Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, knjiga 5-6 - 1977

YU ISSN 0360-1418

A N A L I
GAZI HUSREV·BEGOVE BIBLIOTEKE
Knjiga V-VI
SARAJEVO,1978.
REDAKCIONI ODBOR
Mehmed ć Mahmud ć dr Jusuf ć Abdurahman ć
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:
Abdurahman ć
č urednik:
Mehmed ć
Naslovna strana: Ismet ć
Kaligrafska dekoracija na naslovnoj strani kopija je natpisa
Osman Šehdine biblioteke u Sarajevu (sada na zidu Gazi
Husrev-begove biblioteke)
Č Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, Obala Pariške komune 4.
Ovaj č štampan je uz finansijsku ć
č zajednice za č rad SRBiH.
Štampa: NIŠRO đ Sarajevo. Za štampariju: graf. inž. Petar Skert
Abdurahman ć
NUŽNOST JEDINSTVENOG SISTEMA TRANSKRIPCIJE ARAPSKOG PISMA
Orijenta I isti ka, u č se okvire svrstava i naš č kao, uostalom, i sve što je
vezano za transkribovanje arapskih č i tekstova u našoj svakidašnjoj pisanoj č
ć odavno č rješenje ispravnog i adekvatnog transkribovanja i pretakanja u naše
pismo. Naime, u ovom domenu, a najbolji je primjer ovaj č ima toliko šarenila i
raznobqjnosti da se, s pravom i zabrinuto, postavlja pitanje kada ć i koji forum č
presudan korak u č ove višebojnosti i lutanja u ovoj č oblasti. Naime,
ne težimo niti nam je cilj da ukazujemo na ovaj problem, jer je on, našim č kru-
govima, ć odavno poznat i o njemu je dosta i pisano,ali sporost kojom se pristupa nje -
govu rješenju zaslužuje upozorenje i podsticaj zainteresovanim ustanovama a prvenstve-
no arabistima da se ovom akutnom pitanju posveti više pažnje i dužne brige te pokrene
inicijativa za poduzimanje koraka u pravcu njegova brzog i cjelishodnog rješenja.
Neposredan povod za ovaj ć napis bili su prilozi ovom broju Anala u kojima
ć se č susresti s raznim č transkribovanja arapskog pisma č alfa-
betom. Skoro da se može ć koliko autora toliko i sistema i č U ovom broju re-
dakcija je tolerisala č u tom pogledu i vodila č o slobodnom izboru
autora da svoje doživljavanje arapske č ili teksta predstavi i izrazi na č koji on
smatra kao najpodobniji, ho u ć ne bi trebalo uvažavati. č pogled na pre-
zentirane napise u Analima, ili na našu pisanu č uopšte, može nas uvjeriti kolike su
ogromne razlike u tom prezentiranju i koliko to šteti našoj č praksi.
arapskog pisma latinicom. nije skorašnja, a ni jedinstvena danas u
svijetu. Nekoliko sistema koji su danas u primjeni, i koji su posljedica pojedinih nacional-
nih ortografija, nisu nikada mogli biti objedinjeni iako su izvjesni sistemi u č
prednosti č ZMOG-a). Ali, da bi jasnije i kompletnije sagledali problematiku trans-
kripcije arapskog teksta i č na naš jezik i njenu kompleksnost, moramo imati u vidu
i neke istorijske aspekte ovog problema, jer pitanje doslovnog pretakanja arapskih č
na naš jezik i njegovog egzaktnog predstavljanja u naŠim krajevima nije novijeg datuma.
Ono je skoro staro koliko i samo arapsko pismo u našoj zemlji. č je to č kod
3
muslimanskih masa koje su imale brojan i direktan kontakt s arapskim alfabetom i arap-
skom kulturom ć Mnogi arapski tekstovi, obavezni u svakidašnjoj islamskoj molitvi,
približili su arapski jezik islamskom vjerniku i č ga njegovom svakidašnjom prak-
som. Doslovnije č mnogi naši ljudi ć su sluhovno navikli na 'adekvatan, odnosno
egzaktan izgovor arapske č ali je to sada trebalo č u ortografsku formu (u no-
vije vrijeme), u č ili ć S druge strane, generalno pravilo našeg pravopisa, da
se č onako kako se i piše, podstaklo je mnogobrojne č koji su se bavili ovim pi-
tanjem da se, koliko god je to ć da prioritet fonetskom obliku. Izuzetak je bilo
jedno ili dva arapska slova koja su bila č posebnim č znakovima.
Drugo je pitanje da li je takvo obilježavanje bilo egzaktno ili nije,odnosnoda li je č
ili nije, ali je Č da je ono istorijsko i dugovremensko, pa je kao takvo ć i
bilo ustaljeno.
Ne plediramo niti zagovaramo prihvatanje takvog, u krajnjem č š ć
nog i č pristupa rješavanju transkripcije arapskog jezika kod nas,ali donekle zbu-
njuje u cijelosti usvojeni alfabeta sistema MZDG-a, č se oznake za pojedina arapska slo-
va, ć č o izvjesnim našim č bez š ć i rizika, mogle zamijeni-
ti ć ć našim č slovima. Takav je na primjer č sa slovom q (umjesto
y (umjesto j), w (umjesto y) i č Ovo tim prije što su i neki nacionalni sistemi Ia-
ko odustali od ovih i č oznaka i zamijenili ih sopstvenim, nacionalnom alfabetu
bližim oznakama. Ako ovome dodamo i Č da transkripciju arapskog pisma prila-
đ našem fonetskom sistemu i ć onda ne vidimo
razloga, niti smo uvjereni, da se moramo u cijelosti povinjav!lti sistemu ZMDG-a, bez ob-
zira što je on usvojen u dobrom dijelu č literature.
Kada govorimo o š ć usvajanja ovog ili onog sistema za egzaktnu
transkripciju arapskog teksta u našem jeziku, moramo imati u vidu da nam, u pojedinim
č ni uopštena ortografska rješenja ć uvijek ć Naime, moramo imati
u vidu i arapski vokalni i konsonantski sistem koji, sa svoje strane ć š ć u pi-
tanju transkripcije, jer njihov redoslijed ponekad mijenja adekvatni izgovor, pa ć se ne-
kada "fetha" adekvatno izgovarati kao "a", a nekada "e" itd. Dakle, pored đ
znakova, koji ć č arapska slova, moraju se odrediti i stavovi !<oji pobliže odre-
đ egzaktno transkribovanje. S pravom bi se moglo upitati da li da se piše al-Qahira ili
AI-Qahira itd.
Nažalost naši pravopisi i njihovi č nisu doskora ć dužnu pat-
nju transkripciji arapskih č ali nas savremeni i sve č š ć kontakti s arapskim svijitom
prisiljavaju da se naši č krugovi i institucije, koje se bave jezikom, posvete ovom
pitanju i đ optimalno i ć rješenje. Sve bi ove, kao i druge probleme
vezane za transkripciju arapskih č trebalo č sistematizovati i verificirati. Što
prije tim bolje, jer ć nas ć stanje dovesti u još težu situaciju ako rješenje ovog
pitanja budemo i dalje đ
I na kraju, šarenilo arapske transkripcije koje je prisutno u našim edicijama, od
Enciklopedije Jugoslovenskog leksikografskog zavoda preko č č i orijenta-
listike do svakodnevne žurnalistike, imperativ no ć našim č krugovima na
ovom č da uvedu više reda, te da se meritorne i odgovorne č i ustanove
okupe i, na bazi č metoda i ustaljenih normi našeg jezika, donesu č
č o jedinstvenom rješenju i ć sistemu transkripcije arapskih č i
tekstova koji bi bio punovažan i mjerodavan za cjelokupno č našeg jezika.
4
SUMMARY
UNITY OF THE SYSTEM OF TRANSCRIPTION OF ARABIC ALPHABET
ln Jugoslavia exist several systems for the transcription of Arabic alphabet in
Latin letters. Even many of non-scientific transcriptions exist in practice, so that in this
respect appeared great diversity. In this article the author appeals to the scientific
institutions and scientists in general to put an and to this anarchy and to draw a common
conclusion which system needs to be adopted on the occasion of transcription of Arabic
text in Latin letters.
5
Seid M. ć
HUSREVBEGOV BORAVAK I RAD U DALMACIJI
lako se o Husrevbegu i do sada relativno dosta pisalo, svejedno je ostalo još č
no pitanja u vezi s njim koja nisu raspravljana a neka nisu ni dotaknuta. Novija istraživa-
nja ć nam da doznamo znatno više o ovom znamenitom bosanskom namjes-
niku iz prve polovice XVI ć a to ć na potrebu još daljnjih istraživanja po ar-
f· -
hivima, pa i pa objavljenim izvorima, k\lkQ bi se što bolje osvijetlilo Husrevbegovo doba
i njegov rad na č i kulturnom č Gotovo svi autori đ su ga kao
dobrotvora na' pfoširenju i izgradnji Sarajeva, pa je na tom planu postignuto i najviše re-
zultata, il sve drugo ostalo je po strani i samo je usput dodirnuto. 1) Jedino se je A. Šim-
č posebnq pozabavio Husrevbegovim djelovanjem izvan Bosne (odnosno Sarajeva) kad
je obradio "Odsutnost Husrevbega iz Sarajeva god. 1534-1536".2) To je vrijeme Husrev-
beg proveo po drugi put kao smederevski sandžakbeg i nakon toga se još jednom vratio na
Bosnu.
je kao bosanski sandžakbeg kroz gotovo punih dvadeset godina bio
stalno ć i prema Dalmaciji u kojoj je više puta i sam boravio. Taj njegov odlazak u
primorske krajeve imao je višestruke svrhe. Na prvom mjestu je bilo ratovanje s namje-
rom osvajanja gradova i njihova đ I sto tako važna ć mu je bila i usposta -
va stalnih i đ granica, kao i raznih drugih odnosa s č Republikom, kao
što su trgovina, đ sužanja i č Ratne operacije Husrevbegove su i do sad
dobro poznate, pa se na tom ne treba mnogo zadržavati, osobito što se č grada Klisa,3)
1. Osim brojnih ć priloga o Husrevbegu postoje i monografije koje su napisali Dr Safvet beg
š ć Dr Mehmed Spaho, Dr Ć Truhelka, a "Spomenica Gazi Husrevbegove č
godišnjice, Sarajevo, 1932., sadrži više radnja H. š ć i č zapravo č monogra-
fiju ozaslužnom Husrevbegu. Vrijedan je i zaokruženi č š ć "Ga-zi Husrevbeg" -
Napredak, kalendar za 1931. godinu, str. 101-113.
2. Š č Odsutnost Husrevbegova iz Sarajeva god. 1534-1536. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bos-
ni i Hercegovini XLVI (1934); sv. za historiju i etnografiju, str. 91-106.
3. M. ć Petar ž ć Zagreb 1931.
7
ali i tu ima praznina i š ć đ koja ć dobro ć kad se bude pisala nova ši -
ra monografija o Husrevbegu.
đ granica s č posjedima u Dalmaciji ostalo je do sada gotovo
nedotaknuta, a izvori su o tom brojni i veoma zanimljivi. I o drugim naprijed istaknutim
pitanjima svakodnevnog života na granici đ je đ dosta obilna i ovdje ć biti
upotrijebljena, kako bi se predodžba o Husrevbegovu radu u tom kraju što bolje upotpu-
nila i bila cjelovitija. Na ovom mjestu ne treba govoriti ć o Husrevbegovoj upravi
u Bosni, jer su to drugi ć uradili. Držat ć se u naslovu č okvira i ulaziti u
druga pitanja samo koliko je potrebno radi razumijevanja osnovnog izlaganja. Ovo ć biti
jed.an_prilog poznavanju Husrevbegova rada i č kao bosanskog sandžaka u kome
je on proveo najduži period svoga života i službe u Osmanskom Carstvu.
Osnovna namjera č pohoda turskih namjesnika prema Dalmaciji bilo je
zauzimanje gradova. Iako su odnosi Turske prema Veneciji formalno bili dobri i prijatelj-
ski, svejedno je još od kraja XV ć dolazilo đ njima do sukoba i sporova, pa je
tako i Dalmacija bila predmet borbi, a glavni akteri s turske strane su u tom bili bosanski
i č namjesnici, koji nekad nastupaju č ali više puta i odvojeno. Tako
je bilo i u Husrevbegovo doba, pa i on ponajviše vojuje sa svojom i s č
vojskom, a uvijek je s njim i njegov ć Murat vojvoda.
Najviše je ratnih pothvata tada bilo oko Klisa, jedine još đ koja je u Dalmaci -
ji pripadala Hrvatskoj i nakon njegova pada u ć 1537. godine borbe su se vodile
samo oko č posjeda i đ Još prije toga Husrevbeg je napadao i zauzimao
č đ u okolini Zadra, Šibenika, Trogira i Splita. Te dobro đ i bra-
njene gradove on nije izravno napadao, nego je prvenstveno nastojao zauzeti njihovo zale-
đ i na taj im č ć normalan život, ć se da ć ih kasnije lakše prisili-
ti na predaju. đ č je vlast te velike gradove dobro opskrbljivala i branila,
a manje đ u đ ostavljala gotovo bez ikakve obrane.
Prvi Husrevbegovi pothvati u Dalmaciji nakon dolaska na bosansku č
stolicu bili su upereni prema okolici Zadra i Šibenika. ć prvih mjeseci 1521. godine
č š č javljaju kako se turska vojska približava Skradinu i č ga opsije-
dati, a isto tako ide prema Kninu i "Ostrovici. Iako su Skradinjani još koju godinu prije
pristali na ć godišnjeg č da bi se zaštitili od č i napada, sad im to više
nije koristilo. Cijelu se godinu vojni napadi ponavljaju. Potkraj godine turska vojska je
harala oko Šibenika. Pri tom je bilo i zarobljenika, pa su Š č krajem zime otkuplji-
vali svoje sužnje iz Bosne. Bosanski je paša (kako č redovito nazivaju bosanskog
sandžakbega) tada ć prevozio topove prema Skradinu, a skradinski kapetan zahtijeva
od svoje vlade municiju i ostale potrebne stvari za obranu. Da li je šta poslato u Skradin,
ne zna se, ali je ć č ljeta '1522. godine Husrevbeg doveo vojsku i gotovo bez
borbe zauzeo Knin i Skradin. 4) Istodobno je sigurno zauzet i stari ć Drniš, samo se
on u vezi toga ne spominje u poznatim izvorima, ali se iz kasnijih spisa vidi da je bio u
turskoj vlasti. Nije se on ni mogao održati kad je ć Skradin pao njima u ruke. 5) Tako
je Husrevbeg pomakao granicu bosanskog sandžaka daleko na zapad u neposrednu okoli -
cu Zadra i time još više ugrozio ovaj kraj . Kako je 1523. godine pala i Ostrovica, time je
4. S. M. ć Zatlar i turska pozadina od XV do potkraj XIX ć Radovi Instituta Jugosla-
venske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. sv. (1965), str. 207.
5. S. M. ć Drniš šesnaestoga i sedamnaestoga ć Radovi. ..• sv.19/ 1972 .• str.394.
8
bilo dovršeno osvajanje hr.vatskih gradova u sjevernoj Dalmaciji, koja se tada još naziva i
Hrvati. Stoga č vlasti đ ć opasnost za svoje posjede u ovom kraju č
opskrbiti kastele u zadarskom č i č u tu svrhu 2000 dukata za Nin, Vra-
nu i Novigrad. Kasnije je poslan i inženjer koji ć rukovoditi tim poslovima. 6) Mnogi su
Skradinjani bili pobjegli pred turskom opasnosti u Šibenik, pa ih Husrevbeg traži radi po-
vratka u njihov č a č mu tada šalju darove, vjerojatno da bi ga odvratili od
svojih gradova i skradinskih bjegunaca. ž ć dobre odnose i prijateljstvo s č
kom Republikom, turske.su č tada štedjele č podanike i njezine ć u ovim
krajevima, jer je to i sultan bio naredio, a napadale su jedino na preostali grad Klis, koji
. ,
je pripadao hrvatskoj di-žavi. Ali ni na sjeveru na č granicama nije bilo potpu-
nog mira. Č su se ponavljala s jedne i druge strane. ć č 1524. godine
imamo vijesti o zalijetanju turskih jedinica u okolicu Zadra. Tada zadarsko ć vije-
ć raspravlja o turskoj opasnosti i č kako je cijela gradska okolica skoro potpuno
opustošena, a mnogi stanovnici pali u sužanjstvo. Slabo su pomagale i đ toga pod-
č jedino je Zadar bio dobro branjen i mogao je odolijevati. č je zamoliti vla-
du u Veneciji nek č 5traže radi obrane nastlija u zadarskom kotaru. 7) I u šibenskom
kraju je bilo č Husrevbeg je želio imati neposrednu vezu sa Skradinom s mora,
pa je u više mahova tražio od Mletaka dozvolu za slobodan prolaz turskih brodova
šibenskim kanalom i rijekom Krkom do Skradina. č su to prvo odbijali, ali
su ž ć udobrovoljiti i susjednog sandžakbega i sultana napokon 1524. godine na-
ložiti šibenskom knezu nek "dopusti dvoveslicam turskim ć u Skradin". 8)
Š č su se đ tome nalogu oprli i knez nije izvršio vladina naloga. č su
vojnici č uhvatili neke turske podanike iz Skradina i zatvorili ih u šibensku đ
S turske su strane odmah poduzete mjere radi đ ć pa je to valjda i
ostvareno. Moral i su i č uvijek popuštati, jer su navale bivale sve č i opasnije.
Zadarske su vlasti u ć 1525. godine javljale o nedavnoj provali turskih vojnika u
taj kotar, koja je urodila velikom č zarobljavanjem velikog broja stanovnika i
hvatanjem nebrojeno živoga blaga. Sa strane Zadra poduzeta je potjera za č š
sustignuvši ih mnoge su pobili i pohvata'li, đ njima i jednog uglednog č iz san-
džakbegove blizine. 9) S č strane na ovo nije bilo nikakve oštre reakcije, jer je i
njima tada bilo stalo do mira na granici i izbjegavale su sve što bi moglo pomutiti odnose
sa sultanovom <:iržavom. Da bi tursku vojnu silu što više udaljili od svojih posjeda č
ni su 1527. godine nagovarali Portu da napada zemlje kralja Ferdinanda, a navodno su
potkLJpili. i susjedne sandžake, pa i Husrevbega da to stalno č 10) On je zajedno s dru-
gim begovima đ osvojene gradove i dovodio majstore sa svih strana, kako bi se
posao brže i solidnije obavio. Spominje se i bijeg nekih zidara iz Skradina, navodno što
nisu bili ć 11) Nakon osvojenja spomenutih gradova preostao je u tom kraju još
6. I. ć Odnošaji skupnovlade č prema južnim Slavenom ć u izvadcih iz
rukopisa Marina Sanuda od godine 1496. do 1533. A"rhiv za povjesnicu jugoslavensku (dalje Arkiv),
sv. VIII, 184.
7. Historijski arhiv u Zadru. Libri Consiliarum Magnificae Comunitatis Jadrae, sv. III, str.25-26.
8. S, ć Ogledalo književne poviesti jugoslavenske II, str. 123.
9. V. Makušev, Istorijski spomenici Južnih Slovena i okolnih naroda iz italijanskih arhiva i biblioteka.
Glasnik Srpskog č društva, II odjeljak knj. XIV (1882), str. 63.
10. J. Žontar, š č služba in -diplomacija avstrijskih Habsburžanov v boju proti Turkom v
16. stoletju, Ljubljana 1963., str. 18. -
ll. Arkiv VIII, str. 280.
9
grad Obrovac, koji je Husrevbeg želio zauzeti. Obrovac je još od davnina bio vlasništvo
obitelji ć kojih su se posjedi protezali po Lici, Krbavi i južno od Velebita. Ta-
da je njim gospodario Ivan ć (posljednji od roda ć a zapovjednik po-
sade u Obrovcu bio je njegov kastelan Juraj (Jurko) Posedarski. Kad je gradu zaprijetila
opasnost od turske vojske, Posedarski je pozvao samog ć nek đ radi spasava-
nja svog posjeda. Ovaj đ nije mogao ostaviti gradove u Pounju, jer je i te morao
č od turskih provala i ostavio je svu brigu za Obrovac svom kastelanu. Husrevbeg je
grad opsjeo zajedno sa svojim vjernim ć Murat vojvodom, koji je bio rodom iz
Šibenika i kao sužanj prešao na islam, pa se našao u Husrevbegovoj službi. Nakon dužeg
opsijedanja Obrovac se predao 30.111 1527. godine. 12) Murat je nakon ć ovoga
grada č tu boravio, kako radi č š ć i organizacije vlasti u ovom kraju, isto tako
i radi đ đ i opskrbe svim što joj treba. Č se njemu je bilo ponajviše stalo
do Š Ć č luke i izlaza na more kroz š ć Zrmanje. Uskoro nakon os-
vojenja Obrovca zatražio je č sandžak Ahmedbeg ž ć ljeti 1527. godine
po sultanovu nalogu od č stotinu pušaka, deset naoružanih đ i dva broda
nakrcana živežom. Ta je flotila trebala pratiti njega i druge sandžake na putu prema Skra-
dinu, a poradi đ i obnove Obrovca. č se vlada našla u nezgodnom
položaju, pa se č gubitkom mnogo ljudi usljed kuge, đ su im razaslane na sve
strane, a hrane nemaju nikako, te ni sami nemaju od č živjeti. Sandžakbegu i njegovim
suradnicima su poslali darove i time ga odvratili od daljnjih zahtjeva, pa se više ne spomi-
nje č traženje. 13)
Osvajanje Obrovca je za Tursku imalo posebno č ć se ovaj grad sa
svojim pogodnim položajem nalazio na putu kojim su stalno prolazili Senjani radi č
ke po č i turskim posjedima. Murat ć je kao primorac po podrijetlu, sigur-
no č ć lakše obrane od č ako se tu uspostavi makar i mala flotila,
koja bi č prolaz neprijateljima. Zato su ubrzo nakon osvojenja u Obrovcu smješ-
tena dva manja broda za obranu od č a ti su brodovi (fuste) trebali i onemogu-
ć Senjanima i njihovim č plovidbu tim putem. Ali samo dva broda nisu
bila dovoljna za obranu, pa je vojvoda Murat nastojao i oko izgradnje novih brodova u sa-
mom Obrovcu, jer je njegova okolica obilovala dobrim drvima za brodogradnju. Trebalo
je još imati majstore te struke, pa se on obratio u Šibenik i zamolio od njih brodogradi-
telje (marangoni e calafati), koji bi mu gradili brodove. Iz Šibenika je stigao negativan od-
"govor, ier ni oni-navodno'nisu imal i dovoljno tih č s preporu kom· nek se obrati
izravno č vladi. Murat ć je s'vakako odnekud dobio brod:>graqitelje, pa se,
sredinom 1530. godine č kako je on žurno poslao u Obrovac majstore i drugu radnu
snagu na č đ za č fuste, koje ć se boriti protiv sultanovih neprijatelja na toj
strani. Govorilo se tada i o izgradnji č 12 brodova, ali ć to biti plod pretjeranog stra-
ha onih, koji su se bojali turskih pomorskih napada iz te luke. 14) ć ove flote
u Obrovcu izazvalo je Senjane, te su oni došli pod Obrovac, razvalili č fuste (koje
č nisu bile ni gotove l. a oštetili su i samo naselje. Ali taj neprijateljski napad nije omeo
12. S. M. ć Izvoz drva preko Obrovca krajem XVI st. Radovi ... sv. 21 (1974). str. 261. - O Mu-
rat ć ili vojvodi ć biti govora u posebnoj radnji. Njega se u dosadašnjoj historiografiji redo-
vito naziva ć što je posve pogrešno. Prema mojim istraživanjima u Sibeniku nije bilo poro-
dice toga imena. Oni su se zvali ć ili ć a Sanudo je to krivo č i otuda pogreška kod
naših pisara.
13. Ć Truhelka. oc. str. 37.
14. S. M. ć Izvoz drva preko Obrovca. str. 263.
10
daljnju gradnju brodova. Murat č po Husrevbegovu naputku sada traži č snagu
i ostalo što je trebalo iz Dubrovnika. č ć umoljenih č č
jeseni iste godine da se Muratu pošalje onol iko kalafata i ostalog što je potrebno za izgrad-
nju galije prema njegovoj želji i traženju. 15) Gradnja je svakako uspjela, pa su č
ni ć godine mogli ploviti od Ankone radi č č brodova. Zbog toga
je nastao spor s č jer su brodovi bili njihovi, pa je sultan fermanom bosanskom
namjesniku Husrevbegu i skradinskom kadiji 7.11 1532. godine naredio strogu istragu
ovoga č i kažnjavanje svih koji su imali udjela u toj č obzira na njihov sta-
lež i položaj. Svu je robu i zasužnjene putnike trebalo ć i vratiti. 16) Koliko je taj fer-
man bio efikasan i šta je od zaplijenjenog đ i ć u č se izvorima
ne spominje, ali se kasnijih godina ne spominju ni novi sporovi, a brodovi su navodno iz-
č na suho, valjada nek se vidi kako nema namjere za ponovne gusarske zalete i č
ku. Gradnja brodova u Obrovcu se i kasnije nastavila izgleda intenzivno. Organizator toga
posla je bio Husrevbegov ć Murat ć a neposredni zapovjednik flote bio je
kapetan. Godine 1532. spominje se ovdje "bivši kapetan fusta" imenom č ć što
je č iskvareno od č ć 17)
.• č je diplomacija stalno radila oko toga kako bi održala sa sultanom prija-
teljske odnose i njihove ratne i č aspiracije uputila u drugom pravcu. Po austrij-
skim saznanjima Sulejman je u jesen 1531. godine naredio sandžacima Bosne, Zvornika,
Vidina i Kruševca da prigodom č š pohoda štede č i Poljsku, te one zem-
lje koje su se Turcima obvetale na ć godišnjeg danka. 17) Takvo je relativno mirno
stanje na č granicama potrajalo nekoliko godina, a jedno vrijeme ni
Husrevbeg nije bio u Bosni, dok je upravljao smederevskim sandžakom (1534-1536).
Kad je nastao č rat č su odmah navalili na
Obrovac i Skradin ć ih valjda najopasnijim za svoju politiku na Jadranu. U tim
se gradovima nalazila samo redovita turska posada i č ć je bilo lakše tu udariti i
ć uspjeh. Skradin su oni zauzeli i porušili u velikoj mjeri. Zaplijenili su tu trideset
ć vesala i veliku č đ za brodove, pa su sve odvezli u č arsenal. 18)
Obrovac su đ zapalili, ali kad je posadi došla ć č su se s gubitkom
povukli, a sa sobom su odnijeli dosta plijena i sužanja.
U ovom hrvanju je Turska ć svojoj boljoj vojnoj spremi i materijalnim
ć ostala pobjednik. U prvom redu je Husrevbegu uz ć Murata ć i
drugih sandžaka uspjelo- zavladati Klisom, a onda se je okrenuo prema sjeveru i zauzeo
Vranu i Nadin u đ Zadra. To je bilo u rano ć 1538. godine. č ć
ci su pobjegli u Nin. I iz nedavno đ Zemunika je ć č č vojska
utekla, ali su grad spasili i č sami hrvatski vojnici, koji su u zadnji č zaposjeli
đ I sa Zadrom se je moglo č nešto dogoditi, jer je ć ć otišlo iz
grada i stupilo u sultanovu službu zato što ih č ć nisu redovito ć Gradska je
straža pak bila pustila u Zadar 25 turskih vojnika, koji su došli do gradskog trga, odakle
15. Ć str. 38.
16. F. č Izvodi za jugoslavensku poviest iz dnevnika Marina m. Sanuda za g. 1526-1533. Starine
XVI (1884), str. 165.
17. Arkiv VIII, str. 317.
18. V. Vinaver, Senjski uskoci i Venecija do Kiparskog rata. Istorijski glasnik 1953., br. 3-4, str. 61.
11
su ih đ izbacili van. U okolici je č spremna druga turska vojska znak za napad,
pa kad zavjera nije uspjela, ta se vojska vratila neobavljena .posla. 19)
Prema navedenom Husrevbegov rezultat ratovanja u Dalmaciji u toku tih triju godi-
na bio je ć Klisa, Vrane i Nadina, triju veoma jakih i važnih đ na granici. On
ih je odmah još više č i osigurao. Osim toga predložio je sultanu Sulejmanu osnu-
tak novog sandžaka sa sjedištem u Klisu, što je sultan i odobrio i prvim kliškim sandža-
kom imenovao Murat vojvodu, ć i vjernog druga Husrevbegova. Ovo su bili i pos-
ljednji njihovi vojni pothvati u Dalmaciji, ali bilo je još posla u vezi toga, a to je usposta-
va mirnoga stanja s č Republikom i đ granica.
2
Pitanje granica u Dalmaciji poticalo je još od prije. To je bilo aktualno zapravo od
onoga č kad je Turska č zauzimati pojedina mjesta i č u Dalmaciji, a to
č još potkraj XV ć Još tada se postavljao problem č je šta i tko ima pravo
vladati i upravljati nad kojim naseljem odnosno cijelim krajem. p'otreba đ gra-
č pravaca č je i s č i s turske strane ć drugog decenija XVI stolje-
ć a to ć biti č riješeno istom nakon rata 1537-1539. godine potpisivanjem
mirovnog ugovora 1540. godine.
U Husrevbegovo doba se prvi put spominje č s č ć u Dalmaciji
1531. godine. č je vlada što se zna č raspravljati o slanju povjerenika za us-
postavu granica s Turskom u Dalmaciji 20.11 1531., a uskoro je i Visoka Porta poslala
Husrevbegu nalog nek č pregovore s č predstavnicima. S č strane
su bili đ kao č Zadarski kapetan Vicenzo Zantani, njegov tajnik Daniel
di Lodovici, a kao prevodilac je bio Hieronimo Ziuran. Za darove turskim predstavnicima
mogli su utrošiti 1000 dukata. Za svoju opremu odobren im je poseban iznos kako bi
što pristojnije č sandžakbega. Oni su se prvi puta sasta I i na granici 6. V II 15;31.
godine. Kad je Husrevbeg č č zahtjeve (koji u spisima ovdje nisu navedeni),
rekao je da mora Porti referirati i č sultanovo mišljenje. Istom podjesen došao je neki
njegov izaslanik u Mletke i iznio sandžakbegovu želju za dobrim odnosima sa susjedima.
O pregovorima se tada ništa nije govorilo, vjerojatno zato što se sultan spremao na vojnu
protiv Ugarske, a pozvao je i bosanskog i nekog drugog sandžaka da mu se pridruže. Tada
su iz Hrvatske provalile č u Bosnu i napale č Unac i Prusac (Biograd). č
ih je sandžakbegov zamjenik Kasumbeg s 500 vojnika. Hrvati su tada zasužnjili 700 ljudi
i mnoštvo konja i druge živine. Kad su pošli prema Hlivnu, bili su odbijeni i neki ć
ni, pa odvedeni u Hlivno. Na povratku su oštetili i Kamengrad. To je ratovanje bilo sredi-
nom 1532. godine. 20)
Pred ć ć godine Husrevbeg je ć bio u Cetini, a u Hlivnu ga je č
vao Murat ć je boravila i njegova obitelj. Odatle su zajedno pošli pod Klis i pod-
sjeli ga, ali bez vidna uspjeha. Sad se je opet č pregovarati o Granicama, pa su i
19. S. M. ć Zadar I turska pozadina. str. 208.
20. M. Sanudo. Diarii .... sv. LVI. str. 617-618.
12
č ć poslali Husrevbegu darove, a za njihova predstavnika i č je đ
Nikola Trivisan, generalni providur dalmatinski. Trivisan 19.VII javlja vladi kako se je
sastao na granici s Murat vojvodom ć koji mu je rekao da ć za mjesec dana
sandžakbeg ć radi đ granice i popravka skradinskih bedema. Providur ga je mo-
lio nek bega zamoli glede đ pitanja o granicama. Je li Husrevbeg tada došao nema
vijesti u spisima. Po svoj prilici nije dolazio, jer ga Murat č i u septembru i dopisu-
je se s njim, kako š ć č predstavnici iz Dalmacije. Po Trivisanovim č
Murat ć je "isto što i sandžakbeg", ć pri tom svakako na njegov položaj Hus-
revbegova zamjenika i odana prijatelja. Govorilo se tada da ć Husrevbeg svoje sjedište
prenijeti u Hlivno, a Murat ć dobiti neki poseban sandžak. Ali to su bila samo mle-
č đ koja nisu imala nikakva osnova. Još u jesen Iste godine č su
Husrevbega da đ u Skradin, č radi pregovora o granicama. 21)
Kako su se ti pregovori odvijali pokazuju nam neka č pisma. Nije bilo jed-
nostavno ć sporazum, jer je i jedna i druga strana imala svoje želje, potrebe i zahtje·
ve, od kojih se teško odustajalo. Gotovo svi ti spisi doprli su do nas u suvremenim ili neš-
to đ prijevodima, pa ć nam tim lakše biti ć shvatiti njihov sadržaj. a
posebno imena naselja i drugih lokaliteta, koja su č i u turskim i u talijanskim origi-
nalima č dosta krivo ispisana, pa ih je u tom č teže identificirati. Ima i osob-
nih imena koja se mogu č razumjeti, jer su strancima bila slabo poznata, te su krivo
č i krivo zapisivali. đ ostalim u latinskim i talijanskim spisima se redovito i Husrev-
begovo ime naopako bilježi, pa ć to kasnije posebno raspraviti.
Nakon prvog sastanka s č predstavnicima 1531. godine Husrevbeg je izvi-
jestio Portu o zahtjevima Republike, te u vezi toga dobio odgovor ili bolje ć sultanov
ferman pisan zadnjih dana te godine. Sultan se tu poziva na svoj raniji nalog Husrevbegu
i skradinskom kadiji "za ć rabotu i istinu od mejašev (granica) gospode č
č ć su dokazivali na temelju starih kraljevskih pisama "da sela Trilokve, š ć i
Suhi Dol" pripadaju gradu Trogiru, a "sela Sitnica, Nevest, Š Ć ć Ž ć
Kolevrate i rika Krka" gradu Šibeniku. Kako su ta sela duže vrijeme bila zapuštena, nase-
lili su ih turski podanici i ć prihode u sultanovu haznu. đ kako su ta mjesta
otprije bila č treba ih njima povratiti, a turske podanike preseliti na drugo mjes-
to. Koji ne bi htjeli poslušati neka se prijave sultanu radi kažnjavanja. 22) č je
dužd još 1525. godine isticao njihovo pravo nad trogirskim sei ima koja su zaposjeli sulta-
novi podanici Vlasi i zahtijevao ć tih sela, 2'3) ali bez uspjeha. Vlasi su i dalje osta-
li u tim mjestima i ć turskoj državi njezine dohotke, a trogirskim đ bivšim
vlasnicima posjeda njima ć prihode.
Sultanov je ferman bio svima ć ali od toga nije bilo koristi, jer se stanovnici
spornih sela nisu dali maknuti odatle. Oni su đ 33 silom zauzeta seia, cdakle ih
ni sultanov nalog ni sva nastojanja bosanske vlasti nisu mogla otjerati. č su vlasti
ponovno zahtijevale novi sultanov ferman i taj im je dat u ruke 1533. godine. S tim su ve-
zana i dva pisma Husrevbegova Nikoli Trivizanu, kojim mu javlja da ć ć "dok đ
ova naša č Radilo se sigurno o bajramu, pa je on namjeravao na granicu poslije
21. Arh iv Jugoslavenske akademije znanosti, umjetnost" Zagreb, rukopis II d 106, list 11.
22. Na istom mjestu.
23. Historijski arhiv u Zadru, Trogirski spisi, sv. 200, list. 580.
13
toga. On ć Trivizanu "u ovih osam dana ć i vidjeti i č po pravdi i volji
sultanovoj i prema našem starom prijateljstvu". Pismo je pisano "U Vrhbosni 26. VI
1533." 24) Nemamo više vijesti o tom namjeravanom sastanku, nego znamo jedino za
sandžakbegov susret s predstavnicima grada Šibenika na granici radi đ sporednih
pitanja. Oni su se o svemu tom sporazumjeli u Petrovu Polju kod Drniša i Husrevbeg je o
tom izdao pismo "pisano u č miseca rebihelahir Š Ć devet sat i č u
Petrovu Polu" (2d-29.IX 1533.).25) lako tu stoji da su se nagodili i da su č
predata sela koja su tražil i , č se da sU .se turski podanici opet vratili na ta staništa (ili su
i ostali gdje su dotad boravili), jer se oni i kasnije tu nalaze i đ se sa Š č
kojih su ta sela od starine bila, te im ć prihode na č č kao i oni u okolici
TTogira. 26) Tada su ti turski podanici Morlaci zauzimali 33 sela u Šibenskom kotaru, na
spomenuti ih č đ i ć dohotke dvama gospodarima. Taj nas č tur-
skih podanika koji đ zemlje č gospodara ć na drugi primjer kako
č podložnici zakupljuju i đ begovsku zemlju unutar turskih granica. I ti
su primjeri iz sjeverne Dalmacije, a nalazimo ih u XVI i u XVII ć sve do kraja tur -
ske uprave u tim krajevima. 27)
Pitanje granica u Dalmaciji još ć se jednom ozbiljno postaviti u vrijeme dok je
Husrevbeg upravljao Bosnom. To je bilo nakon završetka č rata 1537-
1539. godine, jer je tada Turska u Dalmaciji bila zadobila nove posjede, pa je trebalo rije-
šiti šta ć kome ostati. Mirovnim ugovorom sklopljenim 2.X 1540. godine spominju se
samo gradovi i druga mjesta koja je Turska u posljednjem ratu zadobila, a nema više go-
vora o onim naseljima koja su otprije bila sporna. č je i č Republika bila ć
pristala na ć stanje, jer je vidjela da se ne može ništa ć u njezinu korist. U
ovom ugovoru je č da Turska vrati Republici gradove Vranu, Nadin, Zastinje i
neka neidentificirana sela', ali ni to nije č 28) Kao što je izgleda i Husrevbeg bio
ć potjerati sultanove podanike iz zauzetih sela (a u svojim pismima je izražavao
najbolje raspoloženje da to č ni njegovi nasljednici na upravi Bosne nisu izvršili ugo-
vorenih obaveza i sve je ostalo po starom.
Granica je poslije 1540. godine polazila na sjeveru od Obrovca kroz Ravne Kotare
ć turske gradove Islam (Seddi Islam). Nadin, Karin, Vranu, pa zapadnom oba-
lom Vranskog Jezera prema Velimu u šibenskom kotaru, a odatle preko Krke na Skra-
din. Od toga se grada granica protezala gotovo pravom crtom do Solina (u đ
Splita), koji je bio u turskim rukama, pa na đ Kamen (tada još č posjed),
do granice Poljica, koja su č posebnu nahiju kliškog kadiluka, ć i Ma-
karsko Primorje. Sporna se naselja i kasnije č spominju u spisima. Posebno su isti-
cana sela u zadarskom kotatu, koja su č ć potraživali za se, a bili su ih zaposjeli tur-
ski podanici i emini ih upisali u deftere kao posjede pojedinih feudalaca. Od 44 sela koja
su bila u pitanju sad se mogu identificirati samo neka u bližoj zadarskoj pozadini. Njiho-
24. Stafine 25, str. 126.
25. Arhiv Jugoslavenske akademije u Zagrebu, rukopis II d 106, I ist 12.
26. S. ć Commissiones et relatianes Venetae, III, str. 239- 240.
27. S. M. ć č susjedstvo na zadarskoj krajini XVII st. Radovi ... IV-V (1959) ,
str. 410-412.
28. L. Banelli, II trattato Turco-Veneto del 1540., Centenario della nascita di Michela Amari, T. II,
Palermo 1910, str. 332.
14
va su suvremena imena: Biljane, Trnovo, Lišane, Tinj, š ć Suhovare, š ć Kame·
njane, Gorica, Polišane č č Galovci, č Miljacka, Miranje, Zabla·
ć iRogovo. 29) Neka ć od tih naselja kasnije igrati važnu ulogu i kao vojne a isto·
dobno i kao ekonomske jedinice pod turskom upravom. č je bil'o i s onim selima
u trogirskom i šibenskom kotaru, koja smo prije spominjali. To đ prelazi okvire na·
še teme i ne treba više o tom govoriti.
3
Ovim izlaganjima nije iscrpljena sva Husrevbegova djelatnost u Dalmaciji. Osim nje-
govih ratnih pothvata u ovome kraju, kao i rada na uspostavljanju granica, on se je zala-
gao i na druge č oko održavanja dobrih i prijateljskih odnosa sa susjednom č
kom Republikom. Spominjali smo ć primjere njegovih izraza o želji za prijateljskim od-
nosima s tom susjednom državom. Neka njegova pisma č kako se on zauzima kod
č dužda za pojedine njihove podanike da im se kazna snizi ili oprosti. To su bili
sve znakovi prijateljskog i ljudskog ponašanja prema inovjernim ljudima koji su pali u ne·
volju,pa se on za njih zauzima. A kad im je u takvim prilikama poma'gao koliko je mogao,
onda je sigurno i č bio spram njih pažljiv, samo o tome do sad nemamo pisanih svje·
č Evo nekoliko primjera šta je on u tom smislu č
U jednom pismu iz 1531. godine ć duždu Husrevbeg moli svoga uglednog
prijatelja za nekog č podanika iz Splita, koji je đ na izgon iz Splita na č
ri godine, da bi mu se ć povratak ć ć je ć izdržao godinu dana u pro·
gonstvu. To pismo donosimo na kraju u cijelosti . Drugi je č iz vremena oko 1537.
godine. Husrevbeg se zauzima za nekog Š č koji je prognan iz č cijele
č Republike, a bio je po svoj prilici đ Murat ć U pismu se č kako
spomenuti prognanik "nie ubio ni posikal", pa moli da mu dozvoli povratak ć "kako
je č vašega gospostva". 30) Osim tih č intervencija za ljude poznata
nam je jedna njegova naredba glede č usjeva na granici i da se ne poduzimaju nikak·
vi drugi radovi dok se ne smiri ljetina. 31) To je svakako bilo u interesu jedne i druge
strane, a posebno stanovnika u č krajevima. - Na ovom se mjestu mora istak-
nuti da je Husrevbeg tako postupao s ljudima koji su bili pali u kakvu nevolju bez obzira
kojoj su državi pripadali. Tako on u vrijeme svoga begovanja u smederevskom sandžaku
1535. godine piše kralju Ferdinandu u stvari uhapšenog trgovca Dmitra ć turskQO
podanika. U pismu moli Husrevbeg kralja Ferdinanda neka bi naredio da se taj trgovac
pusti, kao što i trgovci iz njegove zemlje slobodno idu po turskom č Pismo se za·
vršava potresnim č "I mi se nadamo od vaše milosti za siega siromaha Dmitra, da
bi vaše gospoctvo sirote stare majke mu suze ustavili". 32)
29. Arhiv Srpske akademije nauka u Beogradu; Zaostavština J. ć XVI-64. Imena č
spornih sela navode se i u dokumentima što ih je objavio V. Solitro u zbirci Documenti storici
sull' Istria e la Dalmazia, Venezia 1844., str. 264- 266.
30. Arhiv Jugosl'avenske akademije u Zagrebu, Ć VI. br.l.
'31. Starine X 25, str. 125-126.
32. Iv. ć Srpska pisma u francuskim arhivama. Glasnik Srpskog č društva LI · (1882),
str. 115.
15
4
Husrevbeg je ć po Dalmaciji zadobio i za sebe neke posjede, koje je kasnije
uvakufio za svoje ustanove u Sarajevu. To su bili mlinovi na rijeci Zrmanji na njivi zvanoj
ć poviše grada Obrovca. Taj je posjed Husrevbeg dobio u vlasništvo fermanom sul-
tana Sulejmana 1533. godine, pa ih je uvakufio za svoju džamiju. 33)
U vezi Begove džamije imaju u č izvještajima neke do sad č i ne·
š ć vijesti iz vremena njezine izgradnje. č Marin Sanudo bilježi 22.XI
1530. godine veliki potres u Sarajevu, koji je navodno porušio bašin mesdžid u tolikoj
mjeri, da ć se teško spasiti. 34) I u jednom pismu Petra ž ć spominje se potres sa is-
tim posljedicama. Istinitost tih podataka o rušenju Husrevbegove džamije ć ć se do-
kazati ili eventualnQ pobiti jedino č z;;thvatima na samoj đ kad se jednom
budu izvodili potrebni restauratorski radovi.
5
Husrevbeg je vodio razgranatu korespondenciju s Visokom Portom, sa svojim pod-
đ upraviteljima u Bosni i sa susjednim državama. U svojoj je kancelariji"imao osim
poznatog Divan Katib Hajdarefendije, koji je bio starješina cijeloga poslovanja ikorespon·
dencije, svakako više pisara. Hajdarefendija je osim svoga službenog djelovanja poznat i
kao č jedne džamije na Vratniku u Sarajevu, poznate sada pod imenom Bijela dža-
mija. 35) Neki od uredskih pisara su vodili spise na turskom jeziku, a drugi na narodnom.
Ovi posljednji su pisali č a možda i latinicom, ako je što trebalo pisati latin·
ski ili talijanski. č je beg korespondirao sa susjednim č i drugim vlastima
na našem jeziku, pa su njihovi dragomani ili č onda prevodili ta njegova pisma. A i
oni su njemu pisali na isti č Nažalost ime ni jednog od tih njegovih pisara za bosan-
č nigdje se ne spominje. Jedan od njih se potpisuje kao "dragoman i jazidžija bašin",
a bio je iz š ć Taj je pisao 1528. godine dalmatinskom generalnom providuru radi
svoga brata Đ Đ š ć koji je bio đ "za malu rabotu, za jednu č Bog
je li ju rekao". Jazidžija Đ š ć moli providura da se kod viših č vlasti
zauzme za njegova brata. 36) Dok za ovoga jazidžiju ili znamo odakle je bio, a vidi
se to i po ijekavskom govoru njegovu, za nekog drugog pisara ć pisama može se sa
Š Ć č da je bio iz č krajeva, jer piše ekavski (vidi u Dodatku). I pis-
ma kralju Ferdinandu iz Beograda pisana su đ ekavicom.
3
7) đ imao je Hus·
revbeg i više takvih pisara, jer su neka pisma pisana ikavski, a to je karakteristika govora
nekih krajeva Bosne i Dalmacije. Pisari su č bili otuda.
33. Truhelka. o.c. 214. - Spomenica Gazi Husrevbegove 400. godišniice XV i XXIV.
34. Starine 25, str. 99.
35. H. Š ć Bosanski divan. Prilozi za orijentalnu filologiju knj. XVIII-XIX (1968-1969).
Sarajevo 1973., str. 33-34.
36. Journal of Croatian Studies XI-XII (1970-71), New York, str. 160-161.
37. Iv. ć oc.
16
U nekim od ovih Husrevbegovih pisama na č njegovo se ime piše Husrem,
a pišu ga ponegdje i stranci. Taj oblik upravo odgovara onom kako se je i u Sarajevu mog·
lo doskora č od starijeg muslimanskog svijeta (Gazi Husrembeg, Husrembegova dža·
mija). Tome odgovara i ime vode č kod Trnova, koje se u narodu đ veo
že za Husrevbega. A. Š č je mislio da je to u literaturi krivo č (zamjena nje·
č "w" č "m"), ali to izvorna Husrevbegova pisma opovrgavaju. Pisao je
tako svoje ime i iz Beograda i iz Sarajeva: "Milostiju božiom mnogo poklonenie č
nomu č vsake č dostojnomu, visokorodnomu kral Ferandušu pišem az
HI ; sl em beg, gospodar smederevski i beogracki ..... 38) Č godine kasnije piše on iz Sa-
rajeva "Od mene Husrembega, baše bosanskoga, č susidu našemu Mikuli
š ć kapitanu kralevu ..... 39)
Husrevbegovo ime su njegovi suvremenici pisali kojekako iskrivljeno: Wzreff,
Nosrosberg, Vsterberg, Husainbeg i č Pogledamo li današnje pisanje i izgovor imena
današnjih arapskih i drugih muslimanskih č u našim i stranim novinama, zatim
na radiju i televiziji, gdje postoje č i školovani ljudi koji tu đ ne trebamo se
č što su griješili oni č polupismeni ili neškolovani pisari prije nekoliko ć
Ti isti pisari su uostalom i mnogo poznatija i č imena č puta pisali pogrešno,
jer nije bilo jednoga ć ć pravopisa, a to nikog tada nije smetalo.
DODATAK
. Od brojnih Husrevbegovih pisama koja su se č u originalu i u prijevodima
ovdje ć donijeti faksimile i transkripciju dvaju pisama koja se č jednog č
podanika, za koga se on zauzima kod dužda i kod "dalmatinskoga kapetana" (valjda ge-
neralnog providura? ). da se đ oprosti daljnja kazna. Pismo ć u Zadar
ima lijep begov muhur, pa ga zato i donosimo. U muhuru se č Husrev, el-fakir ilel-
ganijj (Husrev, siromah, kome je potrebna Božja ć
Prvo pismo glasi:
Slavnomu i svetlomu i č gospodinu duž(d)u silnu
kralu od baše gospodara bosanskoga HII sl(.'v/JI'ga
poklonenie i za zdiravie uprošenie kako gOS/ J or/ma, a po
tomu da vam (j)e u znanie kako edan priatel
Morat voivode u gradu Spletu, a sluga gospodetva
vašega Duima ć ali ć koi (j)e nešto
sagreši tere ga bandižao knez spliteki č
godine. Eto prošla (j)edna godina, a za ostale
godine vašemu gospodetvu se molu kako gospodinu
38. Na istom mjestu.
39. A. ć Nekoliko ć spomenika iz XVI i XVII veka. Vjesnik Kr. Hrvatsko-slavonsko-
dalmatinskog zemaljskog arhiva, XV (1913), 93-95.
17
i susedu da biste mu te grehe oprostili
naše vole radi da đ k svomu domu, da moli Boga
za vaše zdra vie. I pake molu vas da nam opete
odpiše za ovu knigu mo(l)benu koju se molu vašemu
gospodetvu. I Bog vas umnoži u gospodetvu uviek.
rc' ,,·,41 diD' 4" ,,, ".oJ" f
f""'k .. t.I+.7l1-
"1'" .. , (j, €'" ,,')./!?f " '(e
M,tJ No .. .:;,..,; ...
.0. °i,j( »iil, i'" t:- e",! f e IX' ra 'u f .... 'Ii •.... tl ri y l-' .... II
mOM" hiri Ar1t1C'ftG mDIl "i"r1.
S
.'"f- Itml,,<G tIre t '" /1 ... 0 "1 ... t
f(t1l(C(E đ ... đ
rrd'1
w

m "1 Gf. mo

đ
H CTt • f '"' rt li tbc" Of
)
lo Y Nf rll } ,,(,. rit { tl "" tl fol4 11111
/
Husrevbegovo pismo dt,Jždu radi đ Dujma ć od progonstva
18
Pismo zadarskom kapetanu:
Od baše gospodara bosanskoga Husrevbega
gospodnu kapetanu damalaciskomu. A po tomu
da vam (j)e na znanie kako knigu pišemo svetlomu duž(d)u za
nekoe dugovanie, tere molu vašu milost da biste onu knigu
poslali i od vaše strane svoju mol/benu knigu č
duž(d)u da biste toi dugovanie napravili
vole radi Murat voivode ere se on ć nam
moli i mi se zato molimo vašoi milosti. Ili se
opravi tai posao ili ne opravi od vašega
gospodetva sve to znamo. I Bog vas drži u gospodetvu
mnoga leta i godine uviek. Amin.
lako ova dva pisma nisu datirana, niti je u č arhivu za njih zabilježeno
vrijeme prijema, ipak se s pouzdanjem može odrediti kad su pisana. Č se u arhivu
zajedno s jednim drugim Husrevbegovim pismom u kome on š ć dužda o svom
obilasku granice u društvu nekog č kapetana. Utvrdili su da su mnoga mjesta
koja se nalaze u rukama turskih podložnika prije bila vlasništvo č ljudi. Kako su
ta mjesta ć uvedena u deftere, on je izvijestio Portu o tom i č odluku carevu. Ovo
pismo se odnosi svakako na prve pregovore o đ granica 1531. godine. Prema tome
i citirana Husrevbegova pisma č bez sumnje iz navedene godine. đ nam to
i rukopis istoga pisara, stil pisanja i č kojima se služi. 40)
40. Archivio di Stato Venezia. Racolta di documenti Slavi. Busta uniea.
2*
19
· . l
H' lli lO A1r'v .... ,!. fl' n 'Jl';4 "''If
'''!i:& ,;ik1'" 6- t" fl "D'i .. rt'{t lI6f€t
,,'t&A',{6tttC€ .. , t""'k
rI{
JJ'M", f(A'; f f" rt
.. r" .. , .. t Af-...
d
:,
'irtf". ...Efl .. '" l' 411 :
.. /" ,-HrIf: ernI
r-b ....
6
·i ... ft{'.'J .. ...
riS tl. '''c i ti,.. " 'III <fL f ft ft!- ""f 4, m MA P' :'
.,,( ... ; .,.;, ..(i.4{ •. ' ..... ls A--6AII ,
If4t1 ... f .... (t .:J.fo .. S
;;,4 .... F AlD"'f,4." .... -1",fMY,
_I ...
I 1
Od u stvari Dujma ć
Husrevbegovo pismo generalnom pravI uru
20
SUMMARY
Historical works vritten about Husrev-bey until now contain only few data
regarding his ties with Dalmatia. In this article the author presents all that Husrev-bey
did in that neighboring region during his governorship in Bosnia. He was mostly fighting
in that region and conquered several towns (Knin, Skradin, Obrovac, Ostrovica, Klis,
Vrana, Nadin). He workwed on establishing constant frontiers and friendly relations
with Venice republic. Numerous documents, cited here, discuss about this. He also
bequeathed several properties in Dalmatia for his mosque in Sarajevo. He used to mainta-
in friendship with Venice doge and principal governor for Dalmatia, interceeding accor-
ding to need, in favour of some people. At the end of this article the author talks about
his office and brings two shorter letters in original.
21
Rašid ć
PRIHODI I RASHODI GAZI HUSREVBEGOVA VAKUFA U SARAJEVU
ZA PERIOD 1248-1251. (1832-1835)
Gazi Husrevbeg je bio najznamenitiji č namjesnik, i ujedno
ć dobrotvor Sarajeva. On je vladao Bosanskim vilajetom sa kratkim prekidima od
1521. do svoje smrti 1541. godine. Istorijski je ć poznato da je Gazi Isabeg osnovao ka-
sabu SarajevCl.,: a Gazi Husrevbeg ju je proširio i pretvorio u šeher. I zaista, njegovo ime je
č monumentalnim đ koje je on podigao u Sarajevu u prvoj polo-
vini XVI ć Te njegove đ služile su kroz vijekove (a i danas služe) u sakral -
ne, kulturno-prosvjetne, socijalno-humanitarne i ekonomske svrhe.
Vremenom je, zbog raznih uzroka, propalo dosta dobara Gazi Husrevbegova va-
kufa u Sarajevu i van Sarajeva. U samom Sarajevu č š ć uzrok tome propadanju bili su
katastrofalni požari, a č u vremenu đ 1697. i 1879. godine. Kada je princ
Eugen Savojski popalio Sarajevo 1697. godine, sve su zgrade spomenutog vakufa izgorjele
osim Begove džamije, medrese i banje. ć požari bili su' 1724., 1759., 1766., 1769.,
1766., 1788., 1831., 1842., 1852. i 1879. godine i u svakom tome požaru stradali su i
objekti Gazi Husrevbegova vakufa, a č u č posljednja požara.
1
)
1. O Gazi Husrevbegu i njegovom vakufu vidjeti: Dr Ć Truhelka, Gazi Husrevbeg, njegov život i
njegovo doba, Sarajevo, 1912. i Spomenica Gazi Husrevbegove č š Sarajevo,
1932.
Pobliže o požarima vidjeti: H. š ć Požari u Sarajevu do 1879. godine, Kalendar
"Islamski svijet" za 1933/34., str. 28-34. U tome radu š ć kaže da je u Sarajevu bilo
preko dvadeset ć požara u razdoblju đ 1480. i 1879. godine i kronološki ih nabraja, te
navodi stradanja pojedinih dijelova ili č grada u tim požarima. ć o požaru iz 1831 .
godine, on navodi sve pogorjele objekte Gazi Husrevbegova vakufa, koji su spomenuti u
nom defteru. Isti autor piše u "Spomenici" (str. 104) da je 1832. godine komisija na licu mjesta
23
Nas ovdje interesira požar iz 1831. yodine u kojem su izgorjeli ili š ć skoro
svi đ objekti Gazi Husrevbegova vakufa, a koji su neposredno iza požara pono-
vo đ ili popravljeni. U tome požaru, kako ć se vidjeti iz deftera koga objavljuje-
mo, stradali su ć objekti ovog vakufa: mekteb, imaret, sahat-kula, hanovi i u njima
ć imagaze, Tešlihan, Bezistan, džamija i još neki.
Defter o kojem je ovdje č saul ži č š č Gazi Husrevbegova
vakufa, koji je č č godine poslije spomenutog požara. U to doba bio je kajme-
kam (zastupnik) vakufa ugledni i č đ Sarajeva Ahmed Munib efendija đ
On je došao na taj položaj rodbinskim vezama sa ć đ je upravljao spo-
menutim vakufom oko osam godina (od 1833. do 1840.) i kroz to relativno kratko vrije-
me č je mnogo na podizanju vakufskih objekata i na đ vakufskih dobara
i ustanova. Za vrijeme svoga upravljanja vakufom, on je podigao sve vakufske objekte ko-
ji su stradali u požaru 1831. godine.
Gazi Husrevbeg je u svojim vakufnamama odredio norme o administrativnom i
finansijsko-materijalnom upravljanju njegovim vakufom. On je imenovao, đ ostalog,
bosanskog valiju i sarajevskog kadiju pokroviteljima inadzornicima vakufa i dao im pravo
da svake ć godine pomno ispitaju vakufske č kako je to č kod č car-
skih vakufa. Ta odredba č se i u vodu našeg deftera. Tako je mutevelija ovoya vakufa
mora() ·svake tri godine da izvrši i podnese vakufski č Ovoga puta taj č iz-
vršio. je novopostavljeni kajmekam mutevelije Ahmed Munib efendija đ koji je kas-
nije protjeran na otok Kretu, gdje je i umro (1850).2)
Defter o prihodima i rashodima Gazi Husrevbegova vakufa u Sarajevu je u stvari
redovni č toga vakufa za spomenuti period. Defter je na turskom jeziku, pisan
arapskim sitnim pismom talikom, č je 75 x 27 cm, a ima dva lista. Defter se nalazi
u Istorijskom arhivu Sarajeva pod signaturom OR-Gl-Sv. 64.
Defter se dijeli na ć dijela i to:
1. Uvod
2. Prihodi vakufa
3. Rashodi vakufa i
4. č
1. ·UVOD
U uvodu se navodi da je izvršen č Gazi Husrevbegova vakufa u Sarajevu
za godine 1248/ 1251-1832/ 1835. Tu su navedeni svi vakufski objekti koji su đ
ili renovirani, a koji su bili stradali u požaru 1831. godine. č je č prema
propisima vakufname i sa znanjem šerijatskog suda, kajmekam Ahmed Munib efendija
ustanovila .da je potrebno 232.536,50 groša za popravak vakufskih objekata, koji su nastradali u
požaru 1831. godine i da je utrošeno za njihov popravak, do 1834. godine, prema sidžilu br. 75,
str. 33-37, 218.857,50 groša.
2. Vidjeti : R. ć Zaostavština iza Munib ef. đ mutevelije i džabije Gazi Husrevbegova
vakufa, "Anali" Gazi Husrevbegove biblioteke, knj. 11-111 / 1974., Sarajevo, 1974., str. 193-224.
24
đ u saradnji sa ostalim službenicima vakufa Mehmed Eminom, vakufskim nazirom
(nadzornikom), Mustafa-Asimom, pisarom ivakufskim džabijama.
2. PRIHODI
Ovdje su č nabrojani izvori prihoda Gazi Husrevbegova vakufa i go-
dišnji izdaci tih prihoda u grošima. Navedeni su prihodi od č u tešanjskom i č
kom kadiluku, kirija od starog hana (hani-atikj, novog hana (hani-džedid), novog velikog
hana (hani-džedidi kehir), kirija od banje, menzilhana, soba i magaza, ć i mlinova,
prihodi od vakufskih mukata i prodatih upražnjenih objekata. Ukupni prihodi za navede-
ne č godine iznose 301.300 groša.
3. RASHODI
-l
Kako ć se vidjeti iz vakufskog č deftera rashodi u navedenom pe·
riodu (1832/ 1835) bil i su, uglavnom za gradnju i adaptaciju đ objekata koji
su stradali u ć spomenutom požaru 1831. godine. Ostali izdaci u tome periodu bili su
neznatni u odnosu na izdatke za gradnju objekata. Ti izdaci su: plate vakufskim službeni -
. cima, kupovina objekata, proslava mevluda, putni i administrativni troškovi, sudski dugo-
vi, gozbe valijama i mulama i drugi sitni troškovi .
Treba napomenuti da su u č defteru navedeni svi materijali po vrsti,
č i cijeni, koji su utrošeni u gradnju svakog pojedinog đ objekta kao. i
utrošak majstorskih i č nadnica i njihova vrijednost u groši ma. Na osnovu tih po-
kazatelja može se približno ustanoviti košta nj e izgradnje jednog đ objekta u
to doba.
Ukupni rashodi za navedene č godine iznose 296.698 groša.
4. Č
U č je navedena rekapitulacija ukupnih prihoda (irad) u iznosu od
301.300 groša i ukupnih rashoda (mesarifat) u iznosu od 296.698 groša, te razlika (višak)
đ prihoda i rashoda u iznosu od 4.602 groša.
Prema tome, vakufskom č saldo-suficit bio je neznatan u navedenom
č periodu. Razlog je tome što je ć č sredstava otišla za gradnju i
popravak objekata pogorjelih u požaru 1831. godine. Za samu izgradnju i popravak va-
kufskih objekata potrošeno je oko 250.000 groša, a svi ostali izdaci bili su oko 50.000
groša.
25
PRIHODI (IRAD) VAKUFA ZA Č GODINE 3)
1. Primljeno u gotovu od Abdulhamida kojega je Husejn kapetan š č ć
postavio za kajmekama (zastupnika) Gazi Husrevbegova vakufa 15.144 groša
4
)
2. Prihod sa č Kuzmadin i Zagor u tešanjskom kadiluku : 5)
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
3. Prihod sa č Dnoluke u č kadiluku: 6)
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
4. Kirija od Staroga hana (Hani-atik):7)
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
Ukupno:
22.500 groša
23. 111 groša
23.405 groša
22.213 groša
91.229 groša
13.015 groša
12.200 groša
13.750 groša
13.500 groša
52.465 groša
650 groša
650 groša
700 groša
70d groša
2.700 groša
3. Kako ć se vidjeti iz deftera nisu navedeni prihodi od pojedinih vakufskih objekata za sve č
godine. Tome je, vjerovatno razlog što nisu bili još đ odnosno adaptirani sv i obj ekti koji su
nastradali u požaru 1831. godine. Godišnje kirije bile su sko'ro iste za sve č godine sa ne-
znatnim ć kod nekih objekata.
4. Kada se je Husejn kapetan š č ć proglasio vezirom Bosne, on je postavio zastupnikom mu-
tevelije Gazi Husrevbegova vakufa bajraktara Abdulhamida. Poslije sloma pokreta š č ć
svrgnut je Abdulhamid, a za novog zastupnika postavljen je Ahmed Munib ef. đ kome je
pred šeriatskim sudom položio č i predao gotov novac spomenuti kajmekam Abdulhamid.
5. Vidjeti : Dr. Adem ž ć Gazi Husrevbegovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI vijeku , "Anali"
Gazi Husrevbegove biblioteke, knj . II-III 1974., str. 161-174. i Spomenicu, str. 116- 118.
6. Vidjeti : Spomenicu, str. 102 i 116.
7. Ovaj han naziva se u starijim dokumentima Gazi Husrevbegov karban (karvan) saraj, a u docnijim
zove se hani-atik (stari han) i Tašli-han (kameni han). U narodu je poznat pod imenom Tašlihan.
26
5. Kirija od Novog hana (Hani Džedid) 8)
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
6. Kirija od Novog velikog hana (Hani džedidi kebir) 9)
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
7.500 groša
7.500 groša
7.500 groša
22.500 groša
8. BOO groša
10.000 groša
18.800 groša
Ovaj han 'stajao ja na mjestu današnje bašte hotela Evrope. Tašlihan je gorio 1697., a potpuno je
propao u velikom požaru 1879. godine i nije se više obnavljao. U požaru 1831. godine rastopilo
se olovo na krovu i nastale su na njemu i druge štete. Prema našem defteru prihodi od ovog hana
iznosili su za č godine 10.400 groša, a potrošeno je za njegov popravak 10.942,50 groša. Ob-
navljanje krova olovom nije u defteru spo.menuto. Truhelka, đ u svom spomenutom djelu
(str. 98) navodi da je za olovo na Tašlihanu potrošeno 24.750 groša,ali ne navodi godinu popravka.
U sredini Tašlihana postojala je jedna mala džamija (mesdžid), koja je služila za klanjanje trgovci-
ma koji su imali ć u Tašlihanu. Pobliže vidjeti: M. Seid ć Džamije i mesdžidi kojih je u
Sarajevu nestalo, "Muslimanska svijest", god. 1-1936., br. 17-20.
O hanovima Gazi Husrevbegova vakufa vidjeti: Hamdija š ć Hanovi i karavansaraji u
Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1957., str. 18-26.
8. Ovaj han zvao se hani-džedid (novi han) za razliku od hani-atika (stari han) odnosno Tašlihana. Taj
se han zvao đ i Diger hani-džedid (drugi novi han) za razliku od Đ hana, koji se zvao sa-
mo hani-džedid (novi han) ili hani-džedid kebir (veliki novi han). U narodu je ovaj han prozvan
ć han po sarajevskoj č porodici ć koja je bila zakupnik toga hana u prošlom sto-
ć ć han gorio je više puta i uvijek je obnavljan. Han danas služi kao ugostiteljski objekat
i to je jedini č han, koji predstavlja tip starih bosanskih hanova. U požaru 1831. godine han
je potpuno izgorio i nanovo đ Za njegovu izgradnju utrošeno je tada 25.632,50 groša. Pri-
hodi su iznosili za č godine 29.700 groša.
9. Ovaj han zvao se, kako je č u napomeni br. 8, hani-džedid (novi han) ili hani-džedid kebir
(novi veliki han), a po zakupniku Đ Mustafi (.Jd 1808) prozvao se Đ han. Đ han stajao
je duž cijele Đ ulice, od č do Ulice Maršala Tita. U požaru 1879. godine han je do te-
melja izgorio i nije se više obnavljao. Na njegovu zgarištu đ je nova vakufska zgrada
(današnja Gazi Husrevbegova medresa).
U požaru 1831. godine han je izgorio i obnovljen. Po č def ter u utrošeno je za njegovu
izgradnju 131.934 groša, a prihodi za dvije godine iznosili su 25.400 groša.
27
II
I
l'
I
l. Kirija od Č (banja): 10)
za 1248. (1832) godinu 1.500 groša
za 1249. (1833) godinu 1.500 groša
za 1250. (1834) godinu 1.500 groša
za 1251. (1835) godinu 2.850 groša
-------
Ukupno: 1.350 groša
8. Kirija od soba-hudžera u· Starom hanu:
za 1248. (1832) godinu 400 groša
za 1249 (1833) godinu 400 groša
za 1250. (1834) godinu 100 groša
za 1251. (1835) godinu 100 groša
-------
Ukupno: 2.200 groša
9. Kirija od menzilhane u Ajas pašinoj mahali: 11)
za 1248. (1832) godinu 250 groša
za 1249. (1833) godinu 250 groša
1250. (1834) godinu 250 groša
za 1251. (1835) godin{J 250 groša
-------
Ukupno: 1.000 groša
10. Kirija od menzilhane koja se nalazi u blizini Kolluka: 12)
za 1248. (1832) godinu
240 groša
za 1249. (1833) godinu 240 groša
za 1250. (1834) godinu
240 groša
za 1251. (1835) godinu
240 groša
-----
Ukupno 960 groša
10. Gazi Husrevbegova banja (danas "Hamam-bar") u turskim dokumentima zove se i Ć
č = par, dvoje; č = dupli, dvostruki) radi toga što je imala muško i žensko odjeljenje, koja su
bila potpuno odvojena jedno od drugoga. Ovu banju nisu mogli požari uništiti i ona se je, kao i
medresa ("Kuršumlija") i Begova džamija, održale u svom prvobitnom obliku. To je najznamenitiji
đ spomenik ove vrste u Bosni i Hercegovini iz osmanskog doba. Banja je prestala raditi
1914. godi ne, a danas služi kao ugostiteljski objekat . Troškovi popravka poslije požara 1831. godi-
ne iznosili su 2.957,50 groša za č godine. Kirija od banje, po našem defteru, iznosila je 7.350
groša za č godine. Interesantno je da je kirija za prve tri godine iznosila po 1.500 groša godiš-
nje, a 1835. bila je 2.850 groša, skoro duplo . .
11 . O menzilhani vidjet i : Spomenicu, str. 113.
12. Isto, str. 113.
28
11. Kirija od novih soba na aharu-štali Starog hana:
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
12. Kirija od soba (majstorskih) koje su u sastavu č 13)
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
13. Kirija od ć u Bezistanu: 14)
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
14. Kirija od magaze u Starom hanu:
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
Ukupno:
Ukupno:
15. Kirija od ć koji se nalaze u blizini Kolluka:
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) gc.dinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
13. Isto, str. 65.
900 groša
900 groša
900 groša
2. 700 groša
150 groša
150 groša
150 groša
450 groša
300 groša
300 groša
300 groša
300 groša
1200 groša
700 groša
700 groša
700 groša
700 groša
2.800 groša
270 groša
270 groša
270 groša
270 groša
1.080 groša
14. Bezistan u dokumentima naziva se Gazi Husrevbegov bezistan za razliku od Brusa bezistana kojega
je podigao Rustem paša. Bezistan je više puta stradao u požarima i potresima. U požaru 1831. go-
dine na Bezistanu se rastopilo olovo. U našem defteru nije spomenuto olovo. Truhelka navodi u
svom djelu (str. 98) da je potrošeno 27.000 groša za olovo na Bezistanu, ali ne navodi đ pop-
ravka. U č defteru stoji da je utrošeno 744 groša za popravak Bezistana, a prihodi su
bil i za č godine: 2. 160 groša od ć i magaza i 31 .740 groša od mahlu Iata (upražnjenih ob·
jekata). Bezistan se nalazio uz Tašlihan i bio je nekada centar trgovine u Sarajevu. U njega je dola-
zila roba i sa Istoka i Zapada. I danas služi u č svrhe.
29
16. Kirija od kasapskog ć 15)
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
17. Kirija od mlinova: 16)
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
Ukupno:
18. Kirija od berberskog ć na kojem se nalazi soba:
za 1249. (1833) godinu za šest mjeseci
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
.
19. Kirija od proda tih ć l.{ Zlatars OJ carslJI:
- za 1249. (1833) godinu
.. t · 18)
20. Kirija od magazma u alfi a ZI ura ovoJ:
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
45 groša
45 groša
45 groša
45 groša
180 groša
300 groša
300 groša
300 groša
300 groša
1.200 groša
100 groša
200 groša
200 groša
500 groša
120 groša
75 groša
75 groša
200 groša
200 groša
550 groša
15. Kirija od kasapskog ć za 1832-1835. godinu iznosila je 180 groša tj. godi šnj e po 45 groša.
16. Kirija od mlinova iznosila je 1.200 groša za č godine, a izdaci za popravak u isto vrijeme izno-
sili su 570 groša. Gazi Husrevbegovi mlinovi nalazili su se na rijeci š ć
17. Kako se vidi iz rashoda u defteru vakuf je poslije požara 1831. godine sagradio jedan ć u
Zlatarskoj č š č je izgradnja iznosila 465 groša.
18.0 dairama vidjeti : H. š ć Sarajevske daire "Naše starine' :, 1- 1953. Sarajevo, 1953. -
str. 163-166. i Dr Smail ć ž ć Daira i Gazi Husrevbegov hamam u novoj funkci -
ji, "Naše starine" XI, Sarajevo, 1967., st r. 169- 174.
30
21. Kirija od krilnih magaza u Bezistanu:
- za 1248. (1832) godinu 240 groša
- za 1249. (1833) godinu 240 Qroša
za 1250. (1834) godinu 240 groša
- za 1251. (1835) godinu 240 groša
------
Ukupno: 960 groša
22. Kirija od d u ć a n a i magaza u Novom hanu:
za šest mjeseci 1248. (1832) godine 600 groša
- za 1249. (1833) godinu 1.200 groša
- za 1250. (1834) godinu 1.200 groša
- za 1251. (1835) godinu 1.200 groša
-------
Ukupno: 4.200 groša
23. Kirila od d u ć a n a i magaza u Novom velikom hanu:.
- za 1248. (1832) godinu 700 groša
- za 1249. (1833) godinu 700 groša
- za 1250. (1834) godinu 700 groša
- za 1251. (1835) godinu od d u ć a n a imagaza 6.500 groša
-------
Ukupno: 8.600 groša
24. Prihodi od vakufskih mukata: 19)
- za 1248. (1832) godinu 30 groša
- za 1249. (1833) godinu 30 groša
- za 1250. (1834) godinu 30 groša
- za 1251. (1835) godinu 30 groša
------
120 groša
25. Prihodi od muka ta d u ć a n a imagaza:
- za 1248. (1832) godinu 500 groša
- za 1249. (1833) godinu 500 groša
- za 1250. (1834) godinu 500 groša
- za 1251. (1835) godinu 500 groša
-------
Ukupno: 2. 000 groša
26. Prihodi od prodaje upražnjenih objekata - mahluIata
(davanje u idžaretejn zakup):
- za tri samostalna d u ć a n a u Bezistanu 16.500 groša
- za 6/ 2 u šest d u ć a n a u Bezistanu po cijeni
od 1.900 groša 11.400 groša
19. O ustanovi mukate i idžaretejn vidjeti: Dr Ć i r o Truhelka, n. d . 69-70.
31
za 4/ 2 u č krilna ć u Bezistanu po cijeni
od 900 groša
za 1/ 2 jedne krilne magaze u Bezistanu
za 4/ 2 u č magaze u Starom hanu po 806 groša
za 1/ 2 u dvije magaze u Starom hanu po 1. 170 groša
za jedan prazan prostor (arsu) u Starom Hanu
za jedan ć u Zlatarskoj č š
(Sabiranje i oduzimanje) :
(+)
(- )
Ukupni prihodi vakufa za č godine su:
(-)
3.600 groša
640 groša
3.200 groša
3.200 groša
6.000 groša
2.500 groša
301.300.-
1.800.-
303. 100.-
11.412.-
291.688.-
291.412.-
4.500.- (groša)
286.912.- groša
RASHODI (MESA RIFA TJ ZA Č GODINE
1. đ (japija) i ostale potrepštine navedene č za đ mekteba: 20)
145 (kom) jaramske đ po 100 para
50 (kom) tovame đ po 50 para
200 (kom) tavanske daske po 16 para
30 (kom) male rezane daske po 20 para
12 (kom) velike rezane daske po 40 para
3300 (kom) šindre po 8 para
100 (kom) baskija po 20 para
3000 (kom) ć ć 1000 komada po 50 groša
3000 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 25 groša
1000 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada po 20 groša
500 (kom) klinaca od 4 oke, 1000 komada po 18 groša
40 (kom) klinaca od jedne oke po 100 para
Rešetke na prozorima
Stakla za prozore
Jedna ć (furuna)
8 (tovara) č po 8,5 .qroša
362 groša
50 groša
80 groša
15 groša
12 groša
660 groša
50 groša
150 groša
75 groša
20 groša
9 groša
100 groša
18 groša
23 groša
30 groša
68 groša
20. Mekteb je bio u dvor ištu Gazi Husrevbegove džamije. U narodu se zvao Begov mekteb i prvi je u
Sarajevu osnovan za č Mektebska zgrada više je puta gorjela i uvijek je obnavljana. Godine
1897. mekteb se presei io u novu zgradu (današnju Gazi Husrevbegovu medresu ), a 1931 . smješten
je u privatnu ć u ć ulici . Posl ije požara 1831 . godine utrošeno je za njegovu izgradnju
2. 175,50 groša.
32
150 potdetlJ po 7 para
3 (kom) đ katanaca po 4 groša
Halke sa baglamama na vrata
102 majstorske nadnice po 3 groša
39 č nadnice po 100 para
Ukupni izdaci za mekteb:
27 groša
12 groša
10 groša
306 groša
97,50 g.
2.175,50 g.
2. Utrošak đ i ostalih potrepština navedenih č za izgradnju novog
hana:
1500 (kom) jaramske đ (japije) po 100 para
620 (kom) tovarne đ po 55 para
990 (kom) tovarne daske po 55 para
2000 (kom) male rezane daske po 20 para
150 (kom) velike rezane daske po 40 para
15500 (kom) šindre po 8 para
48 (kom) jaramskih baskija po 10 groša
57000 (kom) ć ć 1000 komada po 30 groša
600 (kom) klinaca od loke, 1000 komada po 100 para
20000 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 25 groša
9000 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada po 20 groša
4000 (kom) klinaca po 4 oke, 1000 komada po 17,50 groša
130 (tovara) č po 7 groša
12 (kom) borovih č po 20 groša
1800 (kom) č po 8 para
70 rešetki za prozore po 3 groša
395 (kom) rešetki na prozore po 15 para
55 (kom) đ katanaca po 3,50 groša
96 (kom) stakala na prozore po 12 groša
52 (kom) ć po 25 groša
870 (kom) kamenova sa pijeskom za kaldrmu po 16 para
2500 aršina kaldrme po 5,50 para
9 kom. kamenih ć po 12 groša
60 (kom) kaparnica (surma-tahta) po 4 groša
Halke sa baglamama za vrata
1780 majstorskih nadnica po 3 groša
250 (kom) lima za oluke po 4 pare
870 č nadnica po 100 para
Ukupno troškovi za spomenuti novi han:
3.750 groša
852,50 g.
1.364 groša
1.000 groša
150 groša
3.100 groša
480 groša
1.210 groša
1.500 groša
500 groša
180 groša
70 groša
910 groša
240 groša
360 groša
219 groša
149 groša
192,50 g.
1.152 groša
1.300 groša
348 groša
343,50 g.
108 groša
240 groša
150 groša
5.340 groša
250 groša
2.175 groša
25.632,50 g.
3. Utrošak đ i ostalog matenjala navedenog č za izgradnju veli-
kog novog hana koji se nalazi uz objekat Hanikah medrese:
3- Anali
2400 (kom) jaramske đ po 100 para
1500 (kom) hrastovih kolaca po 12 para
6.000 groša
450 groša
33
34
200 (kom) hrastove tovarne đ po 3 groša
11700 (kom) kamenova po 20 para
1115 (kom) č po 9 groša
1090 (kom) pijeska po 20 para
96000 (kom) ć ć 1000 komada po 50 groša
51000 (kom) šindre po 8 para
36 (kom) hrastovih č po 50 groša
33 (kom) borovih velikih č po 25 groša
1900 (kom) hrastove dizine po 4 groša
190 (kom) jaramskih baskija po 10 groša
1200 (kom) tovarne cfaske za tavan po 40 para
2. 100 (kom) tovarne đ za tavan po 40 para
6000 (kom) male rezane daske po 20 para
310 (kom) velike rezane daske po 40 para
100 (kom) kaparnica po 4 groša
25 (kom) kamenih ć po 15 groša
19 (kom) jantaševa đ u prozore magaza i ahara
po 20 groša
11 (kom) jantaševa za vrata spomenutih magaza po 60 groša
- jantaš za velika navedenog hana
800 (kom) kesmetaša za svodove po 3,5 groša
11 (kom) željeznih vrata za spomenute magaze po 115 groša
19 (kom) kapaka za nove prozore na navedenim magazama
i aharu po 53 groša
548 (kom) željeza na vrata hana po 110 para
.2450 (kom) klinaca od loke po 110 para
36000 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 30 groša
.15500 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada po 25 groša
8000 (kom) klinaca od 4 oke, 1000 komada po 20 groša
200 rešetaka za prozore u sobama, magazama i aharu
hana po 15 groša
180 (kom) stakala za prozore po 12 groša
4000 (kom) pozdera po 8 para
70 (kom) ć po 25 groša
11 (kom) đ katanaca na magaze po 15 groša
73 (kom) đ katanaca za sobe po 5 groša
8aglame, katanci, ereze i halke za sobe i ć
300 (kom) č lima za oluke po 45 para
Kamenje i ostalo za obnavljanje šadrvana u spomenutom
hanu
Prostirka za mesdžid (džamiju) u spomenutom hanu
6.900 majstorskih nadnica po 4 groša
5500 č nadnica po 3 groša
2900 (kom) kamenja sa pljeskom za kaldrmisanje avlije,
konjušnice i sokaka u spomenutom hanu po 15 para
6550 (aršina) kaldrme po 8 para
Binije za konje (2)
600 groša
5.850 groša
10.035 groša
545 groša
4.800 groša
10.300 groša
1.800 groša
825 groša
7.600 groša
1.900 groša
1.200 groša
2.100 groša
3.000 groša
310 groša
400 groša
375 groša
380 groša
660 groša
150 groša
2.800 groša
1.265 groša
1.007 groša
1.507 groša
6.737 groša
1.080 groša
387 groša
160 groša
3.000 groša
2.160 groša
800 groša
1.750 groša
165 groša
365 groša
250 groša
337,50 g.
2.160 groša
150 groša
27.600 groša
16.500 groša
1.012,50 g.
1.310 groša
150 groša
3
0:.
oo'
Ukupno izdaci (mesari fat) za spomenuti Veliki novi han: 131.934 groša
4. Izdaci za đ i ostali materijal za gradnju soba u Starom hanu:
860 (kom) jaramske (volovske) đ po 100 para
309 (kom) (tovarne) đ po 50 para
100 (kom) tovarne daske (bargi r-tahte) po 50 para
500 (kom) male rezane đ po 20 para
50 (kom) velike rezane đ po 40 para
5 (kom) daske za kaparnice po 4 groša
8000 (kom) šindre po 8 para
200 (kom) baskija po 20 para
300 (kom) klinaca od 1 oke po 100 para
6000 (kom) kli naca od 6 oka, 1000 komada po 25 groš,.
3000 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada po 20 groŠi;
1000 (kom) klinaca od 4 oke, 1000 komada po 18 groš"
180 (kom) rešetaka za prozore po 3 groša
30 (tovara) č po 9 groša
12000 (kom) ć ć 1000 komada po 50 groša
9 (kom) ć po 25 groša
320 (kom) kamena sa pijeskom po 14 para
990 (aršina) za kaldrmu po 8 para
17 (kom) stakla za prozore po 12 groša
za halke, baglame i ereze na vratima
18 (kom) đ katanaca po 3 groša
750 majstorskih nadnica po 3 groša
252 č nadnice po 100 para
Ukupni troškovi za spomenute sobe:
2.350 groša
376,50 g.
125 groša
250 groša
50 groša
20 groša
1.600 groša
100 groša
700 groša
150 groša
60 groša
78 groša
540 groša
2
7
0 groša
bOO groša
225 groša
112 groša
198 groša
204 groša
60 groša
54 groša
2.250 groša
630 groša
10.942,50 g.
5. Izdaci za gradu i ostale potrepštine za izgradnju majstorskih soba kaje se
nalaze uz č
213 (kom) jaramske đ po 100 para
55 (kom) tovarne đ po 50 para
50 (kom) tovarne daske po 40 para
240 (kom) male rezane daske po 2 para
20 (kom) velike rezane daske po 40 para
8 (kom) surme daske po 5 groša
3000 (kom) šindre po 8 para
107 (kom) baskija po 20 para
6000 (kom) ć ć 1000 komada po 50 groša
30 (kom) klinaca od loke po 100 para
2500 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 25 groša
1500 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada po 20 groša
500 (kom) klinaca od 4 oke, 1000 komada po 18 groša
375,50 g.
68,50 g.
50 groša
120 groša
20 groša
40 groša
600 groša
53 groša
300 groša
75 groša
62 groša
30 groša
9 groša
35
36
11 (tovara) č po 7,5 groša
200 (kom) pozdera po 8 para
30 (kom) rešetaka za prozore po 3 groša
8 (kom) stakla za prozore po 17 groša
3 (kom) đ katanaca po 5 groša
3 (kom) ć po 25 groša
Za halke i baglame na vrata
145 majstorskih nadnica po 3,5 groša
49 č nadnica po 100 para
Ukupni izdaci za č sobe:
6. Izdaci za jedan ć u zlatarskoj č š
30 (kom) jaramske đ po 8 para
10 (kom) tovame đ po 40 para
100 (kom) kratke rezane daske po 20 para
700 (kom) šindre po 8 para
20 (kom) baskija po 20 para
Za klince
30 majstorskih nadnica po 4 groša
12 č nadnica po 3 groša
Ukupni izdaci za spomenuti ć
82,50 g.
40 groša
90 groša
84 groša
15 groša
70 groša
15 groša
507,50 g.
122,50 g.
2.992,50 g.
60 groša
40 groša
50 groša
140 groša
10 groša
39 groša
120 groša
36 groša
465 groša
7. Izdaci za materijal utrošen za gradnju sobe nad berberskim ć
150 (kom) jaramske đ po 100 para
36 (kom) tovame đ po 50 para
20 (kom) hrastovih direka
250 (kom) ć rezane đ po 20 para
20 (kom) ć rezane daske po 40 para
5 (kom) surme daske po 5 groša
1520 (kom) šindre po 8 para
50 (kom) baskija po 20 para
6000 (kom) ć ć 1000 komada po 50 groša
15 (kom) dem ira za prozore po 3 groša
9,5 (tovara) č po 9 groša
140 (kom) pozdera po 8 para
Stakla za prozore
2 (kom) ć po 25 groša
.3 (kom) đ katanaca po 5 groša
Halke i baglame za vrata
20 (kom) klinaca od loke po 3 groša
3000 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 25 groša
375 groša
45 groša
40 groša
125 groša
20 groša
25 groša
304 groša
25 groša
300 groša
45 groša
85,50 g.
28 groša
48 groša
50 groša
15 groša
12 groša
60 groša
75 groša
1000 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada po 20 groša
500 (kom) klinaca od 4 oke,
133 majstorske nadnice po 3,50 groša
45 č nadnica po 100 para
Ukupni izdaci za sobu nad berberskim ć
8. Izdaci za materijal i ostale potrebe za popravak Sahat-kule:
50 (kom) jaramske đ po 100 para
10 (kom) surme daske po 5 groša
80 (kom) daske za tavan po 18 para
30 (kom) klinaca od 1 oke po 3 groša
300 (kom) klinaca od 5 oka, po 100 para
30 (kom) kesmetaša za kulu (toranj) po 3 groša
75 saat-kani (? )
č i č
č (? )
1 (kom) đ katanaca
75 majstorskih nadnica po 3,5 groša
29 č nadnica po 100 para
Ukupni izdaci za popravak sata i kule:
20 groša
9 groša
465,50 g.
112,50 g.
2.284,50 g.
125 groša
50 groša
32 groša
90 groša
7,50 g.
90 groša
1.560 groša
350 groša
30 groša
6 groša
262,50 g.
72,50 g.
2.685,50 g.
9. č popis đ i ostalog materijala za đ (popravku) objekata
koji su u jednom krugu: Hanikaha, Imareta i gostinjskih soba:
2400 (kom) kamenja po 20 para
340 (kom) pijeska po 20 para
250 (tov) ć po 8 groša
2000 (oka) pozdera po 10 para
136000 (kom) ć ć 1000 komada po 50 groša'
1050 (kom) jaramske đ po 100 para
450 (kom) tovame đ po 40 para
220 (kom) hrastove đ po 3 groša
150 (kom) velike rezane daske po 40 para
1600 (kom) kratke rezane daske po 20 para
90 (kom) surma daske po 5 groša
13000 (kom) šindre po 8 para
80 (kom) jaramske baskije po 10 groša
650 (kom) klinaca od 1 oke po 3 groša
12000 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 30 groša
6050 (kom) klinaca od 5 oka 1000 komada po 20 groša
1500 (kom) klinaca od 4 oke, 1000 komada po 20 groša
36 (kom) demira za prozore po 15 groša
34 (kom) stakla za prozore po 12 groša
1.200 groša
170 groša
2.000 groša
500 groša
6.800 groša
2.625 groša
450 groša
660 groša
150 groša
800 groša
450 groša
2.600 groša
800 groša
1.950 groša
360 groša
151,50 g.
30 groša
540 groša
408 groša
37
38
Za glavna vrata đ č baglama i halka
Za katance, baglame i halke na vrata soba
8000 (kom) ć za kalkan zidove, 7000 komada
po 770 groša
750 (kom) č lima za oluke
72 (kom) ć po 40 groša
70 (kom) kamenova za bel njll po 12groša
2250 majstorskih nadnica po 4 groša
7500 č nadnica po 3 groša
40 (kom) kesmetaša za kal drmu po 700 para
400 (kom) kamena i pljeska za kaldrmu po 75 para
587 (aršma) kaldrme po 9 para
450 dnevnica mimaru Hadži Salih u po 3 groša
Ukupni izdaci za Hanikah, imaret i gostinjske sobe:
(Neki odbitak)
Ukupno:
90 groša
770 groša
880 groša
787,50 g.
480 groša
720 groša
9.000 groša
4.500 groša
700 groša
750 groša
728,50 g.
7.350 groša
40.640,50 g.
(-) 900,00g.
39.140,50g.
70. Izdaci za plate, popravke objekata i ostali troškovi navedeni č
7. Plate službenicima (murtezika) i izdaci za hljeb:
za 7248. ,(7832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
1951. (1835)
za 1951. (1835) godinu
2. Plata džabiji Tešnja '
za 1247. (1831) godinu
za 1248. (1832) godinu
za 7249. (1833) godinu
-;- za 1250. (1834) godinu
3. Plata džabiji Dnoluke:
za 1247. (1831) godinu
- za 1248. (1832) godinu
4. Troškovi za prosIaVlI Mevluda:
- za 1248. (1832) godinu
Ukupno:
Ukupno:
Ukupno:
2.283 groša
2.283 groša
2.283 groša
2.283 groša
9.132 groša
1.655 groša
7.553 groša
7.108 groša
1.790 groša
6.606 groša
7.542 groša
1.425 groša
2.967 groša
758 groša
- za 1249. (1833) godinu
- za 1250 (1834) godinu
- za 1251. (1835) godinu
.Ukupno:
.5. Troškovi za gostovanje valija Bosne: Hamdi paše, Davud paše
i Vedžihi Mehmed paše:
- za 1248. (1832) godinu
- za 1249. (1833) godinu
- za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
6.
Troškovi za gazbu mula efendija: Husejn efendije,
Ahmed Nazif efendije i Salanikli Mufti-zade efendije:
~ za 1248. (1832) godinu
- za 1249. (1833) godinu
- za 1250. (1834) godinu
Ukupno:
7. Izdaci za popravak džamije i za ostale potrebe:
- za 1248. (1832) godinu
- za 1249. (1833) godinu
- za 1250. (1834) godinu
- za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
8. Izdaci za popravak medrese:
- za 1248. (1832) godinu
- za 1249. (1833) godinu
- za 1250. (1834) godinu
- za 1251 .• (1835) godinu
Ukupno:
9.
Izdaci za popravak turbeta i ostale potrebe:
- za 1248. (1832) godinu
- za 1249. (1833) godinu
- za 1250. (1834) godinu
- za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci
Ukupno:
715 groša
720 groša
816 groša
3.009 groša
690 groša
785 groša
770 groša
2.245 groša
404 groša
455 groša
359 groša
-------
1.218 groša
1.350 groša
1.390 groša
2.500 groša
1.430 groša
-------
6.670 groša
380 groša
420 groša
350 groša
515 groša
-------
1.665 groša
260 groša
315 groša
290 groša
125 groša
-------
990 groša
39
,L...,a", .e:a pup/avat<. v [orug nana [nanl-atlk}:
- za 1248. (1832) godinu
480 groša
- za 1249. (1833) godinu
360 groša
- za 1250. (1834) godinu
520 groša
- za 1251. (1835) godin!lzq 6 mjeseci
115groša
-------
Ukupno: 1.475 groša
11. Izdaci za popravak banje Č
- za 1248. (1832) godinu
1.721,50 g.
- za 1249 (1833) godinu
960 groša
- za 1250 (1834) godinu
1.491 groša
- za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci 9r
o
!<t
-------
Ukupno: fJ.EJ51,5() {f:
12. Izdaci za popravak ć imagaza:
- za 1248. (1832) godinu 260 groša
- za 1249. (1833) godinu 320 groša
- za 1250. (1834) godinu 150 groša
- za 1251. (1835) godinu za 7 mjfJ5eci 90 groša
------
J)k.llpno: 825 groša
13. Izdaci za popravak Bezistana:
- za 1248. (1832) godinu

- za 1249. (1833) godinu 216 grpfil
- za 1250. (1834) godinu 305 groti}
- za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci 95 groša
-------
Ukupno: 744 groŠ8
14. Izdaci za popravak Menzilhane u Ajas-pašinoj mahali:
- za 1248. (1832) godinu 170 groša
- za 1249. (1833) godinu 55 groš{J
- za 1250. (1834) godinu 79 groša
- za 1251. (1835) godinu 250 groša
-------
Ukupno: 554 groša
15. Izdaci za popravak Menzilhane u blizini Kol/uka:
- za 1248. (1832) godinu
120grosa
- za 1249. (1833) godinu
210 groša
- za 1250. (1834) godinu
52 groša
- za 1251. (1835) godinu
75 groša
-------
Ukupno: 457 groša
40
16. Izdaci za popravak mlinova i ostale potrebe:
- Za 1248. (1832) godinu
- za 1249. (1833) godinu
1250. (1834) godinu
- za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci
Ukupno:
17. Izdaci za vodovod:
- za 1248. (1832) godin u
- za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
- za 1251. (1835) godinu za 6 mjeseci
Ukupno:
18. za popravak vakufske radionice:
- za 1248. (1832) godinu
- za (1833) godinu
- za 1250. (1834) godinu
- za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci
Ukupno:
19. Izdaci za banju Č
- za dvije godine i 4 mjeseca
20. Izdaci za ć siromasima prema uvjetima vakifa:
za 124? (18;3,2) godinu
za 124{!, f!odinu
za, 12!iP, godin!!
za 1251. (1835) godinu
?1. I?(ia{!i lp defterski papir po starom č
- za '248. (1832) godinu
.,- za 1241): (1833) godinu
- za (1834) gadinu
- za 1251. (1835) godinu
22. Izdaci za neke vakufske senede;
Ukllpno:
Ukupno:
Ukupno:
120 groša
150 groša
225 groša
75 groša
- ------
570 groša
2.300 groša
3.050 groša
3.500 groša
1.800 groša
-------
10.650 groša
230 groša
190 groša
460 groša
83 groša
- - - - - - -
963 groša
60 groša
30 groša
30 groša
30 groša
30 groša
- ------
120 grpšp
15 groša
15 grOŠa
15 groŠ?
15 groša
60 groša
1.500 groša
41
42
23. Izdaci za kupljene objekte - gradilišta (arse) i vakufske dugove sudom do-
đ
za kupovinu arse č hadži Ahmeda
za kupovinu arse od ć (Tulozadeler)
za kupovinu arse od š ć (Masranijja)
za sudski dug ž č Mehmedu
za sudski dug zlatarskom baši Jevrejinu Salamonu
za sudski dug Jevrejinu Uskupliji Behoru
za sudski dug Jevrejinu Č Sadi
za sudski dug Jevrejinu ć
Za sudski dug Jevrejinu Isaku ć
4.150 groša
2.500 groša
2.000 groša
6.500 groša
1.600 groša
870 groša
238 groša
56 groša
64 groša
Ukupni izdaci za plate popravke, dugove i kupovanje arsi: 76.955 groša
Sveukupni izdaci vakufa za spomenute č godine: 296.698 groša
(Ako se odbiju dugovi) 9.328 groša
Ostaje:
Neki odbitak
OSTAJE UKUPNO:
+
+
+
+
+
Č
REKAPITULACIJA PRIHODA I RASHODA
Ukupni prihodi vakufa prema navedenom su:
Ukupni izdaci su:
OSTAJE:
-------
287.370 groša
900 groša
-------
286.470 groša
-------
1.600 groša
870 groša
238 groša
56 groša
64 groša
--------
9.328 groša
301.300 groša
296.698 groša
4.602 groša
SUMMARY
When the fire that broke out in Sarajevo in 1831, Gazi Husrev-bey's Waqf was
heavily damaged. Majority of its useful buildings were burnt down. The representative
of the estate manager of this Waqf, Ahmed Munib effendi Glodjo had almost all burnt
buildings of this Waqf, renovated during the period 1832-1835.
The expenses for the construction of these buildings and the incomes of them
as well, he recorded in a special notebook which is together with other materials of h'is
inheritance deposited in Historical Archives in Sarajevo. On the basis of this notebook
the author of the article described, in detail, the incomes and expenses of Gazi Husrev·
bey Waqf from 1832-1835.
The data from this notebook are very important for the history of this, in
Bosnia and Herzegovina, the greatest and richest Waqf.
43
.'
Mahmud ć
HAFIZI-KUTUBI GAZI HUSREVBEGOVE BIBLIOTEKE
(Prilog historiji Biblioteke)
Gazi Husrevbegova biblioteka od svog postanka (osnovana 1537. godine), kako
je poznato, nalazila se u sklopu Husrevbegove Kuršumlije medrese, jer je i po svojoj na-
mjeni bila vezana uz ovaj naš vjersko-prosvjetni zavod. Istina u vakufnami o Gazi Husrev-
begovoj medresi, kojom je utemeljena i njegova Biblioteka, stoji da se njom koriste i svi
oni "koji se bave naukom". Prema ovom, Biblioteka je od svoga osnivanja imala karakter
javne ustanove_ đ ona je ostala u sklopu medrese sve do 1863. gopine, kada je za
njene potrebe tadanji mutevelija Gazi Husrevbegova vakufa hadži Ahmed Asim beg
ć ,) dao izgraditi posebne prostorije, koje su bile prislonjene uz Begovu dža-
miju, ispod same mu nare. To je bila jedna ć prostorija, 7 metara duga i 5 metara širo -
ka 2) i pred njom manja prostorija, koja je služila i kao predvorje Biblioteke i jedan od
ulaza (sporednih) u Begovu džamiju. Kako se vremenom knjižni fond ć i interes
za materijale, koje Biblioteka posjeduje, proširio, godine 1935. je po odluci tadanjeg
Ulema medžlisa jedan dio prostorija sarajevskog muftijstva adaptiran za potrebe Bibliote-
ke i ona je iz dotadanjih prostorija preseljena u ove, nove prostorije. Kasnije su biblioteci
date i ostale prostorije bivšeg Sarajevskog muftijstva, tako da je Biblioteka zauzela cijelo
lijevo krilo zgrade pred ulazom u Carevu džamiju. Kada su ustrojena 1959. godine starje-
šinstva Islamske vjerske zajednice za pojedine republike i Ulema medžlisi prestali s radom,
prostorije sarajevskog Ulema medžlisa su dodijeljene Gazi Husrevbegovoj biblioteci i ona
se od tada nalazi u obje zgrade pred Carevom džamijom. Magazinske prostorije su smješte-
1. Spomenica Gazi Husrevbegove ć š Sarajevo, 1932., str. 135.
2. Ć Truhelka, Gazi Husrefbeg, njegov život i njegovo doba. - Glasnik Zemaljskog muzeja,
XXIV/1912., br. 1 i 2, str. 161.
45
ne u zgradi bivšeg muftijstva sarajevskog, a upravne i poslovne prostorije Biblioteke kao i
č zauzimaju zgradu bivšeg Ulema medžlisa.
Da li je Biblioteka od svoga osnivanja imala i posebnog č (bibliotekara) ili
su tu dužnost obavljal i muderisi medrese odnosno č njezini , teško je danas utvrditi,
jer za to nemamo pisanih tragova. Istina, Mehmed Tarih u djelu Osmanli muelifleri kad
govori o Husein ef. Sarajliji, poznatim pod imenom Kodža Muerrih, navodi da je Husein
efendijin otac Muhamed ef. bio bibl iotekar Gazi Husrevbegove bibli oteke. 3) Po tome
bi se dalo naslutiti da je Gazi Husrevbegova biblioteka, i dok je bila u sklopu Kuršumlije
medrese, imala posebnog bibliotekara. I sarajevski č Mula Mustafa Bašeskija u
svome Ljetopisu spominje đ umrlim i nekoliko bibliotekara, ali ne navodi u kojoj su
biblioteci radili, pa nismo u ć ustanoviti, jesu li bili u službi Gazi Husrevbegove
ili Abdulah ef . Kantami nije ili Osman Sehdi ef. biblioteke.
Kad se biblioteka preselila u nove prostorije u haremu Begove džamije, Uprava
Gazi H'usrevbegova vai<ufa odmah je imenovala dvojicu bibliotekara, odnosno "hafiz i
kutuba" (kako su se nazivali sve do 1945. godine) . To se dogodilo 1864: godine, a ne
1863., kako se redovno do sada navodilo. Naime u godišnjim č Gazi Husrevbe·
gova vakufa 4) hafizi kutubi se prvi put javljaju 1281 . godine po hidžri (knjige č
su đ po hidžretskoj godini), što odgovara godinama 1864.-1865. po n.e. I ć su
im odmah đ prvih godina prvi hafizi kutub je imao 1300 groša godišnje, a drugi
hafiz i kutub imao je 900 groša godišnje. Do nekoliko godina ć prvog hafizi kutuba
iznosila je godišnje 1500 groša pa 1800 groša, a drugog hafizi kutu ba 1000, odnosno
1300 groša. Takve ć su ostale do kraja turske uprave u Bosni i Hercegovini 1878. go·
dine.
Sve do skora se mislilo i pisalo da je prvi, imenovani hafizi kutub bio Salih Sidki
ef. ž ć đ prvi hafizi kutub je bio hafiz Abdulah Ajni
ef. ć poznati sarajevski kaligraf - hattat. č iz sarajevske porodice ć
koji su stanovali na Banjskom brijegu (mahala džamije hadži Osmana č ž ć poru·
šena 1939). Bio je na glasu kaligraf, a bio je i pjesnik na turskom jeziku. Pred njim je, iz·
đ ostalih, č kaligrafiju i hadži hafiz Husejn Rakim ef. ć posljednji veliki '
hattat Sarajeva. Bio je vješt u više vrsta arapskog pisma, što je prenosio i na svoje č
ke.
5
) Nije se ženio i naslijedili su ga, đ ostalih, i ć Avdaga i Vejsilaga Dalagija,
jer im je majka bila sestra Abdulah Ajni ef.6) Umro je 1872. godine i bio ukopan u poro·
č groblju, koje se nalazilo đ njihovih ć u današnjoj ulici Mehmed p;:še
ć Groblje je dignuto, kada se tu gradila stambena zgrada uskoro poslije svršet·
3. Sv. III , str. 46.
3a) Mula Mustafa Bašeskija, Ljetopis (1746- 1804). Prevoq s turskog, uvod i komentar Mehmed Muje·
ć Sarajevo. 1968., str. 234 i dr.
4. Knjige č danas se nalaze u Gazi Husrevbegovoj biblioteci, ali još nisu registrirane.
5. H. Mehmed ž ć H. Hafiz Husejn Rakim ef. ć - Novi Behar, XII / 1938-39., br.
20-21, str. 237-238 i Đ ć Leksikon umjetnika, slikara, vajara, graditelja, zlatara, kali·
grafa i drugih koji su radili u Bosni i Hercego'lini. Sarajevo, 1967., str. 55.
Esad ef. ć u svojoj Medžmui (Medžmuai - es'adijje), kad govori o Abdulah Ajni ef . ć
(list 49) , navodi da je on na traženje Topal Osman paše prepisao jedan primjerak Mushafa za koji
je iz Istanbula dobio nagradu u iznosu od 10.000 groša. Radi se sigurno o tome, da je Osman paša
taj primjerak podario nekom od svojih prijatelja u Istanbulu.
6. Po tradiciji , koju prenosi hafiz Mula- hanuma ć od svoga oca hadži Mujage, ć je
č svojim ć da vodu, kojom ć biti okupan poslij e smrt i, ugriju na odrescima od
trske, koja je ostala od dugogodišnjeg njegova kal igrafskog rada pn oštrenju kalemovog vrha.
46
ka II svjetskog rata. Poslije ć smrti dugo se nije postavio prvi hafiz i kutu b, nego
su njegovu dužnost obavljali zamjenici (vekilil. To se može objasniti jedino t'"e, da je
iza njega ostala živa majka mu, pa je Uprava Gazi Husrevbegova vakufa, dok je ona bila
živa, davala pola ć njoj, a pola vekilu, što je u ono vrijeme bio č č
Za drugog hafizi kutuba 1864. godine je postavljen Salih Sidki ef. Hadžihuseino·
ć 7) Rodio se u Sarajevu, kuda mu se iz Č č doselio djed Fejzulahaga.
đ je Đ š ć medresu, u Sarajevu poznatu pod imenom Drvenija, jer se nalazila
uz drveni most, koji se nalazio đ Šeher ć i Carevog mosta, a prema ulici
Dugi sokak.Astronomiju je č kod nekog turskog oficira i toliko se usavršio u tome,
da je godinama đ tekvime. Kad je Uprava Gazi Husrevbegova vakufa podigla
1859. godine Muvekithanu, postavila je Salih ef. za muvekita. Otuda je i nazvan Muvekit
i pod tim prezimenom je i on i njegovi sinovi Husein ef. i Akif ef. poznatiji, nego li pod
pravim prezimenom ž ć Pored muvekitske službe vršio je i dužnost pisara
u Gazi Husrevbegovu vakufu. Bio je, kako je ć č i drugi hafizi kutub u Gazi Hus·
revbegovoj biblioteci. Ali kako je bio zauzet u muvekithani i Gazi Husrevbegovu vakufu,
ovu je dužnost više obavljao njegov zamjenik, nego on. Istina, on je izvršio prvi popis
knjiga u biblioteci. Popis je č i pokazuje! da je uz ostalo bio i dobar kaligraf.
Salih ef. je uz svoje redovne poslove godinama sakupljao đ za historiju Bos·
ne i Hercegovine. Plod toga dugogodišnjeg rada je opsežno djelo Tarihi Bosna (povijest
Bosne). š č se nalazi danas u Orijentalnom institutu u Sarajevu, a prepis, ko·
ji je napravio Muhamed Enveri ć u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Pored ove Povijesti
Bosne, Salih ef. je napisao i jedno djelo iz č astronomije, kao što je izradio i
dva vanredno lijepa globusa od drveta, koji opet pokazuju da je i u ovoj vještini bio pravi
umjetnik. Iza njega je ostao i jedan prepis djela "Siradžijje", iz šeriatskog nasljednog pra·
va. ć je č da je godinama đ takvim, kao što je po svoj prilici đ i
službeni kalendar "Sainamu". Umro je 12. marta 1888. godine. Njegovu smrt zabilježio
je onovremeni Sarajevski list u broju od 14. marta (god.XI / 1888.) str. 2, gdje đ os-
talog stoji: " ... Pokojniku je bilo 63 godine, a u džamiji je služio oko 30 godina. Pored
svoje pisarske dužnosti izdavao je od više godina ovamo kalendar "Salmanu" i Takvimu
(vremenar). Bijaše marljiv, radin č a u društvu prijatna starina". List "Vatan", koji
je izlazio na turskom jeziku u tri broja je zabilježio smrt Salih ef. U broju 183 od 16.
marta (3. redžeba 1305.) zabilježena je smrt Muvekitova. U broju 187 od 13. aprila
(1. šabana 1305) izašla je vrlo I ijepa biografija rahm. Salih ef., dok je u broju 192 od
18. maja (7. ramazana 1305.) izašao tarih, što ga je povodom Muvekitove smrti spjevao
na turskom jeziku Husein Edib ef. Uskudari, vršilac dužnosti šejha Bistrigijine tekije u
Sarajevu. Biografiju je po svoj prilici napisao Ibrahim-beg š ć l! njoj je istaknuto,
da ga je u Muvekithaml i kancelariji Gazi Husrevbegova vakufa naslijedio stariji sin Husein
ef., a u Biblioteci đ sin Akif ef. Starijem sinu je bilo tada 30, a đ 19 godina.
7. Spomenica Gazi Husrevbegove č š Sarajevo, 1932., str. 64; Mehmed ž ć
Književni rad č muslimana. Sarajevo, 1934., str. 41 - 42; Muhamed Hadži-
ć Salih ef. Muvekit. - Novi Behar, IX/ 1935-36, br. 17, str. 221-222; Franz Babinger, Funf
bosnisch-osmanische Geschichtschreiber. - Glasnik Zemaljskog muzeja, XLlI / 1930., str. 171;
H. Mehmed ž ć Dva važna izvora za historiju Bosne i Hercegovine za vrijeme osmanlijskog
gospodstva.- Gajret, kalendar za 1939., str. 81-86; M. Tajib ć Jedan zaboravljeni č
XVIII veka (Ahmed ž ć iz Prusca) . - Gajret, kalendar za 1939., str. 163; Bisera
ć Bosanske sainame. - Prilozi za orijentalnu f i lologiju, X-XI / 1960.-61, str. 257-
258; Hazim ć Književnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima. (Bibliografija) . Sara-
jevo, 1973., str. 592-599.; Mehmed ž ć EI - Dževherul esna fi teradžimi ulemai ve šuaral
Bosna, Kairo, 1349., str. 88.
47
Kao prvi zamjenik (vekil) Abdulah Ajni ef. ć bio je Abdulah ef. Hatibo-
ć (Zagorjeli). Rodom je iz Zagorja kod č po č je č bilježen kao Zagorjeli.
č je u Sarajevu i Istanbulu. U Sarajevu je đ Kuršumliju med resu i slušao preda-
vanja Mustafa Hilmi ef. ž ć Bio je đ mualim, kako veli H. KreševIjako-
ć uz to veoma pobožan č Stajao je na č Gali Husrevbegova mekteba (1893-
1903) deset godina,a oko dvadeset godina je bio imam u Jahja pašinoj Ć č ć tlžanilJL
Bio je odliean stolar i LJ tome je nalazio za sebe odmor. 8) Hidžretske 1285. godine
(1868-1869) ž ž je kao vekil ć a do godine je vekil Salih ef . Ml.tvekita.
lod tal:!a pa do hidžtetske 1309. godine (1891.-1892.) dh je vekil ili ill Muve-
kita. Prema tome dužnost hafizi kutuba kao vekil obavljao je 24 godine.
Sulejman ef. ć brat Abdul8h Ajni ef., spominje se od godine 1877. kao
vekil prvog hafizi ku tiol Đ J@ li 81'\ staiht! od te gbdihe vršio tu dužnost ili nije, teško je
ustanoviti, Jer u đ proral:unima nije uvijek spominjato ime, nego samo vrsta
službe. Godilill Sulejman ef. se Žadrlji put spominje kao vekil prvog hafiz i ktltuba.
I on je pripadag ilffiljahsk'om staležU. Izvjesno vrijeme je živio u Istanbulu, gdje su njego-
vi sinovi Abdulah (AV/oija) i Sa;il1 si:alno bili nastanjeni. 9)
A'kif er. ž ć postao je drugi hafiz i kutub polovinom 1888.
gotlif1e, poslije smrti svoga oca Salih Sidki ef. đ je u Sarajevu oko 1870. godine. I on
je đ Đ š ć (Drveniju) medresu. Kaligrafiju je č kod hadži hafiZ Husejn
Rakim ef. ć a astronomiju, sigurno od svoga oca i starijeg brata Husein ef. Pos-
lije bratove smrti 1899. godine Akif ef. je postavljen i za muvekita Gazi
muvekithane. I jednu i drugu dužnost Akif ef. je vr§io do smrtI. Umro je u drugoj polovi-
ni 1937. godine. Kao muve kit đ je i izdavao dUgi liiz godina Takvim. Za prvog ha-
fizi kutuba Akif ef. Je postavljen 1897. godine. Kao hafiz i kutub on je izradio popis
knjižnog fonda Gezi To je radio na č koji j6 Dio č
jen i na istoku l kott nas. Popisivao je djela po disciplinama, a ne po abecedi. (O tOffij
opširnije u č H. F. Hadžihairica u ovome svesku Anala). Da je i Akif ef. bio dobar
kaligraf, pokazuje ovaj hjegb"v Popis, koji se i danas č u Biblioteci i sluti kog jedno od
pomagala pri obra(fl ranijeg knjižnog fonda biblioteke.
Godine 1897. kratko vrijeme je bio vekil prvog hafizi kutuba Ibrahim ef. Muja-
ć zvani Habibija. U godišnjim troškovnicima nekad se bilježi kao Neretvali. Rodom
je od Konjica i otuda mu taj naziv. Bio je po zanimanju mualim. Osim toga bio je prvi
muezin Gazi Husrevbegove džamije i l:!žutl1ah. KaKo je te g{)dine postavljen Akif ef.
Muvekit za prvog hafiz i kuulba, Ibrahim ef. je postao drugi hafiz i kutu b i niz godina
obavljao tu dužnost. Do koje godine je radio u Biblioteci, nismo bili u stanju ustanoviti,
jer u pisanim, dostupnim dokumentima nismo našli podatke o prestanku njegova rada u
biblioteci.
Hafiz Muhamed ef. ć je postao HI17. godine drugi hafiti kutub. U
njegovu osobniku stoji da je u ovoj dužnosti naslijedio Salih ef. ć Ko je ovaj Ha·
ć i otkada je bio hafizi kutub, nije se moglo ustanoviti. Da li je on sin Sulejman ef.
ć i je li ć u rodu sa ovom porodicom, ostaje da se i dalje traga za dokumenti-
8. Spomenica ... , str. 45.
9. Podatke o Sulejman ef. i njegovim Sinovima dobio sam od Zehra han. ć đ ž ć
ć je majka sestra Avdage i Vejsilage Dalagije.
48
ma iz kojih bi se ustanovilo njegovo porijeklo, odnosno srodstvo sa sarajevskim ć
ma, kao i otkada je bio u službi Gazi Husrevbegove biblioteke.
ć je đ u Sarajevu 1872. godine. đ je Carevu medresu. U
Sarajevu je bio poznat pod popularnim nazivom Hafiz s Mutnog potoka, jer je i đ i
stanovao u mahali Abd\JI-H alimagine džamije, poznate pod imenom Mutni potok. Dugi
niz godina bio je imam ove džamije. Od godine 1921 . je obavljao i dužnost džuzhana
Gazi Husrevbegove džamije. Kada je 1938. godine umro Hafiz Sulejman ef. Č č
vaziunokta (noktadžija) Begove džamije, ć je postavljen na njegovo mjesto.
Sve ove povjerene mu dužnosti obavljao je do smrti 13.VI 1951. godine. U slobodno vri ·
jeme pomalo se bavio i terzijskim zanatom, koji je još kao č č I ć
i Akif ef. Muvekit uspješno su obavljali dužnost hafiz i kutuba. Dobro su poznavali
knjižni smještaj. a kako su znal i i orijentalne jezike. (Muvekit arapski i turski, a Muhare·
ć turski), s ć su usluživali posjetioce biblioteke, a onim koji nisu znali orijen .
talnih jezika, pomagali i u traženju potrebnog materijala.
U januaru 1937. godine premješten je Hadži Mehmed ef. ž ć iz Gazi
Husrevbegove medrese u Biblioteku "na veliku ć nauke i nas", kako je to naveo
prof. H. š ć u svojim uspomenama na rahm. H. ž ć 10) Premješten
je u Biblioteku s ciljem, da izradi katalog rukopisa ove kulturne ustanove, kako bi č
na javnost saznala, šta se sve u ovoj Biblioteci nalazi. On se tog posla odmah prihvatio,
ali ga je smrt pretekla pa taj veliki i važni posao nije doveo ni blizu kraja.
đ je u Sarajevu 16.X II 1906. godine gdje je završio osnovnu i srednju školu.
Studirao je teološko-orijentalne nauke u Kairu na EI-Azheru, gdje je diplomirao 1930 .
godine. Po povratku u Sarajevo postavljen je za supleta-muderisa na Gazi Husrevbegovoj
medresi, gdje ostaje do premještanja u biblioteku. Jedno vrijeme je honorarno predavao
vjeronauku na I muškoj gimnaziji u Sarajevu. Od školske 1939/ 40. godine honorarno je
predavao na Višoj islamskoj šeriatsko-teološkoj školi osnove šeriatskog prava (usuli fikh)
i č Kur'ana (tefsir). Kao č vaiz u brojnim sarajevskim džamijama (Begova,
Careva, Č č Muslihudinova, Vekil- č ž održavao je vazove. Držao
je predavanja po 'muslimanskim društvima (Merhamet, Trezvenost, Hurijet) u Sarajevu
kao i izvan Sarajeva (Visoko, Travnik, Rogatica, Zagreb). U maju 1944. godine postav·
ljen je redovnim profesorom na Višoj islamskoj šeriatsko-teološkoj školi. đ
29. jula te godine je iznenada umro poslije jedne, reklo bi se, bezazlene operacije, tako
da ,na Višoj islamskoj šeriatsko-teološkoj školi nije uspio održati ni nastupnog predava·

ž ć se istakao i kao č i svestran pisac. Pisao je č teološke raspra·
ve, zatim radove iz historije islama i muslimana. č je zaslužan kao ž č knji ·
ževnog stvaranja č muslimana na orijentalnim jezicima kao i na·
še alhamiado književnosti. Pisao je na srpskohrvatskom i arapskom jeziku. Istakao se i
kao plodan prevodilac sa arapskog i turskog jezika. Prevodio je naše pisce, koji su pisali
na arapskom i turskom jeziku (Hasan Kafi š č Sabit ž č Ali-dede Mostarac
i dr.). Bio je č prevoditi opširnu historiju islama Asri seadet sa turskog jezika, ali ga
smrt i u tom poslu prekinula. Iako je pisao relativno kratko (16 godina), napisao je I"ob·
. javio preko 300 što ć što dužih radova. I u rukopisu je ostalo nedovršenih a zapo·
č radova.
10. Naše prijateljovanje. - EI - Hidaje. vi 11 / 1944- 45., br. 2-3, str. 68- 80.
4-Anali
49
Po dolasku u Biblioteku, ž ć se dao svim žarom na posao. č je srediva-
ti i popunjavati onaj dio knjižnog fonda, koji je bio na srpskohrvatskom i drugim evrop-
skim jezicima što se odnosilo na islam ć a č muslimane i Bos-
nu posebno. I dotle se nešto sabiralo iz tih oblasti, ali nije bilo sistematskog rada, pa je
on nastojao to nadoknaditi. Odmah se dao i na izradu kataloga rukopisa. đ on je
u isti mah katalogizirao i štampane knjige na orijentalnim jezicima, jer je išao redom, a
dotle rukopisi nisu bili rastavljeni od štampanih knjiga. Uspio je katalogizirati i obraditi
3240 jedinica, ć rukopisa. Ali kako je ž ć uz ovaj posao radio i druge stvari,
nije mogao više uraditi na obradi rukopisa, obzirom da su za vrijeme rata svi rukopisi bili
smješteni na sigurhije mjesto bio je to razlog da ž ć nije produžio na ovom poslu.
Kad je bio imenovan redovnim profesorom na Višoj islamskoj šeriatsko-teološkoj školi,
morao je predati dužnost u Biblioteci,jer prije toga nije mogao biti uveden u novo zvanje.
Zato je krajem juna 1944. godine predao dužnost bibliotekara s ć da ć i dalje
raditi na obradi rukopisa, č se za to ukaže ć đ kako je ć č
29. jula je umro, č su svi njegovi poslovi prekinuti.
Osim navedenih poslova, ž ć je pokrenuo akciju prikupljanja rukopisa i iz
drugih mjesta Bosne i Hercegovine za Gazi Husrevbegovu biblioteku. ć tome
iz Travnika je preneseno u biblioteku oko 300 rukopisa. Iz č su prenesene knjige
(rukopisi) hadži Halil efendijine biblioteke. I ostaci biblioteka triju medresa u č tako-
đ su preneseni u Sarajevo. I iz Ibrahim ef. Mostarca medrese u č prenesen je je-
dan dio rukopisa u Gazi Husrevbegovu biblioteku. Sve je ovo postignuto ć
nastojanjima H. M. ž ć Drugi svjetski rat je omeo i ovu ž ć akciju.
ž ć radom i nastojanjem Gazi Husrevbegova biblioteka je u vremenu
od 1937. do 1944. godine postala pravi naš č centar, gdje se mnogo toga i č
lo i uradilo. ž ć je spremno pomagao svakomu, ko se na njeg obratio. Prevodio je
mnogim sa arapskog i turskog jezika potrebne tekstove, ć na literaturu i izvore,
ukazivao na nove naše pisce i njihova djela. č je bio od koristi mladim i još nedo-
voljno ć našim piscima i kulturnim radnicima_ 11)
U biblioteci je jedno vrijeme bio zaposlen i hadži Mehmed ef. Potogija, muderis,
vaiz i imam iz Sarajeva. Kad je u Ulema medžlisu u Sarajevu uveden komesarijat 1936.
godine i ukinuti muftiluci, Potogija je privremeno uzet u Ulema medžlis u svojstvu hono-
rarnog fetva emina. đ kad su 1938. izvršeni izbori za č Ulema medžlisa i
kad je prestala Potogiji funkcija fetva emina, Ulema medžlis ga je dodijelio na rad u
Gazi Husrevbegovu biblioteku. On"je tamo sjedio i č ali nije imao posebnog zaduže-
nja u biblioteci.
Potogija je đ u Sarajevu oko 1865. godine. Nau ke je slušao uPljevljima,
Novom Pazaru, Istanbulu i Kairu. Po povratku u Sarajevo postavljen je za muderisa-
dersi ama u Gazi Husrevbegovoj džamiji. Kad je ova funkcija dokinuta koncem 1932.
godine, H. Mehmed ef_ je postavljen za džuzhana iste džamije. Bio je i drugi vaiz Begove
džamije. U nekoliko sarajevskih džamija obavljao je imamsku i hatibsku dužnost. Kad je
bio imam i hatib Č č Muslihudinove džamije č je prevoditi hutbe na naš jezik
(1934-1939. godine). Bio je i šejh Skenderpašine, pa Alipašine tekije. U Gazi Husrevbe-
govoj biblioteci je bio do konca 1947. godine.
11. Hamdija š ć H. Mehmed ef. ž ć Narodna uzdanica, kalendar za 1945., str .
24-31 ; Mahmud ć Hadži Mehmed ef. ž ć - Bakije, kalendar za H170., 86-93.
List EI-Hidaje posvetila je cijeli svoj dvobroj (god.VIII, br.2-3, str. 41 - 126) h. Mehmed ef .
ž ć u povodu njegove iznenadne smrti.
50
Hadži Mehmed ef. je bio veoma pobožan č Uz to volio je knjigu kao rijet·
ko ko. Ako nije č on je vrijeme u ibadetu provodio. Posebno je č narodnu
medicinu i ono što bi č ili je zapisivao ili odmah drugima prenosio. Posjedovao je
i svoju privatnu bogatu biblioteku. Skoro na svim tim knjigama bilo je njegovih bilje'!aka,
po č se znalo, da ih je on č I ako je bio blage naravi, znao je nekada, kada je
smatrao da je potrebno nastupiti i vrlo odvažno i oštro. To je č č kad su bila u
pitanju muslimanska groblja (njihovo rušenje) i turbeta u Sarajevu. 12)
,.

... _J\:.f'





"KITABUL-HA VI" od H. Mehmeda ž ć
12. Fejzulah ž ć Merhum Hadži Mehmed ef. Potogija. - Glasnik VIS-a, IV!1953., br.1-4,
str. 104-105.
51
~ I
II
52
Genealogija porodice H a n d ž i ć a u djelu "KITABUL-HA VI"
.. , . . . .. \:)J
č ...
",\JI.. -:"""" ('-,
\ ,\'--- .. '\ :.,,, , .... .1 ',-JI ';; _ ci.
il V"'T O., .,-" ". tT;'.. ,,,.,,., ,,'
/,,,;" )..Ij..\,.-. ... ....;,.:s..o.:
." . ./.: " .. ' : (.JV' • .'
cf..:.r ,'110.1» ,;.. .... , .s...l-:-:.t9V. eA': .. '" .. I,,,.
,.:..»j..-.:,... 1»".;jI .. ... 6,.1\6
,;i.l ci.',)JI..,.l7t "A; .. U.)P/P ,I
,$;.) tl:.J':> .... "cI"'" eJ.,; J ".!.IJ I ",;"t.. 11.1
" ...··,l:L· . '" .' ,ll ' • ." ' /. j
"'''',''. G' ..
: '. , '. ,. ; ' . :z.t..: : .. I • .
) t:\jI ','-:0- ... ,,1 ... .I' ... ,
..:-:S • A):--,: • .:.; J '--!,...t! \ l-t) .... "'»" ti·
... ......

;'...>:,),1.,-.;-.1 O ... ...
->J.'!'" t\. .. ..
',-"! :r-\A.i. '
.:;. U.,.b\" tl;'.) • .;,.! I"op, ,';h,' -:J.J cAl:
''eJ'';' fI.' ci:.V...P
".:.,r W,. C).\1;.s' O,;,.;-i.f)h J';:! J
' 'p • CI'--I ,. 1 .. ;"
. .
"o:'-1,;,/.
(J ;/>1, .,).b ,,:,W I .:- ... j ..
• .. __ ;,
ci:, t:;'J ... CI e\o\i:1 ! c.AI'...,1
. ,'J .1Jb ... jp1,,') ; I .. ", .:. )JI d \.J ,.i4.-.,i)
J) • .., V-. t.... .
'" ' ",\ .. ..t.. .. _ • t.... ·'.t I • . _ • (#. .. \
.... -- ":" -_.. C.A. GI.,J,..a.. .. It ..... ,)IJI ':"" ';'';''
... ;..... (lU' ",,',,) c,}":" ,,\J,I ,jJ"
... ;SJ,"';. .. ........ ',
č "Tarihi Bosna" od Muvekita
53
SUMMARY
HAFIZI KUTUBI AT THE GAZI-HUSREFFBEY'S LIBRARY
(A CONTRIBUTION TO THE HISTORY OF THE LIBRARY)
At the Gazi-Husreffbey's Library, from the time when separated from the
Kuršumli madrassa in 1864 untill well in the 1944, there served two librarians - hafizi
kutubi, as they had been called officially tili the year 1945 .. Among them there were
some very known persons, that played an important part in this or that respect in the
life of the Moslims of Bosnia Hercegovina, particularly in Sarajevo. The first hafizi ku·
tub, appointed in 1864, was Hafiz Abdulah Ajni ć the distinguished caligrapher-
hatat, who run a caligraphic school as well. Salih Sidki ž ć was
an astronomer and a historian. He left behind History of Bosnia (Tarihi Bosnia) and a
work in astronomy. Hadži ž ć a professor, preacher and a distinguis·
hed Islamic writer . Although he died in the age of thirty-eight, his bibliography of
published works contains more than three hundreds of entries. His writings belong to
the Islamic studies, history of Islam and Moslims. His contribution to the research
studies of the literature of the Moslims of Bosnia Hercegovina in Oriental languages is
great. At the Gazi-Husreffbey's Library he started with cataloguing of manuscripts in
possession of the Library.
54
n
Fejzulah ž ć
o INVENTARIMA KNJIGA GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE
Po nagovoru Hamdije š ć mog profesora i dobrog prijatelja, primio
sam se službe I hafizi kutuba (I bibliotekar) Gazi Husrevbegove biblioteke, iza hafiz
Mahmuda ć u augustu 1947. godine, a razriješen službe mektepskog nadzornika.
š ć mi je ć da ć me ć šta treba raditi, jer ja dotle nisam znao
ništa o bibliotekarstvu. On je želio da se ide trasom koju je postavio H. Mehmed ef. Han·
ž ć a nastavio ć U Biblioteci sam zatekao II hafizi kutuba (II bibliotekar) hafiz
Muhamed ć i služitelja Ragiba ž ć Rad je bio dvokratan, a pet·
kom se nije radilo.
Knjige su bile smještene po sistemu č Vodilo se č o estetici kod
stavljanja naljepnica, č kod starih fondova. Naljepnice su bile na hrbatu knjiga, sa
laganim usponom i laganim padom u obliku turske brojke 8 (dva kraka šestara) u jednoj
rafi na zidnim policama. Brojevi su bili kaligrafski ispisani. Ovo je imalo i svoju č
stranu, vrlo č se zapažalo, ako knjiga nije na svome mjestu. Isti broj je č
i signaturu i inventar. U novim knjižnim fondovima, č u ormarima, nije se moglo
paziti na stari sistem estetike, a nije bilo ni prostora. Sidžili i rariteti bili su smješteni u
trezor, a dokumenti u koverta ma u ormarima.
Još i sada kao da gledam i slušam š ć kako mi objašnjava: kao i nas-
tavni plan i program potreban za rad u školama, svoj radni plan i program ima i bibliote-
ka. Popisivanje svega što ima u. bibi ioteci je plan, a grupe toga popisivanja je program.
Našli smo č inventara knjiga, stari Muvekitov, đ na turskom jeziku, novi Handži -
ć za knjige na orijentalnim jezicima, na arapskom i ć za knjige na evropskim jezici-
ma, te ž ć popis dokumenata.
MUVEKITOV INVENTAR
Naslov je "Esami Defteri" - (Def ter imena knjiga), vel. 33 x 20, sa 7 rubrika, i
to: aded džild (broj svezaka), aded kutub (broj knjiga), esamii kutub (naslov knjige),
55
7:>
II \
\ \
\ I \
eo!!u>( es!dod 6ou!puaja j!>('v' Ja!w!Jd
...
... ":\ r',(<t;" (,Iff":'
,.-4.(' \ .. \ '" fl /,,:J t; 1"1,.-1 M - ,:r,
. f. /. I I \ 1 \
\ I \ .-t:'\rr
\ I , I :'"
\ I I rl
, ,
\ , ..:<7:\-:\ "'f --ro \'
I '
99
\..., \-. '71 .r
r-..,I ,r
\,0'>1 .r
\t. C'" 10"", " h
-,y "," \\
,"u, l') •
.
,V,
oI

,,,,
, , ffl1t\rrr
, " , .. I , /". "
, • o
A"
\ I \ I er
'I'
\ I , I cr'?::- \ n-fl
. ..
, I,

\ Ir?;
. ,
, I'
\
\ , :-tf.!'"
, I , I 1',\("""
.(', ,
\ I' I 'r:"
, I \ ,r- (' ""';-
I I \ I c-;f'''') '7'Ir:


" o o
JI·" •
(c:.
. .,
)1 .. "',, I'!f.'
,,, .,

....
1""
v).,

'" ,..,
i""
" ... ""
, .. , >r" .?:
.... ,,;r
),,,,,.,,
"., 1!,{P#1'
'. '
,.,

,.,


."

hl '"

>1., 1 I ••

1\ \ ''\\,\
------------------- ---------------
nev'numre (vrsta struke), nev'hat (vrsta pisma), aded satir (broj redaka) i esamii zavil-
evkaf (ime darovatelja, vakifa knjige).
Odmah na č deftera napisan je kaligrafski sadržaj struka (grupa) pod
naslovom "Fihristul-Fihrist" i č stranica deftera gdje se nalazi č struka.
Struke idu ovim redom:
- tefsir, str. 1, svega knjiga 169, hadis 5, 154, usuli hadis 9, - 11, fikh 11,
-392, usuli fikh 23, - 58, fetava (fetve)' 25, - 88, akaid 29, - 157, lugat č
35, - 127, na hv (sintaksa) 39, - 248, sarf (gramatika) 47, - 85, meani (stilistika) 51,-
62, adab (lijepa književnost) 53, - 49, mantik (logika) 55, - 95, feraiz (šeriatsko nasljed .
no pravo). 56, - 34, hikmet (mudrost, filozofija) 61, - 17, kasa id (pjesme kaside) 63,-
- 31, tesavvuf 65, - 51, ti bb (medicina) 67, - 22, mev'iza (propovjedništvo) 69, - 32,
kiraet (pravilno č Kur'ana) 70, - 36, arud (metrika) 73, - 16, tevarih (istorija)
75, - 201, furs (perzijska književnost i jezik) 79, - 127, divan (pjesme) 83, - 36, hej-et
(astronomija i astrologija) 85, - 35, muteferrika (razno) 87, - 247 i Kantamiri zade
(Kantamirina biblioteka) 93, - 109. Svega 2689 knjiga.
U ovaj svoj def ter knjiga Akif ef. Muvekit je na kraju upisao ikadijske sidžile
(86). kroniku Salih ef. Muvekita (4) i ć Kroniku (28). pa je svega upisano 2807
č jedinica (kodeksi za istorijsku đ 118)
Kad je knjiga dolazila u Biblioteku, prva faza obrade je odrediti č i
staviti knjigu na đ policu i dati joj broj. Obavezan je naslov knjige, a nije i ime
pisca. Vrsta pisma i broj redaka govore nam da se misli na rukopise. Upisana knjiga je do-
bivena na poklon, kao vakuf, pa je darovatelj bio vakif. Nije . bilo kupovine krijiga ..
Kao vakifi su zapisani: Gazi Husrev-beg, Džino Muhamed Baki, kadije
ć ć Asimbeg (stariji). Muzafferija, Tešnjak Ahmed, š č š Zafranija
Ibrahim, ć hadži Salih ef., ž ć Mustafa ef., careva kutubhana (1913. porušena, a
u njoj je bila i Osman Šehdina biblioteka). Č ć Salih ef., (iz Stoca). Svrzo Mehmed ef.,
Hadži Derviš (Goraždak muderis). ć hadži Omer ef., Hasan ef. Bojo zade,
Derviš ef., žena Krese H. Salih ef., ć Mehmed ef., ž ć hadži Hafiz Muha-
med ef., Č ž hafiz Ahmed ef., Seid Emin Akkad (Medina), č č ć hadži Meh-
med, Ć iz č Š ć ef. ć ć hadži Mehmed aga,
Hujdur Ibrahim ef., ć Hafiz Džafer ef., ž č Ibrahim, sin Mustafin, Zulfikar
ef. ć ć hadži Ali ef., Akhisarli č Omer ef., Silistrali hadži Ibrahim-
aga, Seadetlu Fadil paša Š ć Svrzo Ismet ef., Trebinjac Salih, Hadži Ibrahim ef.,
ć beg, sin Osman begov ć Careva medresa, Ferhadijja mekteb, č
Mehmed Tevfik ef. ć Topal hodža Mehmed ef. ć š ć Mustajbeg, Soko-
ć Šemsa hanuma, ć hadži Asim bega ć ć Muhamed Enveri,
š č ć Hamdija, ć efendijin vakuf, Dobitak Salihaga, ž ć Smailbeg, Muteve-
ć Hamdibeg, ć Džaferbeg, ć Mehmed Ševket, Mehmed ž ć
Sarajeva, Č ć Abdurahman Adil ef., Emir Šekib Arslan (Sirija) i Kantamiri zade
Abdulah ef.
Kod svake knjige popunjeno je svih 7 rubrika i može se č znati koliko
knjiga otpada na pojedine vakife. Može se č znati broj rukopisa po vrsti pisma. U od-
nosu na savremeno bibliotekarstvo upisani podaci ipak zadovoljavaju. Glavni prigovor je
što su izostavljena imena autora. đ u mnogo č ime autora djela tretirano
je kao dopuna naslova. Nisu rijetki č gdje ime autora služi kao naslov knjige.
57
Primjer ž ć opisa rukopisa
Muvekitov Defter imena (I nventar knjiga) predstavlja orijentalni č inven-
tarisanja knjige i postao je danas raritet.
Ž Ć INVENTAR I KATALOG
Svaki dobar poznavalac bibliotekarstva ć da je hadži Mehmed ef.
ž ć postupio pravilno i dobro, te i vrlo racionalno, kad je ostavio č fond
58
knjiga đ (poredan) po Muvekitu, i pristupio njihovom inventarisanju u
jednu knjigu i izradi kataloških ć na č arka. Rubrike su samo tri, sa arap·
skim nazivima, i to: broj (aded), ime knjige i pisca (ismul-kitabi vel-muellifi) i
rukopis - štampa (mahtut-matbu) . Druge č rubrike iz Muvekitova Deftera imena
č su kod pisanja kataloških ć Rukopisi nisu odvojeni nego se njihov redni
broj zaokružuje crvenom tintom,a to se č i u ć rubrici. Naslov druge rubrike,
u odnosu na Muvekita, vješta je kombinacija starog č i novog, zamjena turskog jezi-
ka sa arapskim i č napredak - katalog. Format inventara je veliki folio, kao
školske razrednice, a papir je fini bijeli sa linijama. Folio format inventara bio je i za knji-
ge na evropskim jezicima.
ž ć je inventarisao od broja 1 do 2056, ć od 2057 do 2706 i ja od
2707 do 4028, pa je prestalo inventari.sanje·u jednu knjigu rukopisa i štampanih knjiga na
orijentalnim jezicima. ž ć je imao pred č katalog knjiga GHB, rukopisa i štam-
panih, stoga je pisao ć i za rukopise i za štampane knjige, prema rednom broju inven-
tara. Rukopise je potpuno đ stoga su neki rekli, da je on č registro-
vao, što se odnosi na štampane knjige. U ž ć inventaru je upisano 1919 ru kopisa
i 2109 štampanih knjiga, svega 4028.
Rad ž ć za Gazi Husrev-begovu biblioteku zaslužuje posebnu studiju.
ZVANJE UPRAVNIKA BIBLIOTEKE
Do novembra 1948. godine brigu o izdržavanju Biblioteke vodio je Gazi
Husrev-begov vakuf, a Ulema medžlis je postavljao bibliotekare (hafizi kutub). Ondašnji
vakufski direktor Hamid ć i predsjednik Va'kufskog saborskog odbora dr Behauddin
ć prihvatili su referat Hazima Š ć o potrebi đ Gazi Husrev·be·
gove biblioteke i njega postavili za prvog upravnika. Biblioteka je tada bila krcata knjiga·
ma, jer je bila otkupljena i ž ć biblioteka i č obradu. U to vrijeme Š ć
je rukovodio odsjekom biblioteke Pravnog fakulteta, gdje su bile knjige bivše Više islam·
skešeriatsko teološke škole, pa je želio sve principe modernog bibliotekarstva primijeniti
i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Kao prvo, odvojiti rukopise od štampanih knjiga.
To je bio zamašan posao. š ć je bila i u tome što se rad sa č nije obustav-
ljao, a bile su svega dvije prostorije. Iz polica na č zidu izvukli smo štampane knji·
ge, a iz polica na unutrašnjem zidu rukopise, i tako dobili dva osnovna fonda, rukopise i
štampanu knjigu na orijentalnim jezicima. To je postao magacin orijentalnog odsjeka knji-
ga i dokumenata (arhiv). Bivša č je postala magacin odsjeka evropske knjige i no·
vina. Iz krila zgrade iseljeni su imam Careve džamije i Imamat džemata Sarajevo, i nji-
hove prostorije predate biblioteci. Prije Imamata, to su bile prostorije Sarajevskog Muftij-
stva, za to namjenski đ Tako se sad u č prolazilo kroz radnu sobu biblio·
tekara. č je novo inventarisanje prema formularima koje primjenjuju druge biblio-
teke. Na ć nam je došao i dr Asim ć profesor GH medrese, ali se brzo vratio
u medresu. Dr Š ć ef. ć je č đ kataloške ć za perzijske rukopise,
po uzoru na ć koje je ispisivao ž ć
Umjesto Š ć za upravnika je postavljen 1950. godine Muhamed
ef. š ć direktor Šeriatske gimnazije u penziji, rijetko radin i savjestan č On je
preuzeo inventarisanje rukopisa, a meni je predao inventarisanje i katalog štampanih
59
knj1ga na orijentalnim jezicima. Za š ć č nije bilo radnog vremena, osim odlaska
u džamiju i na č
KOMISIJA ZA PREGLED I POPIS GH BIBLIOTEKE IZ 1950. GODINE
Odmah po odlasku Š ć iz Biblioteke, Vakufska direkcija u Sarajevu
obrazovala je Komisiju za pregled i popis GH biblioteke u sastavu: Derviš Tafro, direktor
Zemaljskog zav,oda za zaštitu spomenika kulture, dr Š ć ć rektor Više islamske
šeriatsko teološke škole u penziji, Muhamed š ć direktor Šeriatske gimnazije u penziji
i novi upravnik Biblioteke, i Fejzulah ž ć č Biblioteke, kao č
Komisija je radila od 6. aprila do 30. juna 1950. goCline ukupno 205. sati.
Sastavljen je i potpisan zapisnik i podnesen Vakufskoj direkciji. U izvještaju se kaže:
"Rukopisi i štampane knjige na orijentalnim jezicima drž.ani su uredno usta-
lažama, ali ih je dobar dio bio nepopisan. Naprotiv, velika ć knjiga na srpskohrvat-
skom i drugim evropskim jezicima ležala je nepopisana, ispreturana sa č i novi-
je jedino bila sva popisana za vrijeme upravnika merhum Akif
ef. Muvekita - ć
Nakon završenog rada, mišljenje je komisije, da ovu biblioteku treba urediti
po modernim principima i pribrati u nju sve knjige od vrijednosti, po raznim islamskim
ustanovama i kod privatnika u Bosni i Hercegovini.
Prije svega Biblioteci treba osigurati kredite 'i ć podesne prostorije, jer u
sadanjim prostorijama knjige i dokumenti su zbog vlage izloženi kvaru.
U toku rada komisija je našla izvjestan broj knjiga, č i novina koje po
svom sadržaju ne spada u ovu biblioteku, pa ih je izdvojila, kao što je izdvojila i multipli-
kate manje poznatih djela. Isto je tako izdvojena ć č turskih č novina.
Prepušta se Vakufskoj direkciji da donese odluku o ovim č stvarima.
pisano:
60
Komisija je utvrdila ovo stanje:
1. rukopisi na č jezicima
2. štampana djela na č jezicin;la
3. štampana djela na evropskim jezicima
4. novine i č
5. kodeksi za istorijsku đ
6. dokumenti
7. defteri
8. zemljopisne karte
9. fotografije
10. leci
Svega:
4.301
6.026
3.703
343
159
2.810
197
84
1.174
236
19.036
Od sadržaja biblioteke pod 1-10, bilo je prije č rada ove komisije po-
1. rukopisa na orijentalnim jezicima
2. štampanih djela na orijentalnim jezicima
3. štampanih djela na evropskim jezicima
3.369
3.901
1.083
4. i<-o.deks.a.Z3 istorijsku đ
5. dokumenata
6. novina i č
Svega:
Sve ostalo je komisija nanovo upisala
118
1.350
270
10.091
(8.945)
Sravnivši prijašnji popis sa stvarnim stanjem biblioteke, komisija je ustanovi-
la da od ranije upisanog sadržaja manjka:
1. od rukopisa na orijentalnim jezicima
2. od štampanih knjiga na orijentalnim jezicima
3. od štampanih knjiga na evropskim jezicima
4. novine i č
5. dokumenta
Svega:
7 svezaka
6 svezaka
14 svezaka
1 svezak
6 komada
34 komada
Vakufska direkcija je naredila Biblioteci da se popišu i f ondovi koje je komi-
sija izdvojila, što je i č To su:
1. Rukopisi koji bi se mogli zadržati u biblioteci 69
2. Rukopisi koji se mogu držati izvan biblioteke - fragmenti 270
3. Štampana djela na orijentalnim jezicima koja nisu
potrebna bibi ioteci 170
4. Štampane knjige na našem i č jeziku 330
5. Ć 165
6. Novine 110
7. Novine na arapskom i turskom 182
8. Novine Mehmeda Hulusije iz Ž č 70
9. Arhiv Gazi Husrev-begova vakufa 64
10. Arhiv Gazi Husrev-begova vakufa u svežnjima i torbama 39
11. Razne bilješke 121
12. U ormaru, u č štampana djela na orijentalnim
jezicima
13. č u upravi
Svega:
116
134
1.737
Sada popisani knjižni fond Biblioteke iznosi 20.773 č jedinice.
13. juna 1951. godine ·umro je II hafiz i kutub (bibliotekar) Hafiz Muhamed
ef. ć a 1. juna 1952. godine za č manipulanta postavljen je
Ahmed ef. ć Kad se promijenio Vakufski saborski odbor 1952. godine, š ć je
razriješen službe u Biblioteci i za upravnika je postavljen Mustafa ef. Ševa, č Ulema
medžlisa. Krajem novembra 1953. godine ja sam razriješen službe u biblioteci. U zvanji-
ma I i II hafizi kutuba, što u prevodu č č knjiga", bili smo ja i ć
posljednji.
ć je usluživao č (osim evropske knjige) i znao je gotovo
napamet smještaj, a bio je u Biblioteci još od vremena Akif ef. Muvekita. U tome njego-
vom vijeku službovanja I hafiz i kutub je vršio obradu knjiga i davanje informacija č
61
ma, te službu upravnika do postavljanja upravnika. Č nije bilo mnogo, a atmosfera
je bila vrlo prijateljska. U starim medresama utorak je bio poluradni dan, đ za nere-
dovne predmete, a u kutubhani se po jedan sat vremena vodio slobodni razgovor. To je
zadržao i ž ć Na ove razgovore je gotovo redovno dolazio š ć To je bilo
kao "malo č društvo". Š ć je zamolio dr Š ć ef. ć da utorkom posli-
je podne č č teže tekstove.
Redovni č biblioteke bili su svaki dan: Osman ef. ć kadija
Derviš ef. ć i Mustafa ef. ć (Zmijski) i drugi.
Kad se otvorio Filozofski fakultet u Sarajevu (1950), studenti orijentalistike
č su č š ć ć Biblioteku.
Stalni korisnik biblioteke bio je i hadži Mehmed ef. Potogija, II vaiz Begove
džamije. U vrijeme Naibskog odbora (1935-38) Potogija je postavljen za v.d. fetva-
emina, uz stalni č honorar, da u Biblioteci sabire đ za fetve. Kad je izabran
novi Ulema medžlis i fetva-emin postao Mehmed Ali ef. Ć ć u znak č prizna-
nja, Potogija se vodio kao da radi u Biblioteci, jer su mu č dohoci vaiza i džamijskog
imama bili ispod minimuma. Penzija mu je bila regulisana kao visokokvalifikovanom
stambolskom idžazetliji (diplomirani teolog), ali ga nije zatekla đ živim. Umro je
10. marta 1953. godine. Narod ga je smatrao rijetko dobrim č
Dolazak Ahmed ef. ć u Biblioteku bio je vrlo koristan. On je brzo
upoznao smještaj fondova i vrlo uspješno usluživao č i pripremao knjige za obradu.
U periodu koj i sam naprijed pri kazao izvršena je 1/ reforma bibi ioteke, dok
je I reformu izvršio hadži Mehmed ef. ž ć 1937. godine.
DVA Đ STARA INVEN1ARA KNJIGA
Vrijedni č radnik hafiz Mahmud ef. ć i ž ć podatke o
Salih Sidki ef. Hadži ć - Muvekkitu (umro 1888), pronašao je u arhivi Gazi
Husrev-begova vakufa inventar knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke iz vremena kad je
Salih Sidki ef. bio drugi hafiz i kutu b (drugi bibliotekar). č ć je pronašao u
Hadžijskoj džamiji u Sarajevu inventar knjiga đ biblioteke u Mostaru. Oba
ova inventara đ su 1977. g. i za bibliotekarstvo imaju veliki č Uvedeni su
u zbirku kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke pod brojevima 188 i 189, i ć đ
ni i č
62
Primjer Salih S/dki efendina popisa knjiga
63
SUMMARY
A SHORT ACCOUNT OF THE INTERNAL WORK OF GAZI
HUSREV-BEY LIBRARY
The author of this article presents various ways of work in the Library regar-
ding inventory, classification and location of books.
First he describes the classicaloriental way of work which Akif Hadži Husejno-
v i ć Muvekkit Cuherited from his father, then the first reform inherited by Hadži
Mehmed effendi H a n d ž i ć and finally the work of the commission in 1950, which perfor-
med the complete inventory of all funds. The commission accepted the principles of
contemporary librarianship, as the second reform of the work in the Library.
The two oldest inventories of the books of Gazi Husrev-bey Library and
Karadžoz-bey Library in Mostar were found in 1977. They will serve as the basis for a
further study of classical way of work · in oriental libraries.
64
Mehmed ć
BIBLIOTEKA MEHMED-RAZI VELI Ž Ć
ŠEJHA I MUDERISA HUSREV-BEGOVA HANIKAHA U SARAJEVU
Hadži Mehmed-Razi ž ć poznat je u našoj historiografiji kao dobar
poznavalac šeriatskog nasljednog prava, vješt astronom i pjesnik č Svi autori
koji su do sada pisali o ž ć 1) uglavnom se služe podacima koje je o Mehmed-
Raziji zabilježio njegov savremenik Mula Mustafa Bašeskija. 2) Ovom prilikom, pak, o
ž ć donosimo jedan do danas neobjavljeni dokumenat, odnosno popis knjiga
njegove privatne biblioteke, č je spisak č u Popisu Mehmed-Razijine ostavine u
sidžilu Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. 3) Ovaj dokumenat, osim što nam pruža
1. O Mehms-Raziji ž ć vidi :
Životopis Mehmed- Razijin i Kasidei Razi ž ć Mehmed efendi havage mekteb Husrev·
beg, Mekteb Salnama za 1326 (1908), str. 52- 58.
S. Kemura - Dr VI. ć Serbocroatische Dicht ungen Bosn ischer Moslims, 1912, Sarajevo,
str. XVI-XVII ;
H. Mehmed ž ć Književni rad č muslimana, Sarajevo 1934., str.
91-92;
Isti , EI-gewherul-etna fi teragimi 'ulemai we šu'arai Bosna, Kairo 1349. (1930) ;
H. š ć Spomenica Gazi Husrev-begove č š Sarajevo 1932., str .
157;
Bašeskija, Ljetopis, Sarajevo 1968., str. 246 i 323;
M. ć Isl amska epigrafika Bosne i Hercegovine, knj . I - Sarajevo, 1974., str. 540 ;
Isti, Nekoliko rukopisa prepisanih u Gazi Husrev-begovoj medresi, Anali GHB- biblioteke IV,
Sarajevo 1976., str.
Sidžil 25, str. 100-102 u Gazi Husrev-begovoj biblioteci;
H. Šabanovit.u svom radu Književnost Muslimana BiH nije obradio ovog pisca, nego je samo
uz njegovo ime č H. 57 , 85, sa naznakom da je ž ć rodom .iz Sarajeva i da je bio
šejh i muderis, umo 1200/ 1786. godine;
M. ž ć Muslimanski pjesnik Razi, Mladost., god. XII, br. 5, Zagreb, 1. januar 1934. ,
str. 116-117.
2. Bašeskija, Ljetopis, str. 246 i 323.
3. Sidžil 25, str. 100-102.
5-Anali
65
ć da dobijemo uvid u nivo obrazovanosti onovremenog šejha i muderisa Husrev-
begovih prosvjetnih institucija visokog ranga, kakve bijahu njegova poznata r1edresa i ha-
nikah, ujedno nam đ i sve Bašeskijine navode o ž ć kao č
đ prije nego đ na detaljno analiziranje spomenutog dokumenta,
donosimo osnovne podatke o životu i radu Mehmed-Razije_
Hadži Mehmed-Razi je đ u Sarajevu oko 1135. (1722) godine. Njegov otac
Velijudin efendija bio je mualim Begova mekteba i imam č Alijine džamije na Vrba-
njuši u Sarajevu. Velijudin je i sahranjen u groblju uz spomenutu džamiju. 4) ć da je
porodica ž ć bila porodica č ljudi, jer i Bašeskija osim Mehmed-Razije i
njegova oca Velijudina, spominje i Velijudinova brata Kadri-hodžu. 5)
Mehmed-Razi je osnovno obrazovanje stekao u Sarajevu da bi potom školova-
nje nastavio u Carigradu. Po povratku u č služio je kao mualim Husrev-begova
mekteba, na kojoj dužnosti je svakako naslijedio svoga oca Velijudina, potom kao pisar
mehkeme i č kao šejh i muderis Husrev-begova hanikaha. Mehmed-Razi je, pre-
ma podacima H. š ć jedno vrijeme bio i muderis Husrev-begove medrese.
To mjesto mu je ustupio tadašnji muderis Husrev-begove medrese Ahmed efendija
č 6)
Ljetopisac Bašeskija na više mjesta spominje ž ć pa tako u godini 1194.
(1780-81), ć nekolicinu č ljudi svoga vremena u Sarajevu, za Mehmed-
Raziju, đ ostalog, kaže i ovo:
"Hadži Mehmed-Razi ž ć (Velihoca-oglil. muderis Husrev-begova ha-
nikaha ... Bio je vješt i sposoban u šeriatskom nasljednom pravu. Zapravo se može ć
da je u toj nauci bio veliki znalac i pravi majstor. Bio je pisar u mehkemi ... i vrlo vješt u
pisanju. Dobro je poznavao pitanja iz šeriatskog prava, a bio je sposoban i u drugim gra-
nama nauke. Njegov č pseudonim je RAZI, jer je pjevao i sastavljao kronograme.
Ništa ne bi č sporo i teško. Kada bi mu neko dao kakvo djelo, knjigu u ruke, on bi je
č sasvim brzo i č kao vodu. Zbog svega toga prozvaše ga Ma'rifetli - vještak. U
matematici je bio brz i č Svake godine bi na osnovu kretanja ž đ sastavljao tak-
vime - kalendare, pa mu kao astronomu nije bilo premca u Bosni. č je pred Begima-
mom, ali je i njega nadmašio, jer poznavaše još i perzijski jezik. Imao je sasvim lijep i do-
padljiv rukopis. Svojom rukom je prepisao Vankulin č ... Predavao je č i
č Hanikaha i dva puta je išao u Meku". 7)
Posebno valja istaknuti da Mehmed-Razi ž ć spada đ pionire alha-
miado literature kod nas, jer je "on prvi č nastojati da vjerska djela piše našim jezi-
4. Na nisanu Velijudin efendije je natpis u pjesmi sa pobližim datumom da je umro mjeseca zilhidže
1157. (tj. đ 5.1 i 7.11 1745) godine. Iako se u ovom epigrafu ne javlja autor sa svojim pseudo-
nimom, ipak smatramo da ga je spjevao Velijudinov sin Mehmed-Razi, koji je tada imao oko 22
godine. Epigraf sa nišana Velijudinova objavljen je u radu: M. ć Islamska epigrafika,
knj .. I - Sarajevo 1974., str. 236 i 245-.
5. Bašeskija, Ljetopis, str. 39.
6. Spomenica Gazi Husrevbegove č š 1932., str. 150.
7. Bašeskija, Ljetopis, str. 246.
66
kom", kako to konstatuje i H.Mehmed ž ć

