P. 1
Informatika__za_7__i_8._razred_osn.__kole_

Informatika__za_7__i_8._razred_osn.__kole_

|Views: 894|Likes:
Published by gospodinbrams

More info:

Published by: gospodinbrams on Dec 13, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/11/2014

pdf

text

original

UREDNICA

Dinka
RECENZENTI
Branka Corbo
Aida Arnautovie
Munevera Selmanovie
GRAFICKI UREDNICI
Izedin Sikalo
Rihad CovCie
Fotoarhiv Sarajevo-Publishinga
DIZAJN, SLOG I PRIJELOM
DTP studio Sarajevo-Publishinga
LEKTURAIKOREKTURA
Lektorsko-korektorska sluiba Sarajevo-Publishinga
© Sarajevo-Publishing d.d. Sarajevo, 2003.
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoiavati, fotokopirati niti na bilo kOji nacin reproduci-
rati bez izdavacevog pismenog odobrenja.
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke na osnovu odluke Vijeea za izradu i praeenje
nastavnih planova i programa i odabir udibenika od 11. 06. 2003. godine, rjesenjem broj
03-38-2035/03-235 od 1. 07. 2003. odobrio je ovaj udibenik za upotrebu.
Ovaj udibenik prosao je provjeru entitetskih komisija za otklanjanje uvredljivih sadriaja.
Stampa: "Grafotisak" - Grude
eIP - Katalogizaeija u publikaeiji
Naeionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hereegovine, Sarajevo
004.4/.9 (075.2)
DIZDAREVIC, Lejla
Informatika za 7. i 8. razred osnOVll", skole
Lejla Dizdarevic. - Sarajevo : Sarajevo
Publishing, 2003. - 98 scr. : ilustr.; em
ISBN 9958-21-185-8
eOBISS . BH-ID 12217862
LE.JLA DIZDAREVIC
FD_RMATI
..oF
0'" " ,
.;: •• - ..
Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2003.
Informatika
za 7. i 8. razred osnovne skole
Predgovor
Danas su Ijudi u vecini zemalja shvatili da ekonomska buducnost njihovih drzava ovisi 0
informatickoj pismenosti buduCih generacija. Radi toga se skole sistematski opremaju
odgovarajuCim racunarima i u skolama se uCi informatika.
Ova knjiga je namijenjena ucenicima sedmog i osmog razreda, kao i onima koji cine tek prve
korake u programiranju, surfanju, itd.
Udzbenik je pisan jednostavnim i ucenicima pristupacnim jezikom. Koncipiran je tako da
pored teorije sadrzi i uraaene primjere za ilustraciju slozenih sadr.zaja, a dati su i zadaci za rad
na casovima utvrdivanja i sistematiziranja gradiva, te samostalni i domaCi rad ucenika.
Nastavnik moze ovaj udzbenik koristiti kao orijentaciju za izlaganje novih znanja i za rad sa
nadarenim ucenicima.
Knjiga je podijeljena u 7 cjelina, i sve su cjeline zastupljene u nastavnom planu i programu.
Prvi dio se odnosi na program za obradu teksta Word. Osnovna ideja je bila da ucenici prorade
Word kroz 20 koraka koji treba da omoguce ovladavanje osnovnim znanjima iz ove oblasti.
Rad sa tabelama je koncipiran tako da se ucenici upoznaju sa mogucnostima programsskog
paketa Excel kroz izradu jednostavnih primjera. Ovaj dio je takoae obraaen korak po korak
i vjerujem da ce svi koji uz racunar prate izradu tabele za prosjecne ocjene biti u stanju da i
sami urade druge jednostavne tabele.
Dio gdje je objasnjen Qbasic nastao je sa ciljem da yam omoguCi:
potpuno i u odgovarajueem obimu samostalno usvajanje gradiva
brzo i jednostavno upoznavanje programskog jezika Qbasic-a
razvijanje vlastitog stila u programiranju.
Oni koji se prvi put susrecu s programiranjem prelaze u viSi nivo upotrebe racunara. Racunar
nije vise samo pribor za pomoe iii zabavu, vee sredstvo novog stvaralackog rada. Voljela bih
da yam oblast 0 Qbasic-u postane putokaz u svijet programiranja.
Veliki broj slika radnih ekrana i padajueih menija, kao i ilustracije, treba da pomognu
ucenicima da lakse savladaju gradivo. Nastavnici treba da objasne ucenicima da se neki
prikazi na njihovim racunarima mogu razlikovati od prikaza u ovom udzbeniku zbog toga sto
koriste drugu verziju programa. Ipak, osnovni principi vaze uvijek, bez obzira na verziju koja
se koristi.
Zelim yam da uz pomoe ove knjige postignete !ito bolje uspjehe u radu.
Veliko hvala recenzentima prof. Aidi Arnautovic i prof. Branki Corbo, lektorima, urednicima,
korektorima, Rihadu CovCieu za tehnicko ureaenje, Clanovima moje porodice na strpljenju i
razumijevanju, izdavacu na ukazanom povjerenju i svima onima koji su ulozili napor da ovaj
udzbenik bude objavljen.
Autor
Svijet Word-a II dio
• . .. korake u Wordu. Rekli smo da je Word
U udzbeniku za peti i sestl. pisanje Kako ulazimo u Word? Jedan
program za obradu teksta Iii Jednos aVnlJe prog .
od nacina je:
." . ..) 'kon'cu koja se nalazi na
iii jednostavno neophodnog za
desktopu (radnoJ povrslnl .
ucitavanje pojaviti prozorcic slican ovome:
. • .. ?
Koji su elementl ovog prozorclca.
1. Prva traka se zove naslovna traka (zaglavlje)
2 Druga traka se zove traka menija
. (File, Edit, View, Insert, Tools, Table, Windows, Help)
3. Treta traka je traka alata III toolbar
4. Prostor za pisanje, radni prostor
5. Cetvrta traka je statusna traka
6. Horizontalni i vertikalni klizaci
6 __ -
Korak 1 (Kako poravnati tekst iii centrirati ga?)
Word ti pruza nekoliko nacina poravnanja teksta, a ti ces izabrati onaj koji ti najvise odgovara.
Naravno, da bi radio neke promjene na tekstu moras ga selektovati. Nakon toga moras znati
da Ii ga zelis poravnati po lijevoj, desnoj margini, po sredini iii obostrano poravnanje.
Dugmici za formatiranje
(Alatka formatting)
Justify (obostrano poravnanje, lijevo i desno)
Align right (desno poravnanje)
Center po sredini)
Align left (Iijevo poravnanje)
iNapisi lekst, oznaci ga,
iizaberi lijevo poravnanje.;
Napisi tekst, oznaci ga,'
iizaberi desno poravnanje.;
INapisi lekst, oznaci ga,'
, centriraj gal .
Napisi teksl, oznaci ga,
izaberi ()boslrano poravnanje.
Korak 2 (Tekst u vise kolona)
Ako pises tekst u obliku novinskog clanka, i zelis ga napisati u vise kolona, tada ces uciniti
sljedece:
Iz trake menija izaberi Format meni, pa onda klikni na Columns ... i pojavit ce se sljedeci
okvir:
Columns
OK
Cancel
Qne T Ihree beft Right
r Right -to-left
!:lumber of coumns:
--" Right (desno)
Left (Iijevo)
Three (lri) - ako zelis tri kolone,
Two (dva) - ako zelis dvije kolone,
One Uedan) - aka zelis jednu kolonu,
Ukoliko ti je ovo malo kolona u polju Number of Columns izaberi broj zeljenih kolona.
• Napisi par recenica, najmanje sest, i
! isprobaj sve vrsle poravnanja (Iijevo,
, desno, obostrano i cenlriraj gal,
Napisi referal iz historije, bar dva
lisla, i tekst stavi u tri kolone, Spasi
, svoj referat pod imenom historija i
izadi iz Worda,
Korak 3 (Veliko pocetno slovo?)
ko zelis pocetak tvog dokumenta iii pasusa istaCi mozes povecati pocetno slovo. Kako to
uraditi? Jednostavno ako pratis sljedece korake:
Prvo: Kursor postavi na pasus u kojem zelis da postavis veliko slovo,
Drugo: U meniju Format izaberi opciju Drop Cap i klikni na nju.
Tre6e: U polju Position izaberi kako ce izgledati vase istaknuto pocetno slovo,
Cetvrto: Klikni na OK.
Dfop Cap
Position

I
'[d" .• rf"'-' r;'" I
: ...... '., .,!
. ,,' " ::' I
!:lone Qropped In margin I
i
iCC,,:. I
I ,'r",,' [";"'" ..:J i
I
I

7i!
1
OK Cancel I i
-----'1
1
Napisi tekst ad pet pasusa i isprobaj sve
opcije iz Format - Drop Cap - Position,
Korak 4 (WordArt - umjetnost Word-a)
Zelis Ii biti umjetnik? Imam rjesenje za tebe!
jlnsert Li ___ _
§.reak."
Page N!:!.mbers••.
Date and lime.,.
autoText
Eield.. ,
\ 2.ymbol ...
I La Comment
[
I
Reference
Insert -


Ii iLl __ L__.i: Art.. .
Diagram.. , 1 QJ EromFile.. .
Tex_tBox is F S C
.... ..
\ Fil.e... II>+" Qrganization Chart
l Qbject .. , jill'
II 1 autoShapes
! ctrl+K ! 4i \'iordArt ...
lID Chart
Nakon toga dobit ces Gallery
WordArta-a. U prozoru Select a
WordArt style izaberi jednu od
trideset mogucnosti, kako zelis
da izgleda tvoj umjetnicki tekst.
Nakon sto ga izaberes klikni na
OK. Opet ce se pojaviti prozor
VVordAr: Tekst i tu upisi tekst
koji zelis.
Edit WordArt Text
Font:
- VvordArt
WordAr! Gallery
Select a i'/.ordArt style:
r-\'T-]mp-ac-t 136 .:J .:!J
Text:
IWliltjil!mth
ll
t1:fu!
I
or Cancei
OK Cancel
Napisi svoje ime pomocu
WordArt-a.
Korak 5 (Postavljanje zaglavlja i podnozja strane - Header i Footer)
i obicno se postavljaju radi Ijepseg i prakticnijeg izgleda dokumenta, a
pojavljuju se u cijelom dokumentu. Kako doti do njih?
Prvo: U traci menija izaberi View meni
Drugo: Zatim klikni na header and footer
Trece: U vrhu strane ce se otvoriti
isprekidani pravougaonik za zaglavlje
(upisi tekst) i klikni na Close.
Cetvt1o: Za upis teksta u podnozje opet
otvori traklrsa alatima i klikni na
ikonu. U podnozju ce se, takoder,
otvoriti isprekidani pravougaonik u
koji ces upisivati svoj tekst. Kad
zavrsis klikni na Close.
peto: Kada si zavrsio sa kucanjem
(unosom) teksta, taj ce tekst na
aktivnom dijelu strane postati siv
(neaktivan). To je sve.
I
' View i

I, , Layout I
1
1
,1
1
Layout
lem Qutline
I
I
I Ioolbars .
D Ruler I
I Qj Qocument Map . J
10 tleader and Footer II
I
fl}1
t=..J
g
i
LI __ .. _____ 1
__________________ _
I Ovde upisujes tekst za svoj header!
---I
L _____________________________
r!::.ooter __________________________ _
I Ovde upisujes tekst za svoj footer! .,
I I
L _____________________________
U vjezbi broj 2 si napisao referat iz
historije i spasio gao Ponovo ga otvori i
napravi header i footer za taj dokument.
Korak 6 (Numerisanje stranica dokumenta)
i Insert!
,-
Word ti pruza mogu6nost da postavis automatsko
numerisanje stranica svog dokumenta. Dovoljno je samo
kliknuti na Numbers iz Insert menija. Otvorit 6e
se dijaloski okvir. U opciji Position odredujes gdje 6e
stajati broj strane.
Top of page - u zaglavlju
Bottom of page - u podnozju
Page Numbers
Aijanment:
.:J
P" ;ihow number on first page
Format •..
Preview
i
OK Cancel
!l.reak ...
Page N!,lmbers .. .
Date and lime .. .
8,utoText
Eield ...
;iymbol ...
Comment
Reference
!?,icture
Diagram ...
Te"tBox
...
Qbject ...
Boo!smark. ..
Hyperllnk ... Ctrl+K
Takoder mozes odrediti horizontalni
polozaj broja strana, lijevo, desno,
centar u opciji Zatim klikni
na dugme Format... i u polje St2
d
Page Number Format
upisi broj od kojeg zelis da pocne
numerisanje dokumenta. A u opciji
Number Format biras na koji nacin
6es numerisati strane (arapskim
brojevima, rimskim, velikim iii malim
slovima itd.).
Numerisi neki svoj dokument
rimskim brojevima u vrhu dokumenta
na desnoj strani. Probaj jos neke
druge opcije sam.
Number tormat: iJMiliRiJili iiiiii: .... dl
r Include chapter Qumber --------
1-1, i-A
Page numbering
r. !::ontinue from previous section
r Start gt: +l
OK Cancel
Korak 7 (Stampanje koverti)
U Word-u se moze jednostavno pripremiti adresa i svi podaci za stampanje na samim
kovertama. Velicina koverte nije bitna. Mogu biti standardne velicine iii ne.
Sta treba uraditi?
Prvo: U traci menija izaberi Tools
meni
Drugo: Klikni na Envelopes and
Labels
Trete: U polju Delivery address
- napisi adresu primaoca, tj.
adr43su onoga kome saljes
pismo.
Cetvro: U polju Return address
- napisi svoju adresu tj.
adresu posiljaoca, onog koji
salje pismo.
Peto: Klikni na Options - Envelope
options i u polju Options
izaberi velicinu koverte.
Sesto: Pravac stampanje
Envelope Options
I !?,rinting Options I
Envelope [ize:
ISize 10 (41/8 x 91/2 in)
Envelope$ and labels.
I ,abels I
QelIvery address; W ...
Primaoc: Selma Sadtak
Karnenica 17a
71000 Sarajevo
r Add elegronic postage
!!,etumaddress: m •
Posiljalac Maja T ufo
Kemala Kapetanovica 14
71000 Sarajevo
r Oroit
thot an envelope loaded before printing.


print I
-1
Cancel
Qptions.. ,
..:J E-postageProperties."
Deliveryaddress -----------
tont ...
From left: IAuto
:i::l
From top: I Auto
:fl
From left: I Auto
...:...l

Return address
F!;!nt ...
F[om top: IAuto

:iJ
Preview --------------
Na standardnu kovertu
napisi adresu svog najboljeg
druga iii drugarice
20 To".
Korak 8 (Pretrazivanje iii Find)
Ukoliko zelis u svom dokumentu naci neku rijec iii izraz tu je opcija
koja se nalazi u Edit meniju. Dakle, - ! Nakon toga
dobit ces sljedecu sliku (dijaloski okvir):
Find and Replace .1J291
Fi:::hat
l
T.:;;;;m'ii
l
'iiii .• ", ------------:3:1 II
r aU items found in:
Il\'j,:lirl
-eh;:".e_ss_t_JII Bnd Next
Cancel
Search Options ----------------------
IAII
::J
r MatcQcase
r
r !Jse wildcards
r Sounds li!>e (English)
r Find all !1ord forms (English)
Find
FQI'mat •
r M§l:ch Kashida
r Match dlacritics
r Match alef
r Match £ontrol characters

I
U polju Find what napisi rijec koju zelis naci u dokumentu.
U polju Search opcije Search Options ako postavis All, izvrsit ce se pretrazivanje cijelog
dokumenta, a da bi pocelo pretrazivanje klikni na Find Next. Kada racunar pronade tvoju rijec
ona ce se pojaviti selektovana na radnoj povrsini. Ukoliko zelis nastaviti pretrazivanje klikni
opet na Find Next.
U svom referatu iz historije pronadi rijec historija
i pogledaj koliko 5e pula ponavlja.
Korak 9 (Zamjena iii Replace)
Sta ako zelis jednu rijec zamijeniti drugom, a ta rijec se ponavlja u tvom dokumentu najmanje
dvadeset puta. Tu je "carobnjak" za vas koji se zove (zamjena).
Ides opet - Find
Find and Replace
Fing Remace
Find what:
Replace wlth:
More 8,eplace Replace 811 II EindNext
U upisi rijec koju zelis zamijeniti, a u polju (zamijeni sa) upisi rijec
kojom mijenjas datu rijec. Ako imas mnogo rijeci za zamjenu onda pritisni dugme
Kad se zamjena izvrsi racunar ce te obavijestiti da nema vise trazenih rijeci iii izraza za
zamjenu.
E.ield."
...
i u; Comment
U svom referatu zamijeni rijec historija sa rijecju geografija.
Korak 10 (Ubacivanje gotovih slika u Word)
8utoShape,.
Da bi ubacio gotovu sliku u Word document
prethodno je trebas skenirati. Nakon toga postavi
kursor na mjesto gdje zelis da ti bude slika. Zatim
u traci menija izaberi:
l'!k Hyperi!nL.. Ctr!+r: 41 Y1,ordArt ...
(bart
U okviru koji si dobio (Insert Picture) u I .............
Look in pronadi gdje ti je slika a zatim loom .::i - fiJ'€! X DO- r"",,-

ispod pronadi ime slike, selektuj ga, U i : b,,,,,,,,, I
donjem desnom uglu mozes vidjeti tu I ""'''''is:::' I' ...
sliku u Preview velicinL Ako ti se svida 1°'; '1=:::;',
onda klikni na Insert dugme, Tada ce se I My"",:",,' 1
pojaviti slika na tvom dokumentu, l:£l J
Da bl podesio polozaj svoje slike i teksta ' """op
iz dokumenta desnim klikom klikni na :
- !:!:H'2-1-6-1-Q.b,JPI;I
sliku i izaberi opciju Format Picture pa F"rot" .li','.f>.HklP'l
opciju Layout i u opciji Wrapping style 1 ,1'::::,d-<jJP'l .::i.
izaberi jedan od nacina postavljanja ! "'::"- ""'of""" I'''''''''d>.''',·''''';'.",''-;-.'''-'''';-'''''.:]
teksta uz sliku,
! Iz Insert menija pomocu opcije Picture - From File ubaci jednu sliku (po vlastitom izboru), i
postavi je uz lijevu marginu.
, Zatim povecaj sliku tako da bude preko cijele sirine papira,
Korak 11 (Crtanje U Word-u)
Word ti omogucava i crtanje, ito pomocu alata za crtanje, Da bi se ovi alati vidjeli udi u View
meni i odaberi opciju Tolibars,Tada se otvara novi podmeni u kojem treba kliknuti na Drawing,
Tada ce se na ekranu pojaviti traka sa alatkama za crtanje,
Objasnjenje znacenja pojedinih elemenata (alatki),
Za crtanje linija
Za crtanje strelica
o Za crtanje pravougaonika i kvadrata
, , Za crtanje kruga i elipse
!§'§! Za ispis teksta na crtezu
Nacrtaj elipsu, kvadrat i oboji ih u plavu i zutu
boju, U njih upisi svoje ime.
4\ Ova slicica oznacava WordArt
0; Za bojenje povrsina
.t. Za bojenje linija
!::.. Za ispis teksta razlicitim bojama
_ Za izbor debljine linija
Za izbor tipa linije
Za sjencenje
Za dodavanje efekata trece dimenzije
Korak 12 (Brza pomoc zvana Undo iii Ctrl + Z)
Undo je jedna od najboljih stvari u Wordu, Pomaze ti kad ti je pom06 potrebna, Naime, pom06u
Undo ponistavas zadnje pogresne i slucajne naredbe, Kada nesto pogrijesis, iii nenamjerno
izbrises, tu je Undo da ti pomogne,
: . Unosis pol a sata svoj referat, selektujes ga i umjesto da promijenis Font ti obrises
citav tekst Sta uraditi? Iznova unositi tekst! Ne, naravno, jer tu je Undo da ti pomogne, Imas
dva nacina da upotrijebis Undo, Pogledaj sliku!
!lor>}!ndoTYI'O!l
i 0 iiepeat Insert WordArt
I v ctJt
I'" -
kOPY
llliE Office CbpQoard...

Paste 2Peclal. ..
Cle§T
Select
!:ind..
Ctrl+Z
Ctrl+Y
Ctrl+X
Ctrl+C
Ctri+V
ctrl+A
• I
,
,
Ctr!+F \
Ctrl+H
§.O To", Ctrl+G
Ovo se nalazi u traci sa alatima
Otkucaj neki tekst i probaj opciju
Undo kao i ovu desnu Redo.
Korak 13 (Zamjena velikih slova malim i obratno)
Greskom si pritisnuo tipku Caps Lock i citav dokument si napisao velikim slovima. Sta sada?
Nemas vremena da sve to izbrises i ponovo malim slovima otkucas svoj dokument. A zasto
bi to i radio kad je tu Change Case.
Prvo: Selektuj tekst, rijec iii recenicu koju zelis promijenitL
Drugo: U traci menija izaberi Format menL
Trece: U Format meniju izaberi opciju Change Case i otvorit 6e se prozor kao na slici:
Change Case
I 2entence case,
I lowercase
r.
I IitleCase
I to§GLE cASE
OK Cancel
Change Case
Sad a mozes izabrati jednu od sljedeCih opcija:
- ako zelis veliko prvo slovo u recenici
lowercase sva mala slova
UPPE:RC.i\SE - sva velika slova
Case ako zelis da svaka rijec pocinje velikim slovom
Of,S::: - mijenja sva velika slova u mala, a mala u velika
Primjer. Moje Ime Je Natasa. Sada izaberi opciju tOOGLE cASE
i dobit ces sljedece: mOJE iME jE nATM:A
Napisi par recenica i isprobaj svaku od ovih
opcija iz Change Case.
Korak 14 (Tacke, tacke, tackice, crte, crte crtice i nabrajanje)
Tekst kojim nesto nabrajamo cesto zelimo oznaciti brojevima da izgleda preglednije. Da bi se
olaksao unos takvog teksta bez posebnog kucanja brojeva moze se koristiti opcija Bullets and
Numbering iz Format menija iii alatke iz trake sa alatima: :=
.-
Prvo: Napisi tekst koji nabrajas i to svaki u novi rad, ali bez brojeva i znakova, jer ce to sam
racunar uraditi kad mu zadas komandu.
Drugo: Oznaci taj tekst
Trece: Klikni na alatku iii Format - Bullets and Numbering (pogledaj sliku).
1. Bakir

Anesa
.:.
Hamburger ./ Fabia
2. Dado
Neira
.:.
Pizza ./ Golf

3. Mario
Zeljka
.:.
Lazanje ./ Stojadin

4. Samir
.:.
Sarma ./
Corsa
5. Ajdin

Matea
.:.
Baklava ./
Clio

Amina
Nabroj sve igrace fudbalskog kluba "Sarajevo",
tako da ime svakog od igraea bude u novom
redu, uz koristenje opcije Numbering.
Nabroj sve nastavne predmete koje imas
u sed mom razredu, tako da ime svakog od
predmeta bude u novom redu, uz koristenje
opcije Bullets.
Korak 15 - Kako zastititi dokument?
Svoj dokument mozes zastititi na nekoliko nacina.
Postavi password tako da ga niko drugi ne moze otvoriti ukoliko ne poznaje password
(Iozinku).
Neka je drugom korisniku dostupan same kao Read only recommended - same za citanje.
Postavi automatsko spasavanje, jer moze se desiti da usljed nestanka elektricne energije iii
neke greske izgubis svoj dokument jer ga prethodno nisi spasio u memoriju racunara.
Kako to uraditi?
Kada dobijes prozorcic zastiti svoj dokument kao na slici:
Options I
SpeIkng & Gramm.,. i T ,.ck Change.' I Use<' Information I Compatibility ! I'
File locations 1 Complex Scripts 1
View General I Edt!: I Print I Save Security U
l
Ovdje upisujete Password
FlIe encryption options for this document
P .. ,word to QPOO.' I. ,,---,,-Adv d I 1'1' =- ance .,' !
Ale sharing options. for this document _. 1
Password to modify, I II
r 1 11
Qigital SIgnatures... I rrotect Document.. , ! 1 j
II
Privacy options I i
;- Bemove personal informatton from this file on save I 1
r !'tarn before printing, saving or senclfflg a file that contMiS tracked J 1
changes or comments I i
w Store random number to improve merge accuracy 1 1
11
Macro security - ! 1
Ad)Ust the secunty level for opening files that might Macro 1 :1:,
contain macro viruses. and specify the names of
trusted macro developers.
________________________________
U svom novom dokumentu napisi svoje
male tajne i kad budes spasavao dokument
stavi password, ali nemoj ga zaboraviti!
Korak 16 - Prijelom strane dokumenta
Break.
ZaMo ti ovo sluzi? Kada u svom dokumentu
ispunis cijelu stranu Word automatski otvara
novu. Medutim ponekad imas potrebu da
prijedes na novu stranu prije nego sto popunis
prethodnu. Dakle, moras napraviti prekid iii
prijelom strane (Page Break).
.
Breaktypes ---------1

r holumn break I
r Text!:yr apping break III
Section break types
r !:l.extpage
r Continuous I
r i
r Qddpage I
Page Break - prijelom strane
Column Break - prijelom kolone
OK
Cancel II
Korak 17 - "Umjetnicki" okviri oko strane dokumenta
Zelis Ii jabuke iii sladolede kao okvir svog dokumenta? IIi cak nesto drugo. Zaviri u Format meni
i klikni na Borders and Shading -Page Borders i u polju Art izaberi okvir koji zelis. Pogledaj
sliku.
Dopada Ii ti se ovaj okvir?
BOIdeJt and Shading
tage Border I 2hadlng I
Setting:
[[IT 80,
fIT! Sh.dow
[0f 3·Q
rEf
Showloolbar !

i
I ttl 4' ,r,;. I! 4' "'1
.,"' •••••• ., ••• " •• ., •• '!!"""."' ••• ..,.""1l
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· .
Preview
· .
· .
Chck 00 diagrambelow or use
buttons to apply border$
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· ,
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· ,
· .
· .
App[vto;
·
iWhole document .:J
.
!
QpUon; ... I
.
,.
v
,.

1!>.<f ..................... ., •••••
Na svoj dokument postavi okvir bubamare, ali
samo na prvu stranu.
(Format - Borders and Shading - Page Borders
zatim u polju Art nadi bubamare, a u polju Apply
to nadi opciju First page only.
Korak 18 - Spasavanje dokumenta na disketu
Znamo da je disketa iii floppy disk periferni uredaj. Sada se koriste 3,5" diskete .
Da bi spasio svoj dokument na disketu prvo je moras staviti u kuciste.
Zatim klikni na File - Save as
Klikni na strelicu pored Save in
Izaberi oznaku za disketu A: (moze biti i B:)
Zatim napisi ime svog dokumenta i klikni na dugme Save.
Ukoliko disketa nije u kucistu pojavit 6e ti se ova poruka na ekranu:
Microsoft \IIord
29
1
I
The """'" ""' .... " 00' Chock '" m.re =, • ""'" """"j .. jl
Retry Cancel •
Udi u Word, napisi par recenica u
svoj novi dokument i daj mu ime
disketa. Sacuvaj ga na disketi.
Korak 19 - Indeksi i eksponenti
Prilikom pisanja svog dokumenta u Word-u cesto 6es imati potrebu za pisanjem matematickih,
hemijskih iii fizikalnih formula. Tada imas potrebu pisati eksponente i indekse. Kako bi napisali
H
2
0 iii P=a
2
?
Kako si napisao HP, hemijsku formulu za vodu?
Dakle, napisi H20.
Zatim selektuj 2 i u
U tom prozorcicu u polju - indeks
(kvacica mora biti ukljucena).
Zatim klikni na OK iii pritisni tipku Enter. I dobio si broj dva u indeksu tj. Hp
Slieno se radi i kada zelis
napisati eksponent.
Font
Dakle, napisi P=a2.
Zatim selektuj 2 i u Format
meniju klikni na Font.
U tom prozorei6u u polju Effects
izaberi opciju Superscript -
Eksponent
(kvaeica mora biti ukljueena).
Zatim klikni na OK iii pritisni
tipku Enter. I dobio si broj dva
u eksponentu tj. P=a
2
Otvori novi dokument u
Word-u i napisi sljede6e
formule: P=rzIT,
CO
2
, CH
4
, 8=gF/2
1
Font ! Cha[acte, Spacing I T eft Effects I
Latin text font: _. --_. ·f r:o_nt_s-:-,t:t:...le_:___ 5;;.i2;...e_:__ _
lurttJ!lh
i
tLMWl'J1'!7 3 IRegular 112

Complex scripts - II
font: font style: Size: .,
r:IT::-im=-es"":N::-e-w-=-Ro-m-a-n----3-.· r:IR-eq-.u-:-'la-'-, .1 II
All text _._ ....... _. ------ - i I
Font ,olor: Underline style: l
I Automatic :::J 1 (none) 3 I - i I
Effects '-1
r Stri!sethrough r Shador:! r Small caps
r Double strikethrough r Qutllne r £;11 caps I
r SUQ.erscript r !;.mbos$ r t!idden
r Engra!:e , I
1- Sample -II
This is a TrueTyp@ font. This font will be- used on both prir,ter and screen. I
... OK Cancel II
1
Korak 20 - Kako se kretati po dokumentu
Kretanje u Word-ovom dokumentu moze biti pom06u tastature i pom06u misa. Kretanje po
dokumentu pom06u tastature se postize upotrebom strelica: desno, gore, dolje, lijevo, zatim
pomo6u tipki Page Up, Page Down, Home, End.
Tipka Page Up pomjera te za jedan izgled ekrana prema gore.
Tipka Page Down pomjera te za jedan izgled ekrana prema dolje.
Tipka Home postavlja te na pocetak reda u kome se nalazi kursor.
Tipka End postavlja te na kraj reda u kome se nalazi kursor.
Kretanje po dokumentu upotrebom misa postize se:
Pom06u klizne trake za uspravno pomicanje prema gore iii prema dolje. Ova traka se nalazi
na desnoj strani radne povrsine.
Pom06u klizne trake za vodoravni pomak.
Pom06u streiica: • i ; .... : ... i % :;
Ponovi kroz vjezbu! Udi u Word, i otkucaj sljede6i tekst:
Nikad ne gledaj u tastaturu kad pises. Koristi obje ruke pri pisanju. Cesto spasavaj
svaj dakument. Iza tacke uvijek pritisni enter. U WordArt - u napisi:
: Spasi svoj dokument pod imenom Word.doc. Prije stampanja pogledaj svoj dokument
na Print Preview. Tipka F1 je pam06, a u Word-u Undo iii Ctrl + Z.
Centriraj avu reeenicu.
Nabroj sve sastojke za tvoj omiljeni kolac, koristi bullets.
• Brasno
• Ulje
• Se6er
• Puter
• Banane
• Kakao
• Cokolada
• Prasak za pecivo
Word je program za obradu teksta.
Start - Shut Down - ako ho6es da ugasis racunar iii Alt +F4
Ako h06es da restartujes racunar Alt+Ctrl+Delete - toplo restartovanje
Traka menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Windows, Help
Otvaranje novog dokumenta - File - New
Spasavanje dokumenta - File - Save As
Otvaranje starog dokumenta - File - Open
Stampanje dokumenta - File - Print
Brza pom06 - Edit - Undo
Pronalazak rijeci iii izraza - Edit - Find
Zamjena rijeci iii izraza - Edit - Replace
Uvijek dobro procitaj Word-ovu poruku prije nego kliknes na OK.
U tekstu se nikada ne smiju napisati dva iii vise razmaka uzastopno.
lelis Ii centrirati tekst koristi za to predvidene naredbe.
lelis Ii tekst uvu6i koristi uvlake iii tabulatore ("Tab" tipka).
Nikada se u sredini recenice ne dodaje "Enter". Program automatski prelazi u novi
red. "Enter" sluzi za stvaranje novog odlomka (paragraf), za odvajanje naslova iii
podnaslova, te za nabrajanja.
Odlomke razdvajaj pom06u posebne naredbe, a ne pom06u dva "Entera".
Taeka na kraju reeenice dolazi odmah iza zadnje rijeei, a nakon toga je razmak.
Iza zareza dolazi razmak, a zarez dolazi odmah iza rijeci. Isto vrijedi i za tacku-zarez
(;), usklicnik (!), upitnik (?) i dvotaeku (:) i trotaeku ( ... ).
Navodnici i zagrade pisu se odmah do rijeci koje navodimo iii stavljamo u zagradu.
Prije prve zagrade i navodnika i poslije druge zagrade i navodnika doiazi razmak.
Prije i poslije crtice (-) je razmak. Koristis Ii crticu kod nabrajanja razmak dolazi same
poslije crtice.
Baze podataka
Microsoft Access je program za upravljanje bazama podataka. Pom06u njega mozes upisivati
podatke ravno u bazu podataka, sortirati, indeksirati i organizirati podatke prema zelji, brzo
kreirati izvjestaje, itd.
Baza podataka je bilo kakav skup informacija. Npr. dnevnik rada tvog razreda je baza podataka,
iii telefonski imenik.
Ulazak u Access:
Osnovni elementi Access-a su:
Prvo sto radimo u Access-u je kreiranje datoteke baze podataka. Osnov svake baze podataka je
::l Nimollte1-.,
o RadUght
d-
'0 Suneica u pnrodi
'0_'
'0 Wil2ip
/2} AcrobatR_5,O
• r::; AdobelmageReady7.0
IntemetExplor.,
a!J . MIcrosOft Excel
• Ii:iI MIcrosOft FrontPage
MIcrosOft OUtlook
Iltll MIcrosoft PowerPoint
il MIcrosOft Word
MSNExpiorer
OutlookExpress
l-- Remote Assistance
IE) Windows -. PI.Y<'
. -. Messenger
- Pom06u upita odstranjujes
informacije koje ne zelis vidjeti
da bi vidio potrebne informacije,
Dakle, odvojeno se kreiraju upiti,
tablice, izvjestaji i obrasci, ali su svi
medusobno povezani.
su srediste aktivnosti.
se organizuju i uzimaju
podatke iz tablica.
pomazu pri unosenju podataka
u tablicu.
pomazu pri pronalasku informacija
s kojima zelimo raditi.
Illli Tablel . Table _Nome
""""", i 'oo!<up I
DataT
"Carobnjak" Access Wizard
To je mini program koji ti po maze u onome sto zelis posti6i. Postavlja ti pitanja, kreira tablicu,
izvjestaj, upit itd.
Prilikom pokretanja Access-a pojavi se prozorcit (dijaloski okvir ) u kojem biras zelis Ii kreirati
novu bazu, iii otvoriti staru, iii cak kreirati bazu podataka pom06u "carobnjaka".
Bazu podataka otvaras na Open.
Naslovna traka
Traka sa alatima
Statusna traka
Prozor baze
Prozor baze:
Traka alata sa dugmiCima za otvaranje
oznacenog objekta u pogledu tablice,
za kreiranje novog objekta, brisanje
selektovanog.
jz AcceSS-2:
Close X
File - Exit
Klik na ikonu Access-a u naslovnoj
traGi (u gornjem lijevom uglu) i close
iliAlt +F4
za iniormatiku: Database (Access 2000 lae lormat)
Objects
IillI Tables


I!.JJ Create table by using wizard
n§i Queries
I!.JJ Create table by entering data
§ -. Forms
III Reports

Pages
l2 Macros
Modules
Groups
0fJ Favorites
¢ New File
Open a file
test za informatiku,mdb
Gif7 ["lore files .. ,
New
0J Blank Database
Blank Data Access Page
ProJect (Existing Data)
Project (New Data)
New from existing file
till Choose flie, ..
New from template
0J General Templates .. ,
Templates on fvlicrosoft. com
Add Network Piace ...
Sta je access?
T X
Koji su osnovni elementi access-a?
Sta je slog, a sta polje?
Access Wizard je?
Opisi prozorcit u Access-u!
Kako ulazis u Access i kako izlazis iz
njega?
Excel
Jedan od najrasprostranjenijih programa za rad sa tabelama je Excel iz Microsoftovog
paketa MS Office.
Kako pokrenuti Excel?
iii ako na desktopu imas ikonu ovaj ces
program jednostavno pozvati dvostrukim
klikom na tu ikonu.
Nakon toga ce se otvoriti prozor sa ovim
programom. Excel je program za radne
tabele iii knjige. Radna tabela je vrsta
dokumenta u Excel-u cija je ekstenzija
xis.
g.,. Settings
Search
Help and Support
'EJ Run•••
.:J SUnetcauprlrodi
8_3
8
t2:t Acrobat Reader 5.0
Adobe ImageRe.ady 7,0
Internet Explorer
MIcrosoft Access
MIcrosoft FrontPage
E!"il M<rosolt outlook
r;m MttrO$oft PowerPoint
fiiI MIcrosoft Word
MSNExplOr.er
logOff Dic:date",iC At,,. \$l OutlookExpress
L21 TurnOffCompuI:et". Remote AsSistance
• __ ___ Wll1dowsMedraP!ayer
WIndOWS Messenget
Korak 1 - Osnovni elementi radne tabele
Kolona (uspravni skup celija) -A, B, C, ... AA, BB, ...
Red (vodoravni skup celija) -1 ,2,3 ...
Celija je presjek kolone i reda. Ona ima svoju oznaku (Ai, B3, 05 ... ) koja se zove adresa
celije.
ceJija A5 ----.-"'",.
prva kolona
peti red
Celija je pravougaona povrsina u koju se upisuju
podaci.
Kroz radnu celiju se kreces pomocu strelica na
tastaturi iii pomocu misa.
Korak 2 (Trake na prozoru, izgled prozora)
Naslovna traka (Book 1)
Traka menija (File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Data, Windows, Help)
Traka standardnih alata
Traka alata za oblikovanje (formatiranje)
Traka celije iii traka formule
Radna tablica iii radno polje
Statusna traka
• Traka celije sastoji se iz dva dijela. U prvom je oznaka celije, a u drugom iza znaka =
sadriaj celije. .
• Radno polje zauzima najveci prostor i tu upisujemo svoje podatke, koji se mogu
podvrgnuti raznim matematickim operacijama i tablicnim proracunima, sto i jeste glavna
svrha ovog programa. Svoje podatke pises samo u aktivnu celiju.
• Neki dokumenti u Excel-u mogu se sastojati od vise listova koji nose oznake: Sheet1,
Sheet2, Sheet3, itd. Za kretanje po razlicitim listovima koriste se strelice ulijevo i udesno.
Svaka nova radna knjiga sadrii tri lista, a moze ih sadriavati do 255.
• Svaka radna tabela sadrii 256 kolona (slova od A do IV) i 65536 redova
(preko 16 miliona celija)
• Statusna traka sadrii podatke 0 trenutnom polozaju u tabeli, tj koja je celija trenutno
aktivna .
!!lMicfOOOft Excel· Bookl
Eile g,dit y'iew Insert FQrmat Ioo[s: Qata !:ielp
Arial
Traka formule
Trakacelija
NUM
Korak 3 - Kako spasitf radnu tabelu u Excel-u?
Postupak je isti kao u Word-u. Evo kako spasavamo radnu tabelu i dajemo joj ime:
ceiie - Save (spasi kao) i pojavi se prozor kao na slici:
Save As
Save in: I ,:-.1 My Documents
.:..)Adobe
.:::J Core! User Files
Favorites
:;ave
Cantel
Ime radne tabele pises u polje File name umjesto zadatog Book1. Ime dokumenta u Excel-u
moze sadriavati brojeve, velika i mala slova. Preporuka je da svom dokumentu ne dajes ime
koje sadrzava slova: c, c, s, d, z jer ga neki racunari nece moti prepoznati. Nakon upisanog
imena racunar ce automatski tvom imenu dodati nastavak xis (kao sto je u Word-u dodavao
nastavak doc.)
U polju Save in nadi folder u koji zelis spasiti svoju tabelu. Nakon toga klikni na dugme
Save.
Korak 4 - Kako otvoriti vee postojeCi document
FHe -
U polju Look in nadi
ime svog dokumenta i
selektuj gao Nakon toga
kfikni na dugme Open.
Op<n
look!n: l,.j My Documents
'-----I'....3Adobe
_, COle! Uoser Fdes
History 1.5
f----
......}My MUS'IC
::jMvP"tUloo
My Documents 'I':':) My R.eceil/ed File,
'----
Favontes

..,..:)NewFolde'
,
All MIcrosoft Excel File; ("',yl"': *'.xlt.: "',htm: *.ntml: .:J

I
I
(novo) i OK
More wOfrbooks ...
D Blank Workbook
@] Templates on Microsoft. com
L:J Add Network place •..
1::7) Microsoft Excel Help
Show at startup
... x
Korak 5 - Kako iza6i iz Excel-a
Prvi i najjednostavniji nacin je da kliknes na dugme close na naslovnoj traci koje se nalazi u
des nom dijelu te trake.
Drugi nacin je kliknuti na ikonu Excel-a koja se nalazi u lijevom dijelu naslovne trake i izabrati
opciju Close iii Alt +F4.
Treci nacin je u File meniju izabrati opciju Exit.
Prilikom izlaska iz Excel-a, ukoliko tvoj dokument nije spasen, pojavit 6e se slika:
Microsoft Excel
Do you want to save the changes you made to 'Book3.xls'?
Yes No Cancel
Korak 6 - Unos podataka u radnu tabelu
Podatke unosis tako da prvo oznacis celiju (kliknes na nju), a zatim upises podatke. Adresa
oznacene celije pojavit ce se u okviru naziva na traGi formula. Sa desne strane iza znaka
jednakosti pojavit ce se sadriaj celije.
81 fx dva
i 1 i
A B
dvai
C 0 E
i-:-J
jedan! tri cetiri pet
i ?

Unos svakog pod atka treba obavezno potvrditi dugmicem za unos.
Kada unosis tekst u celiju moze se desiti da tekst prelazi u drugu celiju. Kada kliknes na sljedecu
celiju, visak teksta iz prethodne celije ce se sakriti, a to ne znaci da su se podaci izgubili.
Prilikom unosa tekstualnih podataka u celije oni se automatski poravnaju uz lijevi rub celije, a
prilikom unosa numerickih podataka oni se automatski poravnaju uz desni rub celije.
Prilikom unosa podataka u nizu mozes iskoristiti da Excel to uradi za tebe. To se zove
Korak 7 - Automatski unos podataka iii unos podataka u nizu
U prvu celiju upisi podatak i potvrdi unos. Zatim postavi pokazivac misa u donji desni ugao
pravougaonika za oznacavanje. Kada mis promijeni oblik u + pritisnes lijevu tipku misa i vuces
ga u zeljenom smjeru. Ispod svake celije preko koje povlacis misa pojavi se pravougaonik sa
podatkom koji se unosi. Nakon toga otpustis lijevu tipku misa i potvrdis unos. Ukoliko Excel
ne prepozna niz, u naredne celije ce kopirati sadrzaj prve celije.
Microsoft Ellcel - 800k2
Eile yjew Insert FQI"mat 100ls Qata l!Y)ndow !:!elp
Arial
i 5
iT
·lO·BIll
A1 fx 1
..... C> .00
, .01) ".(J
F G
Korak 8 - "Nasminkaj" svoju radnu tabelu
Tabela kao i svaki tvoj dokument, u sebi sadrii znacajne informacije. Da bi tvoja tabela bila
pregledna i uocljiva potrebno je da bude sredena (nasminkana, formatirana). Inace izgled
tablice mozes nasminkati tako da obojis pozadinu celijama, uokviriti celije linijama raznih boja,
debljine, oblika itd.
Excel ima veliki broj komandi za formatiranje. Jedna od najjednostavnijih komandi za
formatiranje je AutoFormat koja se nalazi u meniju Format.
AutoFormat
j"l1 Feb M.u Tot.ll Jan Feb Mar Total
East 7 7 5 19 East 7 7 5 19
West 6 4 7 17 West 6 4 7 17
South 8 7 9 24 South 3 7 9 24
Total 21 18 21 60 Tot;ll 21 18 21 60
Simple dasslc 1
9@"WS$l
East 7 7 5 19 alit 7 19
West 6 4 7 17 West 6 4 17
South 8 7 9 24 South 8 7 9 24
Total 21 18 21 60 otal 21 16 21 60
Classic 2 Classic 3
Ad Taul Jan Feb Mar Total
East 7kn Hn 5kn 18kn East 7kn 7kr. 5kn19kn
West 6 4 7 17 West S 4 7 17
South 8 7 9 24 SOuth 8 7 9 24
Tot.1 21 kn 18 kn 21 kn 60 kn Total 21 kn 18kn 21 kn SDkn
Accountiryg 1 Accounting 2
Jednostavan primjer:
II Microwft Excel- tabela.xls J!&II3
Eile gdt !£iew Insert fQrm&t lools !lata HelP ..::..I.E!..l2:sJ
D r.I [9. __ .. ___ L 100% v (?) .'
B I !! ! E: g: % J
4
3,4
3,6
Korak 9 - Upotreba matematickih operacija
Svaka matematicka formula u Excel-u pocinje znakom jednakosti ( = ). Iza znaka jednakosti
unosis adrese celija i znakove racunskih operacija u zavisnosti sta zelis raditi. (Npr. + za
sabiranje, - za oduzimanje, * za mnozenje, I za dijeljenje ).
Kako si izracunao prosjecnu ocjenu u tabeli u koraku 8?
U tvom primjeru, da bi izracunao prosjecnu ocjenu moras sabrati te ocjene i podijeliti ih sa
ukupnim brojem istih. Uzmi primjer ocjena ucenice Agic Kanite. Njene ocjene su 4, 3, 4, 5, 5.
Dakle, prosjecna ocjena bi bila: (4+3+4+5+5):5=4,2. Prvo oznaci celiju u koju zelis da ti bude
rezultat prosjecne ocjene. To je u tvom slucaju celija H3. Prije unosenja formule upisi znak =.
Zatim klikni na celiju C3+D3+E3+F3+G3, kompletna formula izgleda ovako:
=
da ne bi za ostale celije pisao ponovo istu formulu iskoristi automatsko unosenje podataka, tako
sto ces kopirati sadrzaj celije H3 u celije H4, H5, H6, H7. Tako ce Excel automatski izracunati
prosjecnu ocjenu za ostale ucenike.
Drugi nacin je da iz menija Insert izaberes opciju Function.
Insert Function
aearch for a function:
vpe a bnef desCf lptlon of whaf you 11,'ant to do ,:,nd then
'hckGo
or select a ,ategory: iMost Recently Used
Select a fUncllo!!:
AVERAGE
IF
HYPERlINK
COUNT
MA);
SIN
§o
. I
JI
i

SUM(nwnberl;number2; •••) 1
Adds all the numbers In a range of cells. 1
.-_._ .......... _ ................ _ ..... _ .... _._.;-.......... _ "1
'
Help on thl> Funct;:n OK I Cancel I.
Function Arguments
U polju name izabrat ces
funkciju jer se prosjecna
vrijednost izracunava ovom funkcijom.
Kad se to uradi dobijes novi prikaz na
ekranu kao na slici dolje:
54
U prvi red upisujes adresu prve
celije od koje treba racunati
prosjecnu vrijednost, a nakon
toga obavezno treba staviti
dvije tacke :, i onda adresu
posljednje celije. Kada se zavrsi
unos adresa celija od koje do
koje se racuna prosjecna
ocjena kliknes na OK.
Returns the average (arithmetic mean) of its arguments} which (an be numbers or names)
arrays, or references that-contain numbers,
Number1: numberl inumber2j •.. are 1 to 30 numeric arguments for which you want
the average.
Formula result = 1166
Heip on rUflrtrcl'-'
Korak 10 - Lomljenje teksta u 6elijama
Radi Ijepseg izgleda tabele cesto pisemo tekst u celijama u dva iii vise redova. Takvo pisanje
se zove
Prvo: oznaci celiju u kojoj zelis
Drugo: iz menija Format izaberes opciju Celis pa Aligment. Dakle, dobit ces sljedece:
Format Cells .1J2il1
Number I Font I Border I Patterns I ProtectlOl1 I
Textaignment _._'-.'.-._-... --_ rOrientation--.
tlorizonta!:
{General
Vertical:
IBottom
r
Text control
r Wrap text
r to fit
r f!!ergecells
Right·to-left . __ _
Iext direction:
::J +'.
i • ; T •
! e .
.
: x
, t .
. +
..
/context :::1
------------____
OK
Cancel 1/
U Tekst control potvrdi opciju (podijeli, prelomi tekst), a u polju vercital izaberi
OPCIJU Bottom (dno) tako da tekst koji se ne lomi bude u podnozju celije.
Nakon toga klikni na OK.
Korak 11 Stampanje tabele
Da bi odstampao tabelu potrebno je:
Prvo: provjeriti da Ii je stampac ukljucen
Orugo: da Ii je stampac spreman
Trece: iz menija File izabrati opciju Print
Cetrvto: u prozorcicu koji si dobio provjeri
da Ii je odabrano sve sto zelis stampati
Peto: klikni na OK.
Name: Xerox Phaser 62008
il !'townes. ·1
, Status; Idle
Rod Print.r ... 1 ,
Type: Xerox Phaser 6200B
Where" USBO02
Comment: ;- Print to flle
___
\ .. All Number of kOpies' h ;.;
(' ;.90(') E!<m" I :i:l 10' n
r SeI&tioD r gntire workbool-
,"; Actiyesnee-t(s."
Cancel l
---_.
Prije stampanja tabela u File meniju izaberi opciju Page Setup i podesi sljedece
parametre:
- velicinu i polozaj papira,
- velicinu margina,
- poziciju tabele na papiru.
Nakon toga provjeri izgled svog dokumenta tako sto ces u File meniju izabrati opciju Print
Preview iii na traci sa alatima klikni na dugme. [9.
Page Setup
Margins I HeaderjFooter 1 Sheet I
r.Po*ait
Scahng
r. adjust to: 1100 "I" norma! sIZe
Paper s¢e: 1M ..:J
Print guabty, r-135-S-dP-i---------------3-,.
2J2Slj
I I
Qpt_... 1,1
Page Setup
Page Header/footer I Sheet I
lop:
12,5 ::i:i 1,,3
D
left:
11,9 il
Center on page ___ __. ______ _____
.1J2Sl1
III
,II

'II
II
d
___ -' __ ____ r __ ____________________

Korak 12 - Crtanje grafikona
je vizuelni prikaz podataka iz tablice.
Izgled i vrstu grafikona treba odrediti prema
vrsti podataka u tablici koje zelis graficki
prikazati. Dakle, prvo moras napraviti tablicu
da bi napravio grafikon. Takoder da bi nacrtao
grafikon moras oznaciti raspon podataka koje
zelis graficki prikazati.
Oznacene podatke mozes graficki prikazati
na nekoliko nacina. Ti ces uzeti najlaksi nacin,
tako da u traci sa alatima kliknes na slicicu
Tada dobijes sljedecu sliku:
Chart Wizard - Step 1 01.. Chad T ,pe
Standard Types j CustomTypes !

tategone:;..
Press and Hold to Sampie
,:-------;
____ Einish
,
Tff$'
29%
Jedinice
8% 0%
C.lvork.
21%
U polju Chart type izaberi vrstu
grafikona koju zelis.
AgiC m.nk. c.ngi6 JakIC TIMDarb
J(antJJ. Lejla IMli Stli8
loAglC Kenita .Oi:anko Lefts acengiC Jnes -JokiCSaS8 EJTihi Dano I
Racuarnski virusi
Historija razvoja racunarskih virusa
Sedamdesetih godina poceli su se na mreznim racunarima pojavljivati programi pod imenom
"zec". Zecevi se nisu samorazmnozavali i bili su samo lokalni fenomen. Pocetkom osamdesetih
godina pojavljuje se sve vise autora virusa. Rezultat je pojava velikog broja raznovrsnih
programa tzv. trojanskih konja koji su u odredenoj mjeri mogli nanijeti stetu prilikom startanja
racunara. Prvi racunarski virus se zvao "Brain - mozak". Pojavio se 1986. godine, a kreiran
je u Pakistanu. To je virus koji napada boot-sektor. Njegov uspjeh je bio veliki, jer ga je svijet
docekao nespremno. U vecini slucajeva pocetni virusi nisu bili stetni u velikoj mjeri. Medutim,
pojavom veceg broja virusa poceli su se kreirati i oni virusi koji su mogli unistavati i mijenjati
podatke. Prvi takvi virusi su: "VirDem"," Vienna", "Christmas Tree"," Jerusalem"," Cascade","
Stoned" ,"Aids".
Pocetkom devedesetih pojavio se virus "Cmi osvetnik", zatim "DiskKiller", tako da je 1993.
godine registrovano priblizno 3000 razlicitih virusa. Antivirusni centri dobivaju na analizu
prosjecno 100 novih virusa mjesecno. Medutim osim stalnog mijenjanja broja virusa, mijenja
se i njihov nacin razmnozavanja kao i tehnika otkrivanja istih.
testo spominjan virus u 2002. godini je bio Cry (worm) "Anna Koumikova", koji dolazi e-mailom,
pretvarajuci se da je slika lijepe ruske teniske zvijezde. Mnogi virusi imaju zadan dan na koji
ce "istovariti" svoj zarazeni "sadriaj" . Jos neki opasni virusi "Brazilian Carnival", "Happy New
Year", "Love", "VBSNBSWG-YQ", koji dolazi u siici poznate pjevacice Shakire.
Ko pray! "viruse"?
Racunarske viruse prave uglavnom programeri, nekima je to zabava, a ove opasnije takoder
prave programeri, cesto pripadnici raznih organizacija samo sa jed nom namjerom: uciniti sto
vise stete.
Simptomi zaraze
Virusi dugo vremena pritajeno rade svoje opake poslove a da korisnik to niti ne primjecuje.
Ipak, postoje neki simptomi koji te mogu navesti da pozuris nabaviti antivirusni program:
racunar ti radi mnogo sporije,
datoteke misteriozno nestaju s tvog tvrdog diska,
datumi zadnje izmjene datoteka nisu logicni,
velieina datoteka iii programa raste bez ikakvog objasnjenja,
tvoj RAM je postao tijesan za izvrsenje programa, ada ne znaszasto.
Evo nekoliko savjeta, ako jos nemas zastitu od virusa:
Kupi pouzdan anti-virusni program,
Skeniraj kompletan sistem,
Oprezno sa posudenim disketama,
Ne otvaraj nikakav e-mail prije testiranja e-maila na viruse, pa ako je e-mail od
nekoga koga ne poznajes, obrisi gao
Pazi kako sa Interneta skidas igrice, muziku itd.
Virus - raeunarski program koji se samostalno rasprostire i cini stetu na zarazenim
raeunarima.
"Trojan" - naizgled uobieajeni program, ali koji u sebi sadrii i skrivene zlobne funkcije.
Antivirusni program - program eiji je zadatak zastita raeunara i borba protiv virusa.
Biblioteka virusa - popis potreban antivirusnom programu kako bi mogao prepoznati
raeunarske viruse.
- Izbjegavajte koristenje bilo kakvih programa i podataka koji su do vas dospjeli preko
nepouzdanog izvora.
- Dobijes Ii od nekoga virus, tada nije dovoljno samo zastititi sebe. U tom slucaju trebas
i osobi od koje je virus stigao skrenuti paznju na postojanje virusa.
--------------
Antivirusni programi
Na svakom racunaru bi trebalo da bude instaliran najmanje jedan antivirusni program. Ovi
programi sastoje se od od vise dijelova, i zahtijevaju odrZavanje i paznju.
Svi moderni antivirusni programi imaju nekoliko komponenata. Najceste komponente su:
_ dio za provjeru fajlova (scan),
_ dio za "dezinfekciju", odnosno tiscenje zarazenih programa (clean),
i stalno aktivni dio koji nadgleda ulazno-izlazne operacije na racunaru i provjerava da Ii
se mozda tu krete i neki virus (monitor),
_ Scan je dio programa koji treba koristiti da biste provjerili da Ii je neki fajl zarazen
virusom. Ukoliko fajl zaista jeste zarazen, scan program te automatski pokrenuti clean
dio i pokusati da dezinfikuje fajl. Nekad je jedino rjesenje brisanje zarazenog fajla, a to je
i najbolje rjesenje koje treba primjenjivati kad god je mogute.
Svi moderni antivirusni programi mogu da
se nadograduju novijom verzijorn. Nove
verzije izlaze najceste jed nom iii dva puta
mjesetno, a ponekad i teste, tj. po pojavi
nove opasnosti (novog, jako opasnog virusa).
Stoga, vodite racuna i uvijek imajte najnoviju
verziju antivirusnog programa.
Najpoznatiji antivirusni programi su: "AntiViral
Toolkit Pro"i "Symantec Norton AntiVirus".
Ukoliko imate antivirusni program stariji vise
od dva - tri mjeseca onda nemojte biti sigurni
da ste zastiteni od virusa.
__ -.:=iJCt
Norton. • 2002
AntiVirus

...... ..
"
-"'"""'---
''\'' "''''' .._-
Uvod u programiranje
je i visokointelektualan posao koji treba uraditi da bi se neki problem
rjesavatt racunara. Ljudi koji obavljaju taj posao zovu se' . '. Krajnji
prolzvod, ,. Program je ogranicen skup naredbi koje se izvode tacno
redosli]edom I tacno odredenim ciljem. Oakle, mozemo reci da je programiranje
kO]1 sasto]1 od pnpreme, razrade i pisanja programa radi rjesavanja nekog problema
pomocu racunara, odnosno, programirati znaci napisati program.
• upoznavanje sa problemom,
• odabir postupka za njegovo rjesavanje,
• predvidanje krajnjeg ishoda,
• pisanje postupka (programa),
• pisanje uputstava za kOristenje programa
(dokumentiranje programa).
Svakoga dana obavljamo razlitite poslove:
umivanje, telefoniranje, pisanje domacih
zadataka, odlazak u kupovinu, skolu itd.
Sve te poslove obavljamo nesvjesno ali
tacno odredenim redom. Takav tok radnji
koji dovode do rjesenja postavljenog
zadatka zovemo (Rijec
algoritam je nastala od imena arapskog
matematicara Alhavarizmija, koji je u IX
vijeku dao skup pravila za izvodenje cetiri
aritmeticke operacije). Ponekad nam pri
pisanju programa pomazu dijagrami koji
pokazuju glavne korake potrebne za rjesavanje odredenog problema. Ovakav dijagram zovemo
· . v ... .. (engl. flowchart). On pokazuje svaki korak koji racunar mora
Izvestt, I. nJlhov redosl!]ed. Razlicitim programskim koracima u dijagramu odgovaraju razliciti
slmboli. Pocetak I k.r.?J programa biljezi se u elipse. Uputstva, kojima kazujemo
racunanma sta treba da rade, uplsemo u pravougaonike, a odluke koje racunar donosi prema
pnml]enlm uputslvlma upisujemo u sestouglove. Linije koje ih povezuju prikazuiu moguce
pravce odvijanja programa. '
t
je graficki prikaz algoritma. Elementi za crtanje blok dijagrama su:
Blok za pocetak i
kraj algoritma
Blok za ulazni
algoritamski korak
Blok za obradu podataka,
iii blok procesiranja
Algoritam mozemo napisati i pomocu kratkih
recenica.
Algoritam pismo
Idi do iz/aznih vrata.
Otvori vrata.
Izaai i zatvori vrata.
Pronaai postanski sanduCic.
Stavi pismo u sanduCic.
Okrenise.
Vrati se istim putem.
Otvori vrata.
VaL
Zatvori vrata.
Blok za donosenje
odluka iii
blok odlucivanja
Blok za izlazni
algoritamski korak

Poveznice
Kraj
ciklusa
Kako napisati program?
Prvo: Postavi zadatak.
Drugo: izradi algoritam i dijagram toka.
Trece: Prikazi algoritam kao program
pomocu naredbi programskog
jezika.
Cetvrto: Unesi program u racunar.
Peto: Ispitaj tacnost programa.
Sesto: Sluzi se programom.
Postoji mnogo programskih jezika, a OBasic je jedan od najzastupljenijih. Rijec Basic predstavlja
pocetna slova izraza Beginner's All-purpose Simbolic Instruction Code (visenamjenski simbolicki
jezik za pocetnike). Na prvi pogled jezici kojim se koristimo za programiranje izgledaju veoma
neobicni i teski. Medutim, i drugi jezici, npr. kineski, izgledaju neobicni dok ih ne naucimo.
• Jednostavan je.
• Prilagodljiv za rjesavanje zadataka u razlicitim zivotnim podrucjima.
• Rasprostranjen.
• Prikladan za pisanje, izradu i provjeru programa.
·Velika i mala slova engleske abecede,
'Brojevi 0 - 9,
'Specijalni znakovi !, #, %, +, -, *, I itd.,
'Posebne tipke: enter i razmaknica,
'Specijalan znak za prazno mjesto: blanko.
OBasic se nalazi u sastavu MS DOS-a. Tako jednostavno sarno napisemo qbasic i
pritisnemo tipku enter:
Nakon toga racunar ce ucitati u radnu memoriju Obasic i dobit cemo sljedecu sliku na
ekranu:
welcome to
Naslovna traka
4.50
(c) copyright Microsoft corporation. 1985-1988.
A1lri'Qhts reserved.
Simultaneously in the U.S. and canada.
Okvir sa pozdravnom porukom cemo maknuti ako pritisnemo tipku Esc. Ukoliko pritisnemo
tipku Enter dobit cemo uputstvo 0 radu u 08asic-u.
File meni
pocetak i
zavrsetak rada
sa programom:
'New
'Open

'Save as
'Print
'Exit
Run meni
(pokretanje
programa)
'Start
shift F5
'Restart
-Continue
Kako otvaramo ove menije:
c, F za File meni
-;- C za Edit meni
za View meni
+ ::::. za Run meni
za Search meni
-i- za Options meni
Traka menija
Edit meni
uredivanje
programa:
'Cut
'Copy
'Paste
'Clear
Search meni
(pronalazak
i zamjena
pojedinih dijelova
programa)
'Find
'Repeat last
Find
-Change
. Sve radi iskljucivo sa tastaturom.
View meni
(razni pogledi
na program)
'Subs
'Split screen
Options meni
(izgled ekrana)
'Display
'Help Path
'Syntax
cheking
Program koji se trenutno nalazi na prozoru Editora najlakse mozemo pokrenuti pomocu
tipke: =-2 iii
Ukoliko prilikom izvodenja programa 08asic pre pozna gresku, program se zaustavlja i na
mjestu greske daje njen opis.
Zapamti da datoteke u kojima su smjesteni basic programi imaju nastavak Opcije file i
edit menija rade isto kao u Edit-u, pa nadam se da nece biti problema prilikom spasavanja
basic programa.
Spasavanje programa
program koji se trenutno nalazi u prozoru editora mozemo spasiti pomocu opcije Save i to
na sljedeci nacin: - -- iii Alt enter - iii :t enter.
Oznacimo Ii naredbu iii unutar prozora otvara se novi prozor.
Save Save As
Pile MaRe:
I- I
File HaOle:
I I
C: 'JJOCIJ11E"'1,*,1lI1IHI "'1 \DESKTOP\QllRSI C"'1. 5 ,*,DnIHI"'1
Dirs/Drive3: Dirs/Drives
Fo...... t
1;'-]
t (.) QuickBRSIC -

Past Load and
[-C-1 Save
[-B-]
[-E-] ( ) Text -
[-F-1 Readable by
[-G-1 Other Pl'Ogralils
!
Fo ...... t
l':'A-]
(.> QuickBASIC -
I
Past Load and
[-0-) Save
[-B-1
[-E-) ()text-
[-F-]

Readable by
[-G-] Other P"'091"4111:S
OK ( Cancel> < Help> OK < Cancel> < Help>
Pomocu tipke krecemo se pO prozoru, upisujemo ime programa i mjesto gdje ga zelimo
spasiti. Sve to potvrdujemo tipkom enter. Ukoliko nesto pogrijesimo iii zelimo odustati
izabrat cemo opciju iii tipku f::s .. ' Kada spasimo nas program uvijek ga mozemo
ponovo pozvati. To radimo pomocu opcije
iii
Open Progralll
File Hallie:
I !:IJiTi'IB I

Files Dirs/Driues
. . f
[-A-]
!
[-c-]
[-D-]

[-E-]

[-F-]

[-G-]


J.

i
OJ( < Cancel > < Help >
Opet pomoeu tipke Tab se kreeemo po ovom prozorcieu i tako nademo disk, direktorij gdje
se nalazi nas program. U polje "'iip otkucamo ime naseg programa i pritisnemo enter.
Za par sekundi Basic ee ucitati program u radnu memoriju racunara.
Ako zelite tekst programa ispisati na papir dovoljno je
sljedeeu sliku:
pa enter i dobijemo
.r--------- Print
( > Selected Text
( ) ftctive Window
(:.> Current Module
( > All Modules
OK < Cancel > < Help >
( ) dio programa koji smo oznacili iii
selektovali
( ) dio programa koji se vidi u prozoru
editora
( • ) cijelog programa
Unutar ovog prozora mozemo micati tacku pomoeu kursorskih tipki (dole),(gore) i kada
izaberemo opciju koju zelimo pritisnemo enter, naravno.
Podaci, varijable, i konstante u QBasic-u
je promjenljiva vrijednost, a konstanta nepromjenljiva. Varijable mogu biti
numericke i znakovne.
X=1
Brojevi 1, 2, 3,4 ...
Vase ime i prezime
Datum rodenja
Broj mjeseci u godini
Opei brojevi x, y, z
Vasa visina
Ime i prezime redara
Svaka vrijabla iii konstanta mora imati svoje ime. To ime mora zadovoljiti neke uslove.
Sta sve moze biti ime: Sta ne moze biti ime:
• Rijec koja zapocinje slovom,
• Da sadrii brojeve i slova,
• Velika i mala slova,
• Rijec koja u sebi sadrzi znakove; %, #, ! .
• Poceti sa brojem iii znakom,
• Prazno mjesto,
• Izraz iz basic-a,
• Siova C, C, S, D, Z
• Sadriavati aritmeticke operatore: +, -, :
itd.
Primjeri:

Broj
Razlika
Veliki broj
AB
5broj
$razlika
veliki broj
A B
AlB
Razlika izmedu znakovne i numericke varijable je sto na kraju znakovne pisemo znak $
zove k znakovne varijable zovemo jos i string varijable iii samo
aj zna ova.(stnng) moze imati 32767 znakova, a najkraei niz znakova strin .
nema nI jedan znak I zovemo ga prazan string ( "") S d •. k . '" (.. g)
biti ispisan izmedu navodnika. . a rzaj zna oVnlh varljabh uVljek mora
Numericke varijable
AB3
XY
BASIC
BETA
Znakovne varijable
AB3$
XY$
BASIC$
BETA$
Konstante u basic-u
s.mo da je konstanta nepromjenljiva vrijednost, iii konstanta je velicina koja ne
mljenja vrljednost tokom izvrsenja programa. Konstante mogu biti
Podaci u basic-u
Vrstom podataka podrazumijevamo one podatke koji su sadrtaj konstante iii varijable. Postoje
dvije osnovne vrste podataka: i
Racunari su precizni matematicari, ali to vrijedi samo u slucaju kada rade sa malim brojevima.
Za velike brojeve racunaju priblizne vrijednosti, a sa beskonacno velikim brojevima ne mogu
racunati. Razlog njihove nepreciznosti u radu sa velikim brojevima je u nacinu na koji oni
pamte te brojeve .
. broj 12345678901234567890 u qbasic-u je 1.2345678E+19 ( 1.2345678' 10
19
)
Dakle, Q8asic velike brojeve skracuje i pamti u eksponencijalnom obliku pri cemu se gubi
njihov dio. Medutim, mi u svakodnevnom zivotu radimo sa malim brojevima pa i ne opazamo
njihovo skracivanje. '
24.23.
24,23
0.45 0,45
1234000 1 234 000
4321.65 4 321,65
Decimalni zarez u QBasic-u je tacka.
Brojevi ne smiju imati razmake izmedu cifara.
Varijable i konstante odredene su imenom vrijednosti i vrstom.
t
Kako izgledaju aritmeticki operatori u QBasic-u?
+ Sabiranje i pozitivan predznak
Oduzimanje i negativan predznak
Mnozenje
/ Dijeljenje
A, t Stepenovanje
MOD Ostatak pri dijeljenju

Kako izgledaju relacioni operatori u Q8asic-u?
= Jednako
> Vece
< Manje
>=
Vece iii jednako
<=
Manje iii jednako
# Razlicito
Sto se zagrada u Q8asic-u je samo jedna vrsta zagrada ( ). Pravilo koristenja zagrada
Je kao u. Prvo se sredl Izraz u zagradi pa ostatak izraza. Mora uvijek biti isti broi
otvorenrh I zatvorenrh zagrada. .
Prve naredbe u QBasic-u
Udi u QBasic i upisi program.
PRINT ~ D o b r o do§li u QBasic"
PRINT "Danas cemo uciti prvu naredbu"
PRINT "To je naredba Print, naredba izlaza"
END "-
Pokreni program sa funkcijskom tipkom F5. Tada ces na ekranu vidjeti sljedecu sliku:
Dobro dosli u QBasic
Danas cemo uciti prvu naredbu
To je naredba Print, naredba izlaza
Dakle, naredba Print sluzi za ispisivanje teksta. Tekst koji zelimo ispisati pisemo pod
znacima navoda.
U jednoj Print naredbi moze biti vise tekstova u navodnicima, ali onda izmedu njih stavljamo
zarez.
PRIM ... ER BRC .... 02
CLS
PRINT "Ovo je moj drugi program"
PRINT
PRINT"Moje ime je Bakir"
END
Naredba je naredba za brisanje teksta sa ekrana. To je skracenica od Clearscreen.
Naredba je naredba koja nas obavjestava da je kraj teksta programa.
Sta se desilo kada ste pokrenuli program iz primjera bro] 2? Ako napisemo samo print bez
teksta sta ce se desiti? Probaj! Treba dodati da se svaka naredba u Basic-u pise u novom
redu, i da svaka naredba moze imati svoj redni broi, a i ne mora. Sve naredbe u Basic-u se
izvode s vrha prema dolje.
PRIM ... ER BRC ... 03
10 CLS
20 PRINT"Ovo je zabavno"
30 PRINT "Volim ispisivati tekst u QBasic-u"
40 END
Izmedu rednog broja naredbe i naredbe ide prazno mjesto.
Nikad iza rednog broja naredbe ne stavljaj tacku.
Naredba Print je izlazna naredba koja omogu6ava slanje podataka na ekran monitora.
CLS brise ekran.
PRIM ... ER BRCo.I 04
10 CLS
20 PRINT"Ovo je"
30 PRINT"razmaknuto"
PRIM ... ER BRCo.I os
10 CLS
20 PRINT"Ovo je";
30 PRINT"stisnuto"
PRIM ... ER BRCo.I 06
10 CLS
20 PRINT"Ovo je zaista"
30 PRINT
40 PRINT"razmaknuto"
Kada pokrenes program 4, 5, i 6 dobit
ces sljedecu sliku na ekranu:
Primjer broj 4
Ovo je razmaknuto
Primjer broj 5
Ovojestisnuto
Primjer broj 6
Ovo je zaista
razmaknuto.
Uoci tacku-zarez u primjeru broj 5 kao i
redni broj 30 u primjeru broj 6.
Napisi program u QBasic-u tako da dobijes
sljedecu sliku na ekranu:
a) DOBRO
DOSLI
u
QBASIC
b) DOBRO
DOSLI
U
QBASIC
Napisi ovaj program
PRIM..!ER BRC..! 07
10 CLS
20 X=50
30 y=30
40 PRINT "zbir je" ; X+Y
50 PRINT "raz1ika je"; X-Y
~ ~ a p i - ~ ~ r ~ ~ r a m u QBasic-u tako da dobijes
sljedecu sliku na ekranu:
DOBRO
DOSLI
U
SVIJET
QBASICA
Oakle, znak = je ujedno i operator pridruzivanja.
Naredba REM
Ova naredba nam sluzi za opisivanje programa. Iza ove naredbe stoji opis programa iii
jednostavno ime koje korisnik da svom programu. Ako u nekom programu ima vise naredbi
REM, lakse se snalaziti u samom programu.
Naredba REM kao i " , " govore da se pri izvedbi programa preskoci niz znakova do kraja reda
jer ti znakovi nisu dio programa. Znak " , " je kraci nacin pisanja naredbe REM.
iii
PRIM..!ER BRC..! 08
10 CLS
20 REM "Ovo je moj G\smi program"
30 PRINT "Moje ime je Emir"
40 PRINT "Imam";4*3+1; "godina"
50 END
CLS
REM "Ovo je moj osmi program"
PRINT "Moje ime je Emir"
PRINT "Imam";4*3+1; "godina"
END
Naredba INPUT
U svakom programskom jeziku, pa tako i u QBasic-u, postoji naredba koja nam omogucava
upis podataka sa tastature. To je naredba INPUT. Naredba INPUT uzima podatke sa tastature
i pridruzuje ih varijablama iii konstantama u programu.
INPUT A trazi unos broja sa tastature
INPUT A$ - trazi unos znakova sa tastature
Kada QBasic naide na naredbu INPUT, na ekranu se pojavi ? i ceka da mu se unesu podaci_
Kada ih unesemo pritisnemo tipku enter.
iii
iii
PRIM.JER BRO.J 09
10 CLS
20 REM "Program za izracunavanje proizvoda dva broja"
30 PRINT "Unesi prvi faktor"
40 INPUT x
50 PRINT " Unesi drugi faktor "
60 INPUT Y
70 P= x*y
80 PRINT "Proizvod dva broja je: "; P
90 END
10 CLS
20 REM "Drugi naCln prlffiJera broj 9"
30 INPUT "Unesi prvi faktor";x
40 INPUT " Unesi drugi faktor "iY
50 P= x*y
60 PRINT "Proizvod dva broja je: ". P ,
70 END
10 CLS
20 REM "Treci nacin primjera broj 9"
30 INPUT x,
Y
40 P= x*y
50 PRINT "Proizvod dva broja je: "; p
60 END
Najduzi, ali najpregledniji je prvi nacin unosa.
1. Napisi program za izracunavanje povrsine pravougaonika.
2. Napisi program za izracunavanje obima kvadrata.
3. Napisi program za izracunavanje kolicnika dva broja, da je njihov ostatak. 16:5=3 ( 1 ) - koristite MOD
4. Napisi program za izracunavanje obima raznostranicnog trougla.
5. Napisi program koji ucitava x i ispisuje X2, x
3
, X4, x
5
, i XlO.
Naredba LPRI NT
To je izlazna naredba koja omogucava ispis podataka na papir pomocu stampaca. Sve sto
smo rekli za naredbu PRINT vazi i za naredbu LPRINT.
Naredba COLOR
Pomocu naredbe COLOR odredujemo boju teksta na ekranu i boju pozadine na kojoj zelimo
pisati tekst. Ako iza rijeci COLOR slijedi jedan broj, to je broj boje teksta, a ako slijede dva
broja, tada je prvi broj boja teksta a drugi broj boja pozadine.
Boja teksta je cijeli broj)zmedu 0 i 31. Brojevi od 0 do 15 daju sesnaest razlicitih boja teksta
koje ne trepere, a od 16 do 31 daju trepteci tekst.
Broj Boja Broj Boja
0 Crna 16 Crna sa efektom blijeska
1 Plava 17 Plava koja treperi
Zeleoa 18 Zelena koja treper!
Modra 19 Modra koja treperi
Crveoa 20 Crvena koja treperi
Ljubicasta 21 Ljubicasta koja treperi
12 Svijetlocrvena 28 Svijetlocrven8 koja treperi
13 Svijetloliubicasta 28 Svijelloljubicasta kojn lreper:
14
I
3
Boja teksta Boja pozadine
--,--_._-- 'r ••••• '" •• ~ __ •• , ~
PRIM.JER BRO.J 10
CLS
REM" Vjezba naredbe color"
PRINT " Zadaj boju koju zeli§"
COLOR 16, 3
END
PRIM.JER BRO.J 1 1
CLS
COLOR 2
REM" svaka rijec druga boja"
COLOR 3
INPUT" Kako se zove§"; irne$
COLOR 4
INPUT" Kako se preziva§"; prezirne$
COLOR 5
INPUT" Koliko ti je godina"; godine$
END
Napisi ime svog omiljenog nastavnog predmeta u pet boja.
Naredba LOCATE
Ova naredba premjesta kursor na tacno odredeno mjesto na ekranu. Prvi broj iza naredbe
_ oznacava broj reda, a drugi je broj kolone od koje cemo ispisivati tekst.
PRIM.JER"BRO.J 12
CLS
LOCATE 3,1
PRINT " Dobro "
LOCATE 4,1
PRINT " Do§li "
se pise neposredno prije naredbe na koju se odnosi. Ako u istom redu
editora zelimo napisati dvije naredbe, odvajamo ih dvotackom.
PRIM.JER BRO.! 1:3
CLS
COLOR 1 : LOCATE 1, 10: PRINT " QBASIC"
COLOR 2 : LOCATE 2, 14: PRINT " QBASIC"
COLOR 3: LOCATE 3, 18: PRINT "
QBASIC"
COLOR 4 : LOCATE 4, 22: PRINT " QBASIC"
COLOR 5 . LOCATE 5, 24: PRINT " QBASIC"
Naredba FOR (FOR - petlja)
Do sada su se svi programi koje smo ucili izvodili od vrha ka dnu. Svaka se naredba izvrsavala
sarno jednom. Sta ako nam je potrebno u nekom zadatku neku naredbu ponavljati? QBasic za
to ima rjesenje. Rjesenje je u naredbama i Upotrebom ovih naredbi
pisanje programa, kao i sam program ce biti dosta kra6i.
Naredbe " oznacavaju dio programa koji se ponavlja tacno odredeni
broj puta. Ponavljaju se sve naredbe unutar naredbi i :
Ako korak petlje nije napisan, tada je korak petlje jednak jedan. Ako je pocetna vrijednost
peUje veca od zavrsne tada korak peUje mora biti negativan broj, a ako je pocetna vrijednost
manja od zavrsne vrijednosti tada korak treba biti pozitivan broj. Ponekad, prilikom rjesavanja
potrebne su nam dvije petlje i to jedna unutar druge. Te peUje zovemo
FOR 1=1 TO 10
FOR J=1 TO 100
FOR K=3 TO 7
;-, NEXTK
NEXT J
"--- NEXT 1
Opci oblik naredbe FOR je:
FOR
FOR 1= 1 TO 5
FOR J=1 TO 5
NEXT I
NEXT J
Napisi program za ispis tablice mnoienja brojem 3, za prvih 15 prirodnih brojeva,
F'RIM.JER BRm.J 1 5
CLS
FOR X=1 TO 15 STEP 1
Z=X*3
PRINT X; ft *3=";Z
NEXT X
PRINT ftKraj programa"
END
Napisi program za vodoravan ispis svih brojeva od 100 do1.
16
CLS
FOR X=100 TO 1 STEP -1
PRINT X;
NEXT X
PRINT ftKraj programa"
END
* Sta bi se desilo ako iza PRINT X ne stavis ;. PROBAJ!
Napisi program za ispis tablice mnoienja prvih 10 prirodnih brojeva sa brojevima od 1 - 5.
F'RIM.JER BRO.! 17
,,'
CLS
FOR X=1 TO 10
FOR Y=1 TO 5
PRINT X*Y;
NEXT Y
NEXT X
END
Napisi program koji trinaest puta na ekranu ispisuje tvoje ime, Koristi FOR
F'RIM.JER BRO.J 1 B
CLS
FOR k = 1 TO 13
PRINT ftDado"
Primjer broj 19
REM boje
CLS
FOR I = 1 TO 15
COLOR I
PRINT ftbroj kojim oznacavamo ovu boju ="; I
NEXT I
END
Napisi program koji za zadati broj ispisuje rijec boje koja odgovara zadanom broju,
F'RIM.JER BRO.J 1 9
REM boje
CLS
FOR I = 1 TO 15
COLOR I
PRINT ftbroj kojim oznatavamo ovu boju
NEXT I
I"
END
Napisi tablicu mnozenja sa brojem 5 za
prvih 100 prirodnih brojeva.
Napisi tablicu mnozenja sa brojem 7 i svih
parnih brojeva izmedu 2 i 50.
Naredbe DO - LOOP
Ove naredbe ponavljaju niz naredbi dok se ne ispuni zadani uslov.
Oblici
(ovaj oblik ispituje uslov na pocetku)
(ovaj oblik ispituje uslov na kraju)
U oba ova oblika broj ponavljanja nepoznat i zavisi 0 ispunjenju postavljenog uslova.
'C".
- omogu6ava ponavljanje naredbi sve dok je zadnji uslov istinit
- omogu6ava ponavljanje naredbi dok zadani uslov postane istinit.
Napisi program za izracunavanje prosjecne ocjene iz nekog nastavnog predmeta.
(z -zbir ocjena; b - broj ocjena; 0 - ocjena)
CLS
b = 0: z = 0
PRINT "na kraju unosa upisi -lH
PRINT "unesi ocjenu
H
INPUT 0
DO WHILE 0 <> -1
b = b + 1
z = Z + 0
PRINT "upisi ocjenu:
H
INPUT 0
LOOP
PRINT "prosjecna ocjena="; z / b
END
PRIM..!ER BRC..! Z 1
CLS
b = 0: z = 0
PRINT "na kraju unosa upisi -1"
PRINT "upisi ocjenu"
INPUT 0
DO UNTIL 0 = -1
b = b + 1
z = Z + 0
PRINT "upisi ocjenu:"
INPUT 0
LOOP
PRINT "prosjecna ocjena="; z / b
END
oUkoliko ne stavis naredbu STEP to znaci da je korak 1.
oAko stavis STEP 0 imat ces beskonacno ponavljanje.
oZa odredeni broj ponavljanja koristi naredbu FOR ... NEXT, a ukoliko ne znas koliko puta
treba ponoviti odredeni dio programa koristi naredbu DO LOOP.
Napisi program za ispis svih dvocifrenih brojeva ciji je zbir cifara 6.
PRIM..!ER BRC..! ZZ
CLS
x = 1
DO
Y = 6 - x
b = 10 * x + y
PRINT b
x = x + 1
LOOP UNTIL x > 6
Napisi program za ispis svih trocifrenih brojeva (iji je zbir cifara 5.
Naredbe grananja (odlucivanja)
Najjednostavnije grananje postizemo pomocu naredbi: THf:r,:, i TH:::J
iF THEN ( ako tada)
Istinit-naredbe iza THEN
Dati uslov
Nije istinit - sljedeca programska naredba
Ako je uslov istinit, izvrsit 6e se naredba iza Ako uslov nije istinit, racunar ce pre6i na
sljede6u programsku naredbu. Uslov koji slijedi iza naredbe mora biti logickog tipa.

ifC THEN ELS:: (ako tad a inace)
Ako je uslov istinit, tada ce se izvrsiti naredba iza THeN, a ako uslov nije istinit, tada 6e se
izvrsiti naredba iza ELSE.
Naredba iF ispituje dati uslov, a naredbe usmjeravaju program na izvedbu.
Istinit - naredbe iza THEN
Dati uslov
------ Nije istinit -naredbe iza ELSE
INPUT" Unesi brojeve 10 i 100"; B
IF B=10 THEN PRINT " deset"
IF B=100 THEN PRINT " sto"
END
CLS
INPUT" Unesi brojeve 10 iIi 100"; B
IF B=10 THEN PRINT " deset" ELSE PRINT " sto"
END
F'RIM.JER BRO.J25
CLS
PRINT " Oejena 5 za broj bodova 50 iIi ve6i od 50"
INPUT" Unesi broj bodova";B
IF B >=50 THEN PRINT " dobio si 5"
ELSE PRINT " mi je nisi dobio 5"
END
INPUT" Unesi osnovice trougla:", a
IF a <= 0 THEN 10
20 INPUT "Unesi duiinu kraka trougla:", b
IF b <= 0 THEN 20
o = a + 2 * b
PRINT "Obim jednakokrakog trougla je:"; 0; "em"
END
F'RIM.JER BRO.J,;2'7
CLS
INPUT
IF x >
IF x
IF x <
END
"Upisi
0 THEN
0 THEN
0 THEN
broj",
PRINT
PRINT
PRINT
x
x; je > od 0"
x; je 0"
x; je < od 0"
*Naredba CASE zamjenjuje niz uzastopnih naredbi. Na pocetku te naredbe
pisemo SE:",ECT i ime nepoznanice ciju cemo vrijednost izvoditi iza Na kraju
CASE pisemo SELECT. Iza naredbe CAS::: moze da slijedi jedan broj, interval, vise
vrijednosti iii cak logicki izraz.
Ova naredba dopusta nizanje naredbi jedne ispod druge u blokove naredbi.
IF prvi uslov THEN (da- niz naredbi)
IF drugi uslov THEN (da- niz naredbi)
ELSE IF uslov n-ti THEN (da- niz naredbi)
ELSE ne
END IF
Program je slozeniji ako zavisi od vise uslova koje je potrebno ispitati.
Starije verzije QBasic-a su zahtijevale da se citava naredba mora napisati u jednom redu.
U Qbasic-u slozena IF naredba moze se pisati u vise redova, ali tada citava IF naredba
mora zavrsiti kljucnom rijeci END IF, sto znaci kraj IF naredbe. Ako iza ELSE dolazi nova
IF naredba, tada pisemo kao jednu rijec ELSEIF, a ne ELSE IF. U slozenoj IF THEN ELSE
naredbi, naredbe iza THEN i ELSE se pisu u novi red.
Napisi program koji ucitava tri broja i ispisuje
ih od najmanjeg ka najvecem.
Napisi program koji izracunava povrsinu i obim
pravougaonika i ispituje da Ii su stranice jednake
nuli.
Naredba GOTO (idi na)
- Ova naredba usmjerava izvodenje programa na naredni broj iii ime programskog reda.
To je nepozeljna naredba. Ako zelite da yam programi budu pregledniji i razumljiviji manje
upotrebljavajte naredbu Ovu naredbu zovemo. •
Moramo biti oprezni pri koristenju ove naredbe jer tako mozemo napraviti program koji nikad
ne stane, tj. mozemo napraviti beskonacnu petlju.
* ( Ako ti se to nekada desi pritisni istovremeno '-
Naredba ON GOTO
Ova naredba sluzi za usmjeravanje duzine izvedbe programa na oznaku programskog reda.
Programski red moze biti oznacen brojem iii imenom.
PR1M..!ER BRO..! .28
5 CLS
10 Y = 0
20 IF Y > 10 THEN GO TO
30 PRINT "upisi broj"
40 INPUT x
50 IF x > 0 THEN
60 Y = Y + 1
70 GOTO 20
80 END
PRIM..!ER BRO..! 29
CLS
b = 0
z = 0
PRINT
80
x;
10 IF b = 5 THEN GO TO 20
INPUT " upisi broj ", x
z = z + x
b = b + 1
GO TO 10
20 PRINT "zbir j eft; z
">0"
BRO..! 30
CLS
r 1
c = 1
b = 1
10 COLOR b: LOCATE r, c: PRINT "Jasna"
c = c + 5
b = b + 1
IF b > 20 THEN b = 1
IF c > 58 THEN c = 1: r
IF r THEN GOTO 20
GOTO 10
20 END
PRIM..!ER BRO..! 3 1
CLS
INPUT "unesi broj", x
k = 2
r + 1
10 IF x MOD k = 0 THEN PRINT x;
GOTO 20
k = k + 1
"nije prost broj.":
IF k > x / 2 THEN PRINT x; "je prost broj": GOTO 20
GOTO 10
20 END
PRIM..!ER BRO..! 32
CLS
INPUT "upisi broj", x
k = 1
10 IF x MOD k = 0 THEN PRINT k
k = k + 1
IF k <= x THEN GOTO 10
END
Napisi program koji uCitava 20 brojeva i racuna im zbir.
Funkcije
Funkcije u QBasic-u se nikad ne upotrebljavaju zajedno, vee povezane sa drugim
naredbama QBasic-a.
apsolutna vrijednost nekog broja
PRINT ABS (-17) 17
PRINT ABS ( 17) 17
Napisi program za izracunavanje apsolutne vrijednosti broja.
PRINT " Unesi neki broj"
20 INPUT X
30 A=ABS (Xl
40 PRINT " Apso1utna vrijednost datog broja:
50 END
- funkcija daje vrijednost kvadratnog korijena
PRINT SQR (9)
PRINT SQR (25)
3
5
Napisi program za izracunavanje kvadratnog korijena nekog broja.
5 CLS
10 PRINT" Unesi neki broj"
20 INPUT X
30 K=SQR (X)
40 PRINT" Kvadratni korijen datog broja je:
50 END
";A
";K
INT - Ova funkcija zaokruzuje decima/ni broj na prvi manji cije/i broj.
CINT - Ova funkcija matemati{;ki zaokruzuje decima/ni broj na najb/izi cijeli broj.
FIX - Ova funkcija od decima/nog broja uzima samo njegov cijeJi dio.
10 CLS
20 PRINT "Unesi broj"
30 INPUT x
40 PRINT "Ovo je tvoj broj" ; x
50. PRINT INT(x); "Tvoj broj nakon funkcije INT"
60 PRINT CINT (x); "Tvoj broj nakon funkcije CINT"
70 PRINT FIX(x); "Tvoj broj nakon funkcije FIX"
80 END
Funkcija RND
Ova funkcija daje jedan slucajan broj izmedu 0 i 1. Ona sama zadaje brojeve.
FOR X=l TO 10
PRINT INT (RND)
Odbacuje 10 slucajnih brojeva od 1 do 10
PRIM.JER BRO.J 37
CLS
FOR K=l TO 10
PRINT RND
NEXT K
Svaki put ee se ispisati deset decimalnih brojeva istim redom. Ako zelis da svako pokretanje
programa daje razlicit niz brojeva onda na pocetku programa napisi naredbu
PRIM.JER'BRO.J 3S
CLS
RANDOMIZE
FOR K=l TO 10
PRINT RND
NEXT K
Funkcije za rad sa znakovnim podacima
String je niz znakova. Omogucava nam da uz pomo(; racunara izvodimo razne radnje nad
rijeCima i recenicama.
Funkcija ASC
Funkcija ASC (A$ ) daje ASCII kod prvog znaka iz A$.
PRINT ASC (" QBASIC") Rjesenje: 113 prvi znakje Q
PRINT ASC (" QBASIC") Rjesenje: 113
Zelimo Ii dobiti ispisano slovo Q moramo ga pozvati njegovim kodnim brojem 113 pomocu
funkcije ... '. Redni broj n moze biti od 0 do 255.
PRINT CHR$ (113) Rjesenje: Q
PRIMoJER BRCoJ 39
PRINT ASC (
" 9" ) Rjesenje: 57
PRINT ASC (
" %" ) Rjesenje: 37
PRINT ASC (
"
." ) Rjesenje: 59 ,
PRINT ASC (
" L" ) Rjesenje: 76
PRINT CRR$ ( 34 ) Rjesenje:
PRINT CRR$ ( 59 ) Rjesenje:
PRINT CRR$ ( 58 ) Rjesenje:
PRINT CRR$ ( 77 ) Rjesenje: M
PRINT CRR$ ( 50 ) Rjesenje: 2
Napisi program koji (;e na ekranu ispisati sve znakove ciji su kodni brojevi od 65 do 90.
PRIMoJER BRCoJ 40
CLS
DO
k = k + 1
PRINT CHR$(k)
LOOP UNTIL k = 255
END
Napisi program koji (;e na ekranu ispisati sva velika slova.
PRIMoJER BRC..! 41
CLS
FOR x = 65 TO 90
PRINT CHR$(x)
NEXT x
END
Funkcija LEN
Ova funkcija daje duzinu stringa, tj. prebrojava koliko ima znakova
(koliko je dugaeak string)
PRINT LEN ( "QBASIC" ) Rjesenje: 6
PRINT LEN ("INFORMATIKA") Rjesenje: 11
Napisi program za izracunavanje broja slova u tvom imenu.
PRIMoJER BRCoJ 42
CLS
PRINT "kako se zoves"
INPUT a$
s = LEN (a$)
PRINT "tvoje ime ima:"; s; "slova"
END
Funkcija LEFT$ (left - lijevo)
Ova funkcija daje niz znakova s lijeve strane zadanog niza. U zagradi navedemo sam niz, a
zatim iza zareza broj koji odreduje koliko znakova s lijeve strane zelimo. Znak $ znaci da je
rezultat funkcije niz znakova.
PRINT LEFT$ ( "KENO") Rjesenje: KE
PRIM.JER BRCoJ 43
PRINT LEFT$ " .A1:1IR", 1
PRINT LEFT$ \\ AMIR/,
2
PRINT LEFT$ " AMIR", 3
PRINT LEFT$ " AMIR", 4
Funkcija RIGHT$ (right - desno)
Rjesenje: A
Rjesenje: AM
Rjesenje: AMI
Rjesenje: AMIR
Znamo da rijec right na engleskom znaci desno, pa ova funkcija daje broj znakova sa desne
strane niza.
PRIM ... ER BRO ... 44
PRINT RIGHT$ " AMIR", 1 Rjesenje: R
PRINT RIGHT$ " AMIR", 2 Rjesenje: IR
PRINT RIGHT$ " AMIR", 3 Rjesenje: MIR
PRINT RIGHT$ " AMIR", 4 Rjesenje: AMIR
Funkcija MID$ (middle - sredina)
Ova funkcija osim imena niza ima i dva broja. Prvi broj znaci od kojeg znaka treba uzimati
znakove, a drugi broj oznacava koliko znakova treba uzeti.
PRIM ... ER BRO ... 4.5
PRINT MID$ (" INFORMATIKA"; 2,3
PRINT MID$ (" INFORMATIKA"; 5,6
Funkcije UCASE$ (A$) i LCASE$ (A$)
UCASE ( upper case - velika slova)
LCASE ( lower case - mla slova)
Rjesenje: NFO
Rjesenje: RMATIK
UCASE$ (A$) - ova funkcija sva slova u nizu pretvara u velika.
LCASE$ (A$) - ova funkcija sva slova u nizu pretvara u mala.
PRIM ... ER BRO ... 46
PRINT UCASE$ (" sko1a")
PRINT LCASE $ (" SKOLA ")
PRIM ... ER BRO ... 47
PRINT UCASE$ (" MaMa")
PRINT LCASE$ (" maMA")
Rjesenje: SKOLA
Rjesenje: sko1a
Rjesenje: MAMA
Rjesenje: mama
Upisi zeljenu rijec, pa ispisi prvo, pa drugo slovo itd. dok se ne ispise citava rijec, a zatim
obrnutim redoslijedom.
PRIM ... ER BRO ... 48
CLS
INPUT a$
FOR k = 1 TO LEN (a$)
PRINT MID$ (a$, 1, k)
NEXT k
FOR k = LEN(a$) - 1 TO 1 STEP -1
PRINT MID$(a$, 1, k)
NEXT k
END
l'
TA
TAT
TATA
TAT
TA
T
Upisi neku rijec i provjeri da Ii je polindrom. (Polindromi su rUeci koje se citaju jednako i sa
lijeve i sa desne strane).
PRIM ... ER BRO ... 49
CLS
INPUT "data rijec je:", a$
b$ = ""
FOR k = LEN(a$) TO 1 STEP -1
b$ = b$ + MID$(a$, k, 1)
NEXT k
PRINT "obrnuta rijec:"; b$
IF a$ = b$ THEN
PRINT as; "je polindrom"
ELSE PRINT as; "nije polindrom"
END IF
Napisi program tako da kada kazes racunaru kako se zoves, da te on pozdravi.
PRIM ... ER BRO ... 50
CLS
PRINT "Kako se zoves"
INPUT a$
P$= "Zdravo", "+A$ +"!"
PRINT
PRINT P$
END
Rjesenje:
Kako se zoves?
Rihad
Zdravo, Rihad!
jos neke funkcije
Funkcija VAl- ova funkcija pretvara niz znakova u broj.
Funkcija STR$ - pretvara broj u niz znakova. Ova funkcija na uJazu trati iskljucivo broj.
Funkcija STRING$ - stvara niz istih znakova.
Funkcija SPACES - ova funkcija stvara niz praznina.
Funkcija TIME$ - daje niz od osam znakova koji predstavlja trenutno vrijeme (hh:mm:ss)
(sati, minute, sekunde).
Funkcija DATE$ - daje niz od deset znakova koji predstavlja dnevni datum ( mm-dd-gggg)
(mjesec, dan, godind,.
Funkcija SWAP - zamjenjuje sadriaj dvije varijabJe.
Crtanje u QBasic-u
Naredba - Ovom naredbom odredujemo osobine ekrana koji zavise od graficke
kartice ugradene u vas racunar.
PRIMJER BRCJ 5 1
Screen 0 - tekstualni ekran
Screen 12 - graficki ekran rezolucije 640x480 tacaka (rezolucija je proizvod broja
piksela (tacaka) vodoravno i uspravno koje stanu na ekran. Piksel na ekranu je
ustvari sicusan kvadratic iii pravougaonik. Broj piksela predstavlja rezoluciju ekrana.)
Naredba - crta-tacku na tacno odredenom mjestu ekrana.
PEST (X,Y), boja
Naredba - crta pravougaonik iii crtu izmedu tacaka (X
1
'Y1) i (lS,yJ
Naredba . ~ . - Pomocu ove naredbe mozemo crtati ravnu crtu.
Ova naredba upotrebljava graficke podnaredbe za crtanje koje se smjestaju u jedan iii vise
stringova. Te graficke naredbe odreduju polozaj pokazivaca, boju, pravac i smjer crtanja.
Naredba- - Ovom naredbom crtamo kruznicu sa centrom u tacki (x,y) i poluprecnikom
r. CIRCLE (X,Y), r
Naredba - Ova naredba nam sluzi ako zelimo bojom ispuniti krug iii elipsu.
PRIMJER BRC..! 52
10 REM "Ovo je program za e crte u Ijubi6astoj boji"
20 SCREEN 1
30 FOR i = 1 TO 320
40 PSET (i, 100) , 2
50 NEXT I
60 END
PRIMJER BRCJ 53
10 REM
20 SCREEN 1
30 COLOR 1, 2
40 CLS
50 FOR i 1 TO 10000
60 PSET (RND * 320, RND * 200), RND * 4
70 NEXT i
80 END
PRIMJER BRC..! 54
10 CLS
20 REM"program
ya crtanje
30 SCREEN 1
1inije dijagona1no preko ekrana"
40 LINE (0, 0) - (319, 100)
50 END
PRIMJER BRC..! 55
10 CLS
20
za crtanje
elom bojom "
30 SCREEN 2
40 LINE (100, 100) - (150,
50 END
PRIMJER BRCJ 56
pravougaonika koji je
150), , BF
10
za crtanje kocke"
20 SCREEN 12
30 DRAW "L100 D100 R100 U100"
40 DRAW "E50 L 100 G50 R100"
50 DRAW " DIDO E50 UIOO G50"
60 END
en
PRIM.JERBRC.J 57
10 REM"Crtanje kruga"
20 SCREEN 1
30 CIRCLE (100, 100), 50, 2
40 PAINT (100, 100), 3, 2
50 END
PRIM.JERBRC.J5B
5 SCREEN 12 :0·-
10 INPUT ft poluprecnik"; R
20 INPUT ftbroj redova"; P
30 INPUT ftbroj kolona"; K
35 CLS
40 FOR I 1 TO P
50 FOR J 1 TO K
60 CIRCLE (J * 2 * R, I * 2 * R), R
70 NEXT J
80 NEXT I
90 END
Naredba
Muzika i zvuk u QBasic-u
_ proizvodi tonove na zvucniku racunara - SOUND frekvencija i trajanje
_ frekvencija odreduje visinu zvuka, a trajanje duzinu izvodenja zvuka.
daje tacno odredeni zvucni znak
Naredba
Naredba
PLAY string$
_ pomocu ove naredbe mozemo programirati melodije
PRIM.JER BRC.J 59
5 REM
10 I 1000
20 SOUND I, 40
30 SOUND I + 500, 70
40 SOUND I + 1000, 60
50 END
5 CLS
10 REM "Sirena "
20 FOR J = 1 TO 3
30 FOR I = 440 TO 1000 STEP 5
40 SOUND I, I / 1000
50 NEXT I
60 FOR I = 1000 TO 440 STEP -5
70 SOUND I, I / 1000
80 NEXT I
90 NEXT J
100 END
Siozene strukture podataka - nizovi
Cesto u programiranju radimo sa vecim skupovima slicnih iii istih podataka. Bilo bi isuvise
komplikovano kada bismo za svaki podatak odredivali drugo ime. Jednostavnije je naprimjer
dati im isto ime iza kojeg slijedi indeks (broj) po kOjem podatke medusobno razlikujemo.
Skupove podataka koji imaju zajednicko ime zovemo
Niz od n elemenata: x(1), x(2), x(3), x(4), ... x(k), ... x(n). Do svakog elementa niza dolazimo
preko imena niza i njegovog indeksa. Svaki niz pocinje sa elementom x(O).
X(5) - x je ime promjenljive, a 5 redni broj vrijednosti
Naredba je naredba dimenzioniranja. Nizovi koji imaju manje od 10 clanova ne moraju
se dimenzionirati.
Nizanje podataka sa jednim brojem (indeksom) zovemo
koji ima dva indeksa (dvije dimenzije) zovemo jos i
mozemo ici i dalje:
- 3 indeksa - trodimenzionalni niz,
- 4 indeksa - cetverodimenzionalni niz, i tako sve do 60 dimenzija.
Pomocu dvodimenzionalnog niza x( n,m) mozemo zapamtiti mn elemenata. Elemente
dvodimenzionalnog niza ucitavamo pomocu dvije ugnijezdene FOR petlje.
Napisi program za odredivanje najmanjeg clana niza.
PRIM..!.E:RBRO..! 61
CLS
REM"Najmanji clan niza"
INPUT "n=", n
DIM a(n)
FOR k = 1 TO n
PRINT k; "broj:";
INPUT a(k)
NEXT k
min = all)
FOR k = 2 TO n
IF a(k) < min THEN min = a(k)
NEXT k
PRINT "Najmanji clan niza je;"; min;
END
PRIM..!E:R BRO..! 62
CLS
REM"Zbir clanova niza"
INPUT "n=", n
DIM a(n)
FOR k = 1 TO n
PRINT k; "broj";
INPUT a (k)
NEXT k
z = 0
FOR k = 1 TO n
z = z + a(k)
NEXT k
PRINT "Zbir clanova niza je:"; z
END
Potprogrami
Skoro svi programski jezici nam omogucavaju da slozenije programe rastavimo na manje
dijelove. Tada svaki taj dio predstavlja jedan problem. Manje cjeline na koje rastavljamo nas
program zovu se . Tim rastavljanjem dobijemo i pregledniji program. Program
koji poziva potprogram zovemo .. Rijec potprogram na engleskom glasi
:.c, odakle skracenica . Iza SUB slijedi ime potprograma. Potprogram se
zavrsava sa ...
Kako napisati potprogram?
U traGi menija izabrati Edit meni, a u Edit meniju opGiju
otvoriti mali prozor u koji treba upisati ime procedure.
Kako pozvati ime potprograma?
Tada ce se na ekranu
CALL ime a,b,c iii DECLARE SUB ime (a,b,c).
Razni uradeni primjeri
Isprobaj naredne primjere i obajsni sta svaki radio
PRIM..!E:R aRO..! 63
5 CLS
10 INPUT "Unesi broj do kojeg ~ e l i § ispis prirodnih
brojeva : ", n
20 FOR i = 1 TO n
30 PRINT i;
40 NEXT i
50 END
PRIM..!E:R ·aRO..! 64
5 CLS
10 INPUT "Unesi iviee kvadra a, b, e
20 V a * b * e
30 PRINT "Zapremina kvadra je ";V
40 END
PRIM..!E:R aRo..!6S
5 CLS
10 INPUT "Unesi broj : " a ,
20 FOR i = 1 TO 10
30 PRINT i; "
*
". a; " = ".
i
*
a
, ,
40 NEXT i
50 END
", at b, c
PRIM..!E'R BRC..! 66
CLS
DIM k
DIM broj (10)
opet:
i = i + 1
PRINT "UpiSi broj "; i
INPUT "", broj (i)
IF i = 10 THEN
ELSE
GOTO opet
END IF
n = broj (1)
i = 0
op:
i = i + 1
IF i = 11 THEN
COLOR 20
PRINT "Najmanji broj je: "; n
COLOR 7
PRINT "Pritisni bilo koji taster ... "
COLOR
END
END IF
0
IF broj (i) < n THEN n
GOTO op
PR1MJER BRC..! 6'7
broj (i)
CLS
opet:
INPUT "unesi stranice pravouglog trougla A,B,C : ", a, b, c
IF c A 2 = a A 2 + b A 2 THEN PRINT "Trougao je
pravougli!": END
PRINT "Trougao nije pravougli."
INPUT "pokusaj ponovo ? <Y,n>", d$
IF LCASE$(d$) = "y" THEN GOTO opet
PRIM..!ER BRC..! 68
CLS
INPUT "Unesi brojeve A,B
k = a
IF b > k THEN k = b
FOR i = 1 TO k STEP 1
", a, b
IF a MOD i = 0 AND b MOD i = 0 THEN 1 = i
NEXT i
PRINT "Najveca zajednicka mjera brojeva "; ai " i "; b; " je "; 1
PRIM..!ER BRC..! 69
CLS
INPUT "Unesi broj. : ", a
i = 0
PRINT "Faktori broja "; a; " su: ";
lab:
i = i + 1
labl:
IF a MOD i = o AND i > 1 THEN PRINT
IF a MOD i = o AND i > 1 THEN GOTO
IF a = 1 THEN END
GOTO lab
PRIM..!ER BRC..! 70
CLS
i;
labl
INPUT "Unesi broj do 5 cifara : ", a$
: a = a / i
IF LEN(a$) <> 5 THEN PRINT "Broj ne s a d r ~ i 9 cifara.":
END
k = LEN(a$)
PRINT "Srednja cifra broja "; as; " je "; MID$(a$, 3, 1)
PRIM..!ER BRC..! 71
CLS
INPUT nUnesi broj do 9 cifara : u, a$
IF LEN(a$) MOD 2 = 0 THEN PRINT "Broj nije neparan.":
END
IF LEN(a$) > 9 THEN PRINT "Broj sadrii vise od 9 cifara.":
END
k = LEN(a$)
PRINT "Srednja citra broja ft. as; " je "; MID$ (a$, (k
/ 2) + .5, 1)
PRIM..!ER BRC..! 72
CLS
INPUT "Unesi broj do kojeg ieli§ ispis parnih brojeva
: ", a
FOR i 2 TO a STEP 2
PRINT i;
NEXT
PRIM..!ER BRC..! 73
CLS
INPUT a
IF a > 1 THEN x a ELSE x = 1
PRINT "XA2 + 2x + 3 (x A 2 + 2 * x + 3); " ( X=";
X; ")"
PRIM..!ER BRC..! 74
2 CLS
CONST MaxDim = 20
DIM a(l TO MaxDim)
FOR i = 1 TO 20
INPUT a (i)
k = k + a (i)
NEXT i
PRINT "Suma brojeva je "; k
PRIM..!ER BRC..! 75
CLS
CaNST MaxDim = 15
DIM a(l TO MaxDim)
FOR i = 1 TO 15
INPUT ali)
IF k 0 THEN k = ali)
IF k < ali) THEN k = ali)
NEXT i
PRINT "Najve6i broj je : "; k
PRIM..!ER BRC..! 76
CLS
INPUT "Unesi broj do kojeg zeli§ ispis kvadrata brojeva
: ", a
FOR i = 1 TO a
PRINT i; " * "; i;
NEXT
PRIM..!ER BRC..! 77
CLS
"; i /\ 2
INPUT "Unesi broj ", n
DIM ime$(l TO n)
DIM dat$ (1 TO n)
DIM vis(l TO n)
DIM tez (1 TO n)
FOR i = 1 TO n
COLOR 4
PRINT I"; "I"; n
COLOR 7
INPUT "Unesi prezime i ime ", ime$(i)
IF k$ = "" THEN k$ = ime$(i)
IF k$ < ime$(i) THEN k$ = ime$(i)
INPUT "Unesi teiinu ", teili)
INPUT "Unesi datum rodenja ", dat$(i)
INPUT "Unesl'
telefon u6enika: ", vis (i)
CLS
NEXT i
CLS
FOR i
FOR 1
1 TO n
1 TO n 1
IF ime$(I) > ime$(1 + 1) THEN
g$ = ime$ (1): t = tez (1): d$ = dat$ (1): v = vis (1)
ime$(l) ime$(l + 1): tez(l) = tez(1 + 1): dat$(l)
dat$ (1 + 1): vis (1) = vis (1 + 1)
ime$(l + 1) g$: tez(l + 1) = t: dat$(l + 1) = d$:
vis(l + 1) v
END IF
NEXT
NEXT
1 = 1
FOR i 1 TO n
1 = 1 + 1
PRINT "Ucenik:
PRINT "Datum rodenja:
"; ime$ (i)
"; dat$ (i)
PRINT "Tezina:
PRINT "Telefon:
PRINT
IF 1 5 THEN 1
NEXT i
PRIM..!ER BRC..! 7B
CLS
"; LTRIM$(STR$(tez(i)))
"; LTRIM$(STR$(vis(i)))
1: SLEEP: CLS
INPUT "Unesi broj do kojeg zeli§ ispis kubova brojeva
: ", a
FOR i 1 TO a
PRINT i; " * "; i;"*"; i
NEXT
PRIM..!ER BRC..! 79
CLS
n = 0
opet:
FOR i 1 TO 3
IF n = 0 THEN INPUT a(i)
"; i 1\ 3
'IF n 0 THEN k = A(i): n = 1
'IF A(i 1) > A(i) THEN GOTO ok
IF a(i 1) > ali) AND i-I <> 0 THEN
c = a(i 1)
aU - 1) ali)
ali) c
END IF
NEXT i
IF n = 3 THEN GOTO ok
n = n + 1: GOTO opet
ok:
FOR i 1 TO 3
PRINT ali)
NEXT
PRIM..!ER BRC..! BO
CLS
INPUT "Unesi broj do kojeg zeli§ ispis cetvrtog stepena
brojeva : ", a
FOR i = 1 TO a
"
PRINT i·
*
"; i;
"
,
*
".
ii" *";
i ~
".
NEXT
Primjer broj 81
CLS
INPUT "Unesi broj
FOR i = 1 TO a
PRINT i; i
A
2; i
NEXT
PRIM..!ER BRC..! B 1
CLS
CONST MAXDIM = 10
DIM a(l TO MAXDIM)
" ,
A
3
FOR i = 1 TO 10 STEP 1
,
a
PRINT "Unesi prirodan broj "; i; " / 10 :"
INPUT ">", a(i)
, i
A
4
IF n = 0 AND ali) > 0 AND ali) MOD 2 = 0 THEN k =
a(i): n = 1
IF k > ali) AND ali) MOD 2
o AND a(i) > 0 THEN k
NEXT i
PRINT "Najmanji parni broj je "; k
a(i)
CLS
INPUT
PRINT
PRINT
PRINT
"Unesi jednu rijec : ", a$
"Rijec "; as; " ima "; LEN(a$); " slova"
"Prvo slovo rijeci je : "; LEFT$(a$, 1)
"Posljednje slovo rijeci je : "; RIGHT$(a$, 1)
PRIMoJER BROoJ 83
REM "Program za {zracunavanje zbira svih parnih i
neparnih brojeva do n"
CLS
lab:
INPUT "Unesi neparan broj n :", n
, Da Ii je neparan?
IF n MOD 2 = 2 THEN PRINT "Broj nije neparan. Ponovi
unos.": GOTO lab
FOR i = 1 TO n
IF i MOD 2 = 0 THEN P = P + i ELSE nep = nep + i
NEXT i
PRINT "Zbir parnih brojeva do broja "; n; " je "; p
PRINT "Zbir neparnih brojeva do broja "; n; " je ";
nep
END
PRIM..!ER BRO..! 84
CLS
INPUT "Unesi broj brojeva:", n: PRINT "Unesi "; n; "
brojeva :"
FOR i = 1 TO n STEP 1
PRINT "Unesi br. "; i
opet:
INPUT A(i)
IF A(i) <= 0 THEN PRINT "Broj mora biti
prirodan.Ponovi unos.": GOTO opet
IF A(i) MOD 2 = 0 THEN k = k + 1: p(k) = A(i) ELSE 1
1 + 1: nIl) = A(i)
NEXT i
SP (1) p (1)
FOR i = 1 TO k STEP 1
IF SP(i) > p(i) THEN TempSP = SP(i): SP(i) = p(i):
p(i) TempSP
NEXT i
nP (1) n (1)
FOR i 1 TO 1 STEP 1
IF nP(i) > n(i) THEN TempnP
nP (i): nP (i)
n(i) TernpnP
NEXT i
CLS
PRINT
PRINT "Parni prirodni brojevi:"
FOR i = 1 TO k
PRINT p(i)
NEXT i
PRINT
PRINT "Neparni
FOR i = 1 TO 1
PRINT n (i)
NEXT i
PRINT
COLOR 29
PRINT "Pritisni
COLOR 0
PRIMoJER IiIR'O.oJ 8'5
CLS
Ponovi:
prirodni brojevi:"
taster ...
"
. - - ~ - - - - - - - - ~ - - "---
n (i) :
INPUT "Unesi broj rijeci (Maksimalno 30) : ", n
IF n > 30 THEN PRINT "Vise od 30! Ponovi unos.": GOTO Ponovi
CaNST MD 30
DIM a$ (1 TO MD)
FOR i = 1 TO n
INPUT a$(i)
NEXT i
opet:
FOR 1 TO n - 1
IF a$(i) > a$(i + 1) THEN SWAP a$(i), a$(i + 1): GOT a opet
NEXT i
FOR i 1 TO n
PRINT a$(i)
NEXT
CLS
SCREEN 12
, Draw a line from (0,0) to (100,100).
FOR i = 0 TO 320
PSET (i, 1), 12
'p= TIMER: DO WHILE P + .001 > TIMER: LOOP
PSET (640 - i, 1), 12
PSET (1, i + 1), 12
PSET (639, i), 12
PSET (i, 46P), 12
1 = i
NEXT i
FOR i = 1 TO 320
'p = TIMER: DO WHILE P + .0001 > TIMER: LOOP
PSET (1, 1 + i - 180), 12
PSET (639, 1 + i - 180), 12
PSET (i + 1, 460), 12
NEXT i
CIRCLE (320, 200), 30
8'1
"""/" /
CLS
opet:
INPUT "Unesi rijet od 5 slova:
H
, a$
IF LEN(a$) <> 5 THEN PRINT "Rijet mora imati 5 od
slova.": GOTO opet
PRINT "Srednje slovo: "; MID$(a$, 3, 1)
PRINT "Prvo slovo: "; LEFT$(a$, 1)
PRINT "Zadnje slovo: "; RIGHT$(a$, 1)
CLS
INPUT a$
INPUT b$
IF a$ b$
THEN PRINT "JEDNAKO!H: END
IF a$ > b$
THEN PRINT as; " > "; b$ ELSE PRINT as; " <
" . b$ ,
PRIM.JER BRO.JB9
CLS
INPUT "Unesi broj A \\, a
INPUT "Unesi broj B b
PRINT "Zbir brojeva "; a; " i "; b; " je "; a + b
PRINT "Razlika brojeva "; a; " i "; b; " je "; a - b
PRINT "Proizvod brojeva "; a; i"; b; " je "; a * b
PRINT "Kolitnik brojeva "; a; " i "; b; " je "; a / b
PRIM.JER BRO..! 90
CLS
INPUT "Unesi povr§inu pravougaonika : ", P
INPUT "Unesi jednu stranicu pravougaonika : ", a
b = P / a
0=2
*
a + 2 * b
PRINT "Obim pravougaonika je "; 0
END
PRIM.JERBRO.J 9 1
CLS
op:
INPUT "Unesi decimalni broj!: ", a
IF a CINT(a) THEN PRINT "Broj nije decimalni.
H
: GOTO
op
PRINT "Zaokruien: ", CINT(a)
PRINT "Odbacen decimalni dio: ", FIX(a)
CLS
0:
INPUT "Unesi rijet od 3 slova: ", a$
IF LEN(a$) <> 3 THEN BEEP: PRINT "Rijet mora biti od 3
slova.
H
: GOTO 0
PRINT LEFT$(a$, 1), MID$(a$, 2, 1), RIGHT$(a$, 1)
PRIM.:!ER eRO.:! 93
CLS
INPUT a$
FOR i = LEN(a$) TO 1 STEP -1
k$ = k$ + MID$(a$, i, 1)
NEXT i
PRINT k$
PRIM.JER BRO.J 94
CLS
INPUT ftUnesi br. . ft, a
i = 0
PRINT ftFaktori broja ft; a; " su: ";
lab:
i = i + 1
lab1:
IF a
IF a
IF a
GOTO
MOD
MOD
= 1
lab
i = 0
i = 0
THEN
PRIM.JER BRO..! 9S
CLS
INPUT a
AND i > 1 THEN PRINT
AND i > 1 THEN GO TO
END
i;
labl
IF a = 0 THEN PRINT ftBroj je 0": END
: a = a I i
IF a MOD 2 = 0 THEN PRINT ftBroj je paran!": END ELSE
PRINT "Broj je neparan!": END
Zadaci za samostalan rad ucenika!
1. Napisi program koji ucitava dva broja i ispisuje njihov zbir, razliku , kolicnik i proizvod.
2. Napisi program koji ucitava tri broja i ispisuje njihov proizvod.
3. Napisi program koji ucitava osnovice i visinu trapeza, i ispisuje njegovu povrsinu i
srednju liniju.
4. Napisi program koji ucitava broj sekundi i pretvara ih u dane, sate i minute.
5. Napisi program koji ucitava stranicu kvadrata i ispisuje njegovu povrsinu i obim.
6. Napisi program koji ucitava redni broj mjeseca i ispisuje koliko taj mjesec ima dana.
7. Napisi program koji ucitava dva broja x,y te ispisuje poruku da Ii je x>y ili x<y iii x=y.
8. Napisi program koji ucitava tri broja i ispisuje ih od najmanjeg ka najvecem.
9. Napisi program koji sabira sve dvocifrene brojeve.
10. Napisi program koji ucitava prirodan broj i ispisuje poruku da Ii je taj broj savrsen.
(8roj je savrsen ako je jednak zbiru svih svojih djelilelja manjih.od njega samog-
6=1+2+3 iii 28=1+2+4+7+14)
11. Napisi program koji ispisuje tvoje ime preko cijelog ekrana u bojama od a do 31.
12. Napisi program koji ucilava pet brojeva i racuna njihov zbir.
Napisi program koji ispisuje sve pame brojeve od 2 do 100.
14. Napisi program koji ispisuje tablicu mnozenja brojem n za prvih deset prirodnih
brojeva. Korisnik sam treba unijeti vrijednost broja n.
15. Napisi program koji sabira sve nepame brojeve od 1 do 9999.
16. Napisi program koji ispisuje sest slucajnih brojeva od 1 do 45. Oakle, jednu loto-
kombinaciju.
17. Napisi program koji ce na ekranu monitora ispisati sva mala slova
Q8asic-a.
18. Napisi program koji ce ucitati rijec sa taslature i ispisati tacno na sredini ekrana
monilora u crvenoj bojL
19. Napisi program koji u desnom gomjem dijelu ekrana ispisuje dnevni datum i tacno
vrijeme.
20. Napisi program koji ucitava prirodne brojeve sve dok se ne ucita nula i ispisuje najveci
uCitani broj.
21. Napisi program koji ucitava x i daje ispis kvadratnih korijena brojeva: x, x+1, x+2, x+3,
x+4.
22. Napisi program koji unesenu rijec pomjera ciklicki za n znakova udesno. Npr. Rijec
Sarajevo za n=3 je evosaraj.
23. Napisi program koji ucitava tri rijeci na ulazu. i daje njihov ispis abecednim redom.
24. Napisi program koji na ulazu prihvata dekadne cifre, a daje ispis nazi va cifre U obiiku
teksta. i. dekadne cifre su 0, 1,2, ... 9. Dak!e, za uneseni bra] 3 program daje tekst "to
je broj tr().
25. Napisi program koji ucitava broj i daje ispis da Ii je broj paran iii neparan.
26. Napisi program za ispis na ekran monitora svih neparnih brojeva izmedu 1 i 10.
27. Napisi program za ispis zbira prvih 50 prirodnih brojeva.
28. Napisi program za ispis proizvoda prvih 1000 prirodnih brojeva.
29. Napisi program za ispis kvadrata prirodnih brojeva od 5 do 30.
30. Napisi program za ispis zbira prirodnih brojeva manjih od 500 a djeljivih sa 3, i navedi
koliko tih brojeva ima.
31. Napisi program za odredivanje razlike izmedu zbira prvih deset parnih brojeva i zbira
prvih deset neparnih brojeva.
32. Napisi program za odredivanje vrijednosti izraza a
2
- b
2
ako su poznate vrijednosti
a i b.
33. Napisi program za ispis zbira dva broja ako je jedan od njih manji od nule, aako su
oba veca od nule onda ispis njihove razlike.
34. Napisi program za ispis prve i trece cifre trocifrenog broja.
35. Napisi program za ispis neke rijeci u obrnutom redoslijedu (npr. mir kao rim).
36. Ako je januar prvi mjesec u godini, a decembar dvanaesti, potrebno je za zadani broj
od 1 do 12 stampati ime mjeseca u godini.
37. Napisi program za ispis zbira cifara unesenog prirodnog broja.
38. Napisi program za zadane duzine tri stranice i ispitaj da Ii je trougao pravougli.
39. Za zadano x izracunaj funkciju: y= 2X2-3x+1.
40. Napisi program za ispis prvih n neparnih brojeva, korisnik treba unijeti vrijednost
broja n.
41. Ucitaj broj n, te niz od n clanova. Ispisi one clanove niza koji su dvocifreni brojevi.
42. Ucitaj prirodan broj n, te niz od n clanova. Ispisi one clanove niza koji su djeljivi sa 5.
43. Ucitaj prirodan broj n, te niz od n clanova. Ispisi one clanove niza koji su prosti
brojevi.
44. Ucitaj prirodan broj n, te niz od n clanova. Saberi sve cia nove niza koji se nalaze na
parnim mjestima u nizu.
45. Ucitaj prirodan broj n, te niz od n clanova. Izracunaj zbir svih pozitivnih clanova niza.
46. UCitaj prirodan broj n, te niz od n clanova. Razvrstaj clanove niza od najmanjeg ka
najvecem.
47. Ucitaj prirodan broj n, te niz od n clanova. Pronadi najveci clan niza.
48. Ucitaj prirodne brojeve min, te clanove niza sa n redova i m kolona. Ispisi sve
negativne clanove niza.
49. Ucitaj prirodne brojeve min, te clanove niza sa n redova i m kolona. Ispisi sve
cia nove niza koji su djeljivi sa 17.
50. Ucitaj rijec i ispisi je u obliku piramide sa lreperecim bojama. Primjer: Rijec: NEKJI,
N
NEN
NEKEN
NEKAKEN
Beep
Call
Circle
Cis
Color
Data
Declare
Dim
Do
Draw
End
Exit
Field
For
Function
Get
Gosub
Goto
If
If end If
Input
Input#
Line
Locate
Lprint
Lset
Next
On Gosub
On goto
Open
Paint
Play
Preset
Print
Pset
Put#
Read
Rem
Restore
Return
Naredbe i funkcije u QB8Sic-u i njihovo znacenje
- daje tacno odreaeni zvucni znak
- poziva potprogram
- erta krug, elipsu, kruini isjecak
- brise sadriaj ekrana
- postavlja boju znakova i pozadine
- cuva podatke unutar programa
- provjerava vrste varijabli i konstanti koje ulaze u potprogram
- naredba dimenzioniranja
- ponavlja niz naredbi dok se ne ispuni zadnji uslov
- naredba za ertanje
- oznacava kraj teksta programa
- prekida izvoaenje programa
- oznaka svih polja jednog zapisa
- ponavlja skup naredbi tacno odreaeni broj puta
- oznacava pocetak funkeijskog potprograma
- cita zapis iz datoteke
- usmjerava program na potprogram
- usmjerava izvoaenje programa na tacno odreaeno ime
programskog reda
- najjednostavnije grananje programa
- visestruko grananje
- naredba ulaza
- cita podatke iz datoteke
- erta pravougaonik iii ertu izmeau tacaka
- premjesta kursor na tacno odreaeno mjesto na ekranu
- ispisuje podatke na stampac
- unosi podatak u varijablu polja datoteke
- povecava varijablu za odreaeni broj koraka
- grana program na oznaku potprogram
- grana program na oznaku programskog reda
- otvara datoteku
- popunjava lik bojom
- svira melodiju
- erta tacku ne ekranu
- naredba izlaza
- erta tacku na tacno odreaenom mjestu ekrana
- upisuje podatke u datoteku
- cila podatke iz naredbe DATA
- komentar
- ponovno citanje podatka
- usmjerava izvedbu programa
Screen
Select
Shared
Sound
Static
Sub
Swap
Type
Write
Write#
Abs
Asc
Chr$
Cint
Oate$
Fix
Inkey$
Input$
Instr
Int
Lcase$
Left$
Len
Ltrim$
Mid$
Right$
Rnd
Rtrim$
Space$
Spc
Str$
String$
Tab
Time$
Timer
Ucase$
Val
Varptr$
- osobine ekrana
- visestruko grananje u programu
- dopusta potprogramima pristup do varijabli glavnog programa
- proizvodi tonove na zvucniku racunara
- osigurava zadrtavanje vrijednosti varijabli izmedu dvaju poziva
procedure
- oznacava proceduru
- zamjenjuje sadrtaj dvije varijab/e
- zadaje vlastitu vrstu podataka
- ispisuje podatke na ekran
- upisuje podatke u datoteku
- daje apsolutnu vrijednost broja
- daje ASCII kod prvog znaka
- daje znak koji odgovara ASCII broju
- zaokruzuje broj na najblizi cije/i broj
- daje datum
- daje cije/i dio decima/nog broja
- cita jedan znak sa tastature
- cita odredeni broj znakova sa tastature
- pronalazi jedan ili vise znakova u stringu
- zaokruzuje broj na prvi manji cije/i broj
- prebacuje sva velika s/ova u mala
- izdvaja prvih n znakova stringa /ijevih
- broji koliko ima znakova u stringu
- brise praznine u stringu
- izdvaja dio stringa iz sredine
- izdvaja n posljednjih znakova stringa desno
- daje jedan slucajan broj izmedu 0 i 1
- brise naknadne praznine stringa
- daje niz praznina
- odreduje broj praznih mjesta na ekranu
- pretvara brojnu varijablu u znakovnu
- stvara niz istih znakova
- omogucava ispis podataka na tacno odredenom redu ekrana
- trenutno vrijeme kao niz od 8 znakova
- daje broj sekundi koje su prosle od ponoCi
- prebacuje sva mala slova u velika
- pretvara string varijablu u brojnu
- daje adresu varijable u memoriji u obliku stringa
Ceste greske u QBASIC-u
Kada napises svoj program i pokrenes ga, a on se pravilno ne odvija, to znaci da je doslo
do neke greske. Da ti se to ne bi desHo pazi na sljedece:
• Provjeri da li.si pravilno otkucao naredbe u QBasic-u, jer ih u protivnom racunar nece
prepoznati. Cesta greska je i zamjena slova 0 i cifre O.
• Provjeri da Ii si ispustio navodnike iii zareze izmedu podataka.
• Neke se greske tesko otkrivaju. Ako se program ne odvija, dakle u njemu je zaista
greska. Ukoliko je ne znas pronaci, neke dijelove ponovo otkucaj. Tada bi trebalo sve
da bude uredu, ada gresku nikada ne pronadete.
• Cesto se desi da otkucas FOR bez NEXT i obratno.
• Rezultat premasuje najveci dozVoljeni broj.
• Oznaka u programu nije definisana.
• Dijeljenje nulom nije dopusteno.
• Pozvana funkcija nije definisana.
• Niz nije definisan.
• Nedostaje varijabla.
• Disk je pun.
• Disk nije spreman za rad.
Racunarske mreze
Prve racunarske mreze povezivale su terminale preko telefonskih veza sa velikim
racunarima, koje su bile jako skupe. Ti racunari su bili tzv. "mainframe". U to doba nije bilo
moguce spojiti dva terminala na isti racunar, nego je svaki terminal imao vrijeme kada moze
raditi. Terminali nisu imali memoriju niti su obavljali neke procese. Pojavom PC racunara
korisnik svoj posao obavlja na svom racunaru, a mreze mijenjaju namjenu i postaju
sredstvo za prenosenje poruka i podataka. Velike kolicine podataka koje su potrebne svima
na mrezi smjestaju se u posebne racunare koji se zovu iii Na jednoj
mrezi moze da bude vise od jednog servera.
Upotreba racunskih mreza pocela je sve intenzivnije 1993. godine. Racunske mreze
dijelimo po namjeni i po velicini i to u tri grupe:
• Lokalne mreze,
• Intranet - poslovna mreza,
• Internet - svjetska globalna mreza,
Sve tri mreze mogu biti medusobno povezane.
One povezuju racunare na jednoj lokaciji.
Npr. mreza u vasoj skoli, ako je imate,
moze biti lokalna mreza, kao i u jednoj
organizaciji, bolnici itd.
Lokalne mreze mogu biti:
• Prstenaste,
• Zvjezdaste,
• Linijske.
Dakle, lokalne mreze pokrivaju ograniceno podrucje.
Poslovna mreza povezuje lokalne mreze neke ve6e banke iii preduze6a u jednu mrezu koja
se zove . U ovom slucaju te lokalne mreze mogu biti i u razlicitim gradovima. Na
lokalnim mrezama i Internetu moze postojati mrezni administrator tj. osoba koja nadzire
i upravlja radom mreze, samim time moze se i ograniciti pristup tim mrezama. Da bi se
racunari uvezali u lokalnu mrezu moraju imati ugradenu mreznu karticu koja se ugraduje u
hardverski dio.
Internet
Internet je beskonacna baza podataka koja omogucava komuniciranje na nov nacin.
Internet se "rodio" 1969. godine. Tada se zvao "Darpa net". 1972. godine ime mu je promijenjeno
u "Arpanet". Tadaje broj povezanih racunara bio svega 37.lste godine S8 pojavila elektronska
mreza e-mail. 1984. godine Americka sveucilista i istrazivacki centri povezali su se u mrezu
koja se zvala "Nsfnet". Zahvaljujuc':i napretku i sirenju upotrebe PC racunara 1987. godine
na
komercijalne organizacije su se pocele medusobno povezivati. Od tada
je mreza postala stvarnost svakog od nas.
!Jnternet je nastao spajanjem svih individualnih mreza, pa ga neki
zovu mreza svih mreza. Javno se pocelo govoriti 0 Internetu tek
1993. godine. Tek tada su i obicni Ijudi kao mi poceli shvacati
vrijednost Interneta. Svaki racunar koji je
prikljucen na Internet ima svoju adresu.
Zahvaljujuci postojanju grafickog dijela
mreze (World Wide Web iii samo
Web), omoguceno nam je istrazivanje
biblioteka, skola, kompanija, vlastitih
stranica nekih Ijudi itd. Dva servisa koja
se najvise koriste na Internetu su:
'WWW
• e-mail
Da bi se prikijucio na internet potrebno je:
• Racunar - moze i neki stariji (dovoljan je i stariji model Pentiuma ali da mu je Ram
bar 32 MB),
• Aktivna telefonska linija,
• Modem - po mogucnosti malo brii,
• Softwer - za surfanje,
• Pretplata kod posluzitelja internet usluga.
Prilikom izbora modema najvazniji faktor je njegova brzina. Mjeri se bps-ovima (tj. bitovima u
sekundi). Najbrii modemi koji se danas koriste su 56 000 bps. Ukoliko ste na Internet spojeni
preko ISDN-a, nove brze digitalne telefonske linije, nije yam potreban modem.
~ Za spajanje racunara na Internet treba pozvati program Dial Up networking i kliknuti
Network dva puta na ikonu koju smo sami napravili u ovom slucaju: ;
ConnectIOns
Logon domain.
Dial:
Dial
r Save password
Cancel Properties Help
Kada se otvori prozor kao na slici u prazne rubrike
pisemo korisnicko ime, pasword iii lozinku, broj
telefona. Nakon toga kliknemo na - spoji.
Tada cemo cuti karakteristicni zvuk biranja brojeva.
Na serveru se provjerava nase korisnicko ime
(user name) i password.Ako je sve u redu dobitcemo
poruku 0 brzini kojom je nas racunar spojen, trajanju
veze, kolicini primljenih i poslanih podataka.
To je najpoznatiji Web program koji nam sluzi za
pregled Web stranica.
Nakon instaliranja ovog programa na desktopu
se pojavljuje ikona pomocu koje pozivamo ovaj
program.
lbog velikog broja podataka a i lakseg pristupa sluzimo se
'h' ZA
pretrazivackim servisima. Imena najpoznatijl servlsa su: ALArl .
Yahoo!,Alta Vista, GoTo, Lycos itd. Da bi pronasao odredenu / Ai r
stranicu dovoljno je upisati neku kljucnu rijec i ovi servisi ce . . _ ._
ispisati imena strana koje su povezane sa tom rijecju. Ukoliko adresu. kOJu ze!ls,
u traku sa adresom upisi zeljenu adresu, klikni Enter i za nekohko sekundl, zavisno od brzlne
0#1'. i111C1I *1' ,. !!! II! .. ,_. spajanja racunara, otvorit ce se zeljena
stranica.
elecironic Inali iii e -
To je servis koji omogucava elektronsko stvaranje poruka, njihovo
slanje kroz mrezu i citanje. Elektronska posta iii e-mail je jedan
od najvaznijih servisa na internetu. Prednost ove poste je brzina,
ekonomicnost, mogucnost slanja pisanih datoteka, slika itd. Jedini
nedostatak je sto svi Ijudi na svijetu nemaju prikljucak na Internet,
ali i to je pitanje vremena, jer svake tre(;e sekunde se novi racunar
na svijetu prikljuci na Internet. Prilikom slanja dokumenta iii
datoteke. putem elektronske poste, treba voditi racuna 0 velicini
datoteke, jertelefonski racuni se poveeavaju. la razliku od weba,
ovo nije javni servis - tvoju postu procitat ce samo onaj kome
si je poslao. Poruke se stvaraju na lokalnom racunaru korisnika
koristenjem odgovarajuceg programa (npr. Outlook Express).
Prilikom slanja poruka one najprije idu u postanski sanducic
(engl.mailbox) korisnika, koji se nalazi na racunaru posluzitelju
mreze iii na I
racunaru davatelju internetskih usluga .. , .... '·1
Pri tome je "postanski sanduciC" zapravo I
metafora za memorijski prostor dodijeljen ,I,ll
korisniku. Poruke koje se salju elektronskom z::_ ,:L.':,
postorn moraju imati adrese posiljatelja i u",_.-.
primatelja napisane u ovom obliku:

Kako dati ime svom e-mail-u?
ime.prezime@tvoj mail server racunara.ba


i
1,,,,,.,,,,,,,,,,,,,,,,... ,,... ,,, ..... ,,,,.,,,,,,-,",;,,,,
ime.prezime - ovaj dio adrese biras kada se
prikljucujes na Internet. User name moze biti tvoje ime, prezime, nadimak itd.
@- ovaj znak ces sresti u svakoj Internet adresi. love se judo A, a za nesto ozbiljnije et.
U e-mail adresi ne smije biti razmaka, te se fontovi C, C, S, dz ne koriste. lnak @ dobivamo
kombinacijom tipki AltGr+V.
Sianje i primanje poste e-mail!
:"'UOY!ijeup;.ujeteI_yeiegPII_ ,
___
iQ W.., ...: J:j

ftjTo
III Cc 4a lti Pmllije
5<Ao(;! !O,,*upi.ure\e IMlUV"i .... ",j"",
"CC"'-,--'::13 f243 2-.- B I U 11. "=::: 'fr='fr=' I: :t:: :II. - t:c »1
i Ovdje unesite tekst vase poruke!
I
Jedan od programa za slanje e-maila je Microsoft
Outlook. Otvara se kao i svi ostali racunarski
programi. Dupli klik na datu precicu.
la pisanje poruke moramo kliknutina New Mail
- novo pismo i onda nam se otvara sljedeci
prozor.
Kada ispunis sve potrebne rubrike i napises
pismo te kliknes na ukoliko m
zelis poslati dokument onda klikni na lli!
_ I" . t>.ttach
-posaJI. .---:J --
'-"..y
Send
Kako procitati primljene poruke?
Kada uspostavis vezu sa Intemetom, otvori program za i klikni Receive ili.u traci
menija klikni na Tools pa Send Dvostruklm khkom otvon poruku ukohko je
pristigla. . ....
SendIRecvi
Vazno!
• Svoju lozinku (password) pazljivo cuvaj i ne povjeravaj je cak ni osobama iz blize
okoline, jer moze dob do namjernih i nenamjernih zloupotreba. ..,
• Iz bezbjednosnih razloga, kada se god konektujes na Intemet, aktlvlraj antivirusni
program. Redovno to radi.
• svako moze imati svoju licnu e-mail adresu,
• komunikacija nije javna,
• prostorno i vremenski neogranicen broj primljenih i poslanih poruka,
• slikovna i tekstualna komunikacija,
• mogu6nost slanja uz poruku i dokumenata,
• slanje poruke je jettino i jednostavno, ."
• poruke stizu za 10 do 30 minuta iz bilo koje zemlje sVIJeta.
,
.;11.)v£ #C(;t.)CA'Q57:' £I.EJ:1IU)JlSK£ POS1£!
Abort
Accessories
Any key
ASCII
Attachment
Backup
Backslash
Bajt
Bit
Bitmapa
Browser
Bold
Chat
Close
Column
Command
Continue
Copy
Create
Cut
Delete
Desktop
Directory
Display
Down
Download
Drive
Driver
Editor
E-mail adresa
End
Ease
Error
Exist
Fail
File
File not found
Floppy
Font
Full-screen
Found
Mali rjecnik informatickihrijeci
- prekid rada
- pribor
- bilo kOja tipka
- ameri6ki standardni kad za razmjenu infarmacija
- bilo kaja vrsta datateke spojena na poruku elektronske poste
- postupak zastite datateka
- kosa crta, osnovni direktorij root
- kombinacija 8 memarijskih celija koja predstavlja jedan znak
- jedna memorijska celija
- tehni6ko ime za graficke datateke
- web pretrativac
- slova ispisana debljim linijama
- caskanje iii razgovor, Internet dijalog izmeau dvoje iii vise prijatelja, u
obliku teksta iii glasa
- zatvaranje, izlazak iz prograrna
- kalona (vertikalni niz slova u tekstu)
-naredba
- nastavak rada
-kopiranje
- kreiranje
- isijecanje
- brisanje
- radna povrsina Windawsa
- direktarij, mapa, falder - mjesta na disku gdje se smjesta grupa
- datateka srodnih po namjeni
- ekran, prikazati na ekranu
-dolje
- preuzimanje, odnosno skidanje sa Interneta. Prenos bilo kojeg sajta
na racunar
- disketna jedinica
- pogonski program koji s/uti za vecinu operativnih sistema i hardvera
- program za obradu ASCII teksta
-licna adresa elektronske paste
- kraj
- brisanje
- greska
- postoji
- prekid izvrsenja programa
- datoteka - skup padataka koji su snimljeni na disku na odreaenom
mjestu i pod adreaenim imenom
- datateka nije pronaaena
- disketna jedinica
- vrsta pisma kojim se ispisuje tekst
- prikaz prozara na cijelam ekranu monitora
- pronaaen
Free
Haker
Hard disk
Help
Hidden
HTML
-s/obodan
- korisnik raeunara koji ga intenzivno koristi s eiljem izrade programa
za neautorizovane pristupe iii unistenje podataka
tvrdi disk
- pomoc, objasnjenje 0 upotrebi progiama
- skriven
- program ski jezik koji oblikuje informaeije na grafieki format. Pomocu
njega se kreiraju Web straniee
Home page - osnovna Web straniea
IBM - kompanija koja je proizvela prvi PC
Ignore - ignorisati, zanemariti
Ikona - mala sliCiea koja reprezentuje komandu iii program u Windowsima
Inc - mjera za duiinu. Oznaka ". 1"=2,45 em.
Ink-jet - tehnologija stampe
Insert - ubaeiti
Intel - proizvodae mikroproeesora
Internet - globalna mreia sastavljena od udaljenih i lokalnih mreia
Internet provajder - isporueilae Internet usluga
Irc - (internet Realy Chat) - sistem koji ornogucava caskanje s ljudima koji
ISDN
Italic
Java
Justify
Key
Keyboard
Kompajler
Lan
Laptop
Left
Link
Login
LPT
Load
Make
Margin
Modem
Mouse
Move
Network
New
Next
No
ON
None
Numbers
-.
su u isto vrijeme spojeni na mreiu u istu skupinu za caskanje
- digitalna mreia integriranih usluga
- kosa slova
- programski jezik
- poravnanje teksta po obje margine
- tipka na tastaturi
tastatura
program koji vrsi prevodenje izvornog programa u objektni kod
lokalna mreia, mreia koja povezuje raeunare na maloj udaljenosti
- prenosivi raeunar
-lijevo
- bUo koja vrsta Internet spajanja
- na Internetu ta rijee predstavlja pristup
- paralelni port, printer port
- punjenje
- kreirati, napraviti
- margina (dio papira na kojem se ne stampa tekst)
- skraceniea od modulator i demodulator. To je uredaj koji raeunar
spaja na mreiu preko telefonske Iinije
-mis
- premjestanje
- raeunska mreia
-novi
-sljedeci
-ne
- ukljueeno
- nijedan
- brojevi
Off
On
On-line
Out off paper
Page
Paper
Paragraph
Password
Paste
Pause
PC
Pentium
Pixel
Press
Printer
Port
RAM
Read only
Remove
Restore
Rename
Replace
Retry
Right
ROM
Root
Row
Save
Screensaver
Search
Select
Server
Setup
Shortcut
Side
Site
Size
Slot
Software
Space
String
Subscript
Superscript
Surfanje
Taskbar
- iskljueeno
- ukljueeno
- sve ono sto je dostupno na Intemetu kada se spojimo na mreiu
- nema papka u stampaeu
- straniea
-papir
- pasus, dio teksta
-Iozinka
- zalijepiti
- pauza
- personalni raeunar, lieni raeunar
- raeunar sa intelovim proeesororn
- najmanji element slike
- pritisnuti
-stampae
- prikljueak na raeunar (konektor)
- memorija koja pamti podatke sarno dok ima napajanje el. energijom
- samo za eitanje
- brisanje
- vracanje u prethodno stanje
- promjena imena
- zamjena
- pokusati ponovo
- desno
- memorija samo za eitanje
- osnovni, korijenski direktorij
- red, horizontalni niz s/ova u tekstu
- spasiti
- program za zastitu monitora
- traienje
- izbor
- PC koji upravlja radom mreie PC-ja
- podesavanje promjenljivih parametara PC-ja iii nekog drugog
programa
- preeiea
- strana
- mjesto koje karakterise odreaena straniea, a sastoji se od nekoliko
straniea
- velieina
- podnoije na osnovnoj ploci za umetanje kartiea
- skup svih programa za racunar
- prostor
-rijee
- tekst ispisan manjim s/ovima koristi se za pisanje indeksnih oznaka
- tekst ispisan manjim slovima koristi se za pisanje eksponenata
- engJeska rijee koja se koristi za definisanje kretanja po Internetu
- startna traka
Time
Top
Undelete
Underline
Undo
WAN
Windows NT
Word
WWW
-vrijeme
- vrh, gornji dio ekrana
- ponistavanje naredbe za brisanje
- podvlacenje teksta
- ponistavanje zadnje naredbe
- mreia koja povezuje velike geografske udaljenosti. Vrlo cesto se
sastoji od od manjih LAN mreia
- operativni sistem namijenjen mretnim servisima usluga
- rijec
- World Widw Web - vrsta racunarske mreie
• Nedeljko Parezanovi6 - Racunarstvo i informatika - Beograd 1989.
• Dr. Mehmed Kantardzi6 i Dr. Mesud Barucija - osnovi informatike za I i II razred
gimnazije - Sarajevo, 1994.
• Samir Lemes i Muhamed Mujici6 - PC nije bauk 11- Zenica, 1998.
• Nedeljko Parezanovi6 - Uvod u programiranje - Beograd, 1979.
• Ziatko Lagumdzija -Informatika - Sarajevo, 1999.
• Mr. Darko Grundler - PC Pogled iznutra - Zagreb, 1991-1997.
• Mehmed Kantardzi6 - Racunari i programiranje - Sarajevo, 1989,
• Suada S. Numi6 i Salih Cemo - Quick Basic - Sarajevo, 1999.
• Suada S. Numi6 i Salih Cemo -Informatika za ucenike 7. i 8. razreda osnovne skole
Fojnica, 2001.
• Zdravko Dovedan - Basic jezik i programiranje - Ljubljana, 1986.
• Ida Srdi6 - Informatika3 - Zagreb, 2000.
• Brian Reffin Smith - Uvod u programiranje, basic za pocetnike - Ljubljana, 1987.
• Ines Kniewald - QBasic programski jezik - Zagreb, 1998.
• Miodrag Stojanovi6 i Dragoljub Vasi6 - Osnovi informatike i racunarstva 8 -
Beograd, 2002.
• DataPower 1997. -Introduction to Microsoft Excel 97.
• Nedim Muhi6 - Operativni sistem Windows 95 - Sarajevo, 1997.
• Grupa autora - Osnove operativnih sistema MS DOS i MS WINDOWS - Sarajevo, 1990.
• Suada S. Numi6 i Salih Cemo-Informatika za ucenike 5. i 6. razreda osnovne skole
• Peter Kent - Internet - 1998.
Microsoft Word
Baze podataka
Microsoft Excel
Sadrzaj
Racunarska bezbjednost - Virusi
Uvod u programiranje - Qbasic
Naredbe i funkcije u Qbasic-u i njihovo znacenje
Ceste greske u Qbasic-u
Racunarske mreze
Svijet interneta
Mali rjecnik informatickih pojmova
Katalog informaticke literature
5
22
24
34
37
87
89
90
91
95
98

Informatika
za 7. i 8. razred osnovne skole

Svijet Word-a II dio
• . .. korake u Wordu. Rekli smo da je Word U udzbeniku za peti i sestl. ~~zred ntapr~~lh sm~:;~a pisanje Kako ulazimo u Word? Jedan program za obradu teksta Iii Jednos aVnlJe prog . od nacina je: ." iii jednostavno desktopu (radnoJ povrslnl . ucitavanje pojaviti prozorcic slican ovome:

Predgovor
Danas su Ijudi u vecini zemalja shvatili da ekonomska buducnost njihovih drzava ovisi 0 informatickoj pismenosti buduCih generacija. Radi toga se skole sistematski opremaju odgovarajuCim racunarima i u skolama se uCi informatika. Ova knjiga je namijenjena ucenicima sedmog i osmog razreda, kao i onima koji cine tek prve korake u programiranju, surfanju, itd. Udzbenik je pisan jednostavnim i ucenicima pristupacnim jezikom. Koncipiran je tako da pored teorije sadrzi i uraaene primjere za ilustraciju slozenih sadr.zaja, a dati su i zadaci za rad na casovima utvrdivanja i sistematiziranja gradiva, te samostalni i domaCi rad ucenika. Nastavnik moze ovaj udzbenik koristiti kao orijentaciju za izlaganje novih znanja i za rad sa nadarenim ucenicima. Knjiga je podijeljena u 7 cjelina, i sve su cjeline zastupljene u nastavnom planu i programu. Prvi dio se odnosi na program za obradu teksta Word. Osnovna ideja je bila da ucenici prorade Word kroz 20 koraka koji treba da omoguce ovladavanje osnovnim znanjima iz ove oblasti. Rad sa tabelama je koncipiran tako da se ucenici upoznaju sa mogucnostima programsskog paketa Excel kroz izradu jednostavnih primjera. Ovaj dio je takoae obraaen korak po korak i vjerujem da ce svi koji uz racunar prate izradu tabele za prosjecne ocjene biti u stanju da i sami urade druge jednostavne tabele. Dio gdje je objasnjen Qbasic nastao je sa ciljem da yam omoguCi: potpuno i u odgovarajueem obimu samostalno usvajanje gradiva brzo i jednostavno upoznavanje programskog jezika Qbasic-a razvijanje vlastitog stila u programiranju. Oni koji se prvi put susrecu s programiranjem prelaze u viSi nivo upotrebe racunara. Racunar nije vise samo pribor za pomoe iii zabavu, vee sredstvo novog stvaralackog rada. Voljela bih da yam oblast 0 Qbasic-u postane putokaz u svijet programiranja. Veliki broj slika radnih ekrana i padajueih menija, kao i ilustracije, treba da pomognu ucenicima da lakse savladaju gradivo. Nastavnici treba da objasne ucenicima da se neki prikazi na njihovim racunarima mogu razlikovati od prikaza u ovom udzbeniku zbog toga sto koriste drugu verziju programa. Ipak, osnovni principi vaze uvijek, bez obzira na verziju koja se koristi. Zelim yam da uz pomoe ove knjige postignete !ito bolje uspjehe u radu. Veliko hvala recenzentima prof. Aidi Arnautovic i prof. Branki Corbo, lektorima, urednicima, korektorima, Rihadu CovCieu za tehnicko ureaenje, Clanovima moje porodice na strpljenju i razumijevanju, izdavacu na ukazanom povjerenju i svima onima koji su ulozili napor da ovaj udzbenik bude objavljen. Autor

k~iknem.~ ~d) vNosatr~~~ak~l~ ~~~~mp~~,~~:;~~~n~~ ~re~ena

.

..)

'kon'cu koja se nalazi na neophodnog za

6 _ _-

Koji su elementl ovog prozorclca.

.

• .. ?

1. Prva traka se zove naslovna traka (zaglavlje) 2 Druga traka se zove traka menija . (File, Edit, View, Insert, F~rmat, Tools, Table, Windows, Help) 3. Treta traka je traka alata III toolbar 4. Prostor za pisanje, radni prostor 5. Cetvrta traka je statusna traka 6. Horizontalni i vertikalni klizaci

Korak 1 (Kako poravnati tekst iii centrirati ga?) Word ti pruza nekoliko nacina poravnanja teksta, a ti ces izabrati onaj koji ti najvise odgovara. Naravno, da bi radio neke promjene na tekstu moras ga selektovati. Nakon toga moras znati da Ii ga zelis poravnati po lijevoj, desnoj margini, po sredini iii obostrano poravnanje. Dugmici za formatiranje (Alatka formatting) Justify (obostrano poravnanje, lijevo i desno) Align right (desno poravnanje) Center (poravnaf~je po sredini) Align left (Iijevo poravnanje) iNapisi lekst, oznaci ga, iizaberi lijevo poravnanje.; Napisi tekst, oznaci ga,' iizaberi desno poravnanje.;

Ukoliko ti je ovo malo kolona u polju Number of Columns izaberi broj zeljenih kolona.

• Napisi par recenica, najmanje sest, i ! isprobaj sve vrsle poravnanja (Iijevo, , desno, obostrano i cenlriraj gal,

Napisi referal iz historije, bar dva lisla, i tekst stavi u tri kolone, Spasi , svoj referat pod imenom historija i izadi iz Worda,

Korak

3 (Veliko pocetno slovo?)

ko zelis pocetak tvog dokumenta iii pasusa istaCi mozes povecati pocetno slovo. Kako to uraditi? Jednostavno ako pratis sljedece korake:

INapisi lekst, oznaci ga,' , centriraj gal . Napisi teksl, oznaci ga, izaberi ()boslrano poravnanje.

Korak

2 (Tekst u vise

Prvo: Kursor postavi na pasus u kojem zelis da postavis veliko slovo, Drugo: U meniju Format izaberi opciju Drop Cap i klikni na nju. Tre6e: U polju Position izaberi kako ce izgledati vase istaknuto pocetno slovo, Cetvrto: Klikni na OK.

kolona)

Ako pises tekst u obliku novinskog clanka, i zelis ga napisati u vise kolona, tada ces uciniti sljedece: Iz trake menija izaberi Format meni, pa onda klikni na Columns ... i pojavit ce se sljedeci okvir:

Dfop Cap
Position
~

-1J~1

Columns
OK

.,,'
iCC,,:.

: ......
!:lone

' [ d " .•

rf"'-' "
'.,
Qropped

r;'"': I
.,! I
In margin

I
I
i
I

Napisi tekst ad pet pasusa i isprobaj sve opcije iz Format - Drop Cap - Position,

Options'------~

Cancel

Qne

T~o

Ihree

beft

Right

r

I,'r",,' [";"'"

ffr:,~-

..:J

Right-to-left

!:lumber of coumns:
--" Right (desno) Left (Iijevo) Three (lri) - ako zelis tri kolone, Two (dva) - ako zelis dvije kolone, One Uedan) - aka zelis jednu kolonu,

I I
OK

i ~l 7i!
1

-----'1

Cancel

I

i
1

Korak 4 (WordArt - umjetnost Word-a)
Zelis Ii biti umjetnik? Imam rjesenje za tebe!
jlnsert
L i_ _ _ _

Korak 5 (Postavljanje zaglavlja i podnozja strane - Header i Footer)
i obicno se postavljaju radi Ijepseg i prakticnijeg izgleda dokumenta, a pojavljuju se u cijelom dokumentu. Kako doti do njih?

§.reak."

Insert -

- VvordArt

Page N!:!.mbers ••. Date and lime.,.
autoText

WordAr! Gallery

Prvo: U traci menija izaberi View meni Drugo: Zatim klikni na header and footer Trece: U vrhu strane ce se otvoriti
isprekidani pravougaonik za zaglavlje (upisi tekst) i klikni na Close. Cetvt1o: Za upis teksta u podnozje opet otvori traklrsa alatima i klikni na ikonu. U podnozju ce se, takoder, otvoriti isprekidani pravougaonik u koji ces upisivati svoj tekst. Kad zavrsis klikni na Close. peto: Kada si zavrsio sa kucanjem (unosom) teksta, taj ce tekst na aktivnom dijelu strane postati siv (neaktivan). To je sve.

Eield .. ,

\

2.ymbol ...
Comment

Select a i'/.ordArt style:

' View i ~ ~L.!o-rm-a-I--------; I ~ ~eb Layout I
I, ,

~ ~int Layout

1
,1
1

I [

I La

Reference

lem

Qutline

h~
Ii L l i

,~ --------,-=~--------------=e!'::'ctur:::.:.~_ _L__.i: ~~. ~jip Art .. .

I~)

Diagram .. ,
Tex_tBox

1QJ EromFile .. .

Il=~
\

is !~

From_~~~~~....~era, .. S C

Fil.e...
Qbject .. ,

l
II

II>+"

Qrganization Chart

jill'
1~
ctrl+K

NewDraw~--autoShapes

I ID
I

Ioolbars Ruler

T"'P.~-I
II

1

~ .

!

B~ark... ~ Hyper~_nk".

IQj

Qocument Map . tleader and Footer

!4i
lID

\'iordArt ...
Chart

10
t=..J

J
I
i

I

Nakon toga dobit ces Gallery WordArta-a. U prozoru Select a WordArt style izaberi jednu od trideset mogucnosti, kako zelis da izgleda tvoj umjetnicki tekst. Nakon sto ga izaberes klikni na OK. Opet ce se pojaviti prozor Edl~ VVordAr: Tekst i tu upisi tekst koji zelis.
Edit WordArt Text
Font:

OK

Cancel

fl}1 g

Fy)ls~r~~~··-········1

L I_ _

~_oo_m_·__ _ _ _ _1 ..
---I

r~a~r

__________________ _

I Ovde upisujes tekst za svoj header!

L _____________________________

r-\'T-]mp-ac-t------::J'~ 136
Text:

~ize:

.:J .:!J ~

r!::.ooter _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
I

Ovde upisujes tekst za svoj footer!

~

.,

IWliltjil!mthll t1:fu!
I
Napisi svoje ime pomocu WordArt-a.

I L _____________________________

I

~

U vjezbi broj 2 si napisao referat iz historije i spasio gao Ponovo ga otvori i napravi header i footer za taj dokument.

or

Cancei

. ~------... r Add elegronic postage .L~.)..~~~~~s. Primaoc: Selma Sadtak Karnenica 17a 71000 Sarajevo I -1 _..l From left: I Auto F!.. print .1J~1 QelIvery address." !!. Aijanment: rR~ht ..-dd:...napisi svoju adresu tj..to:.Korak 6 (Numerisanje stranica dokumenta) Korak 7 (Stampanje koverti) U Word-u se moze jednostavno pripremiti adresa i svi podaci za stampanje na samim kovertama.tont .. Velicina koverte nije bitna... A u opciji Number Format biras na koji nacin 6es numerisati strane (arapskim brojevima.Word ti pruza mogu6nost da postavis automatsko numerisanje stranica svog dokumenta..:J Oroit E-postageProperties.....:. centar u opciji Zatim klikni na dugme Format.napisi adresu primaoca.. Ctrl+K . Page N!.. adr43su onoga kome saljes pismo..::A. adresu posiljaoca. Probaj jos neke druge opcije sam.O. Cetvro: U polju Return address .u podnozju Comment Reference Page Numbers !?.. Dovoljno je samo kliknuti na Numbers iz Insert menija... i-A Page numbering r....ihow number on first page Format •. Te"tBox F~e . .J Cancel Qptions .. .!nt .] Takoder mozes odrediti horizontalni polozaj broja strana. .oc=ume=nt~.. Page Number Format Number tormat: I !?.. desno.. Deliveryaddress .....icture Preview Diagram .reak. . Peto: Klikni na Options . tj.. .rinting Options I ..:.lmbers . !l.. From left: IAuto From top: Auto 1-1. i u polje St2 d upisi broj od kojeg zelis da pocne numerisanje dokumenta.. velikim iii malim slovima itd. Sesto: Pravac stampanje Envelope Options Envelope$ and labels.u zaglavlju Bottom of page .utoText Eield .. Top of page .abels I W ..etum address: m• r Posiljalac Maja Tufo Kemala Kapetanovica 14 71000 Sarajevo Ver~y thot an envelope ~ loaded before printing. Otvorit 6e se dijaloski okvir..1.Envelope options i u polju Options izaberi velicinu koverte. Cancel Prvo: U traci menija izaberi Tools meni Drugo: Klikni na Envelopes and Labels Trete: U polju Delivery address ..===::::. Boo!smark..- Include chapter Qumber ..1L~ iirr~~~p. Hyperllnk.. Mogu biti standardne velicine iii ne.. Sta treba uraditi? i Insert! .e. ~ ~j :i::l F[om top: IAuto :iJ Preview .- r Numerisi neki svoj dokument rimskim brojevima u vrhu dokumenta na desnoj strani. !::ontinue from previous section I :fl Return address ~------. Start gt: +l OK Cancel Na standardnu kovertu napisi adresu svog najboljeg druga iii drugarice ....... OK i r Qbject . U opciji Position odredujes gdje 6e stajati broj strane. Date and lime . .. onog koji salje pismo... ~nveiopes I ....... lijevo. 8. rimskim. I~.iymbol ...J Envelope [ize: ISize 10 (41/8 x 91/2 in) iJMiliRiJiliiiiiii:dl ....:J P" .....

....m'ii 'iiii". Ako imas mnogo rijeci za zamjenu onda pritisni dugme Kad se zamjena izvrsi racunar ce te obavijestiti da nema vise trazenih rijeci iii izraza za zamjenu....i i i!Of. a da bi pocelo pretrazivanje klikni na Find Next. Nakon toga postavi kursor na mjesto gdje zelis da ti bude slika.. a ta rijec se ponavlja u tvom dokumentu najmanje (zamjena). U polju Search opcije Search Options ako postavis All...:lirl UiJ!~Uf!)erjt Search Options .1J291 l T. Da bi ubacio gotovu sliku u Word document prethodno je trebas skenirati. Ctr!+r: 41 Y1. .. l'!k Hyperi!nL. i u.. . .ield.eplace Replace 811 II EindNext Il\'j. dvadeset puta.e_ss_t_JII Bnd Next Cancel Replace wlth: More ~ 8. izvrsit ce se pretrazivanje cijelog dokumenta. Zatim u traci menija izaberi: 8utoShape.. lm t!Ji ~i i. Find FQI'mat • Sp~cial • U polju Find what napisi rijec koju zelis naci u dokumentu...~i iO.Find Ukoliko zelis u svom dokumentu naci neku rijec iii izraz tu je opcija koja se nalazi u Edit meniju. (bart .• l Fi:::hat r Highligh~ aU Re~ce lr..ordArt . Comment U svom referatu iz historije pronadi rijec historija i pogledaj koliko 5e pula ponavlja. Find and Replace . ..:. U svom referatu zamijeni rijec historija sa rijecju geografija. Tu je "carobnjak" za vas koji se zove Ides opet ...lAiW!M. .." ~ymbol . Kada racunar pronade tvoju rijec ona ce se pojaviti selektovana na radnoj povrsini.. Ukoliko zelis nastaviti pretrazivanje klikni opet na Find Next. Dakle.! Nakon toga dobit ces sljedecu sliku (dijaloski okvir): Find and Replace Fing Find what: Remace 20 To". .Korak 8 (Pretrazivanje iii Find) Korak 9 (Zamjena iii Replace) Sta ako zelis jednu rijec zamijeniti drugom.! ... a u polju (zamijeni sa) upisi rijec kojom mijenjas datu rijec...- Search~ r IAII r r r r MatcQcase !Jse wildcards Sounds li!>e (English) Find all !1ord forms (English) ::J r r r r M§l:ch Kashida Match dlacritics Match alef ham~a Match £ontrol characters U upisi rijec koju zelis zamijeniti. Korak 10 (Ubacivanje gotovih slika u Word) E.... ' ------------:3:1 II I items found in: -eh.:"..

Za crtanje kruga i elipse 2entence case..·'''''. Korak 13 (Zamjena velikih slova malim i obratno) Greskom si pritisnuo tipku Caps Lock i citav dokument si napisao velikim slovima. '1=:::.:] i 0 iiepeat Insert WordArt I v ctJtI'" !~ kOPY Office CbpQoard . ito pomocu alata za crtanje. Imas dva nacina da upotrijebis Undo..Tada se otvara novi podmeni u kojem treba kliknuti na Drawing.-'''''. i i~ ~.. _ Za bojenje linija Za ispis teksta razlicitim bojama Za izbor debljine linija Za izbor tipa linije I I ..fiJ'€! X DO: ~"'~~oc=_~.:".. Naime. A zasto bi to i radio kad je tu Change Case. Ctrl+G Word ti omogucava i crtanje. Pogledaj sliku! !lor>}!ndoTYI'O!l Ctrl+Z Ctrl+Y Ctrl+X Ctrl+C J . loom donjem desnom uglu mozes vidjeti tu sliku u Preview velicinL Ako ti se svida 1°'. Unosis pol a sata svoj referat.JPI. iii nenamjerno izbrises.f>.. selektuj ga... selektujes ga i umjesto da promijenis Font ti obrises citav tekst Sta uraditi? Iznova unositi tekst! Ne. l:£l i~::::::: Da bl podesio polozaj svoje slike i teksta ' """op I. lowercase !§'§! Za ispis teksta na crtezu r. onda klikni na Insert dugme.li'.------~~.'''-''''. Korak 12 (Brza pomoc zvana Undo iii Ctrl + Z) !. I r""..d-<jJP'l I ""'''''is:::'.~. .". .. Ctr!+F Otkucaj neki tekst i probaj opciju Undo kao i ovu desnu Redo. U I .. Ctri+V postavi je uz lijevu marginu..U okviru koji si dobio (Insert Picture) u Look in pronadi gdje ti je slika a zatim ispod pronadi ime slike.. Objasnjenje znacenja pojedinih elemenata (alatki). Za crtanje linija '~ Prvo: Selektuj tekst. Kada nesto pogrijesis. izaberi jedan od nacina postavljanja teksta uz sliku.' l:~ pojaviti slika na tvom dokumentu.' I i ~ b. Tada ce se na ekranu pojaviti traka sa alatkama za crtanje... U njih upisi svoje ime.!ffH61'~b'" iz dokumenta desnim klikom klikni na ~ : !:!:H'2-1-6-1-Q. Tada ce se My"". kvadrat i oboji ih u plavu i zutu boju. Za bojenje povrsina o . [Q~~~~S~s. Ovo se nalazi u traci sa alatima llliE ! Iz Insert menija pomocu opcije Picture - From File ubaci jednu sliku (po vlastitom izboru).:~! I IitleCase I to§GLE cASE ~ Za sjencenje Za dodavanje efekata trece dimenzije Nacrtaj elipsu... Pomaze ti kad ti je pom06 potrebna.. OK Cancel .b.. . Cle§T Select A~ • I ctrl+A i~ . Sta sada? Nemas vremena da sve to izbrises i ponovo malim slovima otkucas svoj dokument.- I'. Da bi se ovi alati vidjeli udi u View meni i odaberi opciju Tolibars.O To".1'::::... ! "'::"- ""'of""" I'''''''''d>. !::. jer tu je Undo da ti pomogne. \ !:ind.. R~lace. pom06u Undo ponistavas zadnje pogresne i slucajne naredbe...'.-.'''.".""'~" .e'. naravno..'..I ~~:::::::'lP9 sliku i izaberi opciju Format Picture pa F"rot" .t.''-.::i .. rijec iii recenicu koju zelis promijenitL Drugo: U traci menija izaberi Format menL 4\ Ova slicica oznacava WordArt Trece: U Format meniju izaberi opciju Change Case i otvorit 6e se prozor kao na slici: Change Case Za crtanje strelica Za crtanje pravougaonika i kvadrata 0.ste Paste 2Peclal. Zatim povecaj sliku tako da bude preko cijele sirine papira. .. Ctrl+H Korak 11 (Crtanje U Word-u) §..HklP'l opciju Layout i u opciji Wrapping style 1 ~ . 1 Undo je jedna od najboljih stvari u Wordu. : ..::i. tu je Undo da ti pomogne.

. 2. uz koristenje opcije Numbering. 3..same za citanje. View Prvo: Napisi tekst koji nabrajas i to svaki u novi rad. Bakir Dado Mario Samir Ajdin • • • • • Anesa Neira Zeljka Matea Amina . Neka je drugom korisniku dostupan same kao Read only recommended . Postavi password tako da ga niko drugi ne moze otvoriti ukoliko ne poznaje password (Iozinku). saving or senclfflg a file that contMiS tracked changes or comments Store random number to improve merge accuracy Ii 1 . Korak 15 . Sad a mozes izabrati jednu od sljedeCih opcija: ./ .--"". jer moze se desiti da usljed nestanka elektricne energije iii neke greske izgubis svoj dokument jer ga prethodno nisi spasio u memoriju racunara.---.../ .:..ck Change. tako da ime svakog od predmeta bude u novom redu.ako zelis veliko prvo slovo u recenici lowercase Case sva mala slova ako zelis da svaka rijec pocinje velikim slovom UPPE:RC.:.~--- 1j I1 Privacy options .~..--~.. I 1 II 11 IIi I 1 r R~ad-only rec~ Qigital SIgnatures. 5. 1.~- Change Case Nabroj sve igrace fudbalskog kluba "Sarajevo". Hamburger Pizza Lazanje Sarma Baklava . J1 U svom novom dokumentu napisi svoje male tajne i kad budes spasavao dokument stavi password.Kako zastititi dokument? Svoj dokument mozes zastititi na nekoliko nacina. _!.-Advanced./ Fabia Golf Stojadin Corsa . ________________________________ --Jl~ .. tackice.:. Moje Ime Je Natasa.L~J i T. Da bi se olaksao unos takvog teksta bez posebnog kucanja brojeva moze se koristiti opcija Bullets and Numbering iz Format menija iii alatke iz trake sa alatima: ~= := ~- . crte crtice i nabrajanje) Tekst kojim nesto nabrajamo cesto zelimo oznaciti brojevima da izgleda preglednije.-' . . 4. tako da ime svakog od igraea bude u novom redu.~. ./ Clio Ale sharing options. I rrotect Document .. crte. a mala u velika Primjer. l 4~' Security I Ovdje upisujete Password 1'1' _./ . tacke..' I.Bullets and Numbering (pogledaj sliku).' I Use<' Information I Print File locations General 1 Compatibility Complex Scripts I Edt!: I I Save FlIe encryption options for this document P. jer ce to sam racunar uraditi kad mu zadas komandu. Drugo: Oznaci taj tekst Trece: Klikni na alatku iii Format .. ali nemoj ga zaboraviti! Macro security - --~. uz koristenje opcije Bullets.i\SE .- Kada dobijes prozorcic zastiti svoj dokument kao na slici: Options SpeIkng & Gramm.~-----~-- 11 11 !1 contain macro viruses. ! --~--~. .S::: . ali bez brojeva i znakova. Kako to uraditi? Korak 14 (Tacke.' I ! ! I' 1 U .~' :1:. =-_"c. Nabroj sve nastavne predmete koje imas u sed mom razredu..word to QPOO. .-. Sada izaberi opciju tOOGLE cASE i dobit ces sljedece: mOJE iME jE nATM:A Napisi par recenica i isprobaj svaku od ovih opcija iz Change Case. Postavi automatsko spasavanje.:. for this document Password to modify.mijenja sva velika slova u mala.. and specify the names of trusted macro developers..sva velika slova Of. Ad)Ust the secunty level for opening files that might Macro ~unty".Bemove personal informatton from this file on save r w !'tarn before printing.:.--------------~-. .-.

i. Kako si napisao HP. . .""1l I ! ~ ~ 1!>. ."' •••••• . Pogledaj sliku. Kako bi napisali H20 iii P=a 2? I I~~~~ i ~.. . hemijskih iii fizikalnih formula. Zaviri u Format meni i klikni na Borders and Shading -Page Borders i u polju Art izaberi okvir koji zelis. .. Da bi spasio svoj dokument na disketu prvo je moras staviti u kuciste. . ••• " •• .Indeksi i eksponenti Prilikom pisanja svog dokumenta u Word-u cesto 6es imati potrebu za pisanjem matematickih. moras napraviti prekid iii prijelom strane (Page Break). ! v Udi u Word. . . . hemijsku formulu za vodu? Dakle. Sada se koriste 3. . .Borders and Shading . . (Format . rEf C"~om Show loolbar iWhole document ."' ••• . .. . a u polju Apply to nadi opciju First page only. Zatim klikni na File .~.. . . . .:J QpUon. Dakle.r. . Sh. Dopada Ii ti se ovaj okvir? BOIdeJt and Shading 00' .Spasavanje dokumenta na disketu Znamo da je disketa iii floppy disk periferni uredaj.dow fIT! [0f 3·Q App[vto.. · · · · · · · · · · · · · · · · · · . .Save as Klikni na strelicu pored Save in Izaberi oznaku za disketu A: (moze biti i B:) Zatim napisi ime svog dokumenta i klikni na dugme Save. . . .~. .. napisi par recenica u svoj novi dokument i daj mu ime disketa. .lt~~~:P. . Zatim selektuj 2 i u .~~. . •• '!!""". I dobio si broj dva u indeksu tj. Ukoliko disketa nije u kucistu pojavit 6e ti se ova poruka na ekranu: Break.~~~] . . Zatim klikni na OK iii pritisni tipku Enter. . Medutim ponekad imas potrebu da prijedes na novu stranu prije nego sto popunis prethodnu.. I! 4' "'1 Na svoj dokument postavi okvir bubamare.. .1L~1 ---------1 I III r holumn break r Text!:yrapping break Section break types r !:l. ..extpage Continuous ~venpage Qddpage OK r r r I Cancel I II i Microsoft \IIord 29 1 The """'" ""' . •""'" """"j. .Prijelom strane dokumenta Korak 18 . ttl 4' . napisi H20. • • • • • ~ . . . Korak 19 . .Page Borders zatim u polju Art nadi bubamare. Page Break . ali samo na prvu stranu.indeks U tom prozorcicu u polju (kvacica mora biti ukljucena). Chock '" m.~."Umjetnicki" okviri oko strane dokumenta Zelis Ii jabuke iii sladolede kao okvir svog dokumenta? IIi cak nesto drugo.5" diskete ..prijelom kolone Breaktypes r. .Korak 16 ... .<f . ZaMo ti ovo sluzi? Kada u svom dokumentu ispunis cijelu stranu Word automatski otvara novu. . Tada imas potrebu pisati eksponente i indekse. Cancel I jl Retry • ~ers Setting: tage Border I 2hadlng I Preview Chck 00 diagram below or use buttons to apply border$ [[IT 80. . Sacuvaj ga na disketi. " Korak 17 . . . .re =.... ..prijelom strane Column Break . Hp . .

.Save As Otvaranje starog dokumenta ...Edit . 1- r r r r Shador:! Qutllne !. Tools. a zarez dolazi odmah iza rijeci. "Enter" sluzi za stvaranje novog odlomka (paragraf). Page Down.e_:_ __ 3 IRegular 112 Complex scripts font: font style: Size: r:IT::-im=-es"":N::-e-w-=-Ro-m-a-n----3-. End postavlja te na kraj reda u kome se nalazi kursor. Start .. Pom06u klizne trake za vodoravni pomak. Koristi obje ruke pri pisanju.Shut Down .File .· r:IR-eq-.File . Koristis Ii crticu kod nabrajanja razmak dolazi same poslije crtice.Edit .u-:-'la-'-. Odlomke razdvajaj pom06u posebne naredbe. : Spasi svoj dokument pod imenom Word. Word je program za obradu teksta.. Home postavlja te na pocetak reda u kome se nalazi kursor. dolje.. Nikada se u sredini recenice ne dodaje "Enter"._.t:t:. End. napisi P=a2.Slieno se radi i kada zelis napisati eksponent.. I dobio si broj dva u eksponentu tj. I I I 1 Nikad ne gledaj u tastaturu kad pises. Page Down pomjera te za jedan izgled ekrana prema dolje.Undo Pronalazak rijeci iii izraza .Kako se kretati po dokumentu Kretanje u Word-ovom dokumentu moze biti pom06u tastature i pom06u misa...""111~ All text _.---.~-------.le_:_ _ _ 5. Cesto spasavaj svaj dakument. Iza tacke uvijek pritisni enter... gore. -----Font .. Pom06u streiica: • i ~ . zatim pomo6u tipki Page Up.. Windows. • Brasno • Ulje • Se6er • Puter • Banane • Kakao • Cokolada • Prasak za pecivo Sample c~y>l OK -II Cancel II Korak 20 . Centriraj avu reeenicu. This font will be... Zatim selektuj 2 i u Format meniju klikni na Font. Isto vrijedi i za tacku-zarez (.New Spasavanje dokumenta . za odvajanje naslova iii podnaslova.1 - . ... ~efault .. upitnik (?) i dvotaeku (:) i trotaeku ( . lelis Ii centrirati tekst koristi za to predvidene naredbe. Prije i poslije crtice (-) je razmak.:. . usklicnik (!). i % :. Ova traka se nalazi na desnoj strani radne povrsine.---.toplo restartovanje Traka menija: File.u napisi: ~j. Tipka Tipka Tipka Tipka Page Up pomjera te za jedan izgled ekrana prema gore. lijevo.Replace Uvijek dobro procitaj Word-ovu poruku prije nego kliknes na OK. Dakle._. Prije prve zagrade i navodnika i poslije druge zagrade i navodnika doiazi razmak. Spacing 1 I Teft Effects I Latin text font: _..doc. CH 4 . a ne pom06u dva "Entera".mbos$ Engra!:e r r r '-1 .ter and screen.. te za nabrajanja. Home..erscript pr=i:~!:!scriPt This is a TrueTyp@ font.. CO 2.. Nabroj sve sastojke za tvoj omiljeni kolac. U WordArt . lelis Ii tekst uvu6i koristi uvlake iii tabulatore ("Tab" tipka).. Edit.11 caps t!idden Otvori novi dokument u Word-u i napisi sljede6e formule: P=rzIT. Table.Edit . Help Otvaranje novog dokumenta . Iza zareza dolazi razmak. Kretanje po dokumentu upotrebom misa postize se: Pom06u klizne trake za uspravno pomicanje prema gore iii prema dolje. lurttJ!lhi tLMWl'J1'!7 --_. ).. U tekstu se nikada ne smiju napisati dva iii vise razmaka uzastopno.i2.Print Brza pom06 . View. koristi bullets.File .). Tipka F1 je pam06.. Prije stampanja pogledaj svoj dokument na Print Preview. Insert. Program automatski prelazi u novi red.. i otkucaj sljede6i tekst: Font ! Cha[acte.Open Stampanje dokumenta . P=a 2 Font Ponovi kroz vjezbu! Udi u Word.used on both prir.. 8=gF/2 Effects r Stri!sethrough r Double strikethrough r SUQ. : .Find Zamjena rijeci iii izraza ..· f r:o_nt_s-:-. Zatim klikni na OK iii pritisni tipku Enter. Format. a nakon toga je razmak.ako ho6es da ugasis racunar iii Alt +F4 Ako h06es da restartujes racunar Alt+Ctrl+Delete . II II I :::J l iI i Small caps £. Taeka na kraju reeenice dolazi odmah iza zadnje rijeei. U tom prozorei6u u polju Effects izaberi opciju Superscript Eksponent (kvaeica mora biti ukljueena). Kretanje po dokumentu pom06u tastature se postize upotrebom strelica: desno.~~ . a u Word-u Undo iii Ctrl + Z..File . Navodnici i zagrade pisu se odmah do rijeci koje navodimo iii stavljamo u zagradu.olor: Underline style: I Automatic 1(none) 3 I -.

¢ New File T X Osnovni elementi Access-a su: Prvo sto radimo u Access-u je kreiranje datoteke baze podataka. New from template a!J . PI. izvjestaj. Prilikom pokretanja Access-a pojavi se prozorcit (dijaloski okvir ) u kojem biras zelis Ii kreirati novu bazu. Naslovna traka Traka sa alatima Statusna traka Prozor baze Prozor baze: Open a file test za informatiku. odvojeno se kreiraju upiti. Ulazak u Access: To je mini program koji ti po maze u onome sto zelis posti6i.~. upit itd. III """"".O AdobelmageReady7.0 • r::. iii otvoriti staru. tablice. Table _Nome DataT . Templates on fvlicrosoft. .Exit Klik na ikonu Access-a u naslovnoj traGi (u gornjem lijevom uglu) i close iliAlt +F4 ~t""t za iniormatiku: Database (Access 2000 lae lormat) 0J General Templates . Npr. com IE) . Dakle. . a sta polje? Access Wizard je? Opisi prozorcit u Access-u! Kako ulazis u Access i kako izlazis iz njega? . -~":'::'--j Objects IillI n§i § Tables Queries Forms Reports Pages Macros Modules Groups I!..Y<' Add Network Piace . sortirati. itd. . . Baza podataka je bilo kakav skup informacija. kreira tablicu. Bazu podataka otvaras na Open.. ~ ..JJ Create table by using wizard Create table by entering data -. izvjestaji i obrasci. su srediste aktivnosti. Osnov svake baze podataka je o RadUght '0 Wil2ip /2} ::l Nimollte1-. ali su svi medusobno povezani. Traka alata sa dugmiCima za otvaranje oznacenog objekta u pogledu tablice. se organizuju i uzimaju podatke iz tablica. dnevnik rada tvog razreda je baza podataka.mdb Gif7 ["lore files .Baze podataka "Carobnjak" Access Wizard Microsoft Access je program za upravljanje bazama podataka.Pom06u upita odstranjujes informacije koje ne zelis vidjeti da bi vidio potrebne informacije. Messenger Illli Tablel . pomazu pri unosenju podataka u tablicu... till Choose flie. Postavlja ti pitanja. ~z\az ~ Project (New Data) New from existing file IntemetExplor.MIcrosOft Excel • Ii:iI MIcrosOft FrontPage ~ MIcrosOft OUtlook I~----'-""~~'--'------ il MIcrosOft Word MSNExpiorer l-- Iltll MIcrosoft PowerPoint ~ Outlook Express Remote Assistance jz AcceSS-2: Close X File . brisanje selektovanog.. Windows . pomazu pri pronalasku informacija s kojima zelimo raditi. i 'oo!<up I ~ l2 ~~ 0fJ Favorites Sta je access? Koji su osnovni elementi access-a? Sta je slog. iii telefonski imenik. New 0J Blank Database Blank Data Access Page ProJect (Existing Data) d'0 Suneica u pnrodi '0_' ~ AcrobatR_5... brzo kreirati izvjestaje.-. indeksirati i organizirati podatke prema zelji. Pom06u njega mozes upisivati podatke ravno u bazu podataka.. iii cak kreirati bazu podataka pom06u "carobnjaka". za kreiranje novog objekta.JJ I!.

. U prvom je oznaka celije. a u drugom iza znaka = sadriaj celije.-"'". Sheet3. Arial Traka formule Celija je presjek kolone i reda. Kroz radnu celiju se kreces pomocu strelica na tastaturi iii pomocu misa. Nakon toga ce se otvoriti prozor sa ovim programom. Trakacelija ceJija A5 ----. Format...".. Radna tabela je vrsta dokumenta u Excel-u cija je ekstenzija xis.~_ _ _ ~~ Wll1dowsMedraP!ayer WIndOWS Messenget !!lMicfOOOft Excel· Bookl Eile g. Help) Traka standardnih alata Traka alata za oblikovanje (formatiranje) Traka celije iii traka formule Radna tablica iii radno polje Statusna traka • Traka celije sastoji se iz dva dijela. Svoje podatke pises samo u aktivnu celiju..Osnovni elementi radne tabele Kolona (uspravni skup celija) -A..2. NUM .iC At.. Korak 2 (Trake na prozoru.:J SUnetcauprlrodi 8 _3 8 WinZ~ iii ako na desktopu imas ikonu ovaj ces program jednostavno pozvati dvostrukim klikom na tu ikonu... Red (vodoravni skup celija) -1 . .m MttrO$oft PowerPoint fiiI MIcrosoft Word '\~ MSNExplOr. Data."... Excel je program za radne tabele iii knjige. View. a moze ih sadriavati do 255. Windows.. r. Sheet2.. 05 .. B. Edit. Tools. koji se mogu podvrgnuti raznim matematickim operacijama i tablicnim proracunima..er \$l ~. • Neki dokumenti u Excel-u mogu se sastojati od vise listova koji nose oznake: Sheet1. prva kolona peti red Celija je pravougaona povrsina u koju se upisuju podaci. izgled prozora) Naslovna traka (Book 1) Traka menija (File. ~ Settings Search Help and Support ~ E!"il M<rosolt outlook 'EJ ~ Run ••• logOff Dic:date". . • Svaka radna tabela sadrii 256 kolona (slova od A do IV) i 65536 redova (preko 16 miliona celija) • Statusna traka sadrii podatke 0 trenutnom polozaju u tabeli. tj koja je celija trenutno aktivna .. L21 TurnOffCompuI:et".. sto i jeste glavna svrha ovog programa.3 .. . C.dit y'iew Insert FQrmat Ioo[s: Qata ~ndow !:ielp Korak 1 . Outlook Express • ~:.. ) koja se zove adresa celije. BB.ady 7. __ Remote AsSistance .. Insert.. • Radno polje zauzima najveci prostor i tu upisujemo svoje podatke. Za kretanje po razlicitim listovima koriste se strelice ulijevo i udesno. AA.0 Internet Explorer MIcrosoft Access MIcrosoft FrontPage ~ ~ Adobe ImageRe. Svaka nova radna knjiga sadrii tri lista. Kako pokrenuti Excel? .. Ona ima svoju oznaku (Ai. B3. ~ t2:t Acrobat Reader 5..Excel Jedan od najrasprostranjenijih programa za rad sa tabelama je Excel iz Microsoftovog paketa MS Office. itd..0 g.

.~M}'DaI~Sources 1. ("'.. d. Preporuka je da svom dokumentu ne dajes ime koje sadrzava slova: c. Treci nacin je u File meniju izabrati opciju Exit..: "'..) U polju Save in nadi folder u koji zelis spasiti svoju tabelu. COle! Uoser Fdes . Nakon upisanog imena racunar ce automatski tvom imenu dodati nastavak xis (kao sto je u Word-u dodavao nastavak doc....xls'? Yes ' . Cancel Favontes All MIcrosoft Excel File..eceil/ed File. ~ My Documents ~ ... velika i mala slova.Save (spasi kao) i pojavi se prozor kao na slici: (novo) i OK .:)NewFolde' 'I':':) My R.. z jer ga neki racunari nece moti prepoznati..j My Documents Adobe _.:::J Core! User Files @] Favorites Templates on Microsoft.5 Link~ Microsoft Excel U polju Look in nadi ime svog dokumenta i selektuj gao Nakon toga kfikni na dugme Open.1 My Documents . Nakon toga klikni na dugme Save. c.:-.. s.:. ukoliko tvoj dokument nije spasen... No I .mh~..ave Cantel L:J 1::7) ~ Add Network place •. Drugi nacin je kliknuti na ikonu Excel-a koja se nalazi u lijevom dijelu naslovne trake i izabrati opciju Close iii Alt +F4. x ~ More wOfrbooks .Kako iza6i iz Excel-a Prvi i najjednostavniji nacin je da kliknes na dugme close na naslovnoj traci koje se nalazi u des nom dijelu te trake..1J~1 I f . .3 History look!n: l.Kako otvoriti vee postojeCi document FHe Op<n '-----I'.. pojavit 6e se slika: Korak 4 .IWeb~ ..htm: *.}My MUS'IC ::jMvP"tUloo ~ Do you want to save the changes you made to 'Book3..:J I .. Microsoft Excel Help Show at startup Ime radne tabele pises u polje File name umjesto zadatog Book1.)Adobe D Blank Workbook .~MyVideo$ ~M>.yl"': *'. Save As Save in: I.ntml: >\.xlt.... com :. Prilikom izlaska iz Excel-a. Evo kako spasavamo radnu tabelu i dajemo joj ime: ceiie .. Korak 5 .. Ime dokumenta u Excel-u moze sadriavati brojeve.Korak 3 .Kako spasitf radnu tabelu u Excel-u? Postupak je isti kao u Word-u.

Automatski unos podataka iii unos podataka u nizu U prvu celiju upisi podatak i potvrdi unos. debljine.-~ Taul East West 6 South 8 5kn 7 7 9 Tot. Ispod svake celije preko koje povlacis misa pojavi se pravougaonik sa podatkom koji se unosi.ll 21 18 21 60 Simple dasslc 1 5 7 19 alit East West 9@"WS$l 7 7 6 4 17 24 60 West South 8 7 9 Total 21 18 21 Classic 2 ~".u Tot. a prilikom unosa numerickih podataka oni se automatski poravnaju uz desni rub celije.~ Arial ·lO·BIll A1 . Jedna od najjednostavnijih komandi za formatiranje je AutoFormat koja se nalazi u meniju Format.800k2 Jednostavan primjer: II Microwft Excel.xls Eile gdt !£iew Insert fQrm&t lools !lata ~ndow HelP L J!&II3 . C> .. Inace izgled tablice mozes nasminkati tako da obojis pozadinu celijama.4 3.. Kada unosis tekst u celiju moze se desiti da tekst prelazi u drugu celiju.. 5kn19kn East West S 7 17 4 SOuth 8 9 24 7 Total 21 kn 18kn 21 kn SDkn Accountiryg 1 Accounting 2 Korak 7 . Prilikom unosa podataka u nizu mozes iskoristiti da Excel to uradi za tebe.~__ . formatirana). Sa desne strane iza znaka jednakosti pojavit ce se sadriaj celije.. To se zove East West j"l1 Feb M.6 iT i 5 .(J . Nakon toga otpustis lijevu tipku misa i potvrdis unos. visak teksta iz prethodne celije ce se sakriti. ~' ~_. Kada mis promijeni oblik u + pritisnes lijevu tipku misa i vuces ga u zeljenom smjeru.Korak 6 .. ~ Microsoft Ellcel . .::. 81 i1 i-:-J i A jedan! B fx dva C dvai tri i ? • 0 cetiri E pet AutoFormat Unos svakog pod atka treba obavezno potvrditi dugmicem za unos. Adresa oznacene celije pojavit ce se u okviru naziva na traGi formula."Nasminkaj" svoju radnu tabelu Tabela kao i svaki tvoj dokument.' ~ Eile ~dit yjew Insert !! ! E: g: ~m ~ % ~. a zatim upises podatke.tabela. ___ ~ B I f"_~1J~llL~?~ J 100% v (?) .01) ". a to ne znaci da su se podaci izgubili.Unos podataka u radnu tabelu Podatke unosis tako da prvo oznacis celiju (kliknes na nju). u sebi sadrii znacajne informacije.00 fx 1 F G 4 3. u naredne celije ce kopirati sadrzaj prve celije._~ .E!.I.1 21 kn 18 kn 21 kn 7kn Hn 4 18kn 17 24 60 kn Jan Feb Mar Total 7kn 7kr. Prilikom unosa tekstualnih podataka u celije oni se automatski poravnaju uz lijevi rub celije. Ukoliko Excel ne prepozna niz.ll 7 7 5 19 7 6 17 4 South 24 7 9 8 Total 21 18 21 60 East West Jan Feb Mar Total 7 7 5 19 7 6 4 17 South 7 9 24 3 Tot. Zatim postavi pokazivac misa u donji desni ugao pravougaonika za oznacavanje. oblika itd. Korak 8 .I FQI"mat 100ls Qata l!Y)ndow !:!elp ~ [9.l2:sJ D ~ r.. Kada kliknes na sljedecu celiju. Excel ima veliki broj komandi za formatiranje. uokviriti celije linijama raznih boja. South otal 7 6 8 21 4 19 17 9 21 24 7 16 60 Classic 3 Ad r... Da bi tvoja tabela bila pregledna i uocljiva potrebno je da bude sredena (nasminkana.

-_....... Insert Function aearch for a function: tlorizonta!: {General Vertical: IBottom ::J !~ T +'.-. 5.-. SIN ------------____~I :::1 JIi ~l 1 .. Type: Rod Print.. the average.Print to flle --Copies~'-~-~----' Number1: numberl inumber2j •.. _ .Korak 9 . Kad se to uradi dobijes novi prikaz na ekranu kao na slici dolje: OPCIJU U p~lju Tekst control potvrdi opciju (podijeli.2.... = da ne bi za ostale celije pisao ponovo istu formulu iskoristi automatsko unosenje podataka. Nakon toga klikni na OK._ rOrientation--... Dakle.za oduzimanje. dobit ces sljedece: Format Cells .. ' .. Iza znaka jednakosti unosis adrese celija i znakove racunskih operacija u zavisnosti sta zelis raditi. Njene ocjene su 4. Prvo oznaci celiju u koju zelis da ti bude rezultat prosjecne ocjene.Lomljenje teksta u 6elijama Radi Ijepseg izgleda tabele cesto pisemo tekst u celijama u dva iii vise redova." ---_.ategory: iMost Recently Used Select a fUncllo!!: AVERAGE IF HYPERlINK COUNT MA). e x t •• . H6. Where" USBO02 Comment: ·-Printrange--·-~··-----_ _ _ .._'-. r Text control . + za sabiranje._.. Zatim klikni na celiju C3+D3+E3+F3+G3.'ant to do . prosjecna ocjena bi bila: (4+3+4+5+5):5=4.~. i onda adresu posljednje celije. ·1 1. Tako ce Excel automatski izracunati prosjecnu ocjenu za ostale ucenike.~t:i I I Border I Patterns I ProtectlOl1 I i . Function Arguments Da bi odstampao tabelu potrebno je: Name: I~ Xerox Phaser 62008 Idle Xerox Phaser 6200B il !'townes.:. : .. Prvo: provjeriti da Ii je stampac ukljucen Orugo: da Ii je stampac spreman Trece: iz menija File izabrati opciju Print Cetrvto: u prozorcicu koji si dobio provjeri da Ii je odabrano sve sto zelis stampati Peto: klikni na OK. Status.number2.. (Npr.. Drugi nacin je da iz menija Insert izaberes opciju Function._ _ _ vpe a bnef desCf lptlon of whaf you 11.._.. r §o r r Wrap text . U polju name izabrat ces funkciju jer se prosjecna vrijednost izracunava ovom funkcijom. 4.. kompletna formula izgleda ovako: Korak 10 .... I za dijeljenje ).'.._-..nd then 'hckGo Iext direction: /context or select a ..•••) Adds all the numbers In a range of cells. ! Textaignment _..i...". Prije unosenja formule upisi znak =._ "1 Help on thl> Funct.. Dakle.I 1 OK Cancel 1/ SUM(nwnberl.90(') r SeI&tioD \ All .. a u polju vercital izaberi Bottom (dno) tako da tekst koji se ne lomi bude u podnozju celije. or references that-contain numbers.. Uzmi primjer ocjena ucenice Agic Kanite.. da bi izracunao prosjecnu ocjenu moras sabrati te ocjene i podijeliti ih sa ukupnim brojem istih. . 3.:n OK I Cancel I.... * za mnozenje.. Kako si izracunao prosjecnu ocjenu u tabeli u koraku 8? U tvom primjeru. H7.. ~ 54 Returns the average (arithmetic mean) of its arguments} which (an be numbers or names) arrays. tako sto ces kopirati sadrzaj celije H3 u celije H4..Upotreba matematickih operacija Svaka matematicka formula u Excel-u pocinje znakom jednakosti ( = ). prelomi tekst). ~ Cancel l .._. Takvo pisanje se zove Prvo: oznaci celiju u kojoj zelis Drugo: iz menija Format izaberes opciju Celis pa Aligment.. Shrin~ to fit f!!ergecells Right·to-left . H5.r .1J2il1 Font Number L£\!.. Text-~ + .. . Kada se zavrsi unos adresa celija od koje do koje se racuna prosjecna ocjena kliknes na OK.... Korak 11 Stampanje tabele U prvi red upisujes adresu prve celije od koje treba racunati prosjecnu vrijednost._ . Actiyesnee-t(s. a nakon toga obavezno treba staviti dvije tacke :. E!<m" I r :i:l 10' n Number of kOpies' h . 5.. are 1 to 30 numeric arguments for which you want (' .. To je u tvom slucaju celija H3. Formula result = Heip on thl~ rUflrtrcl'-' gntire workbool- 1166 .. ._..

1 r.. Dvojk~ 8% Jedinice 0% U polju Chart type izaberi vrstu grafikona koju zelis. III AgiC J(antJJ. Chad T.~ .1J2Sl1 Paper s¢e: Print guabty..pe je vizuelni prikaz podataka iz tablice. Izgled i vrstu grafikona treba odrediti prema vrsti podataka u tablici koje zelis graficki prikazati.ngi6 IMli 11.:J He~er: ---------------3-.5 ::i:i 1.. Ti ces uzeti najlaksi nacin.9 il D -. Dakle. . Lejla c..lvork.______ ~ ____ _ 'II II ____H_~Q_-~ ~y -' ________ r ~_rt~_'_~____________________~11 d ~~l.eporuka~ Prije stampanja tabela u File meniju izaberi opciju Page Setup i podesi sljedece parametre: . . m.nk.:-------.II JakIC Stli8 TIM Darb loAglC Kenita . prvo moras napraviti tablicu da bi napravio grafikon.Pf.3 ~t..Step 1 01.Crtanje grafikona Chart Wizard . Nakon toga provjeri izgled svog dokumenta tako sto ces u File meniju izabrati opciju Print Preview iii na traci sa alatima klikni na dugme. Page Setup Margins Tff$' 29% C. Takoder da bi nacrtao grafikon moras oznaciti raspon podataka koje zelis graficki prikazati. Korak 12 . tako da u traci sa alatima kliknes na slicicu Tada dobijes sljedecu sliku: Standard Types j Custom Types ! (IusteredcOi~n. adjust to: 1100 ~ "I" norma! sIZe Page Setup Page Header/footer lop: I Sheet I ~ .velicinu i polozaj papira. [9. I HeaderjFooter 1 Sheet I 2J2Slj 21% ~ Scahng r. Press and Hold to ~rew Sampie ~ ____ -. C~Cros5 tategone:. 1.velicinu margina. 1M r-135-S-dP-i .poziciju tabele na papiru. __. p::~~ ~II ..Oi:anko Lefts acengiC Jnes -JokiCSaS8 EJTihi Dano I Center on page ___ ~_.~..Po*ait ~:~~ew I I Qpt_. Einish . Oznacene podatke mozes graficki prikazati na nekoliko nacina. left: 12..

cesto pripadnici raznih organizacija samo sa jed nom namjerom: uciniti sto vise stete. Pocetkom devedesetih pojavio se virus "Cmi osvetnik".Dobijes Ii od nekoga virus." Stoned" . Antivirusni centri dobivaju na analizu prosjecno 100 novih virusa mjesecno. datoteke misteriozno nestaju s tvog tvrdog diska. tada nije dovoljno samo zastititi sebe. Pocetkom osamdesetih godina pojavljuje se sve vise autora virusa. Virus .mozak".raeunarski program koji se samostalno rasprostire i cini stetu na zarazenim raeunarima." Jerusalem". Zecevi se nisu samorazmnozavali i bili su samo lokalni fenomen. godine. Mnogi virusi imaju zadan dan na koji ce "istovariti" svoj zarazeni "sadriaj" . nekima je to zabava. ali koji u sebi sadrii i skrivene zlobne funkcije. Simptomi zaraze Virusi dugo vremena pritajeno rade svoje opake poslove a da korisnik to niti ne primjecuje. -------------- . U tom slucaju trebas i osobi od koje je virus stigao skrenuti paznju na postojanje virusa. trojanskih konja koji su u odredenoj mjeri mogli nanijeti stetu prilikom startanja racunara. Njegov uspjeh je bio veliki. U vecini slucajeva pocetni virusi nisu bili stetni u velikoj mjeri. To je virus koji napada boot-sektor. Pojavio se 1986. obrisi gao Pazi kako sa Interneta skidas igrice. ada ne znaszasto. "VBSNBSWG-YQ". "Love". testo spominjan virus u 2002. ako jos nemas zastitu od virusa: Kupi pouzdan anti-virusni program." Vienna". pa ako je e-mail od nekoga koga ne poznajes. a kreiran je u Pakistanu. godini je bio Cry (worm) "Anna Koumikova". Ipak. Medutim.program eiji je zadatak zastita raeunara i borba protiv virusa. Jos neki opasni virusi "Brazilian Carnival". godine registrovano priblizno 3000 razlicitih virusa. zatim "DiskKiller". a ove opasnije takoder prave programeri. tako da je 1993. Medutim osim stalnog mijenjanja broja virusa.popis potreban antivirusnom programu kako bi mogao prepoznati raeunarske viruse. muziku itd. mijenja se i njihov nacin razmnozavanja kao i tehnika otkrivanja istih.Izbjegavajte koristenje bilo kakvih programa i podataka koji su do vas dospjeli preko nepouzdanog izvora. jer ga je svijet docekao nespremno."Aids". pretvarajuci se da je slika lijepe ruske teniske zvijezde. Biblioteka virusa . Historija razvoja racunarskih virusa Sedamdesetih godina poceli su se na mreznim racunarima pojavljivati programi pod imenom "zec". velieina datoteka iii programa raste bez ikakvog objasnjenja. . pojavom veceg broja virusa poceli su se kreirati i oni virusi koji su mogli unistavati i mijenjati podatke. "Trojan" .Racuarnski virusi Ko pray! "viruse"? Racunarske viruse prave uglavnom programeri. Skeniraj kompletan sistem. Prvi racunarski virus se zvao "Brain . Prvi takvi virusi su: "VirDem". Ne otvaraj nikakav e-mail prije testiranja e-maila na viruse. postoje neki simptomi koji te mogu navesti da pozuris nabaviti antivirusni program: racunar ti radi mnogo sporije. koji dolazi u siici poznate pjevacice Shakire.naizgled uobieajeni program. Oprezno sa posudenim disketama. koji dolazi e-mailom. "Christmas Tree". "Happy New Year"." Cascade". Rezultat je pojava velikog broja raznovrsnih programa tzv. . tvoj RAM je postao tijesan za izvrsenje programa. datumi zadnje izmjene datoteka nisu logicni. Antivirusni program . Evo nekoliko savjeta.

i zahtijevaju odrZavanje i paznju.ir~nje AntiVirus -. Uputstva. koji je u IX vijeku dao skup pravila za izvodenje cetiri aritmeticke operacije). Takav tok radnji koji dovode do rjesenja postavljenog zadatka zovemo (Rijec algoritam je nastala od imena arapskog matematicara Alhavarizmija. __ Norton.: "''''' • upoznavanje sa problemom. mo~ao program. Oakle. nJlhov redosl!]ed.r. . a ponekad i teste. (engl. Program je ogranicen skup naredbi koje se izvode tacno prolzvod. v . i stalno aktivni dio koji nadgleda ulazno-izlazne operacije na racunaru i provjerava da Ii se mozda tu krete i neki virus (monitor).: !.?J programa biljezi se u elipse.Antivirusni programi Na svakom racunaru bi trebalo da bude instaliran najmanje jedan antivirusni program. Najpoznatiji antivirusni programi su: "AntiViral Toolkit Pro"i "Symantec Norton AntiVirus". Nove verzije izlaze najceste jed nom iii dva puta mjesetno. . po pojavi nove opasnosti (novog. kojima kazujemo racunanma sta treba da rade.. Razlicitim programskim koracima u dijagramu odgovaraju razliciti gevomet~IJsklv slmboli. Ukoliko imate antivirusni program stariji vise od dva . " -"'"""'--- " :~~. c~k I. ''\'' . Krajnji . programirati znaci napisati program. Svi moderni antivirusni programi imaju nekoliko komponenata. a odluke koje racunar donosi prema pnml]enlm uputslvlma upisujemo u sestouglove. Ljudi koji obavljaju taj posao zovu se' .ran]a]~ odredenl~ redosli]edom I ~a tacno odredenim ciljem. • predvidanje krajnjeg ishoda. odnosno. odnosno tiscenje zarazenih programa (clean). jako opasnog virusa). ~: . razrade i pisanja programa radi rjesavanja nekog problema pomocu racunara. odlazak u kupovinu. Ukoliko fajl zaista jeste zarazen. Svi moderni antivirusni programi mogu da se nadograduju novijom verzijorn.. vodite racuna i uvijek imajte najnoviju verziju antivirusnog programa. Nekad je jedino rjesenje brisanje zarazenog fajla. '. mozemo reci da je programiranje proce~ kO]1 ~e sasto]1 od pnpreme. Linije koje ih povezuju prikazuiu moguce ' pravce odvijanja programa. On pokazuje svaki korak koji racunar mora Izvestt.tri mjeseca onda nemojte biti sigurni da ste zastiteni od virusa. a to je i najbolje rjesenje koje treba primjenjivati kad god je mogute. Pocetak I k.: . Najceste komponente su: _ dio za provjeru fajlova (scan). Ovi programi sastoje se od od vise dijelova..:=iJCt • 2002 ~ . Uvod u programiranje je sloze~ i visokointelektualan posao koji treba uraditi da bi se neki problem rjesavatt ~om?cu racunara. pisanje domacih zadataka. uplsemo u pravougaonike.:':. skolu itd. • odabir postupka za njegovo rjesavanje.. scan program te automatski pokrenuti clean dio i pokusati da dezinfikuje fajl. • pisanje uputstava za kOristenje programa (dokumentiranje programa). Ponekad nam pri pisanju programa pomazu dijagrami koji pokazuju glavne korake potrebne za rjesavanje odredenog problema. _ dio za "dezinfekciju".. tj. programl. • pisanje postupka (programa). Sve te poslove obavljamo nesvjesno ali tacno odredenim redom._- Svakoga dana obavljamo razlitite poslove: umivanje. Stoga. _ Scan je dio programa koji treba koristiti da biste provjerili da Ii je neki fajl zarazen virusom. Ovakav dijagram zovemo · .. telefoniranje. flowchart)..

'Specijalni znakovi !. • Prikladan za pisanje. 1985-1988. Blok za izlazni algoritamski korak ·Velika i mala slova engleske abecede. %.. izgledaju neobicni dok ih ne naucimo.t je graficki prikaz algoritma. A1lri'Qhts reserved. Kako napisati program? welcome to Prvo: Postavi zadatak. npr. kineski. I itd. • Rasprostranjen. *. Rijec Basic predstavlja pocetna slova izraza Beginner's All-purpose Simbolic Instruction Code (visenamjenski simbolicki jezik za pocetnike). iii blok procesiranja OBasic se nalazi u sastavu MS DOS-a. Pronaai postanski sanduCic.9. 'Posebne tipke: enter i razmaknica. Blok za obradu podataka. Trece: Prikazi algoritam kao program pomocu naredbi programskog jezika. #. -. Otvori vrata. Okrenise. Algoritam pismo Idi do iz/aznih vrata.50 (c) copyright Microsoft corporation. Drugo: izradi algoritam i dijagram toka. VaL Zatvori vrata. Naslovna traka 4. and canada.S. Izaai i zatvori vrata. Elementi za crtanje blok dijagrama su: Postoji mnogo programskih jezika. . Otvori vrata. Cetvrto: Unesi program u racunar. 'Specijalan znak za prazno mjesto: blanko. Medutim. Vrati se istim putem. i drugi jezici. 'Brojevi 0 . izradu i provjeru programa. Peto: Ispitaj tacnost programa. Stavi pismo u sanduCic. Tako jednostavno sarno napisemo qbasic i pritisnemo tipku enter: ------~ Poveznice Nakon toga racunar ce ucitati u radnu memoriju Obasic i dobit cemo sljedecu sliku na ekranu: Algoritam mozemo napisati i pomocu kratkih recenica. • Prilagodljiv za rjesavanje zadataka u razlicitim zivotnim podrucjima. +. Sesto: Sluzi se programom. Na prvi pogled jezici kojim se koristimo za programiranje izgledaju veoma neobicni i teski. a OBasic je jedan od najzastupljenijih. Simultaneously ~bllshed in the U. Blok za pocetak i kraj algoritma Blok za donosenje odluka iii blok odlucivanja Kraj ciklusa Blok za ulazni algoritamski korak • Jednostavan je.

5 Program koji se trenutno nalazi na prozoru Editora najlakse mozemo pokrenuti pomocu tipke: =-2 iii Ukoliko prilikom izvodenja programa 08asic pre pozna gresku.'-] [-C-1 [-B-] [-E-] t (.. Sve radi iskljucivo sa tastaturom.*.. Traka menija File meni pocetak i zavrsetak rada sa programom: 'New 'Open • Sa~"e 'Save as 'Print 'Exit Spasavanje programa program koji se trenutno nalazi u prozoru editora mozemo spasiti pomocu opcije Save i to na sljedeci nacin: ~ .. pa nadam se da nece biti problema prilikom spasavanja basic programa.> QuickBASIC Past Load and Save ()textReadable by Other P"'091"4111:S Fo..) QuickBRSIC Past Load and Fo..t Dirs/Drives [-F-1 [-G-1 • ~ ~ ~ Save l':'A-] [-0-) ( ) Text Readable by Other Pl'Ogralils [-B-1 [-E-) [-F-] [-G-] OK I ~ ! (.5 I I 1.DnIHI"'1~ESKTOP\QBASICN1..t Run meni (pokretanje programa) 'Start shift F5 'Restart -Continue Search meni (pronalazak i zamjena pojedinih dijelova programa) 'Find 'Repeat last Find -Change Options meni (izgled ekrana) OK ( Cancel> < Help> < Cancel> < Help> 'Display 'Help Path 'Syntax cheking Pomocu tipke krecemo se pO prozoru. unutar prozora otvara se novi prozor. Zapamti da datoteke u kojima su smjesteni basic programi imaju nastavak Opcije file i edit menija rade isto kao u Edit-u. Sve to potvrdujemo tipkom enter.. Open Progralll File Hallie: I!:IJiTi'IB Files Dirs/Driues I ...1lI1I HI "'1 \DESKTOP\QllRS I C"'1.. Ukoliko pritisnemo tipku Enter dobit cemo uputstvo 0 radu u 08asic-u. Oznacimo Ii naredbu iii a~. upisujemo ime programa i mjesto gdje ga zelimo spasiti.. za Run meni za Search meni -iza Options meni . 4-~'4 [-E-] [-F-] [-G-] [-D-] ! ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ J. 5 Dirs/Drive3: I- I File HaOle: C:~CU"E"'1 .Okvir sa pozdravnom porukom cemo maknuti ako pritisnemo tipku Esc.. Edit meni uredivanje programa: 'Cut 'Copy 'Paste 'Clear View meni (razni pogledi na program) Pile MaRe: Save Save As 'Subs 'Split screen C: 'JJOCIJ11E"'1 .-iii Alt enter .*. To radimo pomocu opcije iii Kako otvaramo ove menije: c. F za File meni -. f OJ( < Cancel > < Help > i . program se zaustavlja i na mjestu greske daje njen opis.. Ukoliko nesto pogrijesimo iii zelimo odustati izabrat cemo opciju iii tipku f::s .C za Edit meni za View meni + ::::. ' Kada spasimo nas program uvijek ga mozemo ponovo pozvati. [-A-] [-c-] C:'DOCUHE~1'ADHIHIN1'DESKTOP'QBASIC~1.iii :t enter.

a konstanta nepromjenljiva. Primjeri: D. Konstante mogu biti Svaka vrijabla iii konstanta mora imati svoje ime. a najkraei niz znakova strin . naravno. varijable. z Vasa visina Ime i prezime redara nepromjenljiva vrijednost.r--------.4 . Z • Sadriavati aritmeticke operatore: +. y.mo ~~kli da je konstanta X=1 Brojevi 1. k . • Velika i mala slova. '" (. • Prazno mjesto. ! . direktorij gdje otkucamo ime naseg programa i pritisnemo enter. 3. Sta ne moze biti ime: • Poceti sa brojem iii znakom. • Siova C. a rzaj zna oVnlh varljabh uVljek mora ~n~dk ~se zovek < Cancel > < Help > Numericke varijable Znakovne varijable AB3$ AB3 Unutar ovog prozora mozemo micati tacku pomoeu kursorskih tipki (dole). • Rijec koja u sebi sadrzi znakove.> Current Module ( > All Modules OK ( ) dio programa koji smo oznacili iii selektovali ( ) dio programa koji se vidi u prozoru editora ( • ) cijelog programa Razlika izmedu znakovne i numericke varijable je sto na kraju znakovne pisemo znak $ z~to znakovne varijable zovemo jos i string varijable iii samo strin~ aj UZI. -. D. se nalazi nas program. Varijable mogu biti numericke i znakovne. XY BASIC BETA XY$ BASIC$ BETA$ Podaci. #. iii konstanta je velicina koja ne mljenja vrljednost tokom izvrsenja programa..Opet pomoeu tipke Tab se kreeemo po ovom prozorcieu i tako nademo disk. . 2.Print ( > Selected Text ( ) ftctive Window (:. Vase ime i prezime Datum rodenja Broj mjeseci u godini Opei brojevi x... . • Izraz iz basic-a.e s. C. : itd. i konstante u QBasic-u je promjenljiva vrijednost. Sta sve moze biti ime: • Rijec koja zapocinje slovom.(gore) i kada izaberemo opciju koju zelimo pritisnemo enter.~IZ zna ova. g) nema nI jedan znak I zovemo ga prazan string ( "") S d •.(stnng) moze imati 32767 znakova. S. Konstante u basic-u V~. To ime mora zadovoljiti neke uslove. • Da sadrii brojeve i slova.·~ Ako zelite tekst programa ispisati na papir dovoljno je sljedeeu sliku: pa enter i dobijemo Broj Razlika Veliki broj AB 5broj $razlika veliki broj A B AlB . %. U polje "'iip Za par sekundi Basic ee ucitati program u radnu memoriju racunara. biti ispisan izmedu navodnika.

broj 12345678901234567890 u qbasic-u je 1. Prvo se sredl Izraz u zagradi pa ostatak izraza.23 = > < >= <= # 0.65 Decimalni zarez u QBasic-u je tacka. Kako izgledaju relacioni operatori u Q8asic-u? 24.65 4 321. . 24. ' t Kako izgledaju aritmeticki operatori u QBasic-u? + / A. Pravilo koristenja zagrada Je kao u. Varijable i konstante odredene su imenom vrijednosti i vrstom.2345678' 1019 ) Dakle.45 0.Podaci u basic-u Vrstom podataka podrazumijevamo one podatke koji su sadrtaj konstante iii varijable. Za velike brojeve racunaju priblizne vrijednosti. a sa beskonacno velikim brojevima ne mogu racunati. Mora uvijek biti isti broi otvorenrh I zatvorenrh zagrada. Medutim. . mi u svakodnevnom zivotu radimo sa malim brojevima pa i ne opazamo njihovo skracivanje.23. ali to vrijedi samo u slucaju kada rade sa malim brojevima.45 Jednako Vece Manje Vece iii jednako Manje iii jednako Razlicito 1234000 1 234 000 Sto se zagrada ti~~ u Q8asic-u je samo jedna vrsta zagrada ( ). 4321. t MOD Sabiranje i pozitivan predznak Oduzimanje i negativan predznak Mnozenje Dijeljenje Stepenovanje Ostatak pri dijeljenju ---. . ~atemattcl. Brojevi ne smiju imati razmake izmedu cifara. Postoje dvije osnovne vrste podataka: i Racunari su precizni matematicari.2345678E+19 ( 1. Razlog njihove nepreciznosti u radu sa velikim brojevima je u nacinu na koji oni pamte te brojeve .. Q8asic velike brojeve skracuje i pamti u eksponencijalnom obliku pri cemu se gubi njihov dio.-------~----~-------.

. 30 PRINT"stisnuto" PRIM .I 04 Dakle.. ali onda izmedu njih stavljamo zarez. Naredba Print je izlazna naredba koja omogu6ava slanje podataka na ekran monitora.. ER BRC . a i ne mora. naredba izlaza" END "- Izmedu rednog broja naredbe i naredbe ide prazno mjesto. Tekst koji zelimo ispisati pisemo pod znacima navoda. Sve naredbe u Basic-u se izvode s vrha prema dolje.... ER BRC .. ER BRCo.I 06 Naredba Naredba je naredba za brisanje teksta sa ekrana. U jednoj Print naredbi moze biti vise tekstova u navodnicima... CLS brise ekran. 10 20 30 40 CLS PRINT"Ovo je zaista" PRINT PRINT"razmaknuto" . PRIM ..I PRIM . ER BRCo. 03 Udi u QBasic i upisi program. Nikad iza rednog broja naredbe ne stavljaj tacku.Prve naredbe u QBasic-u PRIM .. i da svaka naredba moze imati svoj redni broi. i 6 dobit ces sljedecu sliku na ekranu: Primjer broj 4 Ovo je razmaknuto Primjer broj 5 Ovojestisnuto Primjer broj 6 Ovo je zaista razmaknuto. To je skracenica od Clearscreen. Sta se desilo kada ste pokrenuli program iz primjera bro] 2? Ako napisemo samo print bez teksta sta ce se desiti? Probaj! Treba dodati da se svaka naredba u Basic-u pise u novom redu. 10 20 30 40 CLS PRINT"Ovo je zabavno" PRINT "Volim ispisivati tekst u QBasic-u" END PRINT ~Dobro do§li u QBasic" PRINT "Danas cemo uciti prvu naredbu" PRINT "To je naredba Print. Uoci tacku-zarez u primjeru broj 5 kao i redni broj 30 u primjeru broj 6. ER BRCo.... naredba izlaza PRIM . naredba Print sluzi za ispisivanje teksta. je naredba koja nas obavjestava da je kraj teksta programa. 10 CLS 20 PRINT"Ovo je" 30 PRINT"razmaknuto" Kada pokrenes program 4..02 os CLS PRINT "Ovo je moj drugi program" PRINT PRINT"Moje ime je Bakir" END 10 CLS 20 PRINT"Ovo je". Pokreni program sa funkcijskom tipkom F5. Tada ces na ekranu vidjeti sljedecu sliku: Dobro dosli u QBasic Danas cemo uciti prvu naredbu To je naredba Print. 5.

4*3+1. lakse se snalaziti u samom programu.trazi unos znakova sa tastature Kada QBasic naide na naredbu INPUT. INPUT A trazi unos broja sa tastature INPUT A$ . Naredba REM kao i " .!ER BRC..Naredba REM Napisi program u QBasic-u tako da dobijes sljedecu sliku na ekranu: a) DOBRO ~~api-~~r~~ram u QBasic-u tako da dobijes sljedecu sliku na ekranu: DOSLI u QBASIC DOBRO DOSLI U SVIJET QBASICA Ova naredba nam sluzi za opisivanje programa. PRIM. " je kraci nacin pisanja naredbe REM. Naredba INPUT uzima podatke sa tastature i pridruzuje ih varijablama iii konstantama u programu. pa tako i u QBasic-u.!ER BRC. postoji naredba koja nam omogucava upis podataka sa tastature. Ako u nekom programu ima vise naredbi REM. Naredba INPUT U svakom programskom jeziku.. X+Y PRINT "raz1ika je". znak = je ujedno i operator pridruzivanja.4*3+1. "godina" END Napisi ovaj program PRIM. Znak " . " govore da se pri izvedbi programa preskoci niz znakova do kraja reda jer ti znakovi nisu dio programa. "godina" END Oakle.! 08 b) DOBRO DOSLI U QBASIC 10 20 30 40 50 iii CLS REM "Ovo je moj G\smi program" PRINT "Moje ime je Emir" PRINT "Imam". .! 07 10 20 30 40 50 CLS X=50 y=30 PRINT "zbir je" . Iza ove naredbe stoji opis programa iii jednostavno ime koje korisnik da svom programu. To je naredba INPUT. na ekranu se pojavi ? i ceka da mu se unesu podaci_ Kada ih unesemo pritisnemo tipku enter.. X-Y CLS REM "Ovo je moj osmi program" PRINT "Moje ime je Emir" PRINT "Imam"..

da je njihov ostatak.PRIM. Napisi program za izracunavanje povrsine pravougaonika. ali najpregledniji je prvi nacin unosa.--_. iii 10 20 30 40 50 60 70 iii CLS REM "Drugi naCln prlffiJera broj 9" INPUT "Unesi prvi faktor". Napisi program za izracunavanje obima kvadrata. i XlO. Boja teksta je cijeli broj)zmedu 0 i 31. tada je prvi broj boja teksta a drugi broj boja pozadine. 2. 5. Y P= x*y PRINT "Proizvod dva broja je: "._-- Boja teksta Boja pozadine 'r ••••• ' " •• ~ _ _ •• . to je broj boje teksta. 3. 1. Sve sto smo rekli za naredbu PRINT vazi i za naredbu LPRINT.JER BRO.koristite MOD 4. x3. Napisi program za izracunavanje obima raznostranicnog trougla. Ako iza rijeci COLOR slijedi jedan broj. p END 12 13 Svijetlocrvena Svijetloliubicasta 28 28 Svijetlocrven8 koja treperi Svijelloljubicasta kojn lreper: Najduzi. x5. Brojevi od 0 do 15 daju sesnaest razlicitih boja teksta koje ne trepere. P 90 END Naredba COLOR Pomocu naredbe COLOR odredujemo boju teksta na ekranu i boju pozadine na kojoj zelimo pisati tekst. Napisi program koji ucitava x i ispisuje X2. 14 3 I --. P . a ako slijede dva broja. Napisi program za izracunavanje kolicnika dva broja. X4. a od 16 do 31 daju trepteci tekst. 16:5=3 ( 1 ) .~ .x INPUT " Unesi drugi faktor "iY P= x*y PRINT "Proizvod dva broja je: ". END Broj 0 1 Boja Crna Plava Zeleoa Modra Crveoa Ljubicasta Broj 16 17 18 19 20 21 Boja Crna sa efektom blijeska Plava koja treperi Zelena koja treper! Modra koja treperi Crvena koja treperi Ljubicasta koja treperi 10 20 30 40 50 60 CLS REM "Treci nacin primjera broj 9" INPUT x. 10 20 30 40 50 60 70 CLS REM "Program za izracunavanje proizvoda dva broja" PRINT "Unesi prvi faktor" INPUT x PRINT " Unesi drugi faktor " INPUT Y P= x*y 80 PRINT "Proizvod dva broja je: ".J 09 Naredba LPRI NT To je izlazna naredba koja omogucava ispis podataka na papir pomocu stampaca.

3 END Ova naredba premjesta kursor na tacno odredeno mjesto na ekranu. Sta ako nam je potrebno u nekom zadatku neku naredbu ponavljati? QBasic za to ima rjesenje.J 1 1 CLS COLOR 2 REM" svaka rijec druga boja" COLOR 3 INPUT" Kako se zove§". PRIM. godine$ END CLS LOCATE 3.J 12 PRIM. Ponekad.1 PRINT " Dobro " LOCATE 4. irne$ COLOR 4 INPUT" Kako se preziva§". a ako je pocetna vrijednost manja od zavrsne vrijednosti tada korak treba biti pozitivan broj. prezirne$ COLOR 5 INPUT" Koliko ti je godina".JER"BRO. Svaka se naredba izvrsavala sarno jednom.petlja) Do sada su se svi programi koje smo ucili izvodili od vrha ka dnu. Ako u istom redu editora zelimo napisati dvije naredbe. 10: 14: 18: 22: 5.JER BRO. PRIM.Naredba LOCATE PRIM. Rjesenje je u naredbama i Upotrebom ovih naredbi pisanje programa. a drugi je broj kolone od koje cemo ispisivati tekst. kao i sam program ce biti dosta kra6i. prilikom rjesavanja potrebne su nam dvije petlje i to jedna unutar druge.JER BRO. 24: PRINT PRINT PRINT PRINT PRINT " QBASIC" " QBASIC" " QBASIC" " QBASIC" " QBASIC" Napisi ime svog omiljenog nastavnog predmeta u pet boja. 4. LOCATE 1. " oznacavaju dio programa koji se ponavlja tacno odredeni Naredbe broj puta. Naredba FOR (FOR .1 PRINT " Do§li " se pise neposredno prije naredbe na koju se odnosi. Ponavljaju se sve naredbe unutar naredbi i: Ako korak petlje nije napisan. Ako je pocetna vrijednost peUje veca od zavrsne tada korak peUje mora biti negativan broj. odvajamo ih dvotackom.! 1:3 CLS COLOR COLOR COLOR COLOR COLOR 1: 2: 3: 4: LOCATE LOCATE LOCATE LOCATE 5 . 3.JER BRO. Prvi broj iza naredbe _ oznacava broj reda.J 10 CLS REM" Vjezba naredbe color" PRINT " Zadaj boju koju zeli§" COLOR 16. tada je korak petlje jednak jedan. 2. Te peUje zovemo .

.Napisi program za ispis tablice mnoienja prvih 10 prirodnih brojeva sa brojevima od 1 .. FOR J=1 TO 5 NEXT I NEXT J CLS FOR X=1 TO 10 FOR Y=1 TO 5 PRINT X*Y.J 1 9 F'R·IM.J 1 5 CLS FOR X=1 TO 15 STEP 1 Z=X*3 PRINT X..J 1 B ~etlju. Napisi tablicu mnozenja sa brojem 7 i svih parnih brojeva izmedu 2 i 50.~A .JER BRO.JER. NEXTK NEXT J " . ft *3=".Z NEXT X PRINT ftKraj programa" END CLS FOR k = 1 TO 13 PRINT ftDado" Primjer broj 19 REM boje CLS FOR I = 1 TO 15 COLOR I PRINT ftbroj kojim oznacavamo ovu boju =". Koristi FOR F'RIM.JER BRO. NEXT Y NEXT X END Opci oblik naredbe FOR je: FOR Napisi program za ispis tablice mnoienja brojem 3. Napisi program za vodoravan ispis svih brojeva od 100 do1. F'RIM. . za prvih 15 prirodnih brojeva.NEXT 1 C"'~ FOR 1= 1 TO 5 ~. Napisi program koji trinaest puta na ekranu ispisuje tvoje ime..! 17 )". NEXT X PRINT ftKraj programa" END REM boje CLS FOR I = 1 TO 15 COLOR I PRINT ftbroj kojim oznatavamo ovu boju NEXT I END I" * Sta bi se desilo ako iza PRINT X ne stavis .-.' FOR 1=1 TO 10 FOR J=1 TO 100 FOR K=3 TO 7 .EiIRO~ 16 CLS FOR X=100 TO 1 STEP -1 PRINT X. I NEXT I END Napisi program koji za zadati broj ispisuje rijec boje koja odgovara zadanom broju.JER BRm. F'RIM. PROBAJ! Napisi tablicu mnozenja sa brojem 5 za prvih 100 prirodnih brojeva.5.JER BRO. F'RIM.

PRINT "na kraju unosa upisi -1" PRINT "upisi ocjenu" INPUT 0 DO UNTIL 0 = -1 b = b + 1 z = Z + 0 .! Z 1 CLS b = 0: z = 0 (ovaj oblik ispituje uslov na pocetku) (ovaj oblik ispituje uslov na kraju) U oba ova oblika broj ponavljanja nepoznat i zavisi 0 ispunjenju postavljenog uslova.. z / b END oUkoliko ne stavis naredbu STEP to znaci da je korak 1. oAko stavis STEP 0 imat ces beskonacno ponavljanje. 'C".omogu6ava ponavljanje naredbi sve dok je zadnji uslov istinit .! ZZ PRINT "upisi ocjenu: H INPUT 0 LOOP PRINT "prosjecna ocjena=". CLS b = 0: z = 0 PRINT "na kraju unosa upisi -lH PRINT "unesi ocjenu H INPUT 0 DO WHILE 0 <> -1 b = b + 1 z = Z + 0 PRIM.broj ocjena. b .Naredbe DO .!ER BRC. Napisi program za ispis svih dvocifrenih brojeva ciji je zbir cifara 6... a ukoliko ne znas koliko puta treba ponoviti odredeni dio programa koristi naredbu DO LOOP. oZa odredeni broj ponavljanja koristi naredbu FOR . NEXT.omogu6ava ponavljanje naredbi dok zadani uslov postane istinit.LOOP Ove naredbe ponavljaju niz naredbi dok se ne ispuni zadani uslov. Oblici PRIM.. . (z -zbir ocjena.!ER BRC. 0 . z / b END CLS x = 1 DO Y = 6 .x b = 10 * x + y PRINT b x = x + 1 LOOP UNTIL x > 6 Napisi program za ispis svih trocifrenih brojeva (iji je zbir cifara 5.ocjena) PRINT "upisi ocjenu:" INPUT 0 LOOP PRINT "prosjecna ocjena="... Napisi program za izracunavanje prosjecne ocjene iz nekog nastavnog predmeta.

vise vrijednosti iii cak logicki izraz. b IF b <= 0 THEN 20 o = a + 2 * b PRINT "Obim jednakokrakog trougla je:".niz naredbi) IF drugi uslov THEN (da. izvrsit 6e se naredba iza Ako uslov nije istinit..JER BRO. x.B IF B >=50 THEN PRINT " Od1i~no dobio si 5" ELSE PRINT " ~ao mi je nisi dobio 5" END .ECT i ime nepoznanice ciju cemo vrijednost izvoditi iza Na kraju CASE pisemo SELECT.niz naredbi) ELSE ne END IF Program je slozeniji ako zavisi od vise uslova koje je potrebno ispitati.2'7 CLS INPUT "Upisi broj".:.JER BRO. Uslov koji slijedi iza naredbe mora biti logickog tipa.. Iza naredbe CAS::: moze da slijedi jedan broj.Naredbe grananja (odlucivanja) Najjednostavnije grananje postizemo pomocu naredbi: iF THEN ( ako tada) Istinit-naredbe iza THEN Dati uslov THf:r. U Qbasic-u slozena IF naredba moze se pisati u vise redova.J25 ELSE IF uslov n-ti THEN (da. tada ce se izvrsiti naredba iza THeN. ali tada citava IF naredba mora zavrsiti kljucnom rijeci END IF. ~~ ifC THEN ELS:: (ako tad a inace) Ako je uslov istinit.niz naredbi) F'RIM. IF x > 0 THEN PRINT IF x 0 THEN PRINT IF x < 0 THEN PRINT END x x. Ova naredba dopusta nizanje naredbi jedne ispod druge u blokove naredbi. interval. CLS PRINT " Oejena 5 za broj bodova 50 iIi ve6i od 50" INPUT" Unesi broj bodova". B IF B=10 THEN PRINT " deset" ELSE PRINT " sto" END IF prvi uslov THEN (da. Ako iza ELSE dolazi nova IF naredba. x. Na pocetku te naredbe pisemo SE:". a naredbe usmjeravaju program na izvedbu.. Istinit . Naredba iF ispituje dati uslov. racunar ce pre6i na sljede6u programsku naredbu.sljedeca programska naredba Ako je uslov istinit. naredbe iza THEN i ELSE se pisu u novi red. B IF B=10 THEN PRINT " deset" IF B=100 THEN PRINT " sto" END *Naredba CASE zamjenjuje niz uzastopnih naredbi. "em" END ~" Nije istinit .. tada 6e se izvrsiti naredba iza ELSE.. tada pisemo kao jednu rijec ELSEIF. a ne ELSE IF.naredbe iza THEN Dati uslov . a IF a <= 0 THEN 10 20 INPUT "Unesi duiinu kraka trougla:". a ako uslov nije istinit. U slozenoj IF THEN ELSE naredbi..J. 0.Nije istinit -naredbe iza ELSE F'RIM. sto znaci kraj IF naredbe. Starije verzije QBasic-a su zahtijevale da se citava naredba mora napisati u jednom redu. CLS INPUT" Unesi brojeve 10 iIi 100". i TH:::J INPUT" Unesi du~inu osnovice trougla:". je > od 0" 0" je je < od 0" INPUT" Unesi brojeve 10 i 100".

28 CLS INPUT "unesi broj". b + 1 eft.! 3 1 Naredba ON GOTO Ova naredba sluzi za usmjeravanje duzine izvedbe programa na oznaku programskog reda.! .!ER BRO. x k = 2 = 10 IF x MOD k GOTO 20 k = 0 THEN PRINT x. x k k = 1 k + 1 10 IF x MOD k = 0 THEN PRINT k = PRIM. tj. mozemo napraviti beskonacnu petlju.! 32 CLS INPUT "upisi broj".! 30 c = Naredba GOTO (idi na) .. Programski red moze biti oznacen brojem iii imenom.!ER BRO. "je prost broj": GOTO 20 GOTO 10 20 END PRIM... Napisi program koji izracunava povrsinu i obim pravougaonika i ispituje da Ii su stranice jednake nuli.Ova naredba usmjerava izvodenje programa na naredni broj iii ime programskog reda. To je nepozeljna naredba. E?~=~I'\1IM.!ER CLS 1 1 b = 1 r BRO.. x z = z + x b = Napisi program koji uCitava 20 brojeva i racuna im zbir..! 29 CLS b = IF k <= x THEN GOTO 10 END 0 z = 0 10 IF b = 5 THEN GO TO 20 INPUT " upisi broj ".Napisi program koji ucitava tri broja i ispisuje ih od najmanjeg ka najvecem.": k + 1 5 CLS 10 20 30 40 50 60 70 80 Y= 0 IF Y > 10 THEN GO TO 80 PRINT "upisi broj" INPUT x IF x > 0 THEN PRINT x... ">0" Y= Y+ 1 GOTO 20 END IF k > x / 2 THEN PRINT x. "nije prost broj. Ako zelite da yam programi budu pregledniji i razumljiviji manje upotrebljavajte naredbu Ovu naredbu z o v e m o .!ER BRO... GO TO 10 20 PRINT "zbir j z .!ER BRO. PR1M. • Moramo biti oprezni pri koristenju ove naredbe jer tako mozemo napraviti program koji nikad ne stane.. 10 COLOR b: LOCATE r. c: PRINT "Jasna" c = c + 5 b = b + 1 IF b > 20 THEN b = 1 IF c > 58 THEN c = 1: r IF r >~i5 THEN GOTO 20 r + 1 * ( Ako ti se to nekada desi pritisni istovremeno '- GOTO 10 20 END PRIM.

JER'BRO.Ova funkcija od decima/nog broja uzima samo njegov cijeJi dio. "Tvoj broj nakon funkcije CINT" FIX(x).K 50 END Svaki put ee se ispisati deset decimalnih brojeva istim redom. "Tvoj broj nakon funkcije INT" CINT (x). x INT(x). CLS FOR K=l TO 10 PRINT RND NEXT K 5 CLS 10 PRINT" Unesi neki broj" 20 INPUT X 30 K=SQR (X) 40 PRINT" Kvadratni korijen datog broja je: ". 10 20 30 40 50. FIX . Ako zelis da svako pokretanje programa daje razlicit niz brojeva onda na pocetku programa napisi naredbu PRIM. FOR X=l TO 10 PRINT INT (RND) Odbacuje 10 slucajnih brojeva od 1 do 10 . Ona sama zadaje brojeve. 60 70 80 CLS PRINT INPUT PRINT PRINT PRINT PRINT END "Unesi broj" x "Ovo je tvoj broj" .Funkcije Funkcije u QBasic-u se nikad ne upotrebljavaju zajedno.J 37 Napisi program za izracunavanje kvadratnog korijena nekog broja.ki zaokruzuje decima/ni broj na najb/izi cijeli broj. "Tvoj broj nakon funkcije FIX" Funkcija RND 20 30 40 50 PRINT INPUT A=ABS PRINT END " Unesi neki broj" X (Xl " Apso1utna vrijednost datog broja: ".Ova funkcija zaokruzuje decima/ni broj na prvi manji cije/i broj. CINT .funkcija daje vrijednost kvadratnog korijena PRINT SQR (9) PRINT SQR (25) 3 5 PRIM. CLS RANDOMIZE FOR K=l TO 10 PRINT RND NEXT K . apsolutna vrijednost nekog broja PRINT ABS (-17) PRINT ABS ( 17) 17 17 Napisi program za izracunavanje apsolutne vrijednosti broja.JER BRO.J 3S INT .Ova funkcija matemati{.A Ova funkcija daje jedan slucajan broj izmedu 0 i 1. vee povezane sa drugim naredbama QBasic-a.

PRINT ASC (" QBASIC") PRINT ASC (" QBASIC") Rjesenje: 113 prvi znakje Q Rjesenje: 113 Funkcija LEN Ova funkcija daje duzinu stringa. L" 34 ) 59 ) 58 ) ) ) ) ) ) ) ( 77 50 Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: 57 37 59 76 CLS PRINT "kako se zoves" INPUT a$ s = LEN (a$) PRINT "tvoje ime ima:". Redni broj n moze biti od 0 do 255. prebrojava koliko ima znakova (koliko je dugaeak string) PRINT LEN ( "QBASIC" ) PRINT LEN ("INFORMATIKA") Rjesenje: 6 Rjesenje: 11 Napisi program za izracunavanje broja slova u tvom imenu. 4 Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: A AM AMI AMIR END Funkcija RIGHT$ (right .e na ekranu ispisati sve znakove ciji su kodni brojevi od 65 do 90." . pa ova funkcija daje broj znakova sa desne strane niza. Omogucava nam da uz pomo(. s. PRINT LEFT$ ( "KENO") PRIM. Funkcija ASC Funkcija ASC (A$ ) daje ASCII kod prvog znaka iz A$.! 41 CLS FOR x = 65 TO 90 PRINT CHR$(x) NEXT x END .e na ekranu ispisati sva velika slova. PRINT CHR$ (113) PRIMoJER BRCoJ 39 Rjesenje: Q PRINT PRINT PRINT PRINT PRINT PRINT PRINT PRINT PRINT ASC ASC ASC ASC CRR$ CRR$ CRR$ CRR$ CRR$ ( ( ( ( ( " " " " ( ( ( 9" %" . 3 " AMIR".A1:1IR". 2 " AMIR".lijevo) M 2 Ova funkcija daje niz znakova s lijeve strane zadanog niza.. a zatim iza zareza broj koji odreduje koliko znakova s lijeve strane zelimo. racunara izvodimo razne radnje nad rijeCima i recenicama. "slova" END Funkcija LEFT$ (left . PRIMoJER BRCoJ 42 Zelimo Ii dobiti ispisano slovo Q moramo ga pozvati njegovim kodnim brojem 113 pomocu funkcije .JER BRCoJ 43 Napisi program koji (. Napisi program koji (. '.Funkcije za rad sa znakovnim podacima String je niz znakova.desno) Znamo da rijec right na engleskom znaci desno. Znak $ znaci da je rezultat funkcije niz znakova. PRIMoJER BRC. 1 \\ AMIR/. tj. U zagradi navedemo sam niz... PRIMoJER BRCoJ 40 Rjesenje: KE CLS DO k = k + 1 PRINT CHR$(k) LOOP UNTIL k = 255 PRINT PRINT PRINT PRINT LEFT$ LEFT$ LEFT$ LEFT$ " .

1. b$ IF a$ = b$ THEN PRINT as.. 49 4.. 47 PRINT UCASE$ (" MaMa") PRINT LCASE$ (" maMA") Rjesenje: MAMA Rjesenje: mama CLS PRINT "Kako se zoves" INPUT a$ P$= "Zdravo". ER BRO . ER BRO .. 1.mla slova) UCASE$ (A$) ..ova funkcija sva slova u nizu pretvara u mala. Prvi broj znaci od kojeg znaka treba uzimati znakove. 5..6 Rjesenje: NFO Rjesenje: RMATIK CLS INPUT "data rijec je:".. ER BRO ... PRIM .. 2 " AMIR". PRIM .... 1) NEXT k PRINT "obrnuta rijec:".. "nije polindrom" END IF Napisi program tako da kada kazes racunaru kako se zoves.ova funkcija sva slova u nizu pretvara u velika. k) NEXT k FOR k = LEN(a$) .sredina) Ova funkcija osim imena niza ima i dva broja. pa drugo slovo itd. pa ispisi prvo..5 PRINT MID$ (" INFORMATIKA"...velika slova) LCASE ( lower case .. Rihad! ... k) NEXT k END l' TA TAT TATA TAT TA T Upisi neku rijec i provjeri da Ii je polindrom.. a$ b$ = "" Funkcije UCASE$ (A$) i LCASE$ (A$) UCASE ( upper case .. 1 " AMIR". PRINT UCASE$ (" sko1a") PRINT LCASE $ (" SKOLA ") Rjesenje: SKOLA Rjesenje: sko1a PRIM . "+A$ +"!" PRINT PRINT P$ END Upisi zeljenu rijec. CLS INPUT a$ FOR k = 1 TO LEN (a$) PRINT MID$ (a$.1 TO 1 STEP -1 PRINT MID$(a$..PRIM . 4 Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: R IR MIR AMIR Funkcija MID$ (middle . "je polindrom" ELSE PRINT as. 48 PRIM ... 44 PRINT PRINT PRINT PRINT RIGHT$ RIGHT$ RIGHT$ RIGHT$ " AMIR".3 PRINT MID$ (" INFORMATIKA".. LCASE$ (A$) . ER BRO . da te on pozdravi.. 3 " AMIR".. 2. k. ER BRO . a zatim obrnutim redoslijedom. ER BRO . Rjesenje: Kako se zoves? Rihad Zdravo. PRIM . a drugi broj oznacava koliko znakova treba uzeti. (Polindromi su rUeci koje se citaju jednako i sa lijeve i sa desne strane). dok se ne ispise citava rijec. 50 PRIM . ER BRO . 46 FOR k = LEN(a$) TO 1 STEP -1 b$ = b$ + MID$(a$..

yJ Naredba . Funkcija STR$ . boja . . Piksel na ekranu je ustvari sicusan kvadratic iii pravougaonik.jos neke funkcije PRIMJER BRCJ 53 Funkcija VAl.daje niz od osam znakova koji predstavlja trenutno vrijeme (hh:mm:ss) (sati. Funkcija SWAP . . Funkcija STRING$ . 2 NEXT I END e crte u Ijubi6astoj boji" 10 20 30 40 50 60 za crtanje kocke" SCREEN 12 DRAW "L100 D100 R100 U100" DRAW "E50 L 100 G50 R100" DRAW " DIDO E50 UIOO G50" END .Ova naredba nam sluzi ako zelimo bojom ispuniti krug iii elipsu.stvara niz istih znakova. 100) .. 2 CLS FOR i 1 TO 10000 PSET (RND * 320. boju.. Naredba Naredba.Pomocu ove naredbe mozemo crtati ravnu crtu. PRIMJER BRCJ 5 1 10 20 30 40 50 CLS REM"program ya crtanje 1inije dijagona1no preko ekrana" SCREEN 1 LINE (0. Funkcija SPACES .y) i poluprecnikom r. r Naredba .graficki ekran rezolucije 640x480 tacaka (rezolucija je proizvod broja piksela (tacaka) vodoravno i uspravno koje stanu na ekran.! 55 za crtanje pravougaonika koji je elom bojom " 30 SCREEN 2 40 LINE (100.tekstualni ekran Screen 12 .daje niz od deset znakova koji predstavlja dnevni datum ( mm-dd-gggg) (mjesec.crta pravougaonik iii crtu izmedu tacaka (X1'Y1) i (lS.ova funkcija pretvara niz znakova u broj.Ovom naredbom crtamo kruznicu sa centrom u tacki (x.! 54 Crtanje u QBasic-u Naredba . 0) .zamjenjuje sadriaj dvije varijabJe. godind. Ova naredba upotrebljava graficke podnaredbe za crtanje koje se smjestaju u jedan iii vise stringova. Broj piksela predstavlja rezoluciju ekrana. PEST (X.) Naredba .Ovom naredbom odredujemo osobine ekrana koji zavise od graficke kartice ugradene u vas racunar.Y). pravac i smjer crtanja. 150). Ova funkcija na uJazu trati iskljucivo broj. minute. Funkcija DATE$ .. BF 50 END 10 CLS 20 en PRIMJER BRCJ 56 PRIMJER BRC. dan. RND * 4 NEXT i END PRIMJER BRC. sekunde).crta-tacku na tacno odredenom mjestu ekrana. Funkcija TIME$ . Te graficke naredbe odreduju polozaj pokazivaca. 100) ... RND * 200).ova funkcija stvara niz praznina.(150. 10 20 30 40 50 60 70 80 REM SCREEN 1 COLOR 1. PRIMJER BRC. CIRCLE (X.! 52 10 20 30 40 50 60 REM "Ovo je program za SCREEN 1 FOR i = 1 TO 320 PSET (i.(319.Y).pretvara broj u niz znakova.~. 100) END Screen 0 .

Do svakog elementa niza dolazimo preko imena niza i njegovog indeksa.m) mozemo zapamtiti mn elemenata.nizovi Cesto u programiranju radimo sa vecim skupovima slicnih iii istih podataka. . Elemente dvodimenzionalnog niza ucitavamo pomocu dvije ugnijezdene FOR petlje. 3. a trajanje duzinu izvodenja zvuka. x(k). 70 40 SOUND I + 1000.. Skupove podataka koji imaju zajednicko ime zovemo Niz od n elemenata: x(1). X(5) . x(n). I / 1000 50 NEXT I 60 FOR I = 1000 TO 440 STEP -5 70 SOUND I. 2 END PRIM.cetverodimenzionalni niz.J 57 10 20 30 40 50 REM"Crtanje kruga" SCREEN 1 CIRCLE (100.JER BRC. I 70 NEXT J 80 NEXT I 90 END R P K 5 CLS 10 REM "Sirena " 20 FOR J = 1 TO 3 30 FOR I = 440 TO 1000 STEP 5 40 SOUND I. Muzika i zvuk u QBasic-u Naredba _ proizvodi tonove na zvucniku racunara . R Siozene strukture podataka .SOUND frekvencija i trajanje _ frekvencija odreduje visinu zvuka. Nizovi koji imaju manje od 10 clanova ne moraju se dimenzionirati. I / 1000 80 NEXT I 90 NEXT J 100 END * 2 * R).. 20 INPUT ftbroj redova". 50. 100). . Svaki niz pocinje sa elementom x(O). 40 30 SOUND I + 500. .J 59 daje tacno odredeni zvucni znak _ pomocu ove naredbe mozemo programirati melodije 5 REM 1000 10 I 20 SOUND I. 30 INPUT ftbroj kolona". x(4). x(3). x(2).PRIM. 60 50 END Pomocu dvodimenzionalnog niza x( n. a 5 redni broj vrijednosti Naredba je naredba dimenzioniranja. 2 PAINT (100..4 indeksa .J5B 5 SCREEN 12 :0·10 INPUT ft po luprecnik".3 indeksa . . Bilo bi isuvise komplikovano kada bismo za svaki podatak odredivali drugo ime. Jednostavnije je naprimjer dati im isto ime iza kojeg slijedi indeks (broj) po kOjem podatke medusobno razlikujemo. i tako sve do 60 dimenzija.trodimenzionalni niz. Naredba Naredba PLAY string$ PRIM.JERBRC. 35 CLS 40 FOR I 1 TO P 1 TO K 50 FOR J 60 CIRCLE (J * 2 * R. 100).JERBRC.. Nizanje podataka sa jednim brojem (indeksom) zovemo koji ima dva indeksa (dvije dimenzije) zovemo jos i mozemo ici i dalje: .x je ime promjenljive.

n DIM a(n) FOR k = 1 TO n PRINT k. " = ". Tada ce se na ekranu CLS REM"Najmanji clan niza" INPUT "n=". END Razni uradeni primjeri Isprobaj naredne primjere i obajsni sta svaki radio PRIM.c.".! 61 Kako napisati potprogram? U traGi menija izabrati Edit meni.c iii DECLARE SUB ime (a.!E:R ·aRO.. " * ". n 20 FOR i = 1 TO n 30 PRINT i.b..! 63 PRIM.!E:R aRO.. at b.. Manje cjeline na koje rastavljamo nas program zovu se .. Tada svaki taj dio predstavlja jedan problem.. 40 NEXT i 50 END * a ..Napisi program za odredivanje najmanjeg clana niza. Tim rastavljanjem dobijemo i pregledniji program. .c). min. a 20 FOR i = 1 TO 10 30 PRINT i. 40 NEXT i 50 END PRIM.. i . b.E:RBRO. odakle skracenica . "broj:". a. a u Edit meniju opGiju otvoriti mali prozor u koji treba upisati ime procedure.! 62 CLS REM"Zbir clanova niza" INPUT "n=".!E:R aRo. c PRIM. e 20 V a * b * e 30 PRINT "Zapremina kvadra je ". z END 5 CLS 10 INPUT "Unesi broj do kojeg ~eli§ ispis prirodnih brojeva : ". Kako pozvati ime potprograma? CALL ime a.!..V 40 END ". n DIM a(n) FOR k = 1 TO n PRINT k.! 64 5 CLS 10 INPUT "Unesi iviee kvadra a. Iza SUB slijedi ime potprograma.!6S Potprogrami Skoro svi programski jezici nam omogucavaju da slozenije programe rastavimo na manje dijelove. Rijec potprogram na engleskom glasi :.b.. Program koji poziva potprogram zovemo ... PRIM. Potprogram se zavrsava sa . "broj".!E:R BRO. INPUT a(k) NEXT k min = all) FOR k = 2 TO n IF a(k) < min THEN min = a(k) NEXT k PRINT "Najmanji clan niza je. INPUT a (k) NEXT k z = 0 FOR k = 1 TO n z = z + a(k) NEXT k PRINT "Zbir clanova niza je:". 5 CLS 10 INPUT "Unesi broj : " ..

! 69 CLS INPUT "Unesi broj. : i = 0 PRINT "Faktori broja lab: i = i + 1 labl: IF a MOD i = o AND i IF a MOD i = o AND i IF a = 1 THEN END GOTO lab ".B.!E'R BRC.! 68 CLS DIM k DIM broj (10) opet: i = i + 1 PRINT "UpiSi broj ". " je "..B ". a. ai " i ". b. d$ IF LCASE$(d$) = "y" THEN GOTO opet CLS INPUT "Unesi broj do 5 cifara : ".. > 1 THEN PRINT i. n COLOR 7 PRINT "Pritisni bilo koji taster .." INPUT "pokusaj ponovo ? <Y. 1) .C : ". broj (i) IF i = 10 THEN ELSE GOTO opet END IF n = broj (1) i = 0 op: i = i + 1 IF i = 11 THEN COLOR 20 PRINT "Najmanji broj je: ".!ER BRC. as.!ER BRC. a$ IF LEN(a$) <> 5 THEN PRINT "Broj ne sadr~i 9 cifara. 3. b k = a IF b > k THEN k = b FOR i = 1 TO k STEP 1 IF a MOD i = 0 AND b MOD i = 0 THEN 1 = i NEXT i PRINT "Najveca zajednicka mjera brojeva ".. i INPUT "".": END k = LEN(a$) PRINT "Srednja cifra broja ". b.! 66 PRIM. " COLOR 0 END END IF broj (i) IF broj (i) < n THEN n GOTO op CLS INPUT "Unesi brojeve A... : a = a / i > 1 THEN GOTO labl PRIM. a. a.! 6'7 CLS opet: INPUT "unesi stranice pravouglog trougla A.PRIM.! 70 PR1MJER BRC.. " su: ". 1 PRIM.n>".. " je ". a "..!ER BRC.. c IF c A 2 = a A 2 + b A 2 THEN PRINT "Trougao je pravougli!": END PRINT "Trougao nije pravougli.. MID$(a$.

PRIM..!ER BRC..!ER BRC.!ER BRC. "...! 73 PRIM. n DIM ime$(l TO n) DIM dat$ (1 TO n) DIM vis(l TO n) DIM tez (1 TO n) FOR i = 1 TO n COLOR 4 PRINT "U~enik I". as...! 76 CLS INPUT "Unesi broj do kojeg ieli§ ispis parnih brojeva : "..! 77 CLS INPUT a IF a > 1 THEN x a ELSE x = 1 PRINT "XA2 + 2x + 3 (x A 2 + 2 X. 1) CLS CaNST MaxDim = 15 DIM a(l TO MaxDim) FOR i = 1 TO 15 INPUT ali) IF k 0 THEN k = ali) IF k < ali) THEN k = ali) NEXT i PRINT "Najve6i broj je : "..!ER BRC.": END k = LEN(a$) PRINT "Srednja citra broja f t .! 74 2 CLS CONST MaxDim = 20 DIM a(l TO MaxDim) FOR i = 1 TO 20 INPUT a (i) k = k + a (i) NEXT i PRINT "Suma brojeva je CLS INPUT "Unesi broj u~enika: ". n COLOR 7 INPUT IF k$ IF k$ INPUT INPUT INPUT CLS NEXT i CLS FOR i FOR 1 "Unesi prezime i ime u~enika: ". a FOR i 2 TO a STEP 2 PRINT i. k PRIM. " je ". "I". NEXT CLS INPUT "Unesi broj do kojeg zeli§ ispis kvadrata brojeva : ". ime$(i) "" THEN k$ = ime$(i) < ime$(i) THEN k$ = ime$(i) "Unesi teiinu u~enika: ". a FOR i = 1 TO a PRINT i.!ER BRC.!ER BRC..! 75 CLS INPUT nUnesi broj do 9 cifara : u. ~.5. k 1 TO n 1 TO n 1 . teili) "Unesi datum rodenja u~enika.": END IF LEN(a$) > 9 THEN PRINT "Broj sadrii vise od 9 cifara..! 72 PRIM. ". " ( X=".! 71 PRIM..PRIM. (k / 2) + . i /\ 2 NEXT PRIM.. ")" * x + 3). MID$ (a$. i. a$ IF LEN(a$) MOD 2 = 0 THEN PRINT "Broj nije neparan.. " * ".. dat$(i) "Unesl' telefon u6enika: ". vis (i) = ".!ER BRC.

! 79 CLS = 0 opet: FOR i 1 TO 3 IF n = 0 THEN INPUT a(i) 'IF n 0 THEN k = A(i): n = 1 'IF A(i 1) > A(i) THEN GOTO ok IF a(i 1) > ali) AND i .!ER BRC. " INPUT ">". i. a FOR i 1 TO a ".I <> 0 THEN c = a(i 1) aU . FOR i = 1 TO PRINT i· " * . " * ". a(i) IF n = 0 AND ali) > 0 AND ali) MOD a(i): n = 1 IF k > ali) AND ali) MOD 2 o AND NEXT i ".."*".!ER BRC. a A 3 PRIM.. i .!ER BRC. " * ". ii" *". i.! B 1 PRIM. 4 A 81 broj a 2. i 3 PRINT i. i NEXT 1\ CLS INPUT "Unesi brojeva : ".1) ali) ali) c END IF n CLS CONST MAXDIM = 10 DIM a(l TO MAXDIM) FOR i = 1 TO 10 STEP 1 PRINT "Unesi prirodan broj ". dat$ (i) PRINT "Tezina: ". . ime$ (i) PRINT "Ucenik: PRINT "Datum rodenja: ".!ER BRC.... i ". i~ ". i NEXT A broj do kojeg zeli§ ispis cetvrtog stepena a a ". NEXT Primjer broj CLS INPUT "Unesi FOR i = 1 TO PRINT i.. LTRIM$(STR$(vis(i))) PRINT "Telefon: PRINT 1: SLEEP: CLS IF 1 5 THEN 1 NEXT i PRIM. PRINT "Najmanji parni broj je / 10 :" 2 = 0 THEN k = a(i) > 0 THEN k k a(i) .! BO FOR i ".IF ime$(I) > ime$(1 + 1) THEN g$ = ime$ (1): t = tez (1): d$ = dat$ (1): v = vis (1) ime$(l) ime$(l + 1): tez(l) = tez(1 + 1): dat$(l) dat$ (1 + 1): vis (1) = vis (1 + 1) ime$(l + 1) g$: tez(l + 1) = t: dat$(l + 1) = d$: vis(l + 1) v END IF NEXT NEXT 1 1 = = NEXT i IF n = 3 THEN GOTO ok n = n + 1: GOTO opet ok: FOR i 1 TO 3 PRINT ali) NEXT 1 1 TO n 1 + 1 PRIM. LTRIM$(STR$(tez(i))) ".! 7B CLS INPUT "Unesi broj do kojeg zeli§ ispis kubova brojeva : "... i.

--~-------~-- = p(i): n (i) : "--- PRIMoJER IiIR'O. Ponovi unos.Ponovi unos.!ER BRO..": GOTO opet IF A(i) MOD 2 = 0 THEN k = k + 1: p(k) = A(i) ELSE 1 1 + 1: nIl) = A(i) NEXT i SP (1) p (1) FOR i = 1 TO k STEP 1 CLS Ponovi: INPUT "Unesi broj rijeci (Maksimalno 30) : ". 1) "Posljednje slovo rijeci je : ". n .oJ 8'5 PRIM. a$ "Rijec ".. " slova" "Prvo slovo rijeci je : ". nep END IF SP(i) > p(i) THEN TempSP = SP(i): SP(i) p(i) TempSP NEXT i nP (1) n (1) FOR i 1 TO 1 STEP 1 IF nP(i) > n(i) THEN TempnP nP (i): nP (i) n(i) TernpnP NEXT i CLS PRINT PRINT "Parni prirodni brojevi:" FOR i = 1 TO k PRINT p(i) NEXT i PRINT PRINT "Neparni prirodni brojevi:" FOR i = 1 TO 1 PRINT n (i) NEXT i PRINT COLOR 29 PRINT "Pritisni taster . " je ". Da Ii je neparan? IF n MOD 2 = 2 THEN PRINT "Broj nije neparan. n.! 84 CLS INPUT "Unesi broj brojeva:". as. n IF n > 30 THEN PRINT "Vise od 30! Ponovi unos. p PRINT "Zbir neparnih brojeva do broja ".": GOTO Ponovi CaNST MD 30 DIM a$ (1 TO MD) FOR i = 1 TO n INPUT a$(i) NEXT i opet: FOR 1 TO n . " brojeva :" FOR i = 1 TO n STEP 1 PRINT "Unesi br. 1) PRIMoJER BROoJ 83 REM "Program za {zracunavanje zbira svih parnih i neparnih brojeva do n" CLS lab: INPUT "Unesi neparan broj n :". " COLOR 0 . LEFT$(a$.1 IF a$(i) > a$(i + 1) THEN SWAP a$(i). " je ". n.. n: PRINT "Unesi ". LEN(a$). RIGHT$(a$..": GOTO lab FOR i = 1 TO n IF i MOD 2 = 0 THEN P = P + i ELSE nep = nep + i NEXT i PRINT "Zbir parnih brojeva do broja ". n. a$(i + 1): GOT a opet NEXT i FOR i 1 TO n PRINT a$(i) NEXT .CLS INPUT PRINT PRINT PRINT "Unesi jednu rijec : ". i opet: INPUT A(i) IF A(i) <= 0 THEN PRINT "Broj mora biti prirodan. ". " ima ".

1) PRINT "Prvo slovo: ". FIX(a) CLS 0: CLS INPUT a$ INPUT b$ b$ THEN PRINT "JEDNAKO!H: END IF a$ IF a$ > b$ THEN PRINT as. Draw a line from (0. a + b "Razlika brojeva ".0) to (100. a. 30 CLS INPUT INPUT PRINT PRINT PRINT PRINT \\.J 9 1 PRIM~ERBRC. CINT(a) PRINT "Odbacen decimalni dio: ". " i ". a / b PRIM. P "Unesi jednu stranicu pravougaonika : ". a . RIGHT$(a$. RIGHT$(a$. 1).JER BRO. a$ IF LEN(a$) <> 5 THEN PRINT "Rijet mora imati 5 od slova.! 90 CLS INPUT INPUT b = P 0=2 PRINT END "Unesi povr§inu pravougaonika : ". 3. a IF a CINT(a) THEN PRINT "Broj nije decimalni. 12 PSET (1. 1).i. i). " < " . " > ". 12 PSET (639. 460). 12 'p= TIMER: DO WHILE P + . 12 PSET (639. a "Unesi broj A "Unesi broj B b "Zbir brojeva ". b.JERBRO. a / a * a + 2 * b "Obim pravougaonika je ". " je ". H: GOTO op PRINT "Zaokruien: ". 1 + i . 12 1 = i NEXT i FOR i = 1 TO 320 'p = TIMER: DO WHILE P + .. MID$(a$.": GOTO opet PRINT "Srednje slovo: ". a * b "Kolitnik brojeva ". 2. MID$(a$. 12 PSET (i. " i ". 1) . INPUT "Unesi rijet od 3 slova: ". b.180). H: GOTO 0 PRINT LEFT$(a$. b. 1). FOR i = 0 TO 320 PSET (i. 1) CLS op: INPUT "Unesi decimalni broj!: ". 1). 12 NEXT i CIRCLE (320.100). 12 PSET (i + 1. b$ . a. a. b$ ELSE PRINT as. 200). 46P).b "Proizvod brojeva ". LEFT$(a$. b. 1) PRINT "Zadnje slovo: ".J 8'1 """/" / CLS opet: H INPUT "Unesi rijet od 5 slova: .001 > TIMER: LOOP PSET (640 . 1 + i . i " . i + 1).PRIM. " je ".180). " je ". a.0001 > TIMER: LOOP PSET (1.JER BRO. " je ".JB9 CLS SCREEN 12 . a$ IF LEN(a$) <> 3 THEN BEEP: PRINT "Rijet mora biti od 3 slova. " i ". 0 PRIM.

Napisi program koji u desnom gomjem dijelu ekrana ispisuje dnevni datum i tacno vrijeme. Napisi program koji unesenu rijec pomjera ciklicki za n znakova udesno. . razliku . x+1. a daje ispis nazi va cifre U obiiku teksta. za uneseni bra] 3 program daje tekst "to je broj tr(). Napisi program koji ce na ekranu monitora ispisati sva mala slova Q8asic-a. 24. ft. Npr. 5.. 14. Napisi program koji ucitava prirodan broj i ispisuje poruku da Ii je taj broj savrsen. x+4. Napisi program koji ucitava tri rijeci na ulazu.JER BRO. 2. 16. PRIM. 23. i. x+3. 9. i daje njihov ispis abecednim redom. Napisi program koji ispisuje tablicu mnozenja brojem n za prvih deset prirodnih brojeva. 18. 10.y te ispisuje poruku da Ii je x>y ili x<y iii x=y. dekadne cifre su 0. . 7. CLS INPUT a IF a = 0 THEN PRINT ftBroj je 0": END IF a MOD 2 = 0 THEN PRINT ftBroj je paran!": END ELSE PRINT "Broj je neparan!": END 17.. Napisi program koji ucitava dva broja i ispisuje njihov zbir. PRIM. Korisnik sam treba unijeti vrijednost broja n. " su: ". Napisi program koji ucitava stranicu kvadrata i ispisuje njegovu povrsinu i obim.:! 93 Zadaci za samostalan rad ucenika! 1.. 4. 22. Dak!e.! 9S 15. 1) NEXT i PRINT k$ 3. x+2. Napisi program koji ispisuje sest slucajnih brojeva od 1 do 45. Napisi program koji ce ucitati rijec sa taslature i ispisati tacno na sredini ekrana monilora u crvenoj bojL 19. Oakle. kolicnik i proizvod. . : a = a I i IF a MOD i = 0 AND i > 1 THEN GO TO labl IF a = 1 THEN END GOTO lab a do 31. sate i minute. a i = 0 PRINT ftFaktori broja ft.JER BRO.J 94 6. 1. jednu lotokombinaciju. i ispisuje njegovu povrsinu i srednju liniju. Napisi program koji na ulazu prihvata dekadne cifre. 20. Napisi program koji ucitava prirodne brojeve sve dok se ne ucita nula i ispisuje najveci uCitani broj. (8roj je savrsen ako je jednak zbiru svih svojih djelilelja manjih. Napisi program koji ucitava broj sekundi i pretvara ih u dane. Napisi program koji ispisuje sve pame brojeve od 2 do 100. CLS INPUT a$ FOR i = LEN(a$) TO 1 STEP -1 k$ = k$ + MID$(a$. i. i + 1 lab1: IF a MOD i = 0 AND i > 1 THEN PRINT i. a. Rijec Sarajevo za n=3 je evosaraj. Napisi program koji ispisuje tvoje ime preko cijelog ekrana u bojama od 12. Napisi program koji ucitava osnovice i visinu trapeza. 21. lab: i = 8. Napisi program koji sabira sve nepame brojeve od 1 do 9999. Napisi program koji ucilava pet brojeva i racuna njihov zbir. Napisi program koji ucitava tri broja i ispisuje njihov proizvod. Napisi program koji sabira sve dvocifrene brojeve.PRIM. Napisi program koji ucitava x i daje ispis kvadratnih korijena brojeva: x. 9. Napisi program koji ucitava redni broj mjeseca i ispisuje koliko taj mjesec ima dana.od njega samog6=1+2+3 iii 28=1+2+4+7+14) 11. Napisi program koji ucitava tri broja i ispisuje ih od najmanjeg ka najvecem.:!ER eRO. CLS INPUT ftUnesi br.2. Napisi program koji ucitava dva broja x.

39.b2 ako su poznate vrijednosti a i b.svira melodiju .provjerava vrste varijabli i konstanti koje ulaze u potprogram .grana program na oznaku programskog reda . Ucitaj prirodan broj n. Ispisi sve cia nove niza koji su djeljivi sa 17. Napisi program za ispis prve i trece cifre trocifrenog broja. 27. Ucitaj prirodne brojeve min. Primjer: Rijec: NEKJI.popunjava lik bojom .naredba izlaza . Napisi program za ispis zbira prirodnih brojeva manjih od 500 a djeljivih sa 3. 30.premjesta kursor na tacno odreaeno mjesto na ekranu .povecava varijablu za odreaeni broj koraka . Razvrstaj clanove niza od najmanjeg ka najvecem. 50. te clanove niza sa n redova i m kolona. 44. Napisi program za ispis zbira dva broja ako je jedan od njih manji od nule. 31. Ucitaj rijec i ispisi je u obliku piramide sa lreperecim bojama. a decembar dvanaesti. 29. 34.unosi podatak u varijablu polja datoteke .cila podatke iz naredbe DATA .poziva potprogram .erta tacku na tacno odreaenom mjestu ekrana .visestruko grananje . 32. potrebno je za zadani broj od 1 do 12 stampati ime mjeseca u godini. Ispisi sve negativne clanove niza. te niz od n clanova.usmjerava izvoaenje programa na tacno odreaeno ime programskog reda . Izracunaj zbir svih pozitivnih clanova niza. Ucitaj prirodne brojeve min.komentar . Napisi program koji ucitava broj i daje ispis da Ii je broj paran iii neparan. Napisi program za ispis prvih n neparnih brojeva. Ucitaj prirodan broj n. Napisi program za ispis neke rijeci u obrnutom redoslijedu (npr. Napisi program za odredivanje razlike izmedu zbira prvih deset parnih brojeva i zbira prvih deset neparnih brojeva. Napisi program za ispis na ekran monitora svih neparnih brojeva izmedu 1 i 10. 45. Pronadi najveci clan niza.oznacava pocetak funkeijskog potprograma . te niz od n clanova. 49. 41. 43. elipsu. Ucitaj prirodan broj n. Saberi sve cia nove niza koji se nalaze na parnim mjestima u nizu. Za zadano x izracunaj funkciju: y= 2X2-3x+1.erta krug. Beep Call Circle Cis Color Data Declare Dim Do Draw End Exit Field For Function Get Gosub Goto If If end If Input Input# Line Locate Lprint Lset Next On Gosub On goto Open Paint Play Preset Print Pset Put# Read Rem Restore Return 42.upisuje podatke u datoteku . 46.cita zapis iz datoteke .ponavlja niz naredbi dok se ne ispuni zadnji uslov . Napisi program za ispis proizvoda prvih 1000 prirodnih brojeva.usmjerava program na potprogram . Ispisi one clanove niza koji su dvocifreni brojevi. korisnik treba unijeti vrijednost broja n. 33.postavlja boju znakova i pozadine .erta pravougaonik iii ertu izmeau tacaka . Ispisi one clanove niza koji su djeljivi sa 5. Napisi program za ispis zbira prvih 50 prirodnih brojeva. 38.naredba dimenzioniranja . Ucitaj prirodan broj n. Ucitaj broj n. 28.erta tacku ne ekranu .grana program na oznaku potprogram . Napisi program za zadane duzine tri stranice i ispitaj da Ii je trougao pravougli.ponovno citanje podatka .cita podatke iz datoteke . te niz od n clanova. Napisi program za odredivanje vrijednosti izraza a 2.25. te niz od n clanova. Napisi program za ispis kvadrata prirodnih brojeva od 5 do 30.najjednostavnije grananje programa . Ucitaj prirodan broj n. i navedi koliko tih brojeva ima. 47. Ispisi one clanove niza koji su prosti brojevi. Ako je januar prvi mjesec u godini. kruini isjecak . Naredbe i funkcije u QB8Sic-u i njihovo znacenje 26. te niz od n clanova. 37. te niz od n clanova. te niz od n clanova.brise sadriaj ekrana . 48.naredba ulaza . 36.otvara datoteku .usmjerava izvedbu programa . N NEN NEKEN NEKAKEN . UCitaj prirodan broj n.ponavlja skup naredbi tacno odreaeni broj puta .daje tacno odreaeni zvucni znak .prekida izvoaenje programa .oznaka svih polja jednog zapisa . te clanove niza sa n redova i m kolona. aako su oba veca od nule onda ispis njihove razlike. mir kao rim).naredba za ertanje .ispisuje podatke na stampac .cuva podatke unutar programa .oznacava kraj teksta programa . 40. 35. Napisi program za ispis zbira cifara unesenog prirodnog broja.

• Pozvana funkcija nije definisana. a on se pravilno ne odvija. • Rezultat premasuje najveci dozVoljeni broj. Ako se program ne odvija. Cesta greska je i zamjena slova 0 i cifre O. • Disk nije spreman za rad. • Oznaka u programu nije definisana. dakle u njemu je zaista greska. Tada bi trebalo sve da bude uredu. Abs Asc Chr$ Cint Oate$ Fix Inkey$ Input$ Instr Int Lcase$ Left$ Len Ltrim$ Mid$ Right$ Rnd Rtrim$ Space$ Spc Str$ String$ Tab Time$ Timer Ucase$ Val Varptr$ - daje apsolutnu vrijednost broja daje ASCII kod prvog znaka daje znak koji odgovara ASCII broju zaokruzuje broj na najblizi cije/i broj daje datum daje cije/i dio decima/nog broja cita jedan znak sa tastature cita odredeni broj znakova sa tastature pronalazi jedan ili vise znakova u stringu zaokruzuje broj na prvi manji cije/i broj prebacuje sva velika s/ova u mala izdvaja prvih n znakova stringa /ijevih broji koliko ima znakova u stringu brise praznine u stringu izdvaja dio stringa iz sredine izdvaja n posljednjih znakova stringa desno daje jedan slucajan broj izmedu 0 i 1 brise naknadne praznine stringa daje niz praznina odreduje broj praznih mjesta na ekranu pretvara brojnu varijablu u znakovnu stvara niz istih znakova omogucava ispis podataka na tacno odredenom redu ekrana trenutno vrijeme kao niz od 8 znakova daje broj sekundi koje su prosle od ponoCi prebacuje sva mala slova u velika pretvara string varijablu u brojnu daje adresu varijable u memoriji u obliku stringa . ada gresku nikada ne pronadete. • Disk je pun. jer ih u protivnom racunar nece prepoznati. • Provjeri da Ii si ispustio navodnike iii zareze izmedu podataka. • Dijeljenje nulom nije dopusteno. • Neke se greske tesko otkrivaju. • Nedostaje varijabla. neke dijelove ponovo otkucaj.Screen Select Shared Sound Static Sub Swap Type Write Write# - osobine ekrana visestruko grananje u programu dopusta potprogramima pristup do varijabli glavnog programa proizvodi tonove na zvucniku racunara osigurava zadrtavanje vrijednosti varijabli izmedu dvaju poziva procedure oznacava proceduru zamjenjuje sadrtaj dvije varijab/e zadaje vlastitu vrstu podataka ispisuje podatke na ekran upisuje podatke u datoteku Ceste greske u QBASIC-u Kada napises svoj program i pokrenes ga. • Niz nije definisan. to znaci da je doslo do neke greske. Ukoliko je ne znas pronaci. • Cesto se desi da otkucas FOR bez NEXT i obratno.si pravilno otkucao naredbe u QBasic-u. Da ti se to ne bi desHo pazi na sljedece: • Provjeri da li.

kao i u jednoj organizaciji. Od tada je mreza postala stvarnost svakog od nas. nije yam potreban modem. Velike kolicine podataka koje su potrebne svima na mrezi smjestaju se u posebne racunare koji se zovu iii Na jednoj mrezi moze da bude vise od jednog servera.po mogucnosti malo brii. Tada se zvao "Darpa net". Sve tri mreze mogu biti medusobno povezane. Terminali nisu imali memoriju niti su obavljali neke procese.za surfanje. pa ga neki zovu mreza svih mreza. Tek tada su i obicni Ijudi kao mi poceli shvacati vrijednost Interneta. nego je svaki terminal imao vrijeme kada moze raditi. a mreze mijenjaju namjenu i postaju sredstvo za prenosenje poruka i podataka. mreza u vasoj skoli. bitovima u sekundi). Da bi se racunari uvezali u lokalnu mrezu moraju imati ugradenu mreznu karticu koja se ugraduje u hardverski dio. • Zvjezdaste. samim time moze se i ograniciti pristup tim mrezama. Zahvaljujuci postojanju grafickog dijela mreze (World Wide Web iii samo Web). "mainframe". godine. • Linijske. Najbrii modemi koji se danas koriste su 56 000 bps. kompanija. bolnici itd. • Intranet . Npr. skola. omoguceno nam je istrazivanje biblioteka. U ovom slucaju te lokalne mreze mogu biti i u razlicitim gradovima. Ti racunari su bili tzv. U to doba nije bilo moguce spojiti dva terminala na isti racunar. • Softwer . moze biti lokalna mreza.moze i neki stariji (dovoljan je i stariji model Pentiuma ali da mu je Ram bar 32 MB). Javno se pocelo govoriti 0 Internetu tek 1993. ~ Network Za spajanje racunara na Internet treba pozvati program Dial Up networking i kliknuti dva puta na ikonu koju smo sami napravili u ovom slucaju: . Racunske mreze dijelimo po namjeni i po velicini i to u tri grupe: • Lokalne mreze. na • e-mail Da bi se prikijucio na internet potrebno je: • Racunar . • Aktivna telefonska linija. Prilikom izbora modema najvazniji faktor je njegova brzina. !Jnternet je nastao spajanjem svih individualnih mreza.lste godine S8 pojavila elektronska mreza e-mail. Ukoliko ste na Internet spojeni preko ISDN-a. Mjeri se bps-ovima (tj. godine ime mu je promijenjeno u "Arpanet". godine. 1984. 1972. Pojavom PC racunara korisnik svoj posao obavlja na svom racunaru.svjetska globalna mreza. Dakle. vlastitih stranica nekih Ijudi itd. • Pretplata kod posluzitelja internet usluga. Tadaje broj povezanih racunara bio svega 37.poslovna mreza. godine Americka sveucilista i istrazivacki centri povezali su se u mrezu koja se zvala "Nsfnet". Internet se "rodio" 1969. Na lokalnim mrezama i Internetu moze postojati mrezni administrator tj. Poslovna mreza povezuje lokalne mreze neke ve6e banke iii preduze6a u jednu mrezu koja se zove . godine komercijalne organizacije su se pocele medusobno povezivati. koje su bile jako skupe. Svaki racunar koji je prikljucen na Internet ima svoju adresu. osoba koja nadzire i upravlja radom mreze. Lokalne mreze mogu biti: • Prstenaste. • Internet . • Modem .Racunarske mreze Prve racunarske mreze povezivale su terminale preko telefonskih veza sa velikim racunarima. ako je imate. nove brze digitalne telefonske linije. ConnectIOns . lokalne mreze pokrivaju ograniceno podrucje. Zahvaljujuc':i napretku i sirenju upotrebe PC racunara 1987. Dva servisa koja se najvise koriste na Internetu su: 'WWW One povezuju racunare na jednoj lokaciji. Upotreba racunskih mreza pocela je sve intenzivnije 1993. Internet Internet je beskonacna baza podataka koja omogucava komuniciranje na nov nacin. godine.

:L._~ I racunaru davatelju internetskih usluga . broj telefona.""~"~ '·1 Pri tome je "postanski sanduciC" zapravo metafora za memorijski prostor dodijeljen korisniku.. "=::: 'fr='fr=' I: :t:: :II. Nakon toga kliknemo na .!:~: !~-ime. .j"".ure\e "CC"'-. love se judo A.. la razliku od weba. Prilikom slanja poruka one najprije idu u postanski sanducic (engl.. @..... . .. dz ne koriste._ ispisati imena strana koje su povezane sa tom rijecju.. elecironic Inali iii e- Logon domain. !!! II! i_JllJ~"..:~~:r. jer svake tre(.--------~~---~-~-~~--~-~~-}~~~. Ukoliko z~as adresu. GoTo. zavisno od brzlne 0#1'. ekonomicnost.. Yahoo!.. .:~:~ I ..dQ..*upi. Dupli klik na datu precicu..ttach -posaJI...~~~~_~~=:!~~y~ H~___ ~. User name moze biti tvoje ime.Alta Vista. nadimak itd. lbog velikog broja podataka a i lakseg pristupa sluzimo se pretrazivackim servisima. stra~lce kOJu ze!ls..:. ali i to je pitanje vremena. Prilikom slanja dokumenta iii datoteke.*._. Prednost ove poste je brzina. . koji se nalazi na racunaru posluzitelju mreze iii na . i ~I lli! . t>.. S.: Outlook. Jedini nedostatak je sto svi Ijudi na svijetu nemaju prikljucak na Internet._..~.. ~!~~.y Send .~ la pisanje poruke moramo kliknutina New Mail III Cc lo~d!t ~ odIetYIlll~ol'l~el!\t 4a ¥.:~ ~. ."&kQj)!~ .. .---:J -'-"..-. ""I<~'"'~''''..t:c »1 prozor..: lti Pmllije IMlUV"i. Na serveru se provjerava nase korisnicko ime (user name) i password.. Poruke koje se salju elektronskom postorn moraju imati adrese posiljatelja i u". Lycos itd. Nakon instaliranja ovog programa na desktopu se pojavljuje ikona pomocu koje pozivamo ovaj program. pasword iii lozinku.. trajanju veze.I..ba i :ti~ f:'4~ 1..... ovo nije javni servis ...~=.':. i111C1I *1' .. . a za nesto ozbiljnije et.. .ovaj dio adrese biras kada se prikljucujes na Internet. . ---~~~-. treba voditi racuna 0 velicini datoteke. Kada ispunis sve potrebne rubrike i napises Ovdje unesite tekst vase poruke! pismo te kliknes na ukoliko m I zelis poslati dokument onda klikni na _ I" . Imena najpoznatijl' h ' servlsa su: ALArl ZA pl:f-r'<A'i.: J:j programi.'~ .. klikni Enter i za nekohko sekundl. ftjTo !OY~UI>~~(t. putem elektronske poste.prezime@tvoj mail server racunara..spoji... _ . primatelja napisane u ovom obliku: .-. . Tada cemo cuti karakteristicni zvuk biranja brojeva.~1..mailbox) korisnika.Ako je sve u redu dobitcemo poruku 0 brzini kojom je nas racunar spojen. jertelefonski racuni se poveeavaju. Otvara se kao i svi ostali racunarski ~. Sianje i primanje poste e-mail! Jedan od programa za slanje e-maila je Microsoft :"'UOY!ijeup.. C..''' Kako dati ime svom e-mail-u? ~~~~ ~.J~ W... kolicini primljenih i poslanih podataka. .ll z::_ .. ..Kada se otvori prozor kao na slici u prazne rubrike pisemo korisnicko ime.. . u traku sa adresom upisi zeljenu adresu.~=-=----=.. Elektronska posta iii e-mail je jedan od najvaznijih servisa na internetu..X:NerA stranicu dovoljno je upisati neku kljucnu rijec i ovi servisi ce ...::::. Outlook Express). "..'.". lnak @ dobivamo kombinacijom tipki AltGr+V.ovaj znak ces sresti u svakoj Internet adresi.-. To je servis koji omogucava elektronsko stvaranje poruka.!.tvoju postu procitat ce samo onaj kome si je poslao.. U e-mail adresi ne smije biti razmaka..ujeteI_yeiegPII_ . .prezime .~.. slika itd. mogucnost slanja pisanih datoteka. te se fontovi C. otvorit ce se zeljena stranica..--'::13 f243 2-..uO$ob<kotil!~~PQlU>. ~:~. Da bi pronasao odredenu / Ai r ~. ime.. prezime.....II')1Ii. njihovo slanje kroz mrezu i citanje... iQ ~ ..e sekunde se novi racunar na svijetu prikljuci na Internet..novo pismo i onda nam se otvara sljedeci 5<Ao(.. spajanja racunara.. .B I U 11. Poruke se stvaraju na lokalnom racunaru korisnika koristenjem odgovarajuceg programa (npr. r Dial: Save password Dial Cancel Properties Help To je najpoznatiji Web program koji nam sluzi za pregled Web stranica.! !O.

izlazak iz prograrna .t. ." • poruke stizu za 10 do 30 minuta iz bilo koje zemlje sVIJeta.nastavak rada -kopiranje .E-m~iI i klikni n~ Receive ili. Internet dijalog izmeau dvoje iii vise prijatelja. Prenos bilo kojeg sajta na racunar .preuzimanje.postoji . falder ..u traci menija klikni na Tools pa Send Dvostruklm khkom otvon poruku ukohko je . • slikovna i tekstualna komunikacija.kalona (vertikalni niz slova u tekstu) -naredba .prekid izvrsenja programa .zatvaranje. . • komunikacija nije javna. odnosno skidanje sa Interneta. mapa. .EJ:1IU)JlSK£ POS1£! . otvori program za .Kako procitati primljene poruke? Kada uspostavis vezu sa Intemetom. aktlvlraj antivirusni program.vrsta pisma kojim se ispisuje tekst . • Iz bezbjednosnih razloga.datateka srodnih po namjeni .prikaz prozara na cijelam ekranu monitora .pogonski program koji s/uti za vecinu operativnih sistema i hardvera .. • prostorno i vremenski neogranicen broj primljenih i poslanih poruka. .ekran.. kada se god konektujes na Intemet. u obliku teksta iii glasa . osnovni direktorij root kombinacija 8 memarijskih celija koja predstavlja jedan znak jedna memorijska celija tehni6ko ime za graficke datateke web pretrativac slova ispisana debljim linijama caskanje iii razgovor.mjesta na disku gdje se smjesta grupa .pronaaen SendIRecvi Vazno! • Svoju lozinku (password) pazljivo cuvaj i ne povjeravaj je cak ni osobama iz blize okoline.kraj .)v£ #C(.program za obradu ASCII teksta -licna adresa elektronske paste .disketna jedinica .greska .~. • svako moze imati svoju licnu e-mail adresu.brisanje .11.)CA'Q57:' £I. prikazati na ekranu -dolje .datateka nije pronaaena .. Redovno to radi.disketna jedinica . pristigla.datoteka .direktarij. ..skup padataka koji su snimljeni na disku na odreaenom mjestu i pod adreaenim imenom .brisanje . • slanje poruke je jettino i jednostavno. . jer moze dob do namjernih i nenamjernih zloupotreba.kreiranje .isijecanje .radna povrsina Windawsa . Abort Accessories Any key ASCII Attachment Backup Backslash Bajt Bit Bitmapa Browser Bold Chat Close Column Command Continue Copy Create Cut Delete Desktop Directory Display Down Download Drive Driver Editor E-mail adresa End Ease Error Exist Fail File File not found Floppy Font Full-screen Found - Mali rjecnik informatickihrijeci prekid rada pribor bilo kOja tipka ameri6ki standardni kad za razmjenu infarmacija bilo kaja vrsta datateke spojena na poruku elektronske poste postupak zastite datateka kosa crta. • mogu6nost slanja uz poruku i dokumenata.

mreia koja povezuje raeunare na maloj udaljenosti Lan .proizvodae mikroproeesora Internet .zamjena .pritisnuti -stampae . dio teksta -Iozinka .punjenje Load .osnovni.kreirati.digitalna mreia integriranih usluga ISDN .osnovna Web straniea IBM .desno .isporueilae Internet usluga Irc . printer port LPT .Free Haker -s/obodan .strana .pomoc.memorija samo za eitanje .PC koji upravlja radom mreie PC-ja .sve ono sto je dostupno na Intemetu kada se spojimo na mreiu .pasus.tekst ispisan manjim slovima koristi se za pisanje eksponenata .programski jezik Java .margina (dio papira na kojem se ne stampa tekst) Margin . energijom .skup svih programa za racunar .pauza .45 em.straniea -papir .poravnanje teksta po obje margine Justify .personalni raeunar.podesavanje promjenljivih parametara PC-ja iii nekog drugog programa .skraceniea od modulator i demodulator.raeunska mreia -novi New -sljedeci Next -ne No ON . Oznaka ". To je uredaj koji raeunar Modem spaja na mreiu preko telefonske Iinije -mis Mouse .mala sliCiea koja reprezentuje komandu iii program u Windowsima Inc .memorija koja pamti podatke sarno dok ima napajanje el.ignorisati.brisanje . a sastoji se od nekoliko straniea .promjena imena .iskljueeno .najmanji element slike .ubaeiti Intel .nema papka u stampaeu .brojevi Numbers Off On On-line Out off paper Page Paper Paragraph Password Paste Pause PC Pentium Pixel Press Printer Port RAM Read only Remove Restore Rename Replace Retry Right ROM Root Row Save Screensaver Search Select Server Setup Shortcut Side Site Size Slot Software Space String Subscript Superscript Surfanje Taskbar .bUo koja vrsta Internet spajanja Link .skriven Hidden .velieina .ukljueeno . 1"=2.program za zastitu monitora . korijenski direktorij .(internet Realy Chat) .korisnik raeunara koji ga intenzivno koristi s eiljem izrade programa za neautorizovane pristupe iii unistenje podataka tvrdi disk Hard disk .red.premjestanje Move Network .prikljueak na raeunar (konektor) .zalijepiti .globalna mreia sastavljena od udaljenih i lokalnih mreia Internet provajder .tekst ispisan manjim s/ovima koristi se za pisanje indeksnih oznaka .pokusati ponovo .engJeska rijee koja se koristi za definisanje kretanja po Internetu .kompanija koja je proizvela prvi PC Ignore .kosa slova Italic . napraviti Make .raeunar sa intelovim proeesororn .mjesto koje karakterise odreaena straniea.sistem koji ornogucava caskanje s ljudima koji su u isto vrijeme spojeni na mreiu u istu skupinu za caskanje .ukljueeno . .spasiti .paralelni port.na Internetu ta rijee predstavlja pristup Login .prostor -rijee .prenosivi raeunar Laptop -lijevo Left .mjera za duiinu.nijedan None . horizontalni niz s/ova u tekstu .tehnologija stampe Insert . objasnjenje 0 upotrebi progiama Help .vracanje u prethodno stanje .traienje .izbor . Ink-jet . Pomocu HTML njega se kreiraju Web straniee Home page .tipka na tastaturi Key tastatura Keyboard program koji vrsi prevodenje izvornog programa u objektni kod Kompajler lokalna mreia.program ski jezik koji oblikuje informaeije na grafieki format.preeiea .podnoije na osnovnoj ploci za umetanje kartiea .startna traka -. zanemariti Ikona .samo za eitanje . lieni raeunar .

1991-1997.QBasic programski jezik .Zagreb.PC Pogled iznutra . 1997. • Ziatko Lagumdzija -Informatika . • Suada S.Racunarstvo i informatika .Beograd. 1979. Numi6 i Salih Cemo -Informatika za ucenike 7. • Nedim Muhi6 . • Ines Kniewald . Numi6 i Salih Cemo-Informatika za ucenike 5. • Samir Lemes i Muhamed Mujici6 . Numi6 i Salih Cemo . 2002. • Brian Reffin Smith .Racunari i programiranje . 1990. basic za pocetnike . 1987. • Mr.mreia koja povezuje velike geografske udaljenosti.Qbasic Naredbe i funkcije u Qbasic-u i njihovo znacenje Ceste greske u Qbasic-u Racunarske mreze Svijet interneta Mali rjecnik informatickih pojmova Katalog informaticke literature 37 87 89 90 91 95 98 .Zagreb. • Zdravko Dovedan .Zagreb.Ljubljana. Darko Grundler .Sarajevo. gornji dio ekrana . 2000.osnovi informatike za I i II razred gimnazije . 1998.Basic jezik i programiranje .Time Top Undelete Underline Undo WAN Windows NT Word WWW -vrijeme .PC nije bauk 11.1998. Mesud Barucija . razreda osnovne skole • Peter Kent .Ljubljana.Sarajevo. i 8. 1998.Osnove operativnih sistema MS DOS i MS WINDOWS .Informatika3 . • Miodrag Stojanovi6 i Dragoljub Vasi6 .ponistavanje zadnje naredbe . 1999. • Suada S.operativni sistem namijenjen mretnim servisima usluga . Mehmed Kantardzi6 i Dr. razreda osnovne skole Fojnica.Sarajevo.Uvod u programiranje .Operativni sistem Windows 95 . • Ida Srdi6 . -Introduction to Microsoft Excel 97.Quick Basic . • Mehmed Kantardzi6 . • Dr. • DataPower 1997.Virusi 5 22 24 34 • Nedeljko Parezanovi6 .Sarajevo. • Suada S.Zenica. 1989. i 6.Uvod u programiranje. Vrlo cesto se sastoji od od manjih LAN mreia .rijec .Internet .Sarajevo.vrsta racunarske mreie Sadrzaj Microsoft Word Baze podataka Microsoft Excel Racunarska bezbjednost . 1999.vrh.Osnovi informatike i racunarstva 8 Beograd. Uvod u programiranje . 2001. • Grupa autora . 1994. • Nedeljko Parezanovi6 .World Widw Web .ponistavanje naredbe za brisanje .podvlacenje teksta .Sarajevo. 1986.Beograd 1989.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->