FAKULTET POLITIČKIH NAUKA, SARAJEVO ODSJEK SIGURNOSNE I MIROVNE STUDIJE

SEMINARSKI RAD PREDMET:POLITOLOGIJA TEMA:NEOLIBERALIZAM KAO TRŽIŠNI FUNDAMENTALIZAM

student: Goran Dubovina student: Boris Đurović student : Meho Delić student :Muhamed Šišić student: Muamer Salkanović student: Arnad Diaz student: Samir Golić student: Nemanja Mičić student: Damir Bećirević

prof.dr. Srebrenka Vidjen viši asistent: Elvis Fejzic

....DECEMBAR 2011......... 13 ......... Pojmovno određenje neoliberalizma u politologiji ....... 10 .... Neoliberalizma i ekonimska globalizacija 5.................................................. 3 ................ 8 .... Uvod 2. 4 6 3.......... Literatura ............................... 16 Page | 2 .. 15 8.............................................................................. Izvještaj o pojedinačnoj participaciji članova grupe ........ SARAJEVO Sadržaj 1................ Neoliberalizam i politika: principi „ Vašingtonskog konsenzusa“ .... 4............................. Neoliberalizam i demokratija 6.................... Zaključak 7........................

Politikom i ekonomijom zapadnih zemalja dominiraju strategije demontiranja socijalne države preko politickih reprivatizacija i uskraćivanja Page | 3 . te ublažavanje socijalnih posledica tržisne ekonomije. vladavini zakona i ograničenoj vlasti. Ali nedovoljna humanistička utemeljenost „epohe napretka“ postala je isuviše vidna na svakom koraku. pokazaće vrijeme. njen birokratizam i intervencionizam. Neoliberalizam počinje u toku i nakon Drugog svjetskog rata sa Hajekom i njegovom kritikom socijalizma i shvatanjem svake socijalističke politike kao potencijalno totalitarne. težeći postizanju svojih privatnih ciljeva. regulacije sukoba. Cilj nam je bio da napišemo rad iz kojeg na jednostavan način. živimo u vremenu definitivnog trijumfa demokratije ili samo prolazimo kroz još jedan ciklus njenog uspona.UVOD Kraj jednog i početak novog milenijuma nalaže obavezu sabiranja dobra i zla. Obnavlja se klasični liberalni nauk o odnosu slobode i vlasništva. tek dvadesetak godina kasnije ideje slobodnog tržista i minimalne države zavladale su intelektualnim prostorom zapadnih zemalja. a neke ćemo pokušati predočiti u našem radu „Neoliberalizam kao tržišni fundamentalizam“. Da li u vrijeme novog svjetskog poretka nazvanog neoliberalizam. nakon koga slijedi njena neizvjesna budućnost. kojima i sami pripadamo) neke od razloga zbog kojih neoliberalisti novi svjetski Neolibralizam predstavljaju kao put budućnosti. posebno njene socijalne funkcije. Napada se savremena socijalna država. razlicitim socijalnim davanjima. njen položaj i funkcija u ekonomskom životu. kroz pezentaciju rada objasnimo (sa posebnim akcentom na zemlje koje prolaze vrijeme tranzicije i prelaska iz jednog političkog sistema u drugi. Ali. proizvode opstu harmoniju.Otuda je sve nastojanje čovjeka da protoku vremena da svoj pečat. Na sledećim stranicama našeg rada studenti će imati priliku da se upoznaju sa osnovnim značenjem neoliberalizma kojeg neki nazivaju tržišni liberalizam. rehabilituje ideja drustva kao umno samoregulirajuće sfere tržistem povezanih pojedinaca koji. rada i kapitala. te trasiranja novog početka. dok njihovi oponenti tvrde da je Neoliberalizam put na kome je sebičnost postala najviša vrijednost. sto je podstaklo uvjerenja da se treba vratiti klasičnom liberalizmu-slobodnom tržistu.

56stranica) Nakon toga uticaj neoliberalizma širi se cijelim svijetom. Politička ideologija. Neoliberalna politika kao eksperiment uvedena u Čileu. nakon što je 1973.socijalnih fondova. Naprosto stupila je epoha liberalne demokratije . Pojmovno određenje neoliberalizma u politologiji Neoliberalizam. godine u Velikoj Britaniji i Ronalda Regana 1981. Svjetskog rata. godine Avgusto Pinoče izvršio državni udar i uveo vladavinu diktature. iako je to potpuno suprotno tvrdnjama neoliberalista kako liberalizam u trgovini ide u korak sa demokratijom i potpunim ljudskim slobodama.vijeka. po kojoj je bio karakterističan veliki dio 20.“ 1(Hejvud. oslobodio je prostor nezadrživoj planetarizaciji kapitalizma. kao teorija slobodne trgovine i slobodnog tržišta nastaje u periodu nakon 2. Ulazak neoliberalizma na svjetsku scenu dogodio se pobjedom Margaret Tačer na izborima 1979.2005. 1 Endru Hajvud. To je prouzrokovalo radikalnu izmjenu globalne ideološke geografije. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd. ali do 70 tih godina prošlog vjeka djeluje samo u okvirima akademskih zajednica. koju mnogi žele da prestave kao konačan oblik ljudske vladavine u kojoj je tranzicija istovremeno i globalan i ireverzibilan proces. Pad Berlinskog zida razumjevan je kao „kraj“ i krah „istočne ideološke paradigme“ tj. Milton Fridman i čikaška ekonomska škola u čijem je loncu nastao recept novog svjetskog poretka o eksperimentu u Čileu je govorio da je to kao čudu.str. godine u SAD-u. realnog socijalizma. Ove ideje neoliberalizma značajno su podstakle rušenje komunizma i otvaranje širokog procesa globalizacije.56 Page | 4 . „Neoliberalizam je kontrarevolucionaran: njegov cilj je da zaustavi i ako je moguće obrne trend ka „velikoj vladi“ i državnoj intervenciji. Konačnu pobjedu neolizeralizam odnosi padom istočnog bloka i raspadom socijalističkih političkih sistema 90 tih godina prošlog vijeka. Kao odgovor na veliku ekonomsku kenzijansku krizu probija se u stvarni svijet. u siromašnim zemljama posebno preko uticaja programa Medjunarodnog monetarnog fonda /MMF-a/ i Savjeta bezbjednosti /SB/.

ili uknjižba novih vlasnika je u stvari proces u kome milioni ljudi „svojom voljom“. To se ogleda prvenstveno u činjenici da su neke države sa izričito neoliberalnim ekonomijama. čak bez obzira na pravac istraživanja koji koji se prihvata. iako su zagovornici neoliberalizma često pobornici političkih sloboda. bile u isti mah vođene autoritarnim. s obzirom na njegovu paradigmatsku prevlast unutar discipline. Neoliberalizam je imao veliki utjecaj ne samo na akademske nego i na političke krugove. Riječ je o kumulativnim procesima koje su ubrzali neki prelomni međunarodni i domaći događaji. Vodeće ime neliberalizma Robert Kohan i njegovog rada.Okončanjem istorijske avanture sistema. Posledice su izmena političkog i pravnog poretka i erozija antikapitalističke ljevice krajem 20. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd. neoliberalizam ide dalje od klasične ekonomske teorije. još sedamdesetih godina pokrenuo je nov interes za liberalni kontekst rasprave sa realistima. . 2 Endru Hajvud. zabrana KP SSSR-a 1991. vijeka.56stranica) Neoliberalizam je ideologija koje tržište posmatra kao glavni regulatoro ekonomske aktivnosti uz nastojanje da ograničiti intervencije države u ekonomiji na minimum. koji se naziva socijalističkim. izgradili su dva značajna koncepta koja su naišla na širok prijam: složena međuzavisnost i međunarodni režimi . Neoliberalizam je pokušaj da se vrati na principe klasičnog liberalizma iz 19.56 Page | 5 .“ 2(Hejvud. i raspad Jugoslavije 1992. godine. U tom smislu. region Istočne Evrope nužno ulazi u period tzv.2005. vijeka. Tranzicija. U poslednje vrijeme neoliberalizam se poistovjećuje s ekonomijom. Tržište se smata moralno i praktički superiornim u odnosu na vladu i bilo koji oblik političke kontrole. Razlog sloma ljevice bilo je rušenje Berlinskog zida 1989.str. Nakon ovih zbivanja ideja o bezalternativnosti kapitalizma iznenada se javila i ubrzano širila kao uticajna zabluda. „Neoliberalizam predstavlja jedan oblik tržišnog fundamentalizma. svoju zajedničku imovinu prepuštaju nekolicini oligarha „nove klase“.tranzicije – obnove kapitalističkog sistema pod patronatom njegove najnovije inkarnacije neoliberalizma. odnosno totalnog kapitalizma. postali su referentna mjesta u teoriji međunarodnih odnosa. Neoliberali na čelu sa Kohanom. Neoliberalizam nije šire političko viđenje. to jest s obzirom na to da je zaćutao legitimitet drugim vidovima bavljenja ekonomijom. Politička ideologija.

Ekonomski pregled. Svjetske trgovinske organizacije. IFC. „ Bit „Washingtonskog konsensusa“ jest programirana struktura prilagođavanja globalnoj politici i ekonomiji pod uticajem Vlade SAD sa zadanom ulogom međunarodnih institucija i organizacija u ostvarivanju postavljene koncepcije patentiranja političkog ekonomskog života svijeta ( IMF. vidimo završava nezaposlenoću i finansijskom krizom u tim zemljlama koje sve više zavise od vanjske pomoći.“ (Kulić. edukacija i egzistencija.875 Page | 6 . Sve se to. str. Nudi novac kao spas. Institucije poput Međunarodnog monetranog fonda. stave ih pod svoju kontrolu. određujući poreski sistem koji će tim velikim kompanijama omogućiti veliko bogaćenje za kratko vrijeme.NATO.WTO.IBRD. Tim mjerama se stalno povećava deficit koji stalno je praćen sve većim zaduženjima. Ono sto je posebno važno za neoliberale je tvrdnja o stabilnosti režima koji ostaju čvrsto ugrađeni i nakon nestanka uslova u kojima su stvoreni. na kraju. Mjere su u uskoj vezi sa proizvodnjom i investicajama. Međunarodni monetarni fond primjećujemo pojavljuje se u zemljama koje su zapale u finansijsku krizu. pa su jako podložne vanjskim savjetima. itd). takođe je nastao u dijalogu s realističkom tradicijom i neorealizmom. Zbog toga su zadužene zemlje sve više inficiranje dugom koji nemaju mogućnosti otplatiti.875) 3 Sve to ima jasan cilj da se ta tržišta prodrede velikim multinacionalnim kompanijama. Kulić.Insistirajući na sve većem značenju neodrživih aktera. Neoliberalizam i politika: principi „ Vašingtonskog konsenzusa“ Vašingtonski konsenzus programirao je strukturu prilagođavanja globalne politke i ekonomije pod uticajem SAD sa zatom ulogom medjunarodnih istitucija u ostvarivanju koncepcije političkog i ekonomskog života svijeta. a potom nameće mjere ponašanja zemalja u dugovima. 3 S. složena međuzavisnost predvidjela je i proces globalizacije. NATO-A moćno su oružje u provodjenju zadatih ciljeva. Koncepcija neoliberalizma. Međunarodni režimi stvoreni su željom država da u određenim slučajevima međunarodnim pravilima regulišu međunarodnu aktivnost i na taj način režimi postaju mjesta međunarodne saradnje. Drugi koncept međunarodni režim .

stave ih pod svoju kontrolu. Svetska banka i Trezor SAD). nerealno visok (precenjen) devizni kurs domaće valute. Sada kada su Page | 7 . kojim se promoviše tržišni fundamentalizam i neoliberalizam. pa su jako podložne vanjskim savjetima. MMF je odstupio od zadataka i ciljeva koji su mu dati osnivanjem. Čitava pljačka se odvija kao predstava u kojoj su glavne uloge podijeljenje onima koji intelektualno nisu u stanju da shvate svoju ulogu. ali i socijalnog sloma. pretvorivši se u instrument zapadnog krupnog kapitala. politika uravnoteženog budžeta i platnog bilansa. Sve ozbiljnije se postavljaju zahtevi za radikalnom reformom MMF-a. Strane investicije su oružje kojim moćna globalna oligarhija danas širom svijeta vara i pljačka narode. MMF je jedan od aktera čuvenog Vašingtonskog konsenzusa (MMF. Sve to ima jasan cilj da se ta tržišta prodrede velikim multinacionalnim kompanijama. Liberalizam je imao za cilj da otvori državne granice. Svjetska trgovačka organizacija blokira vlade tih zemalja u oporezivanju profita i zarade nastale prodajom te imovine. Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka na lijep način uništavaju finansijsku nezavisnost zemalja svijeta i njihovu sposobnost da same uvode neke norme ponašanja. uredno i u prvom redu podmirivanje prispelih obaveza iz spoljnih dugova (čak i iz uzetih novih zajmova). Finansijska kriza ne pogađa one koji imaju zatvorene ekonomije. Njegova doktrina „šok terapije“ koja se svodi na strogo restriktivnu monetarnu politiku. i to baš u trenutku kada je pala vrijednost te imovine. ali ne dira u uzroke krize. na kraju dovodi do potpunog privrednog sloma i bankrota javnog sektora. Zbog toga su zadužene zemlje sve više inficiranje dugom koji nemaju mogućnosti otplatiti. ciljno nisku inflaciju. Posebno se ističe potreba orijentacije na privredni rast i zaposlenost. a ne na stabilnost cena i kurseva. MMF samo gasi požare. U MMF-u i dalje dominiraju tržišni fundamentalisti i nosioci neoliberalizma. Umesto da države izvlači – MMF ih u stvari gura u dublju krizu. određujući poreski sistem koji će tim velikim kompanijama omogućiti veliko bogaćenje za kratko vrijeme. baš kao što ih danas većina država nema. MMF umesto da otklanja krize − on ih proizvodi.Svjetska banka savjetuje da nacije u dugovima nabave novac privatizacijom svoje imovine.

Trendovi koji danas uobličavaju makroekroekonomiju polaze sa neoliberalnog stanovišta koji prodrazumjeva potpunu slobodu kretanja roba. Ekonomska globalizacija. usluga. edukacija i egzistencija.str876 Page | 8 .kontinentima. nasiljem.“ (Kulić.Raznovrsnost modela ekonomskog sistema i ekonomske politike uz trajno prisustvoekonomske moći države teško je nazvati moderni liberalizam ili nacionalni liberalizam. vijeka nekoliko stotina 4 S. koju treba nadzirati iz jednog mjesta i to je posao svakako Svjetske vlade. pretežno zasnovana na neoliberalnoj ekonomskoj logici i ostvarivanju profita po svaku cijenu. Nauka i praktika savremenog neoliberalizma pokušava da razreši i ve ćdecenijske sukobe interesa između ekonomskih funkcija i ambicija država rezvijenog kapitalizma i interesa multinacionalnih kompanija sa sedištem u tim zemljama. Osvajanjem tuđih vlada i edukacijom kroz neoliberalne škole stvaraju se voljni izvršioci nasilja globalnog uma sile. Koncepcija neoliberalizma.Globalni um sile upravo je preko tih izvršilaca ovladao svijetom.Kulić. kapitala. materijalne i simboličke moći. Teži se što većem sticanju što većeg kapitala. Kao ekonomijazemalja sveta neoliberalizam ima čitavo „milje” pojavnih oblika po kojima onefunkcionišu.876) 4 Neoliberalizma i ekonimska globalizacija Neoliberalizam društvenihstvarnosti u je vladajući fenomen teorije ekonomije i pojavnih osnov oblika uređenja sadašnjim civilizacijskim razmerama. „Nacionalistički se i komunistički režimi smatraju zaraznim virusom. pa tako i izmedju razvijenih i nerazvijenih zemalja svijeta. Statistički podaci posljednjih godina pokazuju da je preovlađujuća tendencija ekonomske globalizacije doprinijela proširenju jaza izmedju bogatih i siromašnih.otvorene cijeli svijet moće da funkcioniše kao jedna ekonomija. a uništavaju se silom. državama. svim sredstvima fizičke. stvara uslove za jačanje paradoksa u vidu sve većeg i bržeg tehnološkog i informacijskog razvoja s jedne strane i povećanja broja onih kojima su ove pogodnosti nedostupne. Krajem devedesetih godina 20.Ekonomski pregled .

koji je od 1945. Na mikroekonomskom nivou. tržišta sama sebe regulišu. sistema fiksnih deviznih kurseva. Politička ideologija.57 Page | 9 .str. Hajek je povezao tržište u ogroman nervni sistemkoji je sposoban da reguliše ekonomiju. Neoliberalističko bezrezervno prihvatanje tržišno orjenitisanog globalnog kapitalizma pokazuje koliko je nezainteresovan za druge stvari sem za sticanja što više kapitala i njegovog stalnog uvećanja.57) Kao rezultat navedenog svjetske institucije ekonomske vlasti poput Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ Svjetska banka.“ (Hejvud. 5 6 Endru Hajvud.2005.57 Endru Hajvud.“6( Hejvud.godine omogućavao stabilnost međunarodne ekonomije. stanovnika. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd.2005. „Tržište ima skoro čudotvorne oblike.najbogatih ljudi na svijetu udvostručili su ili utrostručili vrijednost svoje imovine za samo nekoliko godina. dok poreski obveznik uvijek plaća račun za javne gubitke. Neoliberaliste ne opterećuju posljedice koje rastuća moć transnacionalnih korporacija ima po demokratiju ili prijetnja koju za ekonomsku različitost predstavlja pojava globalnih dobara i monopola. putem mehanizama cijena. „Filip Bobit zastupa tezu da je ovo doprinjelo zamjeni nacije države tržišnom državom čija uloga je nešto šira od pokušaja da se maksimalno povećaju izbori dostupni pojedincima. a na potrošača se posmatra kao na kralja. pošto dugoročno teže ravnoteži. skoro beskonačan broj poruka. Uslovi za širenje globalizacije uspostavljeni su početkom 70-tih godina. a bogati i siromašni imaju zajedno motiv za rad. Konkurencija garantuje da proizvođači proizvode samo ono što su potrošači voljni da kupe. propašću Breton-Vudskog sporazuma. privatni poslovu su efikasniji od javnih jer ih disciplinuje motiv za profitom.57) 5 Imovina trojice najbogatijih ljudi na svijetu premašuje vrijednost Bruto nacionalnog prihoda (BNP) svih najsiromašnijih zemalja na svijetu sa preko 600 miliona Po neoliberalistima tržišta na makroekonmskom nivou su produktivna i uspješna jer se resursi koriste na najprofitabilniji način.str. pri tom troškovi se održavaju na niskom nivou. zasnovanog na principima slobodne trogovine i tržišta.Iznova formulišu smitovu ideju o „nevidljivoj ruci“. Politička ideologija. Prije svega. Svjetska trgovinska organizacija /WTO/ prilagođene su ideji neoliberalnog ekonomskog poretka. jer je u mogućnosti da prenosi istovremeno.

Tranzicija ili uknjižba novih vlasnika je u proces u kom milioni ljudi “svojom voljom” svoju zajedničku imovinu prepuštaju nekolicini oligarha nove klase. sjaj I bjedu.“7(Crković. uspone I padove. Gubitak socijalne kohezije kao trošak neoliberalne politike. Pritisnutost haosom stvari čovjekova borba za autentično postojanje I svoju budućnost postaje danas sve neizvjesnija. svejedno. To je prouzrokovalo radikalnu izmjenu globalne ideološke geografije.svjetlos I tamu. osmišljene u instrumentalizaciji čovjeka I prirode. ekonomske I svake druge 7 Andrija Crković. Sabirajući analize sa terena teško te oteti utisku da je demokratija postala samo prazna ljuštura u kojoj nema mjesta za pitanja socijalne pravde I jednakosti.„Neoliberalizam je osvajačko oružje. Nade I mogućnost epohe koja je za nama. Pa je danas sve prisutnije pitanje da li mi to živimo u vremenu definitivnog trijumfa demokratije ili samo prolazimo kroz još jedan ciklus njenog uspona. nako koga slijedi neizvjesna budućnost? Kako objasniti da je planetarna globalizacija demokratije praćena enormnom kolićinom nasilja danas ? Pad Berlinskog zida razumjevan kao krah istočne ideološke paradigm oslobodio je proctor nezadrživoj planetarizaciji kapitalizma. Novac je ozloglašen svodinik ljudi i naroda: prodire kroz sve barijere bio on krvav ili opran. Posljedice su bile : otvaranje neslućenih horizonata ljudske slobode u nekim sferama I zastrašujućeg porobljavanja u drugim. On navješćuje ekonomski fatalizam protiv kojeg se se otpori čine uzaludnim. a ništavne u drugom. Split. Neoliberalizam je sličan sidi: uništava imunološki sustav svojih žrtava. Upravo ova pitanja su neodvojima od stvarne demokratije. svoju realizaciju obezbjedjuje silom političke.Plima demokratije izašle ispod šinjela američkog neoliberalizma. Neoliberalizam kao sve ideologije koje je preživjelo čovječanstvo imaju dva Janusova lica. str. gdje se tehnika javlja kao nova metafizika. Drugim riječima. početak novog milenijuma obilježava političko ozbiljenje američkog neoliberalizma koji je za sve postao obavezujući. Nema sumnje virus je smrtonosan.249) Neoliberalizam i demokratija Mogućnosti neoliberalizma su bile grandiozne u jednom pravcu. nisu bile dovoljne da obezbjede humanistički karakter čovjekovog življenja.249 Page | 10 .

te siromaštva I besperspektivnosti. razumjevan kao amerikanizacija svijeta želi da se predstavi kao drugo ime za slobodu I demokratiju. Naprosto predstavlja zajednicu u kome ljudi imaju sigurne garancije protiv bijede I u kome se tretiraju kao jednaki ( jednakost prilika I prava pristupa imovini). U ime globalizma čovjek. Humanistički ideal starih Grka bio je u najtješnjoj vezi sa njihovom zajednicom življenja oličenom u gradu. Ona je vrijednost mnogo značajnija od slobodnog tržišta I ekonomskog profita. a mnogi nacionalni kolektiviteti gube identitet ili upadaju u zamsku religijskog fundamentalizma. Gubljenjem samostalnosti I slobode. što su u središte svog kulturnog stvaralaštva postavili jedan humanistički ideal. I kada bi htjele da zadovolje pomenute demokratske kriterije. 2003. interesa I pogleda. Demokratija je zapravo nešto drugo od onoga u što nas uvjeraju neoliberalisti. Nije li ilustrativna slika društva Istočne Evrope gdje je neoliberalni. što im obezbjeđuje realizaciju individualiteta.državici. Kapitalističke. Suvremene političke ideologije. tj. unifikovanih stilova I formi života. koja se sada bori da postane radna snaga. a u stvari ušli smo u vode globalizma koji nužno polarizuje I hijerarhizuje svijet: paralelno teku dva procesa globalizma – globalizacije moći I prestiža. Na prvi pogled izgleda da je sve svakome dostupno. protkanog globalnom nepravdom. a da neke odgovore ne potražimo tamo gdje je ideja o njoj nestala. pravde I demokratije. Politička kultura. zajednica oličena u državi prestala je da polaže pravo na čovjeka onog momenta kad nije mogla da mu pruži ono što je 8 Slaven Ravlić. “Ako je demokratija “prazna ljuštura “ I kao takva oslobođena obaveze da građanima pruži realnu priliku za realizaciju sopstvenog interesa.”8 Svijet se nalazi pred dilemom : prihvatiti ideologiju tržišnog fundamentalizma. Zagreb. stvorio čitavu klasu siromašnih. dekor građanskog svijeta. Neoliberalizam u ekonomiji. socijalni darvinizam. ukusa . marginalizujući najveći broj stanovništva.dominacije. liberalne demokratije nisu sposobne. Tako smo se odjednom našli na planeti globalne svjetske culture. onda se ona pojavljuje kao obmana. Stari Grci su postali učitelji modernih evropskih naroda između ostalog I zbog toga što su prvi otkrili čovjeka. Page | 11 . dominacijom sile I moći ili nastaviti vjekovima staru tradiciju širenja slobode. Kada govorimo o demokratiji ne možemo.

Tako se pojedinac našao izvan zajednice. Dovela je do neslućenih ekonomskih i tehnoloških dostignuća i mogućnosti za pojedinca. siromaštva i kriminala. trgovine. hoće li humanizam I demokratija na kraju prerasti u iluziju. investicija i tehnologije je dovela do tehnološkog napretka i bržeg protoka kapitala. pa se s pravom postavlja pitanje .najpotrebnije. pojedinaca i povećanje mogućnosti za regije. grupa. Nije li ovo iskustvo čovjeka stare Helede dovoljno ilustrativno za naše vrijeme I prostore. bez ikakvog oslonca u životu. Z A K LJ U Č A K Prateći fenomen ekonomske globalizacije primjećujemo ekspanziju siromaštva. država . Ovi procesi povećali su ranjivost pojedinca zbog sve veće nezaposlenosti. država u raznim domenima. povećanje nesugurnosti pojedinca. Za globalizam već smo rekli da se zalaže za stvaranje “globalnog sela “ zajednice bez granica. države i pojedince da ne uživaju blgodeti i pogodnosti koje nudi globalizacija. Page | 12 . Liberalizacija trgovine proizvela je i niz posljedica. Istovremeno je doprinijela stvaranju uslova za sve manji broj onih koji mogu da uživaju u blagodetima ekonomske globalizacije. kao što je povećanje nejednakosti izmedju regiona. prepušten sam sebi. Liberalizacija finansija.

a ugroženi su svi principi koji im to omogućavaju.Čiini nam se da je ekonomska nauka negdje po putu izgubila dušu. konflikte. a da se ne zapitamo čemu onda to neprastano pozivanje na neoliberalno. kako drugačije vratiti dušu čovječanstvu. Centri odlučivanja i kreiranja svjetske politke se pomjeraju sa institucija kao što je UN na grupu najrazvijenijih zemalja G8. Na globalnom planu moraju se osmisliti mehanizmi koji će omogućiti kontrolu i izvođenje odgovornosti za poštivanje ljudskih prava i za međunarodne finsijske institucije i multirateralne korporacije. kada na skoro svakom koraku stvarnost pobija obećanja neoliberalizma? Page | 13 . Najbolji primjer za navedeno je primjer Latinske Amerike . i ako da koja je to. zbog toga što sadašni preovlađujući trendovi produbljuju jaz izmedju bogatih i siromašnih. Neoliberalizam ne funkcioniše. Mnogi gube mogućnost da učestvuju u odlučivanju i kontrolišu sopstvene prostore. Postavlja se logično pitanje: postoji li alternativa. moramo svi raditi na zadatku vraćanja ekonomiji njezine duše. Izlaz je jedino da se tržišni liberalizam kome je jedini cilj profit zamjeni ekonomskom politikom u čijem će središtu biti zaštita ljudskih prava. demokratizacije. Prošlo je dvadeset godina pokušaja primjene Washingtonskog Consensusa temeljenog na "svetome trojstvu" : liberalizacije.Koncentracija finsijske moći dovodi do koncentracije političke moći bogatih ljudi . Bivše socijalističke ekonomije istočne Evrope nisu dosegle nivo pred tranzicijskog outputa. Naime. nejednakosti. Ne možemo. prošao je dovoljno dug vremenski period pokušaja implementacije neoliberalne filozofije i savjeta Washingtonskog Consensusa u zemljama u razvoju da se iz postignutog pokušaju sublimirati zaključci. Zemlje Sub – Saharske Afrike nisu uspjele reagovati na programe prilagođavanja MMF-a i Svjetske banke i sada su u dužničkom ropstvu . privatizacije. no misija nije uspjela. a izgubila na suosjećanju. Ne funkcioniše barem na onaj način na koji je zamišljen. Dobila na moći. Primjera je bezbroj. Očito stvari ne funkcionišu. Izgubila je dimenziju društvenog zaboravivši da je ona sama društvena nauka i da radi u funkciji društva. Javni diskurs o ekonomskim problemima i nedostacima ekonomske politike mora biti prisutniji. To je važno.

edukacija i egzistencija.2005. 2003. Pravni fakultet Sveučilište u Rijeci 4. Neki aspekti neoliberalizma u svjetskom gospodarstvu.Ekonomski pregled str876 5. S. Endru Hajvud. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd. Gubitak socijalne kohezije kao trošak neoliberalne politike.56 3. Politička kultura. Slaven Ravlić.249 2. Suvremene političke ideologije. Eškinja. Zagreb. Jovanović I. str. Politička ideologija. Andrija Crković.str. M.LITERATURA 1. Page | 14 . Split.Kulić. Koncepcija neoliberalizma.

Pojmovno određenje neoliberalizma u politologiji Samir Golić .vođa grupe priprema Uvod u seminarski rad Boris Đurović . Tada smo dogovorili da : Goran Dubovina .Neoliberalizam i ekonomija: neoliberalna ekonomska Nemanja Mičić i Damir Bećirević za Neoliberalizam i demokratija-neo liberalna demokratija Page | 15 .Izvještaj o pojedinačnoj participaciji članova grupe Seminarski rada iz predmeta Politologija na temu „Neoliberalizam kao tržišni fundamentalizam“ predstavlja grupni rada devet studena.zamjenik priprema Zaključak Meho Delić i Muhamed Šišić obradjuju “Neoliberalizamu i ekonomskoj globalizacija“ Muamer Salkanović zadužen je za `Vašingtonskog konsenzusa“ „Neoliberalizam kao politička ideologija: principi Arnad Diaz . Nakon što smo dobili temu za rad. na zajedničkom sastanku početkom novembra mjeseca dogovoreno je prikupljanje literature i podjeljeni zadaci ko će šta obradjivati.

analizirali šta je najvažnije. Page | 16 . sugerisali jedni drugima i pomagali u otklanjanju nekih nedoumica. Svi iz grupe su krajnje ozbiljno prišli izradi ovog seminarskog rada. Nakon održanog sastanka 21. kada je odlučeno da se rad i pošalje .Rok za pripremu ovih tema bio je 20 dana. novembra prišlo se kucanju i korekciji konačnog rada. što će pokazati nadam se i na prezentaciji istog. decembra . nakon čega je održan sastanak na kome su studenti prezentovali šta je ko uradio. Moram napomenuti da smo u toku tih dvadeset dana razmjenjivali i prikupljenu gradju. Rad je zajednički pregledan u petak 2.