Ivan Mikuli

FINANCIJSKA TRITA U RH
DIPLOMSKI RAD

SADRAJ

1. UVOD. 1 1.1 Predmet i cilj rada 1 1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja 1 1.3. Sadraj i struktura rada... 1 2. Znaaj financijskog sustava u gospodarstvu2 3. Definicije i karakteristike financijskih trita ...........6 3.1. Trita duga i vlasnikog kapitala.6 3.2. Primarna i sekundarna trita... 8 3.2.1.Primarno trite.. 8 3.2.2. Sekundarno trite10 4.Trita novca i trita kapitala.................12 4.1. Definicije i karakteristike trita novca..... 13 4.2. Sudionici trita novca... 16 4.3 Instrumenti kojima se trguje na tritima novca18 4.3.1. Certifikat o depozitu.. 18 4.3.2. Komercijalni zapisi (papiri).. 18 4.3.3. Trezorski (blagajniki) zapisi 18 4.3.4. Bankarski akcepti......18 4.3.5. Sporazumi o reotkupu (REPO)..19 4.3.6. Razliite vrste depozita po vienju....19 4.4. Definicije i karakteristike trita kapitala... 20 4.5. Sudionici na tritu kapitala....24 4.6. Trgovanje na tritima kapitala...24 4.6.1. Organizirane burze vrijednosnih papira...25 4.6.2. Burzovni indeksi......26 4.6.3. Over the caunter (OTC) ili izvanburzovna trita......28 4.7. Vrijednosnice trita kapitala.29 4.7.1. Obveznice...29 4.7.2. Dionice....31 5. Prikaz financijskih trita u RH.33 5.1. Trite novca Zagreb...34 5.1.1. Instrumenti trgovanja na Tritu novca Zagreb:....35 5.1.2. Kamatna stopa u 2008 i 2009. godini.....36 5.1.3. Sustav SETT..38 5.2. Trite kapitala u RH...39 5.3. Zagrebaka burza (ZSE Zagreb Stock Exange)......40 5.3.1. CROBEX.........41 5.3.2. CROBEX10.......43 5.3.3. CROBIS. ..44 6. ZAKLJUAK46 LITERATURA .47 POPIS TABLICA .48 POPIS ILUSTRACIJA .49

1. UVOD
1.1 Predmet i cilj rada
Ovaj rad obrauje trita kapitala i trita novca, dva najvanija financijska trita u financijskom sustavu. Potanko emo objasniti ta dva trita, njihove funkcije, poloaj i znaenje u gospodarstvu. Objasniti emo temeljne karakteristike tih trita, kao to su nain funkcioniranja, institucije koje pojavljuju, sudionike te instrumente kojima se trguje. Obraditi emo potrebe zbog kojih je dolo do razvoja tih trita te probleme kojima se susreemo u financijskom okruenju. Posebno emo se osvrnuti na trita kapitala i trita novca u RH.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

Izvori podataka su uglavnom prikupljeni iz strune literature recentnih hrvatskih te svjetskih financijskih strunjaka, koje sam uspio pronai u NSK, te internetskih stranica koje se bave tematikom i tritima koje sam obraivao.

1.3. Sadraj i struktura rada

Sadraje je koncipiran tako da se u poetku rada, u poglavljima 1 do 3 upoznajemo sa samim znaenjem i poloajem financijskog trita u gospodarstvu, njihovim karakteristikama, definicijama i podvrstama. Svrha upoznavanja je kako bi dobili bolju predodbu o vanosti koju imaju trita novca i kapitala i razlog zbog kojeg ih obraujemo. U etvrtom poglavlju, zbog njihove vanosti, temeljito obraujemo trita kapitala i trita novca sa svim njihovim karakteristikama, sudionicima i instrumentima. U petom emo se dijelu osvrnuti na trita kapitala i trita novca u RH. Pojasnit emo kako i kada su nastala, specifinosti te prikazati obujam i nain trgovanja.

2. Znaaj financijskog sustava u gospodarstvu

Financijski sustav predstavlja skup institucija, trita, pojedinaca, regulacije i tehnika kojima se trguje vrijednosnicama. Osnovna funkcija je prenoenje sredstava od tedno suficitnih na tedno deficitne sektore, odnosno osiguranje sredstava za financiranje ulaganja u kapitalna dobra i kratkotrajnu imovinu1.

Financijska trita obavljaju bitnu ekonomsku ulogu u preusmjeravanju tih sredstava od ljudi koji su utedjeli novane vikove troei manje od dohotka do ljudi kojima nedostaju novana sredstva jer ele ili moraju troiti vie od dohotka. Transfer tih ulaganja evidentira se na financijskim instrumentima koji mogu biti ili u pisanom obliku ili u elektronskom obliku. Uz to, vane su njegove uloge pruanja usluga plaanja , osiguranja likvidnosti i trgovine rizikom2.

Glavni tedie (kreditori) su kuanstva, no tu ulogu igraju i poduzea te vlada (sredinja i lokalna vlast). Najvaniji dunici-potroai su poduzea i drava, potom kuanstva i stranci koji takoer posuu radi financiranja kupnje automobila, namjetaja i kua.

Uloga, organizacija i razvijenost financijskog trita se razlikuje od zemlje do zemlje. Prema vanosti trita vrijednosnica i banaka u nacionalnom financijskom sustavu mogu se na dva naina razlikovati a to su : financijski sustavi orijentirani bankama, iji dobar primjer meu razvijenim zemljama predstavlja Njemaka, Francuska i Japan, te financijski sustavi orijentirani burzama, to je sluaj u SAD i Velikoj Britaniji. Financijskom sustavu orijentiranom bankama moemo pribrojiti i financijske sustave zemalja u razvoju odnosno tranzicijskim gospodarstvima. U ovim zemljama osnovni vanjski izvor sredstava poduzeima predstavljaju bankarski krediti to se moe oekivati i u doglednoj budunosti. Stoga vlade tranzicijskih gospodarstava i tranzicijskih zemalja u cilju ubrzanja razvitka nacionalnog financijskog sustava trebaju posvetit punu panju stvaranju uvjeta za poveanje efikasnosti bankarskog sustava.

Ope je stajalite i stav da zemlje sa razvijenim financijskim institucijama i tritima rastu bre, dok e one koje imaju slabi kapacitet odnosno strukturu financijskog sektora vjerojatnije
1 2

Vidui, Lj. (2006) Financijski Menadment str.103 Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 15-16

doivljavati financijske krize s negativnim posljedicama na razvitak nacionalnog gospodarstva. Ovo se potvruje injenicom da bri gospodarski razvitak i via razina dohotka potiu bri financijski razvitak, dok bri financijski razvitak osigurava bri gospodarski razvitak. Nedavne regionalne financijske krize pokazale su da je nuna iroka kooperacija vlada i meunarodne zajednice radi jaanja nacionalnih i meunarodnih financijskih sustava i bolje suradnje u predvianju i rjeenju financijskih kriza3. Efikasnost i stabilnost financijskih trita Efikasan financijski sustav podrazumijeva takvo funkcioniranje sustava kod kojeg je suma svih dobitaka od plasiranja sredstava, plaanja i trgovine rizikom (koje ukljuuje osiguranje i terminske transakcije) maksimalna. (Kohn, 1994) Od svih financijskih posrednika jedino se komercijalne banke javljaju u svim aktivnostima financijskog sustava, plasiranju sredstava (najvei obujam transakcija se odnosi na njih), obavljanju poslova platnog prometa i trgovini rizika4.

Plasiranje sredstava Komercijalne banke Institucije bliske bankama: tedionice tedne i zajmovne institucije Kreditna udruenja Financijske kompanije Hipotekarne banke Osiguravajue kompanije Investicijski posrednici: Mirovinski fondovi Uzajamni fondovi Tvrtke za poslovanje vrijednosnicama Nefinancijske kompanije + + + + + + + + + + +

Plaanje

+ + + +

Trgovina rizikom Osiguranje Terminske transakcije +

+ + +

Tablica:1. Prikaz funkcija posrednika i nefinancijskih kompanija. Izvor: Vidui Lj. (2006) Financijski menadment str.105. Prilagoeno prema: Kohn, 1994, str201.

3 4

Vidui, Lj. (2006) Financijski Menadment str.103-104 Vidui, Lj. (2006) Financijski Menadment str.105.

Za efikasnost financijskog sustava u plasiranju sredstava bilo u direktnom plasiranju (obveznica i dionica preko trita) ili indirektnog (preko banaka i drugih financijskih posrednika) moraju biti ispunjene tri pretpostavke: konkurentno utvrivanje cijena minimizirani trokovi transakcija integrirani financijski sustav

Konkurentna cijena financijskih proizvoda je cijena koja ukljuuje u sebi pravian povrat na sva sredstva koja su angairana u proizvodnji proizvoda ili usluge, pa je konkurentno utvrivanje cijena ono koje cijene utvruje na razini trokova. U suprotnom sluaju financijski sustav je neefikasan, jer se ne mogu realizirati svi zajmovi koji bi rezultirali profitabilnim investicijama (neto dobitkom). Isto tako, ako su transakcijski trokovi vii nego to je potrebno, nee se realizirati neki korisni zajmovi i suma neto dobitaka od zajmova e biti nia. Konkurencija meu financijskim posrednicima i tritima daje poticaj za snienje trokova i poveanje profita. Bez integracije financijski sustav nee biti efikasan ak ni ako su ispunjene prve dvije pretpostavke, pa e ukupna neto dobit od plasiranja sredstava za gospodarstvo u cjelini biti nia. Za financijski sustav kaemo da je integriran ako se na jednake zajmove utvruju jednaki uvjeti neovisno o lokaciji. Navedene pretpostavke vrijede ujedno i za efikasnost funkcija platnog prometa i trgovine rizikom: ako financijski sustav u cjelini ne osigurava efikasnost, nacionalni dohodak je nii od mogueg . Glavni razlog neefikasnosti financijskog sustava jesu nedovoljna konkurencija, a kao razlozi nedovoljne konkurencije mogu se navesti: ekonomija obujma i prirodni monopoli.

Ekonomija obujma stvara ulazne barijere u danu industriju i vodi koncentraciji industrije situaciji u kojoj se nemali broj tvrtki odnosi glavnina poslovanja industrije, to je zorno u bankovnoj industriji, industriji osiguranja i investicijskom bankarstvu u razvijenim, a jo vie u nerazvijenim zemljama i zemljama u tranziciji.

Kad kaemo prirodni monopol za neku industriju, smatramo da postoji ako su trokovi minimalni i kada u njoj djeluje samo jedna tvrtka, to se moe susresti i u financijskom sustavu kod kliring kua, i u odreenoj mjeri, trita vrijednosnica.

Osim to je za napredak gospodarstva potrebna efikasnost , i stabilnost financijskog sustava je od vitalne vanosti. Ovo vrijedi kako u razvijenim ekonomijama, gdje postoji visok stupanj zavisnosti gospodarstva o funkcioniranju financijskog sustava . tako i u zemljama u razvoju, koje se oslanjaju na financijski sustav u financiranju restrukturiranja i ubrzavanja gospodarskog razvitka5. Osnovne vrste nestabilnosti kojima su podloni financijski sustavi ukljuuju: paniku u bankarstvu, burzovni krah i nestabilnost cijena,

a rezultat su propusta financijskih sustava da osiguraju poticaj: pojedincima da se ponaaju na nain koji e biti u opem interesu bankama da ne preuzimaju preveliki rizik pri odobravanju zajmova.

To znai da se vlada treba angairati u uklanjanju ovih nedostatka kako bi financijski sustav osigurala od akutnih ili periodinih financijskih tresova (kriza) koji stvaraju nepovjerenje u nacionalni financijski sustav, potiu dezintermedijaciju, destimuliraju strane investitore i usporavaju produbljivanje financijskog sustava6.

5 6

Vidui, Lj. (2006) Financijski Menadment str.103-106 Vidui, Lj. (2006) Financijski Menadment str.103-106

3. Definicije i karakteristike financijskih trita

Financijska trita su strukture kojima protjeu sredstava. Kao to smo ve objasnili glavna funkcija i bitna ekonomska uloga financijskih trita je preusmjeravanje sredstava od ljudi koji imaju viak, to jest od ljudi koji su utedjeli novane vikove troei manje od dohotka do ljudi kojima nedostaju novana sredstva jer ele ili moraju troiti vie od dohotka.

Zato je preusmjeravanje sredstava od tedia prema potroaima toliko vano za gospodarstvo? Odgovor lei u injenici da ljudi koji tede najee nisu poduzetnici odnosno ljudi koji znaju za raspoloive profitabilne prigode za ulaganja. Bez financijskih trita veoma je teko prenijeti sredstva od osobe koja ne vidi prigode za ulaganja do osobe koja vidi; obje su osobe zatoene u statusu quo i objema je loije nego kada trita djeluju. Stoga su financijska trita kljuna za napredak ekonomske efikasnosti.

Moemo vidjeti zato su financijska trita tako vana i zato imaju veliku i odgovornu ulogu u ekonomiji. Ona omoguavaju premjetanje sredstava od ljudi kojima nedostaju prigode za produktivna ulaganja do ljudi koji imaju takve prigode. inei to, financijska trita doprinose veoj proizvodnji i efikasnosti u cjelokupnom gospodarstvu. Takoer izravno promiu blagostanje potroaa, jer im omoguavaju bolje vremensko planiranje i raspored kupnji. Mladim ljudima omoguavaju kupnju onog to im je potrebno i to si mogu priutiti, ime preskau ekanje kad bi tedili cjelokupan iznos koji trebaju platiti. Djelotvorna financijska trita poveavaju ekonomsko blagostanje svih lanova zajednice7.

3.1. Trita duga i vlasnikog kapitala

Dva su naina ako pojedinac ili poduzee moe doi do sredstava na financijskom tritu. Najea metoda je izdavanje dunikog instrumenta, kao to je obveznica ili hipoteka. Ti instrumenti predstavljaju ugovornu obvezu dunika da e imatelju instrumenta isplaivati fiksni novani iznos u redovitim vremenskim intervalima (isplate kamate i glavnice) do unaprijed odreenog datuma (datum dospijea), kada se obavlja zavrna isplata.

Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 15-17

Dospijee dunikog instrumenta je vrijeme do dana isteka instrumenta. Duniki instrument se smatra kratkoronim ako mu je rok dospijea krae od godine dana. Duniki instrument sa rokom dospijea izmeu jedne i deset godina smatramo srednjoronim instrumentom, a dugoronim ako mu je dospijee deset godina ili due.

Drugi nain prikupljanja novanih sredstava je emitiranje vlasnikog udjela, poput obinih dionica, to predstavlja potraivanje prema udjelu u neto dohotku (dohodak nakon podmirenja trokova i poreza) i neto imovini poduzea. Ako ste vlasnik jedne obine dionice u kompaniji koja je izdala milijun takvih dionica, imate pravo na milijunti dio neto dohotka i na isti toliki dio neto imovine kompanije. Instrumenti vlasnikog kapitala svojim vlasnicima uobiajeno osiguravaju povremene isplate u obliku dividendi i smatraju se dugoroni vrijednosnim papirima jer nemaju rok dospijea. Prema tome, vlasnitvo nad dionicom znai da ste vlasnik dijela poduzea pa zbog toga imate pravo glasa u vezi pitanja vanih za poduzee, kao to je izbor njezinih direktora8.

Glavna mana posjedovanja vlasnikog udjela umjesto tvrtkinog duga je to to je imatelj vlasnikog udjela rezidualni vjerovnik. To znai da poduzee prvo mora prvo isplatiti sve imatelje duga prije nego to isplati imatelje vlasnikih udjela. Dok za prednost dranja vlasnikih udjela moemo rei da je ta to njihovi imatelji uivaju izravnu korist od poveanja profitabilnosti ili vrijednosti imovine poduzea, jer se na temelju vlasnikih udjela odreuju i dodjeljuju vlasnika prava imatelja vlasnikog kapitala, imatelji duga nemaju tu pogodnost jer su jer su njihove novane isplate fiksne.

Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 18.

3.2. Primarna i sekundarna trita

Primarno trite je financijsko trite na kojem poduzea ili dravne jedinice, koje posuuju sredstva od prvih kupaca, prodaju nove emisije vrijednosnica, poput obveznica i dionica. Sekundarno trite je financijsko trite na kojem se prethodno izdani vrijednosni papiri mogu preprodati9.

3.2.1.Primarno trite
Primarna trita vrijednosnica javnosti nisu dovoljno poznata jer se prodaja vrijednosnica prvim kupcima esto odvija iza zatvorenih vrata. Primarna trita su trita na kojima korisnici sredstava (npr. korporacije) prikupljaju sredstva putem novih emisija financijskih instrumenta, poput dionica i obveznica. Korisnici sredstava raspolau novim projektima ili proirenim proizvodnim potrebama , no nemaju dovoljno sredstava koja sami stvaraju (npr. zadrana dobit) da bi podrali te potrebe. Stoga korisnici sredstava izdaju vrijednosne papire na vanjskim primarnim tritima da bi dobili dodatna sredstva10.

Odobravanje kredita korporacijama, kuanstvima, potroaima, dravi i financijskim institucijama takoer spada u transakcije primarnog trita. Spajanjem istovrsnih zajmova stvaraju se utrive vrijednosnice pokrivene (osigurane) imovinom koje postaju predmet trgovine na sekundarnom tritu11.

Vana financijska institucija koja pomae u poetnoj prodaji vrijednosnih papira na primarnom tritu naziva se investicijska banka, npr. Morgan Stanley ili Lehman Brothers. Ona to ini upisom izdanja vrijednosnica time jami cijenu izdanja vrijednosnih papira koje potom pokuava prodati iroj investicijskoj javnosti. Za te javne ponude investicijska banka savjetuje izdavaa vrijednosnih papira (korisnika sredstava) o emisiji vrijednosnih papira (kao to je cijena ponude i koliina vrijednosnih papira za emisiju) te privlai poetne javne kupce vrijednosnih papira za korisnika sredstava. Investicijske banke preuzimaju analizu trita, procjenjuju mogunost uspjeha emisije, predlau vrstu i osobine vrijednosnice ovisno o potrebama izdavatelja, odreuju poetnu cijenu primarne emisije, registriraju emisiju kod
9

Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 18. Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 19. 11 Vidui, Lj. (2006) Financijski Menadment str.109.
10

nadzornih organa, pribavljaju rejting, raspisuju poziv za upis, prodaju i distribuiraju vrijednosnice. Najee same ili udruene u kupovne grupe otkupljuju cijelu emisiju kao veleprodavai i rasprodaju je dalje, preuzimajui time i rizike (neprodaje, cijene) emisije12.

Posebno znaenje na primarnom tritu imaju informacije o bonitetu emitenta vrijednosnica i o rejtingu tvrtke. Bonitet je izraz koji sintetiki izraava vrijednost, pouzdanost, poslovnu i posebice kreditnu sposobnost. Ocjene o bonitetu i rangiranja emitenata slue investitorima pri ocjeni rizika, a emitentima pri utvrivanju trine pozicije, a time i utvrivanja cijene predmetne vrijednosnice na emisijskom tritu. Prikupljane informacija o bonitetu danas je visokoprofesionalizirani posao posebnih organizacija koje ga obavljaju uz naknadu. Najpoznatije Moodys, Standard & Poors, Fitch, Euromoney rangiraju emitente, pojedine emisije ili zemlje dodjeljujui im ocjene od tri A (najnii rizik) do C ili D (najrizinije). Ove se slovne ocjene dopunjuju i brojanim oznakama. Vano je napomenuti da su i najrizinije vrijednosnice pogodne za ulaganja ali je odluka o njihovoj kupnji povezana sa najviim stupnjem rizika kojeg se time preuzima. Zbog toga se institucionalnim investitorima najee ograniavaju ulaganja u visokorizine vrijednosnice13.

Izdavanjem vrijednosnih papira na primarnom tritu uz pomo investicijske banke, korisnik sredstava smanjuje rizik i trokove samostalnog stvaranja trita. Umjesto javne ponude, prodaja na primarnom tritu moe imati oblik privatnog plasmana. Uz pomo privatnog plasmana izdava vrijednosnih papira pokuava pronai institucionalnog kupca kao to je mirovinski fond, ili skupinu kupaca radi kupovine cijele emisije14. Privatni plasman vrijednosnih papira tradicionalno je meu najmanje likvidnim vrijednosnim papirima,koje ele ili mogu kupiti i zadrati samo najvee financijske institucije ili institucionalni ulagai. Financijski instrumenti primarnog trita obuhvaaju emisiju dionica tvrtki koje su prvotno bile javne (doputaju da se njihovim dionicama po prvi put javno trguje na tritu dionica). Ta se prva javna izdavanja nazivaju inicijalne javne ponude (IPO).

12 13

Leko,V. (2008) Poslovno bankarstvo, pomoni materijali za izuavanje str.55. Leko,V. (2008) Poslovno bankarstvo, pomoni materijali za izuavanje str.55. 14 Saunders, A., Millon Cornett,A.: Financijska trita i institucije str.3-4

3.2.2. Sekundarno trite

Nakon izdavanja financijskih instrumenata, poput dionica, na primarnim tritima, njima se dalje trguje odnosno ponovno ih se kupuje i ponovno prodaje na sekundarnim tritima. Kupci vrijednosnih papira na sekundarnom tritu su ekonomski subjekti (potroai poduzetnici i vlada) s vikom sredstava. Prodavatelji financijskih instrumenata na sekundarnim tritima su ekonomski subjekti kojima trebaju sredstva15.

Kada individualni investitor kupi vrijednosni papir na sekundarnom tritu, osoba koja je prodala papir zauzvrat dobiva novac, no tvrtka koja je izdala vrijednosnicu ne dolazi do novih sredstava. Izdavai vrijednosnih papira nisu izravno ukljueni u prijenos sredstava ili instrumenata na sekundarnom tritu. Meutim, izdava dobiva informacije o trenutanoj trinoj vrijednosti svojih financijskih instrumenata, a time i vrijednosti korporacije gledanu oima investitora kao to su njezini dioniari, praenjem cijena po kojima se na sekundarnom tritu trguje njezinim financijskim instrumentima. Korporacija dolazi do novih sredstava samo kada se njezini vrijednosni papiri po prvi put prodaju na primarnom tritu.Sekundarna trita imaju dvije vane funkcije. Prvo, olakavaju prodaju financijskih instrumenata radi dolaenja do novca, odnosno zbog njih su financijski instrumenti likvidniji.

Na sekundarnim tritima se omoguuje unovenje ranijih ulaganja, tj. likvidnost investitora uz relativno stabilne izvore financiranja za emitenta. Osiguranje likvidnosti je osnovna funkcija sekundarnog trita bez kojeg bi funkcioniranje primarnog trita bilo dovedeno u pitanje. Sekundarno trite je posebno vano kod vrijednosnica trita kapitala, vrijednosnice koje imaju dugi rok dospijea, uslijed vee mogunosti promjene cijene vrijednosnica i injenice da je da je unovenje vrijednosnica daleko u budunosti, odnosno da su oekivani gotovinski tijekovi vremenski udaljeniji. Zbog nelikvidnosti i vee neizvjesnosti u sluaju da svoja potraivanja ne mogu unoviti na sekundarnom tritu , investitori bi bili neskloni ulaganju sredstava u ovakve vrijednosnice, to bi se uveliko odrazilo na obujam primarnog trita16.

Poveana likvidnost financijskih instrumenata ini ih privlanijima, to kompaniji izdavatelju olakava nove prodaje vrijednosnica na primarnom tritu. Drugo, sekundarna trita odreuju cijenu vrijednosnice koju je tvrtka izdavatelj prethodna izdala na primarnom tritu.
15 16

Saunders, A., Millon Cornett,A.: Financijska trita i institucije str.5. Vidui, Lj. (2006) Financijski Menadment str.110.

10

Institucije koje kupuju vrijednosne papire na primarnom tritu izdavatelju nee platiti cijenu vee od one za koju misle da mogu dobiti na sekundarnom tritu. to je vea cijena vrijednosnice na sekundarnom tritu, vea e biti i cijena koju e korporacija izdavatelj postii prigodom nove emisije vrijednosnih papira na primarnom tritu, pa e vei biti i iznos kapitala to e ga korporacija na taj nain prikupiti. Stoga su kretanja na sekundarnom tritu najvaniji pokazatelji za korporacije koje izdaju vrijednosne papire. Ta kretanja i informacije o cijenama omoguavaju izdavaima ocjenu uspjenosti koritenja sredstava nastalih iz financijskih instrumenata koje su ve izdali i daje informacije o potencijalnoj uspjenosti ponuda duga ili dionica koje e slijediti u prikupljanju dodatnog novca (i uz koje trokove). Brokeri i dileri vrijednosnih papira igraju kljunu uloge na djelotvornim sekundarnim tritima. Brokeri djeluju u ime ulagaa i spajaju kupce s prodavateljima vrijednosnih papira, dok dileri povezuju kupce i prodavatelje kupujui prodajui vrijednosnice po unaprijed utvrenim (kotiranim)cijenama.

Sekundarna trita se mogu organizirati na dva naina. Jedan je organizirati burze, gdje se kupci i prodavatelji vrijednosnica (ili njihovi zastupnici, ili brokeri) susreu na jednom, sredinjem mjestu, radi obavljanja trgovine. Drugi nain organizacije sekundarnog trita je neureeno ili izvanburzovno OTC trite na kojem dileri koji su smjeteni na razliitim lokacijama, dre zalihu vrijednosnih papira. Spremni su ih kupovati i prodavati bilo kome tko eli prihvatiti njihove cijene. Raunala dilera na takvom se tritu nalaze u stalnoj vezi, to im omoguava poznavanje cijena kod svih drugih dilera pa OTC trite moe biti veoma konkurentno i ne mora se bitno razlikovati od trita sa organiziranom burzom17.

17

Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 19

11

4. Trita novca i trita kapitala

Jo jedan nain na koji moemo razlikovati pojedina trita polazi od kriterija ronosti vrijednosnih papira. Trite novca je financijsko trite na kojem se trguje samo kratkoronim dunikim instrumentima iji je izvorni ro dospijea krai od godine dana. Trite kapitala je trite na kojem se trguje instrumentima dugoronog duga, izvornog roka dospijea godinu dana ili due, kao i instrumentima vlasnikih udjela. Instrumentima trita novca trguje se vie nego dugoronim vrijednosnicama, pa su ti instrumenti likvidniji, odnosno kratkorone vrijednosnice biljee manje promjene cijena nego dugorone vrijednosnice to ih ini sigurnijima za ulaganja. Zbog toga banke i poduzea aktivno koriste instrumente novanog trita da bi ostvarili kamatni prihod na privremen vikove novanih sredstava. Vrijednosnice trita kapitala poput dionica i dugoronih obveznica, esto se nalaze u posjedu financijskih posrednika kao to su osiguravajua drutva i mirovinski fondovi, za koje je karakteristian nizak stupanj neizvjesnosti u pogledu iznosa sredstava koji e im u budunosti morati stajati na raspolaganju18.

TRITE NOVCA Glavni ponudioci Komercijalne banke Nefinancijske institucije Uzajamni fondovi Drava Glavni traioci Dravna riznica

TRITE KAPITALA Glavni ponudioci Mirovinski fondovi Glavni traioci Poduzea

Komercijalne banke

Osiguravajua drutva Domainstva

Domainstva

Nefinancijske korporacije Financijske korporacije

Drava

S&L udruenja

Dileri-brokeri Komercijalne banke vrijednosnica Tablica:2. Prikaz funkcija koje obavljaju razliite financijske institucije. Izvor: Vidui Lj. (2006) Financijski menadment str.107. Prilagoeno prema: Rose & Kolari, 1995.

Sredinja banka

18

Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 20.

12

Definicije i karakteristike trita novca Pojam trite novca u stvari je pogrean. Novcem-novanicama se ne trguje na tritu novca. No, budui da su vrijednosni papiri kojima se tamo trguje kratkoroni i izuzetno likvidni, blizu su toga da budu novac19. Trite novca u uem smislu moemo definirati kao trite za transakcije kratkoronim kreditnim vrijednosnicama koje su javno emitirane ili privatno plasirane. Pribrojimo li ovom tritu kratkorone depozite i kredite banaka dobivamo trite novca u irem smislu20.

Otvoreno trite Javna emisija i trgovina kratkoronim vrijednosnicama Privatni plasman

Ugovorno trite Kratkoroni krediti i depoziti banaka

kratkoronih kreditnih instrumenata

Trite novca u uem smislu

Trite novca u irem smislu

19 20

Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 215-216 Vidui, Lj. (2006) Financijski Menadment str.112

13

Trite novca je trite na kojem se trguje sigurnim, neosiguranim financijskim instrumentima s dospijeem do godine dana. Financijski instrumenti s rokom dospijea iznad 12 mjeseci predmet su trgovanja na tritu kapitala. Trite novca je trite za transakcije na veliko koje je organizirano kao izvanburzovno OTC trite te je zbog toga u sjeni ostalih trita. Takvo trite omoguuje pribavljanje sredstava za financiranje potreba obrtnog kapitala poduzeima, prevladavanje kratkoronih proraunskih neravnotea vladi, te pribavljanje kratkoronih sredstava financijskim institucijama, dilerima, bankama, osiguravajuim drutvima i financijskim korporacijama.

Potreba za tritima novca javlja se zbog toga to se neposredne potrebe za novcem pojedinaca, korporacija i vlasti ne poklapaju nuno s njihovim novanim prihodom. Isto tako, dnevni obrasci novanih primitaka korporacije ne moraju se nuno poklapati s dnevnim izdacima.

S obzirom da dodatno dranje gotovinskog salda ukljuuje i troak u obliku tzv. oportunitetnog troka, te ekonomske jedinice s vikom gotovine obino takav saldo dre na minimumu neophodnom za pokrivanje svakodnevnih transakcijskih obveza. Stoga vlasnici gotovine viak novanih sredstava ulau u financijske vrijednosne papire koji se po potrebi mogu brzo i relativno bez troka pretvoriti natrag u gotovinu uz mali rizik gubitka vrijednosti tijekom kratkog investicijskog razdoblja. Najznaajniji segment ovog trita u pravilu je trite kratkoronih dravnih vrijednosnica i komercijalnih papira a u zadnje vrijeme je izrazito porasla uloga zajednikih fondova novanog trita21.

Trita novca su djelotvorna u obavljanju tih usluga omoguavajui brzi prijenos velikih iznosa od dobavljaa sredstava do korisnika sredstava u kratkim razdobljima uz mali troak za oba sudionika transakcije22. Instrument trita novca nudi mogunost ulaganja koje daje viu kamatnu stopu, odnosno povrat, od dranja gotovine, vrlo je likvidan zbog kratkog dospijea te niskog rizika od neplaanja.

21 22

Vidui, Lj. (2006): Financijski Menadment str. 113 Saunders, A., Millon Cornett,A.: Financijska trita i institucije str.121-122

14

Takvi instrumenti obino se izdaju jedino visokokvalitetnim zajmoprimcima s malim rizikom neplaanja. Novanom tritu je zadatak svakodnevno opskrbljivanje banaka novcem u funkciji transakcijskog sredstva, kako bi postigle likvidnost kojom se omoguavaju njihova tekua plaanja ili plaanja njihovih komitenata. Na ovom tritu trguje se bankovnim likvidnim rezervama i kratkoronim vrijednosnicama23.

Likvidne rezerve banaka kod sredinje banke (iznad obveznih rezervi) pozajmljuju se na tritima novca na kratke rokove od jednog do nekoliko dana (dnevni i prekononi novac), na vie dana, do opoziva, na mjesec dana ili do godine dana. Novac pozajmljuju banke i tedne depozitne institucije meusobno. Sredinje banke mogu i ne moraju sudjelovati na ovom tritu. Kao to smo naveli na ovom tritu sudjeluju i nebankovni subjekti, ostale financijske institucije i velike korporacije , no one su uglavnom orijentirane na pozajmice od banaka.

Kretanje kamatnih stopa na tritu novca Osnovu trine strukture kamatnih stopa ini prinos na dravne blagajnike zapise, nakon kojeg odmah slijedi kamatna stopa na utrive depozite i bankarske akcepte, konana kamatna stopa na tritu novca je eskontna stopa koja se zaraunava depozitnim institucijama koje pozajmljuju od sredinje banke, a nastoji se da ona bude to blie stopi na blagajnike zapise. Niska eskontna stopa moe dovesti do pretjeranog uzimanja zajmova, dok visoka eskontna stopa prisiljava banke da pozajmljuju na otvorenom tritu ime se poveava promjenjivost kamatnih stopa to moe stvoriti nestabilne trine uvjete.

Jaanje trita novca i inovacije financijskih instrumenata doveli su do suavanja depozitne baze banaka procesima disintermedijacije i reintermedijacije. Disintermedijacija podrazumijeva zamjenu indirektnih kredita direktnima, dok je reintermedijacije proces zamjene indirektnih kredita banaka indirektnim kreditima drugih financijskih posrednika (primjerice zaduivanje kod financijske korporacije umjesto zaduivanja kod banke)24.

Razvijeno trite novca se moe promatrati kao skup sub-trita za trgovinu kratkoronim instrumentima poduzea, drave i financijskih posrednika. Tako se moe govoriti o: Tritu kratkoronih vrijednosnica riznice (trezorskih zapisa),

23 24

Leko,V. (2008) Poslovno bankarstvo, pomoni materijali za izuavanje str.62. Vidui, Lj. (2006): Financijski Menadment str. 114

15

tritu komercijalnih papira koje emitiraju poduzea i financijske institucije (brokerske tvrtke, osiguravajue kompanije, financijske kompanije),

Tritu velikih bankarskih depozita (utrivi certifikati o depozitima Negotiable Certificate of Deposits NCD, depozitne note depozitori notes),

tritu bankarskih akcepata (bankarskih kredita poduzeima na temelju komercijalnih mjenica),

REPO tritu (trite na kojem brokeri ili banke dogovaraju simultanu prodaju vrijednosnica i njihovu kupnju na neki budui datum po unaprijed dogovorenoj cijeni),

tritu srednjoronih nota (Medium Term Notes MTN) instrumenta koje emitiraju industrijska poduzea i financijske institucije kad je preostalo razdoblje do dospijea ispod godine dana25.

4.1. Sudionici trita novca

U skladu sa Zakonom, mogu biti banke i ostale financijske institucije (stambene tedionice, osiguravajua drutva, drutva za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, fondovi i ostali), Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija. Zbog visokih trokova emisije, injenici da se radi o vrijednosnicama bez pokria , i s obzirom da plasirana gotovina na tritu novca mora biti na raspolaganju za brzi povrat zajmodavcu, instrumenti trita novca obino se mogu izdati jedino visokokvalitetnim zajmoprimcima s malim rizikom od neplaanja.

Poslovne banke Najei sluaj vezan je uz meubankovno trgovanje novcem na jedan dan (prekonono trgovanje), nekoliko dana, jedan mjesec, tri mjeseca itd. Banke imaju slobodna novana sredstva koja posredstvom novanog trita plasiraju novane vikove bankama koje trenutno imaju manjak novanih sredstava. Vanost banaka na tritima novca dijelom potjee od njihove potrebe za pokrivanjem obveza za rezervama koje su odreene propisima.

Sredinja banka U okviru operacija na otvorenom tritu se kupuje ili prodaje vrijednosnice koje dospijevaju u roku kraem od jedne godine.
25

Vidui, Lj. (2006): Financijski Menadment str. 113.

16

Politikom refinanciranja poslovnih banaka (diskontnom politikom) sredinja banka neposredno utjee na visinu slobodnih novanih sredstava poslovnih banaka, odnosno stupanj likvidnosti poslovnih banaka. Ministarstvo financija Emitira kratkorone vrijednosnice (trezorske zapise). Prodajom trezorskih zapisa poslovnim bankama ili drugim subjektima drava pribavlja slobodna novana sredstva potrebna za financiranje potronje i rashoda drave. Prodajom trezorskih zapisa dravna riznica vri emisiju kratkoronog javnog (dravnog) duga.

Velika poduzea Javljaju se na novanom tritu kao kupci, ulagai u trezorske zapise i druge oblike kratkoronih instrumenta. U sluaju manjka novanih sredstava javljaju se kao izdavatelji komercijalnih zapisa ijom prodajom pribavljaju novana sredstva na tritu. Dileri i brokeri Javljaju se na tritu kao specijalisti za prodaju i kupnju vrijednosnica. Dileri su trgovci koji nastupaju u svoje ime i za svoj raun (zaradu ili gubitak), to znai da kupovinom i prodajom vrijednosnica preuzimaju na sebe rizik promjene cijena i kamata na tritu. Brokeri su trgovci koji se javljaju iskljuivo u ulozi posrednika izmeu prodavatelja i kupaca vrijednosnica, a za svoju uslugu naplauju proviziju26. Transakcije na tritu novca ne odvijaju se na nekom odreenom mjestu ili u nekoj zgradi. Umjesto toga, trgovci uglavnom dogovaraju kupnju i prodaju telefonom i dovravaju ih elektronikim putem. Zbog tog obiljeja, vrijednosnice trita novca obino imaju i aktivno sekundarno trite. To znai da je, nakon to se vrijednosnica prvotno proda, relativno lako za nju nai nove kupce. Aktivno sekundarno trite ini vrijednosnice trita novca vrlo fleksibilnim instrumentima za premoivanje kratkoronih financijskih potreba27.

26 27

Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 218-220 Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 216

17

4.2. Instrumenti kojima se trguje na tritima novca

Instrumenti kojima se trguje na tritu novca imaju zajednike tri osnovne karakteristike: uglavnom se prodaju u velikim apoenima imaju nizak rizik neplaanja dospijevaju unutar jedne godine od datuma njihovog prvotnog izdanja.

Financijski instrumenti kojima se trguje na ovom tritu trebaju biti visoko utrivi (likvidni) s malim stupnjem rizika to prua investitorima relativno sigurnu mogunost investiranja, pogotovo kod ulaganja u kratkorone vrijednosnice dravne riznice (Trezorske zapise ministarstva financija)28.

4.2.1. Certifikat o depozitu

Certifikat o depozitu je vrijednosni papiri putem kojih depozitna banka potvruje da je primila u depozit odreeni iznos zajedno s kamatama (po isteku oroenja) isplatiti donosiocu certifikata.

4.2.2. Komercijalni zapisi (papiri)

Komercijalni zapisi su neosigurane zadunice koje izdaju tvrtke i banke i koje dospijevaju za najvie 270 dana, to je duniki vrijednosni papiri koji se izdaje radi pribavljanja kratkoronih novanih sredstava. Kamatna stopa koja se plaa odraava njenu razinu rizika.

4.2.3. Trezorski (blagajniki) zapisi

Trezorski zapisi su vrijednosni papiri koje izdaju centralne banke, dravni trezori, dravne agencije, ministarstva financija. To su vrijednosni papiri koji slue za pokrie manjka (deficita) u tekuem vladinom proraunu i za financiranje dospjelog vladinog duga.

4.2.4. Bankarski akcepti

Bankarski akcept je mjenica koju je komitent banke po prethodnom dogovoru s bankom vukao na banku, a ona je mjenicu u svojstvu dunika potpisala (akceptirala) predstavlja
28

Vidui, Lj. (2006): Financijski Menadment str. 113

18

obvezu banke koja imaocu takve mjenice obeava sigurnost isplate mjenine svote na dan njezina dospijea (mjenica se umjesto na dunika vue na banku akceptanata).

4.2.5. Sporazumi o reotkupu (REPO)

Sporazumi o reotkupu (REPO) su kratkoroni krediti koje uzima Vlada, pri emu kao instrument osiguranja povrata kredita izdaje svoje vrijednosnice uz obvezu njegova otkupa po dospijeu duga, uveanog za kamate29.

4.2.6. Razliite vrste depozita po vienju

Depozit po vienju su novana sredstva kod banaka i drugih depozitnih ustanova koja mogu bez zapreka biti povuena u gotovini ili prenijeta na drugi raun bez prethodne obavijesti banci.

Navedeni instrumenti obino su potraivanja sredinjih banaka (ondje gdje vode politiku otvorenog trita), poduzea i tvrtki za poslovanje s vrijednosnicama, a obveza su drave i poduzea. Banke i druge depozitne institucije imaju ih i u aktivi i u pasivi, to ovisi i individualnoj razini likvidnosti.

29

Saunders, A., Millon Cornett,A.: Financijska trita i institucije str.123-139

19

Definicije i karakteristike trita kapitala Trita kapitala su trita koje trguju vlasnikim udjelu (dionicama) i dunikim (obveznicama) instrumentima s dospijeem duim od godine dana. Glavni korisnici vrijednosnih papira na tritu kapitala su korporacije i vlade. Kuanstva su glavni dobavljai sredstava za te vrijednosne papire. S obzirom na njihov dug rok dospijea, ti instrumenti imaju iru fluktuaciju cijena na sekundarnim tritima na kojima trguju nego instrumenti na tritima novca, Primjerice, zbog svojeg dueg roka dospijea ti su instrumenti podloniji i veem kreditnom riziku i veem riziku promjene kamatne stope nego instrumenti s kratkoronim dospijeem30.

Trite kapitala je trite na kojem se pribavljaju sredstva za financiranje dugoronih ulaganja (poduzea, financijskih institucija, drave i lokalnih organa uprave). Trite kapitala u uem smislu je trite za transakcije srednjoronim i dugoronim kreditnim i vlasnikim vrijednosnicama javno emitiranim ili privatno plasiranim. Dodamo li ovom tritu i trite srednjoronih i dugoronih bankarskih kredita dobivamo trite kapitala u irem smislu31.

Otvoreno trite

Ugovorno trite

Javna emisija i trgovina srednjoronih i dugoronih kreditnih i vlasnikih vrijednosnica

Privatni plasmani srednjoronih i dugoronih kreditnih i vlasnikih vrijednosnica

Srednjoroni i dugoroni krediti banaka

Trite kapitala i uem smislu

Trite kapitala i irem smislu

30 31

Saunders, A., Millon Cornett,A.: Financijska trita i institucije str.8. Vidui, Lj. (2006): Financijski Menadment str. 112.

20

Motivi tvrtki koje izdaju vrijednosnice trita kapitala i ulagaa koji ih kupuju vrlo se razlikuju od motiva aktera na tritima novca. Tvrtke i pojedinci primarno koriste trita novca da bi skladitili sredstva tijekom kratkih vremenskih razdoblja sve dok se ne pojavi vanija potreba ili produktivniji nain upotrebe tih sredstava. Suprotno tome, tvrtke i pojedinci koriste trita kapitala za dugorona ulaganja. Trita kapitala su alternativa ulaganjima u imovinu kao to je nekretnina ili zlato32.

U trita kapitala ukljuujemo bankarsko trite i trite vrijednosnica. Bankarsko trite, koje ima veliku ulogu u financiranju kompanija u Njemakoj gdje postoje industrijske banke, Italiji i Japanu (gdje banke ine financijske centre industrijsko financijskih skupina keiretsu), kao i tranzicijskih gospodarstava i zemalja u razvoju. Trite vrijednosnica, trita za emisiju i kasnije obino viestruke kupnje i prodaje financijskih instrumenata. Trite kapitala kao i trite novca moemo promatrati kao skup sub trita koja su se razvila za emisiju i trgovinu vrijednosnicama razliitih izdatnika. Tako na razvijenim tritima kapitala moemo razlikovati : trite dravnih nota i obveznica, na kojima drava pribavlja sredstva za odobravanje zajmova drugima (izvoznicima, malim poduzeima, poljoprivrednicima, studentima i sl.) preko svojih agencija banaka, hipotekarno trite, trite isprava o zajmu odobrenom na temelju pokria poslovnih i stambenih nekretnina), trite korporacijskih dionica (burze i OTC trita), trite korporacijskih nota i obveznica (OTC trite) i trite municipalnih obveznica (obveznica koje emitiraju lokalni organi uprave)33.

Prema obliku u kojem su sredstva pribavljena postoje: trita vlastitog kapitala i zajmovna (kreditna) trita

Na tritima vlastitog kapitala poduzea i financijske institucije s korporativnom organizacijom pribavljaju/poveavaju vlastiti kapital emisijom dionica. Ova trita
32 33

Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 242. Vidui, Lj. (2006): Financijski Menadment str. 114.

21

omoguuju emitentu podjelu rizika. Naime, investitori u dionice su rezidualni vlasnici kompanije koji ne oekuju povrat uloenih sredstava u tvrtku od emitenta ve povrat u obliku dividende, koji nije fiksna ni zakonska obveza, te kapital dobitak. U sluaju likvidacije emitenta vlasnici sudjeluju u steajnoj masi tek nakon isplate potraivanja zaposlenika, vjerovnika i drave. Pribavljanje financijskih sredstava emisijom dionica nosi sa sobom odreene nedostatke. Emisija dionica se moe tumaiti kao signal da menadment tvrtke procjenjuje da je cijena dionice tvrtke precijenjena pa treba iskoristit povoljan trenutak za takav oblik financiranja. Jo jedan nedostatak je taj da u uvjetima disperziranog vlasnitva dionica vlasnici tvrtke su manjinski dioniari koji nemaju efektivnu kontrolu nad aktivnostima menadmenta. U uvjetima preteitog financiranja vlastitim kapitalom menadment ima na raspolaganju znaajan slobodni tijek novca koji mu omoguuje veliku slobodu u odluivanju, te moe djelovati primarno u osobnom interesu. Ovi razlozi su intenzivan val preuzimanja tijekom 80-ih smatraju se osnovnim razlozima relativno malog pribavljanja kapitala u razvijenim industrijskim zemljama emisijom dionica.

Zajmovna trita ukljuuju trita za kratkorono , te srednjorono i dugorono zaduivanje. Pod tritem dugoronog zaduivanja u razvijenim zemljama se podrazumijeva zaduivanje emisijom obveznica tj. trite obveznica. Meutim, obzirom da u industrijskim zemljama s financijskim sustavom orijentiranim bankama, industrijske banke imaju vanu ulogu u dugoronom kreditiranju poduzea, kao i u veini tranzicijskih gospodarstava i zemalja u razvoju, ovdje treba ubrojiti i bankarsko trite dugoronih kredita. Specifinost trita bankarskih kredita sastoji se u tome to se ovdje ne radi o razmjeni jedne vrste robe za drugom, ve o razmjeni novca za obeanje plaanja u budunosti, te u injenici da su zajmovni ugovori po svojoj prirodi heterogeni.

Zaduivanje emisijom vrijednosnica ima odreene slinosti s tritem za vlastiti kapital, s jedne strane, te odreene slinosti s tritem bankarskih kredita. Holderi vrijednosnica imaju pristup samo javno raspoloivim informacijama o emitentu i ne mogu povui sredstva od emitenta. Zaduivanje na tritu vrijednosnica kao kod bankarskih kredita namee obvezu plaanja fiksnih naknada to smanjuje slobodu odluivanja menadmenta. Banka je meutim u boljem poloaju od investitora u kreditne vrijednosnice. Interesi investitora na ovom tritu

22

nisu u potpunosti zatieni, dok banka moe otkazati kredit, a ima i dobar uvid u poslovanje zajmoprimca, odnosno ima informacije koje nisu dostupne iroj javnosti34.

.Hipotekarno trite Hipotekarno trite je podvrsta trita kapitala i jedan od najvanijih pojedinanih oblika sekundarnog trita u razvijenim zemljama. Visoki iznosi i dugi rokovi odobrenih hipotekarnih kredita imobiliziraju aktivu kreditora. Zato se potraivanjima osiguranim hipotekom sve ee trguje na sekundarnom tritu hipoteka. To se odnosi na standardne hipotekarne kredite, a jo vie na raznovrsne sekuritizirane oblike hipotekarnog kredita. Razvoj ovog trita kroz sustav garantiranja i osiguranja hipotekarnih kredita znatno pomae drava.

Na osnovi odobrenih hipotekarnih kredita i budueg priljeva po otplatama glavnice i kamata, hipotekarne institucije ili posebne dravne hipotekarne agencije emitiraju dugorone dunike vrijednosnice (obveznice i note) ili udjelne certifikate i rasprodaju ih javnosti. Takve hipotekarne obveznice apsorbiraju sve vee iznose kapitala na tritu. U SAD nazivaju se MBB (Mortage Backed Bonds), a pojavljuju se u obliku MPT (Mortage Pass Throug), MPTB (Mortage Pay Throug Bonds), kao udjelni certifikati, kao privatni certifikati izdani na osnovi standardne hipoteke. Na taj nain hipotekarne financijske institucije pribavljaju nova novana sredstva za odravanje likvidnosti ili za nova kreditiranja. Hipotekarni kreditor najee i dalje upravlja hipotekarnim kreditima izdvojenim u posebni skup (pool) ili se ona izdvajaju u posebnu pravnu osobu (SPV Special Purpose Vehicle). Isplata kamata i glavnice obveznica osigurana je otplatama iz prethodno odobrenih hipotekarnih kredita. Rokovi i dinamika isplata po obveznicama usklaeni su sa rokovima i dinamikom otplata hipotekarnih kredita koji im slue kao kolateral. Cijeli sustav ustrojen je tako da krajnji korisnik stambenih kredita obino i ne zna za postupke sekuritizacije, ve od odobravanja do otplate kredita posluje samo sa svojim izvornim kreditorom35.

34 35

Vidui, Lj. (2006): Financijski Menadment str. 116. Leko,V. (2008) Poslovno bankarstvo, pomoni materijali za izuavanje str.66.

23

U Europskoj Uniji stambeni i ostali hipotekarni krediti financiraju se drukije, iz prikupljenih depozita. U novije vrijeme primjetan je bri razvoj stambenog kreditiranja iz sredstava prikupljenih emisijom zadunica (sekuritizacija pasive) i tehnikom izvanbilanne sekuritizacije potraivanja (aktive)36.

4.4. Sudionici na tritu kapitala

Primarni izdavatelji vrijednosnica na trita kapitala su savezne, lokalne vlasti i korporacije. Savezna vlada izdaje dugorone obveznice da bi financirali investicijske projekte, kao to su izgradnja kola i zatvora. Vlade nikad ne izdaju dionice jer ne mogu prodati prava vlasnitva. Korporacije izdaju i obveznice i dionice. Jedna od najteih odluka s kojima se suoava neka tvrtka jest treba li financirati svoj rast zaduivanjem ili emisijom kapitala. Raspored kapitala tvrtke izmeu duga i temeljnog kapitala je njena struktura kapitala. Korporacije mogu ui na trita kapitala jer nemaju dovoljno kapitala da financiraju svoje prilike za ulaganje. Kao alternativu tvrtke mogu odabrati ulazak na trite kapitala jer ele sauvati svoj kapital za podmirenje neoekivanih potreba. U oba sluaja dostupnost efikasnim tritima kapitala kljuna je za kontinuirano zdravlje poslovnog sektora. Najvei kupci vrijednosnica trita kapitala su kuanstva. esto pojedinci i kuanstva polau sredstva u financijske institucije, kao to su investicijski i mirovinski fondovi, koji koriste sredstva za kupnju instrumenata trita kapitala kao to su obveznice i dionice37.

4.5. Trgovanje na tritima kapitala

Trgovanje na tritima kapitala se odvija na primarnom i sekundarnom tritu. Trita kapitala imaju dobro razvijena sekundarna trita. Na sekundarnom tritu se odvija prodaja prethodno izdanih vrijednosnica. Vano je jer veina investitora planira prodati dugorone obveznice prije njihovog dospijea i, konano, prodati svoje vlasnitvo nad dionicama. Postoje dva tipa burzi na sekundarnom tritu za kapitalne vrijednosnice: organizirane burze i izvanburzovna trita (OTC). Dok se veina transakcija trita novca odvija putem telefona, glavnina transakcija trita kapitala, mjereno prema volumenu, dogaa se putem organiziranih burzi.

36 37

Leko,V. (2008): Poslovno bankarstvo, pomoni materijali za izuavanje str.66. Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 242.

24

4.5.1. Organizirane burze vrijednosnih papira

Organizirana burza nalazi se u zgradi u kojoj se trguje vrijednosnim papirima (dionice, obveznice, opcije, i terminske ugovore). To je organizirano i centralizirano fiziko mjesto trgovanja vrijednosnim papirima na kojem lanovi burze trguju prema specifinom skupu pravila i regulacije i to kao posrednici (brokeri) ili za vlastit raun (dileri, traderi). Burza je udruenje registriranih lanova i na njoj mogu trgovati samo lanovi burze koji na njoj imaju jedno ili vie uplaenih mjesta (seat). Posjedovanje jednog od 1366 mjesta na NYSE-u ja ulaznica za trgovanje na najveoj svjetskoj burzi. lanstvo daje vlasnicima pravo da trguju dionicama i glasuju na sastancima burze. Najvia cijena ikad postignuta za mjesto na Big Bordu bila je 2,65 milijuna dolara, 23. kolovoza 1999. Bez obzira na to koliko je skupo mjesto na burzi ono ak ne ukljuuje niti stolac.

Zadatak burze je osigurati infrastrukturu i trgovanje na njoj listiranim uvrtenim dionicama. Prije uvrtavanja na listu vrijednosnica kojima se trguje na burzi, emitent vrijednosnice duan je podnijeti burzi dokaze o ispunjavanju uvjeta za uvrtavanje (podaci o iznosu godinje dobiti, broj dionica ponuenih javnosti, broj krupnih dioniara, iznos neto aktive, minimalna trina vrijednost, minimalni broj vlasnika po 100 dionica i slino). Za uvrtavanje na burzu tvrtke moraju prihvatiti visoke standarde zatite investitora, podnositi periodina i godinja izvjea, organizirati skupove dioniara, iznositi financijske informacije u javnost38. Primjerice, NYSE potie samo velike tvrtke na upis tako da bi volumen transakcija bio visok. Da bi se tvrtka upisala na NYSE mora udovoljavati sljedee minimalne zahtjeve: mora imati barem 2000 dioniara, od kojih svaki posjeduje 100 ili vie dionica minimum od 1,1 milijun dionica kojima se trguje javno zarada prije oporezivanja od 2,5 milijuna dolara u vrijeme uvrtenja na burzu plus barem 2 milijuna dolara u zaradi prije oporezivanja u svakoj od prethodnih dviju godina. trina cijena javnih dionica od 100 milijuna dolara ili vie39.

Na burzi se trguje malim brojem najkvalitetnijih vrijednosnica uhodanih i poznatih domaih ali i stranih tvrtki.

38 39

Leko,V. (2008): Poslovno bankarstvo, pomoni materijali za izuavanje str.58. Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 244.

25

New York Stock Exchange (NYSE), osnovna je 1782., najvea je svjetska burza. Na njoj se trguje sa 3558 vrijednosnice 2745 tvrtki, od kojih su 457 strane. Najvie uvrtenih izdanja predstavljaju obine dionice (2641) dok ostatak ine preferencijalne dionice (393), izvedenice (568) i varanti (6). Ima 351 lanicu. Prosjeni dnevni promet u 2006. bio je 87 milijardi USD s prosjenom cijenom dionice od 41,19 dolar. Ukupna vrijednost trgovanja na NYSE u 2006. bila je 22.000 milijardi dolara. Na NYSE je u 2006. bilo uvrteno i 205 obveznica od ega je 158 izdanja domaih i 38 stranih korporativnih obveznica. Druga po veliini burza u SAD je Amerika burza - AMEX (American Stock Exchange) krajem 2006. bile su uvrtene vrijednosnice 1.433 tvrtki. Zahtjevi za upis Amerike burze manje su ograniavajui. Takoer postoje velike organizirane burze irom svijeta. Najaktivnija burza na svijetu ja Nikkei u Tokiju, ostale velike burze ukljuuju Londonsku burzu u Engleskoj, DAX u Njemakoj i Toronto u Kanadi40.

Pored slubene burze postoje burze unutar i burze izvan burze. NASDAQ u SAD-u i SEAQ u Britaniji su primjer burze izvan slubene burze koje su zakonski priznate. Burze unutar slubenih burzi esto se nazivaju drugom, treom i etvrtom burzom, pri emu se pod ovim nazivima u pojedinim zemljama misli na razliite sadraje.

Pod drugom i treom burzom u Italiji se smatra Ristreto i Terzo mercato, a u Njemakoj Geregelter Freiferkehr i Telefonverkehr. U SAD-u se pod drugom burzom misli na Amex koji je nastao na uglu ulica Wiliam i Beaver, gdje su curbstone brokeri trgovali pekulativnim vrijednosnicama manje poznatih kompanija kojima se nisu htjeli baviti lanovi tadanje NYSE. To je bilo drugo trite i zvalo se Curb, a danas Amex. Pod treim tritem u SAD-u podrazumijeva se OTC, a u Europi neto drugo, to ukazuje na nepreciznost ovih pojmova od zemlje do zemlje41.

4.5.2. Burzovni indeksi

Burzovni indeksi i prosjeci pokazatelji su stanja na burzovnim tritima. Koncipirani su tako da mjere i izvjeuju o promjenama vrijednosti izabranih grupa vrijednosnica koje su reprezentativne za cijelo trite ili za neki njegov dio. Prosjek iskazuje aritmetiku sredinu grupe cijena (vrijednosnica), a indeks je prosjek u odnosu na ranije utvrenu baznu trinu
40 41

Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 242. Lovrinovi, I. (1997): Novano trite, srce financijskog trita

26

vrijednost. Kako su indeksi rezultat stalnih promjena cijena izabranih vrijednosnica, oni upuuju na tendenciju kretanja cijena na cijeloj burzi ili odreenom segmentu trgovanja, a odraavaju i kretanja nacionalnog i meunarodnog privrednog, politikog, socijalnog okruenja i dogaanja. Najstariji i najire primjenjivani indeks je Dow Jones Industrial Average indeks (DJIA) koji se izraunava na temelju zakljunih teajeva na NYSE i odnosi se na ameriku privredu. Izraunava se posebnom formulom u koju su uvrtene cijene 30 reprezentativnih (blue chip), aktivnih, primarno industrijskih amerikih korporacija, koje predstavljaju 1/5 trine vrijednosti amerikog dionikog kapitala. Indeks se primjenjuje od 1897. i objavljuje se dnevno. Dva su posebna Dow Jones indeksa za podruje prijevoza i (D.J. Transportation Average) i za komunalnu opskrbu (D.J. Utilities Average)42.

Slika 1. Prikaz 30 Blue chip korporacija Dow Jones indeksa na dan 18.09.2009. Izvor: web publikacija Bloomberga, podaci dostupni na: www.bloomberg.com

42

Leko,V. (2008): Poslovno bankarstvo, pomoni materijali za izuavanje str.60.

27

4.5.3. Over the caunter (OTC) ili izvanburzovna trita

OTC trite ne ukljuuju fiksno mjesto trgovanja i u pravili podrazumijevaju labaviju organizaciju, informacijsku strukturu i pravila trgovanja. Trite kapitala stalno je podlono utjecajima novih informatikih i telekomunikacijskih dostignua. Burza je prisiljena prilagoavati se s tim novim promjenama, pa npr. NYSE specijalisti naloge vie ne vode u papirnim knjigama ve u elektronskim knjigama (electric book), a jedan broj naloga izvrava se automatski (DOT sustav na NYSE). Na taj nain sve vie brie granica izmeu OTC trita i burze pri emu budunost ide u korist OTC trita.

OTC trite silovito je napredovalo zahvaljujui tome to omoguuje pristup irem krugu investitora, omoguava veu konkurentnost i bolji uvid u sve vrijednosnice kojima se trguje. Sve potrebne informacije se mogu proitati s ekrana pritiskom na tipku. Kompjuterski sustav OTC-a moe procesuirati oko 450 milijuna dionica dnevno, s tim da ima rezervni sustav tako da ne moe zatajiti43. Sustav kontinuirano na ekranima raunala iskazuje kupovne i ponudbene cijene. Na zahtjev komitenta broker ili dealer telefonski kontaktira s drugim dealerom koji kupuje ili prodaje vrijednosnicu koja je predmet trgovanja . Posao se zakljuuje telefonom telefaksom ili teleksom, bez fizikog susreta sudionika. Promjene cijene unose se u raunalo i automatski se uspostavljaju nove kupovne (bid) i prodajne (ask) cijene i kotacije. Dealeri su povezani u grupe koje trguju odreenim izabranim vrijednosnicama. Ovo se trite ponekad naziva i tree trite44.

Amerika Securities Exchange Commission (SEC) je 1968. zaduila NASD (Nacionalno udruenje dealera vrijednosnicama) da organizira ovo trite. Nakon 13 godina udruenje osposobilo sustav automatskih kotacija NASDAQ. Na njemu danas kotira 3.069 vrijednosnica, od kojih su 307 strane. Ukupna vrijednost trgovine dionicama na NASDAQ-u krajem 2006. iznosila je 11.807 milijardi dolara, a prosjeni dnevni promet bio je 47 milijardi dolara. Prvenstveno je to dealersko trite. Na njemu danas trguje 11000 dealera iz 790 tvrtki na vie od 1.000 lokacija, 2 milijuna korisnika iz 83 zemlje ima stalni pristup sustavu a na njemu se dnevno trguje s priblino 2 milijarde dionica45.

43 44

Foley, B.J.:(1998): Trita kapitala Leko,V. (2008): Poslovno bankarstvo, pomoni materijali za izuavanje str.59. 45 Leko,V. (2008): Poslovno bankarstvo, pomoni materijali za izuavanje str.59. izvor podataka: NASDAQ Stock Market (2008)

28

4.6. Vrijednosnice trita kapitala

Kao to smo ve objasnili trita kapitala su trita na kojima se trguje vrijednosnim papirima ije je originalno dospijee due od jedne godine. Vrijednosnice trita kapitala dijele se u tri kategorije: obveznice, dionice i hipoteke.

4.6.1. Obveznice
Obveznice su dugorone obveze koje izdaju korporacije i vladine jedinice. Obveznice su jedna vrsta zajma, prilikom uzimanja zajma zajmoprimac izdaje potvrdu na temelju koje investitor ostvaruje pravo na kamate prema unaprijed odreenoj kamatnoj stopi, i obvezuje se do odreenog roka u budunosti vratiti i glavnicu iskazanu, u nominalnim ili realnim terminima. Ono prema emu se prikupljanje novca obveznicama razlikuje od drugih vrsta zajmova je to to su one prenosive ili negocijabilne. Banka obino vodi normalan zajam u svojim knjigama sve dok se ne otplati, pa stoga postoji trajna veza izmeu zajmoprimca i zajmodavca (banke). S druge strane, prvi kupac obveznice (investitor) ne mora stalno uvati do dospijea, on je moe prodati drugoj osobi ili instituciji uz pretpostavku da postoji prikladno sekundarno trite46.

Priljev od izdavanja obveznica koristi se za prikupljanje sredstava za potporu dugoronim operacijama izdavatelja. Obveznice su vrijednosnice koje predstavljaju dug izdavatelja ulagau. Obveznice obvezuju izdavatelja da plati odreeni iznos na odreeni datum, uglavnom sa periodinom isplatom kamata. Nominalna vrijednost obveznice je iznos koju izdavatelj mora platiti po dospijeu. Kuponska stopa je kamatna stopa koju izdavatelj mora platiti. Stopa se uglavnom fiksira za trajanja obveznice i ne fluktuira sa kamatnim stopama na tritu. Ako se ne udovolji uvjetima iz obveznice, vlasnik obveznice stjee prava na imovinu izdavatelja. Dugorone obveznice kojima se trguje na tritima kapitala ukljuuju dugorone dravne obveznice, municipalne obveznice i korporacijske obveznice47.

46 47

Foley, B.J.:(1998): Trita kapitala Leko,V. (2008): Poslovno bankarstvo, pomoni materijali za izuavanje str.63.

29

Trite obveznica se dijeli na trite vladinih i korporacijskih obveznica, s tim da se trite vladinih obveznica dalje dijeli na trite dravnih, municipalnih i trite obveznica raznih dravnih agencija.

Kada velike korporacije trebaju posuditi sredstva na dui vremenski period, mogu izdati obveznice. Veina korporacijskih obveznica ima nominalnu vrijednost od 1000 dolara i plaa polugodinju kamatu (dva puta godinje). Veina ih je takoer opoziva to znai da izdavatelj moe otkupiti obveznice nakon odreenog datuma. Uspjene korporacije izdaju neosigurane korporacijske obveznice, kao osiguranje im slui financijska snaga i mo zaraivanja kompanije. Nasuprot tome, osigurane obveznice omoguavaju u sluaju neplaanja namirenje iz imovine emitenta (hipotekarne obveznice).

Dravne obveznice predstavljaju najsigurnije ulaganje, s obzirom da je malo vjerojatno da e drava bankrotirati. Ujedno je kamatna stopa na dravne obveznice najmanja i predstavlja pokazatelj i poetnu kamatnu stopu na sve ostale obveznice. Amerika vlada emitira obveznice na tono odreene rokove i na tono odreene datume tijekom godine. Tako postoje u sluaju SAD-a obveznice na rok od dvije godine, a izdaju se mjeseno, zatim obveznice na rok od pet godina koje se izdaju kvartalno i obveznice na rok od 10 godina, koje se takoer izdaju kvartalno. Do 2002. godine amerika je vlada izdavala i obveznice na rok od 30 godina (polugodinje), no ukinula je navedenu emisiju kako bi smanjila dugorone kamate stope (ako nema tih obveznica, tada e potranja za obveznicama na rok od 5 ili 10 godina porasti, ime raste trina cijena, a smanjuje se kamatna stopa).

Municipalne obveznice ili obveznice lokalnih vlasti su vrijednosnice koje izdaju lokalne opinske, upanijske i dravne vlasti. Municipalne obveznice jesu dug lokalnih jedinica vlasti i one nose neto vie kamatne stope od dravnih, jer predstavljaju rizinije ulaganje. U Americi, svi nivoi lokalnih jedinica vlasti koriste iskljuivo municipalne obveznice za financiranje svojih projekata. Korporacijske obveznice emitiraju se na rokove od 10 do 30 godina, a kamatne stope uglavnom su fiksne, sa polugodinjom isplatom. Utrak od ovih obveznica se koristi za financiranje projekata od javnog interesa kao to su kole, komunalije i sustavi za transport. Postoje dvije vrste municipalnih obveznica: ope obveznice i prihodne obveznice. Ope obveznice nemaju neka odreena sredstava kao osiguranje, niti je neki izvor prihoda odreen za njihovu otplatu. Umjesto toga, njih podupire dobra volja i bonitet izdavatelja. To znai da izdavatelj obeava da e iskoristit svaki mogui 30

izvor da bi otplatio obveznicu kako je obeano. Veinu izdanja opih osiguranih obveznica moraju odobriti porezni obveznici, budui da su se porezni organi vlasti zaloili za njihovu otplatu. Prihodne obveznice, suprotno tome, podupire novani tijek odreenog projekta koji stvara prihode. Primjerice, prihodne obveznice se mogu izdati da bi se sagradio most, s mostarinom kao jamstvom otplate. Prihodne obveznice se izdaju ee od opih obveznica48.

4.6.2. Dionice
Dioniar posjeduje postotak udjela u poduzeu, u skladu sa postotkom dranih dionica. To vlasnitvo je razliito od vlasnitva obveznice koja ne daje nikakav udio u vlasnitvu ve potvruje da je vlasnik kreditor poduzea.

Dva su tipa korporativnih dionica obine i povlatene dionice. Premda sve korporacije izdaju obine dionice, mnoge ne nude povlatene. Oba tipa dionica nude investitorima dvodijelnu stopu povrata. Prvi dio je kapitalna dobit ako se tijekom vremena cijena dionice povea, a drugi dio je periodina (obino tromjeseno) isplata dividende dioniaru. esto ulagai ostvare prinos iz oba izvora. Dividende povlatenih dionica obino su unaprijed odreene po fiksnoj stopi, dok dividende obinih dionica variraju tijekom vremena i stoga su nesigurnije49. Povrati su manje sigurni budui da se dividende mogu lako promijeniti, a nitko ne jami poveanje cijena dionica. Unato rizicima, mogue je zaraditi mnogo novca ulaganjem u dionice, dok je to vrlo malo vjerojatno kada se ulae u obveznice.

Dionice su riskantnije od obveznica, budui da dioniari imaju nii prioritet od vlasnika obveznica kada je poduzee u neprilikama. Vlasnitvo dionica daje dioniarima prava rezidualnih vjerovnika. Dioniari imaju prava na sva sredstva i zaradu preostalu nakon to su namireni ostali vjerovnici. Ako nita ne preostane, nita i ne dobiju. Veina dioniara ima pravo glasovati za direktore i o odreenim stvarima, kao to su ispravci i dopune dokumenata o osnivanju drutva te trebaju li se izdati nove dionice50.

Kao to smo naveli postoje dvije vrste dionica, preferencijalne i obine (ili redovite). Udjel obinih dionica u poduzeu predstavlja vlasniki udjel u tom poduzeu. Obini dioniari glasuju, primaju dividende i nadaju se da e cijena njihovih dionica porasti. Postoje razliiti
48 49

Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 250. Saunders, A., Millon Cornett,A.: Financijska trita i institucije str.220. 50 Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 258.

31

razredi obinih dionica. Obino ih se obiljeava kao tip A, tip B i tako dalje. Naalost tip ne predstavlja standardizirano znaenje koje bi vrijedilo u svim tvrtkama. Razlike meu tipovima uglavnom ukljuuju ili distribuciju dividendi ili glasaka prava. Vano je da ulaga u dionice zna tono koja prava idu uz udjel u dionice o kojemu razmilja.

Preferencijalne dionice oblik su temeljnog kapitala u pravnom i poreznom smislu. Meutim, one se razlikuju od obinih dionica u nekoliko bitnih obiljeja. Prvo, preferencijalni dioniari primaju fiksnu dividendu koja se nikad ne mijenja pa je preferencijalna dionica slina obveznici, kao to je slina i obinoj dionici. Drugo zbog ne mijenjanja dividende, cijena povlatenih dionica relativno je stabilna. Tree, povlateni dioniari uglavnom ne glasuju, osim u sluaju kada poduzee nije isplatilo obeanu dividendu. Povlateni dioniari imaju takvo pravo na sredstva s prednou pred obinim dioniarima. ali je i to pravo u redoslijedu isplata pozicionirano tek nakon prava drugih vjerovnika, kao to su vlasnici obveznica. Manje od 25% posto novih izdanja vlasnikih udjela su preferencijalne dionice, a samo oko 5% sveukupnog kapitala sakupi se kroz povlatene dionice. Razlog je moda to se preferencijalne dividende poduzeu ne odbijaju od poreza dok je to sluaj kod plaanja kamata na obveznice. Prema tome, izdavanje povlatenih dionica tvrtku uglavnom stoji vie nego izdavanje duga, unato tome to povlatene dionice imaju mnoge karakteristike obveznice51.

51

Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska trita+institucije str. 260.

32

5. Prikaz financijskih trita u RH

U Republici Hrvatskoj dominantnu poziciju u financijskom sustavu zauzimaju poslovne banke, iji rad regulira i nadzire sredinja banka Hrvatska narodna banka (HNB). Poslovne banke najaktivnije su financijske institucije, i u platnom sustavu, i na sva tri financijska trita: novanom, deviznom i tritu kapitala.

Na novanom tritu poslovne banke prikupljaju slobodna novana sredstva i pozajmljuju ih fizikim i pravnim osobama. Banke pozajmljuju likvidnost i meusobno na tzv. meubankovnom tritu, a povremeno uzajmljuju likvidnost na novanom tritu i od drugih pravnih osoba koje nisu banke. Banke to mogu initi neposredno ili uz posredovanje Trita novca i kratkoronih vrijednosnica d.d. (poznato kao Trite novca Zagreb, TNZ).

Na tritu kapitala banke se pojavljuju u dvostrukoj ulozi, neposredno pozajmljujui kapital fizikim osobama te pravnim osobama koje nemaju neposredan pristup tritu kapitala, i ulaui u instrumente trita kapitala koje su izdale pravne osobe koje imaju neposredan pristup tom tritu. Ulagati u instrumente trita kapitala mogu i sve druge pravne i fizike osobe, uz posredovanje licenciranih brokera, koji tim instrumentima trguju preko Zagrebake burze (ZB ili, engleskom kraticom, ZSE). Za urednu namiru transakcija kupnje i prodaje vrijednosnih papira na domaem tritu kapitala zaduena je Sredinja depozitarna agencija (SDA).

Uz poslovne banke, bankarski sektor financijskih posrednika u RH ine jo stambene tedionice i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Stambene tedionice potiu nacionalnu tednju i stambeno zbrinjavanje tako to prikupljaju tednju fizikih osoba s ciljem da je nakon zakonski propisanog roka plasiraju tim istim osobama u obliku povoljnih stambenih kredita. HBOR ima ulogu razvojne i izvozne banke osnovane sa svrhom kreditiranja obnove i razvoja hrvatskoga gospodarstva. Interese bankarskog sektora kod nadzorno-regulatornih institucija i u javnosti zastupaju Hrvatska udruga banaka (HUB) i Udruenje banaka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

33

5.1. Trite novca Zagreb

Trite novca i kratkoronih vrijednosnica d.d. osnovano je 1990. godine, u skladu sa Zakonom o tritu novca, kao ureeno mjesto javnog trgovanja sudionika novanog trita.

Osnovna djelatnost Trita novca je organizirano povezivanje ponude i potranje instrumenata novanog trita: novca (kuna i deviza), kratkoronih vrijednosnih papira, dugoronih vrijednosnih papira u posljednjoj godini dospijea, te ostalih instrumenata novanog trita.

Djelatnost Trita novca regulirana je Zakonom, Statutom i pravilnicima, a nadzor nad radom Trita, u skladu sa Zakonom, u ovlasti je Hrvatske narodne banke. Sudionici Trita novca, u skladu sa Zakonom, mogu biti banke i ostale financijske institucije (stambene tedionice, osiguravajua drutva, drutva za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, fondovi i ostali), Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija.

Osim organiziranog povezivanja ponude i potranje instrumenata novanog trita, Trite novca je, u suradnji sa sudionicima, organiziralo i vodi projekt transparentnosti, te prati pokazatelje o njihovoj dnevnoj likvidnosti i poslovanju po razdobljima52.

52

Izvor: www.trzistenovca.hr

34

5.1.1. Instrumenti trgovanja na Tritu novca Zagreb:

Novac: kune i devize, kratkorone pozajmice (slika 1.) Kratkorone vrijednosnice. Trezorski zapisi Ministarstva financija. Komercijalni zapisi.

Slika 2. Promet trgovanja u kunama i devizama u 2009. godini. Izvor: publikacija Trita novca Zagreb, podaci dostupni na: www.trzistenovca.hr

35

5.1.2. Kamatna stopa u 2008 i 2009. godini.

Na ovoj slikama vidimo prikaz kamatnih stopa u 2008 i 2009. godini po pojedinim mjesecima. Moemo primijetit iznimno visoke kamatnu stope u 2008. godini u mjesecu studenom te u 2009. godini u mjesecima veljaa i oujak gdje je potranja znala biti i do pet vea od ponude (pogledati mjesec veljaa slika 2.)

Slika 3. Prikaz kamatnih stopa po mjesecima u 2008. godini. Izvor: Publikacija trita novca Zagreb; podaci dostupni na: www.trzistenovca.hr

Slika 4. Prikaz kamatnih stopa po mjesecima u 2009. godini. Izvor: Publikacija trita novca Zagreb; podaci dostupni na: www.trzistenovca.hr

36

Slika 5. Trgovanje po rokovima u 2009. godini. Izvor: www.trzistenovca.hr

37

5.1.3. Sustav SETT

Trite novca uvelo je poetkom 2004. godine Sustav elektronikog trgovanja-SETT koji je razvijen u suradnji sa Sredinjom depozitarnom agencijom i koristi njezinu mrenu infrastrukturu.

Sustav SETT omoguuje sudionicima interaktivno povezivanje ponude i potranje instrumenata novanog trita i trgovanje u realnom vremenu, te stalan uvid u referentne pokazatelje. Integritet trgovanja novcem (kunama i devizama), kratkoronim vrijednosnicama i ostalim instrumentima novanog trita omoguuje sudionicima uspjenije upravljanje dnevnom likvidnou kao i ukupnim poslovanjem, a organizirano trgovanje biva transparentnije, uinkovitije i suvremenije, to je u interesu svih sudionika.

Transakcije kratkoronim vrijednosnim papirima sklopljene u SETT-u automatski se prenose u Sustav prijeboja i namire Sredinje depozitarne agencije.

Sve dogovorene transakcije zakljuuju se u SETT-u, a izravnim sudionicima u realnom vremenu dostupni su svi podaci o kretanjima na Tritu novca, ponudi, potranji i sklopljenim transakcijama.

Projekt informatizacije i Sustav SETT uvelike pridonose daljnjem razvoju hrvatskoga novanog trita, to je primarni cilj Trita novca. Sustav je namijenjen svim sudionicima novanog trita, a nakon poetnog razdoblja predvia se njegov stalan razvoj u skladu s razvojem ukupnoga financijskog trita53.

53

Izvor: www.trzistenovca.hr

38

5.2. Trite kapitala u RH

U RH ima 29 investicijskih drutava (brokerskih drutava), a 21 je banka od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobilo odobrenje za poslovanje s vrijednosnim papirima. Sva su navedena drutva, ukljuujui Zagrebaku burzu, Sredinje klirinko depozitarno drutvo te Trite novca, lanovi Udruenja za poslovanje i posredovanje na financijskim tritima HGK. U RH trenutano je registrirano 38 drutava za upravljanje investicijskim fondovima. Otvorenih investicijskih fondova ima 133, a zatvorenih investicijskih fondova 10. Pored toga, osnovan je Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji te Umirovljeniki fond. Sva su drutva lanovi Udruenja drutava za upravljanje investicijskim fondovima HGK.

Radi promicanja razvoja i podizanja ope razine poslovanja, profesionalnog odnosa i strunog obavljanja poslova upravljanja investicijskim fondovima po ekonomskim naelima i pravilima struke u skladu s dobrim poslovnim obiajima i poslovnim moralom, radi osiguranja kvalitetne zatite i ponaanja na tritu, Udruenje je donijelo Kodeks poslovanja drutava za upravljanje investicijskim fondovima.

Na tritu takoer djeluju etiri drutva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom (etiri obvezna mirovinska fonda), etiri drutva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima koja upravljaju sa est otvorenih i 15 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova te jedno mirovinsko osiguravajue drutvo54. Oni su lanovi Udruenja drutava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajuih drutava HGK. Strukovna udruenja osnovana su radi profesionalnog i strunog usklaivanja te zatite zajednikih interesa svojih lanica, a surauju s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga, Ministarstvom financija, Hrvatskom narodnom bankom te ostalim institucijama.

Zakon o tritu kapitala stupio je na snagu 1. sijenja 2009. godine a ureuje uvjete za osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak postojanja investicijskog drutva, trinog operatera i operatera sustava prijeboja i namire u RH; uvjete za pruanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim povezanih pomonih usluga; pravila trgovanja na ureenom tritu; uvjete za ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrtenje vrijednosnih papira na

54

Izvor: publikacija HANF-e: dostupno na; www.hanfa.hr

39

ureeno trite; obveze u vezi s objavljivanjem informacija koje se odnose na vrijednosne papire uvrtene na ureeno trite; zlouporabu trita; pohranu financijskih instrumenata i namiru poslova s financijskim instrumentima; ovlasti i postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Agencija) pri provoenju Zakona. Ovim se Zakonom u pravni sustav RH prenose odreene direktive Europske unije i detaljnije ureuje provoenje uredbi Europske zajednice. Zakon precizira poslovanje ureenog trita u RH kojim moe upravljati samo burza sa sjeditem u RH, kao trini operater, na temelju odobrenja Agencije. Burza se osniva kao dioniko drutvo u skladu s odredbama ovog Zakona i zakona kojim se ureuje osnivanje i poslovanje trgovakih drutava. Temeljni kapital burze iznosi najmanje 40,000.000 kuna, a sve dionice burze glase na ime i izdaju se u nematerijaliziranom obliku. Burza moe na temelju odobrenja Agencije obavljati ove djelatnosti: upravljanje ureenim tritem; prikupljanje, obrada i objavljivanje podataka; voenje slubenog registra propisanih informacija, a na temelju posebnog odobrenja Agencije burza moe obavljati i poslove upravljanja multilateralnom trgovinskom platformom. Burza moe obavljati i djelatnosti razvoja, odravanja i raspolaganja raunalnim programima za obavljanje prethodno navedenih poslova te usluge organizacije i provedbe izobrazbe namijenjene sudionicima trita kapitala. Burza obavlja i druge djelatnosti, samo uz prethodno odobrenje Agencije. Burza je duna propisati i primjenjivati akte kojima se ureuju opi uvjeti poslovanje burze i ureenog trita kojim upravlja55.

5.3. Zagrebaka burza (ZSE Zagreb Stock Exange)

Poetak rada moderne Burze u Hrvatskoj uslijedila je tek 1991. godine, kada je 25 banaka i 2 osiguravajua drutva utemeljilo Zagrebaku burzu kao centralno mjesto trgovine vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj. Tu funkciju Zagrebaka burza ima i danas. Od poetnih dvadeset pet lanova (brokerskih kua), rastom i razvojem trgovanja broj se poveao na etrdesetak aktivnih trgovaca: banaka i privatnih brokerskih kua. U samim poecima trgovalo se na velikim drabama koje su organizirane u sjeditu Burze na Ksaveru i na kojima su svi brokeri bili fiziki prisutni.
55

Izvor: publikacija HANF-e: dostupno na; www.hanfa.hr

40

Godine 1994. uveden je elektroniki trgovinski sustav koji omoguava da brokeri lanovi Burze budu telekomunikacijski povezani i trguju na Burzi ne naputajui svoje urede diljem Hrvatske.

Koliko se brzo razvijalo dioniarstvo i burzovna trgovina u nas najbolje je vidljivo iz podatka da je u prvih pet godina nakon uvoenja elektronikog sustava trgovanja, dakle od 1995. pa do 2000. godine, vrijednost trita Zagrebake burze narasla gotovo 10 puta (982.6%). Zagrebaka burza vrlo je aktivna i na meunarodnom planu: osniva je i lan Federacije Euro-Azijskih burzi i dopisni lan Federacije Europskih burzi. Znaajnu suradnju u domeni izrade naela korporativnog upravljanja ostvarila je s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a u pojedinim projektima Zagrebake burze sudjelovali su ili bili konzultirani djelatnici Londonske i Pacifike burze te strunjaci amerikog SEC-a.

Trgovina vrijednosnim papirima (dionicama i obveznicama) na Zagrebakoj burzi odvija se putem elektronikog trgovinskog sustava. Brokerske kue, lanice Burze, povezane su posebnim telekomunikacijskim vezama sa sjeditem Burze i unose naloge za kupnju ili prodaju izravno iz svojih ureda te zakljuuju transakcije s ostalim brokerima. Dakle, ne postoji jedno fiziko mjesto (tradicionalni floor) gdje se odvija trgovina vrijednosnim papirima, ve ona tee putem elektroniki povezanih trgovaca. Svi brokeri lanovi imaju pristup trgovinskom sustavu u realnom vremenu (bez vremenskog kanjenja/pomaka) kako bi bili u jednakom poloaju glede istodobnog primanja informacija o trenutanoj ponudi vrijednosnih papira.

5.3.1. CROBEX
CROBEX je slubeni indeks Zagrebake burze d.d. Poeo se objavljivati 1. rujna 1997. godine. Bazni datum je 1. srpnja 1997. godine, a bazna vrijednost 1.000. CROBEX je indeks vagan na osnovi free float trine kapitalizacije, pri emu je teina pojedine dionice ograniena na 15%. Ukoliko se nekom od dionica koje sainjavaju CROBEX nije trgovalo predmetnog dana, uzima se zadnja cijena. Rauna se kontinuirano tijekom trgovine koristei zadnje cijene.

41

Uvjeti za ukljuenje: Dionice trebaju zadovoljiti sljedee uvjete kako bi bile ukljuene u CROBEX: trgovanje u vie od 90% ukupnog broja trgovinskih dana u promatranom razdoblju; free float trina kapitalizacija meu prvih 20% dionica poredanih prema free float trinoj kapitalizaciji na zadnji dan promatranog razdoblja; promet vei od 0,5% ukupnog prometa dionica u promatranom razdoblju.

Slika: 6. Kretanje Crobex indeksa u zadnjih 60 dana. Izvor: publikacija Zagrebake burze, podaci dostupni na http://zse.hr

42

5.3.2. CROBEX10
CROBEX10 poet e se objavljivati 7. rujna 2009. godine. Bazni datum je 31. srpnja 2009. godine, a bazna vrijednost iznosi 1.000. CROBEX10 je vagan na osnovi free float trine kapitalizacije, pri emu je teina pojedine dionice ograniena na 20%. Ukoliko se nekom od dionica koje sainjavaju CROBEX10 nije trgovalo predmetnog dana, uzima se prethodna zadnja cijena. Rauna se kontinuirano tijekom trgovine koristei zadnje cijene56.

Slika: 7. Kretanje Crobex10 indeksa u zadnjih 60 dana. Izvor: publikacija Zagrebake burze, podaci dostupni na http://zse.hr

56

Publikacija Zagrebake burze; podaci dostupni na http://zse.hr

43

5.3.3. CROBIS
CROBIS je slubeni obvezniki indeks Zagrebake burze koji se poinje objavljivati 1. listopada 2002. godine. Kao bazni datum utvren je 30. rujna 2002. godine, a bazna vrijednost postavljena je na 100 bodova. CROBIS je cjenovni indeks vagan na osnovu trine kapitalizacije, pri emu teina pojedine obveznice u indeksu ne moe prijei 35%.

Nominalni Dospijee Kamata iznos 500.000.000 RHMF-O-125A 23.05.2012. 6,875% EUR 4.000.000.000 RHMF-O-137A 11.07.2013. 4,500% HRK 650.000.000 RHMF-O-142A 10.02.2014. 5,500% EUR 350.000.000 RHMF-O-157A 14.07.2015. 4,250% EUR 5.500.000.000 RHMF-O-15CA 15.12.2015. 5,250% HRK 5.500.000.000 RHMF-O-172A 08.02.2017. 4,750% HRK 500.000.000 RHMF-O-19BA 29.11.2019. 5,375% EUR Tablica: 3. Prikaz 7 obveznica u sastavu CROBIS , nominalni iznos, datum dospijea te kamate. Izvor: Publikacija Zagrebake burze; podaci dostupni na http://zse.hr Obveznica

Ope karakteristike trita: Trina kapitalizacija 187,58. mlrd Kn Broj uvrtenih vrijednosnih papira 338. Broj uvrtenih dionica 279. Od ega je na slubenom tritu 16, na redovitom 243, a na MTP (Multilateralnoj trgovinska platforma) 20. Broj uvrtenih obveznica 53. Od ega je korporativnih 24, dravnih 29, a municipalnih 8.
57

Broj uvrtenih kom. zapisa 4.57

Publikacija Zagrebake burze; podaci dostupni na http://zse.hr

44

Slika: 8. Kretanje Crobis indeksa u zadnjih 60 dana. Izvor: publikacija Zagrebake burze, podaci dostupni na http://zse.hr

Moemo zakljuiti da je domae trite kapitala u oporavku odnosno da prati kretanja na svjetskim burzama, na kojima je prologa tjedna vladao pozitivni trend, tome je pridonijela i poticajna vijest vezana uz prekid blokade hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom. Crobex indeks skoio je prologa tjedna 5,68 posto, dosegnuvi 2.141 bod, najviu razinu od 2. lipnja, kada je iznosio 2.247 bodova. Crobex10 skoio je, pak, 5,12 posto, na 1.112 boda. Redovni promet dionicama prologa je tjedna dosegnuo 171 milijun kuna, to je 23 milijuna vie nego tjedan dana ranije.

45

6. ZAKLJUAK
Brz razvoj financijskog trita u industrijskim razvijenim zemljama, a naroito u SAD-u, zahtijevao je i razvoj sistema suvremenih financijskih institucija koje su adekvatne potrebama, prije svega, investitora, a zatim i korisnika kapitala. Takav zahtjev se postavljao kao neophodan, jer je bankarski sektor organiziran na konzervativan nain postao konica daljnjeg razvoja trinih odnosa i financijskog trita uope. Reorganiziranje i prilagoavanje bankarskog sektora novonastaloj situaciji i novim potrebama je bilo sporohodnog karaktera iz mnotva razloga, od kojih je najvaniji bio razlog neizvjesnosti i rizika u poslovima sa novcem i kapitalom, to novac i kapital po prirodi stvari nose sa sobom. Tim injenicama se moe zahvaliti to su zemlje sa razvijenim financijskim tritem obogatile svoju financijsku strukturu nizom novih daleko fleksibilnijih i efikasnijih institucija od konzervativnih i sporo prilagodljivih bankarskih organizacija. Kao zakljuak moemo rei da su trita novca i trita kapitala specifina po obimu, sudionicima i rizicima. Opisali smo na koji nain novac odnosno imovina mijenja vlasnika na tritima novca i tritima kapitala, te zbog ega i kojim se financijskim instrumentima isto moe ostvariti. Isto tako istaknuli smo i potrebu za informatizacijom trita, odnosno skrenuli pozornost na kod nas implementirane sustave koji su uvelike pridonijeli transparentnou, uinkovitou kao i uspjenijem upravljanju poslovanja. Isto tako primijetili smo pozitivan trend na domaem tritu kapitala koji se prenio sa svjetskih burzi, pri emu je uvelike pridonijela i vijest prekida blokade pristupnih pregovora sa EU.

46

LITERATURA

Strune knjige:

1. Leko, V.; Boina, L.: Novac, bankarstvo i financijska trita 2. Lovrinovi, I.: Srce financijskog sustava 3. Mishkin, F.S.: Eakins S.G.: Financijska trita + institucije 4. Mrkui,.: Novano trite 5. Saunders, A.: Millon Cornett, M.: Financijska trita i institucije 6. Vidui, Lj.: Financijski menadment 7. Novak, B.: Financijska trita i institucije 8. Foley, B.J.: Trita kapitala 9. Cvijanovi, J.: Determinante i funkcije trita kapitala u RH 10. Leko, V.: Poslovno Bankarstvo, pomoni materijali za izuavanje 11. Svoboda, Z.: Banke i financijska trita 12. ZSE Godinje izvjee

Web stranice: www.zse.hr www.bloomberg.com www.nyse.com www.hgk.hr www.trzistenovca.hr www.hnb.hr www.hanfa.hr

47

POPIS TABLICA Tablica Stranica

1. Prikaz funkcija posrednika i nefinancijskih kompanija 2. Prikaz funkcija koje obavljaju razliite financijske institucije 3. Prikaz 7 obveznica u sastavu CROBIS

3 12 44

48

POPIS ILUSTRACIJA Popis slika

Slika

Stranica

1. Prikaz 30 Blue chip korporacije Dow Jones indeksa 2. Promet trgovanja u kunama i devizama u 2009. godini. 3. Prikaz kamatnih stopa po mjesecima u 2008. godini. 4. Prikaz kamatnih stopa po mjesecima u 2009. godini 5. Tablini prikaz trgovanja po rokovima 6. Kretanje CROBEX 7. Kretanje CROBEX10 8. Kretanje CROBIS indeksa u zadnjih 60 dana

27 35 36 36 37 42 43 45

49