Pored još od ranije poznate i objavlje-
ne č pjesme, koja č Č djeco svikoli ... " i jedne manje brošurice o li-
jepim ć 9) ž ć kaže da u jednoj staroj bilježnici, u njegovu posjedu, imaju još
tri brošurice na našem jeziku: "Prva je o uzorcima da se bez imana umre, druga je prevod
Kunut-dove, a ć govori o daru Bogu, pejgamberu, siratu, mizanu i č Po svoj pri-
lici ć da su i spomenute brošurice njegovo (Razijino) djelo". 10) ć da se knjige
H. Mehmeda ž ć nalaze sada u Husrev-begovoj biblioteci, to je pretpostaviti da je
i spomenuta Razijina bilježnica u Husrev-begovoj biblioteci. Bilježnicu ovom prilikom
nismo posebno tražili. Svakako bi bilo zanimljivo i potrebno sve aljamiado tekstove
ž ć ć i č ih objaviti.
ć je spomenuto da je ž ć pod pseudonimom RAZI sastavljao i krono-
grame u stihu. đ nama su do danas poznata svega dva kronograma sa pseudoni-
mom RAZI, i to: epitaf na nišanu Hadži Hasana, sina č iz 1167. (1753-54) godi-
ne 11) i kronogram Mevlevijske tekije iz 1196. (1781) godine, 12) dok za epitaf na niša-
nu Mehmed-Razijina oca Velijudin efendije pretpostavljamo da je đ sastav Meh-
med Razije. 13)
ž ć je poznat i kao dobrotvor Sarajeva. Naime, on je 1199. (1784) godi-
ne uvakufio svoju ć u Havadže Kemaludinovoj mahali Ć š za ženski mekteb.
U dokumentu o tom uvakufljenju stoji da ć imam i mujezin č mahale, zajedno sa
đ džematlijama, izabrati jednu dobru ženu, sposobnu za mualimu. Zanimljivo je
da se tu kaže č sve, pored lijepog odgoja, treba ova mualima da č žensku dje-
cu,pa se tako taksativno nabraja da ć ih č č č Kur'ana, imanskim
i islamskim šartovima (temeljima vjere), propisima o abdestu, postu, namazu. Nadalje se
kaže da ova mualima treba da i stanuje u spomenutom mektebu. 14)
Ljetopisac Bašeskija u Nekrologiju pod hidžr. 1200, (1785-86) godinom regist-
ruje smrt ž ć pa kaže:
"Iz Medine je došao glasonoša i javio da je umro ... bedel Hadži Mehmed efendi-
ja, astronom, veliki č pjesnik, pravnik, jako č moj prijatelj. On je po ć put
otišao u Meku i ne izašav na Arefat,umro je. Neka se na njeg izlije velika Božja milost..." 15)
8. M. ž ć Književni rad bosansko č muslimana, str. 92.
9. Kasida Č djeco ... " objavljena je u Mektebu - Salnami za 1326 (1907-908) i II radu
ć Serbocroatische Dichtungen, str. 32-34, a brošurica o lijepim ć ć
na je samo u Sainami, str. 58.
10. H. Mehmed ž ć n. dj. str. 92.
11. M. ć Islamska epigrafika, knj. I - Sarajevo, str. 410.
12. Isto, str. 58.
13. Isto, str. 236 i ovdje bilj. 4.
14. Prepis vakufname č je u Zborniku M. ć sv. XI, str. 327-328, u Husrev-begovoj
biblioteci u Sarajevu, a u sidžilu 37, str. 188-189, nalazi se i jedan č ž ć vakufa za
1212. (1797.) godinu.
15. Bašeskija, Ljetopis, str. 323. Iz Bašeskijine zabilješke vidi se da je ž ć išao i kao bede I (za-
mjenik za drugog) u Meku, što nam pokazuje da su za bedela traženi prvenstveno č i sposobni
ljudi.
5*
67
I popis ostavine iza umrlog ž ć č iz h. 1200.godine, odnosno,
datirana je sa 25. džumada I 1200. (26.111 1786) godine. 16) S obzirom da je ž ć
Hadži Mehmed umro prije izlaska na Arefat, to č da je umro prije 14.X 1785. godine,
a vijest o njegovoj smrti stigla je u Sarajevo nekoliko mjeseci kasnije, kada su se hadžije
vratile sa č š ć pa je tada izvršen i popis njegove ostavine, a i Bašeskija, kako vidi-
mo, tada registruje njegovu smrt. Prema tome, ž ć je umro u 63. godini.
I u popisu ostavine iza umrlog Mehmed-Razi ž ć dokumenat je, kako
smo vidjel i, datiran sa 25. džumada I 1200. (26. III 1786. godine) konstatuje se da je
Hadži Mehmed efendija, sin Velijudin-hodže, unuk Hadži Durakov, iz Havadže Kemalu-
dinove Ć š mahale, prije izvjesnog vremena umro na putu za č š ć u Me-
ku i da je iza sebe ostavio nasljednike: ženu Merjemu, ć Mustafinu,zatim brata po majci
Hasan-agu i ž ć Abdulaha, sina Abdulkadirova, oba odsutna iz Sarajeva (gaib anil-
beled).
Ostavina ž ć procijenjena je od strane sarajevskog kadije na 209.278 ak-
č Od nekretnina ž ć je posjedovao ć sa magazom u blizini Hanikaha i pos-
jed u selu š ć Ovi objekti su procijenjeni na 74.400 č Više od polovine preosta-
log dijela njegove imovine, u iznosu od 134.878 č odnosi se na Mehmed-Razijinu
privatnu bib1ioteku, jer smo č da su njegove knjige procijenjene na iznos od
78.355 č
U spomenutom popisu na prvom mjestu su po naslovima nabrojane knjige i uz
svaku je stavljena cijena. Svakako je zanimljivo razmotriti koliko i kakvih se sve knjiga
nalazilo u njegovoj č biblioteci.
Biblioteka ž ć sadržavala je 199 naslova u 149 kodeksa.
ć knjige spomenute biblioteke po njihovom sadržaju, koliko smo
mogli samo' na osnovu č vrlo ć naslova utvrditi, mogli bismo ih po pojedinim
disciplinama razvrstati ovako:
- Pravilno Č Kur'ana i komentari Kur'ana ('llmul-kiraeti vet-tefsir) 11,
- Islamska tradicija (Hadis) 11,
- Propovjedništvo (Va'z) 4,
- Dogmatika ('llmul-kelam) 5,
- Šeriatsko pravo i njegovi osnovi (Fikh ve usuli fikh) 23,
- Istorija i geografija (Tarih ve gigrafi) 11,
- Medicina i veterina (Tibb ve baytarname) 2,
- Astronomija i matematika ('limi nugum vel-hisab) 22,
- Muzika (Musiki) 1,
- Pjesme i molitvenici (1lahiyat ve ed'iye) 8,
- Filologija ('lImul-luga) 17,
- Misticizam (Tesawuf) 4,
- Logika (Mantik) 1,
- Perzijski klasici 8,
16, Sidžil 25, ·str. 99-102, u Husrev-begovoj biblioteci .
68
- Razno '5 i
- Djela č sadržaj nije đ
Ovaj pregled knjiga po strukama ukazuje na to da je ž ć najviše naslova
posjedovao iz šeriatskog prava i astronomije, a kako smo ć spomenuli, i Bašeskija tvrdi
da je ž ć poznat kao pravnik i astronom. Nadalje, Bašeskija kaže da je Mehmed-
Razi sastavljao takvime, pa i u popisu se oni spominju pod nazivom Takwimlar. U fondu
knjiga biblioteke ž ć nalazimo izvjesna djela i nekolicine naših ljudi kao: Kafije
š č Sudije, Munirije iz Beograda, a nekih od njihovih djela ima i u duplikatu, što
nam pokazuje da su ova djela bila raširena i prepisivana đ ondašnjim obrazovanim
svijetom. Bašeskija, isto tako, konstatuje da je ž ć u obrazovanosti nadmašio i ne·
ke svoje savremenike, jer je poznavao i perzijski jezik, pa u njegovoj biblioteci vidimo i
osam djela perzijskih klasika, a đ ovima i komentar na Hafizov Divan, od našeg poz·
natog komentatora perzijskih klasika Sudije (iz ć .
đ ž ć knjigama nalazimo i dvije medžmu'e, u kojima su sadržao
ni tekstovi i razne zabilješke koje je sastavio sam ž ć a vidjeli smo da takvu jednu
bilježnicu spominje i M. ž ć U njoj su sadržana i nekolika teksta na našem jeziku.
Jedna stavka u popisu knjiga č je samo.ovako: "Risala, 36 komada". O kakvim
se djelima pak ovdje radi nije nam ć ništa pobliže kazati, a možda se i ovdje radi o
zabilješkama i prevodima manjih brošurica koje je na naš jezik prevodio ž ć
ž ć je imao lijep i dopadljiv rukopis, kako to konstatuje i Bašeskija, pa
se je bavio i prepisivanjem knjiga. Jednu takvu knjigu, sa njegovim potpisom kao prepisi-
č našli smo u Husrev-begovoj biblioteci 17), dok za č Vankulin, koji je u popi-
su njegove biblioteke na prvom mjestu upisan, kaže Bašeskija da ga je ž ć prepi-
sao, što č kao kuriozitet. 18)
Poznato je da je Vankulin č bio štampan u prvoj turskoj štampariji Ibrahi-
ma Muteferrike, i to prvi put 1729., a drugi put, prvi svezak 1755., il drugi svezak 1756.
godine, pa nije izvjesno da li je Razija prepis izvršio sa štampanog ili rukopisnog primjer-
ka. Indikativno je, svakako, da je Razija našao za potrebno - kod ć štampana dva izda-
nja - da vrši prepis. č je da se ć velika potreba za ovim č č zva-
nim "Vankulu Lugati" autora el-Vani Mehmeda, sina Mustafe (umro 1592). Tiraž pr-
vog štampanog izdanja iznosio je, prema nekim autorima, svega . 500 primjeraka, dok je
drugo izdanje štampano u 4000 primjeraka. Pa ni to nije moglo zadovoljiti potrebe
prostranog carstva, tako da se Razi, negdje prije godine 1194. (1780-81) č na
prepisivanje ovog djela. U popisu ostav'štine iza Razije ovaj je rukopis najskuplje procije-
njen, č na č što đ ukazuje na njegovu veliku potražnju i poslije dva
štampana izdanja (kasnije se pojavilo i ć štampano izdanje iz 1802). Cijena prvog iz-
danja, koje je odmah razgrabljend, iznosila je 350 č po primjerku, pa cijena sarajev-
skog šeriatskog suda iz 1200. (1786), koja je frapantno nesrazmjerna cijeni' po štampa-
nom primjerku iz 1729. godine đ govori koliko je Vankulin č bio i u nas
tražen i cijenjen. č Gazi Husrev-begova biblioteka ima osim ž ć prepisa
još jedan primjerak štampanog izdanja iz 1829. godine, jedan štampani primjerak nalazi
17. Vidi K. č Katalog rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke, sv. I, str. 243 i M. Mujezino-
ć Nekoliko rukopisa prepisanih u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, Anali Gazi Husrev-
begove bibi ioteke I V, Sarajevo 1975., str. 28-29.
18. Isto, str. 29, lj popisu ž ć knjiga najskuplje je procijenjen upravo Vankulin č č
cijena iznosi 16.806 č
69
se u kolekciji Osmana Asafa ć sada đ u Gazi Husrev-begovoj biblioteci,
jedan prepis č se u Narodnoj i univerzitetskoj bibi ioteci Bosne i Hercegovine u Sara-
jevu.
Prije nego donesemo popis knjiga Mehmed Razijine biblioteke, možemo naša
razmatranja o Vel ž ć č konstatacijom da je on iza sebe ostavio spomen svo-
jim pjesmama i drugim sastavima, kako na turskom, tako i na našem jeziku i da je bio
za ono vrijeme visoko obrazovana č
Ovdje donosimo i popis knjiga Mehmed-Razijine biblioteke u transkripciji lati-
nicom. Knjige smo razvrstali po njihovom sadržaju i dajemo ih po strukama koje smo
naprijed spomenuli. 19)
PRAVILNO Č KUR'ANA I KOMENTAR KUR'ANA ('lImul -kiraeti
wet-tefsirl:
- TERTIBI ZIBA, 246.
20
) Ovo je registar sura i ajeta Kur'ana, od Hafiz Mah-
muda Vardarije (um. prije 13.XII 1054 = 1644/ 45) .
- - KUR'AN, 240. Jedno djelo sa takvim naslovom napisao je
!:lakim Ebu 'Abdulah et-Temimi.
- ŠATIBI, 438. Puni naslov ovog djela je Hirzul-emani we weghut-tehani
fil-kiraatis seb'i, od autora Ebu Muhammed Kasim Šatibiye (um. 590 = 1194).
- ŠERH GAZERl, 120. Komentar poznatom djelu Džezeri o pravilnom č
Kur'ana.
- TEFSIR, 318.
- DEF'A TEFSIR, 340.
- TEFSI R EBULLEJT, 300. Poznati komentar Kur'ana od Ebul-Lejs Samar-
kandije.
- TEFSIR 'AYWAN, 1212. Nije poznato o kojem se komentaru ovdje radi.
Možda je pogrešno upisan naslov djela.
- TEFSIR KAQI, GILD 2,3600. Naslov djela je Enwarut-tenzil we esrarut-
tewil od Nasirudin Ebu Se'id 'Abdullah ibn 'Umera el-Beyqawi-je, poznatog pod imenom
Kaqi Beyqawi (um. 685 = 1286) .
-TEFSIR KAQI,GILDSANI , 840.
- TEFSI R KEŠŠAF, 960. Puni naslov komentara je EI-Keššaf 'an hakaikit·
tenzil, od Ebu Kasim Garuliah Mahmud ibn 'Umer Zimahšerije (um. 538 = 1143).
19. U originalu popisa knjiga ž ć biblioteke (sidžil 25, st r. 100-102), č faksimil donosimo
uz ovaj prilog, djela, kako vidimo, nisu đ po sadržaju , niti nekom drugom redu .
20. Naslove djela kako su oni č u originalu popisa donosimo ovdje istaknutijim slovima. Broj -
ke iza tih naslova č iznose na koje su pojedine knj ige procijenjene prilikom popisa.
70
ISLAMSKA TRADICIJA (Hadit):
-
- GAMI'US-$AGIR, 240. Vjerovatno se odnosi na djelo EI·Gami' us-sagir min
hadisil beširin-nezir, od Dželaludina Suyutije.
- TELATU MIETI HAD IT, 516.
- HUTABI NEBIY, 180. Pod ovim naslovom postoji djelo Ebul-'Abbas Ga'fer
Mustagfiriye (um. 433 = 1041-42).
- ŠERH ŠEMAIL LI.ALlYUL KARI, 966. đ više komentara djela Šemail
od Ebu 'Isa Muhammeda Tirmizije, poznat je i komentar Nurudina 'Ali ibn Sultan
Muhammeda el-Kariye (um. 1016 = 1607-608).
- ŠEMAILI ŠERIF, 306. Djelo napisao Ebu 'Isa Tirmizi (um. 279 = 892) .
- ŠIFAI KULUB, 360.
- ŠERH ŠIFAI ŠERIF, 3834. Postoji više komentara djela EI-šifa fi ta'rifi
hukukil Mustafa od Ebu Fadl 'Iyad ibn Musa Yahsubije (um. 544 = 1149-1150.
- Ši HABUD-D I N, 300. Vjerovatno se radi o djelu ovog autora koje ima naslov
fi tew<;iihi nuhbetul fiker fi mustalahi ehli el-eser,o terminologiji hadisa.
- MEŠARIK, 300. Vjerovatno se odnosi na djelo Mešarikul enwarin-nebewiye
min sahalil-ahbaril-Mustafewiye od Hasan ibn Muhammeda, ibn Hasan es-Saganiye (um.
650 = 1252).
- MEŠARIKUL-EN.WAR, 438. Vidi prethodno djelo Mešarik.
- MUHAMMEDIYE, 426.
PROPOVJEDNIŠTVO (Va'z):
- DUR Rl GURER, 3180. Postoji djelo Gurerud-durer od Gazalije opropovjed-
ništvu.
- ZUHRUL 'ABIDIN, 258. Puni naslov ovog djela je B$drul-wa' izin we zuhrul
'abidin, od 'Abdullatifa, poznatog pod imenom Ibni Melik.
- MEW' I?AI TE9KIRE, 474
- SIFATU EHLlL GENNETI, 114. Postoji djelo Sifatu ehlil-geneti wen-nar od
I?iyauddina Ebu 'Abdillah Muhammeda ibn 'Abdul Wahida es-Sadiye.
DOGMATIKA ('lIrnul kelam):
- GEWHERETU ET-TEWHID, 426. Pod ovim naslovom ima djelo u pjesmi o
akaidu od Šejh Ibrahim el-Likani Malikije.
- REWQATUL-GENNAT. Svakako se radi o djelu o akaidu što ga je napisao
Hasan Kafija š č umro 1616. godine. U popisu je ovo djelo procijenjeno zajedno sa
71
naslovom "Soz-name" č na iznos od 180 č 21) što č da su oba djela bila
povezana u jednom kodeksu . 22)
- ŠERHI ' AKAID. Ovaj naslov je sa djelom Subhatul-ebrar procijenjen
na 372 č
- 'AKAIDI 'A,?U,?IYE, od Kadi 'Adudud-din Abdurahman el-Iiii . U popisu uz
ovo djelo je spomenut i pa je zajedno sa spomenutim djelom procijenjen na
312 č
METALI'I TAWALI'. ć da se odnosi na djelo Metali'ul fi šerhi
!avali'il enwar od Isfahanije. Spomenuto je zajedno sa djelom Muhtesar Wikaye i oba dje-
la procijenjena na 150 č
ŠERIATSKO PRAVO (Fikh we Usulu fikh):
- TUHFET(,L MULUK, 120. Djelo pod ovim naslovom napisao je lEYNUD-
DIN er-Razi_
- HULASATUL-FETAVA, 846_ Svakako se radi o djelu pod ovim naslovom od
Šejha Imama Tahira, sina Ahmeda Buharije.
- MENlUMEI NESEFI od Ebu Hafs Omera Nesefije. Uz ovaj naslov je spome-
nuto i djelo Seyid i oba procijenjena na 480 č
- ŠERH I Ši R' A, 718. To je vjerovatno jedan od komentara djela Šir'atul islam
od Imam-zade Hanefije, ali o kojem komentaru je ovdje č nismo mogli ustanoviti, jer
postoji više komentara ovog djela.
- ŠERHI MENAR, 630. Osnovno djelo ima naslov Menarul-enwar od Ebul-
Berekat 'Abdullaha Nesefije, a na isto postoji više komentara.
- ŠERHI MENAR, 736.
- SADRUŠ-ŠERI'A, 966. Pod ovim naslovom je poznat komentar djela
Wikayetur-riwaye fi mesail el -Hidaye.
- 'AlMI, SERHI MENAR. To je zapravo glosa na Menarul-enwar od Mevla
Mustafe ibn Pir Muhammeda, poznatog pod imenom 'Azmi-zade. Umro 1040/ 1630-31.
Djelo nosi naslov Netaigul-efkar.
- FETAWAI MUEYED lADE, 606.
- FETAWAI SUGRA, 126.
- FERAID 'ABDULLAH HAYRl, 1920.
- FIKH KEYDANI, 480.
21 . U popisu ž ć biblioteke ima nekoliko č gdje se po dva ili više naslova procjenjuju
u jednbj stavci . To su svakako č gdj e su č djela bila u č povezu. Takve
č č procjene u našem popisu č a pojedi na djela izdvajamo i po sadr-
žaju i spominjemo ih na mjestima gdje one pripadaju.
22. đ tri rukopisna djela Rewdatul-gennat od Kafije, koja su spomenuta i đ u Katalogu
Husrev-begove biblioteke, naiiazimo i na jedan primjerak gdje je to djelo u istom kodeksu sa č
nikom Subhai-sibyan i Et-tul:lfetul-hadi ye i Lugati danisten. Vidi Katalog, sv . I, str. 484. Ostala
dva primjj!rka dfela Rewdatul - gennat vid i na str. 74 i 399.
72
- KUDURl, 780. Puni naslov djela je Muhtesarul-kuduri fi furu' il-hanefiyeod
Bagdadije.
- KENZI DEKAIK. Ovo djelo ima puni naslov: Kenzud-dekaik fi furu'il Hane-
five od Ebul-Berekat 'Abdullaha, poznatog kao Hafizuddin en-Nesefi. Ovaj naslov upisan
je zajedno sa naslovom Mes'ud Rumi i zajedno procijenjeni na 180 č
- ŠERH KENZI DEKAIK, 1038. Postoji više komentara na djelo Kenzud-
dekaik.
- MUHTE$AR WIKAYE.
- METN MEGME'UL BEHREYN, 120. Postoji djelo Megme'ul bahreyn we
multekan-nehreyn fi furu, il Hanefiye od Muzaferudin Ahmeda ibn 'Ali, ibn Sa'leba, poz-
natog kao Ibn Sa 'ati (um. 694 = 1294/95).
- ŠERH MEGME'UL-BAHREYN, 1200.
- MUf:lTARI FIKH, procijenjen zajedno sa djelom Menasik na 210 č
- MENASIK.
- MUNTEKA, 300. Vjerovatno se radi o djelu EI-munteka fi furu' il-hanefiye,
od Ebul-Fadla Muhammeda, ibn Muhammeda, ibn Ahmeda, poznatog pod imenom
MaktuI.
- VAKI'ATUL MUFTIN, 1440.
- USUL-EL-HIKEM je svakako djelo od Hasana Kafije š č a potpuni nas-
lov mu je: Usulul-hikem fi nizamil 'alem (Temelji mudrosti o đ svijeta), č
moralna rasprava o đ države i društva, po kojem djelu je Hasan Kafija najviše i
poznat. Ovo djelo je u vrijeme popisa nalazilo se u Veli ž ć biblioteci u duplikatu.
Jedan primjerak je procijenjen na 132, a drugi na 484 č
ISTORIJA I GEOGRAFIJA (Tarih we gigrafi):
- BED UD-DUNYA, 96. Pod ovim naslovom ima djelo od Šejh Muhammed
Kisaiye.
- BEHGETUT-TEWARIH, 240. Djelo je napisao Šukrullah Ahmed er-Rumi na
perzijskom jeziku.
- TUHFETUL KIBAR, 390. Vjerovatno se odnosi na djelo Tuhfetul-kiram bi
od Tekiyudin Huseyniye.
-
- TERGEMEI Osnovno djelo ima naslov: li
tezekkuril-ahyar, od Siraguddina Ewši. Primjerak je procijenjen zajedno sa naslovom
Hirzul-Melik na 186 č
- TAKWIMI TEWARIH, 600. Svakako se odnosi na knjigu pod ovim naslovom
što ju je napisao Mustafa ibn' Abdull.ah Konstantini, zvani Hagi Kalfa.
- TEWARIf:l1 BAGDADI, 672. Vjerovatno je to Tarihi Bagdad, od Hafiz ebu
Bekr, poznatog pod imenom Hatib Bagdadi.
- GIHAN NUMAY, 2910. Djelo na turskom jeziku o geografiji, od Katib
Č (um. 1167 = 1753).
73
- RUZNAME.
- SEBHATUL AHBAR WE TUHFETUL AHYAR, od Derviš Muhamed rama-
dana.
- SEB'IYAT. Bošnjak Muniri, koji je službovao kao profesor i muftija u Beogra-
du i otuda poznat kao Muniri Belgradi, napisao je jedno djelo pod spomenutim naslovom,
a koje djelo je samo po naslovu i poznato, jer do sada nije đ nijedan rukopis tog
djela. Zato nismo sigurni da li se ovdje radi o tom djelu.
-INŠA.
MEDICINA I VETERINA (Tibb we bay tare):
- ŠERHI MUGEZ MIN TIBB, 792. Svakako se radi o djelu Mugezul -kanun fit-
tibb, od Ibni Nefisa.
- BAY"fAR-NAME, 420.
ASTRONOMIJA I MATEMATIKA (Nugum we hisab).
- ESASI NUGUM, 480. O kojem se djelu radi nismo ustanovili.
- EN$AFUL AKTAR, 246.
- 180. Djelo o zvjezdoznanstvu, od Ebu Seid Ahmed
Sengeriye.
- TUHFEI SAMI, 240. Postoji djelo Tuhfei Sami fil'amel i birrub'il gami', od
Alaudina ibn Šatir Dimiški.
- TEZKIRE MIN HEYET, 102. Vjerovatno se odnosi na djelo pod naslovom
Et-tezkiretun nasiriye fil-heyeti, od Muhamed Tusiye.
- NUGUM.
- TAKWIMLAR. Ovo se svakako odnosi na takvime (godišnje kalendare) koje
je sastavljao sam ž ć o č je i naprijed bilo č
- 714.
- RISALEI GEYB, djelo procijenjeno zajedno sa Usturlabom na 192 č Pod
ovim naslovom imaju djela od dvojice autora: Salahudina Musa-a i drugo od Mardiniye.
- RISALEI <;:AGMENI, 114. Puni naslov je EI-mulehhas fil-heyeti, od Mahmu-
da <::agmenije iz Harzema.
- RISALE'AN HEYE, 246. Jedno djelo pod naslovom Risale filheye napisao je
Alaudin 'Ali Kušci, a drugo pod naslovom Risaletl-heye napisao je Mevla Jusuf 'Agemi.
- RESDIYE ME'A EDWAR, 78.
- ZEYGI ULUG-BEG, 120, od Muhammed Šahraha o astronomiji.
- ŠERHI IŠARAT, 84. ć da se radi o komentaru djela EI-išaratu fil'ameli
bir-rub'il mukantarat od Bedrudin Muhameda ibn Muhameda Mardinije, kojem djelu je
kasnije isti autor dao dodatak i nazvao ga Idahul-išarat.
74
- ŠEHRI EŠKA L, 102. Postoji djelo: EI-eškaluš-šehiye fil'amali bil-mukantara-
til-matwive, od Šemsudin Abdurahima.
- ŠERH C(AGMENI, 144. Osnovno djelo Risalei kako smo vidjeli
napisao je Mahmud Cagmey iz Harzema, a o kojem se komentaru ovog djela ovdje radi
nismo ustanovili.
- EDWAR. Puni naslov djela je 'IImul -edwar fi ahkamin-nugum, od Šejh Ma'šer
Belhiye, astronoma.
- 'ILMI HISAB ME'A ŠERHISI, 300.
- FUYUDATI MAKNATISIYE, 120.
- KI FAYE ET - TA'LlM, 240. Puni naslov je Kifayetut-ta'lim fi ahkamin-nugum,
djelo na perzijskom jeziku od Zahirudina Gaznewi.
- NUGUM.
- USTURLAB.
MUZIKA ('lImul-musiki):
- RISALETUL-MUSIKI, 150. Pod ovim naslovom nalaze se dva djela od slije-
ć autora: Ebu Salta Andulusiye, um. 529 (1134) i Šejh Ebu 'Ali Husejina, um. 428
(1036. godine).
PJESNiŠTVO IMOLlTVENICI (Ši'r we ed'ive).
- BAHRUL-ME'ARIF. Vjerovatno djelo o pravilima pjesništva od Mustafa
Sururije, um. 909. (1503. godine).
- DIWANUL-I LAHIYAT, 228. Pod ovim naslovom imaju dva djela od dvojice
autora: Šejh Šemsudina Siwasi i Šejh Muhammed Uskudarije.
- ŠEHRI 390.
- ŠEHR DELAl L, 990. Svakako se radi o komentaru djela Delail-ul-hayrat fi
zikris-salati 'alen-nebivil-mubtar, a koji komentar je napisao Šejh Muhamed Mehdi.
- MUNAGAT, 240.
- MEVLlD (Mevlud).
-ILAHIYAT.
FILOLOGIJA ('limu l-luga):
- EŠABAHU NEZAI R, 720. Postoji djelo EI-ešbahu wen-nezair s č sin-
takse arapskog jezika od Dže.laludin Andurahmana ibn Ebu Bekr es-Suyutije.
- TEWHID, 654. Vjerovatno se radi o djelu Tewdihul i'rab fi šerhi kawaidil
i'rab, od Ibni Hišama.
75
- HAŠIYEI NAHV, i86.
- ŠAFIYE, 186. Gramatika arapskog jezika od Ibn Hagiba, um. 646 (1248).
- ŠERH ELFIYE, 246. Postoji djelo EI·elfiye fin·nahv, od Gemaludin et Taiye,
um. 672 (1273), na koje ima više komentara.
- ŠERH KAFIYE FARISI, 486.
- ŠAFIYE ŠERHI KAFIYE, 840. Djelo Kafiye fin·nahwi ima više komentara.
- MUGNIL·LEBIB, 240. Puni naslov djela je Mugnil·lebib 'an kutubil ·e'arib
fin·nahwi, od Šejh Džemaludina ibn Hišama Nahwi, um. 762 (1360).
- MUGNIL-LEBIB, 270.
- ŠERHI MUGNI HASAN Č 246.
- MIRKATUL-EDEB je zajedno sa naslovom Inša procijenjeno na 360 č
Djelo Mirkatul-edeb je kratki č o perzijskom jeziku u pjesmi, od Ahmeda
Kermanije, um. 815 (1412).
- MUFESSAL MINEN-NAHW, 354.,od Garullah Zimahšerije,um. 538 (1143).
- MULA 'ARAB ŠERHI MINA, 456.
- MUTAWEL, 618 je poznati komentar Sadudin Taftazanije (um. 792 = 1389)
na djelo Telhisul·miftah fil·me'ani wel·beyan od Kazwinije, poznatog pod imenom Hatibi
Dimašk, um. 739 (1338).
- FERHENGI ŠUURl, 4800. Poznati perzijsko-turski č od Fahrudin
Ibrahima ibn Kiwama i njegova Č Šejh Muhamed Lala.
- WANKULI LUGAT, 16.806 je poznati arapsko-turski č Ovo je, kako
je ć spomenuto i najskuplje knjiga u Mehmed-Razijinoj biblioteci.
- SOZ-NAME. O kojem se č ovdje radi nije poznato.
LOGIKA ('lImul-mantik):
- ŠERHI ISAGUGl, 60. Postoji više komentara na poznato djelo o logici Isagugi.
MISTICIZAM (Tesawuf):
- TERGEMEI TARIKAT, 660.
- TERGEMEI TARIKAT, 690.
- MENARATUS-SAIRINI, 252. Pod ovim naslovom postoji djelo od Negmud·
din Razije.
- MEDARIGUS-SALlKIN.
PERZIJSKI KLASICI:
- BEHARISTAN, 60, od Gamiye. Drugi primjerak ovog djela procijenjen je za·
jedno sa djelom EI-ešgaru wel-esmaru fil-ah kami na 960 č
76
- ŠERH GULISTAN, 120.
- ŠERH GULISTAN 300.
- SUD I D IWAN I HAF I Z, 606. Ovo je komentar na poznato djelo Hafiza Šira-
zije, od Ahmeda Sudije (Iz ć
- ŠERHI PEND, 360. Komentar na Sadijin Pendi 'Attar.
- ŠE R H SA'D l, procijenjen je zajedno sa djelom Seb'iyat na 376 č
- MESNEWY. Svakako se radi o poznatom djelu Dželaludina Rumije, procije-
njenom na 510 č
RAZNO:
- 'AGAlBI MAHLUKAT, 126. Djelo 'Agaibul·mahlukat, na perzijskom jeziku,
napisao je Muhamed et·Tusi es-Selmani (um. 555 = 1160. g.).
- 'IBRET -NAME, 114. ć da se radi o djelu 'Ibret-nuina, od Lami'iye ili djeo
lu pod istim naslovom od Šejh Šemsudin Siwasije.
- MES'UD RUMI. Od Mesud Rumije postoji komentar na Er-risale es-Samar-
kandiye, na koje djelo je pisao glose Šejh Jujo ć Vidi: M. ž ć Književni
rad č muslimana, Sarajevo 1934, str. 24 i H. Š ć Književ-
nost Muslimana BiH, str. 405.
- EŠGARUL ESMAR. Puni naslov djela je EI-ešgaru wel-esmaru fil- ahkami,
od 'Ali Šah Harizmije, na perzijskom jeziku (um. 560 = 1164. g.).
- UNMUZEG, 90. Možda se odnosi na djelo: Unmuzegul-'ulum el-erbe'ati
vel-'išrin, enciklopedijsko djelo o dvadeset i č nauke, od Tarsusije Ebu Amir Muha-
med, ibn Ahmeda (um. 558 = 1164).
DJELA Č SADRŽAJ NISMO UTVRDILI:
23
)
- I BN I SI NA, 300. Obzirom na visinu procjene djela ovdje se svakako radi o ne-
koj manjoj raspravi autora Ibni Sina-a_
- HAŠIYE LIBNI L-MELlK, 720.
- BEYINAT, 258.
- ŠERHI TEWADIH, 1830.
- TEWDIH, 132.
- GAMI'UR-RUMUZ, 1743.
- HI RZUL-MELlK.
23. U ovu grupu su uvrštene knjige kod kojih na osnovu samog naslova u originalu popisa nismo mogli
ustanoviti njihov sadržaj. Ti naslovi nam nisu pomogli. ni pri konzultaciji nama č pri -
č da utvrdimo taj sadržaj. jer su nazivi ć pa, na primjer, pod jednim takvim nazivom
ima više djela iz raznih disciplina, ili je pak č samo autor, od kojeg ima više djela, pa nam
nije bilo ć utvrditi na koje se djelo naziv odnosi .
77
- HUSUS, procijenjeno zajedno sa djelom EI-hisnul-hasin na 102 č
- ZATUL-KURS, procijenjeno sa djelom Kifayet-name na 198 č
- RISALATU 'ALI EL-KARI, 276.
- REDIYETUL-EDEB.
- SEYID ŠERIF, 600.
- HAŠIYE SEYID 'ALI KUC:UK, 186.
- 'UMDE, procijenjeno sa djelom Ilahiyat na 120 č
- HAŠIYE SEYID 'ALI KUCUK.
\
- FEYDUL'AMIM, 432.
- ŠERH KADI MIR, 480.
- KIYAFETNAME.
- ŠERH KAYSARANI, 366.
- GUŠYAR, 354.
- MUTEVESSIT, 480.
- HAŠIYE MUTEWESSIT, procijenjeno zajedno sa djelom Šerhi unmuzeg
na 360 č
- MUHTESAR, 1920.
- ŠERHI MIZAG, procijenjeno sa i djelom Medarigus-salikin
na 180 č
- MUZEKI EN-NUFUS, 366.
- ŠERHI MI!?BAH, procijenjeno sa djelima Mevlud i Ruz-name na 72 č
- ŠERHI MI$BAH, 360.
- METALI'I TAVALI'.
- MEFRUDAT, 336.
- MECMU'A. Pod istim ovim nazivom nalazimo u popisu dvijemedžmue od ko·
jih je jedna procijenjena na 60, a druga na 61 č To su svakako bilježnice sa raznim
tekstovima. Najvjerovatnije se tu nalaze bilješke i originalni tekstovi samog ž ć
- RISALE, 'ADED 36 .(komada) . Uz ovaj naziv je kako vidimo č da
tih risala ima 36 komada, procijenjenih ukupno na iznos od 1200 č O kakvim se risa·
lama (manjim brošuricama) ovdje radi nije bilo ć utvrditi.
78
l
79
80
G-Anali
81
82
SUMMARY
THE LIBRARY OF MEHMED-RAZI Ž Ć SHEIK AND MUDERIS
OF HUSREV-BEY'S HANIKAH IN SARAJEVO
Hadži Mehmed-Razi ž ć was born about 1722 in Sarajevo and died
1785 in Mecca. He was known as an expert in Sheriyat hereditary law and astronomy.
ln addition he was an epigraphic poet. His contemporary Mula Mustafa Bašeskija
mentioned him at several places in his autograph "The Sarajevo Chronicle". These data
were used by all authors who wrote about Mehmed-Razi (see note 1 where an index of
the literature about Mehmed-Razi is presented).
ln this work the author, besides the basic biographic data about ž ć
presents one yet non-published document about him, that is the register of books of
his private library. This register is preserved as the list of his inheritance in sidžil of Gazi
Husrev-bey's Library in Sarajevo. The mentioned list points out, that the library of
ž ć contained 199 titles in 149 codexes. \
According to the short titles of books of ž ć 's possession the books
are divided according their contents.
Commentaries and regular reading of Our'an (tefsir and tedžvid) 11,
Islamic tradition (Hadis) 11,
Sermos (Va'z) 4,
Dogmatics (,llmul-kelam) 5,
Sheriyat law (Fiqh) 21,
History and geography (Tarih wa gugrafya) 11,
Medicine and Veterinary science (Ti bb) 2,
Astronomy and mathematics (limi nucum ve hisab) 26,
Music (Musiki) 1,
Poems and prayers (lIahiya ve ed'iye) 8,
Philology (1Imul-lugat) 16,
Logic (Mantik) 1,
Persian classical authors 8,
- Miscellany (books the contents of which is not determined).
This account of books according to their contents shows that the largest num·
ber of books were of Sheriyat law and Astronomy and this points out that was occupied
mostly with these disciplines. He also dealt with the copying of books.
Džemal Ć ć
BEKTASHIS AND ISLAM IN BOSNIA AND HERCEGOVINA
The spread of Islam in Bosnia and Hercegovina began immediately after the
conquest of these provinces by the Turks (Bosnia, 1463 and Hercegovina, 1465) when
orthodox Sunni Islam was,strengthened. Already from the beginning of islamization in
Bosnia and Hercegovina, a ·powerful sunni oriented theological school which was very
active in this region, and was aided and supported by the Ottoman authorities, fought
against all kinds ,of heterodoxy. But this not mean that heterodoxy did not find ways
of spreading its influence here. However, heterodox movements appeared only sporadi-
cally and have not left deeper traces in the religious life of the Muslims of Bosnia and
Hercegovina. Thus, the Hamzavites, for instance, as a heterodox brotherhood or sect,
though they rapidly spread, obtaining a great number of followers, were subdued imme-
diately, ond no memory tradition of them has been preserved among the people of
Bosnia and Hercegovina. The same happened to the bektashis. Even if bektashi tekkes
(monasteries) existed in Bosnia and Hercegovina in the first centuries of Ottoman domi-
nation, they were shortlived and only on the surface touched the religious and social
life of the Muslims of this province, without deeper penetration into their conscious-
ness.
Ottoman governors in Bosnia and Hercegovina and Ottoman feudal society, as
well, systematically carried out the policy of protection and support to Sunni Islam,
and they a1so established tekkes of orthodox dervish orders - such as: mevlevi, halveti,
nakšbandi, kadiri, etc., giving them financial and other assistance in order for them to
.serve and act, also, as a counter-balance to the struggle with heterodox brotherhoods
and sects. Thus, Isa-Bey ć the Duke of so-called Western provinces (1440-
1446) established a Mevlevi tekke in Sarajevo (1462).1) Skender Pasha, probably du-
1. See: Hazim Š ć Vakufnama Isa-bega ć za njegove zadužbine u Sarajevu (The
vakf-name of Isa Bey ć for his pious endowment in Sarajevo), POF, II, 1951, p. 7-29;
Mehmed ć Musafirhana i tekija Isa-bega ć u Sarajevu (The guesthouse and
the tekke of Isa Bey ć in Sarajevo), Naše Starine, III, Sarajevo, 1965, p. 247; Sidžil br.
77 u GH-biblioteci u Sarajevu, str. 51-52 (The Court protocol, No-77 in Gazi Husrev Bey's
library in Sarajevo, p. 51-52).
6*
83
ring his third governorship in Bosnia (1499-1505), founded a tekke of the naksbandi
order, also in about 1500. 2) The great Bosnian governor and benefactor of
Sarajevo, Gazi Husrev- Bey ( govrnor in Bosnia, 1521-1541) established the Hanekah of
the halveti order of dervishes in Sarajevo before 1531. 3) The great tradesman, Hadži
Sinan-aga, father of Silahdar Mustafa Pasha, established, in the XVllth century, the
"Sinan-aga 's tekke" of the kadiri order in Sarajevo named after him.-
4
) So, we can see
that the nakšbandi, halveti and kadiri brotherhoods played certain role not only in the
process of the spreading of Islam in these regions, but also in the development of tesav-
vuf and in creating mystical tradition as a spiritual form of Islam in this land. Naturally,
Bosna and Hercegovina as a bordering provinces of the Ottoman empire was in need of
protection from heterodoxy which in its antagonism and opposition to Ottoman feudal
society and Sunni Islam very often provoked revolts and uprisings.
ln this connection, we would like to point out the historical fact that the
Dervish order of bektashis, as a hetorodox form of Islamic religion, was not represented
in Bosnia and Hercegovina to such a degree as the other sufi brotherhoods mentioned
Accordingly, it had no considerable influence on the janissaries, unlike the situa-
tion in the other provinces of the Ottoman empire. Together with Turkish conquests
in the Balkans, in company with the Turkish army in which they took part, bektashi
dervishes appeared also in the Yugoslav lands. Already in the middle of the XIVth
century, bektashis appeared on the borders of Roumelie and to the end of this century
they exercised very great influence on the janissaries, since, according to the opinions of
some historians, janissaries were Christian children, or of Christian origin, or prisoners
of war and they manifested inclination to bektashism as a popular form of Islamic reli-
gion rather than to Sunni Islam. However, the absence of a stronger representing or more
considerable influence of bektashism in Bosnia ana Hercegovina, desproves in a Way the
above said opinions of historians. It only may verify the attitude of Mehmed Fuad
Koprulu who regarded as pure inventions the legends about the meeting of Hadži Bektash
Veli with Ottoman rulers - Osman and Orhan and the role which Hadži Bektash had in
the founding of the janissary corps and that such claims have no historical base.
5
)
2. Look: Alija ć Skender-pašina tekija (Skender Pasha 's tekke), Novi Behar, god. XVI, No.
2, 1944, p. 24; Đ ć Biograd Prusac - stari bosanski grad (Biograd Prusac - old Bosnian
town), GZM, 1951, p. 156; M. ć Kronika (Chronicle), vol. I, p. 169, Djelo se nalazi u Gazi
Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu - The work is to be found in the Library of Gazi Husrev
Bey in Sarajevo; Sejfuddin Kemura, Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe (The
mosques and other publ ic bu ild ings of Sarajevo), Sarajevo, 1910, p. 215; Š ć ć Sarajev-
ske tekije (The tekkes of Sarajevo), Narodna Starina, vol. 14, t. 1 - Zagreb, l-XII - 1927, p. 77.
3 . .. Hazim Š ć Teritorijalno širenje i đ razvoj Sarajeva u XVII ć Radovi
knj. XXVI, Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka, knj. 9 (The territorial spread ing and architec·
tural development of Sarajevo in the XVII th century, Works, t. XXVI, Department of histo-
rico-philological sciences, t. 9), Sarajevo, 1965, p. 32; Hamdija š ć Šejhovi hanikaha,
Spomenica Gazi Husrevbegove č š (The heads of Hanekh, in The Memorial of
Gazi Husrev Bey's four hundred anniversary), Sarajevo, 1932, p. 57; Alija Nametak, Islamski
kulturni spomenici - Turska perioda u Bosni i Hercegovini (The Islamic cultural monuments-
Turkish period in Bosnia and Hercegovina), Sarajevo, 1939, p. 18, 19; Ć Truhelka, Gazi
Husrevbeg, njegov život i njegovo doba, (Gazi Husrev Bey, his life and his time), Sarajevo, 1912,
p. 176-178; Š. ć Sarajevske tekije (The Tekke of Sarajevo), p. 78.
4. Mehmed ć Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, sv. 1 (The Islamic epigraphy on
-Bosnia and Hercegovina, t. 1 - Sarajevo), Sarajevo, "Veselin Masleša", 1974, p. 247-48.
5. See: Mehmed Fuad Koprulu, Les Origines de l'lmperie Ottoman, tr. by Nedim ć Sarajevo,
"Vesefin Masleša", 1955, p. 144.
84
Fuad Koprulu also pointed out that the bektashi order is only one of the hete-
rodox brotherhoods and it was not the most important one until the XVlth century.
Only in the XVth and XVlth centuries, When it absorbed other mystical brotherhoods
that had their origin in babaism, did it begin to play a more considerable role, and that
was the reason why it was given very great importance in the establishing of the Otto-
man empire.
Bektashi propaganda had considerable success and influence on the Turko-
mans of Anatolia, particularly intheregion between Kizilirmak and Erzerum and in the
mountains of Taurus in the south. The teaching of the bektashi-tarikah was also accep-
ted by Turkomans-Yuruks, settled between Adrianople and the Danube in the Balkans,
then the dwellers of Dobrudža and Deliorman in eastern Bulgaria, and also the inhabi-
tants of Rodop in southern Macedonia and Thessaly. During the XVth and XVlth cen-
turies a great number of Turkoman - nomads passed to a settled way of life, founding
their villages and settling in towns and cities, bringing bektashism to urban centres.
lt is well known that heterodox groups of dervishes, as for instance: habais,
abdals, haidaris, and others, played an active role in the islamizati.on of the inhabitants
of Roumelie and the BalKans during the XIVth and XVth centuries.
Halil Inaldžik also speaks about thl!l'great role of bektashis in the spread ing of
Islam and Islamic culture among autochtonous Christian inhabitants of Roumel ie and
the Balkans, because, according to him, bektashi form of Islam which approves of the
equality of religions, which gives importance to the hidden virtues than exterior symbols,
which disregards the performance of Islamic rituals-prayers, fasting, and permits
drinking of wine and women to show themselves with uncovered faces and to mix with
men, because of its esthetic nature and character of the people 's tarikah, it was accep-
table for numerous Balkan peasants. 6)
The Dervish order of bektashis was not so much spread in Bosnia and Hercego-
vina; however, bektashi propaganda made efforts to that direction. According to Evliya
Č who travelled through this region in 1660, there was a bektashi tekke on the
outskirts of the town of Č č Concerning this tekke, Evl iya Č writes: "On the
eastern side of the town, on the right and the left sides of the highroad which leads
from Taslidža (Plevlje) to Č č from Hasan Pasha 's drinking-fountain (ofwell) ,
situated on that highroad, at a distance of the promenade lined with trees to the south-
east,. on a small hill some thousand steps away, there is Gazi Murad-baba's garden
with a bektashi monastery (asitanl. which is worthy to be seen. It is so high a watch-
tower full of shades, that from it the whole of the town of Č č can be seen. In
every' corner of that place, many enamoured and devoted dervishes have been perfor-
ming musical programs with wonderful melodies and at any time differer1t groups
prepare musical programs, as for example those made and organized by Husein
Baykara. Briefly , the inhabitants of towns come to this place of feast and entertainment
with all sorts of dishes and drinks, preparing parties and meetings of various kinds". 7)
After this, historical sources do not speak about this tekke. There is, however, a memo-
6. Halil Inalcik, The Ottoman Empire. The Classical Age, 1300-1600, London, 1972. tr. by
Milica ć Beograd, 1974, p. 276.
7. Evliya Č Putopis (Seyahat-name) - fragments obout the Yugoslav lands, tr. by Hazim
Š ć Sarajevo, "Svjetlost", 1967, p. 397-98.
85
ry preserved among people, concerning a tekke situated in Musalla above the town of
Č č over the place e where the hotel "Orijent" now stands. There was a turbe (tomb)
a little below the mentioned hotel "Orijent", built for a Turkish officer. The tekke was
demolished after the first World War, but a certain woman restored it later . And in the
end, it was pulled down after the Second World War and has never been renewed. Peop-
le remember a certain šeyh Omer and Muraddede who were, probably, bektashis.
There. is a certain similarity between the tekke described by Evliya Č and
the one preserved in the memory of people as far as the place where it was located is
soncerned. May-be that tekke had los,t its primary character and later belonged to so·
me other tarikah.
There was also a bektashi tekke in the city of Sarajevo, on the left bank of the
river Miljacka, close to Ć bridge of which we are reminded only by the street
called "Tekija", so-called until 1931. Otherwise, we have no information either about
its establishment or its disappearance. 8)
lt is known that there was also one bektashi tekke in the city of Banjaluka.
Murat Sertoglu refers to this tekke, but gives no information about it. 9)
Since the historical sources of later times offer very little information about
these tekkes, it only mean that their duration and activities were both limited and
shortlived, that bektashism here was only of a lesser importance, and that as a kind of
sincretistic religion, bektashism could not last for a long time within the Sunni surroun-
dings of Bosnia and Hercegovina. Because all tekkes which were active, continued their
activity much longer, particularly those from later times of Ottoman rule, there were
certain reflections in historical and other sources, or at least short information about
their appearance and activities.
Now, we may draw the consclusion that not only bektashicm but also other
heterodox dervish orders and sects, which appeared from time to time, were not perma-
nently developed in this area, where the influential Islamic theological school had cont-
rol and was Islamic spokesman. If we consider bektashism completely in the framework
of islamic civilisation - complexity of Bosnia and Hercegovina, in comparison with
the influence of mevlevis, halvetis, kadiris, for example, the bektashi brotherhood had
no greater influence in this region. It seems that a few individuals of Turkish and
Albanian origin, who lived in Bosnia and Hercegovina, and only avery small number of
local inhabitants belonged to it.
Taking a logical procedure, we have now to consider the connection of
bektashism with the janissaries on the soil of Bosna and Hercegovina. It is a fact that
we have not discovered something very helpful but it is necessary to point out that there
is no information in accesible sources which would refer to the bektashi influence on the
janissaries of Bosnia and Hercegovina, or to ony kind of connexion between bektashis
and janissaries, which, for instance, existed between the janissaries and the mevlevies,
halveties, nakšbandies, kadiries, to which certain sources refer. But, it is true that we can
not decisively say that there was no such influence at all, because there were a few bek-
tashi tekkes in Bosnia and Hercegovina, as we have explained before. We must say tbat
8. See:. Alija ć Ulice i trgovi Sarajeva (The Streets and squares of Sarajevo), Sarajevo, 1973,
p. 383-84.
9. Refer to: Murat Sertoglu, Bektašilik ne dir, Istanbul, 1969, p. 317.
86
\
some researchers suppose taht the bektashi tekke which situated close tt> Cumurija bri-
dge in Sarajevo belonged to the bektashis_ But I am not so sure, because no information
or any notes exists in historical sources about it_
However, Mulla Mustafa Bašeski in his Chronicle (Ketab) gives us information
concerning Šeho Č on the occasion of his election as the head of the Mevlevi
tekke in Sarajevo, who had to take off his janissary turban and replace with mevlevi
tadž (bonnetl.ifhis is a very interesting case which tells us that Šeho Č as a mevle-
vi šeyh, belonged to janissaries. As the head of the Mevlevi tekke in Sarajevo, he in fact
opened the way to a stronger influence of the mevlevies on the janissaries. A very good
example is of Mulla Mustafa Bašeski in his Chronicle. He informs us that saddiers, and
it is well known that handicraftsmen mainly were janissaries, prepared entertainments
and pleasure-parties in the Summer Mevlevi tekke of Šehova Korija which was a garden
suitable for this kind of collective ceremonies. 10) A second instance which is for me
very instructing: The author of the Chronicle (1740-1804), Mulla Mustafa Bašeski, as
can be seen from title, was a janissary veteran, belonged to the kadiri order of dervishes,
as he said in his Chronicle.
11
)
We have a similar situation in Serbia. Concerning the dervish orders, we have
not much' information in historical sources. Evliya Č supplies us with some infor-
mation for earlier periods. He explicitly mentions the Tekke of Mehmed Pasha Yahya-
š ć which was, certainly, founded before his death (1548). The tekke was situated on
the southern side of Abaza Pasha 's kiosk in Belgrade. The head of this tekke was
vish Mehmed Horasani. 12) Since its founder, Mehmed Pasha, was akinci bey and it is
known that the cult of Hadži Bektash was spread among akincis, Hazim Š ć
supposes that it belonged to the bektashi order of dervishes. 13)
There was a bektashi tekke of a certain Subasha, which was probably located
somewhere on the border of the city, because it was used as an excursion-place by the
people of Belgrade. .
Immediately after the Belgrade peace of 1740 there was another bektashi
tekke established in Belgrade, which was mentioned in the vakfname of Defterdar
Ahmed-Efendi. From the vakf-name it is evident that it was situated on Bulduldere
and' 12 č were doneted for food. 14) From Evliya Č travel s (Seyahat-name),
we also see that two bektashi tekkes were established in Niš. One is "Kopru bashi
tekke", and the other Subasha 's tek ke, which was an excursion-place. 15) Evliya also
refers to Seferbaba 's turbe (The tomb of Sefer-baba) wmch probably situated
near to the Kppru bashi 's tekke, which suggests to us that he was a šeyh of this tekke.
16
)
This is all we can find in historical sources concerning bektashism in Serbia.
10.See: Mulla Mustafa Bašeskija, Ljetopis (1746-1804) (Kitab), tr. from Turkish to Serbo-
Croatian by Mehmed ć Sarajevo, "Veselin Masleša", 1968, p. 211.
11. M. M. Bašeskija, Ljetopis (Chronicle) • p. 198, 210, 249.
12. Evlija Č Putopis (Seyahat-name), p. 87.
13.See: the Articles of Hazim Š ć concerning the cultural past of Belg"rade, Istorija Beograda.
knj. 1 - Stari, srednji i novi vijek, Beograd, 1974. p. 641-673 i druge.
14.See: H. Š ć Isto, p. 670; Ankara AWUM Aršivi, Vakfiye "defteri, No-14, The court sopy
of Defterdar Ahmed Efendi's vakf-name from the 5th of zilhidže of 1153th, p. 14.
15. Evliya Č Putopis (Seyahat-name), p. 67.
16. Evliya Č PutopiS (Seyahat-name), p. 64.
87
Nevertheless, the bektashi brotherhood had more considerable importance and
played a significant role in religious and socio-political and cultural life of Macedonia
and Kosovo in the XVl.lth and the XVlllth centuries. In nearly every town of the
Yugoslav southern area there was at least one bektashi tekke. Members of this order,
whose role in the political life of these regions was most important, were recruited man-
Iy from the people of Albanian nationality. Its expansions was evident on the soil of
Macedonia and Kosovo modifyng the structure of the people already in the XVllth and
the XVlllth centuries. 17) Though it is obvious that the process of islamization and the
appearance of dervish tekkes and zawiyas in a great number in the first 'epochs after the
conquest of these lands by the Turks is a historical truth, after all we have not at our
disposal much historical material concerning these questions until the XVlllth century.
ln addition to this, we must emphasize that the Pashas who ruled over Macedo-
nia and Albania in the XVllth and the XVlllth centuries had close relations with the
bektashis. To the bektashi brotherhood belonged also janissaries, most č owners,
army officers, handicrafteman (particularly gun-makers), and a part of free peasants.
At the same time, when the Albanians accepted bektashism, Bektashi tek kes in Roume-
lie, filled with autochtonous element, had a firm hold of a national spirit, to
Asiatic Turkey. 18)
Representatives of Albanian national spirit and ethnic sensibility came mainly
from small landowners (begs) and middle-class people, from where bektashis also were
recruited. It seems, however, that bektashism did not take root in Yugoslav southern
area (Macedonia and Kosovo) before XVlllth century, even if there were tekkes of this
order, as Evliya Č informs, in Kosovska Mitrovica, č etc. "Mustafa-baba 's
bektashi tekke is at a distance of an arrowshot from the town of Kosovska Mitrovica",
says Evliya Č Bektashis accomodate travellers and passengers there". 19) Evliya
also refers to the tekke of č and to the turbe of Krkler (The tomb of forty saints),
where forty saints (awliya') were buried. 20)Researchers who have been occupied with
bektashism recorded that there were bektashi tekkes in Macedonia in the following
towns: Skoplje, Tetovo, Štip, Titov Veles (Koprulul. and in Kosovo in the towns:
Djakovica, Prizren, Strumica, etc.
Bektashism as a religious teaching, or sect, in addition to the elements taken
over from different sources, havillg begun with Shamanism ... , coming to the soil of the
Balkans, has taken over, naturally, certain elements of religious views of the Balkan
peoples. We said that bektashism is a continuation of babaism and traces of Shamanis
were quite evident in it, expressed in bektashi dances and entertainments. Traces of
ancient Turkish folklore and customs can be seen. Women were free and equal with men
as they were in preislamic Turkish society. Some historians, as for instance Georg Jacob
and Hasluck, have drawn attention to the influence of Balkan paganism and Balkan
Christianity on bektashi views and ideas. According to them, the conception of the
Trinity expressed in bektashi dogma that God, Muhammed and Ali are one unit, confe·
17. See: F. W. Hasluck, Chr istianlty and Islam under Sultans, II, Oxford, 1929, p. 243.
18. Refer to: Max Choublier, Les Bektashis et la Rnumelie, Revue des Etudes Islamiques, annee
1927, III, p. 431 .
19. See: Evl iva Č Putopis (Seyahat-name), p. 267, 278, 298.
20. Evllya Č Putopis (Seyahat-name) , p. 278, 298.
88
ssion of sins to the šeyh on the part of dervishes, and also the offering: bread, wine and
cheese to novices on the occasion of the initiation ceremony (lkrar ayini) are of Christi-
an origin. Celibacy, introduced by Balim Sultan (d. 1516), begun in the XVlth century,
became an obligation for the heads of bektashi tekkes and for dervishes who lived in
tekkes. Bektashis in Macedonia and Kosovo, according to Max Choublier, retained and
continued the cult of St. Nikola and believed in demons and evil spirits of Slav origin,
as for example, Samo Divi and Samo Vili . 21)
Bektashi tekkes were founded as if following a certain esta bl ished custom,
somewhere on the border of village, town, or city in order to perform their mission - to
transmit Islam and Turkish culture to the Christian environment, or to be as a moved
out watch-towers, because they used to appear very often in Romelie in the area where
the conquest was not definitely completed. Certain researchers called them forerunners
of Turkish conquests which, it seem s to me, is very unreasonable. But the main reason
why they were established on the border of a village, town, or city was, as I see it, beca-
use of their persistant opposition to orthodox Sunni Islam whose, influence prevailed in
urban centres and, secondly, dervishes would be dedicated to spiritual life and educati-
on in more peaceful surroundings and atmosphere.
Expansjon of bektashism in Kosovo, Serbia and · in Bosnia and
Hercegovina took place at the time when this tarikah had been formed on turco-anato-
lian traditions and other's in the XVth and the XVlth centuries in the definitive form
which Balim Sultan gave to it. As a result of social developments and its special evolu-
tion in the XVlllth and the XI Xth centuries, bektashism was expressed not only as a
religious movement, but Albanian national sentiments were also cultivated through the
bektashi tek kes. National aspirations of Albanians were developed and also originated
from bektashi lodges. Having in view this and other circumstances, we may understand
that bektashism as Turk tarikah, was accepted not only by the Turks but also by Alba-
nians in Macedonia, Kosovo and Albania, and much lesser by subjects of other nationa-
lities. However, it is unnecessary to exaggerate the importance of bektashism in the cre-
ating and propagating of local national aspirations of Albanian people, because other
Albanians who adopted orthodox Islam were also inclined to that. The members of this
tarikah were recruited mainly from the middle classes of society craftsmen, small
shopheepers petty landowners (begs) ans free peasants. A few great lan'dlords who
contributed to the strengthening of their influence and their authority, as for example,
in western and central Macedonia, also belonged to this tarikah.
As for Bosnia and Hercegovina, bektashism was a shortlived and ephemeral
phenomenon in these lands, therefore it could n.ot be established as a tradition, nor
could it have a considerable influence on spiritual life of this province, as it had in
Macedonia, Kosovo, and Albania.
lt is true that the "aristocratic form of Islam" was cultivated in Bosnia and
Hercegovina, if we can say that, a kind of cosmopolitan form of islamic culture, or
orthodox Sunni Islam, which was represented not only in urban centres but also in ru-
ral districts. By the way, it can not be denied that the "people's form of the Islamic
religion", represented by dervish orders and sects was developed, but it was never so
strong and predominant. It was always in the background, it always had minor signifi-
21 . See: Max Choublier, Les Bektashis et la Raumelie. p. 427.
89
cance, and in such a form it existed in the structure of islamic life of the Muslims of
Bosnia and Hercegovina.
To conclude, I would say that even some very well known historians attach
excessive importance and role to the bektashi order of dervishes, which seems to be a
certain glorification of this order. True, bektashism had a certain role and importance
but to a much lesser degree than some would like to give to it.
90
Džemal Ć ć
BEKTAŠIJE I ISLAM U BOSNI I HERCEGOVINI
Islam u Bosni i Hercegovini se č širiti neposredno poslije osvojenja Bosne
(1463) i Hercegovine (1465) od strane Turaka, u vrijeme kada je ć bio č orto-
doksni sunni islam. I ć od samog č islamizacije u Bosni i Hercegovini djelovala
je snažna sunni orijentisana teološka škola koja je bila predominantna u ovoj oblasti i uz
ć osmanske vlasti suzbijala sve pojave heterodoksije, što ne č da heterodoksija
nije našla puleve utjecaja i ovdje. đ heterodoksni pokreti su bili samo č
pojava koja nije dublje ostavila traga u religioznom životu Muslimana Bosne i Hercegovi-
ne. Otuda su, na primjer, Hamzevije kao heterodoksno bratstvo ili sekta, mada se naglo
raširilo i steklo veliki broj pristaša, uništeni odmah u č i nije se č ni pomen,
niti bilo kakva tradicija u narodu. Isto tako je č i sa bektašijama. Mada su postojale
bektašijske tekije u Bosni i Hercegovini u prvim epohama osmanske vlasti, one su bile
kratkog vijeka i samo periferno su dotakle religiozni i socijalni život muslimana ove pokra-
jine, bez dubljeg prodiranja u njihovu svijest.
Osmanski namjesnici i drugi veliki predstavnici osmanskog feudalnog društva u
Bosni i Hercegovini provodili su politiku zaštite i odbrane sunni islama i osnivali su tekije
ortodoksnih derviških redova, kao na primjer: mevlevi, halveti, nakšbandi, kadiri itd., da-
. ć im finansijsku i drugu ć da bi one služile njima i djelovale kao protuteža u bor-
bi protiv heterodoksnih sufi bratstava i sekti.
Tako Isa-beg ć vojvoda tzv. Zapadnih strana (1440-1446) osniva te-
kiju mevlevi reda u Sarajevu (146.2. godine), 1) Skender-paša po svoj prilici za svog
ć namjesnikovanja u Bosni (1499-1505) osniva tekiju nakšibendijskog reda, tako-
đ u Sarajevu (oko 1500. godine), 2) veliki bosanski namjesnik i graditelj, te dobrotvor
Sarajeva, Gazi Husrevbeg (namjesnik u Bosni od 15.21-1541) osniva Hanekah halvetij-
skog reda derviša u Sarajevu (prije 1531. godine), 3) krupni sarajevski trgovac Hadži
Sinan-aga, otac Silahdar. Mustafa-paše, osniva po njemu nazvanu Sinanovu tekiju, ka!;li-
1. Bilješke uz ovaj rad "Bektašije i islam u BiH" su iste kao i u prethodnom radu "Bektashis and islam
in Bosnia and Hercegovina" od str. 83-90. pa ih uz ovaj rad ponovno ne donosimo.
91
rijskog reda u Sarajevu (XVII vijek) 4) itd. Stoga se može i razumjeti da su nakšibendi,
mevlevi, halveti i kadiri bratstva odigrala izvjesnu ulogu ne samo u procesu širenja islama
u ovim krajevima nego i u njegovanju tasavvufa i č tradicije kao forme islama kod
nas. Naravno, kao č provincija Osmanskog carstva, Bosna i Hercegovina je tre-
bala biti š ć od heterodoksije koja je u svom antagonizmu i opoziciji prema osman-
skom feudalnom društvu i sunni islamu č izazivala bune i ustanke.
ć gornju misao, u svom referatu želim da ukažem na jednu istorij-
sku istinu da derviški red bektašija, kao heterodoksni oblik islamske religije, nije bio
zastupljen u Bosni i Hercegovini u onoj mjeri kao što su druga sufi bratstva, koja smo
gore spomenuli, pa prema tome nije ni mogao imati znatnijeg utjecaja đ č
kao što u drugim oblastima Osmanskog carstva.
Uporedo sa turskim osvajanjima na Balkanu, zajedno sa vojskom u kojoj su i sa-
mi č pojavili su se derviši bektašije i u jugoslavenskim zemljama. ć sredinom
XI V ć bektašije su se pojavile na granicama Rumelije, a do kraja ovoga vijeka č
tile na granicama Rumelije, a do kraja ovoga vijeka č su se đ č budu-
ć da su č po mišljenju nekih č bili ć š ć djeca, Š Ć
porijekla, ili ratni zarobljenici, pa su radije pokazivali sklonost ka bektašizmu kao narod-
nom religije nego sunni islamu.
đ odsustvo č zastupljenosti ili znatnijeg utjecaja bektašizma u Bosni i
Hercegovini na neki č opovrgava gornje mišljenje č To bi jedino moglo da
potvrdi saznanje i stav Mehmed Fuad Kopr'DIU'-a k<:>ji je smatrao legende o Hadži
Bektaš Velija sa osmanskim vladarima - Osmanom i Orhanom i ulogu koju je Hadži
Bektaš Veli imao u osnivanju č korpusa, č izmišljotinom, te da takve
tvrdnje nemaju nikakvog istorijskog osnova. 5) KoprulU je đ istakao da su bektašije
samo jedno od heterodoksnih bratstava i da ono sve do XVI vijeka nije bilo č
Tek u XV i XVI vijeku, kada je apsorbiralo druga č bratstva koja vode porijeklo
od baba izma , č je da igra znatniju ulogu, što je bilo razlogom da mu se pripisuje
pretjerana važnost u osnivanju Osmanskog carstva.
Bektaši propaganda je imala velikog uspjeha i utjecaja na Turkmene u Anadoliji,
č u oblasti đ Kizilirmaka i Erzeruma i na jugu u planinama Taurusa. č
bektaši tarika prihvatili su i Turkmeni-Juruci nastanjeni đ Jedrena i Dunava na
Balkanu, potom stanovnici Dobrudže i Deliormana u č Bugarskoj. te stanovnici u
planinama Rodopa u južnoj Makedoniji i Tesaliji. Tokom XV i XVI ć mnoštvo tih
turkmenskih nomada prelazi na č č života, ć svoja sela ć
se u gradovima, što je dovelo do širenja bektašizma i u urbanim sredinama.
Zna se da su heterodoksne grupe derviša kao: babaije, abdali, hajdarije i drugi,
odigrali aktivnu ulogu u islamiziranju stanovništva u Rumeliji i u islamizaciji Balkana u
toku XIV i XV vijeka.
I Halil Inaldžik govori o krupnoj ulozi bektašija u širenju islama i islamske
ture đ č š ć stanovništvom u Rumeliji i na Balkanu, jer, po
njemu, bektašijski oblik islama koji wiznaje ravnopravnost religija, koji pridaje ć zna-
č skrivenim vrijednostima nego spoljnim obilježjima, koji zapostavlja vršenje islamskih
obreda - molitvu, post, a dozvoljava upotrebu vina i dopušta ženama da se pojavljuju ot-
krivena lica i slobodno miješaju s muškarcima, te zbog svoje č prirode ikaraklera
narodnog tarikata, je bio prihvatljiv za mnogobrojne balkanske seljake. 6)
92
đ derviški red bektašija nije bio mnogo raširen u Bosni i Hercegovini,
mada je bektašijska propaganda nastojala u tom pravcu. Prema onome što nam saopštava
Evlija Č koji je prošao ovuda 1660. godine, postojala je jedna bektašijska tekija na
periferiji Č č U vezi s tim Evlija Č piše: "Na č strani varoši s desne
i lijeve strane druma što vodi iz Tašlidže (Plevlje) u Č č od Sinan-pašine č koja
se nalazi na tome drumu pola sata daleko, pa sve do Č č nalaze se ogromna stabla
trešanja. Podalje od toga drvoreda na jugoistoku, na jednom brežuljku kojih hiljadu kora-
ka daleko, nalazi se Gazi Murad-babina š č s bektašijskom tekijom (asitan) , koja za-
služuje da se vidi. To je tako visoka č da se od ove tekije koja je puna hladnja-
ka vidi cijela varoš Č č ... U svakom uglu toga mjesta mnogi zaljubljeni i odani derviši
izvode č č divnim melodijama i u svako doba razne grupe đ č
č poput Huseina Bajkare. Jednom Č stanovnici gradova dolaze na ovo mjesto
gozbe sa raznim jelima i ć i đ raznovrsne zabave i sastanke". 7)
Dalje izvori ne govore o ovoj tekiji. Postoji, đ u narodu uspomena na
tekiju koja se nalazila na Musalli poviše grada Č č iznad današnjeg hotela "Orijent",
a postojalo je i turbe nešto niže pomenutog hotela, podignuto nekom turskom poginu-
lom oficiru. Tekija je bila srušena poslije l-svjetskog rata, ali ju je kasnije obnovila neka
žena. I č je srušene poslije II svjetskog rata i nije više ob.novljena. Narod se ć
nekog šejh Omera i Murad-Dedeta, što pomalo č na bektašijski red derviša i tradiciju
koja je tu ć postojala.
Prema opisu tekije bektašija, o kojoj govori Evlija i o kojoj se č
pomen u narodu, postoji izvjesna podudarnost, s obzirom na mjesto na kojem je bila
locirana. ć je da je ona izgubila svoj prvobitni karakter I kasnije pripadala nekom
drugom tariku.
Isto tako jedna bektaši tekija postojala je i u gradu Sarajevu, na lijevoj obali
Miljacke pokraj Ć mosta, na koju nas ć samo ulica "Tekija" koja je nosila
to ime sve do 1931. godine. č nemamo nikakvih podataka niti o njezinu postanku
niti o tome kada je nestala. 8)
Zna se da je jedna bektašijska tekija postojala i u Banjaluci. Nju spominje Murad
Sertoglu, ali o njoj ne daje nikakve podatke. 9)
ć da izvori iz kasnijeg vremena pružaju malo informacija o ovim tekijama,
samo može da č da je njihovo trajanje i njihova aktivnost bila i č i kratko-
trajna, da je bektašizam imao samo perifernu ulogu, te da se kao sekta i jedan vid sinkre-
č religije nije mogao dugo održati u strogo sunnitskoj sredini Bosne i Hercegovine.
Jer za sve tekije koje su bile aktivne i održale se nešto duže, a č one iz kasnijeg pe-
rioda osmanske vlasti kod nas, postoje u istorijskim i drugim izvorima, ili bar
kratke informacije o njihovom nastanku i djelovanju. To nas, upravo, navodi na zaklju·
č da, ne samo bektašizam, nego i drugi heterodoksni derviški redovi i sekte, koji su se
oVdje javljali s vremena na vrijeme, nisu se mogli ustaliti niti razviti na ovom prostoru gdje
je snažna islamska teološka škola i ć sunnitska inteligencija vodila glavnu č
Ukoliko problem bektašizma razmatramo cjelovito u okviru islamsko-civilizacij-
skog kompleksa Bosne i u đ sa utjecajem mevlevija, halvetija, kadi-
rija itd. bektaši bratstvo nije imalo nekog utjecaja u ovoj oblasti. Č se da su mu pripa-
dali rijetki pojedinci turskog i albanskog porijekla koji su živjeli u Bosni i Hercegovini i
samo poneki č od ć življa.
93
ć jednim č tokom u svom razmatranju bektašizma u Bosni i Hercego-
VIni, postavlja nam se i pitanje sprege bektašija i č na č
prostoru. Ć je da u nama dostupnim izvorima nismo naišli na podatke koji bi uka-
zali na postojanje utjecaja bektašija, ili bilo kakve sprege bektašija i č mada ne
možemo decidiravi ć da takvog utjecaja nije ć bilo, ć da je postojalo nekoli-
ko tekija bektaši tarika u Bosni i Hercegovini, kao što smo to objasnili. Ima mišljenja da
im je pripadala bektaši tekija pored Ć mosta u Sarajevu.
đ u Ljetopisu Mula Mustafe Bašeskije nalazi se podatak da je Šeh o
Ć prilikom izbora za šejha Mevlevi tekije na Bendbaši u Sarajevu, trebao da skine
č turban i da ga zamijeni mevlevijskim tad žo m (kapom). što naravno ukazuje na
č da je i kao mevlevija pripadao č a kao šejh Mevlevi tekije u Sarajevu,
zacijelo, ć ć utjecaj mevlevizma đ jani č
Na fenomen sprege i utjecaja mevlevija đ č u Sarajevu, pa i Bosni i
Hercegovini, govori i podatak da su č (sedlaril).a zna se da su zanatlije mahom bili ja-
č đ č na Šehovoj Koriji gdje se nalazila ljetna tekija mevlevija sa baš-
tom pogodnom za ovakve skupne ceremonije. 10)
Drugo, što je veoma interesantno, da je i autor Ljetopisa (1740-1804). Mula
Mustafa Bašeskija, kako se vidi iz njegova naslova, kao č veteran (isluženi jani-
č pripadao kaderijskom redu derviša, kako on to sam kaže u svom Ljetopisu. 11)
č situacija bila je i u Srbiji. Ni za ovaj region nemamo mnogo podataka u
istorijskim izvorima, koji se odnose na derviške redove. Za raniji period izvjesne podatke
nam pruža Evlija Ć koji č spominje tekiju Mehmed-paše š ć koja je
osnovana, zacijelo, prije njegove smrti (1548). a koja se nalazila na č strani
šehera u blizini Abaza-pašinog kioska u Beogradu. U njoj je tada služio kao šejh, Derviš
Mehmed Horasani. 12) ć da je njen č Mehmed-paša, bio akindžijski beg, a
zna se da je đ akindžijama bio razvijen kult Hadži Bektaš Velija, stoga Hazim Šabano-
ć predpostavlja da je bar u prvo vrijeme pripadala bektaši redu derviša. 13)
U Beogradu je, đ postojala bektašijska tekija nekog subaše koja se; vjero-
vatno, nalazila negdje na periferiji grada, ć da je služila kao izletište đ
Neposredno poslije beogradskog mira 1740. godine, u Beogradu je postojala
jedna bektašijska tekija, koja se spominje u vakufnami Defterdara Ahmed-efendije. Iz
vakufname se vidi da se ona nalazila na Bulbuldereu i da je za hranu zavješteno 12 č
dnevno. 14) .
Dalje, na osnovu putnih izvještaja Evlija Ć znamo da su u Nišu postojale
dvije bektašijske tekije. Jedna je "Kopru baši" tekija (Tekija na vrhu mosta) "bijednih
derviša", a druga je Subašina bektašijska tekija, koja je služila kao izletište. 15) Evlija spo-
minje i turbe Sefer-babe na vrhu mosta, koje se, vjerovatno, nalazilo u blizini K\,>pr"6 baši-
ne tekije, što bi č da je Sefer-baba bio jedan od č ove tekije. 16) To bi
bilo sve što smo našli u izvorima, a što se odnosi na bektašizam u Srbiji.
đ bektaši bratstvo je imalo ć utjecaj i odigralo č ulogu u reli -
gioznom, č 'i kulturnom životu Makedonije i Kosova u XVII i XVIII U
skoro svakoj varoši našeg tužnog regiona nalazila se bar po jedna bektašijska tekija. " Ć
novi ovog reda, č uloga u č životu ovih oblasti je najvažnija, regrutovali su se,
uglavnom, iz redova stanovništva albanske nacionalnosti, č ekspanzija se ć na
č Kosova i Makedonije, ć strukturu stanovništva ovih oblasti ć u
94
XVII i XVIII vijeku.
17
) Mada je č da je proces Islamizacije i pojava derviških
tekija i zavija u velikom broju ć u prvim epohama po osvojenju ovih oblasti od strane
Turaka istorijska istina. ipak mi ne raspolažemo sa mnogo istorijskog materijala koji
tretira ova pitanja sve do XVIII ć
Osim toga. bektašijskom bratstvu ne samo da su pripadali paše koji su uz dosta
samostalnosti upravljali Makedonijom i Albanijom u XVII i XVII I ć nego i č
ri. ć novih č sahibija. kadar u armiji. zanatlije č puškari). a i jedan dio
slobodnog seljaštva. U isto vrijeme kada su pripadnici albanske nacionalnosti prišli bekta-
šizmu. tekije bektaši reda u Rumeliji. ispunjene autohtonim /llementom. zahvatio je je-
dan nacionalni duh nepoznat azijskoj Turskoj. 18)
Predstavnici albanskog narodnog duha i č senzibiliteta izrastali su. uglav-
nom. iz sitnog begovata i srednje klase. odakle su se. đ regrutovale bektašije. Č
se. đ da se bektašizam nije bio ukorijenio na našem južnom č (Makedoni-
ji i Kosovu) prije XV II I ć mada su još ranije postojale tekije ovog reda. kako to
saopštava Evlija Č u Kosovskoj Mitrovici. č "Bektaši tekija Mustafa-babe
udaljena je od grada Kosovske Mitrovice jedan hitac strijele". piše Evlija Č "Bekta-
šije tu č putnike i namjernike". 19) Evlija govori i o tekiji u č i o turbe-
tu Krkler. gdje je sahranjeno 40 svetaca (evlija). 20) č koji su se bavili bektašiz-
mom. zabilježili su da je po jedna bektašijska tekija na č Makedonije postojala u
gradovima: Skoplju. Tetovu. Štipu. Titov Velesu i Kosova u Đ
vici. Prizrenu, Strumici itd.
Bektašizam kao vjersko č kao sekta. pored elemenata preuzetih iz č
tih izvora. č od šamanizma ...• ć na tlo Balkana. preuzeo naravno. izvjesne
elemente vjerskih shvatanja balkanskih naroda. Mi smo rekli da je bektašizam nastavak
babaizma i da se u njemu veoma jasno zapažaju tra'govi zamanizma. koji se ogledaju i izra-
žavaju u č igrama i plesu bektašija. a usto zapažaju se i tragovi starog turskog
fol klora i č Žene su i dalje zadržale slobodu i jednakost sa muškarcima što su uži-
vale u predislamskom turskom društvu. Neki su č kao Georg Jacob iHasluck.
upozorili na utjecaje koje su balkanski paganizam i balkansko š ć izvršili na 'bek-
tašijska shvatanja. Po njima. koncept trojstva izražen u bektašijskoj dogmi da su Bog.
Muhamed i Alija jedno. ispovijedanje grijeha šejhu od strane derviša. kao i đ nova-
ka hljebom. vinom i sirom prigodom ceremonije primanja u red (Ikrar avini) su š ć
skog porijekla. Celibat (neženjstvo). koji ., je uveo Balim Sultan (u. 1516). č od XVI
ć postaje obaveza za č bektaši tekije i za derviše koji su živjeli u tekijama.
Bektašije u Makedoniji i na Kosovu. kako iznosi Max Choublier. zadržali su kult Sv. Niko-
le i vjeruju u demone ili zle duhove slavenskog porijekla. kao što su Samo Divi i Samo
Vili. 21)
I kao po nekom ustaljenom č bektašijsketekije su osnivane č
negdje na periferiji varoši. s ciljem da ispune svoju specijalnu misiju transmitera turske
kulture u š ć sredinu. ili da posluže kao isturene karaule. jer bi se č pojavljiva-
le u Rumeliji i tamo gdje još osvajanje nije bilo č završeno. Neki ih nazivaju i
prethodnicima turskih osvajanja. što bi č mi se bilo veoma pretjerano č
đ glavni razlog da su osnivane na periferiji naselja. varoši. gradova bilo je. kako ja
vidim. zbog njihovog č opozicionog stava prema sunnitskom ortodoksnom islamu
koji je imao prevashodan utjecaj u gradovima i. ć u urbanim sredinama. a drugo
da bi se derviši u jednoj mirnijoj atmosferi posvetili spiritualnom životu i odgoju.
95
Širenje bektašizma u Makedoniji, na Kosovu, u Srbiji i u Bosni i Hercegovini bilo
je u vrijeme kada se ovaj tarikat formirao na tursko-anadolskim tradicijama i drugima u
XV i XVI vijeku, u č svojoj formi koju mu je dao Balim Sultan. Kao rezultat
društvenog razvoja i specijalne evolucije, bektašizam se u XVIII i XI X vijeku izražavao ne
samo kao religiozni pokret nego su se u njemu, kroz bektaši tekije, njegovali i razvijali
albanski nacionalni sentimenti. NaCionalne težnje Albanaca su se ne samo razvijale nego
su i ponikle iz bektašijskih ć ć ovo i druge okolnosti u vidu, možemo razumje-
ti da su ga, kao turski tarikat, prihvatili ne samo Turci nego i Albanci u Makedoniji, na
Kosovu i u Albaniji, a mnogo manje pripadnici drugih naroda. đ ne treba pretje-
rivati kad je č o č bektašizma u stvaranju i propagandi lokalnih nacionalnih
težnji albanskog naroda, jer su tome bili skloni i Albanci koji su prihvatili ortodoksni
sunni islam. Č ovog tarikata uglavnom su se regrutovali j'z srednjih slojeva društva
(zanatlije, sitni trgovci, sitni begovat i slobodni seljaci), pa i nekoliko krupnih begova ko-
ji su ga iskoristili za č š ć svoga utjecaja i svoje vlasti, na primjer, u centralnoj i za-
padnoj Makedoniji.
Bektašizam je, č u Bosni i Hercegovini bio samo kratkotrajna i periferna po-
java, pa zato nije ni mogao se ustaliti kao tradicija, ili izvršiti znatniji utjecaj na duhovni
život muslimana ove oblasti, kao što je to č u Makedoniji, na Kosovu i u Albaniji.
Istina je, dakle, da se u Bosni i Hercegovini razvijala "aristokratska forma islama", ako
možemo tako da kažemo, neka vrsta kosmopolitske forme islamske kulture, ili "orto-
dOKsni sunni islam", koji je bio zastupljen ne samo u urbanim sredinama nego i u rural-
nim č ali isto tako se ne može ć č da se uporedo razvijao i živio
"narodni oblik islamske religije" koga su predstavljali č redovi i sekte, ali nikada
tako jak i predominantan, nego uvijek potiskivan u pozadinu, imao manji č da sa-
mo životari u strukturi islamskog života Muslimana Bosne i Hercegovine.
U č želio bih da kažem da č veoma poznati č pridaju izuzet-
nu važnost i ulogu bektaši redu derviša, što izgleda kao neka glorifikacija ovog reda. Isti-
na, bektašizam je imao izvjesnu ulogu i č ali u mnogo manjoj mjeri nego što bi mu
neki htjeli da daju.
96
RESUME
BEKTASHIS AND ISLAM IN BOSNIA AND HERCEGOVINA
Dervish order (or sect) of bektashis had a certain significance in the religious,
socio-political and cultural life of the southern regions of Yugoslavia - in Macedonia
and Kosovo, and particularly in districts predominantly inhabited by Albanians. This
tarikah was represented in a lesser degree in Serbia and more lesser in Bosnia and Her-
cegovina.
Reasons that bektashism has not been so much spread and had not continuity
on the soil of Bosnia and Hercegovina author see s in the fact that the Sunni orthodox
Islam had already been strengthened in the XVth century, at the time when the process
of islamization began in this area.
Ottoman governors in Bosnia and Hercegovina and Ottoman feudal society, as
well, systematically carried out the policy of protection and support to Sunni Islam
and they also used to establish the tekkes (monasteries) of orthodox dervish orders -
such as: mevlevi, halveti, nakšbandi, Kadiri, etd., giving material assistance to them in
order that they serve and act also as a counter-balance to the struggle with heterodox
brotherhoods ans sects.
Expanding of bektashism in Macedonia, Kosovo, Serbia and in Bosnia and
Hercegovina took place at the time when this tarikah had been formed on turco-
anatolian traditions and other's in XVth and XVlth centuries in the definitive form
which Balim Sultan (d.1516) gave to it. As a result of social developments and its spe-
cial evolution in the XVlllth and the X I Xth centuries, bektashism was expressed not
only as a religious movement, but Albanian national sentiments were also cultivated
through the bektashi tekkes. National aspirations of Albanians were developed at:1d
also originated from bektashi lodges. Having in view of this and other Circuh1stances, we
may understand that bektashism as a Turk tarikah, was accepted not only by the Turks
but also by Albanians in Macedonia, Kosovo and in Albania, and much lesser by subjects
of other national iti es. However, it is unnecessary to exaggerate when it is spoken about .
the importance of bektashism in creating and propagating of local national aspirations
7- Anali 97
of Albanian people, because other Albanians who had adopted orthodox Islam were al-
so inclined to that. The members of this tarikah were recruited mainly from middle
classes of the society (handicraftsmen, small shop keepers, petty landowners - begs and
free peasants). A few great landlords who made use of it for the strengthening of their
influence a n ~ their authority, as for example, in western and central Macedonia and in
Albania also belonged to this tarikah.
lt is too necessary to point out the fact that there are not informations in ac-
cessible sources which wuld refer to the bektashi influence on the janissaries of Bosnia
and Hercegovina, as, for instance, the influence of mevlevies, halveties, nakšbandies,
kadiries, to what certain sources refer. 8aktashism, o:herwise, was a short-lived and
ephemeral phenomenon in Bosnia and Hercegovina, therefore it could not be established
as a tradition, or to make cosiderable influence on spiritual life of this region, as it made
in Macedonia, Kosovo, and in Albania.
lt is ture that "aristocratic form of Islam" was cultivated in Bosnia and Herce-
govina, if we can say that, a kind of cosmopolitan form of islamic culture, or orthodox
Sunni Islam, which was represented not only in urban centres but also in rural districts.
By the way, it can not be denied the fact that "people's form of Islamic religion",
represented by dervish orders and sects, has been developed, but never been so strong
and predominant. It has always been in the background, it has always had minor signifi-
cance and in such form it existed in the structure of the islamic life of the Muslims of
Bosnia and Hercegovina.
98
Kasim č
MEHMED REFIK-EFENDI Ž Ć
ŠEJHUL-ISLAM
Za dugo vrijeme, dok je naša u.ža dorl1ovina Bosna i Hercegovina bila u sastavu
Turskog Carstva (1463-1878), muslimani Bosne dali su Carevini i islamskom svijetu zna-
č broj velikih ljudi na svim poljima ljudske djelatnosti.: na č kulturnom, po-
č i vojnom polju. Poznato je svakom, ko se bavi č naše kulturne proš-
losti, da je potrebno dosta vremena i ·.truda, da bi se samo nabrojala imena naših ljudi, ko-
ji su odigrali č ulogu na tim poljima, kao č sufije (mistici), književnici,
pjesnici, paše, beglerbezi, veziri, muftije i kadije. Nema stepena ni položaja u
nauci i u društvu, č ć . .i one najviše, da na njemu nisu bili i radili brojni naši ljudi.
Samo jedan položaj nije im bio t\lko.lako dostupan. To je najviši položaj u sistemu islam-
ske duhovne hijerarhije, položaj vjerskog starješine, šejhul-islama. Kroz SVu dugu histori-
ju našeg života i u zajednici sa Turcima i islamskirrt-svijetom, na tom položaju bio
je' jedan jedini naš č a to je el-hadž Mehmed Refik-efendi ž ć rodom iz
Rogatice. Na ov0l'!' položaju, on se nalazio u drugoj polovini XIX vijeka.
Ot:uirom da je to veoma visok- položaj, da je na njemu bio samo jedan naš č
vjek i da je isti posjedovao visoke č i moralne kvalitete, a uz to je i pisac jednog na-
č rada, to je, smatramo, od interesa da se s njim malo 'bliže upoznamo. Ovo tim pri-
je što sada mnogi naši ljudi za njega i ne znaju. č o njegovom životu i radu, želi-
mo dati kratak osvrt na zvanje, koje je obnašao, kao i na đ visoke vjerske hijerar-
. hije u Turskoj, iz kog je nastalo č zvanje. Osim toga, nazive muslimanske vjerske
hijerarhije ć u turskim dokumentima koji su danas kod nas predmet istraživanja
u vezi s č našeg kulturnog đ
Kad se u sastavu i na č islamskog svijeta osnovala osmanlijska vlast i dr-
žava, trebalQ je u njoj urediti i izgraditi sistem i funkci"je vlasti u raznim domenima, pa i
7*
99
na č organizacije vjerskog života i đ položaja duhovne hijerarhije. U ovom
pogledu č Turci su se ugledali u đ nekih ranijih islamskih zajednica i zema-
lja. Po tom uzoru prvo su postavljali važnije vjerske službenike, kadije i muftije. Tako je
svaki ć grad imao kadiju i muftiju, kako je to bila praksa od najranijeg doba islamskog
đ vjersKih slu.žbi.
Muftije su imale za svoj posao i nadležnost č razradu i popunjav!lnje
šerijata, a kadije đ i primjenu, đ u djelo šerijatskih odredaba. Oni su, po-
red toga, vodili brigu o svim vjerskim poslovima i vjerskom životu društva. No, turski
sultani su još od najranijih dana ć potrebu da imaju pored sebe vjerskog predstav-
nika i službenika, koji ć prvenstveno obavljati službu sudije i koji ć im biti ć i
savjetnik u vjerskim poslovima. Takvog službenika oni su u prvo doba svoje države pos-
tavljali u zvanju kadi-askera. U č je to bio č kadija (sudac). koji se nalazio
i kretao u sastavu vojske, u pratnji sultana, za vrijeme njegovih vojnih pohoda, da bi pr-
venstveno po ovlaštenju i nalogu sultana sudio u vojsci, al i i u narodu u poslovima i spo-
rovima koji bi se u takvim prilikama pojavili i č koji su dolazili i podnošeni sulta-
nu na rješavanje. Ubrzo potom postao je, u neku ruku, vrhovni kadija, koji je imao nad-
ležnost i funkciju ministra sudstva i prosvjete. Kao takav, on je, pored vezira (ministra
predsjednika), bio veoma visoka i ugledna č jer je ponekad imao ulogu i vid vrhov-
nog vjerskog dostojanstvenika. U prvo vrijeme je za cijelu zemlju bio jedan kadiasker.
U drugoj polovini XV vijeka, zapravo 886/1481. na predlog velikog vezira Karamani
Mehmed-paše, sultan postavlja dva kadi-askera; jednog za Rumeliju (evropski dio Tur-
ske). a drugog za Anadoliju. Od tog vremena, ova služba ostala je podijeljena na dva polo-
.žaja sa đ teritorijem za svaki od njih.
lako bi se po samom izrazu kadi-asker moglo slutiti, da to č samo vojni
sudija, to u praksi nije bio č Kadi-asker je imao širu nadležnost, on je predlagao, od-
nosno sa sultanom zajedno postavljao kadije i imenovao profesore (muderise) za đ
ni viši rang medresa na svom teritoriju. Uz to je, po sultanovom ovlaštenju, mogao vršiti
sudijski posao za č i van svog č č zvanje i funkciju kadi-askera
imao je u ranoj arapskoj državi visoki vjerski službenik, koji je za vrijeme ć no-
sio titulu kadil-kudat, a za vrijeme ć u Španiji kadil-džema'a, po č je uzo-
ru, vjerovatno, uspostavljen i položaj kadi-askera. Istina, nadležnost -i funkcije kadi-
askera nisu uvijek bile jasno đ i stalne, jer su se ponekad i mijenjale. Kasnije je to
č postala jedna od titula, kojima se č stepen ili rang visoke uleme (vjerskih do-
stojanstvenika).
U daljnjem formiranju visoke duhovne hijerarhije uspostavlja se naziv muftil-
enam (glavni muftija). Taj naziv dobio je muftija tri glavna grada: Istanbula, Burse i Edir-
ne (biladi selase). koji je imao pravo i nadležnost izdavanja šerijatskih rješenja (fetvi) u
tim gradovima. On je uskoro dobio naziv šejhul-islam koji ostaje stalan i dobiva pose-
ban č Tome nazfvu dodavao se ponekad navedeni naziv muftil-enam, pa se dobi-
vao prošireni naziv: šejhul-islam ve mufti-enam, ili: muftil-enam ve šejhul-islam, ko-
ji se odnosio na istu č '
Šejhul-islam je arapska č zapravo kovanica od dvije č šejh i islam, u
genitivnoj vezi. č č starješina, Č islama, islamske nauke. Terminološki,
u islamskoj literaturi, izraz ima dvije upotrebe, dva č što je nastalo u dva č
ta perioda, tokom razvitka nauke i terminologije, u raznim islamskim sredinama i siste-
mima. U prvo vrijeme svoje upotreb-e, ovaj izraz služio je kao č naziv za istaknute
i vrsne č islamskih nauka, a davali su im ga pojedinci, njihovi poŠtivaoci, ili gru-
100
pe, slobodno, neslužbeno, samo na osnovu č vrijednosti, koje su takvim č
ma priznavali i pripisivali. Mnogo kasnije, to je postao službeni naziv za lice, koje je zau-
zimalo đ visoki vjerski položaj.
Kao č naziv za istaknute č ova č se č upotrebljavati u
č ć po hidžri. U prvim ć islama, u islamskom svijetu, nisu se dava-
le nikakve č č titule, č nazivi ni najboljim č kao ni najbo-
ljim ljudima. č i dobri ljudi bili su duboko cijenjeni i poštovani, kao č i uzori,
ali nisu hvaljeni frazama i laskavim č U č ć po hidžri, broj islam-
skih č škola, pravaca i raznih poimanja, bio je velik. Pojedini č ostavljali
su duboka traga i osnivali pravce u nauci. Neki sljedbenici i poštovaoci takvih č
željeli su da istaknu svoje č i njihova mišljenja, pa su ih u đ č
nju raznih pravaca reklamirali, ć svojim odabranim č posebne č nazi -
ve. Za takve nazive postojali su i drugi, moglo bi se ć opravdani razlozi, jer se u to vri-
jeme č ć po hidžri) u islamskom svijetu uveliko prevodila i č filozo-
fija i nauka starih naroda: Grka, Indijaca, Perzijanaca i dr. U tim filozofijama bilo je poi-
manja, gledanja i vjerovanja, koja su bila suprotna islamskom č i pojedini islamski
č prvenstveno teolozi, ć su potrebu da vjernicima objasne i odbrane stavo-
ve islama. Veliki i zaslužni ljudi islamske nauke, koji su u takvim prilikama uspješno tu-
č islam i visoko držali baklju njegovog č s pravom su od vjernika nazivani sjaj-
nim imenima, koja su bila odraz stvarne č tih ljudi i iskrenog poštovanja od strane
vjernika. Tako su se, u drugoj polovini č ć pojavili i bljesnu I i č nazivi
za ulemu, skovani od č islam i još po koje arapske č lijepog č Otuda nazi-
vi, naprimjer: imadu l-islam (stup islama), fahrul-islam (ponos islama), zejnui-islam
(ukras islama), šemsul-islam (sunce islama), dijaul-islam (svjetlo islama), hudžetul-
islam (autoritet islama), šejhul-islam islama) itd. Dakle. u periodu nastanka
ovakvih č naziva, što nije imalo nikakav službeni karakter, nastao je i naziv šejhul-
islam. Kao takav, on je ostao dugo vremena u upotrebi, pa i danas' se u tom smislu pone-
kad upotrebljava, a imao je uvijek širu upotrebu od svih drugih č naziva.
Do pojave velike osmanlijske države i njene organizacije u prosvjeti, taj naziv u
č smislu upotrebljavan je u tri vida, za tri vrste ljudi. Prvo je imao lokalni karak-
ter, kada đ jednog mjesta nazivaju svoga istaknutog č t,im nazivom, koji os-
taje poznat i usvojen samo u njihovom č krugu. Takav je č sa Fahruddin
Razijem (Ebu Abdullah Muhammed b. Omer Fahruddin er-Razi, umro 606/1209., poz-
nati islamski č i komentator Kw'ana). On je, u tada ž č centru, u gra-
du Heratu (u sjeverozapadnom"dijelu Afganistana), držao predavanja duže vremena, koja
su slušali pristalice raznih pravaca i škola, đ sunnita i ši'ita. Svi su mu postavljali
svakojaka pitanja, a on je svakom rado i spremno odgovarao, ć sunnitski pravac,
kome je i sam pripadao. č krugovi njegova mjesta, Herata, dali su mu č na-
ziv i šejhul-islam, što je uglavnom ostalo priznato samo u tim krajevima.
Drugi vid upotrebe ovog naziva je, kada se on, uzet sam, bez imena osobe, od-
nosi na jednog ć č đ mnogobrojnim č nosi'ocima tog nazi-
va u jednom vremenu. To je, dakle, č kada je naziv šejhul-islam imao osobni karak-
ter, tj. kad se uzet sam za se odnosio samo na jednu osobu; jednog č u jednom
vremenu, u neku ruku kao njegovo vlastito ime zato što se on smatra ć č
kom svog vremena, pa se uzima kao ć znano da taj naziv pripada samo njemu. Ako se
i drugima, u to vrijeme, htjelo dati taj č naziv, valjalo je uz isti navesti i njihovo
ime. Ovakav č imamo, naprimjer, s'a č Ali b. Muhammed b. Ismail el-
101
Isbidžabi-jem (452-536) 1060-1141. U njegovo vrijeme bilo je više č koji su
imali č naziv šejhul-islam, ali ako se taj naziv izgovarao ili pisao u to vrijeme op-
ć sam, onda se odnosio samo na ovog č kao na posebno istaknutog pravni-
ka hanefijske pravne škole_
ć vid ili č upotrebe ovog č naziva bio je u vezi sa zvanjem za da-
vanje fetvi, zvanjem muftije, kada se, naime, taj naziv davao svakom ko je dobio odobre-
nje (idžazetnamu) ili naimenovanje, da vrši, ili da može vršiti službu muftije. Razumije se,
dugo vremena ta.kva odobrenja inaimenovanja davata su samo visoko č i dostoj-
nim ljudima.
Ovi č nazivi za č kao da su nastali naspram č specijalnih
naziva za č i vojne č naprimjer vezire i đ kojima su se, nešto ra-
nije, č davati č nazivi, koji odgovaraju njihovom pozivu, kao što su: izzul-
islam (uvaženost, ć islama), sejful-islam č islama), itd. Prema takvim nazivima
l1astali su nazivi šejhul-islam i dr., koji su se odnosili samo na duhovne č ulemu,
istaknute teologe i sufije (mistike).
U Iranu, ovaj naziv šejhul-islam je dobio nešto č upotrebu, i time
posebnu nijansu u č Ovdje, naime, taj č naziv pripadao je č sva-
kog ć grada, kao i predsjedniku suda i sudiji kojeg visokog suda.
Ali, naziv šejhul-islam dobiva svoje najsjajnije č i č kad je pripao
muftiji glavnog grada Carevine. Od tada se uskoro pojam šejhul-islam č razvijati u
posebnom, novom smislu. Tako taj naziv sve više dobiva sluibeni karakter i č ozna-
č najvišeg vjerskog predstavnika muslimana, poslije halife. Takav smisao i ulogu do-
biva nosilac ovog naziva još u vremenu sultana Murata II (1421-1451). Zato, kad se bro-
je šejhul-islami u ovom svojstvu i sa ovakom službenom ulogom, onda se kao prvi navo-
di Muhammed Šemsuddin-efendi Fenari (1350-1431), kojeg je postavio navedeni sul -
tan za svog glavnog muftiju, odnosno šejhul-islama. Od njegova vremena, ovaj naziv pre-
staje biti samo č i postaje službeni naziv za č đ najvišeg vjerskog
položaja i funkcije. ć u XVI ć to je naziv za č koja stoji na č svih islam-
skih č (uleme).
Č I ULOGA ŠEJHUL-ISLAMA I MEŠiHATA
Tokom vremena nadležnost i č funkcije šejhul-islama mijenjali su se i sve
više proširival i. Malo pomalo, on je postao glavni vjerski starješina svih musTi mana u tur-
skom carstvu, pa i u cijelom svijetu, tako što je sultan, kao vrhovni vjerski poglavar (hali-
fa) svih muslimana, prenio svoju vjersku nadležnost i vlast na šejhul-i.slama. Naime, hali-
fa je, kao zamjenik i nasljednik Božijeg poslanika Muhammeda a.s., centar svekolike vjer-
ske vlasti i nosilac svih vjerskih i državnih funkcija. On je predvodnik (imam) u džamiji,
sudac (kadija) i davalac vjerskih rješenja (muftija). No, kako on nije u ć da sve
te hmkcije obavlja č č u raznim mjestima, to su još prve halife, po uzoru na
samog Muhammeda a.s., postavljali gornje službenike u pojedinim mjestima širom svoje
države, koji su č funkcije vršili u ime halife.
To su bili lokalni vjerski službenici, za đ službe u svom mjestu. ć
vjerska vlast za organizaciju svih službi i cjelokupnog vjerskog života u islamskoj zajedni-
ci ostala je i dalje pri samom halifi. Sada, pak, osmanlijske halife prenose zapravo svoju
102
ć i vrhovnu vlast u vjerskim pitanjima na šejhul-islama, č kao što su mnogo ra-
nije, još i pojedini arapski halife, prenosili svoju č i vojnu vlast, ,na neke svoje
vezire, a č na prvog ili velikog.vezira (sadri-azam).
đ službe kadi-askera i službe šejhul-islama dolazi u č do takmi-
č i borbe za prestiž. Uticaj i služba šejhul-islama dobili su prevagu i ć č pa
tako šejhul-islam postaje halifin savjetnik, ć zamjenik i ć za vjer-
ska pitanja i za organizaciju vjerskog života i vjerskih službi. Kao takav, č je imao
vrhovni nadzor i vlast u pitanjima i poslovima vjerske prosvjete i školstva, te u pitanjima
vjerskog života ć Kadi-asker ostao je kao sultanov sudija i glavni vojni sudija, koji '
je, pored diobe vojnih ostavština, zadržao i vlast nad šerijatskim sudovima (kadijama) u
svom č jer je mogao dodjeljivati kadijske položaje i predlagati halifi postavljanje
kadija. U kasnije vrijeme, uticaj šejhul-islama proširio se i na č šerijatskog sudst-
va. Poslovi i nadležnost šejhul-islama ubrzo su se široko razvili, pa je trebala posebna us-
tanova i administracija za njegov rad. U tu svrhu on je imao i posebno sjedište sa svim
potrebnim uslovima i osobljem, koje je bilo vjerski visoko obrazovano, - što je sve č
lo ustanovu vrhovnog islamskog starješinstva, koja je poznata pod nazivom Mešihat.
Otuda su neki 'zapadni pisci ponekad poredili položaj šejhul-islama sa položajem pape u
č svijetu,što nije u potpunosti adekvatno,jer ;e še.ihul- islame postavljao i smje·
njivao halifa, i eni su svoja Š Ć i funkcije vršili u ime halife. To, dakle, nije bila
potpun"O samostalna i neovisna služba, mimo volje i vlasti halife.
Istina, ponekad su pojedini šejhul-islami sticali i imali veliki autoritet i uticaj,
tako da su č u skladu sa šerijatom, č i .usmjeravali namjere, želje i aktiv-
nosti samih halifa. Takav je, naprimjer, bio šejhul-islam Zembilli Ali el-Džemali-efendi,
koji je bio na položaju za vrijeme trojice sultana, u trajanju od 26 godina (umro 932/
1526). Njegova ć veliki uticaj j autoritet ogledali su se baš u vrijeme strogog sultana
Selima I, zvanog Javuz (Strogi, 1512-1520). Mnoge nagle, prestroge i sa šerijatskog'sta-
novišta pogrešne akcije ovog ć sultana, osujetio je Zembilli Ali-efendi, suprotstav-
ć se direktno i otvoreno njegovim odlukama i nakanama. To je onaj šejhul-islam,
za k09il se kaže da je č sultana Selima od nasilnog islamiziranja š ć u evrop-
skom tlijelu Turske, kad je sultan bio nakanio da to č kao protumjeru za nasilno
pokrštavanje muslimana u Španiji.
Mešihat doživljava najsjajniji period kad je na položaj šejhul-islama došao pozna-
ti islamski č komentator Kur'ana, istaknuti pravnik, briljarftni muftija Ebus-Su'ud
(Ahmed b. Muh.ammed el-Imadi, umro 982/1574). Na tom položaju ostao je dvadeset i
osam godina (22 godine za vrijeme sultana Sulejmana I Zakonodavca i 6 godina za vrije-
me sultana Selima II). Sve zakone koje je sultan Sulejman izdao, redigovao je i sa šerija-
tom uskladio šejhul-islam Ebus-Su'ud.
Ugled i položaj šejhul-islama bil i su č ć od ugleda i položaja svakog dru-
gog velikodostojnika, pa i od položaja velikog vezira, a nekad je prednost imao samo veli-
ki vezir. Njegov uticaj prelazio je daleko č vjerske okvire. U skoro svim važnim dr-
žavnim poslovima bio je pitan za savjet i njegova se č poštivala. Njegov ugled kao vr-
hovnog muftije bio je neophodan u takvim poslovima. Najvažnija pitanja, kao što su usto-
č halife i rat, nisu se nekad bez njega mogla riješiti. U XIX ć postao je i č
Carskog ć (Divana) kao najviši vjerski predstavnik. Glavni zadatak bio mu je da bdije
nad državnom praksom i da je usmjerava, kako bi ona bila u skladu sa šerijatom. Razu-
mije se, takvo njegovo nastojanje nije uvijek i u svim č bilo uspješno.
103
U kasnija vremena, pogotovo pod uticajem samovolje pojedinih sultana i raz-
nih drugih okolnost.i, č i uticaj šejhul-islama č su opadati. U XIX i XX vijeku,
preko novouvedenih reformi, njegova je djelatnost sve više sužavana. Ukidanjem halifata
u Turskoj 1924. godine prestao je postojati i položaj šejhul-islama. No, ugled toga polo-
žaja i njegovog nosioca bio je uvijek veliki u č širokih slojeva islamskog svijeta.
1
)
(v. Ilmiye Sainamesi, Istanbul, 1334/1915, str. 304-320; - Mehmed ž ć Pogled
na sudstvo u BiH za vrijeme turske vlasti, Sarajevo 1941).
II
Mehmed Refik efendija ž ć je đ 1229/1813. godine. Ocu mu je bi-
lo ime Ali-efendija, a djedu H. Abdullah-efendija. Otac mu bijaše poznat i uvažen kao
veoma pametan, razborit i dosta č č
č nauke Mehmed je č u svom rodnom mjestu Rogatici pred svojim
ocem. Njegovi plemeniti roditelji imali su ć i ć da svom darovitom sinu
daju lijep odgoj. ljubav za rad i urednost, što je ostalo njegova vrlina kroz cijeli život.
Kako je rastao i razvijao se, na njemu se sve više odražavala umna darovitost i sposob-
nost za nauku, pa ga je otac rano poslao u Sarajevo, da se tamo školuje, pod nadzorom i
brigom Mustafa-efendije đ Otac mu ubrzo umrije, pa je mlad ostao bez oca. Musta-
fa-efendija bijaše Mehmedov tetak, jer mu je tetka po ocu č sestra) bila udata
za njim, a po zanimanju je bio kadija. Kad je isti poslat za naiba na č kadiluku
1241/1825. poveo je sa sobom u Travnik i mladog Mehmeda, koga je odmah dao na ško-
lovanje. Po isteku roka kadijske službe, Mustafa-efendija i njegov š ć Mehmed vra-
ć se u Sarajevo. Ovdje Mehmed nastavlja dalje školovanje u Gazi Husrevbegovoj
(Kuršumliji) medresi. U to vrijeme, u ovoj medresi je predavao istaknuti muderis i č
alim Muhamed-efendija ć i Mehmed Refik je stupio u krug njegovih č U pr-
vo vrijeme po svom dolasku i stupanju u medresu, stanovao je u privatnom stanu kod
svog tetka Mustafa-efendije đ a kasnije je dobio mjesto i nastanio se u internatu
medrese.
Ove podatke o rodbinskim vezama Mehmed Refika sa Mustafa-efendijom Glo-
đ o njihovom odlasku u Travnik i Mehmedovom školovanju tamo, te o njihovom po-
vratku u Sarajevo, - navodi Muvekkit, (v. Tarihi Bosna IV, I. 74). š ć (Novi
Behar III, 327). pak kaže,da je Mustafa-efendija đ bio Mehmedov dajdža, dakle ma-
terin mu brat. Isto tako on kaže, da je Mehmedovotac išao u Travnik i tamo dugo godi-
na bio kadija, a ć ne navodi kadijsko službovanje u Travniku Mustafa-efendije Glo-
đ Nije nam poznat izvor kojim se š ć služio u ovom č
Tokom svog školovanja u GHB medresi Mehmed Refik se isticao bistrinom,
š ć i lijepim ponašanjem, pa je svratio na sebe pažnju č kruga ugledne ono-
vremene uleme. U sarajevskoj mehkemi (šerijatskom sudu), tada je bio kadija č
Husein-efendija Ispartali (iz Špartel. koji se kretao u krugu visoke sarajevske uleme i in-
teresovao za rad i vladanje č medrese, pa je i on upoznao i zapazio vrijednost i vr-
line mladog č iz Rogatice, Mehmeda Refika. Zato, kad je godine 1832., ostalo up-
ražnjeno mjesto pisara lJ sarajevskoj mehkemi, navedeni kadija je pozvao našeg Mehme-
da i ponudio mu da on primi tu službu, što je ovaj i prihvatio na nagovor svoga tetka.
1) Posljednji predstavnik toga visokog položaja bio je Mustafa Sabri-efendi Takati, koji je umro kao
emigrant u Kairu pred drugi svjetski rat. Imao sam priliku bliže č upoznati toga č za
vrijeme mojih studija na AI-Azharu u Kairu. Bio je to veliki islamski č filozof i pjesnik.
104
lako mlad, ali bistar č tu je imao priliku da č prva č iskustva o pravom
i službenom poslovanju suda, kao i prva saznanja o društvu i raznim društvenim proble-
mima. ć to je č da osjeti potrebu za produbljivanjem svoga znanja na polju islam-
skog prava i da traži puta za dalje školovarje posl ije završetka medrese. Tu mu je opet
pomogao kadija Husein ef. Ispartali. Naime, kad je ovaj kadija, 1833. godine, završio ka-
dijsko službovanje u Bosni i pošao u Istanbul, ć je i ponudio Mehmedu, svome
mladom službeniku iz sarajevskog suda, da i on tamo đ s njim, kako bi nastavio dalje
školovanje, što je ovaj rado prihvatio i pošao u veliki i daleki svijet - i ne ć vjero-
vatno tada, šta ga tamo sve č kakvi putevi se pred njim otvaraju, kakvi ga č us-
poni, sa svim svojim sjajem, tegobama i odgovornostima.
Kako se on, u novoj velegradskoj sredini ć i snašao i na koga se oslanjao u
prvo vrijeme, nije nam poznato, ali se zna da se svim žarom i punom š ć dao na
č islamskih nauka, a č islamskog prava. Sada je upravo dobio zgodnu pri-
liku, da ugasi svoju neodoljivu ž đ za naukom. č je misliti, a i okolnosti ukazuju
na tO,da mu je i dalje,u novim prilikama, bio glavni oslon i bliski prijatelj kadija Husein-
efendija, s kojim je on č ostao i dalje u bliskim vezama. Da su te veze bile vrlo prisne
i da ·je kadija mnO§P cijenio našeg mladog studenta, kao kršnog i plemenitog momka, vi-
di se i po tome što ga je uskoro, prije njegova završetka studija, oženio svojom ć
Ove podatke o prijateljstvu Mehmeda Refika sa kadijom Husejn efendijom i o
ulozi ovog kadije u pogledu Mehmedovog odlaska u Stamboi, te u pogledu njegove že-
nidbe, navodi glavni izvor: Ilmijje sainamesi (što je izdao Mešihat, Istanbul 1334/1915).
ć se, vjerovatno, na taj izvor, to isto navode š ć ž ć i H. Šaba-
ć Muvekkit u svom djelu (n.mj.) kaže da je Mehmeda Refika, za vrijeme njegove
službe u sudu u Sarajevu, zapazio i s njim se sprijateljio sasvim drugi sarajev-
ski kadija toga vremena, a to je Samokovii Mehmed Nazif-efendija, da ga je ovaj odveo
sa sobom u Istanbul i tamo ga o'ženio svojom ć Na ovu Muvekkitovu verziju ne
ć se nijedan od gornjih naših pisaca, niti navedena sainama, iz č se da razumjeti,
da za nju ć nisu znali. Č je, đ da su obojica navedenih kadija služili
u sarajevskoj mehkemi u ovo vrijeme (v. đ 72 i 73 u GHB biblioteci) i da su oba, ne-
kako iste godine, 1833. odselili u Istanbul, dakle kada je tamo pošao i Mehmed Refik.
(U navedenim sidžilima Ahmed Nazif je svugdje potpisan Samakovi, a . Muvekkit mu
u svom djelu piše prezime Samokovli. I jedno i drugo je po bugarskom gradu samakov ili
Samokov, č od Sofije, odakle je č kadija porijeklom. Iz fermana od 23.
zulkade 1248/1832., kojim se imenuje za kadiju u Bosni, Sarajevu, vidi se da je prije to-
ga bio kadija u Beogradu. Iz sidžila se vidi da je bio ugledan i aktivan kadija, poznat u vi-
sokim krugovima u Istanbulu. Mjeseca zulkade 1249/1833., šalje mu kadi-asker Rume-
lije ovlaštenje, da izvrši diobu ostavine Osman-kapetana, - u sidžilu: Osman-paše, -
brata Husejn-kapetana iz č
Pored svega, č nam se da su gornji navodi o prijateljskim odnosima kadije
Husejn-efendije Ispartalije sa Mehmedom Refikom ispravni, a da je Muvekkit u svom
kazivanju pogriješio - iako nam nije jasno, kako mu se to moglo desiti, kild je, tako re-
ć bio savremenik tih zbivanja. Muhamed Enveri ć u svojoj KroniCi, sv. 26, ne do-
nosi nam nikakve podatke u ovom pogledu. On u .vezi s Mehmedom Refikom bilježi sa-
mo dvije kratke vijesti: o njegovom postavljanju na položaj šejhul-islama i o njegovoj
smrti.
Nakon redovnog i marljivog studija, za vrijeme kojeg se đ hiljadama istan-
bulskih studenata iz cijelog islamsko!l svijeta. isticao svojom bistrinom duha i shvatanja,
105
dobio je diplomu (jdžazet) od glasovitog alima i profesora Aksakalli Muzellef Ahmed-
efendije. Diploma je, prema ondašnjim č i sistemu studija u Istanbulu, glasila
na ć nauke" (vesail) i visoke vjerske nauke (ulum alijje - dogmatika sa apolo-
getikom, tefsir, had is, fikh i dr.). Nasljedno pravo (feraid) studirao je posebno kod poz-
natog č te struke Aksakalli Kurdži Muhammed Sakib-efendije.
U đ punac mu je imenovan i ć na kadijski položaj u Damask,
i kad je tamo otišao na svoju službu, s njim je otišao i Mehmed-efendija, što ukazuje da
je on tada postao nerazdvojan č porodice svoga punca, kadije Husein-efendije. Ovaj
odlazak u Siriju imao je za našeg mladog teologa dalekosežne posljedice i č u du-
hovnom pogledu. Damask je još bio pun tradicionalne islamske kulture i njenih spome-
nika, svakojakih knjiga iz č islamske ortodoksije, filozofije i mistike, dakle pravi
eldorado duhovnog blaga za njegove sklonosti i njegovu prirodu, žednu svakojakog zna-
nja. Do ovog vremena, Mehmed Refik se bavio, uglavnom, č teoloških i prav-
nih nauka, a sad mu se pružila prilika da se upozna i sa filozofijom misticizma (tesavvufa),
na što se on dao sa č žarom. Nije nam poznato da li je za vrijeme boravka u Siriji
obnašao kakvu službu, ali se zna da je mnogo č tesavvufsku literaturu, a č
djela poznatog mistika Šejh Muhjiddin Ibn el-'Arebije. Č je ć i njegov grob,
kao i grobove drugih istaknutih č tesavvufa. Bio je mnogo zanesen i do napetosti
obuzet č č Ibn 'Arebije. I, kao što se u č teološko-
pravnih nauka visoko uzdigao i postao istaknut č htio je tako da se visoko popne
i uz ljestvice tesavvufa i da duboko zaroni u more hak ika ta, - što mu je i pošlo za rukom,
jer je kroz svoje tesavvufsko č i meditacije stekao izvjesne duhovne sposobnosti
i inspiracije. Kao vidno priznanje i potvrdu tomu, dobio je inabet (blagoslov i diplomu o
prijemu) od Šejh 'Abdul-Fettaha Ukrije, istaknutog č i nasljednika č sufij-
skog šejha Zijauddin Halida, i tako stupio u nakšibendijski red.
No, pored svega navedenog, njegove životne prilike nisu mu ć da đ
do izražaja kao sufija i da razvije djelatnost na č tesavvufa, bilo putem pisanja ili
odgojnim djelovanjem kao č (muršid). Njegove životne prilike vratile su ga uskoro
od tesavvufa itarikata šeriatu i poslovima vezanim za šeriat, - tako da je tesavvuf ostao
samo njegova č privatna spoznaja i doživljaj. Te prilike i mnogi odgovorni poslovi,
istina, nisu mu dozvoljavali da se posebno bavi pisanjem ili č kim radom ni na po-
lju teologije i šeriatskog prava. Zato, pored sve njegove č od njeg nam je ostalo
malo pisanih radova.
Kad uzmemo u obzir njegovo duboko poznavanje šerijata i puno poštovanje is-
tog s jedne strane, te njegovo živo interesovanje i svojevremeni zanos za tesavvuf s druge
strane, može se postaviti pitanje: kako je on doveo u sklad i povezao u sebi te dvije du-
hovne orijentacije i ta dva poimanja. Njegov dalji život i rad ukazuju nam da je on, u tom
pogledu, bio na stanovištu koje su zastupali svi ozbiljni i priznati islamski č kao
i uvaženi sufije, a to je, da je tesavvuf samo č produbljenje, razrada i
nadgradnja šerijata, i da on mora ostati samo u granicama šerijata i u punom skladu s
njim. Prema tome, iako je mnogo č na primjer, Muhjiddin Ibn el-'Arebiju, on nije
usvajao niti je mogao usvojiti sve njegove teze i ona njegova shvatljiva i neshvatljiva, ili
svjesna i nesvjesna odstupanja od šerijata. To nam ukazuje i otuda nam postaje jasnije,
što je on, č svog života, ostao predan poslovima i službi, koji zahtijevaju č
nje šerijata i njegovu primjenu.
Uskoro, 1838. godine, dok su bili u Damasku, umre mu punac, a on se potom
vrati u Istanbul. Kako u to vrijeme nije imao zaposlenja, a sklon nauci, to se odmah sav
106
predao daljnjem č islamskih nauka i č knjiga, č na č islam-
skog prava. On u svom č nije želio da ostane samo č daleko od života i
prakse, nego je nastojao da s njima poveže nauku i tako je č životvornom i korisnom.
Da bi u tom pogledu stekao više saznanja i iskustva, uskoro se zaposlio besplatno u Ure-
du za nadzor vakufa. Pored njegove č vjerovatno mu je i to pomoglo, da je ubrzo
(1840. god.) dobio službu u mešihatu, u uredu za fetve. Na tom mjestu, ovaj puta, nije
dugo ostao, jer je kroz godinu dana (1841) postavljen na položaj kadije pri šerijatskom
sudu na Ejjubu (Istanbul), na kom je položaju ostao oko tri godine, do 1844., kada je
postavljen za kadiju u Varni (Bugarska). Ove godine kad ijske službe upravo su za njega
dobro došle da pokaže svoje č sposobnosti, što samo sudska praksa može omo-
ć
Po završetku đ roka u kadijskoj službi u Varni, vratio se u Istanbul i
stupio u službu koncipijenta đ u Uredu za fetve pri mešihatu. Kada je uskoro
šef toga ureda, fetva-emin Mehmed Arif Mešreb-zade - koji je kasnije postao šejhul-
islam - postavljen uramazanu 1845. za inspektora pri vladi, to važno mjesto fetva-
emina ostalo je upražnjeno. Kako je to u mešihatu, uz šejhul-islama, jedno od najvažni -
jih mjesta, to se je sam šejhul-islam č brinuo kome da isto povjeri. U tu svrhu, ta-
dašnji šejhul-islam Muhammed Asim-efendi Mekki-zade konsultovao se sa dotadanjim
fetva-eminom Mehmed Arifom, ž ć njegovo mišljenje o tome ko bi đ službeni-
ka u Uredu za fetve, po svojoj pravnoj sposobnosti i· vjersko-moralnom životu, bio po-
desan da se postavi na mjesto fetva-emina. Kako je Mehmed Arif, dotadanji šef toga ure-
da, dobro poznavao sve svoje službenike, to je, bez mnogo razmišljanja, otvoreno i veo-
ma povoljno izjavio, da je za to mjesto podesan i dostojan naš č Mehmed
Refik. Šejhul-islam je želio da se i sam u to uvjeri, pa je povodom'toga pozvao Mehmed
Refika u svoj ured, radi č ispita i provjeravanja. To, u stvari, nije bio nikakav
školski ispit, u č smislu, nego dug razgovor, č podešen i đ pun sva-
kojakih č problema i testova, a da ispitanik nije bio do kraja ni svjestan o č se
radi. Nakon dužeg razgovora, šejhul-islam se uvjerio da je Mehmed Refik prava rijetkost
i dragocjena riznica vrline i znanja, pa ga je odmah postavio na položaj fetva-emina, što
je bio donekle č potez, s obzirom na njegove !'hlade godine i njegov kratki
staž i niski službeni rang. No, ovim imenovanjem Mehmed Refik je stupio u uži krug više
hijerarhije, i to na osnovu svoje č i moralne vrijednosti, bez svih formalnih uslova,
koji su za mnoge bili najvažniji. Naime, on je tada, po svom rangu, spadao u široki krug
muderisa, a po godinama je bio dosta mlad (32) za tako visok položaj, pa su mnogi njego-
vi savremenici i kolege davali prigovore na č tog imenovanja. Kad uzmemo u obzir
ć slabosti, slabe kadrove i slabu administraciju, te svakojaka ć u to vrije-
me u Turskom carstvu,onda je razumljivo da je pravilno gledanje i pravilno p,rocjenjivanje
ljudskih vrijednosti bilo mnogima č i neugodno. Tadanji šejhul-islam Mekki -
zade bio je od onog manjeg broja ljudi u Turskoj, koji su nastojali da mnoge slabosti po-
prave i da pravilno stvari postave, te da bar u vjerskoj upravi zavedu zdrave odnose i red.
Zato se nije mnogo obazirao na poviku i prigovore imenovanju Mehmeda Refika na polo-
žaj, iako su se ti prigovori uporno nastavljali Te iste godine, umre šejhul-islam Mekki-
zade, a na njegovo mjesto đ nova č č i svakojaki zavidnici Mehmeda
Refika pomisliše da ć sad imati više uspjeha nego kod prethodnog šejhul-islama, pa
nastaviše sa svojom vikom i prigovorima, ć da se Mehmed Refik smijeni sa polo-
žaja fetva-emina. Slabi karakteri uvijek zaziru i strahuju. od č i vrijednih ljudi, od
zdravih karaktera, jer misle da im pozitivni i istinski vrijedni ljudi smetaju, da ih ugroža-
107
vaju u njihovim č sitnim, sumnjivim č Otuda je jednim dijelom bila i ta
velika povika na Mehmeda Refika. đ novi šejhul-islam Arif Hikmet bej -efen -
di bijaše č kulturan i pravedan č koji je đ želio i nastojao da sve stvari pra-
vilno vidi i pravilno postavi. Zato, kada je i on pobliže upoznao č Muhameda Refi-
ka i njegove vrijednosti, zadržao ga je i potvrdio na njegovom položaju, ž ć mu pu-
nu podršku, a sva vika i kritike, ć na njegov č pale su i kod njega u vodu, jer
nisu imale osnove, niti su bile potkrijepljene stvarnim č koje zaslužuju obzir.
I ne samo to, Mehmed Refik je uskoro dobio i mnoge č titule, kao: munla od
Izmira (1847), munla od Bosne (1848), munla od Edirne (1849), munla od Meke, Medi-
ne i Istanbula (1853), - koje su dobivali istaknuti vjerski č (ulema).
Pored svega toga, ipak je za ć vrijeme morao napustiti položaj fetva-emina,
iako nije izvjesno da li je to bilo zbog navedenih prigovora, ili se radilo o potrebi službe.
Naime, 1272/1855. postavljen je za inspektora carskih vakufa (evkafi humajun), a slije-
ć godine postao je savjetnik anadolskog i rumelijskog kadi-askera, te savjetnik pri ko-
misiji za izbor šerijatskih sudija. Uskoro potom (1274/1857) dobio je ponovo položaj
fetva-emina, a zatim u ramazanu iste godine još jedan visoki položaj. a to je položaj
kadi-askera Anadolije. Pred njim su se sad lako otvarala sva vrata visokih položaja. Tako,
kada su 1276/1859. poduzeti radovi na đ i opravci Revdai-Mutahhere (džamije
i Muhamedova turbeta u Medini), tada je u vezi s tim poslovima, obrazovan č od-
bor izabrane uleme pri mešihatu, u koji je ušao i Mehmed Refik-efendija. Na njegov
predlog usvojeno je da se, po završetku radova, nad vratima džamije napiše prikladni ha-
dis (Muhamedova izreka):
"Jedan namaz u OVOJ mojoj dlamiji vrijedn/Ji je od hi/jadu namaza u drugim
dlamijama, izuzev svetog hrama Mekke", - što se č dopalo i tadanjem sultanu
Abdul-Medžid hanu.
Kao istaknut poznavalac islamskog prava postavljen je godi ne 1282/1865. za
č komisije za izradu zakona pri Ministarstvu đ ž ć predsjedništvo
komisije za izbor šerijatskih sudija. Te godine š je i na hadž.
Sad je pred njim ostao još samo vrhovni vjerski položaj. prvi vjerski položaj do
halife: 1283/1866. (u č 27. rebiul-evela) postao je šejhul-islam. Taj đ
ponukao je nekog turskog č - pjesnika, da izrekne kronogram sa datumom nje-
govog postavljanja, polustihom:
"Allah dovede na vrhovni p%laj za davanje fetvi č pravnika Refika".
(v. Ilmi'la Sainamesi, 59'7). On je bio po redu 109. šejhul-islam.
Pored svega ć poštovanja i ugleda što ga je uživao u krugovima ozbiljnih i
č ljudi, nije se dugo zadržao na ovom položaju. Veoma nestabilne i burne prilike u
Turskoj carevini u to vrijeme, što je č svakojakim spletkarenjem iznutra i izva-
na zemlje, nisu zaobilazile ni vjerski život, nego su ć društveni potresi zahvatali i to
č Zato nam postaje bar donekle razumljivo,. što je č tako velikih vrijednosti,
kao što je bio Mehmed Refik-efendija, tako brzo sišao sa najvažnijeg vjerskog položaja,
108
kada je baš takav č bio tu najpotrebniji. Da bismo što bolje upoznali njegov
lik i shvatili njegov č za položaj do kog se uzdigao, mislimo da je podesno ovdje
navesti njegov opis iz biografije što ju je ,o njemu napisao turski istoriograf Ali Emiri
(v. Ilmiye sainamesi, str. 596-98). On kaže: "Mehmed Refik efendija je bio u
poštenju i č ć duše besprimjeran, u nauci visoko istaknut, u islamskom pravu Doseb-
no duboko č U životu nije č ništa što bi umanjilo njegovu č i moralnu vri-
jednost. Bio je č vrline j . uživao je ć dobro mišljenje o sebi ... " Pa ipak je sraz-
mjerno kratko vrijeme ostao na položaju šejhul-islama, jer je smijenjen sa tog položaja
7. muharema 1285/ 1868. Vrijeme njegova mešihata trajalo je, prema tome,jednu godinu,
devet mjeseci i devet dana.
Neke druge por(ižaje zadržao je i poslije toga. No sudbina mu nije dala da iskaže
svoje sposobnosti za duže bar na nekim drugim funkcijama, jer ga je, poslije toga
dq 2-3 godine zadesila teška bolest (tifus), od koje je, nakon bolovanja od trideset dana,
preselio na onaj svijet 29. muharema 1288., odnosno 20. aprila 1871. u 59-oj godini ži-
vota.
Od pisanih radova poznato mu je djelo "Nukulul-fetava"
l::i1IJ"o/
•• ISJ
"Izvori djelu' EI-fetavel-fejdijje". Djelo "EI-fetavel-fejdijje" napisao je raniji šejhul-
islam Fejzullah-efendi Erzerumi 1115/1703). To je zbirka pravnih rješenja na
turskom jeziku, bez đ izvora za pojedine fetve. Ta zbirka služila je tada mnogi-
ma kao glavni oston i č za davanje pravnih rješenja. Njima, a č svojim kri-
č kao da je naš č htio da pokaže svoje pravno znanje, pa je za sve te fetve
iznašao i napisao citate i pravne principe (nukul) iz glavnih i pravnih izvora islamskog pra-
va, na osnovu kojih su č fetve date. To je, zapravo, č č komentar na
arapskom jeziku, sa objašnjenjem izvora za fetve, što ukazuje na duboku č pisca.
Rad č jedan povelik svezak i štampan je zajedno sa osnovnim djelom u Istanbulu, u
štampariji "Matba-a Amira" 1266/1849, pod -naslovom:
Naši ljudi su ubrzo pribavili to djelo za naše biblioteke i za svoje potrebe, pa tako imamo
primjerak istog i u GHB biblioteci pod brojem 3S,3. U ovom izdanju,Jstina, nije ć
otisnuto ime autora, iako nam izvori kažu, da je to rad Muhameda Refik-efendije. Ta-
kav postupak izostavljanja imena autora dešava se č u ranijim turskim izdanjima
kod njihovih-štamparija. Na osnovu toga rada njegovo ime navodi se đ imenima onih
naših ljudi, koji su pisali na orijentalnim jezicima (v. ž ć Književni rad, 18 i Šaba-
ć Književnost Muslimana BiH, 582).
lako za ,svo vrijeme, otkako je otišao u Istanbul, nije dolazio udomovinu, on je
ipak nije zaboravio, kao ni svoje zemljake. S njima se rado susretao i pri tom rado' s nji-
ma razgovarao maternjim jezikom. Novopridošlim od njih, a č š studentima,
pomagao je na razne č Naš poznati alim i kasnije profesor i direktor Šeriatske.su-
č škole H. Hasan efendija Spaho bio je na naukama u Istanbulu, kad je Mehmed
Refik bio šejhul-islam, i č je kazivao, kako je s kolegom Muhamedom ć si-
109
nom muderisa ć posjetio šejhul-islama jednog bajrama, te kako ih je on lijepo,
č primio i s njima našim jezikom razgovarao.
Imao je dvije ć i obje je udao za naše ljude, svoje zemljake, č
Ono što č ukazuje za njegovo ć za svoj rodni kraj, jeste č
što je on sagradio u Rogatici džamiju i mekteb, i u tu svrhu, za njihovo podizanje i održa·
vanje, osnovao i ostavio vakuf. Džamija je podignuta na mjestu gdje je prvobitno bila
jedna stara, . vjerovatno najstarija džamija u Rogatici, zvana Tekijska džamija, na lij;voj
obali Rakitnice, na putu za mahalu č Po kakvoj je tekiji prozvana ta stara dža·
mija, nije poznato, ali se zna da se je ona davno, polovinom 17. ć porušila. Na nje-
nom mjestu podigao je tada novu džamiju neki Derviš-paša, ali je vremenom kroz dva
ć i ova džamija dotrajala i postala ruševna. Na mjestu ove, odnosno stare Tekijske
džamije, podigao je svoju džamiju Mehmed Refik efendija. U natpisu nad ulazom njego-
ve džamije spominje se na ovom mjestu džamija, a u njegovoj vakufnami -
Derviš-pašina džamija. Ova njegova džamija je jedna od sedam spomenutih poznatih ro-
č džamija, a narod ju je nazvao Šehislamijja, - tj. šejh-islamova džamija. Bila je
skromnih dimenzija (9,60 x 7,40 m) i zidana je od kamena, ali je arhitektonski bila lije-
po đ a č njen strop, koji je bio izrezbaren. Stradala je u drugom svjet-
skom ratu, i od nje danas strše samo zidine.
U blizini diamije bio je sazidan mekteb. Stihovani kronogram na turskom jezi-
ku s datumom izgradnje džamije i mekteba sastavio je tadanji sarajevski pjesnik Fadil-
efendija Š ć Džamijski kronogram, sastavljen u pet dvostiha i napisan na kamenoj
č iznad ulaza, glasi:

r
U
' J..i..:
;: I u...\..:.- Liu W l;
r L'
r'
-' lS..1.l.:
1
lS ..1.l.: I )"-'!;4 l.; 11..5 Jo>
r -' lP l.:;. 1..5 '" OJ r->- .:1. \J 1..5 .JJ -' I
110
.' b L· 1;.1; ..tL
• <j'" 1..5 .;,.-
rL: 'j I li: '" LS
.1 t A Y
... "
l S70
(Šejhul-islam, izvor vrlina, naš gospodin Refik
trudio se ć da č dobra djela.
Na mjestu Tekijske džamije, što Tig je bila na ovom mjestu,
od č temelja ni traga ne osta,
ć pažnju postojbini svojih' djedova,
izgradi ovu džamiju, brigom i trudom svojim.
Bog pomože i olakša njeno dovršenje,
a za graditelja č š se Bogu moliti svi.
Fadil č za datum ovaj krasni krono-stih:
"Sagradi bogomolju lijepog stila muftil-enam" - muftija islamskog svijeta).
Kronogram, koji sadrži datum izgradnje mekteba, glasi:
(Dobrotvor, graditelj džamije za pobožne,
č ovaj mekteb i posta radostan.
Fadil, vrijednim polustihom zapisa njegov datum:
Mekteb podiže raniji muf til-en am.
Ove kronograme za džamiju i mekteb č je i prepisao Mehmed ž ć v.
njegovu rukopisnu zbirku GHB biblioteke br. 2650, Katalog I, 339-343).
đ vakufnamama u Gazi Husrev-begovoj biblioteci nalazi se ovjerovljen
đ vakufnamama u Gazi Husrev-begovoj biblioteci nalazi se ovjerovljen
prepls I njegove vakufname, koja je č sastavljena na turskom jeziku, u Istanbulu,
odakle je ovaj prepis poslat u RogaticU. U ovoj vakufnami kaže se, da "vel iki č i
vrelo. šerijatske nauke" el-hadž Mehmed Refik-efendija, sin umrlog Ali-efendije, u pri-
sustvu cijele svite uglednih č (imena se navode), pred šerijatskim sudom, izjavljuje
da vakufi (zavješta) 250 velikih (juzluk) zlatnih medžedija, u đ svrhu i uz odre-
đ uslove. To je za službenike njegove džamije oi mekteba, koje je podigao u č i
č vilajetu Bosni, u kasabi Rogatici Č Pazari)' na mjestu (arsa) Derviš-
pašine džamije, koja je u posve ruševnom stanju". Navedena suma novca ima se zamijeni-
ti za ć nekretnine (akar), što ć se dati pod najam. Godišnji prihod od toga
ima se dijel'iti na šest dijelova stavki- sehm). Jedan dio od tih š ć se za ć
imama i hatiba džamije, drugi dio za muezzina i kajjima (nadzornika i ekonoma) džamije,
ć dio za ć Č (muallima) mekteba, što se nalazi pokraj džamije, a č
dio za ć mutevelija ovog vakufa. Iz preostala dva dijela, š ć se za osvjetljenje
džamije (nabavka šemdana i ć te nabavka ulja i kandilja za iluminaciju prilikom
č ć
111
Što od ove sume č mutevelija ć to č u blagajni vakufa i trošiti za
popravak džamije i mekteba, kad to zatreba. Dalje se u vakufnami daju prelazna uputstva
u pogledu isplate navedenih službenika, što ć biti privremeni postupak, dok se pravilno
ne izvrši namjena uvakufljenog novca za nekretnine. Bar jedanput svake tri godine ima
se obav'iti, sa znanjem šerijatskog suda, č i pregled vakufskog poslovanja. U vakuf-
nami je data jedna napomena, u kojoj se kaže: "Ako bi tokom vremena - ne daj
Bože - .postalo ć ostvarivati i održavati namjenu ovog vakufa, onda ć se njegov
č prihod trošiti u socijalno-humanitarne svrhe, za ć siromašnim muslima-
' nima". Ova napomena ukazuje đ na veliku i plemenitu dušu dobrotvora,
Upravu (muteveliluk) vakufa vakif pridržava sebi i svom potomstvu. Izložen je
cijeli šerijatsko-stldski postupak, koji je proveden i po kome je vakuf postao i proglašen
definitivnim i neopozivim.
Vakufnama je datirana 25. redžeba 1287. (21. oktobra 1870.).
Ovo je, kao što se vidi , dokumenat o uvakufljenju dobra za održavanje džamije
i · mekteba i njihovih službi, nakon sto su č objekti ć od ranije podignuti .
Šejhul-islam hadži Mehmed Refik-efendija sahranjen je, po želji i na predlog
sar:nog halife, na č č m.jestu, u blizini turbeta sultana Mehmeda IIFatiha,
kod njegove monumentalne džamije u Istanbulu, - iako mu je grob bio iskopan izvan
zidina, kraj tekije Mustafa-paše, kod groba njegova prethodnika šejhul-islama
Mešreb-zade Mehmed Arif-efendije.
ć dženaze i njegovoj sahrani prisustvovali su mnogi velikodostojnici, ve-
ziri i ulema, đ kojima i poznati turski državnik, č i pisac istorije (Tarihi
Dževdet), Ahmed Dževdet--;paša. On je suznih č nad grobom velikog merhuma uzvik-
nuo: "Ovdje danas zakopasmo riznicu fikha'"
Merhum Mehmed Refik je bio nosilac turskih odlikoval'!ja (muressai-
osmani i medžidi I reda).
Nadgrobni spomenik đ mu je od bijelog mramora i sav je ispisan i ukrašen
vanrednom kaligrafijom, isklesanom u reljefu. Mnogobrojni natpisi dati su u vezi s datu-
mom smrti, a sadrže još pohvalu i slavu merhumovog moralnog lika, č su mu njegovi
savremenici, predstavnici oridašnjeg islamskog svijeta, izrazili zahvalnost i trajnQ poštova-
nje za njegov č Život i rad. It tih natpisa donosimo ovdje nekoliko izvadaka:

J
loJ
J 6.:
J
\(, 4.:-',1, ,I ,Jl- L

• ,.:liJl
"Sve što je na ovom svijetu, prolazno je. Za dušu ranijeg šejhul-islama Mehme-
da Refik-efendije, koji preseli u č svijet, i za duše svih mumina, neka se č Fatiha"f
112
"Dobri i plemeniti č č i uman, u svakoj vjerskoj nauci i znanosti
postigao je stepen potpunosti".
d \ .: .> ..s) 1,.\:> 1 4 j'. d)G. 1
4 l l.il, 1 1 r.::-'>-) .JJ 1
"Njegov moral bijaše vanredan, a cjelokupno ponašanje lijepo. Neka se Allah
smiluje tome č kome ne bijaše ravna".
Tu je uklesan i datum smrti u kronogramu, što ga je u tu svrhu 'izrekao poznati
vezir Sami-paša:
OJ 1.l..I-s I OJ 11.5 OJ ",l l
.J Ir. 'j d l5') OJ -S I .s ..l.:5
(Skromni č č Sami pripomaže ć datum smrti: Ode Refik-efendija
pred č - IImiya Sa/namesi, 598).
4,o)G.-.1 ;j, I J )L;, l;
t; 1.u.1 1 4i;:';; 1.;)',. (J;
"Dobri č baci pogled na datum njegove smrti i skrušeno č Fati-
hu pokloni za dušu Mevlana Refika". 1288/ 1871.
Rahmetullahi alejhi rahmeten vasiah. 2 )
2) U Rogatici, a ni drugdje - koliko znamo - poodavno nema nikog od muške loze ove ž ć
porodice. Danas ne nalazimo ni starijih ljudi , bilo u Rogatici ili u Sarajevu, koji bi znali nešto po-
bliže kazati o toj porodici . Samo Hadži Almasa- hanuma ć đ Kumašin, u Sarajevu
(73 godine), znala nam je nešto više ć i o šejhul-islamu. Po njenom kazivanju (koje nam je pre-
nio njen zet profesor dr Ahmed ć šejhul-islam je imao brata Mustafa-efendiju, koji je
dosta puta dolazio u Sarajevo, a koji je ć hadž umro u Mekki . Isti je bio veoma pobožan
i skroman č
Od drugih č te porodice zna se još za dvije sestre ž ć To su Dževahira-hanuma i
njena polusestra Nezira- hanuma, kOje su bile amidžišne ć od strica) šejhul-islama. One ,
njihove ć i unuke, udavale su se u razne ugledne porodice u Rogat ici i u Sarajevu, tako da se
danas njihovo brojno potomstvo veže za porodicu ž ć samo preko nj ih dvij e. Da li, i kol i·
ko, ima potomstva od šejhul-islamovih ć u Turskoi, nije nam poznato.
8- Anali
113
(Ove natpise sa nadgrobnog spomenika prepisao mi je i donio naš orijentalista
Omer ć ć na č mu zahvaljujem).
L I T E R A T U R A; I Z V O Rl:
lImiije salanamesi, Istanbul, 1334/1915.
Šemsuddin Sami, Kamusul-alam, Kamusi turki
Islam ansiklopedisi;
Muvekit, Tarih'i - Bosna IV, 74.
H. š ć Rogatica (Novi Behar, 111,326-328).
Mehmed ž ć Književni rad BIH muslimana, - Pogled na sudstvo u BiH za
vrijeme turske vlasti, Sarajevo, 1941.
Alija ć Rogatica pod turskom vlasti (Rogatica - monografija, str. 38).
Hazim Š ć Književnost Muslimana BiH.
Vakufnama Mehmeda Refika, šejhul-islama.
Sidžilli 72 t 73 (GHB biblioteka).
Nakon smrtI šejhul-islama, u Rogaticu je došlo iz njegove ostavine podosta vrijednosti i srmaluka
(srebra), zlatnika i jedna sablja. Ko je prvobitno primio te vrijednosti i šta se s njima zbilo, nije
poznato, !Ii se zna veoma malo. Vasij-muhtar ć staratelj) šejhul-islama bio je
Mustabeg (Mustafa beg) š ć iz Sarajeva (dugogodišnji sarajevski č umro 1892.
godine). č se, da je đ zlatnicima bilo onih iz vremena Harun al-Rašida, na kojima je pi·
salo "'La ilahe illellah"'. Jedan "'veliki dukat"' nalazio se kod Nezira-hanume. Tri "'mala dukata"'
nalazila su se kod Muhameda Kumašina u Sarajevu (koji je č potomak ž ć po ženskoj
liniji i brat Almasa-hanume ć koja nam ovo kazuje). On je te dukate davno prodao, nepoz·
nato kome, kao č rijetkost (1 komad po 10 napoleona).
Toliko smo mogli saznatI o ostavini šejhul-islama Mehmed Refik-efendlje, za kOju se kaže da je
došla u Bosnu.
đ nama nije jasno, da II se tu radi o ostavini i nasljedstvu, ili je vjerovatno č o novcu
zavještanom za njegov vakuf.
114
I
SUMMARY
MEHMED REFIK-EFFENDI H A D Ž i A B D I Ć , ŠEJHUL-ISLAM
The supreme religious leader of Muslims in Ottoman Empire had the title of
Šejhul-islam. His religious position was the greatest one after caliph by whom he was
appointed.
The above mentioned Mehmed Refik was the only Muslim Slav who occupied
such a position. He was a native of Rogatica a small town in Eastern Bosnia. The position
of Šejhul-islam he occupied in the second half of the XIX th century.
He was born in 1813. Gazi Husrev-bey's Medres he finished in h is native coun·
try of Bosnia in the town of Sarajevo. He attained the University of Istanbul.
During the whole period of his school ing he showed himself to be an i ntelligent
and bright student and in the early time of his life, he was respected by his professors
and in scholarly circles as well. After the graduation he remained to live in Istanbul. His
knowledge as well as his moral values and honesty contributed him, to get a job in the
Executive Islamic Council (Mešihat) where he worked long time with a small interrupti -
on - during his appointment as qadi in Istanbul and later in Varna (Bulgaria) .
During his work in Mešihat he first occupied some lower positions and later the
higher ones, until he took the first place in it, being appointed Šejhul-islam in 1866.
That date was designated by a poet in chronics in half-verse of the meaning: "Allah
brought the most learned lawyer Refik to the supreme position regarding religious
affairs" which points to great reputation of this man of Bosnia. The position of Šejhul-
islam he occupied in the period of one year and nine months.
After 2-3 years of that he became ill of typhus and died on April 20th 1871
being 59 y eor old. he was buried, according to He was of caliph himself, at the ho no·
rable cemetry next to Sultan Mehmed el-Fatih's (conqueror) mosque in Istanbul.
From his written works the famous one is Nugulu'l-fetava (sources to the wo'rk
el-Fetaval-feydiye). It is, in fact, a scientific commentary in Arabic on the collection
of "fetves" (Seriyat-Iaw solutions) . The work is printed, together with the collection, in
1849 in Istanbul. In his native town of Rogatica, he built a mosque and Mekteb (school
for religious beginner's instruction) and he bequeathed a considerable estate for people
of his town.
115
Salih Trako
ŠERHI WASIYYETNAME-I BERG.IWI SA PREVODOM
NA JEZIKU
U bogatoj zbirci manuskripata Orijentalnog instituta u Sarajevu, nalazi se izvjes-
tan broj alhamijado rukopisa, to jest onih koji su pisani na srpskohrvatskom jeziku arap-
skim pismom. 1) To su č š ć č pjesme uvrštene u "medžmue" - bilježnice
raznovrsnog sadržaja, ali ima i cjelovitih djela. Našu pažnju je privukao manuskript jed-
noga djela na koji ovdje želimo ukazati .
č je o poznatom č udžbeniku Wasiyyetname, č komenta-
ru Wasiyyetname,sa uporednim interlinearnim prevodom na srpskohrvatskom jeziku. Ovo
po imenu autora djelo (popularno nazivano Bergivija) je iu našim krajevima bilo u širokoj
upotrebi č u muslimanskim osnovnim vjerskim školama (mektebima) .
Rukopis komentara Wasiyyetname, koji ovdje želimo prikazati, č se u zbirci
manuskripata O. I. zaveden pod br. 4609. Otkupljen je od Abdurahmana ć iz Sara-
jeva 1959. godine. Uvezan je u kartonski, sada dotrajali povez. Broji 161 listova č
23,5 x 16,5 cm., sa originalnom folijacijom od 1-161). Na stranici po 8 redaka osnovnog
teksta i teksta komentara djela pisanog u vidu integralnog teksta, sa isto tol i ko redaka
interlinearnog prevoda na srpskohrvatskom, dakle 16 redaka teksta na jednoj stranici .
Djelo je prepisano dosta korektnim "nesh" pismom, crnom tintom, rukom nepoznata
č Papir bijel, deblji, dosta grub.
č djela, nakon "besmele", č opširniji uvod koji ovdje donosimo u foto-
kopijama, i to kako zbog naziva djela (Wasiyyetname), imena autora osnovnog djela
(Muh. b. Pir Ali'Bergiwi) i imena komentatora (Šeyh Sadruddin Konyewi (što je u tekstu
uvoda navedeno, tako i zbog vizuelnog č rukopisa č je tekst od č do
kraja jednoobrazno prepisan i preveden na naš jezik (osim posljednje stranice).
1. O ovoj zbirci nešto više vidjeti ć Salih Trako i Lejla ć Rukopisna zbirka Orijentalnog
instituta u Sarajevu. Prilozi za orijentalnu filologiju XXV, ili poseban otisak o Orijentalnom institu-
tu uzet iz POF XXV. str. 15-3b . . Sarajevo 1976.
117
118
119
120
A sada nešto više o djelu Wasiyyetname i' O ovom primjerku korri.?ritara', (br.
4609) tog djela.
2
)
Osnovno Wasiyyetname, ili Risale-i Bergiwi, ili IIm-i hal-i Bergiwi (pod
ovim nazivima se ovo djelo u katalozima marluskripata navodi) napisao je na turskom je-
ziku Taqiyyuddin Muhammed b. Pir Ali Bergiw'i (ili Brgili ili Birgewi, umro 980, ili
981/1572-74), 970/1562-63. g., dakle u doba vladavine osmanskog sultana Suleymana
Kanuni (Zakonodavca, vladao od 1520. do 1566. g.). Komentar na ovo Bergiwijino djelo
(Šarh-i Wasiyyetname) napisao je 140 godina kasnije đ na turskom Šeyh 'Ali
Sadruddin Konyewi 1114/1702-03. g., kao što je istaknuto u uvodu, te u kolofonu na
kraju ovog manuskripta.
3
)
Primjerak o kome je ovdje č ima vrijednost za našu nauku posebno iz slijede-
ć razloga:
a) Ovo je potpun primjerak komentara Wasiyyetname (od komentatora Sadruddi-
na Konjewi), a uz to od č do kraja preveden na srpskohrvatski jezik od č do
č Prevod je, kako je ć č pisah interlinearno, nešto sitnijim "nesh" pismom.
b) Ovaj primjerak prepisao je nepoznati č a prepisivanje je dovršeno
29. zulkadeta 1119/21.11 1708. g., dakle pet-šest godina nakon što je Sadruddin Konye-
wi napisao komentar Wasiyyetname.
4
)
-e) I osnovni tekst ovoga komentara Wasiyyetname, i interlinearni prevod na
srpskohrvatski, pisani su istom rukom, što sigurno ukazuje na to da je prevodilac na naš
jezik i č ovog manuskripta ista osoba sa ovoga tla, premda se na kraju manuskrip-
ta nije potpisala, niti ime svoje kazala.
Iz iznesenog proizlazi da je ovo, koliko se za sada zna, prvi kompletan prevod
komentara Wasiyyetname na naš jezik, preved!ln i prepisan od ć č i to go-
tovo neposredno nakon što je komentator (Sadruddin Konyewi) dovršio svoj komentar.
Sadržaj ovoga djela (u ovom manuskriptu ispisan na zaštitnom listu u č
drugom rukom, vjerovatno rukom nekog č - korisnika manuskripta, što se zaklju-
č iz toga što se rukopis kojim je sadržaj ispisan razlikuje od onoga koj,im je ispisan
tekst djela), kao i u drugim savremenim č islamskim djelima sadrži dio koji
govori o islamskoj dogmatici i eshatološkim postulatima (u ovom rukopisu do lista 50),
2. U zbirci milnuskripata Orijentalnog instituta, pored spomenutog, nalazi se još 64 primjerka
Bergivijine Wasiyyatname i 48 primjeraka komentara i prevoda tog djela. Komenatri su ć
dijelom primjerci komentara Wasiyyatname (kao i ovaj) napisanog 1114/1702-03. g. od pozna-
tog komentatora Bergivijina djela, Sadruddina Konyewi_
3. Jedan od ovih rukopisa (br. 1580-3) predstavlja fragment Wasiyyatname sa prevodom na naš je-
zik. Nažalost djelo nije dovršeno, pa nema podataka o prevodiocu niti nastanku ovog manu skripta.
4) Djelo Wasiyyatnamu je još davno ,preveo na francuski jezik Garcin de Tassy pod naslovom: "Expo-
sition de la foi Musuimane" pe je §tampano u Parizu 1822. g., a preštarrpano u "L'lslamisme
d'apres le Koran", 1874. g. Izdato je đ u Carigradu 1804. g., a kasnije ponovo štampano.
Ovo djelo je' na tatarski u stihu preveo Toktamil-oglu. a zatim je štampano uKazanu
1802. g. Kod nas je Wasiyyetnamu preveo Da nal jezik bivii reis ul ulema 'Hadži Džemaluddin
Č š ć koju je uredništvo č "Tarik" izdalo 1326/1908. g. u Iza toga ovaj pre-
vod je doživio još tri izdanja i to: 1327/1909.,1330/1912. i 1;331/1913. g. RukopisiWasiyyat-
name nalaze se u mnogim zbirkama manuskripata u Evropi i na Istoku.
Vidjeti : Gustav Flugel, Die arabischfin, persischen unt turkisehen Handschriften der kaiserlich-
koniglichen Hofbibliothek zu Wien. Wien 1867., dritter Band. S. 128; Charles Rieu, Catalogue of
the Turkish Manuscripts in the British Museum, London 1888., s. 6-79; Hagg Halifa, Kašfuzzu-
nun l, Istanbul 1941., str. 850; Kasim č Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa
sv. I, izdanje Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, Sarajevo 1963., str. 119 i 458.
121
to jest o islamskim vjerskim č izagrobnom životu;zatim, dio o islamskom moralu
(do I ista 102), i najzad, dio koji se odnosi na obredoslovlje (do kraja djela), č na
postupak oko sahrane mrtvaca po islamskim propisima, zatim obavezne pripremne radnje
(abdest, gusl i dr.) za obavljanje kao i č obavljanja islamske molitve (namaza).
Ovaj primjerak komentara Wasiyyetname sadrži, kako je ć č tekst os-
novnog djela i tekst komentara, oba na turskom, pisani kontinuirano, kao integralan
tekst - kako je to i bio č pri pisanju komentara - uz to sadrži i prevod kO':lentara
na srpskohrvatski, pisan interlinearno ispod turskog teksta, što je za nas od izuzetne važ-
nosti.
ć se sada pitanje ovoga prevoda, njegove ispravnosti, adekvatnosti. Da bis-
mo mogli ć neke č ć jedan ć dio teksta prevoda sa č stra-
nice, kao i dio teksta sa jedne stranice iz sredine djela. č tekst prevoda glasi:
"Neka je fala i dova, i bez kraja, i pofala i zafala i bez broja, oni Halik, udavanu kamil , u
jedirisavanu kaplajisan, dunja stvorijo, insana terbije č oni svega svijeta Rabb, mahsus
je. I neka je salat tamamile i bez hududa, i selam veliki i bez broja, mahsus, sve insanske
marifete sastavio, i kufurske temelje pokopo, i svijetska pofala, i svega mahluka starij.
pofalen, probrat, i č i jarani, i koji su tabi' bile, i koja ulema amei č neka je na
njih: ć i dana dok je, i drveta i mive dO.k je. Poslije ovoga troga, rahmet č se, i
magfiret nemu, od uleme najbole zna, od hodža najzahirni, u č velikoj mertebi do-
č iz Brge ... "
Nadalje, navodimo i tekst prevoda sa lista 89b, koji glasi: " ... jera od jela sebeb
od helaka i helaku što vodi od onoga č Iza najesti u jelu zarar kazan je, ama vino
halal da bude ištah, ah da č nevjernik nije, rekli su; jera u svakom dinu haram nije.
Najnapre i u islamu haram nije bilo. Pošto fesadu sebeb č bivat, ajetom haram č
·se. Odanle đ je (to jest iz djela Gawahiru'l-fiqh, što je u prevodu ispušteno). Vino
halal da bude iskat kufur je ... "
Ovako izgleda prevod turskog teksta na na'Š jezik i to od č do č kao što
se to može odmah iz č poretka č primijetiti. Ako damo adekvatniji prevod
navedenog teksta, prevod koji je korektan kako u č č tako i u grama-
č č pogledu i ta dva prevQda uporedimo, dolazimo do niza č
Prvo, prevodilac je ovakvom tehnikom đ s obzirom na strukturu č tur-
skog jezika, i morao ovako postupiti. Drugo, on je poznavao i turski, i naš jezik. ć
prevodio je radi puka, što nas ć na dva nova č da je postojao interes za
ovakvo prezentiranje djela narodu i da je bilo koji su se mogli koristiti
ovakvim djelom. Č č se dovoljno č odabiranje č kojima je protu-
č osnovni tekst, vješto odabiranje i diferenciranje važnijega od sporednoga, što, ima-
ć u vidu vrijeme u kom je ovaj prevod nastao, ć na nemalu obrazovanost prevo-
dioca i na njegovu solidnu č kulturu.
Uz sve navedene karakteristike ovoga prevoda, djelo predstavlja č spo-
menik kulturne istorije i može da bude korišteno kao izvor za č našeg jezika s
č 18. ć Osim toga, i sam poduhvat da se ovaj komentar č č
č sa ovoga tla, govori jasno kako o želji p<evodioca, tako i o popularnosti djela kao
udžbenika, koji prevodilac želi približiti č koji poznaje arapsko pismo, ali ne razu-
mije ni arapski, ni turski jezik.
Korektan i adekvatan prevod navedenih dijelova' teksta glasio bi ovako:
122
· -
123
"Beskrajna hvala i zahvalnost, č blagodarnost i zahvala, Pripada Gos-
podu koji je savršeni č č blagodati obuhvataju sve; Tvorcu ovoga svijeta;
Stvoritelju č Gospodaru svih svjetova_ č i potpuna milost božja i bez-
brojni pozdravi neka padnu č na onoga koji je sakupio'sva ljudska lijepa svojstva i
koji je temelj nevjerstva srušio; na ponosa svijeta, prvaka ljud'i, Muhammeda Odabranika
(božjega); na njegovu porodicu, drugove, sljedbenike, do'sljedne č sve dok traje
ć i dan i dok je stabala i plodova ć A poslije toga, bogompomilovani, grijeha op-
rošteni, đ č č đ obrazovanim najobrazovaniji, koji je u pravoj po-
božnosti , i bogobojaznosti savršen i koji je dostigao vrhunac istinske spoznaje, Muhammed
al Birgewi. .... (Prevod prve stranice uvocja) .
..... jer smisao i svrha uzimanja jela je č zaštita od stradanja i onoga što
vodi stradanju. Dokazana je štetnost jela ako se jede nakon što se č z,asiti. Što se ti -
č vina, ako bi neko poželio da bude dozvoljeno, postoji mišljenje (neki pravnici su reklil
da time ne postaje nevjernik, jer (vino) nije u svim vjerama zabranjeno. Ali, kako je bilo
uzrok mnogome zlu, kasnije je izrijekom (tekstom Kur'ana) zabranjeno. Iz djela Gawahiru'
I-fiqh je uzeto mišljenje da je nevjerstvo (kufr) željeti da je vino (alkohol) dozvoljeno .....
Pored gore iznesenog o ovom djelu donijeli smo, kako je ć istaknuto samo uvi -
da radi, dijelove prijevoda, da bismo skrenuli pažnju č javnosti, posebno slavistike,
i na ovaj izvor koji joj stoji na raspolaganju .
...s }O. ;11)..s..aJ I I I JJi ..
U ':I, I Jf.!.. <..:r. OJ U I,.->.I : .. U OJ J-:J I I us:.
t';.! dr JL..=.JJ
(Tekst u uvodu na I istu 2b i 3a).
• • • • • • • lS..t..:J, I
jy.),;.1 '1 y. IS ..1..1, I r 1.: <:1: 1:5'}-: •••
rl.-.; )' I J, illi, ,-tJ I , ;.! l. , ; rt-) I;..:...., ..j CrJ I ,;
• ':II, j I r.>- ,
, (Tekst na kraju djela, list 161b).
J 91.l..=>.e I, r 1.: ':II r 1:::>. )lj l..:i;" lS ..iJ I CJ.J I
; I IS j .n--! .. L.>::.r--J I , bJ I I ..j • • • rl: ':/1 -' 1y.11
. l l \ lO r ':I I" ),.rJ I ",..!.L., ..j d . ....:.J I ( OJ dJ.I j )
(Bilješke vidjeti u kolofonu na kraju lista 161b, fotokopija 4).
124
.
<-...... ..
. .
: ...
o, o· .' J
.
• •

..
Oo ,
ć •
o •
:. .lIJ
o • o o
• o •
f o
, 'o o o
o o o o . Oo
, . . .
o • " , i' . o
o.
, .
. '
" 4.
125
SUMMARY
ln this short work one example of Alhamiado literature at the ground of
Yugoslavia is presented. The manuscript No. 4609 which is kept in Oriental Institute in
Sarajevo is being discussed. It is a comentary on religious-scientific work Wasiyyetnama
(Šerhi Wasiyyetnama) which was very popu lar in a greater part of Ottoman Empire and
served several centuries as the textbook for rel igious instruction.
Wasiyyetnama was written by Muhammed b. Pir Ali in Turkish language 1562.
Commentary on this work (Šerhi Wasiyyetnama) was written by Sheik Sadruddin
Konyevi 1702 in Turkish language too.
Several years later this commentary of Konyevi was translated to Serbo Croat
by an unknown translator, who also rewrote it in 1708. This manuscript is presented in
the article.
The manuscript is important because of many reasons. This is one of the older
documents of Alhamiado literature on the ground of Yugoslavia. The complete docu-
ment is translated in Serbo Croat language by a native man. The manuscript presents the
valuable source for a study of Serbo Croat language at the beginning of 18 th centu! y aneJ
it is interesting for science, especially for Slavic studies.
126
Muhamed Ž ć
ABDULVEHAB IBNI ABDULVEHAB Ž Č (lLHAMIJA)
U vid muslimanskog književnog stvaralaštva,pored narodne i književnosti na ori-
jentalnim jezicima: arapskom, perzijskom i turskom, ubraja se u zaseban vid i alhamijado
književnost. đ najistaknutije predstavnike ove književnosti spadaju Mehmed Hevaji
Uskufi, Mehmed-aga š č Hadži Mehmed ž ć Hasan Kaimija, Mula Musta-
fa Bešeskija, Muhamed Rušdija, Umihana Č Jusuf-beg Č ć Abdurahman
Sirrija i Abdulvehab llhamija. U dosadašnjim istraživanjima njima se prilazilo s dosta re-
zerve, te stoga nemamo cjelovitiju studiju u kojoj bi č osvrtom bio ć
cjelokupan njihov rad. Po našem mišljenju ne bi trebalo zanemariti ove stvaraoce, jer nji-
hova djela, iako nešto slabija u sadržajnom i estetskom smislu, č poseban vid djelova-
nja ljudi iz naroda, ljudi koji su s narodom preživljavali sva stradanja i patnje i koji su,
kada je trebalo, bili posrednici đ ć klase i č puka. Stoga, po našem
sudu, s obzirom na vrijeme u kojem su živjeli, oni č više za svoj narod sa svojim dje-
lima na našem jeziku nego oni koji su pisali na drugim jezicima i č djela zbog toga nisu
bila dostupna širim narodnim masama. Iz njihovih djela (pjesama) pisanih na našem jezi-
ku možemo donekle shvatiti njihove težnje, č njihova poimanja svijeta i razjasniti
njihove unutarnje sukobe, kako osobne tako i društvene naravi. Zato i nisu bez č
i ako se uzme da su stvaraoci "srednjih kvaliteta", njihov je trud vrijedan pažnje. To po-
gotovu kad se ima u vidu vrijeme i uvjeti u kojima su živjeli i radili, kada je u njihovoj
zemlji službeni jezik bio đ
Sigurno je da bi za cjelovitiji prikaz svakog od ovih književnika koji su pisali na
našem jeziku,bilo potrebno imati podrobnije podatke o njihovu životu i radu. U svim stu-
dijama, koje se odnose na ove stvaraoce, uvijek se naglašavao nedostatak izvora. Stoga i
najsitniji detalji u vezi s tim upotpunjuju nam sliku o njima i njihovom djelu, te zato
smatramo da je takve detalje potrebno objaviti, jer dolaze na dohvat ruku č
ma kulturne prošlosti kao i svima onima koje zanima ovaj vid stvaralaštva_ Sigurno je da
ima dosta neotkrivenih č a one postoje u rukopisima biblioteka, orijentalnim
zbirkama i privatnim kolekcijama_
127
Ovom prilikom upravo želimo objelodaniti još neke č koje se odnose na
Abdulvehaba llhamiju Ž č njemu su p'isali Safvet-beg š ć Šeih Seifuddin
Mehmed ž ć Muhamed ž ć Kasim č i drugi.
1
)
Do sada najpotpuniju sliku o IIhamijinu radu i njegovu životu napisao je Kasim
č Rad je napisan u povodu dvijestote godišnjice đ ovog književnika a teme-
lji se, uglavnom, na dotad poznatim materijalima i na rukopisu u Gazi Husrevbegovoj
biblioteci br. 4509,pod naslovom TUHFETUL-MUSALLlN VE ZUBDETUL-HAŠI'IN.
č ovaj je rukopis poklon Udruženja !Imije iz Tešnja spomenutoj biblioteci. Iako je
ovo, kako smo istakli, najpotpuniji rad, ć novim č na koje smo
naišli u rukopisima Orijentalne zbirke Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u
Zagrebu No. 2020 i No. 720, i rukopisu koji se nalazi u privatnom posjedovanju Mehme-
da ć iz Tešnja, kome se ovom prilikom zahvaljujemo na susretljivosti i ustu-
panju rukopisa, smatramo da bi bilo zanimljivo č ih javnosti. Ovim novim deta-
ljima upoznajemo IIhamijin stav prema ć hrvatskom ili srpskom jeziku, njegovo
poimanje nauke, doznajemo tko mu je bio šejh č u mistici) za koga se do sada nije
znalo.
Ovdje iznosimo i jednu zanimljivost u pogledu rukopisa na temelju kojih dobi-
jamo nove podatke u vezi s llhamijom. Tri rukopisa: Gazi Husrevbegova biblioteka No.
4509, Orijentalna zbirka Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti No. 720 kao i
rukopis Mehmeda ć 2) su se nalazili u Tešnju. Stoga se samo od sebe ć
pitanje: Nije li llhamija bio č dublje vezan za Tešanj i njegovu okolinu? Ako se uz-
me u obzir još i č da je Šejh Abdullah Č EI-Ensari imao žig kojim je ovje -
rena llhamijina džezetnama (Orijentalna zbirka No. 720, L. 7-a) na kojem se nalazi da
je Šejh Abdullah iz Tešnja, onda je u najmanju ruku vjerojatno da se llhamija duhovno
obrazovao u Tešnju.
Kako je ć poznato, llhamija je kao i niz u to vrijeme uglednih ljudi u Bosni,
završio č od ruke okrutnog Dželal-paše. Ovaj đ izazvao je mnoge reakcije
đ stanovništvom Bosne i našao je odjeka i u književnosti. Pjesma anonimnog autora,
koja govori o tim zbivanjima, nalazi se u rukopisnoj medžmui Biblioteke Kairskog č
lišta pod brojem T -6522, a u prijevodu s osmanskog glasi:
1. š ć Dr Safvet-beg: Lnamenlli Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini. Zagreb 1931.
str. 34; - Kemura Scheich Saifuddin i Vladimir Ć ć Serbo-kroatische Dichtungen bosni-
scher Moslims aus dem XVII, XVIII und XIX Jahrhundert. Sarajevo 1912, str. XVIII Einleitung
i str. 38-45; - ž ć Mehmed: Književni rad č Muslimana. Sarajevo
1933, str. 92-93; isti: llhamije Ž č muslimanski pjesnik iz Bosne na hrvatskom jeziku kon-
cem XVIII i č XIX vijeka. Hrvatski dnevnik, Zagreb, V/1940, 1347, 14-15; - Narodna
uzdanica (kalendar za god. 1942, Sarajevo 1941, 148-161; isti: Jedna stara kasida. EI-Hidaje,
VI/1943, 9, 256-260; - ž ć Muhamed: Hrvatska muslimanska književnost prije 1878.
godine. Jadranski dnevnik, 111/1938,243,4-5; 244, 4-5; 247, 4-5; 249, 4; 250, 4-5; - Napre-
dak (kalendar) XXVIII/1938, 93-104; - P.o. Sarajevo 1938, str. 14; - isti: O jednoj pjesmi
Šejh Sejjid Vehab llhamije. Novi Behar, Sarajevo, 11/1934-35, 16, 278-279; - isti: Aljamiado
I iteratura. Hrvatska enciklopedija, Zagreb 1941, sv. I; - isti: Književna č
hrestomatija, knjiga l, Starija književnost, muslimanska tradicija. Sarajevo 1974, 219-312; -
č Kasim: Tuhfetul-musallin ve zubdetul-Haši-in od Al:>dulvehaba č llhamije.
Anali Gazi Husrevbegove biblioteke, Sarajevo, II-III, 1974, str. 41-69; - Ć Mustafa i ć
Selim: Bibliografija objavljenih radova o Tešnju. RukopiS u Narodnoj biblioteci u Tešnju .
2. Kod Mehmeda ć iz Tešnja se nalazi u rukopisu lImihai Abdulvehaba Ž č
"hamije, pisan arapskim pismom na našem jeziku. Rukopis ima 13 stranica č 22 x 15 cm.
Prepisao ga je Isa sin Hasanov iz Maglaja 5. Muharrema 1261. po Hidžri (15. januar 1845.).
Na zadnjoj stranici rukopisa ima č žig otisnut dva puta s natpisom "Tevekkuli ala Haliki
Abduhu lvez" (Oslanjam se na moga tvorca, njegov rob lvez!' ć dobroti Mehmeda
ć fotokopija ovog rukopisa se nalazi u Orijentalnoj zbirci JAZU u Zagrebu pod bro-
jem 2099.
128
.'
U Bosnu đ Ali Oželal
Č đ posta ohol
Pobi mnoge ljude, ote mal
Mnogi zaplakaše, aucviljeni "ne potrajalo" govoriše
Molbu ucviljenih uzvišeni Bog usliša
Tih dana mu uze dušu Zul-Oželal
Rekoše: "Naša je to želja,
o plemeniti Bože ...
U Bosnu đ Ali Oželal
Č đ posta ohol
Pobi moge ljude, ote mal
Mnogi zaplakaše, aucviljeni "ne potrajalo" govoriše
Molbu ucviljenih uzvišeni Bog usliša
Tih dana mu uze dušu Zul-Oželal
Rekoše: "Naša je to želja,
o plemeniti Bože ...
Sada ć iznijeti nešto detaljnije podatke o IIhamiji na osnovi rukopisa Ori·
jentalne zbirke Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti No. 2020 i No. 720.
Kodeks No 2020 je zbirka pjesama č je č anoniman. ć pjesama
su IIhamijine bilo da su na turskom ili na našem jeziku. Doduše, autor pjesme koju ovdje
donosimo nije naveden, ali s obzirom na stil i na jezik koji je č pjesmama za koje se
zna da su IIhamijine, pretpostavljamo da je i ova njegova.
U prilog ovoj pretpostavci idu podudarnosti podataka koje je sam llhamija dao
o sebi na kraju djela Tuhfetul-musallin ve zubdetul-haši'in, a koji se javljaju i u ovoj
pjesmi, 3) a koja nosi naslov "NASI HAT".
Pjesma je pisana jezikom koji obiluje turcizmima, č š ć upotrijebljenim zbog
rime. Skoro svaki drugi distih se završava refrenom: "Molim vam se č koji je ujed·
no i granica dijelovima pjesme koji č zasebne cjeline. Pa ipak, poruka data kroz refren
smisaono ih sve objedinjuje u jednu č pjesmu:
Pisati je velik siklet
I pisanje jeste zahmet
Od hajra ima rahmet
Molim vam se č
Autor nastoji dati podstreka ljudima za pisanje. č da je to težak posao, ali
zato ima svoju veliku vrijednost.
Oaim kašljem ikišem
Sakat rukom sve pišem
3. Uporedi sadržinu stihova pjesme NASI HAT i teksta navedene č studije str. 42-43.
9-Al1illi 129
130
9*
!
. I
-
I

/ ........ ...,

\ JJ I C"' __ 4fi
'... :'--0'::j'\f:)J •

/

. J.!tJ.9-;'i\l

- . .::-;; ...
131
Zaif hasta jedva dišem
Molim vam se č
Iz ova dva distiha vidi se da je pjesnik bio ne samo star i slab, nego zbog bolesti
ima i gorak život. No i pored toga što je bio iznemogao i bolestan imao je snagu uzeti pe-
ro i pisati i svojim primjerom pokazati da se i u takvoj situaciji to može č
Pisao sam ja za hajr
Svak č č 'te sejr
Svatko sebe sevab hajr
Molim vam se č
Pjesnik ne piše za neki interes, nego za osobno dobro. Zato i drugima savjetuje
da dobro otvore č i da č svatko za sebe.
Za zlo smo se rodili
Po svijetu hodili
I na kraju brodili
Molim vam se č
č je ova pjesma sastavljena u burno vrijeme o kome pjesnik ima loše mišije-
nj€. Prijelaz iz 18. u 19. ć je za Tursko Carstvo, a i za Muslimane period ć deka-
dence. Mnogi ratovi i razne epidemije, č haranje kuge su opustošila mnoga nase-
lja. Zbog toga naš pjesnik upozorava da se tim ć može oduprijeti samo naukom.
č svatko ko može
Za života svak može
A kad umre ne može
jeda nam Bog pomože!
U ova dva distiha je ispušten refren "Molim vam se č Po pjesnikovu miš-
ljenju za č nema privilegija i č dok je živ treba znati to iskoristiti.
Ne smijte se naš je jezik
Kalem piše svaki jezik
Božji rahmet sasma velik
Molim vam se č
Da bi se ć haos opravdao, autor opaža da se moraju široke narodne mase ob-
razovati i to na svom maternjem jeziku. Stidljivo č polustih "Kalem piše svaki je-
zik", č da je i ć jezik takav da se može perom pisati. Dugovjekovni prioritet
davan arapskom - jeziku Kur'ana i turskom - službenom, nije ć neobrazbu op-
ć puka. Pjesnik iz bojazni da se ne ogriješi zbog takvog stava oslanja se na "Božji rah-
met" i smatra da ć mu' biti oprošteno.
132
Ja bosanski gradim smijeh
Nit je sevab nit' je grijeh
Mlogo nešta ja podnijeh
Odde duša osta mijeh
U ovom dijelu pjesme autor iznosi vrijerlnost ć bosanskog humora.
ne smatra da ć biti zbog toga griješim ali se da č da je zbog takvog
stava bio izvrgavan i represalijama. Zato smatra da je č i dušu izgubio.
Svakom kazat umijem
A sam sebe ne umijem
U kitabu razumijem
Izrad sebe č
Porukom u zadnja dva distiha pjesnik ne smatra da su suhi savjeti dovoljni. Č
sebi najteže može dati savjet, ali na temelju knjige se dosta može č i svatko
ukoliko č č za sebe.
Dakle, iz cijele se pjesme da č da je autoru bio cilj ukazati na dužnost
obrazovanja i pisanja i to na maternjem jeziku. Takvo poimanje ukazuje na slabljenje in-
tenziteta u pisanju na orijentalnim jezicima. Veoma je lako dokazati da su poruke onih
koji su davali svoje savjete na stranom jeziku ostale bez odjeka i nisu našle pravo mjesto u
narodu. Možda je baš pojava ovakve literature proistekla iz č što društvenost i
razumijevanje đ ljudima treba biti na razini širokih narodnih slojeva.
Rukopis Orijentalne zbirke Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti No.
720 ima 7 listova č 11,5 x 17 cm. Pisan je nashi pismom na arapskom jeziku, izu-
zev naslova, koji je na turskom. Naslov je pisan crvenom tintom. Taj rukopis je idžazet-
nama, diploma koju je izdao njegov, od njega samog manje poznat č (šejh - duhov-
ni đ Abdullah Č "hamiji je idžazetnama služila kao potvrda da je savladao
sve tajne tesavvufe (islamskog misticizma). Dokumenat bi se, s obzirom na sadržinu,
mogao podijeliti u tri dijela i to:
1. Pohvala Bogu, Muhamedu i isticanje vrednota znanosti i spominjanje još jed-
nog znanstvenika koji ć znanost širiti, a to je Abdulvehab sin Abdulvehabov,
Ž č Bošnjak.
2. Niz prenosilaca mudrosti tzv. sened od kandidatova šejha koji je izdao diplo-
mu do posljednjeg vjerovjesnika Muhameda, a koji je preko đ Džibrila
dobio od Boga Kur'an, i
3. Savjet kandidatu kako se treba postaviti prema sebi i prema drugima i obave-
ze koje treba ispuniti.
T ekst idžazetname u prijevodu glasi:
IDŽAZETNAMA KOJU JE IZDAO JEDINSTVEN U SVOM VREMENU,
POŠTOVANI Č HADŽi ABDULLAH EFENDIJA Č SKROMNOM
SIROMAHU ABDULVEHABU Ž Č BOŠNJAKU, UZVISIO IH BOG OBOJICU
IONE KOJI IH SLIJEDE DO SUDNJEG DANA (uslišaj s Muha!lllnec/ovim blagoslo-
vom!).
U IME BOGA MILOSTIVOG I MILOSRDNOG
Hvala Bogu koji daje č rukama onome tko moli, i koji prima u svoje okri-
lje onog tko traži zaštitu od udaraca sudbine. Zahvaljujemo ti o ti, koji podižeš onog tko
stoji pred tvojim vratima i koji uzdižeš onog tko se predao vjeri na ovom svijetu i onima
133
," ~ .. ...
'\
134
, - ... ,
~ . . . ""'
~ ' . : : " ' : ~ . ~ : ..':- .
.
, .
- ~ ..
135
136
. .
:>. 4 ' .------'--
:
'.' : " . "
. . /. .
137
·
I, I
l"- "-
- .
138
, «
.----.- j - · · · · ~ - ; - - - 7 · ~
'. ."" ...... " - .......
139
li\
;1
II
koji cijene istinu i njene nosioce. đ trajno dokazivanim č spoje-
nim nizom vijesti od odabranika i ple'menitih, da nema drugog Boga osim njega samoga i
da on nema druga_ č da .ie naš gospodin Tv1uhammed, koji je rekao "Tražite
nauku od kolijevke do groba", njegov rob i poslanik, i da ovu nauku nosi svatko tko se
protivi njegovim neprijateljima. Neka se smiluje njemu, njegovoj obitelji, drugovima nje-
govim, sljedbenicima i nasljednicima š ć koja ć vezu s njim i ć mu onog
tko mu je zahvalan i donosi mu blagodati i koristi.
A potom, veli ovaj skromni od Boga zavisni rob Šejh Abdullah sin Šejha Hasana
Č neka im Bog obojici oprosti i pokrije njihove mane i mane cijelog svijeta:
č č su se pametni posvetili i našto su istrošili riznice svoje duše je znanost
kojom se č odlikuje i kojom se njegov rod odvaja od životinjske vrste". č su
korisne znanosti hadisa, tefsira, fikha i usula, znanosti kojima se bila posvetila grupa oda-
branika - pravednika. ć se potvrdio napredak dalekovidnih i pametnih i pohvalno se
govorilo o njihovim dokazima razumnog i prenesenog. Što je to što č š ć uputu i što
je to što č od zablude? Zna se da je č nauka pravo zakonodavstvo i istine
pravog puta koje sadrže velike koristi o č je pohvalama ranije č Vrijednost ove
nauke je č nego se može opisati a tragovi njenih nosilaca slavniji od spome-
na, te su se zato želje dobrih prethodnika č na nju. Ona im je bila jedina briga_
Putovali su mnogo radi nje, trošili imetke i žrtvovali sve što su imali. Radi nje nisu spava-
li a ž ć je obišli su istok i zapad.
Sada se smanjilo interesiranje za nju. Bog č nas i vas od teškoga ovog vre-
mena_- č pažnja je zaista pomogla i donijela trajno izobilje č - radniku, vri-
jednom, savršenom, oštroumnom spisatelju, svijetlom, razboritom, ć moralnim
vrlinama, odlikovanom plemenitim osobinama, koje je dostigao u godinama mladosti sa-
vršenstvo koje se dostiže u zrelim godinama i koji brani istine spontano č djela u
domenu vrlina i plemenitosti više nego prethodnik, i koji je dobio ono što prethodnicima
nije bilo dostupno. Dostigao je takav stupanj da su mu sa svih strana dolazili i od njega
dobijali objašnjenja za svaku pojedinost. To je č - radnik, vrijedni savršeni Abdul-
vehab, sin Abdulvehaba, Ž č k, Bošnjak, neka ga Bog približi svojoj uzvišenoj dobroti i
duhovnoj skrivenosti. Stekao je kod mene duhovna saznanja i obogatio se nekim šerijat-
skim znanostima_ Prisustvovao je mojim predavanjima tako da nije propustio ni jedno ve-
liko niti malo pitanje, a da ga nije usvojio, niti je č kakvu pojedinost a da ju nije zabi-
lježio. Neka Bog nagradi taj njegov trl)d i neka mu č korisnim njegovu znanost i neka
mu pruži svoju podršku i č ga sposobnim za širenje korisne nauke i velikog posla. Iz
svoje savršene dobrote i lijepe skromnosti zatražio je odobrenje da kod mene č svaku
nauku koje je dostojan kao č Pošto se u ovom vremenu smanjio broj znatiželjnih
i svijetlih, ja sam mu dozvolio da prenosi od mene sve što se može prenijeti i da prenosi
od mene ono što je meni bilo dozvoljeno da prenosim i ono što je meni bilo dopušteno
da saznam od stvari koje se č razuma i č had is, tefsir i fikh, drugim č
šerijatske znanosti s njihovim pravim pomagalima onako kako sam sve to ja č i
prenio od mojih šejhova i plemenitih Č Bog ih nastanio u ć spasa zajedno s
njihovim slavnim i đ nizom prenosi laca, kao pisaca svake od napisanih knjiga.
Za vrednovanje svih tih prenosi laca i šejhova svake nauke i svake knjige potreb-
no je mnogo ć te ni vrijeme ni ova knjiga ne bi u tome pomogli. Pa tko želi č
sve ove pouke neka se prema svojim ć posveti knjizi Kitab al-umam (Knji-
ga naroda) od znanstvenika Mula Ibrahima Karvanije, nastanio ga Bog u najvišim rajskim
140
odajama, i knjizi Kitab al-imdad (Knjiga ć od Mula Abdullaha ibn Salima iz Basre.
Ovo je najispravniji č
Zatim, dužnost nam je spomenuti neke njegove šejhove kako bi se odluka pot-
vrdila ž ć na taj č dobijanje milosti (Božje) kako se navodi u djelu o najboljem č
vjeku: "Pri spomenu dobrih dolazi milost ž č radini Mula
Ahmed Arkubi iz Amasije, Bog ga č dobrim robom svojim i nastanio ga u rajskim
vrtovima. Od njih je i vrijedni, razboriti, oštroumni spisatelj, naš gospodin Mula Osman
iz Ak-Šehira, neka ga Bog dugo poživi i obaspe neizmjernom š ć Od njih je i savr-
šeni spisatelj vrijedni naš gospodin i naš č Mula Muhamed Emin Hadimi, neka ga
Bog č od č propasti. Svi su oni uzeli od č savršenog - razumnog, uzo-
ra istinskih č ponosa vrijednih, jedinstvenog u svom vremenu, nasljednika nauke
s koljena na koljeno, koji je postigao savršenstvo kakvo je drugim ć a to je gos-
podin nad gospodom, č nad č naš oslonac i č Mula Muhamed
Hadimi, neka Bog č svetom njegovu tajnu i neka osvijetli njegovo pribivalište. On.je
uzeo od č gospodara svojih nevolja, č poimanja, sljedbenika provjera-
vanja prenesenog Mula Ahmeda Kazabadija, Bog nas okoristio svojom snagom, a on je
uzeo od gospodara tinte, Muhameda Sivasije, poznatog kao Tefsirija, koji je bio č
svih, neka Bog rashladi njegovu postelju. On je uzeo od vrijednog Karvanija, a ovaj od
šejha Abdullaha al-Džazarije, a ovaj je prenio od Ahmeda Mindžela, a ovaj od Mirze
Mahduma, a ovaj od Mule Mirze Džan Širazije, a ovaj od Mula-hodže Džemaluddin Mah-
muda Širazije, a ovaj od istražitelja, velikana naroda vjere Muhamed ibn Esada Davvanije
as-Siddiqije, a ovaj od Muhjuddina Koškenarije, a ovaj od gospodina ž č i poma·
č Mula Sejid Šerifa Džurdžanije, a ovaj od Mule Mubarekšaha Misrije, a ovaj od
Kutbuddina Razije, ovaj od č Mule Širazije, a ovaj od Omera Kazvinije, a ovaj od
Mule imama Fahruddina Razije, a on od imama dva Harema Abdulmelik ibn Jusuf
Džuvejnije, od njegova oca Jusufa, od Tajjiba, od Muhamed ibn Sulejman Sulukije,
od Ibrahima Marevlije, od Ebu Abasa ibn Ahmeda, od Ebu Kasima Osmana, od Ibrahima
ibn Ismaila, od Muhameda ibn Hasana, od Šejbanije, od imama imama, svetionika naroda
Ebu Hanife Numan ibn Sabita, od Hammad ibn Sulejmana, od Ibrahim Nahije, od Alka-
me Ebi Abdurahman Esved ibn Zejda i Ebi Abrlurahmana Abdulah ibn Habiba. Ova prva
dvojica su uzela od Abdulaha ibn Mes'uda, Bog bio s njima zadovoljan,a ć od Alije
ibn Ebi Taliba, a njih dvojica su od posljednjeg poslanika, vjerovjesnika gospodara svih
svjetova, Bog se smilovao i spasio njega i njih sve, a ovaj od Džibrila, na njeg neka je
spas, a on od uzvišenog Allaha, ć i velikog. Molimo uzvišenog Boga da se smiluje
svima spomenutim šejhovima neizmjernom š ć i okoristi nas njihovim velikim knjiga-
ma, da i nas i njih opskrbi rajskim hurijama koje č u šatorima, i neka nas i njih
svrsta s plemenitim melekima. Uslišaj o ti, koji uslišavaš onima koji mole!
A potom, ja ti nalažem ono što su meni naložili moji šejhovi, a to je da uložiš
svoj krajnji trud i snagu u postizanju istinske pobožnosti i č š ć sve pažnje i oprašta-
nju i istrajnosti koju je Bog č svojim poslanicima, svima svojim prijateljima i sku-
pini njegovih robova kroz svoje uzvišene č ć smo zapovijedili onima kojima su
došle knjige prije vas da se bojite Boga", pa č granice šerijata i drži se krajnje č
Muhamedovog, izbjegavaj ovaj svijet i ono što je na njemu. Boj se onog č Bog zastra-
šuje, pazi na ono našto te Bog upozorava i č dobro cijelom svijetu, ukoliko možeš, pa
č ako ti č zlo. š ć i č podnosi njihovo uznemiravanje. Postu-
pi po č (Muhammedovim), na njeg neka je spas; "Pristupi onom tko te napušta,
oprosti onom tko ti je nasilje č daj onom tko tebi nije dao i č dobro onom tko
141
tebi č zlo". Neka tvoji drugovi budu č ljudi i dobri miljenici. I po č Muha-
mmedovim: "U ljepotu vjere č spada i to da napusti ono što ga se ne č i
"Budi na ovom svijetu kao da si stranac ili putnik". I prema uzvišenim (Božijim) č
ma: "Imate obaveze prema sebi", š ć svoje vrijeme na obavezu č i č
nja svoje zaposlenosti u č i č ć ovo svim svojim duševnim
i svjetskim brigama. Imam Sujuti je spomenuo, Allah mu osvijetlio č š na kraju
svojih oporuka koje sežu do Muhameda. Rekao je Allahov poslanik: "Znanost je prijatelj
vjernika, blagost je njegov vezir, pamet njegov ć č a rad njegov voditelj, nježnost
njegov otac, č njegov brat, razboritost zapovjednik njegove vojske". Istinu je
rekao Allahov poslanik. Ovo ti je dovoljno da upotpuniš sebe. č uzvišenog Boga
"Imate obaveze prema sebi", te usredsredi svu svoju zauzetost u ć svojstva
vrednota, a to ć š ć ć osim s krajnjom pobožnosti na koju ć č uz-
višenog"."Bojte se Boga istinitom š ć , i neka se od tebe ne odvajaju č
uzvišenog: ć se Bogu i njemu se ć da bi završio s tajnom njegovih uzvi-
šenih č Budi mu pobožan, stalno ga spominji i kloni se onih koji ga se ne ć
jer je Bog onaj koga treba tražiti i kome se sve ć "Zaista je tvom gospodaru povra-
tak". Ostavi rekla-kazala, nastoj da te svako stanje i položaj dovedu do susreta s velikim
prijateljem. Napusti ljude i ono što 'oni vole na ovom svijetu, a zanemaruju ć jer se
nikako ne č od pametnog da više voli ono što je prolazno od onog što je č
ć je svijet č i bolji". Ovo ti je dovolj rio o druženju sa svijetom. č Muha-
meda, Allah mu se smilovao i spasio ga: "Najvrijednije je da pomažeš onog tko te napus-
tio, da daješ onom tko ti ć da sa smiješkom na licu č š dobro, š ć slat-
č š ć š ć bez grubosti i osornosti i onom tko tebi dobro ne č Pogle -
daj č ć ć Božjoj milosti bio si blag prema njima,jer da si bio
grub i tvrdog srca, napustili bi te". Ako dobrorazmisliš viditi ć š da je ovo prava osnova.
Kloni se onog što te dovelo u provaliju slave, ona je iskušani otrov. U pitanjima ovoga
svijeta dovoljan ti je hadis kudsi: "O živote, č me gospodarem onim što služi, umori
onog tko tebi služi, ostavi pohlepu i žudnju, odaberi zadovoljstvo i ne·laskaj onima koji
vole ovaj svijet i koji mu streme, ustraj na onom zašto si stvoren - na molitvi jer je Bog
usrdan i č svoje robove č svoji",! Č robovima". Kada bi ti stvarno ku-
šao, vidio bi da svijet prilazi pokorno onome kome ljudi ne trebaju, zato svodi svoju pot-
rebu samo na gospodara ljudi, ukratko - ne Š Ć izvore ć svoga vremena koja
ti je data. Obezbijedi č ć strasti koje su sigurno proilIzne.
Potom, od tebe se č da ne č š tekst ovog savjeta tekstom koga ć š za-
nemariti, nego ti on treba biti iznad svega. Gledaj ga ć svoga vremena i radi po nje-
mu, jer on iako sadrži malo č velike je primjene. Ako ovo primiš i radiš po njemu,
č da je to primila tvoja duša,ako ne primiš, to je nedostatak tvoga savjetodavca. "Zar
đ č sebe zaboravljate". "Zašto govorite ono što ne č
č se Bogu od naših loših djela i zla naših duša". "O ti koji si gospodar svih sta-
nja, č naše stanje najboljim, tako da kraj naših života č š najljepšim krajem. Ti si
moj prijatelj i na ovom i na ć svijetu. č muslimanima i pridruži nas dob-
rima. Uslišaj, uslišaj, gospodaru svih svjetova!"
Zatim, želim od tebe da se stalno ć š mene, mojih roditelja i moje djece s
najljepšim molitvama na izvoru gdje se udovoljava, č za oprost, zdravlje, sve naj-
bolje, odnosno ono č je Bog zadovoljan, sa zadovoljstvom u obje ć lijepim kra-
jem. Neka je spas na našeg gospodina Muhameda, njegovu obitelj i plemenite drugove.
Bi dovršeno s Božjom ć
142
Ovo sam napisao na brzu ruku 29. redžepa 1225. H (30. augusta 1810) godine.
Ponizni, onaj koji iskreno moli, šejh Abdullah Č Žig = Abdullah - Tešna-
(Tešanj) - 1225. H.
Ovaj je dokumenat do sada bio sasvim nepoznat. Možda je tome ć razlog
što je Aleksej Olesnicki, č kustos Orijentalne zbirke (1928-1943) koji je neumorno
radio na prikupljanju i notiranju arapskih, perzijskih i turskih ru kopisa za Jugoslavensku
akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu,4) obradom Ilhamijine idžazetnameprevidio
ispravno č naslov, pa je umjesto Ž č stavio Ž č Stoga mu idžazetnama
nije privukla pažnju kao ni kasnije ostalim orijentalistima. Detaljnijim č
ovog rukopisa, ustanovili smo da se odnosi na Abdulvehaba sina Abdulvehabovog, Boš-
njaka iz Ž č u narodu više poznatog kao llhamija. Ovo je č utoliko što u do-
sadašnjim studijama njegovo obrazovanje nije bilo pouzdano i jasno dokumentirano. Po-
uzdano se znalo da je đ u Ž č 1773. godine, da je umro č u Travniku
1821. godine, kada je po nalogu Ali Dželal-paše pogubljen kao i mnogi ugledni Bošnjaci,
i da je sahranjen u Travniku gdje mu je đ turbe (mauzolej).
Sada, đ idžazetnama nam daje podatke u vezi s njegovim školovanjem.
č mu je bio u mistici Abdullah ibn Hasan Č Kako je dokumenat ovjeren ži-
gom Abdullaha a na žigu se može č ime mjesta Tešnja, vjerojatno da je i duhovno
obrazovanje tamo sticao.
4. O Olesnickom, vidi: Muhamed Ž ć Aleksej Olesnicki i Orijentalna zbirka Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti. (U povodu 30. godišnjice smrti A. Olesnickogl. Radovi Arhiva
JAZU, svezak II, Zagreb 1973,97-110.
143
11
SUMMARY
ILHAMIJA ABDULVEHAB IBN ABDULVEHAB, Ž Č BOSNEVI
The basis for this article about llhamija Abdulvehab Ž č (1773-1821) was
found by the author in two manuscripts of the Oriental Collection of the Yugoslav
Academy of Sciences and Arts in Zagreb (MSS No. 2020 and 720).
ln the manuscript No. 2020 at pages 19b, 20a, and 20b there is a poe m Nasihat
(Advice) from which the autobiographie tra its of llhamija are recognized, as well as his
call to learning, education and his supporting of writing in native language.
Manuscript No. 720 is, in fact, a diploma (idžazetnama) issued by Sheik Hadži
Č on 30 August 1810 in Tešanj .
The idžazetnama contains: Pra ise to God, Muhammed, then emphasis of values
of science and the nama of Abdulvehab as the candidate who will spread this science;
2. Series of transferers of science from Ilhamija's spiritual leader Abdulah to the latest
messenger Muhamed; and 3. Advices to the candidate and his duties.
By the help ofthis work the biography of llhamija is completed and it is obvious
that his teacher was Sheik Abdulah Č who, according the seal at the end of the
certificate, served in Tešanj.
144
Alija Nametak
TRI RUKOPISA "MAKBULI-ARIFA'" ("POTUR-ŠAHIDIJE")
Godine 1969. u nekoliko navrata sam boravio u Zagrebu, pa me je Odbor
Islamske zajednice zamolio da održim nekoliko predavanja iz č kulturne povijesti
č muslimara. Tako sam u tri navrata održao po jedno predavanje
za širi krug č u č č a odmah sutradan, u isto vrijeme, za omladinu.
U pretposljednjem predavanju sam, đ ostalim, govorio o nemarnom odnosu našeg
svijeta prema starim knjigama, posebno pisanom ili štampanom arapskom hurufatu, koji
naš svijet iz neznanja uništava ili na vatri, ili zakopavanjem u zemlju. Da nevolja bude ve-
ć takve knjige su ostale iza č č i djedova neukim potomcima koji nisu znali šta bi
s njima uradili. č sam im da takve knjige, ako ih imaju, šalju Gazi Husrevbego-
voj biblioteci, gdje ć biti č opisane i katalogizirane.
Kad sam sutra na č došao da održim predavanje omladini, našao sam na pul-
tu ć na mene naslovljen. Jedva sam č č kad sam ušao u vlak, da vidim
kakva mi je to hedija namijenjena. Bila su tu dva kitaba (dva đ č ć i jedan poseban
list. U prvom retku samostalnog lista pade mi u č č "bosnalu", pa pažljivije pogle-
dah i vidjeh da je to stih iz Muhamed-Hevaji-Uskufijina "Makbuli-arifa" ili, u narodu
više poznatog, "Potur-Šahidije". Na ovom listu je divnim pismom ispisan završetak
Uskufijina stihovanog predgovora č na turskom jeziku i č prvog odjeljka
č sa 40 "bosanskih" č objašnjenih turskim č
Kad sam pisao radnju "Rukopisni tursko-hrvatskosrpski č koju je obja-
vila Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu,u đ za povijest književ-
nosti hrvatske, godine 1968, strana 231-380, upotrijebio sam uglavnom dva rukopisa ko-
ja su se nalazila u Orijentalnom institutu u Sarajevu i nekoliko fragmenatarnih iz Gazi
Husrevbegove biblioteke.
U vremenu od objavljivanja navedene moje knjige otkriveno je još nekoliko pri-
mjeraka, fragmentarnih ili kompletnih, Makbuli arifa, ili Potur-Šahidije. Dva su primjer-
ka u Arhivu grada Sarajeva, pod inventarskim brojevima: R-51 i R-262, koja su inven-
tarisana po č i godini prepisivanja. Stariji ima č godinu prepisiva-
145
nja 1276, po hidžri (1859/60), a đ iako ima u hltamu (kolofonu) zabilježenu 1:l1:l.
godinu (1797/98), u stvari je prepisan oko godine 1890. Naime, prepisao ga je iz starijeg
predloška hafiz Mehmedali-efendija Dukatar, č Gazi Husrefbegove medrese i Darul-
mualiimina, i poklonio ga mome ocu, s kojim je zajedno bio u ovim školama. Dukatar je
prepisao i hitam, tako da znamo i tko je bio č toga prijepisa:
LH dLo
l '\ l\,..:..... lOS Ir" OJ...: Uf.::.J I
č starijeg primjerka je neki Šaki r, a naslov mu glasi:
U ovom primjerku se prvi put ć uz ime Muhameda Hevai Uskufije, s
titulom ha/ifa, koja je ovdje sinonim za č č efendija.
Kako je i prije ustanovljeno, ni dva prijepisa Makbuli-arifa ili Potur-Šahidije
nisu č č su premetali stihove, izostavljali č i cijela poglavlja, dijale-
katski mijenjali pojedine č reflekse (jata) mijenjali prema izgovoru svoga mjesta ili
kraja, a neke č nisu ni razumijevali, pa je nekad izostavljena turska č koja "pokri-
va" naš pojam, i obratno. č su upravo ova dva rukopisa, u kojima se zamje-
njuju č U Dukatarevu rukopisu koji je č podrijetla jedan stih glasi:
Seftaluya praska dinir, eima jabuka, dok u Šakirovu rukopisu stoji:
Armuda hem kruška denir, eima dahi jabuka dir.
(Praska Ibreskval je do najnovijeg vremena bila mediteranska ć dok je
kruška bila č kontinentalna).
Ni u dva primjerka Makbuli-arifa ili Potur-Šahidije grafija nije ista. Na stranu
to što se u i o piše slovom v (vavom) ili dammom (otro), što fetha (ustun) služi i za a i za
e, vokalno r se piše pomagalima uz harf r (ri) kao i grupe konsonanata na č č
ispred kojih se č piše, a ne izgovara vokal i.
Tek se u prvoj dekadi ovoga ć moglo uvidjeti koliko je bio revolucionaran
pothvat h. Mehmed-Džemaluddina Č š ć koji je reformirao arapsko pismo za naše
potrebe, kojim su bili tiskani svi udžbenici za muslimanske vjerske škole u Bosni i Herce-
govini.
Svakako bio je preuzetan onaj koji je prvi nazvao ovaj č "šahidijom", ma-
kar i "Potur-Šahidijom", jer je "Tuhfei-Šahidi ili Logati Šahidi" bio poznat č
perzijskog jezika, dok je "Potur-Šahidija" dosta siromašan, s nešto malo više od pet sto-
tina č s č kalamburima (Papaz ne pop tir, govno ne bok tir i sL). Neke č kao
pesta, nije poznavao ni Vuk ž ć a č joj nisu znali ni urednici Akademiiina
146
10*
147
.: .. .- ., :\' "lli- 4f'; ....... -." \,
.... " • . .. - __ Jl--
'J _
'. .. , . ., .\ . . .
,.
,." ... : 1_
I
1\1
č hrvatskog ili srpskog jezika. Pisac č je sigurno sam izmislio glagol jabuka-
ti (se), tj. nabacivati se jabukama.
č potur č je M. Hevaji Uskufija turskom č seljak, pa onaj koji
je prvi promijenio naslov "Makbuli arif" htio je sigurno č da je to č č
kog govora "bosanskog" (hrvatskosrpskog) jezika. I zaista, u ovom č prevladavaju
č č ž č života: bik, govedar, grablje, june, klas, konoplja, kopriva, kosi -
ti, koza, krava, mazga, obojak, opanak, oputa, ostan, panj, paprat, plot, pohva, poprug,
raž, repa, teljig, trnjina, zob, žban i neke druge, dok su apstraktni pojmovi zastupljeni u
manjoj mjeri.
"Makbuli-arif" ima 13 poglavlja, a na završetku svakog poglavlja ima senten-
cija na bosanskom i turskom jeziku: č piši, vrlo radi, da ne budeš č Nije nitko
kano ti! Ti zla ne č dobro č sile ne č i zlo povrzi! Ti pomiluj, pogled' mene!
Tebi je bolje bojat' se Boga, ako u tebe pameti ima! ć bit' junak kogodi biži te se ob-
zire i srce ć (srce mu bije ili udara)! Tebi rob bit' - mnogo dobra č Lipo mi-
lovat zakon je davni! I to dobro videh u tebe, ne može se č izbrojit! Sud ufati, drži
dobro, kazat ć on tebi put! Tkogod dobro č ć ć Ti sinko, dobar budi, dobro je
lijepo! Ej Bože, Ti pokloni, moju dušu pavese/'! Ej lipoto, i s tobome odavna milujemo
se!
U vokabularu koji slijedi č iz č fragmenta su obilježene slovom
Z. č iz primjerka Makbuli arifa, u kojemu je uz ime Uskufi Muhamed zabilježeno
Halifa, obilježene su slovom H, dok su č Dukatareva prijepisa obilježene slovom D.
A
đ = ferif?te, Z, H
B
baba = koca kan, D, H
babq (slijepi miš) = yarasa, D
babine = dUgUn, D, H
batina = agac;tan topu z, D, H
bijel: bilo = ak, D.H
bik = buga, H
bježati: biži = kac;ar, D, H
blag = sehi, H
blatan = c;amura batan, H
blizu = yakin, D
Bog = Tann, Z, H
bogat: bogati = bay, D. H
bolestan = D, H
boljeti: boli = agmr, D, H
bor = c;am agac;, H
brada = sakal, D
brad va = nacak, D
149
II
,I
'I
II
150
brat = D, H
brk = blYlk, D
Bubanj = taul, D, H
buha = pir, pire, H, D
bukara = me§rebe, D, H
bukva = gliigen, D
e
car = padi§ah, Z, H, D
carevina= carina = devlet, devleti, Z, H, D
crljen, crven = klZll, D, H
crkva: cirkva = kilisa, D
č
č = baligl yutan. H
č č = kl i uklar (ma) H
č = konaklar oilli(ul, D
č = alln, Z, H, D
č č = tauk e§mesine (i§mesinel, H, D
č = dort, D; č stotine = dort yliz, D
č = kirk, D
č = ham is, D
č = GIban, Glpan H, D
č č = ari, D
č č č = adam, Z, H
č č = sakIn, D
č č č č = Gomelmek, Goklemek, H, D
č v. č
ć
ć ć č č a H, D = baba
ć đ č đ č ž D, H = kurum
ć = a§ ermesi, H, q
ć ć ne ć č ne č H. D = dinle, dinieme
D
danas: danaske = buglin, D, H
danica: tan ylllz, D
debel = kalin, D, H
deset'" on; deset hiljada = on bin, D
desno = sag, D
devedeset = doksan, D
devet = dokuz, D
dignuti: digni to = kal, D
dim: dima = tiitlin, D. H
dinja = kavu n, kaun, D, H
divlji: divje, divije, D, H = yabani
dobitak: dobit = doyumluk, D
ć ć ć on = 01 gel ir, D
ć = ev issi, D, H
dQnijeti: donesi" = getir, D
drvo: drva = odun, D
dubok: duboko = derin, H
dug: dugo = uzun, H
dug = barc, H
dukat = mUsekkek alun, D, H
duša = can, Z, H
dva = iki, D
dvadeset = yirmi, D
dvije stotine: dvi stotine = iki yUz
dvostruk: dvostdiruk, dvoru k, D, H = iki kat

džida, džira H, D = mizrak
Đ
Đ đ = ruzi Hldu, D
G
ć č D, H = don
gagrica = gUven (gvenin adi), D
gaj = kori (u), D
gavran = kuzgun, D
glava = ba§, Z, H
glas = haber, D
glavnja = aksi, D
gluh = sagIr, D
go: golo (pogrešno: kolo) = <;Iplak, H, yalanclk (treba: yalmcak) D
golub = gUvercin, H
gora = dag, H
151
152
gorjeti: gori = yanardl, yanar·ne, D, H
gost = konug (konuga) H, konak (konaga) D
govedar = c;oban, D
govnovalj = C;lkal, D
grablje = tarak, D
grad đ = hisar, D
grliti: grlit = kuc;mak, H
grob = makber, kabnn adl, D, H
grom = Ylldmm = H, D
guska = kaz, H
H
haljina = dolama, D, H
hiljada = 11111, D
hitjeti: hitit, hijetit? H, D = kati ivmek
hitjeti: hitit = tiz, D
hodati: hodat = gezinmek, D, H
hoditi: hodi! = gel, gele, H, D
hrastovina, astovina, D, H = pelid
hrom = topal, D, H
hrt (vrsta psa) = tazi, H, D
hrvati se: hrvat = H, D
ć idi: yUrU, D
igla = ivne, D
igra = oyun, D, H
ime = ad(l), H
izbiti: izbit = di:ikmek, D
izbrojiti: izbroj = say, D
izvijati: izvijat = savurmak, D
J
jabuka = eima, D, H
jabukati, jabukat = eima H
jagoda = c;ilek, D
jama = kuyu, D
janje = kuzu, D
jaram = boyundruk, D
jaukati: jaukat = feryad, H
javor = c;mar, D
č = arpa, D
č č = inlemek, enlime, H, D
jedan: jedno = bir, D
jedini, jedino H, Z = vahdeti
jedno = bir, Z, H
jela = senevber, H
jesti: ne jedi! = veme, D, H
jezik = dil, Z, H, D
junak = levent, D
june = tosun, D
K
kaca: kadca = flC;l, D, H
kad = kac;an, D, H
kal: kalu = c;amur, H
kamila = deve, D, H
kao: kano ti = sana benzer, Z, H, D
kapa = kelepoi?a, H, D
karati: karat = c;ekii?mek, D, H
kaur = kafir, D
ć ć ć = klz(I), kiza, D, H
kihati: kihat = akSlrmak, akslrmek, H, D
kika, kafa? = on sarma. D, H
kiselo (mlijeko I Y0!..!UI t, D, H
kiša = vagmUl, D
klas = bai?ak, D
klin = C;ivi, D
kobac = mevmun (muvmul), D
kobila, kobil, H, 0= klsraga
kokoš = ta(v)uk, tauga, D,H
kola = araba, D
koliba = c;erge, D
kolijevka: kolivka, kilovga = bei?ik, nei?ik, H, D
koljeno: kolina = diz, Z, H, D
komin = baca, D
konac = iplik, D
konoplja = kenevir, D, H
konj = at, D, H
kopati: kopat = kazmak, D, H
kopito = tlrnak, tlrnaga, D, H
koplje, kopje, H, D = mlZrak
kopriva = ISlrgan, D
korijen: karin = kok (koke), H
korist: koruz = bereket, D
korito = tekne. D. H
153
154
kosa = tirpan, D
kose (vlasi na glavi) = sa<;lar, D
kositi: kosi! = bi<;; D
Kosta = kaur adl, D, H
kotao (kutao) = <;anak kim aga<; oisa, D
koti ica = tencere, D
kotur (konur? ) = yuvalanan top, D
košulja: košulj = gomlek, gonlek, D, H
č = sa':ldlk, D
koza = ke<;i, H
kozle = oglak, D
koža = deri, D
kožuh = kUrUk, D
krajina = serhat, D
krava = inek, inege, H, D
krilo = kanat, H
kruška = armud, H
č č H, D = kancIk, kancIga
ć č = ev o D
kuga = taun, D, H
kuhati: kuhat = yogurmak, D
kum = sagdlk, sagdl<;, D; H
kuma = yenge, D, H
Kupa = serhadmda bir su var adl Kupa, D
kupus = lahan, D
kurva žena = kahpa kan, D
kusati : kusat = <;almak), D, H
kut = bucak, D, H
L
đ = gemi, H
lakat = dirsek, D, H
lakom = behil, D
lan = keten, H
lastan : lasno = kolay, D
led = buz, D, H
leptir: lepur = kelebek, D
lijep: lip, lipo = gUzel, Z, H, D; lipa žena: gUzel kan, D; lip si ti = Sen gUzel sen,D
lijevi: livo = sol, D
lisica = tilki, D, H
list = yaprak, D, H
litati: litat = sUrmek, yUrek sUrmek, H, D
loj = don yagl, D
lokati: lokat = kopegin i<;mesine (eygine), D, H
lokva = gol, D, H
lonac = D
lopata ć = kUrek, D, H
lovac = aVCI, D
lubarda = top, D
č = D
lug (pepeo) = kUI, D
luk = yay. (U H. pisano tugi, u D: ok ili uk,· č nije bilo jasno šta od-
govara turskoj č yay)
lUk = sagan, D
Lužan = Bir adl Lužan, D
LJ
ljekar: likar, ljekar = hekim, D, H
Iješnik: lišnik = findik, D
ljut: ':' ym·uz, D, H
M
č = kedi, D, H
magare = D, H
magla = duman, D
mahati: mahat = elin salmak, D, H
mahnit: mahnito = D
mak = D
malenko, malko = D, H
mamiti, mamela, D, H = aldamak
Marija = Meryem, D
mast = yag, H. D nema turske č
mati: mama = ana, D, H
mazga = katir, D, H
med = bal, D, H
medovina = D, H
medvjed: medved = aYI, D
đ put = yol araSI, D, H
megaš (malešan) = cuca, D
mehak: mehko = D, H
meso = et, D, H
metla = sUpUrge, D, H
milovati: milovat = D, sevmek, H
miš = D, H
mjed, mid = bakJr, bakra, bakara, D, H
mjesec = ay, D, H
mlijeko: mlijeko, mliko = sUt, D, H
155
156
mlin = degirmen, D, H
mlivo = un, D, H
modar, modro, H. 0= mor
mbma = klZ, Z. H; yeti!?mi!? kiza, D, H
č = ogla n, D, H
= deniz, H
more ti! = brebre sende, Z. D; brebre sana, H
most = koprU, D, H
motka = smk, smga, D, H
mrav = kannca, D
mrtav = olmi!?, D. H
č č = gU<;, D
č č č = sUkUt etmek, D, H; č ti! = suz sende,
suzi sende! D, H
mudo = ta§ak, D
muha = sinek, D
murva = dud, H
musti: muze = sagar, D, H
muž = koca
N
č č = yenmek, D, H
nakomica = zalim, D, H
narandža = turunc, D
naš = bizim, D, H
naval iti: naval it = yUri!?, D
nebesa: gokler, Z, H
nedjelja: nedilja = pazar gLine, D
nedjelja (sedmica, tjedan l' ; 'df ta, D
ć č H, D hasta
nevjesta: nevesta = gel in, D
nisko: nizoko = al<;ak, Z, H
noga = ayak, Z, H, D
nokat = adamtn urnak (ttrnagtnal. D, H
nos = burun, Z, H, D
nosilo = tabut, D, H
nož = bl<;ak, D, H
NJ
njedra = koyun, koynuna, D, H
njiva = tarla, D'
o
oblak = bulut, D, H
obojak = sarglSlna, sargtna, D, H
č = D, H
obrva = Z, H, D
ć č = geydi, D, H
obuti: obu t = geymek (geymesine), D, H
oganj = D
ognjilo = D, H
ognjište = ocak, D, H
On je moj = Benim dir, D
onesvijestiti se: onesvist, onustat? = baYIlmak, D, H
opa na k = D, H
oputa: oput = tasma (ya), D, H
orah = koz, D
orati: ori! = 'Ii ', l)
oruz = D
osam = sekiz, D
osamdeset = seksen, D
ostan = agender(e), D
ostati: ostani! = dur, D
otkati ili utkati: utkan = tubukli, (dakiimiii? ) H
ovan = H, D
ovas: ovsu = yula(f), D
ovca: koyun, D, H
ožeg = D
oženiti: oženit = evlenmek, D
p
pametan = akil, D
panj = katiik, D
paprat = pire ati, D, H
paprika = frenk biberi, D, H
pas = kapek, D, H
pastorka = iivey kiZI, D, H
pasulj = bayriilce, D
patka = ardek, H
č = miihiir, H
č č = mantar, D
ć = fmn, D, H
ć č = D, H
, pedeset = elli, D
pesta, pusta = gir, gire, D, H
pet = D
157
158
pet stotina = bel? yUz, D
petak = cuma, D
pijan = sarhol?, D
pila = testere, D
piljužin: poljuzin = <;avlak, D
pisi = kedi komak, kedi v kovmak, D, H
pitati: pitat = sual etmek, D, H
pitom, pitomo, D, H = sehil, ehli, D, H
pjevati: pjevat = Iriamak, D, H
plakati, plakat = aglamak, aglamaga, H, D
plamen = D
plemenit = sovu SOpI(U) gUzel olan, D
pleten = orUlU, H
plivati: pliva = vUzmek, D
plot = <;it, D, H
č č č = katlanmaga, D, dUre katlan, H
podati: za dušu podat = sada ka vermek, D, H
pohva = kuskun, D
pojas = kUl?ak, D
pola = varIm, D, H
poletjeti: poleti = U<;tU, Z, H
polica = raf, D
poluga = kUs "U, D
poljubiti: poljubit = opmek, H
pomesti, pometi! = sUpUr sen, D, H
ponedjeljak: ponediljak = (pazar) irtesi, D
ponositi se: ponosit = bUyUk1enmek, D, H
pop = papaz, D
poprug = kolan, D
poslovati: poslovat = il?lemek, H
postava: postav = bez, D
postelja = dOl?ege, D, H
post: postenje, postila = oru<;lar, oruclar, H, D
potkov, podkov = nal, nala, D, H
potkovat(il. podkovat = atI nalatmaga, atI nalanmaga, H, D
potok = sei, D, H
potur = koylU (tj . seljak), D
poštenik: požtenik = sehi, D
prag = il?ek, H, D
prah = toz, Z, H
praska = l?eftalu, D
praz = erke<;, D, H
predikati, pridikat = nagamat etmek (etmesine), D, H
pretil = semiz, D
promijeniti: prominit = D
prorok: brorog = velilik satan, H
prosjak = dilenci, D
proso = tan, dan, D
prozor: ć = pencer, D
prst = parmak, D, H
prsten = yUzUk, vUzek H, D
prtljati: prdljaj idi = var (do) lan, D
prut = D, H
pšenica = bugday, D
puca = doyme, D, H
pucanj = (izostavljena turska č p, cenat H
puhati: puhat = oflirmek, D, H
punac = kayn ata, D
punica = kayn ana, D
pupak = gobek, D, H
puška = tUfenk, D, H
putnik = yolcu, D, H
put = yol, Z, H
puž = bacek, D
R
raditi: radit = H
raj = cennet, Z, H
rajnik = cenneti, Z, H
rak = D
rakita = soyUt, kara soyUt, D, H
rame = omuz, D, H, Z
ranjen = yarall, D, H
rasol = lahana suvu, D
raž = D
repa = D
riba = balik, ballga, H
ribar = baltgl satan, H
č č = soz, D, H
rijeka: rika = (izostavljena turska č D, dere, H
rodbin.a = soyun, D, H
roditi: rodi = dogdu, D, H
č č = kul, D, H
č = D, H
č č = yemek yemek D, H
č = makrama, D, H
rugati se: rugat = aytblamak, aYlblanmak, H, D
ruka = el, D, H
rukav = yen, D, H
ružica = gUl, D, H
159
160
s
sablja = kilu;, kilIea, H, D
sada = D
sam sidjet = halveti, l, H
sašiti = dikmek (dikmegel, H
sedam = yedi, D
sedamdeset = D
sedlo = ever, D
selo = koV, D
sestra = klZ D, H
sijeno: sino = Otllk, D, H
sila (nasilje) = zulm, D, H
sin = oglI, ogul, D, H
sir =.pener, penir, D, H
siromah = fakir, D
sit = tok, D, H
sjahati: sjaši = en, D, H
sjeme: seme = tohum(a), H
sjesti: sjed' (napisano: sejd) = otur, D
skakati: skakat = su;ramak, D, H
skut = etek (etege), D, H
slama = sama n, D
ć = bUlbUl, D, H
slijep: slip = kor, D
smokva = incir, D
smola = sakiz, D, H
smreka = ardl<;, D
snijeg: snig = kar, kara, D, H
snop = dem et, D
so, soli = tuz. H, D
sofi = zahid, l, H
sokol = l, H
sotona = cin, D
sova'(kofa ili kufa? H) = D, H
srebro = (gtimUse), l, H, D
srijeda = D
stjenica = tahta biti, D
sto (100) = yUz, D
stupa = dink(e), D
subota = cuma irtesi, D
sunce = D, H
sužanj = esir, D
svadba, svadba, D, H = dUgUn
ć ć = mum, muma, D, H
svila: ipek (ipege), D
svraka, švraka = sakslgan(a) H, D
š
šaka = yumruk (yumruga), D, H
šator = (a), D
šest = (izostavljeno) altI, D
šetati : šetat = salmmak, D, H
šetka (lisica) = tilki, H
šezdeset = D
šilo = biz (bize), H
šipak = anar, D
širok: široko = yaSSl, H
štipati: š ć = H. (Sravni sa milovati, D)
šuga, šugav = kel, H, D
šuma = D, H
šupalj: šuplje = delik, D
šura = kaym, D, H
šurka = slhlr, D, H
T
tavnica = zindan, D
ć č = akar, D, H
tele = buzak (buzaga), D
teljig = zevle, D
tere = olsun, D
tesla = keser(e), D
tetka = teze, D, H
tetka (lisica) = tilki, D
težak = Gif Gl (GlfGlye), D
tijesto: tisto = hamir, D
tikva = kaba k, D
tjerati: tira, tera = kovar, D, H
tko, tkom = kim, H, D
tkati: tkat = dokmak, D
tojaga, toljaga = lobut, H, D
tovar = yuk, D
trag = iz, Z, H
trava = Ot(I), H, D
trbuh = yurek, kann, D, H
trgovati : trgovat = Sati, pazar ve ticaretle bile ana bosance deniidi ... D, Sati, pa-
zar ve ticaret etmege ... H
tri = uG, D
trideset = otuz, D
tri stotine = uG yi.iz, D
trn = diken, D
trnjina (pogrešno: trtina) = gugum, D
161
'I
!
162
v
trud = tutrak (h)
tvoj: tvoje = senin, D
tunja = ayva, H
u
udriti (udariti): udri ti! = sen vur, H, D
ugljen = komUr, D
uho = kulak (kulaga), Z, H, D
ulište = kovan, H, D
umoriti(se): umori(se) = yoruldu, D, H
usna = dudak (dudag) , Z,H
usta = aglz, Z, H, D
utonuti: utonut = bogulup batan, H
uš= bit, H, D
utornik = sail, D
uzeti: uzmi ti! = ala sende, H, D
uzjahati: uzjaši = bine, D, H
uže = ip, D
ž ć užezi! = yak, D
vaš = sizin, D, H
vatra = D
velik: velika, veliko = boyUge, D, H
vez = D
vila = peri, D
vile = diyren, D
vino = D
visok: visoko = yUksek, Z, H
vitao = elemye, D
vižle = zagar, D, H
vjetar: vitar = yel, D, H
voda = su, D, Hvoden: vodeno = sulu, H
vosak = bal mumma, D, H
č č č = fal a<;mak, D, H. (U rukopisu H č č t je zaokru-
žena (nije brisana) a sa strane dopisano: č
vrana = karga, D
vrata = kapu, D, H
vražji, D
vrba = sogUt, D
č č = <;agJrmak (<;agJrmasl), H
vršaj = harman, D
vrt = bag<;a, D
ll'"
č H, vudžina, D = heybet
vuk = kurd, kurda, D, kurta, H

z
zaboraviti: ne zaboravi! = unutma, D, H
zaklopiti: ne zaklopit = kilitlenmek, D
č ne č = kil itlenmek, H
zakon č = adet . D
zaludu, zaluu = sUme, seme, D, H
zavezati: zaveži! bagla, D
zbabna: zbabna žena = gebe kan, H
zdjela: zdila = (c;anaga), D
zdjetna (žena): ždetina = gebe kan, D
zec = tau!?an, D, H
zelen = ye!?il, D, H
zet = gUyegi, H
zima = souk, sou ka, D, H
zlato = alun (altma), Z, H, D
č č ist, D, H, = nekbeti
zob = yem, D, H
zobika = mUrver, H
zora = tan yeri(ne), D
zub: zubi = di!?, Z, H
č č = D
ž
žaba = kurbaga, D
žaliti: aClmak, D, H
žban = ibrik (ibrige), D
ždral = turna, H
ždrijebe: ždribe = tay(a), H
žena = avret, D, H; I ipa žena = gUzel kan, D
žetva: žito = bicem, D
žila = sinir, D, H
život (egzistencija, življenje, prihod od kojega se živi) = dirlik. (Dirligi dir životi;
radi rime sa "vahdeti"), Z, H
žlijeb: žlib = oluk, D
žut: žuto = san, D, H.
163
SUMMARY
THREE MANUSCRIPTS OF "MAKBULI-'ARIF"
From the oldest and most beautiful manuscript specimen of "Makbuli 'arif"
only one page is preserved, where the end of the introductory in verse is and the begin-
ning of the first chapter. It is found in Gazi Hu'srev-bey's Librarv.
The oldest Bosnian (Serbo Croat) - Turkish dictionary "Makbuli 'arif" or
"Potur - Šahidi" was compiled in 1041 (16307 by M u ~ a m e d Hevai Uskufi Tuzlak. The
dictionary is in verse and has 13 chapters. It was spread by means of transcription and
the first one who published it was the Prussian consul of Sarajevo Dr. Otto Blau in
Leipzig 1868 in the book "Bosnisch - Turkische Sprachdenkmaler". Derviš M. Korkut
also pUblished this dictionary under the title "Makbuli - i 'aryf (Potur-Šahidija) of
Uskufi Bosnevi" in "Glasnik of National Museum in Sarajevo", year LlV-1942, at
pages 371-408. The author of this article published this dictionary together with some
others in edition of Section for Philology of Yugoslav Academy of Sciences and Arts in
Zagreb. ("Material for the H istory of Croatian Literature" - book 29, Zagreb 1968,
pages 231-380) under the title "Handwritten Turkish - Serbocroatian dictionaries".
Recently, the author of this article found two manuscript specimens of "Makbuli
'arif" (potur Šahidija" in the Archives of Sarajevo). One manuscript (MS 262) was
written in 1276 (1859/ 60) by Uskufi Muhamed Halifa and transcribed by Šakir. The
second manuscript (MS 51) was transcribed by Hafiz Mehmedalija· Dekatar, the pupil of
164
Muhamed Ž ć
MEDŽMUA ABDULKERIMA TEŠANJSKOG KADIJE IZ XIX Ć
U privatnoj zbirci orijentalnih rukopisa Mehe ć iz Tešnja nalazi se
jedna veoma zanimljiva medžmua. Kao što je poznato, nekada u medžmuama možemo
ć na veoma interesantne podatke koji nam u svojoj raznovrsnosti daju obilja materija-
la iz kojeg potpunije sagledavamo zbivanja, č ili književna djela č sasta-
va. Ova medžmua po svom izgledu ne predstavlja neku osobitost. č je kao i
mnogi rukopisi u kožni uvez, č uvezima iz XVIII ć Ima nekoliko vrsta papira
u ispisanim listovima koji su č č u korice zbirke i veoma grubo ulijeplj"e-
ni. Iako svi listovi nisu isti po č dimenzije korica su 12,0 x 18,7 cm.
Po samoj tematici ova medžmua uglavnom sadrži nekoliko trakta djela koja su
bila omiljena dervišima, a odnose se na njih i na ulazak u njihov red, na opis i komentar
Allahovih imena i nabrajanje Muhamedovih svojstava. Uz ova djela, koja su mahom rani-
jeg datuma od kompletiranja same medžmue, nalaze se prijepisi pisma ž č šejha
Muhameda, vakufnama Ferhadbega, Iskenderovog sina iz Tešnja i dosta zapisa na margi-
nama koje je napisao njen vlasnik Abdulkerim, kadija u Tešnju, koji je živio u XIX stolje-
ć Isto tako se nalaze dva kronostiha ć šejhovima, Abdulahu i Hasanu. Prvotno
je, po svoj prilici, ova medžmua bila vlasništvo nekog od ovih šejhova, a đ njih, ka-
ko se vidi po žigu na listu 58-a, pored ostalih, bio je vlasnik i Mustafa Ševki. O ovom se
Mustafi Ševkiju malo zna. Da se naslutiti da je bio veoma cijenjen u svojoj sredini i obra-
zovan. Bio je muftija i muderis u Tešnju . 1) Palo nam je u č da veliki dio orijentalnih
rukopisa ima njegov žig. Danas se ti rukopisi nalaze u orijentalnim bibliotekama i u pri-
vatnim zbirkama Mehe ć Adema i Huseina ć iz Miljenovaca kod
Tešnja i dr. Bilo bi veoma zanimljivo sve te rukopise evidentirati kako bi se mogla sagle-
dati raznovrsnost, vrijednost i brojnost njegove rasturene biblioteke.
ć prema bilješkama na marginama, vlasnik medžmue je dosta poznavao lo-
kalne prilike u Tešnju. Na nekoliko listova je u kutovima stavljeno koje je č rukopis.
1. Meho ć Nad ostacima jedne zbirke. Odjek, Sarajevo, XXX / 1977., 12, 17-18.
165
đ na osnovi toga dobivamo nova Imena tešanjskih muftija Salih efendije i Hafiz
Ali efendije. Kako se u spomenutoj medžmui nalaze raznovrsne bilješke kao i fragmenti
nekih djela, ovdje ć pokušati prikazati najzanimljivije detalje iz nje s posebnim osvr·
tom na prijepis vakufname Iskenderovog sina Ferhatbega iz Tešnja.
- Na prvoj unutarnjoj korici se nalaze datumi đ djece. Spominju se godi·
ne 1291., 1293. i 1296. po hidžri.
- Na prva dva lista razne bilješke bez neke č vrijednosti.
- Na ć listu se nalazi slabo otisnut žig, pa se osim fraze "Tevekkuli ala
haliki" (Oslanjam se na mog stvoritelja), ne može č ni ime vlasnika žiga.
- Na listovima 3-b do 8-b se nalazi kratko djelo, u stvari komentar na lijepa
Allahova imena pod naslovom "Šarh asma al·husna". Komentar je pisan kaligrafski nashi
pismom na arapskom jeziku. Prema bilješci Abdulkerima na listu 8-b stoji da je ovaj ko·
mentar nastao 987. (1579), a da je prijepis vršen sa autografa.
- Listovi 9-a do 12-b sadrže tekst na turskom jeziku u prozi koji daje opis
Muhamedovih osobina. Tekst nosi naslov "Hilya·i Šerife". Ovaj je opis đ kako se vi-
di iz napomena na kraju djela, na osnovi "Ihya al-'Ulum", "Šifa'al-'Iyad" i "Bahgat
at=Tawarih". Isto tako se spominju iravije, "prenosioci" Muhamedovih osobina.
- Na listovima 12-a do 26-b se nalazi djelo pod naslovom Manzuma",
u mesneviji stihovima na turskom jeziku od Haqanije.
- Na listovima 27-a do 36-b su iluminacije. U njima ima dosta izvoda iz razli-
č djela, kao npr. djela Sururi Č Kadihana, Mula Husreva i drugih. Na margina-
ma ovih listova ima dosta komentara o nijansama č pojedinih č č Na
listu 30., na margini stoji: "Na'!,' Šemsi Tibrizije.
- Na listu 37-a se nalazi kronogram od 12 distiha na turskom jeziku ć
muderisu Hadži Hasan efendiji iz Užica koji je umro 16. ramazana 1244. (1. aprila 1828.
godine). Na margini ovog lista ispisane su Abdulkerimovom rukom bilješke u vezi s Hasan
efendijom i Jahja Hanefijom, koji je bio imam u džamiji u Šamcu.
- Na listovima 37-b do 38-a nalaze se bilješke koje se odnose na Alijinog si-
na Abdullah efendiju iz Užica, kao i stihovi ć njemu. Iz tih stihova, pisanih
nas-rikom na turskom jeziku, vidimo'da je Abdullah efendija đ 1192. (1778) godine.
- Na listu 40 je izvod iz nekog djela. Na b stranici ovog djela stoji da je ovo pi-
sao Salih efendija, muftija iz Tešnja.
- Na listu 41-a stoji fragmenat iz 22. poglavlja djela "Tabšir al-Guzzat" koje
govori o džihadu. č autor ovog djela je Mustafa ibn Muhamed iz Prusca
21
- Na listu 42 izvadak iz nekog fikhskog (pravnog) djela. Prema bilješci na mar-
gini ovaj rukopis napisao je tešanjski muftija Hafiz Alija.
- Na listovima 44-a do 46-b sadržaj vakufname Ferhadbega, sina Iskendero-
va iz Tešnja o kojoj ć kasnije biti još govora.
- Na listovima 52-b do 55-b se nalazi pismo ž č šejha beogradskom paši
Muhamedu 3.rebiul-ahara 1160. (2. april 1748) godine. 31 Prema bilješci lista 52-b ovaj
rukopis je (pisao) Mustafa (Ševki), muderis i muftija u Tešnju, a na listu 54-a žig Musta-
fe Ševkije.
2. Hazim ć Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Sarajevo 1973.,470-479.
3. Pismo što ga je šejh Muhamed iz Užica poslao beogradskom paši Muhamedu 2. aprila 1748. obiav-
ljeno je u studiji Omera š ć "Poslanica šejha Muhameda ž č beogradskom valiji Mu-
166
- Listovi 57-b do 59-b sadrže "Risala fi haq ad-duhhan" Abu Bakra Muha-
med Fenarije na arapskom jeziku. Na marginama ovih listova se nalaze glose raznih auto-
ra o duhanu.
- Na listovima 60-a do 61-a se nalazi veoma zanimljiva obavijest o stanju u
Bosni iza ć namjesnikovanja Ali-paše (Hekim-Oglu-a) na turskom jeziku.
- Na listovima 61-b do 62-a "Kasida-i Fethi Kal'a-i Niš" (Kasida o osvojenju
niške đ Ova kasida govori kako je Ahmed-paša Ć ć osvojio nišku đ
1150_ (1737) godine. Kasida ima 15 distiha na arapskom, 14 na perzijskom i 14 na tur-
skom.
- List 66-b sadrži stihove Hamdije, Misrije, Nijazije i Nesimije, na turskom je-
ziku.
- Na listovima 67-a do 72-b se nalazi "Risala-i Hadret-i Imam-i Džafer (Risala
o dervišima) pisana nashi pismom na turskom jeziku.
- Na listu 73-a gazeli Rumije i stihovi Dževri efendije.
- Listovi 73-b do 79-a "Abdel Musa Sultan Kuddise Sirruhu Hadretleri
Terafndan Erkan-i Jeludur (Sastavni dijelovi reda Abdel Muse) na turskom jez i ku . nClshi pis-
mom.
- List 79-a sadrži stihove Hajretije i Hamdije.
Listovi 80-b do 81-a sadrže nekrolog na turskom jeziku šejhu Abdullahu
Alijinom, sinu đ nakšibendijskog reda. Ovaj šejh Abdullah je poznat kao Hodža-zade.
Umro je 1263. (1846.) godine. Iz ove medžmue saznajemo da je šejh Abdullah iz Užica
đ 1192 . . i da je umro 1263. godine po hidžri.
VAKUFNAMA FERHADBEGA SINA ISKENDEROVA
Kako nam je u medžmui ć pažnju privukla vakufnama Iskenderovog sina
Ferhadbega iz Tešnja, smatramo da ju je potrebno obraditi i donijeti njen prijevod s kra-
ć osvrtom, jer nam daje nove detalje u pogledu č ovog vakifa. Ako se uzme u
hamerI paši" Prilozi na onjental nu filologiju, sv. 11,1951, str. 185-194. š ć se prijevod temelji
na prijepisu tog pisma a on se ć u Gradskom muzeju u Titovom Užicu. Postoje i drugi prijepisi
ove risale. Navesti ć samo one što se nalaze u Orijentalnoj zbirci Jugoslavenske akademije zna-
nosti i umjetnosti u Zagrebu: No. 1238, listovi 6a-7b, No. 1420, listovi 17a-20b, No. 1711, liS'
tovi 1b-5b, gdje č donosi pogrešan datum 12. rebiul evvel 1166. (18. č 1753.) i
No. 1175/1, listovi 1b-12a. Prema bilješci na rukopisu 1175, strana 12a stoji da je ovo č
risala, što, ukoliko je istinito, č da je šejh Muhamed još od ranije korespondirao s istaknutim
I č Osmanskog Carstva.
Postoje još dva objavljena pisma šejha iz Užica i to u radovima: Muhameda ž ć "Hamzevi-
je u svjetlu poslanica ž č šejha", Prilozi za orijentalnu filologiju, sv. III-IV, 1952-53, Saraje
vo, str. 215-227. U ovoj se studiji ž ć oslanja na rukopIs Orijentalne zbirke Jugoslavenske
akademije No. 1712.
ć poslanica je objavljena u radu Omera š ć ć poslanica šejha Muhameda iz Užica"
PrilOZI za orijentalnu filologiju, sv. VIII-IX, 1958-59, Sarajevo, str. 193-202. Kao podloga
ovoj š ć studiji poslužio je rukopis Orijentalnog instituta u Sarajevu, A.T. br. 742 i rukopis
u Meanf Vekaleti Umuml Kutuphanesl - Ankara, Turkce Yazma- eserlen, Mecmua No. 235,
s. 45-46.
167
·obzir č da je Iskenderov sin Ferhadbeg još uvijek nerazjašnjena č i da se o
njegovom porijeklu nije pouzdano znalo, onda ć detalji, sadržani u vakufnami, i zabi-
lješke č vakufname Abdulkerima, kadije iz Tešnja, na marginama stranica gdje
se prijepis nalazi, dati nešto više podataka o Ferhadbegu. Do sada nam je najobuhvatnije
prikazao Ferhadbega Adem ž ć "C .. ) Za rani razvitak Tešnja osobito je bio zaslu-
voda Ferhad Č sin Iskenderov, koji se tako spominje kao
timar-sahibija 1530. godine. On je sigurno č s tešanjskim hajrat-sahibijom
Ferhadbegom. Kao vojno-administrativni organ u tešanjskoj nahiji bio je ujedno i č
Husrevbegov nadzornik na njegovim posjedima; odnosno vakufskim zemljama. U podgra-
đ tešanjske đ podigao je č džamiju, oko koje se razvila č š a vjerovat·
no je utemeljio i druge ustanove. Ta džamija, koja je, po svoj prilici bila đ kupo-
lom, zvana "Ferhadija" ili Č š ostala je stalno glavna i po svojoj arhitekturi naj-
č džamija u Tešnju:
Ne zna se odakle je bio Ferhadbeg. Nešto ga je, ipak, vezalo za tešanjski kraj.
Svakako je duže vremena ostao u navedenoj službi. Otac mu Iskender, bio je u sl č
službi. Jednom (1530) se spominje kao subaša (tj. sandžakbegov policajni organ), dok se
na drugom mjestu, u istom izvoru, spominje kao ć (zamjenik),ali se ne navodi kojeg
funkcionera. Sigurno je da je Skenderov sin Ferhad-beg živio u Tešnju, u vrijeme kada je
Husrev-beg zaviještao svoje posjede. Godine 1530. zapisan je Č Ferhada Č
sina Iskendera, su baše, u blizini Tešnja koji su č Jablanica i Č ć i druge zemlje
maglajske nahije". Na tim č č zemljama bilo je zabilježeno 12 ć (5
muslimanskih i 7 š ć uglavnom doseljenih sa strane: č iz brodske nahije
(Zenica), dvojica iz sarajevske nahije (iz š ć jedan iz lašvanske, a jedan iz č
nahije. Godišnji porez sa tog č iznosio je 996 č Istovremeno je Ferhad Č
Iskenderov sin, imao još jedan znatno ć č u livanjskoj nahiji.
Ferhad-beg je umro u Tešnju č 1568. godine i pokopan je pred svo-
jom džamijom. Na š ć ali ipak uspravnom nišanu, koji stoji na uzdignutom sar-
kofagu nasuprot džamijskih vrata, moglo se č da tu leži: Ferhad, sin Iskenderov,
umro 29. redžepa 975., što odgovara 29. januaru 1568. godine ( ... ),.4)
Na margini prve stranice teksta vakufname stoji zapisano rukom spomenutog
tešanjskog kadije: "Sultan Sulejman Gazi han - Padišahin uhti oglu idi" (bio je sin sestre
Sulejmana Gazi Hana). Iz ove č dade se č da je Ferhatbeg sin Iskenderov
bio u rodbinskoj vezi sa sultan Sulejmanom II č kao i Gazi Husrevbeg, te
nije č što ga je Gazi Husrevbeg imenovao za svog vojvodu. Na osnovi đ poda·
taka zna se da je Husrev-begova majka Seldžuka 5) ć sultana Bajazida II, a na temelju
podataka iz predmetne medžmue se vidi da je Ferhadbegova majka sestra Sulejmana Veli-
č pa je, prema ovome, Ferhadbegova majka ć sultana Selima I. Dakle, sultan
Selim I je daidža Gazi Husrev-begu, a Husrevbeg je č ć sultanu Sulejmanu č
nom. Ako je Ferhadbeg sin sultan Sulejmanove sestre tada bi mu sultan Sulejman Veli-
č bio daidža, a sultan Selim I djed. Iz ovog proizlazi da je Husrevbeg u rodbin-
skom odnosu sa Ferhadbegom, te da je Ferhadbeg sin daidžišne Gazi Husrevbega, a da je
Husrevbegova majka Ferhadbegovoj majci tetka.
4. Dr Adem ž ć Gazi Husrev-begovi vakufi u tešanj skoj nahiji u XVI ć Anali Gazi Husrev-
begove bibi ioteke, II-III, Sarajevo, 1974, 161-174.
5. Safvet beg š ć ž š ć (Mirz<l Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine od
1463-1850. Sarajevo 1900. str.33 .
. 168
Selim II Javuz
1512-1520.
Mehmed II Fatih
1444-46. i 1451-81.
Bajazid II Veli
1481-1512.
Sestra Sulejmana
Ferhadbeg sin Iskenderov
umro u Tešnju 1568.
Gdzi Husrevbeg
Umro u Sarajevu 1541 .
Do sada su neki znanstvenici smatrali da je Ferhadbeg sin Iskenderov č
sFerhadbegom š ć

Iz teksta vakufname se vidi da je Ulama-paša bio suvre-
menik Iskenderovom sinu Ferhadbegu, jer je od njega kupio vrt koga je kasnije uvakufio,
a što se č Ferhadbega š ć on je đ od tešanjskog dobrotvora Ferhadbega.
ć ovo u vidu sasvim su opravdane sumnje H. š ć i A. ž ć 7) da su
Ferhad beg sin Iskenderov iz Tešnja i Ferhadbeg š ć istovjetne č
Što se č teksta vakufname njen je č Abdulkerim, kadija u Tešnju.
On navodi da je prijepis izvršio s originala bez ikakvih ispusta i dodavanja. Vidljivo je da
tekst obiluje č greškama, iako je na arapskom jeziku, ima u sebi perzijskih i
turskih konstrukcija i dosta je težak za č Stoga smo č prepisati ga onako ka-
ko je napisan - bez intervencija. S č strane bilo je veoma zanimljivo č ga.
Ako se uzme u obzir sadržajna strana vakufname, možemo č izvjesne ne-
dostatke. Naime, u ovom prijepisu nema imena ni kadije ni svjedoka niti mjesta gdje je
izdata vakufnama. Teško je odrediti ubikaciju izvjesnih geografskih pojmova. Još je za-
nimljivo da se u tekstu pojavljuje samo jednom ime mutevelije Hasana Halife, a kod pr-
vog pominjanja se kaže da je ć ranije spomenut.
Iz vakufname se donekle mogu č društveno-ekonomske prilike u Tešnju
na č druge polovice šesnaestog ć Zanimljivo je da vakif naglašava kako je
džamija uvakufljena za Bozje robove koji nakon idolopoklonstva obavljaju namaz. Na os·
novi ovog se može ć Ud je ovo vrijeme islamizacije ovog kraja. To nam donekle pot-
đ i druga stavka o ć (medresi) koju je Ferhadbeg uvakufio za ljude i djecu koji se
žele č
6. Dr Salvet beg š ć Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini . Zagreb 1931,
str. 19.
7. Dr Adem ž ć n.d . str. 166.
169
If,.l." bl 41. ..,1;.1"'-. .AA'; . ...

___ ) ........
,a,Jll ......... ., T .............. ,J-JI."
..., .... "..... II • " ." '-It.".: le. te. -.. ....... ..."
a...,." .. .. ......... .,.t-
. • ..... l t ' ..
L..,... .... .;,I(' ) co ......... ;...,I." ul .. _411' • .,1; .1-"
....... 1
................ .... ......
....... eJl,A.I' 1,,-1 tS '"" -=-......... '.;,. ... , J • -." .... "'".a'
ul Jn "'H." ,M 'r tJ. t>- .,a.. 41."..
a."a.n .. Jn ...... _ "4J .. -!uf ·LA'
...,.., . .....,
,' . .,lj .;,1)1 ........... IS'»I".I &..\.I...."."
• ." ..........
"'-'I." ....... ut;' tt .;,..... 41 IS; .)"'1 ."
.;,!Ae.l
1
ul.·......
e.a-- .;,Ilt,.:., I Ja UJij ... "'" LiA. ..... .,
.... ... 1.,:.$
Dt .,:JI t-.:

u.""',,,
.... ., $.,.J." .... )1
a .... ." • .,.
a,... .,. -:. ... , ul, ,1) "" -:..111 L,.e .,

a .... )I __ ..,...w utIA." "';.w tS; .,
... JJI .;,LiJI ul -!J ..... "'...,- udlJ
1
., 4IpJ.,...
• ." .... .......
-".IP Ja -!J""'''''''' Co)f ., .... )1,.,
Jia .,Je ..... .". y .........
... ., (') JIa "'. ...." • ." 4IpoIl.I..w'" • ."
.JJI. "'. ..., "" ,. ,.,. ou"
'''U......w.
170
"'1". "-II .. .;. .... 4.&.11 UWJI J..".:.J
."a,.... I .... J ,.lj ... "'".).J ui .... ,a.J &. .-a-..
J..".: &. l1 VIJ • ..,.aI 1 j.I.".:.II I Ja _lJ"... .J .'
.J ..,.;JI c:!.v'1 ..... .:J' 41A,#4 I Ja ,a.1t.J
.;._ lij I c.Y..Il.J"""",1 JJI
.., .. J. ........ I.J ... I.J • ....,,1.1 l.J."..I-I-.,.: .J
. ....,..J '1) .J '1J • .J '1.1 '1 .". ... ,. .... JJIIA .lJIlJa.;,. .:f. UJI Ja ui
,.. .,II.;J .... ".J.J .......,
"''1.1 ot ui ui
.", -"'.1 .:.AJ" ot 4Ia -".1 "'J.J .:.b;LaU.J
.... ,.. ... .# • 4.11 ot ui 4Ia ---.J -.J",...u .... .,..
.... ---.J .... J.J .. .J ...
".... .--, .;1.,,11 .:;,."",,,,1 "". 1 .... .1 wJ.J -....J.-.MI..,a. .... .
LAJ'" -"-'.1 .,....1 ..... .:uu' .-. V .... J.J
, t ., .... J.J Dt tS -...:.all .ur., l,.!.
.:;,.. vo: .A;' JI ur • .J'1.,,1 .J'1).J • .J"J).J ..,.JJI .J
W.:Ja.J .....
.. JJI .... .ur.,." ... ,.. e&.J1 ...,JJI r'W
1
.J ... fl ,a.1I.J .,...... '-11)1 .. 1l.M1 .:Ja ..a; lOJ
J..J, '1.1 .;)..Jf.J tS ui-.y OM lJ"-'.;) D-"JI ..... '.,.....1
'1.1 _4-)." ....,.
• .... ,;I:.M ui ..... JJI rl ..
.J J __ ·n W.I ... .-. - .... ...,JJI "'1". ... '
y .:Ja".1I Ja ui .......... 1
4Il.iI ui
uI.,,-lUl.:.a. Df,aJ' '-11)1",,,,, JI-JI Ja uli J .... I J T leU
.a., --JI; .&It J-,i...J
.. ."... 41. )J.&" la..a.:I 1$ .... .J ...... I
li .,).l' ....... ....,.. _.;.,JI,a.1 .MI &.,JI., ""
Y.,: IS. ...,JJI ,LI',..s.. ... ,
' .... tJ.J .:JI., ",.A.J """.1 t!J.aIl ..a.u
4 l' ... ' ,..11 -... Ja .... 4,)'1"; .:.!)LJI .. " .... ti "J
.:..h'-' .s).ll ....
4..." . u 411., tla.1&., Ipb .. "..." 4-.., .. 1
&,..It ..... C.aI$' ,LlI .... ,
....... .J ...... W 11 .. ,.,atl.v-' ..... .1 &.ai
171
-..al .. (' e- .,...JlJI .:aa i!.JI ... .,lo. 4111 ... .;., .. ,j-JI
·n ..... .......". L.,I l.A...,. .:.-j''1 v-JI", ..... .1 J .,..
t-{.. u:.. ,,_ (111, .... ' '"
l.:I.,.:JI ul- .. 'r'-'JIJl, '1 '1 'ut- 'ua '"
Tl-I' Df .... 1 V."J'
.uli 4II1J 41) ..... _ &....ali 4.a.-".AA, 4 ....
""..a.: 4111.:J '" ':-lJAJI .a.:L, '" '"
'rV '11 .... "'1 ..
;.".:. _., j J fSJII!- ylA)I,.....,g1 ua., '-18)1 J
" ,. t. "v 4: ......... "'.:.-:-'" :; J.l
......,I-W... '" i....U1 rV uJI .. 1.11 i...rI
l

• ...

'AA
J.. '11.::,,-. CJla I.»

'ua, .... 1 JJI
(t) (\ )T.. 1, ••

Posebno u vakufnami đ se ć č za djecu.
Dakle, na temelju vakufname vidimo da je Ferhad-beg obnovitelj Tešnja, i us-
tanovitelj nekih institucija kao što su: Vakuf, a u okviru toga imamet, hatibluk i školstvo.
OVO JE VAKUFNAMA ISKENDEROVOG SINA FERHADBEGA, ALLAH
MU Ć SLAVU I Č I Č GA STANOVNIKOM DŽENETA.
Hvala Allahu poznavatelju svih stanja i prilika njegovih odanih robova koji č
dobra djela.
Neka je blagoslov i spas našem vjerovjesniku Muhamedu stvorenju, nje-
govoj obitelji i njegovim plemenitim druguvima.
A potom, ovo je ispravan šerijatski dokaz i jasna isprava koju objašnjava njena
sadržina i koja č ono što je u njoj, a to je da je uzor plemenitih zapovjednika i suština
sjajnih velikana, vrelo boguugodnih č i izvor sunnetskih č ok-
ružen nizom poklona ć darovatelja FERHADBEG SIN ISKENDEROV, pove-
ć mu Allah blagostanje u č i zavještanju lijepih djela (jer zna) da je ovaj
svijet prolazan i beskoristan u odnosu na ć Poželio je sticanje dobrih sunnetskih
djela i zavještanje zemaljskih č pa. je uvakufio i zavještao trajnom nakanom
i č š ć kao što ć se razjasniti s pristupanjem sjednici č šeriata i društva
172
2,/' II {,. - -/.--.-- j
.. -::-=-.. f,.. . l/ • , . • I
-- / ,17) __ --' ___ ___ I..-
• ,. • j
173
174
175
III
III
II
II,
II'
[I
l
I
I ~
,
'\.
~
. ;
176
uzvišene vjere pred gospodina koji je gore stavio svoj potpis na knjigu (vakufnamu) ,
uzvišeni ga Allah obradovao lijepim pribježištem.
Potvrdio je i priznao da uvakufljuje č džamiju koju je napravio u kasabi
Tešanj (ta se džamija zove Ferhadija) u okolini kadiluka Brod,za Božje robove koji obav-
Ijaju namaz nakon idolopoklonstva (? ii).
đ je uvakufio ć koja je u blizini pomenute džamije (medresu) za lju-
de i djecu koji se žele č č Kur'ana.
Isto je tako uvakufio drugu ć za putnike, koja se zove han, kog ne treba ob-
jašnjavati i opisivati, jer je poznato da pripada pomenutom vakifu.
đ je uvakufio svotu u iznosu od trideset ć ovovremenskih d!rhama i
uvjetovao je da se uzme dobit od spomenutog iznosa tako da svakih deset dirhema č
jedanaest. Uzima desetinu na č samostalnosti izraženoj u šerijatu najboljeg stvorenja
č na sudnjem danu.
Uvakufio je i mlinove u jednoj ć u spomenutoj kasabi, s dva žrvnja, a na vo-
di poznatoj po imenu Raduša.
đ je uvakufio trideset i dva ć poredanih jedan do drugog, vrata uz
vrata, u pomenutoj kasabi. Godišnja kirija za svaki iznosi še2;deset dirhema.
Uvakufio je i dva vrta koja je kupio od Ulama-paše i M.uslihudina Halife u spo-
menutoj kasabi Tešanj.
Uvakufio je i drugu ć u blizini rijeke Usore i dva komada zemlje, od kojih se
jedan zove Tugavica, a drugi po poznatoj granici u blizini spomenutog hana.
đ je uvakufio č Jablanica i Č ć uz Ripnu zajedno s poslugom.
njihovim supružnicima, djecom, konjima, kravama i alatom za njihov rad. Granice ovog
č su od rijeke Ripne do puta prema selu č a od ovog do puta sela Kosova, a
od puta Kosova do Telel-Biškup (? ) a od njega do rijeke Jablanice, a od nje do rijeke
šemhun (?), a od nje do brda ć (? ), a od njega pored Šarih al-Azim (? ) do
Hadžera (7), u blizini ć gdje je Hoždin han, a od njeg do spomenute rijeke poznate
kao Jablanica.
Uvjetovao je da se brine za hitabet, imamet i mujezinluk i druge potrebe, uzora
plemenite gospode Mula Mustafu, sve dok je živ·na ovom prolaznom svijetu. I kad se što
s Božjom š ć ć neka postupa skladno s tim ć uz uvjete da ć
trošiti ni našto osim što je uvjetovao vakif. Ova su ć za hatiba i imama, jer č
dovu za duše svih vjernika i vjernica, muslimana i muslimanki.
Uvjetovao je da obavlja imenovanje, i da se brine za porast, manjkavosti, izmje-
ne i promjene kao i potrebe u ovim poslovima, bilo toga malo ili mnogo, on osob-
no, a iza njegove smrti njegova djeca, djeca njegove djece, s koljena na koljeno, s poko·
ljenja na pokoljenje sve dok ne izumre njihova loza.
Uvjetovao je hatibu spomenute tlžamije č š džamija Ferhadija) svakog da-
na po č dirhema, za imama pet dirhema, za nazira tri dirhema. Uz to daje još svakog
dana dva dirhema za č djece, dva dirhema za (radnika u mlinu). Svakog se dana da-
ju tri dirhema za mujezina i dva dirhema za mutevelijU, te dva dirhema za džabiju. Daje
se svakog dana dirhem za č č Jasina, koji se č poslije sabah-namaza, daje
12- Anall
177
se jedan dirhem onom tko č ašere iz Kur'ana poslije namaza - podne, jedan dirhem
tko č suru Amme jetesaelune poslije ikindi-namaza i daje se jedan dirhem tko pro-
č suru Mulk poslije jacijskog namaza_ 8)
Svakog dana se daje dirhem za djelitelja_
Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu, njegovoj djeci i dje-ci njegove djece da,
kad god se što ć od novca kao i prihoda od č daju kao ć vazife spo-
menutom hatibu i spomenutom mudrom imamu vazifu u iznosu od trideset dirhema i to
nakon ć resu ma za spomenuti č kao i ono što se ć od žetve_ To je uvje-
tovao vakif za hatiba i imama jer on želi, ć i ć da trajanje ovog vakufa
u svakoj prilici i vremenu, ć ć izmijeniti niti pokvariti ni nasljednici niti vlast_
S ovim se č č cijeli vakuf od njegovih ruku slobodan i bez ikakvih
smetnji za predaju_
Predao je imovinu spomenutom Halifi Mula Hasanu, nakon što ga je č mu-
tevelijom za potrebe knjiženja i ostalih neophodnosti u ovim poslovima, strogo i uredno.
On ć upravljati time kao što upravljaju mutevelije.
Kako je stanje došlo do ovog trena, optužio je spomenuti vakif potpisanog mu-
na sjednici najblistavije vjere i pred društvom č šeriata kod suca potpisnika -
želje mu se ostvarile - da je on, pošto je uvakufio novac a da po mišljenju trojice imama
to nije ispravno. "Tražim od njeg da mi novac vrati". "Ne", odgovorio je mutevelija, jer
je vakufljenje novca ispravno kod ć imama kao što je prenio Ensari-stvoritelj mu
se smilovao. "Stoga ti ne dam ć uvakufljene dirheme". Spomenuti je sudac presudio da
je uvakufljelJje po šeriatu ispravno.
Ponovo se vakif vratio sporu i optužio, da iako je uvakufio novac, on smatra da
to nije potrebno, kao što nije potrebno ni vakufljenje nekretnina prema mišljenju imama
Ebu Hanife iz Kufe, Tvoraclmu se smilovao. "Stoga ć opovrgnuti spomenuta dva va-
kufa, tražim da budu moje vlasništvo kao što je i prije bilo". Po drugi put mutevelija je
odgovorio da to ne zadovoljava jer je on ostvario pravo ispravno i trajno za potpisani no-
vac. Sudac je ispravno presudio i sve se slaže s tim. Pa pošto je sve ispravno, nema mimo-
ilaženja đ dvojice uvaženih imama - E;bu Jusufa i Muhameda, ljubimaca slavnog
Allaha.
Ova dva vakufa su postala đ potvrdom njihova prijenosa. Dva obavezna
vakufa, kod kojih je rješenje ć kod spomenutog suca, koji je presudio i od-
č po drugi put o postojanju dva vakufa koja su, po njihovom ustrojstvu, đ
presudom i č odlukom, postali su dva obavezna vakufa, č bez dvojbe na zapi·-
sanim uvjetima do sudnjeg dana.
Tko bi ovo izmijenio nakon što ga je č imao bi grijeh onih koji ga mijenjaju.
Allahu, Allahu je njegov udio, njegova dostatnost i nagrada i velika kazna_ Doista Allah
8. Ferhad-begova vakufnama je još davno izgubljena (nestala), pa se konstatira i u tešanjskom si-
džilu iz razdoblja od 1751-1781., koji se č u Narodnoj biblioteci u Sarajevu, u Narodnoj
biblioteci u Tešnju u P,rijevodu prof. AbduLaha Polimca, str.224-225l. Na str.85. toga sidžila, u
zapisniku č povodom inspekcije vakufa navedeno je da je ć imama iznosila godišnje
1.080 č hatiba 1080 č mujezina 1080 č mutevelije 360 č i mualima 1440 č Ti
iznosi nisu đ po vakufnami, ć "prema obavještenjima starih odabranih i pouzdanih mus-
limana" i "oduvijek se na navedeni č ć ć I u defteri ma koje posjeduje muteveli-
ja isto je tako navedeno, kako se to konstatira u sidžilu.
178
teško kažnjava. Bojte se Allaha o, znani! Posta vakufom ć plemenitog Allaha. To
se desi i napisa desetog dana od prvog rebia mjeseca devet stotina i šezdeset sedme godi-
ne po hidžri Poslanika (10. Reb. evo 967) neka je na njega spas do Sudnjeg dana.
(U gradu Banjaluci,
izgradnja č džamije
bila je 988. godine).
12* .
Ovaj je prijepis prenesen iz
originala bez ikakvih doda-
vanja il i ispuštanja. Prepisao
ga je siromah Abdulkerim,
kadija u Tešnju (1) 255 (?)
- bilo mu oprošteno.
179-
SUMMARY
MEDŽMUA (COLLECTION) OF ABDUL KERIM, OADI OF TEŠANJ
IN THE XIXTH CENTURY
Mehmed ć of Tešanj possesses a very interesting Medžmua which
is of great importance for study of the history of Yugoslav countries under Ottoman
rule, especially for the study of local history of Tešanj.
Though the Medžmua got its definite form yet in the XIXth century it contains
works transcribed much earlier. However, the most interesting parts of it are: pages
52b-55b which contain a letter of Sheik of Užice Muhamed dated from 2 April 1748 to
Belgrade pasha Muhamed, pages 61 b-62a with a Kasida in Arabic, Turkish and Persian
language about the conquest of the Niš fortress under leadership of Ahmed pasha in
1737, and pages 44a-46b which contain a transcriptiori of Waqfnama of Iskender's son
Ferhad-bey from Tešanj. This Waqfnama is translated because of its great importance
for understanding of the conditions in Tešanj in the XVlth century. Medžmua itself
changed severalowners in course of the time. It was called Abdulkerim's Medžmua
because he gave the definite form to it an wrote in its pages the largest number of notes.
180
Hivzija ć
NEKOLIKO RUKOPISA IZ ORIJENTALNE ZBIRKE Ć MUZEJA
HERCEGOVINE U MOSTARU,
U Mostaru danas djeluju tri č ustanove koje posjeduju rukopise
(manuscripte) na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, i to: Arhiv Hercegovine, Zavi -
č muzej Hercegovine i Provincijalat č franjevaca. Svi ovi rukopisi, kojih
u tri spomenute ustanove ima ukupno 1127 kodeksa, đ SU i za njih su đ po-
sebni katalozi. Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa arhiva Hercegovine je u
štampi, dok se druga dva nalaze u rukopisu .
O rukopisima Arhiva Hercegovine i Pro)lincijal iteta č franjevaca, ra-
nije smo više puta pisali i neke unikate iz ovih zbirki posebno obradil i i detaljno is-
crpili i objavili sve č podatke i bilješke koje oni sadrže. 1) Ovaj put ć govori
ti o rukopisima č muzeja Hercegovine koji su napisani na arapskom, turskom i
perzijskom jeziku.
Ovaj muzej posjeduje 33 rukopisa koji su prije nekoliko godina otkupljeni od
stare mostarske. porodice Kajtaza. Ova je porodica dala više državnika i č ljudi
(alima) đ kojih posebno č ć hadži Arif ef. mostarskog muderisa i
istaknutu č iz vremena austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine, zatim Omer
Hulusi ef. mostarskog kadiju, Derviš ef. , Rešid ef. i Ragib ef.
1) Hivzija ć Orijentalna zbirka Arhiva Hercegovine u MostarU, Glasnik Arhiva i Društva
arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, knj . VI, Sarajevo, 1966. godine, str. 37-43; isti, Orijental-
na zbirka Provincijalata č franjevaca u Mostaru, GlasniK Arhiva i Društva arhivskih
radno ka Bosne i Hercegovine, knj . VIII-IX, Sarajevo, 1968/ 69. godi ne, str. 15- 22; isti , Nekoliko
zapisa iz orijentalnih rukopisa Arhiva Hercegovine u Mostaru, Prilozi Orijentalnog inst ituta, knj .
XVI-XVII , Sarajevo, 1970. godine, str. 117-124; isti , Tri zapisa iz orijentalne zbi rke Provincija-
lata č franjevaca u Mostaru, Glasnik Arhiva i Društva arl1ivskih radnika Bosne i Her-
cegovine, knj . X-XI, Sarajevo, 1970171. godine, str. 305-309; isti, Djela Mustafe ć
(Šejh Juje) i Ibrahim efendije č koja se nalaze u Arhivu Hercegovine, Anali Gazi Husrev-
begove biblioteke, knj . IV, Sarajevo, 1976. godine, str. 57- 68; isti , Djela i ć literarni sastavi
Muslimana Bosne i Hercegovine koji su pisani na orijental nim jezicirfla i koji se nalaze u Arhivu
Hercegovine, Anali GHB, knj . IV, Sarajevo, 1976. godine, str. 117- 130; isti, Nekoliko novih po-
dataka o životu i radu pjesnika Hasan Zijai č Mostarca, Most , broj 17-18, Mostar, 1978.
(V) godine, str. 105-108.
181
Iz ove zbirke smo detaljno, s formalne i sadržajne strane, obradili 6 rukopisa
koji, po našem mišljenju, sadrže vrijedne i zanimljive podatke. Donosimo ih onim redom
kako su u Katalogu upisani.
R-2
Komentar djela Matali' al-anvar, iz logike. Osnovni tekst je napisao Siraguddin
b. Bakr al-Urmavi, umro 1283. godine, a komentar Kutbuddin b. Muhammad ar Razi
al-Tahtani, umro 1364. godine.
Kasim č Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrev-
begove biblioteke, sv . I, Sarajevo, 1963. godine, str . 417.
č
53 + 1 listova, č 21,5 x 13,5 cm, na svakoj stranici po 25 redak(l . Papir
svijetložut, pismo lijep "ta'lik", nevokaliziran. Na marginama nekih stranica ima glosa ko-
je č tekst . Dotrajao kartonski povez. Na arapskom jeziku.
Na listu 2 a: Vlasništvo Mustafe ć sina Mehmedova, mostarskog muftije,
č ('abduhu Mostafa = Njegov (Božiji) rob Mustafa).
Na listu 53 b: Prepisao (tahrir) 'Isa, sin hadži Mahmudov, sin hadži Mehmedov,
koncem džumada II 1266. (1850) godine.
R-8
Knjiga uzoraka kako treba sastavljati razne molbe i predstavke organima vlasti i
drugima. Autor nepoznat.
č
107 listova, č 21 x 13,5 cm, na svakoj stranici po 21 redak. Papir svijetlo-
žut, pismo "ta'lik", nevokaliziran. Tekst na svakoj stranici obrubljen je crvenom linijom i
poglavlja su pisana krupnijim crnim slovima. Polukožni povez. Na turskom jeziku.
Na prvoj korici: Godine 1261 . (1844/ 45) posudio sam ć iz ka-
sabe Nevesinje dvije knjige: Nur al-idah va nagat al-arvah i Risaiai Bargivi. Ovo bilježim
ovdje da se ne zaboravi.
182
Na listu I a i b: Mustafa ef. ć poznat pod imenom Beg efendija, mostarski
muftija, sporio se je č 1265. (1848) godine s dizdarom š ć zbog dva du-
ć u đ u Mostaru, Šejh hadži Ismail, koji je porijeklom iz Kir Šehira, došao je s
carskim fermanom u Mostar 1260. (1844) godine. On je izvršio kušanmu (ceremonija ko-
ja se vršila prilikom promovisanja šegrta u kalfe i kalfe u majstore) kod č ekmek-
č i abadžijskog esnafa, a ostali su mu esnafi priredili č i dali nagrade.
Na listu 90 b: Godine 1274. (1857 / 58) raja se je pobunila u nahiji Zubci u tre-
binjskom kadiluku. Protiv nje je iz trebinjske đ ć pet tabora vojske pod ko-
mandom feriki liva Husein-paše. On je s vojskom došao na mjesto Grahovac gdje je bio
potpuno poražen i gdje je poginulo više od 2.000 vojnika. Buntovnicima su u ovoj borbi
pružili ć Crnogorci.
Na listu 96 b: Godine 1269. (1852) sultan Abdulmedžid je poslao vojsku u rat
protiv Rusije (Mosko) koja je prekršila ugovor i primirje onenapadanju .
Na listu 105 b: U saferu 1269. (1852) godine, zimi, u vrijeme ž ć pobunila
se je raja u č ajaletu u mjestima: Pivi, Grahovu, š ć Banjanima i Župi .
Devet tabora regularne carske v9jske i nekoliko hiljada bašibozuka, pod komandom
EngiezaAli-paše, pobijedilo je ove pobunjenike i protjeralo ih.
Na listu 106 b - Konstinija (Istanbul) je osvojena u zoru (sabah) u srijedu,
21. rebi'a 1857. (1453) godine.
Na zadnjoj korici: 1260. (1844) godine AIi-pašin sin Zulfikar je oti -
šao s vojskom u nahiju Kolašin i pokorio tamošnje pobunjeno stanovništvo. Na ovom
mjestu se nalazi i jedan narodni lijek za kožnu bolest mujasil.
R-l0
59 listova, č 20 x 14 cm, na svakoj stranici po 16 redaka. Papir bijel , pis-
mo lijep "nash i", nevokaliziran. Poglavlja su pisana crvenom tintom. Dotrajao kartonski
povez. Na arapskom jeziku.
l . L. 1-56 b:
Arapsko-tursko-perzijski č u stihovima. Ovo je proširena verzija č
Firišt ·oglu što ga je u stihovima napisao 'Abdullatif u 15. ili 16. ć Ova proširena
verzija č od nekog Mahmuda, pa je zato i dobila naziv Mahmudijje.
Dr Gustav Flugel, Die arabischen, perzischen und turkischen Handschriften der
keizerlich-koniglichen Hofbibliothek zu Vien, Band I, str. 116, Vien, 1865-67.
č
•. L.:>-I, , Cl "'-;9, _).1 j_,,:
J lo 'j I
2. L. 57 b - 59 b:
č pjesma (kasida) o islamskom vjerovanju . Napisao Siraguddin 'Ali b.
'Usman al-Uši al-Fargani, umro 1179. godine.
183
godine.
K. č str. 67.
č
J
l.'.!1
u ..J.ro-
Na listu 56 a: Prepisao (katabahu) Hasan Efica, sin Osmanov 1211. (1796/97)
R-15
Komentar na jednu raspravu iz logiKe. Nedostaje nešto s č i poslije 19. i
23. lista, pa se ne zna naslov djela a ni autor.
č ovdje:
91 + 1 listova, č 21 x 13,5 cm, na svakoj stranici po 23 retka. Papir bijel,
pismo "ta'lik", nevokaliziran. Brojne glose na marginama i đ redaka.Osnovni
tekst je č crvenom linijom, a č "kale" i "ekulu" pisane su crvenom tintom.
Dotrajao kartonski povez. Na arapskom jeziku.
Na listu 91 a: Prepisivanje (tahrir) djela dovršeno'je u č 23. rebi'a II 1099.
(1688) godine. Napisao Mustafa, sin Jusufov, sin Muratov (Šejh Jujo) iz Mostara.
R-20
Komentar djela Miftah al-ulum iz stilistike (me'ani) arapskog jezika. Napisao
ga je Sejjid Šerif koji je đ u kasabi Džurdžanu u pokrajini Astarabad 1339. godine, a
umro u Ši razu 6. rebi'a II 1413. godine. Ovaj komentar je sastavio uSamarkandu 1400.
godine. Ovo saznajemo iz bilješke napisane na margini lista 1 b koja je uzeta iz djela
Tabakat.
č
215 + 2 listova č 21,5 x 18 cm, na svakoj stranici po 25 redaka. Papir
svijetložut, pismo "nashi", nevokaliziran. Na marginama i đ redaka ima mnogo bi-
lježaka koje č tekst. č "kauluhu" pisana je crvenim mastilom. Dotrajao karton-
ski povez. Na arapskom jeziku.
Na listu 1 a: Vlasništvo Muhameda, sina Mustafina, sina Mehmedova, sina
Halilova iz Mostara.
184
Na listu 215 a: Djelo je sastavljeno (te'lif) u drugoj dekadi ševala 803. (1400)
godine, a prepisaJ10 je (kitabat) u gradu Larendi 810. (1407) godine.
R-22
Komentar na djelo iz dogmatike Ma'arif al ·musta'iddin.
č
.. .
.....
•• L.. U •
234 + 2 listova, č 27,5 x 18 cm, na svakoj stranici po 31 redak. Papir
svijetložut, pismo lijep "nashi", nevokaliziran. Osnovni tekst je č crvenom lini·
jom i poglavlja su pisana crvenom tintom. Na marginama nekih listova ima bilježaka koje
č tekst. Dotrajao kartonski povez. Na arapskom jeziku.
Na listu 1 a: Vlasništvo Mustafe, sina Mehmedova, sina Halilova iz Mostara,
č ('abduhu Mustafa = Njegov (Božiji) rob Mustafa).
Na listu 233 a: Komentar na djelo Ma'arif al ·musta'iddin, napisao je Murteza u
subotu u prvoj dekadi ševala 807. (1404) godine u gradu Samarkandu.
185
SUMMARY
ln addition to the Archives of Herzegovina and Franciscan Monastery the
Homeland Museum in Mostar also possesses manuscripts written in Oriental languages
(Arabic, Turkish and Persian) .
The Museum possesses 33 of such manuscripts 6 of them being presented in
this article because they contain valuable and interesting notes important for the politi-
cal and cultural history of Mostar and Herzegovina. The notes refering to the revolt of
inhabitants in some Herzegovina places (Trebinje and Gacko discrict) are particularly
interesting. The data about the transcribers and owners of some manuscripts are manusc-
ripts are. mentioned too.
186
Fejzulah ž ć
OMER LUTFIJIN TAHMIS NA BOSNJAKOVU KASIDU
O FUSUSUL-HIKEMU
Jednog dana, ć za nekim č podatkom, prelistavao sam Kata-
log rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke. Za oko mi je zapeo ć R-4396, Tahmis
Hadži Omer Lutfi efendije iz Prizrena na Kasidu Abdulah efendije Bošnjaka o Šejh Ekbe-
rovom Fususul-Hikemu. ć je ispunio vrijedni i marljivi bivši bibliotekar prof. Muha-
med ef. š ć Rukopis je poklonio GHB u Sarajevu Salih Č iz Prizrena 1957. godine.
Kroz nekoliko minuta rukopis je bio u mojim rukama. Dvije đ č teke za pisa-
nje, č č prišivene jedna za drugu, u mekanim žutim koricama sa naslovom
Edebijjat. Na 3. nenumerisanom listu, poslije znaka invokacije, napisano je sedam redaka
turskog teksta, u kome se kaže, da Gazi Husrevbegova biblioteka (kutubhana) svakako
ima poznati spjev (Kasidu) Abdulah ef . Bosnevi (Bošnjaka) i Gazele od Hersegli Arif
Hikmet bega ć iz Stoca u Hercegovini) . đ hadži Omer Lutfi, ef. iz
Prizrena ispjevao je i napisao Tahmis na oba gornja spjeva, kojih nema u GH biblioteci,
pa se ovaj prepis šalje na poklon (hedijje). Iza turskog teksta arapskim slovima, napisano
je latinicom u tri retka: Salih Č 13.VII 1957., Prizren.
Tahmis na Bošnjakovu kasidu je napisan na stranicama 1-27, a Tahmis na
Arif Hikmet begove Gazele na str. 28-123. Naime, Bošnjakova kasida ima 105 punih
stihova (210 distihova, bejtovCl). d yazeli hroje 510 bejtova (255 punih stihova).
Tahmis č dopunjavanje dvaju đ sa tri svoja stiha (bejta). Tri nova bejta
mogu se dodati pred dva osnovna, a mogu i đ njih (Tahmisi mur'arraf). To je velika
č vještina, i zove se "kujundžiluk pjesništva".
U Tahmisima hadži Omer Lutfi ef. dodatak je pred osnovnim stihovima, u Kasi -
di 315, a u Gazelima 765 bejtova.
187
o AUTORU TAHMISA HADŽi OMER LUTFIJI IZ PRIZRENA
Dr Nimetullah Hafiz, docent Filozofskog fakulteta u Prištini, U' č
"Sesler" (god. VI br. 60, 1971., Priština), izdao je obimniji rad na turskom jeziku pod
naslovom "Prizrenli Šeyh Haci Omer Lutfi ve onun Edebi Yapitlari". Tamo se kaže da je
Omer Lutfi đ u Prizrenu 13.1 1870. u porodici č Otac mu je bio imam
Mustafa ef., a djed mu je doselio iz sela č gdje se govori srpskohrvatski.
U Prizrenu je završio mektebi-iltidaijju i Rušdiju. Godine '1887. otišao je u Carigrad sa
željom da se upiše u vojnu školu. U tome nije uspio, pa se po nagovoru svoga starijeg
brata Mehmed Alije i još dvojice č Ekrem ef. i Rustem ef. Sporte, upisao u
Sultan Fatihovu medresu. Godine 1892. bio je u Prizrenu, i u Đ primio Melamijski
tarikat. Vratio se u Istambul i nastavio školovanje. Njegov brat Mehmed Alija vratio se
1901. u Prizren, a Omer je otišao u Kairo da na EI-Azharu usavrši arapski jezik. č
poznavao turski, perzijski i arapski jezik. Godine 1902: bio je na hadžiluku, a onda u
Sudanu. Osmog marta 1905. vratio se u Prizren. Na putu je saznao da mu je umro brat
Mehmed Alija.
lako je svoju prvu pjesmu sastavio u pohvalu sultana Abdul-Hamida (1892) ć
1893. god. postao je simpatizer i pristaša mladoturaka. 1907. bio je izabran za predsjed-
nika Kluba mladoturaka u Prizrenu (Itihad ve Terekki - Jedinstvo i napredak). Na poziv
Tale at paše putovao je 1911. u Jemena bio je u Sudanu i na
Kritu. 1912. u toku Balkanskog rata Turska je izgubila Prizren. Na izborima 1920. godine
hadži Omer Lutfi je agitirao i glasao za socijaliste i komuniste pa je u č vlasti postao
ć te su ga uhodili i pratili. Bio je pozivan i na saslušanja.
Povukao se u Melamijsku tekiju i predao književnom radu. Njegov književni rad
dr Hafiz klasificira u šest grupa: č književnost, istorija, tesavvuf, politika, prosvjeta
i divansko pjesništvo. Navedeno je 59 radova sa potrebnim bibliografskim podacima.
Dr Nimetullah Hafiz nije znao za hadži Omer Lutfijine Tahmise na Bošnjakovu
Kasidu i Hersegli Arif Hikmet begove Gazele.
Šejh hadži Omer Lutfi efendija je umro u Prizrenu 25. oktobra 1928. godine.
Bio je ukopan u Terzimahali, a kasnije prenesen u mezarluk č š ispod nogu Sofi
Babe. U tim mezarlucima su ukopani njegov stariji drug iz Istambula hadži Rustem ef.
Sporta, poznati prizrenski muftija i njegov muhib (simpatizer) Hafiz Abdulah ef. Hizr-
-Tela k, zamjenik reis·ul-uleme Jugoslavije.
Nekrolog o hadži hafiz Rustem Zihni ef. Sporti napisao je hafiz Abdulah Hizr
(EI-Hidaje, god. I br. 12, Sarajevo 1938), a nekrologe o Hafiz Abdulah ef. Hizru napisali
su: F. ž ć (EI-Hidaje, god. VI, br. 12, Sarajevo, 1943) i M. ć (Glasnik IVZ,
br. 10, Sarajevo, 1943).
Hadži Omer Lutfi nije dolazio u Sarajevo, ali je imao vezu sa Sarajevom. U svo-
me Divanu nekoliko stihova je posvetio hadži Mujagi ć a u novini "Hak", koja
je izlazila na turskom jeziku u Skoplju, ustao je u odbranu reis-ul-uleme Č š ć kad
je napadan zbog naprednijeg gledanja na neka muslimanska pitanja.
Preko Derviš ef. Korkuta đ je 1946. g. Gazi Husrevbegovoj biblioteci na
otkup Omer Lutfijin Divan. Biblioteka nije imala sredstava i Divan je ć Kod preto-
vara pošte se zagubio i Korkut se dobro zabrinuo. Divan se greškom našao u Beogradu, i
sva ć da je dospio do akademika, prof. dr Fehima ć Otkupila ga je
Srpska akademija nauka i umjetnosti.
188
"Jadi Tehassur" Ć ž ć i "Hatirei Bezmi Elest" ć na pr-
vu sofru) to su dvije gazel pjesme đ povezane (Terdži-i Bend) koje su izrekli
jedan drugom hadži Omer Lutfi i Hadži Selim Sami č jezikom tesavvufa, u
skopskim listovima "Hak" i "Išik".
Bezmi Elest je susret ljudskih duša u č (Ezel) kad su č š ć pi-
ć ljubavi iz č š na kojima je pisalo "Elestu birabbikum" (Jesam li Ja vaš Stvoritelj).
Na toj Prvoj sofri duše su se grupisale prema sposobnosti i podobnosti Ist'idad i Kabilij-
jet). i to se kasnije manifestira u životu.
U bibliografiji dr Hafiz ne spominje pisanje hadži Omer Lutfije u listu Hak_
Jedan đ kome je bio svjedok Hafiz Abdulah ef. Hizr kod hadži Omer
Lutfi ef. na smrtnoj postelji, otkriva nam stepen njegovog duhovnog uspona.
č društvo Kosova odalo je priznanje hadži Omer Lutfi efendiji za
njegov društveni rad. Proglašen je narodnim herojem, a jedna škola i jedna ulica nose nje-
gOV? ime.
U današnje doba, u vremenu nauke, tehnike i progresa, prevod Tahmisa na
Bošnjakovu tessavvufsko-tarikatsku poemu nije aktuelan. I tesavvuf i turski jezik kod
nas u Bosni postaju istorija, ali, istorija se piše. Ovo je stota godina od Berlinskog kongre-
sa (1878). I naša islamska zajednica prelazi u ruke novih mladih generacija školovanih na
islamskim univerzitetima u arapskim zemljama, a otvorili smo i Islamski teološki fakultet
u Sarajevu. Ali, Abdulah efendija Bošnjak, naš prvenac u tesavvufu, duži nas da se preve-
de i Tahmis na njegovu Kasidu u Fususul-Hikemu. I to ć biti prilog istoriji tesavvufa.
Prevod Tahmisa na Gazele Arif Hikmet bega ostavljam drugima. Napominjem
da je moj prevod Tahmisa suhoparan u odnosu na osmansko-turski jezik i tesavvufski stil
originala.
TAHMIS
Iz velike š č ugodan lahor obuhvatio je svemir,
širinom prostora poljane ć prosuo se dar,
Iz Skrivene riznice pojaviše se pokloni i dobrote.
"Iz "Identiteta ć "Dahovi Milostivog" pustiše jedan dašak,
"More Slavlja" izbaci na obalu jedan dragulj znanja".
2 Kakve je sve dragulje prosuo na svijet iz Riznice jedinstva,
Svo mnoštvo (Kesret) postalo je cvijetni pašnjak svjetla Jedinstva,
More božanstva razlilo je po vremenu bisere mudrosti.
"Divan li je ocean č dubina nema dna,
Divno li je more "On je Istina" bez č i kraja".
3 Sve u svemu nadahnjuje se dahovima mudrosti,
Krasno li je to more, od kog se svakog č svemir nadahnjuje,
Znaj, iz Riznice č i č srce prima darove.
"Iz rose morskih talasa sve dobi svoj dar,
Kad valovi Oceana zapljusnuše morsku obalu".
189
190
4 Iz č u č u srcu se javlja želja za Stupanj zanosa,
u sjaju svjetla duše treba da težiš znanju i mudrosti,
Žudnja prema Svevišnjem treba da osvijetli tminu prirode.
"Ako te č želja za Jedinstvom iz Mnoštva,
Poslušaj, da ti kažem stazu toga puta".
5 Car je dao Svemiru mnogo č i mnogo ć
Prosulo se biserje mudrosti i otvorile se kapije dobara,
Svjetlo znanja obasjalo je Mjesto izvora znanja.
"Radi č Skrivene riznice, kad Bog otvori kapiju,
On prvo stvori Svijet, a poslije č
6 Od meleka još više uzdiže č
Njegovo č srce č je morem č ć
Nad sVe stvoreno, eto, pogledaj, uzdignu č
"Od ljudskog roda odabra poslanike - pejgambere,
i svakom napose pokloni č dar".
7 Iz Ahmedovog svjetla stvorio je tajnu Amai-Arš,
Od Cara č prosuo je na svijet dragulje mudrosti,
Iz Riznice č izvadio je i dragulj: Dušu-Duša.
"Dar svakog pejgambera je iz Muhammedova duha,
ali č nazivi tih dragulja iziskuju i č pravce".
8 Ko je Šejhi-Ekber, č ptica svijeta,
Ko je Šejhi-Ekber, č ptica,
Ko je Šejhi-Ekber, ć evlija.
"Posljednji veliki evlija, anka ptica zapada, Šejhi-Ekber,
Svjetlo žarkog sunca, Istina sa Istoka".
9 On je duhovna riznica mudrosti, znanja i užitka,
jedinac biser postojanja tajne Jfldinstva Ama-a,
On je č riznice tajne č je sva imena".
"Donese u Fususu mudre izreke užitaka, darove pejgamberima,
koji iz Ahmedova (Muhamedova) izvora uzimaju vodu (bitak, postanak)".
10 Iz onog svijetlog srca pojavile su se riznice spoznaja,
tako su dobili svjetlo Sunce, zvijezde i munje,
On je osnovni bitak (Hejula), od njeg su nastali ljudi.
"Pojedini pejgamberi predstavljaju snage iz Muhamedova duhovnog lika,
č kao što č č tijelo okuplja IjucJske tjelesne snage".
11 Svaka stvar nosi u sebi znak koji ć da ima Bog,
u Božjoj riznici svak je našao č dragulj,
kad sve ovo razmisliš, svaka č ima č č
"Ta svaka duhovna snaga predstavlja jednu savršenost,
a te sve savršenosti č iz Skupa jedinica "Džem'i-ferdani)".
12 Pejgamberi su mušice oko svjetiljke, a Muhamed je njeno svjetlo,
zvijezdama daje svjetlo sjaj Božje č ljubavi,
a ti č taj istiniti govor, upamti ga i drži č
"Svi pejgamberi su pojedine pojave savršenstva iz Skupa ć
Oni su poput stepenica koje su povezane u Skupu razlika (Džem'i-furkan)".
13 U ž č Jedinstva, Muhamed je najskuplja ruža,
on je u prahu istine dragocjeni slavuj koji govori,
on je napitak zaljubljenih koji ih zanosi.
"Za savršenstva "Skupa ć potpuni model je Muhamed,
njegov č je, dakle, pokazivanje stupnjeva tih savršenstava".
14 Tajna Ahmeda (Muhameda) nijednog se č ne odvaja od Jedinog,
jer je postao perB svjetla Božjeg ć i iz njega kapaju č
Zapravo, njegov č lik posta majdan stvari.
"Muhamedova duša okuplja duše svih pejgambera,
On je osnovni č i kamen temeljac postojanja".
15 On, sušta milost Milostivog, zar nije duša obaju svjetova,
On je sastav koji spaja darove dvaju oceana,
postao je veliki vezir u dvorima (sarajima) vlasti.
"Skup skupova i Stupanj od dva luka je taj lik,
te uvjet i dio visokih pejgamberskih užitaka".
16 Nek' č u srca sadržaj Objave, taj Kevser č
i ga natopi kao što rijeka Nil natopi Misir,
a nek ovu dušu podigne melek Džebrail do prijestolja Istine.
"Sa savršenstvima pejgambera treba i sebe usavršavati,
pa da iz Muhammedova skupa uspiješ dobiti od Boga dar".
17 Ko bude na ovom putu č kao Adem,
takav je dostojan da bude č sin našeg praoca.
Znaj, koji je č Imenima" taj ć ostati u tmini i sumnji ...
"Eto, kao prvo, otac Adem znao je sva imena,
a ti si sin, pa budi mu nasljednik, dušo č
18 Ako si pravi sin, ć š ć tajnu,
trudi se da stekneš spoznaje na ovom svijetu, jer to je skupocjeno blago,
shvati tajnu; udahnuo sam č dušu, šta je to.
"Zatim, ako u tebi imadne ć Šitova znanja,
bez sumnje ć ć š nadahnjivati duhovno zamrla srca".
19 U Moru Istina na brodu šeriata (zakona),
đ na č da đ š spas kao Nuh
i gledaj na tom Oceanu ronioce i č
"u slavljenju Boga, č ć Mu sve nedostatke, ako budeš kao Nuh,
ne može ti naškoditi ni potop, od onih koji Bogu prispodabljaju lik".
191
192
20 Kad đ š iz okvira nefsa, Iblis ne mole ć puta do tebe,
ako ć Božjom č š (saznaš) istine znanja,
ti ć š nadvisiti đ premda si č
"U blaženstvima ako se uzdigneš do neba kao Idris,
ć š na vrhu svetosti i sjati kao larko sunce".
21 Ako svoju dušu pokloniš (predaš) Gospodaru Bogu,
ć š Bolje svjetlo i u vatri, kao Ibrahim,
i u Bejti Mamuru Ć meleka) ć ć š č č
"Kao Halila (Ibrahima) ako te svjetlo Jedinstva pripremi (odgoji)
da si imam, ć ti se na glavu kruna od svjetla".
22 Ako budeš upoznat s tajnama iz Riznice i kalu ti se,
toga č ć š šta je "Apsolutno ć
ko je nestao u Boljem postojanju, ć da postoji u Istini.
"Ako budeš pokoran Istinitom, onako istinski kao Ishak,
ć ti vrlo jasna tajna kurbana, u stvari priblilavanja Bogu".
23 Nek' iz tvog srca sijevaju iskrice svjetla "Lailahe iIIel/ah",
nek' ti se duša uzdigne iz nizina na krilima kao Dlibril,
i ć ć š do tajne Miradia, ć ti krunu na glavu.
"Uzdigni se na visok stupanj kao Ismail,
da pred Božjim prijestoljem đ š č i zadovoljenje".
24 Ako se oslobodiš strasti ovoga samostana punog kipova (tijelo)
u š č "Irfan" (Spoznaje) ć š krasan vIdikoviIC,
Bolji milodari i rule nisu rastavili od duše (na tom su stepenu).
"U duhovnosti, kad tvoje oko ne bude vidjelo drugo (osim Njega)
ć š vjetar Milostivog kao starac iz Ken'ana (Jakub)".
25 Ljubav u srcu usmjeri na Bolju ljepotu i savršenstvo,
jer ljubav je svjetlo, a tminu i sumnje izbaci iz srca,
maštom i mislima ureli savršenost spoznaje Boga.
"Izvadi srce iz jame prirode, kao Jusuf,
od misirskog č ti ć š postati sultan svjetla".
26 Ako tvoje oko uz Bolju svjetlost mogne istinski gledati,
i ako u tvom srcu utone svako mnoštvo i osjetiš ulitak Istine,
u blistajima č ć srca ć ti se ć Jedinstva.
"Ako ti bude č Jedinstvo onako kao Hudu,
ć š da su i sve livotinje na pravom putu".
27 Ako darovano svjetlo Istinitog bude plamsalo u srcu,
ć ć š č š 'vode livota u tmini tijela,
srce ć ti olivjeti udisajima tajni Istine .
"Na stupnju otvaranja (osvajanja) i u tebe kao kod Saliha,
ako budu angalovane snage i trud, ć š sve karavane:'.
28 ć ć š do tajne "Šta je to (biti) đ prstima Istine",
ć ti na dohvatu ruke riznica Božjih darova,
zastori tmine nefsa ć biti koprena č srca.
"Kao kod Šuajba, ako ti budu č SpOZlldj e,
vaganje poslova ć ti č i po č i po zapremI/lJ ".
29 Jular tl/ela i duše nek ti je uvijek vezan za Stvoritelja,
nutrinu srca neka ti ne dodiruju misli u kojima ima prljavštine,
uvjet je da je nutrina č pa da se pojave darovi Božji.
"Zbog ć da ti č š zlo ako se obratiš Bogu,
ć š kao Lut, nosilac slike ć i izvor spoznaje".
30 Znaj da je č život predaja duše Bogu,
eto takav je stav ljudi od Istine na ovom svijetu,
samo tako saliku (dervišu) č da mu se u tom č digne zastor sa tajni.
"Ako o Sudbini budeš upoznat kao Uzejr,
tjelesnu smrt ć š sam htjeti i gledati je s užitkom".
31 Ako istisneš iz svojih prsa (srca) sve djavolske misli,
tada ć tvoje srce ć osjetiti svetosti Duha,
o ć š šta su Isa to vi dahovi i šta je spoznaja.
"Ako se u tvom srcu pojavi Mesihova (Isa) tajna idahovi,
ć š se na nebo i ć zvijezdu Veneru ".
32 ć ć š ć stupanj kod svoga Gospodara,
a u tako visokoj Ć nije ni ovosvjetski car careva,
to carstvo ti ć oduzeti Darovatelj doklegod ti je srce na Njegovoj kapiji.
"Ako u tvom srcu zablista mudrost
pokorni ć biti tvojim zapovijedima i carevi kao Sulejman".
33 Ako ti srce ne bude pod pritiskom sumnje: jest-nije,
ć se vrata želja i pokazati svjetlo iz riznice darova,
božje ime Vedud (Ljubav) ć i prožeti srce tvoje.
"U poznavanju sudova o postojanju, ako budeš sudrug Davudu,
svakog č ć ti na uho dopirati pjev ptica stvarnih istina".
34 Kad se iz srca č mnoštvo, ć č kao More Jedinstva,
nametljivi djavo ć ć puta u takvo srce,
darovi Gospodara ljudi č navirati u srcu kao Kevser vrelo.
"U unutrini ribe prirod,!, ako budeš disao kao Junus,
ć ć š zanosan užitak i sve crne brige ć ti otpasti".
35 Nepažnjom, želje š č ispred Č izgube se,
zaljubljenima je želja da ih ć belaji (tegobe),
velikani srca i u belajima vide dobrote Stvoritelja.
"Ako žudiš za š ć skrivenosti (Gajb) posmatraj strpljivost Ejjubovu,
jer sa strpljenjem bolna srca nalaze sebi lijek".
1 J I\II, ill 193
19.4
36 Ako u Ć srca svoga razbiješ sve kipove,
i tom ogledalu Božjem (srcu) dadneš sjaj svjetla bogobojaznosti,
ć š kako na put strahovanja dolazi svjetlo želja.
"Do č ako se uspneš kao Jahja,
Zrake ljepote ž ć sve niti ć sputavanja".
37 Ako budeš spominjao (slavio) Božje ime, ć š pribran (makbul)
kod Stvoritelja,
putem pokornosti Bogu i ibadetom, trudi se i postani odabrani rob,
okreni se mihrabu srca i đ tamo darove Božje.
"Ako đ š put do stupnja odakle se upravlja, kao Zekerija,
ć š na karti ć ove zemaljske prolaznosti".
38 Budi č koji ć prisutnost Božju,
pa da te Gospodar ljudi dovede do stupnja duše,
i ć ć š bezbroj darova Božjih koji se ne mogu ni s č porediti.
"lj ć đ ako budeš drug II-jasu,
i ljudi duha i ljudi tijela ć drugovanje s tobom".
39 Ako istinski želiš da đ š u srcu duhovni užitak
i da saznaš darove Božje dobrote i Božjeg slavlja,
duša ć ti postati prožeta Božanskim svjetlom".
"U Istini ljepote jedinstva ć ć š užitak č
Ako imadneš Lukmanov užitak mudrog č
40 Ako u tvom srcu bude rastao užitak Istine iz dana u dan,
tvoja nutrina ć sve punija (nabijenija) svjetla Milosti Božje,
ć š onaj kojeg ć slijediti ljudi u klanjanju Bogu.
"U tajnama starješinstva ako budeš skriveni Harun,
tvoje zastupstvo ć ljudima kao duša".
41 Ako đ š želju duše, ć š duhovni užitak,
ć ti varnice i ć svjetlosti božanskih pojava,
ć š Svjetlo Istine, ć ti se Sinaj svemira.
"Srce ć se utopiti i nestati u moru svjetla,
ako mu snage bude č pastir kao Musa".
42 Ako ć srca č š (od drugog osim Boga), užitak spoznaje Boga
ć imetak,
toga č Bog ć ti pokazati kakav je Berzah,
ć š kako dženetske hurije iskazuju č srcu tvom.
"Ako ti srce bude prazno od drugog kao kod Halida,
tebi ć se ljudi ć i č ć š im svako dobro".
43 Kad se iznenada otvori č na Riznici č
ć š u Ahmedovoj tajni šta je to cilj (Maksadi Aksa),
tada ć na nebu zasjati tajna "Evedna" - "Još i bliže".
I
·,
.)
"Na stupnju Ferdijjet (Jedan jedini) treba da u top iš svoje postojanje,
ć ti se iz Muhammedova duha jedna skrivena tajna".
44 Kad odbaciš iz duše svijet i sve svjetsko,
u tom č ć ć Refref i ć te do Kabe Kavsejna,
tada ć ti Bog č tajne Svoje Mabejne (Carski dvorci).
"Zbriši konture đ nek ih nema, nek ne ostane bitak,
iz Identiteta ć da se pokaže Džem-i Hakkani (Stvarni skup)".
45 Na Mekami Džem-u, kad dopreš do kuta Najsakrivemjoj
srce ć ti uroniti i utonuti u more Božjih tajni,
i tada ć š ć do "Dragulja tajnosti imena".
ć š savršeni model za sve slike imenima i atributima,
ć ć š "Hazretul-Džem' - Uzvišeni skup" na kome nema odvajanja .. "
46 Iznad svoda svemira ć se šator srcu,
ć š i ć š šta je Sidrei Munteham,
u č Ć ć ć ć š užitak bez kraja.
ć š brana koja stoji đ dva stupnja i sakuplja ih (Džem-ul-Džem-i),
jedan je skup gospodarski, a drugi je skup robovski".
47 ć š uistinu, ko je sigurni Sudija u ovom vrel1lenu,
ć š zaprepašten dubinom tajne spoznaje ć
u Džennetu tajni ć š pun b"listavila,
"Sa prizorom takvog skupa nastaje stvar spoznaje (Marifet)
da iz Jedinstva izviru i teku darovi spoznaje i znanja".
48 MudroslovIje Fususa postade srcima vrhunac č (Sidra),
č č ć za Fusus da je on Džennetul-Me'va,
da je zbirka Božjih imena i Def ter znanja pejgambera.
"Možemo ć da je po šemi ovih skupova sastavljen i Fusus,
da se prikaže proces kako je Istiniti stvorio svemir".
49 Svaki Dragi kamen Fass Tablica je jedne istine iz Velike knjige,
svaki naslov otvara po hiljadu pupoljaka iz ž č č
iz svakog Dragog kamena izvire hiljadu mudrosti iz Božje riznice.
"Iz Mora Milosti izlijevaju se rijeke dragulja (Fass),
i svakog č donose biserje njegovih istina".
50 Srca duhovno č osoba puna su sjaja Sunca Č ć
ona se utapaju u č i razdragano napajaju,
na Vrelu spoznaje (Kevseri'irfan) velikani utapaju svoju ž đ
"Srca evlija su bazeni darova iz tih mora,
a iz preteka te č vode napajaju se žedna srca".
51 Srce ć ć u dvorac tajni "Lahut",
Neznalice (džahil) ne može shvatiti išarete (znakove) tajnih darova,
ko zgreba č đ sa srca, taj ć ć ć tajne.
195
"Srce č le nutrina č kao sadef podobno je
da iz oblaka darova primi u sebe ta znanja i spoznaje".
52 Utopljen u obilne darove Istinitog, dušom i tijelom,
zaslužuje da vidi djelovanje svakog Božjeg imena,
skrivene riznice Jedinstva ć mu osvijetljene sa svake strane.
"Na svaki dragulj ugravirana je njegovo č
s oznakom da pripada Stupnju skupa ć
53 On (Fusus) je riznica talismana (tilsuma), kako da to shvatiš,
znaj, na njeg je stavio svoj č Sabihi Levak č epitet Muhammeda a.s.)
ali, ako se pojavi č srce, na njemu ć se pokazati bljesci.
"Ova znanja ne mogu pojmiti misli ljudi od prohtjeva,
do njih ne dopiru ni poimanja teoretika".
54 Onaj koji ostane u tmini ga fIe ta (neinteresovanja), taj je za svjetlo slijep,
takav je omotan sumnjama i fantazijama i to ga sputava,
i sa tako skromnim znanjem ne stiže se do ć tajni.
"Nego ona zablistaju u srcima koja su osvijetljena,
pojavljuju se neposredno, dobivanjem božanskih ć
55 Izbaci iz srca prljavštinu da u njemu zablista Istina,
u svakom atomu ć se pojaviti i zasjati svjetlo Bolje,
sve drugo osim Boga treba odstraniti iz hrama srca.
"Njima odgovara srce koje bude prazno od drugih slika,
ove pameti do njih ne dopiru, bio taj č č ili obrazovan".
56 Iz Božje č knjige svakog č poput kiše padaju darovi,
iz Mora č pristižu u srce svakog č đ darovi,
i iz ljubavnih napitdl\a svakog se trenutka pojavljuju darovi.
"Iz oblaka Božje dobrote padaju kao kiša njegovi darovi,
ali, gdje su srca, č kao sadef, da ih prime? /"
57 U č ć srca ć š stanja ljudi č srca (Ehli-Dil),
č iz nizina, i odmah raširi krila da se uzdigneš na visine,
ć š na dar Božju ć za put uzdizanja do č
"Uzdigni se u visoki svijet, ć ć š stanja savršenih,
nemoj đ stanja muževa sa stanjima žena".
58 Božja knjiga ć te pravom putu Božjem,
spoznajom Boga, tvoja duša i srce ž ć č
vidjeli ste šta je spoznaja, ona veseli sve duhovne velikane.
"Da vidiš i da saznaš, tebe je Bog za to stvorio,
svoj vid č bistrim da vidiš u srcu dragog Boga".
59 Nikada ne stoj, nego uVijek traži Dragoga Boga,
196
svjetlo ljubavi je omotala (obuzelo) Istok i Zapad i daje im svoj plam,
ako se utapaš u taj žar, predaješ srce i dušu.
l
"Ostavi ljubav za drugim stvarima i traži samo Njega,
strasti i djavole treba izbaciti iz srca, gdje treba da se pojavi On".
60 Kad se srcu na ovome svijetu pokaže Riznica ljubavi,
ć ogledalo koje odsijeva,
č ć vidjeti Božiju knjigu ć Istiniti sVI/et.
"Svako stvorenje koje služi za vezu Istinitom,
predstavlja za stvorenja dokazani dokumenat Istinitog".
61 Pazi, ne oponašaj svakoga, ne slijedi sll/epo,
svaki kamen nemoj smatrati draguljem,
govor evlija ukazuje na Jednoga, ne budi razrok (šašijast).
"Njihove glave spavaju na strani Božanstva,
ako na njih baciš kamen, č ć š zlo i neprijateljstvo".
62 "Tvoje žudnje i prohtjevi" svakog č udaljuju te od svjetla Istinitog,
"Ti ne znaš" šta je mislio Mensur kad je rekao "Ja sam Istina Istina",
ovu tajnu ne može shvatiti neuki, za to pitaj samo znanog.
"Slike ovog prolaznog svijeta č te oholim,
pa ljudima pripisuješ nevjerstvo inepokoravanje".
63 Zaista, evlije su našli najviše carstvo,
. sa potpunim nijekanjem (sebe) oni su se č č postojanju,
ali na tvojim č postoji zastor nehata (ga fIe t).
"Onima koji su u Svijetu Jedinstva postigli blizinu Istini,
rekli su: raskoInik, bezvjerac ili krivovjerac".
64 Na tvoju glavu kamen č otvara ranu,
nemaš č napitka, srce ti je pokrila đ gafIeta (nemar),
a ko se napije ć ljubavi, njegovo srce ć ć tegobu,
"Onom srcu koje je za dar Božji dobilo boju Jedinstva,
ako mu popiješ krvi, zubi ć ti osjetiti, da je to meso otrovno".
65 Ako ne dosegneš do saznanja tajni, ć ć š u nijekanje,
ako na srcu otvoriš ranu, tvojoj bolesti lijeka nema,
trn je rasporio skut, š ć š u fantazije i misli.
"Ako se povedeš zad drugima i č š napadati odabranike,
sam sebe ć š baciti u vatru, što se na njih nabacuješ".
66 Ako postojanje Jedinog ne budeš tvrdio (vjerovao) istinski,
ako ne budeš uvjeren da je Svemir ogledalo ć Božje,
znaj, da te teorisanje (prividno bavljenje), ć dovesti do uvjerenja
"s lošim mislima, zar može srce ć Istinu? Ne, to je daleko,
s takvim č tvoja duša ne može vidjeti lice Drage (Boga)".
67 Nije svakom dato da za dar Božji dobije spoznaju,
ko u tmini svoje prirode bude pod pritiskom strasti,
zar takav može dobiti ulaznicu u perivoje Istinitog? !
197
č ć srce kako i može ć trag ljubavi Božje,
kad ga sa svih strana okružuje neprijateljstvo strasti".
68 Ulaz u Dvorac Jedinstva dobije se kao Dar od Boga,
Svjetlo Milosti uvijek pada na srca ljudi od Istine,
Užitak đ Istine je uspjeh (postignuti cilj).
"Stanja savršenih ne postižu se preko igranja,
nije to ni žensko igranje, a ni č igra".
69 Prema svemu drugom, osim Boga, oni su stavili zid (kineski)
kao Aleksandar (Veliki) ,
oni se klanjaju Bogu kome se ć molitve,
a ne džamiji gdje se obavlja molitva,
našli su mjesto u ložama Dvorca istinito-iskrenih (kod Gospodara).
"Osim približavanja Bogu oni nemaju druge želje na ovom sVijetu,
onosvjetske hurije im i ne prolaze kroz glavu".
70 O, sufijo, imaš li u namjeri (nijjet) iskrenost,
pazi se, nemoj misliti da se može ć od obaveze iskrenosti,
da sr' č š u ć
O, _'Idi/o, Gospodar Bog ne želi drugo osim iskrenost i istinitost.
"Želja za solufima, benovima i hurijama, đ sofiji i u halvetu (osami),
jadnik on, kad ć uspjeti da se sabere i koncentriše".
71 Prošli su utapanje (sebe) i stigli u carstvo č
ostavili su oba svijeta i došli u Č Blizine,
sa velikom željom ušli su u Dvorac Vuslet (Vuslet stupanj).
"Savršeni su prošli šareni sVijet mnoštva i stigli u predjel Jedinstva,
smirenost i bliskost Istini, iz domovine č oni su zaposjeli".
72 Sa ovom ć i razborom njihovpoložaj se ne može shvatiti,
č ć želje i ljubav za Istinom, to je imovina njihovih srca,
u atributima Istinitog oni su utopili svoje ć svojstva i djela.
"Oni izgaraju u vatri ljubavi, prazni od svega drugog,
u tom dertu, na godine, proljevaju krvave suze",
73 Njihova nutrina je svjetlo dara Istine i more č
č su im, za ljude srca, kao drugi Kur'an,
oni su kao plohe, a lica su im crtež Seb-ul-Mesani (7 znakova).
"Sebe i svoje postojanje utopili su u postojanje Istinitog,
Ne, nema njihova postojanja, to je samo vizija - Hejula".
74 Na buraku ljubavi oni se uzdižu u nebesa do Arša Božjeg,
njihova č srca, postala su ogledala Božja,
198
blijesak sa srca (Nur) pojavljuje se u njihovim č kao dar,
"Pogledi im ne padaju na drugo, ni srcem ni dušom,
u postojanju Istinitog oni nemaju ni imena ni važnosti".
75 Postojanje Jedinog znaju (vjeruju) iznad svega drugog što postoji,
sa okom koje vidi Jednoga, svugdje vide Obožavanog (Boga),
č u Istinitog č svako mjesto da postoji Istiniti.
"Daju glavu i dušu da stignu na željeno mjesto,
veliki trg Jedinstva Istine pun krcat raznih tajni".
76 Izabranici ljudskog roda (Zubdei-Adem) djeluju sa Božjim svojstvima,
pa kako da njima bude zabranjen prilaz tajnama Božjim.
Arif (gnostik), on je na ovome svijetu burak ljubavi uvijek.
"Na putu istine jedan č je njima obadva svijeta,
ako goniš konja prema onom trgu, budi s njim, jer oni su konjanici".
77 limi Ledun nije znanje koje se postiže trudom (školom),
toje svjetlo Istinitog koje dovodi do tajni Božjih.
Ovakovi nisu č č (prenosioci) znanja.
"Oni postižu znanja ć (kešf) i ć (tedželIi),
teoretici to ne mogu dobiti jer oni samo predpostavljaju i sanjare".
78 Oni koji su postigli na ovome svijetu i jedno drugo razumijevanje,
njih ne zadovoljava suha č č č
koji su sigurni u svom stavu (znanju), ne idu ni blizu sumnjama (vehm).
"Srca savršenih okrenuta su i streme prema tom uzvišenom znanju,
te tajne im se otkriju kad stigne za to đ od Istinitog".
79 Oni su u beskrajnom užitku na prijestolju č
našli su č ć i sjaj u Dvorcu ć Gospodara.
Dragulje spoznaja su dobili iz riznica Jedinstva,
"Prema č gospodo vanja (Rububijjet) oni stoje strogo pokorno (Ubudijjet),
iskazuju svoje robovanje, jer tako je potpisano u Božjoj odluci".
80 Ko vidi spoznaje iz riznica, ostaje zapanjen, bez daha,
brod njegova č srca zatrepti kad stigne u more,
povadi dragulje saznanja i uroni u riznice mudrosti.
"Kad se u dvorcu Jedinstva č o slasti užitka,
taj jedan č ne bi dao za sve ovozemaljsko
81 Oni koji č Istine gledaju Dvorac ć
oni koji su sa svjetlom srca stigli i gledaju Blizinu č
i iza zastora stvari uživaju na Stupnju Blizine.
"Iza zavjese Mnoštva, ko bude gledao ljepotu Jedinstva,
njegove č ć vidjeti ni likove ni boje".
82 Kad se zablista ljepota Božjeg č
tada se istodobno pojavi i osjeti i Visoka Blizina,
srcu bude darovan stupanj Ev Edna (Još bliže od dvije trepavice).
"Zapanji se i zanese, štO pamet ne može ni da shvati,
to možeš i ti doživjeti, kad se odbaci ovaj zatvorski mrak".
199
83 Ko sunce u srcu svije'tli svakog č ašikova ljubav,
iza granice (opsega) vida oko ć opaziti odbljesak,
a u srcu ć se osjetiti č užitak ljubavi (prema Bogu).
"Ovako ovim stvorenim č ne može se, na kraju, ni vidjeti Istina,
kad Njegov uzvišeni bljesak spali sve što je stvoreno (postalo na zemlji)".
84 "Zar ove č mogu vidjeti Svjetlost Tvog Lica potpuno,
On je Jedan, nikakav pogled ne može Ga vidjeti ni približno č
ć našeg umovanja ne može shvatiti Svetost Uzvišenog Tvorca.
"Suštinu onog prijestolja ne mogu da pojme ove kratke pameti,
krila im sagore zrake iz svjetla č kojim slavimo Boga".
85 Na ovome svijetu samo je č shvatio (saznao) tajnu Božju,
njega je Bog stvorio kao jedinstven umek (mode!),
to je č srce i najsjajnije ogledalo za Lice Božje.
"Bog ć č srce, da tamo bude žarište znanja,
gdje ć se pojaviti ljepota, koja ć premašiti svemir i vrijeme".
86 "Napojio ih je njihov Gospodar", to piše na č š
srca puna veselja, a č š sjajne kao č
napajaju se, ć milje, svi takvi velikani.
"Ako želiš da svoje srce napojiš šerbetom iz Jedinstva,
to se pije iz ruke Muhammedove, šerbe užitka i zanosa".
87 Tajna "Svugdje je Lice Božje" ogleda se u svim stvarima,
"Bog je č i "Bog je svršetak" vidi se i č u svemu,
drugo ništa i ne postoji, On je Jasan,.on je Skriven.
"Ako dušom budeš gledao ljepotu Jedinstva,
ć š u pojavi Muhameda to lijepo lice".
88 Jer On je ishodište (pojava) svjetla, blistavih darova Božjih,
on je izvor mora tajni koja nas zapanjuju,
on (Muhamed) je skup pojava č č imena.
"Jer on je prizor za sve, i za pojave iz Skupa ć i skupa Imena ć
Božansko svjetlo pada na zemlju i prosipa se preko Muhammeda".
89 Gledaj danas i za Muhammedovim svjetlom č
pa ć š ć ć stupanj vrlina i vrednota,
ć š preko Muhammeda svjetlo i sjaj od Istinitog.
"Preko darova od Muhammeda postiže se č život danas,
a ne da tražiš drugovanje s Hidrom i napitke Abu-hajat vode".
90 Svi zaljubljeni rone suze ljubavi,
200
žele i mole da vide njegovo veselo lice (Muhammedovo) ,
srca im žedna žude da stignu do vode č života.
"Svi savršeni su svoje glave položili na njegov prag,
a to su još ranije č pejgamberi i njegovi carevi".
91 đ iz žudnji č i budi postojan u svojstvima Istinitog,
ć ć š prijestolje saznanja i č ć š se Bogu,
ć š sa velikom ljubavlju (ašk) opijen u moru tajni.
"Ako si se zaista dušom č za predjele Jedinstva,
izbaci iz srca kojekakve slike i ne ostavi ni traga svome postojanju".
92 ć ć š sa č svoga postojanja sjaj mjeseca,
tvoje srce puno ljubavI kao č ć kružiti u č ljepote,
u ć srca tvog nek ne bude ni jedan trn druge č ž osim Boga,
"Putnik na ovome putu ne treba da baca svoj pogled nikamo drugdje,
zna kuda ide da doblje božansko ć i pridržava se datih obaveza".
93 Ako želiš spoznati Č (Sveti) Duh, đ iz ove tjelesne tjeskobe
i đ sa savršenom (punom) ljubavi u riznicu Istine,
uzjaši na buraka ljubavi i izdigni se iznad zvijezda.
"Ako želiš visoki svijet, uspinji se sa pnjatnim odmaranjima,
ostavi središte tvari i odbaci č stožere".
94 Ako zaželi ptica duše da đ u rajski ž č Firdevs,
treba da uzleti do perivoja istine i đ na Svetu kapiju
prema tim prostranstvima ovaj svijet je kao haps ć
"Srce ć da se uspne u vidljive predjele i č sfere,
gdje su đ dvorci za ljude visokih spoznaja".
95 Č srce, to je mjesto spoznaja Božjih tajni,
u njemu se otvori prozor za primanje Božjih darova,
takav ronilac u Moru Jedinstva našao je najdragocjeniji biser.
"Eto tako, iz riznice Božjeg znanja izašao je jedan dragulj,
ali to nije bio ni morski biser, ni dragi kamen iz Bedahšana".
96 Ovaj dragulj je "Jedinac" i nadmašio je sve drago kamenje,
ko bude okusio ovu tajnu ć č zadovoljstvo,
zaljubljenom (ašiku) to je divni dragocjeni č
"Taj dragulj je vrijedan da bude ukovan u carske đ š
i kad bi ga prodao za svadbu, bio bi na velikom gubitku, jer vrijedi više".
97 Površina svemira na ovome obzorju postala je tijesna,
pa ako želiš da posmatraš prostranstvo Božijeg pnjestolja,
izbaci iz srca i izbriši iz ogledala svaku varku i prevaru.
"Ako sa dragulja srca iskopaš gravure, one druge osim Boga,
u srcu ć zasjati na stotine dragulja i žarko blistati".
98 Znaj da Istiniti napaja ašike svojim ć
ali, i ašici poklanjaju Bogu i dušu i sVijet,
a kad se ašik posve utopio, onda je u srcu osjetio poseban uŽitak.
"Idi naprijed s odricanjem svoga postojanja da budeš č s Istinom,
da stigneš u dvorac č odakle oku nema rastanka".
201
99 On je završetak pejgambera koji su odraz pojave tajnih znakova,
Njegovo postojanje najbolja je veza i ć za sve potrebe,
savršenstvo Njegovih svojstava nema konca ni kraja.
"Neka je Božji blagoslov na ogledalo pojava iz Skupa ć (Muhammeda),
On je prva pojava savršenstva. On je drugi cilj (poslije Boga)"
100 On je č savršenih ć i krasnih svojstava,
dat mu je plemenit govor koji godi sluhu,
neka je blagoslov na one koji su duše davali (za njega).
"Onda, na njegove drugove, rodbinu, ahbabe i pristaše,
kod kojih su vjera i nauka našli podršku i oslon".
101 Od svjetlosti poslanstva, uzeli su svjetlost spoznaja,
vidjeli su kraj sebe munje iz onog svijetlog mjeseca,
zar visoki drugovi nisu zvijezde koje kazuju pravi put.
đ njih je prvi Ebu Bekir, grad istine i žarulja svjetla,
a onda Omer, grad pravde i č vjere".
102 Dva oka Ehli Sunneta, dva slavuja, dva č šejha,
č druga, u ć srca č stupa,
svaki je ponaosob božanska riznica dragulja Istine.
"Svojom š ć obaspi Bože i Osmanovu dušu,
On je drug pejgamberov i č stida i znanja".
103 U srca baca sjaj (nur) Petoro Ali Abe,
ljubav spram Ali Abe č sjaj i blistanje srca,
poseban je užitak i duši i srcu voljeti Ali Abu.
"Svojim selamom č Bože i prvaka AI-Abe,
č vilajeta, č Duldula, cara junaka - Aliju".
104 Zaista, oni su č vid Miljenika Božjeg,
ljubav spram njih kod ljudi duha i srca, velika je blagodat,
oni su velike zvijezde, na nebu i na zemlji,
"Hasana, Husejna i Fatimu, i duše sviju njih,
ptica Tvoje dobrote Ehli-Bejta i sve druge koji su č
105 Bože, budi milostiv spram Lutfije, otvori mu riznicu poklona,
otvori mu vrata predjela odakle dolazi Tvoja Milost.
Svi Ashabi nek' budu posrednici za milost Tvoju.
"Sa svojom ljepotom obveseli i duše svih kutbova,
a da u srcima odabranika provre voda susreta s Tobom".
202
LETAlFI RUH - FINESE DUŠE
Rekli smo na č da je Tahmis proširenje i dopunjavanje stihova. U na-
šem č hadži Omer Lutfi ef . je dopunio Poemu Abdulah ef . Bošnjaka č u
pohvalu Šejh Ekberovog Fususul-hikema. Za bolje razumijevanje Poeme o Fususu do-
nesena su dva objašnjenja, Men'aref dersi od Šejh Selim Sami ef. i Sejri suluk preveden iz
Turske enciklopedije (Anali Gazi Husrevbegove bibi ioteke, knjiga II-III, Sarajevo, 1974).
Kao dopunu tim objašnjenjima č ć i Letaifi Ruh, đ prema Turskoj en-
ciklopediji.
U pravilnom duhovnom odgoju (suluk, tarik) primjenjuju se uglavnom dva č
na, i to, Terbijetun- Nefs (uzgajanje duše) i Tasfijetur-Ruh č š ć duše). Prvi č
koji ima 7 stupnjeva (mekam) objašnjen je u Men'aref dersu.
Drugi č č na liniji srce-duša 'i ovako se objašnjava:
U č srcu u prsima je sjedište (centar) Duše. To su Kalb i Ruh. Duša
(Ruh) je u nutrini (batin) srca (Kalb). I Ruh ima svoju nutrinu pod nazivom Sirr (Tajna).
I Sirr ima svoju nutrinu Sirrus-Sirr (Tajna tajne). Sirrus-Sirr ima svoju nutrinu koja se
naziva Hafij il i Hafi (Skrivenost). I Hafij ima svoju nutrinu pod imenom ahfa č
sakrivanje). To sakrivanje je Božija stvar - Emr. (Pitaju te o duši / Ruh / , reci "duša je
stvar moga Gospodara" a vama je dato vrlo malo znanja o tom. Kur'an, Isra, 85) .
Pamet zavidi duši na njenoj sakrivenosti (Mevlana Dželaluddin Rumi) .
Srce i duša sa nutrinama nose č ime "finese duše - Letaifur-Ruh".
Oni imaju svoja mjesta u prsima i raspoznaju se po finim signalima - Letaif (Iatife),
Ahfa daje znakove u sredini prsa;Hafij na desnoj strani, Sirr i Sirrus-Sirr na lijevoj strani,
Ruh ispod desne sise i Kalb (srce) ispod lijeve sise. Retaifur-Ruh je u uskoj vezi sa mož-
danim centrom.
Ljubav prema Bogu leži u srcu. U srcu leži i vjerovanje u Boga (iman) i nijeka-
nje postojanja Boga (kufr) . I dobrota i ć leže u srcu. Bolesno srce treba č č
ki preko č a duhovno preko č - muršida.
PREVOD ILAHIJE OBOLESNOM SRCU
1. Na srcu si bolestan,
4. Ne đ haram mal,
/'jek je tebi potreban,
ć š i halal,
đ đ u ovaj
da si bogat ko Karun,
6
)
dragog Boga đ

,
ć š osta mal.
2.
Mudri Lokman 2) ovdje je,
3.
Šah Edhem 5) je car bio,
Abi hajat 3) ovdje je, kap aška je popio,
kol'ko Hizra v'jek mu je muršida je našao
ko kap aška popije. sa carstvom se rastao.
l ' I U.lICIlJdk , 2) mudrac, vjernik iz vremena Davud 3) vrelo besmrtnosti , 4) evlija iz vreo
mena Musa pejgambera, 5) princ Ibrahim iz Belha.
203
5. Za halal ć pitati,
za haram ć š gorjeti,
bol i tuga golema
džehenemskog plamena.
6. Ašik srca bolesna,
nek' o ašku ovo zna,
ljubav Božja skuplja je
i od glave s ramena.
1. Moj Selime,
7
. zar misliš,
da se može bit derviš,
samo ime nositi,
ako dobra ne č š
SUMMARY
I
Omer Lutfi efendi č aMelami sheik of Prizren (1870-1928), wrote
Tahmis on Abdulah efendi Bošnjak 's Kasida in praise of Fususul-hikem and on Gazelp
of Arif Hikmetbey ć from Stolac in Hercegovina. Tahmis means il supple.
ment of two one's alien verses with three one's own verses (bejts). Three new verses
may IJe dcl de(/ III front of two basic verses or between them. They have the identical
rhyme and loglcal link with two basic verses.
Dr. Nimetulah Hafiz, the assistant professor at the Faculty of Philology in
Priština, classified the literary work of Omer Lutfi in 6 groups and listed 59 of his
works, but KaSIda and Gazels were not known to him.
ln these Tahmises Haji Omer Lutfi efendi added his verses in front of basic
verses, in Kasida he added 315 and in Gazele 765 verses. Tahmis on Kasida is translated
in the Serbo Croat language.
After the translation, for the sake of better understanding, are presented
Finesses of the soul (Letaifur-Ruhi) and the translation of the poe m about the sick
heart from a Tesavuf poet Selim Sami efendi Kaderi Sheik of č
61 vel ik i bogataš, đ Musa pejgamber<l, 71 oll l or Ilahije HadžI Šejh Selim Sami ef . iz č
204
Mehmed ć
TRI STARA ORIJENTALNA RUKOPISA U JUGOSLOVENSKIM ZBIRKAMA
PREPISANA U IRAKU
U kolekcijama starih rukopisa na č Jugoslavije nalazi se i izvjestan broj
kodeksa na arapskom, turskom ili perzijskom jeziku, koji su nastali ili prepisani u ć
islamskim kulturnim centrima: Meki, Medini, Kairu, Bagdadu, Carigradu i drugim mjesti-
ma. Ovakve knjige importirane su u naše krajeve na više č a prije svega nabavkom
pojedinaca. Osim toga, Muslimani iz naših zemalja održavali su tokom vjekova veze sa is-
lamskim svijetom, bilo da su pojedinci odlazili na naukovanje u spomenute centre, bilo
da su odlazili na hadžiluk ili u trgovinu kao i drugim poslovima, pa su i takvi sa sobom
donosili i dobavljali i knjige.1)
đ takvim importiranim knjigama nailazimo i na veoma vrijedne raritete, pa
č i unikate pojedinih djela.
Za ovaj naš prilog odabrali smo, kako se to i iz naslova vidi, tri do sada nama
poznata stara rukopisa, prepisana u Iraku.
2
) Sva tri ova primjerka predstavljaju vrijedne
ru kopise sa više aspekata.
Prije svega tu imamo rukopis Ku r'ana,danas star 729 godina po novoj eri, ili 751
hidžretsku godinu. Naime, ovaj rukopis je nastao 647. (1249/ 50) godine, a prepisao ga
je Muhamed ibn Muhamed Širazi, u Mosulu. Primjerak je iluminiran lijepom perzijskom
ornamentikom sa naslovima nekih sura u kufskom uglastom pismu. Ovaj primjerak je
ujedno najstariji do danas evidentirani rukopis Kur'ana u našim krajevima.
Nadalje, prepis poznatog komentara Kur'ana EI-keššaf, od Zamahšerije, višestru-
ko je vrijedan. Prepis ovog rukopisa nastao je u poznatom islamskom č š Mustan-
1) O zbirkama orijentalnih rukopisa u Jugoslaviji vidi opširnije: Kasim č Katalog arapskih,
turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, Sv. I, Sarajevo 1963.,
(uvodni dio Kataloga dat je i na arapskom jeziku); H. Mehmed ž ć EI-gewherul-etna fi
teragumi 'ulemai we šu'arai Bosna, Kairo 1349. (1930). •
2) Svakako da u tim zbirkama i bibliotekama kao i u posjedu privatnih lica ima još djela koja su pre-
pisivana i nastala u Iraku, što ć se ustanoviti kada ovi rukopisi budu kataloški đ
205
siriji u Bagdadu, i to 29 godina nakon osnivanja ovog č š 3) Rukopis je prepisan
iz autografa djela, a u Ribatu Seade 4) izvršeno je njegovo kolacioniranje sa autografom.
Djelo je dovršeno i kolacionirano 1262. godine po n. eri.
I č djelo s č arapske sintakse "EI·wafiye fi šerhil·kafiye", prepi·
sano je 757. (1356) godine, na đ poznatom starom č š N izamija u Bagdadu.
5
)
Prema tome, navedeni rukopisi predstavljaju vrijedne ral' itete, a sada evo o njima
kataloških podataka sa zapisima njihovih č
Posljednje dVIje stranice Mushafa prepisanog 647 1249/50. g.
3. M ustanSlfija se nalazi u č dijelu Bagdada, na obali Tigrisa, kraj mosta DŽlsn·šuheda. Podi·
gao ju je č halifa Mustansir·billah. Njezina izgradnja je trajala sedam godina, od 625. do
631. h. (1227. do 1233.) godine, a zauzima površinu od 4826 m2. Na tom poznatom islamskom
č š č su se razne znanosti. Njezina biblioteka je imala preko 80.000 knjiga, a po·
red ostalog ovo č š je imalo i svoju bolnicu i apoteku.
U obnovljenoj zgradi Mustansirije danas su smješteni razni eksponati islamske kulture i umjetnos·
ti.
410 ribatu, zvanom "Ribati Se'ade" vidi: Mustafa Dževad, Er·rubutul·Bagdadiye we e.seruha fis·
sekafetil·islamiyye, Sumer, sv. X, Bagdad 1954., str. 249.
51 Medresa Nizamija u Bagdadu spadala je đ najpoznatija Islamska č š u č osni·
č je Nizamul·mulk Kiwamuddln ebi 'Ali et·Tusl (um. 485. = 1092. g.). Nizamija je podignuta
459. (1066/67) za vladavine Alp Arslana, č vezir bijaše Nizamul·mulk. Na ovom č š su
predavali poznati č kao što su: Ebu Ishak eš,Šira.zi, Ibni Sabbag, Ebu Muhammed el·Gazali,
Muhammed et, Taberi i dr. O Ni?amiji vid. Dr Mustafa Gewad, EI·medresetun·nizamiye bi·Bagdad,
Sumer, Bagdad 1953., sv. 9, str. 317-342.
206
MUSHAF
č 13 x 10 cm. Rukopis je pisan na ž ć tanjem papiru starijom
jednostavnom vrstom neshi pisma. Ajeta su rastavljena ć č Dvije strani-
ce ispred unvana su u potpunosti ukrašene perzijskom ornamentikom na plavoj podlozi, a
ć dvije stranice, na kojima su ispisane prva i č druge sure, ukrašene su lije-
pim unvanima u više boja. Naslovi sura su ispisani uglastim kufskim pismom. Daljnje stra-
nice teksta obrubljene su zlatnom debljom i crnim tankim linijama. Povez kožni, sa utis-
nutim ukrasima na vanjskim dijelovima korica i na preklopu.
Na posljednjoj stranici rukopisa je ć zapis č
...
. Lr (J


• •
o

\tVw-"'J'C.Yu-, '."
ć Allahu, uz Njegovu ć dovršio pisanje ovog Mushafa Muham-
med, sin Muhammeda, sina eš-Širazije, u Mosulu, godine šest stotina i č i sedme.
Zahvalan Uzvišenom Allahu i uz salavat na Muhammeda i njegov rod 647" (= 1249/50).
Ovaj manuskript Mushafa je, dakle, danas star 729 godina po n. eri, ili pak 751
hidžri godinu. Ujedno je, koliko nam je poznato, ovo najstariji do danas evidentirani pri-
mjerak rukopisa Mushafa na č Jugoslavije.
Rukopis se nalazi u vlasništvu Uzeira ć penzionera u Bijelom Polju
(Crna Gora) . Vlasnik o porijeklu primjerka zna samo toliko da ga je njegova majka donije-
la sa sobom u ovu porodicu.
O ovom rukopisu vidi: M. ć Natpis na nišanu Hafiz Saliha š ć u
Bijelom Polju, Takvim za 1973. (1392-93) godinu, izdanje Izvršnog odbora Udruženja
ilmije u SR BiH, Sarajevo 1973., str . 134-137.
207
TEFSIRI KEŠŠAF
Puni naslov komentara Kur'ana, zvanog EI-Keššaf il i Tefsiry-Keššaf, je EI-Kešša-
fu 'an hakaiki et-tenzili ve 'uyunul-ekawili fi wuguhit-tewil, što ga je napisao Ebul-Kasim
Garullah Mahmud ibn 'Umer ez-Zamahšery, umro 538. (1143). Pisanje djela je dovršio
kod Ka'be (u Meki), u ponedjeljak 23. rebiul-ahira 528. (20.11 1134) godine.
Ovaj prepis (ima svezak VI i VII) sadrži č od č 34. sure (Sebe)
do kraja Kur'ana.
328 lista, č 25,5 x 13 cm, pisan starinskim neshi pismom, krupnim i č
kim, č vokaliziranim. Naslovi sura lijepo i krupno ispisani. Papir tamnobijeli,
deblji.
Na posljednjoj stranici ovog rukopisa je ć bilješka č
"Prepisivanje cjelokupnog djela Ummul-Keššaf-a dovršio, prepisavši djelo iz au to-
grafa, neka je na njegova autora božja milost, ponizni rob (božji) Bilal, ibn Muhammed,
ibn 'Ali et. Turqmeny el-Qaziqy, dvadeset i osmog mjeseca zilhidte šest stotina i šezdese-
te godine (= lB.XI 1262. po n. e.), u medresi Mustansinji, neka je blagoslovljena duša nje-
zina č uz zahvalnost Allahu na njegovim blagodatima, i uz pozdrav na božjeg vje-
rovjesnika Muhammeda, posljednjeg pejgambera, kao i na njegov č rod i ashabe. Pisa-
no pravopisom uvatenog šejha, č pobožna č specijaliste Ebul-Fadila
Isma'ila, ibn Musa er-Rumije, neka ga Allah podari korisnim znanjem, po kojem ć se vla-
dati, kao i č njegove roditelje. i sve muslimane, a Allah je najmilostivJji.
Cjelokupno djelo Keššafa je kolacionirano (sravnjeno) sa autografom, č autor
je kapacitet Garullah ebil-Kasim Mahmud, ibn 'Umer ez-Zimahšery, neka ga Allah obaspe
svojom dobrotom i zadovoljstvom i neka ga nagradi za njegova dobra djela. Kolacionira-
nje dovršeno uRibatu Se'ade, u zalazak sunca jedanaestog safera šest stotina šezdeset i
prve godine (= 25. XII 1262. po n. e.). Hvala Allahu i neka je blagoslov na našeg gospodina
Muhammeda i njegov rod".
Rukopis se danas nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, a ovamo je
prenesen iz đ biblioteke u Mostaru
6
)
Rukopis je đ u Katalogu arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi
Husrev-begove bibi ioteke, od Kasima č sv. I, Sarajevo 1963., str. 149.
6) Ovaj rukopis mogao bi biti upravo onaj primjer<Jk Keššafa što ga je zavještao sani Karadoz-beg,
Naime, u vakufnami spomenutog dobrotvora, datiranoj sa č ramazana 977. (7.11- 16. II
1570) godine, đ knjigama koje vakif zavješta za svoju poznatu džamiju u Mostaru, naveden je
i jedan primjerak komentara Kur'ana poznatog pod imenom Keššaf, od autora Garullaha.
Osim Keššafa đ je uvakufio još i ove knjige:
Sedam u kožu povezanih I potpunih Mushafa, lijepo pisanih i namijenjenih onima koji ć u nji-
ma č Napominjemo da se jedan lijep rukopis Kur'ana I danas č u džamiji spomenutog
dobrotvora u Mostaru.
Komplet od trideset džuzeva Mus-hafa, u kožnim povezima.
Komentar Kur'ana od Kadi Beydawije.
Šir'atul-islam orl B LJ
č Abtary.
Ove knjige su svakako č đ biblioteke, č boy.lti fond knjiga je svojevremeno
prenesen u GazI Husrevbegovu bibi ioteku u Sarajevu.
208
t-'" LJ'"" tj


u- d 'djiJ\
. -
..... '. - .t(.. -
0"' 4\.. ..re« C\...-. J.>.l L
t;;'llll
• w
J., #OI
t.eJ' CU\
-.. .. - - .
j--W' (:J.

\Ll.>
.. W . .>J)YJ
jo";
,. ". L-...... · .
..r . ..

."
. /..-c.;1 • ,
\..;\.s/..'b.,.J 4j\.;\ t

.. . .
p ;y r-W '
- ..
t'Y' ..
.).$ \: .A:-' tLU, \.u J4\.>\.;:..- "
14- A nali
209
Posljednja stranica rukopisa djela EL-KEŠŠAF, prepisanog 660/1262. godine u Mustan-
siriji u Bagdadu, sa zapisom p r e p i s i v a č a Bilal ibn Gebraila Turkmeni
210
EL-WAFIYE FI ŠERHIL-KAFIYE
Djelo EI-wafiye fi šerhil-Kafiye napisao je Ruknudin Muhammed Esterabady
(um. 715 = 1315. god.). To je djelo komentar na EI-Kafiye sa č arapske sintakse
od autora Ibn Hagiba (um. 646. = 1249. god.).
Ovaj prepis ima 195 lista, č 21 x 12 cm, pisan na debljem bijelom papiru,
jednostavnim nesh pismom. Prvih šest lista dopisano drugom rukom. Rukopis nije pove-
Na posljednjoj strani iza teksta djela je sl ć zapis č
U.r: (>

('? y' -' \u I .> ( ••. p \ .>..: tlu- "'u --'
'ul I .A.- -' ..>v Y_lr. '\J \ JU J, \
'Lw)>J.' d

"Dovršeno (prepisivanje) knjige, uz ć Gospodara koji prašta (grijehe), u
petak jedanaestog ševala sedam stotina pedeset i sedme godine, rukom slabašnog božjeg
roba - potrebnog njegovom oprostu - Ahmeda, sina Jezidova, sina 'Abdulaha Koy Key-
luyi, neka Allah č njegovo stanje dobrim, u č medresi Nizamiji u Bagdadu. Neka
mu je oprošteno".
Dakle, prepisivanje je dovršeno 11. ševala 757., što odgovara 7. oktobru 1356.
godine po n.e.
ka:
Ovaj rukopis se danas nalazi u Biblioteci Mehmed-pašine džamije u Prizrenu .
Na prvoj praznoj stranici rukopisa ubilježena su ć imena njegovih vlasni-
Siwasy Hafiz Hamdije,
Nekog H ifziye i
Hafizudina ebu 'Abdillah Muhammed Emina, sina Tekiyudina ebi Hamida, sina
Šejh 'Isamudinova, iz Mosula.
O ovom rukopisu vidi: M. ć Kolekcija orijentalnih rukopisa Bibliote-
ke Mehmed-pašine džamije u Prizrenu, Starine Kosova i Metohije II-III, Priština 1963,
str . 200.
11
2 11
Prva stranica rukopisa djela EL-WAFIYE FI ŠERHI EL-KAFIYE, prepisanog 757/1356.
godine u Nizamiji u Bagdadu
212
Posljednja stranica rukopisnog djela EL-WAFIYE FI ŠERHI EL-KAFIYE prepisanog
757/1356. godine u Nizamiji u Bagdadu sa zapisom p r e p i s i v a č a Ahmed ibn Ebi Ye-
zida Qoy Qeylubiye.
213
Strana k " ru opisa El "
I P v -waflV
ecatima ram"j"ih e sa natpisima
vlasnika"
2 14
SUMMARY
THREE OLD ORIENTAL MANUSCRIPTS OF YUGOSLAV
COLLECTIONS TRANSCRIBED IN IRAO
ln the libraries and collections of the old manuscripts, at the territory of
Yugoslavia, there is a certain number of codexes in Arabic, Turkish and Persian langua-
ges originated from or transcribed in larger cultural centres, such as Mecca, Medina, Cairo,
Bagdad, Istanbul and others. Among these imported books we often find very valuable
rarities even the unique items of certain books.
ln this account the author prepares three of such manuscripts the copies of
which originated in Iraq! These are manuscripts:
1. Transcription of Our'an (transcribed by Mohammed Ibn Muhamed Širazi
in Mosul 647/1249. The specimen of size 13 x 10, illuminated with beautiful Persi an
ornaments with titles of some chapters in Kuri angular letters.
2. Keššaf, commentary on Our'an from the author Zamahšeri transcribed at
the famous Islamic University Mustansirija in Bagdad in 660 (1262) by Bilal ibn Gebrail
et-Turkmeni. The manuscript is transcribed from the autograph to which it was attached
in 1262.
3. The manuscript of the work from tiH! ,, ' ''Ill' ot Arabic syntax titled EI-
wafiye fi šesrhil-kafiye written by Esterabadija. It W d ~ tlallscribed by Ahmed ibn Yezig
ibn Abdulah Koh-Keyluyi at the famous university Mustensirija at Bagdad in 757
(1356).
215
Fehim Dž. Spaho
DŽAMIJE I NJIHOVI VAKUFI U GRADOVIMA KLIŠKOG SANDŽAKA
Č XVII VIJEKA
Poznato je da su vakufi, odnosno vakufski objekti, odigrali č ulogu u nasta-
janju i daljem razvoju gradova u XVI vijeku. 1) Kada bi bio podignut neki objekat, u pr-
vom redu džamija, oko njega bi odmah nastajala mahala i tako bi se č razvijati nase-
lje. Podizanjem još nekih objekata uz džamiju, mekteba, eventualno hamama i karavansa-
raja i niza ć naselje bi sticalo uvjete da postane kasaba, 2) što nije imalo nikakav
formalni karakter, nego je stanovništvu te kasabe donosilo đ privilegije u vidu os-
đ od izvjesnih državnih poreza. 3) Prema tome, džamija je bila jezgro, osnova,
oko koje bi se č razvijati naselje. Stoga se u ovom radu daje pregled džamija u gra-
dovima (kasabama) Kliškog sandžaka č XVII vijeka. Uz svaku džamiju daje se
i kratak pregled prihoda i rashoda vakufa đ džamije, što u stvari predstavlja rezi-
me vakufname za tu džamiju.
Kakosmo ć vidjeli, uloga vakufa u razvoju gradskih naselja je bila velika. Tako
je bilo i u gradovima Kliškog sandžaka. Taj sandžak, koji je osnovan 1537. godine, obuh-
vatao je č jugozapadne Bosne i Hercegovine i č Hrvatske, č od
Konjica na istoku do ć na zapadu, te od Klisa i Skradina na jugu do rijeke Une na
sjeveru.
4
) Dakle, na tom je č č XVII vijeka bilo 17 naselja sa statusom
kasabe, tj. 17 naselja je ispunjavalo uslove da dobije takav a to č da je imalo
1. O tome opširnije vid. u: Adem ž ć O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI sto-
ć - uloga države i vakufa, Prilozi za orijentalnu filologiju XXV, str. 133-170.
2. O statusu kasabe vid. u: Hazim Š ć Turski izvori za istoriju Beograda, knj. I, sv. 1. katastar-
ski popisi Beograda i okoline iz 1476-1566., Istorijski arhiv Beograda, Beograd 1964., str.XXVII.
3. Adem ž ć č muafijeta u razvitku gradskih naselja" u Bosni u XVI vijeku, Jugoslovenski
istorijski č 1-2, 1974., str. 60-69.
4. Kartu ovog sandžaka i sve nahije vid. u: Hazim Š ć Bosanski pašaluk, č društvO BiH,
Sarajevo. 1959.
217
podignute džamije u kojima su se obavljale molitve petkom i bajramom, te još neka mus-
limanska obilježja. To su bili gradovi: Konjic, Prozor, Prusac (Akhisar), Oborci, Donji
Vakuf (Novosel, Nev-abad), Gornji Vakuf Č Livno, Sinj, Klis, Vrlika (Vrhrika),
Drniš, Skradin, č Knin, Jezero (Golhisar), Zemunik i Hrvace. đ ovim gradovi-
ma vidimo da upravo podizanjem džamija i mekteba krajem XVI vijeka neka seoska nase-
lja prerastaju u kasabe. To su gradovi: Donji Vakuf, koji se tada razvija na važnoj raskrs-
nici (upravo se u popisu koji se u ovom redu koristi 5) i naziva Nev-abad - Novo naselje),
zatim Gornji Vakuf koji se razvija na mjestu dotadašnjeg seoskog naselja Č Zemunik
koji đ iz seoskog naselja prerasta u kasabu ć džamiji koju je podigao
Ferhad-paša ć te na kraju naselja Hrvace, koje upravo u vrijeme popisivanja
ovog č č XVII vijeka, prerasta iz sela Donje i Gornje Hrvace u kasabu;
naime, na jednom mjestu u popisu se navodi kao karye = selo.
6
) il na drugom se č
kaže kasaba Hrvace. 7)
č ulogu u podizanju džamija, a time i razvoju gradskih naselja, odigrala je
i sama država. Ima nekoliko gradova u kojima je džamija podignuta upravo po sultano-
vom đ drugim Č prema potrebama države da se na č mjestu us-
postavi gradsko naselje. To su one džamije koje se kod nas č nazivaju "careva dža-
mija". Takvi objekti, naravno, nemaju svoga vakifa, pa prema tome ni vakufname. Služ-
benici u tim džamijama su izdržavani iz državnih sredstava ili su za svoje službe uživali
timare. đ ima i č da je nekoj č bilo naloženo ili sugerisano da na
đ mjestu podigne džamiju. Takav č je bio i u Kliškom sandžaku; Ferhad-
paša ć je u selu, kasnije kasabi, Hrvace po nalogu sultana podigao džamiju i mek-
teb
8
) Što se č džamija koje su podignute direktno po sultanovom đ i koje
nemaju svoga vakufa, one su postojale u ć kasabama KI iškog sandžaka: u Prozo-
ru, Pruscu i Jezeru, sultan Bajezidova, u Oboreima sultan Sulejmanova, 9) u Drnišu tako-
đ sultan Sulejmanova i u č sUltpn Mehmed-hana.
Osnovni izvor za ovaj rad bio je opširni katastarski popis (defter) kliškog sandžaka,
nastao č XVII vijela.
10
) č datum nastanka ili završetka deftera nije se mo-
gao utvrditi, al i se na osnovu tugre može č da je nastao đ 1603. i 1617. go-
dirw. t ihiI .. "Idi ži ime sultana Ahmeda I koji je bio na vlasti u vremenu od 1603. do 1617.
godine. Poseban č ovog deftera je u tome što sadrži, uz popis svakog gradskog nase-
lja, i popis vakufa u tom naselju. To je zapravo veoma kratki rezime vakufname č
vakufa, sa iskazanom aktivom i pasivom vakufskih prihoda. Kada se uzme u obzir č
nica da ć broj vakufnama za ove objekte nije č to onda ovaj pregled vakufa
dobiva još više na č Od objekata pobrojanih u ovom radu, č je i objavljena
5. Opširni defter za Kliški sandžak IZ 1603-1617. god., orrglnal Tapu ve Kadastro Ankara No 475,
fotokopije Orrjentalnl InstItut u Sarajevu br.211 (u daljem citiranju ć 015 2111.
6.015,211 / 134.
7. 015, 211 / 313.
8: 015,211 / 134, tu u zabilješcl stoji da je Ferhad-paša, na osnovu č zapovijestI, podIgao u selu
Donje I Gornje Hrvace džamiju, mekteb i ć
9. Danas selo Oborci kod Donjeg Vakufa.
10 Vidi ovdje bilj . 5.
218
jedino vakufnama za džamije u Zemuniku i Hrvacima; to je vakufnama Ferhad-paše So-
ć za njegovu č džamiju u kojoj su spomenute i navedene dvije džamije. 11)
U ovom radu džamije ć biti pobrojane po gradovima i to onim redosljedom kako
su navedene u defteru. Najprije ć biti naveden č naziv džamije (j(ako je č
u defteru), a onda eventualno današnji ili poznatiji naziv džamije, pa onda prihodi vaku-
fa, pa rashodi i na kraju eventualne primjedbe i neka objašnjenja o č džamiji.
KONJIC
Mesdžid Tabanica (7 lAhmeda
Prihodi vakufa: 4.000 č gotovog novca i zakup od 30 ć u mahali Varda.
Izdaci: plata imama dnevno 2,5 č (imam je bio Salih-halifal, plata mujezina
dnevno 1,5 č (Hasan-halifal. Ovi su izdaci podmirivani od spomenute gotovine i na-
vedenog zakupa.
121
Ova se džamija nije mogla sa š ć ubicirati . Kako je i u ranijem kliškom def-
ter u iz 1574. godine 13) zabilježena isto kao i u ovome, Tabanica Ahmed, sigurno je da
je pisar dobro zabilježio naziv džamije. đ može se dogoditi da je on krivo č
naziv i tako ga i zabilježio. Poznato je da je u Konjicu u to doba, dakle č XVII
vijeka, postojala džamija č š ili tekijska džamija koja je đ još
1559. godine. Na osnovu vakufname se vidi da je za taj objekat bila uvakufljena gotovi -
na, a iz deftera se đ vidi da je i džamija evidentirana u defteru izdržavana iz gotovi -
ne, a ne od nekretnina, što navodi na pretpostavku da je, džamija evidentirana u defteru
u stvari č š džamija.
PROZOR
U kasabi Prozor evidentirane su č XVII vijeka tri džamije:
1. Džamija sultan Bajezid-hana.
Kao sultanska džamija, ona nije imala svoga vakufa, nego su oni koji su vršili služ-
bu u njoj uživali timare. 14)
2. Džamija Hadži Nesuha.
Prihodi vakufa : 36.000 č gotovog novca.
11 . A. ć Moche und Stiftung Ferhad Paschas ln Banja Luka, Leipzig, 1941; H. Škapur, Ferhad-
paša ć i njegove zadužbine, Glasnik V IS, god. 1967, str . 17- 24, 126- 128, 227- 232,
314-319 i 412-416.
Ovdje treba Ć da pored dva poznata prepisa vakufname Ferhad- paše ć u GazI Husrev-
begovoj bibliotecI, postoji prepls ove vakufname .I u Univerzitetskoj knjižnici u Bratislavi, u zaos-
tavštini Safvet-bega š ć br . TF 125. Taj je prepls pisan vrio lijepim I č nesh pismom,
a obuhvata 42 stranice teksta. Faksimil ovog PI t:pisa se nalazi u Orijentalnom institutu u Sarajevu .
12.0IS,211 / 4.
13.0pšlrni def ter za Kllškl sandžak IZ 1574. godine, original Basbakanlik ar sivi Istanbul , fotokopije
Orijentalni institut br. 92, fotokopija br. 92 / 11.
14. OIS, 211 / 29.
219
Izdaci: hatib dnevno 2 č (Mehmed-halifa), imam dnevno 3 č (Ibrahim-
halifa), mujezin dnevno 2 č (Mehmed-halifa), č koji č sallu) dnevno 1
č troškovi za ć i hasure uzimali su se iz viška novca spomenutog vakufa. 15)
3. Džamija Zaima Mehmed-bega.
Pr.ihodi val<ufa: 40.000 č gotovog novca.
Izdaci: ha-tib dnevno' 2 č (Gazanfer-halifaL imam dnevno 3 č (Mehmed-ha-
lifa), mujezin 3 č dnevno (Memišah), sallah č koji č sallu) 1 č dnevno,
kajim 2 č dnevno;troškovi za ć i hasu re uzimani su 08 viška vakufskog novca.
16
)
PRUSAC (Akhisar)
U Pruscu su evidentirane tri džamije:
1. Džamija sultan Bajezid-hana.
Službenici ove džamije izdržavani su od sredstava prikupljenih od džizje u nahi-
ji Neretva, dakle iz državnih sredstava. 17)
Na osnovu ovoga se može č da je sultan Bajezidova džamija, koja se nalazi-
la u samoj č đ bila podignuta prema č potrebama države.
2. Džamija umrlog Jahja-Pfše.
Prihodi vakufa: 24.000 č gotovog novca, prihodi od karavan-saraja i prihodi od
10 vakufskih ć po 60 č godišnje.
Izdaci: plata hatiba 2 č dnevno (lbrahim-halifaL plata imama 2 č dnevno
(Mehmed-halifa), plata mujezina 2 č dnevno (Mustafa-halifa), plata kajima 2 č
dnevno, plata bevvaba 2 č dnevno.
Neki Sofj Omer aga je još uvakufio 1.600 č i odredio da se u ovoj džamiji i č
sura "Jasin".18)
3. Džamija umrlog Bali age, brata umrlog Rustem-paše.
18a
)
Prihodi vakufa: 40.000 č gotovog novca, 9 ć po 90 č godišnje, 4 mlina
sa godišnjim prihodom od 120 č jedna š č sa godišnjim prihodom od 20 č i 2
ć sa prihodom od po 12 č
15.01S, 211/30.
16. Isto.
17.01S, 211/56.
18. Isto.
18a. Podatak da je Bali-aga brat Rustem-paše nalazi se u opsirnom defteru Kliškog sandžaka iz
1574, godine (OIS, br. 92, fo 92/105), gdje doslovno stoji: Mahala džamije Bali-age, brata umr-
log Rustem-paše; č XVII vijeka bio je umro i Bali-aga, naime u defteru iz tog vremena
(OIS, fo 211/56) se kaže: Mahala džamije umrlog Bali-age. Navedeni Bali-aga može biti brat
Rustem-paše Hrvata koji je rodom iz Skradina i koji je bio veliki vezir na dvoru.sultana Sulej·
mana. Umro je 1561. godine, pa se prema tome u defteru iz 1574. godine bilježi kao umrli. Ne bi
mogao biti brat onog Rustem-paše koji je sahranjen u posebnom turbetu kod č Ferha·
dije, jer je taj Rustem-paša poginuo 1595. godine, pa je 1574., kada je č def ter, još bio
živ.
220
Izdaci: plata imama i hatiba 10 č dnevno (Šejhi-halifal. plata mujezina 2 č
dnevno (Džafer-halifa), plata kajima 2 č dnevno, plata mualima 2 č dnevno, 19)
plata bevaba 3 č dnevno. Navedeni izdaci su podmirivani iz spomenute gotovine, od
prihoda od ć mlinova, š č i ć


OBORel
Današnje selo Oborci, u blizini Donjeg Vakufa, nekada je bilo gradsko naselje sa
statusom kasabe. Prema zabilješci u defteru iz 1574. godine vidi se da je tu ć bila po-
dignuta džamija po sultanovom đ Nije č ime sultana, ali kako je u to
doba na prijestolju bio sultan Sulejman, to je sigurno on izdao naredbu da se podigne dža-
mija. 21) č je bila tendencija države da se na tom mjestu razvije kasaba. ć 1574.
godine to se naselje sastojalo iz dvije mahale: Mahala č džamije sa 84 ć i Mahala
Huseina, sina Mustafe, sa Donjim Oborcima sa 95 ć 22) Ali, razvojem kasabe Donji
Vakuf krajem XVI vijeka na važnoj raskrsnici puteva, kasaba Oborci č stagnirati,
pa č i opadati. Tako č XVII vijeka ovo naselje još uvijek ima status kasa be,
ali se tada sastoji samo od jedne mahale. Mahale č džamije sa 98 ć 23) Tada je u
Oborcima evidentirana jedna džamija, koja postoji i danas.
Č džamija (Džamija sultan Sulejmana).
U defteru nije evidentirano iz kojih sredstava su izdržavani službenici u džamiji,
pošto džamija nije imala svoga vakufa. Navedeni su ovi službenici: hatib, imam, mujezin
i feraš. 24)
GORNJI VAKUF Č
Mehmed-begova džamija (Džamija Mehmed-bega č
Prihodi vakufa: gotovina 56.460 č zakup zemina godišnje 800 akti, 26) prihod
od 10 ć i od karavansaraja.
19.1z č da se ovdje navodi mualim, vidi se da je uz džamiju postojao i mekteb koji je pripadao
istom vakufu.
20.01S, 211/57.
21.0IS, 92/108.
22.01S, 92/108 i 92/109.
23. OIS, 211/62.
24. Isto.
25_ O razvoju ovog naselja opširnije vid. u: A. ž ć O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni
u XVI ć prilozi za orijentalnu filologiju, XXV /1975, Orijentalni institut, Sarajevo, 1977.,
str. 133-170.
26. Ovim podatkom o zakupu zemina đ se č Nazif ef. ć koji je č da je
č od starijih ljudi da se u Gornjem Vakufu ć mukata, tj. zakupna pristojba, što je pripada-
lo Mehmed-begovu vakufu; up. publikaciju Uloga džamije Mehmed-bega č u formira-
niu Gornjeg Vakufa, Gornji Vakuf 1971., str. 11.
221
Izdaci: hatib i imam dnevno 8 č (Gazanfer-halifa), mualim dnevno 4 č 27)
prvi mujezin dnevno 2 č (Omer-ha)ifa), drugi mujezin dnevno 2 č (Redžep-hali-
fa), kajim dnevno 1 č mutevelija dnevno 2 č nazir dnevno 3 č troškovi za
ć i hasu re godišnje 480 č Ovi su troškovi podmirivani od navedene gotovine, od
kirija za ć i od zakupa zemina. 28)
DONJI VAKUF (Novosel, Nev-abad) 29)
U Donjem Vakufu su evidentirane dvije džamije:
1. č džamija (Džamija Ibrahim-bega č ć
Prihodi vakufa: gotovina 37.000 č prihod od kirija za 18 ć godišnje 508
č prihod od 3 mlina na rijeci Krki godišnje 1.740 č
Izdaci: imam, hatib i mualim dnevno 13 č (Hasan-halifa), prvi mujezin dnevno
3 č drugi mujezin dnevno 3 č feraš dnevno 1 č drugi feraš dnevno 1 č
mutevelija dnevno 3 č nazir dnevno 1 č


2. Džamija č
Prihodi vakufa: gotovina 40.400 č
Izdaci: imam i hatib 6 č dnevno (Mehmed), mujezin dnevno 2 č (Osman),
feraš dnevno 1 č mutevelija dnevno 2 č 31)
LIVNO
č XVII vijeka u Livnu je bilo 8 džamija.
32
) lako je č sjedište Kliš-
kog sandžaka bilo u Klisu, sandžakbezi su stolovali u Livnu, ć i najrazvijenijem
gradu sandžaka.
1. Džamija č š (Džumanuša).
Prihodi vakufa: gotovina 58.171 č kirija od 12 ć godišnje 2.230 č
Izdaci: imam i hatib dnevno 6 č (Hasan-halifa), mujezin dnevno 2 č (Sulej'
man-halifa), drugi mujezin dnevno 2 č (Sefer-halifa), mualim dnevno 2 č mua-
rif godišnje 120 č kajim dnevno 1 č mutevelija dnevno 3 č mimar dnevno 1
27 . Dokle, uz džamiju je postojao i mekteb.
28. 0IS, 211 / 64.
29. I o razvoju ovog naselja vid. opširnije u navedenom radu A. ž ć O formiranju nekih gradskih
naselja u Bosni u XVI ć
30. 0IS, 211/82.
31.0IS,211 / 821211 / 83.
32.Ahmed č ć Livanjske džamije, Glasnik IVZ, IX, 1941, str. 374. Tu se navodi u Livnu 13 dža-
mija; ni za jednu nema podataka o vakufu .
222
č nazir godišnje 100 č troškovi za ć i hasu re godišnje 140 č Svi ovi troš-
kovi su podmirivani iz navedene gotovine i od kirije si10menutih ć


2. Džamija Bali-age č ć (Balaguša).
Prihodi vakufa: gotovina 128.560 č kirija od 18 ć godišnje 340 č pri-
hodi od mlinova koji pripadaju spomenutom vakufu godišnje 400 č
Izdaci: imam i hatib dnevno 8 č (Šaban-halifa), mujezin dnevno 5akcI (Musli-
hudin-halifa), drugi mujezin dnevno 3 č (Husejn, sin Hadži Ejnehana), ć mujezin
dnevno 2 č (Mehmed, sin Ramadana), kajim dnevno 2 č džuzhan dnevno 1 č
mutevelija dnevno 4 č


O ovoj džamiji je potrebno ć još nekoliko č č ć je, ć olivanjskim
džamijama, 35) kao godinu gradnje te džamije naveo 995 (1586/87), a Mehmed Mujezi-
ć je, na osnovu kronograma iznad ulaza u džamiju, č da je đ mnogo
ranije, 920. godine (1514/15).36) ć je đ na osnovu naziva džamije
Balaguša pretpostavio da ju je sagradio neki Balagija. đ vidi se da ovu džamiju ni-
je podigao ni kakav Balagija, nego Bal i-aga Ljubu č ć dakle ć č iz Livna, 37)
koji je želio da svome gradu ostavi vrijednu zadužbinu. Iz prihoda vakufa vidi se da je
njegov vakuf bio najbogatiji u Livnu.
3. Džamija Mehmed-age
Prihodi vakufa: gotovina 49.284 č 25 ć ali nije č visina priho-
da od ć
Izdaci: imam i hatib dnevno 6 č (Veli-halifa), prvi mujezin dnevno 2,5 č
(Hadži Omer-hai ifa), drugi mujezin dnevno 2,5 č (I brah im), feraš i kajim dnevno 1
č mutevelija dnevno 2,5 č


Džamiju sa ovakvim nazivom ne navode ni č ć ni ć a ni Evlija Č
bija. đ u defteru, opet, nije nigdje ubilježena džamija Dukatar Hadži Ahmeda ko-
ju sva trojice. spomenutih autora navode. Natpis sa ove džamije nije č nego ga zna-
mo samo po Evliji Č

Iz natpisa koga saopštava Evlija Č se vidi da je dža-
mija đ 1587. godine, 40) pa je prema tome morala biti evidentirana u defteru. U
samom natpisu nije sadržano ime graditelja nego ga daje sam Č koji kaže: "Blizu
č š nalazi se stari tvrdo zidani hram pod kupolom. To je džamija Dukat (ar) - oglu
Hadži Ahmeda" 41). ć je da je Č pogrešno zapisao ime dobrotvora, a pozna-
33.0IS, 211/94.
34. Isto.
35.A. č ć op. cit.
36.Mehmed ć Turski natpisI XVI vijeka iz nekoliko mijesta BiH, paF III/IV, Sarajevo
1953., str. 458.
37. Poznato je da je porodica č ć iz Livna.
38. aiS, 211/94.
39. M. ć op. cit, str. 479.
40. Evlija Č PutopiS odlomcI o jugoslavenskim zemljama, prevod, uvod I komentar H. Šaba-
Ć Svjetlost, Sarajevo 1967., str. 139.
41.lsto.
223
to je da je on pravio greške, pa da je u stvari to džamija Mehmed-age umjesto Hadži Ah-
meda.
4. Džamija Muhameda Perko-zade (Muhameda spahije ili Perkuša).
Prihodi vakufa: gotovina 84.000 č
Izdaci : imam, hatib i mualim dnevno 10 č (sve tri te službe obavljalo je jedno
lice, Musa-halifa, a iz č da je obavljao i dužnost mualima vidi se da je uz džamiju
postojao i mekteb), prvi mujezin dnevno 3 č (Husejin-halifa), drugi mujezin dnevno
1 č (Mustafa-halifa), ašerhan č č pojedinih poglavlja iz Kur'ana) i muarrif dnevno
3 č (Bešir-halifa), mutevelija dnevno 3 č nazir godišnje 160 č kajim dnevno 1
č troškovi za ć i hasure dnevno 1 č 42)
Ova je džamija u narodu bila poznata po imenu Perkuša.
43
) Sada se može dati ob-
jašnjenje odakle dolazi taj naziv. Objašnjenje je sasvim jednostavno, narod ju je tako
prozvao po imenu č koji se zvao Perko-zade, od č je nastalo ime džamije
Perkuša.
5_ Džamija Mustafa-paše (Lala-pašina džamija)
Prihodi vakufa: gotovina 123.326 č kirija od 8 ć godišnje 1.280 č
Izdaci : imam i hatib 10 č dnevno (Ahmed-halifa), prvi mujezin 6 č dnevno
s tim da č suru "Teba reke" (Hadži Mustafa), drugi mujezin dnevno 2 č s tim da č
"Amme džuz" .muarrif dnevno 2 č kajim dnevno 2,5 č kajim dnevno 2 č
mutevelija dnevno 5 č nazir godišnje 200 č troškovi za osvjetljavanje munare u
mjesecu ramazanu 40 č


Spomenuti Mustafa-paša je Lala Mustafa-paša ć koji je bio kliški san-
džakbeg od 1574. do 1577. godine. Iako je sjedište kliških sandžakbegova č bilo
u Klisu, oni su cijelo vrijeme sjedili u Livnu. Otuda se Mustafa-paša č da tu po-
digne džamiju i to u vrijeme kada je sjedio u Livnu kao sandžakbeg. Džamija je podignu-
ta 1577. godine.
6. Mesdžid Pehlivan Husejina
Prihodi vakufa: gotovina 13.000 č
Izdaci: imam dnevno 2 č (Muslihudin), mujezin dnevno 1,5 č (Korkud),
troškovi za ć i hasure dnevno 2 č


7. Mesdžid Husejina č
Za vakuf ovoga mesdžida stoji u defteru ć zabilješka: Mutevelija ovog vakufa
je otputovao u Sarajevo, te se nisu mogli uzeti podaci o prihodima i izdacima vakufa. 46)
42.015, 211 / 95.
43. M. ć op. cit ., 471 .
44.015,211 / 95.
45. 015, 211 / 96.
46.15to.
224
Na osnovu ove zabilješke može se donijeti ć č da su podaci koji su
unošeni u ovaj def ter o č stanju pojedinih vakufa uzimani direktno od muteve-
lija č vakufa, pa se mogu smatrati potpuno č
č č ć u svom radu o livanjskim džamijama 47) spomenuo je samo jedan
mesdžid i to ć mesdžid. Da li je jedan od dva ovdje spomenuta mesdžida možda
taj. nisam mogao utvrditi.
8. Džamija Hadži Uvejsa.
Prihodi vakufa: gotovina 18.000 č
Izdaci: hatib i 'imam dnevno 4 č (Ali-halifa), mujezin dnevno 2 č (Isa-
halifa), troškovi za ć i hasure godišnje 30 č


SINJ
Mesdžid Hadži Hamze.
Prihodi vakufa: gotovina 5.500 č kirija od 7 ć 700 č godišnje.
Izdaci: imam i mualim dnevno 6 č (ovu je dužnost obavljalo jedno lice, Al i-ha-
lifa, a pošto se navodi dužnost mualima č da je uz mesdžid bio i mekteb), mujezin
dnevno 2 č džuzhan dnevno 2 č mutevelija dnevno 2 č i nazir dnevno 1 č
Ovi su izdaci podmirivani od navedene gotovine i spomenute kirije.
49
)
KLIS
Murat-begova džamija.
Prihodi vakufa: gotovina 20.000 č godišnji prihod od 9 mlinova koji pripadaju
vakufu 10.000 č godišnji prihod od č koji pripada vakufu, u nahij i Petrovo
Polje, 15_000 č godišnji prihod od jednog č u nahiji Skradin 1.000 č
Izdaci: hatib, imam i mualim dnevno 8 č (Isa-halifa), dakle i ovdje uz džamiju
postoji mekteb, mujezin dnevno 5 č (Ahmed-halifal, drugi mujezin dnevno:3 č
kajim dnevno 1,5 č mutevelija dnevno 8 č džabija dnevno 2 č


Ovo je džamija Murat-bega ć prvog kliškog sandžak-bega i Gazi Husrev-
begovog ć koji se č istakao u borbama oko osvojenja grada KI isa 1537. godi -
ne. Sasvim je, onda, jasno što je on u Klisu podigao džamiju.
47.A. č ć op. cit_
48. Isto.
49.015, 211 / 121.
50.015,211 / 141 .
15- A nali 225
VRLIKA (Vrhrika)
ž Iskender-age.
Prihodi vakufa: gotovina 95.000 č kirija od č ć godišnje 360 č
Izdaci: imam i hatib dnevno 6 č (Ali-halifal, mujezin dnevno 3 č (Bekir-
halifa), kajim dnevno č mutevelija dnevno 1 č nazir dnevno 1 č


U defteru s č XVII vijeka nije č ime ove džamije, ali se na osnovu
deftera iz 1574. godine vidi da je to džamija Iskender-age, umrlog dizdara đ Vr-
lika.
52
)
DRNiŠ
Džamija umrlog sultan Sulejman-hana.
Kako se vidi, ova je džamija podignuta po sultanovom đ prema tome nije
imala svoga vakufa. Službenici u džamiji dobivali su plate iz državnih sredstava ili su uži·
vali timare.
Plate službenika: imam i hatib dnevno 4 č (Ibrahim-halifa), mujezin je za obav·
ljanje svoje službe uživao timar,džuzhan dnevno 2 č troškovi za ć i hasure dnev·
no 2 č feraš dnevno 2 č


SKRADIN
U Skradinu se č XVII vijeka navodi samo jedan mesdžid č ime nisam
uspio č
Nema podataka o vakufu, niti o službenicima u mesdžidu.
Č
U č su evidentirane dvije džamije č XVII vijeka.
1. Džamija č


Prihodi vakufa: gotovina 23.000 č kirija od 9 ć (nije č iznos),
još 7.200 č gotovine koje je uvakufio neki Hadži Ahmed i pridodao taj iznos č
begovom vakufu.
Izdaci: imam 2 č dnevno, hatib 2 č dnevno (imam i hatib je Bekir-halifal.
mujezin 2 č dnevno, drugi mujezin 2 č dnevno, kajim 1,5 č dnevno, džuzhan
1 č


51 . 015,211 / 145.
52. 015, 92/ 217.
53. 015, 211 / 153.
54. Tu je džamiju podigao poznati bosanski I kliški sandžakbeg č
55. 015, 211 / 241 .
226
I
I
I
2. Džamija umrlog sultana Mehmed-hana.
Kao sultanska džamija nema vakufa, nego se troškovi podmiruju iz državnih pri-
hoda.
Troškovi: hatib dnevno 7 č daje se od filurije prikupljene u č (Hasan-
halifa), imam uživa timar za vršenje svoje službe (Hasan-halifa), mujezin dnevno 3 č
daje se od filurije prikupljene u kasabi č (Ahmed-halifa), kajim dnevno 2 č
daje se, đ od filurije iz kasabe č troškovi za ć i hasu re dnevno 1 č
se iz istih sredstava. 56)
KNIN
Džamija Mustafa-age, emina.
Prihodi vakufa: gotovina 80.000 č kirija od tri ć godišnje 450 č
Izdaci: imam i hatib dnevno 9 č (Redžep-halifa), mujezin dnevno 3,5 č
(Ali-halifa), drugi mujezin dnevno 3,5 č kajim dnevno 2 č feraš dnevno 1 č
mutevelija dnevno 4 č


