You are on page 1of 86

ANALIZA STRATEGIJA ZA MLADE NA LOKALNOM NIVOU

(Analiza je namjenjena zajedni~koj izradi politika prema mladima na regionalnom, kantonalnom, entitetskom i dr`avnom nivou)

ANALIZA STRATEGIJA ZA MLADE NA LOKALNOM NIVOU

(Analiza je namijenjena zajedni koj izradi politika prema mladima na regionalnom, kantonalnom, entitetskom i dravnom nivou)

Izdava i: Njema ko drutvo za tehni ku saradnju (GTZ) Splitska ul. 14, 71000 Sarajevo, Bosna i Herecegovina jasmin.besic@gtz.ba +387 33 220 302 Udruenje slubenika za mlade info@usm.ba www.usm.ba Analiza dostupna na stranici: www.usm.ba Kontakt: GTZ Nedim Sinanovi E: nedim.sinanovic@gtz.ba Tanja Junuzagic E: tatjana.junuzagic@gtz.de USM Zoran Kulundzija E: zoran.kulundzija@usm.ba Istraivanje uradili: Prizma istraivanje, Sarajevo Sarajevo, 2008. g.

SADRAJ
1PRISTUP PRILIKOM IZRADE IZVJETAJA ............................................................................................ 3 1.1. SVRHA I CILJEVI ANALIZE .........................................................................................................................3 1.2. METODOLOKI PRISTUP...........................................................................................................................3 2.
2.1. 2.2. 2.3. 2.4.

PRISTUP PRILIKOM IZRADE STRATEGIJA ...................................................................................... 5 PRAVNI OSNOV ZA USVAJANJE STRATEGIJA ZA MLADE ....................................................................5 ISTRAIVANJE.............................................................................................................................................6 PROCEDURA IZRADE STRATEGIJE .........................................................................................................9 VREMENSKI PERIOD IMPLEMENTACIJE STRATEGIJA ........................................................................10 OBUHVA ENI SEKTORI PRIORITETNE OBLASTI ...................................................................... 11

3. 4.

4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5.

U E E LOKALNIH VLASTI I IRE ZAJEDNICE ........................................................................... 13 LOKALNA SAMOUPRAVA.........................................................................................................................13 OMLADINSKE I NEVLADINE ORGANIZACIJE .........................................................................................14 ME USEKTORALNA SARADNJA.............................................................................................................15 SUBJEKTI KOJI SU U ESTVOVALI U RADNIM TIJELIMA ZA IZRADU STRATEGIJA ..........................15 SUBJEKTI KOJI E U ESTVOVATI U REALIZACIJI AKTIVNOSTI PREDVI ENIH U STRATEGIJI .....18

5.

5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 5.6. 5.7. 5.8.

PROBLEMI, AKTIVNOSTI I O EKIVANI REZULTATI...................................................................... 22 ZAPOLJAVANJE ......................................................................................................................................22 OBRAZOVANJE .........................................................................................................................................29 SOCIJALNA POLITIKA...............................................................................................................................35 ZDRAVLJE MLADIH...................................................................................................................................39 AKTIVNO U E E MLADIH U DRUTVU ...............................................................................................43 INFORMISANJE MLADIH ..........................................................................................................................47 KULTURA ...................................................................................................................................................50 SPORT........................................................................................................................................................53 ANALIZA BUDETA ........................................................................................................................... 56

6.

6.1. RASPORE IVANJE SREDSTAVA U BUDETU ...........................................................................................56 6.2. VRIJEME PREDVI ENO ZA IMPLEMENTACIJU AKTIVNOSTI ...................................................................56

7.

PREPORUKE ZA OMLADINSKU STRATEGIJU NA DRAVNOM NIVOU ...................................... 57

LITERATURA.............................................................................................................................................. 58 ANEX 1. UTVR IVANJE PRIORITETA PO OBLASTIMA (KRITERIJUM HITNOSTI I BITNOSTI)...... 59 1. Zdravlje mladih ...................................................................................................................................................59 2. Zapoljavanje .....................................................................................................................................................60 3. Obrazovanje .......................................................................................................................................................62 4. Socijalna politika.................................................................................................................................................64 5. Aktivno u e e mladih u drutvu........................................................................................................................65 6. Informisanje ........................................................................................................................................................67 7. Kultura ................................................................................................................................................................68 8. Sport ...................................................................................................................................................................69 ANEX 2. ALOKACIJA BUDETA PREMA PRIORITETNIM OBLASTIMA............................................. 71 FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE..............................................................................................................71 REPUBLIKA SRPSKA............................................................................................................................................75

1
1.1.

PRISTUP PRILIKOM IZRADE IZVJETAJA


SVRHA I CILJEVI ANALIZE

Projekat za mlade GTZ - Njema kog drutva za tehni ku saradnju naru io je izradu studije Analiza strategija za mlade na lokalnom nivou, a agencija Prism Research je provela izradu tokom marta 2008. Svrha analize je utvr ivanje sli nosti i razlika unutar lokalnih strategija za mlade, na osnovu slijede ih kriterija: Pristup optina prilikom izrade strategija; Prioritetne oblasti; Zajedni ki problemi i pristup rjeavanju problema, odnosno predvi ene aktivnosti; Problemi koje treba rjeavati na viim nivoima vlasti; U e e lokalnih vlasti i ire zajednice u izradi i implementaciji strategija; Alokacija budeta. Cilj analize je utvr ivanje preporuka koje mogu koristiti u cilju unapre ivanje poloaja mladih, a u okviru dokumenata koji bi bili doneseni na viim nivoima vlasti, sa fokusom na izradu koordinirane BiH Omladinske strategije 2008-2013.

1.2.

METODOLOKI PRISTUP

Analizirane su strategije 20 optina (Bratunac, Bugojno, Grada ac, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Modri a, Novi Grad Sarajevo, Odak, Osmaci, Srebrenica, Sokolac, Ugljevik, Vare, Vogo a, Vlasenica, Zvornik). Imaju i u vidu da je ve ina strategija pisana na sli an na in i sadrinski i metodoloki, osim u slu aju strategije optine Zvornik, analiza je zasnovana na sli nostima koje u njima postoje. Razlike uo ene prilikom analize posebno su istaknute u osjen anim tabelama. U izvjetaj su uklju ena poglavlja koja razmatraju slijede e oblasti: Pristup optina prilikom izrade strategija, Analizom je obuhva eno: pravni osnov za usvajanja strategija, dokumenti na koje su se optine pozivale prilikom izrade strategije; analiza koritene metodologije; procedura provedena prilikom izrade i usvajanja strategija; vremenski period predvi en za implementaciju strategija.

Prioritetne oblasti Dat je pregled svih oblasti koje optine smatraju prioritetnim za poboljanje poloaja mladih. Utvr eno je da su to slijede e oblasti: zapoljavanje, obrazovanje, zdravlje, socijalna politika, aktivno u e e mladih u drutvu, informisanje, kultura i sport.

U e e lokalnih vlasti i ire zajednice u izradi strategija ura eno je u analizi: Optinskih organa zaduenih za mlade, kao to su referent/slubenik za mlade, komisija za mlade, savjetodavni odbor mladih; Budetskih sredstava koja pojedine optine izdvajaju za mlade; Me usektorske saradnje; Subjekata koji su u estvovali u radnim tijelima za izradu strategije; Subjekata koji e u estvovati u realizaciji aktivnosti predvi enih strategijama.

Problemi, aktivnosti i mogu a rjeenja U ovom dijelu analizirani su problemi koje su optine navele kao prioritetne i stoga ih uklju ile u akcione planove, aktivnosti koje e doprinijeti rjeavanju ovih problema, kao i o ekivani rezultati. Problemi su razvrstani na osnovu njihove u estalosti u dvije kategorije: problemi koji se javljaju u vie optina, kao i problemi koji su specifi ni za jednu optinu. Analiza budeta Ovdje je dat pregled finansijskih sredstava za ostvarivanje predvi enih akcionih planova. Analizom su obuhva ene sljede e odrednice u vezi sa budetom: Tabela u kojoj su prikazana izdavanja per capita; Predvi eni izvori finansiranja, kao i Vrijeme predvi eno za implementaciju aktivnosti.

Izvjetaj sadri i preporuke za omladinsku strategiju na dravnom nivou. One se odnose isklju ivo na pitanja za koja su optine zahtijevale pomo od viih nivoa vlasti. Izvjetaj sadri i dvije tabele priloene u Anexu. Jedna se odnosi na utvr ivanje prioriteta u analiziranim oblastima (na osnovu kriterija hitnosti i bitnosti), a u drugoj je predstavljena raspore ivanje finansijskih sredstava po prioritetnim oblastima.

2.

PRISTUP PRILIKOM IZRADE STRATEGIJA

Ve ina optina ije su strategije analizirane pominje podrku GTZ - Njema kog drutva za tehni ku saradnju i Konzorcija italijanskih nevladinih organizacija. Iz analize se moe zaklju iti da su ove organizacije bile inicijatori izrade dokumenata koji na cjelovit na in tretiraju probleme i prioritetne oblasti omladinske politike.

2.1.

PRAVNI OSNOV ZA USVAJANJE STRATEGIJA ZA MLADE

Kao pravni osnov za usvajanje strategija za mlade navodi se ve i broj me unarodnih konvencija i rezolucija, ali i dokumenata lokalnih vlasti i nevladinih organizacija. Optine koje se nalaze u Republici Srpskoj navode da obaveza usvajanje strategije omladinske politike na lokalnom nivou proisti e i iz Zakona o omladinskom organizovanju RS.

2.1.1. Dokumenti me unarodnih organizacija Evropska povelja o u e u mladih u ivotu na optinskom i regionalnom nivou (Savjet Evrope uklju ena u Rezoluciji 237 Stalne konferencije lokalnih i regionalnih vlasti Evrope) (Bratunac, Bugojno, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Novi Grad Sarajevo, Odak, Osmaci, Sokolac, Ugljevik, Vlasenica, Vogo a, Zvornik); Bijela knjiga Evropske komisije (Bugojno, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Odak, Ugljevik, Vlasenica, Vogo a, Zvornik); 11 indikatora omladinske politike (Savjet Evrope i Evropski omladinski forum) (Bratunac, Bugojno, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Odak, Vlasenica, Vogo a, Zvornik); Evropska povelja o lokalnoj samoupravi (Sokolac); Rezolucija Rimske konferencije o u e u mladih u zemljama Jugoisto ne Evrope (Vlasenica); Obrazovanje mladih ljudi: Izjava za 21. vijek i njegov radni dokument i dodatak Nacionalna politika za mlade vode e svjetske organizacije mladih (Bugojno).

2.1.2. Dokumenti usvojeni na nivou drave i entiteta Rezolucija o mladima BiH (Slubeni glasnik BiH 12/03) (Bugojno, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Novi Grad Sarajevo, Odak, Vlasenica, Vogo a, Zvornik); Ustav BiH (Sokolac); Entitetski ustavi (Sokolac, Ugljevik, Vlasenica); Zakon o omladinskom organizovanju RS (SG RS 98/04) (Bratunac, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Lopare, Modri a, Sokolac, Srebrenica, Ugljevik, Vlasenica).

2.1.3. Dokumenti lokalnih vlasti Odluka o pristupanju izrade Omladinske politike za op inu Bugojno, za period 2007-2012. godina (Slubene novine Op ine Bugojno 1/07) Bugojno; Statut optine Sokolac, Poslovnik SO Sokolac; 5

Statut optine Ugljevik Odluke ili zaklju ci OV / SO o izradi Strategije za mlade na op inskom nivou (sve op ine)

2.1.4. Dokumenti nevladinih organizacija: SIPOS (Specijalni izvetaj o razvoju omladinske politike (OIA BiH) (Bratunac, Vlasenica, Zvornik).

2.2.

ISTRAIVANJE

U svim analiziranim dokumentima istaknuto je da je omladinsko istraivanje po etni element u razvoju omladinske politike i prvi korak u razvoju strategije i akcionih planova. Za istraivanje poloaja i potreba mladih na lokalnom nivou koriteni su slijede i metodi: anketni upitnik, intervju, okrugli sto, fokus grupe i analiza statisti kih podataka.

Iako u svojim dokumentima optine navode da su prilikom istraivanja koritene razli ite metode, evidentno je da je u svim optinama koritena anketa i analiza statisti kih podataka. Izvjetaje o rezultatima dobijenim pomo u drugih metoda navode samo pojedine optine, i to: Intervju (Lopare, Sokolac, Ugljevik, Vare, Odak); Okrugli sto (Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Vare, Odak); Fokusna grupa (Ilida, Novi Grad Sarajevo).

Izvjetaj o istraivanju potreba mladih bio je osnova za kreiranje omladinske politike i izradu Akcionih planova iz prioritetnih oblasti. Akcioni plan je dokument koji po iva na dobro istraenim i analiziranim potrebama mladih u lokalnoj zajednici, definisanim ciljevima i dugoro noj strategiji koja ima ta no uspostavljen plan ta e, ko e, kako i kada raditi u cilju ispunjenja o ekivanih rezultata strategije.

2.2.1. Anketa Cilj ankete je bio ispitivanje potreba i problema mladih kako bi se definisali prioriteti u izradi akcionih planova i strategije. Izrada anketnog upitnika povjerena je GTZ-u.

Zvornik je jedina optina koja nije koristila unificirani GTZ-ov anketni upitnik. Za anketno istraivanje ovdje je koriten upitnik formiran od strane Savjeta mladih Zvornik, uz podrku Omladinske informativne agencije BiH. Optina Novi Grad Sarajevo navodi da je koristila upitnik sa 20 funkcionalnih i 2 demografska pitanja

Provo enje ankete povjereno je razli itim subjektima. U pojedinim dokumentima precizirani su subjekti koji su sproveli anketu: optina (Ilida, Kalesija), Omladinski savjet u saradnji sa GTZ (Isto na Ilida), 6

odjeljenje za privredu i drutvene djelatnosti optine (Lopare, Vare), GTZ (Vare, Kalesija, Mili i), optina u saradnji sa GTZ-om (Odak, Srebrenica), Udruenje slubenika za mlade BiH (Vogo a), Omladinski savjet (Vlasenica), Savjet mladih (Zvornik).

Optina Lopare realizovala je dva anketna istraivanje unificirani upitnik GTZ sa 33 pitanja, na uzorku od 46 ispitanika i upitnik koji je sastavila optina sa 47 pitanja, na uzorku od 110 ispitanika. Optina Mili i je u saradnji sa GTZ-om realizovala istraivanje dva puta prvo istraivanje sprovedeno je u martu 2005. godine, na uzorku od 120 ispitanika; drugo istraivanje sprovedeno je tokom 2007. na uzorku od 50 ispitanika.

Ciljna grupa uzrast anketiranih i veli ina uzorka se razlikuje. Razlike u uzrastu anketiranih i veli ini uzorka mogu se vidjeti u tabeli 1.
Tabela 1. Ciljna grupa uzrast anketiranih i veli ina uzorka po optinama 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Optina Bratunac Bugojno Grada ac Ilida Isto na Ilida Isto no Sarajevo Kalesija Lopare Mili i Modri a Novi Grad Sarajevo Odak Osmaci Sokolac Srebrenica Ugljevik Vare Vlasenica Vogo a Zvornik Uzrast 13 35 15 30 12 - 30 12 30 15 29 15 34 14 30 14 30 13 - 35 16 30 18 30 14 30 19 29 14 11 36 15 - 30 15 - 36 15 - 35 14 - 31 15 - 30 Broj ispitanika 120 238 188 211 42 320 120 46 I - 100; II - 50 200 1.000 124 63 110 92 150 78 130 208 255

Obrada podataka anketnog istraivanja tako e je povjerena razli itim subjektima: GTZ (Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Vare), CISP (Lopare, Ugljevik), optinska sluba drutvenih djelatnosti (Vare, Lopare), Filozofski fakultet u Banja Luci po nalogu GTZ-a (Vlasenica, Bratunac, Srebrenica, Mili i, Grada ac, Modri a, Odak, Kalesija, Ilida).

2.2.2. Intervju Samo strategije optina Lopare, Sokolac, Vare i Ugljevik sadre informacije o realizovanim intervjuima, ali one se svode na subjekte koji su intervjuisani i subjekte koji su realizovali intervjue. Ispitanici u intervjuu su bili subjekti iz institucija relevantnih za utvr ene prioritete iz oblasti zapoljavanja, obrazovanja, socijalne i zdravstvene zatite, u e a mladih u drutvu, informisanja, kulture i sporta.

Predstavnici lokalne samouprave (Lopare, Sokolac, Vare); Predstavnici obrazovnih institucija direktori kola (Lopare, Sokolac, Ugljevik, Vare); pedagozi (Lopare, Ugljevik); vije e roditelja (Vare); biblioteke (Lopare, Ugljevik)

Predstavnici sudova (Vare); Predstavnici policije (Lopare, Ugljevik, Vare); Predstavnici zdravstvenih ustanova (Lopare, Sokolac, Ugljevik); Predstavnici centra za socijalni rad (Sokolac, Ugljevik, Vare); Predstavnici sportskih klubova (Lopare, Sokolac); Predstavnici Zavoda za zapoljavanje (Lopare, Ugljevik); Udruenja gra ana i nevladine organizacije (Vare); Gra ani (Lopare); Predstavnici vjerskih institucija (Vare); Predstavnici omladinskih organizacija politi kih partija (Vare).

Sprovo enje intervjua u ovim optinama izvrili su razli iti subjekti: optinske slube u ijoj su nadlenosti drutvene djelatnosti (Vare, Lopare), referent za mlade (Vare), CIPS (Lopare). Optine Sokolac i Ugljevik nisu navele u strategiji ko je sproveo intervjue.

2.2.3. Okrugli sto Okrugli stolovi realizovani su u optinama Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Novi Grad Sarajevo, Odak i Vare. Iz analiziranih strategija se moe zaklju iti da su na okruglim stolovima u estvovali predstavnici relevantnih institucija i organizacija (omladinskih i nevladinih organizacija, javnih i kulturnih ustanova, sportskih drutava) u cilju prikupljanja dodatnih podataka o potrebama i problemima mladih. Na okruglim stolovima su prezentirani rezultati istraivanja i data je mogu nost u esnicima da iznesu svoja miljenja i prijedloge.

2.2.4. Analiza statisti kih podataka Sve optine su koristile statisti ke podatke institucija relevantnih za oblasti koje su se tokom istraivanja izdvojile kao prioritetne. Za oblast zapoljavanje (nezaposlenost mladih) koriteni su podaci optinskih biroa za zapoljavanje. Pored broja nezaposlenih, dat je pregled njihove kvalifikacione i starosne strukture. Pojedine optine dale su pregled broja zaposlenih koriste i podatke Zavoda za zdravstveno osiguranje (Bratunac, Bugojno) i Zavoda za penziono-invalidsko osiguranje (Mili i, Vlasenica). U strategije nekih optina uklju en je pregled najtraenijih i najmanje traenih zanimanja (Ilida, Isto na Ilida). Optina Bugojno koristila je i podatke iz Strategije lokalnog razvoja optine (2005-2015), 8

Istraivanja o problemima i potrebama mladih na podru ju op ine Bugojno (2006), pilot projekta Poboljanje poloaja djece i mladih, Sveobuhvatnog istraivanja miljenja sa akcentom na lokalni razvoj (2006).

Prilikom utvr ivanja realnog broja nezaposlenih lica potrebno je imati u vidu da nisu svi nezaposleni evidentirani u biroima za zapoljavanje, kao i na injenicu da odre eni broj evidentiranih ima posao ali ih poslodavac nije prijavio.

U oblasti obrazovanja koriteni su podaci o broju kola, razreda i u enika na teritoriji optine. Optine na ijoj teritoriji postoje srednjokolske institucije dale su pregled obrazovnih profila koji se tu koluju. U strategijama odre enog broja optina dat je pregled broja u enika sa posebnim potrebama koji poha aju kolu (Bugojno, Ilida, Vogo a).

U oblasti socijalne zatite optine su koristile podatke optinskih centara za socijalni rad. Optine koje se nalaza u FBiH koristile su i podatke kantonalnih slubi socijalne zatite. Optine Ilida, Osmaci i Vogo a koristile su i podatke optinskih slubi nadlenih za socijalna pitanja. Optina Isto no Sarajevo koristila je podatke dobijene ve im brojem istraivanja izvrenim tokom prethodnih godina, kao to je Informacija o stanju rjeenosti ivotnih pitanja sa stanovita materijalnog zbrinjavanja, zdravstvene zatite, obrazovanja i zapoljavanja Grada Isto no Sarajevo.

Za oblast kulture i sporta nisu navedeni statisti ki podaci, ve samo broj kulturnih i sportskih udruenja i manifestacija. Podaci koriteni u oblasti zdravlje mladih preuzimani su u ve ini slu ajeva iz zdravstvenih institucija u optini (domova zdravlja). Optina Bugojno koristila je samo podatke kantonalnog Zavoda za javno zdravstvo. Optina Isto no Sarajevo koristila je i podatke Crvenog krsta. Optina Mili i koristila je samo podatke dobijene anketom.

Za prioritetnu oblast aktivnog u e a u drutvu sve optine nabrojale su omladinske i nevladine organizacije koje se bave problemima mladih, ali su u ve ini slu ajeva su koriteni samo podaci dobijeni anketom. U oblasti informisanja nabrojani su mediji (elektronski i tampani) koji postoje u optinama.

2.3.

PROCEDURA IZRADE STRATEGIJE

Nakon zavretka istraivanja i prezentacije rezultata relevantnim institucijama i organizacijama optine su donijele i formalne odluke o pristupanju izradi strategija. Organ nadlean za usvajanje ove vrste obavezuju eg dokumenta u svim optinama je Optinsko vije e/Skuptina Optine. Iako svi usvojeni dokumenti predstavljaju strategiju za mlade na lokalnom nivou, razli ito su imenovani u optinama: 9

Omladinska politika optine Lopare, Modri a, Sokolac i Ugljevik, ali i Strategija za mlade u optinama Bratunac, Mili i i Srebrenica. Strategije optina Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Osmaci, Vare, Vogo a, Vlasenica i Zvornik ne sadre informaciju o usvajanju odluke o pristupanju izradi strategija, to ne zna i da odluke nisu usvojene. Optina Mili i usvojila je zaklju ak o izradi strategije za mlade. Postavlja se pitanje da li su zaklju ak i odluka jednako pravno obavezuju i dokumenti.

Nakon usvajanja odluka na elnici optina imenovali su lanove radnih grupa. U svakoj optini formirano je radno tijelo za oblasti koje su na osnovu istraivanja odre ene kao prioritetne. U nekoliko analiziranih dokumenata nalazi se informacija o edukaciji lanova radnih tijela koja je sprovedena u saradnji sa GTZom.

2.4.

VREMENSKI PERIOD IMPLEMENTACIJE STRATEGIJA

Sve donijete strategije predstavljaju srednjero ni dokument. Najve i broj optina izradio je strategije za period od 2008. do 2010 godine (Bratunac, Grada ac, Kalesija, Lopare, Mili i, Odak, Srebrenica, Ugljevik, Vare, Vogo a, Vlasenica). 2007 2012 (Bugojno); 2007 2009 (Ilida); 2008 2012 (Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Osmaci, Zvornik); 2007 2011 (Modri a, Sokolac).

10

3.

OBUHVA ENI SEKTORI PRIORITETNE OBLASTI

Prilikom odre ivanja prioritetnih problema optine su ih razvrstale u odre ene oblasti. Na osnovu odre enih prioriteta formirane su radne grupe koje su odredile osnovne probleme, eljene rezultate, kao i aktivnosti pomo u kojih e se ti rezultati posti i. Detaljnom analizom prioritetnih oblasti moe se zaklju iti da su optine najvie panje posvetile problemima mladih koji su povezani sa slijede im oblastima: 20 od 20 optina smatra zdravlje mladih prioritetnim sektorom (Bratunac, Bugojno, Grada ac, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Modri a, Novi Grad Sarajevo, Odak, Osmaci, Srebrenica, Sokolac, Ugljevik, Vare, Vogo a, Vlasenica, Zvornik). Optina Sokolac je prevenciju bolesti ovisnosti odredila kao poseban prioritet, a s obzirom da su druge optine ovaj problem razmatrale u okviru zdravlja on e biti tako tretiran i u ovom izvjetaju.

19 od 20 optina smatra kulturu mladih prioritetnim sektorom (Bratunac, Bugojno, Grada ac, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Modri a, Novi Grad Sarajevo, Odak, Osmaci, Sokolac, Srebrenica, Ugljevik, Vlasenica, Vogo a, Zvornik). Optina Bratunac je kulturu razmatrala u okviru oblasti Kultura, rekreativni ivot, u e e mladih u drutvu i volonterski rad. Optina Vare nije dostavila dio strategije koji se odnosi na kulturu.

18 od 20 optina smatra aktivno u e e mladih u drutvu prioritetnom obla u (Bugojno, Bratunac, Grada ac, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Novi Grad Sarajevo, Ugljevik, Odak, Osmaci, Sokolac, Srebrenica, Vlasenica, Vogo a, Zvornik). Optina Modri a nije istakla u e e mladih u drutvu kao prioritetnu oblast. Optina Vare nije dostavila dio strategije koji se odnosi na aktivno u e e mladih u drutvu.

18 od 20 optina smatra informisanje mladih prioritetnim sektorom (Bugojno, Grada ac, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Novi Grad Sarajevo, Odak, Osmaci, Srebrenica, Sokolac, Ugljevik, Vare, Vlasenica, Vogo a, Zvornik). Optine Bratunac i Modri a nisu istakle informisanje kao prioritetni sektor.

18 od 20 optina smatra sport prioritetnim sektorom (Bratunac, Bugojno, Grada ac, Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Modri a, Novi Grad Sarajevo, Odak, Osmaci, Sokolac, Srebrenica, Ugljevik, Vlasenica, Vogo a, Zvornik). Optina Bratunac je sport razmatrala u okviru oblasti Kultura, rekreativni ivot, u e e mladih u drutvu i volonterski rad. Optina Isto na Ilida nije istakla sport kao prioritetnu oblast. Optina Vare nije dostavila dio strategije koji se odnosi na sport. 11

14 od 20 optina smatra obrazovanje mladih prioritetnim sektorom (Bratunac, Bugojno, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Modri a, Novi Grad Sarajevo, Odak, Sokolac, Srebrenica, Vlasenica, Vogo a, Zvornik). Optine Grada ac, Lopare, Osmaci, Mili i i Ugljevik obrazovanje nisu istakle kao prioritetnu oblast stoga to smatraju da obrazovanje nije u nadlenosti lokalnih vlasti, ve viih nivoa vlasti. Optina Vare nije dostavila dio strategije koji se odnosi na obrazovanje.

12 od 20 optina smatra socijalnu politiku prioritetnim sektorom (Bugojno, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Modri a, Novi Grad Sarajevo, Osmaci, Ugljevik, Vare, Vogo a). Optina Kalesija je probleme koji spadaju u oblast socijalne politike razradila u okviru oblasti Sigurnost mladih i kultura ivljenja. Optina Grada ac je probleme koji su u vezi sa socijalnom politikom razradila u okviru oblasti Zdravlja i kultura ivljenja. Optine Bratunac, Mili i, Odak, Sokolac, Srebrenica, Vlasenica i Zvornik nisu istakle oblast socijalne politike kao prioritet.

Detaljnom analizom utvr enih problema moe se zaklju iti da su pojedine optine isti problem razmatrale u okviru razli itih prioritetnih oblasti. Primjeri za ovo u estali su kod problema koje neke optine tretiraju u oblasti zdravlja, a druge u oblasti socijalne zatite. Sli na situacija postoji i u tretiranju istog problema i u oblasti aktivnog u e a mladih u drutvu i u oblasti informisanja. Mnoge optine su zajedno obra ivale oblasti socijalne i zdravstvene zatite, aktivnog u e a mladih i informisanje, kao i kulturu i sport. Za potrebe analize utvr eno je nekoliko prioritetnih oblasti koje su unificirane, a na in na koje ova pitanja posmatraju pojedine optine bi e posebno objanjen. Iako je ve ina optina razmatrala navedene prioritetne oblasti, pojedine optine razmatrale su pitanja koja u drugim optinama nisu prioritetna. S obzirom da se ovi slu ajevi odre eni kao prioriteti, neophodno je i njih prikazati: Optina Bratunac jedina je definisala mirovne inicijative kao posebnu prioritetnu oblast; Optine Mili i i Zvornik su kao prioritetnu oblast obradile ekologiju zatitu ivotne sredine; Optina Sokolac odredila je i prevenciju narkomanije, koja je u ovoj analizi priklju ena oblasti zdravlja mladih; Optina Vlasenica je obradila i oblast omladinskog rada i volonterizma; Optina Zvornik, ija se strategija u mnogome razlikuje od dokumenata ostalih optina, istakla je i slijede e probleme: infrastruktra, mladi sa posebnim potrebama i stambena politika za mlade.

12

4.

U E E LOKALNIH VLASTI I IRE ZAJEDNICE

Izuzetan zna aj za rjeavanje problema sa kojima se suo avaju mladi na lokalnom nivou imaju lokalne vlasti, ali i ira zajednica, naro ito javne institucije koje se bave razli itim problemima, omladinske i nevladine organizacije i sami gra ani. U strategijama za mlade optine naglaavaju zna aj ovih institucija ne samo u izradi dokumenta, ve i u pristupu rjeavanju pojedinih problema. Od izuzetnog zna aja za ostvarivanje o ekivanih rezultata i realizaciju brojnih aktivnosti je me usektorska saradnja.

4.1.

LOKALNA SAMOUPRAVA

4.1.1. Referent za mlade/slubenik za mlade Slubenik za mlade je osoba zaposlena u op inskoj administraciji (dravni slubenik) koja je stru no osposobljena i posjeduje neophodno znanje o politici prema mladima i radu sa mladima. U strategijama za mlade lokalne samouprave su prepoznale zna aj pozicije slubenika za mlade. Osnovni zadaci slubenika za mlade su redovna komunikacija sa omladinskim organizacijama, savjetima u enika, neformalnim grupama i javnim institucijama koje se bave pitanjima mladih. Osim toga, slubenik za mlade identifikuje probleme i potrebe mladih u lokalnoj zajednici, koordinira proces uspostavljanja i provo enja politike prema mladima na lokalnom nivou, te sara uje sa drugim institucijama na viim razinama vlasti. Referent za mlade/slubenik za mlade pominje se u strategijama 13 optina. Sistematizovano radno mjesto osobe zaduene za pitanja mladih postoji u optinama Bratunac, Ilida, Isto na Ilida, Kalesija, Mili i i Modri a. U optinama Lopare, Osmaci i Vogo a ove poslove obavljaju referent za drutvene djelatnosti ili/i stru ni saradnik za lokalni ekonomski razvoj. Optina Ugljevik ima sistematizovano radno mjesto referenta za sport, fizi ku kulturu, mlade i nevladin sektor. Zanimljiva je tvrdnja u Strategiji optine Srebrenica da je za ove poslove sistematizovano radno mjesto Stru nog saradnika za omladinu, sport, kulturu i udruenja gra ana, ali da osoba koja obavlja ove poslove nema dovoljno vremena da se bavi pitanjima mladih. U optini Vlasenica postoji osoba obu ena za obavljanje poslova koje obavlja referent za mlade, ali nema sistematizovano radno mjesto. Optina Odak nema sistematizovano radno mjesto referenta za mlade.

4.1.2. Komisija za mlade Komisija za mladeje stalno radno tijelo OV / SO i ima zna ajnu ulogu u procesu donoenja politika prema mladima. Pored vije nika / odbornika u Komisiji za mlade su obi no i predstavnici mladih. Komisija za mlade predlae i daje miljenje o predloenim mjerama omladinske politike, omladinskim programima koji se finansiraju iz budeta, omladinskim aktivnostima od prioritetnog zna aja za optinu i drugim pitanjima koja su zna ajna za poloaj mladih. U strategijama 10 optina pominje se Komisija za mlade (Kalesija, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Lopare, Novi Grad Sarajevo, Osmaci, Sokolac, Srebrenica, Ugljevik i Vlasenica), ali u ve ini optina Komisija nije aktivna.

13

4.1.3. Savjetodavni odbor mladih (SOM) / Savjet mladih / Vije e mladih Savjetodavni odbor mladih (SOM) je savjetodavno tijelo koje formira na elnik op ine, naj e e broji 10 15 lanova. Uloga lanova SOM-a je da daje savjete, prijedloge i ideje za cjelokupni razvoj optine, s posebnim naglaskom na prezentiranje i afirmiranje potreba i poloaja mladih i u estvuje u raspravama koje se ti u mladih. lanovi su mladi ljudi sa iskustvom u odre enim podru jima (mladi sa posebnim potrebama, studentska pitanja, zdravlje mladih, slobodno vrijeme mladih, informisanje mladih, zatita okolia itd.). Postojanje Savjetodavnog odbora mladih (SOM) je pomenuto u samo 2 optinske Strategije. Savjet / Vije e mladih (eng. Local Youth council) je krovna organizacija mladih u lokalnoj zajednici. Postoje razli iti modeli osnivanja lokalnih Savjeta / Vije a mladih, a oblik organizovanja ovisi o razvijenosti omladinskog sektora, odnosno broju omladinskih organizacija, te veli ini optine. Naj e e se radi o mrei omladinskih udruenja, vije a u enika, neformalnih grupa mladih i u rijetkim slu ajevima podmladaka politi kih partija. Samo 7 optina je u Strategiji za mlade pomenulo postojanje Savjeta /Vije a mladih (Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Srebrenica, Vlasenica i Mili i). Savjeti / Vije a mladih su osnovani preteno na inicijativu omladinskih organizacija i savjeta u enika, a uz podrku optinskog na elnika.

4.1.4. Budetska sredstva za omladinske organizacije i stipendiranje Iz strategija se moe zaklju iti da je namjensko izdvajanje sredstava za mlade u budetu optina novijeg datuma. Od 20 optina ije su strategije analizirane, u samo 7 dokumenata je posebno pomenuta budetska linija za mlade: Ilida, Osmaci (2006), Lopare, Kalesija, Mili i (2007), Srebrenica i Vlasenica (nije navedeno od kad postoji). Sredstva iz budeta namijenjena su finansiranju projekata nevladinih organizacija koje se bave pitanjima mladih i projekata pojedinca i neformalnih grupa, stipendiranju u enika i studenata i aktivnostima mladih. Optina Vlasenica navodi da budetska sredstva namjenjena mladima koristi isklju ivo Omladinski savjet. Budeti optina predvi aju razli ite iznose za potrebe mladih: Lopare 5.000 KM Ilida 20.000 KM Kalesija 64.000 KM Mili i 78.000 KM

Pored posebne budetske linije za mlade, nekoliko optina izdvaja namjenska sredstva za stipendiranje u enika i studenata (Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Lopare, Kalesija). Zna ajna sredstva izdvaja optina Lopare (20.000 KM za u enike i 63.000 KM za sportske aktivnosti). Optina Odak nema budetska sredstva namjenjena mladima, ali izdvaja odre ena sredstva za stipendiranje u enika i finansiranje projekata za mlade i sportska udruenja.

4.2.

OMLADINSKE I NEVLADINE ORGANIZACIJE

Nevladine i omladinske organizacije su u ve ini optina istaknute kao izuzetno zna ajan partner u izradi i implementaciji Strategija. U razli itim optinama razli ita je i uloga i broj nevladinih i omladinskih organizacija.

14

Najve i broj nevladinih organizacija, prema informacijama iz analiziranih dokumenata postoji u Mili ima (16 organizacija) i Srebrenici (imenovano 12, ali navode da postoje i druge). U Strategijama optina Ilida, Lopare i Modri a naveden je broj omladinskih organizacija (3 organizacije); u Ugljeviku 2; po jedna omladinska nevladina organizacija je aktivna u Bratuncu, Isto noj Ilidi, Isto nom Sarajevu, Kalesiji, Odaku i Osmacima. Savjeti u enika osnovnih i srednjih kola pominju se u strategijama optina Bratunac i Ugljevik.

4.3.

ME USEKTORALNA SARADNJA

Pod me usektoralnom saradnjom se podrazumjeva zajedni ki rad lokalne samouprave, omladinskih i nevladinih organizacija i javnih institucija (centar za socijalni rad, policija, dom zdravlja, kola, biblioteka), ali ve ina optina navodi da prije izrade Strategije ovakva saradnja kada je u pitanju poloaj mladih nije postojala.

4.4.

SUBJEKTI KOJI SU U ESTVOVALI U RADNIM TIJELIMA ZA IZRADU STRATEGIJA

U ve ini optina su u radna tijela za izradu strategije uklju ene institucije nadlene za pojedine oblasti na lokalnom nivou. Ovdje e u analizu biti uklju eni samo subjekti koje su optine imenovale prema njihovim funkcijama. Optina Novo Sarajevo navela je zbirnu listu svih lanova radnih grupa i njihove funkcije, ali ne i sastav radnih tijela-grupa za prioritetne oblasti. Optina Vlasenica dala je listu imena lanova radnih grupa, ali ne i njihove funkcije. Optina Bugojno nije navela ko su bili lanovi radnih tijela, institucije ni pojedince zaduene za izradu strategije. Pominju se samo kriteriji koje moraju ispuniti, kao to je: posjedovanje politi kog autoriteta, poznavanje oblasti u koju je imenovan kao lan, motiviranost, poznavanje omladinskog rada, iskustvo. Optine Isto no Sarajevo, Vogo a i Ugljevik nisu u izvjetaju precizirale funkcije lanova radnih tijela. Optina Vare nije dostavila izvetaj u celini, ve samo za pojedine oblasti. Nedostaje i dio u kom bi trebalo da budu navedeni lanovi radnih tijela.

4.4.1. Zapoljavanje Od ukupno 20 optina koje su zapoljavanje istakle kao prioritetnu oblast 12 optina je u strategijama imenovalo lanove radnih tijela prema njihovim funkcijama ili mjestu zaposlenja (Bratunac, Grada ac, Ilida, Isto na Ilida, Kalesija, Lopare, Mili i, Modri a, Odak, Osmaci, Sokolac i Srebrenica). Subjekti koji su angaovani u izradi planova za oblast zapoljavanja su slede i: Razli iti subjekti u okviru optine (optinske slube nadlene za privredu; odbornici/vije nici; op insko vije e, sekretar i predsjednik skuptine optine; kabinet na elnika op ine, komisija za mlade, komisija za rodna pitanja); Biro za zapoljavanje (u 11 optina); Preduzetnici (u 6 optina); Omladinske i nevladine organizacije; Predstavnici kola i savjeta u enika; 15

Lokalne agencije za razvoj. 4.4.2. Obrazovanje Od ukupno 14 optina koje su obrazovanje istakle kao prioritet 8 optina je u strategijama imenovalo lanove radnih tijela prema njihovim funkcijama ili mjestu zaposlenja (Bratunac, Ilida, Isto na Ilida, Odak, Sokolac, Srebrenica, Kalesija i Modri a). Subjekti koji su u estvovali u radnim tijelima za obrazovanje: Predstavnici osnovnih i srednjih kola (pedagozi, predstavnici savjeta u enika, u enici, direktori kola, biblioteka); Predstavnici omladinskih i nevladinih organizacija; Predstavnici optine (slube nadlene za obrazovanje; odbornici/vije nici; predstavnici optinskog vije a; optinski djelatnici; predstavnici komisije za mlade);

Lokalni mediji.
4.4.3. Socijalna politika Od ukupno 13 optina koje su socijalnu politiku istakle kao prioritet 6 optina je u strategijama imenovalo lanove radnog tijela (Ilida, Isto na Ilida, Modri a, Osmaci, Lopare i Kalesija). Subjekti koji su u estvovali u radnim tijelima za socijalnu zatitu: Predstavnici policije; Predstavnici slube za socijalni rad; Predstavnici optine (slube nadlene za socijalna pitanja; op insko vije e; odbornici/vije nici; op inski referenti); Predstavnici nevladinih i omladinskih organizacija; Predstavnici kola (direktori; pedagozi; savjeti/vije a u enika); Predstavnici Crvenog krst/kria. 4.4.4. Zdravlje mladih Od ukupno 20 optine koje su zdravlje mladih istakle kao prioritet 11 optina je u strategijama imenovalo lanove time za ovu oblast (Bratunac, Grada ac, Ilida, Isto na Ilida, Kalesija, Lopare, Mili i, Modri a, Odak, Sokolac, Srebrenica). Subjekti koji su u estvovali u radnim tijelima za zdravstvenu zatitu: Predstavnici domova zdravlja; Predstavnici Crvenog krsta/kria; Medicinski djelatnici; Predstavnici optine (odbornici/vije nici; slubenici za mlade; komisija za mlade; slube nadlene za zdravstvenu zatitu); Predstavnici komunalnih inspekcija; Predstavnici obrazovnih ustanova (predkolskih, osnovnokolskih i srednjekolskih); Predstavnici nevladinih i omladinskih organizacija; Predstavnici politi kih partija.

16

4.4.5. Kultura Od ukupno 19 optina koje su istakle kulturu kao prioritetnu oblast 12 optina je imenovalo lanove radnih tijela za kulturu (Bratunac, Grada ac, Ilida, Isto na Ilida, Kalesija, Lopare, Mili i, Modi a, Odak, Osmaci, Sokolac, Srebrenica). Subjekti koji su u estvovali u radnim tijelima za kulturu: Predstavnici kulturnih ustanova i domova kulture; Predstavnici optina (slube nadlene za pitanja kulture, op insko vije e, komisija za mlade, savjet za mlade); Predstavnici nevladinih i omladinskih organizacija; Predstavnici obrazovnih institucija (osnovnih i srednjih kola, biblioteka, drutva izdava a).

4.4.6. Sport Od 18 optina koje su istakle sport kao prioritet samo je 7 navelo imena i funkcije lanove radnog tijela za ovu oblast (Ilida, Kalesija, Mili i, Modri a, Osmaci, Sokolac i Srebrenica). Subjekti koji su u estvovali: Predstavnici sportskih drutava, klubova i udruenja; Predstavnici optine (slube nadlene za sport; op insko vije e; savjet za mlade).

4.4.7. Aktivno u e e mladih u drutvu Od 18 optina koje aktivno u e e mladih u drutvu smatraju prioritetom samo 8 optina je navelo imena i funkcije lanova radnih tijela za ovu oblast (Ilida, Isto na Ilida, Kalesija, Lopare, Mili i, Odak, Osmaci, Srebrenica). Subjekti koji su u estvovali u izradi strategije u ovoj oblasti su: Predstavnici nevladinih i omladinskih organizacija; Predstavnici optine (komisija za mlade; savjet za mlade; op insko vije e; op inski referenti; sluba nadlena za obrazovanje, kulutru, sport i informisanje; mjesne zajednice); Predstavnici obrazovnih institucija (srednje kole i savjeti u enika).

4.4.8. Informisanje Od 18 optina koje su odredile informisanje kao prioritet samo je 5 optina imenovalo lica za radna tijela iz ove oblasti. Subjekti koji su u estvovali u radu radnih tijela: Predstavnici optine (slube nadlene za informisanje; op insko vije e; kabinet na elnika; odbornici/vje nici; komisija za mlade; vije e mladih; mjesne zajednice); Predstavnici omladinskih i nevladinih organizacija; Predstavnici info centra i lokalnih medija. Mirovne inicijative Samo optina Bratunac je ovu oblast odredila kao prioritet. U radnom tijelu u estvovali su predstavnici omladinskih i nevladinih organizacije i jedan optinski odbornik. Ekologija 17

Samo optina Mili i je u strategiji ovu oblast odredila kao prioritet. U radnom tijelu u estovali su predstavnici omladinskih i nevladinih organizacija i jedan predstavnik kole.

4.5. SUBJEKTI KOJI STRATEGIJI

E U ESTVOVATI U REALIZACIJI AKTIVNOSTI PREDVI ENIH U

U provo enju aktivnosti iji je cilj postizanje eljenih rezultata uklju en je iri spektar subjekata nego to je to bio slu aj sa subjektima angaovanim u radu radnih tijela. Ukoliko akcioni planovi budu sprovo eni na na in na koji je to strategijama predvi eno do i e do potpune realizacije me usektorske saradnje u svim prioritetnim oblastima. Subjekti iji je angaman predvi en u oblasti zapoljavanja: Predstavnici optine (optinski slubenici, optinska uprava, slube nadlene za privredu, drutvene djelatnosti, rad i socijalna pitanja, bora ko-invalidsku zatitu, skuptina optine, mjesne zajednice); Predstavnici optine zadueni za pitanja mladih (komisija za mlade, referent/slubenik za mlade, savjet mladih, radna grupa za omladinsku politiku); Predstavnici obrazovnih institucija (osnovne i srednje kole, fakulteti, vije e u enika, kole jezika, kole ra unara); Biro za zapoljavanje; Agencije za razvoj, biznis centri i centri za samozapoljavanje; Privredni subjekti i finansijske institucije; Porezna uprava i inspekcija rada; Nevladine i omladinske organizacije; Lokalni mediji; Vii nivoi vlasti (resorna ministarstva i Vije e ministara Bosne i Hercegovine). Subjekti iji je angaman predvi en u oblasti obrazovanja: Predstavnici optine (na elnik, pomo nik na elnika, op insko vije e, slube nadlene za drutvene djelatnosti, obrazovanje, privredu, tim za lokalni razvoj, komisija za dodjelu stipendija, mjesne zajednice); Predstavnici optine zadueni za mlade (savjetodavni odbor mladih, komisija za mlade, referent/slubenik za mlade); Predstavnici obrazovnih institucija (osnovne i srednje kole, direktori i pedagozi u kolama, biblioteke, vije e roditelja i u enika, kolske sekcije); Centar za socijalni rad; Biro za zapoljavanje; Predstavnici biznis sektora i privrednici; Organi uprave; Omladinske, nevladine organizacije i udruenja gra ana; Kulturne institucije; Me unarodne organizacije; 18

Vii nivoi vlasti (Vlada Kantona, Vlada FBiH, ministarstvo obrazovanja kantona/RS, resorno ministarstvo). Subjekti iji je angaman predvi en u oblasti socijalne politike: Predstavnici optine (slube nadlene za socijalna pitanja, op insko vije e) Predstavnici optine zadueni za mlade (komisija za mlade, referent/slubenik za mlade, savjet mladih); Centar za socijalni rad; Biro za zapoljavanje; Domovi zdravlja; Omladinske, nevladine organizacije i stru na udruenja; Predstavnici obrazovnih institucija (srednje kole, direktori kola, savjet u enika, studentske organizacije); Predstavnici policije; Organi uprave; Inspekcijske slube; Kazneno-popravni zavodi; Lokalni mediji; Vjerske institucije (Srpska pravoslavna crkva); Kulturno-sportske institucije; Me unarodne organizacije; Vii nivoi vlasti (FBiH, Kanton Sarajevo). Subjekti iji je angaman predvi en u oblasti zdravstva mladih: Predstavnici optine (op insko vije e /SO, slube nadlene za zdravlje, komisija za borbu protiv ovisnosti, mjesne zajednice); Predstavnici optine zadueni za mlade (savjet mladih, referent/slubenik za mlade, komisija za mlade); Domovi zdravlja i druge medicinske institucije (Zavod za toksikomaniju grada Sarajevo, Crveni kri, savjetovalita za mlade); Centar za socijalni rad; Zavod za zapoljavanje; Javno komunalno preduze e; Predstavnici obrazovnih ustanova (kole, dje ji vrti i, savjet u enika, biblioteke); Lokalni mediji; Omladinske i nevladine organizacije; Predstavnici policije, sudova, inspekcijskih organa i drugi organi uprave; Kulturno-sportske institucije i udruenja; 19

Predstavnici duhanske industrije; Donatori; Vii nivoi vlasti (kantonalne ustanove, ministarstvo zdravlja). Subjekti iji je angaman predvi en u oblasti aktivnog u e a mladih u drutvu: Predstavnici optine (OV /SO, slube nadlene za optu upravu i drutvene djelatnosti, na elnik optine, vje nici, mjesne zajednice); Predstavnici optine zadueni za mlade (referent/slubenik za mlade, komisija za mlade, omladinski savjet); Mladi sa podru ja optine i omladinski ogranci politi kih partija; Nevladine i omladinske organizacije, udruenja gra ana, neformalne grupe i pojedinci; Predstavnici obrazovnih institucija (osnovne i srednje kole, savjeti u enika); Kulturne i javne ustanove; Turisti ka organizacija optine; Lokalni mediji; Donatori. Subjekti iji je angaman predvi en u oblasti informisanja: Predstavnici optine (na elnik optine, zamjenik na elnika, predsjednik skuptine optine, kabinet predsedavaju eg op inskog vije a, na elnici odjeljenja, slube nadlene za drutvene djelatnosti i informisanje, optinski web master/IT administrator, mjesne zajednice); Predstavnici optine zadueni za mlade (komisija za mlade, referent/slubenik za mlade, savjet mladih, omladinski info centri); Nevladine i omladinske organizacije; Lokalni mediji; Predstavnici obrazovnih institucije (kole, vije a u enika); Turisti ka zajednica optine. Subjekti iji je angaman predvi en u oblasti kulture: Predstavnici optine (op insko vije e, na elnik op ine, skuptina optine, slube nadlene za prostorno ure enje, drutvene djelatnosti, finansije, raspodjelu budetskih sredstava, mjesne zajednice); Predstavnici optine zadueni za mlade (komisija za mlade, savjet mladih, referent/slubenik za mlade; Kulturna drutva i institucije; Lokalni mediji; Nevladine i omladinske organizacije; Predstavnici obrazovnih institucija (kole, vije a u enika, biblioteke, kulturno-umjetni ke sekcije u kolama); 20

Javne ustanove i objekti, komunalna inspekcija; Me unarodne organizacije i drugi donatori; Vii nivoi vlasti (Vije e ministara, ministarstvo kulture). Subjekti iji je angaman predvi en u oblasti sporta: Predstavnici optine (skuptina optine, na elnik optine, slube nadlene za finansije, prostorno ure enje, drutvene djelatnosti i sport, mjesne zajednice); Predstavnici optine zadueni za mlade (komisija za mlade, referent/slubenik za mlade, savjet mladih); Sportski klubovi, udruenja i kulturno-sportski centri; Lokalni mediji; Predstavnici obrazovnih institucija (kole, savjeti u enika); Nevladine i omladinske organizacije; Domovi zdravlja; Donatori; Vii nivoi vlasti (ministarstvo finansija, ministarstvo nadleno za sport).

21

5.
-

PROBLEMI, AKTIVNOSTI I O EKIVANI REZULTATI


veoma bitno i veoma hitno; veoma bitno, ali nije hitno; veoma hitno, ali nije bitno; nije hitno, nije ni bitno.

Optine su razvrstale probleme prema hitnosti i bitnosti, a na osnovu kriterija:

Me utim, u ve ini slu ajeva prilikom izrade akcionih planova svi nabrojani problemi su uklju eni u akcione planove, te se moe zaklju iti da su svi i hitni i bitni i te da su za rjeavanje nabrojanih problema predvi ene i adekvatne aktivnosti. U ovom dijelu bi e razmotreni problemi i aktivnosti koje e se provesti kako bi se dolo do o ekivanih rezultata prema definisanim prioritetnim oblastima. Iako postoji ve i broj problema koji je zajedni ki svim optinama, nemogu e je odrediti koji su problemi prioritetni, jer nemaju sve optine iste probleme i potrebe, pa tako ni prioritete. Ovdje e biti analizirani problemi koji su zajedni ki ve em broju optina, ali i problemi koji se javljaju samo u pojedinim optinama.

5.1.

ZAPOLJAVANJE

5.1.1. Problemi koji se javljaju u vie optina 5.1.1.1. Kampanja: Dostavljanje podataka osnovnim i srednjim kolama o stanju i potrebama trita rada (Grada ac, Ilida, Isto no Sarajevo, Osmaci, Sokolac); Izrada i distribucija broure Profesionalna orjentacija koja sadri podatke o potrebnim kadrovima (Isto na Ilida, Kalesija, Mili i, Novi Grad Sarajevo, Odak, Srebrenica, Ugljevik, Vlasenica); Otvaranje info pulta/info centra (Lopare, Vlasenica); Redovno postavljanje oglasa na oglasnoj tabli (Vlasenica); Provo enje kampanje za promociju Biroa za zapoljavanje (Bratunac); Provo enje kampanje redovnog informisanja mladih (Bratunac); Emitovanje info oglasa na lokalnoj televiziji (Vlasenica). Nezainteresovanost ili neinformisanost o mogu nostima zaposlenja i stanju na tritu rada.

Edukacija: Organizovanje savjetovanja za u enike zavrnih razreda (Isto na Ilida, Kalesija, Odak, Srebrenica); Organizovanje predavanja u kolama o potrebnim kadrovima na tritu rada (Ugljevik); Predstavljanje obrazovnih profila u srednjim kolama i na fakultetima (Bratunac).

Istraivanja: Provo enje istraivanje o deficitarnim profilima i distribuiranje informacija mladima (Grada ac, Kalesija, Srebrenica). 22

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Iniciranje otvaranje savjetovalita za u enike i budu e studente (Grada ac); Iniciranje osnivanja interresornog tijela za kontrolu i pra enje broja prijema studenata (Novi Grad Sarajevo); Sa injavanje obrasca za prijavljivanje projekcija budu ih potreba odre enih strukovih profila (Novi Grad Sarajevo); Analiza obrazaca i obavjetavanje resornih ministarstava radi postavljanja ograni enja ili stimulisanja prijema studenata (Novi Grad Sarajevo); Stipendiranje studenta koji se koluju za deficitarna zanimanja (Osmaci).

O ekivani rezultati: Mladi imaju informacije o trenutnoj ponudi i potranji zanimanja (Bratunac, Grada ac, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Odak, Osmaci, Sokolac, Srebrenica, Ugljevik, Vlasenica). PREPORUKA ZA RJEAVANJE PROBLEMA NA VIEM NIVOU VLASTI Usaglaavanje obrazovnog sistema sa potrebama trita rada (Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Novi Grad Sarajevo).

5.1.1.2. Edukacija: -

Nedovoljna osposobljenost za savremene uvjete rada

Organizovanje obuke za rad na ra unaru (Bratunac, Grada ac, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Odak, Osmaci, Sokolaca, Srebrenica, Vlasenica, Vogo a); Organizovanje kurseva engleskog jezika (Bratunac, Grada ac, Ilida, Isto no Sarajevo, Odak, Osmaci, Kalesija, Lopare, Sokolac, Srebrenica, Vlasenica, Vogo a); Organizovanje sajma zapoljavanja (Bratunac, Mili i); Organizovanje obuke za koritenje dijagnostike pri popravci automobila (Mili i); Organizovanje kursa za ra unovo e (Mili i); Kreiranje programa obuke i certifikovanja neformalnog obrazovanja (Grada ac, Kalesija, Srebrenica).

O ekivani rezultati: Nezaposleni mladi poznaju rad na ra unaru (Bratunac, Grada ac, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Odak, Osmaci, Sokolac, Srebrenica, Vlasenica, Vogo a); Nezaposleni mladi stekli su nivo znanja jezika potreban za njihovo zanimanje (Bratunac, Grada ac, Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Odak, Osmaci, Sokolac, Srebrenica, Vlasenica, Vogo a); Nezaposleni mladi poznaju nove vjetine i zanimanja (Mili i); Nezaposleni imaju mogu nosti sticanja certifikata neformalnog obrazovanja (Grada ac, Kalesija, Srebrenica).

23

5.1.1.3. Edukacija: -

Nepoznavanje metoda i na ina aktivnog traenja posla

Organizovanje obuke o metodama traenja posla, pisanju biografije, predstavljanju na intervjuu (Bratunac, Grada ac, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Modri a, Osmaci, Sokolac, Srebrenica).

Kampanja: Pokretanje inicijative i animiranje javnih ustanova i preduze a na maksimalno iskoritavanje javnih konkursa (Kalesija, Srebrenica); Informisanje o mogu nosti nalaenja posla putem web portala (Bratunac, Grada ac, Kalesija, Vlasenica); tampanje broura/letka o metodama aktivnog traenja posla i distribucija preko Zavoda za zapoljavanje (Grada ac, Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Srebrenica, Sokolac, Vogo a); tampanje informativnog letka sa podacima, uslovima i rokovima prijave na Biro za zapoljavanje (Lopare, Sokolac).

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Uvo enje obaveznog odazivanja pozivima sa Biroa za zapoljavanje (Vogo a).

O ekivani rezultati: Nezaposleni mladi poznaju metode i na ine aktivnog traenja posla (Bratunac, Grada ac, Isto no Sarajevo, Isto na Ilida, Ilida, Kalesija, Lopare, Mili i, Modri a, Sokolac, Srebrenica); Nezaposleni mladi koriste web portal za nalaenje posla (Bratunac, Kalesija, Srebrenica); U enici zavrnih razreda srednjih kola pravovremeno su informisani o uvjetima i rokovima prijave na Biro za zapoljavanje (Isto no Sarajevo, Ilida, Lopare, Sokolac, Vogo a). 5.1.1.4. Edukacija: Organizovanje seminara/edukacije za mlade o na inu pokretanja vlastitog biznisa (Kalesija, Novi Grad Sarajevo, Srebrenica, Ugljevik, Vlasenica, Zvornik); Organizovanje obuke za pisanje biznis plana (Bratunac, Grada ac, Kalesija, Mili i, Modri a, Odak). Neinformisanost unaprije ivanju o uslovima pokretanja vlastitog biznisa i njegovom

Kampanja: tampanje i distribucija vodi a ta mi je potrebno da pokrenem vlastiti posao (Mili i, Odak); Emitovanje specijalne radio emisije (Mili i); Promovisanje kreditnog investiranje u mlade (Bratunac).

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Organizovanje programa za menadment kojim bi se unaprijedilo upravljanje biznisom (Srebrenica); 24

Pruanje pomo i u implementaciji poslovnih ideja (Srebrenica); Finansiranje najbolje biznis ideje (Vlasenica).

O ekivani rezultati: Nezaposleni mladi su upoznati sa na inima i uslovima pokretanja vlastitog biznisa (Bratunac, Grada ac, Kalesija, Lopare, Mili i, Novi Grad Sarajevo, Odak, Ugljevik, Vlasenica); Mladi preduzetnici permanentno unapre uju znanje potrebno za razvoj vlastitog biznisa (Modri a, Odak, Srebrenica). PREPORUKA ZA RJEAVANJE PROBLEMA NA VIEM NIVOU VLASTI Kreiranje programa izborne nastave o preduzetnitvu kako bi mladi jo tokom kolovanja bili informisani o preduzetnitvu i malom biznisu (Odak, Bugojno).

5.1.1.5. Kampanja: -

Nepostojanje olakica za pokretanje vlastitog biznisa

Pokretanje inicijative za davanje olakica mladima za pokretanje vlastitog biznisa (Odak, Vlasenica).

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Davanje finansijske podrke mladim preduzetnicima za pokretanje vlastitog biznisa (Bratunac, Osmaci); Subvencioniranje preduze a koja zapoljavaju mlade (Bratunac); Ukidanje ili smanjenje komunalnih i drugih trokova koji su u nadlenosti optine (Bratunac, Kalesija, Osmaci); Smanjenje trokova za registraciju preduze a mladih privrednika (Osmaci); Podravanje programa iji je cilj podsticanje preduzetni ke kulture ili inovativnosti mladih (Osmaci).

O ekivani rezultati: Smanjenje procenta nezaposlenih mladih (Bratunac, Osmaci); Olakane procedure prilikom pokretanja vlastitog biznisa (Bratunac, Kalesija, Odak, Osmaci, Vlasenica). PREPORUKA ZA RJEAVANJE PROBLEMA NA VIEM NIVOU VLASTI Animirati resorno ministarstvo za pokretanje programa sufinansiranja kreditnih linija (Odak).

5.1.1.6. Edukacija: -

Nemogu nost zaposlenja zbog nedostatka radnog iskustva

Organizovanje prekvalifikacija i dokvalifikacija nezaposlenih (Modri a).

25

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Sprovo enje pripravni kog staa u optinskoj administraciji (Osmaci, Ugljevik); Informisanje preduze a o mogu nostima pripravni kog staa i podsticanje da primaju pripravnike (Ugljevik, Lopare); Iniciranje, kreiranje i provo enje programa za zapoljavanje mladih u saradnji sa Biroom za zapoljavanje (Bugojno); Putem administrativnih i poreskih olakica stimulirati poduzetnike i preduze a koja zapoljavaju mlade (Bugojno, Lopare, Ugljevik).

O ekivani rezultati: Mladima je omogu eno da steknu radno iskustvo (Ugljevik); Mladima je omogu eno da ravnopravno konkuriu na upranjena radna mjesta (Osmaci); Mladi nalaze posao u novoj struci (Modri a). PREPORUKA ZA RJEAVANJE PROBLEMA NA VIEM NIVOU VLASTI Zagovaranje uvo enja volontersko-pripravni kog staa kao obaveznog za sve institucije i privredne subjekte u cilju sticanja obaveznog radnog iskustva (Bugojno). Zagovaranje realizacije volonterskog staa u toku kolovanja (Bugojno).

5.1.1.7. Edukacija: -

Mladi u seoskim sredinama nemaju adekvatne podsticaje za pokretanje malog biznisa i ostanak na selu

Edukacija mladih na selu o prednostima pokretanja malog biznisa (Modri a, Odak); Organizovanje posjeta sajmovima, fabrikama koje se bave preradom poljoprivrednih proizvoda (Srebrenica).

Kampanja: Organizovanje kampanje u cilju afirmacije poljoprivredne proizvodnje (Srebrenica).

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Obezbje ivanje podsticaje za pokretanje biznisa (Modri a, Odak).

O ekivani rezultati: Stvoreni uslovi za pokretanje malog biznisa na selu (Modri a, Odak); Smanjene migracije mladih (Odak); Nezaposleni mladi su upoznati sa mogu nostima savremene poljoprivredne proizvodnje (Srebrenica). 5.1.1.8. Edukacija: 26 Mladi su nedovoljno upoznati sa zakonskim procedurama prilikom zapoljavanja

Organizovanje predavanja i okruglih stolova na temu zakonskih okvira prilikom zasnivanja radnog odnosa (Grada ac, Kalesija).

Kampanja: Prezentacija optinske politike zapoljavanja i poduzetnitva na web sajtu optine (Bugojno); Uspostavljanje i publikovanje baze podataka o dostupnosti finansijskih sredstava za pokretanje biznisa i zapoljavanje mladih (Bugojno); Uspostavljanje baze podataka o kretanju mladih (migraciji) po zavretku srednje kole i fakulteta i posredovanje Biroa za zapoljavanje u zapoljavanju mladih (Bugojno); Izrada vodi a sa informacijama o svim institucijama nadlenim za zapoljavanje i preduzetnitvo mladih (Bugojno); Promovisanje pozitivnih primjera i dobre prakse (Bugojno); Promovisanje kapaciteta optine za poduzetnitvo i zapoljavanje mladih (Bugojno); Redovno izvjetavanje op inskih organa o problematici, aktivnostima i postignutim rezultatima (Bugojno).

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Usvajanje strategije komuniciranja sa javno u (Bugojno); Provo enje istraivanja o problemima zapoljavanja i poduzetnitva mladih i publikovanje rezultata (Bugojno).

O ekivani rezultati: Mladi su upoznati sa zakonskim procedurama prilikom zapoljavanja (Grada ac, Kalesija); Uspostavljeni su mehanizmi redovnog upoznavanja javnosti sa problemima, planovima, aktivnostima i postignutim rezultatima u rjeavanju problematike iz oblasti zapoljavanja i poduzetnitvu mladih (Bugojno).

5.1.2. Problemi koji se javljaju u jednoj od optina Poslodavci i mladi su nezadovoljni projektima i programima za podsticaj zapoljavanja (predvi ena je izrada, tampanje i prezentacija letka Koristi ono to ti pripada). O ekivani rezultat je intenzivnija saradnja izme u optine i Slube za zapoljavanje (Novi Grad Sarajevo). Deficit odre enih kadrova na tritu rada (predvi eno je stipendiranje po jednog studenta gra evine i arhitekture). O ekivani rezultat je osposobljavanje deficitarnih kadrova (Isto na Ilida). Nedovoljna podrka mladim kadrovima i nepostojanje programa za privla enje i zadravanje mladih kadrova (predvi eno je organizovanje istraivanja o problemima i potrebama visokoobrazovanih mladih kadrova i izrada planova usmjerenih na rjeavanje pitanja ove populacije). O ekivani rezultat je ve i broj kadrova obuhva en programom u cilju njihovog ostanka u optini (Srebrenica).

27

Nepostojanje sistematizovanog radnog mjesta osobe zaduene za rad sa mladima u optini (predvi eno je iniciranje procedure u cilju otvaranja i sistematizacije ovakvog radnog mjesta). O ekivani rezultat je kontinuirani rad sa mladima (Vlasenica). Velik broj zaposlenih na crno (predvi eno je otvaranje telefonske linije gdje bi se prijavljivali ovakvi slu ajevi krenja prava zaposlenog, medijska kampanja, izrada promotivnog materijala i poja an rad inspekcijskih slubi). O ekivani rezultat je pokretanje kampanje za suzbijanje rada na crno (Ugljevik). Detaljnom analizom strategija moe se zaklju iti da pojedine optine nisu uspjele da odvoje aktivnosti od o ekivanih rezultata. U navedenom primjeru iz Ugljevika logi no bi bilo da je pokretanje kampanje aktivnost, a cilj bi trebao biti suzbijanje rada na crno. Navedeni primjer nije jedini koji se moe na i u dokumentima.

Nepostojanje omladinske zadruge (predvi eno je stvaranje uslova za osnivanje omladinske zadruge). O ekivani rezultat je osnivanje zadruge i uspostavljanje saradnje sa drugim institucijama (Lopare). Nemobilnost mladih (predvi eno je edukovanje mladih putem susreta sa mladima koji ive i rade u drugim optinama i kantonima, upoznavanje mladih sa deficitarnim zanimanjima u drugim gradovima i upu ivanje da se prijave na web potral posao.ba). O ekivani rezultat je promjena mjesto stanovanja radi zaposlenja (Grada ac). Ograni en izbor zanimanja u srednjim kolama (predvi ena je izrada programa upisne politike). O ekivani rezultat je kolovanje mladih za zanimanja koja ele (Lopare). Ovaj problem nije u nadlenosti optine, ali u strategiji nije navedeno da za ovo treba lobirati kod viih nivoa vlasti.

Nekvalifikovani mladi zbog rata nisu mogli da nastave obrazovanje (predvi eno je dostavljanje spiska mladih sa niim stepenom obrazovanja nadlenim kantonalnim ministarstvima). O ekivani rezultat je omogu avanje vanrednog kolovanja mladima bez obrazovanja (Vogo a).

Nedefinisane nadlenosti i odgovornosti aktera zajednice za zapoljavanje i poduzetnitvo mladih (predvi eno je uspostavljanje radne grupe za zapoljavanje u optini koja bi imala definisane zadatke i obezbje ivala finansijsku potporu za svoj rad, kao i uspostavljanje radnog mjesta za problematiku zapoljavanja mladih). O ekivani rezultat su jasno definisane odgovornosti i obaveze zajednice u oblasti zapoljavanja i preduzetnitva mladih i uspostavljanje efikasnog mehanizma za pra enje rezultata (Bugojno). Nedostatak podataka u cilju odre enja mogu ih rjeenja za zapoljavanje (predvi eno je uspostavljanje saradnje sa institucijama i organizacijama koje djeluju na podru ju optine, kantona i drave u cilju redovnog priliva podataka, redovno auriranje baze podataka i promovisanje svrhe i zna aja ovog mehanizma). O ekivani rezultat je uspostavljanje baza podataka o ekonomskim pokazateljima u optini (Bugojno). Nedostatak stru nih znanja i vjetina (predvi eno je uspostavljanje baza podataka o kadrovskom potencijalu u optini, potrebama poslodavaca, identificiranje potrebnih znanja i vjetina, uspostavljanje edukativnih programa za sticanje znanja i vjetina, uspostavljanje preduze a u srednjim kolama u cilju 28

razvijanja osje aja za biznis kod u enika). O ekivani rezultat ovih aktivnosti je uspostavljanje mehanizma za obezbje enje potrebnih znanja i vjetina za oblast zapoljavanja (Bugojno). Nedostatak sredstava (predvi eno je planiranje sredstava za zapoljavanje i preduzetnitvo mladih u optinskom budetu, finansiranje najboljih poslovnih planova, usvajanje strategije namicanja sredstava). O ekivani rezultat je identificiranje izvora i osiguravanje sredstava za implementaciju projekta iz godinjeg akcionog plana (Bugojno).

5.2.

OBRAZOVANJE

5.2.1. Problemi koji se javljaju u vie optina 5.2.1.1. Edukacija: - Organizovanje radionica koje uklju uju nastavnike i roditelje djece sa posebnim potrebama (Vogo a). Kampanja: - Formiranje volonterskih mobilnih timova (Bugojno, Ilida, Srebrenica); - Uklju ivanje nezaposlenih stru njaka na ovim projektima (Ilida, Srebrenica, Vogo a). Institucionalna podrka na lokalnom nivou: - Ispitivanje mogu nosti i prepreka za provo enje zakonskih odredbi o inkluzivnoj nastavi (Srebrenica); - Nabavka didakti kog materija (Bugojno); - Osiguravanje prijevoza u enika (Bugojno). O ekivani rezultati: Primjena zakonskih odredbi o inkluzivnoj nastavi (Ilida, Srebrenica, Vogo a), Unaprije en poloaj djece sa posebnim potrebama (Novi Grad Sarajevo); Formiranje posebnog inkluzivnog odeljenja (Bugojno). 5.2.1.2. Nedostatak kontinuiranog neformalnog obrazovanja; Neefikasna promocija neformalnog obrazovanja; Nepriznavanje neformalnog obrazovanja od strane privrednih subjekata, preduze a i institucija. Edukacija: Organizovanje edukacija za omladinske lidere (Srebrenica); Organizovanje edukacija iz raznih oblasti volonterizam, ljudska prava, civilno drutvo, bolesti ovisnosti, turizam... (Modri a, Srebrenica); Osigurano koritenje kompjutera mladima u ruralnim sredinama (Srebrenica); Organizacija sajma/okruglih stolova o neformalnom obrazovanju i upoznavanje gra ana sa njegovim zna ajem (Bugojno, Vlasenica). 29 U enici sa posebnim potrebama nisu u potpunosti uklju eni u redovno kolovanje

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Podrati organizacije koje omogu uju pristup Internetu i edukaciju iz informati kih tehnologija (Modri a); Formiranje tima koji e izdavati preporuke o priznavanju neformalnog obrazovanja na nivou optine (Vlasenica).

O ekivani rezultati: Mladi imaju mogu nost neformalnog obrazovanja (Bugojno, Modri a, Srebrenica, Vlasenica); Aktivizam mladih je u porastu (Modri a, Srebrenica); Priznato neformalno obrazovanje i volonterski rad prilikom zapoljavanja mladih (Vlasenica); Izra en katalog neformalnog obrazovanja i kriterijumi za dodjelu sredstava za neformalno obrazovanje (Bugojno). 5.2.1.3. Edukacija: Odravanje okruglih stolova (Bugojno, Isto na Ilida). Neuskla enost potreba trita rada i obrazovnog sistema

Kampanja: Provo enje ankete u kolama i poduze ima (Isto na Ilida); Provo enje analize zanimanja potrebnih na tritu rada (Bugojno).

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Organizovana prekvalifikacija nezaposlenih (Bugojno); Formiranje mobilnog tima koji usmjerava aktivnosti kola i privrednika (Isto na Ilida).

O ekivani rezultati: kolama, omladinskim organizacijama i medijima dostavljen izvjetaj sa Biroa o stanju na evidenciji nezaposlenih (Isto na Ilida); Utvr ena nomenklatura zanimanja koja su potrebna tritu rada (Bugojno). Ovaj problem pojavljuje se u i u okviru zapoljavanja, ali s obzirom da su u ovom podru ju obrazovanje i zapoljavanje povezani, nije greka posmatrati ga na ovaj na in.

5.2.1.4.

Nepostojanje adekvatne infrastrukture i uslova za rad u kolama

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: - Pokretanje inicijative prema vije nicima da se problem rijei (Kalesija); - Realizacija analiza prioritetnih potreba (Srebrenica); - Izrada i dostavljanje budeta optini i nadlenim ministarstvima (Srebrenica); 30

- Opremanje kole didakti ko-tehni kom opremom (Srebrenica); - Izgradnja sportskog igralita (Sokolac); - Osposobljavanje sportskih objekata (Bratunac). O ekivani rezultati: Zadovoljavaju i kapacitet i normalni uslovi za nastavne aktivnosti (Bratunac, Kalesija, Sokolac, Srebrenica); Ostvarivanje boljih rezultata u nastavi (Bratunac, Srebrenica). 5.2.1.5. Edukacija: - Organizovanje seminara iz oblasti komunikacije i vjetine prezentacije (Vlasenica); - Organizovanje okruglih stolova o problemima odnosa nastavnika i u enika (Ilida); - Organizovanje redovnih sastanaka sa vije em u enika i upoznavanje u enika sa rezultatima sastanaka (Srebrenica). Institucionalna podrka na lokalnom nivou: - Organizovanje otvorenih razgovora u enika i nastavnika (Ilida, Isto na Ilida, Srebrenica); - Provo enje ankete o okolnostima koje oteavaju komunikaciju (Isto na Ilida). O ekivani rezultati Poboljana komunikacija nastavnika i u enika (Isto na Ilida, Srebrenica, Vlasenica); U enici iznose svoje prijedloge i sugestije u vezi sa odnosom sa nastavnicima (Ilida, Srebrenica); Savjet u enika radi na rjeavanju problema zajedno sa kolom (Srebrenica). 5.2.1.6. Mladi iz socijalno ugroenih slojeva nemaju dovoljnu podrku tokom kolovanja Nezadovoljavaju i odnos nastavnika i u enika

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: - Dodjeljivanje besplatnih udbenika, uine i jednostavniji odlazak na ekskurzije u enika bez jednog ili oba roditelja (Vogo a); - Predvi anje namjenskih sredstava u optinskom budetu (Vogo a); - Pokretanje inicijative za sufinansiranje obroka i kolskog pribora (Kalesija); - Slanje dopisa romskim udruenjima za registraciju korisnika (Kalesija); - Realizovanje posebne analize utvr enih specifi nih potreba romske djece (Novi Grad Sarajevo). O ekivani rezultati: Pospjeivanje socijalizacije i lakeg uklapanja u drutvo (Vogo a); Redovnost u nastavi (Kalesija); Uklju ivanje romske djece u obrazovanje (Novi Grad Sarajevo). 31

5.2.1.7.

Tema ekologije nije dovoljno zastupljena u nastavnom planu; kolska dvorita nisu ure ena i ne postoji kultura u enika da urede ivotnu sredinu; Ekoloka svijest mladih na niskom nivou.

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: - Organizovanje edukacija i kampanje (Bratunac, Mili i); - Obezbje ivanje radnog materijala za ekoloku sekciju (Isto no Sarajevo, Mili i); - Izvrenje neophodnih radova za ure enje kolskog dvorita (Isto no Sarajevo); - Formiranje ekolokog kutka u kolskom dvoritu i njegovo ure enje (Ilida); - Identifikovanje problema i rad na njihovom uklanjanju (Bratunac, Mili i). O ekivani rezultati: U enici su uklju eni u postoje e ekoloke sekcije i zainteresovani su za podizanje ekoloke svijesti (Bratunac, Ilida, Isto no Sarajevo). Optina Mili i je sli ne probleme obradila u okviru oblasti EKOLOGIJA. Oni su razmotreni u ovom dijelu.

5.2.1.8.

Nepostojanje adekvatne infrastrukture i uslova za rad u kolama i neujedna ena opremljenost

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: - Kampanja usmerena ka privatnim firmama za finansijsku podrku (Kalesija); - Ustanovljavanje trajnog programa podrke kolama od strane optine (Novi Grad Sarajevo). O ekivani rezultati: - Kvalitetnija nastava u kolama (Kalesija, Novi Grad Sarajevo). PREPORUKA ZA RJEAVANJE PROBLEMA NA VIEM NIVOU VLASTI Lobiranje prema viim nivoima vlasti za finansijsku podrku (Kalesija).

5.2.1.9.

Mladi nedovoljno itaju Nedostatak/neopremljenost kolskih biblioteka

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: - Osnivanje isturenih odjeljenja biblioteka (Isto na Ilida); - Prezentacija biblioteka na web stranici, u biltenu optine i u lokalnim medijima (Isto na Ilida); - Nabavka potrebnih knjiga (Kalesija); - Prikupljanje stare lektire na nivou optine (Sokolac).

32

O ekivani rezultati: Ve i broj mladih u lanjen u biblioteku (Isto na Ilida); Dovoljan broj knjiga i lektire (Sokolac). 5.2.1.10. Nemogu nost studijske razmjene

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: - Iniciranje kontakta sa me unarodnim organizacijama i institucijama (Kalesija); - Sufinansiranje putovanja mladih (Kalesija); - Provo enje studijskih posjeta modernim kolskim centrima (Vlasenica). O ekivani rezultati: Uspostavljanje saradnje i razmjena iskustva sa mladima iz regiona (Kalesija, Vlasenica). 5.2.1.11. Mladi nisu dovoljno zastupljeni u procesu odlu ivanja ili vlasti

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: - Formiranje omladinskog parlamenta (Vlasenica, Vogo a). O ekivani rezultati: Aktivni mladi kreiraju vlastitu budu nost i brinu o lokalnoj zajednici (Vlasenica, Vogo a). Isti problemi javljaju se u oblasti aktivnog u e a u drutvu, ali tamo nijedna optina nije predvidjela formiranje omladinskog parlament.

5.2.1.12. -

Prodaja i to enje alkohola u neposrednoj blizini kola Prodaja cigareta

Provo enje kampanje (Kalesija, Odak); Revizija odobrenja i saradnja sa vlasnicima objekata (Kalesija, Odak).

O ekivani rezultati: Primjena zakonskih odredbi o zabrani prodaje alkohola i cigareta maloljetnicima (Kalesija, Odak) Neke od optina su isti problem obradile u okviru zdravlja i socijalne politike.

5.2.2. Problemi koji se javljaju u jednoj od optina Oteana dostupnost srednjih kola na podru ju optine (predvi ena je izgradnja najmanje dvije srednje kole i podsticanje kolovanja za manje zastupljena zanimanja). O ekivani rezultat je bolja dostupnost obrazovanju (Novi Grad Sarajevo).

33

Nepostojanje obdanita (predvi eno je provesti analizu stanja o potrebi za obdanitem i pokretanje inicijative za izgradnju obdanita). O ekivani rezultat je zbrinjavanje predkolske djece i njihova priprema za kolu (Kalesija).

Nemogu nost zapoljavanja nakon kolovanja (predvi ena je edukacija o na inima aktivnog traenja posla i dokvalifikacija). O ekivani rezultat je ve i broj zaposlenih nakon kolovanja (Vogo a).

Nedostatak informacija o obrazovnim potrebama mladih (predvi eno je provo enje upitnika o obrazovnim potrebama mladih). O ekivani rezultat je ispitivanje potreba mladih (Vlasenica). Nedostatak sredstava za uspjeniji nastavni i vannastavni rad sa mladima (predvi eno je organizovanje radionica o finansijskom menadmentu i pisanju projekata za pedagoge). O ekivani rezultat je edukovani nastavni kadar za nabavku finansijskih sredstava (Vlasenica).

Prakti na nastava u srednjoj koli nije dovoljno zastupljena (predvi eno je uvo enje prakti ne nastave u srednje kole). O ekivani rezultat je osposobljavanjem mladih za zanimanja za koja se koluju (Modri a). Ovaj problem je istaknut i u okviru zapoljavanja, gdje se navodi da je rjeavanje problema u nadlenosti viih nivoa vlasti

Neuklju enost roditelja u rad kola (predvi eno je organizovanje radionica za Savjet roditelja), a o ekivani rezultat je aktivan rad Savjeta roditelja i saradnja sa kolom (Bugojno). Nemogu nost kolovanja na fakultetima (predvi eno je pokretanje inicijative za pove anje broja studenata i stipendiranje). O ekivani rezultat je ve i broj studenata (Bratunac). Mladi iz socijalno ugroenih slojeva nisu zati eni Programom socijalne zatite (predvi eno je organizovanje konferencije, iniciranje dodjele sredstava od viih nivoa vlasti i provo enje viegodinje kampanje). O ekivani rezultat je realizacija programa kontinuirane socijalne zatite (Bugojno). Nedostatak sredstava za pra enje upisa djece u prvi razred osnovne kole (predvi eno je odravanje okruglog stola sa partnerima zaduenim za monitoring, odobravanje finansijskih sredstava od strane optine i realizacija monitoringa na terenu). O ekivani rezultat je realizacija monitoringa upisa djece u prvi razred (Bugojno). Nepostojanje baze podataka o studentima koji se koluju van optine (predvi eno je stavljanje u opticaj javnog poziva za pra enje studenata i koritenje prikupljenih podataka za dodjelu stipendija iz optinskog budeta). O ekivani rezultat je obuhvatanje studenata programom pra enja (Bugojno).

34

5.3.

SOCIJALNA POLITIKA

5.3.1. Problemi koji se javljaju u vie optina 5.3.1.1. Edukacija: - Educiranje mladih o maloljetni koj delikveniciji i delikveniciji mladih ljudi (Bugojno, Kalesija); - Prikazivanje filmova o iskustvima lica na izdravanju kazne, uslovima u zatvoru (Isto na Ilida, Isto no Sarajevo); - Priprema i prikazivanje tematske predstave za mlade i roditelje (Isto no Sarajevo); - Organizovanje ispovijesti lica sa li nim iskustvom u tim problemima (Isto no Sarajevo); - Organizovano predavanje svetenika (Isto no Sarajevo). Kampanja: - Provo enje kampanje Reci NE kriminalu (Kalesija). Institucionalna podrka na lokalnom nivou: - Poboljanje ponude kulturnih i sportskih doga aja u cilju ispunjavanja slobodnog vremena (Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija); - Otvaranje savjetovalita (Bugojno). O ekivani rezultat: Smanjena stopa u e a mladih u kriminalu (Bugojno, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija). 5.3.1.2. Drutveno neprihvatljivi oblici ponaanja; Poreme aj ponaanja kod mladih; Problem asocijalnog ponaanja. Edukacija: Organizovanje predavanja o dobrom odgoju u porodici (Ugljevik); Edukacija roditelja i pedagoga o pravima djece i mladih (Grada ac); Razgovor djece i volontera, zajedni ki izleti (Vogo a). Pove ana stopa kriminaliteta me u mladima

Kampanja: Kreiranje i distribucija broure (Ilida, Osmaci, Ugljevik).

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Pokretanje i podravanje rada savjetodavnog tima i mobilnih timova (Grada ac); Kreiranje volonterskih mobilnih timova koji imaju posebne zadatke (Ilida, Vogo a);

35

Organizovanje savjetovanja za roditelje o prevenciji, simptomima i na inima suo avanja sa poreme ajima u ponaanju (Isto na Ilida, Isto no Sarajevo); Uvezivanje rada Slube socijalne zatite i nevladinih organizacija (Vogo a); Podravanje mladih koji imaju kreativne ideje (sportisti, umjetici, inovatori, publicisti) (Modri a).

O ekivani rezultati: Smanjenje oblika ove vrste ponaanja kod mlade populacije (Ilida, Isto no Sarajevo, Ugljevik); Mladi i roditelji su upoznati sa posljedicama koje proizilaze iz ovakvog ponaanja (Grada ac, Ilida, Osmaci); Roditelji su edukovani za prevenciju ovakvog ponaanja (Isto na Ilida); Promovisane su pozitivne vrijednosti i mladi usmjereni na pravilan ivot (Grada ac, Modri a). 5.3.1.3. Nepostojanje ustanova za smjetaj osoba sa posebnim potrebama; Neodgovoran odnos prema mladima sa posebnim potrebama; Mladi sa posebnim potrebama nisu informisani o svojim pravima. Edukacija: Organizovanje radionica gestovnog jezika (Srebrenica); Provo enje zajedni kih aktivnosti sa vrnjacima (Isto na Ilida, Lopare, Modri a, Srebrenica); Posjeta kola i odeljanja djece sa posebnim potrebama (Isto na Ilida).

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Izrada elaborata, izgradnja ustanove, donoenje rjeenja o osnivanju takve ustanove (Kalesija, Ugljevik); Registracija osoba sa posebnim potrebama (Kalesija); Obezbje ivanje sredstava za djecu sa posebnim potrebama (Kalesija); Uklanjanje fizi kih barijera kako bi mladi sa posebnim potrebama imali pristup ve ini institucija (Modri a, Srebrenica); Provo enje kampanje o poreskim i drugim olakicama za poslodavce i osobe za invaliditetom koje vode ili ele pokrenuti sopstveni biznis (Modri a).

O ekivani rezultati: Izgradnja ustanova za cjelodnevni boravak (Kalesija, Ugljevik); Mladi sa posebnim potrebama uklju eni su u aktivnosti sa vrnjacima (Lopare, Srebrenica); Pove an broj mladih koji prihvataju osobe sa posebnim potrebama (Isto na Ilida, Modri a); Mladi sa posebnim potrebama se nesmetano kre u po gradu (Modri a); Mladi sa invaliditetom informisani o poreskim i drugim olakicama za pokretanje sopstvenog biznisa (Modri a).

36

Optina Kalesija je ovaj problem tretirala u akcionom planu za zdravlje, ali s obzirom na sli nost problema, aktivnosti i o ekivanih rezultata analizirana je u okviru socijalne politike.

5.3.1.4. Edukacija: -

Naruena porodi na dinamika/porodi ni odnosi i tradicionalna struktura porodice

Kreiranje i distribucija broure za roditelje i mlade (Ilida, Osmaci); Organizovanje predstave za roditelje o zna aju komunikacije u porodici (Isto na Ilida).

Edukacija: Edukacija mladih i roditelja o zna aju porodice (Lopare).

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Kreiranje volonterskih mobilnih timova koji imaju posebne zadatke (Ilida, Vogo a).

O ekivani rezultati: Promocija porodice kao osnovne elije drutva (Ilida, Osmaci); Mladi dobijaju informacije do kojih ne mogu do i u krugu porodice (Ilida); Ve i broj mladih ozakoni e svoje veze (Lopare). 5.3.1.5. Kampanja: Kampanja za stroije kazne ugostiteljima koji ne potuju radno vrijeme (Kalesija). Nepotovanje radnog vremena ugostiteljskih objekata

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Poja an rad inspekcijskih slubi (Lopare).

O ekivani rezultati: Manja stopa kriminala, pove ana sigurnost mladih (Kalesija). Smanjeno konzumiranje alkohola (Lopare). 5.3.1.6. Edukacija: Edukacija mladih o njihovim pravima (Kalesija). Pove an broj nasilja u porodici ije su rtve mladi

Kampanja: Provo enje medijske i uli ne kampanje Stop nasilju u porodici (Kalesija); 37

Kreiranje propagandnog materijala (Kalesija).

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Pokretanje SOS linije za rtve nasilja (Kalesija); Otvaranje Sigurne ku e na podru ju optine (Ugljevik).

O ekivani rezultati: Smanjena stopa nasilja u porodici na minimum (Kalesija); Zbrinjavanje mladih koja trpi nasilje u porodici (Ugljevik).

5.3.2. Problemi koji se javljaju u jednoj od optina Nedostatak podrke Centra za socijalni rad mladim po iniocima krivi nih djela (predvi eno je pokretanje kampanje o vanosti resocijalizacije, lobiranje prema optinskom vije u za formiranje posebnog tima pri Centru za socijalni rad i izrada akcionog plana u saradnji sa Centrom za socijalni rad). O ekivani rezultat je manja stopa ponovnog u e a mladih u kriminalu (Kalesija). Razvod braka kod mladih (predvi eno je osposobljavanje i promoviranje bra nog savjetovalita gdje bi se vodio dijalog i rjeavali konflikti u braku). O ekivani rezultat je smanjen broja razvoda kod mladih bra nih parova (Isto no Sarajevo). Neodgovoran odnos prema socijalno ugroenima licima (predvi eno je dodjela higijenskih paketa i ivotnih namirnica). O ekivani rezultat je da se socijalno ugroeni mladi osje aju kao korisni lanovi drutva (Lopare). Socijalno isklju ivanje mladih u ruralnim podru jima (predvi ena je edukacija mladih o njihovim pravima, obavezama i pogodnostima uklju enja u drutveni ivot). O ekivani rezultat je uklju enje mladih u drutveni ivot zajednice (Lopare). Stambena ovisnost o roditeljima (predvi ene su radionice sa mladima o pove anju nivoa svijesti o mogu nosti zajedni kog ivota). O ekivani rezultat je shvatanje prednosti zajedni kog viegeneracijskog ivota (Bugojno). Nekoordinirana saradnja nevladinih organizacija i udruenja (predvi eno je formiranje krovne organizacije na nivou optine i stimulisanje zajedni kih projekata vie organizacija). O ekivani rezultat je parnterstvo i saradnja nevladinih organizacija sa lokalnim vlastima (Modri a). Mladi nisu upoznati sa Kaznenim zakonom FBiH i kre ga (predvi eno je kreiranje programa u osnovnim i srednjim kolama, dostupnost zakona i propisa iz oblasti krivi nog prava i anketa me u u enicima). O ekivani rezultat je upoznavanje mladih sa odredbama Zakona i potovanje Zakona (Odak).

38

Ve ina mladih bez oba roditelja ili bez roditeljskog staranja nakon 18. godine nemaju obezbje en smjetaj i esto ostaju u domovima (predvi eno je obezbje ivanje smjetaja u optinskim stanovima, mjese no pla anje reija, zapoljavanje i stipendiranje svih mladih bez oba roditelja). O ekivani rezultat je obezbje ivanje smjetaja i olakan socijalni status mladih bez oba roditelja (Novi Grad Sarajevo).

5.4.

ZDRAVLJE MLADIH

5.4.1. Problemi koji se javljaju u vie optina 5.4.1.1. Izloenost mladih porocima/bolesti zavisnosti (alkohol, cigarete, opojne droge) Neinfomisanost o rizicima poroka po ivot i zdravlje mladih; Nepotovanje Zakona o zabrani prodaje alkohola i duhanskih proizvoda osobama mla im od 18 godina Edukacija: Edukacija na temu Puenje-ovisnost koja ubija koju e vriti stru njaci iz oblasti medicine (Ilida, Osmaci, Vare, Vogo a); Edukacija na temu Alkohol i mladi (Ilida, Osmaci, Vare, Vogo a); Edukacija na temu Reci NE drogama (Ilida, Novi Grad Sarajevo, Vare, Vogo a); Edukacija o tetnim posljedicama konzumiranja alkohola, cigareta i droge (Bratunac, Bugojno, Grada ac, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Modri a, Srebrenica Ugljevik); Edukacija roditelja, prosvjetnih radnika i djece o tetnosti droga ( ak i u vrti ima) (Odak); Emitovanje radio emisija o tetnosti droge, alkohola i cigareta (Grada ac, Mili i); Obuka pruanja prve pomo i pri uzimanju velike koli ine alkohola i droge (Mili i).

Kampanja: Realizacija akcije Vo e za cigare (Vlasenica); tampanje i distribucija promotivnog materijala o tetnim posljedicama alkohola, cigareta i droge (Grada ac, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Odak, Srebrenica); Pokretanje kampanje (Mili i, Novi Grad Sarajevo); Pokretanje kampanje STOP za reklame duhanskih proizvoda (Vogo a); Dodjela nagrade za najbolji literarni rad na temu prevencije ovisnosti (Mili i); Objavljivanje informacija o ustanovama koje se bave problemima mladih (na web portalu, optinskom biltenu, panou) (Bugojno, Ilida, Odak, Vare, Vogo a); Organizovanje kampanje o nunosti potovanja zakona (Bratunac, Srebrenica); Pokretanje kampanje o nunosti postojanja natpisa o zabrani prodaja cigareta i alkohola u svim trgovinskim objektima (Kalesija, Srebrenica); Dostavljanje Zakona svim trgova kim i ugostiteljskim radnjama (Vlasenica); Upu ivanje zahtjeva optinskom vije u za potovanje zakona (Kalesija).

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Poja ano prisustvo policije oko kola (Bugojno, Ilida, Odak, Vare, Vogo a); Kontrola prodaje cigareta i alkohola maloljetnim osobama (Bugojno, Ilida, Odak, Vare, Vogo a); 39

Uklju ivanje mladih u sportske i kulturne doga aje u cilju kreativnijeg ispunjenja slobodnog vremena (Lopare); Uspostavljanje saradnje sa inspekcijskim slubama u cilju primjene zakona i zatite mladih (Lopare, Kalesija, Srebrenica, Vlasenica); Osnivanje savjetovalita (Bugojno); Otvaranje telefonske linije za prijavljivanje inspekciji slu ajeva prodaje alkohola i cigareta maloljetnicima (Mili i). Mladi su upoznati sa negativnim posljedicama koritenja poroka (Bratunac, Bugojno, Grada ac, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Modri a, Odak, Osmaci, Sokolac, Srebrenica, Ugljevik, Vare, Vlasenica, Vogo a); Koritenje poroka me u mladima je smanjeno (Bratunac, Ilida, Isto no Sarajevo, Lopare, Mili i, Modri a, Novi Grad Sarajevo, Osmaci, Sokolac, Srebrenica, Vare, Vogo a); Primjena Zakona o zabrani prodaje duhanskih proizvoda i alkohola osobama mla im od 18 godina (Srebrenica, Vlasenica).

O ekivani rezultati:

5.4.1.2. Edukacija: -

Nekoritenje zatite tokom seksualnog odnosa Znanje mladih o reproduktivnom zdravlju je na niskom nivou

Organizovanje predavanja u kolama (Isto no Sarajevo); Organizovanje radionice Seksualno i reproduktivno zdravlje (Modri a, Novi Grad Sarajevo, Srebrenica); Organizovanje okruglih stolova na ovu temu (Isto no Sarajevo); Obu avanje vrnja kih edukatora koji Srebrenica); e realizovati radionice u svojim mjestima (Odak,

Edukacija o kontracepciji i reproduktivnom zdravlju (Bratunac, Bugojno, Lopare, Odak, Vlasenica); Organizovanje radio emisije na ovu temu (Odak).

Kampanja: Organizovanje kampanje na ovu temu (Modri a, Srebrenica, Vlasenica, Vogo a); Izrada i distribucija edukativnog materijala (Ilida, Isto no Sarajevo, Odak); tampanje letka o zaraznim bolestima (Lopare); Kreiranje i distribucija letka Siguran sex (Bratunac); Provo enje akcije dobrovoljnog davanja krvi (Lopare); Organizovanje kvizova i takmi enja na ovu temu (Vlasenica); Promovisanje rada slubi koje se bave ovom temom (Odak).

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Osposobljavanje savjetovalita za mlade (Isto na Ilida, Odak); Osposobljavanje posebnog savjetovalita za djevojke (Ilida, Isto na Ilida); 40

Uvo enje redovnog savjetovanja u srednjoj koli (Isto na Ilida, Vare, Vogo a); Organizovanje redovnih pregleda u kolama (Bratunac, Ilida, Odak, Vogo a).

O ekivani rezultati: Preventivno djelovanje mladi koriste zatitu tokom seksualnog odnosa (Bugojno, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Modri a, Odak, Sokolac, Vare, Vogo a); Mladi su upoznati sa posljedicama nekori enja zatite tokom seksualnog odnosa (Ilida, Isto na Ilida, Modri a, Odak, Sokolac, Vare, Vlasenica, Vogo a); Broj neeljenih trudno a i abortusa smanjen na minimum (Isto no Sarajevo); Mladi su upoznati o polno prenosivim bolestima (Novi Grad Sarajevo, Odak). 5.4.1.3. Edukacija: Edukacija mladih o zna aju zdravih zuba za cijeli organizam/oralnom zdravlju (Bratunac, Ilida, Mili i, Ugljevik, Vogo a); tampanje letka o oralnoj higijeni (Mili i). Neposje ivanje stomatologa i pove an broj maldih sa oralnim bolestima.

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Organizovanje redovnih pregleda u kolama (Bratunac, Ilida, Mili i, Ugljevik, Vogo a); Iniciranje rada mobilne stomatoloke ordinacije (Bratunac).

O ekivani rezultati: Podizanje svijesti o zna aju zdravih zuba/redovna posjeta stomatologu (Bratunac, Ilida, Mili i, Vogo a); Smanje broj oboljelih od karijesa (Bratunac, Ugljevik). 5.4.1.4. Porast poreme aja u rastu i razvoju kod mladih

Provo enje kampanje i edukacija o vanosti zdrave ishrane i redovne fizi ke aktivnosti (Bratunac); Organizovanje redovnih pregleda u kolama (Bratunac, Modri a).

O ekivani rezultat: Smanjen broj poreme aja u razvoju (Bratunac, Modri a).

5.4.2. Problemi koji se javljaju u jednoj od optina Pove an broj ovisnika o tekim drogama (predvi eno je analiziranje stanja, pruanje podrke kolama u sprovo enju aktivnosti u borbi protiv ovisnosti i organizovanje seminara za mlade uz u e e stru njaka iz Zavoda za toksikomaniju i alkoholizam i MUPa). O ekivani rezultat je smanjenje broja korisnika tekih droga (Novi Grad Sarajevo). 41

HIV i spolno prenosive bolesti (predvi eno je utvr ivanje broja inficiranih, podjela prezervativa i obezbje ivanje besplatnog testiranja na HIV po principu ugovorene participacije). O ekivani rezultat je smanjen broj inficiranih (Novi Grad Sarajevo). Nebriga za mentalno zdravlje (predvi eno je organizovanje i promovisanje savjetovalita za mlade pri Domu zdravlja). O ekivani rezultat je upoznavanje mladih sa zna ajem mentalnog zdravlja (Isto na Ilida). Neredovno provo enje preventivnih programa/pregleda (predvi eno je redovno izvjetavanje od strane zdravstvenih ustanova, revitalizacija kolskih ambulanti, angaman ljekara-specijaliste). O ekivani rezultat je redovno provo enje sistematskih pregleda (Bugojno). Neadekvatna potpora trudnicama i mladim majkama (predvi ena je stimulacija ra anja!!! ne moe se ovako reci i opremanje lokalnog porodilita). O ekivani rezultat je porast nataliteta (Bugojno). Mladi su psiho-fizi ki nepripremljeni za odrastanje (predvi eno je kreiranje i distribucija broure i edukacija o razvojnim fazama, kao to su pubertet i adolescencija). O ekuje se da na ovaj na in mladi postanu zdravi i odgovorni ljudi (Grada ac). Nedovoljno panje posve eno li noj higijeni (predvi ena je edukacija o zna aju odravanja higijene i zaraznim bolestima i tampanje letka sa osnovnim radnjama za odravanje li ne higijene). Na ovaj na in mladi e biti upoznati sa neophodno u higijene (Mili i). Loi higijenski uslovi u obrazovnim institucijama. Uz finansijsku pomo poboljali bi se higijenski uslovi u obraznovnim institucijama. optine i kantona

Nizak nivo svijesti o zna aju zdrave ishrane (predvi eno je realizovanje programa Mladi i zdravlje i pokretanje kuhinje zdrave hrane i biopajza). O ekivani rezultat je da su mladi upu eni u zna aj zdrave ishrane i promjene navika u ishrani (Srebrenica). Veliki broj mladih nema zdravstvenu zatitu realizova e se kampanja registrovanja nezaposlenih mladih na Birou kako bi mogli ostvariti pravo na zdravstvenu zatitu (Srebrenica). Neispravna voda za pi e (predvi eno je iniciranje redovne kontrole vode za pi e, postavljanje natpisa o ispravnosti vode pored izvora koji se koriste i provo enje kampanje na svjetski dan vode). Na ovaj na in gra ani e biti obavjeteni o ispravnosti vode za pi e (Srebrenica).

42

5.5.

AKTIVNO U E E MLADIH U DRUTVU

5.5.1. Problemi koji se javljaju u vie optina 5.5.1.1. Edukacija: - Realizacija seminara/radionice na temu Mladi i lokalna vlast (Bratunac, Bugojno, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Osmaci, Sokolac, Ugljevik); - Pozivati mlade na javne rasprave, tribine, okrugle stolove (Bratunac, Bugojno, Ilida, Novi Grad Sarajevo, Osmaci); - Informisanje o budetu i statutu optine (Osmaci); - Organizovanje debata sa predstavnicima vlasti na temu problema mladih (Vlasenica); - Izvjetavanje o problemima mladih u lokalnim listovima (Sokolac); - Upoznavanje mladih sa procesom odlu ivanja (Lopare); - Organizovanje radio emisije posve ene problemima mladih (Bratunac, Sokolac); - Organizovanje asova demokratije u optini (Vlasenica); - Organizovanje druenja sa mladima koji su se ve afirmisali u vlasti (isto na Ilida). Kampanja: Izrada promo materijala sa podacima o strukturi vlasti (Bratunac, Lopare Isto na Ilida); Uli ne akcije (Isto na Ilida). Nedovoljno u e e mladih u drutvenim procesima i procesima odlu ivanja/zastupljenost u vlasti

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: - Organizovanje sastanaka sa predstavnicima vlasti (Isto na Ilida, Mili i, Ugljevik, Vlasenica); - Imenovanje mladih u radna tijela optine (Ugljevik); - Svakodnevna saradnja optinskih referenata sa mladima (Ugljevik); - Dostavljanje materijala prije i poslije zasjedanja skuptine optine omladinskim organizacijama (Vlasenica); - Formiranje baze podataka o organizacijama koje se bave mladima (Bugojno); - Formiranje Vije a mladih/skuptine mladih (Bugojno, Vlasenica, Vogo a); - Omogu iti mladima da u estvuju na sjednicama skuptine optine (Vlasenica); - Izrada upitnika iji je cilj ocjenjivanje u e a mladih u vlasti, obrada dobijenih podataka i njihova prezentacija (Isto na Ilida). O ekivani rezultati: Mladi su aktivno uklju eni u drutvo i proces odlu ivanja (Bratunac, Bugojno, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Lopare, Mili i, Novi Grad Sarajevo, Osmaci, Sokolac, Vare, Vogo a); Mladi su upoznati sa strukturama vlasti (Bratunac, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Novi Grad Sarajevo); 43

Predstavnici mladih su uklju eni u rad lokalne vlasti (Bugojno, Vlasenica); Pove ano u e e mladih u procesu odlu ivanja (Bugojno); Podignuta je svijest o zna aju zastupljenosti u vlasti (Ilida, Novi Grad Sarajevo). 5.5.1.2. Edukacija: - Edukacija o formiranju nevladine organizacije, lobiranju, pisanju projekata (Isto na Ilida); - Organizovanje radio emisije (Sokolac, Vare); - Objavljivanje informacija na optinskom web sajtu (Ilida, Isto no Sarajevo, Sokolac, Vare); - Organizovanje sajma udruenja, neformalnih grupa, gra anskih inicijativa (Ilida, Vlasenica); - Organizovanje aktivnosti u organizacijama koje se bave problemima mladih i njihovo uklju ivanje (Bugojno); - Organizovanje radionica u mjesnim zajednicama i kolama (Bugojno); - Organizovanje sastanka mladih sa nevladinim organizacijama (Mili i). Kampanja: - Organizovanje kampanje za uklju ivanje mladih u nevladine/omladinske organizacije (Lopare, Novi Grad Sarajevo); - tampanje i distribucija biltena sa informacijama za mlade (Ilida, Isto no Sarajevo, Mili i, Sokolac, Vare); - tampanje broure o projektima koji su u toku (Vare); - tampanje broure o provedenim projektima finansiranim iz budeta optine-stavke za mlade (Ilida, Isto no Sarajevo); - Prezentacija omladinskih udruenja (Isto na Ilida); - Promovisanje Volonterskog dnevnika kao priznatog oblika volonterskog djelovanja (Novi Grad Sarajevo); - Provo enje volonterskih akcija (Bratunac, Ilida); - Promovisanje volontersko djelovanje (Bratunac, Ilida, Novi Grad Sarajevo); - Izbor NAJ volontera godine (Bratunac). O ekivani rezultati: Mladi su upoznati sa mogu nostima uklju ivanja u drutveni rad po volonterskom principu (Bratunac, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Lopare, Mili i, Novi Grad Sarajevo, Sokolac, Vare); Mladi su uklju eni u volonterske aktivnosti (Bratunac, Bugojno, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Lopare, Mili i, Novi Grad Sarajevo, Vare); Pove ana zainteresovanost mladih za u e e u radu politi kih stranaka (Bugojno); Ve i broj mladih uklju en u rad mjesnih zajednica (Bugojno). Neuklju enost/neinformisanost mladih o gra anskim inicijativama Neuklju enost mladih u volonterske aktivnosti

44

5.5.1.3. Edukacija:

Nedovoljno neformalno obrazovanje

- Edukacija na temu volonterizam, gra ansko drutvo, timski rad, pisanje projekata, javno zagovaranje, ravnopravnost spolova, ekologija, demokratija (Bratunac, Bugojno, Grada ac, Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Mili i, Novi Grad Sarajevo, Odak); - Organizovanje obuke za mlade lidere (Grada ac); - Organizovanje aktivnosti u cilju implementacije ste enog znanja (Bratunac, Ilida, Novi Grad Sarajevo); - Pokretanje raznih kurseva (informatika, jezici, ples, drama, slikanje, gluma) (Odak). Institucionalna podrka na lokalnom nivou: - Finansiranje projekata mladih iz budeta optine (Ilida, Novi Grad Sarajevo). O ekivani rezultati: Mladi su edukovani o temama koje se ti u nevladinog sektora, drutvenog angamana (Bratunac, Bugojno, Grada ac, Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Mili i, Novi Grad Sarajevo, Odak); Mladi su aktivno uklju eni u sudjelovanje u zajednici (Ilida, Novi Grad Sarajevo); Mladi sprovode vlastite inicijative (Bratunac, Grada ac, Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Novi Grad Sarajevo, Odak). Neke optine su sli ne probleme obradile u okviru obrazovanja, ali u ovom slu aju neformalno obrazovanje odnosi se na sticanje vjetina i znanja o gra anskom drutvu, dok su u slu aju obrazovanja fokusirane na dopunu formalnom obrazovanju.

5.5.1.4. Edukacija:

Inicijative mladih nisu podrane od strane vlasti

- Pozivanje mladih na javne rasprave, tribine, okrugle stolove gdje bi mladi izrazili svoje stavove i potrebe (Osmaci, Vare). Kampanja: Medijsko pra enje aktivnosti (Bugojno); tampanje promotivnog materijala (Bugojno). Realizovanje projekata iniciranih od strane mladih (Bugojno, Sokolac). Vie podrke inicijativama mladih od strane vlasti (Bugojno, Osmaci, Sokolac, Vare). 5.5.1.5. Edukacija: Odravanje predavanja/radionica o ljudskim pravima (Ilida, Novi Grad Sarajevo); Organizovanje debate Mladi i ljudska prava u kolama (Ilida, Novi Grad Sarajevo.) 45 Nepotovanje ljudskih prava; Neifnormisanost o ljudskim pravima.

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: O ekivani rezultati:

Kampanja: Takmi enje za najbolji literarni rad o ljudskim pravima (Ilida, Novi Grad Sarajevo) Razvijena svijest o ljudskim pravima i slobodama (Ilida, Novi Grad Sarajevo, Vogo a); Mladi se aktivno bave temom ljudskih prava (Ilida, Novi Grad Sarajevo). 5.5.1.6. Nepostojanje prostora za druenje i edukaciju mladih O ekivani rezultati:

Institucionalna podrka na lokalnom nivou: Pokretanje inicijative za objezbe ivanje prostora (Grada ac, Kalesija, Lopare, Odak); Otvaranje obrazovno-razonodnog centra za mlade gdje e mladi sticati znanja i vjetine koje ne dobijaju u koli (Ilida, Isto no Sarajevo, Novi Grad Sarajevo); Ispitivanje potreba mladih za sadrajima i aktivnostima koje ele imati i omogu iti njihovo provo enje (Ilida, Novi Grad Sarajevo); Omogu avanje mladima da pozovu mlade iz drugih mjesta i sa njima organizuju aktivnosti i usavravanja (Ilida, Novi Grad Sarajevo).

O ekivani rezultat: Osiguran prostor za edukaciju i druenje mladih (Grada ac, Kalesija, Lopare, Odak); Mladi u e ono to ih zanima, a to ne mogu ste i u formalnom obrazovanju (Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Novi Grad Sarajevo); Mladi imaju prostor u kojem mogu provoditi svoje aktivnosti (Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Novi Grad Sarajevo); Mladi razmjenjuju iskustva sa mladima iz drugih optina ili regija (Ilida, Novi Grad Sarajevo). 5.5.1.7. Nedovoljna sredstva za aktivnosti mladih

Lobiranje odbornika za pove anje sredstava u optinskom budetu (Lopare); Osigurati sredstva u budetu po budetskim godinama (Grada ac); Popravka i osposobljavanje toaleta u omladinskom centru (Mili i).

O ekivani rezultat: Pove ana sredstva za mlade (Grada ac, Lopare) Poboljani uslovi za rad nevladine organizacije (Mili i). 5.5.1.8. Nepostojanje inicijative za pokretanje projekata

Organizacija seminara/tribina sa razli itim temama (Lopare, Vogo a). Realizacija odre enog broja projekata godinje (Lopare, Vogo a). 46

O ekivani rezultat:

5.5.2. Problemi koji se javljaju u jednoj od optina Nepostojanje struktura za u e e mladih u drutvu koje bi zastupale interese omladine (predvi eno je formiranje Savjetodavnog odbora mladih i Lokalnog omladinskog vije a). O ekivani rezultat je pove anje aktivnosti mladih u drutvenom ivotu (Grada ac). Nedovoljan broj edukovanih trenera oteava realizaciju neformalnog obrazovanja (predvi ena je edukacija trenera za neformalno obrazovanja, organizovanje treninga za trenere i izrada programa za neformalno obrazovanje). O ekivani rezultat je omogu ena dodatna edukacija za mlade i mogu nost honorarnog zaposlenja (Grada ac). Poistovje ivanje organizacije i pojedinca predvi eno je razvijanje timskog duha i u lanjivanje mladih lanova u nevladine organizacije to bi doprinjelo ve em broju mladih aktivno uklju enih u realizaciju projekata (Lopare). Nepostojanje registra omladinskih organizacija predvi eno je kreiranje baze podataka i web stranice sa ovim informacijama to doprinosi transparentnom i uskla enom radu organizacija i efikasnom rjeavanju problema (Srebrenica). Nepostojanje organizovanog djelovanja omladinskih organizacija sa obrazovnim institucijama predvi eno je odravanje sastanaka, koordinacija i odravanje zajedni kih aktivnosti to e doprinjeti uskla enom planu nastavnih i vannastavnih aktivnosti (Srebrenica).

5.6.

INFORMISANJE MLADIH

5.6.1. Problemi koji se javljaju u vie optina 5.6.1.1. Mladi nisu informisani o situaciji u optini, mogu nostima uklju ivanja i inicijative koje pokre e optina i nevladin sektor; Nedovoljna komunikacija izme u mladih i lokalnih vlasti Nedovoljna informati ka pismenost Edukacija: - Organizovanje tribina na kojima bi se govorilo o problemima mladih (Sokolac); - Posje ivanje medija u cilju sticanja znanja o na inu nastanka i irenju informacije (Ilida, Novi Grad Sarajevo); - Obu avanje mladih za kreiranje i vo enje radio emisija i tampanim medijima (Srebrenica, Odak); tehnikama novinarstva u elektronskim i

- Emitovanje Omladinskog TV magazina na lokalnoj televiziji (Novi Grad Sarajevo); - Edukacija mladih za koritenje ra unara i Interneta (Srebrenica). Kampanja: - tampanje i distribucija asopisa Omladinski list (Novi Grad Sarajevo); 47

- Objavljivanje informacija na dostupnim medijima (Kalesija, Odak, Vare); - Postavljanje oglasnih tabli u gradu i mjesnim zajednicama (Srebrenica, Novi Grad Sarajevo); - Informisanje mladih o mogu nostima u e a putem flajera, broura (Mili i, Odak). Institucionalna podrka na lokanom nivou: - Odravanje redovnih sastanaka s mladima o njihovim problemima i potrebama u saradnji sa optinom i nevladinim organizacijama (Bugojno, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Mili i, Odak, Sokolac, Ugljevik, Vare); - Opremanje alter sale u optini gdje e mladi dobijati potrebne informacije (Ugljevik) info deska (Grada ac) info centra (Isto no Sarajevo, Novi Grad Sarajevo) posebnog djela Omladinskog centra (Novi Grad Sarajevo); - Obezbje ivanje prostora sa informacijama za mlade u optinskom biltenu (Lopare, Srebrenica); - U e e predstavnika mladih u radu optinskih komisija (Bugojno); - Formiranje organizacije gdje Srebrenica, Ugljevik); e se mladi informisati o omladinskom radu, konkursima... (Ilida,

- Objavljivanje odluka i informacija koje se ti u mladih na optinskom web sajtu optine (Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Vogo a); - Inicirati kod lokalnih vlasti uspostavljanje web stranice (Osmaci) - Sufinansiranje i odravanje web sajta za mlade (Novi Grad Sarajevo); - Kreiranje i auriranje web sajta Savjeta mladih (Srebrenica); - Uspostavljanje saradnje sa mladima iz mjesnih zajednica (Srebrenica); - Osposobljavanje prostora nekadanjih domova mladih u mjesnim zajednicama (Srebrenica); - Odravanje kurseva iz oblasti informatike i rada na ra unaru (Osmaci, Ugljevik); - Pomo socijalno ugroenim mladima pri nabavci ra unara i opreme (Ugljevik); - Traenje finansijske pomo od optine, nevladinih organizacija za otvaranje Internet sale (Osmaci); - Nabavka kompjuterske opreme za Omladinski centra (Novi Grad Sarajevo). O ekivani rezultati: Mladi su informisani i uklju eni u drutvene tokove u optini (Bugojno, Grada ac, Isto na Ilida, Kalesija, Lopare, Mili i, Odak, Osmaci, Sokolac, Srebrenica, Vare); Poboljana je komunikacija izme u mladih, vlasti i nevladinog sektora (Bugojno, Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Mili i, Novi Grad Sarajevo, Odak); Mladima je omogu eno da na jednom mjestu dobiju informacije o radu optine i ire (Ilida, Novi Grad Sarajevo); Mladima su dostupne informacije koje su im potrebne (Novi Grad Sarajevo); Mladi imaju iskustvo s medijima i sami doprinose boljoj komunikaciji (Ilida, Novi Grad Sarajevo, Odak); Mladi koriste Internet kao sredstvo komunikacije (Novi Grad Sarajevo, Osmaci, Ugljevik).

48

5.6.1.2.

Mladi ne posje uju kulturne manifestacije

Institucionalna podrka na lokanom nivou: - Iniciranje boljeg rada optinskog referenta za kulturu (Vlasenica); - Iniciranje boljeg rada Narodne biblioteke (Vlasenica); - Uklju ivanje mladih u organizaciju kulturnih deavanja (Vlasenica); - Informisanje mladih o kulturnim manifestacijama putem medija i oglasnih tabli, biltena i na web sajtu optine (Ilida, Mili i, Sokolac, Srebrenica, Vlasenica, Vare, Vogo a); - Poboljavanje saradnje sa kolskim institucijama (Mili i); - Prilago avanje kulturnih deavanja potrebama i eljama mladih (Ilida, Vare). O ekivani rezultati: Mladi su blagovremeno informisani o kulturnim deavanjima (Sokolac, Ilida, Vlasenica, Vogo a); Veliki broj mladih posje uje kulturne manifestacije (Ilida, Mili i, Sokolac, Vare, Vlasenica); Kulturne ponude zadovoljavaju potrebe i elje mladih (Ilida, Sokolac, Vare).

5.6.2. Problemi koji se javljaju u jednoj od optina Lokalne vlasti i gra ani nisu dovoljno informisani o radu omladinskih organizacija Dostavljanje kvartalnog izvjetaja optini o radu omladinskih organizacija (Vlasenica); Izdavanje mjese nog biltena o radu omladinskih organizacija (Vlasenica); Poboljanje komunikacije i saradnje sa osobom zaduenom za rad sa mladima u optini (Vlasenica); Postavljanje posebnog odjela za mlade na web sajtu optine (Vlasenica).

O ekivani rezultat je upoznavanje gra ana i lokalnih vlasti sa radom omladinskih organizacija i uklju ivanje ve eg broja mladih u njihov rad (Vlasenica). Mladi nisu upoznati sa budetskom stavkom optine namjenjenoj mladima predvi eno je tampanje i distribucija broure po kolama i mjestima gdje se mladi okupljaju, kao i raspisivanje konkursa za dodjelu sredstava. O ekuje se da e na ovaj na in mladi biti upoznati sa budetom optine i njegovom raspodjelom (Vlasenica). Mladi iz ruralnih podru ja su u medijskoj blokadi predvi eno je istraivanje na osnovu kojeg e se utvrditi potrebe mladih i realizovati projekat kojim e se poboljati informisanost u ruralnim sredinama (Vlasenica). Nedovoljna medijska pokrivenost specifi an problem optine Srebrenica za koji su predvi ene slijede e aktivnosti: pokretanje inicijative kod vlasti za uspostavljanje bolje pokrivenosti i zadovoljili kriteriji za dodjelu frekvenicija. Nepostojanje omladinskih medija i informativnih centara predvi eno je organizovati radio emisiju, pokrenuti omladinske novine, postaviti Internet prezentaciju i uspostaviti omladinski info centra (Odak).

49

Nepostojanje mjesta za kupovinu tampanih medija specifi an problem optine Osmaci. Predvi eno je iniciranje otvaranja prodajnog mjesta u saradnji sa predstavnicima tampanih medija to bi omogu ilo gra anima kupovinu tampanih medija.

5.7.

KULTURA

5.7.1. Problemi koji se javljaju u vie optina 5.7.1.1. Ograni ene mogu nosti pra enja filmskih, pozorinih predstava i umjetni kih izlobi

Institucionalna podrka na lokanom nivou: - Osposobljavanje postoje ih prostora u cilju prikazivanja filmskih i pozorinih predstava (Bratunac, Ilida, Osmaci, Modri a, Srebrenica, Ugljevik, Vogo a); - Organizovanje ve eg broja predstava (Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Mili i, Odak, Srebrenica); - Podravanje pozorinih i filmskih manifestacija (Srebrenica); - Podravanje rada amaterskog pozorita (Bratunac, Isto no Sarajevo); - Ja anje dramskih sekcija u kolama (Odak); - Uspostavljanje saradnje sa amaterskim pozoritima iz ire regije (Modri a, Odak); - Organizovanje izlobi (Mili i, Ugljevik); - Organizovanje koncerata rok i zabavnih grupa (Isot na Ilida, Mili i); - Iniciranje saradnje sa omladinskim pozoritima iz regiona (Kalesija); - Pove anje broja nastupa KUDa (Mili i); - Popularizovanje knjige i organizovanje knjievnih susreta (Lopare); - Raspisivanje konkurs za kulturne programe u optini (Bugojno). O ekivani rezultati: Mladi posje uju filmske i pozorine predstave (Bratunac, Ilida, Lopare, Mili i, Odak, Osmaci, Srebrenica, Ugljevik, Vogo a); Mladi posje uju umjetni ke izlobe (Ilida, Srebrenica, Ugljevik, Vogo a); Programski sadraj/repertoar je upotpunjen (Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Kalesija, Lopare, Modri a, Odak, Srebrenica). 5.7.1.2. Mladi ne provode slobodno vrijeme angauju i se u oblasti kulture i umjetnosti

Institucionalna podrka na lokanom nivou: - Osnivanje sekcija iz oblasti kulture i umjetnosti u kolama (Sokolac, Kalesija, Odak, Vlasenica); - Prezentacija stvaralatva mladih nastalog u sekcijama (Sokolac); - Poboljati medijsku prezentaciju kulturnih aktivnosti (Bugojno, Isto no Sarajevo, Kalesija, Novi Grad Sarajevo, Ugljevik, Vogo a). O ekivani rezultati: 50

Mladi provode slobodno vrijeme angaovani u kulturi i umjetnosti (Bugojno, Isto no Sarajevo, Kalesija, Novi Grad Sarajevo, Odak, Sokolac, Ugljevik, Vogo a); Mladi su informisani o kulturnim doga anjima (Bugojno, Isto no Sarajevo, Novi G rad Sarajevo, Odak, Ugljevik, Vogo a).

5.7.1.3. Kampanja:

Ograni en bibliotekarski fond

- Provo enje kampanje o potrebi snabdijevanja biblioteka neophodnom literaturom (Novi Grad Sarajevo, Srebrenica); - Afirmacija knjige kao najboljeg druga (Bugojno). Institucionalna podrka na lokanom nivou: Nabavka novih knjiga i literature za mlade (Bugojno, Ilida, Novi Grad Sarajevo, Ugljevik). Broj mladih lanova biblioteke je pove an (Bugojno, Ilida, Novi Grad Sarajevo, Srebrenica, Ugljevik). 5.7.1.4. Nepostojanje/neure enost prostora/infrastrukturni problemi O ekivani rezultati:

- Izrada i realizacija projekta izgradnje namjenskog prostora (Bugojno, Grada ac, Isto no Sarajevo, Lopare, Modri a, Ugljevik, Vlasenica). O ekivani rezultati: Bolji uslovi za bavljenje kulturom (Bugojno, Grada ac, Isto no Sarajevo, Lopare, Modri a, Ugljevik, Vlasenica) 5.7.1.5. Neiskoritenost prostornih kapaciteta kulturnih ustanova

- Pokretanje kampanje u cilju dodeljivanja ovog prostora mladima (Ilida, Ugljevik, Vogo a). O ekivani rezultat: Mladi koriste postoje e kapaciteta za aktivnosti u oblasti kulture (Ilida, Novi Grad Sarajevo, Ugljevik, Vogo a) 5.7.1.6. Mladi ne mogu realizovati svoje kreativne ideje iz oblasti kulture

Dodjela finansijskih sredstava za realizaciju kreativnih ideja (Grada ac, Ilida, Novi Grad Sarajevo, Ugljevik, Vogo a). Mladi realizuju aktivnosti iz oblasti kulture (Grada ac, Ilida, Novi Grad Sarajevo, Ugljevik, Vogo a).

O ekivani rezultat:

5.7.1.7. Edukacija: -

Mladi nisu informisani o kulturno-historijskoj batini svoje optine

Edukacija mladih o kulturno-historijskoj batini kako bi putem vrnja kog obrazovanja svoje znanje mogli prenijeti drugim mladima (Grada ac, Ilida, Vogo a); 51

Provesti obuku zainteresovanih mladih za turisti ke vodi e (Grada ac, Ugljevik). Mladi su informisani o kulturno-historijskoj batini svoje optine (Ilida, Ugljevik, Vogo a); Obu eni mladi obavljaju poslove turisti kog vodi a u optinama (Grada ac, Ilida, Ugljevik).

O ekivani rezultati:

5.7.1.8.

Nedostatak opreme u KUD-ovima

- Pokretanje inicijative za pove anje budeta KUDa i podrka u nabavci opreme (Kalesija, Odak, Srebrenica). O ekivani rezultat: Poboljani uslovi rada KUD-ova (Kalesija, Odak, Srebrenica). 5.7.1.9. Nepostojanje ure enog mjesta za boravak u prirodi

Inicirati i provesti ure ivanje lokacije (Isto na Ilida, Mili i, Kalesija); Izgradnja potrebne infrastrukture (Isto na Ilida, Mili i, Kalesija). Mladi provode vie vremena u prirodi,na izletitima/etalitima (Isto na Ilida, Mili i, Kalesija).

O ekivani rezultat:

5.7.1.10. -

Nedovoljan broj drutvenih aktivnosti u ruralnim podru jima

Obezbje ivanje organizovanih posjeta kulturno-sportskim doga anjima u gradu (organizovan prijevoz) (Bratunac, Srebrenica); Organizovanje kulturno-sportskih doga aja u ruralnim sredinama (Bratunac, Srebrenica); Podrka inicijativama mladih u ruralnim sredinama (Srebrenica). Uklju ivanje mladih iz ruralnih podru ja u drutvena doga anja (Bratunac, Srebrenica).

O ekivani rezultat:

5.7.2. Problemi koji se javljaju u jednoj od optina Nepostojanje kole plesa predvi eno je organizovati kolu plesa kako bi mladi nau ili plesati (Isto na Ilida). Nemogu nost stipendiranja mladih umjetnika bi e rjeeno odabiranjem i stipendiranjem talentovanih mladih umjetnika (Vogo a). Mladi ne mogu da putuju predvi eno je organizovanje i sufinansiranje studijskih posjeta kako bi mladi proirili kulturne vidike (Modri a). Loa higijena i prljav grad rjei e se organizovanjem akcija ure enja zelenih povrina i kolskih dvorita (Vlasenica).

52

5.8.

SPORT

5.8.1. Problemi koji se javljaju u vie optina 5.8.1.1. Edukacija: Organizovanje edukativnih radionica o zna aju sporta (Novi Grad Sarajevo). Organizovanje gostovanja u lokalnim medijima u cilju promocije sporta (Ilida, Isto no Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Ugljevik, Vogo a); Informisanje mladih o mogu nostima putem web stranice, biltena, panoa (Ilida, Isto no Sarajevo, Mili i, Osmaci, Ugljevik, Vogo a); Promovisanje sporta u kolama (Mili i); Organizovanje Internet foruma o sportu (Novi Grad Sarajevo); Organizovanje druenja djece sa sportistima (Lopare) Organizovanje druenja u prirodi (Lopare). Kampanja: Mladi ne provode slobodno vrijeme bave i se sportom

Institucionalna podrka na lokanom nivou: Unapre enje rada postoje e kole skijanja (Isto no Sarajevo); Osnivanje sportskih sekcija u kolama, klubovima, udruenjima gra ana (Sokolac); Organizovati sportske manifestacije (Osmaci, Sokolac); Organizovanje turnira u odbojci (Isto no Sarajevo); Organizovanje kole plivanja (Isto no Sarajevo); Obezbje ivanje sredstava za zavrne aktivnosti izgradnje bazena (Novi Grad Sarajevo).

O ekivani rezultati: Mladi su informisani o sportskoj ponudi (Ilida, Isto no Sarajevo, Mili i, Ugljevik, Vogo a); Mladi provode vie vremena bave i se sportom (Ilida, Kalesija, Lopare, Mili i, Odak, Osmaci, Sokolac, Ugljevik, Vogo a); Podignuta svijest o zna aju sporta i umanjeno destruktivno ponaanje kod mladih (Novi Grad Sarajevo); Bazen stavljen u funkciju (Novi Grad Sarajevo, Odak). U akcionom planu za sport optina Odak predvi a pokretanje inicijative prema viim nivoima vlasti za izgradnju bazena u gradu, to se odnosi na finansijsku podrku.

5.8.1.2. -

Nepostojanje/neure enost sportskih objekata i terena

Izgradnja/rekonstrukcija i odravanje sportskih objekata (Ilida, Lopare, Modri a, Osmaci, Sokolac, Srebrenica, Ugljevik, Vlasenica). 53

O ekivani rezultati: Funkcionalni sportski objekti i tereni (Ilida, Lopare, Modri a, Osmaci, Sokolac, Srebrenica, Ugljevik, Vlasenica). 5.8.1.3. Neopremljenost sportskim rekvizitima

Popraviti i kupiti novu sportsku opremu (Ilida, Mili i, Vlasenica, Vogo a). Klubovi su opremljeni sportskom opremom (Ilida, Mili i, Vlasenica, Vogo a).

O ekivani rezultat:

5.8.1.4. -

Nepostojanje me ukolskih sportskih takmi enja

Uspostavljanje saradnje izme u sportskih klubova i kola (Bratunac, Bugojno); Organizovanje takmi enja me u kolskim sekcijama (Bratunac). U enici se aktivno bave sportom (Bratunac, Bugojno).

O ekivani rezultat:

5.8.1.5. -

Nedovoljna podrka sportu od strane lokalnih vlasti

Sufinansiranje zakupa kolske sale (Osmaci); Sufinansiranje trokova odlaska na takmi enja (Osmaci); Organizovanje sastanaka sa predstavnicima lokalnih vlasti (Ugljevik); Prezentovanje postignutih rezultata (Ugljevik); Nabavka sportske opreme (Osmaci). Podrka sportskim aktivnostima od strane lokalnih vlasti (Osmaci, Ugljevik).

O ekivani rezultati:

5.8.2. Problemi koji se javljaju u jednoj od optina Loa medijska promocija sporta (predvi ena je izrada i distribucija promotivnog materijala to e omogu iti upoznavanje gra ana sa radom sportskih klubova i popularizovati sport (Vlasenica). Nedovoljan broj sportskih sala za realizaciju aktivnosti u optimalnim terminima (predvi ena je koordinacija svih sportskih klubova koji trening obavljaju u sportskim salama, kako bi se obezbjedili optimalni termini za treninge, rukovode i se uzrastom selekcija). O ekivani rezultat su obezbje eni termini u salama (Grada ac). Nepostojanje uslova za no no bavljenje sportom predvi eno je da optina izdvoji sredstva za elektri nu energiju ime bi se tereni osposobili za no no bavljenje sportom i organizaciju no nih turnira (Mili i).

54

Nemogu nost stipendiranja mladih sportista optina (Vogo a).

e odabrati i stipendirati mlade sportiste

Neorganizovana zdravstvena zatita sportista (predvi eno je organizovanje redovnih ljekarskih pregleda i edukacija o vanosti zdravstvene zatite). O ekuje se da e na ovaj na in biti poboljana zdravstvene zatita sportista (Lopare).

55

6.

ANALIZA BUDETA

Ve ina optina je u strategijama navela godinje budete za definisane prioritetne oblasti. U planu aktivnosti date su cijene pojedina nih aktivnosti, a na kraju strategije i zbirni prikaz.

6.1. RASPORE IVANJE SREDSTAVA U BUDETU


Sredstva iz budeta su raspore ena u skladu s planiranim aktivnostima, a sami budeti se razlikuju. Primjetna je razlika u budetu me u onim Op inama koje namjeravaju investirati u infrastrukturu, i onim koje finansiraju aktivnosti malog obima. Me utim, ova raspore ena sredstva za infrastrukturne projekte ne e uvijek poticati iz op inskih budeta, te stoga daju pogrenu sliku da lokalne vlasti troe zna ajne sume novca na pitanja mladih. Ve ina Op ina su, me utim, bile veoma realne i kretale se u okvirima svojih budetskih ograni enja, te e same finansirati ve inu aktivnosti. Iznos po glavi stanovnika, koji se troi na pitanja mladih, isklju uju i projekte infrastrukture, kre e se izme u 0,52 do 2,00 KM u odnosu na ukupno stanovnitvo. Troak po glavi stanovnika je i dalje prenizak da bi se podmirile sve stvarne potrebe, ali moe se o ekivati pove anje, kako aktivnosti vezane za omladinsku politiku budu postizale pozitivne rezultate, to e ubijediti lokalne vlasti da su te aktivnosti efektivne. Nadalje, sredstva i programi vezani za entitetske i za dravnu politiku za mlade bit e dopuna lokalnih budeta u budu nosti, i pove at e iznos sredstava koji e biti na raspolaganju za pitanja mladih. Pozitivno je to je ve ina Op ina usvojila predloeni budet, i to su rasporedile adekvatna sredstva za implementaciju politike za mlade.

6.2. VRIJEME PREDVI ENO ZA IMPLEMENTACIJU AKTIVNOSTI


Rokovi za implementaciju pojedinih aktivnosti (vrijeme implementacije i trajanje aktivnosti) u ve ini slu ajeva su okvirni i neprecizni. Ve ina optina je u planu aktivnosti utvrdila mjesec u kojem e se svake godine aktivnosti realizovati. Na primjer, avgust 2008-2010; septembar 2008-2010. Druge optine su utvrdile samo godinu realizacije na primjer 2008, 2009, 2010. Jo nepreciznija je odrednica koja se esto pojavljuje u kontinuitetu sve tri godine ili sli no. Pojedine optine navode i duinu trajanja pojedinih aktivnosti od januara do marta . Detaljna analiza utvr enih rokova ne bi pokazala koliko je vremena potrebno za provo enje pojedinih aktivnosti, jer su vremenski rokovi neprecizni.

56

7.

PREPORUKE ZA OMLADINSKU STRATEGIJU NA DRAVNOM NIVOU

Navedene preporuke odnose se isklju ivo na pitanja za koje su optine upu ene na pomo od viih nivoa vlasti. Optine su u strategijama kao jedine oblasti gdje se zahtjeva pomo viih nivoa vlasti navele zapoljavanje i obrazovanje. Nekoliko optina je istaklo problem neuskla enosti trita rada i obrazovnog sistema. Provesti reformu obrazovnog sistema kojom bi se planovi i programi nastave uskladili sa savremenim potrebama trita rada (uvo enje novih predmeta u program nastave; uskla ivanje srednjokolskog obrazovanja i smjerova u srednjim kolama sa potrebama poslodavaca na lokalnom nivou; otvaranje novih obrazovnih smjerova gdje bi se kolovali deficitarni kadrovi). Problem je i veliki broj nezaposlenih mladih bez radnog iskustva. Ve ina optina isti e da ovo nije u njihovoj nadlenosti, te zahtevaju da se ovaj problem rei na viim nivoima vlasti. Zakonsko regulisanje volontersko-pripravni kog staa kao obaveznog za sve institucije i privredne subjekte. Uvo enje obaveznog volonterskog staa tokom kolovanja. Uvo enje prakti ne nastave u sve srednje kole, bez obzira na obrazovni profil u enika. Uvo enje u srednjokolski program izbornog predmeta preduzetnitvo kako bi mladi tokom kolovanja razvili preduzetni ki duh i stekli neophodna znanja i vjetine. Nepostojanje olakica za pokretanje vlastitog biznisa optine navode kao jedan od najvanijih razloga za nepokretanje malih i srednjih preduze a i nerazvijenu privredu. Reformom zakonodavstva uvesti obavezne administrativne i finansijske olakice za pokretanje vlastitog biznisa. Animiranje resornih ministarstava za pokretanje programa sufinansiranja i dodjele kredita mladim koji ele da pokrenu vlastiti biznis. Slijede i problem koji se esto navodi je i nekvalifikovanost mladih, to jest nizak nivo ste ene stru ne spreme, pogotovo u pojedinim kategorijama kao to su mladi koji uslijed rata nisu nastavili obrazovanje. Ovaj problem isti e samo optine Vogo a i zahtjeva pomo resornog kantonalnog ministarstva (planirano je dostavljanje spiska mladih sa ovim problemom kako bi im se omogu ilo vanredno nastavljanje kolovanja). Iako su brojni problemi u oblasti obrazovanja koji bi se mogli rjeavati na viim nivoima vlasti ve ina optina ih nije obra ivala navode i da to nije u njihovoj nadlenosti. Ve ina zahtjeva u oblasti obrazovanja odnosi se na finansijsku pomo u cilju rjeavanja infrastrukturnih problema u obrazovnim institucijama. Zahtjevi optina od viih nivoa vlasti i u drugim prioritetnim oblastima odnose se isklju ivo na finansijsku podrku pri rjeavanju problema i realizaciji strategija.

57

LITERATURA
1. Nacrt strategije za mlade op ine Novi Grad do 2012. godine. 2. Nacrt strategije za mlade optine Vlasenica 2008-2010. godine. Decembar 2007. 3. Omladinska politika grada Isto no Sarajevo (2008-2012.). Isto no Sarajevo, decembar 2007. godine. 4. Omladinska politika optine Bratunac. 5. Omladinska politika za op inu Bugojno za period 2007-2012. godine. Bugojno, novembar 2007. godine. 6. Omladinska politika optine Isto na Ilida (2008-2012). 7. Omladinska politika optine Lopare za period 2008-20010. Lopare, 2007. godine. 8. Omladinska politika optine Modri a 2007-2011. Decembar 2007. 9. Omladinska politika optine Osmaci sa akcionim planom 2008-2012. 10. Omladinska politika optine Ugljevik 2008-2010. Septembar 2007. 11. Politike za mlade i akcioni plan provo enja u optini Sokolac 2007-2011. Sokolac, maj 2007. godine. 12. Strategija za mlade op ine Grada ac sa Akcionim planom za 2008-2010. godinu. Grada ac, novebar 2007. 13. Strategija za mlade op ine Ilida sa akcionim planom 2007-2009. Ilida, septembar 2006. godine. 14. Strategija za mlade na lokalnom nivou, optina Kalesija. 15. Strategija za mlade, optina Mili i. Mili i, novembar 2007. 16. Strategija za mlade op ine Odak. 17. Strategija za mlade na lokalnom nivou, optina Srebrenica. 18. Strategija za mlade op ine Vare. 19. Strategija mladih Op ine Vogo a za period 2008-2010. godine. 20. Strategija za mlade optine Zvornik za period 2008-2012.

58

ANEX 1.
Vrlo hitno, ali nebitno

UTVR IVANJE PRIORITETA PO OBLASTIMA (KRITERIJUM HITNOSTI I BITNOSTI)

1. Zdravlje mladih

Vrlo bitno i vrlo hitno

1.

2.

3.

4.

5. 6.

1. Nebriga o mentalnom zdravlju i zdravoj ishrani 2 optine (Ilida, Vogo a) 2. Nezdrav na in ishrane i ivota 1 optina (Lopare) 3. Skupa zdravstvena zatita 1 optina (Lopare) 4. Nebriga o mentalnom zdravlju, li noj higijeni, zatiti ivotne sredine 1 optina (Sokolac)

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23.

Porast upotrebe alkohola, cigareta, narkotika 13 optina (Bratunac, Grada ac, Isto no Sarajevo, Isto na Ilida, Kalesija, Lopare, Mili i, Odak, Sokolac, Srebrenica, Ugljevik, Vlasenica, Zvornik); Nekoritenje zatite prilikom seksualnih odnosa 7 optina (Ilida, Vogo a, Vare, Isto no Sarajevo, Isto na Ilida, Odak, Sokolac) Neznanje o uticaju poroka (alkohol, cigare, narkotici) na ivot i zdravlje 5 optina (Bugojno,Ilida, Vogo a, Vare, Sokolac) Needukovanosti/neobavjetenost o pitanjima reproduktivnog zdravlja 5 optina (Bugojno, Lopare, Sokolac, Srebrenica, Vlasenica) Neposje ivanje stomatologa/pove an obim oralnih bolesti 4 optine (Ilida, Vogo a, Bratunac, Mili i) Pove an broj psihi kih patolokih devijacija/asocijalno ponaanje 3 optine (Grada ac, Isto no Sarajevo, Ugljevik) Porast zavisnosti od kocke 1 optina (Srebrenica) Nesporovo enje sistematskih pregleda u kolama 1 optina (Bugojno) Nepoznavanje pruanja prve pomo i 1 optina (Bugojno) Neadekvatna potpora mladim majkama i trudnicama 1 optina (Bugojno) Pad nataliteta 1 optina (Bugojno) Pove anje broja oboljelih od zaraznih i spolno prenosivih bolesti 1 optina (Bratunac) Nedovoljno provo enje preventivnih terapijskih programa 1 optina (Bugojno) Neadekvatan tretman djece sa posebnim potrebama 1 optina (Kalesija) Loi higijenski uslovi u obrazovnim institucijama 1 optina (Kalesija) Loa higijena i prljav grad 1 optina (Vlasenica) Poreme aj u rastu i razvoju mladih 1 optina (Bratunac) Neodravanje li ne higijene 1 optina (Mili i) Neu estvovanje mladih u dobrovoljnom davanju krvi 1 optina (Isto no Sarajevo) Nezdrav na in ishrane, pove an broj gojaznih mladih 1 optina (Srebrenica) Nebriga o mentalnom zdravlju i zdravoj ishrani 1 optina (Isto na Ilida) Spolno prenosive bolesti (pogotovo AIDS) Mladi su psiho-fizi ki nepripremljeni za odrastanje 1 optina (Grada ac)

Vrlo bitno, ali nije hitno 1. Nedovoljno razvijena svijest o reproduktivnom zdravlju 1 optina (Lopare) 2. Nedovoljno razvijena svijest o zatiti od raznih bolesti 1 optina (Lopare)

Nije hitno, nije ni bitno

59

3. Nedostatak stru nog kadra 1 optina (Lopare) 4. Nepostojanje zakonske regulative o obaveznom zdravstvenom pregledu prilikom upisa u srednju kolu 1 optina (Mili i) 5. Nepose ivanje stomatologa/pove an obim oralnih bolesti 1 optina (Ugljevik) 6. Nepose ivanje ginekologa 1 optina (Mili i) 7. Dranje nezdravih dijeta 1 optina (Mili i) 8. Nebriga o mentalnom zdravlju i zdravoj ishrani 1 optina (Osmaci) 9. Neispravna voda za pi e 1 optina (Srebrenica) 10. Veliki broj mladih bez osigurane zdravstvene zatite 1 optina (Srebrenica)

2. Zapoljavanje
Vrlo bitno i vrlo hitno Vrlo hitno, ali nebitno 1. Ve ina mladih nema radni sta, ili radno iskustvo 2 optine (Ilida, I. Sarajevo) 2. Nedovoljna motivisanost za traenje posla 2 optine (Vogo a, Ugljevik) 3. Velik broj nezaposlenih 1 optina (Lopare) 4. Odre eni broj mladih je zavrio samo osnovnu kolu 1 optina (Ilida) 5. Odliv kolovanih ljudi 1 optina (Lopare).

1.

Nedovoljna osposobljenost za savremene uvjete rada nepoznavanje stranih jezika, rada na ra unaru, voza ka dozvola, ili nemaju finansijska sredstva za usavravanje 12 optina (Grada ac, Ilida, Kalesija, Vogo a, Bratunac, I. Sarajevo, Mili i, Odak, Osmaci, Srebrenica, Vlasenica, Isto na Ilida)

2.

Nepoznavanje metoda i na ina aktivnog traenja posla CV, intervju 11 optina (Grada ac, Ilida, Kalesija, I. Sarajevo, Lopare, Mili i, Odak, Osmaci, Sokolac, Srebrenica, Isto na Ilida)

3.

Neuskla enost potreba trita rada i obrazovnog sistema ili neinformisanost o ovome 9 optina (Grada ac, Kalesija, I. Sarajevo, Mili i, Odak, Sokolac, Srebrenica, Vogo a, Isto na Ilida)

4.

Nezainteresovanost ili neinformisanost o mogu nostima zaposlenja 6 optina (Bratunac, I. Sarajevo, Lopare, Ugljevik, Vlasenica, Bugojno)

5.

Nepoznavanje mogu nosti pokretanja vlastitog biznisa 5 optina (Grada ac, Kalesija, Bratunac, Mili i, Isto na Ilida)

6.

Postojanje politi kog uticaja pri zapoljavanju, zapoljavanje preko veze 2 optine (Lopare, Zvornik)

7.

Nedostatak radnog iskustva 3 optine (Ugljevik, Isto na Ilida, Zvornik)

8.

Nedostatak radnog iskustva, inertnost i pasivnost 1 optina (Bugojno)

9.

Nepoznavanje zakonske procedure prilikom zapoljavanja 2 optine (Grada ac, Kalesija)

10. Nepoznavanje mogu nosti razvoja vlastitog biznisa 1 optina (Srebrenica)

11. Nekvalifikovani mladi zbog rata nisu mogli da nastave obrazovanje 1 optina (Vogo a)

12. Veliki broj mladih nije evidentirano na Birou 1 optina (Osmaci)

13. Nedovoljno koritenje mogu nosti poljoprivredne proizvodnje 1 optina (Srebrenica)

60

14. Nedovoljna podrka mladim kadrovima, nepostojanje programa koji bi privukli ili zadrali mlade kadrove 1 optina (Srebrenica)

15. Nepostojanje sistematizovanog radnog mesta osobe zaduene za rad sa mladima u optini 1 optina (Vlasenica)

16. Neprecizno definisane nadlenosti aktera i zajednice za zapoljavanje mladih 1 optina (Bugojno)

17. Nedostatak podataka u cilju odre enja mogu ih reenja za zapoljavanje 1 optina (Bugojno)

18. Nedostatak stru nog znanja, vjetine i iskustva za reavanje problema nezaposlenosti 1 optina (Bugojno)

19. Nedostatak sredstava 1 optina (Bugojno)

20. Deficit odre enih kadrova na tritu rada 1 optina (Isto na Ilida)

21. Velike migracije mladih ka ve im centrima i inostranstvu 1 optina (Odak)

Vrlo bitno, ali nije hitno

Nije hitno, nije ni bitno

1.

Neuskla enost potreba trita rada i obrazovnog sistema 4 optine (Ilida, Bratunac, Lopare, Osmaci)

2.

Nepoznavanje metoda i na ine aktivnog traenja posla CV, intervju 3 optine (Vogo a, Bratunac, Sokolac)

3.

Nepostojanje olakica za pokretanje malog biznisa od strane optine 3 optine (Bratunac, Odak, Vlasenica)

4.

Nedostatak radnog iskustva 2 optine (Osmaci, Sokolac)

5.

Nepoznavanje stranog jezika 1 optina (I. Sarajevo)

6.

Nedovoljan izbor zanimanja u srednjim kolama 1 optina (Lopare)

7.

Nezainteresovanost firmi za prijem pripravnika 1 optina (Lopare)

8.

Nepostojanje omladinske zadruge 1 optina (Lopare)

9.

Nepostojanje uslova za podizanje kredita za zapo injanje vlastitog posla 2 optine (Mili i, Odak)

10. Nezaposlenost mladih, ali i njihovih roditelja 1 optina (Osmaci)

11. Odre eni broj mladih je zavrio samo osnovnu kolu 1 optina (Sokolac)

12. Veliki broj zaposlenih na crno 1 optina (Ugljevik)

61

13. Nemobilnost mladih 1 optina (Grada ac)

14. Nepoznavanje prednosti volonterskog rada (Grada ac)

3. Obrazovanje
Vrlo bitno i vrlo hitno Vrlo hitno, ali nebitno

1. U enici sa posebnim potrebama samo su djelimi no uklju eni u obrazovni sistem i ne tretiraju se na odgovaraju i na in 4 optine (Bugojno, Ilida, Vogo a, Srebrenica)

2. Nedovoljno koriste mogu nosti neformalnog obrazovanja/nepostojanje ovih mogu nosti 4 optine (Bugojno, Isto na Ilida, Bratunac, Srebrenica)

1. Neuklju enost u enika u proces reforme obrazovanja 5 optina (Ilida, Isto na Ilida, Vogo a, Isto no Sarajevo, Srebrenica)

3. Ekologija nije dovoljno zastupljena u nastavi, a ekoloka svijest je na vrlo niskom nivou 3 optine (Ilida, Bratunac, Isto no Sarajevo)

4. Nepostojanje adekvatne infrastrukture i uslova za rad u kolama 2 optine (Srebrenica, Kalesija)

5. Nedostatak informacija o obrazovni potrebama mladih 2 optine (Vlasenica, Zvornik)

2. Mladi su nezadovoljni obrazovnim sistemom 4 optine (Bugojno, Ilida, Vogo a, Bratunac,) 3. Obrazovni sistem nije prilago en mladima 2 optine (Ilida, Vogo a) 4. Obrazovni sistem je lo 2 optine (Isto no Sarajevo, Srebrenica) 5. Odnos nastavnika i u enika nije zadovoljavaju i 1 optina (Bugojno)

6. Neefektivna promocija neformalnog obrazovanja 1 optina (Vlasenica)

7. Optina nema sredstva za sprovo enje monitoringa nad upisom djece u prvi razred osnovne kole 1 optina (Bugojno)

8. Obrazovni sistem ne prati potrebe mladih i privrede 1 optina (Isto na Ilida)

9. Sklonost porocima 1 optina (Isto na Ilida)

10. Nedovoljno itaju u slobodno vreme 1 optina (Isto na Ilida)

11. Neopremljenost, nesnabdevenost kolske biblioteke lektirom za srednju kolu/nedostatak biblioteke 2 optine (Kalesija, Sokolac)

12. Nedovoljna podrka djeci bez jednog ili oba roditelja koji tvore posebnu ranjivu grupu 1 optina (Vogo a)

13. Neuklju enost roditelja u rad i ivot kole 1 optina (Bratunac)

14. Nepostojanje mogu nosti nastavka kolovanja na fakultetima 1 optina (Bratunac)

15. Nezadovoljstvo u enika organizacijom asova fizi kog vaspitanja 1 optina (Sokolac)

16. Nezadovoljavaju a didakti ko-tehni ka opremljenost kola 1 optina (Srebrenica)

17. Nedostatak finansijskih sredstava kojim bi se pospeio nastavni i vannastavni rad sa mladima 1 optina (Vlasenica)

18. Nedostatak razmjene iskustava, studijskih putovanja za u enike i nastavnike 1 optina (Vlasenica)

62

19. Nepostojanje a kih parlamenata u kolama 1 optina (Vlasenica)

20. Prodaja i to enje alkohola u neposrednoj blizini kola 2 optine (Kalesija, Odak)

21. Mladi iz socijalno ugroenih porodica nemaju dovoljnu podrku tokom kolovanja 1 optina (Bugojno)

22. Romska djeca i socijalno ugroeni u enici nemaju dovoljno novca za kolovanje i prijevoz 1 optina (Kalesija)

23. Nepostojanje obdanita 1 optina (Kalesija)

Vrlo bitno, ali nije hitno

Nije hitno, nije ni bitno 1. Nemogu nost studijske razmjene (Kalesija)

1.

Odnos nastavnika i u enika nije zadovoljavaju i 3 optine (Ilida, Isto na Ilida, Srebrenica)

2.

Obrazovni sistem ne prati potrebe mladih kolovanje za zanimanja za koja ne odgovaraju tritu rada (Bugojno)

3.

Neuklju enost u enika u proces reforme obrazovanja (Bugojno).

4.

Mladi koji se koluju van optine nisu uklju eni u program pra enja kolovanja, pa ne postoji baza podataka za koja se zanimanja koluju (Bugojno).

5.

Udbenici su preopirni i nisu prilago eni u enicima (Isto na Ilida)

6.

Mala mogu nost zaposlenja nakon zavrenog kolovanja (Vogo a)

7.

Nedovoljna zatupljenost mladih u vlasti i politi kom ivotu (Vogo a)

8.

Neopremljenost ili nepostojanje sportskih terena u okviru kola (Bratunac)

9.

Nepostojanje prostora za okupljanje mladih (Odak)

10. Nemogu nost nabavke udbenika za srednju kolu na podru ju optine (Sokolac)

11. Nepriznavanje neformalnog obrazovanja od strane privrednih subjekata (Vlasenica)

12. Nedostatak komunikacije mladih i odraslih u cilju unapre enja motivacije za uklju enje u obrazovanje (Vlasenica)

63

13. Nedostatak kolskog prostora u pojedinim mjesnim zajednicama (Kalesija)

14. Loa infrastruktura u kabinetima u srednjim kolama (Kalesija)

4. Socijalna politika
Vrlo bitno i vrlo hitno Vrlo hitno, ali nebitno 1. Problemi u vezi sa obrazovanje koji izlaze iz nadlenosti optine 2 optine (Ilida, Vare) 2. Problemi u vezi sa naruenom dinamikom porodice 1 optina (Vogo a) 3. Nizak socijalni status usled nezaposlenosti 1 optina (Lopare)

1.

Poroci me u mladima (alkohol, cigarete, narkotici, kockarnice) 6 optina (Bugojno, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Lopare, Osmaci, Zvornik)

2.

Drutveno neprihvatljivi oblici ponaanja/poreme aj ponaanja kod mladih 6 optina (Ilida, Isto na Ilida, Vogo a, Vare, Isto no Sarajevo, Osmaci)

3.

Naruena porodi na dinamika i tradicionalna struktura porodice 6 optina (nezaposlenost roditelja) (Ilida, Isto na Ilida, Vogo a, Vare, Lopare, Osmaci)

4.

Uve ana stopa kriminala me u mladima 4 optine (Bugojno, Isto na Ilida, Kalesija, Isto no Sarajevo, )

5.

Neodgovoran odnos/nedovoljna briga prema djeci sa posebnim potrebama 3 optine (Lopare, Srebrenica, Ugljevik)

6.

Socijalna islju enost mladih, pogotovo u ruralnim podru jima 3 optine (Lopare, Srebrenica, Zvornik)

7.

Mladi su sve e e rtve porodi nog nasilja 2 optine (Kalesija, Ugljevik)

8.

Ugroena je sigurnost u saobra aju 1 optina (Kalesija)

9.

Razvod braka me u mladima 1 optina (Isto no Sarajevo)

10. Produeno radno vrijeme ugostiteljskih objekata 1 optina (Lopare)

11. Ekoloka svijest je na vrlo niskom nivou 1 optina (Srebrenica)

12. Nedostatak podrke Centra za socijalni rad u resocijalizaciji mla ih po inilaca krivi nih djela 1 optina (Kalesija)

13. Nepotovanje odredbe o zabrani prodaje duhana i alkohola maloljetnim licima 1 optina (Kalesija)

Vrlo bitno, ali nije hitno

Nije hitno, nije ni bitno

64

1.

U estalost socijalnih urbanih rizika 3 optine (Ilida, Vogo a, Vare)

2.

Kriza morala 2 optine (Bugojno, Vogo a, )

3.

Neorganizovano koritenje slobodnog vremena 2 optine (Ilida, Vogo a)

4.

Kriza morala 2 optine (Ilida, Osmaci)

5.

Problem sa prihvatanjem osoba sa posebnim potrebama 2 optine (Isto na Ilida, Isto no Sarajevo)

6.

Stambena ovisnost od roditelja 1 optina (Bugojno)

7.

Diskriminacija mladih u okruenju zbog loeg imida optine 1 optina (Kalesija)

8.

Ekoloka svijest je na vrlo niskom nivou 1 optina (Kalesija)

9.

Nepostojanje etalita, izletita ili parka gdje bi mladi provodili slobodno vrijeme 1 optina (Kalesija)

10. Loa uli na rasvijeta uti e na bezbjednost mladih 1 optina (Kalesija)

11. Problemi u vezi sa obrazovanjem 1 optina (Osmaci)

5. Aktivno u e e mladih u drutvu


Vrlo bitno i vrlo hitno Vrlo hitno, ali nebitno

1. Nedovoljno u e e mladih u drutvenim procesima i procesima odlu ivanja/zastupljenost u vlasti 9 optina (Bugojno, Ilida, Isto na Ilida, Bratunac, Isto no Sarajevo, Lopare, Osmaci, Sokolac, Kalesija)

2. Nedovoljno neformalno obrazovanje 6 optina (Ilida, Isto na Ilida, Kalesija, Bratunac, Isto no Sarajevo, Mili i)

3. Neuklju enost/neinformisanost mladih u gra anske inicijative 6 optina (Ilida, Isto na Ilida, Isto no Sarajevo, Lopare, Mili i, Sokolac)

4. Obrazovni sistem nije uskla en sa potrebama mladih 3 optine (Ilida, Kalesija, Isto no Sarajevo)

5. Nepodravanje inicijativa mladih od strane vlasti 2 optine (Bugojno, Osmaci)

6. Nedovoljna komunikacija mladih i vlasti 2 optine (Bugojno, Kalesija)

7. Neispunjeno slobodne vrijeme, uslijed nepostojanja adekvatnih uslova u optinama 3 optine (Kalesija, Bratunac, Odak)

8. Mladi se nedovoljno bave politikom 1 optina (Vogo a)

9. Nepostojanje mehanizama za uklju ivanje mladih u rad lokalne uprave 1 optina (Ugljevik)

10. Neaktivnost nevladinog sektora 1 optina (Vogo a)

11. Muzi ki bendovi nisu dovoljno afirmisani 1 optina (Isto na Ilida)

65

12. Nepostojanje omladinskog centra 1 optina (Kalesija)

13. Nedovoljna uklju enost mladih u volonterske aktivnosti 2 optina (Bratunac, Kalesija)

14. Neuklju enost u reformu obrazovanja 1 optina (Isto no Sarajevo)

15. Nedostatak sredstava za aktivnosti nevladinog sektora i kola/organizovanje mladih 1 optina (Lopare)

16. Nepostojanje inicijativa za pokretanje projekata od strane mladih 1 optina (Lopare)

17. Nedostatak prostorija za organizovanje mladih 1 optina (Lopare)

18. Poistovje ivanje organizacije i pojedinca 1 optina (Lopare)

19. Nepostojanje ure enog mjesta za boravak u prirodi 1 optina (Mili i)

20. Uniten toalet u prostorijama omladinske organizacije 1 optina (Mili i)

21. Nepostojanje registra o omladinskim organizacijama 1 optina (Srebrenica)

22. Nepostojanje saradnje omladinskih organizacija i obrazovnih ustanova 1 optina (Srebrenica)

23. Naruen imid optine 1 optina (Srebrenica)

24. Inertnost mladih i nezainteresovanost za reavanje zna ajnih problema 1 optina (Ugljevik) Nije hitno, nije ni bitno

Vrlo bitno, ali nije hitno

1. Nepotovanje ljudskih prava 2 optine (Ilida, Isto no Sarajevo)

2. Mladi imaju poroke 2 optine (Ilida, Isto no Sarajevo)

3. Neuklju enost mladih u gra anske inicijative 2 optina (Bugojno, Odak)

4. Nedovoljno neformalno obrazovanje 1 optina (Bugojno)

5. Nepostojanje komunikacije izme u mladih i vlasti 1 optina (Odak)

6.

Nepostojanje oglasne table u optini 1 optina (Odak)

66

6. Informisanje
Vrlo bitno i vrlo hitno Vrlo hitno, ali nebitno

1. Neinformisanost o stanju u optini i mogu nostima uklju ivanja u inicijative koje pokre e optina ili nevladin sektor 8 optina (Ilida, Isto na Ilida, Vare, Isto no Sarajevo, Lopare, Osmaci, Sokolac, Ugljevik)

2. Neuklju enost/neinformisanost mladih u gra anske inicijative 6 optina (Ilida, Vare, Mili i, Sokolac, Vlasenica, Zvornik)

3. Neuklju enost u drutvenu zajednicu/u drutvena deavanja na lokalnom nivou 5 optina (Ilida, Isto na Ilida, Vare, Sokolac, Zvornik)

4. Neposje ivanje kulturnih manifestacija 4 optine (Ilida, Vare, Sokolac, Vlasenica)

5. Nepostojanje lokalnih medija/mehanizama za informisanje 2 optine (Osmaci, Srebrenica)

6. Mladi iz ruralnih dijelova su u medijskoj blokadi 2 optine (Vlasenica, Zvornik)

7. Neiformisanost o ljudskim pravima 1 optina (Vogo a)

8. Ne slue se u dovoljnoj mjeri savremenim sredstvima komunikacije (Internetom)/informati ka nepismenost 2 optine (Osmaci, Ugljevik)

9. Neinformisanost o funkcionisanju lokalne vlasti 1 optina (Vlasenica)

10. Neinformisanost o optinskom budetu posve enom mladima 1 optina (Vlasenica)

11. Nepostojanje informacija koje bi zanimale mlade na sajtu optine 1 optina (Vogo a)

12. Nezastupljenost u pisanim i elektronskim medijima 1 optina (Isto na Ilida)

13. Nepristupa nost podataka koji se ti u mladih 1 optina (Isto no Sarajevo)

14. Nedostatak informacija i omladinskog informativnog centra 1 optina (Odak) Nije hitno, nije ni bitno

Vrlo bitno, ali nije hitno

1. Neinformisanost o stanju u optini i mogu nostima uklju ivanja u inicijative koje pokre e optina ili nevladin sektor 1 optina (Kalesija)

2. Neuklju enost/neinformisanost mladih u gra anske inicijative 1 optina (Isto no Sarajevo)

3. Nedovoljna medijska pokrivenost na podru ju optine 1 optina (Srebrenica)

4. Nedostatak omladinskih medija 1 optina (Odak)

5. Nedovoljna osposobljenost za rad u medijima 1 optina (Odak)

67

7. Kultura
Vrlo bitno i vrlo hitno 1. Ne postoji Internet kafe 1 optina (Lopare) Vrlo hitno, ali nebitno

1. Nedovoljno kvalitetna ponuda ili broj programa iz kulture 6 optina (Bugojno, Kalesija, Bratunac, Lopare, Mili i, Odak)

2. Neinformisanost o mogu nosti koritenja sadraja iz oblasti kulture 5 optina (Ilida, Vogo a, Isto no Sarajevo, Srebrenica, Ugljevik)

3. Ograni ena mogu nost pra enja filmskih i pozorinih predstava, umjetni kih izlobi 4 optine (Vogo a, Isto no Sarajevo, Osmaci, Srebrenica)

4. Nepostojanje prostora za odravanje kulturnih manifestacija 4 optine (Grada ac, Isto no Sarajevo, Lopare, Ugljevik)

5. Neobavjetenost o kulturno-historijskoj batini optine 4 optine (Grada ac, Ilida, Vogo a, Ugljevik)

6. Ograni en bibliotekarski fond 3 optine (Bugojno, Ilida, Srebrenica)

7. Neiskoritenost prostornih kapaciteta kulturnih ustanova 3 optine (Ilida, Vogo a, Ugljevik)

8. Slaba posje enost kulturnih doga aja 3 optine (Ilida, Vogo a, Mili i)

9. Nedovoljno uklju ivanje u postoje a kulturna udruenja 2 optine (Bugojno, Vlasina)

10. Ograni en pristup kulturi mladima iz ruralnih podru ja 2 optine (Kalesija, Srebrenica)

11. Nedostatak uslova za bavljenje kulturnim stvaralatvom 2 optine (Kalesija, Ugljevik)

12. Nemogu nost sprovo enja ideja i projekata iz oblasti kulture 3 optine (Grada ac, Ilida, Vogo a)

13. Nerjeena infrastruktura pitanju u prostorijama kulturnih institucija 2 optine (Bugojno, Vlasenica)

14. Nepostojanje projekata iz oblasti kulture 1 optina (Bugojno)

15. Ne postoji kola plesa 1 optina (Isto na Ilida)

16. Neorganizovanje nastupa muzi kih grupa iz inostranstva 1 optina (Isto na Ilida)

17. Neure enost mogu ih izletita 1 optina (Isto na Ilida)

18. Ograni ena mogu nost putovanja 1 optina (Isto na Ilida)

19. Nedostatak sredstava za stipendiranje talentovanih mladih umjetnika 1 optina (Vogo a)

20. Nepostojanje kulturnih sekcija u kolama 1 optina (Sokolac)

21. Nepostojanje amaterskog pozorita, dramske sekcije, muzi ke kole 1 optina (Vlasenica) Nije hitno, nije ni bitno

Vrlo bitno, ali nije hitno

68

1. Ograni ena mogu nost pra enja filmskih i pozorinih predstava, umjetni kih izlobi 4 optine (Grada ac, Ilida, Isto no Sarajevo, Ugljevik)

2. Nepostojanje prostora za odravanje kulturnih manifestacija 2 optine (Isto na Ilida, Srebrenica)

3. Nedostatak opreme za rad kulturnih udruenja 2 optine (Kalesija, Srebrenica)

4. Nepostojanje mogu nosti organizacije takmi enja u osnovnim i srednjim kolama 1 optina (Kalesija)

5. Nezainteresovanost za posjete doga anjima iz oblasti kulture 1 optina (Isto no Sarajevo)

6. Nedostatak kulture ponaanja mladih na kulturnim doga ajima 1 optina (Mili i)

7. Ograni en bibliotekarski fond 1 optina (Ugljevik)

8. Sport
Vrlo bitno i vrlo hitno Vrlo hitno, ali nebitno

1. Nedovoljno uklju ivanje u postoje e sportske klubove i udruenja 4 optine (Bugojno, Lopare, Mili i, Osmaci)

2. Slaba informisanost o ponudi, zna aju i mogu nostima u oblasti sporta 4 optine (Ilida, Vogo a, Isto no Sarajevo, Ugljevik)

3. Nedostatak sportskih objekata i terena 5 optina (Grada ac, Osmaci, Sokolac, Ugljevik, Vlasenica)

4. Sportski mobilijar je u loem stanju ili nedostaje 2 optine (Ilida, Vogo a)

5. Nedostatak sredstava za stipendiranje talentovanih mladih sportista 1 optina (Vogo a)

6. Nezadovoljavaju e stanje skijanja 1 optina (Isto no Sarajevo)

7. Nezadovoljavaju e stanje u odbojci 1 optina (Isto no Sarajevo)

8. Veliki broj nepliva a 1 optina (Isto no Sarajevo)

9. Ograni en pristup sportskim aktivnostima mladima iz ruralnih podru ja 1 optina (Kalesija)

10. Neorganizovan sistem zdravstvene zatite sportista 1 optina (Lopare)

11. Nedostatak opreme za sportska igralita 1 optina (Mili i)

12. Nepostojanje uslova za ve ernje bavljenje sportom 1 optina (Mili i)

13. Infrastrukturni problemi u postoje im sportskim objektima 1 optina (Vlasenica)

69

14. Nedovoljna podrka sportu od strane lokalnih vlasti 1 optina (Osmaci)

15. Nepostojanje sportskih sekcija u kolama 1 optina (Sokolac)

16. Organizovanje sportskih manifestacija 1 optina (Sokolac)

17. Nedostatak sredstava za rad sportskih klubova i manifestacija 1 optina (Ugljevik)

18. Nedostatak sportske opreme u klubovima 1 optina (Vlasenica)

Vrlo bitno, ali nije hitno

Nije hitno, nije ni bitno

1. Nedostatak uslova za bogatije sportske sadraje 2 optine (Kalesija, Srebrenica)

2. Nedostatak uslova za sport u pojedinim sredinama, ruralnim 2 optine (Kalesija, Mili i)

3. Nedostatak sportskih terena otvorenog tipa 1 optina (Ilida)

4. Neopremljenost sportskih klubova rekvizitima 1 optina (Lopare)

5. Nepostojanje sportskih objekata u ruralnim sredinama 1 optina (Ugljevik)

6. Loa medijska promocija sportskih klubova 1 optina (Vlasenica)

7. Nedostatak meteoroloke stanice 1 optina (Vlasenica)

8. Nedostatak saobra ajne signalizacije 1 optina (Vlasenica)

9. Nepostojanje bazena u gradu 1 optina (Odak)

70

ANEX 2.

ALOKACIJA BUDETA PREMA PRIORITETNIM OBLASTIMA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE


BUGOJNO 2008. 79.000 24.000 19.500 3.300 10.000 84.000 15.600 31.500 3.300 10.000 84.000 12.200 19.000 13.500 5.000 3.300 10.000 84.000 9.800 2009. 2010. UKUPNO 79.000 56.500 56.000 9.900 30.000 252.000 37.600 521.000

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

procena broja stanovnika: 41.000

Zapoljavanje

Obrazovanje

Socijalna politika

Zdravstvo

Aktivno sudjelovanje u drutvu

Slobodno vrijeme

Informisanje

UKUPNO: 235.400 160.000 125.600

Komentar: Prijedlog omladinske politike izra en je za period od 2007. do 2012. godine. Predvi eni budet za godine koje nisu prikazane: 2007 35.000; 2011 110.100; 2012

1.

2. 100.100

3. Mogu i izvori finansiranja: op ina, vii nivoi vlasti, lokalni poduzetnici, lokalne organizacije i institucije, me unarodni donatori (za 2007. finansirano je iz granta za zapoljavanje i poduzetnitvo mladih u iznosu od 25.000 KM).

71

GRADA AC 2008. 6.700 7.500 10.500 6.500 UKUPNO: 31.200 25.700 5.000 7.500 5.500 5.000 23.700 6.500 6.500 6.700 6.700 20.100 16.500 23.500 16.500 80.600 2009. 2010. UKUPNO

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

Procjena broja stanovnika: 44.000

Zapoljavanje i poduzetnitvo

Zdravlje i kultura ivljenja

Neformalno obrazovanje, u e e u drutvu i informisanje

Slobodno vrijeme

Komentar: Mogu i izvori finansiranja nisu navedeni. Socijalna politika i obrazovanje nisu navedeni kao prioritetne oblasti.

1.

2.

ILIDA 2008. 3.200 1.520 1.580 9.000 0 5.100 10.050 2009. 3.200 0 1.580 8.000 0 5.100 9.450 2010. UKUPNO 6.400 1.520 3.160 17.000 0 10.200 19.500 72

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

Procjena broja stanovnika: 65.000

Zapoljavanje

Obrazovanje

Socijalna politika

Slobodno vrijeme: kultura

Slobodno vrijeme: sport

Zdravstvo

Aktivno sudjelovanje u drutvu

Informisanje UKUPNO: 33.650 30.530 64.180

3.200

3.200

6.400

Komentar: Predlog omladinske politike izra en je za period od 2007. do 2009. godine. Predvi eni budet za 2007. godinu koja nije prikazana je bio 46.700 KM. Mogu i izvori finansiranja nisu navedeni.

1.

2.

3.

KALESIJA 2008. 6.300,00 11.300,00 1.900,00 8.150,00 22.800,00 19.300,00 UKUPNO: 69.750,00 6.300,00 46.300,00 1.700,00 7.050,00 1.800,00 16.300,00 79.450,00 2009. 2010. 6.300,00 11.300,00 1.700,00 5.050,00 1.500,00 12.300,00 38.150,00 UKUPNO 18.900,00 68.900,00 5.300,00 20.250,00 26.100,00 47.900,00 187.350,00

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

Procjena broja stanovnika: 40.000

Zapoljavanje i poduzetnivto mladih

Obrazovanje mladih

Zdravlje mladih

Sigurnost mladih i kultura ivljenja

Sport i kultura mladih

U e e mladih u drutvu

Komentar:

1. Mogu i izvori finansiranja: op ina, vii nivoi vlasti, doma i poduzetnici i ira lokalna zajednica, me unarodne organizacije i institucije.

73

ODAK 2008. 12.500 4.600 4.000 3.300 3.000 8.550 UKUPNO: 35.950 3.000 7.050 32.450 1.300 4.000 4.000 1.300 3.000 5.550 30.950 4.600 4.600 12.500 12.500 37.500 13.800 12.000 5.900 9.000 21.150 99.350 2009. 2010. UKUPNO

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

Procjena broja stanovnika: 29.743

Nezaposlenost i poduzetnivto mladih

Obrazovanje mladih

Zdravlje mladih

Sport i kultura mladih

Informisanje

U e e mladih u drutvu

Komentar:

1. Mogu i izvori finansiranja: optina Odak, turisti ka zajednica upanije Posavske, Vlada Kantona, Vlada BiH, doma i poduzetnici i ira javnost, me unarodne organizacije Budet po programskim podru jima je svake godine isti. Optina nije obradila socijalnu politiku kao programsko podru je.

2.

3.

74

REPUBLIKA SRPSKA
BRATUNAC 2008. 8.500 2.500 12.700 5.000 13.200 UKUPNO: 41.900 5.000 12.900 40.400 11.500 2.500 2.500 11.000 5.000 12.900 39.900 8.500 8.500 2009. 2010. UKUPNO 25.500 7.500 35.200 15.000 39.000 122.200

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

Procjena broja stanovnika: 21.000

Zapoljavanje i preduzetnitvo

Obrazovanje i kultura ivljenja

Kultura, rekreativni ivot, u e e mladih u drutvu i volonterski rad

Zdravlje

Mirovne inicijative

Komentar: Pojedina programska podru ja su objedinjena, i u narativnom i finansijskom dijelu.

1.

2. Mogu i izvori finansiranja: optina, vii nivoi vlasti, doma i preduzetnici i ira lokalna zajednica, me unarodne organizacije i institucije.

ISTO NA ILIDA 2008. 2.700 3.000 2.500 3.200 4.200 2009. 2.700 3.000 2.500 1.700 4.200 2010. 2.700 3.000 2.500 1.700 4.200 UKUPNO 8.100 9.000 7.500 6.600 12.600 75

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

Procjena broja stanovnika: 16.823

Obrazovanje

Zapoljavanje

Socijalna briga

Zdravstvo

Slobodno vrijeme - sport i kultura

Aktivno u e e u drutvu 1.500 200 UKUPNO: 21.800 19.300 19.300 200 200 600 60.400 500 500 2.500

4.500

4.500

4.500

13.500

Informisanje

Monitoring

Komentar:

1. Prijedlog omladinske politike izra en je za period od 2008. do 2012. godine.

2. Predvi eni budet za godine koje nisu prikazane: 2011 19.300; 2012 19.300 (budet ukupnog programa je 99.000 KM).

3. Jedina optina koja je u budetu predvidjela sredstva za monitoring.

4. Mogu i izvori finansiranja: naglaeno je da je budet finansijski ostvariv pomo u optinskih sredstava, ali su potrebne i druge donacije.

ISTO NO SARAJEVO 2008. 5.000 4.000 4.900 7.000 4.000 5.450 3.500 UKUPNO: 33.850 2009. 5.500 4.000 5.300 7.000 3.000 7.850 3.500 36.150 2010. 5.000 4.000 5.300 7.000 2.900 8.150 3.500 35.850 UKUPNO 15.500 12.000 15.500 21.000 9.900 21.450 3.500 105.850

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

Procjena broja stanovnika: 87.000

Zapoljavanje

Obrazovanje mladih

Socijalna briga

Zdravstvo

Slobodno vrijeme - sport i kultura

Aktivno u e e u drutvu

Informisanje

Komentar: 76

1. Prijedlog omladinske politike izra en je za period od 2008. do 2012. godine.

2. Predvi eni budet za godine koje nisu prikazane: 2011 33.850; 2012 32.850 (budet ukupnog programa je 172.550 KM).

3. Mogu i izvori finansiranja: naglaeno je da je budet finansijski ostvariv pomo u optinskih sredstava, ali su potrebne i druge donacije.

LOPARE 2008. 1.600,00 N/A 2.800 155.000 1.300 UKUPNO: 160.700 2.800 155.000 1.300 162.800 N/A 3.700 1.900 N/A 2.800 5.000 1.300 11.000 2009. 2010. UKUPNO 7.200 N/A 8.400 315.000 3.900 334.500

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

Procjena broja stanovnika: 18.000

Zapoljavanje

Obrazovanje mladih

Socijalna i zdravstvena zatita

Slobodno vrijeme - sport i kultura

Omladinsko organizovanje i informisanje

Komentar: Nisu navedeni mogu i izvori finansiranja aktivnosti.

MILI I 2008. 10.100 5.651,5 11.300 4.300 UKUPNO: 31.351,5 2009. 10.100 5.651,5 11.000 2.800 29.551,5 2010. 10.100 5.651,5 9.000 2.800 27.551,5 UKUPNO 30.300 16.954,5 31.300 9.900 88.454,5 77

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

Procjena broja stanovnika: 14.800

Zapoljavanje i preduzetnitvo mladih

Zdravlje mladih

Aktivizam, sport i kultura

Ekologija

Komentar:

1.Nisu navedeni mogu i izvori finansiranja aktivnosti.

2.Budet po programskim oblastima je svake godine isti. Obrazovanje nije predvi eno kao posebno programsko podru je.

3. Optina koja je u programska podru ja uvrstila ekologiju kao posebnu oblast.

4.

MODRI A 2008. 1.800 1.300 5.000 --------UKUPNO: 8.100,00 4.800 1.500 17.000 --------23.300 2009. 2010. 4.800 1.500 14.500 ------20.800 UKUPNO 11.400 4.300 36.500 --------52.200

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

Procjena broja stanovnika: 32.000

Zapoljavanje i obrazovanje mladih

Socijalna politika

Kultura, rekreativni sport i slobodno vrijeme

Zdravlje

Komentar: Prijedlog omladinske politike izra en je za period od 2007. do 2011. godine. Predvi eni budet za godine koje nisu prikazane: 2007 0.00; 2011 9.800

1.

2.

3. Za oblast zdravlja nije dat pregled sredstava po godinama, ve samo ukupno od 2007. do 2011. godine - 7.200 (budet ukupnog programa je 69.200 KM). Nisu navedeni mogu i izvori finansiranja aktivnosti. U e e u drutvu i informisanje nije predvi eno kao posebno programsko podru je.

4.

5.

78

OSMACI PROGRAMSKA PODRU JA Zapoljavanje Socijalna i zdravstvena zatita Slobodno vrijeme - sport i kultura U e e u procesu donoenja odluka i informisanje UKUPNO: 543.600 26.700 2.100 519.000 4.200 4.200 10.000 36.700 1.000 1.000 1.000 21.500 21.500 21.500 64.500 3.000 527.400 12.100 607.000 2008. 2009. 2010. UKUPNO

OPTI PODACI

Procjena broja stanovnika: 6.500

Komentar: Prijedlog omladinske politike izra en je za period od 2008. do 2012. godine. Predvi eni budet za godine koje nisu prikazane: 2011 26.700; 2012 26.700 (budet Nisu navedeni mogu i izvori finansiranja aktivnosti. Budet za pojedina programska oblastima je svake godine isti.

1.

2. ukupnog programa je 660.400 KM).

3.

4.

5.Obrazovanje nije predvi eno kao posebno programsko podru je.

SREBERNICA 2008. 106.800 11.400 80.400 8.300 2009. 106.800 8.400 74.100 14.000 2010. 106.800 11.400 74.100 14.000 UKUPNO 320.400 31.200 228.600 36.300

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

Procjena broja stanovnika:

Zapoljavanje i preduzetnitvo

8.000 10.000

Obrazovanje formalno i neformalno

Informisanost i u e e u drutvu

Zdravlje i kultura ivljenja

79

Kultura, sport i slobodno vrijeme UKUPNO: 230.900 226.300 226.300 686.500

24.000

23.000

23.000

70.000

Komentar: Mogu i izvori finansiranja nisu navedeni.

UGLJEVIK 2008. 15.000 29.000 17.600 15.000 45.500 15.000 2009. 2010. 15.000 23.500 12.500 UKUPNO 45.000 98.000 45.100 348.000 3.000 18.000 3.000 10.000 3.000 10.000 9.000 30.000 583.100

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

Procjena broja stanovnika: 17.000

Zapoljavanje

Socijalna i zdravstvena zatita

Kultura

Sport

116.000 116.000 116.000

U e e u donoenju odluka

Informisanje

UKUPNO: 198.600 204.500 180.000

Komentar: Mogu i izvori finansiranja su: optina, gra ani optine, organi RS

1.

2. Budet za pojedine programske oblasti je svake godine isti.

3. Obrazovanje nije predvi eno kao posebno programsko podru je.

VLASENICA 2008. 2009. 6.400 11.800 2010. 10.000 UKUPNO 28.200 80

OPTI PODACI

PROGRAMSKA PODRU JA

Procjena broja

Zapoljavanje i preduzetnitvo mladih

stanovnika: 20.437 1.700 1.530 3.020 13.330 12.830 21.420 21.420 UKUPNO: 47.400 56.500 21.310 160.970 101.300 4.820 2.820 10.660 127.500 64.150 264.910 1.630 21.540 24.700 4.000 4.000 9.700

Obrazovanje

Zdravlje i kultura ivljenja

Informisanje i aktivno uklju ivanje u drutvene tokove

Sport i slobodno vrijeme

Omladinski rad i volonterizam

Komentar: Mogu i izvori finansiranja su: optina, vii nivoi vlasti, me unarodne organizacije i privredni subjekti.

ZVORNIK PROGRAMSKA PODRU JA 190.000 100.000 99.300 118.000 322.500 112.700 117.000 280.000 151.000 170.000 81

OPTI PODACI

Procjena broja stanovnika: 80.000

Kultura i slobodno vrijeme

Prostor za okupljanje i rad mladih

Informisanje i mobilnost mladih

Zatita ivotne sredine

Zapoljavanje i preduzetnitvo mladih

Mladi sa posebnim potrebama

Zdravlje mladih

Rekreativni ivot mladih

U e e mladih u drutvu, omladinski i volonterski rad

Obrazovanje

Stambena politika za mlade UKUPNO: 2.160.500

500.000

Komentar: Ovo je jedina optina iji sa se strategija za mlade razlikuje i u formi, ali i po metodu istraivanja.

Predvi eni trokovi aktivnosti dati su zbirno za vremenski period implementacije od 2008. do 2012. godine.

Optina Sokolac, Novi Grad Sarajevo u strategiji nije navela zbirne trokove implementacije po oblastima, niti zbirnu tabelu.

82

You might also like