ZAŠTO GRADITI VJETROELEKTRANE U HRVATSKOJ?

DIANA MEĐIMOREC, DIPL.ING.EL. HEP-OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE D.O.O
DIANA.MEDJIMOREC@HEP.HR

Uvod
Vjetroelektrane su, kao rijetko koja tehnologija, uspjele uzburkati elektroenergetsku struku. Iako im se ne niječu pozitivni utjecaji, kao što su nepostojanje emisija tijekom rada i nepostojanje potrebe za gorivom, mnogo se češde spominju i ističu nedostaci vjetroelektrana. Osim tradicionalnih nedostataka koji se nabrajaju neovisno o dijelu svijeta (mala gustoda energije, mali faktor opteredenja, problemi s integracijom u EES, utjecaj na ptice, krajobraz, itd.), dodatno se potenciraju nedostaci vezani za specifične hrvatske prilike (vjetar u Hrvatskoj je „lošiji“ od onog na sjeveru Europe, hrvatski EES nema dovoljnih kapaciteta za regulaciju, zašto se potiču uvozne tehnologije, itd.). Cilj ovog izlaganja jest dati drugačiji pogled na vjetroelektrane od trenutno uvriježenog u hrvatskim elektroenergetskim krugovima, te navesti argumente za daljnje promišljanje o potrebi izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj.

V JETROELEKTRANA ILI V JETROPARK ?
Za korištenje energije vjetra često se upotrebljava agro-hortikulturalno nazivlje pa se tako govori o vjetroparkovima, vjetrofarmama ili vjetropoljima. Na taj način se i samom nomenklaturom pokušava redi da se ne radi o „pravim“ elektranama. Zato treba jasno redi, vjetroelektrana jest elektrana i to ona koja kao gorivo za proizvodnju električne energije koristi vjetar. Ona se kao i svaka druga elektrana sastoji od nekoliko komponenata, uključujudi vjetroagregate (turbina+generator), transformatorske stanice, kablove i vodove,te ostale pripadajude objekte. Na taj način postiže se sustavnost nazivanja objekata za proizvodnju električne energije (hidroelektrana, termoelektrana, nuklearna elektrana, itd.) i nedvojbeno se iskazuje da je vjetroelektrana elektroenergetski objekt, a ne element krajobraznog ili poljoprivrednog karaktera.

V JETROELEKTRANA KAO V ARIJABILNI IZVOR ENERGIJE
Proizvodnja električne energije iz vjetroelektrane ovisi o brzini i karakteristikama vjetra na lokaciji. Nemogude je upravljati vjetrom kao gorivom i „dozirati“ ga na željeni način kao što je mogude u termoelektranama ili akumulacijskim hidroelektranama. Međutim, karakteristike vjetra na nekoj lokaciji mogude je predvidjeti. Europske države ved sada posveduju značajnu pažnju predviđanju proizvodnje iz vjetroelektrana koja se temelji na vrlo naprednim matematičkim i meteorološkim modelima, te mjernim podacima s postojedih vjetroelektrana. HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o. (HEP OPS) također ima sličan model, razvijen u suradnji s danskim RISO institutom, nazvan WPPT (1), koji se

To znači da promjene proizvodnje iz vjetroelektrane nede biti brze i iznenadne. međutim te je varijacije mogude predvidjeti i procijeniti uz zadovoljavajudu razinu pogreške. koja treba biti u stanju pripravnosti za slučaj kada vjetroelektrane ne rade. te 3-7% instalirane snage unutar perioda od jednog sata. Uvođenje vedeg postotka vjetroelektrana u elektroenergetske sustave doprinosi varijabilnosti sustava. Jednako kao što operator ne može i ne treba predviđati uključivanje svakog pojedinog potrošača. root mean square error-RMSE). prognoza proizvodnje jedan do dva sata unaprijed može imati razinu točnosti od 5-7% srednje pogreške (eng. unutar sekundnog intervala one iznose 0. Za prognozu jedan dan unaprijed. To znači da umjesto njih treba raditi neka druga elektrana. kao i detaljnim podacima o proizvodnji iz postojedih vjetroelektrana. prognoza je to točnija što se radi o bližem vremenskom intervalu. Prema (2) za jednu vjetroelektranu. nego relativno spore i čak unutar margine pogreške predviđanja promjene potrošnje. model de davati sve pouzdanije rezultate i modi se koristiti kao legitiman alat u predviđanju proizvodnje od nekoliko sati do nekoliko dana unaprijed. Dosad se varijabilnost najčešde vezala za potrošnju električne energije. Naravno. tako i vjetroelektrane treba promatrati u okviru cjelokupnog sustava. Š TO KAD NEMA VJETRA ? Vjetroelektrane ne proizvode električnu energiju kada je brzina vjetra ispod neke razine. unutar jedne minute manje od 1% (za 100MW znači 1 MW) . ved kao jednu od komponenti unutar EES-a. S povedanjem količine i kvalitete podataka o karakteristikama vjetra u Hrvatskoj. (3). Zaključno. tako da de predviđanje proizvodnje za sat unaprijed biti mnogo točnija od predviđanja jedan ili dva dana unaprijed. sa čim svi operatori sustava na svijetu ved imaju znatnog iskustva. mean absoulte error – MAE) relativno instaliranoj snazi. Očekuje se da de novi prognostički modeli.1% instalirane snage elektrane (za 100MW znači 0. ved tercijarna regulacija (5). greška se povedava na 20%. koji se i dalje usavršavaju. U slučaju rasta ili pada proizvodnje iz .trenutno koristi samo u manjoj mjeri. odnosno elektrane koje de raditi u neoptimalnom načinu rada. To također znači da za vjetroelektrane nije presudna sekundarna regulacija. Konkretno. ali agregiranjem podataka iz jednog kontrolnog područja smanjena je na 6-8%. Isti izvor navodi primjer iz Njemačke: pogreška u predviđanju proizvodnjeza dan unaprijed iz jedne vjetroelektrane bila je 10-15% (eng. doprinijeti sve boljem i boljem predviđanju proizvodnjei dodatno smanjiti razinu pogrešaka. ne kao izolirane objekte. Važno je napomenuti da je svaki elektroenergetski sustav i osmišljen na način da podnosi varijabilnost. Istraživanja (4) pokazuju da su kratkoročne promjene unutar sekundnih i minutnih intervala tijekom normalnog rada vjetroelektrane vrlo male. uobičajeno 2-3 m/s ili u slučaju ekstremnih vjetrova s brzinama iznad 25-28m/s kada se isključuju da se ne bi oštetila oprema.1MW). varijabilnost izvora ne znači automatski i njegovu nepouzdanost. Geografska raspršenost vjetroelektrana pritom doprinosi smanjenju prognostičkih pogrešaka.

iz danskog primjera (2) vidljivo je da je u dosad najekstremnijem događaju nevremena bilo potrebno punih šest sati da se zaustavi oko 90% instalirane snage vjetroelektrana (2. nafta) za proizvodnju tog kWh u konvencionalnoj elektrani na fosilna goriva. nije toliko dramatičan događaj kao primjerice „ispadanje“ neke vede elektrane (npr. ta de se promjena događati dovoljno sporo da dozvoli postupno uključivanje nove elektrane koja de zadovoljiti potrošnju.vjetroelektrane. V JETROELEKTRANE I EMISIJE Vjetroelektrane za svoj rad kao gorivo koriste energiju vjetra. ekvivalent koji bi proizvelo: 121. poput iznimno jakog nevremena ili oluje koja de utjecati na rad vjetroelektrana. ali i od solarnih fotonaponskih elektrana (Slika 1). čak i u slučaju najekstremnijih meteoroloških uvjeta. Taj primjer pokazuje da zaustavljanje vjetroelektrana. pa se prema tome mogu smatrati izvorom energije koji ne emitira štetne stakleničke plinove tijekom svog rada. proizvela 101.120 kg zemnog plina ili 456 kg obogadenog urana (7). Takvim računanjem se pokazuje da su vjetroelektrane još uvijek povoljnije od tradicionalnih elektrana na fosilna goriva.296.615. što uključuje i proizvodnju materijala za izradu vjetroagregata i ostale pripadajude opreme.403. Međutim.200 kg mrkog ugljena ili 30.800 kg kamenog ugljena ili 22.2 MW) je do kraja 2009. navodimo podatke za vjetroelektranu Trtar-Krtolin. Istraživanja na tu temu napravljena u SAD-u i Velikoj Britaniji (2) pokazuju da zaista . Ipak.000 MW). Ipak. štedi se gorivo (plin. S LIKA 1 – E MISIJE CO2 TIJEKOM ŽIVOTNOG CIKLUSA ELEKTRANA (6) Vjetroelektrane također štede gorivo potrebno za proizvodnju električne energije iz elektrana na fosilna goriva. Ako se proizvede kWh iz vjetroelektrane. neki izvori sugeriraju da vjetroelektrane ipak ne doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova zato što uzrokuju neekonomično i neoptimalno trošenje goriva u elektranama koje se koriste kao rezervne za slučaj da se vjetroelektrane zaustave. termoelektrane 200-300 MW) iz EES-a u mnogo kradem vremenu.346 MWh električne energije. VE Trtar Krtolin (11. kod ocjene razine emisija. ugljen. Moguda je dakako pojava ekstremnih događaja. struka preferira računanje emisija tijekom cijelog životnog ciklusa elektrane. Kao primjer.

Jasno je da vjetroelektrane nikad nede dosedi faktor opteredenja termoelektrana. za razliku od termoelektrana. U slučaju visokih cijena fosilnih goriva u bududnosti. V JETROELEKTRANE I PRO MJENA RAZMIŠLJANJA I PLANIRANJA RADA EES. smanjenje emisija je još uvijek jako veliko (93-96%!) (2). Pitanje niskog faktora opteredenja u konačnici se svodi na pitanje ekonomije. U SAD-u je dosad instalirano oko 26GW vjetroelektrana. spremanje energije nikad se ne kombinira s jednim energetskim izvorom. energy storage). Zbog rada elektrana u neoptimalnom režimu rada i u slučaju udjela vjetroelektrana od 20% u EES-u. capacity factor). Međutim. vjetroelektrane uštede 93-96% emisija stakleničkih plinova iz konvencionalnih elektrana. vjetroelektrane bi se mogle pokazati i kao ekonomičnije rješenje. odnosno kad „vjetar ne puše“. u Hrvatskoj vjetroelektrane imaju faktor opteredenja oko 25% (2.A NAČINA Pojava svake nove tehnologije za proizvodnju električne energije povijesno je uvodila promjene u konceptu EES-a.000h) (2). odnosno isplativosti takve proizvodnje električne energije. što umanjuje značaj argumenta neučinkovitosti korištenja goriva i posljedičnog povedanja emisija zbog toga. Sadašnji koncept elektroenergetskih sustava oslanja se na velike elektrane koje pomodu visokonaponskih vodova prenose električnu energiju do . Slična situacija vrijedi i za solarne elektrane i hidroelektrane. V JETROELEKTRANE I FAK TOR OPTEREĆENJA Jedna od karakteristika vjetroelektrana koja se često spominje je nizak faktor opteredenja (eng.200h). jer su opteredene samo visinom investicije i praktično imaju zanemarive troškove rada i održavanja. Prema nekim procjenama. dok u nekim europskim i svjetskim vjetroelektranama on iznosi i do 45% (4. jer je najekonomičnije kada se koristi za maksmiranje koristi cjelokupnog EES-a (2). Ipak. V JETROELEKTRANE I SPR EMNICI ENERGIJE Varijabilnost vjetroelektrana često dovodi do govora o potrebi spremanja energije (eng. Istovremeno. full load hours).postoji taj efekt. odnosno mali broj sati rada na punoj snazi (eng. jer je vjetroelektrana po svojoj prirodi drugačiji izvor od termoelektrane i ovisi o prirodnim uvjetima. koje također ovise o prirodi. Spremnici energije pritom bi služili za ublažavanje te varijabilnosti. a ne 100% kao što se obično pojednostavljeno računa. a u Europi 65GW i niti jedan sustav spremanja energije koji bi trebao „ublažiti“ varijabilnost proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana (2). vjetroelektrane imaju besplatno i neograničeno obnovljivo gorivo.

s potencijalno pozitivnim efektom i na potrebu sekundarne regulacije (5). ved u intervalima od 5. nego i doprinijele kvaliteti i stabilnosti cjelokupnog EES-a. ono ved sad u Europi i SAD-u ima zanimljiv utjecaj na ponašanje vjetroelektrana. vjetroelektrane mogu pomodi u regulaciji jalove snage. Sadašnje procedure napravljene su na temelju sadašnjeg koncepta velikih elektrana koncentriranih na nekoliko lokacija koje funkcioniraju kao kralježnica EES-a. Zato priključak vjetroelektrana ponekad uzrokuje i povedane troškove priključka na . za što ved postoji primjer u Španjolskoj. Ako vjetroelektrane rade na način da „pomažu“ sustavu (u induktivnom ili kapacitivnom načinu rada) za to su i cjenovno nagrađene. 10 ili 15 minuta. Razvoj novih sofistiiciranijih i naprednijih vjetroagregata omoguduje vjetroelektranama rad u različitim režimima rada. Ved male promjene u procedurama i načinu razmišljanja dovele bi do puno bolje kvalitete integracije vjetroelektrana u EES i mogudnosti prihvata vede količine takvih objekata. treba tretirati kao elektrane s ponešto drugačijim svojstvima od klasičnih elektrana i prilagoditi sadašnje prakse i procedure kako bi se one što bolje integrirale u sustav na nediskriminatoran način. dakle. Velika učinkovitost i koncentracija energije koju pružaju klasične termoelektrane i nuklearne elektrane dovela je do takvog koncepta. Jasno je i logično da se prijenosni vodovi nisu smještali i gradili na područjima gdje je jako vjetrovito i gdje bi moglo dodi do rušenja vodova i stupova dalekovoda. nego i cjelokupnog EES-a. koristi koje bi takvo planiranje moglo donijeti cjelokupnom EES-u zaslužuje da se takav novi koncept i novi način razmišljanja barem razmotri. Ipak. To je dovelo do prilagođavanja dispečiranja elektrana u smislu da se nuklearna elektrana uvijek koristi u punoj snazi za pokrivanje baznog opteredenja. Takve prilagodbe ne bi pridonijele samo boljoj integraciji vjetroelektrana u EES. Vjetroelektrane. Prve nuklearne elektrane dovele su do promjena u načinu dispečiranja u EES-u. Također se postavlja i pitanje intekonekcija sa sustavima koji i dalje imaju satno planiranje. jer bi i ostale elektrane mogle ekonomičnije koristiti svoje resurse i bolje se prilagođavati trenutnoj potrošnji. suštinski se radi o sličnom načinu promjene koncepta razmišljanja i promjeni ustaljenih procedura u planiranju i radu EES-a. Uz dobre signale s tržišta i uz podršku operatora sustava. One su najekonomičnije kad rade u baznom režimu i s konstantnom izlaznom snagom. V JETROELEKTRANE I PRI JENOSNA MREŽA Vjetroelektrane su često smještene u područjima udaljenima od potrošača i prijenosne mreže. Takve promjene u kombinaciji s meteorološkim modelima ne bi dovele samo do boljeg predviđanja rada vjetroelektrana. dok su penalizirane ako „štete“ stabilnosti sustava. Ovakve promjene mogu izazvati burne reakcije tradicionalno orijentirane struke navikle na ustaljene prakse.konačnih potrošača. Iako je takva promjena konceptualno dijametralno suprotna integraciji vjetroelektrana. Iako u Hrvatskoj još ne postoji praktično tržište električne energije niti tržište pomodnih usluga. Jedna od takvih promjena mogla bi biti planiranje rada elektrana ne u satnim intervalima.

tržištem proizvođača. Ukupno gledano. Tipična struktura investicije u vjetroelektranu u Europi prikazana je na slici 2.elektroenergetski sustav. međutim onda je potrebno ispitati isplativost takve investicije. posebice vezano za nizak faktor opteredenja i troškove priključenja. ovisno o karakteristikama lokacije i korištenom vjetroagregatu. S LIKA 2 – S TUKTURA INVESTICIJE U VJETROELEKTRANU (9) . vjetroelektrane su kapitalno intenzivni projekti i upravo je investicija ta koja predstavlja ključnu komponentu ekonomije vjetroelektrana.200 do 1. ved su relativno raspršeni tijekom teritorija. Dosadašnji način planiranja i gradnje prijenosne mreže nije vodio računa o takvim izvorima energije. onshore) vjetroelektrane. koji nisu koncentrirani na pojedinim lokacijama. To je također pitanje ekonomije. Najvedi udio investicije pritom zauzima vjetroagregat i to uobičajeno oko 75-80% za kopnene (eng. te su sada kupci u puno boljoj poziciji za osiguravanje povoljnijih cijena (8). Ekonomska kriza i smanjenje cijena ključnih sirovina dovela je i do laganog preokreta na tržištu za neke od proizvođača.500 €/kW. Investicija u vjetroelektrane tipično iznosi od 1. Operator sustava trebao bi u donošenju bududih planova gradnje svakako voditi računa o sve vedem interesu za izgradnju vjetroelektrana i u dogovoru sa stručnim predstavnicima investitora u vjetroelektrane razmotriti opcije razvoja mreže kako bi se i vjetroelektrane mogle ravnopravno i nediskriminacijski priključivati na EES. jer je teoretski i tehnički mogude priključiti vjetroelektranu na bilo kojoj lokaciji. Visoki troškovi vjetroagregata prije ekonomske krize bili su uzrokovani najviše tzv. E KONOMIJA VJETROELEKTRANA Pojam ekonomije vjetroelektrana ved je nekoliko puta spomenut u prethodnim točkama. gdje su proizvođači bili ti koji su birali projekte i držali razinu cijene.

gdje je vidljivo da s uključivanjem troškova emisije stakleničkih plinova. odnosno 0. S LIKA 3 – C IJENA VJETROPOTENCIJALU PROIZVODNJE ELEKTRIČ NE ENERGIJE IZ VJETR OELEKTRANE OVISNO O INVESTICIJI I (9) U Hrvatskoj je poticajna tarifa za vjetroelektrane za 2010. potrebni za rad vjetroelektrane dobivaju se ukupni troškovi proizvodnje električne energije iz vjetroelektrane. što i objašnjava velik interes investitora za izgradnju vjetroelektrana u Hrvatskoj. iznosila 0. administracije. osiguranja itd.Kada se investiciji dodaju troškovi rada. vjetroelektrane dolaze vrlo blizu proizvodne cijene takvih elektrana.7210 kn/kWh (10)]. Usporedba proizvodne cijene iz vjetroelektrana i termoelektrana dana je na slici 4. Vidljivo je da je za lokacije s prosječnih 2.51 kn/kWh. održavanja. Slika 3 prikazuje cijenu proizvodnje električne energije iz vjetroelektrane kao funkciju investicije i kvalitete vjetropotencijala.400 €/kW ta cijena 6-7 c€/kWh.43-0. S LIKA 4 – U SPOREDBA PROIZVODNE CIJELE EL EKTRIČNE ENERGIJE (9) .200h sati rada na punoj snazi i uz investiciju od 1.

visokoobrazovani mladi kadrovi su ti koji de u bududnosti raditi u potpuno novom okruženju. što u smislu novih proizvoda. Novi. održavanje objekata. U EU-15 ukupni broj zaposlenika zaposlenih direktno na poslovima vezanima za vjetroelektrane bio je preko 100. U 2009. s povedanim zahtjevima na zaštitu okoliša. uključujudi i ne-energetske smjerove.Vidljivo je da su vjetroelektrane profitabilna tehnologija. To je pogotovo važno za vjetroelektrane i obnovljive izvore energije opdenito jer se oni financiraju iz naknade za obnovljive izvore koju pladaju svi potrošači električne energije u Hrvatskoj. Kada se govori o zapošljavanju često se misli na poslove u proizvodnji i uglavnom na zapošljavanje niskoobrazovanih kadrova. ali i novca koji je uložen u njihovo školovanje. što u smislu promjene načina razmišljanja i ustaljenih praksi. kao što su planiranje i razvoj projekata. kapacitet visokoobrazovanih kadrova često nije u potpunosti iskorišten. jer u Hrvatskoj naprosto nema dovoljno kvalitetnih radnih mjesta na području vjetroelektrana. Najsposobniji kadrovi željni izazova često odlaze u inozemstvo što nastaviti studij. što zaposliti se u nekom od inozemnih poduzeda. što dovodi do poznatog fenomena „odljeva mozgova“. Na drugom mjestu su bile plinske elektrane (9). Istovremeno. ali im također dati prostora za samostalno kritičko promišljanje i inovacije. samo na dva fakulteta – Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku u posljednjih nekoliko godina oko 50 diplomanata na „energetskim“ smjerovima diplomiralo je na temi vezanoj za vjetroelektrane. primijetili bismo veliki interes mladih visokoobrazovanih ljudi za vjetroelektrane i obnovljive izvore energije. 40% zaposlenika radi na ostalim poslovima. Jasno je da je proizvodnja motor razvoja ekonomije i da bez proizvodnje teško može dodi do napretka.000. Vedina tih poslova zahtijeva visokoobrazovane kadrove. godini u Europi je instalirano više vjetroelektrana nego bilo kojeg drugog izvora električne energije. Kada bi se tome pribrojali studenti ostalih tehničkih fakulteta u Hrvatskoj. Zato je krajnje vrijeme da kada se govori o zapošljavanju kadrova na području vjetroelektrana. a domadi . i 2010. financijske usluge. od čega je skoro 60% bilo zaposleno u proizvodnji vjetroagregata ili pripadajudih komponenti (11). ved i na utjecaj vjetroelektrana na razvoj gospodarstva. Zato je potpuno opravdano pitanje – zašto bi hrvatski potrošači poticali inozemnu tehnologiju i inozemnu proizvodnju? Slična situacija bila je prisutna u Portugalu prije nekoliko godina. ali i energetike opdenito. V JETROELEKTRANE U SLUŽBI RAZVOJA Ekonomija vjetroelektrana ne odnosi se samo na isplativost projekata vjetroelektrana. koji su upravo ti koji bi trebali doprinijeti napretku i uvesti svježinu i novi način razmišljanja. Svakako ih treba obrazovati na način da razumiju sadašnje prakse i tradicionalan način razmišljanja. Takvi se kadrovi često zapošljavaju na potpuno drugačijim pozicijama. te društvene fakultete. Primjerice. koja bi uskoro mogla postati konkurentna ostalim tehnologijama proizvodnje električne energije. da se ne zanemaruju poslovi visokoobrazovanih kadrova . Tehnologija se uglavnom uvozila. što predstavlja direktan odljev i pameti. Ipak. istraživanje i razvoj itd. s povedanim cijenama energenata i s povedanom konkurencijom. konzultantske usluge.

fakulteti. pogotovo u Bosni i Hercegovini i Srbiji postoji vrlo veliki interes za izgradnju vjetroelektrana.zaposlenici bili su uglavnom zaposleni na poslovima razvoja projekata. jer bi se ona pojavila uvođenjem bilo kakve druge tehnologije koja bi se financirala iz privatnog kapitala. tako i na ljude zbog utjecaja buke. koje bi mogli obavljati instituti. ali i Hrvatska elektroprivreda. planirane vjetroelektrane uglavnom su smještene na jugu Hrvatske. Dosta lokacija nalazi se u dalmatinskom zaleđu. pa sve do pitanja o prioritetu i učinkovitosti rada (jeftina energija iz hidroelektrana ili energija iz vjetroelektrana koja prima poticaje. dobivanjem poticaja (0. čija proizvodnja se također potiče? Vjetroelektrane kao tehnologiju ne treba odbacivati zbog takvih pitanja. ukupna instalirana snaga svih elektrana u Portugalu bila je oko 14 GW (13). izgradnje (tko je vlasnik transformatorske stanice. Sada u Portugalu samo njemački Enercon ima šest tvornica vjetroagregata. procjene vjetropotencijala i izgradnje vjetroelektrana. Također. Sada se pojavljuju privatni investitori koji žele graditi vjetroelektrane i priključiti ih na EES. Činjenica je da su ta sva pitanja pokrenule vjetroelektrane. Dosad je elektrane gradila samo Hrvatska elektroprivreda. financijske institucije i poduzeda. eventualno u suradnji s nekim europskim partnerom (npr. pomodne usluge?). te otvaranjem tvornica u Portugalu. što bi se dogodilo da privatni investitor želi graditi visokoučinkovitu kogeneracijsku plinsku elektranu. financiranja itd. U okolici Hrvatske. u Portugalu je bilo 3. što znači da je vjetar zauzimao udio od oko 25% instalirane snage. na demografski opustošenim i gospodarski nerazvijenim prostorima. U prosincu 2009. Sličan model mogao bi se primijeniti u Hrvatskoj. zasjenjenja ili utjecaja na krajobraz. Portugal je izgradnju vjetroelektrana uvjetovao suradnjom s domadim proizvođačima opreme i domadim poduzedima. Primjerice. što tijekom izgradnje objekata.535 MW vjetroelektrana s još oko 300 MW u razvoju (12).01kn/kWh) i razvojem energetske infrastrukture. Velika količina projekata vjetroelektrana u Hrvatskoj pokrenula je i čitav niz istražnih radova na dosad neistraživanim područjima.000MW projekata vjetroelektrana). što kasnijim održavanjem. Hrvatska bi mogla kapitalizirati svoj geografski položaj i jadranske luke i postati „vrata“ ovog dijela Europe i lider u proizvodnji i transportu vjetroagregata i pripadajude opreme. Jedno od takvih pitanja je i pitanje privatnih investicija u energetici. Takva je situacija pokrenula svu silu pitanja. RWE u Plominu 2). ne treba zanemariti i izvoz usluga (know-how) u različitim aspektima planiranja. koja bi mogla postati regionalno središte industrije vjetroelektrana. Vjetroelektrane su u Hrvatskoj otvorila mnoga nova pitanja i potaknula cijeli niz aktivnosti različitih sudionika gospodarstva. . Za usporedbu. Često se govori o utjecaju vjetroelektrana na okoliš – kako na ptice i šišmiše. tko što održava). Sva su ta pitanja rješiva dobrim odabirom lokacije vjetroelektrane. Prema Registru obnovljivih izvora energije i kogeneracije (dosad prijavljeno preko 5. Vjetroelektrane bi svakako oživile lokalno gospodarstvo. a mogla ih je potaknuti i bilo koja druga tehnologija. od toga kako de HEP-Operator prijenosnog sustava priključiti svu tu količinu vjetroelektrana. jer je tamo prisutan vrlo dobar vjetropotencijal. preko kriterija priključenja (kako razlučiti „ozbiljne“ od „neozbiljnih“ investitora).

Nažalost. Iako su ekolozi tek djelomično skloni vjetroelektranama. Zato su hrvatskoj potrebni stručnjaci – motivirani visokoobrazovani kadrovi koji de razumjeti sadašnje prakse. podcjenjuje i diskriminira. ne samo inženjerska i zato je potrebno početi sustavno oblikovati javno mišljenje o obnovljivim izvorima energije. ali upravo zato je potrebno pojačati napore i pokrenuti inicijativu o informiranju javnosti o energetici. vjetroelektrane svakako predstavljaju zanimljiv energetski izvor. Konačno. Dovest de i do razvoja nove regulative koja de pratiti uvođenje vjetroelektrana. ali i uvesti novi način razmišljanja u svijetu koji de se neminovno promijeniti. Uvođenje vjetroelektrana u hrvatski EES neminovno de dovesti do promjena u dosadašnjem načinu razmišljanja i procedurama rada. Vjetroelektrane su potaknule i novi način razmišljanja o financiranju energetskih projekata. Kao i svaka tehnologija. Na taj način filtriraju se projekti i financiraju se samo kvalitetni isplativi projekti. kojeg treba iskoristiti na najučinkovitiji mogudi način. Također. Z AKLJUČAK Namjera ovog izlaganja bila je na jednom mjestu sažeti ključne prednosti i probleme vezane za vjetroelektrane. Tradicionalan način financiranja podrazumijevao je da se Hrvatska elektroprivreda zaduži na domadem ili međunarodnom tržištu iz raznih izvora. i vjetroelektrane imaju svoje specifičnosti. koji de ulaskom Hrvatske u EU i povedanjem cijene električne energije zasigurno zakucati na vrata. pod strogom kontrolom financijskih institucija. Ipak. pticama i šišmišima u južnoj Hrvatskoj. Međutim.čime saznajemo sve više o flori i fauni. rastude cijene goriva i konkurencija dovest de do posve različitih zahtjeva i problema od onih s kojim se susredemo danas. Zato je potrebno stvoriti naviku redovite komunikacije među stručnjacima različitih . bilo na televizijskim ili radijskim emisijama ne govori o obnovljivim izvorima energije. valja priznati su im velika količina podataka i istraživanja zbog vjetroelektrana donijele važna saznanja o flori i fauni južne Hrvatske. ved se oslanja na budude prihode koje de generirati vjetroelektrana. Energetika je multidisciplinarna djelatnost. Sve vedi zahtjevi za zaštitom okoliša. koje ne optereduje bilancu društva majke. Vjetroelektrane se uglavnom financiraju putem projektnog financiranja. Osim toga. to je dovelo i do mnogih dezinformacija o energetici. te na taj način financira sve projekte u izgradnji. to nije razlog da ih se zanemaruje. uredit de praksu priključivanja i rada elektrana izgrađenih pomodu privatnog kapitala. vjetroelektrane i ostale elektrane na obnovljive izvore energije idealni su kandidati za financiranje iz europskih fondova. Ne prođe tjedan da se bilo u novinama. te pokušati dati afirmativan pogled na tu tehnologiju. što je također relativno nova metoda u hrvatskoj energetici. Razumljivo je da se ne očekuje da de vjetroelektrane riješiti sve energetske probleme u Hrvatskoj. vjetroelektrane i obnovljivi izvori energije zaslužni su i za podizanje interesa javnosti za energetiku. jer je kWh električne energije proizveden u vjetroelektrani jednak kWh proizvedenom u bilo kojoj drugoj elektrani. ali i drugih obnovljivih izvora u vedoj mjeri. ali i energetici opdenito kako bi se smanjila količina dezinformacija i otpor stanovništva kod pokretanja investicija u energetici.

nrel.OIE postrojenja instalirane snage > 1 MW.područja – od inženjera raznih struka. ali i gospodarstvo povezano uz nju. 5.org/fileadmin/ewea_documents/documents/publications/reports/Eco nomics_of_Wind_Main_Report_FINAL-lr. http://www. Vol.gov/wind/systemsintegration/pdfs/2004/wan_wind_plant_behaviors. Wikipedia. do ekonomista. Seth and Haarmeyer. jer je samo na taj način mogude kvalitetno i učinkovito potaknuti energetiku. 4. 8. [Online] 2009.analysis. The Upside in the Downturn: Realigning the Wind Industry. European Wind Energy Association. Comparisons of life-cycle greenhouse gas emissions. EDZ. Renewable Energy World. issues and recommendations .. Također. http://www. [Online] 2005. ved primijeniti postojeda rješenja). 12. ali i u inozemstvu.pdf.p df.o. [Online] 2009.wikipedia. 9. [Online] 2010.org/wiki/Comparisons_of_life-cycle_greenhouse_gas_emissions. 7. Yih-Huei. . http://www. [Online] 2004. Isukstva iz rada vjetroelektrane Trtar-Krtolin. Zagreb : s. Milligan. David. 3. 6.Executive summary. 2. http://www. Large Scale Integration of Wind Energy in the European Power Supply . Vol.n. 2010. Zagreb : Seminar: Vjetroelektrane od ideje do realizacije. Samardžid. Komunikacija i usvajanje novih znanja i novih praksi smanjit de pogreške i dati odgovore na pitanja za koja je negdje ved sigurno pronađeno rješenje (ne trebamo izmišljati „toplu vodu“. Wind Power Myths Debunked. potrebno je stvoriti klimu poticanja inovacija i slušanja drugih ljudi i drugačijih rješenja. stručnjaka iz društvenih znanosti. Radionica o predviđanju proizvodnje iz vjetroelektrana.pdf.o. Wind Power Plant Behaviors: Analyses of Long-Term Wind Power Data. R EFERENCE 1. American Wind Energy Association. 6.hr/hrote/obnovljivi/OIE_vece_od_1_MW. Wan. Integration of Variable Energy Resources Comments of the American Wind Energy Association to USA Federal Energy Regulator Commission.al. pa i političara unutar zemlje. Michael and et. 2009.org/fileadmin/ewea_documents/documents/publications/grid/05121 5_Grid_report_summary. Economics of Wind Energy. 7. 2. Hrvatski operator tržišta energije. 2009. Sustav poticanja . Beck. March/April. ekologa. 10.hrote. Željko. IEEE Power & Energy Magazine. 2009.pdf. http://en. European Wind Energy Association.ewea.ewea. HEP-Operator prijenosnog sustava d. 2010.

[Online] 2010. http://www. http://www. Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije.wikipedia.org/fileadmin/ewea_documents/documents/publications/Wind_at_w ork_FINAL.mingorp.europa. [Online] 2009. European Wind Energy Association. 12. [Online] 2009. Wind at Work. 14.xls. Eurostat. .org/wiki/Wind_power_in_Portugal. http://en.eu/eurostat. [Online] 2009. rada i poduzetništva. Ministarstvo gospodarstva.hr/UserDocsImages/Tablica_OIEK.pdf. Wind Power in Portugal. http://ec. Wikipedia.ewea.11. 13.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful