'SURFING

pYO$ tytVl$o

""""' l w'\~, "'

t"o

1

Vadim Zeland

Transurfing 1
Pro5transtvo varijanti

Zagreb, 2009.

Sadrzaj
Predgovo r . . . . . . . . . _ . . . . . . . . . . . ., . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
1. Model varijanti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..' '. . . 11 U ovom pog./avlju daje se troretski uvod u transurfing. Konceptualni

temelj transurfingaje model varijontJ, naie/no nevi pogled no usrroj

naseg svljeta. Lovjek rema
Surn jutamiih zvliezda

Zl1

Dnastoje teskopastici, veejedno5tavno
, '"
11 16

dobivo Dna ~toieli.Kokaje to moguce?

Luvareva z,agonetka
SaZetak ..............,.....................
2. K1atna
iii ~ iii 'I! 'II

'. . . '. 36
Ii
.Ii .Ii

Ii

'II

Iii

ri

I

<Ii

<Ii

,jj

!

.Ii

;tl

Ii

I

,.

ill

ill

..

39

,

Grupe ljudi koji razmiSljaju no isti nacin tvore energetsko-informacijske s,trukture - ktatna. Ie se strukture pOCinju razvijQti samostoino i /jude podlinjavajusvojim' zakonima. Ljudi ne shvaeaju cia nehotic€ dje/uju u inter€su kknna. Kako se oduprijeti gllOO tll1pnji7 Destruknvna klatna . . . . . . . . '. . . . ,. . . .
+ • • • • • • • • • • • • •

39
44

B·itka ~ ama . . , . . . . . . . . .. I. ,

...,..!.

Niti rnerloneta . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . ..,. . . . . . . . . . . 48 Dob~vateonosto ne zeUte " 52

r ..,

Propast klatna . . . . . . _. .,. . . . .. .. . . . . . . . ,. " .. . . . . . . . . . 54
4

Saddaj

.... .. . .. ... . . . .::_. . . .. . . ... 7. . .. .. . ...6 Mag~cn~ob red i . ..... . . 5 .. Rawolei. . .. . . .... .stetan kao ptca' iii j)kolo sfece" imaju sasvim materijafnu osrovu.. 71 ... ..... . . . . . . . ... . . . .. . . . . . 104 a·•• ~mil Zeljeti imat~ i nemat~ . Jednostavre rjesenja s~ozenih problema Stanje obje5eno:st~ ~. . . .. .GaSenje klatna . . ..... . • • + • + • • • • • • • • • • • 85 90 97 102 + + •• • • • • • • • • • • • • • OdnQs~zavisnosti. _ . . .. . tdecd rzacija i precj. . .. . . . .. . .. . .. .. . . .. . .. .. .. .. . . . . ... . .. . .. ... . . ..a iii iii iii iii ~ iii .t. .. .. . . . ..atzetat k 82 + • • • • • • • • • . 80 S. . . . . . . . .. . .. . . . . ... Kako iskljuCiti ana razdoblja iz SVDg . . . . .. iii . .... . ..o odstraniti proD/erne izsvogzivota? Suvlsni potendjali ... . Nd moe"'. . . .. . . .. . ... . .. .+ enornost . . . . .. . . . . . . Ocito je da sTela i nesfeeD idu jedna za druqom. . .. 85 l)~udi satt» sebi srvaraju problem'€ i prepreke1' ammn trate snagu njihovo svladavanje. .. . " . .. . . . 95 • • • • + + • • • • tast~na ..... .. .. .. .. . .. . 113 . . .. . '" . kao bye/a i ora razdobJja.. . .. . .' 4. .. . .. Val SnKe _. . .. ...... . . . '" iii iii iii ii iii iii ~ L~ ~ . .. .. 71 Bumerang'. .. . . .. • • • • .iittotal Antrnpod kl atna .. .. ....... .. .. . .Izrozi . . .. . . . . . Nezadovoljstvo j osuda + • + • + • • • + • sosvu» dt:ugoj sferi.~ a < • • • •• • • • •••••••• 58 ~63 65 3. OsjeCa1 kr~vnJe .. . . . . . . . :Ii iii ~. ... .. . . . . .. . . .. .. . . ... . .. . + • • • + • • • • + • . .enj iva nje . • . . V suprotnosti S na - opteprihvatenim gledi5temr tl transurfing pokazuje do unod problema leie ~ak. . . . . . . .. ... .. . . 73 PriJen os .. . . 109 . . . Prez]d . . . _ . ... . . . . . . ...

. . . .. . . " . . Panika . . . ... . . • 124 128 Sazetak . . . . . .. . . . . . . . . . . . " I • • " .. .. . _ _ . . . . .. . . . . " . . . . . ... • • • • • r • • • • " '. . . .• '! •••••••••• . . . . . . . . . . . .. otkriCo. . . .(ovjecanstvu bi preostalo tek nekoliko desetaka narastaja.'.I ill ill • !II 'i iii . .. . . . . . . . . . . . . . . . . 6. . . " '. . .. . . ~ . i umjetnicka remek-djelo? StvarQ Ii ih l izumljuje uistinu ljudski razum? rijek vorijantl raskosan je dar mzumu. ... . . . . . . . . . . . .152 153 160 Neimastina . . . . . . .122 Vaznost Od borbe prema ravnotef r. . . . . . . . . . . . ~ . . . . . • • • Sazetak i!'. . . . • • " •••• . _ . .Novae . • • • • • • • • . . .. . . . . . . . . .. . r • r • " • • _. 149 • • • • • • • • • • • • Epjdemija . . • • Ii . . . . . . . . . . . .. . 144 r • . '. . .!! '" 'II • i . ali covjek' ni ne zna do go posjeduje~A ito su znamenjo i kakn djefuju? l r "I Sadriaj 6 . . .. . . ! • " • • • • • • • • r • 150 . . . . . . . ..r • • • • " • • • • • • • _ • • • • • 137 Ujevak klatna . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . .. . _ . . . . . . .' _ •••. . . . .. • ..: Mozemo Ii zakljuCiti do svijet teii degradaclji? No. . . . kod hi to bilo taka. . . . . . . Ro't . . . . . . . Tijek varij'anti . . . . . . .enost r • • • • • • • 142 147 . . . . . . . 134 5. . .. . " . . . . . . a zatim sve mosoio pra:posti u pakao. . . . . . . . . .!Ii . .Potaknutj prijelaz . . _ . . 119 Sevrsenstvo . . . . . _ . . .. .. . . . 137 Zasro svaki storiji norostaj smatra do je prije zivot blo bolji? KoJiko je vee generacija pfoslo od pocetka povijesti covjeeonstva! i svakf je narasfaj uvjeren do]: svijet oostao go. iii ill! • • III Ii . )tose zapravo dogaeJa? oi Smjena generacija Katastrota __ . . . . . . . . . . .••••. .. . . . . .. " . .. _ . . . " '. . . • . . . . . . .. . . . " '" '" it! iii r • • • . . 163 Odokle do/aze predosjeeaji intuicijai pretkazanja.' . .. . _ . . . '. . '. . . . .. .. . . . . Nezaposj. . .

.. . . . . . . .. . . . .. .. . .. . . . . . . . . . _ . .. . .. Olabaviti situacijlU . . . . . U KretanJe po tijeku . . . . . . .. . . . .. . . 197 7 Transurfing 1 .. . . .. . . . . . .. . . . . .. . . . .. . 170 174 1 80 186 194 Znania niotkuda . . . . . . . . . .. . .. .. . . .. . . . vrijedeni Ratnik .. . . 163 . .. .. Putokazi . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . 166 Mol ite~j. . .. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Polje informadja . . . . m . . . . . ... . . . . . . .. . .. . . . . . . Sazeta k iO eutoru .. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .. .

vi. vjera i nije potrebna. rad na sebi.aena. iivotse odvija po svom i vida varna kao papirnatim camcicem u uzburkanom brzacu. U potrazl ze srecorn vee ste iskusaH nernall broj opcepoznatih metoda. meditaciju. Ovdje se revode metode pornoru kojih6ete sve mod provjeritj sami.Predgovor Drag i citatel] ul Bez surnnie. ~nite nemoquce stverl a osoolto omogucuje upravljanje soborn c prema v~astitom nahodenju~ Neee biti nikakvih cuda. Predgo\l'or 8: .razlliote zedatke. kako se obogatiti i posteti sremim. U obilju. tko to ne ~eli? Otk~je$ odredenu Jer knjigu . Mnogo Je kfljilga koj>epouCavaju kako dOG do uspJeha. Ieste Ii uspJeli mnogo postfci tradidona~nog pog'~edana svijet? U okvirima U ovoj je knjizi rUec 0 vrlo cudnim i neobknlrn stvarima ToHko su sokanme da lzazivaju nevjericu. No. bez bolestl i sokova Medutim.< a ponovno vam precUazuda Sf napreiete i nesto istiskujete lzsebe r -. Ubrzo postaJe dosadno Livot je ionako kao ispit. No. kao i svi astan 1judt ieUte iivjeti udobno. tada cese vaS uobicajeni pogled na svijet srusitL Transurfing je rnocna tehnika ~oja omogucu}e da sa svaIDdnevnog g~ediSta<. OEekuje vas neSto vise. Perspektiva je pir:jivl. Predstoji varn da se uvjerite kako je neizvjesna stvernost mnogo cudesnija od bilo kakve mistike.

Ne vjerujte nfkomll tko 90von da ste nesaVTSerli. Smsao ovlh rUeeJ bit ce jasan tel< ra kraju tfi~ogije. to~iko~ugodno. I dobro je 5tO vam se ne da . Mog'UCe da f1~stesasvim zadovoijnl soborn No. ldese Ilnaprijed u proslose. se ne dobiva.ekivano. I To ne ueba m~Jenjat~ sebe. 9 . Ne obecavarn vam "rezerviranu kartu za djeitinjstvotl.UvJerav. Transurfing nije nova metoda samousavrsavanja. Tko moze znati kakvi vi trebate bh:~? ije potrebno m~JenJati sebe. ko:tiko icudesno. vee se treba vraeati k sebi. Svi m~ u Zivotu mnogo gdjesimot a onda mastarno 0 tome kako bi bUo ~~}epo vratiti p~O~05t i sve ispraviti.cJtati in s~usati 0 ovorne sto vam se spremam IspricatL Zero se pripremrr€ za neoC:. Niste nilgdje mogU .. rzlaz uopce nije ondje gdje 19'a traiite.aju vas da ste' nesaVT.anja kako blste postigli onosro Ze~ite. ~spravijanje pogre5aka moie biti sliCno povratku u prOS~o5tStoviSe.seni te se stoqa rnorate p~om~jenfd! inace se nernate cemu nadati. u dub~ni idus~.editadjama ~ ~ntrospekcijom. \feit se ostvaruje.. varna se uopoe ne da mijenjati sebe. N Ne(1:'mo se baviti zadadrna m. vet nace1nodrukc~ji nac~n misijenja i idJelov.

U ovom poglavqu daje se teoretski uvod u transurfing. Konceptualni temelj rransurfinga je model zoo za coo SID je te5kD posuq vet jednoSlavno dabiva ano 5[0 leN. Kako je to moguce? vQrijanti~noeelno novi pog/eel na ustroj naSEg svijera.• ----- . Mod· I varijarl'tl 10 . (ovjek re r "1.

Sum jutarnjih zvijezda Probudio me l. Gdje ste. Vjecno se u moj da iivot dovuku nekakvi qadovi koji me iele ~skoristjti.. baa j. bo~no udari~a po licu.etlfljU. ali stara navika govori mi 510treba 'lreba Ii? Otkad mi [e to dgareta postela obavezna stvar? Da. se prepredeno svmnlU~a. u veselom drustvlU" dgareta Je predstavUala zadovolstvo. ISao sam skUskom stazkorn kroz mraenu slImu. sivno. Igrana bre~ Iroja.1 .. ogolivS. svakodnevica puna muljevitih problema.. takav 'g'azda.1 tada me. odahnem i iznova se udubim u bijutavu rutinu. smirirti se i nekakose oduprijetl farkoj ieij~ potpafi'm susjedu kuCu. praznidrna je kraj N i rastupa kisn2J. Model varijanti Mas'tanja se ne ostvaruju. Huijal U II Transwfing 1 .aveZ psa lz susledstva Gnjusni stvor uvijek me probudL Kako ga mrzmml Zasto me moraju buditi zvukovw koje profzvodi ta zgadijal 'lreba otid u s.i siva debla polumrtvog drveea. Kako mi Jle sve dqjadUo. Opet su nestale moje papuce. I Dim dgarete usao mi je u ocr pa sam 'ih na trenutak prekrio rukama poput uvrijedenog djeteta . Nekada.livCano se ob~acim. Kao da mise ne pusi.e nekakav simbol mode. prepreden~ iZlrodi? Kad vas nadem badt (U vasl Na u~id magla.Kakav pas. slooooe. I svaki problem nekol~ko puta naCinjes dqaretorn te s'jgovoris: sad ovu popusim.amnog kala? Poseiemza dgaretom. sti~lt:t o. dovoljno je odvratno puSiti lljutrO lila prazan ~tudac. kao potvrda mojih misH.siva. Gotovo}e sve Usee otpalo. Zasto iiv~m usred tog t.

Pogrije§io si to nije tvoj blagdan. 'Iada (u postati drukC~j~te (u se moc~ radovan ZIDvotLJ. Tllsti . t Probudlo sam se ad SumajutamjIh zvij. Botje da krenem kuci. ~anjajuCi sve sa svog puta U s stvarrostl]e drukc~j. Kako sam umoran.tint da]e djeH svUet tvoj[t no 1I konacnid lJ"ijek ostajeS. . U odrna lm je bila hladna.. . N!eid je skimica na oba~i skupljao prazne booe Bjeii odade blam~ stvcre. Sve rekam. uHjevajuci mi mdt!.Moder va riffianti 12 . MaH su valovi zlobro grizlij pjes1canu obalu More me nedruzeJjubivo udarelo h~adnom vlagom. Plrotegnuo sam se S o(aksanJem kao sto to radi moj rnatak. crna prazl1ina.ezda. to je sve u budllcnosti.ispeMi I pOj~U uz zvuke vesete gJazbe ~smijeha. A sadaje sve turobna rob~la. UmHUjas da s~ pobjednik i vee tl se . ne bi I~ me zatim dobra opalto po nosu Samo fUmskijunaci ddaze do Cilja~. Svaki put karl sam se trudo borlf s ovim svijetom. Sigumo ice i~cat~.zapooen novu etapu. Potisteno sam se pokupiQ dalje._ t l KoprcajuCi se u tim neveseHm m~snma. sti9ao sam do mora.Lruvim kao da slufirn zetvorsku kaznu.bijesu sarn]e slomio i bade U stranu ObjtesHiase na drvetu te se pocela njihati i poskakivat~ popat pajaca kao da uka~uje na moju nemoc da iSta promijenim na ovom svjjetu.. Nigdje nrkoga. C~ni se da se ovdje hitno neba sve izmijeniti.. koju sopaju kako bi je potorn . gubmik Tl si tek prazl1icna guska. on }e U pOGetkli namjerno popuStao. Ne. gdje cu Opel davati rezu~tate lkoji su potrebni nekom drugom~. NO. zeHm b~ti sam. Bi~esu take bladre ~neprjjateljske~ kao da su odraiavale cijeli svijet kQj~me okruiJuje.e. U pOGetku dobi}eS jednorn dvaput. Eta nj!ega~Iijencine J.cin~se da Ide prema m1eni..Lfvotje s~h~an ruletu. a budlJcnost ne do~azt Sad CUI kao i ob~cnqpojesti bezukusni dorucak j UPlJtro se na svoj dosadn~ poseo.ga~ebovi lijeno su hodali obalom ~ lkijU\01i nekakvu trulei.. Taj umor je uvfjek sa mnom eak i kad 5e odmaram . L1 _j --------------------------------~----~~~~~~~ ~.a ne rneni JoS jedan dan tegobnog ~besmislenog zivota . triput. Pogrijesio si. Zasto sam usruo turoban san? Kao da mi se vratio komadic proStog z~vota. Dobra da je sve bio same san. r -.

13 Transu rf ng ~ . koji su mudrost stekU~skustvom. ad tag svijeta dobm 0110 SID rnl toboze pripada. no taka nisem nista postlzao. UstaJ.Pokusao sam se borirti pronv ~ sebe. kao i rnnoql drLJgi.Jiti. Jos pod murnim dojmom snm4oenja.se ~serno us'ima pokazuje da je s~jestan moje prisutnosti. uhata njusko. Osobno se trudio netko LJ grmlju: nKra! Kral Tu Je taj kako P ~eli. palkusavao. prije m'i nUe pa~o na pamet da ptke imaju sasvIm razJIiciteglasoVE.ali ni jedan nije u nesug~a~u s djenm zborom 'lie se uvijek postize tak-va stozna srmfoniJar kakvu ne moie prolzvesti ni jedan majstorski orkestar. Statim je vodUa kroz 5UmLJ i postupno se sum Jutarnjih zvijezda stoplo sa zborom pticjeg naroda. kojI je zapravo bio bas taka trnuran bez radosf i nade. samo sam trosio snagLJ~ Savjetnici su i za taj sJLJcaj imaU spreman odgovor: slab sl. Savjetnid. ja nsarn toliko uobraien da tvrdim kako je sva ta dlvota sarno produzetak mog . kao da }e taj prerapueenl svijet posebno za mene lzdvojio sarnotan kutak Neki smatraju prcstrarstvo koJenas okruzuje iluzijom koju stvaramo mi sami. Ta je earobna svjedost oiivjela prostornu dubinu i jarkost boia pretvorivSi SLJmu u cudesni hologram. prvo se promijeni. .shvatanja.pape~jasta grudwce kaka uspijevas teko gfasno pgtati7 Zacudo. a onda nazi resto ad sVUeta. Umjesto ooqovora svijet se ravnodusno ckretao dalje.ali pokaza~o se da je to jos teze. Smaragdni valovi tiho su se doSaptavali 5 toplim vjetrom.razvlaci nevafjalac Ma~a. Obala se cinUa beslqajnom 1 ~ pustom ali ja sam os}eeao ugodu i smirenost. poeeo sam se sjeeati S'\rog pniJasnjeg iivota. Ali re. Tada sam se pokusavao booo s njim. Sunce je pruzilo svoje zreke kroz drveCe. Vrl.Qcesta sam. govorm su rni da se on nece tek tako predati te da ga neba osvo. ldes sa mnom u setnju'? Narucio sam si suncan dan i uputio se prema moru. Stazlca me btiino dCNela do mora.

ar Zavrtlo sam opc1epaznaru p~ocu o tcme da se ne rada svatko u raskos~~ kako nitka ne moze raspol. Up~tno sam pog~eda:o Luvara" no on se same nacerio u bradu kao da ~i re. Lini se da sam riLJUstIDo neumjesnu pr[mjedbu 0 t-ome kako se s~gunnodobro osjeiCaju sretnici kDji s~mogu dlopustiti da z~veusred takve Uepote.cult kako mu je dosta hilrovitih i poblepnlh posjetmtelja koj~su vjecno nezadovoljn~ i koji stalno nesto t~ebajuJ' glasno buoe i za osobom ostavlJaju hrpe smeca S razumijewnjem sam kimnlJo i krenuo dalj!e.. kao da su ilustracija cudesne bajke.jom slobodorn (~uvar r!~je prokomentirao moje riject vee je rekao:"U tome ~jest s[Va~ svakl J1ecovjek slobodan izabrat~ v!iastitu svdblnu .•.ledirstvena sleboda kojom raspo~azemo je soboda lzbcra.. 'lada se pojavio Ijutiti starac sUede brade. Luvar rezervata Sutkeje pezio ria mene.ati svo. Model va rij anti . Hodao sam i d~vio se svoJ toj dwoti. K~enuo sam prema njemu ~ tek sto sam otvorio usta on me odrijes~to ostovio_ Hadnirn je tororn rekao keko niSta ne ze~i.ze~el1og brij1ega ~otkrio nam se pog~ledna doUnu zapanjuJuc€ ijepote.AJ~. kako sam shvatiq. III bf se sUku mog~o glledat~ s ganucem kad se re bf cin~~apomalo nestvarnorn U m!enii sejavila sumnja da moze pos'tojati same u snu.c:i: nToga ce blti jos~1f Spustali smo se u doUnu kad sam postac svjestan da se ne sjecam l!<aka sam dospo II rezervat PozeHo sam ad 5mrc~Ca dob~tjbar nekekvo objasnjtenje. Okruz]vala j me neoplslva Uepota.cena pra~ina.. Zesto ran[je A _" .Na to je on razdrai1eno odgovorio: lJA tko teb~ brani biti rnedu njim. I'. '. Svatko moze izabrat~ sve $lo pozelL II Jedlnstvena prlroda rezervata jednostevno me osamutila.Popeli smo s!e na vrh . Li _j V. nisam dolazlc oyama? Kao opcinJen hodso sam bez odreoenog dlJa ii zvj1erao na sve strane.. Stoga mi je u g~avi bi~aneka ushi. Gestom mi je pokalZaO da 9a s~Uedim.ednom sam sanjao da sam se nasao u rezervatu prirode. Tamo se l1alazilo reko nase~je.ag. GnJb izraz nJegova lka nekako 5e srneksao. . Samenstvo prirode oko mene b~loje nemoguce opisaml rijecima. M. Ubrzo se preda mnom opet pojavio Luvar.a~ene su se kUGe utop~!e u zelen~!u icvijecu. .

. sam poceo gubiti strpUenje te sam rekao ka~o ne narnleravam nista pogadatm.cinUo. No. il odmah sam shvatio da je sve ovo sarno san. No ito mi daje snage da ispunim svolu misijl( Mjslim da sam qa ooceo ispitivati 0 toj misiji i 0 tome tko su "ani".Takvo r. shvat~o sam Ida se. Starcic keo da je pocodo moje misli. dosra je. rnoram ti svasta pokazati" ProbudMi se." Kakve glllpostH Nisam se mogao srnlrltl Kako moqu birati sve sto pole-Urn?Magic bi se pornislif kako je na ovom svijetu sve dopuSieno. Sav srneten nisam znao ka~o postupiti u ovakvoj cudnoj s~tuacijL Aka me pamet ne vara rapornenuo sam starcu da u snu kao uostaorn i na javi moie izvaliti bi~okakvu gtupost. nNo. primjedba 90 uopce nije pogodila i sarno se nasmijao f 1 mjesto odgovora.vee sam poteo razmisljati nije I~mi se bO!je probuditi.. . jer su samo u snovima i bajkama mogu~a razna (uda. a u stvarncstl jabLJke na kraju krajeva uviiek padaju na zem~ju. lmemo '\_ ~ "i n "\. jabuke te ti past! u neco" Kakve sad jabuke? vet. pa je u tome sva njegova sloboda N0 kao sto ste j pomislili. lISvaki covjekmote steel slobodu biranja 5VfgO fto poZeJl Eva tl zagonetka: kako dobiti slobodul Aka odgonetnes. \ malo vremena" rekao je.or nije hno nt s~usati:"Glupanel Ti imaiS pravo birati no ti se t~m pravom ne kor'istBLJednostavno re Ir. NNisam ocekivao da ce mi poslati kretena paput tebe. ali mi le zadao svoju. ne sjeeam nastavka sna Sv~jednol osteo mi je Jasan osjecaj kao de m~ je Luvar usadio nekakvu 15 Transurfinq 1 .asudivanje nikako se nije sJagalo s mojom predodibom 0 ilivotu te sam poceo prigovalraD. nazalost. Shvacajuci svu besmlslenost sfuJadje (zasto sam uopoe ulazo u raspravu s Ukom U: svog sna?). id~otsku zaqo netku. Na to je odgovorio: "Dostal Idemo. Cuv. kako mi se tada . Mqja je pitanja ignorirao.azumijes sto znaci birati.

I ja bihl najvjerojatnije. Uobicajeno znacenje lzraza . U pamoenju su mi se pocela javljati sasvlm jasna sjec'anJa 0 tome Sto je Cuvar smatrao pod rijecJu izabrari te kako to . Bas a tome Sto sve znaci i ielim govoriti. otkad 5U mi dopustiH da to cinim). no ubrzo. l L1 _j 1. Rjesenje Luvareve zagonetke dos~o je samo . Sarno jedno mogu potvrdtti s potpunim urvjerenjem: LJ mojoj se g~avi nije rnoqlo roditi niSta slimo. moj se zivot ispunio novim radosnrn smslom Svatko tko Sf: barjednom bavio nelkim stvaralastvom zna kakV1U radost i zadovoljstvo donosi dje~o koje ste stvoriJi 5vojim rukarna No. S jedne strane.t{. U pamcenje mi se urezala samo jedna nera~umUiva rijec . Svakog mi se dana otkrjva~o nesto novo.informaciju. na moje velika I(uctenje resto je izasio na vidjelo. i svaki sam put prozivijawo veliko divJjenje na granid sa strahorn Nisam ILl stanju radonalno objasnit~ odaMe su se pojavila sva ta manja.Qnsurfing. kOjll nlsern mogao izrazrri njec~ma. vee N Cuvareva zagonetka Postqe razUcitJ pristupiinterpretadj~ sudbine. Nitka mi re brani jednostavno . Somal tete zasto l/jabuke mogu padatt u nebo" sto je Nsum jurnrnjfh zvijelda'''r kao i mnoge druoe neobkne stvari. od sebe. Otkad sam otkrio transurflng (tocnije. zaboravio taj sail. to n'je niSta u usporedbi s procescrn stvaranja swje sudb~ne.zablfQti za sebe taj svijet u kQjem bih feno zmVjetL lsprva mi se ta zamsao cinila apsurdnom. Transurfing je natin biranja svoie sucblne doslovno kao Sto birate robu u supermarketu. Model varljanti . Stoga se ne treba boriti sa svijetom za mjesto pod suncem.Jrojiti svoju sreeu ovdje nUe sasvsn odgovarajuee.(initi. Ioje najneueinkov. jer sveje davno sazdano bez mog sudje~ovanja I za moju dobrobit. takva ~nterpretacija daci svolom bezizglednoscu. Jedina rnisao koja mi se vrtjela po gfa\4 blla je oa nje nuzno da sam uredlJjem svoj svijet. Neki od njih su sadriani u tome da je sudbina Ikob nesto unaprijed predodredeno Vrdaj kollko hoceS" sudbini ~zbjec~neces.tiJi natin. niotkuda.

a i unutarnjeg orotesta Lovjek Ii~n uspjeha ian se na svoju sudbinu: zastoje iivot take nepravedan? Jedan lma svega u ob·Uu. jer uqodno le i Lltjesno kada je buduCnost viSe-manje predvidUwa ~ne pl. s druqe strene. aU kakvog srnsla lrna ka~javati Covjeka La ana tega se ne sjeca.azina raznorazna urenja.Lini se da ako le covjeka snasla nepovojna sudblna rerna rukakve nade da se stanje popravi. no opet negdje na nebesima in u nekom slj1edecem iivotlJ. Ali. no sve mu je uzaludno. U svakorn slueaju. te nastoji pronaci neko objas~jenje takvog stanja stvan Najl.joj oni koj~ su priklraceni ~ koji pate.ak i uz svu svoju moe doiivljava teSkoce sa samim procesom odgoja. Jednornu sve uspijeva lako. smirenost c5E: nam koristrti vise neco ruga. Postoji ~ druqa. Aka budemo vjerovaU u predodredenost sudbine. a drugi neprekidno trpi oskudicu. Odakle takva nejednakost? ZaSto iivot kOJi u svojoj raznolikosti nema gran'ica nameee razJieita ogranieenja odredensn grupama ~judi?Sto su skrivili ti manje sretni? Prikrac€1ileovjek osje~a se lJvrijeaeno ako ne i lzmuceno. pamecu ~snagom. I sva ta fatalna neizbjeinost bJbi u takvom shvaeanju lzazlva osjecaj nezadovoUstv. Postoje Ii prosli iii bodud iivoti' iii ne prakricki je nevazno. cije~izivot nosi drugorazredno obtljeije. Bog lz nekog razloqa odglaaa kaznu za kasnije. odrneh dobivajlJ iZda~nu nagradu. poput karme za grijehe ~ proslit1 iivota. a~~Ic. i shvaca samo jedan. I opet naUazmmo na nova objasnjenja j 17 Transurfing ~ . sHena objasnjenja nisu u potpunosn zadovo!javajuca. a drugi. ovaj iivot i U odredenom smislu on mu je jedinstven.osi svoiom neizvjesno5Cu. a drugi od posa ne zna gdje mu }e 'gtava. prema ko. Jednog je priroda obdariia ijepotom. jer eovjek pamt. ne zna se zbog kakvih gr'ijeha. Moglo bi se pomislm da se Gospodin Bog samo i bavi time da odgaja svoju nema~u djecu. ohrabrujuca verzija nejednakosti. lIvijek ima !Judi kojima takvo stanje stvari odgovara. Umjesto toga da kainjava za grijehe ucinjene za zWata.

Kakve kuristi on ima ad toga? Time se re dobiva istinska vee ~znudena sreca Kao da radost ne rnoze dod sema vee je trebastskivati lz sebe kao pasnilz tube . Mode I varij a nti 18 .cjnjenica. mac~r nuino je bariti se protiv sebe. Zadovolian treba hiti prema defin~cij~. Aka ne ie~'isprihvatit[ sre6u kakva ti: je dana. ali ne da mu se s radcscu docekivati svu stvarrost. No. Poucne price svledoce 0 tome kako su ~e junaci hrebro boriU i samopoirtvovno se mucm dan noe. Zasto je iivot taka nermlosrdan i okrutan? Kakva je to mucna nuinost borttl se prot~v sv'ijeta i postid svoj dUo A aka se svUet ne preda.1I Osteni optimist i zadovo!ji se onim sto ima&. w L1 r -. poznato je da se i za sreeu treba boriti.acija kontepdja sudblne. postoje Ijudi' koji ne vjeruju u to da je iivot tolika dosadan ~ primitivan da se svodt na jednu predodredenu sudblnu Oni se ne ~e zadovoljiti time sto imaju te se viSe vole veselitm post. Ako si tako bijedan. Pobjednici su osvojil'i lovorlke uspjeha sarno takosto su prosH kroz sve teskoce i uskral'ivanja upornom borbom.gnucima" a ne objektivnoj stvarnostl Za te ijude postoji drug. __j 1. Lovjeku daju na znanje da je nesretan jerje vjetno nezadovoUan i zel~ prevJise toga.Treba se veseUti iivotu. Tom se iluzijom moguce ogrnuti kako se ne bi nezaSt1ceni sudaraU S okrutnorn stvamcscu i tada Ce svakako odmah biti bolje." No.tlpa "Zelis Hbili sretan sarno daj.. a istinskl uspjeh postiiu same pojedind. Uokolo vjecno trtkaraju neke JJprosv!jet~jene" osobe ko}e pozivaju ra sveopcu Ijubav i opraStanje. Moguc:e je potratiti cijel~iivotna ocajnicku borbu za mjesro pod suncen\ a da se nista ne postiqne. A~i~ dub'ini duse. Negosto? nZnaldil kaZu da nista ne dolazi samo ad sebe Reklo bi se daje to neospoma . Covjek bi se i sioiio s tim. nLovjek je sam kovac svoje srece. covjelk ne moZe pojmiti zasro je duian prastati anima koje u rnrz i voljeti one prema kojima je revnodusan. ostvarujuci nezamislive pod uhvate. znaci da se za nesto drugo trebe boriti tukarna 'i nogama. Zar nerna prava zeijen nesto vise? Zasto bi se prisJljavao na vese~je?Aka SiE pri'siUava.tada mu je sasvi'm svejedno. Bore se ~trude m~liJun[. i tu nije sve lake. Naravno.

znanosti i feUgiji objasnjavaju svij1et na svoj nacin j na svoj su na. Mucna sUka. " si nesavrsen pa s] stoga pris~ljen promijeniti se. Sloiit .a dolazl trec~ 19 lransurfing Th . jer se zasniva na sasvlm d~ljgacijem g~edisllj. Nekako se dusa re moie povesenti takvom zivotlJ. Bitno}e da opls vrijedi. tada]e njegov udes i~lsmireno nosRi svoj kriZ r~i I\~~\~~~\\ \\~\\\\ cUe~]zivot posvetliti borbi. koji 5lJ svi jake uvjerijivW i imaju predane zagovornike. rUZan i nesretan. Vamaje sigumo poznata ~dej. ~oncepcija sudbrre prema transurfingu teme!ji 5!ena na(:e~no drukcijem mcdelu svijeta. lnac~.r:in ispravna iii neispr.citis . a drugi nije~ potpuno besmis~eno. Na primje~ materijamzam se remelji na tvrdnji da je ma~er~japrlrnarna a svijest sekundama. na njilhovim se teme~jima grade rnodeli svijeta. Oba usmjerenja IJ fi~QIDfiJiJ. U poznatoj pnc~ o trl slijepca kale se da je jeden oppao sJonovu surlu drugi nogu.bolesten. Ne iurite raIDcarano mahati rukama i vikat~ da yam pokusavaju naturiti nekakve novu dapnju.!a~o n~jedno ni drugo uvjerenje nije dokazWvo.adaje stvamost ~Iuzijakoju stvaramo m~ sarni P~emdainitko nije smis~. a uho i svatkD je ad njih iznio svoiu proqenu to kakvoj se ~votinji radt Stoga je dokazivati de je Jedan opis sasvim vjeran.a lkojima se kerstlmo sama po sebi relativna. Covjek se mora SUQ. ideanlamtvrd~ upravo suprotno.cete se da }e svaka od poznatih koncepcija sudbine sszdana na odredenom svjetona~o~ul koji SJe temeUl na neklm redekazivlrn pol~snim pak vee t-ockama. zsr ne] 12 toga proizlazi: aka c-ovjek nUe cdmah uspio i nUe se radio bogat i sretan.avna_ Nikada nec1emo uspjeti savrseno tacna opisaf apsolutnu ~stinu jer su shvacanj. Zar u toj bezzlamosn nerna nikakvog tracka nade? A izlaz postojt Izlaz Je toUko jedlnostavan koHko ~ugodan~ za razliktJ ad naveden~h. sam si za to kriv.cinjenicom da on u svojoj biti predstavlja skup nedostataka i mana ra kojima treba intenzivno raditi.eno objasnio odak~e ta muzij.

Ako ste odlucili daje sudbna nesto predcdredeno. kvantna fjzika temeU~ se na nekoUko nedo~vih ~stina. tada se lz njega mogu izvesti razna znanja. Na primjer. U tom se slueaju dobrovo~Jno prepustate u tude ruke. i postajete ladica koja pJovi kako je valovi nose. Zato se i zeli ~romiti u prah ~pepeo jednu teoriju i na pijedestal postavitii drugu.zam koji djel~je prema krutim zakonlrna ~nasa spoznala ne rnoze niSta odrediti. Kakav god svjetonazor . Svaka koncepcija :avota funkdonira na taj nacin.Jna bojisnid ostaje neoz!ijeaena same jedna cinjenica: svaka je teorija tek odfledeni aspekt pojave mnogovarifantne srnamosti. A ostall ce se sporiti s varna baS zato sto su i ani u pravu Aka neki fenomen stvarnosn treba uzen za pocetak prebrojavanja. No. Aka pak smatrate da semi krojrre svoju sudbinu. istina ce biti na vasoj stranl. Obratite pozorrost na to sto se dog. nrre svjesno na sebe preuzrrete odgovomost za sve sto se doqada u vesern DvotlJ. Syaka se teonla potvrduje s vrerrenorn a zatirn stjeee pravo na postojanje. Bcrite se s valovima u nastojanju da upravljate svojom laakom. cime se upravo I bave znanstverm na prijelazu tisuc~jeca.atla: VllS' Sf:? izbor uvgek ostvari. ~to ce znanje blti iznutra neproturjecno i uspjesno ce poeetl odrafavatl jednu od pojava stvamostl Za utemeijenJe cjelokupnog znanja dovollno je uzetl same jednu iii nekoHko cinJenica~ koje nlsu do kraja pozrete. Materijalni je svrjet tek mehani.znac~ da ce take i biti. ali sve vet Imaju svoj'e mjesto.zabraU. ijlJdski je razurn taka ustrolen da nastoji pod nogama lmatj (vrsta tic bez viseznacja. I u tome jetakuder neospornl djelic ist~ne.Zar svi gledamo Jilm u kil1un? To znaci. Model varijarl'ti 20 . naravnq da postcj sltno. nije vazno (!je. ali U odreoenorn smlslu razumno zrno sumnje. Nakon svake borbe za istim. pocetnoj tocki gledanja. na postuatlma Nedokazive su jer same sllui:e iskonskoj. Objekt mikrosvijeta u kvantnoj fizicr srnatra se u pojedinim slucajevima t.sto nste u stanju 'izm~jen[ti. PostoJi i drugo mis!jenje prema kojemje sve sasvsn suprotno.

Znanstveni(j pokuSavaju objedliniti razUcite polave stvarnosti kako bi uklonm pr01Jur}eqa. Aka se pri opisivanju objekta miikrosvijeta moze izabrati n}egovo svojstvo oestiae kao osnoero.a bezuvletro funkdonhatj i imati pravo na postojanje.cit~h . arom (Ie sncit.2a'govornici racZii.l i temeljna odlika.t-est~c-om. UstvarI. a u drllgrm.java stvarnosttMnogovarijantno5t naseg svijeta njBgOWJ je prvobitrJ(.grana znenosti ~ nekog razlo9a zaobilaze baS tu cinjenicu. Pokus. U svojoj potra~ za istinom r~udi su llvijek nastoJal~ shvatit~ prirodu svUeta~ izucavajuci njegove pojedinacne aspekte. Pos'toji same jedna jedina c~njenica koja ne pod~Ueie sumnJi~ koJa objedinjuJe I pomlruje sve . teko i dr1ugi model funkc]onira odrazavajuc~ odredene oblike pojave stvarnosn Opet ispada dapostiZemo ona s'to biramo. Ljudi ne stignu shvatiti ni kako treba prorrotriti i objasniti jedno Hce. koje se nikako ne slai!e S onm prethodnim.ga}ednostavno prihvatr!li kao lOinjeniclJ u svojstvu aks~oma.ava. sto bi se odatle }os dalo ce 21 lransurfingl . Kako jeden. U tom se rnodelu e~ekuoni vrte u krug oko jezgre. stoga su .grane znanosti.j ~spranome platnu. Opcenito. Gom~~e znanstvenlh saznanla pojavile su se kao opis~ r objasnjenja (Nih in onih prirodnih poj. no to im ne ide Iaka. Znanstvenki nsu uspjeH jednozracro ~nterpretirati takav dualizam. Aka se kao osnovno svojstvo bra val.avajuci objasniti Odfe(tene poJave.ee se dobiti model aroma koj~je sazdao poznati fizi'Car N[e~sBohr. sHeno planetima u Sunclevom sustavu. Taka su nastaJe odredene grane zrenosn koje SUI oesto rnedusobno bile proturjecne.a valom. a to je v~sestt1ukosti mnogostranost oblika po. svaka pojava moze sluzrtm kao ltemeOno naoelq polazna t-ocka 9rane ~nanoso kOj. a vee se pojav~ju}e drugo. Temeljna nacela kvamne fizmke pomiruju mnogostranost oblika pojave stvanosti kao kad bi: se s~UeJXi dQgovorrnU da slon u jednom slucaju izglleda kao stUPI a u drugom kao zmija. Narav sv~jeta lejecra no postoleno pokazuje razlicwte oblike. tada .

izvuci? Mnogovarijantnost sluz~ kao pocetak odbrojavanja, poput nule na koorld~natno1mrezi. Bma koja polazna toc'ka razlU:itihIgrana znanosti U odrosu na njihje sekundarra, Medudm na ishod~snutocku ne obrocaju pozomost keo da ana II sebi ne sadrZava nikakve ~nformacije. A nesarno da fu nema manje informadja~ su ~zadiv!Uujuc€. Kako bsrno rijeS.ili(~:tivarevu zagonetk!u kao poCetnllJ toCk!ll uzet cerno bas svostvo mnogoWJrijantnostL Drugim rijeEima, RaO posnsat prihvatit cema (injenicu da .stvarnost ima mnogo5tru.ke oblike pojove. Bez obzka ra opd kar,akter naseg ~emeljnog naoela uvjerlt Cemo se ko~iko zanimUilvo i

vee

j•

t

neoc-ekivano znanje ono otkriva. Pocn~mo cd toga da oblid pojave srvemostl rnoralu imati .zakon jz ~o1eg prolzlazl sva ta mnogostranost Gdje su nzapis.ani'lsv~zakon~ naseg svmjeta? On sle pojavijuje kao kretanj1e materUe kroz prostor i vrijeme. Ioje kr:etanje pod~oino odredenim zakonima. Kao sto znate, toc~ se smJestaju ra dUagramu fun:kcija
u skladu s cdrederorn matemati,ckom formdorn. Moze se rec:m de odredene ftllnkcfje posteiu zakon kretanja tOCKe ria dijagramu. NOt formule s.ukao i zakon~

apstraktni prona~asd ijudskog uma, stvorere radl ucoorost shvacanJa. Mal~su ~zgled~ ~hpriroda negdje cuva. da Na koj~je jos, nadn rnoquce odrediti raspored tocaka na dUagramu? Naravno, pomoCu ooskonacno velnkog rrasva koordinata svih tocaka Kapacit1et Ijudskog pamcenj.a je
ogranlcen i ne rroze se nositi s golemom koHc~nom. No, za pr~rodu beskonacnost nUe probem Njoj nije nuZrlo donos,i1lj zaMjuCke 0 rasporedu i kretanju tocaka ra dijagramu III oblikJu formua. Aka l~nUufikd~e razbijemo na beskonacno male tock;~ svaku je tocku moguce prom.atrati kao uzrok a sUe,decu sarno kao pos~je,dioJ. Kao rezultat s:vako kretanje materijalne tocke u prostoru ~vrernenu moguCe je predstaviti III ob~~kubeskonacno dugog, neprekinilltog ~Ianca beskrajno mal~h

uzroka ~posljedica.

r

"I
1. Model va'ijan~i

22

Na osnovi $vog znanja zamisljamo k~etanjle materije u obHku zekona a u prirod~je to kretanje uteme~jenona prsodrom obliku kao beskonacno rnnostvo uzroka i posljedica. Grubo govorea~ podec to svirn rnoqudrn loCkama kretanja materije 6uvaJu se u nekom polju ~nfonmadja kaje (5emo nazivad prostronstvom vari}anti. Ono sadri'avainform,aciju to svernu stoje bilo i

sto ere bin.
Prostranstvo varijanti Je uk!upna mater~jalna informlQ,cijska sfruktura.lbje beskonacno polje informacija koje sedrzavasve moguCe varijante bilo kakV1lh dogaaaja koji se mogu zbltt MoZe se recw da je u prostranstvu variJanti sve, Necemo nagaaati na koj~se nac~fl ta ~nIDrmacija ,cuv,a,jer to nema znacenje za rase dljeve. Vazno }e same da p{Qst~anstvo varijanti sfuZi kao sablono,
koordinatni sustav 5vakog ~}ibanja lnaterlje u oestons i vremenu. U svakoj toc:ki prostranstva postoji odreaena varijanta ovog

m

onog

dogadaja. Radi lakSeig razum~jelJElnjalzamismt 6emo da se varijanta sastoli ad scenar:ija i scenografije. Scenografya je vanJski i2!gled m forma pojave, a scenanj
,je put ~ojim se krere materiJa. Pojednostavimo Ii. moguce je prostrarstvo variuanti razbiti na sektore. Svak~ad njih irna svoj scenarU ~s(Jenografiju. 5to je udaljenost medu sektorilma veCa vet.e su razlHkeuso2narijima i s02nografijama. Sudbina ,covjeka takooer je predstaViljena rnnostvom varijant~. Teoretski ne postole nikakva ogranilGenja ze scenarije i s(Jenograf~leIjudskog postojanja, akoje prostranstvo
I

varijanti beskonacflo. Svaki beznacajan dogadaJ moze
utjecat~ na preokret sudbine. CovJekov ilvot, kao il svako druqo kretanje materije, predstavlja ~anac uzroka i posUed~ca. Pos,!jedic8 se u prostranstvu va rUanti uvijek na~azi blzu svog uzroka Jedno{/j~ s~ijediza drugimre se stoga sektor~ sudbne ~~III

postrojavaju u linijiiivota ScenariJiscemgrafije\'" i
sektora na jednoj takvo] ~I~niji ugl.avnom SIJ

<; ,

.. , .
. \",
~~\'

1\\\\\\', ~k\\ .. "~';.... " ;$:\\\\\1--

. '\\~\1-·

~stovrsni. Govl·,ekovzmvot tete ravnom"iemo u jednorn
~I

J

\~\',~~,,~.~ -, ~ 'i.';::..
J'"'~~

\\~"~,

"\'l,ll"M.

('\x"

I

23

lransurfing

1

smjeru sve dok se ne dogodi nesto Sto mijenja scenarij ~scenografiju. Tada sudbina iZVfSi obrat prelazmna drugu IwnUu Zivota. Zamislite da ste gledali predstavu Iduceg ste dana POI1OVl1O dosli u kazal~stena tu [stu predstavu, no Dna se odigrala s drugom scenogr,afijom. To je sUcno razmjestanju Unije zNota. ~duce kazaHsne sezone gledalil ste predstavu s lstlrn glLJmcima, aU s bitflim lzrrjerarna u scenariju. Ia je tinija z~vota razmjestena jos da!je.1 rapokon pogledavSi isti kornad u drugom kazanstu, vidjell'i ste sasvim dnJkfiju interpretacmju. Ta je linija
m

iivota sasvm dalelo ad one prve.
Stvarnost se pojr1vg~je u svojoj mnogo5tronosti b115 toto sto je

broj vGrijanti beskonaeon. Svaka polazra toc'ka nasta~ja se u lancu uzrocno~posUediCnfh veza Izabr,avsi pocetak odbrojavanj,a, doolvate ovaj

stvarnost razmotava po ~'iniji iivota ovsno 0 lzabrancl tocki odbrojavanja. Svatko postil€' ono sto bra lrrete pravo birati has zato, j,er beskonacnost varijanti vee pos~ojt Nitka vam ne brani da izaberete sudblnu sebi po volji. Svako upravUanje sudbinom svodi se sarno na jednLJ jednostavnu stvar - lzbot TransUifing odqovara na p'tanje kako se
S€

m onaj oblik poj,ave stvarnosti.

Moze se red da

to radio Prema tome, posto] ~nformadjska struktura koja sadrzava beskonacno rmostvo potendjalnlh rnoqucnosti varijanti, sa svojim scenariJima i scenograf~ama. Kretanje materijalne rea~izacijeU skladu je S onim sto je pohranjeno u taJ strukturi. Proces kJietanja materije kroz prostrenstvo va rijanmi rnoquce je prikazatli LJ obliku sUedeeeg misaonog pokusa, Zarnsllte cijev s vodom. Niz cijev se polako premjeSta prsten koji se hladI taka da se veda brzo smrzava serno unutar prstena. Na t~j se natin kristal leda prernlesta po c~e\11i s vodom Moleku~e vade ostaju, na primjer, same na onim mjestima relativno s~obodnog stanja. U trenutku pliolaska

r
1. Model varij.anti

24

ana skup~tejos dosta strpljenj. Pozreto je da se u vakuurnu odvija nep~ekmdan proces r.prstena molekule unutar n}ega ucvrs6uju se u zarrrzrutl kris:ta~odredene strukture. No.. ima u seb nesvjesnu energetsku osnovu. MorskJ]va~ moze posluziti za.jo$ jednu analogiju koja ~Iustrira realizaciju u pro:strans1I:V11J vanjanU R. /iit !/. Dnugim rijecima. vet struktura odnosno smrznuro stanje. da sve jest i da 6e sve bItt? t 25 T~ansl!rflng 1 . a :kris. Stoga vas molim da 0 polaznoj tack] transurfinga.aJu i svi drugi va~ovi. Ana~ogno tomu voda u djevi je prostrarstvo var~Jand.edmo da se zbog potresa u moru pom~cle po povrstni mora kao qrba. U navedenoj analogiji more je erostrenstvo varijantt .Cl. MaterUa ipak postoJi ali isrovremeno ora nema vlastitu materijalnu supstandju. 'lek u blmiini obale veda zapijuskuje kopno. a nj~hov polofaj u strukturrn kristala ostvarue se kao varijanta sudbine. Jasno jesarno }ejdno: ono sto se rnoze dotaknut~. Ne krece se rnasa vela.ta~leda materijalna reaUzaciJavariJant~.II)!!f!fj!I' ~ sto se zbwa? S jedne snane materijal~na se realizadja krece kroz prostor i vrijeme a s dnuge var[jante ostaju ra mjestu ~postoie vj€eno? Znaci Ii to da je sve blo. na koji se nacin i zasto ~nform.acijs:kasnuknra pretvera u maler~jlJ?U mlkro5v~jetu materija se moze pojaviti kao :konderlzac~ja . no sana veda pritom osteje na mjestu.cHlanja i unistenja Imikrocestica. Ne prem}esta se sam krmstal leda u cijevID5 vodorr. Zasad se nalezirno tek u cemucetesaznati iz ave knjige rnoze vas do odredeoe mjere soklratt Stoga je neizbjeino navesti bar reka teorerska objasn}enja kako razurn ne b~ ~zgubjo do pod nogama.zadja. l• Nadam ~e da vas nsem p~evi5ezagnJavio fizikom. a val oblikovao val. Onse materijalna ~eali. vee real~adja energetskog potencijala.lako se ponas.Mo~eku~e 5U Jjudi. Nema jednoznacnog odqovora na pitanje sto je ana~logno prstenu koji se hladt Drugim rijecima. u odredenom s~ucaju lied u vodi ne pnva.el1ergije. a zatrnse voda na tom mjestu ponovno odmrzava ~ molekole se oslobadaju.

sto IfpaU ocnosoo materijaHzmra varijantu sablone? U odgovoru ra to p~tanje rnoramo ~z. vi g~edate na put toCke odozgo ~lata vam tu nista nUe zapanjujuc1e. Stvarnost t ce I1 . I u .Zasto ne b~ znacUo? Vrijeme Je zapravo tako staticno kao i prostcr. se k80 mrija svletla Cije~a mracna suma je prostrarstvo varijanti. Vr~jeme je statj. vee je ostelo Ono sto Ce tek bitt pastojii lsada "':ekuc~ odsjecak zoota je mateMjatna ~eal~zadja prostrerstve varijanti na odredenom odsjecikJu linUe z~vota. (ovjek ide surrorn ~os. Mnog~ moguizraziti s:voje negodovanje pitanjima: IlKako J1emoguCe da bezbrejno mnOSl\IIOvarijantimoJe sudb~ne postoj~ na jednom mjesttJ?' Kame je i zasto to potrebnoi lBogu? Prirodn~m zakonima? Zasto?" lPokusajte zam~s~itj tocku na koordinatnoj ravninL Jo. r.a. a osvijetljeni}e dlo realizacijavar~jantle na odredenorn dije~u.abratijoS jednu po!azisnu tockiu_ U nase vrijeme viSe nije sllmnjiva .zivotu jeisto tako stoga se dllboko u nasoj svijesti usadUa ~deja da svc dolazi [ pr()~azL Ustvan.Sro sluzi kao ilsvje1l:iijkall? Drug~m rijec~m. Pazi~er b~lo koje a prl tome je od m~nusa do phsa beskonacnost. ZamisHte mracnu sumu i .'-1et~ljkom. Kamo se djenu~o vrmjeme? Svi kadro~ postoje lstovrernero.vjet!Uavcispred seoe neve~H<i Rea~izac~ja ocituje do. MOdel varijanU 26 . 1. Protok vrernera osjeea se kao vnnja fUmske role r n~zanJekadrova jlt:!dnog za drugim.covjeka sa s. vee unaprijed zacnanr No.Su skoli su nam predlozmi taj mode~: locka na povrsini mo~imati b~lo koje kDordinale x ~y. Zasto nikome ne pada na pamet postaviti p~[anjle: asto tocka rnofe imat~bHo~oje koordinate? z A sada zamfslite takvu tocku kakose krece po liniji funkdje i cudi se: flKako je mogu6e da je maj prijeoenl put postoao oduvijek i uvUek postoJati? A kako je moguCe da je put koj~ mi jos predstoji.cinjen~ca da j1e rnisao materijalna.cno sve dok ne pocnemo prorretrati kadar za kadrom u nizu. Prosrrarstvo varijanti SlilJi~ kilo sab~onai ana odreau}e na koji naEin se oc~ruje materija~lna realizacija. sve sto je zaosero u polju inrormadJe odu\lWj1ekj1e Olndje bila i orldje i ostatl UnUe Zivota postoie kao i fillmske vrpce Ono sto je proslo n[je ce nestalo. Razmotajte rolu mma ~ pogledaj1Je sve kacrove zajedno.

a s druge. vet 0 predosjecaju buduCih neuqodnostl Uistinu. istJo kao t :5Jektor.Q pretpostaviti da odasiljanje energije misH .lpak. U svojstvu pclazne tocke uzet cerno sijedeeu tvrdnju: odasiyanje energije .misli materijafizira potendjalne varijante. . u paranorrrelnlrn pojavama mnogo le neiasroca i mnogoznacnosti.e raspravljati 0 tome da se ovdje ne radi 0 materijalnoj misli. postoie ijud~ koj~doslovce mogu vrSitt materijalizaciju predmeta ni iz (ega. rnofe s. Kao potvrda toga ne slLJie sarno cinjenice iz svakodnevnog iivota vee i pokusi iz kvantne fizike. prostranstva varijantt Do sada osteje nejasno na koji se nacin advija proces prijenosa ~nformacija.Josvjetljava cdredenl sektor prostranstva varijanti. nasa najgora ocekivanja LJ pra\1lu se ostvaruiu. Na ovaj i~i onaj nacin. ti 27 Transurflng 1 . to ne znaci da je rnoquce ignorirati odreceni oblik pojave stvamcsti P05toji mnoStvo Cinjen~ca ~oje potvrduje neposredan utjecaJ misli na stvernost aka nas. S plInim pravom to clinimo ako se stvemosr pOjavljLJje u takvom obllku u ~ojem spoznaja odreduje ~stinu. U ovoj je knjf~i osobito rijet 0 tome na koji nacin dolazi do svega toga. No. No. Jednostavno (ern.sID rezultira time da varijanta dolbiva svoje materijalno utjelo~jenje.na energetskoj m nekoj Idrugoj osnovt.nam se ptiklmje u dva obUka:s jedne strane postojanje odreduje spoznaiu. Na primjer. Ne smlje se same zaboravitl da Je to tekjeden od oblika pojave stvamostl Jednostavno le nernoquce sarno sjediti i razmi·s~janjem obUkovati svoju stvarnost.OdasUjanje misli nalazi svol sektor. Odasiijanje.ima odredene para metre .. njih je sarno nekolidna i oni ne oglasarvaju svoje sposoorostl ~misli pokazuju snazan uljecaj no covjekovu sudbinu kao i nJegovi postupd. Dakako. Za nas u principu nema znaeenje sam rnehanizam uzajarnnog djelovanja odas~ljanja misli j. varijanta se ostvarue i take se dogada da spoznaja odreduje zb~iju. postoje reospome potvrde suprotnog_ Misao nUe samo mot~v iEovjekovog djelovanja vee se pokazuje i izravno djelovanje na stvarrosr koja ga okrufuje.rnvjekova spoznaja oblIkuje njegovu sudbinu.

J l r'.esvoJsweno da se katkad smetra centrom sverrtra Ustvarl. ljudi $U Moie se red da sve na ovorn svmjetu nasi u sebl Cestlicu Bog. konkretna je realizacija razl~cita ZClJ svakog Govjeka. za}ednicki za vas oboje. odusevUavate se Uepotom arhitekttl re. Ne govor~mo ojedrrstvenorn Duhu koji prodorno gleda sve 5to postoji i koJeg naziv. planeti i galaksi}e posijedice odasiijanja moj~h misl~r?" Covjeku j. NOt uskoro . on zaul1ma posve mal1enu nisu u tom beskonacnom postranstvu Nas sv~jet nastanjuJe rmostvo zivih organ~zama i 5vaki daje svoj doprino5 ablikovanju stvomosti Svako bree Ima svoje parametre odasiijanja mis~LAka vam je nezgodno smatrat~ odasiUanje bifjaka rnsaorsm zovtte ga druikcije.dv~dUivo.aoaja. Recimo da ste turist i :setate se pred~vnim gradom.vijeta.aina taj nacin On uprav~ja (ijeUm svijetom. svog konkurenta koj~ nije usplo ranije dohvatiti bocu i razlmiS~janece J~ prwvud poUcajc8. Svaki tovjek [de svojom Hnrjom z~vota.ta slicno odasUjanju iivih ofganizama. lstovrerreno svl Ijud~ i~ve u istorn s\rijetu Ma~erUa~ni}e svijet jedan za sve. Model varijami 28 . I on set kao i V~I nalazl u istom s:vyetu. P~olazite kraj kontejnera uz koji se zaustavio beskucnlk. no.avitj ootu UZ1rocnu vezu izrnedu misH i posUed~cn~hdog.~spada da su mora. Moze se pokazetl da je costa tesko uspo:st. Vase linije zrnvota pfesjekle su se u toad prostranstva varrjantt stoga je ovaj 5vijet" kao materija~na realizadJa. no nJegova se b~t nece promijeniti Ne treba cak nf uvjereno tvrdi[~ da neziv~ predmet~ nemaju n~s. V1]dite nasade cvijee8 vodoskoke. l . A ipak on ne vid~ lsto sto ivi. DhAte se zremenitostma. nasmUeSena lica bezbriznfh gradana. a ne u drugoj dimenz~ji. Netko se rnoze IJsprotivfti f rec:rn:Il.ed~ce. p~anine.6ete se uvjeriti da covjekova rnsao obt~kuje stvarnost na sas\I1]mneposredan nac~n.Ut}ecaj m~sU pojavijuje se neprimjetno te zatim neobjasnJi:vo i nepre.(ltc-e za sooomv[dijivei ~ako objasnjive po:sU.se nav~knul~ na to da njihovi POStuPCID povl. On vidi praznu bocu u kontejneru. koj~ bacia podozriv pog~ed V~iivite j1e na }eidnoj HniJ~ iivota a on na drugoj. parkove.amo Bogom. Svako bice ima svoju spoznaju i oblikJuje sloj svoj!eg s. Covjek dobiva oro 5tO sam odabire. prljav zld.

kada 0 necernu razm~sUate. Preob~i. s~icnu anoj radiovalova. Kada m~sHte 0 dobrom Ui losem ooasiljete energiju misl~ u prostrarstvo va rijantl. Tu 6e !cinjenicu danas malo tko osporavati Kao prlmler u svclstvu perarnetra odasiljanja m~s~i rnozemo nevesti frekvencijll.Na takvorn principu funkcion~ra radio . Na taj se nacin Ina ~zlazu dobiva odasiljanje misl~. das~lja(. Aka u vasern odnosu prerna stvamosti prevladava negativnost tada t. fiekvenciJa energUevasit1 mid pedesere je na odredeno podrucje u prostranstvu v!ar~janti.. Aka pos~ojanoizrazava~e SVtoje nezadovo~jstvof povoda za njega bit 6e we vise. vee ~e sin prostorom i uzajamflo djeluje ra enerqetsko poije oko nje. koja je nevidl~jmva. Kada lenefg~ja doiaz~ u sektor prostrarstva varijant~rdo~azj do mater~ja~nog ostvarenla odredene varijan~e.e i sv~jet prema varna okretati svnju losu stranu ~ Transurfing 1 . Parametri . Zat~m6e ponesto treban sjedirdtt budud da]e broJ obUka pojave stvarnosti beskonacan Ne ulaneci u sve we poj!ed~nostt· promotrimo lenerg~ju kala nekJLJapstraktnu silu. a sve ostae fizickie pojave SlJ sekundare. on CE vam odgovarati na i$t~naEin.. Pfol!azeci kroz covjekovo tije~o. koje preobHkuje sektor prostrarstva varijanti LJ materijalno ostvarenje.i pornocu karakt.energije pr[vlat-e III sete karakteristike o misJi. energija se ob~likuje mrslima ina lzlazu stjece paametre koji odgovaraju tim rnslsna . o zato nista manje stvama Za n nase je dljeve sasvlrn dovol~no prilhvatiti c~njeni(u da]e energija c-ovJekovWh misli u potpunosti ma~enJa~na. Energija tma slozenu snukturu ~ prodre u sve na ovom svijet:tl.era Govjekov~h rnlslt Ako ste neprijateljski nastrojen~ prema svijetu.Sve pojave m.a~erij!a~neprlrode imajlll enerqetssu osnovu Poij1e gledista j1e prlmarno.c-ena energija dolaz~ u odreaeni sektor i unosi odgovarajuce prornene u vaS ziviDt Zivotne okolnosti obHkuju se ne same porrocu konkretn~h posrupaka vet..Energija misli ne vrti se zakljucana u 6ovjekovoj glav~. Znanstvef1i'c~ pokusavajtl ujediniti razlicrne pojave energije u !granicama jedne teonije ~uskoro ce dobiti fezu~tate..

Usmjeravate djelovanja prema promjeni situadJe na tekJuooj I~nij~iiv!Ota no ne rnofete ~zm~}eniti $cenarij u prostrerstvu varijand. Obicno m.suprotno.adaji vee odvijaju prerna drugom sc-enariju. Naravno prUei'az na ~iniju iillvota.ativno izrazavajuci nezadovoUstvo m padajua u deppesijll. Tama se dog. razmisJja~e upravo 0 onom 5to vamse ne svioeJ.tate one 5to re . llmese v. VaSe adasH}an}e misli prestrojava se na ~iniju gd}e su l prepreke }os vece. iivot kreee nizbrdo_ Cini se dase ovwm proeesorn ne moZe upravijatr no zecravo bas vi svoj~m rnslrna usmjeravate svole ostvarenj. Takva je stvemcst. ce Dok su vas!e misU manje-vis!e istovrsnog smjera~ na~azite se na jednoj te istoj l~nU~ivota. U susretu s preprekama. Ovdje nste gospodar. paramen~ odasHj.. No~ nitko vas ne sprecava da se vratite i prfjedete u drugu dvoranu kako bste glleda~i ono SUo 'lam se v~se s:viaa. (ovjek dob~va ono sto bira.anja misli dobivaju nove karakterist~ke te marterijcdno ostvarerje sloja vaseg svijeta prelazi na drugu mniju. U stanju5te sarro izabrati drugi. gdje svatko lma ono sto rnu treba ne ide sarno po ieijt Ne ispunjavaJu se ~elje.emima ~ ani uvijek postoje u vaserl1 iivotu. Rezultat koJi dobivamo. IJ sMadu s parametrlrna vaS€\g odasiUanja.30 . Na taj lin~Jii~vota nemogucej1e bUo sto ~zmUeniU llpravo ta~o! kao u gal!eriji slika..Nije stver u sadriaju misi~! u kvaliteti.A zepravo ~spada da dobivate one sto ste sami izabr:al~i. Akoje scenarij na nek~ nat~n neugodan borit cete se i lruditi mzmijeniti situadju.j21nti . svatko reagira neg. Kako sc odros prema stvamosf mijenja na ovu m onu z stranu. Zabriouto razmisUate to prob~.astanje m zeijajos nisu l l l vee r "I 1" Model v<!lli. Pokusavajuci izmUenit~ neugodne trenutke u scenar~ju.loiit~ kompoziciju koja vam ne odgovara.a:smzibor uspjesno ostverue i vi dobl!. ne mozete uklonrt~ m pres.svidelcse to vama MIne. pozmtmvanodnos bit najpnrodniji naein da ~zmijenite svoj zivot na baije.Birate borbu s preorekema a nj~himate napretek.ze/ite.e u problematkna podrucja prostrarstva varijantL Smatrate da svojim djelovanjem preladte preprese .

.avno.d zscrtena i da se od nJe ne rroze pobjeci Slicne tvrdrlje susrecerno ~u ldrugim rel~gijama.vi~etom. Ne~.svakog.aterij. Uvijek dobivamo ono sto blrarro.anstvo varljanti je takozvana iluzija. Nas je problernsarro LJ tome sto ne zrarno kako to Cifl~tL Svijet se pokazeje U svnjsvojoj mnoqostrusosti keo daje stvoren zato da zadovoijava 'F sve potrebe. a m. Na primJer~ ldeellzam tvrdi daje svijetiluzija i svrnjetse siaile. zar to n~jle zadiv~jujlJte7j Prnst. Znacenje ~m. No. Ljudi se meausobno svaoaju objasnjavajuc~s. Svatko tu moie naci sve sto mu Je drago. vet nj~h ima beskonacno rnnostvo. Bor~ti se sa svijetom oko sebe keko hi izmUenmi svoju sudbnu jaoo je teska i nep~emen~1taz.azr~atim granama znanostt svijet nam okreoe onu stranu koju rnt zel:imovmdjeti.alizam ostvererje. A4aftanja sere cavonsu. HeHgija grllijesi same u tome sto 1 1 varijanta sudbine nije jedna.)e birati. koje cete upoznen kada procita~e ovu knJigu.voj odros prerna svijetu a svijet pokazuje da su svm oni u pravllJ.a sudb~na je unaprije!d zacrtana.s~dbine za . Ne valja se trudlti izmijeniti sc.amo razloga Lahti se na svoJu sudbinujer nam je dana pravo . Tkoje upoznat s naeeHma is~amat zna sto znace rije\ci ~udbina covjeka zapeG3cena je u Knj~zrl.matramo m. ja nsern w nl racunao na to da tete spremno prihvatrtl model varijantL l~sam nisam vjerovao dok se nsarn uvJer~o da transurfing dJe~uje .adaca.aterUaln~ms. Nuzno jeisPlJnft~ooredene uvjete.al~zam tvrdi suprotno is:vijet opet nerra nista protmv. U prostrerstvu vanjant~ pos(oji beskonacno rnnostvo '\ II~ Uni~a . tu~eka.. Malerij. e je to vrlo neobictlo ii iizazlva opravdane sumn}e. odnosno" one sto s.Tvrd~se da }e sudbna unaprlj. Nema smfs~la davati predoost ovorn iii onom modele sarno s ciUem postizania nekakve epsclutne lstlne..ane sam model vee prakt~cni rezultat 31 Transurfing 1 .a r.e. Pfem. Sudb~ni ne mo~es pobjeti. No.Covjekov.enarijr mole sejedncstavro izebreti W)rijannJ po voijt Nar.i to besprjekorno. I to je do odreaenog sUJpnja ist~na/jer ne treba mijenjati scenarij vari~ante. Zasta .izbor.

Nije Ii istina da bi bllo zabevno kad bi se 5. a vrmJeme usporava? Osobnim je pokusorn to jos nemogute provjerrti. Zamislite beskonacnost u smjeru povetanja udaljenosti. No. nas~m svUetom moze postoian joS beskonacno rrnostvo paratelnih svjetova. Beskonacnost U slmjeru mikrosvijeta n~ u !cemu se ne razlikuje od beskonacnostl makrosvijeta. 1. Nije vamo razumilemo Ii mi to Hi ne. Mozemo promatrati sarno ograniceni dio vidijivog svemra I telesknp i mikroskop imaju svoje Igranice. vee je vazno kakw prakticnu korist mozemoiz toga izvuCl.trucnjaci al1alIdcke geometrije odjednom okomili na matemaoclru enalzu i poceU dokalivatI da je igeometJijajedinstveno rocna matematicka disdplina? Matematiear1 su se uspjeli rnedusobno dogovoritil a filazoti i vjerski djefatn~ci nisu. 5 glecliSta naSeg trodimenzionalnag poirranla 0 njemu se maze reei da ie ono svugdje i nigdje. mi znamo da treba dodetltrecu dimenziju u raj model i bit te rnoquce stvonti beskonacno rmcstvo ploha Nas ne brine cinjenica nsmo u stanju svakodnevro zarnlslltl na koji nadn parelelno 5.modeli mogu razlicito predstavljati jednu te istu fizjcku pojavu. TeSka je povjerovati u realnost postojanja paraleJnlh syjetova. Postoji hipoteza da je dio 5vemira koji vidimo nastao kao rezoltat "Velikogpraska" Od tada kao da se neprekIDdno koji je njime rnoquce dobiti. Model varija nti 32 . Tamo u daljini kraja nema.Oni ni ne pomiSijaju da posto. Hazlicmti matematicki sto r --. Gdje se nalazlto prostrarstvo varijanti'? Na to je pitanje jako tesko odgovoriti. Njima se cini da je ptosnost jecHnstveni svijet i ne mogu shvat~tl da jos neSto postoii Iza njegovih rneda. Beskonacnos:t u smjeru smanjenJa udalienosti bas cudno. je I'i lake povjerovad u teoriju relativnostl prema kojOj 5 poveCanjem brzlne tij~a masa tijeia raste udaljenost se smanjuje. takoder nema granica. U bezgranicnom prostrsnstvu sporiti se oko prevage lovog Hi onog modele jednostavno je besmsleno i sitni:cavo. Zamislite beskonaCnu p~ohllbez pocetka i !<rajana kojoj zive dvodjmeniionaJn~ .ji i treea dimenziJa.. s druge strane.Co~eCu~jci. No.

s druge strane. TeSka je to zamisHti. Sredrste svemira nalazi se u svakorn trenu u svakoj tockt jer svaku tocku sa svake strane okruiuje sva ta beskona. Trarl5urfing 1 .cnost. Kada gucnete malo kave zamislite se koliko ste svernira progutali? Beskrajno rnnostvo.!<ad biste se mislima i kreta~i svernirorn sva ta beskonacnost siri se jos dalje. cini nam se da se s~rBlje svernsa odvija jake dug.Svaku tocku na vremenskom odsjeeku moZe se promatratl kao tocku prebrojavanja U oba smjera u koJa se prosnre beskonacnost' vremena . a za nas kao unutarnje promatraa. nista nam ne smeta promatrati svaku takvu cesticLJ kao svemir za sebe.. Gibajuci se sve daije u mlkrosvijet relativne uda~enostl postaju take goleme i vrmjeme se za unlltarnjeg prornatraca ponovno usporava. Izvjesno je takoder da s€ u vakuumu u svakom trenutku vremena iz nic-ega raaaju mater~a~ne cesldce t cdrrah zatim nestaju. No. nama nije poznato stvaranje elementarnih cestica.o ~sporo. slican nasem AU.sirtl!ijela se u svemiru Ikretu go~emom brznom No.care se one jav. beskonacno unaprijed i unatrag. Za vanjskog promstrace nas svemir postoJi jedantren. Za fizj. Odsje6:i vremena mogu bit~tako be2granicno mali kao Ive~iki. lsto kao 1prostor. lPostoje i jos zamrSen~je teormje prerna kojima se SVernlJ. ~svi dogaaaji postoje lstcvremero iz istog razioga iz kojeg se srediste svemira LJ sto vrijeme nata2i u svakojtocki. PremjeStanje tock€ prebrojavanja po odsjeeku vremena nista ne mijenja ide Ii J naprijed iii razed Sva ta beskonacnost svjetova uloienih jedan u dliLJgi postoJi istovrerneno.letjetilf uoutar mikrosvijeta taka je daleko j duqo kao i u1etjeti11 neizmjernim prostrarstvlrna naseg svemira.jaju Cas U obUku valova cas U obliku cestica.. Vrijemeje. jer se beskonacnost ne dijeli na dijelove. kao rodena i ugasla cestica u vaklJumu. U~majuCi LJ obzr retativnost prostora i vremena. i beskonacnost Je takoder nemoguce obuhvatiti jednirn pog~edom. l1. uzimajuG U obzir taka veHlke udaijenosti. svemir iivi mmijarde qodlna.

koji vidimo. l<ako nemama mogucno5tt sve to predocmtJi. U suvremenoj znenosn opceolto je mnogo nepozraolca i neobjasnJivih stvari ali to nam opet ne smeta da se konstimo njezirlim plodovlma. Odabrana narudfua ispunjava se uvijek i bezuvjetno. U c€mu je razUka? U tome da je svoju srecu mogute izabrati. Tll cemo stati s tom nezahvalnom zadacorn objasnJavanja te cemo se jednostavno koristlti rezutatlrna modele v2n:ijantLNUe nam dana da sve znamo ~razumijemo.s. a ne pos'Dei niSta.zapanjujuce rezultate. Uc:mnUi smo tek prvl korak prerna odgonetanju Cuvareve zagonetke. a re bOfiti seza nju. risiljenf smo .krajno rnnostvo dimenzija. Uskoro cete saznatl zasto se zeUe ne i:spunjavaju." Tada slUedi' novo pitanje: IiA zasto djefuje zakon gravttacYe? Ii zesto setlJela rnedusobno privtace?" Odgovora nema. Ne zUlite se odmah primjenj'ivati model varijanti iii ga odbadvatt Jednostavno si postavite pitanje:jeste Ii uspjeU pobijedlti boreo se sa svijetom za svQju sfeeu? Svatko sam odlucuje hoce n nastaviti dJe~ovati na isti naon m te pokusati nesto drugo.Jant'i 34 . pretvara u kOl1acnlJ sferu U cetverodimenziol1atnom prostoru To ne olaksava stvat jer teoretskl opet ne maze postojatr be. Na borbu je moguce potratm cijeU i'ivot.Jer djeluje zakon gravitacije. Mozemo se odmah dogovoriti da se ne mucite pitanjlma zasto f na koji nadn to funkc'ionira. '1.imor nijezelja vet nesto drugo sto tek trebete sC32JnatLelje se ispu~javaju sarno u bajkama. Primjel1jujuti princpe transurfirqa postici tete .zadovo!ji'[i p se svojim ogranic-enim vidokruqom 'i pravitl se ida nesro razumljemo. TIme se koncept sudoine u transumngu ra~ikuje od onog opceprihvacenog. Model vari. Nije H jednostavnije ucil1iti taka da vern svijet krene ususret? On se samoi bavi time da ostvarl vas. ~z rnodea var~jand proiz!. izhor. a mastanJa ne ostvaruju. NO. r r -. 5 ~stim uspjehom d!jete maZe pitati fmcara: lIlasto setije~a medusobno prjv~acer Znanstvenik ce odgovoriti: .azj da covjek sam stvara SVOjll sudbinu. NUe L se uzaud uvrijei:Uo uvjerenje da je ispunjavati zefje in jako teSko m nerncquce.

' «t .. "" / :!'~ . 35 Transurflnql ..

• Svaki je model tel< odretJeni Qspekt poave stV:(1fnosti.narija i 5cenogrofije. to i dob/vate..nstVQvarUanti je polje inforrnacije 0 tome sto je blJq stojest i 5tO te biti.. . • Mnogovarijantnosr svijetaje njegovo primarno temeljno svojstvo.. SNarnost ima beskonacno mnostvo pojavnih oblika.Saietak . a U svoaxn ca njihje vQrijanta za seve. Varija. • Prostransrv.~to bitQte. PoOe lnformacije sadrzava potencijalne varqante b#o kojln dogaaaio..nta se sastoji od sce. . • Vas Sf izbOf uvijek ostvaruie. . • PrOSlrD.oje moguce razbiti no sektor:e.

Odasiganje misoone energije materijalizira potencija/nomogu[u varijantu. moquice je jednostovno izabr:ati varijantu po l vagi.• • • • • • Stoje 'Veta udaljenost medu sektorfma veta je razlika u varijantama. Svaki organizam daje svoj udib u oblikovanju macerija/nog ostvarenja. 37 Transurftnq 1 . • Ne moiete izmijenitisrenara a/iste u stanju izabrati drug. dolazi do prOelaza no drugu liniju.i. • Nije nuino boriti se za sl7ecu. Kada Sf pat:ametri odaSiljanjo mijenjaju. Sektori s priblizno istovrsnim pammetmra prestrojavaju se u linije iivola Materljaioo realizacfja krece Sf pro5tofom poput kondenziranog ugruska.

Kako se oduprijeti gllOO tlapnji? 2.kJalna. Ljudi ne shvacaju da nehotice djeluju u interesu klatna. Iese strukture poCinju razvijati somostalno i ljude podCinjavoju wojim zakonima.srj naein .Grupe qudi koji razmiSljaju no .tVOJ7energetsko-informacQske e strukrure . Klatna 38 .

Sve te struktute nastalu i razvijaju se kada odredena grupa Ijudi pocne razmisijati i djelovati na jednaki nacmn. .. ima os}eC'aj dLJznosti. no sebi . namjeStaJ. ideji.poduzeta. Svaki je c-ovje~ ovako iH onaka. No. driave i tako da~Je.Qenergets. Klatna Dajte sebe u nojam. u ovoj m onoj mjeri. a time i paremem rnentalne energije identicnL Mentalna energija poJecUnih Ijud~ sjedinjuje se u jed mstvenu struJu. atim se prUdjucujLJnovi ijudi r struktura buja. konstrukcij€. obitelJi. sto se na:laa tza sveqa toga na energetskoJ razini? Struktura nastaje kada su misli grupe Uud~jednako usrnierere. sklJplja sraqu. sluiimo domovlni. k~ubal obrazovne ~nstirtucije. polititkoj strand. odqovomosti potrebe. MUd. Svat~o.tehnika 1 tako dalje. rru slui:bi" razHcirih 'grupa i or. sred oceana u energije stvera se zasebra neovsna energetsko~il1formacijska strukOJr. sto je vise Uud~sljedbenika ~ koji ga hrane svoiorn energijom. Z prisiljava svoje danove da slijede postav1ljena pravita i u konacnid ona sebi maze podcinitm swroke slojeve drustva. Na razini materiJedne realizacije struktura se sastoji od Ijudt ujedinjenih opdrn cijevima i ad materijainih predrneta kao sto su zgrade. Destruktivna 'klatna Od djetinjstva nas uvjeibavaju da se podcinjavamo tudoj VOIj~f ispunjavamo obveze. p Zasro kJlatno? Zata sto se Dna njise tim jace.tek na kraju. .2. politiCke stranke. Ta strukture zapocinje svoj vlastiti iJivot j Ijude koj~rade na njezinom LJspostaxAJanju odc~njava svoj'im zekonlma. U tom s~ucaJu.ganizaclia: obmtelji. Svakomu sluiimo. krwvnje. oprema. Svako kletno posJedLJje Transurfing 1. drZavi.ko Marno.

Cilj k~atna serno je jedan . stada zivotinja" sumsld masivi. kojwsam sebe predstavijcs.dobiti energiju sljedbenika a hote Ii to koristiti sarnorne sljeclbenlku. drevnl primjerc) oruija" stan modni stilov1. Evo nelroliko pri~jera ugasli't1 klatna: drevne poganske religije. Svakoje klatno po svojoj pri'rodi de5truktivno budud da oduzirra energiJu svojim sUedbenlcima i usposlta~ja nad njwma svoju vlast Destruktivnost klatna ocituje se u tome sto njemu nije stale do sudbine pojedinog sUedbenika. mravinjaci .Irazvlj'a se sarnostel no.sve manje-vIDseuredere i lstorodne snokture iivih orqanlzerna Svaki zasebrn iivJ organizam samje po sebi kame buded da je zasebna energetska jedinrca~ kada segrupa takvih jedinstvenih k~atna zapocne uskladeno njihati.cnu frekvendju UulJanja. Naravno. iCaki pojedinac. vinU-plocedrugim rijeeima.h motivacija. Na primjer. popliladje iivih bka jata riba. energetski vampir.a pravi~aza svole slj·edbenike kako b~ ih odrza~o zajedno i pridobj~o nove. Klatna 40 . cinovnlcki se aparat razvija kao sarrostelna struktura. nezevsno od vo~je pojedinlh cinovnrka. katno se zaustaviti i u sustini umrijeti. Opcenito. Aka se bra] sljedbenika klatra smanjuje. r . stvara se grupno klamo. kernena oruda ze rad. njegovo se Uu~janjegasi. nije uvijek svjestan svoJ.o kletne u prl rod i: kolonlje bakterija. nj~hanje je moguce raznjihatw vet samrn dodavalljem sUeodredenom frekvencijom. Na pnmjer.. prge Ui kasnije stvaraju enerqetska kJatna.J raskorak sa zakoni'ma sustava" jer takav s~jedben~kbiti odbijen. m ne n'ijlevaino. Kada sijedbenika vISe uopce ne bude. Na prilmjer. Ono stoji lznad svojih sljedbenlka kao superstruktura. a ne po vi~astitojvolji. prema svojim zakorfma SlJedbel1ici ne shvataju da djeluju prema zakonima klatna. Zacijefo ste iznenadeni: zar SU to sve uisti'nu klatna? Da svaka struktura sa svojlm atributlrnalzqradena ad mentaloe energije ~udi Jest klatno. Tak-w je st~uktura neovisna . sva ziva bka koja su ustanju emitirati energiju u storn smjerlJ. postoji kao zasebna neovsne struktura I pastavlj. prerije. Ta frefkvencrja naziva se rezonanca.. (ovjek koji je dosplo pod uljecaj susteva prisUjen ce m sto ce t __ y:. Evo primjer.vlastltu karak1eristi. sve ~to je postojaio ranije se dares ne koristi. utjecaJni cinovnik moze donositi samostalne odluke_ ali njegove odlcke ne mogu iCi I.

je gradmti svoj zivot u sk~adu s njegovim zakonirna u protivnom te ga on sazvakati i isp~junutL Dolaskom pod uljecaj destrulktivnog ldama lako Je moguce un~snt~eitav svoj Zivot. I:scupati se bez gubwtaka je u pravUu, teska", Aka covjeku pode za rukom, prorad cesvoje mjesto IJ sustavu i osj€tat ce se kao riba u vodL On, budLJcl sljedbeni~ daje energijll klatnu, a njemu to osigurava prostor za iivot Onog trena kad sUedbenik pocne narusavati zakone strukture, frekvendja njegova emitiranja vise se ne uk~apa u rezonancu njihaf'"!ja klatna. Ne dobivajuci ,energiju, ana izbacuje iii unistava tvrdoglavog s~jedbenika. Aka se pak osoba udaUila od povoljnih smjerova,iivot u strukturl stranoq klatna pretvera se u robiju i'IIu obIclf1o turobno postojanje. Takvo kla-mo postale za sUedbenika destruktivno. Covjek koji je potpao pod njegov utjecaj~ gubi slobodu. Prinuoen je zrvjeti prerna nametnutm zakonima ~ biti kotac~c u velikom mehanmzmu sv1daio seta njemlJ, iii ne. Lovjek maze dospjeti pod pokroviteljstvo k~ama i cod do istaknutih rezeltata Napoleon Hitler, Staljin i njIma slj,cni - sve su to favoriti ,de5trukt~vnih klatna No u svakom slucaju, to se klemo ucpce ne brine 0 dobrobitl svojih sljedbenika, 'vee ih sarno koristi za svoje cUjeve. Kada su Napoleona upitali je Ii ikada uistinu blo setan nabrojao je s,vega nekoliko dana lJ svom iivotu. K1atno se koristi slJPti~nim metodama priviacenJa novih sljedbenik,a, koji lere kao mLJsice na svjetlo. Koliko se Cesto Uudi, namamljeni promidfbenim slicicama klama, udaUavaJti od srete koja se na~azna upravo pored njih. ~du u vojsku i ginu. UpisuJu se u obrazovnu instituciju i sllom usvajaju profeslju koja niJe za njih. Nalaze tucri, tobose prestizan posao i tonu u blato problema. Vezu s,vojZivot za stranca i zatim stradaju. Ojelownje klatna vrlo cesto dovodi do unistavanja sudbine sUedbenIka, mada one pokusava sekriti svoje motive kojekakvJm cestitim maskama.
J j

41

lrCll'1surfing ~

~~':-"'_~
....

fu14 s.~ .. -.
.n

Klatno je opasoc za covjeka koji se prepustio

~~ jj~'.
,.:-;;~~ ..... ..•..... .'.:.,.3.K.; ;.-~~
011

. ',.~~''

njegovu destruktivnu utjecaju: ono odvodi svoju zrtVlJ s onih iivotnih smjerova na kojima covjek maze pronad svoju srecu Navedimo
njegova karaktetisticna obi~jeZja. • Klatno se hrarn energijom svoj'ih sljedbenika i na racun toga pojacava svoje nJihanje. • Klatno se trudl k sebi privud sto vise pristasa, kako bi dobllo fto vise energUe. • Klatno slJprotstavUa gruPIJ svojih s~edbenika svrn ostalm grupama. (Evo, mi srno ovakv~, a oni su drugaciJi,iosiJ '. jqatno agresivno opruzuje svakog tko nije htio posteti s,ljedbenik i pokusava ga iii' prldobltl na svoju stranu, iii netJtralrllirati,. m odstranlti . • KJatno se sluzi dobrocudn~m privlacnim maskarna, prikrtva se ~ vsokih ciljeva, igra na Ijudske osjecaje kako hi opravdalo svoje postupke i pridobilo sto vise s,ljedbenika.

Klatno je, u svojoj sustini, 'egregor, ali 'tim,e ni bUzu n~je sve reteno. Pojam l!egrego( re odrasava (itav splet nijansi meaudjeloval1ja coyjeka i enerqetsko~nformadjskih nitL Klatna igraju nemjerJj~vo vecu u~ogu u ZDvotU covjek~ reqo

Sto se to obkno misli.
Kako Idatno upija energrju svojih sljedbenika, mogUGE je jasno prlkazati na sljedecem primjeru. Zamislrre pun stadion, odv1ja se napeta nogometna utakmica, strasf SoU dos~edo usijanja, navijaci bjesne. ~ evo, jedan igrac cini neoprostvu pogreSku koJa dovodi do poraza ekfpe'. Na igraca se spisnla bura negodovanja navijaca, sprernni su ga rastrgati. Zamis!jate Ii kakva se rnasa negativne energije ohrusuje na glavu nesretnika? Od takvog bi strasnoq udara on naprosto trebao umrijeti na lieu mjesta. NO to se ne dogad~ on je zlv i zdrav iako utoplien u o~jecaju krivnje. Kamo je nestaa negat[vna energija
j

r -,
2. Klama

42

usmjerena nailgraca? Pokupilo ju je klatno, Kada ne bl bllo tako, objekt mrinje gomile bi pog~nuo, dok bi se leola d~z.a~o nebo. u Ne bih sudio 0 tome le ~iklatno ooivotvorena bit ~~ione sarno enerqerski ,je obllk To za tehniku transurnnga lonako nerna nikakvog znaeenja. Glavno je prepoznati klatno t re prihvacati njegovu igru bez koristi za sebe. Prepoznati destruktivno ldamo vdo je jednostavno prerna jed nom karakterisri'cnom Qbi!j~ju. Ono se uvijek natjece sa sebi slicnima u borbi za ijude. CUjje ktatna sarno jedan - uhvatiti Sto je vise mogute s~jedbenika kako bi dobilo sto vise energije. $:toje klatno agresjvf1tje u borb za sljedbenike, toje destruktivnije i predstavfja opasnost za SJlJdbil1upojedinog covjeka. MoguCe je proturjeciti buduci da ipak postoje dobrotvorne organmzacije. drustva za zasntu prirod e, Zivotinja 1 sUcno. Sto je u njima destruktivno? Za vas osobno - to, sto se oni, kako god vi tvrdi bin, hrane vasorn energiJom i ucoee im n1jestele do tude srete i doboblti Oni pozivaJu na milosrde prema drugima, a ostalu ravnodusni prema varna Aka. vama to odqovara: vi se zalsta osjec'Bte sretnlrna raded takev posac znaci, on se rnoze smatretl vasim pozivorn i vw ste pronas~i svoje kamo, No, treba biti posten prema sebi: ne nosite ~i ~ masku dobrotvora?' Dajete U ustinu lskreno svoju v energ1ju ~novae za tude dobro Ui glumite dobrodnstvo da bste Sf prikazivaU
mo. ····.·.7 bo~Jlma.

Destruktlvna klatna SlJJ odLJcila Ijude ad biranja svoje sucbire, lpak, ako IcovJekbude sobodan IJ svorn lzboru, ste,ci neovsnost Tada ga Idatna nece privuoi za svojeg sljedbenika. NaSaje svijest toliko navikla na to da Ie sudoina used i nama Je zaista vrlo teSko dati rnoqucnost da jednostavno izaberemo onu sudbinu koja nam se vise svida. IKlatnIma Je korisno drZati slj,edbenike pod kontrolom zato stoonda pronalaze sve mogLJce nacine za manipuladju svoJim slugama., Iz daijnjeg izlaganja bit ce vam jasno kako to rade. Transurfing takoder moie postatl klatno aka tz njega stvorlte Ikult, pokret iii sko~u.Hazlicita su klatna, naravno, destruknvna na razncit nacin. Transurfing pek IU najgorem slutaju biti najmanJe destruktlvan budud da ne sluzi nekom

ce

ce.

43

Tranaurflnq 1

negaiskljuciVo Bitka klatna G'avna je karakteristika destruktfvnog klatna agresivna teznja unistenju drugih klama kako bi [jude povukto na svoju stranu. lata ana neprestano huska svoje sUedbenike na druqe rfMi srno ovakvi a oni su drugaciji.rat Kako bi nagovorHo svoJe s1jedbenike rna ratovanje.Borba protiv tudih sljedbenikajejalova i vodi k unistenju .lelim vam objasnmti Sto znaci biroti svoju sudbinu ~ kako to ucwnitLNaoruiajte se strpljenjem.za vas domace zadace: kakva klama moZemo razvatl konstruktwvn'ima? Ali zasto vam to uopce govorim? .taka i tudih. ~amo navodi argumente 1z konkretne povijesne epohe.enti su postajaU istancanijL Jedan se a narod proglasava superlomlm a drugi -. n~je sve take jed nostavno.W~jLJdikoj~ su uvuCen~u tu borbu sHazesa svojeg puta i idu k ~aZnim cHjevima. NajprImi1tivnija metoda koje se nekad korimla jest jednostavno narediti da se ad drugih uzme ana sto je njihova. a aka se onl tomu protive. Pa ~pak. primUeniti si~u.slL0 za dobra svake pojedine osobe Stoga bi tekvo kJatno bilo vrlo neobicno: dru5tva indivjdualista koji se bave iskfjucrvo svojom sudbinom. dragi cmtateiju. Kalkoje drustvo p05taJa~o c~vUizjran~jef rgJum. 2. Uzmimo za primjer krajnju manifestadjll bitke za sJe\dbenike . eve . stetnim.kako svojmh. Dobra je namjera podiCi nerazvijene narode na vi'si stupanj. U Sumi na drvetu visi kosnici3_Tamo live d~vlje peele. pak izgledaju otprilike ovako. Ikojegreskom prihvatajLJ kao svoje_U tome se pokazuje destruktivnost k~atna. ali Ce postupno sUka postaJati Jasnija.zivota ...! LoS. Suvremerne Ikoncepcije ratovanja. spremaju svoj med [ podifu svoje r -. optem tudem CUjll. Klatna 44 ..

Pcel·e izlUeeu i pocinju bosti sljedben~ke.jako su opasne i zero lh neba lJnist~ti in ~m. SuparniStvo se od\l1ija na svim raz1nama~ poc€Vsi od driavnih sporova sve do natjecanja klubova i pojedinaca. wi mogucm ob~ici rnarketinga. A klatno s~avi: IIEto. razorlti gniJezdo. koji taka jako oneciscuju atrnosferu su davno mog Ii postati pros lost Konstruiran~ su mnogobrojni altemativni. kosnid pri~azi klatno i objavljuJe svojim sljedbenidma: t!Ovo su d~v~jepcele. SU vrlo mocne ne dozvotjavaju nekakvirn izumiteljima da j t t vee l.lucaju. Na pnmJer borba za trziS:te robe~ suparnistvo poHtj!ckih streneka konkurencijia u !gospodarstvu..prirodna i neizbjezna borba za zivot Pos~ije rata ~ revdudja dolaze manje agresirvni. bez njitl se ono zaustaviti~ i zbog rogaje b~tka k~atna. al~ dovotjno ze'$toki oblid bitaka. Lata 5to. vldite kako su agresivne! Treba ih un~stiti:f Kakv~m qod se opravdavajucim perolema prikrival~ raJtov~ revolucije. Zasto je to tako? Zsr je tromost razmisljanja tomka? Glavnije razloq tomu Sito sterm klatJn~ma ne odqovere poJava noveka koj~ . promi1dZbene kampanje ideoloska propaganda i taka da~je. eto.cisti modeli rnotora MedlJt~m. Ne vJerujete? Gledajte~1fTada one pocinje trest~ gn~jezdo staporn.Ce ra svoju straou povucm sJjedbenike. Nove snaqe z~v{Jtno su nuine za klatno.A~i. ekoloski . Ob~ici b~tke moqu biti taZJlicfti.05vDjiti sto vise sljedbenika. u krajnjem s. an dlj se sastoji sarno u jednorn . Na pnmJer.ce ml~ade. tjudskoje postojanje sezdane na kl. Novo.atnima i stoga su sve sfere djel21tnosti zahvacene konkurencijom. lmoton 5 unutarnjim saganjevanjem. neobicno i nepoznato uvijek s mukom sebi probija put. 1 45 flansurfingl . to je smrtna prijetnJa k~atnima naftnih korporadja a one. nj~hova je suStina ista ~ to je bxta kfatna za svoje s~jeldben~ke.

J f L1 r-.ih sane taka rnaknu sa scene. _j 1..Dolazi do neke vrste preuzimanja zasuna S obmutom vezom. sve do predsjednika drzsva Oni uopce ne moraju posjedovati posebne kvalitete . SlUedbenik em~tir21rezonancom kletna a klatro. Sitka kJlatna destruktivfla je za nj~hove sfJedbenike zato sto se c~nikao da onl postujuci vmslJ vdju. stvara se meoudje~ovanje njega i ikliatna na energetskoj razini. Favoritu se maze . Lim se covjek pnlagodi frekvenciji Idatna.ujU 5VOj poloiaj financijskim sredstvrra gradev1inama.dovanja svoj~h Ijub[maca odraduje samoorganizrurajuca S1Juktura klatna Aka pararnetn favorita prestanu odgovarati potrebama susteva njega se nemilosrdno uklanla. sa svole strane.tjedben~ka energiiom keko b~sacuva!io utJecaj. Dogaoa se da ta l(udov~sta doslovce pokupuju patente za modele nov~h rnotora ~ drie ih III tajnost~f izvjes1cuju6 pritorn 0 niskoJ dJelotvornost~ 0Jma.. Na nekim stu pnjevi rna je to tako. Osobno uvjerenje sljedbenika u vecinr je slucajeva pri'grabUeno k~atnima.U pravilu rllkovoditelJima postaJu sUedbenid ciji se parernetri najboUe uklapaju u strukturu klatna. al~veliki dio posa aka napre. Ostval1ujuc~ svoju struknru na matenjalnoj razini.Qniti da je postigao veHcanstvene rezu~t2lte U !Nom iivotu zahvaljujuci iskJ]jucruvo svojim osobnlm vr~inama.opremom it naravno. rade po svolem osobnorn uvJerenju. ~datna U(VfSC. takooer malo dohranJuje s. Na celna mjesta Ijudskih pramida doeze favoriU klatna Favoriti su rukovoditeijl svih rangovaJ pocevsi od sitnlh sefova. K!atna 46 . Frekvencija emitircmja mentalne energ~Je sljedbenlka uevrscuje se i lPodrzava energiju k~atna. Uudskim resurs~ma.

Toga lrna sesvrn zapravo doga!l1a ne mot€: n~tko. zadovolstva. U nekim s~ucajevima s~je(1ben~kudopuStaju da jednostavno ode.Detaljno ~tOCfiO objasnit~ sto 1kako se Pogledajmo kako Uatna man~puliraju svoj~m s~jledben~dma. a u drugima takvog heretika mogu lis.Zcmm se ispostaV~jada SU ocekivanja slJedbenika lazna. hvata sUedben~ka~ ldaje mu nekekvo ene~getsko punjenJe U obliku osjeeaja ispldvnosti. javljaju se ~dej€ protiv bh/Se. Treba se veselmt! i tomLJ sto ipak mol:emo ponesto shvatitL 1 dO\lo~jno. Meautim..Na raz~ni materijalne realizacije promatramo takvo medudje·lovanje kao uobica}efli prizo[ Na primjer.itislobode I~i . l~zvanato izgleda kao da je sljedbenik uvjeren da provodi svoju voiju. ok s~usate D drugu me~odijti. Ustvari su on~izabraH njega i rad njim uspostav~~i kontlrdu.'~azbJ. 47 lransurflng i . dostojanstvd.jako vsrn je teSko nasravmti pjevusitli dotadaSrlji rnotv Za ttansurnng n~Jevaino na koji nacin dolazj do meaudjelovanja klatna ~ sljedben~ka na .iivota. klatno poHticke stranke provod~ agitaciju. I. Frekvendjsk:i skripac moguceje jasno vi~ua~no predoc~ti.cini da ~ma kontrolu nad s~tuadjom ~ on mole birati.g ~dola i frekvencija emitiranja ispada jz J1 zasura. vamosU SUedbeniku se .Sljedbenik upada u njegavo ~nformacijsko polje.zato sto ce Sf pojaviti pitanje: kala turnadti r~apravo·!f?! taka ~ daije u skladu s beskonatnoScu spoznajnog procesa Nezahvalan je to zadatak. Stoga cerne se trebati zadovoijiti malim. Jac~na stiska varira ovsno stupnju jacine kJlatna. Pjevus~te neku 0 me!'odiju. NOt uprevo III tom trenutku (uH ste !dfiUgU glasnu g. komunicrra sa sebi sUm~ma 0 Itgorucim temama ulazmu ereroetsku vezu ~samim time uevrs:ollje svoju fiekvendju .. tu mu je voljtJ lllm}etno i neprimjemo nametnulo k:latna.energetskoj razlnl ~straZivaJtcemo nj~hovo meoudje~ovanje· koristed se pojedno5tavljen~m rnodelorn u svaki!dasnJemobl!iku.

emitira mentalnu energUu njegovom frekvencUom . svoje misli u korst klatna Kako i sami shvaeate. Ona su energetsko-informacijske niti.. karakteristicne iskijlJCNOza Ijudsko drustvo udaljeno od prirodnih sta Klatna takoder ponekad primjenjuju takve metode.. na primjer. Zamislite gruPlJ stenca na klupl kako kunu r psuju driavnu vlast. Lovjek predaje energiju klatnu kada . IG~avno je da ffekvencija emit. veliki dio misli i postupaka Ijudi nalazm se u predjelu nesvjesnoga. Ustvari Je klatnu svejedno s koje cete ga vi strane njihati..ranja bude rezonantna 1 r·-. Ona uspijevaJu dobif energijlu ne serno ad svojih sUedbenika nego i od Uutih protivnika. dnicna i tupa. obecanjima. Tim se svojstvom covjekove psihe klatna i koriste. sluzi se razumnim argumentIma. ali ana imaju i· mnogo moenije oruzje. One nsu sUedbenice klama vlastt one ga rnrze Iz cttavog nza razloqa ~pak. i stoga se podcinjavaju ~djeluju u sktadu 5 rnocnrn i neproIT1jenjivim zakonima postojanja ovog svijeta. Na taj radn one intenzivno emitilraju mentalnu ene~g~ju frekvendjom tog kllatna. Klama 48 .Zato covjek ne mora svjesno lIsmjeravati .NH:i marioneta Postavimo si zadatak kalko k~atna svoje sljedbenike rnoqu prismt~ na dobrovollno davanje energije? Ve~iko i rnocno klatno.. uvjeravanjem. AU kako to rade slabija klatna? Kada covjek nema mot skm natjerati drugoga da neSto ani·. korumpkana. pogaaate na koji nacin. Njemu odgovara i pozit.vna I negatirvna energmja.kako le nesooscbra. 2. Sve suto slabasne metode. Vi veil zas~gurno. mole natjerati svoie sljedbenike da postupaju prerna odredenim praviUma .do {ega dolazi? Stark:e kritizirajLJ vlast . dogovorima.

e. se vise njise . glavna je zadaca klatna da zgrabl. Zadace dopisnika ljest u tome da privuku pozornost Sredstva masovnog ~nformiranj~ koja su ~sama Idatna. . Ako vas nesto uznem~ruje. teSko yam je usredotodn se na nesto druqo. Zalh:~se. bez obzira na nac~n. u sluibi su mocn~h klatna Cilj koji 5Je zagovara jest slobodan prstup svakoj InformacUL No. mrinju. Porasle su cijene.Nije vaino cega se bojite. Uzbuna i nernir vee suslabije.iPoc~njete negodovati. ali jos uvijek dovoUno cvrste nitL 11 osjetaji jako dobro uevrscuju iemisiju menta~ne energije na frekvenciju klatna. upravo je to one sto kletno ocekuje. stvarni cilj je jedan . To je vrlo pr~kJadna metoda manipulacije: HAko si krivJ moras radtt~ lf ce 49 Transurfing 11 . Izbaceni iz ravnoteze zapocinjete se 1Jljuijati frekvendjom kfatna I na taj nacin Ijuljate ~ njega. ako je strah povezan s nelkimoblikom klatna ono dobiti vaSu energiju.situacija se pogorSava.Dakl.l1egodovanje.nernit strah. Nameeu nam ga od samog djetinjstva.osjetaj. zabvetl covjeka ra brz~nu. NajCvrSca nit pomocu koje vas klatno mme drzat~ jest streh Najstariji :i najjac~ . no. ssmo da bl okupiralo nJegove misli 5 pojavom sredstava masovnog ~nformiranja metode k~atna postaju sve lstancanije..emodje. Vi reagirate negativno . Jedan ad Idatnu najdraiih nacina za doblvanie pristupa vasoj energiji: lzbaciti vas lz ravnotefe. Dopust~te pri'mjer. (ovjek pada u snaznll ovisrost Jeste Ii primijetili da u informativnim programima obkno prevladavajLJ losevijesti?'Orne iZazIDvajuake. Vi emitlrate l1egatIvnu energiju u svoj okolis frekvendlorn Idatna ana dobiva energiju ijos. razmjenJivatt informacije s poznan~cjma. Osjecaj krivnje takoder je jedan od najsiriih kana~a preko kojeg klatno iz vas crpi energiju. j pekost. Sasvim normalna i odgovarajuta reakcija. No.uskladivanje s nUlnom frekvencijom na sve moguce nacine.

Na primjer.vikie slu~ kao startna poluqa za pustanje u pogonmehanizma skripca.li u odrederom smjeru.a.glava ~ pnnose Idatnu svojLJ 19lavu da je predaju U obmkLJ energUe·.osjeeaJem krivnJe vrlo je neugodno t zeto Ijud~ oct njega nastoje pobjea. nernarn spesobnosn n~ta~enata. Duzan .caj~ j potrebe Osjecaji i zanteresiranost dozvoljavaju uc. Klatno 2'2grabivSicovjeka nabrzinu. borit CU se za mjesto pod suncern uarnat eLI slom sto mi pripada. pohlepa dare~jivost znatiZe~j. mrinja. odgovaranJe na provokadju! op6enito~ ne9ativno ~eagiranje na ne.gativni podraiaj. 19lad.a. Komp~eks vooe~ moram biti strogs olbjavljujem rat sebl i svrna oko sebe. Akotema ne pobuauje nl interest n~ osjecaJe.a m straha uvreda lzazive neprijateijstvo i taka dafje. hodaju pognutih .lucaj osjecaja krivnJe.eno je oruzje man]pulatorati rni cerna se jos njemu vrat~tt Posebno treba naglas~tj SVt(2 moguce psiholclke kornplekse ijudL Kompleks manje vllijedno5ti]: nsern privlacne vanjstine. i s~itniosje. !judi uobicajeno reagiraju na negativne vanjske podra1aje.znacl necim obavezan duzan ispunjavatt U konacnlci~ ~Jriv~IJao r tfpravm!1.toj. No. Na. tastina.pravedn]ka: pod svaku (u cijenu ldokazati da sam III pravu i dokazst CU drug~ma da oni n~su u pravu. s. k a take i prinuaeni. ~ jednol drugo podrazumjeva podcinjavanje.. Saml m&ete povecaIt~ pops niti koj~ma klatna prwla1ce svoje sijedbenike: t l pravednost ponos. podretllvanje· ~upuovanje mis. Komp!eksi su privatn~ kljlicevill energfja pojedinih osobrosti. KJama 50 . na koj~ nacin? Pretrpjet~ kaznu m odrad]ti krivnju. Ne9ativne vijesti jzaz~vajLJnezadovo~jstV()t al!armantne vWJestr rea~ciju nem~r. U pravi!u. Komp~eks knvnJe: nesto sam skriviq svi me oSlJauju rnorarn nosltl svoj kriz.vrStf:vanJe' tijeka m~sli III odredenorn smjeru. ~nteres.intenz~vno lz njega crpi ene~g~ju. tCovjek mole shvath:t da negativne r -. Sworeni. 2. K()mpl~eks. lCast IJubav.filivjeti S nsem dovollno parnetan m o~trouma~ ne zrern se ponasat] s Ijud~mal nedos. 5tO cuja reCi.uger~rani osjecaj krivnje omiij.an sam. na nju se vrlo teske usredotodtl Zeto klatna 19rabe tijek mis~izadiruci U osjeeaje i potrebe Icovjeka. navika ~utnJe m nernlra jz beznacajn~h raz~og. Osjeeaj duznosti poseben je s.

e izvan zakona.giju. cini stare pogreSke. U takvorn dvobcju covjek uvijek trpl poraz. ZaSto flPokornlJ glavu mac ne sijeee"? Zato sto je covjek.covjek ne rnoze uciniti nista.edbenik odbado poslcsrcst. vee u tome sto je slj'. Ustvari. vee je preporuceno iskustvom. One su i~uzija udobnosn Covjek vise vjeruje onome sto otprije poznaje. Sve novo izaziva bojazan. KaZu da onaj tko Sf pokaje vise nije zloonac.ti.Kamfor odreduje shvacanje da je udobnost povjerenje. aU je zato stari LJdobn~ji.~ pozitivno lskustvo predv:idtjivost Novo. cesto se dogada da netko ustaje i etvoreno istupa prot1v Idatna koje ga je podJarmi'lo. Izvana se to cini kao osuda za djelo. Sljedben~ka koji se usud~o narus~ti pravHa koja je postavilo klatno. no svejedno. keji je na sebe preuzeo osje~j kr1vnje. No. Klatno se mOle pobij. sasv~rn spreman podcin1ti se viasti klatna. U opdrn crtama.zamasldrani moralnim nacelima. vr cete sami lake moo razlikovan gdje vrijede moralna nace~afa gdje 1 ce ce Transurflnq 1 . stavlja 5. dok je njihova uklanjanje tesko. razmotrili metode utjecaja k~atna na Ijude. budud da se v]S. Na taj nacin navlke cesta stvaraju prob~em'e i prisi!javaju na nedje~otvorno pOnaSanje. Jedino je birtna uspcstava izgubljene kontrole tOatno odmah postan bolje ako mu date mogucn05t da man~pulira varna. To je kao stan naslonjac u kOJisjedate kako biste se odmotili nakon posla MaZda je novi pri'kladniji. odnosno sto je prestao klatnu dostavUat1 ene. Stvarni SLJ motivi klama u pravi~u.eod njega nema sto uzetl. Mole Ii se covjek izbaviti ad utje~ja klatna1 0 nacinima os~obadanja govorit cemo kasnUe. krlvnja n~je u samom djelu.misli i postupd ne nose nista dobroqa. po obicaju. Za klatno kajallje s!jedbenika u predrnetnorn postupku nerna znacenja.. posledule takve kvaUtete u kudikamo manjem stupnju i stoqa je potrebno mnogo vrernena keko bi nova navika postala stara Taka srno.editi jedino drugim klatnorri Jedan . aka se knvac ne pokorava mole ga se eliminho. Starn ono sto dolazj iz navike. Medutim. Ako je odbacio posluSnost i krenuo u borbu samo izgubltI energiju i u najboljem ce slucaju biti' bacen izvan granica sustava dok te u najgorem bid slomUen.

opeen ito.gdjoe joe 000 sto zeli rzbJeCi visak Kao sto se ~J. L. Ia energija ne odlazi sarno kJatnu. klatna mogu dob~vatj energiju kako od svojih neprijateija tako i' od protlvrska Ali gubitak energij. Destruktivna uloga klerna ovdje se iskazuje u ucvrscivanJlI frekvendje pornocu stska skripca.Ovjek se Uutr negodu}e. aktivno emitira energrju na frekvenciju destruktivnog klatna. on se prebacuje na odgovarajuGe Zivotne linije. zbog (ega nepotrebna rastrojstva? U tom f 1 r r 2.bivate ono. Dopustate da informacije 0 katastrofama i stihijama prolaze pored vas.ecate.e tek je polovica nevoije. sto su klatna i koji Do. aka se to vas ne nee. ali uvijek reaqlra na isti nac'in iz dva razloqa AID se njega informacija bas ne tire.ako se emitlranJe rnentalne energije rnvJeka ucvrscu}e na odredeno] frekvenciji. Sve su to provokaciJe klatna Covjek to ne ze~iu iivotu.. sto ne zelite Kao sto le navedeno. Aka je klatno dovo!jno destruktlvno. propusta je mimo svojih us. steta se nanosl b~agostanju i sudbini covjeka. Svaki se covJek s vremena na vrijeme spotke 0 negativnu informaciju iii neieijene dogaoaje. Ako 'go provokanvna inlbrmacija razdrazuje. haji. Parametri mentalne energije su takvi da se covjek prebacuJe na Iinije iivota . Da~jnj~ se dogad~Ji razvijaju po pozretom scenariju.2 .k se uskJaduje 5 nekvencijom klatna. Klama 5. uznemiruje se. Pa. burna wzraiava nezadovoljstvo.iju i brzo je zaboravija. pllasi m dka u srce dolazi do stiskanja misaone energije U skripac klatna i covje.se narnecu utJecaji sustava aka uvijek budete imaU na umu su njihovi pravi ciljevi.

Nec:ega se bojite . to jeveca vJerojatoost da cete to dobitl Aktivno se boriti 5 onlm sto ne zelite . R'ijeSitise utjecaja destruktivnog klatna mo2e se na dva nacina: upropastiti ga Iii ugasiti. u Jed~nstveni je nacin za odstranjivanje nezeUenog iz vaseg i:ivota osloboditi se u~ecaja klatna koje Je prigrabHo vasu rrentelnu energ'iju.edajmo malo bdje kako to uciniti.i neprestano se s njima svadate iii lh potiho rnrzlte. aka u sebe pustate informaciju 0 katastrofama r nesrecama krit~irate i raspravijate 0 tome s poznanikom sasvim je mogute da se uskoro prebadte na Hniju ra kojoj cere biti zrtva Sto je jaca vasa zeija ca nesto izbjeqnete. na kojoj ste vi irtva ostela je po strani. Sasvirn su dovoiijne negatlvne rnlsh zacinjene emocijama.i vi osjecate neprijateljstvo l l l prema nJemu. Ne ielite loSe vrijeme i razmis~jate 0 tome kako ne voHte pljusak Dosaduju vam bucnl susiedi . U tom slucaju to se nece ni dogodm. Doladlo yam je sadasnji posao .. Za premjestanje na neieljene !Iinije zivota leak nije obavezno poduarnen nekakve radnje.s~ucaju. mnogo je toga sto bste takoder htje~i izbjeci" no to vas U odrederorn trerutku mnogo ne zabrinjava. t 53 Transurfing 1 . neZeljeno se obavezno mater!jaUzWra vasem livelu. to Jest (ega se bojite rnrzite. Posvuda vas progoni to Stov1i aktivno ne ie/ire. I uouduce ne dopustm da vas isprovodra [ ukljuci u svojuigru. No. sto prezirete. a~i se vi osobno na~azite na ~jnU~1vota gqJe nlste 2 irtva nego prornatrac Talinija.znaci uloziti SVU snagu kako bi to bilo u vasem zivotu.ito vas jako uznernrue.1 obrnuto. c~m vi pustite neielJeno u sebe i zapomete njegovati raj osJecaj. 5 druge strane.u pravilu se negdje zblva katastrofa. Pogl.

Drugo. Kao sto je v1eC rerena. i ona se joS vise IUepeza vas. Klatna 54 . Prvi i g~avnj uvjet za uspjeh jest odu5tojanjeod borbe s njime. PriJe no 51'0 razjasn~mo sto znad birafir treba nauch:~ kako odbiti. a zatim se prlvezeti ill usprotivtti. glavna je stvar ne borm se 5 njime. nulno je prihVi(1tifi. u pravUu. nego pri. Rijec nprihvatiti LJ ovom slucaju ne znad pustitl u seoe.AU. 1 Jl 1 ce Jednostavno ih rnrzi od njih mu se povraca On b~jedrostavno mogao 2.lnalavanjem mrZnje· u bl 0 kojem obUku. ne osuc1ivatr.a ustvari hran~e klatna svojom enefgijom. Ali sVi tocro znaju $to re zele.mati pravo na postojanje i ravnodisno proc~ rnirno toga. ljudi. Na i~oibi mo~e bjti jzloieno mnoga sHIGakoJe izgl.prfhvatiti i ostaeiti znac·j pustiti U sebe. U prvom redu. ne Ijutiti se. sto aktivnije izmicete klatnrna koja vam dosaauju.e da netko ne vol~jabuke.edaju neprivlacno. Upravo suprotnotreba ga rnsno ptihvatiti kao nuinos~ kao nelzbjezno 210 i potom . Nakon sto ste prizna~i klatnu pravo postojanja.Maknite se s~i od menel' C~njvarn se da se m'icete od nJih. nernate pravo nikoga na ovom svijeru osudivati i mijenjatL Sve treba uzmmatil kao 5m~ena mzloibw. Ako vas mlJce misli 0 tome sto vam se re svida to vam dod u iivot. ne pada vam na pamet traziti da ih se makne. predajete energiju k1atnu. ne Judjeti.bez obzira na to 5vldaju Ii varn se iii ne sVic1aju. Prihvatiti i pustlti znad propusrttl kroz sebe j mahnuti rukom na odlasku NaprQtJiv.aaaj. Zamisl~t. U nastojanju b!Jega ad nezelJenih stvari in dog. Do bi se odbilo. m:ici. ne patpasti pod ~jegov utjecaj.a mnogi postupaju take da im se dogaaa obrruro. imate pravo oc njega otici.ne sudjelovati u njegovoj ~gri. boritI se s njime ~ znad davati mu svoju energ'iju. to ce ona aktivnUe navaUivati. lpak. Moie1Je beskorecno ponav jati: ffOstavirte me vee Jednom na miru! . nejasno sebi predoclJju sto Zele.Bormti se 51 klatnorn Je beskorlsno.

To se dogaaa na materija~noj razini. u kojem Zivt posroji takv. Svakwdan se budite i slusete mrskLJ vam stanicu svijet koji vas okrufuje.Ja sam gluha stijena. One ga iritirajLJ svaki put kad mu upadnu U 0(\ i on aktivno pokazljje svoJe gadef1je. Covjek. Izbjegavati znaci pus:t:iti u svojzivo~ ali se akt~vno truditi izbavtti se. Nalazeci se u ieljeznom oklopu.a gadost kao sto su jabuke.adi~e. reqo ignorirati. trpa lh U usta glasno cmaCe ~skvlci da ih mrzt punmd~epove.Ko bi se odrza~o takvo ZaStitno polje. ravnadusno prolezlte pored toga i to ce nestati iz vaSeg zivota. spasiti od neieljenih klama To nije nista vise ad Uuzije. Medutim. Nista ne vidim. Izbaciti iz iiVOfa ne znoo izbjf2gQVQti.i prebaculete se na odgovarajuce linije iivota na kojima predmeta fiksacije ~ma u izobilju_ Aka nesto ne zelite lrratl. neophodno je trosltl enefgmJu. nis.ta ne cUjem. davm Sie i iznova se iaU kako SLJ mu doj. ponav~jate: . stooa. ne ~mati.jeta neprekldno zivi IJ napetosti l 55 Transurflng 1 .ne obracan na njih pozornost . ako postevire ieijeznu zavjesu lzmedu sebe i sv~jeta. NUe vazno votiite li nesto illi rnrzite. Zamisiite da ste radio. i to veUku.energija rnlsll u(vrS6uje se na odredeno] frekvencij'i .aje. (:oyjekJu ne ide u glavu da jednostavno rnoze izbadtl jabule lz svojeg zivota aka ih re ze~i. nista ne znarn nlsta nikome neclJ r. na energetskoj razini poblepan se covjek baca na jabuke. Ako su vaSe misli pnvezene za vase osjec. ~gnorirati znaci nikako re reagirati l.zato dopustate da vas klatno uhvati . jednostavno nemojte 0 tome razmis Ijati.etl K men nema pristupa" Ka. nastojeei se nerrlerro ogradrd ad sv. 'Iako se prebaote na drugu fm:ekvencijuf Mozda vam se uc~ni da tete se.a~imu ne odgovara ci_njeni1ca da u svrujetu.

on ce josjace zalaJatL Ako ga uzmete za oZbiijno Wzapocnete se 5 njime svadati. Ne u~aiim u igru kJatna. UOCavate: njemu nece na parnet pastl uvr'ijediti se zbog toga slO mu nist'e pokl'onili pozorrost. a da bf razmisijao a nec:emu drugome.pronacm nekoga s kime ce se prepirati NOt aka ga v~ budetc ignoriraii.K. Igra klatna ne zabrinjava me. dalde. Aka sam prazan. upustajua se s nj~m u rasprsvu. Sarno odbijanje iii obrana znadt Ce gubitak energije budud da je 'j jedno ~drugo borba s Idatnom.A klatnu je uprevo to i pctrebno Njemu je sveledno kako daje1:e energmju .endju onog kfatna protiv kojega je IUsmjer:enazaStirta. Energija !datna prolijeee ne dodlruiud me i rasprsuje se u prostranstvu. Jedno5tavno ga ignorkam. al~se nI ne trudlm od njega zastititi. energ~ja zaStitnog po~ja uqodera je na fr:ekv. sutke qa rnrzed.a iz gJave. Prestan davati ~nergiju znac~uopce ne razmisljati 0 njemu.energiju.i on ce ot.gnjavatora~ Jednostavno nemojte odgovarati na provokacije. U takvlm slucaJevlma moiete l r "'1 2. Kako se. taka ~indwrektno.vo:ljno iI'i nevdjno.ete davati kako drektno. Energiju moi. lpak. on se prebadt~ na drugi objekt. samo ignorirati klatno Gesro nije usp}eSno. zaStititi od klatna? Prazninom. Aka se okrenete. mgnorirajte ga On se nec€ maknuti od vas sve dok mu ne prestanete davati svoju . Na primjer set vas pozove da vam odra lekcfju. odnosno zapocinju . one ce vas ostavh:i na miru i prikijuctt ce se na druge zato sto one dje~lIje sarro na one koji prihva~jll njegovu igru. izbaciti g.emitirati na njegovoj frekvenc!JL Najgrub~ji pnmjer. jos ce duga trtati za varna jer je njemu upravo to j cilj . On je preV1isezaokupljen svojim ciijem kako dobtti energiju..se sijedbenika ~od nj~h dobiti energiju. Umjesto psa to moi:e bki problemetkna osoba model ce ful1kdol1irat~ na isti nae:i'n. Upravo ce taj model odgovaratL Ako ne mozete lIgasrri . Jednostavno si recite: uK vragu 5 njim[lr . ne pogada.tciiz vaseg zrvota. slijedi vas pas koji laje. l ce Aka vern retko dosaduje" primijenite na njega model destruktlvncq klatna. Klatna 56 . tome. ne moze me ni za sto uhva1Jio. Aka ignorirate klatno. U odnosu na njega ja sam pust Glavni je zadatak ldatna pnvuc~ sto vi.

a zatlm se odmice. Vi se njfSete zajedno 5 ldatnom.. Energija napadaea razbija se u prazno. A zanm rnirno zapocnite 5 njime razrratratl detalje posla U odrederorn trenuku preuzeli ste sefovu energijlJj emitirate na n}egovoj frekvenciji. On se uskladuje 5 linijom napadaea" krece se za}edno 5 njim. UCinite suprotl1o. Na (emu se zasniva tehnlka takvog mekanog lzlaska? Na prvl upad klatna vi odgovarate pristal1kom a zatlm se diplomatski povlatite.e. ne odbij~jte i ne raspra\Ajajle. preprati set branm se. On se ~jis. ekoje onaj tko se bran~ nprazan ne rnoze ga se n~za Sto uhvatiti. Jeti u prazno To znaci da vas kIatno ne moie dograbiti i ana se lornl Takvo je nace~o osnova a'ikido borbe. nema niSta protiv napada.on donosi odluku a s nj~me se slam ~. 1 57 Tra ns urfl ngl . Na primjer.sve yam snage nenosl udarac. Nemate niSta protiv njega. a zatim ga lagano otpustajlJ j salJu da odlen ria strenu na koju je blla usmjerena njegova energija. Jedrostsvno se odmicete u stranu i tip. ali ro radite svjesno ne sudjelujuci u igri kao prornatrac sa strane. Znate da to treba napravit~ na drugac~ji nacin. Ona se doslovce zasniva na sUedecem: napadaca hvataju pod ruku.u potpurosn uronjen u igru. Hi lagano usmjeravate kfetanje na potrebnu vam stranu. Glavno Je shvatiti da u 'i'gru ulaztte pretvarajua se.ajedno s nJime. Sva je tajna u tome da onaj koji se brani. Zamislite ida yam gdem tip pr~jeti cekicem i iz . on je odluku vec donio~ a v'j mu se prodv1te. ne sltltite se. Aka se pocnete buniti. zajedno s cekicem.savjetuju gao Vidjet lJ . ni ne napadate. on ce iestoko zahtljevati da mu se pokorile. pustlte prvorn impLJlsu da prode. To je n}egova :j'gra. Njegov impuls. krecu se z. slofite se sa svirne. uzbudeni yam sef z:~i natrpati posla i treba energiju kako bl se posao obavio upravo onaka kako to 011 oGekuje. iii to uopee ne smatrat'E svojom obvezom. Ne govorite mu da bolie znate kako napraviti posao. Jer. zbog toga sto. Poslusajte pozorro.stvoriti pnvid da u~azite u igru s klatnom. Jednostavno se sa sefom posavjetujte kako da posao obavite brZe i boije" iii kako bi ga drugi djelatn'ik mazda obevlo kvaUtetnije.e neko vrUeme. ne nailazea na otpor reko ce se vrijeme odriati. kao da 'ga prate.

se energija. ali obdarenog nevjerojatnom fizWckom snagom.Na taj ce nac~n klatno za vas osobro biti uniSleno. ~gnorirati.stali su se heroji skameniU ad iznenaoenj. N moj se prijatelj uputo k nzlazu.eprijec~o najbezobraznijl s~Jeidben~k. I':Jatna 58 . usmjerila na drugo ~esenje mi na drugog rjesavate~ja.su ga nacine pokusavaH uzdrmal svojim porugama ~uvredama no on je sJedio sud<e i nije odgovarao na provoka[ije. cdnosro.sugerllirao n~kakvu opesnost. Ja se takoder nisam m~}e$aojer sam znao da njemu nlsta ne pnjet[ i da grupa pril~cm1o r~sk~ra. sljeran u kut. a kraju ne ~driavs~. nit~ od njega otid. dobrodusnog. ani su zajedno.Tada je mOj prijatelj.ali mu je put pr. Gasenje klatna Pcstole s~uclajev~ kada se Matno ne da unist~ti. Poc:eli su dosarnvati mom prijateUlJ zato sto dobrodusn i miroijubiv~ lzrez njegova Hca nije . Imao sam pr~jat:e~ja. Za povecanje energije takvog dn.Icete da . koja je prije blla usmjerena na vas. VOlimo se takojedne veeefi kasno trarnvelern. Uce stradalnlka ccmah se pretvori~o1I kasu. He smije ga se nit.a ~ uzasa Prijatelj se okreruo i 1 n r. Na razlicite .to jest pokusavao je un~stiti kletno.pravo desnuktvno klatno. llhvado bUednika za vrat i zadao mu strasan udarac. "'-2. dopunjuju jedan dirugoga svojom negativnom energijom i osjecaJu potpunu nadmcc. O. tako ugodnog. kad tamo grupa agres~vnih nasHnika .Jstva u pr:avil~u le potrebno neikoga neprBk~dno prQvodrati kako bi se dobUo punjenjeizvana. Njih je rnnoqo.

ulazite 1I disorercu s kletnorn i time kvarite njegov ritam. 'l Energija Matna bUa je ~stog trenutka ugaS. ako je krad~jivac narkoman iii psihi'tki bolesni~ laka vam moZe aduzeti ±ivat.. dokse v~ponasete prerna scenariju. prlhvacate ~gru ldatna usldadujete svoJu energiju s rrekvencijom klatna.ce se ugasiti. Neki posebno za 'takve slucajeve nose desetek dolara u gotovirli.... Zato se 5 njIme netreba povezmvcrtt kao ni s pobjesnjeHm l Transurfing 1 .. cak ~aka ste majstor borilackih v}eStina.Mladica su ostavm na rnsu smatrajuo ga ludakom. Eta taka.Dosta . no t. uho Cu ti otkinutir~ I citavom ga sakorn zgrabio za uho. Pritom ne treba traZiti neprUike aka imat. Jednog le rnladica copcr nodvainih'J sijedbenika uUcne bende utjerao u kut i sprernao ga se pretud. Na primjer. koji je banda navilda Q:vodti'. aka upadnete u skuadju za koju je ~zvJestan da~jnji rasplet dagaaaja" ucinite bilo sto.dohvatio sijedecega. bjeieci u stranu i povla(ec~ se.. No.ajje drhtedrn glasom promrmljao: . resto s. Nairne. roUe je odmah dati novae. ne . Aka su vas napali da vas opijackaju. l:mtav spektaid. bio je upropesten Voda v'jse nije n~ pomiSljao nekoga tuc~! imao je samo jednu brigu . Covj&e. Tada je m~adic s ~udackim odusevijenjem pawkao: . Naravno.. blago onorne koji se rnoze sam obranitt Sto ce ucinid onaj koji se ne m02e obranit~? Ako se zasta ne rnozete obraniti.kako osloboditi svoie uho . PrIcali su mi 0 Jed nom takvom slucaju.ta se ne uklapa u scenarij. za un~StavanJeklatna moiete izvuci nesto posebno .ena i sljedbenici SU. poispadali lz tramvaja.sro ad vas nitko re ocekuje. aka se vasa ffekvencija jako razlikuJe. Ovaj je slabaSno zavapio. . nije vaZno.ISto da ti slomim: n05 lim celJustr Takvo javno postavljeno pitanje nije S€ uklepalo u SGenar!j 'i veda se u trenutku zeprepastlo.jHajde. Tada je on pristupiovodi zabuljio se 1I njega ludaa<im pogledom i izjavio: '. K~atno . dosta .e posla s ldamorn koje nema sto izgubiti. izato je izbJegao nasli!je.

ete se da nastavka nece biti. koristi se nekorn vrstorn anestezile . koja nekamo fun i smeta vam u prolezu. U protivnorn ce vaSa srnrt biti neoprevdane i besmisrena. Kao Sito se sjecate.psom. Nakon takve transfarmac. Ljudi su pingvini. nego Uutf!ju.]Ii neodgovarajuc.5 vremenorn cete stvoriti lrnuoltet na provokadje klatna Obratite pozornost na sljedecu tvrdnju: kada naidete na neku mUCntJ situaciju i reagirate bijesom. Klatna 60 . Na primjer. Naravro.ije ijudi icak prije izazlvaju simpatiju i radozrelost. u pticjoj koronij~ pored mora. navika negativnog reagwranja na mucne okoinostl pocetna je po~uga mehanizma koJim klatno grabi vasli mentalnu energiju. jako se smije5no gegaju.vojevrsnu igru u kojoj cete namjerno zamijenitr strah .semopouzdarjern unicerost . Takva ce navika usahnuti aka budete igrali s. tesko je suzdriavati se kada yam se doslovce povraca U takvim je trenudma najteZ:e prisjetiU Sf da Ie to sve samo klatno koJe iz vas nastoji izvuci energiju. nezadovoUstvom. na ull(i iii u pri}evozu. moZete na nekol'iko minuta rraknutl i IJutito odgovoriti na neze~jeni telefonski poziv.vaSom navikorn da negatrvno reagirate na one sto vas razdrafuje. i~ice sle pojavm nove neugodnosti Tako se njise klatno. Zamlslite da ste na Antarkmti. Vi ga sami ijuUate. negativnim osjecajima potaknut cete razvoj negativne situaciJe u tom duhu. Na primjer" mozete docekati neugodnost s umjetnim odusevljenjem m.e. Cak se ~ sada nakon sto ste procitali ave redove.evijenjem. Ne odgovarajte na njegove provoKacije. loz~ojedenost 2. s ldiotskirn zanosom To maci gasenJe klatna Uvjerit c. A tko ste vi?' Takocier pingvin. ide vam na ztvce qornlla Uudr. No" aka si postavite za cil~ usvojiti naviiw da se sjetitEi . Pri gasenju kletna maze pornod srnsao za humor ~ masta Pretvorlte svoj bijes u igru. op6enito. trckaraju i gmizu.. Klatoo le slilcno vampiru. Postupite na obrnut nacin: Ui ne reagirajte nikako.odu5.

'uenutku? ~ Zamlsllte sITuaciju:: na vasje zavikao sef Moidaje umoren iii irna problema klod kuce? Njemu Ie ootreben dusevni mir. i ikradijivac. kako . Hi s udicom na rijed. Ako dobra razrnislmo. Probajte im nametnuti svoju igru: prufit ce vam zadovotjstvo i s d~vtjenjem cete otkrit~kolwkoje to mocna tehnika. samopouzdanje. jer k1atna s takvlm stilam iqre nece lmen nikakvu sansu. (A to bi mogao biti. Ui pokraj karnire. iii na vecemjem domjenku kada je u centru paznje.radoscu Pokusajte maker na sitne neugodnosti reagirati jfneodgovarajuCe".tO mu redostale. Na taj nadn v~ od samog potetka necete stavirtig~avu u skripac fr:ekvencije. to su tri osnovne srvarl koje nam trebaiu kako bsrno se osJecali zadovo~jni. izmedu osteloq. Sasvim je dovoljno zarnislitl tog rovjeka u situadji u kojoj je zadovoljan. Takav se nacin i cini besrnlslenim stoqa sto su nas klatna naucila 19ratJi igre koje sarno njima odgovaraju.Sto gubite? Pustite da bude besrnisleno. iii se nalazi u sportskom automobilu. Ali ne treba pogadati.elji pred televlzorom. ~gra nogomet.se kupa u moru vozi bicikl. ubosti?) Vizualizkajte sliku zadovoUswa tog covJeka. Zamislite da je taj covJek dobio ona sto rru treba (Sto otimac ieli? Pojesti.bijes . Naravno da je ~akSezamislm cime se on bavi. r 61 Transurfing 1 . dusevni mir.raVnOdllSnOSCU. Ui u kadl 5 kriglom piva Znate sto on vo~i? MoZda su ga prltisnull visJ dielatnld i on se bOJi odqovornostl? Iada mu Je potrebno serropouzdaue Zarnlsllte ga kako se s~gurno spusta na skijama. Razmislite: sro njemu . sto mu treba Zamislite da t~j covjek irna ona 5. Zarnlslite ga kako se odmara u udobnoj fot.) Izvucite se lz problema koji vam on donosi. Moida ga resto boH? ZamisUte ga veselog i cilog. dolazte u dsonarxu s klatnorn one se prerra varna gasi i ostavija vas na miru Posloji J05 Jedan zanimljivi na. Sto iz toga proizlazl? On se etq pojavio u vaSem vidokrugu 5 problernom za vas. neka vas to ne uznemlruje.cin mekog gasenja. Ako vas netko Ignjavi ili vam stvara poblem potrudite se definirati 5tOtom covjeku nedostaje. Nacelo je ovdje same Jedn~: emitirajuci frekvencijom koja se razlikllje od rezonaoce. popttw.Io mole bm: zdravlje. '\ ustvan treba u tom .

ihoterapeuta. one predstavlJaju vrilljednQ5t buduc~ da daju jasnocu i r.lucajev~ma lkadla trebste ad nekoga nesto dobiti. izlazec~ na lkraj s problernom. Kama odlaz] energija zaustavljenag klatna?' Ora prel.asenja k~latna poznataje kao profesiona~na metoda ps~hologa i ps.voj~m problernirna i nije Ij mogucno5ti to varn dati. Praksa propasti i g. traZi onosto ce 921 vratit~ u revnotezu ~eta enefQUe vas!ih m~sU odredeno] na frekvenciji -energiju mu dajete c:ak i ra lndirektan nac~n. Covjek~klatno vam dolazi s problemom i vi mu udovoijavate.ihdoSke zas!t~te.Ako varn je to uspje~o. postajete jao. 'la kletno se nije same ad sebe pocelo nj~hatL Neste ga je !~ZbaCnD lz r. Uz to ste ucinili i dobro djelo .iju miloscu. U tom smislu navedene metode nsu U nace~u. I jos neSta. t ce t r -.smatrajte da ste tijes.Dna ce cdmah zamijeniti agres. Tesko je uto povjerovatf? Provjerite! U osnov ravedere tehnike je na!celo !gasenja kiatna. nista novo.postat ce dtuzeUub~vijL N~ kraj pamet~ mu nece b1tm na zbog (ega 5e on u vasern drustvu osjeca ugodno. NiJe Htake? Borecm sc 51 problemom preda}ere enefgiju ~atl1u Koje je ~ stvoto raj problem. s:vjesrlo iii nesvjesno. Takva 5!e tehnika moze uspjesno pr~mijen[~ ~ u s. Sljedeci put vam to vise nece blti tesko.illi problem. Neka to bude vasa maia tajna.azillmijevanje nacina] uzroka funkcionilrarlja ps.a~iek Ilajmanji dio t u usporedbl s an~m sto stc mogH ~zgubJti. No zato za csobu koja nije upoznara s metodama prakticne ps~hologUe. a tajje zaokupljen s.aZli na vas.na vrijeme ste ukazali pomoc ororne korne je trebala ZanimUivo je da posl~Jetoga njegovo ponasanje prema varna promijenmti . ne na ctvoren naon. vee naenergetskoj razint Vi ste mu preda~i svolu enefigUu.avnoffi:EZ€_ 000. . Potreban yam Je potps sluzbenika?' Na poCetJku ga "nahran~~en ugodnom vizualizadjom ~on ce za vas sve ucin~ti. 62 .

KI. Ze vel~k~broj prob~ema vee se ionako ustalilo miSijenJe da za njih ne postoj~jednostavno rjeSenje.aj s teskocam13.uznemin.r. Svakl se CovJek tUekom cmtavog ~vota spotice 0 raz~i.cav prema mogucnosti izlaienja na kJ. Najlakse je to uc~nitjtaka da vas. Za svak~ sloient problem postoj~ jednostevro rjesenje. MaZda ce se aniti da uevrscivanje frekvendJe na predmetu pomaie lJsredotoavanJu. Pa kako to moze srnetan rJesavanju problema? m t . ide ~ bez plasenja .upecat ce ga Sf.(ite prepreke. m se ~gra na kartu njegovih kompleksa. zadatak. nepoznatome. zbuni. skJoriost docekivanj.anja vasih m~s:liprerna problemu. U ikonacnici. on ce se ~ako usug~asiti s time da je problem slozen.adi 0 necemu rovome. PrepoznavanJu smeta klatnq koJeje i stvodo problem.covjek muci s problemom. No.a prob~ema s bojazni pretvara se u n~tmarionete. Kijuc rjesenja lezi uviJek na povrs. Ono uevrscllje emisiju menta~lne ener'gi}e na odredenu frekvenciju ~crpienergiju dok s:e. Destruktivno klatno ima za dlj dobiti vasuenergiju. Sf uvjeri da je problem sJoien_ Aka ste vi prihvati~i takva pravila igreJ moze vas se mimo uzeti za ruku i odvesti u zsrnrsenl labkwnt Sarno.~ 63 TransLirfing 1 .ini. posebke aka se r. Zeto rruje potrebno ucvrstmi frekvendju emit. to Jest Uudi koji su vezani za taj problem taka i kroz neiive predmete. neuqodne oko~nosti~ prepreka jednostavno. rekon toga sHjed~spozn~ja da je . Na korxu svatko posjeduje (\irsto ukorijenjenu naviku susretati se s probler-iirna boJazlj~voj./5ve bllo take jednostavno" Ako se covjeka prep~as~. konflikt.alno moie dje~ovati kako preko svojih sUedben~ka.Jednostavna rjesenja slozenih problema J05 jedna dodatna vrijednost un~stenJa mi gasenja ~datna sastoj~ se ad sposcbnostl ~eSavaf1janajrazH([~j~hproblema To maze biti sJozena ZRvotna situadja. a ponekad cak ~ s 90lemim strahorn Pritomje covJeku~jek sumnji. Prtanje je sarno kako ga prepaznat!.

uznemiri~ zaprcoesn Za pocetak se sjetite da uvijek postoji vrlo jednostaro ~esenje.. Dck su frekviencije misH ob[cn~h ~judi zaposjela kletna.luc. ne bacajte se odrrah na logicko razmisJ~anJe. Budit.ajevim.e za njega praznl Ako trebate ri~eSit~ neki zadatak pr~ (emu je potrebno razrnlsliti. frekvenc~je r.eajenim stereotipima i navikama.Nairne. Kako onda postupati. Zapamtite da vas hoce primiti za ruku i odvesti u lsblrint Ne dopustite da vas.a# ali ne kao 5udionik ~gre. Nuzno je zamijen~ti uob[cajeni odnos prema nastaloj teskod upravo sllprotnim i ana ce m nestatl ill Sf rIDJe$it~brzo i leko.dat~. Kh'l1na . Dajte siebe u najam.Vasa je podsvijest na~sn I. Na kraju se dogada ca covjek razmts~ja i djeJuje na podrucju IUskog kor~do~a i nerna mogucnosti problem sagJedati s~re. doceka~te svakl problem kao d[o puta koji treba prijeci.ati i zaJaziti u tajanstvena podrucja poUa informadje.azmisljanj!a genijal. A u rjesenje mole lezati lzvan tog sektora. Ne los. kjatno uevrscuje nsse mis~i vrlouskorn sektoru p~Ja informadje. Ponasajte se kao ~ob~cno u takvim s. Prot~no uobi.a ne kao prepreku koju je potrebro svla. ne dat~ se uvuci u igru k~atna. vee kao vanjski txaraso: Pogledajte situaciju sa strane. streh uZfujanost· utucenost ~ taka daUe.. Nestandardna i intuitivna rjes. Aka ste na problem i~iprepreku spoznajte svoj odnos prema njima. prnbl.tavUajte u $eb~ mJesta za problem.aca mogu se slobodno mi~enj. 2. Problem moze izazivat~ zbunjenost.Ne preuzimaite slozeno koJe vam se name6e.em prep~asi~ obuzme.enja dolaze upravo onda kada se (ovjek oslobod~ klatna i dobije slobodu razmisijati u drugom srnleru Citava se tajna genija~aca sastoji u tome sto su ant slobodni ad utjecaja klatna. a da ne upadnemc u skripac?' Ne zadubiivatl se u problem.

lzravno povezana s poijem informacije.
Tamo vee: postoji rjesenje za svakt zadatak Stoga se najpr~je opustite, od baote i najmanji strah i nemir. Ta vee znate kakvcje rJe.senje.Oslobodite se, zaustavite tiJek mis~i,

promatrajte prazninu. Sasvlrn je vjerojatno
~esenje odrnah stvorlti ~to vrlo jednostavno, Aka se to ne doqodl ne Jjutite se iukljuc[te misaoni aparat Uspjet iz drugog pokusaja.. Odgovarajuca praksa dobro razvija sposobnost doblvania pristupa intuitivnmm spoznaama Sarno ju je potrebno usvojitJi kao naviku. Navedena metoda uistinu djeluje aka se uspiJete oslloboditi klatnai nsebe dati u najamn. No, to Je lakse reet, neqo uoniti. U nastavku knjige saznat tete' nove metode postupana s ktatnima. Ova je tek poeetak No, ne cini Ii vam se da sam vas, ija uzeo ze ruku i da vas vodim u labirint? Tako je. Budlte slobodol eak ~od onih kqji vam govore 0 vasoj slobodt

da

ce se

ce

Stanje objesenosti
Oslobaderjem od utjecaja destruknvolh klatna stjecete slobodu. AU sloboda bez cilja - to je stanje objeSenosti. Aka ste se odusevm unistenjem 1 ga.senJem

Matna koja vas okruiuju, riskirate da se nadete u zrakopraznom prostoru KonfUkti koji su se raniJe dogodiH, nekamo su nestali. brige koje su vas mudle, udaUHe su se, do nereda dol,azmsve rJede" uzrujanost i nernir tiho nestaju. Do sveqa toga delaz neprimjetl1o, kao kad Sf bura 1agano stisava. ,Medutilm, uskoro (jete uv~djet~da postoji i druga strana .Ako ste se prije nalaz1li u sredistu dogadaja, sada seonl odv'ijaju pored vas. Ze one koji vas

Transurfi'ng 1

okruzuju prestslete imati priJasnJe

zna,a2nJe, sve manje obrac,aju na vas pozomcst Brige se smanjuju, al~ ne
dolaze n~ nove zelje. Pdt~sakvanjskog svUeta s~abi.an to ne donosi prlhode,. Broj va:sih problema se smanjuje, ali Sf ne povecavaju ni postignuta .

.Sto se dogaaa? Cmtavoje covjekovo postojanje obiijeieno kJatnima istoqa ako se on u potpunostiod njih izolira~ sam CE se nad LJ praznini Stanje objesenosti rrelo je bolje ad ovisnosf o kfatnu. Na pnmjef, djeca koja wmaju sve sro poieJe utucena su zboq toga SID I"nernaju vise sto ze~jeti".Ona Sf' sarre mute 'i maltretiraju okolinu svojim ina.te~jlem., ovjekje stvoren take da mu je uvijek potrebno neCemu teiitl. C
J,

VaSa sloboda - to ,je neovsrost ad tudih katna Ali posteje Idatna kQj,a c:e uoravo varna bid cd koristi. To 5U vaSa klatna. Drugim r!jeoma, nuino je razablratl nametnute dijeve zbog kojih se, trCeCi za njima, sve vise uda~juJete ad smJera svog sretnog .zivota. Zadatak je da, ostajucr slobodni birate iivotne smjerove na kojima vas Iceka potpuni uspJeh i osobna sreca ~atna nisu apsolutno z~o za ,cQvjeka aka on djeluJe osvijesteno. COVjek se ne moze u potpunosti osloboditi njihova utjecaja. Pitanje je sarno kako ne potpastl pod utjecaj klatna, ih svjesno iskoristiti za svoje .nterese Transurfing predlaie konkretne rnerode kako to posticL U potpunostl se osloboditi utjecaJa kiatna je nemoquce, aU i nepotrebno. Naprotw, upravo klatna, u ~onacnici, pretvaraju covjekovu rnastu u stvarrost,

vee

r,
2. Klatna

66

Twa n surfiliflg '1
~"

!

uvlaceel ih u svoje mteie: . Ako vi ne~to oktivno re ie/ite. Klatno igro no gudske osjeloje. • Osloboditi se klama . • Des:truktivno klatno nameee sljedbenidma tude cifjeve. lzbaciti iz.znaci imadti go iz svojeg . Klatna 68 . . vet ignorirati.. II 2. • Klatno CVfsto dtii mentalnu energiju sgedbenika no sv:ojoj frekvenciji. . .iivata oe zooti izbjegavrati.iivota.. Za gOsenje kknra nuzno je narusiti scenarq igre. Klatno se stvQrQ energljomljudi koji rozmiSljoju nojednak natin. Medu klatnima Sf! vodl zestoka bitka za sljedbenike. to ce bitl u voiem iivotu. Kiatno je energersko-informacOska struktura... .Sazetak ...

Kaka biste izbjegli stanje objesenosti. • Pfoblemi Sf dfwvaju unistenjem iIi gasenjem Idatna koja su pfobleme stvort/a.. 69 Transurflng 1 .• Pozitivna vizualizadja no b/ag nocin gasi {ov_leka-klotno.. uecae pronaCi svoja k/oma. • Nuino je slvoriti naviku podsjetnnja no sv€ avo. • Do biste rijclili prDblem dajte se u najam. • fnergija ugaSenog klatno pre!azi k varna. .

kao D iskO:uati ora razetoblja iz 5\109 bifela i [rna razdobqa.Izrazi IIsretcm 1<00 ptiat iii nkolo sfeCe imaju sasvim materija/nu osnovu. Kaka 2ivota? r 3" Val srece 70 . Data je do SfeeQ i ne5reca idu jedna ZQ drugom.

No.s. teretanu. 5to le konstruktivno i stvaralacki u tome da varn oduzima energiju? Nar.tovani citatetju. cak i kad se bavmtesami sobom duzni ste pridriavati se odrederih pravUa.misli vratoju vam popo: bumeranga. ZVUCt paradoksaino. Pitanje je bile provokatlvro.razlieita kJatnasu destruktwna i agresivna na razU{:it nac~n. Val srece Sf Vase. lsto tako se odredeno klatno napajaenergijom sljedbenika te aka mu zadaca ne uspUe. Antipod klatna A sada da provJerimo vasu domacu zadaru. !Klatno je konstruktwno sarno u odnosu prerna sebt no nikako prerna varna. MogU bste primijetiti. no to je teko. Ako lenergija ne stiie ana se zaustavUa. na koji l1acinoda.3. 71 Transurflnq 1 . na ovaj iii. to nUe niSta u usporedoi s denstvom LJ z!ocinackoj grup~ koja vas moze lisiti slobode i zivota.. .: aka POSj€lcuJem. onaj nacin.avno. pos. A i tesko da ce vas ctanstvo u klubu odbojke na pijesku kostati Zivota.~ljem energiju klatnu kJuba? Svejedno. tesko je zamis~itida bi k~ub odoojke na pijesku igrao protiv k~uba Ijubitelja zimskog kupanla. Ked kute rnozete raditi Sto god ielite. gdje se bavim iskUucivo sobom. klub ce umrijet~. drie se uspostavlJenih pravUa susteva i na . G~avnije ~jedin~ dlj svakog klatna dobitienergiju slJedbenika. dje1uju LJ jednom smjeru. Na primjer. no u klubu svi Cianovi. Nemojte Sf uvri~editi. Koja je klatna moguce nazvati konstruktivnima? Takva kJatna ne postoje.

stoqa se u konacnid i g. Ako ieUte. Sliean nlz ne dogada se uvijek ali dogodi se ako vas je prva sretna okolnost razvesellla i stvorila vam ugodno raspdozenje.tno nema nikakve veze 5 vaS.. Ako ste naisli na krajnju liniju nec-eg tako ran1dikog 'j bm sretne ruke. Val srece 72 . Dosovro je nastup~lo bijelo razdoblle u ilivotu. Nil on kao ni kla. gdje sUjede nove sretne okolnostm.Na[i" radl 3.. Pitanje se maZe postavltl i na drugt nacin. klatno prestaje dobivati poticaj te se zaustavlja. U modelu srno preuzeli terrnln . Kad se svi c~anovi kluba razidu. Val sreee obHkuje se kao skup blaqonaklonih linija iiVDta. ako za prvim uspiehorn porovno sUjedi cmo razdoblje. On nasi ~nformaciju s drugih linija iivot<t Tl se odrazi na tekucu Hrli~u zivota primaju keo povoijne novosn Zadatak se sastoJi u tome de se uhvatite za tu nit ~rzvucete Sf' na liniju 5 koje su povoljne novostl dosle.om sudbinorn al~ne treba lmat1 veze nl s vaSom energijom.asipoput rnorskih valova koji se razbijaJu a oba~u.sreren kao ptica nisu serno apstraktne metafore.nvota. vat srece se ne giba. Tamo nece biti sarno novostm. on ne obuhvaca tudu energiju. Va] sree€ donos' radost an prltom ne oduzima energiju. No.. MaZe se pokazatl da va~ doJazi i odlazL Ustvari. tlKo~o srece" m . Svaki covjek 'ima svoje valove srere Cesto vaS se dogodi da yam nesto krene.a ako ne ie~ite. U prostranstve varijanti postojl 5ve pa Irakve zlatne iile.on ice bez taijenja proci pokraj vas. ne skuplja snagu i ne slabi. Val srece je vremenska pojava.t~jnadn d~ju kolektivnu energiju klatnu. vee i sretne il okolnostt r . ~egnite na njega i pUvajte. Va~srece prenosl vas na sretne r nije . znad da vas Ie zahvatUo destruktmvno klatno i pomaknulo u straiu ad zlatne Zlle. a za'tmmslijedi nil drugih ugodnih iznenadenja. moiete po inerciji 5kl~nuti na druge nagomilane Hnije. Jedna ad nJih je val STele i~i biagonaldon'i splet okohnosti. Njega je rnoquce usporediti s rnorskm valom koji na obahu izbacuje pUvaea koji je ostao bez snage. Postoje Ii energetske strukture kojlma nije nufua vasa energUa? Ctn~se da postoje. Va~srece moze se pojaviti U obUku dobrlh vijesti.

lakseg poJmanja. Ljudi uV!jek taka postupaju: ono sto imaju ne cuvaju. 7. nije potrebno pribjegavati sin kako bste uzjahali val srece. Odat1e i potjeee sveopce uvjereflje da je ptku srece tesko uhvatHl Ustvari. vracerno ranijoj terrs. Ako ga primite u svoj Zivot. Istovremeno se nsu oslobodn kletna koja lh odvode od vala srece. placu. Mo se pek prepustite utjecaju des:truktwvnog klatna i njegove des:nuktivne energije. To je jedan od najparadoksalnUih aspekata scoode izbOJQ. on ce bitt 5 varna. Nju nije potrebno levitt Sasvlm je dovofno ne tjerati je. ljudi u[stinu mogu za sebe ~zabrari srecu I uspjeh. susrecete tu raznolikost kao val te se hvatate ze nju i pustate je U svoj iivot iii se udaljujere od nje pod utjecajem kletna Vat nije zalntere5~ranza vas. Sve je sarno pitanje vaseg izbora. NajviSe ad svega muc~ nas one sto nas strasi. mnogim se ijudima po glavi motaju ramovrsne mislL Aka se taj proces ne kornrolira vrlo testa prevladaju negativni osjecaJi. Oper se. On ce prod pokraj vas i nece se \lrati'ti. tisti Ui lzaziva nezadovoljstvo.val srece posto] na jednem rnlestu u prostranstvu varijanti U obUku nakupine povoljnih Iin~Ja. a kad izgube. Taka se tisucUetima oblikovala covjekova psiha pod djelovanjem destruktvnlh klatna kojima je pogodno covjeka driati U strahu kako bi se njime mog~o manipu1irati.egdiana. odmkete se ad vela srece. ok s€ gibate Unijama D Zivota. Kako bismo slobodno bwra~jl potrebno je da se osJobodimo ovisnos:ti. Ptke srece nema nlsta protiv da pozoblje . zabrinjava~ uznemiruje.5 vas. Treba jas sarno objasniti na koji nacin co~jek moze uzeti to provo.3 Transurnngl .zmje . zato ga je ~akoizgubiti. t Bumerang Kaou pravUu. lmarno i prevo na slobodu ad utjecaja tudih kletna. Kako smo vee rekH.

pojavljivat ce se one 5to ce zadrzati parametre vase. Opcen'ito.tam ovu supui sellm s€ u raskosnu vUu. bolje Je da ostanete iivjeU u dosadnoj okoHni jer nlste podeseni na frekvendlu Untie ilvota . ked semo setete in r.dite.t'an}e odluke. u novom vas dornu ceka masa razocarenja. Hec:im0 ne svida vam se kuCa u kojoJ zivtte. Svaki put kad vas urn nije zaokupljen nicim osobltlm. U odredenom trenutku razmisljate 0 tome S!O vam se ne svida. Mrzim svel" Razmr. mislite o onorn S'lO zeHte dobiti ito postignite. Cak i ako je preseljenje LJnevi stan sarno p. '. Govorlte si:i1Dod~Jaom~jetaj I stan.Bas zbog toga ijudi neiasno zamiS. Sve me ovdje srneta Kada se preselrn u novi stan.~ --~--~~~------~~~~------~~~~~~------~---3. Nastavljate: uNaplls. U vasem je interesu zamijenitije drugom nav~komf a to je svjesna kontrola misH.JC~ u Igru s desnuknvrnm klatnam j 'tfositi energ'iju na njegovoj frek\l1enciji. boja Ce se UU5titiszidovi cc se urusavati~ SLJsjedi Ce . 6 .ijaJuSID zapravo ze~e. to ce vas vise neugodnih ~nenacJelnja docekati u novoj pa~acLA neugodnosti mogu brti najrazjlicitijih vrsta Slavine ce pucati. dodijavati. a sada ne mogu ni.adite poseo koji ne zahtmjeva potpunu pozornost ukijucite pontmvne misll Ne misltte Q onome s. Kakva bi me ramo razocarenja moqla docekatir Za to se ne rnorete brinutt Sto vtse neprijateijstva osjecate prema svom uto(istu.g negatlvnog zraeenja. Ako vam je tesko nekarno se preseliti.gdje vas ceka dam ~zrnaste.no tocno znaju sto ne zele. Novi Hi stan dam] U (emu je raz~ika] Uvijek ce se naci Unije iivota sa svlm ugodnostima gdje cete kso i ranije bltl nezadovolJnL U prcstranstvu varyanti' postqji rnnostvo raskoSnlh domova u kojima . Davatm na volju negatmvnjm mislima znaci I.to nsre uspjeU napravitt. bit ell veseo.stauEinit~sa sobom. r -.To je vrlo sterna navika. Val srece 74 . na prirnjer ked putujete prijevozn1m sredstvom.jer s takvtmje mi51~m£l nemogu6e postld one 5to oeekujete.tete se osjecati kao u paklu.

a vrijeme je jednostavno odvratno. Zar ne zasluiuje neku zahva~no5t? Ako ste zatwalni za to sto lmete. l:aki stvari koje cere baoti zasluiuju zahva'nost.odaSiljete neqetlvnu energiju i ana smjesta prilazli Uniji na kojoj se nala:ate.ai1oge za sitne redostt Neka vam se dom ~ re sviaa. razmisUte 0 domu koji ielite ~mati. tdete uncorn. Redmo. MoZe se navesti jos mnogo primjera kako negativan stav rnoze pokvariti iivot.u krajnjoj lin'iji. Sto je bolje: ~eagiratl po nav~ci kao skoUkana vanlsko uznemlravanje Hi ucin'iti man napor i promijeniti 5voje navike? Gledate reklamne prospektcs fotografijama kuta. Van'i PllS€ vjet'a~ pada kisa. U tekvlrn trenudma prenosite u sviJet koji vas okruzuje pozitivne vibradje j one ce vern S€ svakako vratm. no tamo vas .azlm na Jug gdje cu se veseliti suncu ~ topkm rnoru ProkUnjem avo blatol" S tekvlm stavom niste ugodeni na nni~u Zivot'a gdje vas ceka rajska naslada. hodate po trgovinama u potrazl za namjestajemr zamisijate ana sto Ze~iteimati. sprernete se na odmor na jug. Drugo.u potpunosf moiete racunati na poboijsanje svojih uvjeta. Budite barem neutralnw kako blste izbjegH negativno klatno. Stoga cete Icamit~na njoj sve dok ne izmijen'ite frekvenciju svog zracel'1ja. Zata taj dU stoji. jeiite se ad hladnog vJetrai ksnete. Aka vee akttvno iZfaiavate svoJe nezadovoijstvo zbog vrerrena znaci da prihvacate klatno i sve gajace njisete. Prvo se smirite i rijesite se nezadovoljstva i neugodnostL Uvijek i svemu je rnoquce nati dobre strane ~r. Govorite sami sebc IlUskaro odt. To je reie udnlti nego uzrujavati se zbog stvari koje vas okruiuju 1I odredenomtrenutkll. Necete ni nabasaU na nju. Aka zaZe~ite. budite zahvaini sto vas je primio. aka osjeeate Ijubav za sve stvani koje vas okruiuju i pomaZu Yam iifvjett odasiljete pozltlvnu energiju. Uvijek lma stvari ~situadja ko}e trajno v~adaju nasim rnslima Nose nom se misJi uvijek VfamjU popu: bumeorqa. svakako pohvalite sve 51:0 vas je okrunva~o. aU. Jasno.eeka lose vrijeme i 75 Transurflng 1 .eUti. a vas cllva i grije. tesko je osjecatJradost zbog takva vremena. A kada c-ete s'e s. Domto sve prima na sebe.A to j nije bas take kompliCjrano uciniti. lmete vet i avionsku kartu'? Pa sto? B~tcere na odredistu.

PU:StateIi u sebe neqatlvnu energiju. Zamsllte da idete sLJmom. Val srece 76 . Za svekorn vasom negativnom reakcijom sUjede nove. Jednostevno to promatrajte neko vrijeme.zracenju. Prijenos Umjesto da prihvacate. stavite 1I vazu a onda vas uskoro zabolw gtava. Nije se potrebno smirivati opravdal1jem da je neugodnost bila nemlnovna Nije potrebno uvjeravatl vas iii vam nesto dokazivati. Ocito l1ije dovoljno ne puftati u sebe neqativnu el1ergijll. Lim vidite. Mozete s biti uvjereni da oete doiivjeti. uqodno. U ovom slucaju parernetri vaseg odasi~al1ja odgovarajll Hnijama iirvota na kqjima osjecate uzrujavanje.3. Sto rete izabrati? Mazda naberete cvijece bazge. donesete ga kuti. sto u~ijeva nadu usadlte to u svoje misli i rezveselite se. u zlvotu cete imati' neuqodnostl Odasiljete H negatmvnu energiju~ Dna Ice vam se vraUti U obHku novih problema kao bumerang. al~i na otrovno trnje. NaUaz1te na predivno cvijeee. rmxne stvari. prodtate m cujete nesto dobra. uvijek se nalazite na cnrn I~nijama iivota ciji parametrl odgovaraju vasem energetskom . Tamo vas ~ nose. trante klatna !eija igra ~devama u korist To znad uvesti naviku obraeanja pozcrnosti na sve dobro i poz~tlvno.dlluge neugodnosti. Na tim je linijama !gustota neugodnosti visa od prosJecne. Na primjer.zbog uzruJanosti 1zvrkal~te se na nekoga. ZakUucak Je vrlo jed nostava n ~razumljhr. dovoUno je same ugod~t~S€ na pozitivnu frekvenciju. Sto ce varn 'to? tsto taka .. Kako bi se sve popravifo. igru destruktivnih klatna. Patrebno je i da je sami ne odasigete. . neku neugodnost m problem. -- r -.

Katkad se ckolnost poklepe take da je lzuzetno tesko bid zadovoJjan. briino nJegovatitaj o.zlvot nabdje. a dolaze radni dani lKakou sebl zadrzati DSJecaj prazn~ka? lsprva ga neba pomfiti.zracenje puna nezadovolj.To je losa navtka. Potrebno ie u sebi odriavat. Pa zsr ne ie~ite doc~ ra I~nijezivota gdje vam sve odgovara?! A kako tete dod do njihako Je vase . Lim vas veseli spokojJ. ffekvencija lakvog zracenja odgovara upravo onlrn linijama na kojima yam je . sa sasvim prakti1cnog glediSta. Po navid guramo g~avu ujednolike radne dane~zaboravijamo one dobro ~prestejerno se vese~iti. Potrebno je zapamtiti da sa svakom m~nutom vas1eg bav~jenja transurfingom svjesno krodte prema $vojoJ mast].giratm ra destruktivna klatna. No. . Naprotiv. ~ose mzaziv.aju odjek u zillvDtu. jer nose potendJa. U krajnju ruku to nije dosadno.ami!c-ak praznika. K~atna nas tjeraju na zaborav. No.stva? Naprotiv. .znaci i u svoj ZIDvot Zatvarajte se za lose i otvarajte se za debe viJesti. Pustajte 11 sebe sve pozit~vno i na svom 6ete potu sretati sve vise ~vise dobrih novosti l povdjnih mogtlCno5tt Osjetili ste odtJsevll~enje i radost. Sve pozmtivnepromjene potrebnoje primjec~va~ i brizno 77 Transurflng 1 .i pi. $to . U svernu traZitr docre make. Irebe mUenjat. sto znaci da upravijate svolom sud bin om.e lose novosti u svoje srce.amouvje:reno. stelno cete nailazid na val srece.divm mu se I ufivatr u njegovom mirisu. Praznid· proiaze.}e stetno rea.st i radost. praznlk je uvijek s varna Kada osjecaj praznika postane navikom. Dobre se ~inije od~ikuju time da vam je na njima dobra te su vase mis~i r pune radosti i zedovcllstva Dobre rovost ne zabrinjavajtl i brzc se zaboravijaju.s.lfllu prijetnju Ne pustajt. Bolje je ubrati cvijet jas!m~na. zatlm vas opet pritisce svakodnevna rutina.sje1caj.lose. izra~avati nezadovollstvo je jako stetno. hvatan se za svaku sllamlku radosti. 'Jese~itese svernu sto imate u odredenom trenutku OpredijeHtru se za srecu nije pustm progl~as.

Na taj nacin razmisljate na frekvenciji vala srece ~ugaaate se na nJegove postavse. Takvl ~Judiobicno otezarvaJu realni ishodjer su od poc-etka usmjereni ne na same rJesenje na traienje potfskota. Orn ICuje1l:e ~za najmanje novosn koje ~spunjavajll nadom nemojte ih odmah zaooraviti kao sto ste ctnili ranije. a fivot postetl botji.agu ~ kdtmku negativnihstrana takooer uv~jek donos~ i odgovarajuce plodove preVise stete. Pozitivan naboj uvWjek vodi ce i vodi rusenju. naprot~v. prenosimo sMadno zracenje u svoju okolinu. oceklJjte daijnje pobdjsanJe.. prngnQziraJte~.Caste. Kada se na~azimo u dobrim odnosima sa sobom ~ sv~jetDm 000 sebe. Negativnost jet naprotl~ uvljek destruktivna vee vee h. Osvrnite se aka sebei s~gurno . u~]vajtet nasladujte. veselite se.se i Invite ih.njegovatL To su vJesnici va~asrece.ika. Spremnost Ina pon. postoj~ kategorija ljud~ kojj traie probleme a re rjefenja. Na prllimjer. Oni su uvijek spremni :lustra prer5pitivat~ te5koce ~naJazm nove prepreke.:-- 3. a ni ~judska psna ne rnoze fi~trirati informadju kada pesimst gleda na svijet kroz erne naoca~e~a optim~st kroz ruzi. Usmjerenos:t na traienje problerna donos~ nlnoStvo problema no posao se ne pornke s mjesta. Dobrih ce novosti b~ti sve vise. Takva je stvarnost PremJestate se na ~inije Zilvota koje odgovaraJlI parameUima vase mentalne energije. Oko sebe s:tvarate podrucje sldadnih gJbanJa" gdJe se sve uspjeSno s~aze.s~ite0 tim novostrra ~z sviti kutova. Nije to mist.cete nad takve [ude u svojoj okdirlt Oni nlsu nt dobrt l1i lost Oni jednostsvno cvrsto :sjede na ktJ~ destruktwnih klatna l uspjehu ~~zgradnj1. Razmi.a koristl nmelo.Vai sreef 78 .

5to se vise uzn. To je. lakSe ce dati nove.adaj pravi pakao. Klizi na I~nije fivata gdje ga (eka 1I 1 Veeina Ijud~ svaki nezeijeni dog. svaki se dan bavi transurfingom naopekc. osirn akoto nije ulazilo u njegave planove. rerevro. za lnat se vesellte nevoljama. Prihvatite bez okolr. srecom srnatramo samoono 5to odqovara nas'm ocekivanjima. ponovno !rete negatmvno ~eagiratl na nefeljene swart Zanm cete. naravno. Ali je i dij posretl divom koji ispunjava svoje fe'U!e vrlo neoblcan Zar jle to rnoquce posnd obicn~m metodama? U nacelu to tesko uspi~eva ako Je stare nav~ka negativnog reag1ranja na neZe~jene swart ukorijenjena.svornzivotu doeekuje neprijateijslkt U pravilu za nas je nepoieUni dogaaaj svakl onaj koji se ne slai:e 5 nasim scenarijem. vet. vrio neobican nacin ponasanja. nidazite U r'!jima makar i rnalu korist To je uvij. Uvijek rnu enerigiju predajemo nesvjesno.sanja nepovoljnu poziciju. V€seUte se svim pojaVama u svom svtjetu j on ce se pretvorltl u raj. Kao sto smo vee rekU. svijet je za njega g~rm. oboriti iii ugasiti kratno vise uopte nije teska.r. Casa nije napola prazna. naoole puna. shvatiti da ste u 79 Transurfi!"l9 1 . propusta tu jedlnstvenu priliku. Kad se toga sjetite. ~to negativnije covjek razmis!ja 0 5VijetU kojj ga okruZllje.Jjava zbog svoje nesrece. a nase naV1ikesluze kao startre poluga mehanizrna atimanja nasih mislt Cak i kad procitate rNO poglavije i zadate s~ dU pamtiti. Ireba uporno uvoditi poboijsanJa. odbaciti steru navlku uzrlljavanja i zgrafanja za svaku stvar.li.I naprotiv. I supotro. Banalna poslovlca "Svako zlo za neko dobro" besprllekorno djeluje ako je vas moto. Moguceje da !covjek kasnl na avion kqjem je sudeno da padne i zato se jako LJZfUjava. Najvafnije je nauciti zapamtiti da pri svakoj mucnoj pojavi dJeluJe klatno koJe vas pokusava . "Kako vikne!.~ .ek rnoquce.zakvacm. Idatna nas vuku za n~ti osjecaja. rnozete Izabrati: predat~ energfju klatnu izlijevajuCt svoje negadvne osjecaje Ui ga ostaviti i izvojevati pobledu Aka ste se sje. Svalki neuspjeh u krajnjoj mjeri s~uim kao korisna Jekcija jer vas cinw jacima i iskusnijima.Ako Je Icovjekizabrao takav nac~n postojanja. taka ICESi odjeknuti.

kupac vrlo v8ian jerje potrebno dati prv~ potilcaj~ zapoceti trgovinu. s vremenom ice nova navika zamij1enilti staru No. nemojte m~slm da se transurfing ograni1Cava same na daskanje po va~usrece To je tek prvi korak Cleka vas Jos mnogo •. k~atnace se 5vojski truditi kako bi vas dohvatma.. A rezu~tat Je moguc: kada jednom na~aete na val srece klatno vas nece moci zbacit~ U strenu Na taj c€ nac~nptka srece ostati U v8sim rukarna A kako biste je . . A vi cete k~iz[t~a sve uspjesnije n HnUe zivota.e V marioneta~ ste slobodri svjeslrlo prihvatm m odbadti klaUlo.tl is. klatno?! E. Aka cete ustrejno vjezbati tu tehnikll.atmi streiovm-to ponUet~ prema uspjehu.• .. 90tovo namjernQ..e n~sr.ajte.zakvaci~o. PrimUetit oete da na vas.lad·I·· ·~·h knca. Osmjehnut cete se sam~ sebi: fJO s~tm.trenu jednostavno ZabOfQviJi j dje~ova~ines. [0 su sarno male neuqodnostl Ako se neeete dat~ ~aka naLicite pamtiUr pobjeda cc bitt vrlo dojmUwa. Vidjet cete sami. l vee t ce Magicni obredi U . Na kraju krajeva. navaljuje !gomi~a groznih neugodnos:tt Ne oeajav. . dok do t09a ne dOGe. Najeziku transurfinga to znaci ugoditi se na ftekvenclju Hni~euspjeSne trgovmne. U raz~i!cit~m situacijama ~judi s€ katkad nesviesno nastoJe ugodlti na frekvendju vela Na pr~mjer.zadrzaR treba~e aka sebe prenositi pozmtivnu energ~ju ~ nemojt. No. To ce rezultlrati timle da ce se svijet aka vas brzo mUenjati naboije. po navicL Takoder se trebete sjetiti no vrijeme dok je sitLJacija pod vasom kontrolom. dati va:1srecc koj~ cc vas zahv.e billti isldjuEivo poz[rr~vnim prijemn~komi vet i prenositeljem. NjUjUCI _ot. Jednostavno usredotodti svoje !Intumtmvno sJetaju da je PM o r:--.zakljucku ovog pogfav~ja razmotrit !cerna jedan poseban sluca1 tehnlke ugaaanja na frekvenc~ju vala srece. na potetku dana trgovci su prvom kupcu sprernni dati znacajan popust. ovaj put me n~sj..vjesno.

an'im. Trgovci na trinid katkad obav~jaju neki magicn~ cored novcem dodiruju robu Naravno.obuhvaeen tim zraeenjem pa ce poslusno odraditi prodaJu uvjeren da mu je krenulo. taJ (in nerna nikakva utjecaja pa taka u biti nema n~nikakve magije. Ali aka trgovac vjeruje u snagu obreda to mu pomaZe de 5€ ugodi na frekvenciju ~inije uspjeSne prodaje.anj. ll 81 Transurftnq 1 .au razl~cit~msituadjama postojimnostvo . Razumom Govjek tek o5vjeS(uje vanlsku strarnr obred na neki neobjasnjivi nacin funkdorfra I on uistinu pali. To se ugaaanje odvija na podsvjesnoj razini. Glavnu pak ulogu ~gra misaona energija aktera Za razUcita z.sl~cn~h IJcarobnihD'malih obeda ljudi u njih vjeflJju i uspJeSno ih primjenjuju kako bi se ugodUi na frekvenci~u u. sam po sebi. vazan je same prakticni Irezultar.misli na to je teSko. no ne sern po sebl vet kao kazaUsni rekvizit.u carobna svostva obreda iii u ugadanje na frekvenciju linije. Navedmmo jos jedan primjer. Trgovac sjeda na val sreme trgovine i odasflje misaonu lenergiju odgovarajuc~h parametara.stoce Ijudi vjerovati . U prindpu nije bitno u . On vJeruje da ce brzo rasprodati robu te se serno neba uzgred sjetiti kepca i odmah ce se oSjecati ".spjesneHnrje iivota 1zajasUival srece. Kao sto i sami shvacate. no prvi kuoac daje stvarnu nadu i vjellu pa stoga ugadanje ddlazi sarno po sebi.

. Primajuli i odosiQuel negatlvnu energiju. Niz uspjeha slijedf same aka ste blJi ispunjeni prvobi:tnim uspjehom.. .Saietak . Val steceje skup povoljnih !.. UdagivSi se od ovisnosti 0 k/atnlmQJ ostvarujete slobodu idxxa . gradite svoj pakoo..2 ... r -.nija u pr:ostronstvu vl1rijonti. 3_ Va~ srece 8. DeSfruktivna kiarna vas odvloce od vda sreCe. • .

• • •

PrimajuQ i OOasiguci pozitivnu energiju, grodite svoj raj. Klatna vas neee zbaciti 5 vdo aka imate naviku sjettci se Ta se navika stvara susravnom praksom.

• VaSevam se misJiuvijekvracaju kao buroerang.

83

Hansurflng 1

Ljudi samlsebi 5tvaraju probleme i prepreke, a zatim trare snagu no njihova svladavanje. V s,uprotno5ti s opeeprihV:Qcenim gledistem, rransurfing pokJazuje ca

used problema lete u
5Q5Vim drugoj sfefi. Kako odstraniti probteme iz svoq
iivofa(

4. Havnoteza

4.

Ravnoteia
Brinlte se bezbritno.

Suvisni potencijali
Sve u prirod~ tell] ravnoteii. Pad etrnosferskoq pritlska izravnava se vjetrom. Terrperaturne razl~ke k:ompenz~raju se promjenom topHne. SvugdJe gdje se
pojavi suv!sni potencijal bi~o kole energi~elpoleve se ] siJe ravnoteze:, koje su usmjerene na uk~anjan}e neravno[e2:e.1oU~o smo se naviknun na sUena stanle stvari da se ni ne zapitarno zasto je ustvari take. Zasto dje~u}ezakon ravnoteze? Na [0 pitanje odgovora nema Op6enitDt bllo koji zakon nista ne obja:snjava, vee same korststira c~njen~ce. Zakoni su pnrode sekmdarnl a proizlaze iz zakona ravnoteze, koJ~ prirraren je ,(taka se naposijetkJu e~nO. togaje nemoquce obiasniti zasto u pnrodi ravnoteza S mora postcjati, Tocnije odak~e doiaze si~eravnot,eie ~zasto one uopce postoje, jer to sto smo se na njih navmkflult ne znaci da taka treba b~[LMozemo same pogaoat] kakav bi svijet postao bez zakona ravnoteze. Bi ~i e pretvorio u s bez!obliicni napoj i~i agfesivn~ pakao? Isto teko, neuglednost takvoq svijeta u nije uzrck postojanja zakona ravnoteie. Stoge narn preostele prihvat~tl to kao cinjeniru i zanesero se ,diviti savr.s!enstvu prostrenstva aka nas te se izgubiti !U nagadanj~ma sto svirne time lJpravlja. Naviknuli smo se da u ilivotu postoie bijela ~ (rna razdablja i da nekon uspjeha do~azi poraz To su pojave zakona ravnoteze, ~ llspjeh ii neuspJeh izraz su narusavanja revnoteze. Potpuna Je ravnoteZa postignuta kad se bas nBita ne dogao:a, sto je nemoguce. U svakorn
t

85

Transurflnql

. pojavljuju se site ravnoteze koje teie njegovom uklanjanju. ~ \1 ste na neki nacin klatno. priUev-odljev. Za rase je dljeve sasvlm dovoijno ezen pojednostavUeni model ravnoteie. U prvom slueaju uopce nste zabrinutL U drugom sluc~ju s~tuadj. Kadase nekom predmetu prldale nesto vece~nacenje~stvara se mentalna energija kao suvisni potencjal Na prirnjer. U svijetu stalno dolazi do oscilacija: dannoc. Moze se pokazati da je energija nas1h misU preslaba da bl utjecala na svijet oko res... Svako klatno preuzima impulse ad svoJih susjeda 'j predaJe im svoje.i ne sarno zato S!O za njima sUjede dje~a..iustro se badtl na jednu stranu zahvatmttete susjedna klatna] time aka sebe izazvati uzbunu koja ce se zanm okrenon protiv vas. no prema takvoj postavkl sve bi bilo mnoqo jednostavnije. Aka vam padne na pamet narusiti ravnotefu i . rooenje-smrt~ Cak i u vakuumu neprestano dolazl do stvaranja ~anihilacije elementarnih cestica. materijalnih predmeta.__ L1 _j 4. msli odasilju energiju.zaustavijaju i rnedusobno uzajamno djehJjll. usporedimo dvije sitlJacije: u prvoj stoj~te na podu svoq coma.".. a u drugoj na rubu prova~ije. Kao sto znate. Aka postoil suvisni energetski potencija~. lpek necerno pogadati sto se dogada na energetskoj razini kako se ne blsmo zapetijali.-. Ravnoteiu se rnoze narusitj ne same djeUma vee i mis1ima . dogodit GE se nepopravjivo. Na energetskoj razini cinjenlca da jednostavno stojite lma lsto znacenje kako u prvorn taka i r . Jedan od osnovnih zakona koj~ upravUa c'ijeiim tim sloienim sustavom jezakon ravnoteie.slucaju. . U konacnid sve srrerri ravnoteZi. odrazava se U svijetu vwdijjvih. to joS nitko nije uspio postid. Ravnoteia . C~jeUje svijet moguce zamisliti u obliku klatna woja se njiSu. U svijetu materiJalne reelizadle SVE lma enerqetsku osnovu I sve sto se dogada na t nevmdljivoj razjni.alma jake veliko znacenje Uc'inite ~i ieden nesrnotreol poleet.

Ka~obi uklonUe suvisni potencijal vaSeg straha slle ravnoteie trebaju vas samo odrreknuti od ruba iii vas baciti u provaliju i zavrsitl s tim. Jednostavno delete oqenu a time se ravnoteza nikako ne reruseva.asnjiva sUa vuce vas prerna rubu. Na kraju dobivamo to da rnsacne energ!ja nastoji na umJetni naon proizvest~ odreoeno svojstvo tamo gdje ga ustvari nerna U tom se s~ucaju stvara sUv1snipatencijal koj~ izaziva vihor sila ravnoteie. . svojim strahorn podzete nepetost. no u odredenorn trenutku to vas ne brlne. Sarna po sebi ta odena ne stvara neJednakost u energetskom polju. Samavaznost predrreta koju on lma za vas dod}eijuje oqenu vaso] 87 Transmfing 1 . No. ocjenjujete da je sjediti slqurno. Tu se pojavljuju sUe ravnoteze koje imaju dlj ukloniti raj suv~sni potencijal. stvarate nejednakost u energetskom poiju. Sve na svijetu podlozno je nasoj Dcjeni. predrnet uvwjek se predrnet streha zastrasujuCim ka rakteristi kama. predmet obozavania mri:nje neoostedrre.tII. Oajemo im odredena svoistva dobro-lcse veselo-tuzno. karaktenzira vrl1nama. priv~acno-odbojno. a s druqe strane vuee vas da se odmaknete od kraja. Jos jednom obratlte pozomost na to da davanJe Qcjene stvera suvisni potencijal sarno eko oqere lrna veliko znacenje. PotencUa~ce nerastl aka oqena koja ima ven~o znacenje takoder iskrivljuje stvamost Opeen'ito. No pogreSka U ocjeni sama po sebl ne igra nikakvu ulogu. SuviSni se potendjal jt1v1jasara aka Sf ooe» daje ausmo veliko znacenje. To njihova djelovanje i osjecate. Na energetskoj razini svi materUa~nipredrnetl imaju jednako znacenje.u drugom slueaju. Mozete osietiti r'!jihovo djelovanje. dobro-zki jednostavno-s~oienoi take dalje. Sjedeci kod kuce u naslonjacu. ne moi:ete objektivno ociJeniti pretjerano ~jegova svostva Na pri~jer. nalazed se nad provalijom. IIi <Semo predmetu dodjeljivati' same neqatlvne odlike ili same pozitivne. energ~ll. S jedne strene neob. Davanje oqene koja izrazava stvernost rnoze jici u dva smjera. a stajati na rubu prova~Ueopasno. aka varn je predmet jeko vazan.

.. Postojijedno poqresno misijenje: ako se sasvirn u potpunosti m po . . Aka ste suprotstavlli posao svemu tome... S.. na njegovom ste mjestu stvorUi veiik] pctendlal Sve u pnrodl tezi r.u de vam je rad postao rnukom ponebno je smanjitj tempo m leak prommjeniti posao..znad nezavlsno ad vase voUe niknut ce sUe koje 6e djelovati na umanjenje suvisnog potendala A one mogu djelovati na razlfcite nadne.'.. kao da dJeluje nekekva neobjasnJfva sila zla.vi. Ostm rada imate odreden~ sustav vrijednos. Pogledat oemo na wducem primjeru kako se pak ad nas udaljuje ono sto ielimo. svemu treba lmati mjeru. Ravnoteza 88. popet svojevrsnag . Rezultat ce biti upravo suprotan oceklvenorn Aka za vas raditi vise znad i zaraditi viSe iii poboljsati svoju kvaUfikadju~ nuino je....zakona podlostl" Vee smo se dotaknu~i tog pltarja kada smo raspravijali 0 tome zasto dobivarno ono sto aktivno ne ze~imo.mozemo dati do izvanr . ulofitl nesto truda j nista se strasro nece doqodltl INa. a ~. suvisn~ PQtencijali nista manje ne i'graju znaeajnu 1oritom himbenu ulogu u Jjudskim zivot~ma.. S gledista ravnoteie sasvim je odto da "uti u posao" . ednih rezultata. neopipij. na drlUgu sve ostalo. Ravnoteia se narusava i posljedice necetrebati dugo cekati. ne moie se ..avnotez'i.. Dje~ovanja sira ravnoteze nakon uklanjanja tih potencijala cine levovskl dio problema.tm koji .govoriti ni 0 kakvoj s zaradl M. Hrrbenost se sastoji u tome de covjek iCesto dobjva rezu~tat upravo suprotan od ie~jenog..•.Buduci da su nevidU~vi .l.. znac~ posteviti na jednu stranu vaqe posao. Kako i ne bi kad se pris~ljavate raditi one f r J 4.cine dam.. naravno. Prirtom je sasV1im nerazumJjwvo sto se dogada.ole vas pogoditi depresija. ~ /" . Ako osjecate da se jake urnarete.u. slobodoo vrijeme i taka daije.vetimo pos. ob~telj. P~ekomjerni napori obvezno dovode do negativnog rezultata... razonoda. Odasvud nmcu o5jeCaj~. Na primje~ razbotte ~i e.. Pogtedajmo ksko do toga dolazl.~~.

Zer sam zato dosl. se ICudi':. Razum tvrdi: "Hajde treba zaraditi novae!" A dusa (podsvijest). Pogreska bif ellementarna i stoga mucna. taj ne zna n~ raditi. nesto zaboravite 89 Transurflnq 1 . kao lIna dnevnom reduR. Ne dopustajte si sitne pooreske zbag kojih vas mogu okrivlti za elernentamu nerremost Besprijekornost se t~ce vasih obveza. to ce n~catrviSe razlicit~h problerra Cinit ce vam se da probleml n~cu uobieajeno. one teiinu. Dati sebe u najam uopce ne znac~ dJelovati nerramo i neodgovorno..5to vem je teret. ce pOGeti skripati SlJO vam posao ima vecu Postoji i21az:potrebno joes~esno preispitatl svoj odnos prema radu kako bi suvisni potencijal. Oni na podsvjesnoj razini osjecaju da se vi dejete u najam.dje ovati slobodro. DoSavs[ na posao. Obvezno mora postojati s'obodno vrijeme kada se moiete baviti onim sto vam se svioa izvan posla Tko se ne zna odmoriti. Ustvart bilo bi ih bitno manje kad biste snizi~jsvqju l1preeku vaznosti se uklonio ll . no pritom organizirano odraditi oro sto sc ad vas trail. tim pogrijeSite. odnosno da ne ulazete osobn repor. dajte se u najam. u vasoj okoiini uvijek ce se naCi ~judi koji se. osjecat tete kron'j'cni umor pri (emu neic€ biti govora nl 0 t kakvoj procuktfvrosn Osjeeat cete se kso riba na suhom A istovrernero moiete prim~jetiti kako drugi Uudi dobivaju vise. Vasa ucinkovitost na poslu zamiemo ce porasti kad odstranlte svoje 5uvisne poteneijaie i ri~esite se klama Daju6 sebe u najam. Te brilz:ne osobe ~ntu'itivno pocinju traiiti povod kako bi yam pronasle pogreSku. opustltl se. za razliku od vaSt glavom upustaju u posao. U suprotnom bi maglo doc~do neuqodnostl Na primjer. no istovrerneno qjelujete uonkovito. Iznajmite svoie ruke i g~avUt ali ne i srce. Klatnu posla potrebnaje sva vasa energija" aU vi niste dosli na ovaj svijet da biste u njemu radm. odmah ce ce se badti na vas.a na ovaj svwjetda patim i rnudrn se? SID cernl sve to?" Na kraju kr~jeva. zekasnlte. a pritom ulaiu mnogo manje nepora Nakon postizanja odredenoc stuprja znacenja koje pridajete svorn poslu. radk cete besprijekorno. To znaci . ne stvarajuc:i sueisne pote~cijale. Na primjer.

svoJe obveze obavljate predzno kako vam ne b~mogU predbacivati Za besprijekomost se treba pobrinuti unutamji prornatrac. Slicne situacije mogu proizad ne samo na p0511u~vee i u obite'j~ i medu poznanicima.(uVQ[ Inace cete opet upasti u iqru do vrata Unutarnji' Guvar nerna nlkakve ve~e s podvojenom licnoscu.ozete se usprotiv~ti i rec~:nN~jeUnorrnelro unosltl dusu u svoj rad?" Oolsi o tome kakavje pcsao. znac~ de se nemate zasto brinutl Sve navedeno u punoj se mjeri takoder odnosi t na ucenje. Mozete ih poceti prebrojavatl afi ne treba bltl iskamp~ekslran.aka je rad vas dlj.Kad biste do grla biU u poslu na tu bi pogresku zaimirili. daje radost nadahnuCe j zadovolstvo. M. okrmvljuju vas da se prema poslu odnosite bezvoljno. Jednostavno stvonte naviku da pretlte sto i kako radite. No. Do toga dolazi kada srno nezadovo~jni postiqnucima 'i kva Uteta mal a takoder i zbog aktivnog neprihvacanja svojih osobnim nedostataka. U tom slucaju rad sluzi keo tunel koji vas vodi uspjehu. U ovom Icerna poglavlju razmotrltl druge iivotne situadje u kojima dolazi do stvaranja suvisnog potenciJala te posUedice koje nastaju zbog djelovanja sila ravnoteze. Tome cerro m propustite. vas se jos vratiti u s!jedecim poglavlji:ma. . RavnO'teia 90 . Takav posao ispunjava energijom. Aka ste medu rijetkim sretnicima koji sa s'igurnoscu mogu to reCi za svoj posao. 0 tome stc]e vas ciljt govorit cemo kasnije. N0 ako vam mane ne 1 4. Nezadovoljstvo i osuda Pocnimo ad rezadovolstva samim sobom. Stoga je vazno da U svakoj situacUi u kojoj se dajete u najam. uUlazaku posao" opravdan je same U jednom slucaju .

Kada napokon odustanete ad te borbe. Radi se samo 0 tome da preldnete rat sa svojim manama. dolazi do 5uvisnog usmjereno iii na razvoJ vrlina iii na borbu s nedostadma (:ovJek u skladu s tim pre~azira ovu m onu stranu (ovjek naJceStJe bira borbu taj se poloiaj okrece protlv njega. A onaje vrlo rnocan savezn'ik. Sknvati nedostatse je beskorisno. dolan do opasne svade izme. po kusavajuCi saknti svoju srame. mane su rezuma a re duSe. Dusa se povlad u sebe. Slle ravnotefe vee stupaiu na soenu kako bi odstranlie taj potendjal Njihova dje~ovanje moZe biti daju mira i dobivaju sve veoe znacenje. Ovdje <Serna samo napomenuti da je svadati se sa soborn osobito sterno. Sarno ce u tom slueaju dusa bitm saveznikom razurre. razvijajte svole vrllne kofiko god ie~ite. revroteza se ne narussva Svijet oko nas pritorn nece biti okrznut. razmiSijate. pr~je svega se opustite ~ oprostite sl sve mane. tnace to je taka velika ~slozena terna da je za nju potrebna zasebna knjiga. sto rnoze lzazvan potpunl razdor u zivotu.potencijalla. a sw~uacijase samo pogorsava. l 91 Transurflnql . ako se ljud na sebe iii. jos qore. Aka !Covjekpocne bieevati samog sebe. Ako je covjek nezadovollan svoJim postiqnudma do te rniere da m I I nezadovotsrvo postaje poluga za sernousacrsavenle. Rezultat I ce blti upravo suprotan. Dobro. Sve mane ~oje smo stekli. ako se kabljava.imvost~ covJek postaie jos zatvorenijw lilil naprotw. oslobodere energija usmjerit ce se na razvoj vasih vrUna. Na primjer. Ako 51€: ni tada ne moiete voljeti. U torr ratu tratite energiju na odriavanje .ou duse i razurna Dusa nije za~uzna takav odnos. a razum trijumfira. preslcooden. prestanlte se bQriti sa suborn ~ prihvatite se takvima kakvi jeste. Dna je sarrodostetna i savrSena. a unutarnJi pomak ravnotefe kompenzirat ce se pozitivnim djeiovanjima. Kako ne bi doslo do toga da rnorate psihiJatru.ne toliko uzalud nog koliko sasvirn stetnog suviSnog potencija~a. a uktoniti tesko. ostavit cu sve svoje mane na rnlru ali kako cu doc do vr~ina?Pa ne mogu se zaustavltl u svom razvolu Naravno.

Ravnoteza '92 . Svaki je narastaj uvjeren da se zmvotpoqorsao. livat se poqorsao samo za odredene narasta}e. u slucaju nezadcvolstva svijetom ulazite u sukob s vednorn ldatna Jasno Yam le da u prepusta~ju njihovom u~ecaju nema Aiceg dcbroq. A na rat s ~jima bolie je i ne pom~sljati. Iinace bi se iNot covjeeanstva (kroz toliko narastaja) jednostavno petvorlo u pravi pakao.. Razmislite. Takode~ postavke takvog zraGenjaodgovaraju 11nijama Zivota 'gdje wline p~evladavaju nad manama.s~azes onm linijama zivota na kojrma se ono time nlste zadovoljn~.cnima i U sjecanjima na to kako je u prijasnja vrernena sve bUo boije. Preostaje vam same nalazitl utjehu u brundanju 0 sv!jetu zajedno sa sebl sli.si biti one sto jesui zbaciti tesko bremei Zlivot ce odmah postati zamjetno laksi i jednostavnj. bez obzra ra to je Ii one ri 4.mijenlti. peste] i drugi aspekt te stetne navike istlicanja negativnostw.Bez obzira na to sto . Nezadovollstvo je sasvim rnaterllalno zraeenje cfja se frekvencUa dobra .j~su se naviknuli pracakati u svom nezadovoljstvu ovim svijetom. Vase nezadovoijstvq stvara suviSni potendjal u energetskom prostranstvu koje nas okrufuje. Aka u slucaju nezadovoljstva scborn ulazite u sukob sa svojom dusom. kako se premjestiti na linije Zivota u kojima ste u dobroj tjelesnoj fermi aka se sve vase misli vrte sarro oko tjelesnih nedostetake? Dobit cere ono sto zapravo ne ze~ite. odraiava Jos jace. konkremo za one ko. Grozna sHka zar ne? To je prvm aspekt nezadovolistva sv~jetom koji vodl pravom pogorSanju Zivota.zvuCibanalno jednostaono. Ne.voj vnina. a to je narusavanje· stanja ravnoteZe. Energija ce se s borbe protiv nedostataka pfiemjestiti na raz. No. na primjer. postajete jos nezadovoljniji i tako nastavijate sve dok se ne naoete na l~n~Ji 9dje ste stari f bolesnl i nernate snage ista iz. OsjecajuCi napetost na tim rinijama.. jake mnogo ijudi gubm golemu energ~ju na borbu sa soborn j skrivanje svojih nedostataka Oni su se poput titana zarekH cijeli zivot nosti taj teret Preostaje im samo dopustlti .

dje~ovanje sHa iii ravnoreze bit Ce usmjereno prerna umanjivanju vaseg utjecaja na svijet aka vas. navika iskazivanja sitnih radostl zbog razlicitih. vasorn duzno5Cu. A~ido toga ne dolazl aka radost ne prijede U »odusevlienje Prvo prema zakonu transurfinga.. Aka bsrno se. Jasno je /" .usile ravnoteze nastale lz sile koja je stvorila . slle ravnoteze trebzle truditi sve pokvariti in yam odagnati radost. Iztoga prozlazi da nam s gledista transurfinga jako steti losa navika i'ZlI'a:favanjanezadovolstva zbag ra2iic'it]h sirtnica. takva energija ne stvera destruktivni potenc!jal koji sHe ravnoteze nastoje uklonitt Nije bez razloqa 5to se r. poslorn placorn dornom obitelj'i.aiu u _..' misUenju da je Ijubav stvaralac~ slla koja je stvcnla svijet. Zdravo bi b~lo nj~hovo djeiavanje koje situacijum~jenja naboije.5vijet.. analogno tome. naialost testo sve ispadne naopako. To je lako ucin]ti ] to na razlicme nadne.opravdano m nUe. Ljubav Sl€: tu uzima u opcern smislu rijeci._ Shvacate Ukako stan narastdji dolaze do takvoq itvota? Pogledajmo to pitan}e 5 druge strene. Drugo." . Jednostavno ce ga se uldon~t~ fiz~cki unist~ti..Citava poviiest to potvrdt~je. One nastqje odriani poredak u sVijetui ne mogu se okrenuti protiv energ~je Ikoja lh }e stvorila....az~icitifilozofski i rengiazn~ neud sl. prenosite stvaralacku energiju koja vas usmjerava na povoljne li'nije zivota. Izbor je samo jedan: potrebno je zamijeniti staru naviku novom. No.- 93 Transurflnq 1 . onda bi se. Pritom nUevazno jesu n n}egove pobude dobre Hi lose. da s. To lrn je mncgo jednastavntJe nego izmijenit~ sve cime 51e nezadovolni Zamisnte da vladar pocne aktivno . naprotiv veselil~ svijetu aka nas.izraiavatmnezadavoUsrvo svime sto se dogada u dlriavi. SUeravnoteZe nastojat ce vas postaviti taka da vase pretenzrJe prerna ovorn svijetu imaju sto manju teZinu. opeen ito.se trude uspostaviti ravnotezu. zdra\4jem.. cak i bezna(ajn~hl stvan jako je korisna.. Potendjal stvara sUe ravnoteZe koje .. I obratno. H • d. .

tici tete ga bez mu~. aka je stvarno nastuplla nevolia zbog koje [e sasvlrn protupnrodno veseUti se. Prvo. Druqo. Svi srno ml gosti na ovom sv~jetu. Pretpostavimo da ste se oduSevm perspeknvama i pOCeIi praktidrati tehniku zarrjene. moiemo za primjer uzeti cara Solomona.avanja nezadovolistva se kod covjecanstva stvorlla pod utjecajem destruktivnih klatna kojla se hrane negativnom energijom. ako tete nastuoen pronv destruktlvnoo klatna koje lzaziva r -. S novom tete navikom generirati pozitivnu energ~ju kqja Ce vas snafno usmjer'iti na pozflvne Hni]e zjvota. Ravnoteza . Tu tvronjll treba snv. Kao sto smo vee rekU. Cim pokazete slabost.da ste htjen promijenUi naviku. Kada se Solomon susretao 5 nevoljom in tesko rjes.J to oe prod:' Navmka izraz.Aka rete se toga stalno igratl.l'ehnika zamjene navika vrlo je jednostavna. 4. mjesto stetne navike zauzet ce nova. pos. za vas vrllo korisna a za destruktvna Idatna prava muka. Na prstu je noso prsten 5 natpsorn 5 Urlutrasnje strane tako da qa nltko ne moie vidjeti. a~i nerna zla bez dobra.stici tete c11j i desnuktlvra klatna (eo vas na kraju krajeva ostaviti na rnru Jednostavno se treba cesce podsjeeati na svoju namjeru.si zadate ciij u svernu losem po vasern misljenju. Pretvorite to u ~gru.ivim problernorn skidao je prsten 1titao sljede1ce rljeci: . jer je nav'ka duboko ukorljenJena. Uskoro cere primijetiti kako ste poceU reredovito zamjenjivati stare navike novirna te s vrernena na vrijeme sasvlm zaboravJjatl. Aka . To je neizbjeino. nagtasiti pozitivne momente. kiatno ce natm povod da vas osujeti te ne6ete ni primijetitr da qa hranite svojom enefgUom: Ne ocajavajte1 Aka je namjera cvrsta. po.atiti u svjetlu odnosa s klatnjma. zvuci banal no. NUko nema pravo o5uaivati one sto n!je stvorio.

zeg zreka. Osjeeajte se kao kod ku6e. primjer lkompozicije koja vam se na nzloZbi n~}esvidjela. sarno cete naskod]ti sebl.aU n!je dobro n~ stupati u otvoreni sokob sa svijetom aka sebe .s. Predvidarn pitanj!e: maze ~ise oti6? Iu su vam zabludu nametnula klatna Ovaje knjiga posvecena upravo tome kako se ~zbavit]iz tog iaznog ogrank:enJa. S uiivanjem pramatrate cude. klanjati se. ali ne zaboravite da ste u qostma Nitka nerna prsvo osudivati.(jenj~vat~. N~je potrebno bib smjernom ovemcom.Ecete p~. Kada vas ono nastoj uvuci u bltku s !drugim ldatnom.vase nezadovoljstvo. A varna odgovara jednostavro otld ~ izabrati drugu mzloibu.. Ljubav koja stvara ~ upravlja . ~delalizrnranjesvijeta suprotna je strana nezsdovotstva Pogied na stv!ar~ poprima ruileastu boju i mnogo toga se !cJn~boU~m nego sto zeprevo jest Kao sto znate.sne krajobrale~udisete miris svje. pokuSajte prad}enlt~ je ~i vam bas to potrebno Jos jecnom cemo se vro. odusevUenje bez stovanja.titi no. rnozete kor~stiti rnetodu propasf m gaSlenja. [~deaMzirati naCi pre.anin5kom do~]nom punom zeilenHa ~ cvi}eca.Aka k~atno nastupa osobno protiv vas. Bezuvjetna ljubav je o5j'ecaj bez prava v~asti. lamrs~lite da . 95 Transurflnq 1 . kaca 51e da neC€lg ne gdje ~mal(ega zapravo nema. Drugim riJecima.javlja se c~n~ 1 suvisnl patencijai. ana ne stvara odnos zavisrJosti izmedu onog tko von ] predrreta njegove UubavL t Ta !De jednostavna formu~a pornod odrediti gdje zavrsava osJecaj. uzdizati na pijedesta~. al~ svatko ima pravo lzbora Klatnu odgovara vase aktivno ]zraiavanje nezadovoUstva. razl~kuje se ad ~dea~izacijepo tome sto }e ravnodusna rna kako to paradokselno zvucalo. kovati u z zV!jezde. Io je Ijubav.svijetom. a pocinje ~deal[zaciJa. a dusa vam je ~spunjena srecorn ~spokojem.

stenje m~tan.labUe m jace.ako ti ovo.Zatim pocinjete brati cvijece: trgate . Aka 1m] ne das svoJu l~opat~cu..Ako me hvalis.snovatr klub tiub~teli.gal 'gnjecite rukarna ne razmis. l eli :r ..IJAlkome vo~]s~ doadt cesl sve i pod sa mnom na kraj o svijeta .NI taka daUe.se uspostaviti ravnoteia. To je jdealizadj~. Iako . Od nosl zsvlsnosn odreduju . te je. ondaja ono" MoZemo nav1esti primjera kol~ko 90d ZeHte. energetski stvaranpad pr~t~skati.acv~j!e(a i klanjat~ mu se kao idolu.-. DJle~ovanjesUa ravnoteze je u svakom slucaju druikcije no rezu~tat je jeden. Od one r~uba~ koja je postojala u trenutku kada ste se jednostavno naslamvali promam:ranjem do~ine pune cv:Ueea nije ostalo n~ traqa Uviaate Ii [raz~~ku? Svejednq !jubav genermrapozitivnu energiju koJavas nosl na odgovarajucu lirliju Zivota.Ce . a ~deaHzacija stvara 5uvisni potencijal! koji sile ravnoteZe nas:toJe ukton~ti. Aka Ijubav pr~jede U odnos zzvlsnosti nenzbjezno ce se stvorln suvmsn~ potendlal..a [e crtama moguc5e okarakterrnzirati kao nWli. onda cuse druzit~ 5 toborn.rjajuci a tome da je ana zivo. cvijeca. jer se u svakorn sluc_aju stvara odnos zavmsnosti rzmeau vas i predmeta vaSe b~vSeliubav~. To se lin~sten}e dogaaa uvijek. PocJnjete razm~sljat~ 0 tome da je ad rljega moguce izwaa~vati parfeme i kozrnetku da ga jednostaono mozete prodat~ m cak o. U opdrn g. s.se LJspostavljan}em uvj1eta popet . Ravn oteza 96 . ovisno 0 predmetu i stupnju ildea~izadj!e. al~ rezultat le uvijek negativan.Ako se re ozenis rnnorne (udas za rrerel znaci de me ne vo~is. 4.otjerat Ie iz pjescan~ka. 2elja da imate one sto rerrete. Cvije6e pobko urnire..

daljle. a oni onakvil" Uzmmo za primler nadonalnl pones u usporedoi 5 kqjim narod~ma? Osjeeaj manje vrijednosti. a~i U odnosu na koga? Aka postoji sliprotstavljanje. ~hsjedini u obostrano suglasje in U sraz.s!Jedice. Potenc!jal se javlja svugdje gdje postoji pad kvantltete iii IkvaHtete. take i neqatlvan.sukob. IrM~ smo ovakvi. krecu od osobne dusevne neuqode. A sada Cerno prornotriti njihove po. Svi se S)ukob~temeUe na usporedivanju i suprotstav~Janju. DjeJovanje je d usmje~eno bllo na to do. No. na energetskoj razinl javijaju se suvisni potendjali. klatna primjere najcesce dovode stvar do sukoba.. Idealizacija i precjenjivanje Pfiecjenjivanje je kad '(Cl~jeku dodjeljlljemo kvalitete koje on zapravo nerna Na mentalnoj razini one se javUa U oblliku illuzija. bilo na to do. U po(. moramo se honti sa sobom" "Oni ne postupaju kao m~. reldo bi se bezazienih. kako poztivan.jacijama na ovaj UionaJ nacin vode u . si e ravnotere obvezno ce se ukUuciti kako bi odstranile potencijal." No. treba im dati.N flOnmsu boiji· od nas."Qni imaju viSe nego mi:.tvrdnja se razvrja.treba nesto poduzeti" Sve te usporedbe u razliCitim var." 1I0ni su god ad nas.RavnoteZa se nerusave i ako se jedno usporedule s drug~m in aka se suprotstavUa. a zavrsavaju ratovlma i revoludjama. No.IOni nisu kao mi. treba im to uzetl" "Oni imaju manjeod nas. Sile ravnoteie nastoje uklonirtmproi·zasle opozicje pornocu pomirenja iii sukoba. .. Aka potencijal stvarate vm. r~je~jivanje P 97 .lazdvojr subjekre protu~eqa. treba ih promijeniti. jelovanje sUa bit ce upereno prije sveqa protiv vas.etku se grad. kako je II tim sltuadjama uvijek mogu6e okoristiti se energijom. osnovra tvrdnja: .

tavljaa u syojim knjigama. rornantknl i' . pokusavajuci pobjeci od neug~edne stvarnosti Na taj nacin 4.n nas junak.su sYojstvene.Au stvarrosf se pokaZe da je ona prizemna osoba koja voli veseij:e i uopce nije sklona dijeliti' mastanJa zaljub~jenag mladrcil. aurora pOlnatlh romana o Div!j1em zapada i tvorca Ukova kao sto su Old Surehand. S tim 1I vezl vrljedna je painje prlca Kar~a Maya. n • Sve je romane May napsao u prvom lieu taka da je ostavljao dolan kao da [e on stvarno sudjelovao U svlrn dagadajima i kao da je osoba koja istinski odusevijava ~zastuzuje . uz uvjet da je sve to si ~stina: U drugoj varijanti kada za razfiku ad umjetno stvorenih UuZlija"uopoe nema n~kakvog obiekta. 'Ovdje postoje . ..A tema je toliko zanimUiva da su Karla N\aya prozvaUunjemacldm traperorn" Mnogobrajni obozavate~ji Karla Maya bm su epsoutno uvjeJieni da je on poznan zapadnjak Old Shatterhand.zamisljeni mladit u s.a odredenih svojstava tame gdje ih ustvari nema. Drugaoje m~sijenje citatelj~ nsu mogH dopustiti. Wi'nnetou ~d rug ih.casta maStanjai kule u zraku. I tko je tu kriv? Pa oni su ga sami k9VaU su u zvijezde i uspostavm odnos zavisnosti:: ~. Kakvo H je bilo njihova cudenje kad je postalo izvjesno da Karl May nikad n'ije bio u Ameriei. Prva je varijanta kadaje mjesto popunjeno.vojoj masti ocrteva svoju Ijubljenu kao "andela (iste ijepote . Na primjer. nicu fuzi. jer nas~i su predmet div!jenja i oboZavanja.Djela Karla Maya to~iko su zi'votna i Zivoplsna da se stvara iluziJa kako ih je mogao neplsatl sarno stvarni sud~onik dogadaja. Ravno'tefa 98 .d~vij. kakvim se preds.. a kada netka taka slavan Zivi u blizini'I' izazjvaJoS vece zani'manje.. U svakorn druqom stueaju kada se tovjelka kuje u zvijezde i llzdi'ze na pijedestat prije m kasn~je dal.enje.Onaj koji rnasta iebdi U obladma.dv~je varijante.je mentaJno oblikovanJe i konCJentracij.azj do unistenja m~ta. Citas njegove knjIge i kao da gledas fi~m.. Kako bi uklon~le nastalu n~jednakost sUeravnoteze moraju stvoniti protutezu. odnosno postoji konkretan covjek kojem dodjeljujemo karaktieristike koje mu ni. a da su neka djela naplsera u zatvoru Mit je upropasten ~Ijubi~e~jr se pretv:orUi u mrzitelje.

uvaZavajte njihovu l 1 l Transurf1ng 1 . Eva jos jednoq primjera kada predmet precje~jivanja postoll samo u rnastl. bas nece cijel1iti. veta je vjerojatnost da ono ~raste u sasvim prosJeenu osobu Najbo~jiprindp odgoja lodnosa prema djed 0 ne same prema djecij: obratajte im se kao gastjma to jest pruiajte im painju. utopija je svejedno osudena na propast jerje 5uvisn~potencijal niknuo na praznorn mjestu. Aka svim silama nastojite od djeteta stvorlti rnaminu rnazu. a site ravnoteie ce pnije iii kasnije zau5taviti kJatno.stvara 5uvisni potendlel.t izgub~t te svaki iinteres za ucenje. U tom ce slucaju sile ravnoteze postolano gurkati takvog romanticara U okrutnu stvarnost kako bl mu srusile kule u obladma Cak aka mu i uspje uvud u svoje zamis~i masu ij'udi i stvorln klatno. Osobito snaino djelovanje sUa ravnoteze javlja se kod Idj ece jer 5U ana enerqetskl os}et1j~vija ad adraslih i panasaju se prlrodno. Covjek dobiva ana sto aktlvno ne prihvaea jer odas~Uementa~nu energ'iju na frekvenciJi svoje mrinj~ a kao dodatak stvara 5uvisni' po1JendJatL:ivot Itesta 5jedinjuje sesvim razficite Ijude za koje bi se rnoqlo red da uopce ne odgovaraju jedan drugome. I sto vise opten:l:ujete dijete svim Imogu(im tecajevima ~skolama. to je jaei stvorenl suviSni potencijat Ugasiti ga se moZe sarno pornocu subjekta sa svojstvwma koja su mu sasvim suprotna.. siglJrno Ce se spetUat' s nekorn g~upom uUcnam bandam. Aka dijete nepotrebno hva~e~ pocet ce se inatitI. Taka sile ravnateie nastqe dJelovati spajajuci Uude suprotnih potendjata. u najmanjlJ Juku. Aka nastojite ad njega stvoriti cudo od djeteta.Zatirn narn preostaje same cuaenJe:s1J1a gdje surni bile ocir ~suprotno. Ako mu se budete ulagiva~if pocet ce vas prezirati iii vas. Recimo da Zena u svojoj Imastinaslika portret idealnog muza. aka zena akt~vno rnrzl pijanstvo ~ grubost" doslovno (Ie pasti u zarnku i izabratl alkoholicara m grubijana. Sto je i:vrSce njezino uvjere~je da on treba bitil bas takav i takav.

Sve to v~senije ~jubav. Odnos treba graditi prema analog~j~da ste i vi sami tek qost na ovom sv!jetu. Posjedovati predmet ijubavi sasvim je prirodno i opcenita normalno sve dok ne prij:ede u dvlje krajnosti.snog potenc!jala. Te. U nekim slluCajevima dolan do odredene ravnotefe.sk..cni slueaj neuzvracene Ijubavi. kod nje ne dolazi doodnosa zavisnostl i ana. U osnovi se c~stoj ijubavmdodaju pr'imjese prava na posj'Edovanjer zavlsnosti i precjenJivanja. ne stvara suvisni pol1encljat No.) To je klas. Bezuvjetna Ijubav rnozese smatrati nu~tom ocjenom na toj skak Kao sto znate. Svejedno. Cvijeae raste u (vjetnjaku iii ga skupo prodau. mati cete birati sve sto na svijetu postojL Pozitivan odnos prerna drugima jednako je rasiren kao ~ onaj negativan.o se odred prava na posjedovanje. Volite setat~ pokre] cvijeea i diviti mu S€. Kako do. takva se ~jubav u cistomobliku rijetko susreee. da ne misfim sarno na ~e~esniaspekt ovladavanja.stojimrinja i postoji ijubav. UravnoteZeno debar odnos ne iza2iva poavu suvi. mehanizamovdje nije tako jednostavan kao sto se maida cini. odnosno stvarate energetski' potencijat Mojemo pretpostavltl da ce taj potencijal privlaljti iieijeni predrnet k varna. Aka prihvacate pravilaigre i ne idete u krajnosti'. Prva le krajnost je!ja da se ovlada predrnetorn Ijubavi koji vam uopee ne prlpada te (elk ni ne zna za vaSu zeUu. no nikada se nste zapitaU voli Ii Dna vas. S~etimo se opet primjera s cvijecem. ravncdusnostt A zasto bi vas ono morale voijeti? Mazda gome ad zelj:e da ga driite u rukama" a ne bi treoalo. Neuzvracena Ijubav lJvijek izaziva mnogo patnJe.slobodu zbora a pritorn nemojte dopustiti da vam se popnu na g~avu..ajte zamislit~ 5tO cvijece misli Q varna. No. na jednorn se mjestu nalazi predmet vase ijubavi a vi ste na druoorn i ielite njime v~adatj. naravno. Po.vet odnos zavsoosti i u vas se VIe( neprimjetno uvlace negatlvniosjetaji . nel snama ravnotei:e sasvrn je svejedno kaka ce se l l 4_lRavllote!a 100 . (Razumijete.ju i'z podruda visokoq u podrucje nlskoq daka. Poku5. s~ic:nozracnim rnasarna koje se premjes:to. Javljaju se raznC:'ite lose pretpostavke poput straha bojaznil mrZnje. Potendjal nh:e kada dolazl dozarnletnoq sngavanja ocjene relativno nominalne vrijedlnosti.

Aka yam nastojanje da postiqrete uzajamnu Ijllbav ne da mira a od . Zamislite kako yam se povecovaju izgledi serno zato sto ste se odrekh prava na posjedovanje~ Zatlrn bezuvjetna Ijllbav je velika rijetkast i sarno zbag toga lzaziva velik interes i simpat!ju. naljerati da race za vas. udaljiti predmet vase Ijubavi. Stoje veta Zetiiaza ovladavan. a vas neutral~ziratm.. stvoriti suvmsni potencga~. A u uzajamnoj Ijubavi takoder nema odnosa zavisnostl Ako Je vee imate ne morate 9E brinuti zbog prav. a ne truditi se bit~ vdjenim..U prot[vnom oe se siruacija poput lavine vee otetii vaso] kontroti ~btt ce rernoouce billa sto ~zmijen'ti.situac!je (on/ana me ne volH)1 stoga vas te mis~j prebacuju na liniju zivoto.odn05noslomiti yam srce Kao dodatak svemui pri maiim reuspiesirna b~t cete sklonl sve vecoj Idramatiza(ij~ .em iii za uz:vracenom ljubavl.J."DTn~ ravnoteia postid . U tom se slu~ju. A kada vol~te bez nagrade. sto znacii do. pnca ce imati sretan kraj. jate je djelovanje silo.one mogu izabrati drugi put. aka one odaberu smjer koji vas . postavke zracenja odgovaraju linijama 1:ivota gd}e postoJi uzajamnost. Naproti~ aka jednostavno vo~itebel preva na posjedovanje.zbliiava 5 ljubijenimJ Ijubljenom.Q posjedova~ja. ne dd~i do nekontro1iranih drarnaticnih misli 0 neuzvracenoj Ijubavt i vase vas zracenje ne odvlad ra odgovarajuce linije mota. Jasno. nece biti 50-postotne vjerqjatnosti da ce sUe ravnoteie djelovati protiv vas. Drugo. Zakljucak je same jeden Ako !elite postld uzajamnu ~juba~ treba jednostavno voljetw. aka ne nastoj~te posbci uzvracenu ~jubav. ravnoteZe. pvo. Simjer djellovanja siJa ravnoteze mogu6e je odrediti na samorn zacetku ~jubavl. Zar yam nee€ biti uQodno aka vas netko bude vo~io bez ikakvih nere r ptetenzija? lOt TransnrftnqI . labiina kolebanja slla ravnoteze moouce je privuei i .samog pocetka nesto ne ide kako treba maci da je potrebno odlucno promijeniti taktiku. koja vas jako udaijava ad uzajamne Ijubavm..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful