You are on page 1of 29

STVARNO PRAVO

UVOD

Stvarno pravo u objektivnom smislu, ili krae - stvarno pravo, je skup pravnih pravila graanskoga prava koja ureuju neposredno, za svakoga mjerodavno pripadanje stvari osobama Subjektivna stvarna prava su ona graanska i to imovinska prava koja svoje nositelje ovlauju da odreene stvari imaju u svojoj neposrednoj privatnoj vlasti - potpunoj ili ogranienoj, a svim drugim graanskopravnim subjektima zabranjuju da ih u izvravanju te vlasti samovlasno smetaju Zbog suprotstavljenosti privatnoga i javnoga, vrlo izraenoj upravo u stvarnopravnim odnosima, podruje djelovanja stvarnopravnoga ureenja u svakom pojedinom pravnom poretku ovisit e uvijek o tome koliko mu prostora ostavlja javnopravni u pravilu upravnopravni reim Stvarno pravo na podruju Europe nastalo je na tekovinama rimskoga prava Potom se oplemenjen idejama prirodnopravne kole, odatle razvio cijeli sustav pravnih normi - tzv. ope pravo (pandektarno pravo) koje se primjenjivalo na gotovo cijelom podruju kontinentalne Europe

To tzv. ope pravo neposredan je prethodnik i svojevrstan temelj suvremenoga graanskoga prava u pravnim poretcima kontinentalno-europskoga pravnoga kruga Razvoj stvarnopravnoga ureenja obiljeen je temeljnim pitanjem - kako pravedno urediti pripadanje stvari osobama Pripadne li stvar jednome, uskraena je drugima. Rjeenja koja daju prednost privatnome u odnosu na ope nazivaju se individualistikima, liberalistikima, a rjeenja koja prednost daju javnom, dravnom ili drutvenom interesu nazivaju se kolektivistikima Izmeu ta dva suprotstavljena shvaanja traje neprekidna borba. I jedan i drugi koncept imao je znaajne predstavnike i meu znanstvenicima, poglavito filozofima Individualistiko shvaanje bilo je zastupljeno u Aristotela, Lockea, Kanta, Hegela, Fichtea Kolektivistika shvaanja bila su zastupljena u djelima Platona, Sv. Ambrosiusa (socijalna etika ranoga kranstva), Marxa, Engelsa, Lenjina

Nastankom SSSR-a iz kontinentalno-europskoga pravnoga kruga izdvojio se novi krug - socijalistiki pravni krug U dravama iji su se pravni poretci ukljuili u socijalistiki pravni krug razvila su se tzv. socijalistika stvarna prava Nestankom socijalizma i drave koje su pripadale tom krugu prilagoavaju svoje pravne sustave kontinentalnoeuropskom pravnom krugu koji je preteno individualistiki odreen iako je i u njima naglaena socijalna nota nakon II. svjetskoga rata Integracije koje se dogaaju u Europi moda e rezultirati i pravnim ujednaavanjem na podruju graanskoga prava Europski je parlament jo 1989. donio rezoluciju kojom je pozvao na izradu Europskoga graanskoga zakonika Hrvatsko stvarno pravo ukljuilo se u kontinentalnoeuropski pravni krug uvoenjem austrijskoga GZ, koji je u hrvatskom pravu vaio kao hrvatski zakon (OGZ)

Od 1945. godine hrvatsko je pravo sve vie ulazilo u krug socijalistikih prava U tom je razdoblju ono bilo obiljeeno kolektivistikim gledanjem na vlasnitvo, dualizmom opih ureenja pripadanja stvari (drutvenim i privatnim), pogodovanjem drutvenoga vlasnitva na tetu privatnoga, nejednakou pravnih subjekata i njihovih prava, razbijanjem pravnoga jedinstva nekretnine, brojnim posebnim pravnim ureenjima osobito za nekretnine (poljoprivredno zemljite, stanovi, poslovni prostori), zakrljalou opih instituta stvarnoga prava (zalono pravo, zatita povjerenja u zemljine knjige) Od donoenja Ustava Republike Hrvatske 1990. tee proces reintegracije hrvatskoga pravnoga poretka u kontinentalnoeuropski pravni krug Na podruju stvarnoga prava znaajno je donoenje Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (1996.) i Zakona o zemljinim knjigama (1996.) koji su stupili na snagu 1. sijenja 1997.

Prema spomenutim propisima vlasnitvo je koncipirano individualistiki, uklonjen je dualizam vlasnitva, ukinuta je fragmentacija vlasnitva (prije se definiralo kroz ovlatenja posjedovanja, koritenja i raspolaganja), uspostavljeno je pravno jedinstvo nekretnine (naelo superficies solo cedit), stvarnopravnim je institutima dana takva normativna struktura da mogu imati puni sadraj, afirmirano je zalono pravo, zemljine knjige i smanjena je potreba za posebnim pravnim ureenjima za pojedine vrste stvari. I u naem stvarnopravnom poretku postoji ope stvarnopravno ureenje i posebna pravna ureenja Posebna stvarnopravna ureenja ili reimi postoje u nas za pomorsko dobro i brodove, za vode, za rudno blago, za poljoprivredno zemljite, za ume, za arhivsko gradivo itd. Posebna stvarnopravna ureenja imaju u odnosu na ope ureenje prednost ZV uspostavlja ope ureenje pripadanja stvari osobama, a primjenjuju se i na pripadanje stvari koje su podvrgnute i nekom posebnom pravnom ureenju ako ne postoji suprotnost

NAELA STVARNOPRAVNOG UREENJA


A. Naelo privatnopravne vlasti na stvari Naziva se jo i apsolutnost stvarnoga prava. Ovo naelo daje privatnopravnim (graanskopravnim) subjektima neposrednu, za svakoga mjerodavnu (apsolutno djelujuu), razmjerno trajnu pravu vlast na stvari Privatnopravna vlast na stvari je ona koju pravno izjednaeni pravni subjekti imaju u meusobnim odnosima, na temelju svojih subjektivnih graanskih prava Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnoga prava koje su nositelji prava vlasnitva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak poloaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije to drugo odreeno Koliko e pravne vlasti glede neke stvari doista proizlaziti iz subjektivnoga stvarnoga prava na nekoj stvari za onoga tko je nositelj toga prava, ovisit e ne samo o ovlastima, nego i o eventualnim ogranienjima Pravna vlast koju glede stvari imaju nositelji stvarnih prava razmjerno je trajne naravi

U naem suvremenom pravnom poretku vrijedi naelno nezastarivosti stvarnih prava (iznimka su slunosti) Nositelj stvarnoga prava ima neposrednu pravnu vlast na stvari to meutim ne znai da on svoju vlast ne bi mogao izvravati i posredno (on moe drugoj osobi prepustiti izvravanje ina vlasti glede stvari) Pravna vlast koja pripada subjektima stvarnih prava djeluje apsolutno (erga omnes, contra omnes) Svako subjektivno stvarno pravo djeluje apsolutno Ono ovlauje svoga nositelja da ima glede neke stvari neposrednu pravnu vlast koju je svatko duan potovati, to znai da se svatko treba suzdravati od svega ime bi bespravno povrijedio pravnu vlast nositelja stvarnoga prava To apsolutno djelovanje je tzv. negativna strana svakoga subjektivnoga prava

NAELO ZATVORENOG BROJA VRSTA STVARNIH PRAVA

Ovo naelo podrazumijeva a) ogranienje vrsta (tipova) stvarnih prava b) ogranienje sadraja svake vrste stvarnih prava, c) nedjeljivost sadraja svakoga pojedinoga stvarnoga prava Ogranienje vrsta stvarnoga prava znai da u pravnom poretku postoje samo one vrste stvarnih prava koje su predviene zakonom (zatvoreni broj vrsta stvarnih prava, numerus clausus) To je karakteristino za kontinentalnoeuropske pravne poretke U tim poretcima, a takoer i u hrvatskom stvarnom pravu postoje sljedea stvarna prava: 1. pravo vlasnitva (daje pojmovno bezgraninu pravnu vlast na stvari) i jo etiri ograniena stvarna prava, a to su, 2. pravo slunosti, 3. pravo iz stvarnoga tereta, 4. pravo graenja i 5. zalono pravo

Ograniena stvarna prava dijele se na: a) ograniena stvarna prava koja ovlauju na uporabu odnosno koritenje stvari (pravo slunosti, stvarni tereti, pravo graenja) i b) ograniena stvarna prava koja ovlauju na osiguranje i namirenje iz neke stvari (zalono pravo) ZV je propisao sadraj svakoga stvarnoga prava striktnim normama to znai da je odreen pojam i bitni sadraj svakoga stvarnoga prava dok je ipak glede nebitnih pojedinosti ostavljena mogunost da sudionici sami odrede podrobnije sadraj svakoga pojedinoga stvarnoga prava. Sadraj svakoga stvarnoga prava je nedjeljiv to znai da se ne moe dijeliti po ovlatenjima izmeu vie nositelja istoga prava To primjerice znai da ako postoji vie suvlasnika iste stvari svi imaju sve ovlasti, a ne da jedan ima ovlast koritenja, drugi raspolaganja itd. U srednjovjekovnim pravnim ureenjima bilo je drukije pa je postojalo tzv. vrhovno i koristovno vlasnitvo to je znailo podjelu sadraja prava vlasnitva po ovlastima Ako se stvarna prava dijele to ne moe biti po ovlastima ve samo po obujmu (npr. kod suvlasnitva)

NAELO ODREENOSTI I PUBLICITETA


C. Naelo odreenosti Svako stvarno pravo moe postojati jedino a) glede tono odreenoga pojedinanoga objekta i b) s tono odreenim sadrajem Stvar dakle treba biti pojedinana, samostalna, odnosno individualizirana (species) D. Naelo publiciteta Da na stvari postoje neija subjektivna stvarna prava treba biti vanjski vidljivo S obzirom da su stvarna prava apsolutna i djeluju prema svima potrebno je da svima zainteresiranima bude objavljeno (publicirano) da glede odreene stvari postoji neije stvarno pravo to omoguuje da se potuju tua prava Postojanje stvarnih prava na nekretninama objavljuje se njihovim upisivanjem u zemljinu knjigu Za pojedine vrste pokretnina uspostavljaju se takoer javni upisnici (upisnik brodova, upisnik zrakoplova) koji igraju slinu ulogu kao i zemljine knjige glede nekretnina

PRAVNI IZVORI STVARNOG PRAVA


Ustav Republike Hrvatske (1990., 1997., 2000.) koji je zajamio pravo vlasnitva, dakako socijalno vezanoga, podvrgnutoga ogranienjima pa i mogunosti oduzimanja u opem interesu Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (1996.) je temeljni izvor naega opega stvarnopravnoga ureenja Znaajni su jo Zakon o zemljinim knjigama (1996.), Ovrni zakon (1996.) Osim ovih zakona treba spomenuti i one koji sadre posebna pravna ureenja za odreene vrste stvari kao to su Pomorski zakonik (2004.), Zakon o rudarstvu (1994.), Zakon o poljoprivrednom zemljitu (2001.), Zakon o umama (2005.), Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (1997.) Stvarnopravni odnosi mogu biti ureeni i meunarodnim ugovorima. Ako je ugovor potpisan, potvren i objavljen postaje dijelom pravnog poretka RH. Njegove su norme tada jae od zakonskih

RAZGRANIENJE DOMAEG I STRANOG STVARNOG PRAVA


Postavlja se pitanje razgranienja razliitih stvarnopravnih ureenja u sluajevima koji imaju vezu s pravima vie drava (sluajevi s tzv. meunarodnim elementom) Glavni izvor opih kolizijskih pravila u nas je Zakon o preuzimanju Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (1991.) Temeljno je kolizijsko pravilo za stvarnopravne odnose da njih ureuje pravo one drave gdje se nalazi predmet toga odnosa (lex rei sitae) To znai da je hrvatsko stvarno pravo mjerodavno za pravne odnose iji se predmet nalazi na podruju Hrvatske bez obzira da li se radi o nekretnini ili pokretnoj stvari To ne vrijedi jedino za stvari koje su u prijevozu jer je za njih mjerodavno pravo koje vrijedi na njihovom odreditu

Makar kolizijska pravila upuivala na primjenu nekoga stranoga stvarnoga pravo ono se ipak nee primijeniti: 1. ako bi primjena toga stranoga prava bila suprotna naem pravnom poretku ili 2. ako je nastupio uzvrat (renvoi) tj. kolizijske norme stranoga prava upuuju na primjenu hrvatskoga prava Hrvatski sud je iskljuivo nadlean za sporove o pravu vlasnitva na nekretninama, sporove o ogranienim stvarnim pravima na nekretninama, kao i za sporove o smetanju posjeda na nekretninama, ako sporna nekretnina lei na podruju RH Hrvatski sud je nadlean, ali ne iskljuivo u takvim sporovima ako su glede pokretnina: 1. ako tuenik ima na podruju RH prebivalite, odnosno sjedite 2. ako su stranke valjano ugovorile nadlenost hrvatskoga suda 3. ako je spor glede broda ili zrakoplova upisanoga u upisnik koji se vodi na podruju RH ili 4. ako se radi o sporu o imovinskim odnosima branih drugova ija se imovina nalazi u RH ili 5. spor je o smetanju posjeda poinjenom na podruju RH

STVARNOPRAVNI ODNOS

Elementi svakoga stvarnopravnoga odnosa su: 1. osobe, 2. predmet i 3. subjektivno stvarno pravo Stvarnopravni odnos nastaje kada osoba (jedna ili vie njih) stekne subjektivno stvarno pravo na/glede neke stvari Nemogua je ikakva vlast na stvari, ako nema stvari - nema bezobjektnih stvarnih prava Nositelji stvarnih prava su fizike i pravne osobe. Vrijedi naelo jednake i pune pravne sposobnosti fizikih i pravnih osoba ZV odreuje da predmet stvarnih prava mogu biti: 1. stvari, koje su skladu s doktrinom tjelesnosti definira kao tjelesne dijelove prirode, ali 2. i sve drugo za to se uzima (fingira) kao da su stvari, jer je zakonom izjednaeno sa stvarima. Predmet stvarnih prava moe biti svaka stvar (tjelesni dio prirode), ali ne i takva koja nije za to sposobna. naelno su sve stvari sposobne da budu objektom stvarnih prava Nesposobnost postoji ako stvar ne zadovoljava 1. naravni kriterij i 2. pravni kriterij postavljen za tu sposobnost Za stvar koja nema sposobnost biti objektom stvarnih prava, kae se da je izvan prometa (res extra commercium), a za onu koja bi mogla biti objektom tih prava - da je stvar u prometu (res in commercium)

NARAVNI KRITERIJ SPOSOBNOSTI STVARI


Naravni kriterij sposobnosti stvari razumijeva da stvar nije prikladna za predmet stvarnih prava ako ne zadovoljava sljedee zahtjeve: 1. da je pojedinano odreena, 2. da je prikladna za sluenje ljudima i 3. da je razliita od ljudi 1. Pojedinano je odreena stvar te stoga moe biti zasebnim predmetom stvarnih prava, ona stvar koja je jednaka jedino sebi samoj, koja se, dakle, po svojim svojstvima (izgledu, imenu ili dr.) ili nekim okolnostima koje su izvan nje (npr. mjestom gdje se nalazi) razlikuje od svih ostalih stvari barem onoliko koliko je najnunije da bi ju se u obinom ivotu (u pravnom prometu) smatralo zasebnim entitetom I stvar koja pripada nekom rodu, vrsti itd. moe biti predmetom stvarnih prava, ali ipak te stvari moraju biti na neki nain odreene (npr. koliinski, obujmom itd.; ne moe se rei kupujem od tebe penicu i stjeem na njoj stvarno pravo vlasnitva, a da se ne utvrdi na odreeni nain)

2. Stvar je prikladna za predmet stvarnih prava, samo ako moe na neki nain sluiti ljudima Stvari koje su za ljude beskorisne nisu sposobne biti objekti stvarnih prava Tako su npr. nekretnine relativno nesposobne da budu predmetom tzv. runoga zaloga, a pokretnine su nesposobne da budu objekti stvarnih tereta, prava graenja i skoro svih vrsta slunosti Ad. 3. ovjek u suvremenim pravnim sustavima nije prikladan za objekt stvarnih prava, bez obzira na to to moe sluiti ljudima Sporno je meutim da li odvojeni dijelovi ljudskoga tijela mogu biti objektima stvarnih prava Pitanje je sporno, odgovor se redovito izbjegava i upuuje se na osobna (neimovinska) prava

PRAVNI KRITERIJ SPOSOBNOSTI STVARI

Da li e i koliko oduzeti nekoj vrsti stvari sposobnost da pripadaju pojedincima, ovisit e o pravnopolitikim razlozima kojima se neki pravni poredak rukovodi Razvoj znanosti, tehnike i tehnologije uzrokuje poveanje naravne moguosti da pojedinci uspostavljaju svoju vlast i glede neega to ranije nije bilo prikladno biti objektom stvarnih prava Zakonom mogu neke vrste prava biti u pravnom pogledu izjednaene sa stvarima Za entitete koji su zakonom izjednaeni sa stvarima uzima se (fingira) da su i oni stvari pa ih se u pravnom pogledu tretira kao stvari

Prema ZV sa stvarima su u pravnom pogledu izjednaene: 1. sve prirodne snage ako su podlone ljudskoj vlasti (npr. vjetar, snaga morskih valova) 2. idealni dijelovi stvari, a to su alikvotno odreeni dijelovi prava vlasnitva, izjednaeni sa stvarima 3. neka subjektivna prava mogu biti objektom slunosti plodouivanja (prava koja daju plodove i druge koristi; neka mogu biti predmetom zalonoga prava (imovinska prava koja su prikladna da vjerovnik iz njih namiri svoju trabinu) 4. pravo graenja se tretira kao da je zemljite 5. prinosi subjektivnoga prava tretiraju se kao plodovi (npr. najamnine, zakupnine, kamate) Openito uzevi zakon bi mogao i druge bestjelesne entitete izjednaiti sa stvarima

OPA DOBRA

Opa dobra (res communes omnium) su stvari koje nisu sposobne biti objekti niijih stvarnih prava, nego slue zajednikim potrebama svih ljudi Stvar je ope dobro kada zbog svojih naravnih osobina nije prikladna da bude u vlasti bilo koje fizike ili pravne osobe pojedinano, ali svakome moe sluiti za njegove potrebe, a i svima za ope potrebe Opa dobra su npr. zrak u zemljinoj atmosferi kao cjelini, rijeke, jezera i more kao cjelina, morska obala kao cjelina i sl. Opa dobra mogu biti samo na uporabi svih, pa tako zadovoljavati svaije interese i potrebe Stvar je ope dobro i kada to nije posljedica njezinih prirodnih osobina ve joj zakonske norme uskrauju sposobnost da bude predmetom stvarnoga prava (res extra commercium), npr. parkovi, gradske ulice, ranije stvari u drutvenom vlasnitvu

Nitko ne moe imati ope dobro kao cjelinu u privatnom vlasnitvu, no to nipoto ne znai da netko ne bi mogao imati u vlasnitvu stvari nastale izdvajanjem dijelova opega dobra (npr. voda u rijeci je ope dobro, ali uzeta u posudu moe biti u neijoj pravnoj vlasti) Redovito se glede opih dobara odreene vrste uspostavlja zakonom neko posebno upravnopravno ureenje kojim se regulira nain na koji mogu pojedinci za sebe rabiti i koristiti opa dobra (uzimati vodu iz rijeka, ploviti morem, loviti ribu, prometovati zrakom itd.) Opa dobra ne mogu kao cjelina biti u vlasti nijednoga graanskopravnoga subjekta, ali na njima je mogua javna vlast (u ulozi suverena, a ne vlasnika) koja vodi brigu o takvim dobrima i njima upravlja Po ZV Republika Hrvatska ima dunost da vodi brigu i upravlja opim dobrima

Subjekt koji neposredno vodi brigu i upravlja nekim dobrima, a to je Republika Hrvatska, moe na odreeno vrijeme i naplatno dati pojedinoj osobi koncesiju za neku posebnu uporabu i koritenje opega dobra (npr. za izgradnju marina) pod pretpostavkama odreenim zakonom Izgrade li se na temelju koncesije kakve zgrade ili druge graevine na opem dobru, one ne postaju odmah dijelom opega dobra One su zasebne nekretnine dok traje koncesija to znai da se na njima za to vrijeme mogu imati stvarna prava S prestankom koncesije na opem dobru ne mogu postojati nikakva subjektivna stvarna prava tako da te nekretnine gube svoju samostalnost i postaju dijelovi opega dobra

JAVNA DOBRA

Javna dobra (res publicae) je naziv za sve ono to je u imovini drave ili drugih javnopravnih subjekata Javna dobra su u vlasnitvu Republike Hrvatske, jedinica lokalne samouprave (gradovi, opine), jedinica podrune samouprave (upanije), te ustanova Prema tzv. francuskom modelu javna dobra se u naelu izuzimaju iz djelovanja stvarnopravnoga ureenja i stavljaju pod poseban javnopravni reim Prema tzv. njemakom modelu nastoji se javna dobra koliko je god mogue podvri jednakom stvarnopravnom ureenju kao i sve druge stvari U nas je prihvaen njemaki model tako da su javna dobra objekt stvarnih prava, a RH i druge pravne osobe javnoga prava koje su nositelji prava vlasnitva, imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak poloaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije to drugo odreeno

VRSTE JAVNIH DOBARA


Prema tome kakva im je namjena odreena razlikuju se: a) javna dobra u opoj uporabi (njima se moe svatko sluiti na nain koji odreuje tijelo ili ustanova kojoj je ta stvar dana na upravljanje; npr. auto cesta) b) javna dobra u javnoj uporabi (te stvari su namijenjene za neposredno izvravanje prava i dunosti Republike Hrvatske, njezinih tijela i ustanova; npr. zgrade Sabora, Vlade, dravnih sveuilita, fakulteta, kola itd.) c) javna dobra koja nisu namijenjena ni za opu ni za javnu uporabu (te se stvari nalaze u tzv. financijskoj imovini drave, npr. dravna poljoprivredna zemljita, ume, na kojima e vlasnike ovlasti izvravati tijelo nadleno za odreivanje namjene, a isti prihod od tih stvari dio je dravnoga prorauna)

DOBRA OD INTERESA ZA RH

Neki dijelovi prirode proglaeni su za dobra od osobitoga interesa za RH pa zato uivaju njezinu osobitu zatitu To su prije svega: 1. opa dobra, ali mogu biti i 2. stvari koje su predmet prava vlasnitva Dobra od interesa za RH proglaena neposredno ustavnom normom su more, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva Uz to ustavna norma omoguuje da se zakonom proglasi da su dobra od interesa za RH i zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitoga kulturnoga, povijesnoga, gospodarskoga i ekolokoga znaenja Glede dobara od interesa za RH uspostavljaju se posebna pravna ureenja koja su u pravilu javnopravne prirode, a tek podredno opa pravila stvarnoga prava Sama injenica da je neka stvar proglaena dobrom od opega interesa ne oduzima joj sposobnost da i dalje bude objektom stvarnih prava kao i bilo koja druga stvar Ipak zakonodavac ako to eli moe postaviti odreena ogranienja glede stjecanja stvarnih prava na dobrima od opega interesa

POKRETNINA

Predmet stvarnoga prava je pojedinana stvar: pokretnina ili nekretnina Pripadnosti stvari su njezini dijelovi, neodvojeni plodovi, prirast i pripatci Pokretnina je pojedinano odreena stvar koju se moe premjetati s jednoga mjesta na drugo, a da joj se ne povrijedi bit Pripadnosti pokretnine su: a) dijelovi stvari, b) prirast stvari, c) neodvojeni plodovi i d) pripatci (pertinencije) Prirast neke stvari je ono to joj je izvana pridolo i razmjerno se trajno s njom tako sjedinilo da je postalo dijelom te stvari Prirast dijeli pravnu sudbinu stvari Prirast postoji ako rastavljanje nije mogue faktiki (jer je ono to je priraslo postalo bitnim dijelom glavne stvari), gospodarski (jer bi iziskivalo nerazmjerno velike trokove) ili pravno (jer nije doputeno)

U sluaju prirasta pokretnine nekretnini glavnom se stvari uvijek smatra nekretnina Plodovi su dijelovi matine stvari dok god se od nje ne odvoje Pripadak (pertinencija, pobona stvar) neke stvari je pokretna stvar, fiziki samostalna, koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno slui svrsi neke druge stvari kao glavne, ali jedino ako prema shvaanju u prometu ona moe biti pripatkom te druge stvari, te ako stoji u takvom prostornom odnosu s glavnom stvari koji odgovara toj namjeni Dok je jedna stvar pripadak druge ona dijeli pravnu sudbinu glavne stvari

NEKRETNINA

Nekretnina je stvar koju se ne moe premjetati s jednoga mjesta na drugo bez povrede njezine biti Nekretnina je zemljina estica i njezine pripadnosti (sve ono to je sa zemljinom esticom trajno spojeno na ili ispod njezine povrine Zemljina estica je dio povrine zemljine kore koji je geometrijski odreen i koji ima specifinu oznaku ime se razlikuje od svog ostalog zemljita (katastarska oznaka) Kao samostalne nekretnine tretiraju se idealni dijelovi nekretnina, pravo graenja Kod nekretnina je temeljno naelo jedinstvenosti nekretnine (superficies solo cedit) po kome nekretninu ini zemljite sa svime to je s njim trajno spojeno Srednjovjekovni pravni poretci kao ni pravni poretci socijalistikoga pravnoga kruga nisu priznavali naelo jedinstvenosti nekretnine

Pripadnosti nekretnine su: a) njezini dijelovi, b) njezin prirast, c) njezini plodovi dok nisu odvojeni i d) njezini pripatci Ne smatraju se dijelovima nekretnine zgrade i sl. koje su povezane sa zemljitem samo radi neke prolazne namjene (privremeno), zatim ni zgrade i dr. ako ih od nekretnine odvaja pravo graenja, strojevi i slini ureaji koji su s nekretninom trajno spojeni, ali su vlasnitvo neke druge osobe Tako se pripatkom poslovne zgrade npr. smatraju strojevi i slini ureaji, a poljoprivrednog zemljita strojevi za obradu zemlje, stoka za daljnju poljoprivrednu proizvodnju, sjeme za daljnju proizvodnju itd.