Abadzije

Abadžije su se bavile izradom seoske odjeće od domaćeg platna. Danas se izrađuju dijelovi odjeće kao suveniri.

Arakijadzije
Arakijadžije ili kapari postoje u Sarajevu od 16. st. Bave se izradom svih vrsta kapa, ali i tradicionalnih fesova.

Filigransko kujundzijski zanat
Obrada i iskorištavanje metala je zauzimala značajno mijesto u zanatskoj proizvodnji. Među zanate koji su se bavili obradom metala spadaju: kovači, tufekčije, sabljari, zildžije, bravari, kazandžije i kujundžije.Finom, umjetničkom obradom metala bavili su se: kazandžije i kujundžije. Kujundžije su majstori koji su izrađivali nakit od zlata i srebra. Kujundžijska čaršija nastala je u prvoj polovini 16. stoljeća na mjestu današnje Gazi Husref-begove ulice i Malog Kujundžiluka. I danas u tim ulicama većinom rade zlatari. Filigranski zanat je nastao u okviru kujundžijskog, a vremenom su se majstori filigrani usavršavli i pojedini osamostalili. U početku su kujundžije izrađivali komade nakita, dok su filigrani pravili ispune savijajući i pletući od srebrene žiceprecizne ornamente, kojima su se punile praznine na komadima nakita ili su se samo lijepili po površini. Sama riječ filigran je latinskog porjekla i znači „nešto precizno". Turska riječ za filigran je „telkar", pa je pretpostavka da je filigransko umjeće u naše krajeve došlo preko Dubrovčana. Srebro koje su koristili naši majstori se uglavnomdobivalo od raznih ruda iz okoline Kreševa i Srebrenice.Prvo bi se sačinila tanka žica koja se zatim velikom preciznošću „plela" i letovala za podlogu specijalnim srebrenim prahom. Od žice su nastajali i danas nastaju savršeni oblici, te se filigransko umjeće s pravom svrstava u umjetnost ili, kako se obično kaže, u „umjetne zanate". Odvajanjem od kujundžija, filigrani počinju praviti ne samo nakit, već i predmete upotrebne vrijednosti, kao što su: kutije za čuvanje nakita i novca, ženske torbice, lule, cigarluke... Oni su pored nakita ukrašavali oružje, odnosno ručke za sablje i razne vrste puški.Od nakita su izrađivali, ali izrađuju i danas, belenzuke i halhale-vrste narukvica, naušnice, broševe, privjeske, teperluke-ukrase za ženske kape, pafte-kopče za pojas, ali i čitave pojase. Filigranski i kujundžijski zanati su se sačuvali i do danas i postoji nekolicina majstora koji čuvaju tradiciju u izradi nakita. Nadamo se da će

tipična za Sarajevo. predstavljaju prava remek-djela.svoje umjeće prenijeti mlađima. a drugi ih prevlače klajem. Posao ukrašavanja su uglavnom radile žene. Prve podatke o ovome susrećemo početkom 18. kalaja i kazandžijskih proizvoda. đugumi. Prvi kazandžija se pominje u Sarajevu 1489. Ova Čaršija je podmirivala potrebe za kazandžijskim proizvodima u cjeloj BiH. Kazandzijski zanat Kazandžijski zanat je dio esnafa kojem pripadaju i kalajdžije. Jedni izrađuju predmete od bakra. stoljeća.. Razne vokacije i poruke ispisane do savršenstva dovedenim arapskim pismom. drvetu. naročito posuđe. odnosno umjetnost obrade srebra i zlata. ibrici i leđeni. to je davalo i umjetničku dimenziju ovim proizvodima. te da ovaj zanat. Danas se izrađuju levhe i razni ukrasni predmeti sa kaligrafskim natpisima. posuđe u kojem se donosila i držala voda. Kaligrafi Kaligrafija se s pravom smatra jednom vrstom umjetnosti. Ujedno. tzv. neće izumrijeti nanašim prostorima. godine da bi njihov broj vremenom rastao. kalaj. pribor za kompletno posluživanje kahve-table. ibrici. na istommjestu gdje se nalazi i danas. Zanat je u Bosnu i Hercegovinu došao sa dolaskom Osmanlija i od 16. stoljeća već mogli osnovati esnaf. te peći sa visokim temperaturama u kojima su se ovi elementi topili i izlijevali u pripremljene kalupe. Ovi natpisi su izrađivani na papiru. Mada su se kazandžijski dućani mogli vidjeti i na Vratniku. zarfovi. a naziva se savaćenje. ovo je prvi esnaf u kojem su se članovi počeli baviti i trgovinom bakra. To je vrsta ukrašavanja. metalu i sl. nego i ukrašavalo ornamentima i gravurama. džezve. koži. različiti sakralni predmeti. za banje.. olovo. koja se morala održavati vlažnom. Posao je bio izuzetno naporan i zahtjevao je posebnu opremu. Mogli su se pohvaliti sa najmnogbrojnijim priborom za rad i sa više od sedamdeset različitih proizvoda. za brijačnice. centar ove djelatnosti je oko ulice Oprkanj na Baščaršiji. Postojale su porodice koje su se ovim zanatom bavile kontinuirano preko 150 godina. među kojima izdvajam: kuhinjsko posuđe i posuđe za serviranje raznih vrsta i veličina. nije samo klajisalo. koja se održala do danas. zavita. stoljeća. Budući da se predmeti od bakra.proizvodi za rasvjetu. dok se kod ostalih zanatlija ovaj prelazak javlja tek . locirana je Kazandžijska čaršija. te su početkom 16. Glavne sirovine za rad su bakar. nišador.

Papuče tako postaju obuća koja se nosila isključivo u kući i oko kuće. Kazazi. 1697. poplave. Oni su izrađivali razne predmete od gvožđa i željeza. Abadžiluk. Još u drevnim civilizacijama Starog istoka. kako gradske.. Takav odnos prema kući i hramu se zadržao kroz historiju u sve tri monoteističke religije. zanatlije su ovdje živjele i htjele opstati. kad je cijelo Sarajevo nastradalo. Bilo ih je na desetine. Terzijska čaršija. Uprkos tome. Ostalo ih je veoma malo. stoljeća pomrlo je 145 terzija. ljepoti krojenja i umjeću ukrašavanja. do onog najstrašnijeg. industrija i navike učinili su svoje. halke za kapije itd. Dolaskom . bolesti i druge nedaće. bila je odvojena vrsta obuće po namjeni. ali oni svjedoče o dugogodišnjoj tradiciji.stoljeća. Smatralo se bogohuljenjem ući u hram ili kuću sa obućom koja se nosila van ovih prostora. tako i seoske tradicionalne nošnje. gdje nastaju prvi gradovi (urbane sredine). Mnogo šta im je prijetilo: požari-od onog prvog 1480. Samo u pedeset godina 18.. toliko brojne da su imale svoje ulice: Sarači. Zanatlije su bile brojne. Manufaktura. Kovaci Kovački zanat se pojavljuje dosta rano i jedan je od zanata koji izumire. proizvode se i razne vrste svjetiljki. pored ovih. 64 abadžija i mnogo drugih. Papudzijski zanat Gledano kroz historiju nošenje obuće je u uskoj vezi sa kulturom stanovanja. Danas.polovinom 19... ali i Baščaršiju. s tim što se kod kršćana ovo donekle izmjenilo prilikom sažimanja ove religije sa Rimskim carstvom. Zahvaljujući Austro-Ugarskoj vlasti osnovana je posebna radionica za umjetne zanate koja je dala dodatni poticaj razvoju ove djelatnosti. Kazazi Ljetopisci i putopisci ostavili su brojne tragove o životu naše Baščaršije. od dijelova za gradnju kuća do raznih vrsta alata za druge zanate i obradu zemlje. Čuvali su svojom voljom i ljubavlju zanat. Strogo je bila odvojena obuća koja se nosila vani i ona koja se nosila unutar kuće ili hrama. 118 kazaza.

Sama riječ papuča ima korjen u arapskoj riječi „babuš". Pojavljuju se već 1489. Saraci Sarači (sedlari) spadaju među najstarije i jedne od najznačajnijih zanatlija. kao i proizvodnjom nanula i opanaka. a od tradicionalnih proizvoda proizvode: zembilja. Pored toga bave se i popravkama proizvoda od kože. kožne galanterije. Danas postojevezionički dućani u kojima se izrađuju vezeni stolnjaci. st. ali već od polovine 16. koja se u perzijskom izgovara „papuš". nanule i papuče. levantskog tipa. Vezilje Sarajevski vez je nadaleko poznat. opreme za putnike. odjevni predmeti i sl.jastuci. broj ovih zanatlija je veoma narastao. Vezli su se dijelovi nošnje.Osmanlije su izvršile organizovanje zanata u esnafe (cehove). . Ranije su se bavili proizvodnjom konjske opreme. gdje je jasno odvojen privredni od porodičnog života u mahali. Danas su više okrenuti proizvodnji opreme za pse. Papuče su dakle sinonim za kulturu stanovanja u gradu ili za gradsku kulturu. Vezilje su radile po kućama i nisu imale zasebne dućane. godine i opstaju do danas. a zanatlije koji su se zatekli u Bosni uklopili su se u novoformirane organizacije. Papudžije se u defterima prvi put spominju 1530.Osmanlija u Bosnu započinje proces urbanizacije naše zemlje osnivanjem gradova tzv. Papudžijski zanat je pripao čizmedžijskom esnafu.g. salvete. Tek dolaskom AustroUgarske Zemaljskavlada otvara vezioničke radionice. Ovom zanatu su pored papudžija i čizmara pripali i mestvedžije i firaeldžije. i tu se vidi da su zastupljeni u neznatnom broju.a do nas je došla u obliku kao „papuča". koje je kasnije dovršavao terzija.