Situacija sa ovim vakufom nije bila sasvim jasna. Naime, u defteru postoji ć
zabilješka: Spomenuti vakif je uvakufio 80.000 č ali on je imao obaveze prema drža-
vi, pa se nakon njegove smrti pojavio dug prema državnoj blagajni; 80.000 č koje je
uvakufio pa su zato ć za državnu blagajnu. 58)
Kako je moglo ć do ovakve situacije ako se zna da je, na osnovu šerijatskih pro-
pisa, vakufski imetak, kada je vakuf ć registrovan na sudu, nepovrediv i da se ni na ka-
kav č ne može đ ć je pretpostaviti da je položaj na kome se nalazio omo-
ć vakifu Mustafa-agi č mahinacije, tako da je stekao izvjesni imetak koji je
onda uvakufio. Kada je umro ustanovljeno je na kakav je č došao do novca, pa je va-
kuf proglašen ž ć a novac ć državi.
JEZERO (Golhisar)
Džamija umrlog sultana Bajazida.
I ovdje je džamija podignuta po sultanovom đ pa nije imala svoga vakufa.
Svi službenici u džamiji su za svoje službe uživali timare.
59
) Nisu navedeni službenici po-
č
56.0IS, 2111242.
57.0IS, 211/301.
58.0IS, 211/302.
59.0IS, 211/307.
227
ZEMUNIK
Zemunik je danas selo u zadarskoj oblasti, na raskrsnici putova Zadar, Obrovac i
Benkovac. Nekada je to, đ 0110 ć i č naselje sa statusom kasabe.
60
)
Džamija umrlog Ferhad-paše, bivšeg mir-i mirana Bosne:
Prihodi vakufa: prihodi za ovaj vakuf đ su sa jednog č zvanog Tinja,
za koji u defteru stoji ć zabilješka: Č Ferhad-paše, bivšeg bosanskog begler-
bega ... spada đ zemlje koje je on č sa carskom vojskom osvojio. Njegove prihode
je uvakufio za džamiju i mekteb koje je lJ Božije ime podigao u nahiji Kotari (u kasabi
Zemunik), kao i za džamiju i njene potrebe koju je oživio u kasabi Hrvace, te za službe-
nike mekteba u đ Vrana. ć da je taj posjed blizu mora i u isturenom č
nom č pa ga zbog toga nije ć kako treba đ to je u novom def te-
ru zavedeno da se carskom službeniku, koji dolazi da u oblasti s one strane Kupe prikupi
vlaške prihode, daje svake godine iznos od 2.000 č kao globalan iznos poreza filu-
rije. 61)
Dakle, globalni iznos od 2.000 č godišnje trošen je za potrebe džamije u Zemu-
niku, džamije u kasabi Hrvace i mekteba u đ Vrana.
Izdaci: hatib, imam i moalim dnevno 13 č (hadži Safer halifa). mujezin dnevno
4 č (Alaudin-halifa). kajim dnevno 4 č troškovi za ć i hasu re 1 č dnev-
no.
62
)
Ovdje treba napomenuti da je vakufnama Ferhad-paše ć za njegovu dža-
miju u Banjaluci, a u kojoj su navedeni i ovdje spomenuti objekti u Zemuniku i Hrvaci-
ma, č i objavljena.
63
)
HRVACE
je to manje naselje u blizini Sinja. Ovo je naselje upravo č XVII vi -
jeka prerastalo iz sela u kasabu.
64
) •
Džamija umrlog Ferhad-paše.
Prihodi: ova je džamija izdržavana iz sredstava prikupljenih sa č Tinj. dakle,
iz istih sredstava kao i džamija u Zemuniku (vidjeti prijevod zabilješke o tom č
kod opisa kasabe Zemunik).
Izdaci: nisu navedeni č nikakvi izdaci za ovu džamiju.
60. O razvoju kasa be Zemunik vid. opši rnije u navedenom radu A. ž ć O formiranju nekih grad-
skih naselja u Bosni u XVI ć
61 . 0IS, 211 / 313.
62. OIS, 211 / 312; ovi se podaci u potpunosti slažu sa podacima iz vakufname.
63. A. ć Moche und Stiftung Ferhad Paschas in Banja Luka, Leipzig, 1941 ; H. Škapur, Ferhad-
paša ć i njegove zadužbine, Glasnik VIS, god. 1967.
64. 0pši rnije vid. u: A. ž ć O formiranju nekih gradskih nasel j a u Bosni u XVI ć
228
Ovu džamiju u Hrvacima Ferhad-paša je podigao prema potrebama države, odnos-
no po sultanovom đ U defteru s č XVII vijeka stoji ovakva zabilješka:
U selu Donje i Gornje Hrvace umrli Ferhad-paša je na osnovu č zapovijesti, podi -
gao džamiju, mekteb i ć 65) Prema tome, Ferhad-paša je u ovome mjestu, osim
džamije, podigao i mekteb i izvjestan broj ć Jasna je bila tendencija države da se
to sefo pretvori u kasabu izgradnjom ovih objekata, što je naravno i ostvareno.
65.0IS, 211/134.
229
SUMMARY
THE MOSOUES AND THEIR WAOFS IN THE TOWNS OF KLlŠKI SANDŽAK
AT THE BEGINNING OF THE XVIITH CENTURY
The mosques and their waqfs in the towns of Kliški Sandžak at the beginning
of the XVllth century.
Th is wor k gives, at first, a view of tou ns , that is settlements wh ich . had a
status of provinciai town s (kasaba) on the territory of Kliški Sandžak at the beginning
of the XVllth century. This Sandžak included a region of Southwest of Bosnia and
Herzegovina and Southeast of Croatia, more exactly, from Konjic at the East to ć
at the West, then from Klis and Skradin at the Sout to the river Una at the North. In
that region at the beginning of the XVllth century there were 17 settlements with a
status of provinciai towns: Konjic, Prozor, Prusac, Oborci, Donji Vakuf, Gornji Vakuf,
Livno, Sinj. Klis, Vrlika, Drniš, Skradin, č Knin, Jezero, Zemunik and Hrvace .
The basic source for this work was an extensive cadastre list of the region of
Kliški Sandžak appeared at the beginning of the XVllth century, in fact, between 1603
and 1617. On the basis of that notebook the data about the mosques that existed at that
time in cited places are presented, and also Waqfs from which the mosques were supoor-
ted. I n addition to the data about the mosques the data of the incomes and expenses of
Waqf are presented and of the employees who were payed from the means of Waqf.
These data, in fact, represent a summary of Waqfnamas. When the fact that only one
Waqfnama is preserved we take into consideration, Waqfnama of Ferhat paša ć
for the mosque in Banja Luka in which the mosques of Zemunik and Hrvace are cited too,
than it become obvious that these data from the notebook are quite new and they give a
more vivid picture about the towns of that time.
230
Hamdija ž ć
VIJESTI O MUSLIMANSKOJ PUBLICI U Č TEATRU
NA Č XIX VIJEKA
Tijesno vezana za Dalmaciju mnogim svojim. interesima, Hercegovina je vijekovi-
ma otuda primala č utjecaje. Na širokom frontu od Neretve do Hercegnovog u nju
je prodirao talijanski jezik, koji je bio u upotrebi u Dubrovniku i u ostalim primorskim
gradovima i naseljima na obali dok su oni bili turski (npr. Makarska, Hercegnovi, itd) 1), a
pogotovo nakon č mira 1699. godine, kada su č Turcima oteli taj dio
njihove obale 2), s koje su dolazile nove medicinske metode i ideje, lijekovi, č
pokloni, lijepe tkanine, č u ć bogatijih i uglednijih ljudi, papir i ostali indust-
rijski proizvodi.
3
) Osim toga, iako je i u Hercegovini bilo lijepih, otmenih ć i kula ok-
ruženih vrtovima pored rijeka i potoka, ukrašenih drvorezom i lijepim predmetima svake
vrste, ć dio č naselja bio je više nego skroman. Zbog toga je silazak u Dal-
maciju, u njegove urbane sredine, gdje je bilo dosta lijepih č i ostalih đ i
gdje je bila ć živost i šarenilo zbog živog pomorskog prometa, bio svojevrstan doživ-
ljaj. ali se malo, veoma malo zna koliko je i kako ta primorska arhitektura, odijevanje,
gradske navike, evropske težnje i č - č ć u toku renesansnih kreta-
nja - utjecali na stanovništvo u đ Dedijer je zabilježio i č podvukao udalje-
nost onih muslimanskih porodica u Hercegovini, koje su se povukle iz nekadašnjih turskih
posjeda uz more,4) kao ukupnost svih tih utjecaja, ali sve je to usputno i fragmentarno.
1. Hamdija ž ć Utjecaj talijanskoga jezika na govor Trebinja I okolice na č XVIII
vijeka, RadovI ANU BiH-a, LV/18, Sarajevo, 1975. Makarska je bila u turskim rukama sve do
1684., a HerceUl10vi do 1687.
2. Od Risna do Sutorine i od Neuma do Iza Makarske.
3. Lettere e commissIoni di Levante, serija koja donosI uputstva č Izaslanicima ć
nim u đ č su I u Hercegovinu slali, na primjer, specijalne puške uvezene IZ Italije,
č engleske štofove, tespihe od koralja, krletke za ptice, itd. - Hamdija Ž ć
Putevi evropske medicine u Bosni I Hercegovini, đ 10.792. - 10.800., 22.VI
30.VI 1978.
4. Dedijer, ć Rudine, Srpski etnografski zbornik, V, Beograd, 1903., 718
231
Trebalo bi tom pitanju posvetiti ozbiljniju paznJu i sa stanovišta č dokumenata
i dokumenata iz arhiva starih gradova na talijanskoj jadranskoj obali (Bari, Ankona,
Peskara, Venecija), jer su č trgovci - Muslimani odlazili u sve te gradove kao
i u unutrašnjost prostranog Otomanskog carstva. Neki medu njima su bili u takvom i to-
likom dodiru sa talijanskom civilizacijom da su bili č njen jezik i koristili ga kao
emini na dalmatinskim skelama 5), gdje su ostajali i po nekoliko godina. Naravno, oni su
svoje utiske đ u uslovima duboke razlike u ć vjerskim ideologijama, ko-
je su č bile, pored ostalog, vidljive u književnom stvaranju u kome je - pogotovo
u toku XVII i XVIII vijeka - bilo veoma mnogo antiturskih i antiislamskih odnosno anti-
š ć tema i motiva.
6
) Na žalost, nema podataka o tome kako su obrazovani Musli-
mani u Hercegovini ocjenjivali ta knjilflvna djela i kako su reagirali na njih. 7) Isto tako
nema nikakvih tragova, baš nikakvih, da bi obrazovani č i ostali Dalmatinci
pomavali barem u osnovnim linijama književno stvaralaštvo č Muslimana na
turskom ili srpskohrvatskom jeziku makar i sa stanovišta suzbijanja vjerskog utjecaja, ko-
ji je u toku XV III vijeka bio još dosta jak na č č č s kojeg
su neki mladi ljudi odlazili u susjednu Hercegovinu i prelazili na islam_
8
) Jedino su dubro-
č terdžumani, koji su se č školovali u Sofiji ili u Carigradu, znali nešto više o
turskoj književnosti i kulturi ć 8a) Ni susjedna Italija nije u tom pogledu bila mno-
go pred Dubrovnikom, pa se ozbiljnije i č č baviti tim pitanjem tek krajem
XVII vijeka. Pionir u tom poslu je bio Bolonjez Lujigji Ferdinando Marsilji, koji je siste-
matski prikupljao kao putnik i kao austrijski oficir sve što je bilo vrijedno pažnje u tom
pogledu, pogotovo na Balkanu. 9) Mada su te dvije civilizacije stajale vijekovima jedna
prema drugoj. neraskidivo vezane mnogobrojnim ekonomskim razlozima - kao, na pri-
5. Takav jedan emin je bio na č skali na č XVIII vijeka.
6. Kombol. Povijest hrvatske književnosti do Preporoda, Zagreb, 1961.,208. Uporedi Š ć i
š ć rad. š ć su bile u tom što su književni radovi u Dalmaciji bili (barem neki) štampa-
ni, a u Hercegovini nijesu.
7. Grmek, č medicine, u svojim je radovima pominjao prijateljstvo obrazovanog č
ljekara CastelI ija sa bosanskim pašom i č sandžakom na č XV III vijeka. San-
džak je bio, po svoj prilici, ć Ć ć Oba su veoma cijenila ovoga ć zbog njegova
široka obrazovanja. Treba napomenuti da tadašnji ljekari nijesu sticali samo usko č
obrazovanje ć da se na talijanskim univerzitetima predavala i šira prirodoslovna materija i da je
medicinski studij bio u bliskoj vezi i sa drugim č disciplinama, pa se iz pisama, koje Grmek
obilno citira, vidi da je Castelli sa obojicom turskih dostojanstvenika razgovarao o č pi-
tanjima, koji se nijesu ticali samo medicine i č č kontakt iz Splita je imao Julije Baja-
monti koncem XVJlI vijeka sa Osman-begom ć Ovaj polihistor, koji je dobro pozna-
vao kulturne prilike u Dalmaciji, održavao je i č veze sa susjednom Italijom (npr. prijatelj-
stvo sa Albertom Fortisom).
8. Hamdija ž ć č porodice od 1700. - 1714. (rukopis u štampi).
8a. Historijski arhiv u Dubrovniku (HAD), Lettere e commissioni di Levante, 66 (169't-1703-1,
244-245., 2RXII 1702. Vlada piše svom agentu u Carigradu, Luki Kiriku, da može potrošiti od
27 do 50 dukata"per il dizionario delle lingue per uso č odobrenja je ć i svo-
jim ć od jezika" za knjige i č na turskom jeziku. Za sada nema radova, koji bi se
. bavili tim č "terdžumanima", njihovom kulturom i njihovim interesima, a ni iza jed-
nog đ njima nije ostalo u č Arhivu ništa drugo nego službeni prevodi ć č i
turskih akata. Tu i tamo, đ ima jasnih potvrda da su bili spretni i dobri poznavaoci i prilika
i ljudi u đ što nije moglo biti bez izvjesnog poznavanja kulturnih prilika na tom tlu.
9. Hamdija ž ć Luigi Ferdinando Marsigli i naši krajevi od 1679. do 1684. godine (ruko-
pis u ANUBIH-u). Marsilji (1658. - 1730.) je, poslije studija u Bolonji i u Padovi, putovao po
Italiji, pa je tako na njenom jugu sreo jednog engleskog trgovca, koji je dugo vremena živio u Tur-
skoj. a godinu dana iza toga se č sviti č baila (ambasadora), koji je odlazio na
232
mjer, što je bio č u Dalmaciji i Hercegovini - prošlo je veoma mnogo vremena dok se
nijesu .razvili č centri i istaknuti č koji bi, na obje strane, č da gleda-
ju objektivno i č na pitanja dodira tih dvaju kulturnih svjetova. č su bili, bez
ikakve sumnje, ć suprotnim ideološkim orijentacijama, kao što je bio č na
primjer, u pogledu ć pomenutog Marsiljija, koji je iza sebe u Bolonji ostavio bez sumnje
ć i najozbiljniju zbirku č materijala o turskoj kulturi. Pa ipak, nadahnut
idejama svoga doba, nije se č da napiše kako su Turci "životinje koje ne zaslu-
žuju da žive zajedno sa ljudima, pa bi ih trebalo ukloniti iz ljudskog društva", 10) ali se
istovremeno sa č poštovanjem ć jednog đ svog prvog č o
turskim pitanjima, uzdahnuvši uz reminiscencu: "Kako ovako obrazovan č može bi-
ti musliman!"
Proces posmatranja turske kulture na temelju podataka sa Balkana nije, dakle,
č sa Blauom 11), kako se to nekada č tvrdi, nego mnogo ranije, ali se tome
ne treba č jer se kod nas, na primjer, o spomenutom Marsiljiju - iako su iz njegove
zbirke potekla mnoga č ć i mada je on od uništenja spasio ogroman broj raz-
novrsnih podataka i rariteta - nije napisalo mnogo 12), pa je on ka;' kolekcionar kod nas
gotovo nepoznat i spominje se samo kao kartograf u nekim poslijeratnim izdanjima.
13
)
Utoliko bi bio zanimljiviji jedan detalj iz č arhiva, koji govori o mus-
limanskoj publici u č teatru na č XIX vijeka.
U to doba u Dubrovniku se predstave daju u poznatom Orsanu, koji je bio na
mjestu današnje Gradske kafane, tj. unutar zidina. Davale su ih talijanske družine, narav-
no na talijanskom jeziku. Dokumenti su nam č imena "capo - com ica" (impresa-
rija, šefa družina) i njihovih trupa, ali, na žalost, ne i djela koja su davali osim indirektnih
podataka da su to bili č komadi, u kojima su č č iz Italije, iz
Švicarske i vjerovatno nekih drugih zemalja, odakle su došli trbuhom za·kruhom_
14
) Ta-
ko se 1801. godine pominje družina Jozefa Mosa, 15) J802. Stefana Nisija, 16) a zatim
svoju dužnost u Carigrad_ I na odlasku i na povratku Marsilji ·je vodio dnevnik, koji je samo pod-
sjetnik i objedinitelj svega što je vidio i prikupio na tom putovanju. Kasnije je (od 1684. do 1702.)
to svoje prvo istraživanje nastavio kao bliski saradnik Eugena Savojskog i kao· austrijski komesar za
č sa Tu rskom_
10. Biblioteca univeritaria di Bologna, Manoseritti di L. F. Marsigli, fase. 51. i 52. U svojim izvještaji-
ma Leopoldu I Marsilji je veoma dokumentirano i oštroumno ocrtao prilike u Bosni poslije Pet-
naestogodišnjeg rata. ć saradnji sa ANUBIH-om, pisac ovih redaka je snimio jedan dio
tih izvještaja, al i, na žalost, zbog nedostatka sredstava, to nije mogao nastaviti, iako bi istraživanja
u ovoj bolonješkoj zbirci donijela veoma mnogo č podataka o Bosni i Hercegovini na kraju
XVII i na č XVIII vijeka.
11. Blau Otto, diplomat i polihistor (1828. - 1879.). ć u Sarajevu od 1864. do 1872. godine,
prikupljao je podatke iz arheologije, historije, geografije, statistike, numizmatike, flore, mineralo-
gije i privrede.
12.Beigl, Spisi grofa Marsiljija (Marsigli) u č š biblioteci u Bolonji (Bologna), GZM, 1901.
13.U nekim poslijeratnim izdanjima ANUBIH-a.
14. Marino Santoro, violinista, Frezza Angelo, đ violinista, de Angelis, Zabolio i drugi.
15.HAD, Consilium minus, 113 (1800. - 1802.),306., 21.X 1801.: "Captum fuit de concedendo
Publicum Theatrum Josepha Mosso, Capo - com ico pro repraesentationibus scenicis pro currenti
Autumno et subseguenti Hyeme" . .
16.lbidem, 351., 6.111 1802.: "Captum fuit de concedendo Pub_ Theatrum Stephano Nisi, capo
comico, pro proxima Autumno et subseguenti hyeme, cum hoc quod dictus Nisi per totum .
Mensem Maii debe at cumunicare Ex. Min. Con. nomina Sociorum ab ipso in venturam pro
raepresentationibus Comicis iuxta esas Supplicationem tenoris seguentis". Uz ovaj č je i
233
Augustina Bellolija zajedno ia nekim Filipom Trojanijem, 17) koji su, đ bili zbog
č protjerani, 18) pa se poslije njih pominje neki Solari, Vito Perugini i Jozef Alexi. 19)
I 1803. godine se predstavljalo, jer je dozvola opet data Jozefu Alexiju i njegovoj trupi. 20)
Za 1804. i 1805. godinu u č Arhivu nema đ imena kao u ranijem,
ali da se i tada odlazilo u teatar i da je tamo bilo predstava č pored ostalog, i jed-
na bilješka o Muslimanima, koji su vjerovatno kao trgovci i emini boravili u Lazaretu i ko-
ji su zatražili dozvolu da i oni mogu ć da ih gledaju. Vlada je č "quod Turcae
non possint intervenire Raepresentationibus Scenicis sine Capitaneo et sine expresa licen-
tia Ex. Min. Consilii". 21) A kada je ć donijela takvu odluku, vlada je morala - vjerna
svom starom č da nijedan Musliman ne može ć unutar zidina - donijeti i
drugu, tj. "di contentraci che fino al primo giorno della ventura Quaressima possa uno
solo dei SS Senatori aprire le Porte della Citta una sola volta dopo la recita del Pubblico
Teatro", 22) kako bi oni, koji moraju iz grada u te kasne sate, otišli svojim ć van
zidina, jer su se glavna gradska vrata zatvarala mnogo ranije nego su te predstave u teatru
završavale.
Za ulaznicu su morali platiti osam groša, a u orkestru su bili Tomo Resti, koji
je kasnije (1809) postao neka vrsta upravnika tz. Marmontovog teatra u dvorani Velikog
ć iznad Orsana, koji su francuske trupe bile pretvorile u vojnu pekaru, 23) Angelo
Frezza", professore di violil'la", koji je kasnije postao šef pošte (1805), austrijske, u
Dubrovniku, a za vrijeme francuske okupacije šef policije, 24) Giovanni Carlo de Angelis
i Giulielmo Zabolio 25) i drugi. Dirigent je bio Marino Santoro, doseljenik iz južne Ita-
lije.
26
) Teško je pretpostaviti da su ti Muslimani mogli pratiti predstavu potpuno, jer je
bila sigurno na talijanskom, ali i takva je mogla da bude neka zabava u dosadnim zimskim
ć u turobnom Lazaretu đ denjkovima robe i rzanja konja, daleko od porodice
u Hercegovini, odakle su č dolazili i trgovci iemini.
molba Nisijeva. Kasnije je vladi dostaVIo i popis svoje č trupe. Iz njega se vidi da ta trupa
nije bila č poznata osim Izvjesnog Nikole Clofa (Nlccolo C,offd.
17.lbidem, 114 (1802. - 1805.), 10., 1.VI 1802.
18.lbidem, 113 (1800. - 1802.),356.,13.1111802. i Ibidem, 114 (1802. - 1805), 14., 16.VI 1802,
19.1bidem, 114.,44'., 8.IX 1802. Izgleda da je Solari pfije dolaska u Dubrovnik gostovao na Krfu sa
svojom družinom. - Ibidem, 48'., 6.XI 1802. - N. ć Iz povIJesti kazališne I č umjet·
nosti u Dubrovniku, Anali JAZU, Dubrovnik, II, 1953.
20.lbldem, 114., 118'., 22.V 1803.: "Captum fUit de concedendo Pubbiicum Theatrum Josepho
Alexlo Capo Com ICO pro proximo venture Autumno, et hljema subseguentl; cum hoc ut dictu S
Josephus vel alia persona pro eo debeat venire hic per totum Mensem Augusti prox. venturI aliter
Intelligatur nulla praesens (?) concesslo".
21.lbidem, 115 (1805), 71.,'.XI 1805.
22.HAD, Consilium rogatorum, 210 (1805.),95., 15.XII 1805.
23. HAD, Acta gallica, 857., 859., 860., 880., 14.V 1808. Caranjin, administrator č
bokokotorske provincije, đ ratnom komesaru Deschampsu da odredi jednog svoga č
za komisiju, koja ć odrediti najamninu za vojne pekare u Orsanu.
24.HAD, Consilium rogatorum, 207 (1800.),175., 3.XII 1800. - Ibidem, 209., (1803.),48',50,
59., zatim sv. 210.,65.,67.,67' .,22. 111 1803. itd.
25.HAD. Consilium rogatorum, 209 (1803.), 23'., 25.1 1803.
26.HAD, Consilium minus, 113 (1800. - 1802.),315'., 20.XII 1801. - HAD, Consilium rogatorum,
209 (1803.), 55'., 4.IV 1803.
234
Vjerovatno da ovi podaci nijesu jedini u mnoštvu ostalih vijesti o ljudima iz za-
đ su sigurno u teatar ulazili i prije ovih, o č č odredba da ne smiju ula-.
ziti u teatar bez č dozvole vladine. 27) Taj dio publike je vjerovatno tamo č š ć za-
lazio u vrijeme kada su predstave dava ne na našem jeziku, kao što je to bilo - u javnim
lokalima - sve do pred 1720. godinu. đ to pitanje treba tek istražiti.
27. Vlada je i ranije donosila takve odluke,ali za Jevreje. Ta dozvola govori o tome da odlascI ove vrste
publike nijesu bili č all IStO tako da ih je brlo i da je lova odluka možda obnavljanje iste prakse
od ranije kao i u pogledu Jevreja, lako, naravno, odnos prema Muslimanima, koji su dolazili IZ
susjedne Turske, nije bio jednak na ostalim č kao prema Jevrejima.
235
SUMMARY
NEWS ON MUSLIM AUDIENCE AT THE THEATRE OF DUBROVNIK
BY THE BEGINNING OF THE XIX CETURY
The author presented some very useful and until now, unpublished in-
formation on cultural relations between Bosnia and Hercegovina and Dubrovnik
at the beginning of the XI X-the century. Particularly is veluable the data, that
the process of observing the Turkish (Islamic) culture based on facts from Balkan,
was not started by Blau as it used to be believed before, but much earlier. The
most interesting is the fact about the Government's decision who can attain the
performances and that those people can't stay overnight within the walls of
Dubrovnik.
236
Feti Mehdiu
o ALBANSKIM PREVODIMA KUR'ANA
Kada se govori o prevodima Kur'ana uopšte a posebno na jezike naroda Evrope,
treba nastojati da se spomenu svi prevodi. č je da se daju i podrobni podaci
o tim prevodima kako bi se javnost, a posebno č č krugovi, upoznali sa
njima. đ iako nepotpuni, do sada albanski prevodi Kur'ana nisu predstavljeni
u dovoljnoj mjeri.
S tom namerom ovde se ć na prevode Kur'ana na albanskom jeziku.
Nadamo se da ć ovim dati opširnije podatke o đ Kur'ana na albanskom
jeziku, o prevodiocima i č Koliko nam je poznato do sada, na prevode Kur'
ana na albanskom jeziku, prvi je ukazao Filip de Tirazi 1) a kasnije i Muhamed
Hamidul-Iah u svom radu objavljenom u Magal·la al afkar wa al-funun. 2)
đ iz iznetih podataka koje daju pomenuti sutori - iste podatke preno-
se i Abu Taha al-Wali, 3) i Husein Đ 4) - ne da se videti o kakvim prevodima je č
Naime, nije jasno da li se radi samo o pokušajima odnosno o parcijalnim ili o celo kup·
nim prevodima Kur'ana. Isto tako, prema spisku koga daje al·Wali ć se na
Hamidullaha 5) vrlo je nejasno predstavljeno stanje i srpskohrvatskih prevoda. Prema
ovim podacima, kako stoji pod rednim brojem 12, Kur'an je preveden na "bosanski
(jugoslovenski) arapskim pismom 2 puta, latinicom 9 puta i ruskim pismom ć -
F. M.) 2 puta". 6)
1. Filip de Tirazi, Hazain al-kutu b, Bajrut, s. a. Najverovatnije je ova knjiga objavljena pre 1962.
godine, jer Husein Đ se na istu poziva 1962.
2. Dr Muhamed Hamidul-Iah, "AL-Alman fi hidhmet al-Kur'an", u Magal-Iat al afkar wa al-
funun, 1965, Almanija (citirano prema Taha al-Wali. .. vidi fusnotu broj 3).
3. Taha al-Wali, Targama meani al-Kur'an al-kerim ila al-Iugat al-urubijja wa al-sharkijja",
Manar al-islam, No. 2, 1976, Abu Dhabi.
4. Husein Đ "Kur'an na stranim jezicima", Glasnik VIS-a, br. 4-6, 1962. Sarajevo.
5. Vidi fusnotu broj 2.
6. Taha al-Wali, "Targama meani al-Kur'an ... "Ova lista je sastavljena abecednim redom i obuhva-
ta 27 jezika na koje je Kur'an preveden. Ova cifra ne poklapa se sa podacima De Tirazije. Prema
Tiraziju, Kur'an je preveden na 35 stranih jezika.
237
Ovde valja napomenuti da prema naslovu koji nosi rad al-Walija, 7) kao i spi·
sak Hamidul-Iaha 8) trebalo bi č i bilo bi č neophodno da se spomene i
persijski prevod koji bi se u svakom č našao na prvom mestu, a isto tako trebalo
bi spomenuti i kineski, afganistanski, korejski itd. Korisne podatke nalazimo i u radu
Huseina Đ "Kur'an na stranim jezicima,,9) odakle se vidi vrlo jasno da li je č o
novim prevodima ili se radi o istim prevodima u novom izdanju. 10) Prema spisku koga
daje Hamidul-Iah č č dojam da se radi o uvek novim prevodima, te ć tražiti,
na primer, dva č prevoda na srpskohrvatskom jeziku štampana ć Ali,
poznato je, da se ovde radi o jednom prevodu, ć koji je objavljen
1895., prvo izdanje, dok drugo izdanje nije kompletno nego je samo izbor iz prevoda
objavljen u knjizi pod naslovom Život i zdravlje bolest i smrt u Koranu, Sarajevo, 1927.
Prvi prevod Kur'ana u Evropi je latinski prevod iz 1543, koj i je puna č veka
č u rukopisu a zatim su došli prevodi na engleskom, francuskom, č tali-
janskom itd. đ prvi pokušaj prevoda na srpskohrvatski jezi k javlja se tek 1819.
godine, a prvI albanski prevod imamo tek sto godina kasnije tj. 1921. S obzirom na isto-
rijske č i na sudbinu koju su doživjeli balkanski narodi đ kojima i albanski,
koji č nezavisnost tek 1912. godine, 11) smatramo da je umesna konstatacija da je
Kur'an ranije preveden na jezike naroda koji su kasnije stekli nezavisnost te su slobodno
č č i kulturni razvoj u svim oblastima. 12)
Sudbina prvog albanskog prevoda po mnogo č je sl č srpskohrvatskom
prevodu Kur'ana. Da odmah napomenem o da je i prvi albanski prevod đ od strane
nemuslimana, Albanaca š ć veroispovesti. 13) Ovo je vrlo važno spomenuti kada
je u pitanju muslimanska sredina, kao što je na primer Hercegovina i Albanija. Druga-
č je č engleskog ili francuskog č č
Druga č je u nameri s kOjom su prevodiocI prišli đ Kur'ana.
ć kaže da "Izmirenje s muhamedancima srpske narodnosti moja je misao od
1861. godine", a od njegovog dolaska u Beograd, 1867. godine tu je misao ć
č svim srpskim vladama do 1874". 1 4) Qafzezi se đ zalaže da prevo-
7. Naslov bi mu u prevodu glasio: Prevod č Kur'ana č na evropske i orijentalne č
ne F.M.) jezike. .
8. Njegova lista nosi naslov: Lista jezika na koje je Kur'an preveden, na svim stranama sveta i njihov
broj (broj tih prevoda, F.M.!.
9. Vidi fusnotu broj 4.
10. Prema tim podacima prevod Kur'ana je doživio ć broj izdanja na engleskom jeziku - 60
izdanja, ali se radi o 9 prevoda. U radovima dr. Hamidul-Iaha i al-Walije ne vidi se o č je
č
11. Historia e popullit shqiptar, II, Prishtine, 1969. (drugo izdanje!. Uredništvo drugog dela: Stefanaq
Pollo, Aleks Buda - odgovorni urednik, Kristo Frasheri, Jusuf Alibali.
12. Feti Mehdiu, Srpskohrvatski prevod Kur'ana, str. 42. (magistarski rad odbranjen 1977. u Beo-
gradu. rukopis!.
13.Albanski narod pripada islamskoj i religiji.
14. Dr Savo ć - Todor Kruševac. "Prilozi za č č ustanaka 1857-
1878. godine"', Godišnjak istorijskog društva Bosne i Hercegovine, god. VII, Sarajevo, 1956, str.
185.
238
dom Kur'ana na albanskom jeziku ukaže "koja je ta misteriozna opnica što rat:dvaja,
u verskom pogledu, Albance muhamedance od njihove š ć ć 15)
ć je karakteristika ta što i Qafzezi Kur'an nije preveo sa originala (arapskog
jezika) nego je to prevod sa engleskog jezika.
Prvi prevod Kur'ana na albanskom jezi ku je prevod Ila Mitka QafzezijCii, 1921.
godine. Qafzezi na naslovnoj strani prve sveske daje i druge podatke. Naime, on nago-
veštava da se u ovom izdanju objavljuju još i dve č slike i da ć se prevod štam-
pati u č sveske, a ova je prva sveska, prvo izdanje. 16) Kur'an je preveo sa engleskog
prevoda od George Salea, a ć Albancima koji žive u Sjedinjenim č
Državama. 17) Qafzezija je podstrekla n'a ovaj prevod 5tudija George Salea o Arapima i
islamu. 18)
Prilikom đ na albanskom je konsultovao i francuski prevod (Claud
Savary , Pariz, 1782). B iografija Muhameda, objavljena ovde, pomogla je Qafzeziju da
stekne jasniju predstavu o Muhamedu i islamu uopšte. On č da mu je ovaj francuski
prevod mnogo pomogao da rešava problem "brojanje ajeta, pošto g. Sale nije upotrebio"
numerisanje ajeta. 19) Prevodilac se s puno žara prihvatio đ sa engleskog na
albanski jezi k ne ć ć pažnju na to da "se te p'erkthyrit e Kur'anit nde gjuhe
tjater eshte gjunah imadh" 20) i istakao veliku potrebu za đ Kur'ana na
albanskom jeziku jer "Ungjilli eshte kthyer shqip ka afro pesdhjet vjet" 21)
Qafzezi ne pretendira da njegov prevod bude savršen ć mu je želja da on bude
samo č onog prevoda koji ć biti usavršen kasnije. 22) Istakao je još i to da je
svestan ć grešaka "jer nije prevod sa originala". Prevodilac se ć sunarodnici-
ma ovim pozivom: "Muhamedanci i hristijani: Da pravimo od verskih knjiga č nacio-
nalni problem". Dakle, ovo daje vrlo jasnu predstavu o cilju prvog prevoda na albanskom
jeziku. On sa žaljenjem dodaje da je "Bog hteo da Albanci budu podeljeni na dve religije.
Ali ima i drugih nacija koje su podeljene na više od dve religije". 23)
Po svemu ć prevod je završio 10. marta 1921. godine. Prema č pre-
vodioca, Kur'an je trebao da se objavi u č sveske, tj. da je preveo kompletan Kur'an.
ć se č da pažljivo č sve sveske kako bi na kraju imali kompletan pre-
vod Kur'ana.
15. Kur'ani (Kendimi) perkthyer shqlp prej I.M.O., shty pur nde Rumuni, 1921, Edicje e pare, I re,
p.3.
16.Kur'ani (Kendimi) shqip, Plloeshti, 1921, shtypet nde kater fashikulia. Kjo eshte e Ira. Edicje e I
re.
17.lbid., Unutrašnja strana (Bashkatdhetareve kombetare te Shteteve te Bashkuara te Amerikes u
dedikohet).
18. Tu studiju Georg Sale je objavio uz prevod Kur'ana na engleskom jeziku 1734. godine u Londo-
nu. Njegov prevod je doživeo nekoliko izdanja. Samo u Americi u periodu od 1833. do 1880.
doživeo je pet izdanja.
19.Kur'ani (Kendimi shqip), Plloeshti, 1921, p. 3.
20. "Da je prevod Kur'ana na strane jezike veliki greh".
21." Jevandjelje je prevedeno na albanskom ima ć pedeset godina", Ibid., p. 4.
22. Ibid., p. 3.
23. Ibid., p. 4.
239
Nažalost meni nije poznato šta je bilo sa drugim sveskama, ja sam u rukama
imao samo prvu, ali prema č g. Ć Hadžije štampana je samo prva i druga sves-
ka a ć i č koje je autor đ nisu izašle iz štampe. 24)
Ovo je prevod Kur'ana bez komentara i kad bi se uporedio sa srpskohrvatskim
prevodima moglo bi se ć da najviše č ć prevodu. 25)
U prvoj svesci je ć šest sura, naime od Fatihe do al-Anfal - ukupno
osam džuzova. 26) Štampan je albanskim alfabetom usvojenim na manastirskom Kon-
gresu 1908. godine. 27) 'Tokom celog prevoda (5-126 pa 24 x 16) pored Kaptina 28)
u zagradi daje i naziv sura al i neda ime sure u originalu nego samo u prevodu na alban-
skom. Daje sve podatke koji stoje u originalu na č svake sure, tj.koliko ajeta
ima i gde je objavljena. Nastojao je da piše invokaciju u originalu, 29) te, naravno pošto
je koristio engleski prevod, ć original, invokacija se javlja sa izvjesnim
greškama! tako da umest<.>: Bismil-Iahir-rahmanir-rahim imamo Besm ellah'elrohman
el rahim. Ajeti su numerisani arapskim brojevima i č uvek' novim redom. U fus-
notama daje samo neka objašnjenja terminološke ili istorijske prirode, na primer str. 43,
103,92 itd.
Ovaj prevod, ć stare oblike albanskog jezika koji se sada ne upotreb-
ljavaju, je vrlo uspeo. Prevodilac dodaje na kraju uvodne č da bi mu svaka primedba
u vezi sa ovim prevodom bila korisna i ć rado i otvorenog srca" dodaje. 30)
Na zadnjoj korici se nalaze i podaci gde se prevod štampao. Otuda se vidi da
se štampao u štampariji "Konkurenca" gos. V. Dumitreskua u Ploešt. 31) Najavljene
č slike su na str. 4 u kojoj se vidi Ka'ba i deo grada Mekke, i na str. 43 gde se
vidi prorok Muhamed sa Halid ibn Velidom i Abu Bekrom na odlasku u Medinu. Na
kraju je dat sadržaj prve sveske i spisak štamparskih grešaka koja ne prelaze preko tri-
deset.
***
24.0vom prilikom ć prijatnu obavezu da se iskreno zahvalim gospodinu Ć Hadžiji u
Kairu, koji je brižljivo č i ustupio mi prvu svesku prevoda Kur'ana na albanski jezik. Na ce·
njenim č ostaje da daju svoj doprinos na ovom polju, ako neko raspolaže sa drugim sves·
kama.
č su ne samo u pogledu č opreme nego i suštinske prirode. Razlog tome je pre
svega što obojica Kur'an ne prevode sa originala i obojica su bili č raspolože-
ni kada su se prihvatil i tog posla.
26. Džuz se sastoji od deset listova odnosno dvadeset stranica. Kur'an je podeljen na trideset džuzova.
27.Na ovom kongresu, koji je održan od 14. do 22. novembra 1908. godine u Bitolju, č je
definitivno da se upotrebljava albanska azbuka koja je i danas u upotrebi. Do ovog Kongresa, al·
banski klubovi van č zemlje za č č delatnost upotrebljavali su razne
kombinacije č znakova za albanski alfabet. Dalje č tome: Alfabeti i gjuhes shqipe dhe
Kongresi i Manastirit, Tirane, 1972.
28. T. j. glava, odnosno sura.
29. U prevodu na albanski glasi: Nde em'er te fort meshirplotit Perendi. Ovo daje samo jedanput u
fusnoti na str. 5.
30. Kur'ani (Kendimi shqipl, p. 4. (vidi fus. 15).
31. Ploešt je grad severno od Bukurešta.
240
Samo osam godina posle prvog prevoda, tj. 1929. godine javlja se drugi prevod
Kur'ana na albanskom jeziku pod naslovom Ajka e kuptimeve te Kur'ani qerimit u iz-
danju Vrhovnog šeriatskog ć u Skadru. 32) Ovaj prevod, mada je i on nekompletan,
koliko sam uspeo ć u privatnim bibliotekama obuhvata 1092 stranice (23 x 15). Iza-
šao je u sveskama.
I sveska, str. 1-24, saurži samo suru "Fatiha".33)
II sveska, str. 25-207, sadrži drugu suru ali ne celu.
III sveska, str. 209-450, sadrži nastavak druge sure do kraja.
I V sveska, str. 451-700, sadrži celu ć suru.
V sveska, str. 701-964, sadrži celu č suru.
VI sveska, str. 965-1092 (do strane koju sam imao priliku pregledati) sadrži
petu suru (AI-Maide), ali ne do kraja, samo do ajeta br. 76.
Ovaj prevod sa opširnim komentarom đ je, kako se može utvrditi putem
đ po uzoru na komentar Kur'ana od č Fahrudin Razija 34) a istim ko-
mentarom se služio i Karabeg prilikom svoga rada. 35)
Albanski autori 36) ovog prevoda i komentara u mnogome su skratili Razijin
komentar jer bi ih dosledno đ njegovog komentara odvelo vrlo daleko. 37)
Pri komentarisanju, imali su u vidu stepen obrazovanja svojih č pa su se prema
tome orijentisali, kako ć kasnije videti i u č pisanja arapskog teksta. Dok kod
prvog prevoda nismo imali originalni tekst Kur'a'na, ovde prevodioci daju to dvostruko.
Na č naime do stranice 452, daju prvo arapski tekst Kur'ana, prevod a zatim
sledi podnaslov "Spjegime" 38) u kome se ponekad ponavlja neki deo ajeta koji se ko-
mentariše, ili se pak ubaci dopunski ajet iz 'neke druge sure koji je sadržajno vezan za
taj ajet. (Uporedi naprimer str. 8). Prevodioci navode pm:latke gde je koja sura objavlje-
na i koliko ajeta ima. Izuzetak č u prvoj suri (Fatiha) za koju ne navode koliko ajeta
ima, ali se po njihovoj interpunkciji vidi da ih ima 6. Naslov sure daju i u originalu na
primer: _ ;;.\, O ali ne daju prevod sureta kako to č
I. M. Qafzezi. "
Kasnije, naime od stranice 452, pored arapskog teksta Kur'ana donese i trans-
literaciju teksta albanskom azbukom. Najverovatnije je da su na ovaj č ć
32. Ajka e kuptimeve te Kur'ani qerimlt. Shkoder. 1929. 1930. Shtypshkroja "Ora e Shkodres". U
lex ue. u shqyrtue e u pelqye prej Keshillit te Nalte te Sheriatit. č razmatrano i odobre·
no od Višeg Seriatskog ć
33. U originalu nisu č sveske nego smo to mi č radi lakšeg orientisanja.
34 . Tafsir al-kabir II al Imam Muhammed ar- Razi ... Asitane. 1294 h. (1876!. Ovaj komentar
Kur'ana je u osam tomova a Ima preko 6000 stranica. Uporedi str. 134-226. tom. I.
35. Kur·an. Mostar. 1937. str. 5. (preveo H. A. Karabeg!.
36. Ne piše ko je autor. Ima mišljenja da je to radila grupa autoru. prema č I. V. Ismaila ovaj
prevod sa komentarom je radio Ibrahim Dalliu. č poznat po njegovim radovima ovevrste.Da-
lIiu se đ bavio i humorom.
37 . Samo suru Fatiha Razi komentariše na više od stotinu stranica. (Up: Tafsir-i kebir .... I. pp.
134-226!'
38. T. j. objašnjenja.
lG AIl.!li
241
široj masi da se upozna i sa arapskim tekstom, u transliteraciji, kao što je radio i Šukrija
ć u svom prevodu Kur'ana. 39)
U komentaru se ponekad pozivaju i na mišljenje Bejdavije.
I pored toga što su dali arapski tekst Kur'ana, ovaj prevod i komentar ostali
su ispod nivoa č prevoda. č je za one č koji-bi željeli da upore-
de ovaj prevod sa drugim prevodima il i sa originalom jer nisu dati numerisani ajeti.
Pojedine č objašnjavaju u fusnotama i daju uputstva č kao naprimer
na str. 485, autor obaveštava č gde može da đ detaljnije informacije o nekom
problemu i č Dakle, fusnote se ne odnose na neki komentar prevoda.
S druge strane, u ovom prevodu nailazimo i na krupne nedostatke č
prirode. Naime, str. 208, 322, 323, 326, 327, 334, 335. bile su stranice gde je ispušten
tekst, što u svakom č č da se gubi kontinuitet prevoda i komentara. Pored po-
menutih, u izvesnoj meri sistematskih prevoda Kur'ana, na albanskom postoji još jedan,
đ nekompletan prevod koga je dao hafiz Ali Korca. 40) No, o ovom ć govori-
ti drugom prilikom zbog zasad nepotpunih podataka o njegovom prevodu.
Na albanskom jeziku, pored ovih prevoda objavljenih kao posebna izdanja, pos-
toje drugi prevodi objavljeni po č ili verskim udžbenicima. 41) Smatramo za
shodno da se osvrnemo, sa bibliografskog aspekta, na prevod Kur'ana objavljen u č
pisu Kultura Islame. 42) Ovde nismo u stanju dati celokupne podatke, ali ipak smatra-
mo da je korisno izneti makar i one podatke do kojih smo do sada mogli ć 43)
Prevod Kur'ana nalazimo u ć brojevima pomenutog č .
Kultura Islam e, No. 12, Tirane, 1942, pp. 341-347. Preveden je i komentari-
san samo 177. ajet iz sure al-Bakara.
No. 11, Tirane, 1943, pp. 174-179. Prevedena je i komenta-
risana sura Kaf. Nagoveštava se da sledi nastavak.
No. 12, Tirane, 1943, pp. 206-209. Nastavak je komentara
od prošlog broja a uz to ima i druge ajete kao ilustraciju.
Ovde imamo potpis inicijalima H. SH. 44)
No. 7-8, Tirane, 1944, pp. 173-179. Ima prevod 12. 13 i
39. El-Kur'anu I Hakimu - Kur'an Mudri, l, 1926; 11,1927; 111,1932; IV,1934. Preveo sa arapskog
Šukrija ć .
40. Hafizi Ali č je i autor jedne arapske gramatike i mevluda na albanskom jeziku. đ je pre-
veo Hajjama na albanski i objavio je u'z prevod i originalni tekst persiskih rubalja. đ je i na
č Kultura Islame, itd.
41. Posljednje 22 sure bile su nekoliko puta prevedene i objavljene po verskim udžbenicima.
42. Kultura Islame, E. permuajshme feta re, letrare, ditunore, artistike č za.pitanje vere, knji-
ževnosti, nauke i umetnosti). Organ i komitetit Musliman SHqiptar. Drejtor pergjegj!ls: S. Bega,
Redaktor: SH. Putra (27 x 19).
Drejtimi: Kultura Islame - Tirani!.
U ovom č neko vreme imamo posebnu rubriku "Stranica tefsira".
43. Iskrenu zahvalnost dugujem Sejdi Simnici koji mi je od sveg srca pomogao na prikupljanju ovih
podataka.
44. Prema broju 9 od 1944. godine istog č jasno je on Haki Sharofi.
242
14. ajeta iz sure al-Mu'minun, ali prevod nije potpisan.
No.9, Tirane, 1944, pp. 242-247. Prevedena je i komentari-
sana sura "al-Seled".
Ovde imamo puni potpis Haki Sharofi.
No. 10, Tirane, 1944, pp. 272-277. Prevedeni su. i komenta-
risani ajeti 45, 46, 47 i 60, iz sure al - Anfal. N ije potpisano.
No. 11, Tirane, 1944, pp. 296-298. Prevedeni su i komenta-
risani ajeti 1-6 iz sure ad-Duhan.·N ije potpisano.
Kako se može videti iz č Kultura Islam e, ovde nemamo sistematski pre-
vod Kur'ana, nego je to više tematski prevod pojedinih ajeta iz raznih poglavlja. To se
vrlo jasno vidi iz sadržaja komentara i njegove orijentacije. Da bismo se u ovo uverili,
dovoljno je da uporedimo prevod i komentar u broju 10, 1944, p. 272.
lako u nekim brojevima č prevod i komentar nisu potpisani, najverovat-
nije je da je autor svih ovih prevoda Haki Sharofi . Sharofi daje originalni tekst Kur'ana
arapskim pismom zatim prevod a tek posle dolazi opširan komentar. Ovaj komentar je
dopunjen i drugim ajetima ili hadithima.
Ova dva poslednja prevoda imaju preopširan komentar, a što se č samog
prevoda, tu autori nisu uvek nalazili adekvatne izraze, nego su upotrebljavali, ponekad,
nekoliko č za jednu arapsku č ć na strani izvesne greške i ć u vidu
objektivne okolnosti, period kada su se javili ovi prevodi, treba priznati da je ovim č
njen znatan doprinos orijentalnim studijama.
Prema onome što je do sada č možemo kao č izneti ć Do
sada imamo tri prevoda Kur'ana na albanskom, nekompletna, i to:
1. Prevod od Ilo Mitko Qafzrzija ć osam d.žuzova (samo prva sveska ko-
ju sam imao u rukama) .45) Prevod je bez komentara_
2. Prevod u izdanju Vrhovnog Šerijatskog ć u Skadru, koji ' obuhvata 5
džuzoya. Prevod ima opširan komentar .
3. Prevod od hafiz: Ali č obuhvata 2000 stranica 45
a
ali ne možemo ć
dokle je prevodio jer nismo našli kompletan prevod.
Zatim imamo tematski prevod i komentar Kur'ana' objavljen u Kultura Islame,
i u najnovije vreme imamo đ pokušaj tematskog prevoda sa komentarom koji se
ć nekoliko puta pojavio u č prištinskom č Edukata Islame. 46)
45. Vidi fusnotu br. 26.
45-a.
Ovaj podatak dao je sam prevodilac H. Ali Korca, na kraju svog mevluda.
46. Edukata Islame, č č Organ je Udruženja ilmije SRS u Pri štini. Prvi broj je iza-
šao 1971 . godine. Do sada se pojavi lo 20 brojeva, Glavni i odgovorn i urednik, od č je
Sherif Ahmeti .
16* 243
SUMMARY
This article deals with the translations of Kur'an into Albanian language. The
first translation appeared too lately ln 1921 . I t was translated by Ila Mitke Qufzezija a
non-muslim. He translated it from English and dedicated it to the Albanians who lived
in USA. lt is interesting to mention that the translation was printed in Ploesti (Rumania).
The second translation was edited by the Supreme Shariyat Council in Skadar
and as its source served the commentary of Fahrudin Razi . The author of the article
turns also to the other fragmentary translations of Kur'an into Albanian language.
244
Zejnil ć
POPIS VAKUFNAMA IZ BOSNE I HERCEGOVINE
KOJE SE NALAZE U GAZI HUSREVBEGOVOJ BIBLIOTECI U SARAJEVU
Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, pored rukopisnih djela, štampanih
knjiga i č ima i svoj Arhiv u kome se nalaze važni dokumenti za č isto-
rije naših naroda i kulturno-prosvjetnih prilika u !3osni i Hercegovini za vrijeme vladavi-
ne osmanske imperije i austro-ugarske monarhije. U Arhivu ove biblioteke nalaze se
vakufname, koje se posebno i odvojeno č Mnoge vakufname iz Bosne i Hercegovi-
ne č su u prepisima, a prepisane su u tri sidžila (toma), u kojima ima 1.092 va-
kufname. Pored ovih sidžila, u kojima se č prepisi vakufnama, Biblioteka posjeduje
izvjestan broj i originalnih vakufnama, kao i drugih prepisa i njihov broj je 421, odnosno
554, jer kod nekih vakufnama pored originala ima još jedan-dva prepisa. U ovaj broj
nisu ubrojene vakufname koje su zavedene u grupu dokumenata, ali su ušle u ovaj pOJ:\is.
Prema tome, broj vakufnama u Gazi Husrevbegovoj bibi ioteci u Sarajevu je 1.105. Svi
originali i prepisi vakufnama ubrojeni u broju 421, odnosno 554, nalaze se i u prepisu u
spomenutim sidžilima pod istim brojem kao i u sidžilima, a mi smo ih prilikom đ
nja i popisa, ponovo numerisal i od broja 1 do 421, dok smo stare brojeve navel i u zagra-
dama. Napominjemo da prepisi u spomenuta tri sidžila ne obuhvataju samo vakufname,
nego tu ima i fermana, berata, hudžeta, ilama, murasela i drugih dokumenata, koji su u
vezi s jednim vakufom.
Ova tri sidžila vakufnama prenesena su u Gazi Husrevbegovu biblioteku iz biv-
še Vakufske direkcije u Sarajevu. Vakufname u ove sidžile č su se prepisivati tek
za vrijeme vladavine austro-ugarske monarhije, č č poslije osnivanja bivše
Vakufske direkcije (1883. godine) i trajalo je sve do 1945. godine. Izgleda, da č
prepisivanja vakufnama u ove sidžile datira tek 1884. godine, jer smo č da je prepi-
č na kraju šesnaeste po redu vakufname u I sidžilu zabilježio datum prepisa, a to je
bilo 13. džumadel-evela 1301. godine, što odgovara 12. il i 13. martu 1884. godine.
Ko je sve vršio prepise vakufnama u ove sidžile, nije nam sasvim poznato, ali je
sigurno da je jedan od č bio Muvekit Salih Sidki ć jer je on na pole-
245
đ originalnih vakufnama bilježio da je vakufnama prepisana u č sidžil, broj,
stranicu, datum i svoj potpis.
Prvi sidžil (vel. 47 x 30, strana 402, u tvrdom povezu, papir bijel, kariran) nu-
merisane stranice su mu s lijeva na desno, a vakufname su prepisivane s desna na lijevo,
tako da se prva vakufnama nalazi na 402. stranici. S č na desnoj strani, ima 47
lista koji nisu numerisani, a na kojima se nalaze, popisi vakufnama, koje se nalaze u si-
džilu i. to po rednom broju, kako su i prepisivane, što je otežavalo ć željenu vakuf-
namu. đ ima ovih nenumerisanih listova koji nisu ispisani.
U ovom sidžilu ima 346 numerisan ih brojeva vakufnama, ali omaškom su pres-
č brojevi: 15, 190 i 314, a 309 je ponovljen. Neispisane numerisane stranice su:
24,36, 44, 212, 214,316,318,331,358,363,367,369,371,373,375,377,383,385,
387, 389,390,392-394. Svi prepisi u ovom sidžilu su na turskom jeziku.
Drugi sidžil (vel. 47,5 x 30, papir bijel s linijama, povez tvrdi) ima 293 numeri-
sane stranice s desna na I ijevo. Na stranicama od 2 do 8 ispisan je popis vakufnama, koje
se nalaze u ovom sidžilu, kao i u prethodnom, a stranice od 9 do 12 su neispisane. U
ovom sidžilu ima 258 numerisanih brojeva vakufnama i to. od broja 348 do 605. Prepisi-
č je bio č s numeracijom od broja jedan, pa je kasnije to brisao i nastavio numeri -
sanje iz Prvog sidžila, ali je omaškom č n broj 347, jer je zadnji broj u I sidžilu
346. Svi prepisi i u ovom sidžilu su na turskom jeziku, osim jedne sudske Odluke, koja
je na srpskohrvatskom jeziku.
ć sidžil (vel. 41 x 25, u tvrdom povezu, papir bijel i s linijama) ima 611 nu-
merisanih stranica, koje su numerisane s desna na lijevo. U njemu se nalaze vakufname
od broja 606 do 1.092. Na prvih 15 stranica, koje nisu numerisane, ispisan je č
popis vakufnama, a -16. i 17. stranice su neispisane. Isto tako neispisane su stranice od
broja 383 do 611. Ovdje su vakufname na turskom i na srpskohrvatskom jeziku, a ima
na dosta mjesta, gdje nema u prepisu vakufname, nego je zabilježeno samo ime vakifa i
mjesto vakufa. U ovakvim č postoji original ili prepis u sudskim sidžilima,
što smo u našem popisu takve č č i uputili na izvor gdje se sve vakufname
nalaze. Isto tako bilježeno je samo ime vakifa i mjesto vakufa kod onih vakufnama, za
koje je kazano da se nalaze u sidžilu Povjerenstva, o kome nismo mogli ništa saznati gdje
se on danas nalazi . Dakle, kako se vidi, u ovom sidžilu se malo poteško ć jer su u nje-
mu vakufname negdje na turskom, negdje na srpskohrvatskom jeziku, a negdje opet
ubilježeni samo vakifi, a vakufname se nalaze ili u sudskim sidžilima ili u spomenutom
sidžilu Povjerenstva. Vakufname u ovom sidžilu do broja 706 su i na turskom i na srpsko-
hrvatskom jeziku, od 707 do 775 ubilježeni samo vakifi, a originali se nalaze posebno u
velikim kovertama, od 776 do 889 opet ubilježeni samo vakifi, a vakufname se nalaze u
sudskim sidžilima, od 890 do 919 ubilježeni samo vakifi, a vakufname se nalaze u sidži-
lu Povjerenstva. Brojevi vakufnama 920-922 u ovom sidžilu opet nemaju prepisa, nego
samo ubilježena imena vakifa. Od 923 do 945 vakufname su ili na turskom ili na srpsko-
hrvatskom jeziku, a od 950 do 1. .091 vakufname su na srpskohrvatskom jeziku i to štam-
pane kopije, nalijepljene na stranice ovog sidžila. Vakufnama broj 1.092 nije prepisana,
ali se nalazi fotokopija i prevod na jezik.
Za vakufname, za koje je č da se nalaze u sudskim sidžil ima, a odnose se
na Sarajevo i Visoko, prema podacima koji su navedeni u III sidžilu vakufnama, na ne-
kim mjestima smo ustanovili da se ti podaci ne slažu prema sudskim sidžilima, pa smo
negdje te podatke a negdje nismo mogli ustanoviti gdje se one nalaze.
246
Na kraju da kažemo, a to se vidi iz gore navedenog, osnov za popis ovih vakuf-
nama poslužila su nam ova tri sidžila_ Mi smo popis izvršili po abecedi gradova i abecedi
vakifa za svaki grad č a na kraju smo stavili datum nastanka vakufname,
osim kod onih koje nismo mogli ć ili datum uopšte nije naveden ili je pak bio ne-
č Originalne vakufname i prepisi koji se č kao spisi u kovertama, numerisane
su od broja 1 do 421 i takve vakufname č su odmah uz one koje postoje u sidži-
lima, a u nekoliko č postoji original ili prepis u spisu, ali nisu prepisane ni u je-
dan sidžil vakufnama_
Č koji budu željeli ć neku vakufnamu, moraju prvo da znaju ime
grada i vakifa, pa kada đ grad i ime vakifa, odmah ć vidjeti u kojem se sidžilu
nalazi ta vakufnama,a sidžili su č rimskim brojevima, pod kojim brojem i na ko-
joj stranici, datum nastanka vakufname, a ako ona ima original ili prepis kao spis i to je
na kraju č
Radi lakšeg pronalaska vakufnama, koje su starijeg datuma, dajemo hronološ-
kim redom naše redne brojeve vakufnama po ć i to od XV do XI X ć a
XX vijek nema potrebe da navodimo, jer su vakufname novijeg datuma i na srpskohrvat-
skom jeziku.
XV vijek
Brojevi: 423,424 i 556.
XVI vijek
Brojevi: 24, 25, 186, 218, 300, 331, 337, 344, 358, 361, 362, 395, 396, 459, 471),
541,544,546,549,551,618,731,818,820,994 i 1034.
XVII vijek
Brojevi: 1,2,3,4,19,20,21,39,323,332,333,334,336, 345, 347,352,356, 419,
429, 552, 606, 608, 713, 732, 824 i 1038-
XVIII vijek
Brojevi: . 26, 174, 222, 303, 325, 341, 343, 350, 351, 408, 422, 426, 441, 422,443,
444,458,461,464,465,470,474,476,481,482,483,518, 519, 520,527,
528,529,534,535,536,537,543,550,553,555,560,561, 567, 568, 574,
575,577,594,596,609,610,619,623,624,625,631,636, 646, 647,648,
663,680,681,687,688,695,700,702,711,712,714,716, 718, 720,726,
727, 733, 737, 755, 756, 757, 762, 772, 773, 775, 780, 784_
247
XIX vijek
Brojevi: 8, 9, 10, 12, 15, 27, 34, 37, 38, 40, 41, 42, 45, 46, 49, 50, 69, 70, 71, 76,
77,78,80,81,82,83,87,88,89,90,91,92,93,94,95,97,98, 99, 103,
104,105,107,111,113,114,115,125,172,179,182,187, 188,190,191,
193,195,203,205,210,211,212,214,215,217,219,220, 225, 226,231,
232, 233, 238, 242, 243, 245, 246, 247, 249, 250, 251, 254, 255, 256, 261,
262,267, 268, 269, 273, 284, 286,287, 294, 295, 296, 305, 306, 307,308,
310,316,319,324,326,327,328,329,330,338,339,342, 353, 354,355,
357,359,364,365,367,368,369,370,371,372,373,374, 375, 376,377,
378,379,380,381,385,387,388,389,390,400,403,405, 406, 411,412,
413,415,418,421,425,430,431,432,433,434,436,437, 438, 439,440,
445,446,448,449,452,455,456,460,463,466,467,468, 472, 473,477,
479,480,484,485,486,490,491,492,493,494,495,496, 497, 498,499,
502,503,504,505,506,507,508,509,510,511,512,516, 521, 523,524,
525, 529, 530, 533, 539, 557, 558, 559, 562, 564, 570, 573, 579, 581,582,
586,587,589,590,591,592,593,595,611,612,613,614, 616, 621,622,
626,627,629,630,635,638,640,641,642,643,644,649, 654, 655,656,
659,661,664,665,667,668,672,673,676,678,684,685, 689, 690,691,
693,694,698,701,703,704,705,706,707,708,709,710, 719, 721,723,
724, 725, 729, 730, 734, 735, 736, 738, 739, 740, 741, 743, 744, 745,747,
750, 751, 753, 754, 759, 760, 765, 766, 771, 776, 777, 778, 781, 782,783,
787, 788, 789, 794, 797, 798, 799, 800, 801,804,805,806, 821,822,823,
830,832,833,834,835,839,844,845,846,847,848,852, 855, 856,857,
859,861,865,866,867,868,869,871,872,873,881,882, 884, 885, 886,
887,888,889,890,891,892,893,894,895,896,897,898, 900, 901,902,
903, 904, 905, 906, 908, 910, 911, 913, 914, 918, 919, 920, 921, 922, 923,
924,925,927,939,941,946,947,950,961,968,969,974, 976, 1005,
1016,1030,1035,1036,1037,1044,1050,1068,1070,1072, 1074, 1075,
1076,1078,1081,1082,1084,1085,_1086,1087,1088, 1090, 1101, 1102,
1103.
BANJA LUKA
1. Ć SMAIL-AGA (ferman).-I, red. broj: 41, str. 338. Iz 1110/1699. god.
2. I, red. broj: 42, str. 338, Iz 1015/1621. god.
3. (vakufnama).-I,red.broj: 40,str. 339. Iz 1026/ 1617. god.
4. BOŠNJAK MEVLA HUSAMUDIN.-III,red.broj: 1 1630. god.
Fotokopija i prevod na srpskohrvatski jezik od Mehmeda ć i
Mahmuda ć nalazi se pod br. 420.
5. Ć HATIDŽA-HANUMA.- II, red.broj: 431,str.112. Iz 1325/1907. god.
E lJZINIE: RAGIB-BEG, SIN ALlJIN.- II, red. broj: 470, str. 153. Iz 1326/ 1908.
godine. Original pod brojem: 133 (470).
7. Ž Ć SAKINE-HANUMA, Ć Ž Ć AVDAGE.- II, red.
broj: 471, str. 154. Iz 1326/1908. godine. Original pod br. 134 (471) .
248
8. Ž Ć SELIM-BEG.- l, red. broj: 292, str. 56. Iz 1311 / 1894. godine.
9. II, red. broj: 367, str. 37.
10. Đ Š Ć FEHIM EF.I MUHAREM-AGA.-I, red. broj: 142, str. 224. Iz 1307/
1889. godine.
11. FATIMA, Ć ABDULAHOVA.-II, red. broj: 359, str. 31. Bez datuma
12. GALIPOVI Ć Đ Ć AHMED-BEGOVA.- II, red. broj: 370, str. 40.
Iz 1316/ 1898. godine.
13. Ć IBRAHIM, SIN DERVIŠOV.- II, red. broj: 464, str. 148. Iz 1326/ 1908.
godine. Original pod brojem: 129 (464).
14. Ž Ć HAMID-AGA.- II, red. broj: 394, str. 65.lz1322 1904. god.
15. Ć H. AVDIBEG, SIN SALlH-BEGOV.- II, red. broj:368, str
38. Iz 1316/ 1898. godine.
16. Ć DEVLET -HANUMA.- III, red. broj: 638, str. 33. Iz 1916.
godine.
17. Š Ć FEHIMA-HANUMA.-II, red. broj: 539, str. 228. Iz 1327/ 1910. g.
Jedan prepis pod brojem: 184 (539).
18. MEHMED-PAŠA, bosanski sandžakbeg.- III, red. broj: 708, str. 122. Nema va-
kufname.
19. H. PERVIZ-AGA, SIN ABDULAHOV.-II, red. br.: 360, str. 31. Iz 1046/ 1636 .
20.
21 .
godine.
II, red. br.: 361, str. 32. Iz 1047/ 1637.
godine.
II, red. br.: 358, str. 30. Iz 1039/ 1630
godine.
ORIGINAL i jedan prepls s pet marginalnih dodataka uvakufljenja,od ko-
jih su č istog legatora, a peti Fatime, ć Abdulahove, pod brojem:
171 (358).
22. Ć MUHAREM, SIN SALlHOV.- III, red. br.: 991, str. 280. Iz 1938. god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 324 (991).
23. SKOPLJAK H. MUHAREM-AGA.-II, red. br.: 448, str. 132. Iz 1325/ 1907.god.
Jedan prepis pod brojem: 126 (448) .
24. SOFI MEHMED-PAŠA.- II, red. br .: 437, str . 118. Iz 962/ 1554. godinu.
25.
26.
Original pod brojem: 177 (437). (Vakufnama se nalazi i č u limenoj
futroli) .
Ć FERHAT -PAŠA.- l, red. br.: 209, str. 141 . Iz 995/1587. godine.
Tri prepisa pod brojem: 166. Postoji prevod na č jeziku od dr
Asima ć
/
ŠABAN, SIN HUSEINOV - II, red. br.: 413, str. 93. Iz 1208/ 1793. godine.
249
27. Š Ć JUSUF-AGA.- II, red. br. 366, str. 36. Iz 1290/1873. godine.
Jedan prepis pod brojem: 96 (366).
28. Ć NURA-HANUMA.- II, red. br. 505, str. 193. Iz 1326/1908.god.
Ć
29. Ć MUSTAFA IZ Š Ć III, red. br. 969, str. 258. Iz 1937. god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 302 (969).
30. Ć Ć MUJO, SIN OSMANOV.- III, red. br. 957, str. 246 na srpskohr·
vatskom jeziku. Iz 1927. godine.
31. Č Ć FEJZULAH, SIN MEHMEDA.-III, red. br. 994, str. 283. Iz 1934. god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 327 (994).
32. Ć HATIDŽA.- II, red. br. 525, str. 214. Iz 1323/1906. godine.
33. II, red. br. 570, str. 260, Iz 1323/1906. godine.
Original pod brojem: 151 (570).
34. MUSTAFA, SIN OSMANOV.- II, red. br. 454, str. 138. Iz 1271/1855.godine.
35. Ć PAŠAN.- III, red. broj: 1072, str. 362. Iz 1941. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 404 (1072).
36. Ć FATIMA.- II, red. br. 503, str. 191. Iz 1327/1909. godine.
37. PODVIZD DŽAMIJA (berat o imenovanju hatiba).- III, red. broj: 760, . str .. 148.
Iz 1290/1873. godine.
Original pod brojem: 261 (760).
38. Ž Ć MURAT.- l, red. broj: 328, str. 18. Iz 1313/1896. godine.
39. SALIH-AGA, SIN MEHMEDOV.- l, red. broj: 341, str. 3. Iz 1089/1678. godi-
ne. Original i jedan prepi s pod brojem: 89 (341).
40. Ć RUKIJA.- l, red. broj: 329, str. 18. Iz 1304/1886. godine.
41. SULEJMAN-AGINA DŽAMIJA (berat o imenovanju hatiba).- III, redni broj:
759, str. 147. Iz 1290/1873. godine. Original pod brojem: 260 (759).
42. Ć FATA.- l, red. broj: 330, str. 17. Iz 1313/1896. godine.
43. Ć MUHO, SIN MUSTAFIN.-III, red. broj: 1069, str. 359. Iz 1940. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 401 (1069).
44. Ž Ć ALE, SIN VELlJIN.- III, red. broj: 1059, str. 349. Iz 1938. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 391 (1059).
45. ZI Ć HUSEJIN-AGA, SIN HASAN-AGIN.- l, red. broj: 322, strana 23. Iz
1303/1886. godine.
BIJELJINA
46. Ć ABID EF.-I, red. broj: 183, str. 176. Iz 1307/1890. godine.
250
47. Č Ć EMIN-AGA, SIN JUSUFOV.-II, red. broj : 465, str . 149. Iz 1326/ 1908.
godine. Original pod brojem: 130 (465).
48. EMIN-AGA, SIN JUSUFOV.-III, red. broj : 930, str .214.Jz 1338/ 1920.
godine. Original pod brojem: 284 (930) .
49. DŽANO-AGA, SI 1)1 H. OMEROV.- I, red. broj : 187, str. 168.lz 1291 / 1874.god.
Origina! i jedan prepis pod brojem: 56 (187).
50. FATIMA-HATUN, SUPRUGA OMER-BEGOVA.- II, red. broj : 380, str. 47. Iz
1288/ 1871. godine. Original pod brojem: 100 (380).
51 . Ć Ć Ć red. broj: 533, str. 220. Iz 1324/
1906. godine. Original pod brojem: 145 (533) .
52. Ž Ć HASAN-AGA.-II, red. broj: 417, str. 97. Iz 1322/ 1904.g.
Jedan prepis pod brojem: 115 (417).
53. Ć ABDULAH IZ KORAJA.- III , red. broj: 724, str. 130. Iz 1923. godine.
Zapisnik na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 225 (724).
54. Ć Ć TUNDŽA za vakuf ć džamije.- III, red. broj:725, str.
130. Iz 1922. :godine. Zapisnik na srpskohrvatskom jeziku pod brojem
226 (725).
55. Ć AHMET.- III , red. broj : 674, str . 77. (Samo ubilježeno ime vaki-
fa i mjesto, a vakufname nema ni u sidžilu ni u fasciklu) .
56. Ć EMIRA-HANUMA.- III, red. broj: 676, str. 79. (Nema vakuf-
name kao i u prethodnom č
57. Š Ć ALI BEG, SIN JUSUFBEGOV.- III, red. broj : 606, str. 1. Iz 1332/ 1914.
godine.
58. ALI BEG, " III , red. broj: 631, str . 25. Iz 1332/ 1914.
godine. Jedan prepis pod brojem: 187 (631).
59. Š Ć HASAN-BEG i EMIRA.- III, red. broj: 1046, str. 336. Iz 1940. godine.
Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 379 (1046).
60. Š Ć SABRI-BEG.- II, red. broj: 574, str. 264. Iz 1330/ 1912. godine.
Original pod brojem 154 (574).
61. Š Ć ŠAHA-HANUMA.-II, red. broj: 601, str. 290. Iz 1331 / 1913. godine.
62. Ć SALlH.- II, red. broj: 555, str. 243. Iz 1328/ 1910. godine.
63. Ć ATIFA.- II, red. broj: 597, str. 286. Iz 1332/ 1913. godine.
64. Ć ALlFA-HANUMA.- III, red. broj: 693, str. 101 . (Samo ubilježeno
ime vakifa i mjesto, a vakufname nema ni u sidžilu ni u fasc ikl u).
65. Ć NAILA-HANUMA, UDATA Ć 11I, ·red. broj : 933, str. 218.
Na srpskohrvatskom jeziku iz 1934. godine.
66. Ć H. HUSO IZ JANJE.- III, red. broj: 723, str. 129. Iz 1928. godine. Za -
pisnik na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 224 (723).
67. Ć H. ALI-BEG.- III, red. broj : 741, str. 138. Iz 1322/ 1904. godine.
Jedna kopija pod brojem: 242 (741).
251
68. Š Ć Č Ć IBRAHIM-BEG.- III, red. broj: 624, str . 19.
Iz 1334/ 1916. godine.
69. Š Ć Č Ć IBRAHIM-BEG.- III, red. broj: 625,str.18. Iz
1334/ 1916. god.
BOSANSKA DUBICA
70. Ć PAŠO.-I, red. broj: 290, str. 58. Iz 1311 / 1893. godine.
71. ARNAUT H. SULEJMAN.- I, red. broj: 282, str. 63. Iz 1310/ 1893. godine.
72. Š Č Ć ALIJE-HANUMA, Ć SMAILOVA.-II, red. broj: 412, str. 92.
Iz 1324/ 1906. godine.
73. CER I Ć ADEM-BEG.- I, red. broj: 281, str. 63. Iz 1310/ 1893. godine.
74. II, red . broj: 371, str. 41. Iz 1320/ 1902. godine.
75. II, red. broj: 372, str . 41.
76. II, red . broj: 373, str. 42.
77. Ć AHMED-BEG.- I, red. broj: 191,str.163. Iz 1308/ 1890.godine.
78. Ć AHMED-BEG i ADEM-BEG.-I, red. broj : 193, str .162. Iz 1308 / 1890.
godine.
79. Ć AHMED-BEG, SIN SULEJMANOV.- II, red. broj: 449, str.133. lz 1908.
godine.
80. Ć HASAN-BEG.- I, red. broj: 283, str. 62. Iz 1310/ 1893. godine.
81. Ć H. MEHMED-BEG (za Č š džamiju).-I, red. broj: 255, str.91. Iz
1276/ 1860. godine.
82. Ć RUSTEM-BEG.- I, red. broj: 302, str. 46. Iz 1312/ 1894. godine.
83. Ć Ć MUSTAFA.- I, red. broj: 340, str. 4. Iz 1317/ 1899. godine.
84. Ć MULA BEGAN.- I, red . broj: 343, str. 2. Iz 1317/ 1899. godine.
85. Ć HANIFA i MUNIFA.- II, red. broj: 420, str.l00. Iz 1325/ 1907. g.
86. Ć NAZIF, SIN H. BEGIN.- III, red . broj : 999, str. 288. Iz 1939. godi ·
ne. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 332(999).
8
7
. Š Ć OSMAN.- I, red. broj: 317, str . 31. Iz 1313/ 1895. godine.
88. Š Ć PAŠO, SIN H. AGIN.- I, red. broj: 235, str. 108. Iz 1309/ 1892. god.
89. Ć MUHAREM-AGA.- I, red. broj: 346, str . 1. Iz 1317/ 1899. godine.
90. Ć Ć SIN OSMANOV.-I, red .broj: 316, str.31 . Iz 1312/ 1895.g.
91 . H. Ć NURA-HANUMA.- I, red.broj: 192, str.163. Iz 1300/1883.
92. Ć BEGAN, SIN MEHAGIN.-I, red.broj: 342, str . 2. Iz 1310/ 1892.g.
93. Ć MEHMED-AGA, SIN BEGANOV.- I, red . broj: 301, str. 46. Iz
1312/ 1894. godine.
252
94.
Ć HAFA.-I, red. broj: 345, str. 1. Iz 1317/1899. godine.
95. Ć REDŽEP, SIN HASANOV.- II, red. broj: 362, str. 33. Iz 1316/
1898. godine.
BOSANSKA GRADiŠKA
96. Ć H. MUSTAFA.-III, red. broj: 642, str. 36. Iz 1342/1923. godine.
97. Ć H. DERVIŠA-HANUMA.- II, red. broj: 348, str.13 .. lz' 316/ 1899.
godine. Ovjereni prevod na srpskohrvatski jezi k pod brojem: 91 (348).
BOSANSKA KRUPA
98. Ć HUSEIN.- I, red. broj: 273, str. 70. Iz 1306/1889. godine.
99. Š Ć Ć H. HASAN-BEG.- I, red. broj: 272, str. 70. Iz 1307/1890. godine.
100. Ć SALKO.- I, red. broj: 271, str. 71. Iz 1305/1887. godine.
101. Ć HUSEIN.- II, red. broj: 504, str. 192. Iz 1327/1909. godine.
102. Š Ć HIDA.- III, red. broj: 643, str. 37. Iz 1925. godine.
BOSANSKI BROD
103. Š Ć H. AGO.- I, red. broj: 252, str. 94. Iz 1284/1867. godine. Origi-
nal pod brojem: 76 (252).
104. Š Ć HFZ. HASAN i H. MUSTAFA.- I, red. broj: 203, str. 147. Iz
1306/1889. godine. Original pod brojem: 62 (203).
105. Š Ć H. MUSTAFA.- I, red. broj: 11, str. 374. Iz 1289/1872. godine.
Original pod brojem: 4 (11).
BOSANSKI NOVI
106. Ć Ć Ć TATLA.-III, red. broj: 1073, str. 363. Iz 1942. godine.Origi-
nal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 405 (1073).
107. Ć H. HASAN-BEG.- I, red. broj: 240, str. 103. Iz 1308/1891. godine.
108. FATIMA.- I, red. broj: 241, str. 102. Iz 1307/1890. godine.
109. Ć AiŠA, Ć MEHMED EF. i Ć ZLATA.- III, redni
broj: 735, str. 135. Iz 1308/1891. godine. Original pod brojem: 236(735).
110. Ć SALIH i IBRAHIM (OSUDA I ODLUKA).- III, red. broj: 1033, str.321
-323. Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem:
366 (1033).
253
111. PAŠA G I Ć NUR IJA, Ć H. AGI NA.- I, red. broj: 285, str. 60. Iz 1311/1893. g.
Ć ZLATA (Vidi: ć Aiša).
112. Š Ć MEVLUDA.- II, red. broj: 515, str. 204. Iz 1325/1907. godine.
113. Ć JUSUF.- I. red. broj: 239, str. 103. Iz 1308/1891. godine.
114. I, red. broj: 325, str. 20. Iz 1312/1895. godine.
115. Ć MUSTAFA, SIN H. SALlHOV.- I, red. broj: 274, str. 69. Iz1304/
1887. godine.
116. ZDIONICA OSMAN i MUSTAFA.-II, red. broj: 433, str. 114. Iz 1325/1907. g.
117. , III, red. broj: 736, str. 136. Iz 1325/1907.g.
Original pod brojem: 237 (736).
BOSANSKI PETROVAC
118. Ć Ć II, red. broj: 538, str. 227. Iz 1325/1907. godine.Original
pod brojem: 146 (538).
119. Š Ć OSMAN-BEG.- II, red. broj: 447, str. 131. Iz 1326/1908.god.
120. Ć MUHAREM EF.- II, red. broj: 516, str. 205.
121. Ć ALMAS-HANUMA.- II, red. broj: 400, str. 77. Iz 1323/1905. g.
122. II, red. broj: 567, str. 255. Iz 1329/1911. g.
123. Ć H. MEHMED-BEG.-II, red. broj: 459, str. 143. Iz 1325/1907. g.
124. Ć OSMAN-BEG.-II, red. broj: 593, str. 282. Iz 1330/1912. g. Ori-
ginal pod brojem: 157 (593).
125. MUSTAFA HILMI, SIN H. OMER EF, BIVŠi REIS-UL-ULEMA.- II, red. broj:
430, str. 110. Iz 1306/1889. godine.
Č
126. H. Ć Ć ZIFA.- III, red. broj: 979, str. 268. Iz 1937.
godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 312 (979).
127. Ć H. NAZIF.- II, red. broj: 440, str. 124. Iz 1325/1907. godine. Č
ri prepisa pod brojem: 122 (440).
128. H. NAZIF.- II, red. broj: 441, str. 125. Iz 1325/1907. godine.
129. ARNAUT VASVIJA, Ć HUSEIN-AGINA.- II, red. broj: 542,str.230.lz 1328
/1910. godine. Original pod brojem: 147 (542).
130. Ć H. IBRAHIM.- III, rfitd. broj: 1036, str. 326. Iz 1939. godine. Originalna
srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 369 (1036).
131. Ć BEGO, SIN SALKIN.-III, red. broj: 1008, str. 297. Iz 1939. godi-
ne. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 341 (1008).
254
132. Š Ć ALIJA.-II, red. broj: 563, str. 250. Iz 1329/1911. godine.
133. Ć SALlH.-III, red. broj: 719, str. 127. Iz 1326/ 1908. godine. Jedan
prepis pod brojem: 220 (719).
134. Ć HAŠIM.-II, red. broj: 545, str. 232. Iz 1328/ 1910. godine.
Ć (Vidi: Ž Ć
135. Ć SALlH.- III, red. broj: 970, str. 259. Iz 1937. godine. Original na
srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 303 (970).
136. Ć SALIH.- III, red. broj: 1011, str. 300. Iz 1'937. godine. Original na
srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 344 (1011).
137. Ž Ć H. MEHMED-AGA.- III, red. broj: 658, str. 59. Iz 1921. godine.
138. III, red. broj: 659, str. 61.
139. Ž Ć SULEJMAN i EMIN (iz sela Š ć II, red. broj: 472, str. 155. Iz
1326/ 1908. godine. Jedan prepis pod brojem: 135 (472).
140. Ž Ć SULEJMAN i EMIN.- III, red. broj: 755, str. 145. Iz 1326/ 1908. god.
Jedan prepis pod brojem: 256 (755).
141. Ć EMIN, SIN HAMIDOV.-III, red. broj: 954, str. 243. Na srpskohr -
vats kom jeziku iz 1930. godine.
• •• 1
142. HODZIC-BRODLlC SALKO, SIN IBRAHIMOV.-III , red. broj: 1007, str. 296.
Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod br. 340 (1007) .
143. Ć MEHMED, SIN SALlHQV,-III , red. broj: 1032, str. 320. Iz 1938. godi-
ne. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 365 (1032).
144. Ć HASIB, SIN BEGIN.-III, red. broj: 983, str. 272. Iz 1937. godine. Origi -
nal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 316 (983).
145. Ć Ž Ć KASIM.- III, red. broj: 620, str. 13.lz 1;334/ 1916.
godine. Jedan prepis pod.brojem: 185 (620).
146. Ć AVDO.- III, red. broj: 675, str. 78. (Samo ubilježeno ime vakifa
IT)jesto, a vakufname nema ni u sidžilu ni posebno u fasciklu) .
147. IZET-HANUMA, Ć H. HUSEIN ARNAUTA.- II, red. broj: 474, str. 157. Iz
1326/ 1908. godine.
Ć H. PAŠO (Vidi: H. Ć ABID EF.).
148. Č Ć SALlH-AGA.- II, red. broj: 499, str. 189. Iz 1326/ 1908. godine.
Dva prepisa pod brojem: 141 (499) .
149. Č ć II, red. broj ·: 356, str. 27. Iz 1318/ 1901. godine. Je- '
dan prepis pod brojem: 94 (356) .
150. Ć SULEJMAN-AGA.-II, red. broj: 564, str. 251. Iz 1329/ 1911. godine.
151. Ć AVDO, SIN SULJIN.- III, red. broj: 993, str. 282. Iz 1938. godine.Origi-
nal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 326 (993).
152. Ć H. ABDULAH.- III, red. broj: 666, str. 70. Iz 1325/ 1907. godine.
153. Ć Ć II, red: broj: 439, str. 123. Iz 1325/ 1907. godine. Tri prepisa i
jedan prevod pod brojem: 121 (439) .
255
154. Ć H. NUMAN.- II, red. broj: 544, str. 231. Iz 1328/1910. godine.
155. Ć H. OMER.- II, red. broj: 556, str. 244.
156. Ć Ć III, red. broj: 677, str. 80. (Samo ubilježf>llo imevakifa
i mjesto, a vakufname nema ni u sidžilu ni posebno u fasciklu).
157. Ć BEGO.- III, red. broj: 739, str. 137. Iz 1324/1906. godine. Jedan
prepis pod brojem: 240 (739).
158 Ć Ž Ć FAT!MA.- III, red. broj: 774, str. 154. Iz 13281
1910. godine. Jedan prepis pod brojem: 275 (774).
159. Ć OMER, SIN OSMANOV.- III, red. broj: 958, str. 247. Iz 1935.god.Origi-
nal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 293 (958).
160. Ć H. MEHMED, SIN AHMEDOV.- III, red. broj: 619, Stl. 12. Iz
1334/1916. godine.
161. PAZARAC - ARNAUT IZET -HANUMA.- III, red. broj: 740, str. 138.lz 13241
1906. godine. Jedan prepis pod brojem: 241 (740).
162. Ć AGAN, SIN REŠIDOV.- III, red. broj: 995, str. 284. Iz 1937. god. Origi-
nal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 328 (995).
163. Ć ZLATA, Ć Ć III, red. broj: 1012, str. 301. Iz 1938. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 345 (1012).
164. Ć SEVDA, Ć HUSNIJE.-II, red. broj: 445, str. 129. Iz 1323/1905.
godine. Jedan prepis pod brojem: 124 (445).
165. H. Ć ABID EF. Ć H. PAŠO.-III, red. broj: 756,str.146.
Iz 1326/1908. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 257 (756).
166. H. Ć ABID EF. Ć H. PAŠO.- III, red. broj: 473,str.156.
Iz 1326/1908. godine. Jedan prepis pod brojem: 136 (473).
167. Ć MUHAREM-AGA.-II, red. broj: 443, str. 127. Iz 1325/1907. godine.
168. III, red. broj: 733, str. 134.
Jedan prepis pod brojem: 234 (733).
169. Š Ć Š Ć HATIDŽA.- III, red. broj: 1009, str. 298. Iz 1939. go-
dine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod 342 \ 1009).
170. Š Ć MUJO.-II, red. broj: 532, str. 219. Iz 1327/1909. godine.
171. Š Š Ć HASAN.- III, red. broj: 775, str. 154. Iz 1344/1926. godine. Jedan prepis
pod brojem: 276 (775).
172. H. ZAIM-BEG.- I, red. broj: 280, str. 64. Iz 1294/1877. godine,
173. Ć FEHIM-AGA,-III, red. broj: 1071, str. 361, Iz 1937. godine. Origi-
nal na srpskohrvatskom jezi ku pod brojem: 403 (1071),
BUGOJNO
174. BABUS SEADE AGASI AHM ED-AGA,- I, red, broj: 185, str, 170, Iz 1152/1739.
godine.
256
175. Č JUSUF.- III, red. broj: 684, str . 89. Iz 1340/ 1922. godine. Original pod
brojem: 201 (684) .
176. KERO HUSEIN, SIN HASANOV (Vakuf za džamiju u Glavici).-II, red . broj: 598,
str . 287. Iz 1332/ 1913. godine .. Original pod brojem: 159 (598) .
177. PURIVATRA Ć II, red. broj: 591, str. 280. Iz 1330/ 1912. godine. Ori ·
ginal pod brojem: 156 (591) .
178. ŠIJAK IBRAHIM, SIN MUHAREMOV.- III, red. broj : 706, str . 120.lz 1329/1 91;.
godine. Original pod brojem: 210 (706) .
CAZIN
179. Ć HASAN i SULEJMAN.- I, red. broj: 284, str . 61. Iz 1307/ 1890.godinp..
180. Ć HASAN, SIN HUSEINOV (iz Velike Kladuše) .-III, red . broj : 932,st r. 216.
Na srpskohrvatskom jeziku iz 1933. godine.
181 . Ć MUMIN (iz Velike Kladuše).-III, red. broj: 974, str. 263. Iz 1937. godi ·
ne. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 307 (974) .
182. DŽAMIJA U MALOJ KLADUŠi (Berat o imenovanju Huseina, sina Osmanova za
hatiba ove džamije) .- III, red. broj: 715, str. 125. Iz 1290/ 1873. godine.
Original pod brojem: 216 (715).
183. Ć MEHO, SIN IBRIN (iz Male Kladuše).- III, red. broj: 987, str. 276. Iz go·
dine 1937. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 320 (987) .
184. MUR Ć HASAN.- III , red. broj: 702, str . 116. (Samo ubilježeno ime vakifa i mjes·
to, a vakufname nema ni u sidžilu ni posebno u fasciklu).
185. Ć MEHMED, SIN MEHIN (iz č III, red. broj: 939, str . 225. Iz
1934. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 286(393).
Č Č
186. GAZI SINAN-BEG, č sandžakbeg.- I, red. broj: 184, str. 175.lz 990/
1582. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 162 (184).
187. Č Ć MEHMED-BEG.- I, red. broj: 289, str. 58. Iz 1303/ 1885. godine.
DERVENTA
188. Ć IBRAHIM, HASAN, HAMZA i ALlBEG.- I, red. broj: 225,str.
121. Iz 1305/ 1888. godine.
189. Ć Ć SEJDA.- III, red. broj: 730, str. 133. Iz 1342/ 1923. go-
dine. Jedan prepis pod brojem: 231 (730).
190. Ć BEHDŽED-BEG, SIN EMIN-BEGOV.- I, red. broj: 226, stra-
na 121. Iz 1305/ 1888. godine.
17- Anali 257
191 . ARNAUT IBRAHIM, SIN ABDUL-FETAHOV.- I, red . broj: 243, str. 101.
Iz 1302/ 1885. godine.
192. Š Ć HUSEIN-AGA.- II, red . broj: 398, str. 75. Iz 1323/ 1905. godine.
193. Ć Ć H. MUSTAFA, SIN MAHMUTOV.- I, red . broj : 94, str. 280.
Iz 1299/ 1882. godine.
194. Ć H. HIVZIJA.-III, red. broj: 704, str. 118. Bez datuma.
195. Ć MURAT -BEG.- I, red . broj: 246, str. 98. Iz 1309/ 1892. godine.
196. Ć - H. Ć RAŠID-AGA.-III, red. broj : 940, str. 226. Iz 1922.godine.
Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 287 (940) .
DOBOJ
(Vid i: Tešanj)
DONJI VAKUF
197. BALAGIJA MULAGA.- II, red. broj: 594, str . 283. Iz 1331 / 1913. godine. Origi-
nal pod brojem: 158 (594) ;
-
198. BALAGIJA SALIH-AGA, SIN H. HASANOV.- III, red. broj: 925, str . 208. Iz
1930. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 280(925) .
199. Č MUSTAFA.- II, red. broj: 438, str . 122. Iz 1325/ 1907. godine.
200. Č Č I Ć (DŽIGUM) DU LSA.- III, red . broj: 1022, str. 311. Iz 1938. godi-
ne. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 355 (1022) .
201 . Ć ABDULAH, SIN IBRAHIMOV.- II, red. broj: 432, str.113. lz 1325/1 907.
godine. Original pod brojem: 119 (432).
202. Ć NAIM.- III, red . broj: 621, str. 15. Iz 1333/ 1915. godine.
203. Ž Ć MUJESERA, Ć MUSTAFINA.- II, red. broj: 560, str. 248.
Iz 1309/ 1891 . godjne.
204. Ž Ć Ć i BISERA.- II, red. broj: 435, str. 116. Iz 1325/ 1907.
godine. Original pod brojem: 120 (435).
205. Ć IBRAHIM EF.-I, red. broj: 275, str . 69. Iz 1303/ 1885. godine.
206. Č Č KANA.- III, red. broj: 962, str. 250. Na srpskohrvatskom
jeziku iz 1931. godine.
207. Ž Ć Ž Ć DERVIŠ-HANUMA.- III , red. broj: 967,
str. 256. Iz 1937. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem:
300 (967).
208. TRTO IDRIZ.-II, red . broj: 384, str . 50. Iz 1319/ 1901 . godine.
DUVNO
209. Š Č H. ALI EF. (ilam).-II, red. broj: 502, str. 191. Iz 1326/1908. god.
210. Č H. MAHMUD-AGA.-I, red. broj: 87, str. 288. Iz 1292/1875.
godine. Original i jedan prepis pod brojem: 18 (87).
Č
KUKAVICA MEHMED-PAŠA (Vidi: Travnik)
211. MUSTAFA i IBRAHIM-PAŠA (Vakufnama se odnosi na džamiju u Sagr. H. Aliji-
noj mahali u Sarajevu).- II, red. broj: 479, str. 162. Iz 1236/1820. godi-
ne. Jedan prepis pod brojem: 138 (479).
FOJNICA
212. Č ASIM EF., SIN MUSTAFIN.- I, red. broj: 312, str. 35.
Iz 1312/1894. godine.
213. Č SALKO, SIN IBRAHIMOV.-III, red. broj: 966, str. 254. Iz 1937. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 299 (966).
214. DŽEKO ALlJAGA.- I, red. broj: 163, str. 195. Iz 1299/1882. godine.
215. II, red. broj: 350, str. 15.
216. Ž Č MUŠAN (Vakuf za džamiju u ć II, red. broj: 482, str. 165.
Iz 1326/1908. godine. Original pod brojem: 139 (482).
217. IBRAHIM, SIN MUSTAF.IN: - I, red. broj: 101, str. 268. Iz 1290/1872. godine.
218. LUTFI - HODŽA.- I, red. broj: 268, str. 73. Iz 987/1579. godine.
219. Č MUSTAFA, SIN H. IBRAHIMOV.- I, red. broj: 309, str. 39.
Iz 1311/1893. godine.
220. Č SULEJMAN-AGA.- I, red. broj: 318, str. 32. Iz 1312/1895. god.
221. Č MAHMUT (za mekteb u č red. broj: 686, str.91. (Sa-
mo ubilježeno imp vakifa i mjesto, a vakufname nema ni u sidžilu ni po-
sebno u fasciklu).
222. ŠABAN EF., SIN AHMEDAGIN.-I, red. broj: 32, str. 347. Iz 1127/1715.godine.
223. Š Č Č BEHAUDIN EF.-III, red. broj: 1087, str. 377, Iz 1928.go-
dine. Jedan prepis s dopunama - sve na srpskohrvatskom jeziku pod bro-
jem: 419 (1087).
Č
224. Č FIZA.-II, red. broj: 427, str. 108. Iz 1907. godine.
225. TOKARA MUSTAFA.- II, red. broj: 426, str. 107. Iz 1900. godine.
11* 259
GORAŽDE
226. DŽAFER-BEGOVA DŽAMIJA.-III, red. broj: 713, str. 124. Iz 1300/ 1883. go·
dine. Pet seneda pod brojem: 214 (713).
GORNJI VAKUF
227. Ć IBRAHIM.- III, red. broj: 641, str. 36. Iz 1336/ 1918. god.
228. Ć HATIDŽA.- III, red. broj: 607, str. 2. Iz 1323/ 1905. godine:
229. Ž Ć AVDO i FATIMA.- III, red. broj: 1040, str . 330. Iz 1940. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 373 (1040) .
230. H. Ć Ć KADEMLlJA (odluka) .- III, red. broj: 1014, str.
303. Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod rednim br.
347 (1014).
231. LABA LO DERViŠ SALIH-RIZAI EF.-I, red. broj: 210, str. 138. Iz 1283/ 1866.
godine.
232. LABALO DERViŠ SALlH-RIZAI EF.- (murasela).-III, red. broj: 767, str. 151.
Iz 1283/1866. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 268 (767).
Č
233. AHMED-PAŠA.- I, red. broj: 267, str. 75. Iz 1294/ 1877. godine.
234. Š Ć OMER, SIN HUSEINOV (zapisnik za vakuf džamije u Stjepan-polju).-
III, red. broj: 946, str. 234. Na srpskohrvatskom jeziku iz 1932. godine.
235. Ć AVDO, SIN IBRAHIMOV (zapisnik za prethodni vakuf). - I II, .
red. broj: 951, str. 240. Na srpskohrvatskom jeziku iz 1932. godine.
236. Ć OMER (dozvola za uknjiženje u korist v3kufa dŽamije u
polju) .-III, red. broj: 1045, str. 335. Iz 1940. godine. Original na srpsko-
hrvatskom jeziku pod brojem: 378 (1045) .
237. Ć HUSEIN (zapisnik u korist prethodnog vakufa).- III, red. broj: 950,
str. 239. Na srpskohrvatskom jeziku iz 1932. godine.
238. MURAT - KAPETAN.- I, red. broj: 279, str. 65. Iz 1294/ 1877. godine.
239. Ć H. OMER (zapisnik o uvakufljenju za mekteb u Stjepanpolju).- III,
red. broj: 952, str . 241. Na srpskohrvatskom jeziku iz 1934. godine.
240. Ć OSMAN, SIN OMEROV (zapisnik o uvakufljenju za Novu džamiju i mek-
teb u Sjenini).- III, red. broj: 945, str. 233. Na srpskohrvatskom jeziku
iz 1935. godine.
241. Š Ć SALIH-AGA, SIN MULA MUSTAFIN.- II, red . broj: 540, str. 299.
Iz 1327/ 1909. godine.
260
r
242. ŠABO H. IBRAHIM.- l, red. broj: 161, str. 198. Iz 1291/1874. godine. Original
jedan prepis pod brojem: 43 (161 ).
243. ŠABO REŠiD (vasijetnama).- l, red. broj: 270:str. 71. Iz 1301/1883. g.
Č
.... 244. Ć IBRAHIM, SIN OSMANOV (za mekteb uD. Mionici).- II, red. br.
501, str. 190. Iz 1327/1909. Original pod brojem: 143 (501).
245. Ć BEHDŽED-BEG (hudžet).- l, red. broj: 93, str. 281. Iz 1305/
1887. godine.
246. H. BISERA-HANUMA (vasijetnama).-I, red. broj: 133, str. 235. Iz 1305/1888.
godine.
247. BR KI Ć ŠAHA, Ć ALI BEGA.- III, red. broj: 618, str. ll, Iz 1311/1893. god.
248. Ć ALIJA, SIN OMEROV (hudžet).- II, red. broj: 506, str. 194.
Iz 1327/1909. godine
249. Š Č Ć Ć EBU BEKIR, SIN OSMANOV (vasijetnama).
-II, red. broj: 415, str. 95. Iz 1263/1846. god. Original pod brojem: 113
(415).
250. Š Č Ć Ć MURAT-KAPETAN, SIN OSMANOV.- l,
red. broj: 132, str. 236. Iz 1225/1810. god ine. Original i jedan prepis pod
brojem: 32 (132).
251. Š Č Ć Ć OSMAN-KAPETAN.- l, red. broj: 131, str.
237. Iz 1225/1810. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 31 (131).
Napomena: Original je na č š ć
Ž Ć H. HASAN-AGA (Vidi: č ć H. Ali-aga).
252. Ć Ć Ć UDATA Š Ć red. broj: 1006, str.295.
Iz 1939. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem :339
(1006).
. ,
253. HAJRIC SALIH.- III, red. broj: 1050, str. 340. Iz 1940. godine. Jedan prepis na
srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 383 (1050).
254. HATIDŽA-HANUMA, Ć MEHMED-BEGOVA.- l, red. broj: 102, str. 268. Iz
1288/1871. godine.
255. HATIDŽA-HANUMA, Ć MEHMED-BEGOVA (vasijetnama).- l, red. br. 237,
str. 105. Iz 1303/1885. godine.
256. Ć FATIMA (hudžet).-III, red. broj: 617, str. 11.
Iz 1302/1885. godine.
257. Ć FATIMA (hudžet).-II, red. broj: 526, str. 215. Iz 1906. godine. "
258. Ć REŠiD, HASAN i BAJRO.- III, red. broj: 1080, str. 370. Iz 1940.
godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 412 (1080).
259. Ć ALIJA (hudžet).- II, red. broj: 414, str. 94. Iz 1324/1906. godi-
ne. Original pod brojem: 112 (414).
261
V
260.
261 .
262.
263.
264.
265.
266.
267.
OSMAN-NURIJA, SIN IBRAHIMOV (idžazetnama) .- III, red. broj: 746, st ra na
141. Bez datuma. Jedan prepis pod brojem: 247 (746) .
Š Ć HASAN-BEG (hudžet) .- l, red. broj: 155, str . 205. Iz 1234/ 1819.
godine. Original i jedan prepis pod brojem: 41 (155) .
Š Ć HASAN-BEG (hudžet) .- III , red . broj: 622, str . 16.lz 1304/ 1887.
god.
Č Ć H. ALI-AGA i Ž Ć H. HASAN-AGA (hudžet).- II,
red. broj: 596, str. 285. Iz 1323/ 1906. godine.
Ć DEDO, SIN DERVIŠOV.-III, red. broj: 1074. str . 364. Iz 1941. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 406 (1074).
Ć KASIM-AGA.-III, red. broj: 703, str. 117. (Samo ubilježeno ime vaki-
fa i mjesto, a vakufname nema ni u sidžilu ni posebno u fasciklu ).
Ć Ć SAFIJA (hudžet).- II, red. broj: 527, str . 216.
-
Iz 1906. godine.
H. VASVIJA-HANUMA.-I, red. broj : 134, str. 234. Iz 1305/ 1888. godine.
JAJCE
268. H. ABDURAHIM-SPAHIJA, SIN Č III, redni br.
717, str . 126. Iz 1221 / 1806. godine. Original pod brojem: 218 (717).
269. AHMED SEID-BEG, SIN DERViŠ SULEJMAN-BEGOV (iz Travnika a za Rama-
džamiju u Jajcu) .-III, red. broj: 769, str. 152.
Iz 1262/ 1846. godine. Original pod brojem: 270 (769).
270. Ć H. MEHMED.- II, red. broj: 469, str . 152. Iz 1322/ 1904. god. Origi -
nal pod brojem: 132 (469) .
271. Ć ZEHRA (vasijetnama) .- II, red. broj: 428, str. 109. Iz 1905. god.
272. Ć SU LJAGA, SIN MEHMEDOV (Uvakufljene nekretnine za Sjedinjeni va·
kuf).- III, red. broj: 669, str . 73. Iz 1930. godine. Original na srpskohr-
vatskom jeziku pod brojem:196 (669) .
273. Ć MAHDŽUB.- I, red. broj: 129, str . 239. Iz 1889. godine.
274. Ć MUJO, SIN OSMANOV (za mekteb u š č III, red. br . 1048,
str. 338. Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod red. br.
381 (1048).
275. Č Ć DERVIŠA.- II, red. broj: 475, str. 158. Iz 1326/ 1908. god . Origi-
nal pod brojem: 137 (475).
276. Ć BEHARA (Vakuf za džamiju u Vincu).- III, red. broj: 679, str. 82.lz 1929.
godine. Original na sorpskohrvatskom jeziku pod brojem: 198 (679) .
277. Ć RIZVAN, SIN AGANOV (darovniugovor).- III, red. broj: 944, str. 232.
Na srpskohrvatskom jeziku iz 1933. godine.
262
278. Ć RIZVAN, SIN AGANOV.- III, red. broj: 955, str. 244. Na srpskohrvat -
skom jeziku iz 1933. godine.
279. Ć AHMED, SIN SULJAGIN (Uvakufljene nekretnine za Sjedinjeni vakuf). -
II L red. broj: 988, str. 287. Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom
jeziku pod brojem: 331 (988).
280. TOŠO MEHMED.- III, red. broj: 678, str. 81. (Samo ubilježeno ime vakifa i mjes-
to, a vakufname nema ni u sidžilu ni posebno u fasciklu).
KLADANJ
281 . BEHLUL MUHAREM-MUŠAN, SIN MUSTAFIN (za mekteb u ć
red. broj: 524, str. 214. Iz 1327/ 1909. godine. Original pod brojem: 144
(524).
282. Ć MUHAREM, SIN SALlHOV.- III, br. 953, str. 242. Iz 1925. go-
dine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 292 (953).
283. Ć MEHMED, SIN MUSTAFIN.- III, red. broj: 972, str. 261. Iz 1933.go-
dine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 305 (972).
Ć
284. AHMED, MUSA, Š Ć OMER i DERVIŠA.- I, red. broj: 287, str. 59. Iz 1310/
1893. godine.
285. Č Ć JUSUF-AGA.- III, red. broj: 623, str. 18. Iz 1333/ 1915. godine.
286. Ć DAUT -BEG.-I, red. broj: 247, str. 97. Iz 1307/ 1890. godine.
287. Ć HABIBA.-I, red. broj: 305, str. 45. Iz 1311 / 1894. godine.
288. Ć MAGBULA.- II, red. broj: 547, str . 233. Iz 1325/ 1907. godine.
289. Č SALIH-AGA.-II, red. broj: 571, str. 261. Iz 1330/ 1912. godine.
Original pod brojem: 152 (571).
290. Š Ć REŠID.- II, red. broj: 529, str. 218. Iz 1328/ 1910. godine.
291. HRUSTOVO DŽAMIJA.- II, red. broj: 528, str. 217. Iz 1327/ 1909. godine.
292. Ć MEHMED.-II, red. broj: 520, str. 209. Iz 1320/ 1902. godine.
293. Ž Ć Š Ć Š Ć (za džamiju ć III, red. broj: 929, str. 213. Iz
1341 / 1923. godine. Original pod brojem: 283 (929).
294. Ć IBRAHIM-BEG.- I, red. broj: 288, str. 59. Iz 1310/ 1893. godine.
295. LEP1RICA BEGO.-I, red. broj: 304, str . 45. Iz 1311 / 1894. godine.
296. Ć HASAN.- I, red. broj: 303, str. 45. Iz 1312/ 1894. godine.
297. Ć ALIJA.- II, red. broj: 377, str. 44. Iz 1320/ 1903. godine.
298. Š Ć OSMAN IZ DONJEG BUDELJA.- II, red. braj: 557, str. 245. Iz 1329/
1911. godine.
263
299. Č Ć AHMED, ADEM, ALIJA i SMAIL.-III, red. broj: 1017. str. 306.
KONJIC
Iz 1937. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem 350
(1017).
300. HODAVERDI, SIN ALIJIN i BRAT MU LUFTI - HODŽA.- l, red. broj: 110,str.
260. Iz 987 / 1579. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 169 (110) .
301 . LEPARA SALKO, SIN OMEROV.-III, red. broj: 1001, str . 290. Iz 1938.godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 334 (1001).
KREŠEVO
302. AHMED, SIN MUSTAFIN (Uvakufljen novac za H. Hasanovu džamiju).- u doku·
mentima,br. 71.lz 1119/ 1707. godine.
303. Č ALIBAŠA, SIN MUSTAFIN.- U dokumentima, br. 509.
Iz 1175/ 1762. godine.
304. HADŽUGLlJA ELIFA.- III, red. broj: 682, str . 86. Iz 1930. godine. Original na
srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 200 (682).
305. PAŠO MULA IBRAHIM.- II, red. broj: 399, str. 76. Iz 1254/ 1838. godine. Origi -
nal pod brojem: 107 (399) .
LIVNO
306. Č Ć HIDR, SIN MAHMUTOV.- l, red. broj : 179
1
str. Iz 1294/ 1877.
godine. Dva prepisa pod brojem: 53 (179) .
307. Ć H. JUSUF.- II, red. broj: 353, str. 24. Iz 1256/ 1840. godine.
308. II, red. broj: 600, str. 289.
LJUBINJE
309. Ć OSMAN.- III, red. broj : 935, str. 220. Na srpskohrvatskom jeziku .
Iz 1933. godine.
LJUBUŠKI
310. Ć Ć i SULEJMAN-BEG.- II, red. broj: 349, str. 14. Iz1314
11897. godine.
264
MAGLAJ
311. Ć HASAN, SIN MEHMEDOV.-III, red. broj: 934, str. 219. Na srpskorh·
vats kom jeziku iz 1932. godine.
312. Ć HANA.- II, red. broj: 562, str. 250. Iz 1329/1911. godine.
313. III, red. broj: 635, str. 30.
314. Ć IBRO (za džamiju u Rujnici).- III, red. broj: 722, str. 129.
Iz 1930. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem:223
(722).
315. Ž Ć H. ŠEJH SULEJMAN.-II, red. broj: 541, str. 229. Iz 1328/1910.
godine.
316. Ć (SRAHIM-AGA.- I, red. broj: 334, str. 11. Iz 1316/1898. god. Origi·
nal pod brojem: 88 (334).
317. Ć H. HANIFA.- II, red. broj: 595, str. 284. Iz 1330/1912. godine.
318. Č Ć ABID, SIN HASANOV.-III, red. broj: 964, str. 252. Iz 1937. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 297 (964).
319. Ć H. ZULEJHA-HANUMA, Ć OSMAN-AGINA.-I, red. broj: 331,
str. 17. Iz 1315/1897. godine.
320. Ć H. MEHMED.- II, red. broj: 514, str. 204. Iz 1327/1909. godine.
321. Ć MUSTAJBEG.-III, red. broj: 1060, str. 350. Iz 1908. godine.
Prevod na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 392 (1060).
322. Ć MUSTAJBEG (osuda).- III, red. broj: 1078, str. 368. Iz 1944.
god. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 410 (1078).
MOSTAR
323. AlŠA, Ć H. AHMEDOVA.- I, red. broj: 135, str. 233. Iz 1056/1646. godine.
324. Ć MUHAREM-AGA (hudžet).- III, red. broj: 750, str. 143. Iz
1254/1838. godine. Dva prepisa pod brojem: 251 (750l.
325. H. ALI, SIN MEHMED Č III, red. broj: 937, str. 222. Iz 1197/1783.
326. ALI GALIB-PAŠA.- I, red. broj: 16, str. 366. Iz 1252/1837. godine.
327. ALI GALIB-PAŠA (zgrada šeriatskog suda).- I, red. broj: 137, str. 231.lz 1254/
1838. godine.
328. ALI GALIB-PAŠA.-I, red. broj: 261, str. 84. Iz 1257/1841. godine. Original i
jedan poseban prepis pod brojem: 80 (261).
329. Ž Ć H. MAHMUT -AGA.- I, broj: 321, str. 25. Iz 1294/1877. god.
330. Ž Ć H. MEHMED-AGA.- I, red. broj: 264, str. 78. Iz 1310/1893. god.
331. Ć DERVIŠ-PAŠA .. -I, red. broj: 146, str. 219. Iz 1001/1593. god.
332. Ć DERVIŠ-PAŠA.- l, red. broj: 147, str. 216. Iz 1010/1602. god.
Jedan prepis pod brojem: 182.
265
333. H. BALI, SIN MUHAMEDOV.- I, red . broj: 145, str . 221. Iz 1021 / 1612. god;ne.
Original pod brojem: 168 (145) .
334. H. BALI, SIN MUHAMEDOV.-II, red . broj: 568, str. 256. Iz 1021 1612. god.
Jedan prepis pod brojem: 150 (568) .
335. Č Ć DERVIŠ-PAŠA,- I, red. broj: 49, str. 332. Bez datuma.
336. Č H. IBRAHIM, SIN MUSTAFIN.- I, red. broj: 197, str. 155. Iz 1097 /
1686. godine.
337. Č SIN ABDURAHMANOV.- I, red. broj: 28, str. 354. Iz 961 / 1554.
godine. Dva prepisa pod brojem: 180 i 181.
338. Ć Š Ć AHMED EF.- III, red. broj: 749, str . 142. Iz 1264/ 1847. godine. Original
i jedan prepis pod brojem: 250 (749) .
339. Ć Š Ć MAHMUD EF. - I, red. broj: 298, str. 49. Iz 1264/ 1848. godine.
340. Ć Ć MEHMED, SIN SALIHOV.- III, red . broj: 705, str. 120. Iz 1932. godi-
ne. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 209/705).
341. Đ Ć MAHMUD-BEG.-I, red. broj: 309, str. 40. Iz 1166/ 1753. godine.
342. Đ Ć MAHMUD-BEG.- II, red . broj: 381 , str . 47 . Iz 1266/ 1850. godine. Origi -
nal pod brojem: 101 (381).
343. Š Č Ć FATIMA. - III, red. broj: 770, str. 153. Iz 1200/ 1786. godine. Ori -
ginal pod brojem: 271 (770).
Š Č Ć FATIMA (Vidi: Pejkuša Fatima) .
334. Đ H. MEHMED-BEG.- I, red. broj : 141, str. 226. Iz 977/ 1569.godine.
Dva prepisa pod brojevima: 178 i 179.
345. KOSKI MEHMED-PAŠA.-I, red. broj: 180, str. 181. Iz 1021 / 1612. godine. Je-
dan prepis pod brojem: 183 (180) .
346. KUDIN IBRAHIM-AGA.- II, red. broj: 585,str . 274. Iz 1330/ 1912.godine.
347. Š Ć H. AHMED-BEG.- I, red . broj: 98, str. 274: Iz 1081 / 1670. godine.
348. Š Ć HASAN-BEG.- III, red . broj: 640, str. 35. Iz 1335/ 1917. godine.
349. III, red. broj: 1026, str . 314. Iz 1335/ 1916. godine.
Jedan prepis pod brojem: 359 (1026).
350. PEJKUŠA Š Č Ć FATIMA.- III, red. broj: 690, str. 96. Iz 1200 / 1786.
351. SALIH-BEG, SIN VELlJUDDINOV.-I, red. broj: 294, str. 54. Iz 1200 / 1786.
352. SEVRI H. HASAN.- I, red. br,oj : 140, str. 228. Iz 1030/ 1621. godine.
353. SINAN-PAŠA.- I, red. brpj: 338, str. 7. Iz 1313/ 1896. godine.
354. Š Č Ć AHMED.- I, red. broj: 181, str . 178. Iz 1299/1881. godine.
355. TEKIJA U BLAGAJU.- II, red. broj: 383, str . 49. Iz 1278/ 1862_ godine.
356. TEMIM H. SALIH-AGA.- I, red. broj: 202, str. 149. Iz 1087/ 1676. godine.
357. Ć MEHMED-BEG.- I, red. broj: 293, str. 55. Iz 1296/ 1879. godine.
358. Č Ć NESUH-AGA.- I, red. broj: 29, str . 350. Iz.972/1.565. godine.
12 kom. fotografija vakufname, u dokumentima broj: 1340.
266
Ć GRAD
359. Ž Ć MEHMED EF.- l, red. broj: 308, str. 41. Iz 1312/1894. god.
360. Ć EF.- III, red. broj: 627, str. 21. Iz 1916. godine.
Prepis zapisnika o uvakufljenju na srpskohrvatskom jeziku pod br. 186
(627).
361. KIZLARAGA MUSTAFA (DARUSEADE AGASI).- l, red. broj: 299, str. 48. Iz
999/1591. godine. Original? i jedan prepis pod brojem: 82 (299).
362. KIZLARAGA MUSTAFA (DARUSEADE AGASI).- l, red. broj: 263, str. 81. Iz
1003/1595. godine. 17 kom. fotografija, u dokumentima broj: 1326.
NEVESINJE
363. Ć MUJO, SIN OMEROV.- III, red. broj: 1027, str. 315. Iz 1938.god. Origi-
nal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 360 (1027).
ODŽAK
364. Ć IBRAHIM, HASAN i HAMZALI-BEG.- l, red. broj: 143, str.
223. Iz 1305/1888. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 35 (143).
(VIDI JOŠ VAKUFNAME POD DERVENTA).
PRIJEDOR
365. ANBARINE DŽAMIJA.- l, red. broj: 227, str. 120. Iz 1885. godine.
366. Ć HIMZAGA.- III, red. broj: 943, str. 230. Iz 1337/1919. godine.
Original pod brojem: 289 (943).
367. BASTASI DŽAMIJA.- l, red. broj: 223, str. 123. Iz 1302/1885. godine.
368. Š Ć DŽAMIJA.- l, red. broj 217, str. 131. Iz 1302/1884. godine.
369. Đ DŽAMIJA.- l, red. broj: 220, str. 126. Iz 1302/1885. godine.
370. Č Š DŽAMIJA.- l, red. broj: 229, str. 118. Iz 1889. godine.
371. GRADSKA DŽAMIJA.- l, red. broj: 228, str. 119. Iz 1302/1885. godine.
372. KEVLJANI DŽAMIJA.- l, red. broj: 224, str. 122
373. KOZARUŠA DŽAMIJA.- l, red. broj: 175, str. 185.
374. Č DŽAMIJA.-I, red. broj: 206, str. 145. Iz 1296/1879. godine.
Dva prepisa pod brojem: 64 (206).
375. Č DŽAMIJA.- l, red. broj: 222, str. 124. Iz 1302/1884. godine.
376_ MUTNIK DŽAMIJA.- l, red. broj: 233, str. 111. Iz 1302/1885. godine.
267
377. Č lU Č DŽAMIJA.-I, red. broj: 221, str. 125.
Iz 1304/1887. godine.
378. Ć DŽAMIJA.- l, red. broj: 219, str. 129. Iz 1302/1885. godine.
379. TRNJAK lU TRNJANI DŽAMIJA.- l, red. broj: 218, str. 130. Iz 1302/1885. g.
380. Ć Đ l, red. broj: 300, str. 46. Iz 1312/1894. godine.
381. ZAGRADŽA DŽAMIJA.-I, red. broj: 234, str. 110.lz 1891. godine.
PRNJAVOR
382. Ć OMER-AGA (za džamiju u Lišnju).-III, red. broj: 681, str. 85. Iz
1930. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 199 (681).
383. Ž Ć SULEJMAN-AGA.- II, red. broj: 559, str. 247. Iz 1329 /
1911. godine.
PROZOR
384. Š Ć (ALADIN) TATLA.- III, red. broj: 988, str. 277. Iz 1938. godine. Ori·
ginal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 321 (988).
385. Š Ž Ć HANIFA, Ć ŠABANOVA.- l, red. broj: 286, str. 60. Iz 1307 /
1890. godine.
ROGATICA
386. ARNAUTU MEHMED-BEG.- II, red. broj: 519, str. 208. Iz 1326/1908. god.
387. Ć MURAT -BEG.- II, red. broj: 375, str. 43. Iz 1288/1871. godine.
Original pod brojem: 97 (375).
388. Ć MURAT -BEG.- II, red. broj: 376, str. 44. Iz 1283/1867. godine.
Original pod brojem: 98 (376).
389. Ć VASVIJA.-III, red. broj: 701, str. 115. Iz 1317/1900. godine.
390. BUKVICA H. AHMED-BEG.- III, red. broj: 661, str. 64. Iz 1312/1894. godine.
391. Č DERViŠ, SIN HASANOV.- III, red. broj: 985, str. 274. Iz 1938.godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 318 (985).
392. Ž Ć AHMED, SIN MUSTAFIN.- III, red. broj: 1063, str. 353. Iz 1940. god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 395 (1063).
393. Ž Ć MEHO I Ć MEDIJA.- III, red. broj: 1020, str. 309.
268
Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 353
(1020).
394. Ć HAMID, SIN AHMEDOV.- III, red. broj: 1016, str. 305.
Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 349
(1016).
395. HUSEIN-BEG.- I, red. broj: 188, str. 167. Iz 965/1558. godine.
396. HUSEIN-BEG, SIN ILlJAZ-BEGOV.-II, red. broj: 534, str. 221. Iz 965/1558.
godine. Original i jedan prepis pod brojem: 164 (534).
397. Ć (H. Ć MUHAMED I ABDULAH.- III, red. broj: 707,
str. 121. (Samo Ubilježeno ime vakifa i mjesto, a vakufname nema ni u si-
džilu ni posebno u tascikiu).
398. Ć ALIJA, SIN HUSEINOV.-III, red. broj: 1015, str. 304. Iz 1939. g.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 348 (1015).
399. Ć MALKA, UDATA Š Ć Ć red. broj: 1000, str. 289. Iz 1937. god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 333 (1000).
400. H. MEHMED REFIK EF.- III, red. broj: 757, str. 146. Iz 1287/1870. godine. Je-
dan prepis pod brojem: 258 (757).
401. Š Ć MEHMED, SIN HUSEINOV.- III, red. broj: 1049, str. 339, Iz 1939. godi-
ne. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 382 (1049).
402. Č Ć AHMED-BEG.- III, red. broj: 976, str. 265. Iz 1938. godine. Original
na srpskohrvatskom jeziku pod brojerfl: 309 (976).
ŠEJHUL-ISLAMOVA DŽAMIJA (Vidi: H. MEHMED REFIK EF.)
403. Š Ć AHMED EF.:-II, red. broj: 410, str. 89. Iz 1303/1886. godine. Jedan
prepis pod brojem: 110 (41 Ol.
404 . . Š Ć H. MEHMED-NEZIR EF.- II, red. broj: 409, str. 88. Iz 1323/1905.g.
Original pod brojem: 109 (409).
405. Ć IBRAHIM-ALAJBEG.- I, red. broj: 335, str. 10 . .lz 1299/1881. g.
RUDO
KARA MUSTAFA-PAŠA (Vidi: Višegrad).
SANSKI MOST
406. HAMlA-BEG DŽAMIJA (Izvještaj o održavanju džamije).- III, red. broj:714,str.
125. Iz 1880. godine. Original i prevod na srpskohrvatskom jeziku pod br.
215 (714).
SARAJEVO
407. Ž Ć ALlJA-AGA.- III, red. broj: 890, str . . 193. (Vakufname nema ni u si-
džilu ni posebno ufasciklu,ali ima bilješka da se nalazi u sidžilu Povjeren-
269
stva, broj: 161. đ o ovom sidžilu nismo mogli ništa saznati i nije
nam poznato da. I i sada uopšte negdje postoj il .
408. H. ABDULAH, SIN HAJDAROV.-III, red. broj: 818, str. 169. Vakufnama se na-
lazi u sudskom sidžilu, br. 37, str. 55. Iz 1211 / 1797. god.
Ć HASNIJA (Vidi: LUKOHODŽA HASNIJA).
409. Ć MEHMED EF.- III, red. broj: 649, str. 46. Iz 1331 / 1913. godine.
410. Ć MUHAMED, SIN AHMED-AGIN.- II, red. broj : 599, str. 288. Iz
1331 / 1919. godine.
411. AFIFA, Ć AHMETOVA.-I, red. broj: 59, str . 320. Iz 1274/ 1858. godine.
412. AFIFA-HATUN, Ć SALIH-AGINA.-II, red. broj: 476,str .. 159.l z 1275/ 1859.
godine.
413. AFIFA-HATUN, Ć SALlH-AGINA.- III, red. broj: 728, str. 132. Iz 1275/
1859. godine. Jedan prepis pod brojem: 229 (728).
414. Ć H. MUHAMED, SIN ALIJIN.- III, red. broj: 1070
r
str. 360.
Iz 1940. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem 402
(1070) .
415. Ć FATIMA - ŠERIFOVKA.- II , red. broj: 351, str. 16. Iz 1293/ 1876. godi-
ne. Original pod brojem: 92 (351) .
416. AGO H. SALlH.- III , red. broj: 779, str . 156. U našem sidžilu zabilježeno je da se
ova vakufnama nalazi u sudskom sidžilu, br . 86, str. 130. đ ovi
podaci su č i mi nismo mogli, bar zasad, ustanoviti gdje se ova va-
kufnama nalazi .
417. Š Ć Ž Ć ATIJA.- III, red. broj : 1088, str . 378. Bez datuma.Jedan
prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 163 (1088).
418. H. AHMED, SI N ALIJ I N.- II l,red. broj: 820,str. 169. Vakufnama se nalazi u sud-
skom sidžilu, br. 42, str . 95. Iz 1218/ 1803. godine.
419. H. AHMED, SIN HUSAMUDINOV.- III, red. broj : 822, str . 170. Vakufnama se
nalazi u sudskom sidžilu br . 47, str. 24. Iz 1098/ 1686. god.
420. AHMED, SIN HUSEINOV.- III, red. broj: 776, str . 155. U našem sidžilu zabilje-
ženo je da se ova vakufnama nalazi u sudskom sidžilu, br. 10, str. 32. Me·
đ ovi podaci su č i mi nismo mogli, bar zasad, ustanoviti gdje
se ova vakufnama nalazi.
421 . H. AHMED, SIN MUSTAFIN.- III, red. broj: 825, str. 171. Vakufnama se nalazi
u sudskom sidžilu, br. 52, str. 35. Iz 1227/ 1812. godine.
422. H. AlŠA, Ć IBRAHIMOVA.- III, red. broj: 809, str. 166. Vakufnama se nalazi
u sudskom sidžilu; br. 10, str. 12. Iz 1176/ 1763. god.
423. AJAS-BEG, SIN ABDULAHOV, mutesarrif bosanskog sandžaka.- II, redni broj:
452, str. 136. Iz 882/ 1477. godine.
424. AJAS-BEG, SIN ABDULAHOV, mutesarrif bosanskog sandžaka.- . III, redni br.
777, str . 155. Vakufnama se nalazi u sudskom sidžilu, br. 20, str. 33. i 77,
str. 57. Iz 882/ 1477". godine.
LIO
425. Ć MEHMED, ALIJA I HAJDAR.- II, red. broj: 575, str. 265. Iz 1309/1892.
godine. Original pod brojem: 155 (575).
426. ALIJA-AGA, SIN ABDULAHOV.-II, red. broj: 488, str. 171. Iz 1145/ 1732. g.
427. ARMANGANDŽI SINAN.-II, red. broj: 592, str . 281. Iz 1330/ 1911. godine.
428. ATAR H. ABDULAH (osuda).- II, red. broj: 537, str. 226. Iz 1909. godine. (Vidi
još i pod KADI BALI).
429. H. ATIJA-HANUMA, Ć ALI-BEGA.- I, red. broj: 47, str. 333. Iz 1080/1669.
godine.
430. Ć ALI-BEGA.-III,red.broj: 636,str .31. Iz 1280/ 1863.g.
Original i jedan prepis pod brojem: 188 (636).
431 . ATIJA, Ć HASAN EF.-III, red. broj: 778, str. 155. Vakufnama se nalazi usud-
skom sidžilu, br. 82, str. 124. Iz 1263/ 1847. godine.
Ć ALMASA-HANUMA (Vidi: Ć ALMASA).
432. Ć EMINA-UlEJFA, Ć IBRAHIMBEGOVA.- I, red. broj: 43, str.337. Iz
1293/ 1876. godine. Dva prepisa pod brojem: 10 (43).
433. Ć KANITE-HANUMA.- I, red. broj: 136, str . 232. Iz 1306/ 1889. godine.
Jedan prepis pod brojem: 33 (136).
434. Ć MULlJA-MEJREM HANUMA.- I, red. broj: 5, str. 388. Iz 1285/ 1869. g.
Ć KANITA-HANUMA (Vidi: KANITA-HANUMA, ŽENA MUSTAFP- -
PAŠE) .
435. Ć MEJREM-HANUMA.- III, red. broj: 891, str. 193. SidžilPovjeren-
stva, br. 14. Vidi objašnjenje pod našim rednim brojem: 407.
436. Ć UMIHANA, Ć IBRAHIMAGINA.- I, red. broj: 207, str. 143. Iz
1289/ 1872. godine.
437. Ć Ž Ć MULlJA HANUMA.- III, red . broj : 691, str . 98. Iz 1304/
1887.
438. BALI lADE H. MEHMED DŽAMIJA.- III, red. broj: 781, str . 156. Vakut nama
se nalazi u sudskom sidžilu, br. 40, str _ 138. Iz 1216/ 1801 . godine.
439. BALI lADE H. MEHMED.- III, red. broj: 947, str . 235. Iz 1300/ 1882. godine.'
Original pod brojem: 290 (947).
440. Š Č Š H. ABDULAH.- I, red. broj : 91, str. 284. Iz 1266/ 1849. godine.
441. H. BEŠLIJA MUSTAFA.- III, red. broj : 814, str. 167. Vakufnama se nalazi usud-
skom sidžilu, br . 20, str. 38. Iz 1193/ 1779.
442. H. BEŠLIJA MUSTAFA.- I, red. broj: 208, str . 142. Iz 1193/ 1779. godine.
443. H. BEŠLIJA MUSTAFA.- III, red. broj: 738, str. 137.
Jedan prepi s pod brojem: 239 (738).
444. H. BEŠLIJA MUSTAFA.- III, red . broj: 751, str . 143.lz 1193/ 1779. godine.
Original pod brojem: 252 (751).
271
445. Č Č Ć H. ARIFAGA.- I, red. broj: 85, str. 290. Iz 1304/1887. godine.
446. I, red. broj: 86, str. 289. Iz 1303/1886. godine.
447. Č Č Ć (SPAHO) FATIMA.- III, red. broj: 1054, str. 344. Iz 1941. god. Ori-
ginal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 387 (1054).
448. Č Č Ć H. MEHMED, SINFADILOV.- I, red. broj: 178, str. 183. Iz 1292/
1875. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 52 (178).
449. Č Č Ć H. MEHMED, SIN FEJZIN.- I, red. broj: 116, str. 254.lz 1262/ 1846.
godine. Original i jedan prepis pod brojem: 24 (116).
450. Č Č Ć MEJREM-HANUMA.- III, red. broj: 665, str, 69. Iz 1323/1905. g.
Jedan prepis pod brojem: 194 (665).
451. Č Č Ć MUJAGA I SEJDA-HANUMA.- III, red. broj: 672, str. 75. Ubilje-
ženo samo ime vakifa i mjesto, a vakufname nema ni u sidžilu ni posebno
u fasciklu.
452. Š Č Ć MEHMED-PAŠA.- I, red. broj: 162, str. 196. Iz 1285/1868. godine.
453. Ć MEHMED-AGA, SIN HFZ. MUSTAFIN.- III, red. broj: 1064,
str. 354. Iz 1941. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem
396 (1064).
454. Ć H. AVDIJA.- II, red. broj: 486, str. 170. Iz 1325/1907. godine.
455. Ć HUSEIN-AGA.- II, red. broj: 489, str. 173, Iz 1280/1864. godine.
456. Ć MEHMED-AGA.- I, red. broj: 158, str. 201. Iz 1292/1875. godine.
457. BULJUGljA III, red. broj: 892, str. 193. U sidžilu Povjerenstva, br.
158. Vidi objašnjenje pod rednim brojem: 407.
458. BUZADŽI H. SULEJMAN.-III, red. broj: 780, str. 156. Vakufnama se nalazi u
sudskom sidžilu, br. 30, str. 64. Iz 1203/1788. godine.
459. Č Č MUSLlHUDIN H. MUSTAFA, SIN ISHAKOV.- Original u dokumen-
tima, br. 312. Iz 932/1526. godine. Objavljena u "Glasniku" VIS-a Sara-
jevo, 1938. godine. Postoji i
460. Č Č MUSLlHUDIN H. MUSTAFA, SIN ISHAKOV (Kupljen ć I,
red. broj: 205, str. 145. Iz 1291/1875. godine. Original i jedan prepis
pod brojem: 63 (205).
461. Č Ž MAHMUT -PAŠA.- III, red. broj: 784, str. 157. Vakufnama se na-
lazi u sudskom sidžilu, br. 21, str. 141. Iz 1196/1782. godine.
462. Č Ž MAHMUT-PAŠA, SIN SMAI LOV (Štampana vakufnama).- U do-
kumentima, br. 3590. Iz 1190/1776. godine.
463. Č HASAN.- I, red. broj: 106, str. 264. Iz 1305/1878. godine.
464. Č Ž ALI EF.- II, red. broj: 456, str. 141. Iz 1209/1794. godine.
465. Č Ž ZADE MUHAMED.- III, red. broj: 783, str. 157. Vakufnama se nala-
zi u sudskom sidžilu, br. 17, str. 148. Iz 1136/1727. godine.
466. Č AVDAGA.- I, red. broj: 38, str. 340. Iz 1299/1882. godine.
272
467. Č IBRAHIM-AGA.- II, red. broj: 404, str. 80.Jz 1305/1887. godine.
468. II, red. broj: 405, str. 81. Iz 1304/1887. godine.
469. Ć red. broj: 782, str. 157. Vakufnama se nalazi u sudskomsidži·
lu, br. 1, str. 22. Iz 948/1541. godine.
470. Ć ALlJAGA.- I, red. broj: 8, str. 382. Iz 1145/1732. godine.
471. I, red. broj: 276, str. 68. Datum č
472.. I, red. broj: 277, str. 67. Iz· 1278/1861. godine.
473. I, red. broj: 278, str. 66. Iz 1893. godine.
474. III, red. broj: 645, str. 39. Iz 1145/1732. godine.
475. III, red. broj: 655, str. 57. Sudska odluka na srpskohrvat .
skom jeziku iz 1930. godine.
476. "ALIJAGA.- III, red. broj: 787, str. 158. Vakufnama se nalazi u sudskom
sidžilu, br. 83, str. 34. Iz 1145/1732. godine.
477. Ć RAŠID EF.-I, red. broj: 198, str. 154. Iz 1284/1868. godine.
478. III, red. broj: 893, str. 194. U sidžilu Povjerenstva, broj 116.
Vidi objašnjenje pod našim rednim brojem: 407.
479. Ć Č Ć MEHMED-AGA, SIN ABDULAH-BEGOV.- III, red. broj: 786,str. br.
158. Iz 1230/1815. godine.
480. Č Č Ć MEHMED-AGA, SIN ABDULAH-BEGOV.- III, red. broj: 923, strana
204. Iz 1230/1815. godine.
481. Ć Č Ć H. SALlH-AGA.-I, red. broj: 3, str. 395. Iz 1149/1736. godine.
482. III, red. broj: 785, str. 158. Vakufnama se nalazi u
sudskom sidžilu, br. 45, str. 15. Iz 1149/1736. god.
483. DARDAGAN H. HASAN.- III, red. broj: 788, str. 159. Vakufnama se nalazi u
sudskom sidžilu, br. 17, str. 94. Iz 1189/1775. godine.
484. Ć OSMAN-AGA, SIN MUSTAFIN.- I, red. broj: 182, str. 177. Iz 1307/
1889. godine. Dva prepisa pod brojem: 54 (182).
485. Ć OSMAN.-I, red. broj: 231, str. 115. Iz 1307/1889. godine.
486. DEVLET -HANE, Ć MUSTAFINA.-I, red. broj: 257, str. 88. Iz 1290/1873.g.
Original i jedan prepis pod brojem: 79 (257).
487. Ć ABDULAH - TREBINJAC.- II, red. broj: 463, str. 148. Iz 1324/
1906. godine.
488. · Ć ABDULAH - TREBINJAC.- II, red. broj: 403, str. 79. Iz 1906. g.
489. Ć H. ALIJA.-III, red. broj: 894, str. 194. U sidžilu Povjerenstva, br.94. Vi·
di objašnjenje pod našim rednim brojem: 407.
490. DIVAN KJATIB (Berat o imenovanju mutevelije).- III, red. broj: 729, str.132. Iz
1235/1820. godine. Original pod brojem: 230 (729).
491. DRINO IBRAHIM.-I, red. broj: 265, str. 8. Iz 1289/1872. godine.
lS-Anali
273
492. DRINO IBRAHIM I ALIJA.-III, red. broj: 670, str. 73. Iz 1289/1872. god.
DRVENIJA MEDRESA (Vidi: Đ Š Ć MEDRESA).
493. DURAK HAVADŽE.-II, red. broj: 406, str. 83. Iz 1226/1811. godine.
494. I,red.broj: 26,str.356.lz1290/1873.godine.
495. I, red. broj: 24, str. 356. Iz 1295/1878. godine.
496. DURAK HAVADŽE H. AHMED.- III, red. broj: 790, str. 190. Vakufnama se
nalazi u sudskom sidžilu, br. 51, str. 29. Iz 1226/1811. god.
497. H. Ć UMIHANA.- I, red. broj: 55, str. 324. Iz 1294/1877. godine.
498. II, red. broj: 365, str. 35.
499. Ć H. MUSTAFA.- I, red. broj: 160, str. 199. Iz 1299/1882. godine.
500. DŽABIJA MUJAGA.- III, red. broj: 731, str. 133. Iz 1927. godine. Original na
srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 232 (731).
H. DŽAFER DŽAMIJA (Vidi: MULA MEHMED, SIN H. HASANOV).
501. DŽAKOVAC DERVIŠA.-III, red. broj: 895, str. 194. U sidžilu Povjerenstva, br.
155. Vidi objašnjenje pod našim red. brojem: 407.
502. Ž Ć MULA MEHMED.- I, red. broj: 14, str. 368. Iz 1291/1874. godine.
503. Ž Ć AHMED-ASIMBEG.- I, red. broj: 265, str. 78. Iz 1286/1869. god.
i 1289/1872. godine. Original pod brojem: 83 (265).
504. Ž Ć H. MEHMED-BEG.-I, red. broj: 126, str. 242. Iz 1266/1850. god.
Original i jedan prepis pod brojem: 27 (126).
505. Ž Ć Ć MULlJA-HANUMA.-
506. Ž Ć MUSTAJBEG.- I, red. broj: 12, str. 372. Iz 1269/1853. godine. Je·
dan prepis pod brojem: 5 (12)
507. Ž Ć MUSTAJBEG.- I, red. broj: 44, str. 336. Iz 1289/1872. godine.Dva
prepisa pod brojem: 11 (44).
508. Ž Ć OSMAN-BEG.-I. red. broj: 45, str. 335. Iz 1302/1885. godine. Je·
dan prepis pod brojem: 12 (45).
509. Ž Ć OSMAN-BEG.-I, red. broj: 115, str. 255. Iz 1263/1847. godine.
510. Ž Ć red. broj: 46, str. 334. Iz 1263/1847. godine.Ori·
ginal i jedan prepis pod brojem: 13 (46).
511. Ž Ć OSMAN-BEG.-I, red. broj: 258, str. 87. Iz 1263/1847. godine.
512. Ž Ć OSMAN-BEG.-III, red. broj: 791, str. 160. Vakufnama se nalazi u
sudskom sidžilu, br. 83, str. 14. Iz 1263/1847. g.
513. Ž Ć H. SEJD-BEG, siN H. MUSTAFIN.-II, red. broj: 491, str.178. Iz
1325/1907. god i ne.
514. Ž Ć H. SEJD-BEG, SIN H. MUSTAFIN.- III, red. broj: 734, str.135. Iz
1325/1907. godine. Jedan prepis pod brojem: 235 (734).
274
515. Ž Ć H. SEJO-BEG, SIN H. OSMAN-BEGOV.-III, red. broj: 10.28, str.
316. Iz 1939. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod red.br.
361 (10.28).
516. DŽINO BAKI EF.- I, broj: 61, str. 317. Iz 1229/1814. godine. Jedan prepis
pod brojem: 14 (61).
517. DŽINO FATIMA.-I, red. broj: 88, str. 287, Bez datuma.
518. DŽINO FATIMA, Ć H. MEHMEDOVA.- III, red. broj: 789, str. 159. Vakufna-
ma se nalazi u sudskom sidžilu, br. 39, str. 196. Iz 120.5/1790.. godine.
519. DŽINO FATIMA, Ć H. MEHMEDOVA.- III, red: broj: 796, str. 161. Va1<ufna-
ma se nalazi u sudskom sidžilu, br. 22, str. 184. Iz 1197/1783. godine.
520.. DŽINO H. MEHMED, SIN ABDULAHOV.- I, red. broj: 30., str. 349. Iz 1185/
1771. godine. Jedan prepis pod brojem: 8 (30.).
521. DŽINO MUHAMED BAKI.- U dokumentima, br. 283. Iz 1229/1814. godine.
522. DŽIVARE H. IBRAHIM.- III, red. broj: 896, str. 195. U sidžilu Povjerenstva, br.
164. Vidi objašnjenje pod našim rednim brojem: 40.7.
523. Ž Ć SALlH-AGA.-II, red. broj: 566, str. 254. Iz 1284/1867. godine.
524. Đ H. SULEJMAN.-II, red. broj: 392, str. 62. Iz 1267/1850.. godine.
Đ HATIDŽA - VASVIJA (Vidi: Ć HATIDŽA)
525. Đ Š Ć MEDRESA (uvakufljene knjige).- I, red. broj: 269, str. 72. Iz 130.7/
1889. godine.
526. Č MURAT -AGA.-II, red. broj: 397, str. 68. Iz 1321/19D3.godine.
527. Č ZADE H. MUSTAFA.- III, red. broj: 792, str. 160.. Vakufnama se nalazi u
sudskom sidžilu, br. 16, str. 61. Iz 1188/1774. g.
528. ESMEHANA, Ć ABDULAHOVA.-I, red. broj: 156, str. 20.4. Iz 1187/1773.g.
Jedan prepis pod brojem: 42 (156).
529. ESMEHANA, Ć ABDULAHOVA (muhaseba i hudžet).- I, red. broj: 157
20.2. Iz 1190./1776. i 1250./1835. godine. Jedan prepis pod br. 42(157) .
530.. FATIMA KANITE-HANUMA.- I, red. broj: 136, str. 232. Iz 13D6/1888.godine.
531. III, red. broj: 80.1, 163. U našem sidžilu upi-
sano je da se vakufnama nalazi u sudskom sidžilu, br. 14, str. đ
tim, ć taj podatak nismo mogli ustanoviti gdje se ova vakuf-
nama nalazi.
532. FATIMA, Ć ABDI SANDŽAKTARA, UDATA BIOGRADLUA.-I, red. br.21,
str. 360.. Iz 1281/1865. godine.
533 .. FATIMA, Ć H. IBRAHIMOVA.- III, red. broj: 799, str. 162. Vakufnama se
nalazi u sudskom sidžilu, br. 1 D, str. 32. Iz 1239/1824. godine.
534. FATIMA, Ć JUSUFOVA.- III, red. broj: 793, str. 160.. Vakufnama se nalazi u
sudskom sidžilu, br. 1 D, str. 32. Iz 1176/ 1763.
535. FATIMA, Ć JUSUFOVA.-III, red. broj: 794, str. 161. Vakufnama se nalazi u
u sudskom sidžilu, br. 16, str. 10.2. Iz 1188/1775. godine.
18* 275
536. FATIMA, Ć MAHMUT EF.- III, red. broj: 795, str. 161. Vakufnama se nalazi
u sudskom sidžilu, br. 16, str. 161. Iz 1189/1776. god.
537. FATIMA, Ć H. MEHMEDOVA.-II, red. broj: 407, str. 85. Iz 1205/1790. god.
538. Č NAZA.- II, red. broj: 603, str. 291. Iz 1331/1913. godine. Jedan prepis
pod brojem: 161 (603).
539. FRŠKA H. MUSTAFA.- I, red. broj: 125, str. 243. Iz 1252/1836. godine.
540. GABELA KADUN.-I, red. broj: 561, str. 249. Iz 1329/1911. godine.
541. GAZI ALI-PAŠA DŽAMIJA (berat).- III, red. broj: 802, str. 163. U sudskom si-
džilu, br. 2, str. 12. Iz 973/1565. godine.
542. GAZGANI H. MUHAMED.-III, red. broj: 898, str. 195. U sidžilu Povjerenstva br.
48. Vidi objašnjenje pod našim rednim brojem: 407.
543. GAZGANI HADŽi Ć Ć H. I, redni br.
213, str. 135. Iz 1197/1783. godine. Dva prepisa pod brojem: 67 (213)
544. GAZI HUSREV-BEG.- II, red. broj: 352, str. 18. Iz 938/1531. godine.
545. I, red. broj: 320, str. 27. Iz 944/1537. godine.
546. I, red. broj: 319, str. 29.
547. (Vakufnama u prepisu za džamiju i medresu).- U doku-
mentima, br. 1303.
548. (hudutnama).- I, red. broj: 297, str. 51. Bez datuma.
549. (tenliknama).- I, red. broj: 296, str. 52. Iz 942/1536.g.
550. III, red. broj: 804, str. 164. U sudskom sidžilu, br.15,str.
26. Iz 1187/1773. godine.
551. III, red. broj: 807, str. 165. U sudskom sidžilu,br.78.str.
96. Iz 938/1531. godine.
552. I, red. broj: 295, str. 53. Iz 1059/1649. godine.
553. III, red. broj: 803, str. 164. U sudskom sidžilu,br.8, str.
6. Iz 1180/1767. godine.
554. III, red. broj: 629, str. 23. Iz 1340/1921. godine.
555. GAZIISABEG, SIN ISHAK-BEGOV.- III, red. broj: 805, str. 164. U sudskom si-
džilu, br. 19, str. 98. Iz 1191/1777. godine.
556. III, red. broj: 806, str. 165. U sudskom sidžilu, br. 77,str.
51. Iz 866/1462. godine.
557. GAZIISABEGOVA TEKIJA NA BENDBAŠI (ilam).- III, red. broj: 747, str.141.
Iz 1289/1872. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 248 (742).
558. GAZIISABEGOVO IMARE (berat).- III, red. broj: 765, str. 150. Iz 1280/1863.
godine. Original pod brojem: 266 (765).
559. GAZIISABEGOVO IMARE.-III, red. broj: 766, str. 151. Iz 1280/1863. godine.
Original pod brojem: 267 (766).
276
560. GAZI MEHMED-BEG.-I, red. broj: 117, str. 253. Iz 1192/ 1778. godine.
561 . II, red. broj: 490, str. 174. Iz 1192/ 1778. godine.
562. Đ FATIMA-ZEVAK.- l, red. broj: 152, str. 208. Iz 1307/ 1889. godine.
563. Đ UMIHANA.- III, red. broj: 897, str. 195. U sidžilu Povjerenstva, br. 143.
Vidi objašnjenje pod našim red. brojem: 407.
564. GORO H. MEHMED HILMI EF., SIN H. IBRAHIMOV.- i, red.broj: 344,str. 30.
Iz 1260/ 1844. godine. Original pod brojem: 90 (344) .
565. Ž Ć Ć HAŠEMA.-III, red. broj: 1065, str. 355. Iz 1942. g.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 397 (1065).
566. HADIM ALI-PAŠA.-II, red. broj: 590, str . 279. Iz 1329/ 1911.
567. HAJRI ZADE MEHMED SAID.- III, red . broj : 816. U sudskom sidžilu,.br. 32,str.
158. Iz 1206/ 1791. godine.
568. HA.JRI ZADE MEHMED.- III, red. broj: 817, str . 168. U sudskom sidžilu, br . 32,
str. 159. Iz 1206/ 1791. godine.
569. HAJRI ZADE MEHMED SAID.- III, red. broj: 835, str. 174. U sudskom sidžilu,
br. 81, str. 108. U našem sidžilu vakufnama ubilježeni su ovi podaci,me'
đ izgleda da je neko pogrešno naveo ove podatke, jer mi nismo mog·
li ustanoviti gdje se nalazi ova vakufnama.
570. Č H. DERVIŠ-AGA.- I, red. broj : 34, str . 342. Iz 1301 / 1883. godine. Je·
dan prepis pod brojem: 9 (34).
571 . Ć ALIJA ć Drozgometva).- II, red. broj: 468, str . 152. Iz 1324/
1906. godine. Original pod brojem: 131 (468).
572. Ž Ć AHMET.-III, red. broj: 905, str. 198. U sidžilu Povjerenstva, br. 142.
Vidi objašnjenje pod našim red. brojem: 407.
573. HANIFA, Ć MEHMEDOVA.- III, red. broj: 833, str. 174. U sudskom sidžilu
br . 73, str . 104. Iz 1250/1834. godine.
574. HANIFA, Ć H. MUSTAFINA.- I, red. broj 100, str. 269. Iz 1271 / 1854. god.
575. H. HASAN ŠEJH EF.- III, red. broj: 881, str. 190. U sudskom sidžilu br.14, str.
54. Iz 1186/ 1772. godine.
576. H. HASAN IZ ŠEJH FERAH MAHALE.- III, red. broj: 883, str. 190. U sudskom
sidžilu, br . 20, str. 4. Iz 1190/1776. godine.
577. H. HASAN, SIN IBRAHIMOV.- III, red. broj: 821, str. 170. U sudskom sidži·
lu, br. 46, str. 58. Vidi objašnjenje vakufname pod rednim brojem 569.
578. HFZ. HASAN EF., SIN OSMANOV.- III, red. broj: 813, str. 167. U sudskom si·
džilu, br . 19, str. 163. Iz 1192/1778. godine.
579. Ć (ilam).- I, red. broj: 31, str. 348. Iz 1299/1882. godine.
580. Ć H. MEHMED-MEMIŠAGA.- III, red . broj: 826, str. 171. U sudskom si·
džilu, br. 55, str. 118. Vidi objašnjenje pod rednim brojem: 569.
277
581. Ć KARABDIJA, SIN HASANOV.- II, red. broj: 363, str. 33. Iz 1302/ 1885.
godine.
582. I, red. broj: 311, str. 35. Iz 1312/1894.
godine. Jedan prepis pod brojem: 87 (311).
583. Ć Č II, red. broj: 602, str. 290. Iz 1331/1913. godine. Je-
dan prepis pod brojem: 160 (602).
584. HATIDŽA-HATUN, Ć AHMEDOVA.-I, red. broj: 266, str.16)z 1215/ 1800.
godine. Jedan prepis pod brojem: 84 (266).
585. HATIDŽA-HATUN, Ć AHMEDOVA.- III, red. broj: 902, str. 197. U sidžilu
Povjerenstva, br. 42. Vidi objašnjenje p'od rednim brojem: 407.
586. HATIDŽA, Ć EBU BEKIR EF.-III, red. broj: 831, str. 173. U sudskom sidži-
lu, br. 70, str. 33. Iz 1247/1832. godine.
587. HATIDŽA-KADUN, Ć HASANOVA.-I, red. broj: 150, str. 210. Iz 1254/
1838. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 38 (150).
588. HATlDŽA-KADUN, Ć HASANOVA.- III, red. broj: 904, str. 197. U sidžilu
Povjerenstva, br. 87. Vidi objašnjenje pod našim rednim brojem: 407.
589. HATIDŽA, Ć MAHMUTOVA.-III, red. broj: 824, str. 171. U sudskomsidžilu,
br. 48, str. 70. Iz 1223/1808. godine.
590. HATIDŽA-HATUN, Ć MUSTAFINA.- III, red. broj: 829, str. 172.lJ sudskom
sidžilu, br. 57, str. 56. Iz 1232/1817. godine.
591 . HATIDŽA-HATUN, Ć SULEJMANOVA.-III, red. broj: 754, str. 145.
Iz 1222/ 1807. godine. Jedan prepi s pod brojem: 255 (754).
592. HATIDŽA-HATUN, Ć SULEJMANOVA.- III, red. broj: 823, str. 170. U sud-
skom sidžilu, br. 47, str. 40. Iz 1222/ 1807. godine.
593. HATIDŽA-HATUN, Ć SULEJMANOVA.- l, red. broj: 121, str. 248. Iz 1222/
1807. godine.
594. HATIDŽA, Ć AHMETOVA.- III, red. broj: 819, str. 169. U sudskom sidžilu,
br. 39, str. 165. Iz 1215/ 1800. godine.
595. HATIDŽ.A-VASVIJA HANUM, Ć MEHMED EF.-I, red. broj: 51, str. 329. Iz
1283/ 1866. godine.
596. HAVADŽE KEMALUDIN DŽAMIJA.-III, red. broj: 811, str. 166. U sudskom si-
džilu, br. 14, str. 37. Iz 1186/ 1772. goditle.
597. HAVADŽE KEMALUDIN DŽAMIJA.- (Fetva za rušenje).- III, red. broj: 1019,
str. 308. Iz 1940. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod br.
352 (1019) .
598. HENDA AHMED-AGA.- II, red. broj: 461, str. 145. Iz 1326/ 1908. godine.
599. II, red. broj: 492, str. 179. Iz 1326/1908. godine. Ori-
glnal pod brojem: 140 (492).
600. HENDA AHMED-AGA.- II, red. broj: 588, str. 277. Iz 1331/1913. godine.
601. lU, red. broj: 630, str. 24. Iz 1340/1921. god.
278
602,
603.
604.
III, red. broj: 652, str. 51. Iz 1326/1908. godine.
III, red. broj: 653, str. 53.
III, red. broj: 654, str. 54. Iz 1328/1910. godine.
605. Ć MUSTAFA.- III, red. broj: 899, str. 196. U sidžilu Povjerenstva, br.60.Vi-
di objašnjenje pod rednim brojem: 40?
606. H. HUREM EF, SIN BALlJIN.- l, red. broj; 10, str. 376. Iz 1011/1602. god. Je-
dan prepis pod brojem: 3 (10).
607. H. HUREM EF, SIN BALIJIN.-III, red. broj: 837, str. 175. U sudskom sidžilu,br.
80, str. 104. Vidi objašnjenje pod našim rednim brojem: 569.
608. H. HUREM EF, SIN BALIJIN.- I, red. broj: 215, str. 133. Iz 1011/1602. godine.
Dva prepisa pod brojem: 69 (21.5) i originalni ilam iz 1277/1860.godine
pod istim brojem.
609. H. HUSEIN, SIN AHMEDOV (za džamiju u Kladnju).- l, red. broj: 174, str. 187.
Iz 1175/1761. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 50 (174).
610. H. HUSEIN, SIN ŠABANOV.- III, red. broj: 828, str. 172. U sudskom sidžilu,br.
57, str. 37. Iz 1142/1730. godine.
611. Šejh Hfz. IBRAHIM EF., SIN H. OSMANA SANDŽAKTARA.- II, red. broj:416,
str. 96. Iz 1290/1873. godine. Jedan prepis pod brojem: 114 (416).
612. ŠEJH Htz. IBRAHIM EF., SIN H. OSMANA SANDŽAKTARA.- III, red. br.464,
str. 41. Iz 1290/1873. godine.
613. Ć FATIMA-AŠIDA, Ć VEJSIL-BEGOVA.-I, red. broj:6,str.386.
Iz 1292/1875. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 1 (6).
614. Ć FATIMA-AŠIDA, Ć VEJSI L-BEGOVA.- I, red.broj: 7,str. 384.
Iz 1298/1881. godine.
615. Ć FATIMA-AŠIDA, Ć VEJSIL-BEGOVA (dvije presude).-III,red.
broj: 1085, str. 375. Iz 1945. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku
pod brojem: 417 (1085).
616. Ć FATIMA-AŠIDA, Ć VEJSIL-BEGOVA.-III, red. broj: 648,str.
45. Iz 1298/1881. godine.
617. Š Ć ZULEJHA I HAŠEMA, Ć MEHMED-AGINE.-II, red. broj: 382,
str. 48. Il! 1321/1903. godine. Jedan prepis pod brojem: 102 (382).
618. ISABEG, SIN ISHAK-BEGOV.-I, red. broj: 120, str. 250. Iz 868/1463. godine.
Original? pod brojem: 175 (120).
619. ISABEGOVA TEKIJA.-I, red. broj: 90, str. 285. Iz 1213/1799. godine.
620. Ć Htz. HUSEIN-RAKIM (vasijetnama).- II, red. broj: 522, str. 211.
Iz 1325/1907. godine.
621. Š Ć H. MEHMED, SIN IBRAHIMOV.- l, red. broj: 177, str. 184. Iz
1307/1890. godine.
622. Š Ć H. MEHMED, SIN IBRAHIMOV.- II, red. broj: 411, str. 91.
Iz 1307/1890. godine. Dva prepisa pod brojem: 111 (411).
279
623. JAHJA PAŠA.- III, red. broj: 838, str. 175. U sudskom sidžilu, br. 9, str. 42. Iz
1183/1769. godine.
624. JAHJA ZADE AHMED EF.- III, red. broj: 840, str. 176. U sudskom sidžilu, broj:
29,str.156.lz 1194/1780. godine.
625. JAKUB PAŠA.-III, red. broj: 839, str. 176. U sudskom sidžilu, br. 25, str. 136.
Iz 1200/ 1786. godine.
626. JALDUZDŽI ZADE MUSTAFA.-II, red. broj: 478, str. 161 . Iz 1281 / 1864.god.
627. JAMAK H. IBRAHIM, SIN MEHMEDOV.- II, red. broj: 390, str. 58. Iz 1312/
1864. godine.
628. Ć H. IBRAHIM.- II, red. broj: 392, str. 67. Iz 1323/ 1905. godine.
629. KABADAJA MEHMED-AGA.-I, red. broj: 54, str. 326. Iz 1227/1812. godine.
630. I, red: broj: 99, str. 271.
Jedan prepis pod brojem: 19 (99).
631. KADI BALI (ATAR H. ABDULAH).- II, red. broj: 460, str. 144. Iz 1211 / 1797.
godine.
632. Ć MUHAMED-ENVERI.-III, red. broj: 664, str. 67. Iz 1329/ 1911. god.
633. Ć MUHAMED-ENVER 1.- U dokumentima, br. 1739.
634. Ć ZEJNEBA.- III, red. broj: 689, str. 95. Zabilježeno samo ime va-
kifa i mjesto, a ima i bilješka da se vakufnama nalazi u spisu, br. 274/ 32 .
Ovo je broj bivše Vakufske direkcije u Sarajevu.
635. KANITE-HANUMA, ŽENA MUSTAFA-PAŠE.- III, red. broj: 844, str. 177. U
sudskom sidžilu, br. 85, str. 14. Iz 1265/1899. godine.
636. KANTAMIRI ABDULAH EF.- III, red. broj: 845, str. 178. U sudskom sidžilu,
br. 37, str. 204. Iz 1212/ 1798. godine.
637. KAPA H. ALlJAGA.- III, red. broj: 938, str. 223. Iz 1926. godine. Original na
srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 285 (938).
638. Ć ALMAS-HANUMA.-I, red. broj: 119, str. 251. Iz 1300/ 1883.
god.
639. Ć ALMAS-HANUMA.- I, red. broj: 189, str. 165. Iz 1320/ 1902.
god.
640. Ć ABID EF.- II, red. broj: 395, str. 66. Iz 1282/ 1865. godine. Original.pod
brojem: 106 (395) .
641. Ć ABID EF.- I, red. broj: 201, str. 151. Iz 1302/1884. godine. Jedan prepis
pod brojem: 61 (201).
642. Ć ABID EF.- (Dozvola o prodaji gradilišta i kupovini ć I, red. br.210,
str. 151. Iz 1302/ 1884. godine. Šeriatska dozvola pod brojem: 106.
643. Ć FATIMA.-II, red. broj : 485, str. 168. Iz 1287/ 1870. godine.
644. Ć HATIDŽA.- I, red . broj: 50, str. 330. Iz 1254/ 1838. godine.
645. Ć H. SALIH-AGA Ulam o postavljanju mutevelije).- III, red. broj: 692,str.
100. Iz 1323/ 1905. godine. Jedan prepi s pod brojem: 203 (692) .
280
646. KARO H. OMER, SIN MUHAREMOV.- I, red. broj: 214, str. 134. Iz 1186/1772.
godine. Original i tri prepisa pod brojem: 68 (214).
647. KARO H. OMER, SIN MUHAREMOV.-I, red. broj: 259, str. 86. Iz 1186/1772.
godine.
648. KARO H. OMER, SIN MUHAREMOV.- III, red. broj: 843, str. 177. U sudskom
sidžilu, br. 81, str. 28. Iz 1186/1772. godine.
649. Ć MEHAGA.-I, red. broj: 128, str. 240. Iz 1289/1872. godine. Dva
prepisa pod brojem: 29 (128).
650. Ć MEHAGA.- III, red. broj: 906, str. 198. U sidžilu Povjerenstva, br.
32. Vidi objašnjenje pod red. brojem: 407.
651. Č Ć ŠERIFA.- II, red. broj: 442, str. 126. Iz 1325/1907. godine. Jedan
prepi s pod brojem: 123 (442).
652. Ž Ć Ć H. HUSEIN.- I, red. broj: 97, str. 275. Iz 1103/1692. g.
653. KEŠO SALlH-AGA.- II, red. broj: 523, str. 212. Iz 1326/1908. godine.
654. KEŠO SALI H-AGA.- II I, red. broj: 842, str. 177. U sudskom sidžilu, br. 45, str.
52. Iz 1220/1805. godine.
655. KOLOKOTRA MUSTAFA.- II, red. broj: 378, str. 45. Iz 1296/1879. godine.
656. II, red. broj: 385, str. 51.
Jedan prepis pod brojem: 103 (385).
657. Ć Ž Č H. AŠIDA.- III, red. broj: 1091, str. 381. Iz 1945. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 172 (1091).
658. Ć AVDIJA (jlam).- III, red. broj: 931, str. 215. Iz 1324/1906. godine.
659. Ć (u sidžilu: Ć H. SALlH-AGA.- I, red. broj: 310, str. 37. Iz
1287/1870. godine.
660. Ć (u sidžilu·: Ć H. SALlH-AGA.- II, red. broj: 374, str.42. Iz
1902. godine.
661. Š Ć HAŠIJA.- III, red. broj: 1089, str. 379. Iz 1886. godine. Jedan pre-
pis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 174 (1089).
662. Ž Ć H. AHMED-AGA.- III, red. broj: 632, str. 26. Iz 1335/1917.god.
663. KU LI N H. BALI . ...: I II, red. broj: 841, str. 176. U sudskom sidžilu, br. 23, str. 1 OO.
Iz 1198/1784. godine.
664. Ć MUNTEHA-HANUMA, Ć MEHMEDA-MEMIŠA.-I, red.br. 103,
str. 267. Iz 1260/1844. godine. Jedan prepis pod brojem: 20 (103).
665. Ć SULEJMAN RUŽDI EF.- I, red. broj: 104, str. 266. Iz 1260/1844. g.
Jedan prepis pod brojem: 21 (104 j . .
666. LUKHODŽA.HASNIJA, Ć Ć SALlH-AGE.- II, red. broj:408,str.
86. Iz 1323/1905. godine. Original pod brojem: 108 (408).
667. Č H. HUSEIN, BAJRAKTAR.- III, red. broj: 855, str. 181. U sudskom
sidžilu, br. 54, str. 54. Iz 1229/1814. godine.
281
668. Č H. HUSEIN, BAJRAKTAR.- III, red. broj: 936, str. 221.1z 1229/1814.
godine.
669. Č Ć NEFISA.- III, red. broj: 912, str. 200. U sidžilu Povjerenstva, br. 54.
Vidi objašnjenje pod brojem: 407.
670. Ž Ć Ž DŽEMIl..,A.- III, red. broj: 683, str. 88. Na srpsko-
hrvatskom jeziku iz 1930. godine.
671. Ž Ć MUHAMED-AGA.- III, red. broj: 709, str. 122. Vidi objašnje-
nje pod našim rednim brojem: 569.
672. MANDŽO H. MUSTAFA, SIN SALlHOV.- I, red. broj: 57, str.322..1z 1293/1874.
godine.
673. MANDŽO H. MUSTAFA, SIN SALlHOV.- I, red." broj: 107, str. 263. Iz 1300/
1882. godine.
674. Š Ć HASNIJA.- III, red. broj: 959, str. 248. Iz 1338/1920. godine.
675. Š Ć HUSEIN.- III, red. broj: 913, str. 200. U sidžilu Povjerenstva, br. 129. Vi-
di objašnjenje pod rednim brojem: 407.
676. Š Ć NEFISA, Ć SULEJMAN-AGINA.- I, red. broj: 244, str. 100.lz 1289/
1872. godine.
677. Š Ć UMIHANA.- III, red. broj: 908, str. 199. U sidžilu Povjerenstva, broj 33.
Vidi objašnjenje pod rednim brojem: 407.
678. Ž Ć HASAN, SIN SULEJMANOV.- II, red. broj: 494, str. 183.
Iz 1285/1869. godine.
679. H. MEHMED-AGA.- III, red. broj: 900, str. 196. U sidžilu Povjerenstva, broj 77.
Vidi objašnjenje pod red. brojem: 407.
680. MEHMED-BEG.- III, red. broj: 851, str. 180. U sudskom sidžilu, br, 18, str. 69.
Iz 1190/1776. godine.
681. MEHMED-BEG, SIN ISA-BEGOV.- II, red. broj: 451, str. 134. Iz 1193/1779.g.
682. MEHMED EMIN EF., SIN HFZ. AHMED EF.- III, red. broj: 849, str. 179.U sud-
skom sidžilu, br. 17, str. 186. Vidi objašnjenje pod našim rednim brojem:
569.
683. MULA MEHMED H. HASAN.- III, red. broj: 910, str. 199. U sidžilu Povjerenstva
br. 92. Vidi objašnjenje pod brojem: 407.
684. MULA MEHMED, SIN H. HASANOV (Uvakufljena š č za džamiju H. Džafer).I,
red. broj: 315, str. 33. Iz 1251/1835. godine.
685. MEHMED HURŠID-PAŠA, BOSANSKI VALlJA.- I, red. broj: 251, str. 95.
Iz 1271/1855. godine. Dva prepisa pod brojem: 75 (251).
686. MEHMED-MEMIŠAGA.- III, red. broj: 907, str. 198. U sidžilu Povjerenstva, br.
26. Vidi objašnjenje pod rednim brojem: 407.
688. H. MEHMED EF., SIN OMER-SPAHIN IZ ZENICE.- III, red. broj: 836,str.175.
U sudskom sidžilu, br. 21, str . .28. Iz 1195/1781. g.
688. H. MEHMED, SIN VELlJUDIN-HODŽE.- III, red. broj: 815, str. 168. U sud-
skom sidžilu, br. 24, str. 116. Iz 1199/1785. godine.
282
689. MEHMED HULUSI.- II, red. broj: 497, str. 186. Iz 1284/1868. godine.
690. MEHMED HULUSI, SIN ABDULAHOV.-I, red. broj: 171, str. 189. Iz 1284/
1868. godine. Original i dva prepisa pod brojem: 47 (171).
691. Mutti MEHMED ŠAKIR EF.-I, red. broj: 204, str. 146. Iz 1264/1847. god.
692. MEJDANIJA Č III, red. broj: 911, str. 200. U sidžilu Povjerenstva, br.
95. Vidi objašnjenje pod red. brojem: 407.
693. MEJREMA, Ć ALI-BEGOVA.- II, red. broj: 481, str. 164. Iz 1275/1858. g.
694. MEJREM MULA-HANUM, Ć MUSTAFE-BEGA NURUDINA.- II, red. broj:
369, str. 39. Iz 1304/1887. godine.
695. MEJRA, Ć OSMAN EF.- III, red. broj: 847, str. 178. U sudskom sidžilu, br. 9,
str. 77. Iz 1182/1768. godine.
696. H. MEMIŠ-AGA, SIN H. ABDULAHOV.- II, red. broj: 487, str. 171. Bez datu-
ma.
697. Š Ć ADEM-AGA (Islamska štamparija).- III, red. broj: 1077, str. 367.
Iz 1944. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem:
409 (1077).
698. MISIRA H. MEHMED.- I, red. broj: 139, str. 229. Iz 1290/1873. godine. Origi-
i jedan prepis pod brojem: 34 (139).
699. Ć DŽAFER-AGA.- II, red. broj: 402, str. 79. Iz 1906. godine.
700. MISRIJA H. ISMAIL, SIN HUSEINOV.- U dokumentima, br. 1341.
Iz 1128/1715. godine.
701. Č MUSTAFA.- I, red. broj: 53, str. 327. Iz 1218/1803. godine.
702. Ć IBRAHIM-AGA I PAŠO H. MEHMED.- III, red. broj: 848, str. 179. U
sudskom sidžilu, br. 15, str. 30. Iz 1187/1773. godine.
703. Ć H. ATIJE-HANUMA, Ć ALI-BEGOVA.- I, red. broj: i 13, str. 257.
iz 1284/1867. godine. Jedan prepis pod brojem: 23 (113).
704. Ć H. ATIJE-HANUMA, Ć ALI-BEGOVA.- III, red. broj: 637,str. 32.
Iz 1284/1867. godine. Original i jedan prepi s pod brojem: 189 (637).
705. Ć H. ATIJE-HANUMA, Ć ALI-BEGOVA.- I, red. broj: 48, str.333. Iz
1283/1866. godine.
706. Ć H. ATIJE-HANUMA, Ć ALI-BEGOVA.- I, red. broj: 114, str.256.lz
1280/1863. godine.
707. Ć H. ATIJE-HANUMA, Ć ALI-BEGOVA.- I, red. broj: 172, str.188.lz
1283/1866. godine. Original pod brojem: 48 (172).
708. Ć ATIJE-HANUMA, Ć MUSTAFINA.- III, red. broj: 773, str. 154. Iz
1227/1812. godine: Original i jedan prepis pod brojem: 274 (773).
709. MUDŽELID ZADE MULA MUSTAFA.- III, red. broj: 854, str. 181. U sud-
skom sidžilu, br. 40, str. 165. Iz 1216/1801. godine.
710. Ć H. MUHAMED HILMI EF.- III, red. broj: 688, str. 93. Iz 1260/1844.g.
283
711. MUHAMED EMIN EF.-III, red. broj: 852, str. 180. U sudskom sidžilu, br.22,str.
139. Iz 1197/.1783. godine.
712. H. MUHAMED, SIN ABDULAHOV.:- U dokumentima, br. 169. Iz 1185/1771. g.
713. H. MUHAREM, SIN BALlN.- lit', red. broj: 827, str. 172. U sudskom sidžilu, br.
56,str.54.lz 1011/1602. godine.
714. Ć MUHAMED-PAŠA.- U dokumentima, br. 154. Iz 1179/1766. g.
Ć MUFTI MEHMED ŠAKIR EF. - Vidi pod rednim brojem: 691.
715. Ž Ć H. HASAN.- III, red. broj: 909, str. 199. U sidžilu Povjerenstva, broj
50. Vidi objašnjenje pod red. brojem: 407.
716. Ć ABDULAH.- I, red. broj: 35, str. 341. Iz 1209/1795. godine.
717. H. Ć ABDULAH-AGA.- III, red. broj: 903, str. 197. U sidžilu Po·
vjerenstva, br. 53. Vidi objašnjenje pod rednim brojem: 407.
718. MUSTAFA, SIN AHMEDOV.-III, red. broj: 846, str. 178. U sudskom sidžilu, br.
8, str. 58. Iz 1181/1768. godine.
719. MUSTAFA EF., SIN H. AHMEDOV.-III, red. broj: 856, str. 181. U sudskom si·
džilu, br. 58, str. 53. Iz 1232/1817. godine.
720. H. MUSTAFA, SIN EJUBOV.- I, red. broj: 148, str. 213. Iz 1200/1786. godine.
Dva prepisa pod brojem: 37 (148).
721. MUSTAFA EF., SIN HASAN-AGIN.- I, red. broj: 154, str. 206. Iz 1271/1855.
godine. Original i jedan prepi s pod brojem: 40 (154).
722. MUSTAFA, SIN SULEJMANOV.- II, red. broj: 513, str. 203. Iz 1324/1906. g.
723. Ć AHMED-ASIM i MEHMED-BEG.- III, red. broj: 668, str. 72. Iz
1286/1869. godine.
724. Ć Đ HATIDŽA - VASVIJA.- III, red. broj: 626, str. 20.
Iz 1283/1866. godine. Original pod brojem: 195 (626).
725. Ć Đ HATIDŽA-VASVIJA.- III, red. broj: 667, str. 71.
Iz 1283/1866. godine.
726. MUZAFERIJA ABDULKADIR EF.- I, red. broj: 123, str. 246. Iz 1197/1783. g.
Original i jedan prepis pod brojem: 25 (123).
727. MUZAFERIJA ABDULKADIR EF.- I, red. broj: 124, str. 244. Iz 1199/1785. g.
Original i jedan prepis pod brojem: 26 (124).
728. MUZAFERIJA H. AHMED.-III, red. broj: 853, str. 180. U sudskom sidžilu, broj
29, str. 187. Vidi objašnjenje pod našim rednim brojem 569.
729. MUZAFERIJA H. MEHMED, SANDŽAKTAR.-II, red. broj: 480, str. 163.
Iz 1261/1845. godine.
730. NAILA, Ć AHMEDAGINA.-III, red. broj: 861, str. 183. U sudskom sidžilu,
br. 85, str. 76. Iz 1266/1849. godine.
131. NEBRDILO H. ALI, SIN MUSAOV.-II, red. broj: 434, str. 115. Iz 973/1565. g.
732. NEBRDILO H. ALI, SIN MUSAOV.- I, red. broj: 332, str. 15. Iz 1019/1610. g.
284
733. NE.6RDILO H. ALI, SIN MUSAOV.- 111,red. broj: 857,str.182. U sudskom sidži-
lu, br. 17, str. 70. Iz 1189/1775. godine.
734. NEFISA, Ć ABDULAHOVA.- III, red. broj: 858, str. 182. U sudskom sidžilu,
br. 43, str. 111. Iz 1218/1803. godine.
735. NEFISA, Ć AHMEDOVA.-III, red. broj: 860, str. 183. U sudskom sidžilu, br.
63, str. 35. Iz 1239/1824. godine.
736. NEFISA, Ć AHMEDOVA.-I, red. broj:.170, str. 190. Iz 1239/1824. god. Ori-
ginal i jedan prepis pod brojem: 46 (170).
737. H. NEFISA, Ć H. ALIJE.-III, red. broj: 808, str. 165. U sudskom sidžilu, br.
8, str. 158. Iz 1181/1768. godine.
738. NEFISA, Ć Ć II, red. broj: 453, str. 137. Iz 1278/1862. godine.
739.
740.
II, red. broj: 496. str. 185.
III, red. broj: 628, str. 21. Iz 1281/1865. god.
741. Ć MEHMED-BEGOVA.- III, red. broj: 862, str. 183. U sudskom si-
džilu, br. 73, str. 104. Iz 1250/1834. godine. č je o istoj vakifi i va-
kufnami kao i pod rednim brojem: 573.
742. NEFISA, Ć MEHMED-BEGOVA.- III, red. broj: 914, str. 201. U sidžilu po-
vjerenstva, br. 73. Vidi objašnjenje pod red. brojem: 407.
743. NEFISA, Ć MEHMED-BEGOVA.-II, red. broj: 467, str. 151. Iz 1247/1832.
godine.
744. NEFISA, Ć MEHMED-BEGOVA.-I, red. broj: 19, str. 362. Iz 1249/1833. g.
745. NEFISA, Ć SADIKOVA.-III, red. broj: 859, str. 182. U sudskom sidžilu, broj
45, str. 58. Iz 1220/1805. godine.
746. NERETLJAK IBRAHIM-AGA.- II, red. broj: 429, str. 109. Iz 1323/1905. god.
747. Ć MUSTAFA.- I, red. broj: 13, str. 370. Iz 1283/1866.godine.
748. Ć SALlH-AGA.- II, red. broj: 466, str. 150. Iz 1326/1908. godine.
749. II, red. broj: 569, str. 259.
750. Ć KARIMAN EF.- I, red. broj: 250, str. 96. Iz 1288/1872. godine. Dva
prepisa pod brojem: 74 (250).
751. Š Ć H. IBRAHIM-AGA.- II, red. broj: 419, str. 99. Iz 1274/1858. god.
Original pod brojem: 117 (419).
752. Š Ć SMAIL ABDUL-HAMID.- III, red. broj: 915, str. 201. U sidžilu Po-
vjerenstva, br·. '144. Vidi objašnjenje pod našim rednim brojem: 407.
753. O K R UŽN I CA bivšeg Vakufskog ravnateljstva o sastavljanju i predlaganju vakuf-
skog č III, red. broj: 763, str. 149. Iz 1889. godine. Original
pod rednim brojem: 264 (763).
754. OKRUŽNICA Vakufskog ravnateljstva o budžetskim č ( Ove dvije
Okružnice zapravo i ne spadaju u vakufname, ali pošto su uvrštene u spo-
menute sidžile i mi smo ih ovdje uvrstili). III, red. broj: 716, str. 126.
Iz 1892. godine. Original pod brojem: 217 (716).
285
755. H. OMER, SIN IBRAHIMOV.-II, red. broj: 493, str. 182. Iz 1197/1783.godine.
756. III, red. broj: 810, str. 166. U sudskom sidžilu, br.
ll, str. 120. Iz 1184/1771. godine.
757. SIN SMAILOV.-III, red. broj: 863, str. 148. U sudskomsidži-
lu, broj: 30, str. 183. Iz 1197/1783. godine.
758. H. OSMAN H. MUHAREM ZADE.- III, red. broj: 901, str. 196. U sidžilu Povje-
renstva, br. 48. Vidi objašnjenje pod našim rednim brojem: 407.
759. H. OSMAN SANDŽAKTAR, SIN OMEROV.- III, red. broj: 832, str. 173. U sud-
skom sidžilu, br. 73, str. 22. Iz 1249/1833. godine.
760. Č Ž NESUH (ilam i odluka).- l, red. broj: 199, str. 153. Iz 1308/1890. g.
Originali i prepis odluke pod brojem: 59 (199).
761. PAŠALIJA FATIMA, Ć H. MUSTAFINA.- III, red. broj: 797, str. 162.U sud-
skom sidžilu, br. 37, str. 208. Iz 1212/1797. god.
762. PEHLlVAN FATIMA DUDIJA.-III, red. broj: 800, str. 163. U sudskom sidžilu
br. 69, str. 61. i 62. Vidi objašnjenje pod našim rednim brojem: 569.
763. PINJO Ž Ć HASIJA I PINJO ŠEMSA.-III, red. broj: 928, str. 211.
Iz 1905. godine. Jedan prepis pod brojem: 282 (928).
764. PRIJEPOLJAC H. ATIJA.- II, red. broj: 477, str. 160. Iz 1326/1908.godine.
765. Ž Ć IBRAHIM.- III, red. broj: 864, str. 184. U sudskom sidžilu, broj:
42, str. 124. Iz 1218/1803. godine.
766. HADŽi Ć MUSTAFA-AGA.-I, red. broj: 262, str. 83. Iz 12661
1850. godine. Original i jedan prepis pod br. 81 (262).
767. HADŽi Ć MUSTAFA-AGA.- III, red. broj: 656, str. 58.lz 13341
1916. godine.
768. HADŽi Ć MUSTAFA-AGA.-III, red. broj: 663, str. 66. Iz 13341
1916. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 193.
769. HADŽi Ć ŠERIFA.-III, red. broj: 657, str. 58. Iz 1334/1916.god.
770. HADŽi Ć ŠERIFA.-III, red. broj: 662, str. 62.
Original pod brojem: 192.
771. RUSTEM-PAŠA.-III, red. broj: 865, str. 184. U sudskom sidžilu, br. 46,str.119.
Iz 1221/1806. godine.
772. SAB I HA, Ć DU RAKOVA.- l, red. br.oj: 130, str. 238. Iz 1176/1763. god. Dva
prepisa pod brojem: 30 (130).
773. SABIHA, Ć DURAKOVA.- III, red. broj: 867, str. 185. U sudskom sidžilu, br.
10, str. 33. Iz 1176/1763. godine.
774. SAFIJA, Ć AHMED-AGINA.- III, red. broj: 870, str. 186. U sudskom sidžilu,
br. 17, str. ? Vidi objašnjenje pod našim rednim brojem: 569.
775. SAFIJA, Ć AHMED-AGINA.- III, red. broj: 871, str. 186. U sudskom sidžilu,
br. 31, str. 26. Iz 1203/1789. godine.
286
776. SAGR H. ALI.- I, red. broj: 167, str. 191. Iz 1236/1820. godine.
777. III, red. broj: 710, str. 123. Iz 1266/1849. godine. Original i dva
prepisa pod brojem: 211 (710).
778. SAGR H. ALI.- (Vakifi su Mustafa-baša, sin Ahmedov i Ibrahim-baša, sin Osma·
nov iz sela Ribice - č koji su uvakufili ć za Sagr H. Alijinu dža·
miju u Sarajevu).- III, red. broj: 721, str. 128. Iz 1236/1820. god. Origi-
nal pod brojem: 222 (721).
779. SAGR H. ALI.- I, red. broj: 164, str. 194. Bez datuma.
780. SAHTIJANDŽI H. HUSEIN.-III, red. broj: 880, str. 189. U sudskom sidžilu, br.
80, str. 93. Iz 1171/1757. godine.
781. H. SALIH BAJRAKTAR, SIN RUSTEMOV.- III, red. broj: 830, str. 173. U sud-
skom sidžilu, br. 69, str. 96. Iz 1247/1831. godine.
782. SALIH IZET EF., KADIJA.- III, red. broj: 878, str. 189. U sudskom sidžilu, broj
66, str. 207. Iz 1244/1828. godine.
783. SALIH IZET EF., KADIJA.-II, red. broj: 421, str. 101. Iz 1244/1828. godine.
784. MULA SALIH, SIN SEJFULAHOV.-III, red. broj: 850, str. 179. U sudskom si-
džilu, br. 18, str. 27. Iz 1119/1776. godine.
785. Ć H. MEHMED, SIN SULJAGIN (odluka).- III, red. broj: 651,str.50.
Na srpskohrvatskom jeziku iz 1929. godine.
786. Ć H. MEHMED, SIN SULJAGIN.-III, red. broj: 926, str. 209.
Iz 1332/1914. godine. Jedan prepis pod brojem: 281 (926).
787. SANDŽAKTAR MUNTEHA.- I, red. broj: 103, str. 267. Iz 1260/1844. godine.
788. SANDŽAKTAR OSMAN-BEG.- III, red. broj: 941, str. 227. Iz 1249/1833.god.
789. SANDŽAKTAR UMIHANA, Ć MUSTAFINA.- I, red. broj: 105, str. 265. Iz
1271/1854. godine.
790. Č H. AHMED.- I, red. broj: 173, str. 187. Iz 1203/1789. godine. Original i
jedan prepis pod brojem: 49 (173).
791. Č H. AHMED.- III, red. broj: 872, str. 187. U sudskom sidžilu, br. 31, str.
32. Iz 1203/1789. godine.
792. Č ALI DŽAMIJA.- I, red. broj: 176, str. 184. Iz 1179/1765. godine. Origi-
i jedan prepis pod brojem: 51 (176).
793. Č H. HAJDAR.-I, red. broj: 39, str. 339. Iz 1169/1756. godine.
794. Č HUSEIN-BAJRAKTAR, SIN OSMANOV.- III, red. broj: 877, str.188.
U sudskom sidžilu, br. 63, str. 48.Jz 1239/1824. god.
795. Č HFZ. IBRAHIM.- III, red. broj: 917, str. 202. U sidžilu Povjerenstva, br.
115. Vidi objašnjenje pod brojem: 407.
796. Č ISMAI L.- III, red. broj: 916, str. 201. U sidžilu Povjerenstva, br. 8. Isto
objašnjenje kao i u broju.
797. Č Ć HUSEIN-BAJRAKTAR.-II, red. broj: 401, str. 78. Iz 1239/1824.
godine.
287
798. SEJID MUSTAFA-PAŠA Ć SIN OMER TAHIR-BEGOV(uvakufljene knji·
. ge za med resu u Visokom).- U dokumentima, br. 1331.lz 1256/1840. g.
799. SEMIZ MUJAGA.- I, red. broj: 127, str. 241. Iz 1306/1888. godine. Jedan pre·
pis pod brojem: 28 (127).
800. SEMIZ MUSTAFA.-III, red. broj: 694, str. 103. Iz 1295/1878. godine.
Jedan prepis pod brojem: 204 (694).
801. SEMIZ H. SALlH-AGA.- I, red. broj: 25, str. 356. Iz 1291/1874. godine.
802. SEMIZ H. SALlH-AGA.- I, red. broj: 36, str. 341. Iz 1200/1786. godine (berat).
803. 111,red.broj: 768,str. 152. "
Jedan prepis pod brojem: 269 (768).
804. SEMIZ H. SALlH-AGA.- III, red. broj: 923, str. 204. Iz 1226/1811. god.
805. III, red. broj: 924, str. 205. Iz 1231/1816. god.
806. III, red. broj: 874, str. 187. U sudskom sidžilu, br. 48,
str. 56. Iz 1223/1808. godine.
807. Č AVDAGA, SIN H. IBRAHIMOV.- II, red. broj: 495, str. 184. Iz
1209/1795. godine.
808. Č H. MUHAMED, SIN H. ABDULAHOV.- I: red. broj: 118, strana
252. Iz 1185/1771. godine.
809. Ć ŠEMSE-HANUMA (PINJO).-III, red. broj: 698, str. 111. Na srpskohr'
vatskom jeziku iz 1932. godine.
810. Ć ŠEMSE-HANUMA (PINJO).- III, red. broj: 927, str. 210. Na srpskohr·
vatskom jeziku iz 1932. godine.
811. Ć ŠEMSE-HANUMA (PINJO).- III, red. broj: 949, str. 238. Iz 1932.god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 291 (949).
812. SI LAHDAR MEHMED-PAŠA (za Kemaludinovu džamiju).- U dokumentima br.
1035. Iz 1179/1765. godine.
813. SILAHDAR MUSTAFA-PAŠINA (SINANOVA) TEKIJA.- III, red. broj:866,str.
185. U sudskom sidžilu, br. 9, str. 119. Iz 1157/1744. godine.
814. SIN ZADE ABDULKERIM Đ Š Ć III, red. broj: 869, str. 186. U sudskom
sidžilu, br. 17, str. 69. Iz 1189/1775. godine.
815. SKENDER-PAŠA.-I, red. broj: 58, str. 321. Iz 1134. godine.
816. SKENDER-PAŠA.- I, red. broj: 212, str. 137. Iz 1212/1797. godine. Original
jedan prepis pod brojem: 66 (212).
817. SKENDER-PAŠA.- III, red. broj: 960, str. 249. Iz 1212/1797. godine.
818. Š Ć MUSTAJ-BEG.- II, red. broj: 391, str. 60. Iz 923/1517. god.
819. III, red. broj: 873, str. 187. U sudskom sidži·
lu, br. 32, str. 106. Iz 1206/1792. godine.
820. Š Ć MUSTAJ-BEG - III, red. broj: 879, str. 189. U sudskom sidži·
lu, br. 79, str. 155. Iz 923/1517. godine.
288
821. Ć SALIH.- II, red. broj: 484, str. 167. Iz 1277/ 1861. godine.
822. SLOBODA SALlH.- I, red. broj: 9, str . 379. Iz 1272/ 1856. godine.
823. SLOBODA H. SALIH I HAŠEMA.- II, red. broj: 586, str . 275. Iz 1300/ 1882. g.
824. H. SMAIL, SIN HUSEINOV.- I, red. broj: 60, str. 319. Iz 1050/ 1640. godine.
825. Ć MUHAMED-AGA.- II, red . broj: 355, str. 26. Iz 1318/ 1900. god.
Jedan prepis pod brojem: 93 (355) .
826. Š Ć H. MEHMED, SIN AHMEDOV.- I, red. broj: 165, str . 194. Iz 1196/
1782. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 44 (165) .
827. Š Ć H. MEHMED, SIN AHMEDOV.- I, red . broj: 253, str .93. lz 1196, 1782.
godine. Dva dodatka iz 1208/ 1794. i 1199/ 1785. godine. Dva prepisa do-·
datka pod brojem: 77 (253).
828. Š Ć H. MEHMED, SIN AHMEDOV.- II, red. broj : 455, str . 139. Iz 1209/
1794. godine.
829. Š Ć H. MEHMED, SIN AHMEDOV.- III,red. broj: 1057, str . 347.Na srpsko-
hrvatskom jezi ku iz 1941 . godine (presuda) .
830. Š Ć H. MEHMED, SIN AHMEDOV.- III, red . broj: 876, str . 188. U sud-
skom sidžilu, br . 61, str . 42. Iz 1237/ 1822. godine.
831 . SULEJMAN-BAŠA, SIN MURSELOV.- III, red. broj : 868, str . 185. U sudskom
sidžilu, br . 17, str. 56. Iz 1189/ 1775. godine.
832. SURMELI H. SALIH, SIN ALlJIN.- III, red. broj : 875, str . 188. U sudskom sidži -
lu, br. 53, str . 22. Iz 1228/ 1813. godine.
833. ŠEHOVA KORIJA.- I, red. broj: 169, str . 190. Iz 1287/ 1870. godine.
834. Š Ć MUHAMED FADIL-PAŠA.- I, red. broj: 33, str . 343.
Iz 1289/ 1873. godine.
835. Š Ć MUHAMED FADIL-PAŠA.- U dokumentima, br. 3163. Iz 1289/
1873. godine.
836. Š Ć MUHAMED FADIL-PAŠA.- III, red . broj: 744, str . 140. Iz 1328/
1910. godine. Original pod brojem: 245 (744) .
837. Š Ć MAHMUD ASAF-BEG.- II , red . broj: 549, str. 235. Iz 1328/ 1910.
godine.
838. ŠERIF ZADE HAŠIM H .-III, red. broj : 882, str. 190. U sudskom sidžilu, br.16,
str . 40. Iz 1188/ 1774. godine.
839. ŠOGOLJ H. MUHAMED-AGA.- II, red . broj: 498, str. 188. Iz 1291 / 1874. god.
840. ŠOLBOT UMIHANA.-III, red . broj: 918, str . 202. U sidžilu Povjerenstva. hr. 148.
Vidi <?bjašnjenje pod red . brojem: 407.
841 . ŠUŠNJICA DERVIŠA.- II, red . broj: 521, str . 210. Iz 1326/ 1908. godine.
842. TABAK H. ABDULAH.- II, red . broj: 354, str . 25. Bez datuma.
843. TABAK AHMED, SIN NURULAHOV.- III, red. broj : 884, str. 191 . U sudskom
sidžilu, br . 19, str . 99. Iz 1192/ 1778. godine.
289
844. TABAK H. HASAN, SIN MEHMEDOV.- II, red. broj: 551, str. 238.l z
845. TABAK H. HASAN, SIN MEHMEDOV.-III, red. broj : 644, str. 38.lz 1224/ 1809.
godine.
846. TABAK H. HUSEIN.-I, red . broj: 112, str. 258. Iz 1303/ 1886. godine.
847 . . TABAK H. ISMAIL.- l, red. broj: 22, str. 359. Iz 1300/ 1883. godi ne.
848. TABAK H. OSMAN, SIN MUSTAFIN.- l, red. broj: 216, str. 132. Iz 1286/ 1869.
godine. Original i jedan prepis pod brojem: 70 (216).
849. Ć Ž Ć MULlJA.-II, red. broj: 536, str. 224. Iz 1325/ 1907. g.
850. TALI Ć MULlJA - AlŠA (vasijetnama).- l, red. broj: 340. Bez datuma.
851. Ć MULIJA, Đ VRETO.- II, red. broj : 565, str. 252, Iz 1325/ 1907.
godine. '
852. Ć AHMED-AGA.- II, red. broj: 357, str. 28. Iz 1215/ 1907. godine.
853. TERZIJA OMER, SIN IBRAHIMOV.- III, red. broj: 885, str. 191. U sudskom si -
džilu, br. 42, str. 72. Iz 1176/ 1763. godine.
854. Ć SALlH.-III, red. broj: 919, str. 202. U sidžilu Povjerenstva br. 98. Vi -
di objašnjenje pod brojem: 407.
855. Ć MUSTAFA-AGA, SIN MEHMEDAGIN.- l, red. broj: 52, str. 328.
Iz 1271 / 1855. godine.
856. Ć VASVIJA, Ć MUSTAFINA.- II, red. broj: 418, str. 98. Iz 1298/ 1881 .
godine. Jedan prepis pod brojem: 116 (418).
857. Ć VASVIJA, Ć MUSTAFINA.- II, red. broj: 450, str. 133.lz 1298/ 1881 .
godine.
858. H. TURHAN DŽAMIJA.- III, red. broj: 812, str. 167. U sudskom sidžilu, br. 18,
str. 26. Iz 1190/ 1776. godine.
859. TUTI FATIMA (DUDI-BULA), Ć PEHLlVAN-AGINA.- l, red. broj: 27, str.
355. Iz 1246/ 1831 . godine. Jedan prepis pod brojem: 7 (27).
860. UMIHANA, Ć AHMEDOVA.-III, red. broj: 887, str. 192. U sudskom sidžilu,
br. 24, str. 117. I z 1199/ 1784. godine.
861. UMIHANA, Ć Č Ž MEHMED-BAŠE.-III, red. broj: 888, str. 192.
U sudskom sidžilu, br. 59, str. 103. Iz 1234/ 1819. godine.
862. H. UMIHANA, Ć H. MEHMED EF.-III, red. broj: 834, str. 174. U sudskom si-
dži lu, br: 12, str. 30. Iz 1183/1769. god ine.
863. UMIHANA I FATIMA, Ć SMAILOVE.- III, red. broj: 886, str. 191. U sud-
skom sidžilu, br. 23, str. 68. Iz 1198/ 1784. godine.
864. Š Ć DERVIŠA.-II, red. broj: 436, str. 117. Iz 1325/ 1907. godine.
865. Ć Č DŽAMIJA.- l, red. broj: 23, str. 357, Iz 1250/ 1834. godine.
866. Š Ć SALlH-AGA.-II, red. broj: 483, str. 166. Iz 1277/ 1861. godine.
290
867. ZAFRANIJA H. ABDULAH, SANDŽAKTAR.- l, red. broj: 256, str. 89. lz 1171/
1855. godine. Original i jedan pod brojem: 78 (256) .
868. Ć MULA IBRAHIM.- l, red. broj: 56, str. 323. Iz 1270/ 1853.godine.
869. Ž Č H .. AVDAGA.-II, red. broj: 379, str. 46. Iz 1314/ 1896. godine.
870. ŽEPO HAFIZA.-II. red. broj: 587, str. 276. Iz 1331 / 1914. godine.
SREBRENICA
871 . HAMZA DEDE Ć red. broj: 680, str. 83. Iz 1215/ 1801 . godine.
872. Ć AVDIJA.- II , red. broj: 582, str. 270. Iz 1892. godine.
873. Ć AVDIJA.- II, red . broj: 583, str. 271 .
874. Ć ALI EF ., SIN H. HASAN-AGIN.- III, red. broj: 982, str . 271.
Iz 1936. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod br. 3
1
5 (982) .
875. Ć H. HASAN I H. AVDIJA.- II, red. broj: 577, str . 267. lz 1902. g.
876.
877.
878.
II, red. broj: 578, str . 267.
II, red. broj: 579, str. 268.
II, red. broj' 580, str. 269.
879. II, red. broj: 581, str. 270.
880. H. SULEJMAN-AGA, SIN H. ŠEJH OSMAN-AGIN.- II, red. broj: 584, str.272.
Bez datuma.
STOLAC
881. Ć ABDULAH.- III, red: broj: 687, str. 92. Na srpskohrvatskom jeziku,
iz 1898. godine.
882. ŠEJH ALIJAGA, SIN HUSEINOV.-III, red. broj: 771, str. 153. Iz 1227/ 1812.g.
Jedan prepis pod brojem: 272 (771).
883. H. ALIJA, SIN HASANOV.- U dokumentima, br. 3140. Iz 1148/ 1736. godine.
884. BEHMEN H. HUSEIN, SIN OSMANOV.- l, red. broj : 75, str. 301. Iz 1854. god.
885. BEHMEN H. SULEJMAN.- l, red . broj: 62, str. 315. Iz 1262/ 1846. godine. Je·
dan prepis pod brojem: 17 (62) .
886. BEHMEN H. HASAN.- l, red. broj: 336, str. 9. Iz 1271 / 1854. godine.
887. BASARA AHMED, SIN OSMANOV.- l, red. broj: 69, str. 307. Iz 1266/ 1849. g.
888. DERVOZ MULA AHMED.- l, red . broj: 81, str. 294. Iz 1252/ 1836. godine.
889. Đ Ć OSMANOVA.-I, red. broj: 78, str. 298. Iz 1293/ 1876. godine.
890. FATIMA, Ć MUSTAFINA.- l, red. broj: 83, str. 292. Iz 1229/ 1814. godine.
891. FATIMA, Ć SALlH-BEGOVA.-III, red. broj: 772, str. 154. Iz 1238/ 1825. g.
Jedan prepi s pod brojem: 273 (772).
291
892. Ć ZULFIKAR.- I, red. broj: 80, str. 295. Iz 1298/1881.godine.
893. Ć FATIMA, Ć SALIH-BEGOVA.- I, red. broj: 66, str. 311.
Iz 1238/1823. godine.
894. Ć SAIMA.- I, red. broj: 76, str. 300. Iz 1296/1879. godine.
895. MULA HASAN, SIN ABDULAHOV.-I, red. broj: 71, str. 305. Iz 1227/1812. g.
896. H. Ć HATIDŽA, Ć HAJDAR-BEGOVA.- I, red. broj: 138, str.
230. Iz 1283/1866. godine.
897. Ć H. OSMAN.- III, red. broj: 1086, str. 376. Iz 1260/1844. godine. Jedan
preDis pod brojem: 418 (1086).
898. Ć Ć MUHAREM.- I, red. broj: 84, str. 291. Iz 1295/1878. god.
899. Š Ć MUHAMED, SIN MEHMEDOV.- III, red. broj: 961, str.249. Iz
1147/1734. godine. Original pod brojem: 295 (961).
900. MEJREMA, Ć MUSTAFINA.- I, red. broj: 73, str. 303. Iz 1274 (1857).godine.
901. Ć Ć ALlBEGOVA.- I, red. broj: 70, str. 306. Iz 1266/1850. godine.
902. Ć NAZIFA, Ć HALlL-BEGOVA.- I, red. broj: 122, str. 247.lz 1296/
1879. godine.
903. Š Ć PAŠO, SIN H. MUSTAFIN.- I, red. broj: 109, str. 261. Iz 1283/1867. g.
Dva prepisa pod brojem: 22 (109).
904. H. OSMAN, SIN ISMAILOV.- I, red. broj: 718, str. 127. Iz 1254/1838. godine.
Dva prepisa pod brojem: 219 (718).
905. OSMAN, SIN RAMADANOV.- I, red. broj: 108, str. 261. Iz 1236/1821. godine.
906. Ž Ć NEFISA, Ć HASANOVA.- I, red. broj: 149, str. 211. Iz- 1259/1843.
godine.
907. Ć ALI GALIB-PAŠA.- I, red. broj: 17, str. 364. Bez datuma.
908. I, red. broj: 18, str. 364. Iz 1263/1847.
godine.
909. (ekscerpti č vakufnama).-red.br.
671, str. 74. Bez datuma. Na srpskohrvatskom jeziku. Ekscerpti pod bro-
jem: 197 (671).
910. Ć MUSTAFA, SIN MUHAMEDOV.- I, red. broj: 77, str. 299. Iz
1291/1874. godine.
· 911. Ć RIZVAN-BEG.- I, red. broj: 68, str. 309. Iz 1252/ 1836. g.
Jedan prepis pod brojem: 16 (68).
912. HADŽi SALlH.- I, red. broj: 64, str. 313. Datum č
913. Ć ŠEJH ALIJA.- I, red. broj; 65, str. 312. ·lz 1227 / 1812. godine.
914. SILAHDAR HUSEIN-PAŠA.- I, red. broj: 89, str. 286. Iz 1226/ 1811. godine.
915. Š Ć ALlJA.- II, red. broj: 604, str. 292. Iz 1330/ 1912. godine.
916. Š ALlJA.- II, red. broj: 605, str. 293. Iz 13333/1915. godine.
292
9
1
7. Š Ć ISMAI L.- I, red. broj: 79, str. 297. Bez datuma.
918. I, red. broj: 67, str. 310. Iz 1254/ 1838. godine.
919. Š Ć H. OSMAN, SIN ISMAIL-AGIN.- I, red. broj: 63, str. 314.lz 1254/ 1838.
godine. Jedan prepis pod brojem: 15 (63).
920. TUCE AHMED-AGA.- I, red. broj: 260, str. 85. Iz 1265/ 1848. godine.
921. ZALO (ZELO) ALI EF., SIN AHMEDOV.- I, red. broj: 82, str. 293.
Iz 1230/1815. godine.
922. ZDRAKO OMER, SIN MUSTAFIN.- I, red. broj: 74, str. 302. Iz 1275/ 1858. g.
923. II, red. broj: 530, str. 218.
924. Ć MUSTAFA.- I, red. broj: 72, str. 304. Iz 1232/ 1817. godine.
925. Ć MUSTAFA.- I, red. broj: 337, str. 12.
Ć
926. Ć - Ć JUSUF, SIN SALKIN.- II, red. broj: 1013, str. 302.0ri·
ginal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 346 (1013).
TEŠANJ
927. Ć H. ŠIRBEG.- II, red. broj: 552, str. 240. Iz 1300/ 1882. godine.
928. Ć Ć ALlJA.-II, red. broj: 364, str. 34. Iz 1319/ 1901 godine.
929. Ć ili Ć ALlJE-HANUMA.- II, red. broj: 553,str .
240. Iz 1325/1907. godine.
930. Ć H. MUSTAFA.-II, red. broj: 423, str. 104. Iz 1324/ 1907. godine.
931. H. Ć SALIH, SIN HUSEINOV iz Doboja.- III, red. broj: 673,str.76. Va·
kufname nema ni u sidžilu ni u fasiklu, ali ima bilješka da se nalazi u arhi·
vu bivše Vakufske direkcije.
932. Ć RUSTEM-AGA.- II, red. broj: 558, str. 246. Iz 1324/ 1906. godine.
933. MUSLIJA EMIN, SIN ABDULAHOV.- III, red. broj: 1052, str. 342. Iz 1940.god
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 385/ 1052/.
934. Ć ATIF.- III, red . broj: 742, str. 139. Iz 1324/ 1907. godine. Original pod
brojem: 243 (742)
935. Ć ATIF, OMER I HUSEIN (Raduša mekteb).- II, red . broj: 422, str. 103. Iz
1324 1907 godine. Original pod brojem: 118/ 422.
936. Ć ATIF, OMER I HUSEIN (Raduša mekteb).-II, red. broj: 424, str. 105 Iz
1324/ 1907. Gociine.
937. Ć MEHMED, SIN SALlHOV.- III, red. broj: 942, str. 229.lz 1932.
godine. Jedan prepi s na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 288/ 942/ .
293
938. Ć HUSEIN.- III, red. broj: 1075, str. 365. Iz 1943. godine. Original
na srpskohrvatskom jeziku pod br. 407 (1075) .
939. Ć MAHMUD MESUD EF.- I, red . broj: 339, str. 5. Iz 1314/ 1897.
god.
940. Š Ć Đ I SALKO.-III, red. broj: 1090, str. 380. Iz 1942. god. Ori ·
ginal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 173 (1090).
TRAVNIK
941. BAGDADIJA DERViŠ ALIJA (DVA BERATA) .- III, red. broj: 753, str. 144. Iz
1282/ 1865. i 1289/ 1872. godine. Originali pod brojem: 254 (753).
942. Ć Ć HFZ. ABDUSELA-M (za Sulejmaniju džamiju) .- III , red. broj : 997,
str. 286. Iz 1937. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem
330/ 997/ .
943. Ć L AHMED-PAŠA, bosanski valija.- I, red. broj: 307, str. 43. Iz 1170/ 1758.
godine. Dva prepi sa pod brojem: 86 (307).
944. DUKATAR JUSUF-AGA, SIN HASANOV.- I, red. broj: 313, str . 34. č
datum.
945. Č Š red. broj: 4, str. 391. Iz 11117/ 1706. godine.
946. Š Ć H. ALlBEG.-I, red. broj : 1, str. 402. Iz 1291 / 1874. godine.
947. Š Ć DŽEVAHIRA7"HANUMA.-I, red. broj: 2, str. 397. Iz 1295/ 1878.
godine.
948. JUSUF-AGA, SIN HASAN-AGIN.- I, red. broj : 95, str. 279. Iz 1135/ 1723. g.
949. Š ć džamija).- III, red. broj: 727, str.
131. Iz 1135/ 1722. godine. Dva prepisa pod brojem: 2281727 / .
950. Č Ć Ž Ć H. SALlH-BEG.- II, red. broj: 589, str. 278.
Iz 1310/ 1892. godine.
951. KUKAVICA MEHMED-PAŠA.- III, red. broj: 696, str. 109. Iz 1171 / 1758. god .
Dva prepisa podbrojem: 205 (696).
952. H. MEHMED HAZIM EF., č muftija.- II, red. broj: 457, str. 142. lz 1325/
1907. godine. Original pod brojem: 127 (457).
953. H. MEHMED-PAŠAMUHSI N ZADE.-III,red. broj: 699, str. 112. Iz 1177 / 1763.
954. III, red. broj: 700, str . 114. Iz 1181 / 1767.
godine. Dva prepisa pod brojem: 208 (700).
955. H. MEHMED-PAŠA MUHSIN ZADE.-III,red. broj: 697, str. 110. Iz 1183/ 1770.
godine. Jedan prepis pod brojem: 206 (697).
956. H. MEHMED-PAŠAMUHSIN ZADE.-III,red. broj: 695, str . 105. Iz 1182/ 1768.
godine. Jedan prepis pod brojem: 202 (695) .
957. Ć DŽUMA, Ć SEJFINA.- II, red, broj: 446, str. 130. Iz 1325/ 1907. g.
Original pod brojem: 125 (446).
294
958. Ć Ć AHIViED-AGA.-I, red . broj: 151, str. 208. Iz 1196/ 1782.god.
959. Ć RIFAT EF. - II, red. broj : 576, str. 266. Iz 1330/ 1912. godine.
TREBI NJE
960. Ć SALIH-AGA.- III, red. broj: 745, str. 140. Iz 1323/ 1905. god. Ori·
ginal pod brojem: 246 (745).
961 . Ć DŽAMIJA.- I, red. broj: 254, str. 92. Iz 1236/ 1820. godine.
962. Ć HASAN, SIN AVDIN.- III, red. broj : 981, str . 270. Iz 1938. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 314 (981).
963. Ć SALlH-AGA.- II, red. broj: 425, str. 106. Iz 1323/ 1905. godine.
964. Ć ABDURAHMAN I DRUGI (za ženski mekteb) .- III, rednibroj
762, str. 149. Iz 1325/ 1908. godine. Original pod brojem: 263/762/.
965. ŽENSKI MEKTEB.- II, red. broj: 444, str. 128. Iz 1325/ 1908. godine.
TUZLA
966. Ć VEIZ, SIN OSMANOV.- II, red. broj: 507, str. 195.
Iz 1326/ 1908. godine.
967. Š Ć ABDULKAHIR, SIN MEHMEDOV.-III, red. broj : 1025, str. 314.lz 1939.
godine. Jedan prepi.,; pod brojem: 358 (1025) .
968. Š Ć MEHMED.-I, re"d . broj : 196, str. 155. Iz 1299/ 1882. godine. Dvaprepisa
pod brojem: 58 (196) .
969. DAUT -BEG, SIN MURAT -BEGOV.- I, red. broj: 211, str . 137. Iz 1309/ 1891 .
godine.
970. Ć OMER.- II, red. broj: 518, str. 207. Iz 1908. godine.
971. Š Ć AHMED.-III, red. broj: 611, str. 6. Iz 1332/ 1914. godine.
972. Š Ć HUSEIN.-III, red. broj: 613, str. 7. Iz 1330/ 1911. godine.
FATIMA-HATUN, Ć OMER-BEGOVA (Vidi: Bijeljina) .
973. Š Č Ć Ć TAHIRE-HANUMA.- III, red. broj: 647, str. 42. Iz
1326/ 1908. godine. Original pod brojem: 191 (647) .
974. Ž Ć HAŠIM-AGA (dvije vasijetname) .- I, red. broj : 195, str. 156.
Iz 1300/ 1883. godine. Č prepisa pod brojem: 57 (195).
975. Ž Ć NAILA-HANUMA.- II, red. broj: 554, str. 241 . Iz 1328/ 1910.
godine. Original pod brojem: 149 (554) .
976. Ž Ć HUSEIN-AGA.- I, red. broj : 111, str . 259.
Iz 1300/ 1882. god.
977. Ć Ć FATIMA.-III, red. broj: 948, str. 236.
Iz 1333/ 1915. godine.
295
I
I'
978. HODŽi Č HANA, KALAJAC Đ I HAVA.- II, red. broj: 511, str. 201.
Iz 1909. godine.
979. Č AHMED.- III, red. broj: 610, str. 5. Iz 1332/ 1914. godine.
980. Č Č H. SULEJMAN iz Lukavca.- II, red. broj: 462, str. 147. Iz 1321 /
1903. godine. Original pod brojem: 128 (462) .
981 . Š Č H. OSMAN.- III, reci . broj : 608, str. 3. Iz 1332/ 1914. godine.
982. Č MULA AHMED, SIN HASANOV.- III, red. broj: 1004, str . 293.
Iz 1938. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 337.
(1004) .
983. Č ZLATA.- II, red . broj : 573, str . 263. Iz 1328/ 1910. godine. Origi -
nal pod brojem: 153 (573) .
984. Č ABDULAH-MUMIN.- III, red. broj : 612, str . 7 Iz 1329/ 1911 .
godine.
985. Č OMER, SIN OSMANOV.- III, red. broj: 609, str . 4. Iz 1915. god.
986. Č H. OSMAN.-III, red. broj: 921, str . 203. Iz 1932. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 277 (921) .
987. Č AlŠA, Č H. HAŠIM-AGINA.-III, red . broj : 1031, str . 319. Iz
1940. godine. Jedan prepis pod brojem: 364 (1031) .
988. Č OSMAN.- II, red. broj : 509, str . 197. Iz 1908. godine.
989. Č EMIN, SIN SALKIN.- II, red. broj : 508, str. 196. Iz 1909. godine.
990. Č ADEM.- III, red . broj: 614, str. 8. Iz 1328/ 1910. godine.
991 . Č Č Š Č ZARIFA.- III, red. broj: 615, str . 9. Iz 1330/ 1912.godine.
992. Č NURA.- II, red . broj : 512, str. 202. Iz 1909. godine.
993. Č Č Č MUJAGA.- III, red. broj: 973, str . 262. Iz 1937.godine .
Jedan prepis pod brojem: 306 (973)'.
894. TURALIBEG.- l, red. broj: 236, str . 107. Iz 979/ 1572. godine. Jedan prepispod
brojem: 165 (236) i jedan prepis u dokumentima, br . 815.
995. Č FATIMA-ZULEJHA HANUMA.- l, red. broj : 333, st r. 13. Iz 1316/
1898. godine.
996. Č TAHIRE-HANUMA.- II, red. broj : 510, str . 198. Iz 1908. godine.
997. III, red. broj: 633, str. 28. Na srpskohrvatskom
jeziku iz 1912. godine.
998. Č H. MEHMED.-III, red. broj: 660, str. 63. Na srpskohrvatskom
jeziku iz 1390. godine.
999. Č H. MEHMED.- III, red. broj : 963, str . 251 . Iz 1937. godine. Je-
dan prepi s na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 296.
Č H. AHMED-BEG.- III, red. broj: 639, str . 34. Iz 1923. godine. Ori-
ginal pod brojem: 190 (639) i druga vakufnama iz 1919. godine.
Č HANKIJA.-III, red. broj: 616, str. 10. Iz 1915. godine.
296
VISOKO
Ć OSMAN iz Podgore - Č III, red. broj: 752, str. 144. Iz 1922.g.
Original pod brojem: 253 (752).
Č Ć HUSO, SIN MUMINOV.-III, red. broj: 1029, str. 317. Iz 1939.g.
Original na srpskohrvatskom jezi ku pod brojem: 362 (1029).
Č Ć MUSTAFA, SIN SULJIN.- III, red. broj: 1042, str . 332. Iz 1939. g.
Original na srpskohrvatskom jezi ku pod brojem: 375 (1042).
1005. FATIMA, Ć EBU BEKIR EF.- III, red. broj: 798, str. 162. U sudskom sidžilu,
br. 53, str. 32. Iz 1228/ 1813. godine.
1006. Ć ALIJA, SIN HUSIN.- III, red . broj: 1030, str. 318. Iz 1939. godine. Je·
dan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 363/ 1030/.
Ć MEHMED, SIN Ć III, red. broj: 1066, str. 350. Iz 1940. god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 398 (1066) .
Ž Ć Ć HANIFA.-III, red. broj: 1062, str. 352. Iz 1939. god. Origi ·
nal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 394 (1062) .
Ž Ć H. OSMAN, SIN OMEROV.-III, red. broj: 984, str . 273. Iz 1938. god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 317 (984).
Č Ć HAJDAR,SIN DERVIN.-III,recJ.broj: 965, str. 253. Iz 1937. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 298 (965) .
Č Ć MEHMED, SIN BEGIN.-III, red . broj: 977, str . 266. Iz 1937. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 310 (977).
Č Ć MEHO I DRUGI.- III, red. broj: 1010, str. 299. Iz 1937. godine. Ori-
ginal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 343.
1013.KABADAJA H. MEHMED iz Breze.- III, red. broj: 975, str . 264. Iz 1937.godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 308 (975) .
Ć H. SALlH.- III, red. broj: 634, str. 29. Iz 1333/ 1915. gocllne.
Ć PAŠO.-III, red. broj: 989, str. 278. Iz 1937. godine. Original na srp-
skohrvatskom jezi ku pod brojem: 322 (989) .
Ć MUSTAFA.- II, red. broj: 393, str . 63. Iz 1308/ 1891. godine.
1017. MURUVET MAHALE DŽAMIJA (kupovina ć III, red. broj: 720, str .128 Iz
1203/ 1789. godine Dva pl' episa pod brojem: 221 (720) .
Š Ć IBRAHIM, SIN IBRAHIMOV.- III, I'ed broj: 1041, str. 331 . Iz 1939. g
Original na srpskohrvatskom jeziku pocl brojem: 374 (1041) .
1019. NAt<;ŠIBEf\jDIJSKA TEKIJA Č H. ALlJAGA).- III, red . broj: 685, str 90
Iz 1930. godine. Jedan prepis na srpskoh l' vatskom jeziku pod brojem: 104.
Ć H. HFZ. HUSNI EF - II, l·etI.IJroj : 389, str. 57. Iz 1322/ 1904. g.
Jedan prepis pocl brojem: 105 (389) .
Ć H. HFZ. HUSNI EF .- III, I·ed. broj: 732, str . 134. Iz 1335/ 1917 .
godine. Original pod broj em: 233 (732) .
797
Č H. ALlJAGA.- II, red. broj: 388, str. 56. Iz 1322/ 1904. godine. Original
pod brojem: 99 (388) .
1023.H. SALIH-AGA, SIN MUSTAFIN.-I, red. broj: 324, str. 2; . Iz 1168/ 1755.god.
Ć Ć HABIBA.- III, red. broj: 922, str . 203. Iz 1933. godine.
Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 278 (922)
Ć SABIT, SIN HASANOV.- III, red. broj: 1005, str. 294. Iz 1938. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 338 (1005).
Ć Ć HAMIDA.- III, red. broj: 1037, str. 327. Iz 1939. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 370 (1037).
1027.UMIHANA, Ć HASANOVA.-III, red. broj: 889, str. 192. U sudskom sidžilu,
br. 78, str. 54. Vidi objašnjenje pod našim rednim brojem: 569.
1028. VALJEVAC IBRAHIM, SIN SALlHOV.- l, red. broj: 144, str. 22.lz 1103/ 1789 .
godine.
Č Ć ALI-BEG, SIN AVDI-BEGOV.- l, red. broj: 323, str. 22. Iz 1273 /
1857. godine.
ViŠEGRAD
1030. BERBO Č Ć AIŠA.-III, red. broj: 1024, 313. Iz 1939. god. Origi·
nal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 357 (1024) .
1031.GUŠO HAMED.- III, red. broj: 1018, str. 307. Iz 1939. godine. Original na srps-
kohrvatskom jeziku pod brojem: 351 (1018).
1032. Ć Č Ć ZEMA.- III, red. broj: 650, str . 47. Iz 1929. god.
Na srpskohrvatskom jeziku.
1033. KARA MUSTAFA-PAŠA.- l, red. broj: 96, str. 278. Iz 963/ 1555. godine. Origi-
nal, fotokopija i prevod na srpskohrvatskom jeziku od Nedima ć
pod brojem: 421. Dokumenti za ovaj vakuf pod istim su brojem u sidžilu,
a prepisi su pod brojem: 170 (86) .
1034.KARA MUSTAFA-PAŠA.- (mutevelijski č za isti vakuf).-III , red. br. 748,
str. 142. Iz 1284/ 1867. godine. Original pod brojem: 249 (748).
1035. KARA MUSTAFA-PAŠA.- č i prijedlog za muteveliju).- III, red. broj:
711, str. 123. Iz 1295/ 1878. godine. Original pod brojem: 212 (711) .Va-
kuf Kara Mustafe-paše odnosi se i na Rudo.
1036. MUSALA DŽAMIJA (berat onaimenovanju hatiba).- III, red. broj: 761, str. 148.
Iz 1256/ 1840. godine. Original pod brojem: 262 (761) .
VLASENICA
1037. MUSA- PAŠA.- l, red. broj: 194, str. 161. Iz 1053/ 1643. godine. Original i dva
prepisa fermana koji se odnose na ovaj vakuf - sve pod brojem: 167(194) .
298
ZAGREB
1038.ZAKLADNICA ZA IZGRADNJU DŽAMIJE.-III, red. broj: 980, str. 269.
ZENICA
Iz 1938. godine. Original ili kopija na srpskohrvatskom jeziku pod br.313
(980).
Ć MUSTAFA.- III, red. broj: 1084, str. 374. Iz 1944. godine. Ori·
ginal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 416 (1084).
1040. ARNAUT SMAJO, SIN HAJDAROV.- III, red. broj: 1034, str. 324. Iz 1940. g.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 367 (1034).
1041.ARNAUT SMAJO, SIN HAJDAROV.-III, red. broj: 1035, str. 324. Iz 1940. g.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 368 (1035).
Š Ć H. HAJDAR.- III, red. broj: 1021, str. 310. Iz 1940. god. Origi-
nal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 354 (1021).
Ć HFZ. MEHMED EF.- l, red. broj: 242, str. 102. Iz 1310/1892. godine.
1044.BORO (ili BURO) DUDIJA.- II, red. broj: 543, str. 230. Iz 1909. godine.
1045.BORO (ili BURO) DUDIJA.-:- III, red. broj: 737, str. 136
Original pod brojem: 238 (737).
Ć Ć ŠERIFA.- III, red. broj: 1068, str. 358. Iz 1940. god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 400 (1068).
1047.DOGLOD Ć ZLATKA.-III, red. broj: 1055, str. 345. Iz 1940. god. Ori-
ginal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 388 (1055).
1048.DURMIŠ Ć FATA.- III, red. broj: 1038, str. 328. Iz 1939. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 371 (1038).
1049.MULA FEHIM, SIN OSMANOV.- II, red. broj: 550, str. 237. Iz 1291/1874.god.
Ć NAZIF, SIN SALlHOV.- III, red. broj: 1082, str. 372. Iz 1941. god. Ori-
ginal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 414 (1082).
Ć MUSTAFA.-II, red. broj: 531, str. 219. Iz 1328/1910. godine.
Ž Ć ARIF.-II, red. broj: 535, str. 224. Iz 1328/1910. godine.
Ć H. ŠEFKIJA.-III, red. broj: 758, str. 147. Iz 1921. godine.
Ć HASAN, SIN BAJRIN.-III, red. broj: 990, str. 279. Iz 1938.god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 323 (990).
Ć Ć SIN HUSEINOV.-III, red. broj: 1083, str. 373. Iz 1941. g.
Original na srpskohrvatskom j:::ziku pod brojem: 415 (1083).
Č MEHO, SIN AHMEDOV.-III, red. broj: 1003, str. 292. Iz 1939. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 336 (1003).
Č RAMO, SIN AHMEDOV.- III, red. broj: 1053, str. 343. Iz 1938.godine.
Original na srpskohrvatskom jezi ku pod brojem: 386 (1053).
299
Č HUSO, SIN MUSTAFIN.- III, red. broj: 1023, str. 312. Iz 1939. god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 356 (1023).
1059. H. Č MUSTAFA-AGA, SIN EMINOV (Vakuf džamije č
II, red. broj: 548, str. 234. Iz 1328/1910. godine. Original pod brojem:
148 (548).
Č Č Č AIŠA.-III, red. broj: 1076, str. 366. Iz 1943. god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 408 (1076).
Č H. SALIH I HAŠIMA.-III, red. broj: 1061, str . 351. Iz 1941. god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 393 (1061).
Č (ŠLJIVO) AJKUNA.- III, red. broj: 996, str. 285. Iz 1938. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 329 (996).
1063.SKOMORAC Č ŠAHA.- III, red. broj: 920, str. 203. UIliljl'7eno samo
ime vakifa i mjesto, a vakufname nema ni u sidžilu ni u fasclklu,ali ima bi-
lješka da se nalazi u spisu bivše Vakufske direkcije, br.: 2539/33.
Č NEZIR, SIN HASANOV.-III, red. broj: 1002, str. 291. Iz 1938.godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 335 (1002).
Š Č Č Č NAZA.- III, red . broj: 968, str 257. Iz 1937.god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 301 (968).
Š Č H. AHMED.- II, red. broj: 546, str. 232. Iz 1328/ 1910 godine.
1067.TARABAR H. SALlH-AGA.- II, red. broj: 386, str. 54. Iz 1310/ 1893 (Jod.
Č HALlL, SIN MUHAREMOV.- III, red. broj: 956, str 245. Na srp-
skohrvatskom jeziku iz 1934. godine.
ZVORNIK
Č Č AHMED.- l, red . broj: 326, str. 19. Iz 1312/1895. godine.
Č AJKA.- II, red . broj: 500, str . 190. Iz 1326/1909. godine. Original
pod rednim brojem: 142 (500).
Č HAŠIM.- l, red. broj: 327, Stl·. 19. Iz 1312/1895. godine.
Č SMAIL, 'SIN HASANOV.-III, I·ed . broj: 1044, str. 334. Iz 1935. god.
Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 377 (1044).
1073.BEGSUJE DŽAMIJA (pet seneda) - III, red broj: 712, str. 124. Iz 1300/1882.g.
Pet prepisa pod brojem: 213 (712)
1074. B EGSUJ E D ŽAM IJA (dva dopisa č kad ije o stanju vakufa, hudžet o ku-
povini ć za vakuf džamije u mahali Rijeka i 17 seneda o izdatim va-
kufskim glavnicama).- III, red. broj: 726, str. 131. Iz 1881, 1882,1884,
i 1870. godine. Svi gore spomenuti dokumenti pod brojem: 227 (726).
1075. DOPISI ŠERIATSKOG SUDAO Č Č I DRUGO.- III,
300
red. broj: 764, str. 150. Iz 1884. godine. Dva originala dopisa pod br.265
(764).
Ž Ć JAKUB, SIN HUSEINOV.- III , red. broj : 1051 , str. 341 . Iz 1936. god .
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 384 (1051) .
1077.HAMZA DEDE TEKIJA.- I, red. broj : 20, str. 361 . Iz 1215/ 1801 . godine.
1078.H. Ć IBRAHIM", SIN H. HUSEINOV.- III , reci. broj : 1039, str . 329.
Iz 1937. godine. Original na srpskohr vatskom j eziku pod brojem:
372 (1039).
10- :1 . Ć MUSTAFA, SIN RAMIN.- III , reci . broj : 1081, str . 371 . Iz 1940.g.
Original na srpskohl'vatskom jezi ku pod broj em: 413 (1081 ).
Š Ć H. IBRAHIM. - I, reci . broj: 248, str . 97 . Iz 1282/ 1866. god. Or igi -
nal pod brojem: 72 (248).
Š Ć H. IBRAHIM.- I, red. bwj : 249, st r . 96 Iz 1286/ 1869. godine. Ori -
ginal i jedan prepi s pod IJwj em: 73 (249) .
Ć AZEM, SIN RAŠIDOV.- III , reci. broj: 1079, str. 369. Iz 1939. god.
Original na srpskohl'vil tskom jeziku pod brojem: 411 (1079).
Ć RAŠID- ApA. - I, red. broj: 186, str. 169. Iz 1281 / 1864. god.
Original i jedan prepis pod brojem: 55 (186) .
Ć RAŠID- AGA. - I, red . broj: 200, str . 151 . Iz 1287/ 1870. god.
Original i jedan prepis pod brojem: 60 (200) .
1085.KAIMINO TURBE (tri berata) .- III , red . broj : 743, st r. 139. l z 1219/ 1805. i 1234/
1819. godine. Tri prepisa pod brojem: 244 (743) .
Ć HAMZA DEDE (Vidi: Srebrenica) .
1086.MEDRESA U ZVORNIKU (Ima više vakifa) .- I, red . broj: 166, str . 193. Iz 1287/
1870. godine. Original i jedan prepis pod broj em: 45 (166) .
1087.MEDRESA U ZVORNIKU.-I, red . broj: 245, st r. 99. Iz 1287/ 1870. godine.
Ć MEHO, SIN IBRAHIMOV,- III, red. broj : 1067, str . 357. Iz 1936.
godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 399 (1067).
1089. H. OME R, SI N EBU BEKI ROV iz Šapca.- I, red. broj : 230, str . 115. IL 1280/ 1864.
godine. Original i jedan prepis pod brojem 71 (230) .
Ć MUJO, JUSUF I IBRAHIM.- III, red . broj: 1043, str. 333. Iz 1939.
godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 376 (1043) .
Ć Ć DERVIŠA.- III, red . broj: 1047, str . 337 . Iz 1940. godine. Je-
dan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 380 (1047) .
Ć MUSTAFA, SIN SULJKANOV.-III, red . broj : 971, str . 260. Iz
1935. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 304
(971 ).
Ž Č
1093. H. ABDULAH, SIN MEHMEDOV.- I, red. broj : 159, str. 200. Bez datuma.
Ć SALIH iz Novog Šehera.-II, red. broj: 458, str . 143. Iz 1321 / 1904.
godine.
301
Ć HASAN, SIN MUSTAFIN. - III, red. broj : 986, str. 275. Iz 1938.godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 319 (986).
Č Ć (NADŽAK) Š Ć red. broj : 1056, str. 346. Iz 1940. godine. Origi ·
nal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 389 (1056).
Ć MUJO, SIN MEHMEDOV.- III, red. broj: 1058, str. 348. Iz 1940 .
godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 390 (1058) .
1098.DUBRAVAC ADEM, SIN MEHIN iz Č ć III , red. broj: 978, str. 267.
Iz 1938. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod br. 311 (978)
Ć Ć EMINA.- III , red . broj : 992, str . 281 . Iz 1938. god. Origi ·
nal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 325 (992) .
Ć RAGIB EF.- l, red. broj : 291, str . 57. Iz 1312/ 1894. godine. Original i
jedna fetva pod brojem: 85 (291) .
1101. MUFTI Ć RAG I B EF.- II, red. broj: 572, str . 262. Iz 1311 / 1894. godine.
1102. UNGURLIJA (ili Đ IBRAHIM.-I, red. broj: 153, str. 207. Iz 1288/
1871. godine. Dva prepisa pod brojem: 39 (153) .
SUMMARY
THE LIST OF WAQFNAMAS FROM BOSNIA AND HERZEGOVINA
WHICH ARE HOUSED IN GAZI HUSREV-BEY'S LIBRARY
The Waqfnamas (documents of endowment) are presented according to the
alphabet of towns and in every town according to the alphabet of Waqifs (endowers) .
ln three Sidžils (court records) of Waqfnamas which Library possesses there
are 1092 of Waqfnamas in transcription. I n addition, the Library possesses 421 Waqfna·
mas which are preserved as special documents.
These are some original Waqfnamas and the transcribed ones as well.
Certain Waqfnamas are classified info documents of the Library but they are
also included in this register.
302
Therefore the Library possesses totally 1104 of Waqfnamas.
Beside every Waqfnama, the year of its origin in indicated.
SADRŽAJ
Strana
ABDURAHMAN HUK Ć
Nužnost jedinstvenog sistema transkripcije arapskog pisma 3
SEID M. Ć
Husrevbegov boravak i rad u Dalmaciji . . . . . . . . . . . . . . . . .. 7
RAŠID Ć
Prihodi i rashodi Gazi Husrevbegova vakufa u Sarajevu, za period
1248-1231. (1832-1835) . . . . . . . . . . . . . 23
MAHMUD Ć
Hafizi-kutubi (bibliotekari)
Gazi Husrevbegove biblioteke
FEJZULAH Ž Ć
45
O inventari ma knjiga Gazi Husrevbegove biblioteke . . . . . . . . . .. 55
MEHMED Ć
Biblioteka Mehmed-Razi ž ć šejha muderisa Husl evbegova
hanikaha u Sarajevu 65
DŽEMAL Ć Ć
Bektashis and islam in Bosnia and Hercegovina . . . . . . . . . . .. 83
DŽEMAL Ć Ć
Bektašije i islam u Bosni Hercegovini 91
KASIM Č
Mehmed Refik-efendi ž ć šejhul-islam. . . . . . . . . . . . .. 99
SALIH TRAKO:
Wasiyyetname-i Bergivi sa prevodom na srpskohrvatski jezik . .... 117
MUHAMED Ž Ć
Abdulvehab ibni Abdulvehab Ž č - Bosnevi (Ilhamija)
ALIJA NAMETAK:
Tri rukopisa "Makbuli Arifa" ("Potur-šahiclije"j
MUHAMED ŽDR ' Ć
Medžmua Abdulkel-ima, tešanjskog kadije iz XIX SI.,il';Cd
HIFZIJA Ć
Nekoliko rukopisa iz Orijentalne zbirke č muzeja
Hercegovine u Mostaru
FEJZULAH Ž Ć
Omer Lutfijin Tahmis na Bošnjakovu kasiclu o Fususul -hikemu
MEHMED Ć
Tri stara orijentalna rukopisa u jugoslovenskim zbirkama
prepisana u Iraku
FEHIM DŽ. SPAHO:
Džamije i njihovi vakufi u gradovima Kliškog sandžaka
č XVII vijeka __ .. .
HAMDIJA Ž Ć
Vijesti o muslimanskoj publici u č teatru
na č X I X vijeka
FETI MEHDIU:
O albanskim prevodima Kur'ana
ZEJNIL Ć
Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine
koje se nalaze u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu
127
145
165
181
187
205
217
231
237
245

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful