscelitelji. To su Bo`iji Sinovi koji prepoznaju svoj Izvor i koji shvataju da je sve ono {to njihov Izvor stvara jedno sa njima. Ovo je lek koji donosi olak{anje koje ne mo`e, a da ne uspe. Ono }e ostati da bi blagoslovilo za vjek vjekova. Ono ne le~i delimi~no, ve} potpuno i zauvek. Sada se ta~no razotkriva uzrok svake bolesti. I sad se na tom mestu upisuje sveta Bo`ija Re~. Bolest i odvajanje moraju se le~iti ljubavlju i sjedinjavanjem. Ni{ta drugo ne mo`e le~iti od kako je Bog uspostavio le~enje. Bez Njega nema le~enja, po{to nema ljubavi. Samo ti Bo`iji Glas mo`e re}i kako da le~i{. Slu{aj Ga i nikada ne}e{ propustiti da donese{ Njegov dobrostivi lek onima koje ti On po{alje i da Mu dozvoli{ da ih On izle~i i da blagoslovi sve one koji slu`e sa Njim u ime le~enja. Dolazi do izle~enja tela po{to nestane uzrok telesne bolesti. I sada, bez uzroka, telesna bolest ne mo`e ponovo do}i u drugom obliku. A ne}e biti vi{e ni straha od smrti, zato {to je i sama smrt shva}ena. Nema straha u onome ko je istinski izle~en, zato {to je ljubav sada u{la tamo gde su stajali idoli, a strah se kona~no povukao pred Bogom. SVETOST LE^ENJA Kako su samo sveti oni koji su izle~eni! Po{to u njihovom vidu njihova bra}a dele njihovo izle~enje i njihovu ljubav. Nosioci mira - glas Svetog Duha, kroz koje Sveti Duh govori u Ime Boga, ^iji On i jeste Glas - takvi su Bo`iji iscelitelji. Oni uvek govore u Njegovo Ime, a nikada u svoje. Oni nemaju nikakvih drugih darova, osim onih koji su od Boga. A te darove oni dele zato {to znaju da je to ono {to On ho}e. Oni nisu posebni. Oni su sveti. Oni su izabrali svetost, a odrekli su se svih odvojenih snova o posebnim svojstvima kroz koje oni mogu podariti nejednake darove onima koji su manje sretni. Njihovo le~enje obnovilo je njihovu celovitost, pa tako oni mogu oprostiti i pridru`iti se pesmi molitve u kojoj izle~eni pevaju o svom sjedinjenju i o svojoj zahvalnosti Bogu. Kao svedok u korist opra{tanja, kao pomo} molitvi i kao posledica milosti koja je istinski podu~avana, le~enje je blagoslov. I svet na to odgovara o`ivljenim horom kroz glas molitve. Opra{tanje baca svoje milostivo izbavljenje na svaku vlat trave i pernato krilo i na sva `iva stvorenja na zemlji. Ovde nema pribe`i{ta za strah, po{to dolazi ljubav u svoj svojoj svetoj jedno}i. Vreme se zadr`ava samo toliko da dozvoli jedan trenutak zadr`avanja na zemlji poslednjem zagrljaju molitve, dok je svet nestao raspr{en svetlo{}u. Ovaj je trenutak cilj svih istinskih iscelitelja, koje je Hrist podu~io da vide ono {to je Njemu sli~no i da druge podu~avaju onako kako je i on podu~avao. Razmisli o tome {ta to zna~i pomagati Hristu da le~i! Da li i{ta mo`e biti svetije od toga? Bog zahvaljuje svojim isceliteljima. On zna da je On Sam Uzrok le~enja, da je to Njegova Ljubav, da je to Njegov Sin,

49 obnovljen kao Njegovo upotpunjenje i vra}en da zajedno s Njim deli svetu radost stvaranja. Ne tra`i delimi~no izle~enje. Niti primi kakvog idola umesto se}anja na Njega ^ija se Ljubav nikada nije izmenila i nikada ni ne}e. Ti si Mu drag isto onoliko koliko Mu je drago i celo Njegovo stvaranje, po{to ono u tebi le`i kao Njegov ve~ni dar. Kakve ima{ potrebe da mi~e{ snove unutar jednog tu`nog sveta? Ne zaboravi Bo`iju zahvalnost. Ne zaboravi svetu milost molitve. Ne zaboravi opra{tanje Bo`ijeg Sina. Prvo opra{ta{, onda se moli{ i potom si izle~en. Tvoja se molitva uzdigla i prizvala Boga. A On ~uje i odgovara. Shvatio si i da opra{ta{ i da se moli{ samo za sebe. I sa ovim razumevanjem dolazi i izle~enje. U molitvi se sjedinjuje{ sa svojim Izvorom i shvata{ da te taj Izvor, u stvari, nikada i nije napustio. Ovu razinu ne mo`e{ dosti}i sve dok postoji mr`nja u tvom srcu i sve dok je u tebi `elja da napada{ Bo`ijeg Sina. Ovo nemoj nikada zaboraviti: ti si taj koji je Bo`iji Sin. Izabrav{i da bude{ u Njemu, istovremeno si odlu~io i da bude{ u samom sebi i da Bog bude u tebi. A tvoje prosu|ivanje ne}e mo}i, a da ne dosegne do Boga, po{to Njemu prepu{ta{ ulogu koju vidi{ u Njegovom stvaranju. Nemoj pogre{no odabirati. U suprotnom }e{ misliti da si ti taj ko je stvoritelj, a ne On. A On onda vi{e nije Uzrok, ve} samo posledica. Sada le~enje nije vi{e mogu}e, zato {to Njega okrivljuje{ za svoju vlastitu prevaru i svoju vlastitu krivicu. Onaj Koji je Ljubav sada postaje izvor straha, po{to se sada samo strah mo`e opravdati. Osveta je Njegova. On je veliki razara~, On je smrt. I tako bolest, patnja i `alosni gubitak postaju sudbina svakog stanovnika zemlje, koje je On napustio i prepustio |avoljoj brizi, zaklinju}i se da ih nikada vi{e ne}e toga osloboditi. Jo{ jednom do|ite Meni, deco Moja, bez ovakvih izopa~enih misli u svojim srcima. Jo{ uvek ste sveti sa Sveto{}u koja vas je stvorila u savr{enoj bezgre{nosti i Koja vas jo{ uvek okru`uje rukama mira. Sanjajte sada o le~enju. A onda ustanite i odlo`ite u stranu zauvek svo sanjanje. Ti si taj koga tvoj Otac voli, ti si taj koji nikada i nije napustio svoj dom, niti si lutao divljim svetom stopalima koja su krvarila i te{kim srcem koje je otvrdnulo bore}i se protiv Ljubavi koja je istina u tebi. Sve svoje snove prepusti Hristu i dozvoli Mu da ti bude Vodi~ pri le~enju, koji }e te voditi u molitvi izvan podru~ja sfera uticaja sveta. On dolazi u Moje Ime i govori Moju Re~ tebi. Ja }u k Sebi pozvati Svog umornog Sina da Mi se vrati iz snova o zlobi i da do|e u slatki zagrljaj ve~ne Ljubavi i savr{enog mira. Moje su ruke ra{irene i spremne da prime Sina koga volim i koji ne shvata da je ve} izle~en i da njegove molitve nikada i nisu prestale da pevaju svoju radosnu zahvalnicu, zajedno sa celim stvaranjem, u svetosti Ljubavi. Smiri se jedan tren. Ispod zvukova opore i gorke borbe i poraza, postoji Glas Koji ti govori o Meni. Po~uj Ga za trenutak, pa }e{ se izle~iti. Po~uj Ga za trenutak pa }e{ se spasti. Pomozi Mi da probudim Svoju decu iz sna o odmazdi i kazni i iz malog `ivota pritisnutog strahom, koji se tako brzo zavr{ava, tako da izgleda kao da ga se i nije nikada ni `ivelo. Dozvoli Mi da te, umesto toga, podsetim na ve~nost, u kojoj tvoja radost postaje sve ve}a kako se tvoja ljubav pro{iruje zajedno sa Mojom i izvan podru~ja beskraja, u kome vreme i prostor nemaju nikakvog zna~enja. Sve dok ti bude{ ~ekao u svojoj tuzi, Nebeska melodija nije potpuna, zato {to je tvoja pesma deo ve~ne harmonije ljubavi. Bez tebe stvaranje nije potpuno. Vrati Mi se, Meni Koji nikada nisam napustio Svog Sina. Po~uj, Dete Moje, tvoj te Otac zove. Nemoj odbiti da ~uje{ poziv Ljubavi. Ne negiraj Hristu ono {to je Njegovo. Nebo je ovde i Nebo je tvoj dom. Stvaranje se saginje du` re{etki vremena da bi podiglo te{ko breme sa sveta. Podignite svoja srca i pozdravite njegov dolazak. Vidite kako blago nestaju senke. Trnje meko otpada sa krvavog ~ela onoga ko je sveti Bo`iji Sin. Kako si samo krasno ti, Dete Svetlosti! Kako si Mi samo sli~no! Kako te, ispunjen ljubavlju, dr`im u Svom srcu i u Svojim rukama. Kako Mi je samo dragocen svaki dar koji si Mi poklonio, ti koji si izle~io Mog Sina i skinuo ga sa krsta. Ustani i dozvoli da ti se da Moja zahvalnost. A sa Mojom zahvalno{}u prvo }e do}i dar opra{tanja, a potom ve~ni mir. Pa tako sada Mi vrati svoj sveti glas. Bez tebe je tiha pesma molitve. Svemir ~eka na tvoje izbavljenje, zato {to je to istovremeno i njegovo izbavljenje. Budi susretljiv prema kosmosu i prema sebi, a onda budi prijazan i prema Meni. Ja tra`im samo ovo: da se ute{i{ i da ne `ivi{ vi{e u strahu i bolu. Ne napu{taj Ljubav. Zapamti ovo: bez obzira {ta ti sam o sebi misli{, bez obzira {ta ti mislio o svetu, potreban si svom Ocu i On }e te pozivati sve dok Mu kona~no ne do|e{ u miru.

50

PSIHOTERAPIJA: SVRHA, PROCES I PRAKSA Psihoterapija je jedini oblik terapije koji postoji. Po{to samo um mo`e biti bolestan, prema tome samo um mo`e i da se le~i. Samo umu je potrebno le~enje. ^ini se kao da nije ovako, zato {to ispoljavanja ovoga sveta izgledaju zaista realna. Psihoterapija je neophodna zato da pojedinac mo`e staviti pod znak pitanja realnost ispoljavanja ovoga sveta. Ponekad ovaj pojedinac mo`e po~eti da otvara svoj um bez formalne pomo}i, ali ~ak i onda uvek je izvesna promena u percepciji interpersonalnih odnosa ono {to mu omogu}ava to otvaranje. Ponekad mu je potreban struktuiraniji, pro{ireni odnos sa zvani~nim terapeutom. I u jednom i u drugom slu~aju, zadatak je isti: pacijentu se mora pomo}i da izmeni svoj um u vezi sa realno{}u iluzija. SVRHA PSIHOTERAPIJE Vrlo jednostavno: svrha psihoterapije jeste da ukloni blokove koji ometaju pristup istini. Njen je cilj da pomogne pacijentu da napusti svoj fiksirani sumanuti sistem i da po~ne ponovo razmatrati njegov la`ni uzrok i posledi~ne odnose na kojima ovaj uzrok po~iva. Niko na ovome svetu ne mo`e izbe}i strahu, ali svako mo`e ponovo razmotriti uzroke tog straha i nau~iti da ih ispravno procenjuje. Bog je svakome dao U~itelja ^ija mudrost i pomo} daleko prevazilaze sve ono {to mo`e doprineti jedan zemaljski terapeut. Ipak postoje vremena i situacije u kojima jedan zemaljski odnos pacijent-terapeut postaje sredstvo preko koga On nudi Svoje ve}e darove obojici. Kakvu bolju svrhu mo`e imati bilo koji odnos nego da pozove Svetog Duha da u|e u njega i da pokloni Svoj vlastiti veliki dar radovanja? Kakav mo`e biti vi{i cilj za bilo koga nego da nau~i da prizove Boga i da ~uje Njegov Odgovor? I koji to mo`e biti uzvi{eniji cilj nego dozvati sebi u pamet Put, Istinu i @ivot i setiti se Boga? Prava svrha psihoterapije jeste da u ovome pomogne. Da li mo`e biti i{ta Svetije? Ispravno shva}ena, psihoterapija podu~ava opra{tanju i poma`e pacijentu da ga prepozna i prihvati. Izle~enjem pacijenta istovremeno je opro{teno i terapeutu. Svako onaj kome je potrebna pomo}, bez obzira na oblik njegove muke, zapravo napada sam sebe i kao posledica toga stradava njegov du{evni mir. Ove se tendencije ~esto opisuju kao samorazorne, a i pacijent ih ~esto i sam smatra takvima. A ono {to pacijent ne shvata, a {to treba da nau~i, jeste da taj ja koji napada i koji mo`e biti napadnut, jeste koncept koji je sam on izgradio. Dalje, on sam neguje ovaj koncept, brani ga, a ponekad je ~ak voljan i da svoj `ivot `rtvuje u korist ovog koncepta. Zato {to on ovaj koncept izjedna~uje sa samim sobom. Ovo ja on vidi kao ne{to {to deluje na spolja{nji svet, {to reaguje na spolja{nje sile, onako kako to one zahtevaju i koje je bespomo}no pred mo}i spolja{njeg sveta. Psihoterapija, prema tome, mora u pacijentovoj svesnosti obnoviti sposobnost da donosi sam svoje odluke. Pacijent mora biti voljan da preokrene svoje vlastito razmi{ljanje i da shvati da ono {to je on sam smislio projektuje natrag svoje efekte na njega, a da su ti efekti posledica onoga {to je on sam projektovao na svet. Svet koji on vidi, prema tome, zapravo ne postoji. Sve dok to bar delimi~no ne prihvati, pacijent ne mo`e videti samog sebe kao stvarno sposobnog da donosi odluke. I on }e se boriti protiv svoje slobode zato {to je zamenjuje sa ropstvom. Pacijent ne mora misliti o istini kao o Bogu da bi napredovao u spasenju. Ali mora po~eti da odvaja istinu od iluzije, prepoznaju}i da one nisu isto i postaju}i sve vi{e voljan da vidi iluzije kao la`ne i da prihvati istinu kao istinitu. Njegov }e ga U~itelj prihvatiti i dalje mu pomo}i da ide, onoliko koliko je spreman da dalje ide. Psihoterapija mu mo`e samo u{tedeti vreme. Sveti Duh se koristi vremenom kako On smatra da je najbolje, a On nikada ne gre{i. Psihoterapija pod Njegovim usmerenjem je jedno od sredstava kojim se On koristi da u{tedi vreme i da pripremi dodatne u~itelje za Njegov rad. Nema kraja pomo}i koju On zapo~inje i koju On usmerava. Bez obzira za koju se mar{utu On odlu~i, sva psihoterapija na kraju vodi ka Bogu. Ali to zavisi od Njega. Svi smo mi Njegovi psihoterapeuti, zato {to On ho}e da se svi izle~imo u Njemu.

51 PROCES PSIHOTERAPIJE Psihoterapija je proces koji menja ta~ku gledi{ta na vlastito ja. U najboljem slu~aju, ovo novo ja je blagotvorniji koncept o ja. Od psihoterapije je te{ko o~ekivati da uspostavi realnost. To nije njena funkcija. Ako bude mogla da otvori put ka realnosti, onda je postigla svoj najve}i uspeh. Njena ~itava funkcija, na kraju, svodi se na to da pomogne pacijentu da se nosi sa jednom fundamentalnom gre{kom: sa verovanjem da mu ljutnja donosi ne{to {to on istinski `eli i da opravdavanjem napada on sam sebe {titi. Do koje mere on shvati da je ovo gre{ka, do te iste mere je i istinski spasen. Pacijenti ne ulaze u terapeutski odnos sa ovim ciljem na umu. Naprotiv, ovakvi koncepti za njih malo zna~e, a ako bi im zna~ili, onda im ne bi trebala pomo}. Njihov je cilj da mogu zadr`ati svoj koncept o samom sebi ta~no onakvim kakav i jeste, ali bez patnje koju ovaj koncept povla~i za sobom. Njihova ~itava ravnote`a po~iva na ludom verovanju da je ovo mogu}e. A po{to je za zdrav um jasno da je ovo nemogu}e, ono {to pacijenti tra`e jeste magija. U iluzijama se nemogu}e lako posti`e, ali samo po ceni da se iluzije u~ine istinitim. Pacijent je ve} platio ovu cenu. Sada on `eli bolju iluziju. Prema tome, na po~etku ciljevi pacijenta i terapeuta su protivre~ni. I terapeut i pacijent mogu gajiti la`ne koncepte o ja, ali se jo{ uvek moraju razlikovati njihove odgovaraju}e percepcije o pobolj{anju. Pacijent se nada da }e do}i do promena koje on `eli, ali bez bilo kakvog zna~ajnijeg menjanja njegovog koncepta o samom sebi. On se, u stvari, nada da }e ovaj koncept o samom sebi dovoljno stabilizovati tako da mo`e u sebe uklju~iti magijske mo}i kojima on te`i u psihoterapiji. On `eli da ranjivo u~ini neranjivim, a kona~no beskona~nim. Ja koje on vidi je njegov bog i on te`i samo da mu bolje slu`i. Bez obzira koliko je iskren sam psihoterapeut, on mora `eleti da izmeni pacijentov koncept o samom sebi na na~in koji terapeut smatra realnim. Zadatak terapije jeste da pomiri ove razlike. Na svu sre}u, i terapeut i pacijent }e nau~iti da se odreknu svojih prvobitnih ciljeva, po{to se spasenje mo`e na}i samo u odnosu. Na po~etku je neizbe`no da i jedan i drugi prihvate nerealne ciljeve koji nisu potpuno oslobo|eni od prikrivenih magijskih sugestija. Umovi obojice na kraju se odri~u ovih sugestija. GRANICE PSIHOTERAPIJE Retko se posti`e idealan ishod. Terapija po~inje shvatanjem da le~enje pripada umu. U psihoterapiji se susre}u oni koji ve} i tako u ovo veruju. Mo`da ne}e oti}i mnogo dalje od ovoga, zato {to niko ne mo`e nau~iti vi{e od onoga za {ta je u tom trenutku spreman. Ali se menjaju razine te spremnosti. A kada terapeut ili pacijent dosegnu tu slede}u razinu, bi}e im ponu|en odnos koji zadovoljava tu izmenjenu razinu. Mo`da }e se ponovo susresti i nastaviti sa istim odnosom, ~ine}i ga svetijim. Ili }e mo`da svaki od njih u}i u neku drugu kombinaciju. Siguran budi samo u ovo: svaki od njih }e napredovati. Nazadovanje je privremeno. Preovla|uje usmerenje za napredovanje ka istini. Psihoterapija sama po sebi ne mo`e biti stvarala~ka. To je jedna od gre{aka koje ego gaji, tj. da je on sposoban za istinski preobra`aj, pa prema tome i za istinsko stvarala{tvo. Kad govorimo o spasonosnoj iluziji ili o kona~nom snu, nije to ono na {ta mislimo. Ovde se radi o egovoj poslednjoj odbrani. Otpor je egov na~in gledanja na stvari, njegovo tuma~enje napretka i rasta. Ova tuma~enja su nu`no pogre{na, zato {to su sumanuta. Promene koje ego poku{ava da izvede nisu stvarne promene. One su samo jo{ tamnije senke ili mo`da razli~iti modeli oblaka. Ono {to se izgradi od ni~ega ne mo`e se nazvati novim ili razli~itim. Iluzije su iluzije, istina je istina. Otpor, kako se ovde defini{e, mo`e biti karakteristika i terapeuta i pacijenta. Bilo kako bilo, ovaj otpor ograni~ava psihoterapiju zato {to ograni~ava njen cilj. Sveti Duh se ne mo`e boriti protiv egovih upada u terapeutski proces. Ali }e On ~ekati, a Njegovo je strpljenje beskona~no. Njegov je cilj uvek nepodeljen. Bilo kakva re{enja da pacijent i terapeut postignu u vezi sa svojim ciljevima koji su u raskoraku, oni se ne mogu potpuno pomiriti i postati jedno sve dok se ne udru`e sa ciljem Svetog Duha. Samo se tada okon~ava sav konflikt, po{to samo onda mo`e do}i do izvesnosti. Idealno gledano, psihoterapija je serija svetih susreta u kojima se bra}a sre}u da bi jedan drugog

52 blagoslovio i da bi primio Bo`iji mir. A ovo }e jednoga dana do`iveti svaki pacijent na licu zemlje, jer - ko je mogao do}i ovde, izuzev pacijenata? Terapeut je samo ne{to specijalizovaniji Bo`iji u~itelj. On u~i podu~avanjem drugih i {to je napredniji to on vi{e druge podu~ava i vi{e i sam u~i. Ali, bez obzira na kom je stepenu razvoja, postoje pacijenti kojima je potreban ba{ takav kakav jeste. Oni ne mogu uzeti vi{e nego {to im on mo`e sada dati. A i on i oni }e kona~no prona}i zdravlje. MESTO RELIGIJE U PSIHOTERAPIJI Biti Bo`iji u~itelj ne zna~i obavezno biti i religiozan, pa ~ak ni verovati u Boga u nekoj ve}oj meri. Me|utim, biti Bo`iji u~itelj obavezno zna~i podu~avati opra{tanju, a ne osu|ivanju. Pa ~ak ni u ovome se ne tra`i potpuna doslednost, po{to onaj ko dosegne ovu ta~ku mo`e potpuno podu~avati spasenje, u jednom trenutku i bez re~i. A onaj ko je sve nau~io ne treba u~itelja, a onaj ko je izle~en ne treba terapeuta. Odnosi su jo{ uvek hram Svetog Duha i oni }e vremenom postati savr{eni i obnovljeni za ve~nost. Formalna religija nema mesta u psihoterapiji, ali ni psihoterapija nema stvarnog mesta u religiji. U ovom svetu postoji jedna za~u|uju}a tendencija da se udru`e kontradiktorne re~i u jedan izraz, a da se uop{te ne opazi nikakva protivre~nost. Poku{aj da se formalizuje religija tako je o~igledan egov poku{aj da se izmiri nepomirljivo da nema potrebe da se to ovde razra|uje. Religija je iskustvo. Psihoterapija je iskustvo. Na najvi{em nivou oni postaju jedno. A ni jedno od njih nije sama istina, ali oni oboje mogu voditi ka istini. [ta drugo mo`e biti neophodno da bi se do{lo do istine, koja ostaje savr{eno o~igledna, nego ukloniti prividne prepreke na putu ka istinskoj svesnosti? Niko od onih koji se nau~e opra{tati ne mo`e a da se ne seti Boga. Prema tome, sve ono {to treba da se podu~ava jeste opra{tanje zato {to je to jedino {to treba da se nau~i. Svi blokovi koji stoje na putu ka se}anju na Boga su oblici neopra{tanja i ni{ta drugo. To nikada nije jasno pacijentu, a samo retko terapeutu. Svet je pripremio za borbu sve svoje snage protiv ove svesnosti, zato {to u ovoj svesnosti le`i kraj sveta i svega onoga za {ta se taj svet zauzima. I pored toga, svesnost Boga nije ono {to ~ini razumni cilj psihoterapije. Ovaj }e se cilj posti}i kada se psihoterapija zavr{i, zato {to istina mora do}i tamo gde postoji opra{tanje. Zaista bi bilo nepravedno ako bi verovanje u Boga bilo neophodno za uspeh psihoterapije. Verovanje u Boga nije stvarno zna~ajan koncept, zato {to se Boga mo`e samo znati. Verovanje podrazumeva da je mogu}e i neverovanje, ali znanje o Bogu nema istinske suprotnosti. Ne poznavati Boga zna~i ne znati ni{ta, a tome vodi svo neopra{tanje. A bez znanja mo`e se imati samo verovanje. Razli~ita pomagala za podu~avanje privla~e razli~ite ljude. Neki oblici religije nemaju nikakve veze sa Bogom, a neki oblici psihoterapije nemaju nikakve veze sa le~enjem. A ako se u~enik i u~itelj udru`e u sudelovanju za postizanje istog cilja, Bog }e u}i u njihov odnos, zato {to je i bio pozvan da u|e. Na isti na~in, zajedni~ki cilj pacijenta i terapeuta obnavlja mesto Boga u tom njihovom zajedni~kom uspinjanju, prvo uz pomo} vi|enja Hrista, a onda i kroz se}anje na Samog Boga. Proces psihoterapije zna~i zapravo povratak zdravlju. U~itelj i u~enik, terapeut i pacijent - svi su oni ludi, a da nisu, onda ne bi ni bili ovde, u ovom svetu. Samo udru`eni oni mogu na}i izlaz, zato {to niko ne mo`e do}i do zdravlja sam. Ako le~enje jeste poziv Bogu da u|e u Svoje Kraljevstvo, za{to bi onda bilo va`no kako je napisan taj poziv? Da li je va`an papir, ili mastilo, ili pero? Ili je va`an onaj ko pi{e taj poziv? Bog dolazi onima koji bi da obnove Njegov svet, zato {to su oni prona{li na~in da Ga pozovu. Ako se udru`e bilo koja dva pojedinca, onda tu mora biti i On. Nije va`no kakav je cilj tih pojedinaca, ali ga moraju u potpunosti deliti da bi uspeli. Nemogu}e je deliti cilj koji Hrist nije blagoslovio, jer ono {to ne vide Njegove o~i suvi{e je fragmentirano da bi bilo zna~ajno. Po{to istinska religija le~i, tako i istinska psihoterapija mora biti religiozna. Ali obe imaju mnoge oblike, zato {to ni jedan dobar u~itelj ne koristi isti pristup za svakog u~enika. Suprotno tome, u~itelj pa`ljivo slu{a svakog u~enika i pu{ta ga da formuli{e svoj vlastiti nastavni program. U~enik ne postavlja cilj tog nastavnog programa, ve} pronalazi na~in na koji }e posti}i cilj koji mu program postavlja. Mo`da u~itelj ne misli o Bogu kao o delu podu~avanja. Mo`da psihoterapeut ne razume da le~enje dolazi od Boga. Oni mogu uspeti tamo gde mnogi koji veruju da su na{li Boga ne uspevaju. [ta mora u~itelj u~initi da bi osigurao u~enje? [ta mora terapeut u~initi da bi omogu}io le~enje? Samo jednu stvar, a to isto spasenje tra`i od svakoga. Svaki pojedinac mora

53 svoj cilj deliti s nekim drugim i ~ine}i to izgubiti sav ose}aj posebnih interesa. Samo ~ine}i to mogu}e je prevazi}i uske granice koje ego natura na{em ja. Samo ~ine}i to mogu u~itelj i u~enik, terapeut i pacijent, ti i ja, prihvatiti Atounment (uklanjanje ega i le~enje verovanja u odvojenost) i nau~iti d ga daju onako kako su ga i primili. Usamljeni ne mo`e posti}i zajedni{tvo. Niko ko stoji po strani ne mo`e primiti Hristovu viziju. Ona mu se pru`a, ali on ne mo`e ispru`iti ruke da bi je primio. Neka se umiri taj usamljeni i neka prepozna potrebu svog brata kao svoju vlastitu. I neka onda iza|e u susret bratovoj potrebi kao svojoj vlastitoj i neka vidi da se one ispunjavaju kao jedna, po{to to one zaista i jesu. [ta je ina~e religija nego pomaganje usamljenom da vidi da je to tako? A {ta je psihoterapija drugo nego pomo} da se ide u istom smeru? I cilj je taj koji ova dva procesa - religiju i psihoterapiju - ~ini istim, po{to one obe imaju jednu svrhu, pa tako moraju imati i jedno sredstvo. ULOGA PSIHOTERAPEUTA Psihoterapeut je vo|a u tom smislu da on kora~a ne{to malo ispred pacijenta i poma`e mu da izbegne neke od zamki koje stoje na putu i to tako {to }e ih on prvo videti. Idealno gledaju}i, psihoterapeut je tako|e i sledbenik zato {to On treba da ide ispred njega kako bi mu osvetlio put. Bez ovoga Jednog, i pacijent i terapeut samo }e se slepo spoticati na putu i ne}e nigde sti}i. Nemogu}e je, pak, da ovaj Jedan bude potpuno odsutan ako je le~enje cilj. Mo`e Ga se ne prepoznati. A u tom slu~aju }e mo}i prihvatiti samo malo svetlosti i to }e biti sve {to }e osvetljavati put ka istini. Le~enje je ograni~eno granicama koje su postavljene i psihoterapeutu i granicama koje su postavljene pacijentu. Zato je cilj procesa da se prevazi|u te granice. Ni jedan od njih ne mo`e to u~initi sam. Ali kada se udru`e, daje im se potencijal da prevazi|u sva ograni~enja. Sada razmer njihovog uspeha zavisi koliko od tog potencijala oni ho}e da iskoriste. Ova voljnost na po~etku mo`e do}i od bilo koga od njih dvojice, a ako je i onaj drugi deli, ona onda raste. Proces postaje stvar odluke, on mo`e dose}i skoro do Neba ili mo`e da ne ide dalje nego korak-dva dalje od pakla. Sasvim je mogu}e da izgleda kao da je psihoterapija proma{ila cilj. ^ak je i mogu}e da rezultat izgleda kao nazadovanje. Ali na kraju mora biti nekog uspeha. Jedan tra`i pomo}. Drugi to ~uje i poku{ava da odgovori u obliku pomo}i. To je formula spasenja i ona mora le~iti. Savr{eno le~enje mogu ometati samo razdeljeni ciljevi. Jedan terapeut potpuno li{en ega mo`e izle~iti ceo svet bez jedne jedine re~i, samo postoje}i u tom svetu. Nema potrebe da ga bilo ko vidi ili da sa njim govori, pa ~ak ne mora niko ni znati da takav terapeut uop{te i postoji. Njegovo jednostavno Prisustvo je dovoljno za le~enje. Idealni terapeut je jedno sa Hristom. Ali le~enje je proces, a ne ~injenica. Terapeut ne mo`e napredovati bez pacijenta, a pacijent ne mo`e biti spreman da primi Hrista, a da mo`e - onda ne bi bio bolestan. U izvesnom smislu, psihoterapeut li{en ega je jedna apstrakcija koja stoji na kraju procesa le~enja, suvi{e napredna da bi verovala u bolest, a suvi{e blizu Bogu da bi svoja stopala mogla o~uvati na zemlji. Sada on mo`e pomo}i kroz one kojima treba pomo}, zato {to ovakav terapeut na ovaj na~in izvr{ava smi{ljeni plan spasenja. Psihoterapeut postaje njegov pacijent koji deluje kroz druge pacijente da bi izrazio misli ovog idealnog terapeuta li{enog ega onako kako ih ovaj prama od Hristovog Uma. PROCES BOLESTI Po{to je sva terapija zapravo psihoterapija, tako je i sva bolest zapravo mentalna bolest. Bolest je presuda Bo`ijem Sinu, a presu|ivanje je mentalna aktivnost. Presuda je odluka koja se donosi ponovo i ponovo protiv stvaranja i njegovog Stvoritelja. To je odluka da se Kosmos vidi onako kao da si ga ti stvorio. To je odluka da istina mo`e biti la`. [ta onda bolest mo`e biti drugo nego izraz tuge i ose}anja krivice? I ko mo`e onda plakati za bilo ~im, osim za svojom nevino{}u? Jednom kad se Bo`ijeg Sina vidi kao krivog, onda bolest postaje neizbe`na. Tra`eno je da ona do|e, pa }e onda biti i primljena. I svi oni koji su tra`ili da im bolest do|e, sada sebe osu|uju na tra`enje lekova koji ne mogu pomo}i, zato {to oni veruju u bolest, a ne u spasenje. Nema ni~ega na {ta promena uma ne bi mogla delovati, po{to su sve spolja{nje stvari samo senke odluke koja je ve} doneta. Promeni odluku i - kako onda senka mo`e ostati

54 neizmenjena? Bolest mo`e biti samo senka ose}anja krivice, groteskna i ru`na, zato {to ona imitira deformaciju. Ako se deformisanost vidi kao realna, kakva mo`e biti njena senka, ako ne tako|e deformisana? Po{to se jednom donese odluka da je krivica realna, neizbe`no tome sledi silazak u pakao, korak po korak. Bolest i smrt i beda sada se {ire po zemlji u neumoljivim valovima, ponekad sve zajedno, a ponekad u jednom stra{nom nizu. Uprkos tome, bez obzira koliko izgledale realne, sve su ove stvari samo iluzije. Jednom kad se ovo shvati, ko }e u njih vi{e verovati? Le~enje je terapija ili ispravljanje. A ve} smo rekli i re}i }emo ponovo: sva terapija je psihoterapija. Le~iti bolesnog zna~i preneti mu ovo shvatanje. Re~ ozdravljenje do{la je na zao glas me|u po{tovanijim terapeutima u svetu i to sasvim opravdano. Zato {to niko od njih ne ozdravljuje i niko od njih ne razume {ta je to le~enje. [to je jo{ gore, sve {to ~ine jeste da u svojim umovima u~ine telo realnim. U~iniv{i to, tra`e magiju pomo}u koje bi izle~ili bolesti kojima je njihov um obdario telo. Kako ovakav proces mo`e nekog izle~iti? To je sme{no, od po~etka do kraja. Ali, po{to je ovako zapo~elo, mora tako i da se zavr{i. Po tome izgleda kao da je Bog |avo i mora Ga se u zlu prona}i. Kako tu mo`e biti ljubavi? I kako bolest mo`e izle~iti? Zar ovo oboje nije zapravo jedno isto pitanje? U najboljem slu~aju, a ova je re~ mo`da ovde sporna, svetski iscelitelji mogu prepoznati um kao izvor bolesti. Ali njihova gre{ka le`i u verovanju da um mo`e samog sebe izle~iti. Ovo ima izvesne vrednosti u svetu gde je zna~ajan koncept stepena gre{ke. Njihova izle~enja moraju ostati privremena, ili se, umesto jedne, pojavi druga bolest, zato {to se smrt ne mo`e prevladati sve dok se ne shvati zna~enje ljubavi. A ko mo`e ovo razumeti bez Bo`ije Re~i, koju On daje Svetom Duhu kao Svoj dar tebi? Bolest bilo koje vrste mo`e se definisati kao rezultat gledanja na svoje ja kao na slabo, ranjivo, zlo i ugro`eno i tako kao na ne{to ~emu treba stalna odbrana. A ako bi ja stvarno bilo takvo, odbrana bi bila nemogu}a. Prema tome, odbrane kojima se te`i moraju biti magijske. One moraju da prevladaju sve granice koje se opa`aju kod ja, a u isto vreme moraju izgraditi novi koncept o ja u koga se ne mo`e vratiti vi{e onaj stari koncept. Jednom re~ju, gre{ka se prihvata kao realna i sa njom se izlazi na kraj uz pomo} iluzija. Istina se privodi iluzijama, realnost sada postaje pretnja i smatra se zlom. Ljubav postaje ne{to ~ega se treba bojati zato {to je realnost ljubav. Tako se zatvara krug protiv provale spasenja. Bolest je, prema tome, gre{ka koju treba ispraviti. Kako smo ve} ranije naglasili, ispravljanje se ne mo`e posti}i tako {to }e se prvo ustanoviti da je gre{ka ispravna, a onda }e se to prevideti. Ako je bolest realna, onda se ona ne mo`e u istini prevideti, zato {to previ|anje realnosti zna~i ludilo. A to i jeste cilj magije: uz pomo} la`ne percepcije (opa`anja) iluzije u~initi istinitim. Ovim se ne mo`e le~iti, zato {to je to suprotno od istine. Mo`da se za kratko istina zamenjuje jednom iluzijom zdravlja, ali ne za dugo. Iluzije ne mogu dugo sakrivati strah, zato {to je taj strah deo njih samih. On }e se za tren izgubiti, a onda }e se opet pojaviti, samo u drugom obliku, zato {to je strah izvor svih iluzija. Bolest je ludilo, zato {to je sva bolest mentalna bolest, a u njoj nema stepena. Jedna od iluzija uz pomo} koje se bolest opa`a kao realna jeste i ta da bolest varira u svojoj ja~ini, tj. da se stepen pretnje razlikuje u skladu sa oblikom koji uzima. Ovde le`i osnova svih gre{aka zato {to su sve one samo poku{aji kompromisa time {to }e se videti samo komadi} pakla. Ovo je sprda~ina koja je tako strana Bogu da mora zauvek biti nezamisliva. Ali ludi u ovu lakrdiju veruju ba{ zato {to su ludi. Ludak }e braniti svoje vlastite iluzije zato {to u njima vidi svoje spasenje. Pa }e tako napasti onoga ko poku{ava da ga spase od tih iluzija, veruju}i da taj doti~ni napada njega li~no. Ovaj ~udni krug napada-odbrane je jedan od najte`ih problema kojima se mora baviti psihoterapeut. U stvari, ovo je njegov glavni zadatak, sr` psihoterapije. Terapeut se vidi kao neko ko napada pacijentov posed koji ovaj najvi{e neguje - njegovu sliku o samom sebi. A po{to je ova slika postala pacijentova bezbednost, onako kako je on vidi, psihoterapeut se ne mo`e druga~ije videti nego kao realan izvor opasnosti, koga treba napasti, pa ~ak i ubiti. Psihoterapeut, prema tome, ima ogromnu odgovornost. Na napad mora odgovoriti bez napada, pa prema tome i bez odbrane. Njegov je zadatak da poka`e da su odbrane nepotrebne i da je nebranjenost snaga. Tome mora on druge u~iti, ako lekcija treba da bude da zdravlje zna~i istovremeno i bezbednost. Ne mo`e se nikada previ{e naglasiti da ludi veruju da je zdravlje pretnja. To je dodatak prvobitnom grehu verovanju da je krivica realna i potpuno opravdana. Zato je psihoterapeutova funkcija da

55 podu~ava pacijenta da krivica ne mo`e biti opravdana zato {to nije realna. A krivica nije ni ono {to }e ~oveka u~initi bezbednim. Pa tako krivica mora da ostane ne`eljena kao {to je i nerealna. Jednostavna doktrina spasenja je cilj cele psihoterapije. Oslobodi um luda~kog tereta krivice koji um tako umorno nosi i postigao si izle~enje. Telo nije izle~eno. Samo se prepoznaje {ta je ono zapravo.Ako se ispravno vidi, svrha tela se mo`e razumeti. Kakva je onda potreba za bole{}u? Kad se napravi ovaj jednostavni pomak, sve ostalo }e slediti. Nema nikakve potrebe za slo`enom promenom. Nema nikakve potrebe za dugim analizama i zamornom diskusijom i studijom. Istina je jednostavna i va`i za sve. PROCES LE^ENJA Iako je istina jednostavna, njoj se moraju podu~avati oni koji su izgubili svoj put u beskrajnim lavirintima slo`enosti. Ovo je velika iluzija. Odmah iza ove iluzije na istom putu dolazi neizbe`no verovanje da se nepoznato mora kontrolisati da bi se bilo bezbedno. Ovo ~udno verovanje oslanja se na izvesne korake koji nikada ne dopiru do svesti. Prvo, ovo se verovanje uvodi verovanjem da postoje sile koje treba prevladati da bi se bilo uop{te `ivo. I dalje, izgleda kao da bi se ove sile mogle dr`ati u {ahu samo uz pomo} napuhanog ose}aja samog sebe kojim se zadr`ava u tami ono {to se istinski ose}a i {to nastoji d iluzije privede ka svetlosti. Zapamtimo da su oni koji nam se jave za pomo} jako upla{eni. Ono {to oni veruju da }e pomo}i mo`e samo da povredi, a ono {to oni veruju da {teti, jedino mo`e pomo}i. Napredak je nemogu} sve dok se pacijent ne ubedi da preokrene svoj izopa~eni na~in gledanja na svet, a tako|e i svoj izopa~eni na~in gledanja na samoga sebe. Istina je jednostavna. A ipak se njoj moraju podu~avati oni koji misle da }e ih ona ugroziti. Istini se moraju podu~avati i oni koji }e napasti, zato {to se ose}aju ugro`enim, a tako|e i oni kojima iznad svega treba lekcija o nebranjenosti, da bi im se pokazalo {ta je zapravo snaga. Kad bi ovaj svet bio idealan, onda bi mo`da mogla postojati i idealna terapija. Ali u ovom idealnom stanju terapija bi bila beskorisna. Mi govorimo o idealnom podu~avanju u svetu u kome idealni u~itelj ne mo`e dugo ostati. Savr{eni psihoterapeut je samo tra~ak misli koja jo{ nije smi{ljena. Ali mi ipak govorimo o onome {to se tek mo`e u~initi da bi se ludima pomoglo unutar granica onog {to je dosti`no. Sve dok su bolesni, njima se mo`e i mora pomo}i. Ni{ta se vi{e i ne tra`i od psihoterapije. Pravi terapeut ne daje manje od svega ~ime raspola`e. Po{to mu sam Bog nudi njegovog brata kao Spasitelja koji treba da ga spase od ovoga sveta. Le~enje je sveto. Ni{ta nije u svetu svetije od pomaganja nekome ko tra`i pomo}. A onda, i onaj koji daje, i onaj koji prima pomo} dolazi vrlo blizu Bogu u ovom poku{aju, ma kako da je taj poku{aj ograni~en, ma koliko da mu nedostaje iskrenosti. Gde se dvoje udru`e radi le~enja, i Bog je tu. I On im garantuje da }e ih ~uti i odgovoriti im u istini. Oni mogu biti sigurni da je le~enje proces koji On usmerava, zato {to je ovaj proces u skladu sa Njegovom Voljom. Mi imamo Njegovu Re~ da nas vodi, dok poku{avamo da pomognemo svojoj bra}i. Ne zaboravimo da smo sami po sebi bespomo}ni i da se oslanjamo na Snagu koja je izvan na{eg malog polja delovanja i u pogledu onoga {to }emo podu~avati i u vezi sa onim {to }emo i sami u~iti. Brat koji tra`i pomo} mo`e nam doneti darove koji su izvan podru~ja visina opa`enih u bilo kom snu. On nam nudi spasenje, zato {to nam dolazi kao Hrist i Spasitelj. Ono {to on tra`i to zapravo kroz njega Bog tra`i. A ono {to u~inimo za njega postaje dar koji dajemo Bogu. Sveti poziv u pomo} od strane Bo`ijeg svetog Sina, u njegovoj muci koju opa`amo, mo`e dobiti odgovor samo od njegovog Oca. A ipak Ocu je potreban glas kojim }e iskazati Svoju svetu Re~, potrebna mu je ruka da dosegne do Svog Sina i da dotakne njegovo srce. U ovakvom procesu, ko se ne bi izle~io? Ova sveta interakcija je plan Samoga Boga, uz pomo} kog se spasava Njegov Sin. Dvoje su se udru`ili. I sada Bog izvr{ava Svoja obe}anja. Prestaju va`iti granice koje su bile postavljene i pacijentu, i terapeutu, zato {to je zapo~elo le~enje. Ono {to oni moraju zapo~eti, njihov }e Otac zavr{iti. On nije tra`io nikada ni{ta vi{e od najmanje voljnosti, najmanjeg napredovanja, od najsi}u{nijeg {aptanja Njegovog Imena. Tra`iti pomo}, bez obzira u kom obliku, zna~i samo prizivati Njega. A On }e poslati Svoj Odgovor kroz terapeuta koji najbolje mo`e poslu`iti Njegovom Sinu u svemu {to mu sada treba. Mo`da

56 odgovor ne izgleda kao dar sa Neba. Mo`da }e ~ak izgledati i kao pogor{anje, a ne kao pomo}. Ali nemojmo sami prosu|ivati ishod. Negde se moraju primiti svi Bo`iji darovi. U vremenu se ne mo`e uzaludno ~initi nikakav napor. Ne tra`i se od nas da budemo savr{eni u svojim poku{ajima da le~imo. Ve} smo prevareni ako mislimo da postoji potreba za le~enjem. A istina }e nam do}i samo kroz nekoga ko izgleda kao da deli na{ san o bolesti. Pomozimo mu da sam sebi oprosti za sva sagre{enja zbog kojih bi on sebe samog osudio, a koja nemaju razloga. Njegovo je le~enje i na{e vlastito le~enje. I dok vidimo kako bezgre{nost u njemu sija kroz veo krivice koji prekriva Bo`ijeg Sina, istovremeno }emo u njemu videti i Hristovo lice i shvatiti da je to lice na{e vlastito lice. Zastanimo tiho pred Bo`ijom Voljom i u~inimo ono za{ta smo izabrani da u~inimo. Postoji samo jedan jedini put kojim smo stigli tamo gde su zapo~eli svi snovi. I na tom istom mestu }emo odlo`iti te snove da bismo se od njih u miru rastali zauvek. ^uj bratov poziv u pomo} i odgovori mu. Bog }e biti taj Kome }e{ odgovoriti, zato {to si Njega i prizivao. Nema drugog na~ina da ~uje{ Njegov Glas. Nema drugog na~ina da tra`i{ Njegovog Sina. Nema drugog puta da na|e{ vlastito Pravo Ja. Le~enje je sveto, zato {to se kroz njegov dobrostivi zagrljaj Bo`iji Sin vra}a u Nebo. Zato {to mu le~enje ka`e, Glasom koji govori u Bo`ije Ime, da su mu svi gresi opro{teni. DEFINICIJA LE^ENJA Proces psihoterapije mo`e se onda jednostavno definisati kao opra{tanje, zato {to nikakvo le~enje ne mo`e biti ni{ta drugo. Oni koji ne opra{taju su bolesni, veruju}i da se ni njima ne opra{ta. Istrajavanje na ose}aju krivice, ~vrsto prijanjanje uz njega i tra`e}i u njemu uto~i{te, za{titu punu ljubavi i budnu odbranu - sve ovo je kruto odbijanje da se oprosti. Bog ovde ne mo`e u}i - ponavljaju bolesni, stalno i stalno, dok tuguju za svojim gubitkom, a ipak se i vesele tom gubitku. Le~enje zapo~inje onda kad pacijent po~ne da ~uje pogrebnu pesmu koju on sam peva i kada po~ne stavljati u pitanje njenu vrednost. Sve dok je ne bude ~uo, ne}e mo}i shvatiti da je on taj koji je peva samom sebi. ^uti je, to je prvi korak ka oporavku. Staviti je pod znak pitanja onda postaje stvar izbora. Postoji tendencija, a ona je vrlo jaka, da se samo za tren ~uje ova pesma smrti, a onda da je se odbaci bez ispravke. Ove brze svesnosti predstavljaju mnoge prilike koje nam se doslovno daju da izmenimo svoju melodiju. Umesto pesme smrti mo`e se ~uti zvuk le~enja. Ali se prvo mora pojaviti voljnost da se stavi u pitanje istina pesme koja osu|uje. ^udne deformacije nerazmrsivo utkane u ja-koncept, koji je i sam la`no stvaranje, ~ine da ovaj ru`ni zvuk izgleda istinski lep. Ritam kosmosa, pesma an|eoskog glasnika sve ovo i jo{ i vi{e se ~uje umesto glasnog disonantnog vri{tanja. Uho samo prevodi, ono ne ~uje. Oko reprodukuje, ono ne vidi. Njihov je zadatak da u~ine ugodnim sve {to se prizove, ma koliko to bilo neprijatno. Oni odgovaraju na odluke uma, reprodukuju}i njegove `elje i prevode}i ih u prihvatljive i prijatne oblike. Ponekad se probije misao koja stoji iza oblika, ali vrlo kratko, a um postaje prepla{en i po~inje da sumnja u zdravlje ove misli. Um ipak ne}e dozvoliti svojim robovima da izmene oblik u koji gledaju, zvukove koje ~uju. Ovi oblici i zvukovi su lekovi za um, njegova za{tita od ludila. Ovi dokazi koje donose ~ula imaju samo jednu svrhu: opravdati napad i tako o~uvati neopra{tanje od prepoznavanja. Nepodno{ljivo je videti neopra{tanje bez maske. Bez za{tite ovo neopra{tanje ne mo`e dugo potrajati. Ovde se gaji sva bolest, ali se ne prepoznaje da je to tako. Kada se neopra{tanje ne prepozna, oblik koji ono preuzima izgleda kao da se radi o ne~em drugom. I sada to ne{to drugo nije ono {to mo`e da se le~i. Ono nije bolesno i ne treba mu nikakav lek. Koncentrisati svoje isceliteljske napore ovde je jalovo. Ko mo`e izle~iti ne{to {to ne mo`e ni biti bolesno i u~initi ga da bude dobro? Bolest preuzima mnoge oblike, a to ~ini i neopra{tanje. Oblici jednog samo reprodukuju oblike drugog, po{to su oni jedna iluzija. Tako se blisko jedno prevodi u drugo da pa`ljivo prou~avanje oblika koji bolest uzima pokazuje sasvim jasno i oblik neopra{tanja koji data bolest predstavlja. Vi|enje ovoga ne}e dovesti do izle~enja. Izle~enje se posti`e pomo}u samo jednog prepoznavanja: samo opra{tanje le~i neopra{tanje i samo neopra{tanje mo`e eventualno dovesti do pojave bilo koje vrste bolesti. Ovo shvatanje je kona~ni cilj psihoterapije. Kako se dolazi do njega? Terapeut vidi u pacijentu sve ono {to on sam nije sebi oprostio i tako mu se daje jo{ jedna {ansa da na to pogleda, da to otvori za ponovno vrednovanje i da ga oprosti.

57

Kada do|e do ovoga, on onda vidi svoje grehe kako su oti{li u pro{lost koje vi{e nema ovde. Sve dok ovo ne u~ini, on mora misliti o zlu kako ga napada ovde i sada. Pacijent je njegov ekran za projektovanje njegovih vlastitih grehova, {to mu omogu}ava da tim grehovima dozvoli da odu. Neka ostavi samo jedan deli} greha u onome na {ta gleda i njegovo izbavljenje }e biti delimi~no i nesigurno. Niko se ne le~i sam. Ovo je radosna pesma koju spasenje peva svima koji ~uju njegov Glas. Ovog iskaza nikada ne mogu pre~esto da se sete svi oni koji sebe vide kao psihoterapeute. Njihove se pacijente mo`e videti samo kao nosioce opra{tanja, zato {to su oni ti koji dolaze da poka`u svoju bezgre{nost o~ima koje jo{ uvek veruju da je greh tu da bi se u njega gledalo. Dokaz o bezgre{nosti, koji se vidi u pacijentu i koji prihvata i terapeut, nudi umu obijice zavet u kome se oni sre}u, udru`uju i postaju jedno. IDEALNI ODNOS PACIJENT-TERAPEUT Ko je onda terapeut, a ko pacijent? Na kraju je svaki od njih i jedno i drugo. Onaj kome je potrebno le~enje mora i sam druge le~iti. Le~ni~e, izle~i samog sebe. Koji je taj drugi koga treba le~iti? I kome je drugom potrebno le~enje? Svaki pacijent koji do|e terapeutu nudi i samom tom terapeutu {ansu da sam sebe izle~i. Pacijent je tako terapeutov terapeut. I svaki terapeut mora da se u~i le~enju od svakog pacijenta koji mu do|e. On tako postaje pacijentov pacijent. Bog ne poznaje razdvajanje. Ono {to On zna jeste samo to da On ima jednog Sina. Njegovo znanje se odra`ava u idealnom odnosu pacijenta i terapeuta. Bog dolazi onome ko ga priziva i u Njemu onaj ko priziva prepoznaje Samog Sebe. Pa`ljivo razmisli, u~itelju i terapeute, kome se ti to moli{ i kome je to potrebno le~enje. Terapija je molitva, a le~enje je njen cilj i njen rezultat. [ta je onda molitva ako ne udru`ivanje umova u jedan odnos u koji mo`e u}i Hrist? Ovo je Njegov dom u koji Ga poziva psihoterapija. Od kakve je vrednosti izle~enje jednog simptoma, ako postoji odmah drugi simptom kog se mo`e odabrati? Ali jednom kada Hrist u|e, kakav drugi izbor postoji osim da On tu i ostane? Nema nikakve druge potrebe osim ove, zato {to je to ujedno i sve {to je potrebno. Ovde je sada izle~enje, sre}a i mir. Ovo su simptomi idealnog odnosa pacijent-terapeut koji zamenjuju simptome sa kojima je pacijent do{ao da tra`i pomo}. Proces koji se tu odvija, u ovom odnosu, je stvarno proces u kome terapeut, iz svog srca, ka`e pacijentu da su mu opro{teni svi gresi, zajedno s njegovim, terapeutovim gresima. Kakva bi mogla biti razlika izme|u le~enja i opra{tanja? Samo Hrist opra{ta, poznaju}i i svoju vlastitu bezgre{nost. Njegovo vi|enje le~i percepciju (opa`anje) i bolest nestaje. I bolest se vi{e ne}e vratiti, po{to je njen uzrok jednom uklonjen. Za ovo je, pak, potrebna pomo} vrlo naprednog terapeuta koji je u stanju da se s pacijentom udru`i u sveti odnos u kome se kona~no prevladava sav ose}aj odvojenosti. Za ovo je potrebna jedna stvar i to samo jedna stvar: terapeut ni na koji na~in ne sme sebe brkati sa Bogom. Svi neisceljeni iscelitelji ~ine ovu fundamentalnu zbrku u jednom ili drugom obliku, zato {to oni sebe smatraju ne~im {to su sami stvorili, umesto stvorenjima koje je Bog stvorio. Ova zbrka je retko prisutna u svesnosti. Kad bi to bio slu~aj, neisceljeni iscelitelj bi trenutno postao Bo`iji u~itelj koji svoj `ivot posve}uje funkciji istinskog le~enja. Pre nego {to dosegne ovu ta~ku, on misli da on sam upravlja terapeutskim procesom i da je zato i odgovoran za njegov ishod. Gre{ke njegovog pacijenta tako postaju njegovi vlastiti neuspesi, a ose}anje krivice postaje pokriva~, taman i jak, za ono {to treba da bude Hristova svetost. Ose}anje krivice je neizbe`no kod onih koji se koriste vlastitim prosu|ivanjem pri dono{enju odluka. Ose}anje krivice je nezamislivo kod onih kroz koje govori Sveti Duh. Uklanjanje ose}anja krivice je istinski cilj terapije i o~igledni cilj opra{tanja. U ovome se jasno mo`e videti njihova istovetnost. Ko mo`e do`iveti zavr{etak ose}anja krivice koji se ose}a odgovornim za svog brata, po{to je u ulozi njegovog vodi~a? Ovakva funkcija pretpostavlja znanje koje ovde niko ne mo`e posedovati: izvesnost o pro{losti, sada{njosti i budu}nosti i svih posledica koje se u njima mogu pojaviti. Samo sa takve sveznaju}e ta~ke gledi{ta bila bi mogu}a ovakva uloga. Ali nikakva percepcija nije sveznaju}a. A niti je si}u{no pojedin~evo usamljeno ja, nasuprot kosmosu, u mogu}nosti i da pretpostavi da taj pojedinac poseduje ovakvu mudrost, izuzev u ludilu. O~igledno je da su mnogi terapeuti ludi. Ni jedan neisceljeni iscelitelj ne mo`e biti potpuno zdrav. Ali je isto toliko ludo ne

58 prihvatiti funkciju koju ti Bog daje, kao {to je ludo i izmisliti neku koju ti On nije dao. Napredni terapeut ni na koji na~in ne}e nikada posumnjati u mo} koja je u njemu. Niti sumnja u svoj Izvor. On razume da mu pripada sva mo} zemlje i Neba zbog onoga {to je on zaista. A on je vlasnik te mo}i zbog svog Tvorca, ^ija je Ljubav u njemu i Koji ne mo`e, a da ne uspe. Razmisli {ta ovo zna~i: taj napredni terapeut u sebi ima Bo`ije darove da bi ih dalje razdeljivao. Njegovi su pacijenti Bo`iji sveci koji prizivaju njegovu svetost kako bi ta svetost postala i njihova. I dok im on daje Bo`ije darove, oni vide Hristovo blistavo lice kako im uzvra}a pogled. Oni ludi, misle}i da su oni Bog, ne pla{e se da Bo`ijem Sinu ponude slabost. Ali {ta oni vide u Bo`ijem Sinu zbog nu|enja ove slabosti, za njih je zaista zastra{uju}e. Neisceljeni iscelitelj ne mo`e, a da se ne boji svojih pacijenata i ne mo`e, a da ne sumnja u njihovo izdajstvo, a sve to zbog onoga {to vidi u samom sebi. On poku{ava da le~i i ponekad mo`e to i u~initi. Ali on ne uspeva to potpuno, ve} samo do neke mere i za izvesno vreme. On ne vidi Hrista u onome ko ga zove u pomo}. Kakav od odgovor mo`e dati nekome ko mu izgleda kao stranac, kome je istina tu|a i ko je siroma{an u mudrosti, bez boga koji mu se mora dati? Svog Boga vidi u njemu, zato {to ono {to bude{ video bi}e ujedno i tvoj Odgovor. Razmisli {ta zapravo zna~i kad se dva brata udru`e. A onda zaboravi na svet i sve njegove male trijumfe i njegove snove o smrti. Oni koji su isti istovremeno su i jedno i sada se niko ni~ega vi{e ne mo`e setiti od sveta u kome vlada ose}anje krivice. Soba je postala hram, a ulica je postala mno{tvo zvezda koje lagano teku pored svih bolesnih snova. Le~enje je obavljeno, po{to onome {to je savr{eno ne treba nikakvo le~enje, a {ta je to {to ostaje da bi mu se oprostilo, tamo gde nema greha? Terapeute, budi zahvalan {to mo`e{ ovakve stvari videti, ako samo razume{ svoju pravu ulogu. Ali ako ne bude{ u ovome uspeo, onda zna~i da negira{ da te je Bog stvorio, pa tako i ne}e{ znati da si Njegov Sin. Ko je sada tvoj brat? Koji svetac mo`e do}i da te sa sobom povede domu tvome? Izgubio si svoj put. I mo`e{ li sada o~ekivati da u tom svecu vidi{ odgovor koji si odbio da sam da{? Le~i i bi}e{ izle~en. Nema drugog izbora, niti puteva koji bi ikada mogli voditi ka miru. Dozvoli svom pacijentu da u|e, po{to ti ga je Bog poslao. Zar ti nije dovoljna pacijentova svetost da ti probudi se}anje na Njega? PRAKSA PSIHOTERAPIJE IZBOR PACIJENATA Svako ko ti je poslan jeste tvoj pacijent. To ne zna~i da ga ti bira{, niti da bira{ vrstu le~enja koja mu odgovara. Ali to zna~i da ti niko ne dolazi pogre{no. Nema gre{aka u Bo`ijem Planu. A bila bi, pak, gre{ka pretpostaviti da zna{ {ta }e{ ponuditi svakom onom ko ti do|e. Nije na tebi da o tome odlu~uje{. Postoji tendencija da se pretpostavi da si stalno pozivan da se `rtvuje{ za one koji ti do|u. Te{ko da bi to moglo biti istina. Zahtevati `rtvovanje od sebe zna~i istovremeno zahtevati `rtvu od Boga, a On ni{ta ne zna o `rtvovanju. Ko bi to tra`io od Savr{enstva da bude nesavr{eno? Pa ko onda odlu~uje {ta svakome bratu treba? Sigurno ne ti, koji ne prepoznaje{ ~ak ni to ko je taj koji ne{to tra`i. Postoji Ne{to u onome, koji od tebe tra`i pomo}, {to }e ti re}i {ta tvom bratu treba, samo ako bude{ slu{ao. I ovo je odgovor: slu{aj. Ne zahtevaj, ne odlu~uj, ne `rtvuj se. Slu{aj. Ono {to bude{ ~uo je istina. Da li bi ti Bog poslao Svog Sina kad ne bi bio siguran da }e{ prepoznati potrebe tog Sina? Razmisli o tome {ta ti Bog govori? Njemu je potreban tvoj glas da bi govorio u Njegovo Ime. Da li i{ta mo`e biti svetije od toga? Ili, da li mo`e biti ve}eg dara za tebe? Da li bi radije izabrao ko }e biti bog ili bi radije ~uo Njegov Glas, Glas Onoga Ko je Bog u tebi? Tvoji pacijenti ne moraju da budu fizi~ki prisutni da bi im slu`io u Bo`ije Ime. To mo`e biti te{ko da se zapamti, ali Bog ne}e da se ograni~avaju Njegovi darovi tebi samo na one malobrojne koje ti stvarno vidi{. Ti mo`e{ tako|e videti i druge, po{to vi|enje nije ograni~eno samo na telesne o~i. Nekima nije potrebno tvoje fizi~ko prisustvo. Oni te trebaju isto toliko, a mo`da ~ak i vi{e, u trenutku kad su poslani. Prepoznaje{ ih na na~in koji }e biti najkorisniji za vas oboje. Nije va`no kako oni dolaze. Bi}e poslani u obliku koji je najkorisniji: kao ime, misao, slika, ideja ili mo`da samo kao ose}anje

59 dosezanja do nekoga negde. Udru`ivanje je u rukama Svetog Duha. Ono ne mo`e, a da se ne postigne. Sveti terapeut, napredni Bo`iji u~itelj, nikada ne zaboravlja jednu stvar: da on sam nije na~inio nastavni program za spasenje, niti je u njemu odredio svoju ulogu. On shvata da je njegova uloga neophodna za celinu i da }e kroz svoju ulogu prepoznati celinu kada njegova uloga bude zavr{ena. U me|uvremenu mora u~iti, a njegovi su pacijenti sredstvo koje mu se {alje kako bi mogao da u~i. [ta mu preostaje drugo nego da bude zahvalan za te pacijente i tim pacijentima.? Oni dolaze nose}i sa sobom Boga. Da li }e terapeut odbiti ovaj Dar u zamenu za {ljunak ili da li }e zatvoriti svoja vrata Spasitelju sveta, kako bi unutra pustio sablast? Neka ne izdaje Bo`ijeg Sina. Onaj koji ga zove daleko je izvan podru~ja njegovog razumevanja. A zar se ne}e radovati {to mo`e odgovoriti na ovaj poziv kad samo tako mo`e ~uti poziv i shvatiti da se taj poziv odnosi na njega? DA LI JE PSIHOTERAPIJA PROFESIJA? Strogo govore}i, odgovor je: ne. Kako mo`e biti ne{to odvojena profesija u kojoj je svako anga`ovan? I kako se mogu postaviti granice jednoj interakciji u kojoj je svako istovremeno i pacijent i terapeut u svakom odnosu u koji ulazi? Ipak, prakti~no govore}i, mo`e se jo{ uvek re}i da postoje oni koji se prvenstveno posve}uju le~enju, ovakve ili onakve vrste, kao svojoj glavnoj funkciji. I njima se veliki broj drugih ljudi obra}a radi pomo}i. A to je, kao posledica tog obra}anja, praksa terapije. Ovi ljudi su, prema tome, zvani~ni pomaga~i. U svojim profesionalnim aktivnostima oni se posve}uju izvesnim vrstama potreba, iako mogu biti daleko sposobniji u~itelji izvan domena ovih aktivnosti. Ovim ljudima ne trebaju nikakva posebna pravila, naravno, ali ih se mo`e pozvati da upotrebe posebne metode i primene posebne tehnike u primeni op{tih na~ela le~enja. Prvo, profesionalni terapeut je u izvesnoj poziciji da demonstrira da nema hijerarhije te{ko}a u le~enju. Za ovo mu je, pak, potreban poseban trening, zato {to ga je nastavni program, preko koga je postao terapeut, verovatno nau~io premalo ili ni{ta o realnim na~elima le~enja. U stvari, taj ga je program verovatno nau~io kako da le~enje u~ini nemogu}im. Najve}i deo svetskog podu~avanja dr`i se nastavnog programa u vezi sa prosu|ivanjem sa ciljem da od terapeuta napravi sudiju. ^ak i ovakav nastavni program Sveti Duh mo`e iskoristiti i iskoristi}e ga ako Mu se uputi i najti{i poziv. Neisceljeni iscelitelj mo`e biti arogantan, sebi~an, nezainteresovan i zaista nepo{ten. Mo`e biti nezainteresovan za le~enje kao za svoj glavni cilj. Ipak se ne{to u njemu dogodilo, ma koliko to bilo slaba{no, u trenutku kad je odabrao da bude iscelitelj, bez obzira koliko bio pogre{an smer za koji se odlu~io. To ne{to je dovoljno. Pre ili kasnije to ne{to }e se dizati i rasti: pacijent }e ga dirnuti u srce i terapeut }e ga tiho zamoliti za pomo}. U tom trenutku terapeut nalazi svog terapeuta. Zatra`io je od Svetog Duha da u|e u taj odnos i da ga izle~i. On je prihvatio Atounment za sebe. Ka`u da je Bog pogledao na sve {to je stvorio i proglasio sve to dobrim. Ne, On je objavio da je sve to savr{eno, a tako i jeste. A po{to se Njegovo stvaranje ne menja i ve~no traje, tako je to i sada. I pored toga, nemogu}e je da postoje savr{eni terapeut i savr{eni pacijent. Njih oboje mora da su negirali svoje savr{enstvo, zato {to ve} sama njihova potreba jednog za drugim podrazumeva ose}aj nedostajanja. Odnos jednog-nasuprot-jednom nije Jedan Odnos. Ali to je ipak sredstvo povratka, na~in koji je Bog odabrao za povratak Svog Sina. U taj ~udni san mora u}i ~udna ispravka, po{to je samo to poziv na bu|enje. A {ta bi drugo terapija i bila? Probudi se i budi radostan, zato {to su ti svi gresi opro{teni. To je jedina poruka koju bilo koje dvoje ljudi treba ikada da daju jedan drugom. Ne{to dobro mora da proiza|e iz svakog susreta pacijenta i terapeuta. I to dobro se o~uvava i `ivi za obojicu sve do dana kada njih obojica budu mogli prepoznati da je samo to ono {to je realno u njihovom odnosu. U tom trenutku dobro im se vra}a, blagosloveno od Svetog Duha kao dar koji im {alje njihov Tvorac kao znak Svoje Ljubavi. Terapeutski odnos mora postati sli~an odnosu Oca i Sina. I nema drugog odnosa, zato {to i ne postoji ni{ta drugo. Terapeuti ovoga sveta ne o~ekuju ovaj ishod i mnogi od njihovih pacijenata ne bi mogli da prihvate njihovu pomo} ako bi to terapeuti o~ekivali. Ni jedan terapeut ne postavlja sebi, kao stvarni zadatak, postizanje takvog odnosa sa pacijentom u kome bi i on, terapeut, bio sastavni

60 deo. Prepoznavanjem ovoga zapo~inje njegovo razumevanje i onda se odavde dalje nastavlja. Le~enje zapo~inje u onom trenutku kada terapeut zaboravi da presu|uje pacijentu. U nekim se odnosima nikada ne dose`e ova ta~ka, iako i pacijent i terapeut mogu promeniti svoje snove u toku procesa. To ipak ne}e biti isti san za njih obojicu, pa tako to i nije san o opra{tanju u kome }e se, jednoga dana, obojica probuditi. Dobro je o~uvano, ono je zapravo ~ak i gajeno. Ali je u{te|eno samo malo vremena. Novi }e snovi izgubiti svoju privremenu privla~nost i pretvori}e se u snove ispunjene strahom, koji je sadr`aj svih snova. Ipak, ni jedan pacijent ne mo`e prihvatiti vi{e nego {to je spreman da primi, a ni jedan terapeut ne mo`e ponuditi vi{e od onoga za {ta veruje da poseduje. I tako postoji mesto za sve odnose u ovome svetu i ti }e odnosi doneti onoliko dobra koliko svako mo`e prihvatiti i upotrebiti. Kada prestane presu|ivanje, javlja se le~enje zato {to se samo tada mo`e shvatiti da nema hijerarhije te{ko}a u le~enju. Ovo je neophodno da shvati isceljeni iscelitelj. On je nau~io da ni{ta nije te`e brata probuditi iz jednog sna nego iz drugog sna. Ni jedan profesionalni terapeut ne mo`e ovo razumevanje istrajno dr`ati na umu i ponuditi ga svima koji mu do|u. Postoje neki terapeuti u ovome svetu koji su se jako pribli`ili ovom razumevanju, ali oni nisu ovaj dar primili u potpunosti, kako bi taj dar mogao i ostati i kako bi mogao dozvoliti da se njihovo razumevanje zadr`i na zemlji sve do zavr{etka vremena. Ove terapeute te{ko je nazvati profesionalnim terapeutima. Oni su Bo`iji Sveci. Oni su Spasitelji sveta. Njihova slika ostaje, zato {to su oni odabrali da tako i bude. Oni zauzimaju mesto drugih slika i poma`u dobrostivim snovima. Jednom kada profesionalni terapeut shvati da su umovi udru`eni, on onda tako|e mo`e prepoznati da je hijerarhija te{ko}a u le~enju bezna~ajna. Pre nego {to u vremenu dosegne ovo razumevanje, terapeut mora da se kre}e u tom smeru. Du` tog puta mnogi }e sveti trenuci biti njegovi. Cilj ozna~ava kraj putovanja, a ne po~etak. I po{to se dosegne svaki cilj, ve} se slede}i cilj nejasno vidi ispred sebe. Najve}i broj profesionalnih terapeuta jo{ uvek su na samom po~etku po~etnog stadijuma prvog putovanja. ^ak i oni koji su po~eli shvatati {ta moraju ~initi mogu jo{ uvek da se odupiru zapo~injanju ovoga posla. U jednom jedinom trenutku svi zakoni le~enja mogu postati njihovi. Putovanje nije dugo, izuzev u snovima. Profesionalni terapeut ima jednu prednost koja mo`e u{tedeti jako mnogo vremena ako je se ispravno iskoristi. On je odabrao put na kome postoji veliko isku{enje da zloupotrebi svoju ulogu. To mu omogu}ava da vrlo brzo pro|e kroz mnoge prepreke koje stoje na putu ka miru, ako mu uspe da izbegne isku{enje preuzimanja funkcije koja mu nije data. Da bi shvatio da ne postoji hijerarhija te{ko}a u le~enju, on mora tako|e i da prepozna jednakost sebe i pacijenta. Ovde ne postoji ta~ka koja bi stajala na pola puta, nema kompromisa. Ili su terapeut i pacijent jednaki ili nisu. Zaista su ~udnovati poku{aji terapeuta da u ovom pogledu naprave neki kompromis. Neki koriste odnos samo da bi sabrali tela da bi se molila na njihovom oltaru i to oni onda zovu le~enjem. I mnogi pacijenti, tako|e, ovu ~udnu proceduru smatraju spasenjem. Ipak, pri svakom takvom susretu postoji Jedan Koji ka`e: Brate moj, ponovo izaberi. Ne zaboravi da se bilo koji oblik posebnosti mora braniti i da }e se braniti. Terapeut koji se ne brani ima sa sobom Bo`iju snagu, ali terapeut koji se brani izgubio je iz vida Izvor svog spasenja. On ne vidi i ne ~uje. Kako on onda mo`e nekoga podu~avati? Zato {to je Volja Bo`ija da on preuzme svoje mesto u spasenju. Zato {to je Bo`ija Volja da se njegovom pacijentu pomogne kako bi mu se tu pridru`io, njemu, terapeutu. Zato {to terapeutova nesposobnost da vidi i ~uje ne ograni~ava Svetog Duha na bilo koji na~in. Izuzev vremenski. U vremenu, mo`e postojati veliki zastoj izme|u ponude i prihvatanja le~enja. To je veo koji prekriva Hristovo lice. Ali to ne mo`e biti ni{ta drugo do iluzija, zato {to vreme ne postoji, a Bo`ija je Volja uvek bila ba{ ista onakva kakva je i sada. PITANJE PLA]ANJA Niko ne mo`e pla}ati za terapiju, zato {to je le~enje od Boga, a On ne tra`i ni{ta. Ipak je deo Njegovog plana da sve na ovom svetu Sveti Duh iskoristi kako bi pomogao da se izvr{i ovaj plan. ^ak i napredni terapeut ima neke zemaljske potrebe sve dok je ovde, na zemlji. Ako mu bude potreban novac, da}e mu se, ne u vidu pla}anja, ve} da bi mu se pomoglo da bolje slu`i izvr{avanju plana. Novac nije zao. On ne zna~i ni{ta. Ali niko ovde, na zemlji, ne mo`e `iveti

61 bez iluzija, zato {to on mora te`iti da sve u~ini kako bi poslednju iluziju svi i na svakom mestu prihvatili. Napredni terapeut ima va`nu ulogu u izvr{avanju plana i postizanju svrhe zbog ~ega je i do{ao na zemlju. On ostaje na zemlji samo zbog ovog razloga. I sve dok bude ostao na ovom svetu i zemlji, bi}e mu sve dato {to mu je potrebno da bi mogao ostati. Jedino neisceljeni iscelitelj poku{a}e da le~i da bi zaradio novac i on ne}e uspeti u onoj meri do koje ceni novac. Niti }e se sam izle~iti tokom ovog procesa. Bi}e i onih od kojih }e Sveti Duh zatra`iti da ne{to plate zbog svrhe koja pripada Svetom Duhu. Bi}e i onih od kojih to On ne}e tra`iti. Terapeut ne treba da bude taj koji }e donositi ove odluke. Postoji razlika izme|u pla}anja i cene. Dati novac tamo gde to Bo`iji plan dodeljuje, nema nikakve cene. Zadr`ati novac tamo gde taj novac po pravu pripada, zna~i ogromnu cenu. Terapeut koji bi to u~inio, gubi ime iscelitelja, zato {to on nikada ne mo`e shvatiti {ta je to zapravo le~enje. On ne mo`e dati od sebe le~enje, a u skladu sa tim, on ga i nema. Terapeuti ovoga sveta zaista su beskorisni za spasenje sveta. Oni ne{to zahtevaju i tako ne mogu ni{ta dati. Pacijenti mogu platiti samo za razmenu iluzija. Ovo zaista mora zahtevati pla}anje i cena je visoka. Kupljeni odnos ne mo`e ponuditi jedini dar kojim se posti`e izle~enje. Opra{tanje, jedini san Svetog Duha, ne sme da ima cene. Ako bi opra{tanje imalo svoju cenu, ono bi time samo ponovo raspelo na krst Bo`ijeg Sina. Da li ovo mo`e biti na~in kako da se oprosti Bo`ijem Sinu? Zar ovo mo`e biti na~in na koji }e se okon~ati san o grehu? Pravo na `ivot je ne{to za {ta se niko ne treba boriti. To je svakome Bog obe}ao i to svakome Bog garantuje. Prema tome, to je pravo koje me|usobno jednako dele i terapeut i pacijent. Ako njihov odnos treba da bude svet, sve ono {to jednome treba, daje mu onaj drugi. [ta god da jednom nedostaje, time ga onaj drugi snabdeva. Ovde je odnos u~injen svetim, zato {to su ovde obojica izle~eni. Svojom zahvalno{}u terapeut pla}a pacijentu, a to isto ~ini i pacijent njemu. Nikakvu cenu ni jedan od njih ne mora platiti. Ali zahvalnost zaslu`uju obojica za osloba|anje od dugog zato~eni{tva i sumnje. Ko ne bi bio zahvalan za ovakav dar? I ko bi mogao ~ak i zamisliti da bi se ovakav dar mogao kupiti? Dobro je ve} re~eno da }e biti dato onome ko ve} ima. Zato {to on ve} ima, on mo`e i da daje. A zato {to daje, zbog toga }e mu se i dati. To je Bo`iji zakon, a ne zakon ovoga sveta. Tako je i sa Bo`ijim isceliteljima. Oni daju zato {to su ~uli Njegovu Re~ i {to su je razumeli. Sve {to im je potrebno bi}e im i dato. Ali }e Bo`iji iscelitelji izgubiti ovo razumevanje ukoliko se ne sete da im sve ono {to imaju dolazi samo od Boga. Ako poveruju da im je ne{to potrebno od brata, ne}e vi{e mo}i brata prepoznati kao brata. A ako to urade, svetlost se gasi ~ak i na Nebu. Tamo gde se Bo`iji Sin okrene protiv samog sebe, on onda mo`e gledati samo u tamu. U tom je slu~aju sam sebi negirao svetlost, pa tako i ne mo`e vi{e videti. Jednog se pravila uvek mora dr`ati: nikoga se ne sme oterati zato {to ne mo`e platiti. Niko nije slu~ajno nikome poslan. Odnosi su uvek svrhoviti. Bez obzira kakav da su imali cilj pre nego {to je u njih u{ao Sveti Duh, odnosi su uvek potencijalni hramovi Svetog Duha, Hristovo odmarali{te i dom Samog Boga. Ko god da do|e, poslan je. Mo`da je poslan da podu~i terapeuta koliko je njemu, terapeutu, potrebno opra{tanje i koliko je novac bezvredan ako ga se s tim uporedi. Opet }e obojica biti blagosloveni. Samo u pojmovima cene jedan mo`e imati vi{e od drugog. Pri me|usobnom deljenju, svako mora dobiti blagoslov besplatno. Ovo gledanje na pla}anje mo`e biti neprakti~no i u o~ima sveta ono }e to i biti. Ali ni jedna svetovna misao nije prakti~na uistinu. Koliko se dobija time {to se te`i ka iluzijama? Koliko se samo gubi time {to se Bog odbacuje? I da li je to uop{te mogu}e u~initi? Sigurno je neprakti~no te`iti za ne~im {to je ni{tavno i poku{ati u~initi ne{to {to je nemogu}e. Onda se zaustavi za trenutak, dovoljno dug da bi mogao da o ovome razmisli{: ti si verovatno te`io da postigne{ spasenje, a da nisi prepoznao smer u kome treba da gleda{. Ko god zatra`i tvoju pomo} mo`e ti pokazati taj smer. Kakav ve}i dar, osim ovoga, mo`e da ti se da? Kakav bi to bio ve}i dar koji bi ti trebalo da da{? Le~ni~e, iscelitelju, terapeute, u~itelju - izle~i samog sebe. Mnogi }e ti do}i, nose}i dar izle~enja, samo ako ti sam to izabere{. Sveti Duh nikada ne odbija poziv da u|e i da ostane s tobom. On }e ti dati bezbroj prilika da otvori{ vrata svog spasenja, po{to to i jeste Njegova funkcija. On }e i tebi ta~no re}i {ta je tvoja funkcija u svakoj okolnosti i u svim vremenima. Koga god On po{alje, taj }e i do}i do tebe, pru`aju}i svoju ruku Njegovom Prijatelju. Neka mu Hrist u tebi za`eli dobrodo{licu, po{to je taj isti Hrist tako|e i u njemu. Negiraj ulaz svome bratu i istovremeno si negirao ulaz u sebe i Hristu u samom sebi. Seti se tu`ne pri~e o svetu i

62 radosnih vesti o spasenju. Seti se Bo`ijeg plana za obnovu radosti i mira. I ne zaboravi kako su vrlo jednostavni putevi Gospodnji: BIO SI IZGUBLJEN U TAMI SVETA SVE DOK NISI ZATRA@IO SVETLOST. A ONDA TI GOSPOD POSLA SVOG SINA DA TI JE DA.

You might also like