P. 1
Petko Nikolic Vidusa - Stećci, laž i bogumili

Petko Nikolic Vidusa - Stećci, laž i bogumili

5.0

|Views: 102,654|Likes:
Dokumentovana priča o stećma, njihovim simbolima i njihovim graditeljima: istina o dvovjercima, poluvjercima Dusanovog zakonika, krstjanima Crkve bosanske i pobijanje svih laži o postojanju bogumila u državi Nemanjića i zapadno od Drine.
Ovdje cete naci dokaze o nekad istoj vjeri i zajednickim korijenima danasnjih obicaja Srba, Bosnjaka i Hrvata. .
Ova knjiga ujedno je i prirucnik simbologije, jer objašnjava smisao univerzalnih simbola od vremena pećinskih crteža, preko petroglifa do motiva na stećcima.
Dokumentovana priča o stećma, njihovim simbolima i njihovim graditeljima: istina o dvovjercima, poluvjercima Dusanovog zakonika, krstjanima Crkve bosanske i pobijanje svih laži o postojanju bogumila u državi Nemanjića i zapadno od Drine.
Ovdje cete naci dokaze o nekad istoj vjeri i zajednickim korijenima danasnjih obicaja Srba, Bosnjaka i Hrvata. .
Ova knjiga ujedno je i prirucnik simbologije, jer objašnjava smisao univerzalnih simbola od vremena pećinskih crteža, preko petroglifa do motiva na stećcima.

More info:

Categories:Types, Presentations
Published by: Petko Nikolic Vidusa on Dec 19, 2011
Copyright:Traditional Copyright: All rights reserved

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF or read online from Scribd
See more
See less

02/09/2016

pdf

1

2
3
Ovu knjigu posvjećujem svim nevinim žrtvama strahotne
balkanske religijske mržnje i svima onima koji su silom terora i oružja
sa svoje vijekovne baštine izgnani i u tuđinu protjerani samo zato što
nisu bili iste vjere kao oni sto oružjem i nečovještvom vlast zadobiše.
………………
………………
…………………
………………….
……………..
……………….
……………….
……………….
………………
………………
………………
………………..
……………………
………………….
………………….
……………………
……………………
4
Sadržaj
Predgovor 8
Ko su krstjani dvovjerci 9
Nemanjin sabor 12
Babuni u zakonoravi!u Sv. Save 2"
# Ste$anu Nemanji 2%
Ko su babuni 2&
'ruidski kameni resto!i 29
Ste(ak iz )!isnice *"
Božije žez!o *1
'ruidski kameni o!tari *+
Natis na kamenu iz ,arne +*
Sje(anje na ro-!ost +&
.ora svi(e %"
Pita i sira!a %1
.nak ravnodnevnic %*
Nebeski romb i sira!e &/
Sazvijež0e 1ednorog &&
Sun2evi ko!ovrti &8
Svarogove svastike &9
Krstovi 8"
3P!avi 2uerak4 81
567ora 82
# babunskoj rije2i 8/
3Babe4 i babuni 8+
8aži rimokato!i2ki9 izvora 9/
8aži bo-nja2ki9 izvora 9+
Ste(ci svjedo2e 1"+
Svjedo2enje o-tenog Bo-njaka 111
Božija ruka mira 11*
1ari! je 1uraj 11&
.majevi 119
'vovjerje Srba 12/
Ste(ak iz 'onje .go-(e 12+
Svetovid 128
Sun2eve !jestve 1//
Božija ruka b!agos!ova 1/%
Sazvijež0e #rion 1*/
So9a i so9onik 1*+
Sazvijež0e Bika 1*8
Simbo!i od iskona 1*9
:oko- 1%/
5
:o!itva 1%%
Sun2eva vatrena era 1%9
;rnobog 1&1
Bje!obog 1&*
Simbo!i dana i vremena 181
So9a nebeska 2"2
Sazvijež0e ,age 2"8
Sazvijež0e <korion 2"9
Sazvijež0e Strije!ca 212
Boži( Svaroži( 21*
Perun i ,e!es 21%
Svastike 22/
6oroz 22&
Kresnik 2/2
=uke Sunca 2/%
=ogato so!arno božanstvo 2/8
.nak broja sedam 2*"
Sun2ev ma2 2*1
Sunce je -tit 2*/
Simbo! ro0enja> života i besmrtnosti 2**
)erovit je 1arovit 2*+
1uraj i 'eorsa 2*+
Sun2ana !a0a 2*&
#reo! 5torak7 2+1
? !aži su kratke noge 2+*
Semarg! i Pere!uta 2+&
Semarg! kod =usa 2+&
Semarg! u :iros!av!jevom jevan0e!ju 2+8
.ajedni2ki motivi 2%2
@zdija 2%/
Kovrtan 2%%
Posjek 2%&
3;4 zna2i 3Sunce4 2%8
Sun2ani #Akrst 2&"
@nk9 2&1
Božije oko 2&/
Simbo!i 2&+
#be!isci 2&9
'vostruki krstovi 281
8av i zmaj 28/
<ae u znaku ko!ovrtAsvastike 28+
?ni-tavanje ste(aka 28%
Porijek!o Srba 288
6
Neizbrisani tragovi 291
Sun2evo ko!o 29/
Posveta recima> ok!onicima Sunca 29+
# autoru 29%
Bib!iogra$ija 29&
………..……
……
……
……
……
……
…….
…….
…….
…….
…….
…….
…….
…….
…….
…….
…….
…….
…….
…….
…….
……
……..
…….
7
P=B')#,#=
Ciji smo mi Ba!kanciD svoji i!i tu0iE Potomci 2asni9 s!obodarski9 redaka zarobi-e sebe u
tu0ine. Presta!i smo biti ono -to smo bi!i vijekovima rije ojave 9ri-(anstva i ojave is!ama. F
jedno i drugo rvo je rimi!a na-a onda-nja !emi(ka gosoda> a narod je durao onako kako je
morao z!im ri!ikama ritisnut> a!i bez obzira da !i su rimi!i 9ri-(anstvo i!i is!am> reci na-i
2uva9u mnoga re9ri-(anska i mnoga reis!amska vjerovanja. @ mi dana-nji Ba!kanciE <ta
smo mi danas i 2iji smo mi danasE Sveti 1uraj nije ni 9ri-(anski> ni kr-(anski> nije ni is!amski.
Sveti 1uraj je na- zajedni2ki. @ koji je ravi BogE 1e !i to Bog 9ri-(anski> Bog kr-(anski i!i je
ravi Bog is!amskiE Go itanje za razumnog 2ovjeka je g!uo itanje> jer svi znaju da je Bog
samo 1edan 1edini i Predvje2no ,je2ni ,i-nji Bog.
'a !i Bog djecu dije!i o vjerama> i!i djecu o vjerama o2inju da dije!e !judi koji (e imati
koristi od svoji9 budu(i9 istomi-!jenika kad odrastu. 'a Bog že!i> da #n to 9o(e> #n bi
svakom novoro0enom djetetu dao znanje o ravi!ima 9ri-(anske> kr-(anske i!i is!amske vjere.
@ znamo da nije tako. 'jeca se ne ra0aju ni kao 9ri-(ani> ni kao kr-(ani> a> bogami> ni kao
mus!imani. #no sto je od Boga otrebno 2ovjeku> to je ve( naisano na srcu svakog ma!og
djetetaD !jubavH :a!a djeca z!a u sebi nemaju> ve( samo !jubav> 2ednost> bezaz!enost. 'jeca se
z!u u2e uz !jude odrastaju(i.
Svakom za2etom djetetu Bog daje svoj 'u9> dio sebe i taj dio Boga dje2jim ro0enjem
ostaje na svijetu otuno nova osoba sa svojom s!obodnom vo!jom. 'a je isravna samo
9ri-(anska vjera> da je Bog samo 9ri-(anski> i!i samo kr-(anski> zar bi Bog doustio
ra0anjanje djece i ne9ri-(animaE 'a je isravna samo is!amska re!igija> zar bi Bog doustio
da se ra0aju djeca nemus!imanaE Sva sre(a a 1edan 1edini Predvje2no ,je2ni ,i-nji Bog ne
s!u-a ni 9ri-(ane> ni kr-(ane ni mus!imane> jer kad bi bi!o o že!jama riadnika omenuti9
re!igija> i!i bi nesta!o 9ri-(ana> i!i bi nesta!o kr-(ana> i!i bi nesta!o mus!imana.
Fsto kao -to ne dije!i ma!u djecu o re!igijskoj riadnosti> tako 1edan 1edini Predvje2no
,je2ni ,i-nji Bog ne dije!i ni !jude o re!igijama i ne daje jednima ovakve> drugima onakve
zakone. Pravim Božijim vjernicima Božiji zakoni ro0enjem su isisani na srcima i svaka
odras!a osoba zna -ta je od Boga> a -ta od Boga nije. .ato je obožnost bi!a ve(a u ona
vremena neismeni9 i neuki9> a od kad o2e-e knjige is2itavati> uve(a se z!o u svijetu i biva
da sto ve(i knji-ki vjernik> sve ve(i 2ovjekomrzac i z!ikovac.
Svojim ro0enjem djeca ne mogu odabrati u kojoj (e se re!igiji roditi i u kojoj ce sredini
živjeti> te su djeca rastu(i risi!jena da uzimaju re!igiju oni9 od koji9 su se rodi!i. @!i je Božija
istina da (e samo !judi 2istog srca stati red Boga i bi(e od Boga nagradjeni za tu 2istotu> a
onima koji z!o 2ine> njima ce se nji9ovo z!o vratiti kad red 1ednog 1edinog Predvje2no
,je2nog ,i-njeg Boga stanu.
………
8
K# S? K=SG1@NF ',#,1B=;FE
Ko su krstjani dvovjerci i -ta je krstjansko ravos!av!jeE Go je re9ri-(anska srbska vjera u
Boga Prava> Boga Pravde> sojena sa vjerom u Fsusa 6rista. Go je krstjansko ravos!av!je.
#no u stvari ozna2ava na2in na koji su stari Srbi sre!i 6rista> kako su )a ri9vati!i> kako su
)a doži!java!i i izražava!i kroz vijekove u svojim sostvenim narodnim> dru-tvenim>
ekonomskim i o!iti2kim us!ovima. Go je rodovjerno ravos!avno krstjanstvo> u svijetu
jedinstveni sti! vjere i 9ri-(anstva. Srbsko ravos!avno krstjanstvo nije otrodoksno 5istinsko7
vizantijsko 9ri-(anstvo> jer je vizantijsko ortodoksno 9ri-(anstvo strogo sankcionisa!o sva
odstuanja od dogmatskoAkanonskog ustrojstva vizantijskog 5romejskog7 9ri-(anstva> 2iji su
dogmati i kanoni de$inisani na Sedam vase!jenski9 sabora. Cak i danas ravos!avni Srbi
kanonski se raz!ikuju od osta!i9 ortodoksni9 9ri-(anski9 crkava. Pog!edajmo tri kanona
Gru!skog 5+I% vase!jenskog7 sabora koji su Srbima u isovijedanju vjere u 6rista oduvijek bi!i
strani i nikad od Srba nisu ri9va(eniD
“Правило 51
Одл!"# $%&'%()* #+%) ,+*-. . +%,*/*",0. ,%&#'1 д% &.+%) -%0#$+%". л%0'д.)%2. .
(.3#+% 4'.0%$.+%(%1 $% -.)*5 4'.0%$.+%(% л#+%!0% . 4л*,%(% "% 4#$#'".6%5%. 7 0#).
4#+'.)*д. #+# 4'%+.л#1 . #д% ,* !*5 #д #+#8% 2-# )* $%&'%(*"#1 %0# )* 0л.'.01 "*0% ,*
,+'8"*1 %0# л. )* ,+)*-#+(%01 "*0% ,* #дл!..9
“Правило 61
:#). ,* #&'%;%) 8%-%'%5%1 .л. -%0#$+%".5 ,-#-".6.5%1 .л. д'8.5 ,л.!".5%1 д% #д
(.3 д#$"%д1 2-# <*л* #-0'.-.1 "*0% ,3#д"# #"#5* 2-# , +*; #6. "%2. 4#8 л*д
(.3 "%'*д.л.1 4#дл*8" 4'%+.л # 2*,-#8#д.2(*5 0%)%(. =,-#) 0%$". 5#'%) ,*
4#д+'8"-. . #". 0#). +#д* 5*д+)*д.6* .л. ,л.!"* <.+#-.(* "% '%$+*,*/%+%(*1 % "%
2-*- 4'#,-#8% ,+.)*-%1 -* +%'%);.1 0%$) лд#'.)* # ,'*;.1 # ,д&.1 # '#д#,л#+/1 .
5"#2-+# д'8.3 -%0+.3 ,-+%'.> % .,-# . -%0#$+%". 8#".#6. #&л%0% . #".1 0#). ,*
!%'%(*5 &%+*1 0#). 4'%+* %5%)л.)* 4'#-.+ !%'#л.)%1 . 8%-%'.. 7 0#). 4#'". -#5*
#,-%"1 . "*;* д% ,* #д+'%-* . 0л#"* #д -%0+.3 2-*-".3 . "*$"%&#<%!0.3
.$5.2/#-."%1 "%'*?)*5#1 д% ,% ,+.)*5 .$ 6'0+* 4'#8"%". &д1 0%# 2-# . ,+*-%
4'%+.л% "%л%<> )*' 0%0+#8 #4;*(% .5% ,+.)*-л#,- ,% -%5#5@ :%# 2-# %4#,-#л
0%<*1 .л. 0%0# ,* д%'% 6'0+% A#<.)% ,% .д#л.5%@ =л. 0%0%+ д.)*л .5% +)*'". ,%
"*+)*'".0#5@ :%0# л. ,* ,л%<* B'.,-#, ,% +*л.)%'#5@ 52.JKL.%D1*M1%74
“Правило 62
C%0#$+%"* 0%л*"д*1 &#-%1 &'5%л.)* . $&#'.2-%1 2-# ,* &.+%)4'+. д%" 5)*,*6%
5%'-%1 "%'*?)*5#1 д% ,+* -# ,% ,+.)*5 4'*,-%"* 0#д +)*'".3. =,-# -%0# #,?)*5# .
)%+"* <*",0* 4л*,#+*1 0%# "*4'.,-#)"*1 . 0#). 5#8 "%"#,.-. 5"#8# 2-*-* . 4#8.&*л.1
%
)*д"%0# . 4л*,#+* . #&'*д*1 0#)* &.л# д% /д. .л. <*"* .$+#д* 4# "*0#5 ,-%'#5 #&.!%)1
"*,+#),-+*"#5* 3'.2;%",0#5* <.+#-1 !%,- л%<"# "%$+%".3 0#д "*"*$"%&#<%6%
9
&#8#+%1 D "%'*?);.1 д% "* ,5.)* ".0%0%+ !#+.)*0 "%д.)*+%-. <*",0 3%/."1 ".-.
<*"% -%0#+ 3%/."1 0#)% )* 4'.л.!"% /д.5%> -%0# .,-# "* ,5.) "%д)*+%-. ".
0'."0*1 &.л# 0#5.!0*1 &.л# ,%-.'.!0*1 &.л# -'%8.!0*> $% -.)*5 "* ,5.)* ,* 4'.$.+%-.
.5* 5',0#8% E.#".,% FA%3,%G1 0%д ,* 8%$. 8'#<?* &%д(%5%1 ".-. $%5*;%-. ,5.)*31
0%д ,* +."# &%!+* л.)*+%1 ".-. $%+#д.-. 4# "*$"%( .л. 4# ,)*-. #"#1 2-# .$
д*5#",0* #&5%"* 4#-.!*. H'*5% -#5*1 0#). ,* "%4'.)*д ,д*1 $"%);. #+#1 !.".-.
2-% #д #"#8%1 2-# )* 8#'* ,4#5*"-#1 $%4#+.)*д%5#1 д% -%0#+. &д ,+'8"-.1 %0# ,
0л.'.6.1 %0# л. , ,+.)*-#+(%6.1 д% ,* #дл!*.9
“Правило 65
I%4#+.)*д%5#1 д% #д ,%д% .5% 4'*,-%-. л#<*(* +%-'%1 0#)* "*0. !."* 0%д , 5л%д."*
4'*д ,+#).5 -+#'".6%5% .л. 0;%5%1 4%0 4# "*0#5 ,-%'#5 #&.!%) -# &*$5"# 4'*,0%!.
7 0#). -%0# 2-# !.".1 %0# )* 0л.'.01 "*0% ,* ,+'8"*1 %0# л. )* ,+.)*-#+(%01 "*0% ,*
#дл!.> )*' )* !*-+'-#) 0(.$. 6%',-%+% "%4.,%"#J . "%!.". K%"%,.)% #л-%' ,+#)
+#),6. "*&*,0#) д+% -'.)*5% д#5% L#,4#д(% . д)*6 ,+#) 4'#+#?%2* 0'#$ +%-' .
+'%!%2* . 8%-%2*1 . '*д. #"*1 2-# +'%!%) -'#+.6%5% . 5"#<. 8%-%'* . $&д.1
д% ,* !.". ,+* 2-# )* $л# 4'*д L#,4#д#51 д% .$%$#+* 8(*+ M*8#+. 52.NOL.21>+A %74
Gatari: 2itanje iz !e(ke 5!e(a7> roricanjeP
lakrdija-i: ok!ade> ma-kare> vu2ari> dodo!e> kra!ji2ke jesme> ko!ede> 0ur0evdanski obi2aji>
!adarice…P
stotnici stogodi-nji ka!endariP
gonioci oblakaD vjetrogonje 5vjedogonje7P
kolendeD ko!edarske sve2anostiP
zbori-taD narodni zborovi na greb!jima> igri-tima i trznamaP
javni ženski plesoviD djevojke i žene u ko!u uz svadbe> !azarice> dodo!e> kra!ji2ke> mito!o-ke
jesme i igranje ko!a o mobama i druga igranja u ko!u uz rigodne sve2anostiP
plesovi i obredi po nekom starom običajuD igranje ko!a> krsne s!ave> Badnji dan> kuvanje
varice na ,arindan> ko!ske i kr-tonoske jesme> ogrebni obi2aji i svi drugi vjerski obi2aji
zabranjeni kanonima vizantijske varijante 9ri-(anstva> odnosno kanonima zvani2ne državne
crkve =imskog i =omejskog carstvaP
komičke haljineD ok!adne ma2kare 5ma-kare7> !azariceP
loženje vatri i preskakanje vatriD ivanjski krijesi> etrovske !i!e> a!jenje badnjakaP
čaranjeD svako gatanje> trava vida i vid> sa!jevanje strave> gatanje u ov2ije !e(eP
zamećati smijehD o-a!ice> -a!jive ri2e> zagonetke> igre tia Qja osija9 jednu tikvu> niko-e
mi triQP
rodoslovlje: rodos!ov!je je svojevrsna narodna orodi2na !emenska istorijaP
10
amajlijeD vrce rotiv uroka i ukrasi sa zna2enjem stari9 božanstava kao !i2ni9 2uvara.
Sve ove zabrane !i2e na rib!ižavanje onda-njem is!amu i sadrže uno raz!oga za rogon i
nas dana-nji9 ravos!avaca krstjana> a kamo !i u vrijeme Nemanji(a. Prije Nemanji(a Srbija je
bi!a rascjekana !emenska agano9ri-(anska zem!ja bez crkve tia ortodoksnog državnoA
ideo!o-kog 9ri-(anstva =omejskog carstva.
Sveti Sava se trudio da od ,izantije dobije crkvenu autoke$a!nost. Kao mona9 uoznao je
3svetoota2ka4 u2enja> 9odo2astio sveta mjesta i kao 2ovek !emenitog orijek!a> koji se
odrekao svjetskog radi du9ovnog> imao je ve!iki ug!ed me0u monasima Svete )ore i za
m!adog mona9a !emenitog roda 2u!o se i me0u aristokratijom onda-nje ,izantije. F kao
takvom dato mu je da odigne 6i!andar i kao takvom ra2una!o se na njegovu odr-ku u
dobijanju rev!asti ;arigradske atrijar-ije nad> do tada samosta!nom> srbskom ;rkvom.
Kao novi v!adar =aske i vaza! ,izantije Nemanja se svojski trudio na im!ementaciji
vizantijske verzije drzavnog ustrojstva i crkvene organizacije u svojoj državi. .nao je da
srbsku ;rkvu treba da iskoristi kao stub ideo!oske otore svoje v!ast isto onako kako su
crkvu koristi!i svi dotadasnji vizantijski v!adari. ? tome su mu omaga!i rogrcki eiskoi
koji su osjeti!i ravi momenat da u tradiciona!nu srbsku narodnu crkvu konacno
im!ementiraju sve dogmate i kanone de$inesane na ,ase!jenskim saborima i da do tada
nezavisnu aosto!sku srbsku ;rkvu u $ormiraju o dogmatskoAkanonskom mode!u vizantijske
crkve> sto automatski znaci i riznavanje crkvene v!asti carigradskog atrijar9a.
.ato Nemanja rjesava da re$ormom ;rkve u svojoj drzavi zatre sve zakone obicajnog rava
Srba i sve aganske obicaje u vjeri Srba> te da time ucvrsti svoju v!ast i nas!jedno ravo
svoji9 otomaka i ujedno zadobije jo- ve(u nak!onost> odrsku i zastitu vizantijski9
svjetovni9 i crkveni9 v!asti.
.ato je us!ijedio vje-to montirani i nemi!osrdni Nemanjin naad na Qo!uvjerce A jeretikeQ>
nji9ovo ubijanje> rastur i rogon. Nemanja je vatrom uni-tio sve dotada-nje knjige i sise kao
ku!turnoAistorijsko i du9ovno nas!ije0e srbskog naroda i time je zatro svu srbsku istoriju i
zatro sve tragove srbske ku!ture i du9ovnosti do vremena njegove v!asti.
F da bi sakri!i ovo ne9ri-(ansko dje!o Nemanje 5otonjeg sveca7> Srska grkoravos!avna
crkva 5SP;7 je od tada do danas osta!a nijema na krv i oganj Nemanjinog ma2a nad v!astitim
narodom i zato SP; i da!je o tome (uti i ne kontrira rimokato!i2kim !ažima o Qbogumi!imaQ u
Nemanjinoj Srbiji i o Qbogumi!imaQ u ;rkvi bosanskoj.

…………………………
…………………..
………………..
11
NB:@N1FN S@B#=
NOođe jedan od pravovernih vojnikP njegovih1 pa1 pav na kolena1 s uzbuđenjem i uniženjem
mnogim govoraše muJ
D Qospodine1 ja sam među najhuđim slugama tvojim najmanji1 i1 videv usrdnost tvoju prema
vladiRi tvome gospodu Ssusu Tristu1 i prečistoj vladičiRi UogorodiRi1 i ovim svetim
ugodniRima njihovim1 zaštitniRima tvojim1 koji krepkim dlanom podržavaju tvoju vlast
nepovređenu1 usudih se javiti tvojoj moći da se mrska ti i trikleta jeres već ukorenjuje u državi
tvojoj.
V ovaj prečasni sveti moj gospodin1 ni malo ne zadoRnev1 odmah prizva svoga arhijereja1
po imenu WeXtimija1 i črnRe s igumanima svojima1 i časne jereje1 i starRe i velmože svoje1 od
maloga do velikoga1 pa govoraše svetitelju1 i črnRima1 i svima sabranimaJ
D Oođite i vidite1 oRi i braćo1 ako sam i najhuđi među braćom svojom1 ali Qospod Uog i
prečista vladičiRa UogorodiRa1 mati njegova1 ne gleda na liRe čovečje1 nego udostoji mene
najhuđega1 koji verujem u jednobitnu nearzdeljivu YrojiRu1 da čuvam ovo predano mi stado1
koje vidite sada1 da se ne poseje kukolj lukavoga i odvratnoga đavola.
D S nikako nisam mislio da je on u oblasti mojoj1 a već sad čujem da se lukavi brzo ukorenio
i da hulu nanosi na svetoga Ouha i da deli nedeljivo božastvo1 što govoraše bezumni Vrije1
preseRajući nedeljivo božastvo1 što rekoše sveti i bogonosni oRiJ Z[o ti1 \pase1 rizu razdra@Z1
rečeJ ZVrije1 bezumni1 koji YrojiRu preseče.Z Yako i ovi bezumni idu za učenjem njegovim1 i ne
znajući1 bedniRi1 da će1 pošto su tako verovali1 sići s njim1 trikletim1 na dno skrovišta adovih.
S dok je govorio ovaj \veti1 i dok je bila velika prepirka1 dođe kći jednoga od velmožP
njegovih pravovernih1 udata za muža od tih krivovernih1 koja je bila u njih i saznala nečiste
odvratnosti njihove1 ali se nimalo ne kosnu vere njihove1 i1 pavši k nogama \vetoga1
ispovedaše jasno1 govoreći muJ
D Qospodine1 gospodine moj1 evo vidim kako tvoja vladavina ispituje o ovoj mrskoj i odD
vratnoj veriJ uistinu1 gospodine moj1 bih isprošena po bračnom zakonu1 u oRa mojega1 sluge
tvoga1 koji je mislio da je jednoverstvo u tvojoj državi. S bih u tih zakonoprestupnika1 i videh1
gospodine1 da zaista služe otpadniku od slave božje1 samome sotoni. S ne mogući trpeti
smrada gluhih kumira i mrske jeresi1 istrgavši se iz ruke njihove i prebegavši1 vapijem državi
tvojojJ porazi krstom one koji se bore s nama1 da nauče nečastivi neprijatelji kako je moćna
vera tvoja1 gospodine. V \veti1 izvedav ovu pred sabor svoj1 sabran protivu te lukave jeresi1
izobliči krivoverje njihovo1 i savetova se sa svetiteljem svojim WeXtimijem i sa časnim črnRima1
i sa velmožama svojim1 i1 nimalo ne zadoRnev1 posla posla na njih vojsku1 naoružanu od
slavnih svojih1 govorećiJ
D ]evnujući porevnovah za Qospodom Uogom svedržioRem.

12
[ao nekada prorok Slija1 koji je ustao na bestidne jereje1 i on izobliči bezboštvo njihovo1 i
jedne popali1 druge raznim kaznama kazni1 treće progna iz države svoje a domove njihove1 i
sve imanje sakupiv1 razda prokaženim i ubogim.
^čitelju i načelniku njihovu jezik ureza u grlu njegovu1 što ne ispoveda Trista1 sina božjeg.
[njige njegove nečastive spali1 i izagna ga1 zapretiv da se nikako ne ispoveda niti pomiDnje
trikleto ime.
S sasvim iskoreni tu prokletu veru1 da se i ne pominje nikako u državi njegovoj1 nego da se
slavi jednobitna i nerazdeljiva i životvorna YrojiRaJ OtaR i \in i sveti Ouh1 svagda i sad i uvek
na veke vekova. Vmin.9 5Ste$an Prvoven2ani> Rivot Svetog Simeona7
Kumiri su ido!i> zar neE 'a !i su bogumi!i koristi!i ikakve kumire> bi!o kakve ido!eE Ni
govoraH 'ak!e> ovi jeretici -to imaju kumire nisu bogumi!i> nego neka druga vjera. Koja bi to
mog!a biti vjeraE Go je vjera Srba koji s!ave s!ave> oni9 -to jevaju ko!edarske jesme i vr-e
ko!edarske obrede> to su oni -to sijeku i a!e Badnjak uo2i Božića> koji savijaju trube i trube
uo2i 1urjeva dana 5Sur0evdana7> oni koji iz!aze na jurjevdanski uranak i na 1urjevdan kite
ku(ne kaije vijencima cvije(a> oni -to a!e vatre uo2i Fvanjdana> oni sto reko !ivada i njiva
jevaju dodo!ske jesme rizivaju(i ki-u> oni sto s!ave ,idovdan> oni -to na ,arin dan bacaju
kuvanu varicu na izvore i otoke mo!e(i Boga za rodnu godinu> rate drevne ogrebne
obi2aje i na greb!ja iznose anaiju i 9ranu...
Sl. 1. _rvim znakom na lijevoj strani prikazan je dan zimskog solstiRija. Od polovine tog dana
počinju tri mjeseRa zime. _roljetni ekvinoRij označen je Wurjem pod lukom neba. Od polovine
proljetnog ekvinoRija do polovine dana ljetnog solstiRija je tri mjeseRa. Yad je `idovdan koji
je označen krstom. Od polovine tog dana do polovine dana jesenjeg ekvinoRija je tri mjeseRa
Fprvi znak s desnaG.
13
Sl. 2. aemanjin sabor protiv jeretikaJ desno u donjem dijelu slike su poluvjerRi FXreska iz bc.
vijeka1 Rrkva \v. Vhilija u VriljuG.
Treska iz crkve Sv. @9i!ija u @ri!ju rikazuje Nemanjin sabor oisan u QRitiju Svetog
SimeonaQ od Ste$ana Prvovjen2anog. F -ta vidimoE ,idimo dvije grue ar9ijereja onda-nje
;rkve u raz!i2itim odeždama. 8ijevo i oko Nemanje> sa oreo!ima svetosti oko g!ava> jesu
onda-nji ar9ijereji ;rkve koji su ve( bi!i ri9vati!i vizantijsku 5romejsku7 verziju
9ris(anstva i ve( su u odeždama vizantijskog sti!a. Nemanja je rikazan kako sjedi izmedju
dva ar9ijereja obucena u odezde vizantijskog sti!a sa svetackim oreo!ima oko g!ava. Nji9ove
g!ave okrenute su Nemanji kao svjedocanstvo nji9ove os!usnosti Nemanji> a!i i nji9ovog
uticaja na Nemanju i nji9ovi9 savjeta Nemanji.
14
Sl. 3. aemanjin saborJ na desnoj strani slike su arhijereji poluvjerRi1 detalj Xreske Rrkve \v.
Vhilija1 Vrilje Fu aemanjino vrijeme to je bila manastirska RrkvaG.
'a !i su bogumi!ski rvo-vestenici nosi!i v!adi2anske odore ovakvog sti!aE Nisu> jer
bogumi!sko sve-tenstvo nije ima!o ni 9ramove ni sve-teni2ke odežde. #vo su bi!i 9ri-(ani
srbske narodne ;rkve otek!e iz rvi9 dana aosto!skog roovijedanja 9ris(anstva> a ne
9ri-(ani vizantijske državne varijante 9ri-(anstva> koju su u Srbiju me0u Srbe uvodi!i NeA
manja> vizantijski vaza!> i sin mu Sava> gr2ki mona9. Ge QjeretikeQ Nemanja je sažegao
ognjem i ma2em. @r9ijereji desno 5\l.dDc.7 jesu ar9ijereji tradiciona!ne srbske varijante
ravos!av!ja> koji su od rista!ica vizantijske varijante 9ri-(anstva nazvani9 3poluvjerRi9.
#ko g!ava o!uvjeraca nema oreo!a> a!i su obu2eni u crkvene ar9ijerejske odežde sa eiA
skoskim omo$orima na kojima su krstovi. Go -to su svi ar9ijereji rikazani na $resci obu2eni
u s!užbene eiskoske odežde> jasno okazuje da je Nemanjinom saboru ret9odi!a
zajedni2ka 8iturgija svi9 na $resci rikazani9 ar9ijereja.
Pitanje za sve nasD za-to u javnosti nema vi-e $otogra$ija ovi9 $resaka> zasto i9 krijuE Kriju
i9 uravo zbog raz!oga kojim se bavi ova temaD bogumi!a u Srbiji nije bi!o> bi!o su samo
9ri-(ani Srbi koji su u 9ri-(anstvu sa2uva!i obi2aje svoje re9ri-(anske ravos!avne vjereD
badnjak> s!avu> rati!i ko!edarske datume> rati!i dodo!ske obi2aje...
F osto nisu mog!i otuno iskorijeniti te obi2aje u srbskom narodu> jer je v!ast Nemanji(a
nesta!a i uskoro su Gurci okori!i Srbiju> a re9ri-(anski na-i vjerski obi2aji reživje!i sve
vijekove. #nda se v!adika Niko!aj ,e!imirovi( dosjetio da tu na-u srbsku varijantu raA
vos!av!ja> na-e ravos!av!je nazove svetosav!jem. Sveti Sava zatirao na-u vjeru> a eto srbsko
ravos!av!je nazva-e o Svetom Savi. Go je istorijska i crkvena !až> radi ve!i2anja ku!ta
Svetog Save i reko njega romejskog ortodoksnog 9ri-(anstva.
15
Na ri!oženoj $otogra$iji 5\l.c.7 rikazana je grua krstjanski9 v!adika. #ko nji9ovi9 g!ava
nema oreo!a> a iznad nji9 jo- stoji 2it!jiv natis na kojem (iri!icom i-e Qo!uvernieQ. Poznato
je da bogumi!i nisu bi!i dio ravos!avne ;rkve> nego su dje!ova!i izvan ravos!av!ja> te kao
takve Nemanja i9 ne bi ni zvao na Sabor> niti bi se oni takvom ozivu odazva!i. Fsto je tako
oznato da bogumi!ski sve-tenici svojim s!užbenim odijevanjem 5odeždama7 nisu imitira!i
sve-tenstvo ravos!avne ;rkve> ve( su 9oda!i u crnim mantijama sa kau!ja2ama na g!avama.
Konstantinoo!jski mona9 Bvtimije .igaben 5But9Umios .igabenos7 bio je 2ovjek od
ovjerenja cara @!eksija F Komnina 51"81A1118. god.7. Bvo kako je .igaben oisao izg!ed
gr2ki9 bogumi!aD
3#dijevaju se out mona9aD uzimaju Imona-kuI odeždu kao mamac da sakriju vuka u
itomo krzno> kako bi radi odežde ima!i !ak-i ristu i zgodu za razgovor> i kako bi bez
odrozenja !ijeo govore(i baca!i otrov u u-i svoji9 s!u-ate!ja.45VWXYZ[\W ]Y^_W`\ab>
acdW[W\YX aefA 1. P. :igne> Patro!ogija )reaca> tom. ;ggg> co!. 12&/> Paris> rvo izdanje
18%+7.
@na Komnena u svojoj 3@!eksijadi4 5*8%. str.7 govori o bogumi!skom ob!a2enjuD
NUogumili su iznosili na vidik verozakonsku strogost i pokoru. Od dugokosih svetskih ljudi
malo njih je pristajalo uz bogumilsku sledbu. Ona se sakrivala pod plaštem i kukuljačom.
[ad si video čoveka turobna1 do nosa pokrivena1 koji hoda pognute glave i potajno mrmlja
neke molitve1 bio bi siguran da je taj čovek bogumil.9
Sl. 4. \unčevo drvo života sa četiri godišnja doba i ljetnim solstiRijem1 tj. `idovdanom
F\tupari1 ]astik1 [ladanjG.
16
Sl. 5. OvovjerRi FNpoluvjerRi9G sa krstovima na omoXoru.

17
Sl. 6. \olarni simboli srbske prehrišćanske vjere u podu manastira Oečani1 be. vijek.. Oblik
kamena svjedoči da nije namjenski pravljen za ovaj pod1 nego je najvjerovatnije uzet iz
prethodno porušenog dvovjeračkog hrama.
Sve to govori da bogumi!a u Nemanjinoj državi nije bi!o> a ovi o!uvjerci su ravos!avci
koji su u svoje 9ri-(anstvo unije!i ravos!avne obi2aje svoje re9ri-(anske vjereD badnjak>
:a!i Boži(> za Fvanjdan su a!i!i vatre> za Sur0evdan odvrta!i trube> kiti!i ku(e vijencima
cvije(a> iz!azi!i na 0ur0evdanski uranak> s!avi!i s!ave> dava!i da(e> obi!ježava!i ,idovdan>
održava!i kra!ji2ke i ko!edarske sve2anosti> uz dodo!ske jesme iz!azi!i na njive uz su-na
vremena> sa!jeva!i strave> 2ita!i iz !e(a kao sto je oisano u Njego-evom Q)orskom vijencuQ>
dak!e su 2ni!i sve ovo -to i mi jo- o ne-to od toga 2inimo.
18
Sl. 7. \olarni krst pred hramom manastira Oečani.
Pojedinci u svojim !ažima babune de$ini-u kao rimokato!ike. Nemanji(i nikad nisu
rogoni!i rimokato!ike> nego su i9 smatra!i b!agodatnom ;rkvom 5svi osim cara 'u-ana7 -to
se jasno vidi iz 3Rivot Svetoga Simeona4 Ste$ana Prvovjen2anogD kad govori o Nemanjinom
kr-tenju u =imokato!i2koj crkvi> kaže 3o vo!ji božjoj se udostoji4 i za Nemanju kaže da je
3sisao m!eko obeju dojki4> -to simbo!i2no odrazumijeva jednu majku ;rkvu sa dvije dojkeD
rimokato!icizam i ravos!av!je. #sim toga> rimokato!ici su žestoko rogoni!i babune A
bogumi!e. .ar bi rimokato!ici sami sebe ma2em i ognjem o Bosni> 6umu i 'a!maciji
rogoni!iE Naravno da ne biH
…..


19
B@B?NF ? .@K#N#P=@,F8? S,. S@,B
ZSlovički prepis fakonopravila \vetoga \aveZ nastao je bdgd. godine. ^ tom prepisu faD
konopravila pominju se bogomili D babuni kao učeniRi masalijanske jeresiJ
ZOdredjenije1 grčki spis o masalijanskoj jeresi ima kratak naslov1 koji u prevodu na srpski
jezik glasiJ ZO masalijanima1 sada bogumilimaZ. Yaj naslov je `izantinRima bio dovoljan1 a u
fakonopravilu Fgl. ed.G ovako je proširenJ ZO masalajanima koji se sada zovu bogomili D
babuniZ. 5:iodrag :. Petrovi(> Pomen bogumi!a M babuna u .akonoravi!u Svetoga Save i
3;rkva Bosanska4> Beograd> 19++> str. +A%7
Ko su bi!i masa!ijani i jesu !i babuni nemanji(kog vremena bi!i u2enici masa!ijanaE 'a !i
Sveti Sava govori istinu kad bogumi!e A babune iz vremena svog 1/. vijeka oredi sa
jereticima +A%. vijekaE
Mesalijani 5sirijskiD mhsa!ijane M mo!ite!ji7 i!i euhiti 5gr2kiD eu9itai> od eu9omai A mo!iti7 i!i
entuzijasti 5gr2kiD XiYjk\Wk_lm ἐ en teo A u boguP odu-ev!jeni> nada9nuti7 su bi!i riadnici
9ri-(anskog asketskog okreta koji se ojav!juje u Siriji krajem *. veka> a odat!e se kasnije
-iri u :a!u @ziju i Grakiju. <ta su vjerova!i masa!ijaniE Pog!edajmo -ta u *2. g!avi Savinog
.akonoravi!a i-e o mesa!ijanimaD
Glava 42:
NO m a s a l i j a n i m a k o j i s e s a d a z o v u
b o g o m i l i h b a b u n i
Uolujući od mahinejske jeresi1 masalijani izumeše i druga oskrnavljenja. Yako govore
koješta h da su čovječji um zaposeli besovi1 da je čovječja priroda združena sa besovskom i
da krštenje ne usavrsava čoveka> ni pričesće mu ne pomaže1 nego samo molitva koju oni
izgovaraju. V govore i to1 da su zla po prirodi u nama1 i da duša pripajanje ienikovo oseća
kao i žena kad se spoji sa mužem svojim. Qnušaju se krsta. UogorodiRu ne poštuju. Oni koji
hoće1 medju njima1 odrezuju svoje deRorodne udove. [unu se bez bojazni. faklinju se lažno.
_roklinju jeres svoju. fasitivši se takve pagube1 jleXterije _aXlagonski uz to izume ono što
njemu i priliči1 te zapovedi da monah sa dvema ženama na postelji spava1 i da se jednu
godinu uzdržava1 a nadalje da se bez stida spaja i sa svojim srodniRama1 ne stideći se
nimalo.9 FSlovički prepis1 l. dklg Ddkga.G
I 61. !lave"
NV o v o j e u s e d m o m s v i t k u t r e ć i h k n j i g a1 j e r e s i e
me. nasalijani koji se nazivaju molabniRi1 a okupljaju se sa ovima1 i oni koji su od jelinske
20
jeresi obmanuti i zovu se pohvalniRi i martirijani i satanijani9. Fniodrag n. _etrović1 _omen
bogumila h babuna u fakonopravilu \vetoga \ave i Norkva Uosanska91 Ueograd1 bpll1 str.
bbDbdG.
Sveti Sava kaže da se nekada-nji mesa!ijani u njegovo vrijeme kriju od imenom bogomi!i A
Ababuni. Pa kaže da se oni gnu-aju krsta> da se ne ri2e-(uju> ne o-tuju Bogorodicu>
b!udni2e sa ženama> savaju sa svojim rodicama. F ni-ta od svega ovog ne sominje Ste$an
Prvovjen2ani u svom 3Ritiju Svetog Simeona.4
.asto zagovornici ostojanja bogumi!a izostav!jaju ove dije!ove .akonoravi!a Svetog Save
i ne že!e da se ozivaju na nji9E .ato jer je i njima jasno da Sveti Sava k!eve(e i !aže. @!i zato
rista!ice bogumi!a 2esto citiraju QSinodik ravos!av!jaQ 5Grebnik manastira Svete Grojice kod
P!ev!ja> Somenik Srske Kra!jevske @kademije> 8,F. Fzdao 8jubomir Stojanovi(7D
Ndg. fli jeretiRi1 trikleti babuni1 koji se lažno nazivaju hrišćanima1 i koji se rugaju našoj
pravoj veri1 izostavljajući iz svetih knjiga reči i preokreRući na zloverje1 i koji se otkidaju od
svete i pravoslavne Rrkve1 i koji se rugaju svetome i časnome krstu1 i koji se rugaju svetim
ikonama i ne klanjaju im se h da budu prokleti.
dq. Oni koji veruju u babunsku veru i koji primaju njihova učenja1 i koji im se klanjaju1 i
koji drže veru njihovu h i ti da budu prokleti.
dr. Oni koji znaju one koji su babunske vere i koji ih primaju u svoje zemlje1 i koji ih čuvaju
h i ti da budu prokleti.
dp. Oni koji ne proklinju sve zle jeresi1 a pre svega jeretike1 koji se nazivaju babunima h
prokleti da budu.
cd. S svaki babunin da bude proklet.9 5:iodrag :.Petrovi(> Pomen bogumi!a M babuna u
.akonoravi!u Svetoga Save i 3;rkva Bosanska4> Beograd> 19++> str. 2"A217
NS na sav glas razglasitiJ ]astudije bosanski1 i ]adomir1 i Oražilo1 i Yolko1 i Yvrtko1 i Yvrdoš1 i
svi koji se nazivaju hrišćanima i hrišćankama1 a ne klanjaju se svetim ikonama i krstu časnom
h da budu prokleti.9 F:iodrag :. Petrovi(> Pomen bogumi!a M babuna u .akoAnoravi!u
Svetoga Save i 3;rkva Bosanska4> Beograd> 19++> str. 2%A2&7
1edno je o-tivati krst i ikone> drugo je k!anjati se krstu i ikonama kako nare0uju kanoni
romejskog 5vizantijskog7 i rimskog 9ri-(anstva. Prisustvo brojni9 i razno!iko9 krstova i ikona
kao motiva na ste(cima svjedo2i o nji9ovom o-tivanju od strane bosanski9 krstjana. Preci
bosanski9 krstjana o-tova!i su krstove i rije 9ri-(anstva> jer su krstovi simbo!i Sunca i
svjet!osti> a!i se krstjani nisu ovinova!i kanonima grkoravos!avne varijante 9ri-(anstva da se
krstu i ikonama !judi moraju k!anjati kao vid!jivom Bogu. Go je bi!o dovo!jno da i9
grko9ri-(ani og!ase jereticimaD
NWer1 kao što smo rekli1 poštovanje koje ukazujemo blagodarnim saslužiteljima pokazuje
blagonaklonost prema zajedničkom `ladiRi1 i poštovanje prema ikoni prelazi na prvolik. Yo je1
naime1 nezapisano predanje1 kao što je klanjanje ka istoku1 klanjanje krstu i mnoštvo drugoga
što je tome slično.9 5Sv. 1ovan 'amaskin> ta2no iz!oženje Pravos!avne vjere> 89. # ikonama7.
21
1ovan 'amaskin je umro &*9. godine i do njegovog vremena nisu ostoja!i kanoni o
k!anjanju krstu i ikonama> nego se on oziva na Qcrkveno redanjeQ -to nije nikakav stvarni
dokaz. Kanoni su doneseni tek &8&. godine u Nikeji na <estom vase!jenskom saboruD
Nser čast koja se odaje ikoni FlikuG prelazi na original FprvolikG i ko se poklanja ikoni1
poklanja se ličnosti onoga koji je na njoj naslikan.9 5#ros <estog vase!jenskog sabora7
'rugi raz!og da su omenuti =astudije> =adomir> 'raži!o> Go!ko> Gvrtko i Gvrdo- og!a-eni
jereticima može biti 2isto o!iti2koAcrkveno itanje -to nisu 9tje!i da se rioje zvani2noj
državnoj crkvi nemanji(ke države.

Sl. #. najanski bog YlaloRJ obrve1 nos i usta su kao Uožije žezlo1 a oči su spirale kao simboli
proljeća i ljeta FlijevoG. Oesno je motiv na stećaku FOonji Uakići1 [lisa1 OlovoG.…
.
Sl. $. \tećak sa motivom raspetog Trista FOrežniRa1 nostarG.
22
Sl. 1%. Yriskelion na stećRima u Ooljevići kod \rebreniRe1
Sl. 11. \tećak sa triskelima u fvorniku.
23
Sl. 12. \tilizovani triskelion sa rozetom na oltaru južnog neba Fmotiv na stećkuDnišanuG.
Sl. 13. notiv na stećkuJ triskelion na oltaru vatre FTan Treša1 \arajevoG.
24
Sl. 14. \tećak sa \varogovom svastikom nalazi se u Opravdićima kod UratunRa.
Sl. 15. `eles F`olosG na ilustraRiji niroslavljevog jevandjelja. [nez niroslav bijaše krstjanin
dvovjeraR.
;rkva u rednemanji(koj Srbiji ostoja!a je kao jedna organizovana ;rkva sa ar9ijerejima>
sve-tenstvom i narodom. Na Nemanjinom saboru osu0ena je neka 3jeres4. KojaE #na 3jeres4
koju je osudio <esti vase!jenski sabor ve( omenutim kanonima i Sedmi vase!jenski sabor
zbog nek!anjanja krstu i ikonama. Go su o!uvjerci> tj. dvovjerci> rodovjerni ravos!avni
krstjani> 3jeres4 koju je osudio <esti vase!jenski sabor ve( omenutim kanonima i Sedmi
vase!jenski sabor zbog nek!anjanja krstu i ikonama. Go su o!uvjerci> tj. dvovjerci> rodovjerni
ravos!avni krstjani.
? isto vrijeme dvovjerci su ostoja!i i u =usiji. F tamo su i9 zva!i dvovjercima> a nji9ovu
vjeru 3nopqrstuK 5vuKrurLwr74. @!i je i nji9 sna!azi!a ista tragi2na sudbina kao i srbske
dvovjerce u vrijeme Nemanji(aD ogrom i istrijeb!jenje iz jednog raz!ogaD
25
NWer je sveubilački đavo nasejao štetnu plevu i ukorenio je u srRa njihova1 i odvratio ih od
YvorRa svojega1 da služe gluhim kumirima1 pa ih je1 štaviše1 doveo i do pisanja njihova da ih
rine na dno skrovišta adovih.9 5Ste$an Prvoven2ani> Rivot Svetog Simeona7
Bogumi!i nisu ima!i kumire 5ido!e7> vec su kumire ima!i Srbi rodovjerci i os!ije nji9 Srbi
dvovjerci. Nji9ovi kumiri 5od drevni9 vremena oznati kao 3babe47 bi!i su simbo!ima
ozna2eni i u zem!ju obijeni kameni bi!jezi i kamene sto!ice na astronomskim
osmatra2nicama i ste(ci sa svetim so!arnim simbo!ima.

# SGBT@N? NB:@N1F
NV kako su u zemlji toj i latinski jereji1 to se po volji božjoj udostoji da u hramu tom primi S
latinsko krštenje.9 5Ste$an Prvoven2ani> Rivot Svetog Simeona7
)!e 2udaD za Ste$ana Nemanji(a> sina Nemanjinog> rimokato!icizam nije jeres> nego za
Nemanjino kr-tenje u =imokato!i2koj crkvi kaže da se Nemanja 3o vo!ji božjoj udostoji da u
9ramu tom rimi i !atinsko kr-tenje.4
.ar rimokato!icizam za ortodoksnu crkvu nije jeresE .ar je to kr-tenje dostojno kr-tenjeE
#2ito se vidi da za Ste$ana Nemanji(a rimokato!icizam nije jeres i kr-tenje kod rimokato!ika
za njega je 3dostojno i o Božjoj vo!ji.4
Pa nastav!ja Ste$an o svom ocu NemanjiD
NV kad se vratio otaR njegov u stolono mesto1 opet se udostoji da primi drugo krštenje iz
ruku svetitelja i arhijereja usred srpske zemlje1 u hramu svetih i sveslavnih i vrhovnih
apostolP _etra i _avla1 idući za vladikom svojim pastirom Tristom1 kao što _ismo kažeJ
t\isao si mleko iz obeju dojkiu1 tj. izvršilaR je \taroga i aovoga zaveta.9
.a Nemanjino kr-tenje u =imokato!i2koj crkvi i kasnije u Pravos!avnoj ;rkvi Ste$an
Prvovjen2ani kroz ore0enje kažeD 3Sisao si m!eko iz obeju dojki.4 'ak!e o Ste$anu
Prvovjen2anom rimokato!icizam i ravos!av!je dvije dojke jedne majke> tj. dva dije!a jedne
;rkve> sto je !až> jer je rimokato!icizam jeres koja isovijeda da Sveti 'u9 is9odi i od #ca i
od Sina 5jeres XiliovueG.
? svojoj 3Ri2koj besedi o ravoj verU4 Sveti Sava je di!omatski izbjegao da isovijedi da
Sveti 'u9 od #ca is9odi> 2ak i ne ominje Svetog 'u9a o dogmatu Nikeo M carigradskog
3Simvo!a vjere4> ve( samo ominje #ca i Sina> a Svetog 'u9a ominje samo u kontekstu
Svete Grojice bez i jedne jedine rije2i o is9o0enju 'u9a Svetog. Sve je to bi!a o!itika> a ne
vjera i istina 1evan0e!ja.
…m
…….
…….
26
……..
K# S? B@B?NFE
Babuni se ominju u 8+. 2!anu 'u-anovog zakonikaD
ZS ko rekne babunsku reč1 ako bude vlastelin1 da plati sto perpera1 ako li bude sebar da plati
dvanaest perpera i da se bije stapovima.Z
#trcanu ri2u o nekakvim babunima 5bogumi!ima7 sa !anine Babune u :akedoniji ve( svi
znamo. @ -ta je babunska rije2 iz 'u-anovog zakonika> evo rvo obja-njenje> evo dokaza za
rije2 &bab'(&:
Zbab'() babhun1 s. m. an inRlosure Xor Rattle1 a town> prop. baboun1 Teb. UaRhon.Z 5Bdxard
#h=ei!!i> @n Fris9ABng!is9 'ictionarU> 'ub!in> 18217
Frsko “bab*'(+ zna2i “ka,e(i -or+ 5u Frskoj su torovi za stoku od kamena7.
Babuna !anina je !anina torova> !anina 2obana.
? Kninskoj Krajini kamen je “.а./0+ 5,!adimir @rda!i(> .bornik za narodni život i obiA
2aje 1užni9 S!ovena> BukovicaD narodni život i obi2aji> 1@.?> .agreb> 19"27
Frski 5gae!ic7 “bab'(+ zna2i “ka,e(i -or+.
Sa2uvana rije2 kod Srba u KrajiniD 3yOyz{4 je |O}r~.
Kod Fraca i danas ostoji rije2 &1ab*a(ria2*& Frsko “2ab*a(+ zna2i “pa3(jak+
#naj ko tjera ovce na a-njak 52ab*a(1 ir.G je čoban.
!abhanD grassU 9i!!> tj. a-njak. Fsto kao -to je od rije2i 3pasti9 nasta!o • 3pastir9> tako je
od ke!tske rije2i “chaban" nasta!a rije2 “čoban"P
pastir je isto kao i čobanP
babun je kameni tor 5srednjovijekovni srbski naziv za sveta2ki oreo! je “-orak+ sto je izveD
deno od riječi “-or+7.
čoban je babunP
babulj je kamen
#abun> izvor u 6ercegovini> zaadno od :ostara.
#abuna> se!o u Boki. Postoja!o je !eme #abuni> koje ). Ba!a-2ev !ocira u b!izini Bito!ja.
$ababon% boboane u madjarskom i o!jskom i danas zna2i sujevjerje% praznovjerje%
gatanje.
#aboane u rumunskom zna2i čaranje% čarolije% vradžbi&ne% gatanje 5Petar Skok>
Btimo!o!ogijski rje2nik 9rvatskoga i!i srskoga jezika> .agreb 19&17
27

#abunska rijec je rije2 prostaka> sovka i!i neristojna rije2 i!i drevna re9ri-(anska mo!itva
5gata7 i to nema nikakve veze sa bogumi!ima. Babunu su za srbsku v!aste!u 'u-anovog doba
bi!i rosti !judi nižeg sta!eža> 2obani> se!jaci o!uvjerci. #no -to su za u2ene )rke i =im!jane
bi!i varvari% to su za srbsku gosodu bi!i babuni.
Sl. 16. [ameni torovi bili su istovremeno i astronomske opservatorije i svetilišta Fkameni
krugovi na planini OeviRi kod \okobanjeG.…
Sl. 17. [ameni tor FkrugG na planini OeviRi kod \okobanjeG i prehrišćanska svetilište na
_ešterskoj visoravni.
28
m..
mm
'=?F'SKF K@:BNF P=BSG#8F
Sl. 1#. Oruidski kameni prestol na magalitskoj opservatoriji [okino Urdo1 nakedonija.
Sl. 1$. Oruidski kameni presto FOevil armRhair1]ennesDlesDUains1 ]ennesDleDohateau1
xranReG.
29
Sl. 2%. Oruidski kameni presto FTagsRhair1 SrelandG.
30


Sl. 21. Oruidski kameni presto FOream \eat at oastlerigg1 oumbria1 jnglandG.
Sl. 22. Oruidski kameni presto FOruids ohair and yell or \t Urigidus yell or \t. Urigitus yell1
SrelandG.
31
Sl. 23. Oruidski kameni presto Fzlangern{w village1 oonw{1 aorth yales1 jnglandG.
Sl. 24. Oruidski kameni presto F\tone \eats at aagog yoods in VRton1 aew jngland 1 ^\VG.
32
Sl. 25. Oruidski kameni presto FYhe Oruid|s ohair1 \t. ^steli1 oornwall1 \outhern jnglandG.
33
Sl. 26. Oruidski kameni prestol sa solarnim simbolom ]usija F:д*4,-.",0.} 0л~-#+•}
0%5*"~ , ,.д*".€5.1 :д*4,-%1 •#!.G.
34
Sl. 27. Oruidski kameni presto FG9e 'ruidhs 1udgment Seat> vi!!age o$ Ki!!ineU> Fre!and
5Trom tV TandDbook oX Srish Vntivuities9 bU €i!!iam T. €akeman7.
Sl. 2#. Oruidski kameni presto na qel m nadmorske visine Fbrdo `ratar kod ]ogatiReG.
35
Sl. 2$. Oruidski kameni prestoli u Ošanićima kod \toRa.
Sl. 3%. Oruidski kameni presto u femaljskom muzeju u \arajevu.
36
Sl. 31. Oruidski kameni presto u Qornjim Yuranima kod Yrebinja.
Pored so!arnog krsta i grana tro!isnog nebeskog drveta života> na kamenom resto!u u
)ornjim Guranima kod Grebinja redstav!jen je Sun2ev ratnik Sveti ,id. Na Svetovidovom
-titu je !inija nebeskog ekvatora sa -est odioka i to je vrijeme od -est mjeseci od zimskog
so!sticija o2etkom zime 5ro0enje Svaroži(a7> do !jetnog so!sticija 5,idovdana7. 'esno iznad
su simbo!i 2etiri godisnja doba na kojima je ozna2ena ja2ina Sunca o godi-njim dobimaD
jesen i zima imaju o tri 3zastavice4> 2etiri 3zastavice4 simbo!i su ro!je(a> a et 3zastavica4
simbo!i2no okazuju najja2u snagu !jetnog Sunca.
Sl. 32. aa druidskom kamenom prestolu iz UukoviRe kod [onjiRa pored sunčanog drveta
života1 koje zauzima Rentralno mjesto1 sa bočne strane je lik Uijelog `ida F\vetovidaG1
\unčevog ratnika i boga svjetlosti1 a sa druge strane sa krunom na glavi je njegova sestra i
pratilja `ida FOana ili OaniRa1 tj. `eneraG.
37
Sl. 33. Oruidski kameni prestol sa solarnim drvetom žvota sa hrastovim lišćem. Trast je
_erunovo drvo1 i \varožićev badnjak FUukoviRa1 [onjiRG.
38
'okaliteti druidskih kamenih prestola u #i(
 ,ratar 5u -iroj oko!ini =ogatice7
 6rtar 5utvrda kod ,i-egrada7
 ,i-egrad
 Samobor 5kod )oražda7
 Kovin 5u Po!im!ju kod Prijeo!ja7
 Soko! 5na u-(u Pive i Gare7
 Ku!ina 5uz rijeku Bistricu> !ijevu ritoku 'rine7
 'uro- 5kod rijeke Bistrice> !ijeve ritoke 'rine7
 1e!e2 5kod To2e7>
 Go0evac 5kod To2e7
 'onja Bukovica 5kod Konjica7
 K!ek 5kod Prozora7
 Tojnica 5kod )ackog7
 .ovi do 5kod Nevesinja7
 1asenik 5kod )ackog7
 Braj2in !az 5kod )ackog7
 Kosor 5kod B!agaja7
 #-ani(i 5kod Stoca7
 K!ju2 5kod )ackog7
 )ornji Gurani 5kod Grebinja7
 )rab 5kod 8jubu-kog7
39
 .netve> ,idu-a 5kod Kaknja7
Po-to su s!uži!i za astronomska osmatranja i ra(enje nebeski9 zbivanja> druidski kemeni
resto!i bi!i su na istaknutim kotama> vidikovcima. Na njima su u ve!ike razni2ne dane
sjedi!i zna!ci nebeski9 ri!ika i sudije> rvosve-tenici> druidi> djedovi. Ga resto!ja simbo!i2no
su redstav!ja!a resto!e boga Sunca i na nji9 su ima!i ravo da sjedaju samo rvosve-tenici u
ve!ike ka!endarske raznike i narodne starje-ine u vrijeme dono-enja važni9 !emenski9
od!uka. Kad je -irenjem 9ris(anstva druidsko sve-tenstvo otisnuto do nestanka> kameni
resto!i su s!uži!i !oka!nim $euda!cima> koji su reuze!i zakonodavnu sudijsku u!ogu druida.
……………………
…………………….
…………………….
…………………….
…………………….
…………………….
…………………….
…………………….
…………………….
…………………….
…………………….
…………………….
…………………….
…………………….
40
…………………….
SGB•@K F. )8FSNF;B


Sl. 34 ^krašeni stećak iz QlisniRe1 opština _ljevljaJ luk i zastava \vetovida1 jelen FnrigaG
kao Orion1 božansko žezlo boga \unRa i svjetlosti1 četiri kugle su četiri godišnja doba1 a
kugla medju četiri polukruga je \unRe o `idovdanu1 o ljetnom solstiRiju1 prvom danu ljeta.
\ličan motiv je na keltskom novčiću iz _anonije s kraja stare ere Fslika ispod slike stećkaG.
41
….
B#RF1B RB.8#
Sl. 35. Obrve sa nosom kao Uožije žezlo nad očima kao \unRem proljeća i ljeta F[ličevački
idol1 dkkk g. st. ereG.
42
Sl. 36. Uožiji žezal Fdonji lijevi ugaoG i keltsko božanstvo.
Sl. 37. Uožije žezlo u ruRi \vetovida kao motiv na stećku iz Oonje fgošće kod [aknja.
..
43
Sl. 3#. [eltski novaRJ božanstvo drži Uožije žezlo.
Sl) 3$. \tećak u ^zarićima1 ‚arampovo1 nostar
Sl. 4%. Uožije žezlo na stećku u OsmaRima1 nramorak1 fvornik FlijevoG i u Qornjem \uhom
polju1 ^log.
44
Sl. 41. Uožiji žezal Fr. vijek1 oeltiR ziRhXield QospelsG.
Sl .42. Uožije žezlo na stećku FQradaR1 Uanja [oviljačaG.
mm..
45
'=?F'SKF K@:BNF #8G@=F
Sl. 43. Oruidski kameni oltar u porti manastira u Oobrunu kod `išegrada.
Sl. 44. Oruidski kameni žrtveni oltar F4ro(e 5!e S-o(e 1ir2le) Ooddington noor1
aorthumberland1 jnglandG.
46
Sl. 45. [amen u prvom planu je druidski kameni žrtvenik1 \tonehenge.
Sl. 46. [ameni žrtveni oltar ispred dolmena FUurren1 SrelandG.
47
Sl. 47. Oruidski kameni žrtvenik sa još prepoznatljivom runom Nra9 sto znači N\unRe9. Yo su
račve ili rašlje. Fotkud druidi u VmeriRi posebna je pričaG.

Sl. 4#. \armatski znak N)4 FlijevoG znači Nra91 tj. \unRe i znak Nra9 ispod kola vremena na
keltskom novRu iz b. vijeka st. ere.
48
Sl. 4$. Oruidski kameni oltar u Oobrunu kod `išegrada.
Nƒudno klesani kamen u Oobrunu kod `išegrada1 poznat kao Nšareni kamen9 F_l. o„`1rG
izgleda da je bio nešto drugo1 a ne nadgrobni spomenik. Yo je mogao biti žrtveni kamen1 jer je
gornja površina izbrazdana radi otiRanja neke tečnosti.9 5:arian €enze!> ?krasni motivi na
ste(cima> Fzdava2 3,ese!in :as!esa4> Sarajevo> 19%+> str. *2%7
49
Sl. 5%. Ogham obelisk i znak slova N69.
Sl. 51. fnak slova N69 F…-*".* H2.&#'#+,0.5 "%д4.,*} "% K.0#'<.",0.3 0%5"€3G.

……
50
“По789:а /л/;<=>и? ;9=>и? >=:о9ор8@и A7иBраCиD9а@и. …-*".* "%д4.,*} "%
K.0#'<.",0.3 0%5"€3 4#0%$%л#,~ "*0#-#'•5 †4.8'%‡.,-%5 "*д#+л*-+#'.-*л~"•5.
=$ ."-*'*,"•3 4#4•-#0 !-*".€ 4*'+#} "%д4.,. 5#<"# #-5*-.-~ ˆ•&л~,0#8# ‰ bgŠ1
4'#!.-%+2*8# •K=‹1 :KŒC1 H‹О•Œ1 -# *,-~ -'. "*,+€$"•3 .5*".1 . :. ‹#8%+,0#8#1
4'#!.-%+2*8# • K=‹ H‹О•Œ …Œ•C1 -# *,-~ • K=‹ОK • …Œ•CŽ H‹О•Œ. =$
4#4•-#0 !-*".€ +-#'#} "%д4.,. 4#5€"*5 !-*".* ‹#8%+,0#8#J • K=‹ AОLDE7••
•О=• • ‘’E•О“1 -# *,-~ K=‹ AОLE7•”1 •О=•” • ‘’E•О“•9 5‚zvw~Ku ƒ.„.>
…rOyw†wtO‡wn s†Oun~s|wˆ ~Ov‰wsrŠ7
Sl. 52. aatpis sa druidskog oltara u Oubrunu kod `išegrada.
? ko!ovratu 5rvi krug s desna7 uisana su dva s!ovna znaka. Citani s desna u !ijevo daju
rije2 ;# 5S#7> -to na skitskoAsarmatskom zna2i S?N;B. ? srednjem krugu Sunca> (iri!icom
i-e 1@APABAGA#> tj. 1@=#,FG#. ? tre(em krugu s desna (iri!icom i-e ;F 5SF7> sto zna2i
SF1@. Sve to zna2iD ‹# …ƒG# ;F> odnosno S?N;B 1@=#,FG# SF1@. Ѣ
Sl. 53. \tećak iz okoline QaRkog.
51
Sl. 54. [ameni žrtvenik sa svastikom u Urotnjem polju1 jugozapadno od nostara.
52
Sl. 55. [ameni oltar na brdu QlaviRe1 selo zjuljaR kod aovog _azara.
53
Sl. 56. Oruidski žrtveni oltar u ‚udikovu FUerane1 orna QoraG.

Sl. 57. aatpis na ‚udikovskom kvadru čita se s lijeva na desnoJ W^DSD]VDW • W^DWD]VDW •
W^]VW • W^]VW FWV]SzOG.
……
……..
54
N@GPFS N@ K@:BN? F. ,@=NB

Sl. 5#. \elo Ujala kod `arne1 UugarskaJ zapis na kamenu čita se s desna u lijevoJ W^DSD]VDS •
W^DWD]VDW • W^DSD]VDW • W^]VW [ • \`SWjYzS W^]VW1 WV]SzO [F^_VzOG. aa drugoj sliRi
je stećak sa slovnim znakom NE91 znakom Warila [upala1 znakom ljeta.

55

Sl. 5$. \tećakDkrstača sa runama Fokolina zjubinjaG.
56
Sl. 6%. ]adgost1 kip na češkoj planini ]adhošt1 sa runama kao solarnim simbolima.
mm
mm
mm
57
S1B•@N1B N@ P=#<8#SG
Sl. 61. ^ stijenu su uklesana hetitska božanstva sa simbolima ekvinoRija Fmarkirano okviromG
koji ishode iz drveta života F–az—l—ka{a1 Uogazkale1 Yurke{G.
Sl. 62. \imboli \unRa o ekvinoRiju na stećRima isti su kao i simboli \unRa na hetitskim
stijenama.
58

Sl. 63. VntropomorXni prikaz \unRa na stećkuJ ruke su u znaku ravnodnevniRe. aa drugoj sliRi
zvijezda OaniRa u liku golubiRe na nebeskim kolima Fd. milenijum st. ere1 Oupljaja1 Uela
orkva1 UanatG.
…..
……..
59
#tkud isti so!arni znak za Sunce kod 6etita i kod gradite!ja ste(akaE Go je zbog toga sto su
gradite!ji ste(aka u davnoj ro-!osti živje!i skua sa 6etima i dije!i!i s njima zajedni2ku vjeru
u jednog ,i-njeg Boga> vjeru od istori2ara nazvanu skitizam. Bi!a je to rva monoteisti2ka
vjera nakon bib!ijskog otoa.
Sl. 64. xigurine iz Tarape FterraRotta Xigurine1 Tarappa1 [ot Oiji phase1 ckkkDdgkk UoG.
Sl. 65. \a nadgrobnim spomeniRima nehrišćana1 na kojima su kružni simboli \unRa na
nebeskom ekvatoru1 popločan je pod hrišćanske Rrkve FYombstones in the \t. Qermain RhurRh1
xlamanville1 nanRhe1 aormand{1 xranReG.
m.
m
60
..…
.#=@ S,F•B
Sl. 66. Vkhet1 simbol starih jgipćana1 \unRe između dvije planine Fistok i zapadGJ zora1 vidik1
horizont.
Sl. 67. \tećak iz okoline ]ogatiRe1 UosnaJ \unRe između dvije planine Fistok i zapadGJ zora1
vidik1 horizont. ƒetiri krivudave linije jesu četiri godišnja doba. Ovaj simbol je šireg
značenja od navedenog egipatskog simbola.

….
61
PFG@ F SPF=@8@
Sl. 6#. _ita ili Nspirala9. Otkud nama riječ Npita9@
#b!ike sira!a Srbi od davnina nazivaju Npita9. 'ak!e su to so!arne ite> a ne nekakve
sira!e i!i $ederi. N_ita9 je rije2 sanskrita i zna2i 3otaR9. Postojao je vedski bog Prajaita> -to
zna2i NotaR naroda9 53praja9 zna2i Nnarod9> a 3pita9 zna2i NotaR9G. Prajaita je
rorokovano božanstvo iz :unovog zakonika koje treba da do0e da sasi svijet.
62
Sl. 6$. _ite FspiraleG na stećRima solarni su simboli kosmičke svjetlosti1 \unRa i vremena.
mm...
m..m.
63
? sanskritu rije2 Npita FpiitaG9 ima i svoj kodirani smisao kroz misti2no zna2enje imena
s!ova 3*4.
Sta je misti2no zna2enje s!ova 3*4E Pog!edajmoH
PFFG@ Œ ; 5S7 Œ ;# Œ ;#•ŽNB Œ ;•ŽNB Œ S?N;B
Sl. 7%. \olarni simboli sačuvani su kroz tradiRiju šaranja slavskih krsnih hljebova \rba
Rentralne Uosne. \inonim za riječ Nhljeb9 je riječ Nsomun9 Fsanskritska riječ Nsom{a9
jedno je od imena \unRaG.
….
…..
…..…
64
.N@K =@,N#'NB,NF;B 5BK,FN#;F1@7
Sl. 71. ]aspored zone dana i noći na dan ravnodnevniRe FekvinoRijaG. aa dan ravnodnevniRe
sa linije nebeskog ekvatora zrake \unRa padaju tačno pod pk˜ prema femljinom ekvatoru
Fhorizontalna linija preko zone danaG.
Sl. 72. ]avnodnevniRa kao motiv na stećeku F]udo _olje1 QaRkoG.
65
Sl. 73._etrogliX SndijanaRa [olumbijeJ dva \unRa na liniji nebeskog ekvatoraJ proljetni i
jesenji ekvinoRij Fnataven ]iver1 Orinoko region1 oolombiaG.
Sl. 74. _iktski petrogliX FYhe stone at \truan1 \RotlandG.
66
Sl. 75. notiv na stećkuJ kretanje \unRa linijom nebeskog ekvatora na dane proljetne i jesenje
ravnodnevniRe F\ipčani1 aikšićG.

Sl. 76. [retanje \unRa u vrijeme ravnodnevniRa FaikšićG.
67

Sl. 77. Sndijanski petrogliXi FlijevoJ_aria oan{on near noab1 ^\V> desnoJ _aiute _eople1
Owens `alle{1 oaliXornia1 oaiXornia desert1 ^\VG.
Sl. 7#. Oetalj sa megalitske statue na ^skršnjim ostrvima Fjaster Ssland statuesG.
68
Sl. 7$. _etrogliX kanadskih SndijanaRa F_eterboroug1 Ontario1 oanadaG.
Sl. #%. ]avnodnevniRa na stećku Fƒevljanovići1 OlovoG.
69
Sl. #1. _erogliX u ^zbekistanu.
Sl. #2. ]avnodnevniRa kao motiv na stećku Foista1 SmotskiG.
70
Sl. #3. VntropomorXno \unReJ ruke u položaju ravnodnevniRe F\mrtići1 \okolaRG.
Sl. #4. ]avnodnevniRa Fƒičevo1 [onjiRG.
71
Sl. #5. _ećinski Rrtež iz gvozdenog doba Foave _aintings Xrom Youlou \helter1 oentral VXriRan
]epubliRG.

Sl. #6. notiv na stećRima Foista1 SmotskiG.
72

Sl. #7. aa stećaku iz fijemljeg polja kod nostara simbolično je predstavljeno \unRe na
nebeskom ekvatoru Fkrug na pravoj linijiG. Oesno je znak penjanja \unRa od zimskog
solstiRija Frođenja \varožićaG do proljetnog ekvinoRija i od proljetnog ekvinoRija do ljetnog
solstiRija F`idovdanaG. zijevo znak pada \unRa od `idovdana ka zimskom solstiRiju.

Sl. ##. notiv na stećkuJ ravnodnevniRa FOrah1 UilećaG.


73
NBBBSKF =#:B F SPF=@8B
Sl. #$. ]ombovi i spirale na kultnom hljebu F`inčanska kulturaG. ]omb je simbol
premudrosti1 znanja i kreativnosti \tvoritelja.
Sl. $%. _etrogliX južnoameričkih SndijanaRa FSlha de \anta oatarina1 UrazilG i romboidni
solarni simboli na kamenu Faewgrange1 SrskaG.
74

Sl. $1. ]omb na stećRima u Oobrom polju kod Yrnova FlijevoG i na stećku u \livno ]avno1
_rović1 Opuzen.
Sl. $2. \tećak sa rombovima FOpličići1 \tolaRG.
75

Sl. $3. \unRe na vrhu piramide i obelisk.
Na ste(cima je redstav!jen !jetni so!sticij na ,idovdanD Sunce je na vr9u nebeske iramide
i na vr9u obe!iska kao cvijet života i ko!o vremena 5\l. pc7. ;vijet sa -est !atica ozna2ava -est
mjeseci> tj. o!a godineD tri mjeseca ro!je(a i tri mjeseca !jeta. ?jedno je to Sun2ev cvijet
života 5ste(ak sasvim !ijevo7. :a!i krugovi na srednjem ste(ku izdije!jeni su na osam dije!ova
-to su osam sun2ani9 mjeseci u godini. Na rvom ste(ku s desna na!aze se 2etiri ma!a kruga
kao simbo!i Sunca sa 2etiri godi-nja doba. F sve je uram!jeno itama 5sira!ama7 kao
simbo!ima nebeske svjet!osti> kosmosa i vremena. Fsod s!ike ste(aka je g!ago!ji2no s!ovo
3*4 koje tako0e redstav!ja Sunce na nebeskoj iramidi o !jetnom so!Asticiju.
Sl. $4. \pirale na stećku F_odvelež1 nostarG.
76
Sl. $5. notiv na stećku iz _ogrebniRe1 Todovo kod \toRa.
Na ovom ste(ku rikazan je je!en sa Suncem na g!avi. Go je ,idovdan 21. juna> !jetni
so!sticij kad je Sunce ta2no iznad sazvijež0a #rion 5na sanskritu sazvijež0e #rion zove se
Nnriga9> sto zna2i Njelen97. Pas je sazvijež0e :a!og i ,e!ikog sa 5;anis :inor i ;anis
:ajor7. 'esni konjanik redstav!ja sv. 1urja 51urjevdan> Sur0evdan7> a !ijevi redstav!ja
Peruna 5F!indan7. 1urjevdan 5Sur0evdan7 je %. maja> dok je F!indan je 2. avgusta. Ga2no na
sredini izme0u ovi9 raznika je 21. jun> !jetni so!sticij> kraj ro!je(a i o2etak !jeta. Go je
najduži dan u godini i tog dana bio je tradiciona!ni narodni ,idovdan.
Sl. $6. [rilato \unRe1 bordura na stećku F[okorina1 QaRkoG.
….
….
….
77
S@.,F1BRSB 1B'N#=#)

Sl. $7. zjetni solstiRij o `idovdanu db. juna. \unRe je u vrhu rogova sazviježđa Uika1 tačno
iznad Oriona1 a lijevo se vidi sazviježđe nalog psa Foanis ninorG. Sspod nalog psa je
sazviježđe Wednorog FnonoRerosG. aa staćeku sa lokaRije _rovići F\livno ]avno kod
OpuzenaG predstavljeno je sazviježđe Wednorog.
mm.
>mm
78
mm.
S?NCB,F K#8#,=GF

Sl. $#. ^ krugu desno je \unRe sa dvanaest mjeseRi1 sunčevo kolo1 kolovrt Fprva slikaG. aa
stećku u donjem redu su pite FspiraleG1 perunika i kolovrti.
m.
m.
79
S,@=#)#,B S,@SGFKB
Sl. $$. ODkrst je vrijeme godine. Yu je i \vetovid sa svojim sunčanim konjem i \varogova
svastika. ‚estokraka zvijezda iznad jelena FOrionaG i psa Fsazviježđe nali pasG simbol je
nebeskog hrama u kome počiva \unRe u dane ljetnjog solstiRija F[aluXi1 Oobro polje1 YrnovoG.
Sl. 1%%. \vastika sa stećka na lokaRiji \teljRi1 _risoje kod Ouvna.
…..
…..
….
……
80
K=SG#,F


Sl. 1%1. [rstovi godišnjih doba sa šamanskog bubnja iz Yuve Fjugoistočni \ibir1 ]usijaG i
krstovi godišnjih doba sa stećaka Fdvije najdonje slikeG.
……

81
3P8@,F C?PB=@K4
Sl. 1%2. N_lavi čuperak9 F\umerian R{linder1 dkkk UoG.
Sl. 1%3.+_lavi čuperak FVstronomiRal seal Xrom the Tarappan era1 Sndus `alle{1 ckkkDdgkk
UoG.

Sl. 1%4. N_lavi čuperak9 na stećRima Fs lijevaJ `ukovsko1 Weljan1 [upres> oista1 `elika
gomila1 nostar> Yurovi1 Yrnovo1 \arajevoG.
….
…..
82
567#=@

Sl. 1%5. \imboli vremenaJ NFhGora9
Π#
Π=@ Π#=@ Π,=F1B:B
Petokraka u krugu je simbo! nebeskog 9rama. Krug sa etokrakom je nebeski 9ram izme0u
ro!je(a i !jeta u kojem je !jetni so!sticij. Go je rvi dan o2etka !jetaD ,idovdanH <tit i ma2 na
ste(ku !ijevo Svetovidova su ratna orema.
Sl. 1%6. ]una 9ra9 Fraklje1 rašlje1 rad1 ralo1 rano1 rasviće raširiti1 rastirati1 razglasiti1
razdvojiti1 razgalitiG.





83
.# B@B?NSK#1 =F1BCF
C!an 8+. 'u-anovog zakonika kažeD
“#5. 6 bab'(Fkoj reGi"
mS ko rekne babunsku reč1 ako bude vlastelin1 da plati sto perpera1 ako li bude sebar da plati
dvanaest perpera i da se bije stapovima.9
'u-anov zakonik je o 2!anu 8+. kažnjavao v!aste!ina sa 1"" erera> a onoga ko nije bio
v!aste!in g!obom od 12 erera i batinanjem za izgovorenu babunsku rije2> tj. za sovku koja
nije nekome direktno uu(ena> nego se> kao i danas> u govoru Srba koristi!a kao
3o-taa!ica4. Go je neristojna> bezobrazna rije2. ,a!tazar Bogi-i( je 19"%.g. isao da
obi2ajno ravo )rb!ja i Pa-trovi(a nije !oka!nog karaktera nego da korijene vu2e iz ravnog
sistema srednjovijekovne srske države.
@!eksandar So!ovjev je ustanovio da se u Srskom rimorju od m!eta2kom i austrijskom
v!a-(u sudi!o o .akoniku cara 'u-ana. Pera-ki +,roglas protiv psovke+> od 2+. avgusta
1%2*. g.> izri2ito roisuje da sudsko vije(e treba da izrekne kaznu o Qzakonima kra!ja
Ste$anaQ.
1os ma!o citata iz 'u-anovog zakonikaD
N6. H I=р=Dи ла9и>D:оI
= $% )*'*, л%-.",01 2-# , #&'%-.л. 3'.2;%"* %$.5,-+#1 д% ,* +'%-* #4*-
3'.2;%",-+#1 %0# ,* "%?* 0# 4'*!+2. . "* 4#+'%-.+2. ,* 3'.2;%",-+#1 д% ,* 0%$".
0%0# 4.2* $%0#" ,+*-.3 #-%6%.
7. H I=р=Dи ла9и>D:оI
= д% 4#,-%+. •*л.0% 6'0+% ‰LKtK‰K‰r ‰K suw}O •LOд#+.5% . -'8#+.5%1 д% 4#+'%-*
3'.2;%"* #д )*'*,. л%-.",0*1 0#). , ,* #&'%-.л. +*' л%-.",01 . д% .5 д%д* $%D
4#+*,- д3#+" . д% ,* +'%-. ,+%0. 3'.2;%",-+#.
#. H ла9и>D:о@ 7о7/"
= 4#4 л%-.",0.1 %0# ,* "%?*1 #&'%-.+2. 3'.2;%"."% +*' л%-.",01 д% ,* 0%$". 4#
$%0#" ,+*-.3 #-%6%.9
$. H 7ол/в=р<и@а"
= %0# ,* "%?* 4#л+*'%61 0#). )* $*# 3'.2;%"01 %0# ,3-*1 д% ,* 0',-.
3'.2;%",-+#1 % %0# ,* "* 0',-.1 д% 5 ,* $5* <*"% . д*6% . д% .5 ,* д%д* д*# 0;*1 %
#" д% ,* .$%8"%
84
1%. H I=р=9и:/"
= 0# ,* "%?* 0%# )*'*-.01 <.+*;. 5*? 3'.2;%".5%1 д% ,* #<*<* 4# #&'%$ . д% ,*
.$%8"%1 % 0# &. 8% -%).#1 . -%) д% ,* #<*<*.9
F kao sto se vidi u 'u-anovom zakoniku se ominje !atinska jeres. Go je rimokato!icizam.
Pominju se jeretici uo-te 5ƒl.bk7. @!i u 2!anu 9. 'u-anovog zakonika imenovani su
poluvjerci. ,idi se o .akoniku da o!uvjerci nisu rimokato!ici> jer je rimokato!icizam
ozna2en kao !atinska jeres. Po!uvjerci nisu jeretici> sto zna2i da su ravi!no isovijeda!i
ravos!avnu vjeru> a!i nisu ni unoravni 2!anovi onda-nje zvani2ne> nemanji(ke državne
crkve ortodoksnog romejskog 9ri-canstva> jer nisu otuno odbaci!i re9ri-(ansku vjeru i
zato su .akonikom diskrimisani. Bogumi!a u 'u-anovom zakoniku nema> jer i9 nije bi!o.
Pod babunima car 'u-an smatra rosti narod> niži sta!ež> div!jake i rostake Sebre> one sto
k!e-u kamene ido!e> kumire i!i QbabeQ. Go je taj narod i ta vjera koji je od Nemanje stradao> jer
nisu ri9vata!i vizantijski sti! 9ri-(anstva> nego su 9ri-(anstvo uk!oi!i u svoju re0a-nju
djedovsku vjeru i živje!i i sa Svaroži(em i sa 6ristom> sa Bije!im ,idom i sa 6ristom> sa
Grig!avom kao sa svetom Grojicom i sa re9ri-(anskim narodnim obi2ajima i simbo!ima. Go
su Srbi koji ne 9tjedo-e da se okore od Nemanji(a nametanom vizantijskom sti!u
9ri-(anstva.
Sl. 1%7. \tećRi ™babeN
....
85
‘B@BB3 F B@B?NF
Sl. 1%#. ™UabeN su kameni kumiri FidoliG rasprostranjeni širom ]usije i nongolije. Sznad je
Nbaba9 iz ^krajine1 a ispod stećak. Yo je isti motiv1 ista simbolika.
86
Sl. 1%$. [ameni kumiri FUurnt Till \tone oirRle1 yestern nassaRhusetts1 ^\VG.
87

Sl. 11%. [ameni kumiri iz Sndije i Vltaja u ]usiji.
88

Sl. 111. [ameni kumiri Nbabe91 \laventin Fgornja slikaG i 'ra9omU-!e> Ceska.
89

Sl. 112. [ameni kumir Nbaba91 [ernosovka stele u ^krajini Fgornja slikaG i dva stećkaD
Dkumira.
90

Sl. 113. [ameni kumir nazvan aikšin kiljan Fnala zukoviRa kod aikšićaG i kameni kumiri kod
Uosanskog _etrovRa..
91
Sl. 114. [ameni kumir1 u narodnoj tradiRiji poznat kao mramor bana ^grena Fziverovići1
aikšićG.
m.
m..
92
'vovjerci krstjani 5o!uvjerci 'u-anovog zakonika7 k!esa!i su kamen i ravi!i ste(ke i
kumire koji se ominju u dje!u 3Rivot Svetog Simeona4 Ste$ana Prvovjen2anog. NBabuni4 su
bi!i sto2ari> 2obani> 3gatari4 koji su se mo!i!i o re9ri-(anskom obi2aju> 3gata!i4 vremena o
zvijezdama i ticama> 9ri-(ani koji su drža!i tradiciona!ne narodne obi2aje iz vremena rije
rimanja 9ri-(anstva.
<esti vase!jenski sabor donosi od!uke o zabrani i iskorijenjivanju gatanja i sujevjerja kao i
svi9 obi2aju kroz koje se to iso!java. Sedmi vase!jenski sabor donosi kanone o obožavanju
krsta i ikona i rog!a-avaju jereticima sve koji to o razumu vjere odbijaju. Nji9 Nemanja
ma2em i ognjem rogoni i mnogi objego-e zaadno od Nemanjine države> uz i niz 'rinu i
reko 'rine u Bosnu i tu nastavi-e da 2uvaju svoj sti! 9ri-(anske vjere> vjere u 6rista koju su
du9ovnom rirodom naka!emi!i na svoje re9ri-(ansko vjerovanje i re9ri-(anske obi2aje.
F u Bosni i9 zate2e druga nevo!jaD krvavi krsta-koAinkvizitorski rimokato!icizam> koji staA
!nim nasrtajem ognjem i ma2em nastoja-e da istrijebi Qrok!ete babuneQ i nametne svoje
rimsko kvazi9ri-(anstvo> koje oni zovu Qravom viromQ.
F tako sve bija-e dok v!adika Niko!aj ,e!imirovi( krstjansku verziju 9ri-(anstva ne nazva
svetosavljem> koje de$inisa kao 3ravos!av!je srbskog sti!a i iskustva4. Ne> nije to
svetosavlje> nego je ravo s!av!je pravoslavlje o Bogu Pravu> Bogu Pravde. Pravos!av!je je
kamen teme!jac srbskog identiteta koji srski nerijate!ji oduvek že!e da uni-te. Go su
riadnici romejskogr2kog ortodoksja> riadnici ortodoksnog judaizma> ukunog zaadnog
9ri-canstva i riadnici is!ama.

Sl. 115. Yriskelion na stećku FUoljević1 \rebreniRaG.
93
8@RF =F:#K@G#8FCKF6 F.,#=@
N[asnije pako kad se patareni u Uosni pojave1 onda na molbu i potiRanje rimskih papah1
ugarski kralj i1 progoneći patarene1 povrijede bosanskih banah nezavisnost1 kako ćemo svojim
redom vidjeti.
„. [ulin Qod. bbgrDbdke h cg
\in Uorića1 rođen godine bbel1 po smrti otRa svoga stupi na njegovo dostojanstvo godine
bbgr. \lijedeće godine sjedinivši se sa svojim svojaRim sinovima OešinimJ niroslavom1
[onstantinom i \tjepanom aemanjom1 ustane protiva ]adoslavu1 posljednjem kralju
dalmatinskom1 sinu kralja Oraginje1 i ovoga iz fete protjera. ]adoslav i brat mu Svaniš
prebjegnu u Oubrovnik> i budući da ih Oubrovčani na zahtijevanje [ulinovo i Oešino ne
htjedoše predati1 to ovi vojsku dignu na Oubrovčane1 al bijahu od ovih pobijeđeni. Ovi ban
izpočetka svog vladanja bio je pravi katolik1 kako se vidi iz poslaniRe papina zegata Yeobalda
na njega pisane godine bbrk.
V poslije nek se oženi sa sestrom \tjepana aemanje1 koja bijaše bogomilka1 i on postade
sljedbenik iste vjere. Woš godine bbqe. bio je otajni njihov sljedbenik i u isto sljedbeništvo
privukao je svoju sestru Vnu1 njezina čovjeka niroslava1 brata mu [onstantina i svog šuru
\tjepana aemanju1 raškog župana> dapače protjerane iz \plita i Yrogira bogomile u svoju ih
državu primi. ]azumivši ova1 jmerik1 kralj ugarski1 prisili ga ići u ]im k papi1 da ondje
obeća ostaviti bogomilstvo> on istina ode u ]im i pod zakletvu obeća da unapredak nit će on
slijediti nauk bogomilah1 niti iste trpiti u svojoj zemlji> al kako vidimo iz poslaniRe `ulkana1
kralja srbskog1 na papu SnoRenRija SSS. godine bbpp. pisane1 [ulin opet se je povratio na
krivovjerstvo.9 5Primjeri bosansko9ercegova2ke ismenosti i književnosti od 11. 'o 19.
sto!je(a> Bosanski $ranjevci Mi!irici> Fvan 1uki(> str. &9A8"> Fzbor> transkricija> redgovor i
rje2nik 'arija )abari(ABagari(> 6'K Naredak> .agreb M Sarajevo> 2""*7
Nemanja bogumi!HE Nemanjina sestra bogumi!kaHE Knez :iros!av bogumi!HE Ku!in Ban
bogumi!HE <ta je ovoE .a-to rimokato!ici tvrde da je Ste$an Nemanja bio bogumi!E Bvo za-toD
iz era Nemanjinog biogra$a Ste$ana Prvovjen2anog vidje!i smo da je Nemanja sve do zre!og
doba bio rimokato!ik> a se onovo krstio u Pravos!avnoj ;rkvi krstjana i ostao ravos!avac
tradiciona!ne srbske Pravos!avne ;rkve rodovjerni9 9ri-(ana> krstjana dvovjeraca. Nji9
=imokato!i2ka crkva zove bogumi!ima i zato je i Nemanja onovnim kr-tenjem za
rimokato!ike ostao bogumi!. Nemanjina sestra> knez :iros!av> Ku!in Ban i njegova sestra su
te ravos!avne krstjanske vjere. Ge ravos!avne krstjane rimokato!ici zovu bogumi!ima> a
Sveti Sava i9 zove 3masa!ijani koji su sada bogomi!i A babuni.4 Pa nastav!ja ve( citirani
rimokato!i2ki izvor i kažeD
N`ideći se [ulin stiješnjen sa svih stranah1 ostavi bogomilstvo posve1 i buduć1 da je biskup
Oanijel bio umro1 to on postavi biskupom ]adogosta1 kog čini posvetit po Uernardu1
arRibiskupu dubrovačkom1 sagradi svojim troškom dvije Rrkve1 koje isti Uernardo posveti1 ban
ga lijepo nadarivši vrati u Oubrovnik> godine pako bdkd. Uernarda spomenutog i
94
arRhiđakona dubrovačkoga sa još nekoliko svojih Uošnjakah1 kao poslanike papi SnoRenRiju
SSS. poslao je s darovima1 da izjave njegovu poslušnost i podložnost prama rimskoj
stoliRi1 moleći da mu papa svog poslanika pošalje1 koji će mu biti od velike pomoći u
obraćenju krivovjernikah. _apa ovo poslaničtvo dragovoljno primi1 i pošalje mu svoga
poslanika Svana oasaemaria1 svoje kapele nadstojnika. Ovi poslanik među mnogim obrati i
nekakve kaluđere sv. `asilije. _rednjaRi dakle od patarenah i ovi saemarija1 svoje kapele
nadstojnika. Ovi poslaku papinu. _oslanik zatim ode u ^garsku k jmeriku1 povedši sa sobom
rečene prednjake h njih dvojiRu h kod kralja bio je tada i sin [ulinov1 koji pred poslanikom1
kraljem i arRibiskupom koločkim1 obeća na ime svoje i otčevo1 da više niti će oni slijediti
nauk patarenski1 niti će u svojoj zemlji dopustiti1 da drugi slijedi1 i ako bi ovo obećanje
prestupio1 da plati b.kkk markah srebra. Ova pako ona prednjaka1 na ime svoje braće
obećaše sva ona obslužit koja im od papina poslanika budu naložena1 obećanje ovo
zakletvom potvrdiše. \va ova vidi iz knjige kralja jmerika na papu SnoRenRija SSS. pisane
godine bdke. [od xarlatija pag. eg t. S9 5Primjeri bosansko9ercegova2ke ismenosti i
književnosti od 11. do 19. sto!je(a> Bosanski $ranjevci M i!irici> Fvan 1uki(> 6'K Naredak>
.agreb M Sarajevo> 2""*> str. 81.7
#tkud bogumi!ima ka!u0eriE Bogumi!i se jesu ob!a2i!i u crne mantije sa kau!ja2ama kao
ka!u0eri> a!i bogumi!i nisu ima!i ka!u0ere. Prvo su rimokato!icima svi Nemanji(i bi!i bogumi!i
i Ku!in Ban bija-e im bogumi!> a g!eD 3bogumi!i4 i!i 3atareni4 o $resci iz crkve sv. @9i!ija u
@ri!ju imaju ar9ijereje u sve-teni2kim odorama i k tome jo- evo i ka!u0ere imaju. 'ak!e to
nisu bogumi!i> nego agano9ri-(ani> o!uvjerci> tj. dvovjerni krstjani.
Ne. \koro svi spomeniRi s natpisima pripadaju XeudalRima i slobodnim ljudima.
l. Qrobne XormulaRije u natpisima iz TerRegovine su skoro istovjetne sa grobnim natpisima
iz zapadne jvrope i susjedne OalmaRije.
g. `elik broj grobalja i Rrkava Fpravoslavnih i katoličkihG iz novog vijeka se nalazi na
srednjovjekovnim nekropolama. Ova činjeniRa potvrdjuje kontinuitet ortodoksije.
q. ^ posljednje vrijeme su otkrivene zidine od q kasnosrednjovjekovnih Rrkava u Tumskoj
femlji1 od kojih je jedna trobrodna romaničkog stila F„SSD„SSS v.G u Qornjoj Uijeloj kod
[onjiRa1 gdje su1 u „` vijeku1 živjeli neki krstjani bosanske Rrkve Fovjetko krstjaninG. Szvori i
spomeniRi s natpisima spominju r Rrkava u Tumskoj femlji1 od kojih neke i danas postoje.
Sntezivneg zidanja Rrkava u kasnom srednjem vijeku bilo je i u Yravuniji1 gdje su1 prema
pisanim izvorima1 tobože živjeli heretiRi1 patareni.
r. Vpsolutna većina bosanskoDhumskih povelja1 pisanih pro Xoro interno i pro Xoro ešterDno1
ima znak krsta u početku ili na kraju teksta. _ovelje sa fapada1 iz Trvatske i zapadne Uosne
rijetko imaju znak krsta u tekstu.
p. aeki domaći izvori trebinjskoDmrkanskih biskupa iz „`SS vijeka nazivaju pravoslavne iz
TerRegovine patarenima1 manihejima i heretiRima.Z 5:arko ,ego> Srednjevjekovni nadgrobni
somenici Bi6> 8jubu-ki> Sarajevo> 19+*. Str.2127
…..
95
=imokato!i2ke !aži o bogumi!ima !ako su razotkrivene i nije otrebno navoditi nji9ove
osta!e !aži o bogumi!ima> jer su teme!ji ti9 !aži sru-eni istinom da od atarenima i!i
bogumi!ima rimokato!ici odrazumijevaju one koji isovijedaju da Sveti 'u9 is9odi od #ca>
5e’ Patre7> za raz!iku od rimokato!ika koji isovijedaju da 'u9 Sveti is9odi od #ca i od Sina
5e’ Patrie Ti!io“ue7D
N_o njima1 stanovniRi Uosne su NjeretiRi91 Nmaniheji91 Npatareni91 a njihova zemlja
rasadnik svih mogućih zala i jeresi1 kao uostalom i ostale pravoslavne zemlje. fa
]imokatoličku Rrkvu toga doba jeretik je svaki hrišćanin1 dakle i pravoslavni1 i prije svega
pravoslavni1 koji ne priznaje apsolutnu vlast pape1 rimokatoličke dogme i latinski obred. FOo
danas je taj stav znatno ublaženG. \am termin Npatareni91 Npaterini91 kojim se najčešće
označavaju stanovniRi Uosne1 označava one koji uče da Ouh \veti ishodi od ORa Feš _atreG1
dakle pravoslavne1 za razliku od rimokatolika koji uče da ishodi od ORa i \ina Feš _atre
xiliovueG.9 5Sor0e •ain> :it o bogumi!ima> Casois QPog!ediQ br. 1&9.> Kragujevac>
setembar 199+> str. 2*A2+ i 2asois Q,idos!ov M Sabornik ear9ije .a9umskoA9ercegova2ke i
PrimorskeQ br. 9.> Grebinje 199%.> str. +9A%27
6ri-(anski o!uvjerci 5dvovjerci> krstjani7 živje!i su -irom Srbije> zaadno i južno od rijeke
'rine i tu su ostavi!i svoje brojne tragove na nadgrobnim bi!jezima> mramorima i!i ste(cima i
u rijetkim somenicima ;rkve bosanske. 1o- je srski knez Cas!av K!onimirovi( 59/2A9%".
g.7> koji je os!ije bjekstva iz Bugarske u Srbiji riznao vr9ovnu romejsku v!ast> isao
8ekaenusu da se u zabitoj Bosni na!aze jeretici i agani najgoreg soja. 'ak!e svakako je u
vidu imao bosanske krstjane dvovjerce. Cest motiv na somenicima je Svetovid> koji drži
otvorenu i odignutu desnu ruku b!agos!ova. Na tim somenicima su i rikazi krsta kojeg su
;imbri> Simbri i!i Sebri sveti!i i ostova!i i rije ostojanja 9ri-(anstva> a!i se krstu nisu
k!anja!i.
8@RF B#<N1@CKF6 F.,#=@
“1rkva boFa(Fka je bila autohtona Rrkva u Uosni koja je postojala tokom srednjeg vijeka.
Yo je bila jedina heretička Rrkva koja je uspjela da postane zemaljska FdržavnaG Rrkva.
Teretičkim Rrkvama u nakedoniji1 Staliji1 xranRuskoj i Uosni pripisuje se dua!izam.
_ripadniRi orkve bosanske su se nazvali krestjanima ili krstjanima. Oanas ta orkva više ne
postoji jer je sasvim nestala tokom #smanske vladavine. Oubrovčani su predstavnike orkve
bosanske zvali atarenima. ^ literaturi se predstavniRi orkve bosanske nazivaju i
bogumi!ima.
Uabuni FUabuninG je izraz kojim su u srednjovjekovnoj \rbiji nazivani heretiRi i bosanski
krstjani Fbabunska jeres> zli heretiRi> trikleti babuni> babunska vjera> bezbožni i paganski
babuni> babunska riječG.
96
`jersko učenje orkve bosanske se danas slabo poznaje. aije sačuvano dovoljno inXormaRija
koje bi pojasnile teologiju i obrede. `iše inXormaRije nude inkvizitorski i protivnički tabori
koji su pripadniRima orkve bosanske pripisivali različite osobine koje je teško provjeriti.
Uosna je bila smještena na graniRi katoličanstva i ravos!av!ja. 6rvati na zapadu i :a0ari
na sjeveru su prihvatili katoličanstvo1 dok su \rbi na istoku prihvatili pravoslavlje. Ye obje
zvanično priznate Rrkve FortodoksneG su smatrale orkvu bosansku heretičkom. \tranRi su
često optuživali orkvu bosansku da je bila vezana za Patarensku 9erezu i bogumile1 niti
mnogi historičari danas smatraju da su te teze netačne. Yokom kasnog srednjeg vijeka orkva
bosanska je egzistirala sa katoličkom Rrkvom.
Oio otpora orkve bosanske je vjerovatno bio vezan sa politikom> tokom 1*. vijeka katolička
Rrkva je smjestila Uosnu pod mađarskim biskupom i moguće je da je jedan motiv za -izmu
bila želja za nezavisnost od nađarske dominaRije. aekoliko bosanski9 v!adara su bili krstjani1
ali neki od njih su prihvatili katoličanstvo zbog političkih razloga.
]anije se je smatralo da su krstjani masovno prešli na Fs!am zbog progona katoličke i
pravoslavne Rrkve. ao1 danas neki historičari smatraju da je orkva bosanska bila skoro
nestala za vrijeme dolaska Osmanlija 1*%/. godine.9 5€ikiedia> ;rkva bosanska7
Fdemo redom> asus o asus> od !aži do !ažiH
#o-njaci kažu:
“1rkva boFa(Fka je bila autohtona Rrkva u Uosni koja je postojala tokom srednjeg vijeka. Yo
je bila jedina heretička Rrkva koja je uspjela da postane zemaljska FdržavnaG Rrkva.
Tereičkim Rrkvama u nakedoniji1 Staliji1 xranRuskoj i Uosni pripisuje se dua!izam.9
<ta je dua!izam u u2enju ;rkve bosanskeE Go je sinkerti2na dvojnost vjere rodovjerni9
9ri-(ana o!uvjeraca> tj. dvovjeracaD 2uvanje nas!ijedjeni9 re9ri-(anski9 vjerovanja i obi2aja
uz vjerovanje u Fsusa 6rista o Pismu> a ne o !judskoj $i!ozo$iji vizantijske i rimske crkve.
Samo 9ri-(anstvo je svojevrsni dua!izam koji rovejava kroz cije!o Sveto Pismo i Starog i
Novog .avjeta. Go je nerekidna borba izme0u dobra i z!a> borba izme0u svjet!a i tame>
borba izme0u istine i !aži> borba izme0u Boga i 0avo!a> borba izme0u re9ri-(anskog
;rnoboga i Bje!oboga.
6ristos je rekao jevrejskim $arisejimaD
N`i ste od nižijeh1 ja sam od višijeh> vi ste od ovoga svijeta1 ja nijesam od ovoga svijeta.9
51ovan>8>2/7
6ristos nas u2i da je vrag 5Sotona7 gosodar odnebesja> knez ovoga svijetaD
“,e( ne(u mnogo govoriti s vamaP jer ide knez ovoga svijeta i u meni nema ni-ta.4
51ovan>1*D/"7
'ua!izam je borba tije!a i du-eD
97
3'u9 je ono sto oživ!java>a tije!o ni-ta ne omaže4. 51ovan>%D%/7
Go je bio i ostao dua!izam riadnika ;rkve bosanske> onda-nji9 dvovjeraca krstjana> koje su
nazva!i bogumi!ima> atarenima i ma9inejcima> a danas i9 z!om namjerom ogre-no zovu
svetosavcima.
#o-njaci govore:
N_ripadniRi orkve bosanske su se nazvali krstjanima. Oanas ta orkva više ne postoji jer je
sasvim nestala tokom #smanske vladavine. Oubrovčani su predstavnike orkve bosanske zvali
atarenima. ^ literaturi se predstavniRi orkve bosanske nazivaju i bogumi!ima.9
#nda-nji krstjani su dana-nji srbski ravos!avci> sto zna2i da je ;rkva bosanska reživje!a
#smansku v!adavinu.
'ubrov2ani su bi!i ma9om rimokato!i2ke vjere i zva!i su ravos!avne atarenima> jer su
ravos!avci isovijeda!i da 'u9 Sveti od #ca is9odi 5e’ Patre7> dok rimokato!ici isovijedaju
da Sveti 'ud is9odi i od #ca i od Sina 5e’ Patrie Ti!io“ue7.
,idje!i smo na rimjeru Nemanjinog re!aska u Pravos!avnu crkvu krstjana da rimokato!i2ki
autori ravos!avce nazivaju bogumi!ima.
. #o-njaci potporu svojim lažima traže% pa vele:
NUabuni FUabuninG je izraz kojim su u srednjovjekovnoj \rbiji nazivani heretiRi i bosanDski
krstjani Fbabunska jeres> zli heretiRi> trikleti babuni> babunska vjera> bezbožni i paganski
babuni> babunska riječG9.
F ovu !až i zab!udu raskrinka!i smo ret9odnim obja-njenjima. Po-to o Q bosanskim boguA
mi!imaQ traga nikakvog nema i to sto nikad nije ostoja!o ne može se ni na(i. Go i sami
Bo-njaci riznaju kad kažuD
N`jersko učenje orkve bosanske se danas slabo poznaje. aije sačuvano dovoljno
inXormaRija koje bi pojasnile teologiju i obrede. `iše inXormaRije nude inkvizitorski i
protivnički tabori koji su pripadniRima orkve bosanske pripisivali različite osobine koje je
teško provjeriti.9
,jersko u2enja ;rkve bosanske od!i2no se oznaje i svakom dobronamjernom 2ovjeku !ako
je to u2enje soznati kroz tragove ravos!avni9 bogomo!ja onog doba> kroz crkvene knjige
onog doba> kroz kra!jevske ove!je onog doba i kroz ste(ke i zaise na ste(ima> kao i kroz
narodne obi2aje u dana-njoj vjeri ravos!avni9 Srba.
/eki #o-njaci vole da lažu:
98
NUosna je bila smještena na graniRi katoličanstva i ravos!av!ja. 6rvati na zapadu i :a0ari
na sjeveru su prihvatili katoličanstvo1 dok su \rbi na istoku prihvatili pravoslavlje. Ye obje
zvanično priznate Rrkve FortodoksneG su smatrale orkvu bosansku heretičkom. \tranRi su
često optuživali orkvu bosansku da je bila vezana za Patarensku 9erezu i bogumile1 no mnogi
historičari danas smatraju da su te teze netačne. Yokom kasnog srednjeg vijeka orkva
bosanska je egzistirala sa katoličkom Rrkvom.9
,e( smo oisa!i srbsko ravos!av!je rije Ste$ana Nemanje i vizantijsko ortodoksno
9ri-(anstvo> kojem se rik!onio Nemanja od vremena njegovog sabora 119%. godine i mog!i
smo se uvjeriti da to nisu identi2ne vjere u dogmatskoAkanonskim ravi!ima.
1os od vremena aosto!skog misionarenja o Ba!kanu a reko srednjeg vijeka do danas>
;rkva bosanska je bi!a i osta!a. 'anas vjeru te ;rkve zovu svetosav!jem> 9ri-(anstvom
srbskog sti!a i iskustva> a to su zaravo dvovjerni krstjani.
#o-njaci i ovako tvrde:
NOio otpora orkve bosanske je vjerovatno bio vezan sa politikom> tokom 1*. vijeka
katolička Rrkva je smjestila Uosnu pod mađarskim biskupom i moguće je da je jedan motiv
za-izmu bila želja za nezavisnost od nađarske dominaRije. aekoliko bosanski9 v!adara su bili
krstjani1 ali neki od njih su prihvatili katoličanstvo zbog političkih razloga.9
Po!iti2ki raz!ozi ostoja!i su samo u s!u2ajevima bosanski9 v!adara> koji su tom o!itikom
2uva!i narod od aini9 krsta-ki9 o9oda 5rimjer Ku!ina Bana na Bi!inom o!ju7> i!i su time
-titi!i svoj trenutni !i2ni interes. 8i2ni interes onekad je rovejavao je i kod neki9 starje-ina
;rkve bosanske> a!i je ve(ina naroda trajno osta!a vjerna svojoj izvornoj tradiciona!noj vjeri.
Bosanski krstjani dvovjerci 5o!uvjerci 'u-anovog zakonika7 oira!i su se rimokato!i2koj
vjeri i ot2injavanju ainoj v!asti.
F evo sami Bo-njaci riznaju da nije uvijek ta2no ono sto se tvrdi!o o Qbosanskim boguA
mi!imaQD
N]anije se je smatralo da su krstjani masovno prešli na Fs!am zbog progona katoličke i
pravoslavne Rrkve. ao1 danas neki historičari smatraju da je orkva bosanska bila skoro
nestala za vrijeme dolaska Osmanlija 1*%/. godine.9
QSmatra!o seQ i Qneki smatrajuQE )osodo Bo-nja2ka> ne2ije smatranje nije nikakav
istorijski dokazH #no -to istorija zna jest da su neki od riadnika ;rkve bosanske re-!i na
is!am neosredno o turskom osvajanju Bosne. Go su rvo u2ini!i neki bosanski rvaci da bi
sa2uva!i svoje go!e živote i živote svoje 2e!jadi> da bi sa2uva!i svoju imovinu i kakveAtakve
rivi!egije kod turski9 v!asti. #bi2ni narod re!azio je na is!am ug!avnom da se sa2uva od
roske nevo!je i beskruu!oznog turskog zu!uma.
;rkva bosanska> u vrijeme Stjeana ,uk2i(a Kosa2e 51*"* A 1*%%7> 9ercega od Svetog
Save> o2inja!a je da se riaja Nemanji(koj vizantijskoj crkvi> a!i to ug!avnom nije dove!o do
romjene u tradiciona!nom vjerovanju i obi2ajima samog naroda. 'ruge i ogubnije romjene
99
do-!e su nakon turskog osvajanja> kad je gr2ka ortodoksna crkva mitom od turske v!asti dobi!a
ravo da u Srbiji i Bosni i 6ercegovini ostavi svoje v!adike i sve-tenike. Gada su zabranjeni
svi aganski re9ri-(anski obi2aji> zabranjena su sva javna narodna zborovanja. F sve ono sto
vijekovima Srbima krstjanima nisu mog!i da zabrane kanoni Gru!skog 5+I%7 vase!jenskog
sabora> zabrani-e )rci reko Guraka. :nogi re9ri-(anski obi2aji održavani su tajno od
okri!jem no(i. Gako i badnjaci reživje-e> reživje 1urjev dan sa svojim obi2ajima> reživje-e
Fvanjski krijesi> ,arin dan...i reživje dvovjerno krstjanstvo do dana dana-njeg.
Govoreći o tobožnjim bogumilima neki #o-njaci se pozivaju na sljedeće riječi prezvi&
tera 0ozmeD
N^če svoje da se ne pokoravaju vlastima1 rugaju se starješinama1 smatraju bogu mrskim
onoga koji rabota za Rara i robovima govore da ne služe svojim gospodarima.Z 5Prezviter
Kozma7
@ evo sta i-e na ste(ku iz ,e!i2ana kod GrebinjaD
Q)#SP#1@ =@'@C@> R?P@N@ NBN;@ CF6#=F•@ K?•NF;@ @ NB,1BSG@ R?A
P@N@ ,=@GK@ F S8?)B '@BFRF,@…> K•F R?P@N@ :F8G1BN@ '=@RF,#1BA,F•@Q.
Bvo i natis iz Ko2erina kod 8i-ticeD
Q... SB 8BRF ,F)@N1 :F8#<B,F• S8?RF B@N? SGFP@N? F K=@81? G,=GK? F
K=@81? '@BF<F F K=@81F;F )=?BF F K=@81@ #SG#1? F ? G# ,=F:B '#1'B F
S,@'F SB #SG#1@ K=@81 S 6B=;B)#: F S B#SN#: F N@ ?)=B P#1B #SG#1@ ...Q
?z osobne i dru-tvene odatke sa9ranjeni9 !judi> oni vi-e uta ružaju i odatke o uzroku
smrtiD
QP#)FB#6 .@ S,#)@ )#SP#'FN@4 5Se$ik Be-!aAgi(> Ste(ci M ku!tura i umjetnost> F=#
3,ese!in :as!esa4 > Sarajevo> 1982> str. **9A*+"7
Fz ovi9 rimjera vidimo okoravanje i vjernost v!astima i nema ruganja starje-inama i vidi
se da su vjerno s!uži!i svojim narodnim gosodarima> a!i Srbi jesu bi!i rotiv uvodjenja
$euda!nog oretka kakav je bio srednjovjekovni $euda!ni oredak> koji je Srbima u =a-koj tek
nametnuo Ste$an Nemanja.
/eki #o-njaci se pozivaju na “*rbski *inodik"1
Srbski 3Sinodik4 53.bornik4> gF, i!i g, vijek7 nastao je na bazi gr2kog origina!a i buA
garskog revoda> uz niz reisiva2ki9 ubacivanja. Bvo tekst revodaD
Nfli heretiRi1 trikleti babuni1 koji se zovu lažni krstjani i koji se rugaju našoj pravoj veri1
uzimaju od knjiga |\veto _isanije| i obraćaju ga na zloverje1 i koji se odlučiše od svete
pravoslavne Rrkve1 i koji se rugaju svetome i časnome krstu1 i koji se rugaju i ne klanjaju
svetim ikonama1 da budu prokleti. [oji veruju u babunsku veru i njihovo učenje1 i koji ih
primaju i klanjaju im se1 i koji drže veru njihovu1 takvi da budu prokleti.
100
[oji znaju da je babunske vere1 pa ih primaju u svoje zemlje i brane ih1 takvi da budu
prokleti.
Onaj koji ne proklinje svaku zlu heresu1 a naročito jeretike1 koji se nazivaju babuni1 da bude
proklet.
S svima koji veruju u pravu veru1 istinskim hristjanima i koji se klanjaj obrazu svetoga i
časnoga krsta1 i svetim ikonama1 i svetim moštima1 koji tako misle i veruju1 večni pomen.
.\avi jeromonahu večni pomen. S svaki babun da bude proklet. S gromko velimoJ mnoga leta
Rarem.
S gromko velimoJ ]astudije bosanski1 i ]adomir1 i Oražilo1 i Yoljko1 i Yvrtko1 i Yvrdoš1
›dodatoJ i ]adin gost TerRegov1 da bude prokletiœ1 i svi koji se nazivaju krstjani i krstjaniRe1 a
ne klanjaju se svetim ikonama i krstu časnome1 da budu prokleti.Z 5Grebnik manastira Svete
Grojice kod P!ev!ja> Somenik Srske Kra!jevske @kademije> 8,F. Fzdao 8jubomir
Stojanovi(7.
Sinodik se 2ita svake godine na Nedje!ju Pravos!av!ja> kad vizantijska ortodoksna crkva
rok!inje sve one koji dos!jedno ne o-tuju njene dogmate i kanone. Konkretno u gore
citiranom Sinodiku rok!inju se jeretici babuni koji se ne k!anjaju 2asnom krstu i ikonama. F
to je sav grije9 ti9 Qjeretika babunaQ. Po ovom Sinodiku vidimo da se dvovjerci 5o!uvjerci7
riadnici ;rkve bosanske nisu k!anja!i ikonama> drvetu krsta i crkvenim sasudima
5stvarima7> niti crkvama> tj. 9ramovima.
Bvo sta o k!anjanju krstu i ikonama kaže Sveti Sava u QRickoj besedi o ravoj veriQD
N”$ -#1 5. ,* 0л%(%5# . 4#2-)*5# . 6*л.+%5# ,+*!*," .0#" !#+*!%",0#8
#+%4л#;*(% A#8% ‘#8#,% 4#5%$%"#8 A#<%",-+#5 . #,-%+2*8 "*4'#5*(*"#1 -%0# д%
#"%) 0#). )* 4#5%$%" +*'#5 ,5%-'% д% +.д. ,%5#8% A#8% :#). ,* )%+.# -*л . , /д.5%
4#<.+*#. :л%(%5# ,* . д'+*- …%,"#8% 0',-% . ,+*-.5 !%,".5 ,%,д.5% . &#<%",0.5
6'0+%5% . ,+*-.5 5*,-.5%. :л%(%5# ,* . !%,- #д%)*5# .0#". H'*,+*-*
A#8#'#д.6* . .0#"%5% ,+*!*,".3 A#<).3 8#д".0%1 $д.<;. #!. д2* F"%2*G 0%
4'+##&'%$"#5 л.0 . 5 $"#,*;. "% #"# 2-# )* "*,3+%-/.+#.
О+# )* &#8#/&.+. F5#).G1 д#85%- 4'%+#,л%+".3 О-%!0.3 4'*д%(%. •л*д);. (.5%1 .
5. -%0# +*')*5# . -%0# .,4#+*д%5#1 % ,+* )*'*-.0* . ,+%0 )*'*, (.3#+ 4'#0л.(*5#.Z
K!anjanje krstu> k!anjanje ikonama i k!anjanje svetim mo-tima 5kostima sveti9 okojnika7
jesu od!uke vase!jenski9 sabora vizantijskoArimokato!i2kog sti!a 9ri-(anstva sve do Sedmog
vase!jenskog sabora &8&. godine. Po-to su bosanski krstjani bi!i u aosto!skoj tradiciona!noj
narodnoj vjeri i nisu bi!i od okri!jem ;arigradske atrijar-ije> nisu ri9vata!i sve dogmatskoA
Akanonske od!uke vase!jenski9 sabora> niti su se k!anja!i krstu i ikonama. 1e !i to bio nji9ov
grije9> jesu !i time sada!i u jeretikeE Ne> oni nisu s!u-a!i !judske od!uke o itanjima vjere>
nego su dos!jedno s!u-a!i rije2i Svetog Pisma> jer Fsus 6rist re2e i zaovijedi vjernicima da se
o itanjima vjere samo Bogu treba k!anjatiD
……………………………………………………………………………………………….
101
QF odgovaraju(i Fsus re2e muD Fdi od mene> SotonoP u Pismu stojiD Pok!anjaj se )osodu
Bogu svom> i Njemu jedinom s!uži.Q 58uka>*D87
QGada re2e njemu FsusD Fdi od mene> sotonoP jer stoji naisanoD )osodu Bogu svom
ok!anjaj se i Njemu jedino s!uži.Q 5:atej>*D1"7
'ak!e su 3o!uvjerci4 i 3babuni4> tj. bosanski krstjani dvovjerci> bi!i isravniji 9ri-(ani od
danasnji9 ortodoksni9 9ri-(ana> a rimokato!ike da i ne ominjemo. Ste(ci svjedoce da su
krstjani ima!i i krstove i ikone> a!i im se nisu k!anja!i i nisu nosa!i sa sobom kosti uokojeni9
5svete mo-ti sto zna2i 3svete mo(i47> jer je na-e narodno vjerovanje da je gre9ota skrnaviti
grob i raznositi osmrtne ostatke okojnika. ? srednjem vijeku> a i danas> rodaja sveta2ki9
kostiju 5mo-ti7 bio je ve!iki crkveni biznis.
F danAdanas rogr2ko svestenstvo SP; !aže narodu tvrde(i da se ravos!avni vjernici ne
k!anjaju ikonama i krstu> nego govore da se kroz ikone i krst k!anjamo Bogu. Priadnici
vizantijske varijante 9ri-(anstva storgo tvrde da ko vidi ikonu> taj vidi Boga. Ga tvrdnja je van
zdravog razuma i rotivi se u2enju Svetog Pisma.
Bog je nevid!jiv !judskim tje!esnim o2ima i svudarisutan vid!jiv je samo du9ovnim o2ima
vjere i vid!jiv je u dje!ima koja #n stvara i 2ini. Gakodje ortodoksni grkoravos!avci tvrde da
se oni k!anjaju drvetu krsta> a sve to otvrdjuje i Sveti Sava u 3Ri2koj besedi o ravoj vjeri4.
Go je 2isto ido!ook!onstvo i 9u!a na Boga. Fkone i krst jesu vrijedni o-tovanja> a!i ikone i
krst nisu Bog> jer> vidje!i smo> o du9ovnim itanjima samo Bogu treba da se k!anjamo. Gako
nam 6rist re2e> a ko vi-e vo!i da s!u-a -ta su !judi zaovijedi!i> taj neka s!u-a !jude.
Bvo izvora o o-tivanju krsta od strane riadnika ;rkve bosanskeD
Q_rezir koji su YurRi osjećali prema bosanskim musliDmanima najvjernije je opisan u rukopisu koji
je pronašao i objavio nehmed Tandžić. Ovaj rukopis zapravo predstavlja i najupečatljiviju
deskripRiju ideološke zbunjenosti novih muslimana i njihov vjerski život na bridu između ranijih
predkršćanskih i kršćanskih normi s jedne i islamskih pravila s druge strane. ]ukopis potiče iz ppc.
godine po Tidžri1 odnosnoblrl. godine1 a prepis rukopisa kojime se Tandžić služio nastao je bklk.
godine po Tidžri1 odnosno bgek. godine.
[ako smo naglasili1 proRes širenja islama u Uosni i TerRegovini otpočeo je polovinom „`
stoljeća1 što nepoznatom autoru spomenutog rukopisa omogućuje da s dovoljne vremenske
distanRe analizira način na koji su stari Uošnjani prihvatali islam. Oio rukopisa koji govori o
karakteru prihvatanja islama stanovništva Uosne i TerRegovine u prvom stoljeću Osmanske
vlasti1 zbog njegove važnosti donosimo uRijelosti. ^ rukopisu stojiJ
^ prošlo vrijeme u vilajetu Uosni bijaše kršćanska vjera i nesihov vjerozakon. [ada je bilo suđeno
da se ovaj vilajet osvoji i da se u tim pokrajinama sud i uprava države Osmanovića proširi1 onda je
radi popisa FstanovništvaG iz prijestolniRe FoarigradaG određen Fza toG po svoj priliRi muharir
nesihDpaša.mmmmmm
\pomenuti muharir sa željom da obavi popis dođe u spomenuti vilajet. \tanovništvo sela u
tome vilajetu zateče raskomadano i rastrgano. \toga od prvaka toga naroda i dobrih ljudi toga
plemena sakupi nekoliko staraRa i od njih zatraži objašnjenje same stvari i reče imJ |Ovaj vilajet
vodom1 zrakom i ljepotom zemlje odskače nad ostalim pokrajinama nastanjene četvrti
102
zemaljske1 pa zašto su stanovniRi tako razbijeni@ [akav bi način bio da se ovaj narod ponovo1 kao
što je bio1 oživi i popravi@|
Oni mu odgovoreJ |Ova razrušenost i iskomadanost dolazi od bojazni velike džizje i straha od
povećanja državnih daća|. Yada spomenuti muharir dostavi njihovo stanje sretnoj _orti i
uvaženim vezirima1 ali ne dobije dozvole da ukine džizju i državne daće.
]ečeni muharir odlikovaše se pameću i razboritošću1 te na ovaj način uredi stvarJ Odluči da
na koji način ukine ime džizje1 a da mjesto džizje odredi neku drugu daću. \loži se sa spomenutim
uglednim starRima da iz svakog sela dođe po nekolikoljudi i da radi općeg interesa na ovaj način
izlaz nađuJ aek iz svakog sela po jedan muškaraR primi muslimansko ime1 te da im se zbog
toga imena oprosti džizja. Ovo je objavljeno po svim selima i krajevima. ^glavnom se slože i
uvide da im je u tome korist. \vaki jednostavno svoje ime prevede na turski jezik. [ome je ime
|iivko| prozove se |Wahja|1 kome je bilo ime |`uk| uzme ime |[urt|1 a kome je bilo ime |Qvozden|
uzme ime |Yimur|.
ƒim se prozovu muslimanskim imenima1 džizja bude ukinuta1 a mjesto nje na posjede kojima su
raspolagali i koji se zvahu |baština| odrede po jedan dukat. S tu rasRjepkanu divljač na ovaj način
pridobiju> sela se poprave1 a stanovniRi ukidanjem imena džizje veseli i radosni postanu.
[ada se korist upotpunila i ovaj posao bio svršen1 podijele se na tri grupe. Wedna grupa koja se
povela za svjetiljkom Uožije ^pute spasi se bezvjerstva. ajihovo stanje odgovaraše njihovim
imenima i postadoše muslimani.
Oruga grupa po onoj kur|anskoj |ni smoovako našli svoje očeve| rekavšiJ |`ama vaša vjera1 a
meni moja| ostade u propasti bezvjerstva.
Ostali ostadoše kao kolebajuća grupa. \trahujući i bojeći se kazne nijesu se mogli natrag
povratiti1 a nijesu opet ni napustili propisa i običaja očeva i djedova. ^ njihovu nestaloženom
vjerovanju ostalo je kolebanje i sumnja1 pa niti su tačno primili islamske propise niti su bili otvoreni
kršćani. ^ pustinji nevjerstva kao životinje lutahu. Ova se grupa danas zove |poturima|. ]iječ
|potur| je sastavljena iz dvije riječi1 a to su |po| i skraćeni oblik od riječi |Yurčin|. ^ |kršćanskom
jeziku| riječ |po| znači poloviRu1 a |Yurčin| znači musliman. oio sastav znači |polumusliman|.
Oni su od one vrste za koju [ur|an kažeJ |Yi su kao goveda ili još gori.| _o svom nečistom
vjerovanju čuvaju bezvjerske propise1 a bojeći se poniženja paze i na ehlisunetski put. _rije bi
govor i uzgoj djelovao na životinju1 nego li na njih1 a u čovječnosti i ljudstvu prema njima
životinja je čovjek. Sako u djetinjstvu po prirodnoj sposobnosti i nastojanjem mudrih učitelja
pokazuju lijepe kretnje1 ali opet potomRi ne odustaju od puta svojih pređa i odgoj se kod njih ne
može ustaliti kakono je o tome lijepo rekao ugledni šejh \a|dijaJ
ae ništi svoga života1 ne uzgajaj nevaljRa•
nože li od slabog željeza izaći dobra britka sablja@
^kratko rekavši uzgoj kod nedostojnog ne može se ustaliti.
\lično kao što orah na kubetu ne može stajati.
103
fbog toga su moćni vladari i ugledni sultani zabranjivali miješanje Yuraka i potura. Szmeđu
njih ima ih dosta sa dvovrsnim zapisima. IFpod pa'*a ,' krF- (e ilai) (e!o Fe i b'(i pro-iv
odba2iva(ja krF-a. ^ jednom selu u Uosni umre jedan hadžija. zjudi koji su ga opremali nađu mu
na vratu obješena dva zapisa u voštanoj mušemi. Otvore ih i pogledaju1 kad li u jednom ispisani
ajeti1 au drugom kršćanskim jezikom nekakve nevezane molitve. ^pitaju o tome njegovu majku1 a
ona im odgovoriJ |^ ovom je selu prije bio jedan blagoslovljen pop čiji su zapisi za čuvanje dječijeg
zdravlja bili sigurni. Yada sam radi bereketa zatražila i uzela ovaj|1 i opet ga uzme1 te potravši po liRu i
očima poljubi ga sa puno uvjerenja.
One koji po ‚erijatu idu za _oslanikom Uog čuva od svake opasnosti1 ƒije je vjerovanje nečisto1
[akva korist od zapisa njemu•Z 5:r. B!vir 'uranovi(> B!ementi staros!ovenske tradicije u ku!turi
Bo-njaka> odnos is!amski9 u2enjaka u Bosni i 6ercegovini rema njima> Bugojno> 2"11. g.> str.
++AA+97.

Sl. 116. ]itualno žezlo vlhva FvračaG iz ]usije FpDbb. v.G i ritualno žezlo na stećkuDnišanu
nahmuta Urankovića Fbašta femaljskog muzeja u \arajevuG.
104
Sl. 117. ^ temelje stare džamije u ^moljanima na UjelašniRi ugradjeni su stećRi.
……….
………
105
SGB•;F S,1B'#CB


Sl. 11#. Tristovo raspećeJ bosanski krstjani su vjerovali u Ssusa Trista.
106

Sl. 11$. \veti Wuraj FWariloG ubija aždaju. Wurja su grkohrisćani zamijenili grčkim svetim
Qeorgijem.
Sl. 12%. notiv sa stećka u Uoljubima1 \tolaR.
107

Sl. 121. `išnji Uog i nali Uog1 \varog i \varožić Uožić FOonje `rbno1 Uisažine1 YrebinjeG.
Sl. 122. nladi Uog \varožić sa solarnim krstom i runom Npeor9 koja je simbol iniRijaRije
\varožića u Wurja1 \vetovida i _eruna u vremenu od zimske hladnoće do ljetnih vrućina.
108

Sl. 123. \vetovid sa sunčanim krstom života Fstećak na brdu QlaviRa1 selo zjuljaR kod aovog
_azaraG.
Na ovom ste(ku 5\l.bdc7 re9ri-(anski je motivD to je antroomor$no Sunce> g!ava
Svetovida. Fsod je so!arni krst života. P!od drveta života je !jetni so!sticij 5,idovdan7 iznad
kojeg je Svetovidova g!ava sa krunom. Kosa je u ob!iku svjet!osni9 zraka> koje su simbo!i
Sun2evog !eta nebom. Nos i obrve su Božiji skitar v!asti> dok su o2i svjet!ost 5sunce7
ro!je(a i !jeta. Grokutasti cikAcak oreo! je uobi2ajeni na2in rikazivanja Sun2eve ek!itike.
#vo je greb!je tkz. babuna dvovjeraca 5krstjana7 na koje je Nemanja odigao oganj i ma2.
109
Sl. 124. Uosanski krstjani nisu prezirali krst1 bio im je sveti simbol \unRa1 ali se nisu klanjali
krstu1 jer krst njima nije bio isto što i Uog.
110
Sl. 125. VntropomorXno \unRe sa zrakama oko glave Fnekropola ]admilja kod \toRaG.
.
Sl. 126. Ovaj lik na stećku samo može biti Warilo FWurajG ili \vetovid FUoljuni kod \toRaG.
…..
……
…….
111
S,1B'#CBN1B P#<GBN#) B#<N1@K@
&Sa,o F-o (ije J'rjevo
Wake tragove staroslavenske tradiRije pronalazimo u narodnim vjerovanjima i sujevjerjima>
mnogo staroslavenskih običaja vezano je za ključne Xaze čovjekovog životaJ rođenje1 ženidbu i
smrt> a među muslimanima u našoj zemlji malo je poznato da godišnji običaji vezani za
Wurjev i Vliđun imaju staroslavensko porijeklo. aeki animalni i biljni kultovi1 poput poštivanja
kućne zmije također su ostatak od starih \lavena. Wedna od tih ključnih čovjekovih Xaza
rođenje vezana je i za moj život. ‚estog maja rano ujutro h na Wurjevo1 prije qk godina došao
sam na svijet.
Yo je dan kojim se obilježava dolazak proljeća i praznik kojim se odvaja novi1 ljetni period
od zimskogJ to je1 ustvari1 praznik oživljene prirode1 kada se bezbrojnim običajnim radnjama
nastoji prenijeti snaga oživljene prirode1 u prvom redu nove vegetaRije1 na ljude i stoku1
živinu i pčele. \jećam se dobro1 ljudi su godinu dijelili na dva dijela h zimski1 koji počinje sa
[asumom ili nitrovdanom Fr. aovembar po gregorijanskom kalendaruG i ljetni1 koji je
počinjao sa Wurjevom.
^ okviru zimskog perioda1 izdvajalo se više kraćih ili duljih perioda kao što su zehmerija1
Tamsin1 Uabine Tuke1 Qoveđa zima1 te prvo1 drugo i treće džemre. fnalo se da proljeće
nastupa sa Ulagovješču Fq. VprilG. _rekretniRu ljetnog perioda predstavljao je Vliđun ili
Slindan Fd. VvgustG . zjudi bi obično govorili da se nešto desilo o Vliđunu ili o Slindanu..
_očetak jeseni vezan je za period niholjskog ljeta1 oko niholjdana Fbd. OktobarG.
nora se voditi računa da je narod ovdje do nazad lkDtak godina živio od zemlje i stoke i sa
prirodom. \toga je htio ne htio bio upućen na ovaj solarni kalendar. Od pravoslavnog božića
su se brojale hevte. \lušao sam od svojih stariji komšija da u petoj hevti nestaje prtine1 u
sedmoj dolaze brljRi Ftj. ptiRe seliReG a od pola devete pa do pola desete traju huke. `iše ne
možemo reći da u devetoj hevti plug hajekne u najdubljem potoku niti da si lani sijao o
Uajramu ili da ti je krava vodila bd ševala1 jer to ovih godina ništa ne znači u našim
okolnostima. _o hevtama se određivalo kada će se obrezivati voćke i grožđe1 a i kada se
kalemi. aajbolje je bilo te poslove raditi oko sedme hevte tj. kada prvo džemre udari u havu
FzrakG. Telem1 ni to više1 sa džemretima nije sigurno ni kad udaraju u zemlju1 kad u havu1 a
kad u insane.
\vi oni koji su odrasli na selu znaju da se mnogo toga veže za Wurjevdan. Određeni
zemljoradnički poslovi morali su se obaviti prije Wurjeva1 a drugi samo poslije1 odnosno
™dojurjevaN i ™pojurjevuN D npr. grah FmahuneG se nikada ne siju prije Wurjeva. Običaji
vezani za Wurjevdan praktiRirani su i na širem području Yešnja i okoline. aaročito se i
posebno obilježavao u našim selima gdje su sva pomenuta vjerovanja bila duboko
ukorijenjena u ljudska vjerovanja u ispunjenje želja i nada.
112
Običaj je bio da se jutrom1 na samo Wurjevo1 obavezno rano ustaje1 jer ™ ko porani rano1
raniće i biće zdrav čitavu godinuN. ^mivalo se ili čak kupalo omahom1 pa i majskom rosom.
Sšlo se na vodu ™nravićN u ]aduši koja se nalazi između gaja rahmetli nesuda Talepa i
Oeljkić nuhameda FTameG1 na kojoj su se1 većinom1 djevojke umivale 1 išlo se do drijena i
hvatalo za njegovo stablo h da se bude zdrav kao drijen. _roljuljalo bi se i na ljuljašRi1
provaljalo po međi h da ne bole leđa. S kose su se kvasile omahom i češljale h da budu guste i
da dobro rastu. Ojevojke su naveče otkidale po stručak žare i stavljale negdje u proRjep na
ogradi1 a jutrom žurile da vide gdje se žara okrenula h jer se vjerovalo da im je na tu stranu
valja putovati gdje se žara okrene.._osebno mjesto 1 u kultu Wurjeva1 imala je vrba jer je bila
uvijek vezana uz slavljenje Wurjevdana. aaime1 nezaobilazan1 običaj je bio da se vrbove grane
beru uveče uoči Wurjevdana pa se njima okite kuće i ostali objekti u dvorištu.
Wurjev je smatran danom proljeća i ljeta1 danom kada se slavi život i priroda1 pa stoga nije
ni čudo da je ovaj dan igrao tako veliku ulogu u životu mladih1 a naročito djevojaka. Woš je
jedan običaj vezan za njih i ovaj dan. One bi1 naime1 dan uoči Wurjeva brale miloduh1 kojeg bi
navečer stavile u prikupljenu ZomahuZ1 a na Wurjevo1 u zoru1 tom vodom bi prale tijelo i liRe.
[od mladića je1 međutim1 postojao običaj da kradu miloduh od djevojaka1 pa su one otuda
znale organizovati i posebne straže da bi ga sačuvale za jurjevsko jutro i ritual umivanja.
iivo se sjećam da su 1uoči Wurjeva1 kod djevojaka postojale i druge gatke1 koje su se1
uglavnom 1 odnosile na sudbinu vezanu za njihovu udaju. Yako bi se1 na primjer1 konRem
podvezivala stabljika žare ili pero od mladog luka u baščama1 pa bi se ujutro1 na Wurjev1
gledalo na koju se stranu podvezani i sasušeni dio biljke savio D sa te će strane doći budući
mladoženja. Ssto tako1 djevojke su u tepsijama i drugim posudama palile barut1 pa bi po
kretanju dima gatale s koje će strane doći njihov budući muž. Yakođer1 slično se činilo i sa
baRanjem stare izgažene Ripele ili opanka preko kućnog krova D ujutro bi se gledalo na koju
stranu je okrenut vrh Ripele i s te bi strane1 kao1 trebao doći budući đuvegija. Osim pravRa iz
kojeg će njihov budući muž doći1 djevojke su gatale i njihova imena. ^večer1 uoči Wurjeva1
razapele bi tamni konaR preko uliRe ili sokaka1 pa ako prva osoba koja naiđe bude1 reRimo1
Tuso... D onda se gatalo da će i djevojčin budući mladoženja biti neki Tuso1 itd.
aa sam dan Wurjeva išlo se1 većinom porodično1 na izlete uglavnom pored izvora ili rijeka1
na kojima se posebno zabavljala omladina na jurjevskim ljuljaškama. _ostojao je i običaj1
naročito u našim selima1 da se rano ujutro1 prije nego će se krenuti na izlet djeRa ZžareZ
žarom po nogama1 zapravo da se žarom istjeraju iz postelja.
^z jurjevske običaje spomenut ću i još jedan1 koji i danas živi1a odnosi se na stavljanje
tisovine stoRi među rogove. aaime 1 drvo tisovina je među narodom počašćeno i nazivom
Zsretno drvoZ zbog vjerovanja da štiti od svakog zla i donosi sreću te se u današnje vrijeme
može pronaći kod svakog drugog Uošnjaka ili Uošnjakinje. Vdet je da se djeRi1 posebno onoj
maloj1 stavlja ispod jastuka da ih štite od urokljivih očiju dok je odrasli nose u novčaniku ili u
vidu privjeska. [omadić tisovine se stavlja zajedno sa sedeXom u hamajliju kako bi se njena
moć udvostručila. Woš je prije jednog vijeka dr. \ielski pisao Zu Uosni i TerRegovini su se kao
hamajlije nosile mnoge druge stvariJ platnene1 mineralne1 biljne i koštane. Yako se1 na
primjer1 u Rrveno platno ušije komad tisovine1 objesi na Rrvenu uziRu pa njome opaše
113
plačljivo dijeteZ. nože se splesti i uziRa u četiri boje FRrna1 žuta1 narančasta i RrvenaG a onda
se njome opasati urečeno dijete. aadalje1 kombinaRija tisovine i dvije košpiRe od hurme
sašiveno u komad Rrvene tkanine1 predstavljalo je moćno sredstvo protiv uroka.
Sako je danas vrlo malo tisovog drveća može se konstatovati da je kult ovog drveta nekada
bio vrlo raširen po Rijeloj UiT1 ako ne i najvažniji1 o čemu svjedoči preko stotinu topograXskih
naziva na geograXskim kartama.
^ narodu je ostalo sačuvano dosta vjerovanja o zaštitnoj1 hamajlijskoj moći tisovine te
moći tise da odbrani neki kraj od nevremena i leda.^pravo zato1 smatra se velikim grijehom
posjeći njeno stablo.^vijek se gledalo da nešto od oraćeg pribora bude od tisovine te da se
stoRi1 posebno volovima1 utisne za rog mali komadić drveta kao utuk svakom zlu. ^ istu svrhu1
na Rijeni je posebno bio stap napravljen od tisova drveta zbog vjerovanja kako ni jedna
vračara neće moći oduzeti mlijeko kravi niti je ko ureći.
flobniRi će reći to su paganski običaji. _a šta ako su @ Waki tradiRijski običaji i sujevjerja
veoma su žilavi kada se uzme u obzir da su opstali do današnjih dana. Ookle će se oni održati
zavisi od vremena i standarda života. aisu se održale ni svadbe sa Xijakerima i kićenim
konjima1 obilježavanje _rvog maja.... \tarijim generaRijma su to bile tradiRije kao i
Wurjev....aema ih više1 a promjena je bezbroj.
aovim generaRijama će biti tradiRija vatromet za novu godinu i ko zna šta još@9
…………………………. …5Ge-anj> ari!a> 2"11.godine> Suba-i( S. 6asan> b!oger7
@utor iskreno riovijeda sta je i kako je bi!o u Bosni u vrijeme njegovog i djetinjstva
autora ovi9 redova. Go je etno!o-ko nas!ijedje mus!imana i Srba Bi6 je iz re9ri-(anskog i
rano9ri-(anskog> dvovjera2kog vremena. Bogumi!ima ni traga ni g!asa> osim u g!avama raA
dika!ni9 $anatika i u knjigama z!onamjerni9 !ažova.
Pamtim kad su u mom kraju centra!ne Bosne> oko Kaknja> mus!imani na 1urjevdan boji!i
jaja u ze!eno. Go bio drevni re9ri-(anski obi2aj koji su 9ri-(ani reuze!i za dan ,askrsa. <ta
to zna2iE 1e !i i to bogumi!ski obi2ajE Naravno da nije i svi to znamoD to je re9ri-(anski
obi2aj SrbaH
? nekim mus!imanskim krajevima Bosne i 6ercegovine> kao i o =a-koj ob!asti i ;rnoj
)ori> i danas ima mus!imana koji gus!aju i uz gus!e jevaju.
Sl. 127. \imbol dana i strana svijeta na stećku u ]udom polju1 QaRko.
114
B#RF1@ =?K@ :F=@
Sl. 12#. \unRe kao glava Fmotiv na drevnom spomeniku Vzera na sjeverozapadu [ineG.
Sl. 12$. \unRe kao glava Fmotiv na stećku iz ]admilje kod \toRaG.
115
Sl. 13%. \unčeva ruka FpetrogliX1 Yassili1 \ahara1 \jeverna VXrikaG.
Sl. 131. Otvoreni dlan na oltaru Fkeltski novaRG.
116
Sl. 132. _rekolumbovski petrogliXi američkih SndijanaRa.

Sl. 133. Sndijanski petrogliX Fnesa `erde1oolorado1 ^\VG.

117
Sl. 134. notivi na stećRima.
1@=F8# 1B 1?=F1
”?=F 5•LwŠ> rus.> •L–Š> ukr.7 i!i 1?=F1 je mu-ko ime.
,arijante imena 1?=F1 na raznim jezicimaD
)eorgius> )eorgios 5@ncient )reek7> )jergj 5@!banian7> Kevork> )evorg 5@rmenian7> )orka
5Bas“ue7> )eorgi 5Bu!garian7> 1ordi 5;ata!an7> 1orU 5;ornis97> 1uraj> Suro> Sura0 5;roatian7>
1i—˜ 5;zec97> 1™rgen 5'anis97> 1urriaan> 1urgen> 1oris> 1oeri 5'utc97> )eorge 5Bng!is97> )eorgo
5Bseranto7> )eorg 5Bstonian7> ”rjšnš> 1Urki> 1Uri 5Tinnis97> )eorges 5Trenc97> 1oris 5Trisian7>
gur’o 5)a!ician7> )iorgi 5)eorgian7> 1›rgen> )eorg 5)erman7> ”orgos> ”iorgos> )eorgios
5)reek7> )UœrgU 56ungarian7> )eevarg9ese 5Fndian7> Seoirse 5Fris97> )iorgio 5Fta!ian7> 1uris>
)eorgs> )eorgijs 58atvian7> 1urgis 58it9uanian7> )orgi> )jorgji 5:acedonian7> 1urian
5:edieva! )erman7> ”rian 5:edieva! Scandinavian7> )™ran> •rjan> 1™rgen 5Norxegian7>
1erzU 5Po!is97> 1orge 5Portuguese7> )9eorg9e> )eorge 5=omaAnian7> )eorg 5Scandinavian7>
Sežras> 'ežrsa 5Scottis97> 'jordje> Sor0e> Sura0> 'juradj 5Serbian7> 1uraj 5S!ovak7> 1urij
5S!ovene7> 1orge 5Sanis97> )œran> Ÿrjan> 1œrgen> 1œran 5Sxedis97> Siorus> Siors> Sir
5€e!s97.
Ko je sveti 1@=F8#> 1?=@1 i!i 1?=FE
Go je na- re9ri-(anski bog ro!je(a S,. 1?=@1> 1?=F> 1@=F8#. .namo da je 1@= vru(ina>
vatra i to je od!ika Sunca o2etkom ro!je(a da ja2a grijenjem> da jari do !jetne jare. 'ak!e je
1ari!o božanstvo Sunca ro!je(a 5sanskritD Njurni4 zna2i Njarni1 svijetli1 užareni1 plameni9G.
'a vidimo mor$o!o-ki ob!ik rije2i 1@=F8#D
1@= A F8#
118
1@= Π,@G=@ 5S?N;@7
F8# ΠE
<ta je F8#E
Pog!edajmoD
ZS u devetom satu povika Ssus glasno govorećiJ SzS1 SzS1 lama savahtani@Z
…………………………………………………………………..5:ar.1+>/*7
Go zna2iD ZUože moj• Uože moj• fašto si me ostavio@Z ………………………….
1edno od misti2ni9 imena ,i-njeg Boga je F8.Nominativ je F8> a F8F je ob!ik vokativa. F tu je
odgovor -ta zna2i druga rije2 u imenu 1@=AF8#D
F8 ΠB#)
1@= Π,@G=@
F85#7 ΠB#)
1@=F85#7 Π,@G=@ B#)> B#) ,@G=@> B#.F1@ ,@G=@
Koji !ik iz starobib!ijski9 sisa odgovara 1@=F8?E Cije je to imeE Go je ime ar9an0e!a
?=FB8@D
?=FAB8
B8 je isto kao F85#7 ΠB#)
?=F ΠS,1BG8#> S1@1> ,@G=@
?=FAB8 Œ ?=FB8 Œ S1@1 B#.F1F> a sjaj Božiji je ,@G=@ S?N;@D
QB#) 1B #)@N1 koji sažiže.Q 51ev. 12>297
#tkud su Srbi QaganiQ zna!i za ?=FB8@> tj. 1@=F8@> 1?=1@E #dgovor je vr!o rost i nudi
ga sama Bib!ijaD an0e!i su se jav!ja!i Božjim !judima> govori!i s njima> u2i!i i9> savjetova!i i9>
-titi!i i9> i!i su im zbog bezbožni9 dje!a kažnjava!i reu-taju(i i9 vo!ji nji9ovi9 nerijate!ja.
@n0e!i su na zem!ji me0usobno ratova!i. Go svjedo2e i vedski i bib!ijski sisi. Ga borba je u
vedskim sisima 2esto bi!a stra-na i ogubna za !jude. Gako je u jednoj od ti9 borbi indijski
grad :o9enjo 'aro uni-ten u vatri.
@n0e!i su okreta!i svoje s!jedbenike medju !judima na druge narode koji nisu njima s!uži!i>
no drugim an0e!ima kao bogovima. F Bib!ija oisuje te borbe. <ta su mog!i !judi onog
vremena nego te an0e!e nazvati bogovima> sto oni zaravo i jesu jer su besmrtni. F !judima je
119
re2enoD ZUogovi ste i sinovi `išnjega svi1 ali ćete kao ljudi pomrijetiZ 5Psa!.82>%A&7. #ve rije2i
onav!ja i 6rist $arisejima kad ga otužuju da se gradi BogD
ZSsus im odgovoriJ ne stoji li napisano u zakonu vašemJ ja rekohJ bogovi ste@ Vko one
nazva bogovima kojima riječ Uožija bi1 i pismo se ne može pokvariti> [ako vi govorite Onome
kog otaR posveti i posla na svijetJ hulu na Uoga govoriš1 što rekohJ ja sam \in Uožji@Z
51ovan>1">/*A/%7
:edjutim> kad su !judi o2e!i o svom mudrovanju krojiti 9ri-(anstvo svoje ovozema!jske
koristi radi> ogazi-e> odbaci-e i rezrije-e sva Božija ominjanja i Božija dje!a medju
narodima kroz istoriju> do nji9ove> !judske v!asti nad crkvom. F tako ar9an0e!a ?=FB8@>
s!avjanskog boga ro!jetnog Sunca 1@=F8@ 51?=1@7 rog!asi-e demonom i zamijeni-e ga
2ovjekom )eorgijem> odnosno Sor0em i mis!e da time Bogu s!užbu 2ine. 8ažuH
.:@1B,F

Sl. 135. _iktski kamen FVberlemo1 \kotlandG.
Sl. 136. fmaj proljeća i zmaj ljeta FTodovo1 _ogrebniRe1 \tolaRG.
120
Sl. 137. notivi zmajeva proljeća i ljeta FQlumina1 TutovoG.
Sl. 13#. fmajevi proljeća i ljeta. Szmeđu njihovih glava je prostor oblika lipovog lista1 a lipa
je \vetovidovo drvo. FUrštaniRa1 Oonje TrasnoG.
121
Sl. 13$. \rednjovijekovni oltarski krst iz OečanaJ streliRama su označeni zmajevi Fovo je
jedina XotograXija ovog krstaG.
122
Sl. 14%. _ereRDkiXla je solarni simbol triskel.
Sl. 141. fmajevi ljetnog i zimskog solstiRija u obliku triskeliona FUistrina1 Oslje1 aeumG.
123
',#,1B=1B S=B@
,jersko dvovjerje> oznato kao Qo!uvjerjeQ iz vremena Nemanji(a> bi!o je oznato kod
mnogi9 naroda onog vremena -irom Bvroe. F kod =usa je bi!o dvovjerje 5vuKrurLwr ~O
Pzsw7.
2aroslavska legenda:
Zneđu vrelima što donose vijesti o poganskoj vjeri još nekrštenih ]usa razmjerno se rijetko
poseže za Waroslavskom legendom. Ona i nije vrelo prvoga reda1 kao što je stari ruski ljetopis
FH#+*,-~ +'*5*""•3 л*-G ili novgorodski ljetopis u raznim svojim izvodima. aisu to
pouzdani zapisi suvremenikP o zbivanjima i prilikama sjećanje na koje je bilo još živo1 nego
je to pripovijedanje koje prikazujući i osuđujući pogansko korijenje želi učvrstiti kršćansko
opredjeljenje što se stoljećima samo teško uspostavljalo u narodu1 koji se nije lako odriRao
vjere svojih otaRa1 djedova i pradjedova. Uilo je to duhovno stanje koje ruski srednjovjekovni
Rrkveni učitelji zovu dvojevjerjem Fд+#*+*'.*G1 supostojanje službenoga kršćanstva s
tvrdokornim poganskim prežitRima. Waroslavska je legenda kao poučno vjersko štivo potekla
upravo iz takvih prilika i takva ozračja.Z 5=ados!av Kati2i(> 8juta zvijer> .agAreb> 2""&7
Kad su !ažni 9ri-(ani od svoju $euda!nu v!ast ognjem i ma2em o2e!i okoravati
ne9ri-(anske narode i !emena onda-nje Bvroe> narodi koji nisu 9tje!i riznati v!ast i
dogmate ondasnje 9ri-(anske crkve> oku-ava!i su sa2uvati svoju drevni vjeru kroz
sinkretizam sa vjerom u 6rista. :ožda su to i s raz!ogom 2ini!i> jer ima e!emenata koji navode
da su i rije 6ristovog rodjenja neka srbska !emena u svojoj vjeri ima!i znanje otonji9
9ri-(anski9 vjerovanja. .a to ostoje o2ig!edni ar9eo!o-ki dokazi.
Sl. 142. Vrhanđeli na keltskom novaRu F_anonija1 oko lk. god. st. ereG. [elti su živjeli širom
Ualkana.
m..
m..
m
124
Fznad je s!ika ke!tskog novca nadjenog u Panoniji 5\l.bed7. Na novcu je ke!tski bog Bs9o>
6esus i!i Bsus sa simbo!ima Sunca i kakve sre(emo i na ste(cima. Novac je datiran na +"
godina rije 6rista. #tkud Ke!tima 5;imbrima7 bog BsusE Ne odsje(a !i nas Bsusovo ime na
ime FsusovoE Bsus je bio bog sume i imao je sjekiru> a Fsus re2eD Z\vako dakle drvo koje ne
rađa roda dobra1 sijeku i u oganj baRajuZ 5:at.&>1+A2"7
.na!i su za ar9an0e!a :i9ai!a vijekovima rije no -to je nasta!o 9ri-(anstvo. Nije dak!e sve
onako kako zvani2ne crkve tuma2e da je sve re9ri-(ansko QaganskoQ> tj. demonsko. 8ažuH
Neki naadaju srbsko re9ri-(ansko vjerovanje tvrde(i da su u toj vjeri !jude rinosi!i na
žrtvu. ,jerovatno je u jeku ratova i toga bi!o. @!i 9ajdemo> 9ri-(ani> kri-(ani i mus!imani>
ruku na srce i riznajmo da je svako ubijanje u ime Boga rino-enje !judi na žrtvu. Sjetimo se
okr-tavanja sjeverni9 S!ovena> sjetimo se krsta-ki9 ratova> sjetimo se Nemanjinog rogona
krstjana dvovjeraca> sjetimo se FF svjetskog rata i ovog zadnjeg rata na Ba!kanu. Ko!iko se u
svijetu dnevno ubije !judi radi 6rista> Krista i radi @!a9aE 1e !i to rino-enje !judi na žrtvuE
Naravno da jestH
Sva ubistva radi vjere> bi!o da se to vr-i na o!taru aste-ki9 iramida> bi!o da se to vr-i u
modernim vjerskoAsekta-kim ratovima> sve je to rino-enje i žrtvovanje !judi na o!tar svoje
vjere> tj. rino-enje žrtve na o!tar svog boga. Pravi Fstiniti Svemoguci Bog takve žrtve ne
traži> to !judi !judima !ažu> jer Bog može> ako 9o(e> da uzme život svakom stvoru u svakom
trenu i na svakom mjestu> te :u nije otrebno da ubija !jude !judskim rukama.
Sl. 143. \unčevo drvo životaJ između tri grane proljeća i tri grane ljeta Fgrane su mjeseRiG
nalazi se \unRe o ljetnom solstiRijuJ prvi dan ljeta1 `idovdan F`ratar1 Wasik1 iepaG.
….
….
….
125
SGB•@K F. '#N1B .)#<•B
Sl. 144. \tećak iz Oonje fgošće kod [aknja. aa ovoj čeonoj strani simbolično je prikazan
\vetovodovov hram u Vrkoni. \tećak je klesan najvjerovatnije neposredno nakon pada
Vrkone i rušenja \vetovidovog hrama bbgr. Fili bbgp. godineG.
126
Sl. 145. \tećak iz Oonje fgošće od svih najljepši i jedan od najveRih stećaka. aa desnoj
strani XotograXije1 u vrhu druge sekRije1 vide se dva pravougla polja na kojima su bila
isklesana imena nasih prehrišćanskih bogova1 ali su zlom rukom i zlom namjerom izbrisana.
Strana zgo-(anskog ste(ka> rikazana na ovoj $otogra$iji> odije!jena je na tri 9orizonta!ne
sekcije. ? dnu ste(ka je rva sekcija na kojoj su rikazane dvije !judske $igure kako jedan
rema drugom vode konje iz surotni9 ravaca. Go su dva Sun2eva ratnikaD Sveti 1uraj
51ari!o7 kao bog ro!je(a i Svetovid kao bog !jeta. Nji9ov direktni susret de-ava se u danu u
kojem se zavr-ava ro!je(e i o2inje !jeto. Go je dan !jetnog so!sticijaD rvi dan !jeta> ,idodanH

Na drugoj sekciji rikazana je ograda izradjena u sti!u erunika kao simbo!a Suncevog
drveta života 5neki tvrde da su to !ji!jani> a!i kod !ji!jana je srednja !atica ovijena> a samo je
kod erunike usravna7. Nad ogradom je 9ram godine. .danje 9rama rikazano je kako raste
u vis i sa obje strane ima o -est stuova 5brda7 sto su simbo!i dvanaest mjeseci godine. 1edna
grua stuova riada rastu Sunca 5dana7 od o2etka zime do kraja ro!je(a> a druga strana
riada kra(anju dana od rvog dana !jeta ka zadnjem danu jeseni. Sa obje strane
127
stuova su o jedno drvo života. ? centru me0u stubovima su 1uraj kao bog ro!je(a> Perun
kao bog !jeta i medju njima na tronu sjedi Svetovid. ? na-e vrijeme ,idovdan je skoro u
samom centru izme0u 1urjevdana 5Sur0evdana7 i Perundana 5F!indana7.
Na tre(em nivou je Svaroži( u ku!i zime> zatim ku!a ro!je(a> Svetovidova ku!a sa ticom
na vr9u> zatim s!ijede ku!a !jeta i ku!a jeseni. Pored ku!e jeseni je 9rastovi badnjak kao simbo!
Badnjeg dana> zadnjeg dana jeseni.
? vrijeme ada i razorenja @rkone rvi dan !jeta 5,idovdan7 adao je ta2no na 1+. jun
ju!ijanskog> -to odgovara 28. junu gregorijanskog ka!endara.
Sl. 146. Ovostruka krunisana perunika na stećku FUlaRe1 [onjiRG.
….
….
…..
…..
……
…..….
128
S,BG#,F'
Sl. 147. _rednja strana \vetovidovog kumira sa ptiRom raširenih krila1 hram u ]etri1 bk.
vijek. F7"д'*%, L#--л.& K%21 ZE'*+".* &#8#,л<*&"•* 4'*д5*-• #&#д'.-'+ .$ 3'%5%
+ ‹*-'* "% #$*'* C#лл*"6*'Z1 A*'л."1 bqqb1 О-4*!%-%"# + -.4#8'%‡.. :%'л%
•'.д'.3% ‹*лл~2-%&%G.

129
Sl. 14#. \vetovid iz ]etre sa ptičijim krilom na glavi Fzadnja strana kumiraG. Taljina ispod
pasa je sa izrezima kao na likovima \vetovida na stećRima u ]admilji. F7"д'*%, L#--л.&
K%21 ZE'*+".* &#8#,л<*&"•* 4'*д5*-• #&#д'.-'+ .$ 3'%5% + ‹*-'* "% #$*'*
C#лл*"6*'Z1 A*'л."1 bqqb1 О-4*!%-%"# + -.4#8'%‡.. :%'л% •'.д'.3% ‹*лл~2-%&%G.

130

Sl. 14$. \unRe sa krilima na obelisku vremenaJ ljetni solstiRij1 `idovdan1 prvi dan ljeta
FOonji Wugovići1 QaRkoG
<e$ik Bes!agi( u svojoj knjizi QSte(ci kata!o-koAtoogra$ski reg!edQ i-e da je u 'onjoj
.go-(i bi!o vi-e ste(aka. Neko!iko nji9 reneseno je u .ema!jski muzej u Sarajevu i to je
sa2uvano> a osta!i su uni-teni ugradnjom u ku(e i!i su zdrob!jeni za nasianje !oka!ni9 uteva.
Stra-no ko!iko je narod Bosne ostao bezbožan i osion> te im ni grobovi redaka nisu svetinja.
)rije9a se ne boje> !judi se ne stide.
NSzgleda da je na teritoriji stećaka postojao jedan osobito zanimljiv običaj koji je do sada
ostao malo poznat i uglavnom neproučen.]adi se o takozvanom dvostrukom ili ponovnom
sahranjivanju. Obično c ili q godina poslije sahrane grob se otvori1 izvade se i u vodi i vinu
operu kosti1 a onda se1 u prisustvu sveštenika1 član ova porodiRe1 prijatelja i poštovalaRa1
obavi ponovna sahrana. aeposredan povod za izvjesno proučavanje toga običaja našao sam
u natpisu stećka vlastelina niroslava ]aškovića u _ošćenju kod ‚avnika1 u ornoj Qori1 u
kojem se1 pored ostaloga1 pozivaju bližnji da operu njegove kosti FU]VYSWj1 _j]SYj S
_]S\Y^_VWYj ... G
…………………………………………………………….
]azmatrajući razloge pobude ovoga običaja1 1došao sam do uvjerenja da se radi o ostaRima
starog slavenskog paganskog običaja1 zasnovanog na vjerovanju da duša pokoj ruka može
slobodno da ide na drugi svijet 1tek kada se tijelo potpuno raspadne1 zatim da se običaj
odnosi na uglednije ljude sa Riljem da se takvim pokojniRima još jedanput izrazi ljubav i
poštovanje.Z 5<e$ik Be-!agi(> ste(ci A ku!tura i umjetnost> Sarajevo 19&9> str. +%A+&7
'ak!e je oisan nekada-nji narodni obi2aj Srba> a ne obi2aj nekakvi9 bogumi!a.
131

Sl. 15%. Oole su jesen i zima sa zimskim solstiRijem1 početak zime. Sznad su proljeće i ljeto
iznad kojih je na nebeskom prestolu prikazano \unRe prvog dana ljeta1 ljetni solstiRij1
`idovdan FYrnčina1 ]avnoG.
Putovi(i M se!o na desnoj oba!i rijeke Bosne> uda!jeno od .enice oko + km zra2ne !inije na
jugoisto2nu stranu.
Naa brijegu iznad osamljene kuće \avke Uosković1 gdje je savremeno pravoslavno groblje1
nalaze se dva osamljena stećka u obliku sanduka. \pomeniRi su klesani od mekšeg kamena
FmiljevinaG1 relativno su većih dimenzija i osrednje su obrađeni. _ostavljeni su u pravRu zDi.
aemaju ukrasa. ^ ovom selu je krajem prošlog vijeka nađena ploča sa ćirilskim natpisom1
koja je poslata u \arajevo1 ali se ne zna njena daljna sudbina.9 5<e$ik Be-!agi(D Ste(ci A
Kata!o-koAtoogra$ski reg!ed> Sarajevo> 19&1> str. 1*%7.
Ne 2udimo se sto nam je na-a istorija neoznataD sakrivena je u vatikanskim ar9ivama.
Nji9ovo sve-tenstvo bi!o je vr9unski -ko!ovano i riku!ja!i su i bi!ježi!i ar9eo!o-ke odatke
sa svog terena> a nakon nji9ovi9 bi!je-ki i !ociranja do!azi!i su uni-tiva2i srbske istorije i
sk!anja!i i!i mijenja!i dokaze. Gako je obrisan nais na zgo-(anskom ste(ku> tako je nesta!a
(iri!i2na !o2a iz Putovi(a.
132
Sl. 151. \tećak iz [riževaRa kod OlovaJ \vetovidov sunčani konj između kuće proljeća i kuće
ljeta.
Sl. 152. \tećRi iz ]admilje kod \toRa
)odina odizanja ste(ka u =admi!jiD %%%%. godina od ostanja svijeta o ka!endaru
Setuaginte> zvani2ne varijante romejske ortodoksne crkve> jedinog Starog .avjeta u
aosto!sko vrijeme. Go odgovara 11+8. godini o ju!ijanskom ka!endaru.
Sl. 153. notivi sunčanih krstova sa četiri godisnja doba Fkrst lijevo je na stećku u Tumu kod
Yrebinja1 a desno je u ƒvaljini1 ]avno1 _opovo poljeG.
….
133
S?NCB,B 81BSG,B

Sl. 154. \unčeve ljestve FpetrogliX1 n{ster{ Till1 aew jngland1 ^\VG.
Sl. 155. \unčeve ljestve FpetrogliX1 oallaigh at zoughRrew1 SrelandG.
134
Sl. 156. \unčeve ljestve FpetrogliX1 _etriXied xorest aational _ark1 Vrizona1 ^\VG.
Sl. 157. xeničanski alXabet i znak slova NS9 Fsamekh1 znak br. ekG1 Nsamekh9 Fheb.G znači
Npodizanje9.
135
Sl. 15#. aa grudima \vetovida su \unčeve ljestve kao simbol \unčevog penjanja u proljeće i
silaska od početka ljeta F]admilja kod \toRaG.
m.
mm
136
B#RF1@ =?K@ B8@)#S8#,@
Sl. 15$. Qravura. V. Oirera F@!brec9t OžrerG
Rive(i u 1+. ,ijeku @. 'irer 5@. OžrerG je> takore(i> bio savremenik oni9 -to su odiza!i
kamene ste(ke. Pog!edajmo 'irerovu gravuru i odignuti desni d!anD iz odignutog desnog
d!ana isijava božanska životvorna svjet!ost> a oko!o je sedam svijetnjaka kao sedam dana.
137

Sl. 16%. \veti `id sa podignutom Uožijom rukom iz koje isijava svjetlost koja daje život i
keltski novčić sa božanskom rukom.
138

Sl. 161. notiv sa stećkaJ Uožija ruka sa sunRem na dlanu.^ hinduizmu i budizmu ovakav znak
desne ruke nazvan je NVbha{a nudra9 i znak je neustrašivosti1 zaštite1 sigurnosti1 znak mira i
blagoslova.
139

Sl. 162. ]uka u znaku Vbha{a nudra Fnadgrobni spomenik1 \urhastra1 Qujarat1 SndiaG
Sl. 163. Uuda sa rukom u znaku Vbha{a nudre.
140

Sl. 164. _odignuta ruka sa dlanom u znaku Vbha{a nudra FOhrangadhra1 SndiaG.

Sl. 165. Uojiža ruka mira i blagoslovaJ lijevo je motiv na stećku u ]admilji1 a desno XiguriRa
keltskog boga \unRa Uelina Fc. `. st. ere1 [obarid1 dolina \oče1 \lovenijaG.
141
Sl. 166. \lovenski prehrišćanski simboli Uožje ruke i Uožja ruka na stećkuDkrstači Fnihići1
zjubinjeG.
142


Sl. 167. Uožija ruka na stećRima Fzovreč1 UekavRi1 Smotski i xojniRa1 Qradina1 QaRkoG

…..
143
S@.,F1BRSB #=F#N
Sl. 16#. \azviježđe Oriona
S!i2nost $igure Svetovida sa ste(ka i sažvijez0a #rion nije ni ma!o s!u2ajna. #d zadnji9
dana ari!a do o2etka druge sedmice avgusta #rion se ne vidi na no(nom nebu> jer u!azi u
zonu Sunca> tj. u zonu dana. 'ak!e ba- u vrijeme maja> juna i ju!a kad su najve(e to!ine>
Sunce se na!azi u zoni #riona i Bika 5Gaurusa7. Go vrijeme riada 1ari!u> 1urju i Svetovidu.
…..
144
.vijezda :eissa je g!ava #rionaD
Sl. 16$. ]una Ndagaz91 sto znači Ndan9 Fsasvim lijevoG i tri stećka sa simbolima dana.
Sva so!arna božanstva na ste(cima imaju ob!ik tije!a u znaku rune dagaz 5dan7> a takav ob!ik
ima i 3tije!o4 #riona.
Pod nogama #riona je sazvijež0e 8BP?S i!i 8?P?S>tj. ,?K 5\l.bbd7. Njegovo tije!o ima
ob!ik rune Ndan9 FNdagaz97. Kod drevni9 @rijana u sisima 3=ig ,eda4 i kod dana-nji9
Fndusa sazvijež0e #rion oznato je kao sazvijež0e 1B8BN 5:=F)@7. Sad smo do-!i do jo-
jednog dokaza za-to je je!en so!arni simbo!. Na rikazima ste(aka božanstvo Sunca !ovi
je!ena> sto je simbo!i2no redstav!janje kretanja Sunca ka sazvijež0u 1e!ena 5#riona7 kad je
ono 5Sunce7 u najve(oj snazi.
….
….
….
….
….
….
145
S#6@ F S#6#NFK
Sl. 17%. aa stećku piše \OTOaFSG[J • \ • [
Korijen rijeci S#6#N5F7K je S#A -to zna2i S?N;B. S#6#N5F7K je N#SF8@; S?N;@>
'=R@; S?N;@ Renski rod je S#6@ 5so9a je ste(ku isod nas!ova7.
146
Sl. 171. notiv na stećku u Opličićima kod \toRaJ \vetovidov sunčani konj sa Orionom kao
jelenom FnrigomG i sa psom kao sazviježđem `eliki Fili naliG pas.
Sl. 172. \tećak u UanjeviRima kod Orinjače u blizinui fvornikaJ godišnja doba i Orion Fjelen1
nrigaG
. Πro!jetni ekvinocij> ro!jetna ravnodnevnica> o2etak ro!je(aD Sunce je redstav!jeno sa
-est zrakaP
.. Πjesenji ekvinocij> jesenja ravnodnevnica> o2etak jeseniD Sunce je redstav!jeno sa -est
zraka7P
... Π!jetni so!sticij> o2etak !jeta> ,idovdanD Sunce je redstav!jeno sa sedam zraka 5osmi
zrak je zubom vremena izbrisan7P
.3 Œ zimski so!sticij> o2etak zime> ro0enje :a!og Boga Svaroži(a> Boži(aD Sunce je
redstav!jeno kao dva kruga bez svjet!osni9 zraka> jer je to vrijeme studeni.
1e!en 5:riga7 je sazvijež0e #riona koje riada zimskom nebu.
147
Sl. 173. Oetalj sa stećka iz Oonje fgošćeJ \vetovid kao lovaR kraj nebeskog drveta života
ulovio jelenaJ simbolično predstavljeno toplo sunčano ljeto kad je \unRe u sazviježđu Oriona1
te Oriona tada nema na noćnom nebuJ Nulovilo9 ga \unRe. Yu je i pas kao simbol sazviježđa
`elikog Fili nalogG psa.

Sl. 174. \unRe na zenitu pod uglom od pk stepeniJ ljetni solstiRij1 prvi dan ljeta1 `idovdan.
….
….
148
S@.,F1BRSB BFK@
Sl. 175. _oložaj \unRa na dan početka ljeta i sazviježđe Uika FYaurusG. Yačno tako prikazano
je na stećku iz fabrđa kod \toRa.
149
SF:B#8F #' FSK#N@
Sl. 176. fnak vinčanskog pisma.

Sl. 177. \olarni simboli na kumiru iz `iminaRijuma kod [ostolRa iz vremena od preko ekkk
godina. aa haljini ispod pasa je znak identičan znaku vinčanskog pisma FdesnoG.
150
Sl. 17#. \imboli od iskona FpetrogliXi1 Ssland oX oampeRhe1 UrazilG.
Sl. 17$. \lovni znakovi vinčanskog pisma i simboli na stećku iz OrežniRe kod nostara.
151

Sl. 1#%. `inčansko pismo Fkultura zepenskog viraGJ slovo K • Ÿ • gore u nebo FYabla SS. D
QraXizam kulture zepenskog vira. _rema O. \rejović D zj. Uabović bprc1 Rrtež ce1 str. lpG..
Oesno1 na stećku iz OrežniRe kod nostara1 prikazan je Tors1 bog vremena.

152

Sl. 1#1. `inčansko pismo i slovni znak NE9. fnakovi na kamenu sa simbolima N1 FSG91 par
milenijuma stariji su od hrišćanske ere. [rivuljasta linija je \unčeva ekliptika F[nowth1
SrelandG.
153

Sl. 1#2. notiv na stećku iz Urstanova kod \plitaJ krivuljasta linija je \unčeva ekliptika
Fkolijada1 kolenda1 kolovratG1 a prava linija po sredini krivulje je nebeski ekvator. ^ sredini je
krug \unRa. Sspod je glagoljično slovo NE9 Fkrivulja1 kolenRe1 kolenda1 koliadaG.
154

Sl. 1#3. \imboli grmljavine na nadgrobnom spomeniku iz e. vijeka nađenom u feniRi i isti
takvi simboli na stećku sa lokaRije _ržine1 fvirići kod zjubuškog.

155

Sl. 1#4. \olarni simbol na stećRima od kojeg je nastalo glagoljično i latinično slovo NL4 kao
prvi glas riječi Nvid9 Fstećak pod brojem bl nalazi se u \tuparima kod [ladnja1 a pod brojem
bd u nusićima kod OlovaG.

Sl. 1#5. \olarni simboli na keltskom novRu.
156

Sl. 1#6. \imbol NL9 nalazi se na glavama \varoga i \varožića prikazanih na stećku.
157


Sl. 1#7. aa prvoj sliRi lijevo u gornjem redu je motiv sa keltskog novčića iz Qalije u
xranRuskoj Foko lk. god. stare ereG. Oo nje je motiv na stećku. ^ sredini je stećak i sasvim
dole je arijska bakarna amajlija oko bkkkDte god. st. ere FQangetiR valle{1 SndiaG.
158
Sl. 1##. \atelitska mapa femljeJ raspored dana i noći na ljetni solstiRij1 prvi dan ljeta1
`idovdan.
Sl. 1#$. Ovako na svojim amajlijama prvi dan ljeta označavali `ikinzi.
159

Sl. 1$%. zjetni solstiRij1 `idovdan1 obilježen na stećku Foista1 Smotski1 OalmaRijaG.

Sl. 1$1. aeki od stećaka sa simbolima `idovdana FljetaG.
Sl. 1$2. \armatski simboli ljeta FYaдe{2 o{л.5.'R0.}. oap5a-•. E'*+".} "%'#д 8%
‹#,,..G.
160

Sl. 1$3. \kitski kamen Nbaba9 FqcG i stećRi Nbabe9.
161


Sl. 1$4. _ečat ruskog kneza \vjatoslava iz bk. vijeka. _isan je i ćiriliRom i latiniRom i
glagoljiRom FYhe interpretation oX the three anRient ]ussian tešts1 \ergei `. ]jabRhikovJ Yhe
tešt on a seal oX ]ussian Qrand _rinRe \v{atoslav SgoreviRhG.
162


Sl. 1$5. notiv na stećka iz Qornjih \tudenaRa kod zjubuškog i riječ 456789:648;<4 iz
niroslavljevog jevanđelja1 kao i na pečatu ruskog kneza \vjatoslava F\l.bpkG. Yo je drevno
slovo NK9 Fskraćeno za riječ NKoFpod+G. Ovaj slovni znak imali su i drevni \abeji iz biblijske
\abe1 samo je kod njih imao glasovnu vrijednost NS9 kao i kod današnjih jtiopljana
FVmhariR lettersG.

Sl. 1$6. notivi na stećkuJ na piramidama je božansko žezlo1 simbol svjetla1 radjanja1 života i
plodnosti.
163
:#K#<
Sl. 1$7. \kitska boginja Yabiti sa božanskim žezlom F]emarks on the \R{thian1 \armatian and
neotian UeliXs1 b{ \ergei `. ]jabRhikovG
Sl. 1$#. Uožansko žezlo na stećRima. Oesno je stećak u ]astiRevu1 Wezero1 [upres. ^ vrhu
ovog stećka prikazano je šest mjeseRi Fd š cG1 a ispod rozete takodje je sest Nbrda9. Yu je i
kosa linija nebeskog ekvatora sa \unRem i njeseRom kao simbolima vremena.
164

Sl. 1$$. zijevo su sarmatske tamge Fnala{a feml{a1 aovorossisk1 the [rasnodar Yerritor{1
]ussia FizvorJ \ergei `. ]jabRhikov1 On the \armatian xeast [ol{adaG.. fnak na stećku iz
Tumskog kod xoče isti je markiranoj tamgi Fslika desnoG.

Sl. 2%%. Yabiti na toXetu iz [artagene “toXet D tobet h tabiti9 MlijevoG i desno terakota iz
Xeničanskog groba na [ipru.
165
Sl. 2%1. Yabiti kod kavkaskoDsibirskih \kita nosi žrtvenu vatru.
Sl. 2%2. nokoš nosi žrtvenu vatru Fmotiv na stećku iz UrotniRe kod OubrovnikaG.
…..
…..
166
:#8FG,@

Sl. 2%3. nolitva FXigurine idoli1 rano bronzano doba1 [arata `illage1 OagestanG.

Sl. 2%4. nolitveni pozdrav \unRu FpetrogliXi1 Vrizona1 ^\VG.
167
Sl. 2%5. _etrogliX južnoameričkih SndijanaRa Fooral Ssland1 UrazilG.
Sl. 2%6. nolitva Fmotiv na stećku u Qvoznom kod [alinovikaG.
168
Sl. 2%7. _etrogliX _uebloDVnasazi SndijanaRa1 Foko q. vijeka1 nesa `erde1 oolorado1 ^\VG.

Sl. 2%#. notivi na stećRimaJ podignute ruke su simboli molitvenog obraćanja bogu \unRa.
Qlava je kao ljetni solstiRij o `idovdanu1 noge su jesen i zima.
169
S?NCB,@ ,@G=BN@ PB=@

Sl. 2%$. \kitska zlatna riba sa simbolima \unRa. Oko je vid1 tj. \unRe Fe. vijek st. ereG aa
drugoj indijanska Xigura iz jkvadora sa sunčevim vatrenim perima na zlatnom modelu
ZavionaZ Fp. vijek n. ereG.

Sl. 21%. \unčeva vatrena pera na stećku F[ozjaRi1 OlovoG.
170

Sl. 211. \unčeva pera na stećku u aikšiću.
Sl. 212. \unčeva vatrena pera na stećku u \opotniku kod Orinjače.
Sl. 213. \unRe sa sunčanim perima F]ača1 _ribojG.
....
.....
....
171
C=N#B#)
? s!ovenskoj mito!ogiji Cernobog 5.ernebog9> .!ebog> ;rnobog> ;rni bog7 božanstvo koje
je donosi!o nesre(u> z!i bog> bog tame> vrag. # njemu je zaise ostavio 9roni2ar 6e!mo!d.
6e!mo!d bi!ježi da S!oveni vjeruju da sve -to je dobro do!azi od dobrog boga> a z!o od z!og
5s!ovenski dua!izam7. F avramske vjere u2e o Bogu dobra i bogu z!a. Starobib!ijski bog z!a je
,e!zevu! 5Be!zebub7 kojeg 6rist naziva starom zmijom> 0avo!om i knezom tame. ? Kuranu je
to Fb!is i!i <ejtan.
Sl. 214. ƒernobog FNир>и9рG iz ]etre Fna mnogim ruskim sajtovima kao izvor ovog Rrteža
navodi se poljski arheolog br. vijeka Wan _otoRkiG.
172
Sl. 215. _očetkom jeseni \unRe padajući prema horizontu ulazi u zonu sazviježđa Tidre
FfmijeG. Oani su sve hladniji i kraći1 a noći sve duže. S to se sve izraženije nastavlja do
zimskog solstiRija. Yo je vrijeme ornoboga.
Sl. 216. notiv na stećkuJ ƒernobog u namjeri da proguta \unRe FYurovi1 Yrnovo1 \arajevaG.

173

Sl. 217. ƒernobog proždire kozu F`lahovići1 zjubinje1 _opovo poljeG.

Sl. 21#. ƒernobog napada djevojku FQvozno1 [alinovikG.
m.
m..
m.
m.
m.
m.
174
B1B8#B#)
Sl. 21$. \azviježđe oetus je simbol Ujeloboga1 jer od zimskog solstiRija \unRe počinje da se
penje prema ovom sazviježđu i nebeskom ekvatoru1 te dani postaju duži1 a noći kraće.
Sl. 22%. Ujelobog u liku zava i oetus FUoljuni1 \tolaRG.
175
Sl. 221. \tećRi u zidu stare Rrkve u nesarima kod YrebinjaJ \unčevo kolo vremena sa plodom
nebeskog drveta života između ornoboga i Ujeloboga. ^ vrijeme Ujeloboga dan dulja1 a u
vrijeme ornoboga dan kraća i oba su simboli vremena.
176

Sl. 222. zav kao Ujelobog u borbi sa aždajom ƒernobogom F^boško1 zjubinjeG.

Sl. 223. \azviježđe oetus i oetus kao Ujelobog na stećku. Sznad Ujeloboga su konj i lav1
takođe simboli Ujeloboga Fstećak u Uoljunima kod \toRaG.
177

Sl. 224. Ujelobog FoetusG1 \unRe i njeseR FUoljuni1 \tolaRG.
Sl. 225. \imboli Ujeloboga i simboli ornoboga FlokaRija fadužbina1 oista1 SmotskiG.
178
Sl. 226. Uelobog u liku lava brani krsno drvo života od zmije ƒernoboga Fmotivi sa oltarske
pregrade kasnoantičke Rrkve u feniRiG.
179
Sl. 227. Sz niroslavljevog jevanđeljaJ Trist drži oetusa koji se simbol Ujeloboga.
180
Sl. 22#. Sz daha Ujeloboga izlazi rodna loza Fdetalj nad ulaznim vratima manastira \tudeniRe1
bd. vijekG.
Sl. 22$. Ujelobog nad ulaznim vratima Yrške Rrkve kod iagubiRe u Uraničevu.

….
181
SF:B#8F '@N@ F ,=B:BN@

Sl .23%. Wedna od etiopskih Rrkava klesanih u kamenu Fzalibela1 bdDbc. vijekGJ izgledom
prozora simbolično je predstavljen izlazak \unRaJ zora.

Sl. 231. \imboli zore na stećRima.
182

Sl. 232. \imboli dana i motiv uzeta na stećRima. ^že FšpagG izmedju dva \unRa mjera je
vremena1 vrijeme.
Sl. 233. [amen u zidu jedne štale u \elanima kod OuvnaJ u sredini je simbol dana FizvorJ
[arlo _atsRh. _rilog topograXiji i povijesti iupanjRaDOelminiuma. Qlasnik femaljskog
muzeja u Uosni i TerRegovini. vol. c. Fbg.G. \arajevo. bpkeG.
183
Sl. 234. Orevni solarni simboli FSG
184

Sl. 235. Orevni solarni simboli FSSG

Sl. 236. aeki od solarnih simbola na stećRima FSG.
185


Sl. 237. aeki od solarnih simbola sa stećaka FSSG.
186

Sl. 23#. [rst od četiri Uožija žezla1 antička vaza oko lck. god. stare ere1 nuzej u zuvru1
_ariz1 xranRuskaG.
Sl. 23$. [rst na stećku sastavljen je od četiri Uožija žezla F]isovaR1 UlidinjeG.
187

Sl. 24%. Woš motiva grčkih antičkih vaza istih kao na stećRima.
188
Sl. 241. [runa na glavi boga \urbana Ffurvan1 metal plate oinRinnati Vrt nuseum1 Ohio
F^\VG.

Sl. 242. VrtiXakt iz sarmatskih tumulusa FqDr. vijekG i keltski novaR.
189
Sl. 243. \unčeva kruna na prstenu nađenom u grobniRi pod stećkom kod Yrebinja i znak na
prvoj strani niroslavljevog jevanđelja.
Sl. 244. \erbonove \unčeve krune motivi su mnogih stećaka kao na ovom iz oarevRa kod
Qlamoča.
190


Sl. 245. Vsirsko božanstvo drži drvo života Frkk UoG1 drvo života na drevnom indijskom
novRu Fnagadha Wapanada1 gkkDlkk UoG i drvo života kao motiv na stećku F]avno1 [rša1
[upresG.
191
Sl. 246. \olarni znakovni simboli vinčanskog pisma nalaze se i na stećRima.
192
Sl. 247. Oltar izlazećeg \unRa1 motiv na Xrigijskoj keramiRi.
Sl. 24#. notiv na stećku FOabarsko polje1 \tolaRG.
193
Sl. 24$. aebeski kolo vremena1 kolovrt ili kolenda kao motivi na stećku i znak ]otari kluba.
Z_roblematika bosanskih krstjana posebno je zamućena literaturom koja je nadahnuta
ezoteričnim pobudama ili političkim potrebama. ¡orđe W. Wanjić u pogovoru knjizi `ase
QlušRa o bosanskim krstjanima točno primjećuje da u inozemnoj literaturi postoje i
predstavniRi različitih ezoterijskih grupa1 kojima je NRilj da restauriraju Ftačnije izmisleG
učenje bogomila koje bi bilo blisko i saobrazno njihovim gnostičkim sektama9. 5S. 1. 1anji(>
Povratak. ?D ,aso )!u-ac> Fstina o bogomi!ima. Književne novine> Beograd> 1992> str. /2"A
/217
194

Sl. 25%. aa stećku u ]admilji kod \toRa je tamga `idovdana Fsanskritu ZtamkaZ znači
Ndlijeto91 Nštemajz91Nsjekač9G.

Sl. 251. \imboli dana proljeća FzozniRa1 \rebreniRaG.
? troug!u je Sunce na so!arnom krstu> simbo!u godi-nji9 doba. 6orizonta!na !inija krsta je
nebeski ekvator u ravcu istokAzaad. Fstok riada ro!je(u> zaad jeseni. ,ertika!na !inija
ozna2ava sjeverAjug. Sjever riada !jetu> a zimi riada jug. Go su o!ožaji Sunca u o2etku
godi-nji9 doba. Snagu Sunca u godi-njim dobima okazuje i dijagona!no odije!jeni kvadrat u
donjoj sekciji ovog ste(kaD u zimskom dije!u kvadrata nedostaje Sunce> jer zimsko Sunce
nema snagu i da zimu ne zamijeni ro!je(e> sve bi omr!o.
195

Sl. 252. Ovo je na stećRima uobičajeni prikaz strana svijeta i godišnjih doba F]admilovići1
Oubrave1 UilećaG.

Sl. 253. Ovo je napredniji prikaz godišnjih doba . [rugovi sa upisanim krstom su proljetna i
jesenja ravnodnevniRa1 krug bez krsta je ljetni ekvinoRij. ]omb u dnu predstavlja zimski
ekvinoRij. \lovo NE9 lijevo od romba znači Nkolijada91 Nkolende9 FOpličići1 \tolaRG.
196

Sl. 254. ]ozeta je proljeće i ono pripada istoku1 radjanju i rastu \unRa. _olumjeseR je jesen i
pripada zalasku i padanju \unRa. ^spravni krst pripada ljetnom1 a obrnuti pripada zimskom
solstiRiju. _ored rozete F\unRaG u vrhu je trideset udubljenja što je trideset dana jednog
mjeseRa Foista1 `inograd1 SmotskiG.

197

Sl. 255. [olovrt FkolovratG na stećku Fnulje1 VvtovaRG.
Na jarbo!ima sa strana je dva uta o 2etiri odioka. ?nutra-nji krug izdije!jen je na osam
dije!ova> a ravci iz centra okazuju da je svaki od ovi9 odioka na unutra-njem krugu
odije!jen na dva dije!a. Gako ima ukuno -esnaest odiokaD * ¡ * ¡ 1% Œ 2* Œ broj 2asova
od jednog do drugog iz!aska Sunca. 'vovjerci krstjani mjeri!i su vrijeme isto kao -to se mjeri
danas.
Sl. 256. Szmeđu Wurjeva i _erunovog dana je najka femlja sa krstovima \vetovida
F`idovdan1 ljetni solstiRij1 je u sredini između Wurjeva i _erunovog dana1 potonjeg SlindanaG.

Sl. 257. notiv sa stećkaJ proljetna i jesenja ravnodnevniRa na nebeskom ekvatoru označene
su polukrugovima Fistok i zapadG1 a ljetni i zimski solstiRij su krugovi sa znakovima \unRa
FUudimir1 _isak1 SmotskiG.
198
Sl. 25#. \unčeva godišnja putanja FekliptikaG. _o izgledu \unčeve putanje FekliptikeG nastalo
je latinično slovo NS9.
Sl. 25$. jkliptika Fovaj kameni blok ugrađen je u zid jedne strare kuće u selu ]ajačke
_imniRe kod aegotinaG.
Krivu!jasta !inija redstav!ja Sun2evu ek!itiku> a kvadrat isod u onom o!ožaju ozna2ava
ravnotežu> mir> okoj. ,jerovatno je ovaj kameni b!ok bio dio srbskog re9ri-(anskog
9rama. Gu su i Perunovi simbo!i sun2evog cvijeta života i so!arni krstovi.
199

Sl. 26%. ƒetiri godišnja doba u znaku rune9S9F\oviloG. ^ vrhu je nad planinom izlazeće
\unRe1 a u dnu simboli vremenaJ rozeta je simbol \unRa i dana1 a polumjeseR simbol noći
F]avno1 ]avanjska vrata1 [upresG.
Sl. 261. notivi na stećRimaJ četiri godišnja doba sa ljetnim i zimskim solstiRijem Fsasvim
lijevo je stećak iz UanjeviRi1 Orinjača1 fvornik> u sredini je stećak iz `ranjevog sela kod
aeuma i sasvim desno iz \livnog kod ]avnog blizu OpuzenaG.
200
Sl. 262. fnak vinčanskog pisma je svastikaJ četiri godišnja doba1 svako sa svoja tri mjeseRa.

Sl. 263. [olovrti se nalaze na liniji proljetnog FOPGS jesenjeg ekvinoRija FJPG. _roljeće sa
svoja tri mjeseRa FOG i ljeto sa tri mjeseRa FQG. Szmeđu proljeća i ljeta je \unRe1 a nema ga u
rombu između jeseni i zime1 jer je time naznačena jačina \unRa u tim godišnjim dobima.
Wesen 527 i zima 5$7 su kao koljena Tromog Oabe. [rajnje vertikalne tačke su ljetni FLG i
zimski solstiRij FRSG. \tećak se nalazi na lokaRiji Uarevište1 nokro kod zištiRe.
201

Sl. 264. \ora FzoraG1 svjetlost \unRa. aa japanskom jeziku žensko ime \ora znači Nplavo
nebo9 FQvozno1 [alinovikG.
ΠS# 5svjet!ost7
Π=@ 5Sunce7
Sl. 265. \imbol dana u liku rune dagaz. Okolo je šest malih ODkrstova i sedmi najveći krst je
u Rentru rune. \vaki mali kružić sa krstom simbol je jednog dana sedmiRe1 a krug u Rentru je
sedmi1 sveti je praznični danJ dan \unRa.
…..
202
S#6@ NBBBSK@
Sl. 266. aebeska soha podupire \unRe Fgranični kamen1 r. vijek st. ere1 _azarR—k \tele1
VrRhaeologiRal nuseum oX [ahramanmara¢G.
Ni k!asi2ni narodi> ni otonji u2eni Bvro!jani nisu ima!i otuno jasne redstave o !aA
ninama Ba!kanaP bi!a im je oznata ug!avnom samo njegova rimorska eri$erija. @nti2ki
geogra$i smatra!i su da se u centru Ba!kana dižu tako stra-ne visine> da se od nji9 mogu vidjeti
sva mora koja okružuju Ba!kan. )r2ka mito!o-ka geogra$ija zna!a je za dva @t!asa A jedan od
nji9 na južnom Ba!kanu> a drugi u srednjem Podunav!ju. Gi @t!asi su s!uži!i kao so9a nebeska.
Na sanskritu Nsaha9 zna2i Nnosač91 Nčvrstina91 Nmoć91 Nizdržljivost91 Ntrajnost9.
? ,ukovom =je2niku so9a je motka i!i ritka koja drži -ator> a!i ostoji i izraz so9a nebeska
za 'urmitor> =tanj> Staru !aninu i Smi!jan 5HE7 za koje se mis!i da oduiru nebeski okean.
Bez ti9 so9a> nebesa bi se sva odreda sru-i!a na zem!ju i njene stanovnike. .a mediteranske
203
)rke> u ono mitsko ar9ai2no doba> sav je Ba!kan> sa svojim !aninama> bio da!eki sjever> a je
tako i tesa!ijski #!im ostao božanskom !aninom i vrzi-tem bogova. ;ak je i sam @ristote!>
ored sve svoje go!eme u2enosti> verovao u ostojanje neke stra-no visoke so9e nebeske na
sjeveru> iza koje Sunce rovodi no(i odmara se od te-kog uta> a je stoga južno od te !anine
no(u mrak. #dat!e mit o 6ierborejcima> koji žive sjeverno od te !anine> sre(ni i resre(ni u
dru-tvu @o!onovu.
Se!jaci u brdima centra!ne Bosne 2esto !aste sijena na oko dva metra visoke so9e> od
kojima 2obani na!aze za-titu od !jetnji9 !juskova.

Sl. 267. Tetitski pečatJ \unRe na nebeskom prestolu pridržavano nebeskom sohom.
204
Sl. 26#. aebeska soha kao motiv na stećkuDnišanu.
Sl. 26$. ^ pozadini je vrh Ourmitora nazvan N\oha nebeska9.
205

Sl. 27%. \tećak iz \očiRe kod ]ogatiReJ Tors sa krestom na glavi oslonjen na sohu nebesku.
Sme sela \očiRa nije slučajnoJ sohaD sočiRa Fmala sohaG.
Neki toonimi vezani za so9uD
So2anica niže :itrovice> ored Fbra 5zaisana u Banjskoj ove!ji 1/1%7 kao i brdo So
5So9a>Soa> So … o ana!izi =ad. 8j. Pav!ovi(a7. ? narodnom redanju brdo So kod So2anice
zva!o se So597a. Kod To2e ostoje se!a So2a i So2ani. Na 'urmitoru ostoje So9e i Soja> kod
Priboja na 8imu So2anica> kod ,r-ca So2anica> kod 'ervente i ,e!ika i :a!a So2anica> kod
'onje Pra2e 5Bi97 tako0e. ? 8oužnju i kod Novog Pazara ostoje toonimi So597a> i So597e>
a ored je i toonim Stub. Kod Novog Pazara ima i jedan vr9 brda koji se naziva Nebeska
so597a> a i kod =ožaja> QNebeska so9aQ je teren koji razdvaja zaseok .!og!av!je od se!a )ornja
8ovnica.
=ažanj i danas stav!jamo na so9e> zar neE
206
Sl. 271. \oha nebeska FzedinaR1 nostarG
Sl. 272. aebeska soha na stećku na lokaRiji _odjaram1 Qornji nalovan1 [upres.
207
Sl. 273. aebeska soha u mjestu _asičina1 Qradina kod [rstine1 `rgoraR.
Sl. 274. aebeska soha na stećku u Qoranima kod [onjiRa.
.…
.…..
208
S@.,F1BRSB ,@)B
Sl. 275. \azviježđe `aga FzibraG. fnak ovog sazviježđa je u lijevoj ruRi \varožića i taj znaj je
tkz. Npeor9 runa1 koja je simbol \varožićeve iniRijaRije u Warila FWurjaG1 \vetovida1 _eruna i
Oajboga.
.……..
209
S@.,F1BRSB <K#=PF#N
Sl. 276. Oio sazviježđa ‚korpion F\RorpiusG nalazi se kao motiv na nekim stećRima1 jer pred
kraj godine i pred zimski solstiRij \unRe prolazi kroz ovo sazviježđe.
210

Sl. 277. \tećRiDnišani u mjestu [amenolom1 desetak kilometara od Sstočnog \arajeva prema
Yrnovu.
Sl. 27#. Ovo je znak mira i znak skorog rođenje nalog Uoga Uožića1 \varožića Foista1 nala
gomila1 SmotskiG.
211
Sl. 27$. \imbol sazviježđa ‚korpion. \unRe prolazi kroz sazviježđe ‚korpion u kasnu jesen
Flijevo je stećak u Oobrića poljani1 UorRi1 [onjiR1 desno iz aekuka kod \toRaG.
Sl. 2#%. \tećak iz Qornje Uare kod [alinovika FlijevoG i ƒesće kod Yarčina.
..
...
212
S@.,F1BRSB SG=F1B8;@
Sl. 2#1. ^ dane rađanja \varožića \unRe FSG se nalazi u sazviježđu \trijelaRa F\agittariusG.
fnak ovog sazviježđa je u \varožićevoj desnoj ruRi.
213
Sl. 2#2. \varožićev krst iznad kapije manastira Ostrog u ornoj Qori i krst američkih aavajo
SndijanaRa.

214
B#RF• S,@=#RF•
Svaroži( je re9ri-cansko božanstvo svjet!osti i Sunca> sin ,i-njeg Boga Svaroga
Stvorite!ja. Svaroži( se ra0ao na dan zimskog so!sticija kad Sunce dostigne svoju najnižu
ta2ku na južnom nebu iznad 9orizonta. ?o2i tog dana je Badnji dan. Sve je to ras!ika
6ristovog ro0enja.
¢uO£w‡O †O~ sr¤O†O.
¢uO£w‡O |K†rvw‡O
¥w†O s~OˆO tK• Jz‰O†O.
•O~ sr¤O†O w KyLO†O.
ŽO ‹‰OsKu vO~ ‰Ksw¤O†O
ŽO ƒwvKu vO~ uwvw†O •O
ŽO uwvKu vO~ w KyLO†O.
¢ KyLO†O w tK‰w†O.
¢ tK‰w†O ‰KtK‰w†O.
¦sz§w†O Kqz‰O†O>
ŽO wuO£s|z |LOs~z urqrL.
¨Lryr~O†O w |zuO†O.
¦‰Lr†O •O w s~KuO†O.
¦s~KuO†O w ~Ouw†O>
¢ zur†O z tr ~wtr>
¢ Kt|O†O ~O LOoyK¤O>
¢oOt|O†O •O woyr†w†O
ŽO wuO£s|r tr urqrLw>
‹|LKw†O •O w sO§w†O
ŽO wuO£s|r tr urqrLw.
¢ Kyz|†O ~O ¢uO~O
ŽO ¢uO~O }†OvO yKLO
¥†OvO yKLO JK†rv yKLO
¥w†O sw~O Jz‰O†KuO>
„ Jz‰O†O z}L†K•O>
¦yw†w¤O }w†O yKLO.
©O ¤r ~Ksw vK ªOv£O|O
¢ ªK«w¬O ‹uOLK«w¬O
-K• yK«w¬O }†OvO yKLO
‹uOLK«w¬O }w†O sw~O.
¢uO£w‡O ‰Oz~w‡OH
ƒr~‡w}O sr ~O|wtw†O.
¦v wuO£s|O Lz¤~O ‡urtO
¢ ‰rtLO£s|O ‰†Ourt~K•O
• |K†z ¤r ‰Kvs|O|O†O.
©Lr|K uOtLr ‰Lrs|O|O†O
‹zˆr †w†r ‰Lw‰O†w†O
®O ~O} stK|O yzvr ovLOuO
215
-O •KurvO w tr Ku‡r
-w ¤OLw¬w w ¤O•O£‡w.
®KLOtOstw ur{w |K£w
¯tK ~K ~Ksr tr ¤z~O|r
¥w†r yKL‡r -Lw•†Ou yKLO
-Lw•†Ou yKLO tr -LKw‡r
ƒw§£r• yK•O ‹tuKLwtr{O
°O|K• ±wur Lz§wtr{O
¢ ªLO£O£O ªLO~wtr{O.
5:i!o- S. :i!ojevi(> Srbske obredne esme> knjiga rva> Beograd> 18%9. god.7
'a bi se riomog!o Suncu rotiv ;rnoboga koji zadobija v!ast na zem!ji kroz sve duže no(i
i sve kra(e i 9!adnije dane> na izmaku Badnjeg dana u ve2e a!e se vatre na kojima gore m!adi
Perunovi 9rastovi> kako bi se kroz nji9ovu vatru os!obodi!a Sun2eva svjet!ost asorbovana u
drvo ret9odnog !jeta i na taj na2in osnaži!a snaga Sunca Bje!oboga u borbi rotiv ;rnoboga.
F s!jede(eg dana Sunce ne ada vi-e ka 9orizintu> stane i o2inje o!ako da se vra(a ka
nebeskom ekvatoru i o2etku ro!je(a> umanjuju(i tako v!ast ;rnoboga kroz kra(anje no(i i
du!janje dana. =odio se Bog Sunca Svaroži( i raste u vojnika od imenom 1ari!o 51uraj7. Gako
se riroda onovo budi i obnav!ja vra(aju(i svemu radosti života.
Po rirodnim zbivanjima zimski so!sticij i o2etk zime u na-e vrijeme je 22. decembra
gregorijanskog ka!endara> sto zna2i da je danas ravi Badnji dan 21. decembra.
Po2etkom 9ri-(anske ere Badnji dan adao je na 2*. decembar ju!ijanskog ka!endara> -to
odgovara %. januaru gregorijanskog ka!endara. Srbski ravos!avni Badnji dan i ravos!avni
obi2aji tog dana su iz vremena srbske su re9ri-(anske ro0enje sina Božijeg Fsusa 6rista.
Svaroži( je ostao novoro0enji Fsus> a badnjak je i da!je ostao badnjak. Njegova vatra ista je i
danas u 9ri-(anstvu kao i rije u vjere. =o0enje sina Božjeg Svaroži(a 5ma!og Boga Boži(a7
reobraženo je u rodovjerjuD razgoni tamu 9!adne no(i i grije svojom !amenom svjet!o-(u
s!ave(i ro0enje Sunca Pravde.

'o vremena vjere u 6rista rodovjerci su s!avi!i Boga kroz doga0aje vremenski9 ka!endaA
rski9 ri!ika> a !judi mo(nici 9ri-(anske crkve zabrani-e s!av!jenje Boga o vremenskim
ka!endarskim ri!ikama odrediv-i da se Bog s!avi o danima osve(enim stvarnim i!i
izmi-!jenim !judima. Gu grdno ogrije-i-e odvojiv-i Boga od rirode i Njegovog oretka u
rirodi.










216
…..
PB=?N F ,B8BS
Sl. 2#3. notiv sa planine _erun kod `areša1 Rentralna Uosna. Vko zagrmi na dan sv. Slije1 tj.
na dan _eruna d. avgusta1 lješnjiRi opadaju sa lijeske. fašto je to tako1 niko ne zna1 ali je to
živa istina.

Sl. 2#4. \tećak sa ligaturom slova ćiriliRe ±H1 tj. Hj_”T FWjG £=UOY F`rlika1 [ninG.
Sl. 2#5. \lovo £ F\ergei `. ]jabRhikov1 Yhe _rotoD\lavoniR ]eRord on the Xragment oX a
vessel Xrom the Yaman| VrRheologiRal nuseumG.
217

Sl. 2#6. \imboli grmljavine na stećRima i skitskoDsarmatska tamga na kamenu FOraRhuk
bpql1 table „z` Olbia1^kraineG.
ZS read the \R{thianœ\armatian signs bd dgDdg so ruDru1 RX. \R{thianœ\armatian so |the sun>
shine> heat> light> e{e> bright |1 ruDru | to make a lot oX noise> the terriXiR noise| Fthe
s{mbolism oX the sun and thunderstorm1 liXeDgiving livuid1 reproduRtion1 and growthG1 RX. Old
Sndian ru |noise> to make an{ noise> to Rr{ aloud> to break to pieRes> Rutting> dividing|1 ruh
|to grow|.Z 5Sergei ,. =jabc9ikov> G9e S!avonic @nti“uiti>G9e interretation o$ a ScUt9ianA
Sarmatian te’t> 2""+7
# zna2enju znaka iznad citiranog =jabc9ikovog teksta ,. =jabc9ikov kažeD
3_roRitao sa skitskoDsarmatskih znakova bd dgDdg tso tFgGruDFgGruu1 prema skitskoDsarD
matskom tsou znači tsunReu1 tsjaju1 9grijanje91 Nsvjetlost91 Noko91 Nsjaj91 tFgGruDFgGruu znači
tmnogo buke1 mnogo strašne bukeu Fovo je simbolizam sunRa i grmljavine1 životvorne tečnosti1
rađanja i rasta1 prema staroindijskom tru9 sto znači tbuka1 praviti bilo kakvu buku1 plakati
naglas1 drobiti u komade1 rezati1 razdvajatiu1 a truhu znači trastiu.9
Po-to na nekim ste(cima na!azimo isti znak o kojem =jabc9ikov govori kao o znaku ve!ike
stra-ne buke> a i grm!javina je vr!o stra-na buka> jasno je da je to Perunov znak grm!javineD
gruAgruH
218
Sl. 2#7. _erunova munja Fruna Nsovilo9G na stećku u [rupnju.
Sl. 2##. _etrogliXi američkih SndijanaRa FQreenwater oan{on1 Vtlatl oliXX1 Oeath `alle{1
oaliXorniaG.

Sl. 2#$. \taro Xeničansko pismo i znak slova _ FlatiniRomGJ

Sl. 2$%. _erunov znak FOG na stećRima FlijevoJ aovo \elo1 [upres> desnoJ `rsulja1
_ljevljaG.
m
219
Z[ao i u poljskom piorun1 tako je u bjeloruskom 4€'¤"1 praslavensko perun¥1 do danas kao
riječ zadržalo svoje staro značenje tgromu. Uog _erun i nije drugo nego bog Qrom.3
5=ados!av Kati2i(> 8juta zvijer> Ti!o!ogija *9> .agreb> 2""&7
S!. 291. notivi na stećkuJ _erun ubija `elesa u liku medvjeda F_odgradinje1 TutovoG.
Zaema dakle ni najmanje dvojbe da je ljuta zvijer1 opasni _erunov protivnik1 kojega on
pobjednički ubija1 upravo medvjed. Yaj protivnik je dakle zm~j~ Fonaj koji puže po zemljiG i
č~rt¥ Fonaj koji ruje i povlači brazde1 dakako po zemljiG1 ali je i zv¦r~1 što će reći medvjed1
najopanija divlja životinja u lovačkom iskustvu prvotnih \lavena. Ono što se nametnulo pri
prvom pristupu rekonstrukRiji mitskoga konteksta i učinilo se kao sasvim nevjerojatno sada je
posve nedvojbeno potvrđeno. _erunov protivnik je i zmaj i medvjed.Z 5=ados!av Kati2i(> 8juta
zvijer> Ti!o!ogija *9> .agreb> 2""&7
220
Sl. 2$2. `eles u liku medvjeda1 drevna skulptura Fnount \leza1 _olandG.
Sl. 2$3. `eles kao medvjed ispod \unRa F]avno1 [rša1 [upresG.
221

Sl. 2$4. _erun F\vetovidG sa brkovima kao motiv na stećRima.
222
Sl. 2$5. aa stećku u Urajčevićima kod QaRkog nalazi se _erunov Uožji prst kao šesti prst
ruke FUerkunus Xinger1 Qod|s XingerG i šest prstiju na Tristovoj desnoj ruRi FpalaR je nevidljiv
jer sa domalim prstom u znaku Tristovog blagoslova> ilustraRija iz niroslavljevog
jevanđeljaG.

…..
223
S,@SGFKB



Sl. 2$6. \vastika iz drevne _alestine1 masonska svastika1 svastika na keltskom novRu i
svastika na stećku.
224
Sl. 2$7. ]uke u znaku svastike FpetrogliX1 Tawaii Uig Ssland _aukoG.

Sl. 2$#. Sndijanski petrogliXiJ ruke u znaku svastike FyolXman _anel near UluXX1 ^tah1 and
ohevelon oreek1 Vrizona1 ^\VG.
225
Sl. 2$$. \vastike kao motivi stećaka.
226
Sl. 3%%. \vastike sa \unčevim kolovratom. \varogova svastika je u Rentru kolovrata i to je
\unRe. Oko \unRa su sunčeve zrake1 a okolo je krug sa dvanaest podioka kao simbolom
dvanaest mjeseRi godine. \ve do druge polovine bp. vijeka \rbi su čuvali svastiku1 sveti Uožji
simbol neba Fstećak \rba izbjeglih sa [osova1 druga polovina bp. vijeka1 ]ajačke _imniRe1
aegotinG.
m
m.
m.
227
567#=#.
Ko iza ono(i i red zoru objav!juje do!azak Sunca i svitanje danaE 567oroz> ijetaoH

Sl. 3%1. notivi sa stećkaJ horoz1 glasnik \unRa i zore1 čuvar kapije \unRa.

….
228
….
a8 s!ovenski 5srbski7 bog sunca 6rst> 6orst> 6oros> 6or
b8 no(ni najav!jiva2 do!aska SuncaD 6oroz
c8 na g!avi 9oroza je kresta
d8 od rije2i 3kresta4 je i rije2 krst 5=usi krst zovu 3krest47
e8 3krest4 je re9ri-(anski simbo! Sunca

Sl. 3%2. orvena horozova kresta i kreste hrastovog lista simboli su vatrenih \unčevih zraka.

229

Sl. 3%3. Sme hrasta1 svetog drveta1 izvedeno je od imena Trst FTorst1 Tor ili [resnikG. _o
listu hrasta su kreste1 simboli \unčevih plamenih jezika.
,atra m!adog 9rastovog badnjaka jeste vatra m!adog 6rsta> 6orsta> 6orosa> 6ora> SvaA
roži(a> :a!og Boži(a> :a!og Boga.
)ovore nam moderni !ingvisti> nezna!ice i s njima !ažovi> da rije2 3horoz9 nije iz srbskog
jezika> nego je> kažu> turcizam. Pa da rovjerimo tu ve!iku amet na-i9 dana-nji9 !ingvista i
nji9ovo nau2no znanje.
NTorolog{9 5$rom )reekD ²W> ὥ Zhour1 timeZ and )reekD §¨©ª«1 logos1 Zstud{1 speeRhZ> !it. t9e
studU o$ time7.
F tako nama Srbima 3nau2nici4 sa €ikiedie tuma2e i kažu da rije2 Nhorologija9 5nauka o
vremenu7 korijenski oti2e iz gr2kog jezika. 6ajdemo ma!o u istoriju re!igije stari9 Srba
3S!ovena4 5izvor je oet €ikiedia7D
ZYhe \laviR _rimar{ ohroniRle is a major work with man{ valuable reXerenRes to the pagan
belieXs oX jastern \lavs. Yhe RhroniRle treats the histor{ oX the earl{ jastern \laviR state.
jven though the manusRript was Rompiled at the beginning oX the bdth Rentur{1 it Rontains
reXerenRes to and Ropies oX older doRuments1 and desRribes events predating the Uaptism oX
[iev. Ywo deities1 _erun and `elesœ`olos1 are mentioned in the tešt oX the earl{ bkth Rentur{
peaRe treaties between pagan rulers oX jast \lavs and U{zantine jmperors. zater1 aestor the
ohroniRler desRribes a state pantheon introduRed b{ _rinRe `ladimir in [iev in prk oj.
`ladimir|s pantheon inRluded _erun1 SorF1 Oažbog1 \tribog1 \imargl1 and nokosh. Yhe
230
T{patian oodeš oX the _rimar{ ohroniRle also mentions \varog1 Rompared to Qreek
Tephaestus. Vlso ver{ interesting are the passages in the jast \laviR epiR Yhe Yale oX Sgor|s
oampaign reXerring to `eles1 Oažbog1 and Tors. Yhe original epiR has been dated to the end
oX the bdth Rentur{1 although there are marginal disputes over the authentiRit{ oX this work.Z
(orologija je nauka o mjerenju vremena. (ora i!i ora je rije2 srbskog jezika i zna2i vri&
jeme Pamtim kad u centra!noj Bosni se!jaci 9tje!i da o2nu neki sezonski osao> ita!i su
jedan drugog za mi-!jenje da !i je ora za taj osao i!i nije. (ora i!i ora je dak!e vrijeme> a
najbo!ji znak vremena je rividno kretanje Sunca nebom.
<ta je bio bog 6orsE 6ors je bog vremena.
*anskritsko +hour+ 5gr2ko ²W7 je 3vrijeme> 2as> sat> sezona> godina…4. ὥ
'a vidimo -ta jo- kaže sanskritD
“hora" zna2i 3jedan 2as 5sat74
“horavid" je “9oroskoa zna!ac4
“horazastra" je 3astro!ogija4
“horazastra" zna2i 39orosko>ko!ovrt> kokovrat> ko!enda> ka!endar4.
6oroz 5ijetao7 svake no(i najav!juje do!azak Sunca> svitanje> zoru> jutro i danE 6oroz> a ko
bi drugiH F o srbskom bogu vremena 6orsu> 6oru> 9oroz je dobio svoje ime. @ !ažu nam da je
9oroz rije2 turskog jezika.
Pojedina2ne dije!ove cvijeta 8atini nazivaju Npetal9> a )rci Npetalion9. Pog!edajmo cvijetD
unutra je krug kao krug Sunca> a oko!o su kreste koje 8atini nazivaju Npetal91 a )rci
Npetalion9. =omanizirani Srbi 5,!asi7 o ovim rije2ima nazva!i su ijet!a> jer su Npetal9 i
Nkresta9 sinonimi.
Sl. 3%4. \tećak u Oobrom _olju kod Yrnova1 \arajevoJ u gornjem desnom uglu su rune T]\\1
sto značiJ TFOG]\. Yo je lik boga Torsa FB#',¥1 B'¥,¥1 B'~,~G sa ptiRom u ruRi kao na
kumiru \vetovida iz ]etre. Tors je božanstvo vremena1 hore1 ore1 kolijade ili koleda.
'a su Srbi 9ri-(ani srednjeg vijeka bi!i dvovjerci svjedo2i rois Svetog Save za mona9e>
gdje i-e da sve-tenik ri isovijedi mora itati riadnice ženskog o!a da !i su se mo!i!e
231
vi!ama> =odu> roženicama> Perunu> 6orsu i :oko-i. Koja od žena to rizna> s!ijedi!a je
crkvena kazna 5eitimija7 u vidu osta i mo!itve sa ok!onjenjem u trajanju od tri godineD
Z•%+*д.5# #+д* 4#д%-%0 F0#). $.5%5 .$ |д'8* '0*|G д% je1 "% 4'.5*'1 4'*5% 4'#4.,
,+. •%+* $% 5#"%3* F4'*4., .$ bg ,-#л.G ,+*2-*".0 5#'%# #д ,+#).3 .,4#+*д".0%
.$+.д*-. |¬ splutilajesi z babami bogomerskija blud{1 li molila sia jesi wilaml i rodu i
roženiRam i _erunu i ohor su i nokoszi pila i jelaJ tri leta post z poklon{|. F+.д. .J nal1
bpekJbpG.
” ,л#&#д".)*5 4'*+#дJ |s*,. л. !.".л% , &%&%5% F• +'%!%'%5%G &#8#5',0. &лд1 jeR. л.
,* 5#л.л% +.л%5% .л. ‹#д . ‹#<%".6%5.1 % H*'" . B#', . K#0#2. !%,- 4.л% .
)*л%J F-'*&%G д% д'<.2 4#,- 4#0л#(*( -'. 8#д."*|.
E%0л*1 . 0#д "%,1 "% 4#д'!) д*л#+%(% ,'4,0* %'3.*4.,0#4.)*1 "%л%$.5# "%)4'*
6'0+*".5 0'8#+.5%1 % ,+%0%0# д% je -#8% 5#'%л# 4'* ,+*8% &.-. '*%л"#,-.1
.5*".5% 6'0%+%1 0л-#+% . ,+*,-. /д.1 4#5*"% H*'"%1 B#',% . K#0#2*1 ‹#д% .
‹#<*".6%1 •.л%1 .5*"% 0#)%, ,* 3'.2;%",0#) 6'0+. 0%$.+%л% 0%# 5',0%.Z 5Sreten
Petrovi(> Srska mito!ogija> :ito!o-ke mae> str. 19A2"7
'r :idorag Petrovi( ne navodi Qizvor iz druge rukeQ> a taj izvor !ako bi mogao biti drugi
Petrovi(> dr :iro!jub Petrovi(> koji je revodio dije!ove Krm2ije 5.akonoravi!a7 Svetoga
Save 5ovo je samo retostavka autora ovi9 redova7.
Bosanski krstjani bi!i su dvovjerci> rodovjerni 9ri-(ani krstjani> koje su nemanji(ki
grko9ri-(ani i rimokato!ici naziva!i bogumi!ima i zvjerski i9 kažnjava!i i rogoni!i.
Sl. 3%5. ^ Rentru solarnog krsta su \unRe i njeseR kao simboli vremena1 a Rvijet ima tačno
dvanaest latiRaJ za svaki mjeseR jedna latiRa F[ovači1 [ovački krst1 UilećaG.
…..
..

232
K=BSNFK

Sl. 3%6. \olarni simbol N19 FST1 ognjiloG u korijenu \unčevog drveta života označava prvi
dan ljeta1 `idovdan. Yo je znak \unčeve vatre \varoga1 [resnika FTorsaG1 \varožića1 Warila1
\vetovida1 _eruna1 Oajboga.
6ors> oznat jo- kao i Kresnik 5Krsnik> Kersnik7 je na- re9ri-(anski bog ovezan sa vatA
rom> Suncem> godi-njim sezonama i vremenom. #n je osovina svijeta 5a’is mundi7. Po svemu
sude(i na-a re9ri-(anska vjera o Kresniku je zvana krestjanstvo> a vjernicu su sebe naziva!i
krestjanima i!i krstjanima. Primanjem 9ri-(anstva u aosto!sko vrijeme na-i reci zadrža!i su
naziv svoje re0a-nje vjere. Srbske krsne s!ave oti2u od s!av!jenja Kresnikove vatre
njegovog sun2anog krsta 5kresta7.
Naavlastito na sjevernoj dugoj graniRi hrvatstva i srbstva1 po tvrdoj zaklonjenoj Uosni1
najljuće brane se krestjani.9 5=ad 1ugos!ovenske akademije znanosti i umjetnosti> Knjiga
8gg,F> =azredi $i!o!o-koA9istori2ki i $i!o!o-koAjurid2iki> gF> u .agrebu 188+> 'ioni2ka
tiskara u .agrebu> str. *97
233
Sl. 3%7. [resni FkrsniG hljeb sa simbolima \unčevog kresa1 ognja \unčevog.
=>?@A 6ras!ovenski7 je krBstC% krst
kresta D kres E oganj F solarni krst
Sunce 0resnoe> Sunce 0rasno. Sun2ani zraci su oganj> tj. kres i njima u 2ast a!jeni su
kresi 5vatre7. 8istovi 9rasta imaju krestu> koja je simbo! munje> a munja je božanski oganj>
simbo! PerunaP 9rast je badnjak> a badnjak je simbo! ra0anja m!adog Sunca> Boga Svaroži(a>
:a!og Boži(a. Pijetao 597oroz7 ima krestu kao Sun2eve zrake> koje od ognja iz!aze i simbo! su
boga Sunca 6orosa> 'ajboga. Pras!ovensko G>C@A 6G>C@8 zna2i G>?@% o•~³> oganj. Kres i!i
krst bio je simbo! Sunca.
234
Sl. 3%#. notiv sa stećkaJ \unčev kres FkrstGJ krugovi sa znakom H su proljetni i jesenji
ekvinoRij FravnodnevniRaG1 a krugovi sa tačkama su ljetni i zimski solstiRij.
Sl. 3%$. notiv sa stećkaJ kres1 oganj1 \unRe. [rug sa krstom je simbol \unRa jos od sumerske
RivilizaRije i prve Uožije orkve nakon biblijskog potopa. Ovaj simbol \unRa savremeni
astronomi su zamijenili krugom sa tačkom u sredini.
Sl. 31%. \olarni simbol N19D simbol rađanja1 života i besmrtnosti FUanja [oviljača1 zozniRaG.
.
235
Sl. 311. notiv na stećkuJ četiri strane svijeta FUutovo selo1 ^gljevik1 UosnaG.

Sl. 312. \unčeve kresteJ lijevo je sarmatska tamga1 a desno motiv na stećku F\arajlije1
OuvnoG.

…..
….
236
……
=?KB S?N;@

Sl. 313. ]uke \unRa na XresRi u grobniRi egipatskog Xaraona Vkhenatena.
Sl. 314. ]uke \unRa na kamenu zvanom NYjuringa91 koji je sveti kamen australijskih
aboridžina F[imberle{1 VustraliaG.
237
….
Sl. 315. ]uke \unRa na keltskom novRu..
Sl. 316. ]uke \unRa kao motiv stećka FOobrića poljana1 UorRiG.


238
……..
=#)@G# S#8@=N# B#R@NSG,#
Sl. 317. _etrogliX FohaRo oan{on1 aew nešiRo1 ^\VG.
Sl. 31#. _etrogliX američkih SndijanaRa F]anRhos de Yaos1 aew nešiRo1 ^\VG.
239

Sl. 31$. _etrogliX predaka _ueblo naroda F_etrogl{ph aational nonument near Vlbuvuervue1
aew nešiRo1 ^\VG.
Sl. 32%. \tećak u nratinRima kod Orinjače1 fvornik.

240
……..
.N@K B=#1@ SB'@:E
Sl. 321. fnak na stećkuJ sasvim lijevo simbolično je prikazan je \vetovid sa podignutom
rukom1 a do njega je vrlo neobičan znak Fnulje1 QaRkoG.
Sl. 322. Sndijanski prekolumbovski petrogliXJ znak broja sedam FnuisRa1 ohibRha people1
oolombiaG
…..
…..
……

241
…..….
S?NCB, :@C
Sl. 323. \unRe i mač F_lana1 UilećaG.
Sl. 324. aa maču je \unRe1 mač je simbol \unRa F]ača1 _ribojG.
242
Sl. 325. \unčev mač FTan Uulozi1 \arajevoG.
Sl. 326. \unčev mač vremena F]udo polje1 QaRkoG.
…….
243
S?N;B 1B <GFG
Sl. 327. \unRe je štit FaikšićG.
Sl. 32#. \vetovidova ratna opremaJ mač i štit iznad strana svijeta. aa štitu je linija nebeskog
ekvatora. Sspod ekvatora je jug1 a iznad sjever. aa sjevernoj strani stoji Uožije žezlo kao
simbol proljeća i ljeta.
…..
……
244
SF:B#8 =@S@N1@> RF,#G@ F BBS:=GN#SGF
Sl. 32$. \olarni simboli N19 FSG simboli su rađanja1života i besmrtnosti F_iRtish \tone1
Vberneth{1 _erthshire1 \RotlandG.
Sl. 33%. Sndijanski petrogliX FVltavista1 oompostela1 aa{arit1 aew nešiRo1 ^\VG.

Sl. 331. \olarni simboli N 1 FSG9 na stećku FUijača1 zjubuškiG.
..….…
245
)B=#,FG 1B 1@=#,FG

Sl. 332. Warovit1 Warilo1 Wuraj1 Qerovit ili Terovit iz `olgasta Fyolgast1 Qerman{G i motiv
svetog ratnika sa oreolom na stećku FSzbičanj1 _rijepolje h sada u nuzeju u ^žiRuG.
1?=@1 F 'B#=S@
'rugo ime 1ari!a je 1uraj i kod razni9 naroda ime 1uraj danas g!asiD
)eorgios> )eorgius 5starogr2ki7> Kevork> )evorg 5jermenski7> )orka 5baskijski7> )eorgi
5bugarski7> 1ordi 5kata!onski7> 1orU 5kornis97> 1iri 52e-ki7> 1orgen 5danski7> 1oeri>
1urriaan>1urgen> 1oris 59o!andski7> )eorge 5eng!eski7> )eorgo 5eseranto7> )eorg 5estonski7>
)jerg 5a!banski7> ”irjana> 1urki> 1uri 5$inski7> )eorges 5$rancuski7> 1oris 5$rizijski7> gur’o
5ga!icijski7> )iorgi 5gruzijski7> 1urgen> georg 5njema2ki7> ”orgos> ”iorgos> )eorgios 5gr2ki7>
)UorgU 5madžarski7> )eevarg9ese 59indu7> Seoirse 5irski7> )iorgio 5ita!ijanski7> 1uris> )eorgs>
)eorgijs 5!atvijski7 1urgis 5!itvanski7> )orgi> )jorgji 5makedonski7> 1uran 5srednjevijekovno
nejma2ki7> ”rian 5srednjevijekovno skandinavski7> )oran> #rjan> 1orgen 5norve-ki7> 1erzU
5o!jski7> 1orge 5ortuga!ski7>)9eorg9e> )eorge 5rumunski7> ”uri> ”uriU> )eorgU> georgiU
5ruski7> )eorg 5skandinavski7> Seoras> IeJrsa 5-kotski7> Sor0e> Sura0> Sur0e> 'jordje>
246
5srbski7> 1urij 5s!ovenski7> 1orge 5-anski7> )oran> )orjan> 1orgen> 1oran 5-vedski7> ”uri> ”uriU
5ukrajinski7> Siorus> Siors> Sior 5ve!-ki7.
Fzdvoji!i smo i odvuk!i -kotsko ime za 2urjaD IeJrsa
2KLM2 F IN#L*M
2uraj na -kotskom zove se IeJrsa. <koti su orijek!om mje-avina ke!tskog !emena Pikti i
od Skita. 'a !i nam je ime 3'eorsa4 ve( oznatoE 6ajde da se odsjetimoH
? =admi!ji u ,idovom o!ju kod Stoca na!azi se ve!ika nekroo!a ste(aka. Na zaravni jeA
dnog od oko!ni9 brda iznad ,idovog o!ja na!aze se ostaci drevne gradine> drevni grad
'aorson.
1?=@1 Œ 'Bž=S@
1@=F8# Œ 1uraj Œ 'ežrsa 5-kotski7
'eorsin grad Π'B#=S#N 5'@#=S#N7 Π1?=1B,A)=@' na brdu iznad ,idova o!ja.
<kotska varijanta imena 3)eorge4 je 3Seoras4.
Posto je -kotsko ime 3'eorsa4 isto kao i -kotsko 3Seorus4 zna2i da su to sinonimi> dvije
rije2i istog zna2enjaD
'BA#=S@ ΠSBA#=?S
'B# ΠB#)
6#=S ΠB#) S?N;@
'B#A6#=S • 'B#6#=S • 'B#=S@
SB#A6#=S • SB#6=?S • SB6#=S@ • SB#=?S
6#=S Œ 1?=@1 Œ 1@=F8# Œ INžL*M Œ SB#=?S Œ SF#=?S Œ SF#=S 5ve!-anski7.
'@#=S#N je ke!tsko ime 1?=1B,)=@'@.
247
Sl. 333. _ogled sa lokaRije Oaorsona na `idovo polje u kojem se nekropola stećaka ]admilja
kod \toRa Fdrevno ime \toRa je `idoštakG.
Sl. 334. Oaorson je na brdu iznad `idovog polja.

S?NC@N@ 8@S@ '@#=S#N@
Sl. 335. [od Oaorsona na brdu iznad `idovog polja kod \toRa u TerRegovini nadjen je ovaj
novčić. Sstoričari su ga odmah pripisali Zilirskom plemenu zabeati9.
Sta i-e na nov2i(u sa gornje s!ikeE Pi-eD •@'F@ G@N> tj. 8@'517@ G@N 5nemojmo
tjerati mak na konac i ovdje tražiti (iri!icu i!i !atinicu> jer ako i to o2nemo> odosmo od u
vrijeme /""A+"" g. stare ere7. Po natisu to bi mora!i biti neki •@'F@G@N i!i 8@'F@G@NF.
Fzmedju rije2i 8@'F@ 58@'1@7 i G@N na!azi se s!ika 8@SB. Svi znamo -ta je 8@S@> zar
neE Sta je G@NE
248
G@N je korijen od imena G@N1@> G@NK#S@,@> G@N@SK#> G@N@SF1@.
Primje(ujemo da se na kraju nevedeni9 imena iza korijena G@N na!azi rije2 SF1@. Btrurci su
dan zva!i “-i(ia+.
<ta to sijaE <ta je G@N a može da sijaE Bvo odgovora u ke!tskom jezikuD G@N€BN ´ G@NA
€BN
OanPen µ 5G@6NAxen7D ve!-ko G@N zna2i ,@G=@> S1@1> B81B<G@,#SG> SF1@N1B>
S,BGF.

Boginja anonski9 Ke!ta je G6@N@. Bog ,F'@S 5,F'@S?S> !at.7 i boginja G6@N@ su
na-i ,F' i '@N@> tj. ,F'@. Nji9ov o!tar nadjen je u Gouskom> u do!ini rijeke Kue>
dana-nja centra!na 6rvatska.
Sanskritska rije2 ,F' je .N@N1B> =@.?:F1B,@N1B> ?CBN1B> P=#S,1BG81BN1B>
G@CN#SG> #GK=F•B> )8B'@N1B.
Sanskritska rije2 ,F'@ zna2i .N@N1B> #GK=F•B.
Sanskritska rije2 ,F'?S@ zna2i #N@1 K#1F F:@ :?'=#SG> :?'=@;.
Nas obi2aj uo2i ,idovdana bio je da devojke stav!jaju travu ,F'? sebi od jastuk da im se
budu(i su0eni 0uvegija rikaže> jer se vjerova!o da (e se djevojka udati za onog momka kojeg
te no(i u snu vidi. F to je tako0e .N@N1B i #GK=F•B.
Ke!tski bog ,F'@S?S je S?N;B S,BG#,F'> a ke!tska G6@N@ je zvijezda '@NF;@>
'@N@ i!i ,F'@.
249
Sl. 336. [eltski `idas F`idasus1 lat.G i Yhana FOanaG jesu \unRe i zvijezda OaniRa.
Sl. 337. aa piktograXskim Rrtežima po stijenama jvrope bronzanog doba prikazana je
sunčana lađa sa solarnim simbolom \unRa N19 FSG1 simbolom rađanja1 života i besmrtnosti.
.
F tako onaj natis na nov2i(u iz 'aorsona zna2iD 8@'F@ G@N> tj. 8@S@ G@N> ,@GA=BN@
8@S@> S?NC@N@ 8@S@. 8@'F@G@NF su bi!i S,1BG8#SNF 8@S@=F.
250

Sl. 33#. Ovako izgleda jedna strana novRa iz grada [erRh1 glavnog grada skitskog
kraljevstva na UosXoru Fc. vijek st. ereG. aa novRu su solarni simboli luk i strijela kao i na
stećRima iz ]admilje u `idovom polju kod \toRa. Sspod luka i strijele piše YVa. ]ijeku Oon
\kiti su zvali YVaVS\ sto je značilo N\WVWaV ]SWj[V91 NUzWj\YV`V ]SWj[V9.
Sl. 33$. aa novčiću iz Oaorsona iznad lađe još je uočljiv solarni znak u obliku slova NL+ 1
znak \vetog `ida Fslika je uvećana kako bi se video pomenuti znakG.
m
m.
m.
m.
m.
mmm.m….….
251
#=B#8 5G#=@K7
Sl. 34%. \unčani oreol ili torak oko \vetovidove glave F]admilja1 \tolaRG.
Sl. 341. Oreol oko glave Fdetalj sa stećkaDkrstače u aikšićuG.
252
.
Sl. 342. Oetalji sa stećakaJ oreol oko glave Flijevo je stećak iz ]admilovića1 Oubrave1 Uileća
i desno iz `relja kod _ljevaljaG.

Sl. 343. Oetalj sa stećka u ]admilji kod \toRaJ \vetovid sa oreolom \unčevih zraka. Oakle se
ne radi o likovima ljudi1 nego o solarnim božanstvima.
253
Sl. 344. Uijeli `id sa sunčanim oreolom oko glave. zuk i strijela simbol su neba i \unčevog
leta nebom Faovakovići1 iugića Uare1 iabljakG.
Sl. 345. Okrugla glava \unRa \vetovida Fdetalj sa stećka u ]admilji1 \tolaRG....
….
…..……..…
254
? 8@RF S? K=@GKB N#)B
Natis na !o2i 9umskog kneza :iros!avaD
3,@ F:B #;@ F SFN@ F S,BG@)# '?6@ 1@ R?P@N :F=#S8@, .F'@6 ;=K,@
S,BG@)# K#.:B F '@:F1@N@ ? S,#F6 SB8F1@6 ? 'NF ,B8NB)@ R?P@N@
S8@,N@)# NB:@NB.4
Sl. 346. Ulagajska ploča humskog kneza niroslava1 aemanjinog polubrata1 bd. vijek.
;rkva koju je sagradio žuan 5knez7 :iros!av bi!a je osve(ena sv. Kozmi i 'amjanu
5sv.,ra2i7. F ovde se kažeD Q? ime #ca i Sina i Svetoga 'u9aQ > -to jasno govori da je knez
:iros!av ravos!avnog vjeroisovijedanja.
'a se jo- jednom odsjetimo kako rimokato!i2ki izvori govore(i o Ku!inu banu> kneza
:iros!ava rog!asi-e bogumi!omD
NV poslije nek se oženi sa sestrom \tjepana aemanje1 koja bijaše bogomilka1 i on postade
sljedbenik iste vjere. Woš godine bbqe. bio je otajni njihov sljedbenik i u isto sljedbeništvo
privukao je svoju sestru Vnu1 (jei(a Govjeka UiroFlava1 brata mu [onstantina i svog šuru
\tjepana aemanju1 raškog župana> dapače protjerane iz \plita i Yrogira bogomile u svoju ih
državu primi. ]azumivši ova1 jmerik1 kralj ugarski1 prisili ga ići u ]im k papi1 da ondje
obeća ostaviti bogomilstvo> on istina ode u ]im i pod zakletvu obeća da unapredak nit će on
slijediti nauk bogomilah1 niti iste trpiti u svojoj zemlji> al kako vidimo iz poslaniRe `ulkana1
kralja srbskog1 na papu SnoRenRija SSS. godine bbpp. pisane1 [ulin opet se je povratio na
krivovjerstvo.9 5Bosanski $ranjevci M i!irici> Fvan 1uki(> str. &9A8"> Primjeri
bosansko9ercegova2ke ismenosti i književnosti od 11. 'o 19. sto!je(a> 6'K Naredak>
.agreb M Sarajevo> 2""*7
255
Sl. 347. notiv na stećkuJ štit sa \unRem na nebeskom ekvatoru FekvinoRijG.
Sl. 34#. Ovanaest rozeta je osam sunčanih mjeseRi i četiri mjeseRa zime Fstećak iz Oonje
fgošće kod [aknja1 danas u femaljskom muzeju u \arajevuG.
….
……….
256
NOvim dakle načinom odlučih ja pismo ovega ]ituala ili Običajnika istumačiti naški1 bivši
ja govorio i općio s ljudima od različitih rusaga slovinskih hodeći po svitu1 ja sam njih ovaka
govorenja razumio i oni su moja Fkrstjani1 ]asijani1 \rblji poluvirRi i YurRiG...9 5Barto! Kasi(>
=itua! rimski> PagA'ubrovnikAPag> 1%*"7.
Barto! Kasi( bio je rimokato!i2ki sve-tenik i krstjani koje on ominje su rimokato!ici> jer je
o-teoznato da =imokato!i2ka crkva 9ri-(anima 5krstjanima7 smatra samo rimokato!ike.
Posto Ka-i( ne ominje rimokato!ike> mada su i oni u to vrijeme živje!i na istim odru2jima
izmije-ani sa Srbima o!uvjercima i Gurcima> otuno je jasno da Ka-i( od krstjanima
odrazumijeva uravo rimokato!ike. 3=asijani4 su Srbi =asi> =a-ani iz nemanji(ke =a-ke> jer
su isovijeda!i gr2ko ortodoksno 9ri-(anstvo> a 3Srb!ji o!uvirci4 su Srbi dvovjerci 5oni isti
o!uvjerci iz .akonika cara 'u-ana7> koji su u 9ri-(anskoj vjeri zadrža!i re9ri-(anska
vjerovanja i obi2aje> a Gurci su oni koji su rimi!i is!am i govore istim jezikom kao i Ka-i(>
dak!e su to doma(i is!amizirani starosjedioci.
Ka-i(evi 3*rblji poluvirci" su Srbi> Srbi rodovjernog ravos!av!ja. Barto! Ka-i( je živio i
radio u 1&. vijeku i on ne ominje nikakve atarene> nikakve katare> niti ominje bogumi!e>
ve( ominje Srbe o!uvjerce> one iste o!uvjerce koje ominje 'u-anov zakonik tri vijeka
ranijeD
N$. H 7ол/в=р<и@а"
= %0# ,* "%?* 4#л+*'%61 0#). )* $*# 3'.2;%"01 %0# ,3-*1 д% ,* 0',-. 3'.2;%"D
,-+#1 % %0# ,* "* 0',-.1 д% 5 ,* $5* <*"% . д*6% . д% .5 ,* д%д* д*# 0;*1 % #" д% ,*
.$%8"%.9
Srbi o!uvjerci su riadnici ;rkve bosanske i eto i9 ominje Barto! Ka-ic u 1&. vijeku. Go
su bi!i Srbi krstjani koji su o svojim obi2ajima riada!i re9ri-(anskoj i 9ri-(anskoj vjeri
ravos!avnog obreda> skoro istog vjeroisovijedanja kakvo imaju i dana-nji Srbi.
N\vakako1 svaki je spomenik starobosanski u \tonu drevan1 jerboa godine bccc srbski Rar
\teXan dopusti dubrovačkoj republiRi \ton i ]at1 a republika je tamo slala Xrančeskane koji su
gledali iz petnijeh žila1 da iskorijene bogumilsko1 pa dakako i istočni obred.9 5,id ,u!eti( M
,eksanovi(> Starobosanski nadisi u Stonu> ,iestnik 6rvatskoga @rkeo!ogi2koga družtva>
)odina &> u .agrebu. Giskarski i !itogra$ijski zavod ;. @!berec9ta> 188+> str. &+A&%7
=ije2i Nbogumilsko1 pa dakako i istočni obred9 okazuju da se radi o jednoj vjeri u kojoj su
zajedno 3bogumi!ski4> tj. re9ri-(anski e!ementi i ravos!avni obred. Go se odnosi na Srbe
dvovjerce> rodovjerne ravos!avne krstjane ;rkve bosanske.
..............................................................................
…….......................................................
………………..
…………………
…………………..
……………..
………………………..
257
……………………..…………..………………
.SB:@=)8 F PB=BP8?G@
Simarg!> Semarg!> Semarg!> Senmurv 5#!d ;9urc9 S!avonicD ‹r}OL³•†¶> ‹w}OL³•†¶7 je bio
jedan od sinova ve!ikog boga Svaroga. Sin Svarogov je Svaroži(> a bija-e i sin Semarg!.
Semarg! božanstvo zem!jine to!ine koja snagu od Sunca rima i zem!ji daje život.
Pere!uta je manje božanstvo i smatrano je božanstvom sjemena> ra0anja i rasta> mada se o
rikazima Semarg!a ova u!oga i njemu riisuje> -to nije nikakvo 2udo> jer je to!ota
okreta2 k!ice svakog sjemena i svakog roda i izvor života na zem!ji. Prvi omen Semarg!a je
od imenom “sa·na mere^4 u vedskim @vestamaD
N•%5•* '%"".* 4#5."%".€ •†"5'+% .л.1 -#!"** дл€ -#8# +'*5*".1 sa-na mere©®1
5• +,-'*!%*5 + 7+*,-*1 -#!"** ¯ + •*"д.д%д* . + ¬2-%3.9 5J.ƒ. -LrurL> ‹¸~}zLuA
©Os|zv«> sKyO|OA‰tw‡O7.
.....................................
SB:@=)8 F PB=BP8?G@ K#' =?S@

Sl. 34$. •*5%'~8л¥1 •.5%'~8л¥ F‹*л~*‡ , 0'%*8#л~"#8# 0%5"€ A#'.,#8л*&,0#8# ,#&#'%1
…*'".8#+1 ”0'%."%G.
258

…….….
SB:@=)8 ? :F=#S8@,81B,#: 1B,@NSB81?
:iros!av!jevo jevan0e!je je crkvena knjiga krstjana dvovjeraca. Nasta!o je u 12. vijeku o
narudžbini za9umskog kneza :iros!ava> o!ubrata ra-kog žuana Ste$ana Nemanje.
Naisano oko 118+. godine> a za otrebe krstjanske crkve Svetog Petra i Pav!a u Bije!om
Po!ju na 8imu> i same zadužbine kneza :iros!ava. Knjiga je bogato i!ustrovana s!ikama
dvaju s!ovenski9 božanstava> Semarg!om i Pere!utom.
Sl. 35%. \emargl u niroslavljevom jevanđelju.
259
…..
Sl. 351. _erepluta u niroslavljevom jevandjelju.

Fme 3Semarg!4 nasta!o je od dvije rije2iD SB:@A@)=@
a7 SB:@ • seme 5jed.7 • semja 5mn.7 • zemja 5gradivna imenica7 • .em!ja 5v!astita imenica7P
b7 @)=@ 5sanskritska rije2 Nagra9 zna2i Nprvo1 početno1 izvorno1 originalno9.
SB:@A@)=@ • SB:@@)=@ • SB:@)=@ Œ SB:B P=,#
SB:@@)=@ metatezom ostaje SB:@@=)8@> a za-titnik SB:@@=)8B 5.em!je7 je
SB:@@=)8> odnosno SB:@=)8.
260
Sl. 352. \emargli i _ereplute1 N\rbski ‚estodnev9 iz bdgc. godine.
ZI%,-%+0% ,*'&,0#8# °±*,-#д"*+%²¯ ,4.,0% bdgc 8.1 +•4#л"*""#8# •*д#'#5 L'%D
55%-.0#5 4# $%0%$ .*'#5#"%3% E#5*-.%"%1 °д3#+".0%² B.л%"д%',0#8# &'%-,-+% "%
7‡#"* FL=K1 •.".1 ³ dclG1 3#'#2# .$+*,-"% .,,л*д#+%-*л€5. ´-% 0#54#$.6.€
#,-%"%+л.+%л% "% ,*&* +".5%".* *µ* •. =. A,л%*+% . •. •. ¶*40."%1 + 6+*-* **
#4&л.0#+%л + ,+#*5 %л~&#5* •. •. •-%,#+1 % + "%2. д". ** $"%!*".* &•л# 4#д!*'D0"-#
%+-#'%5. .$д%".€ °•#0'#+.µ% д'*+"*} 4.,~5*""#,-.² 4# 5%-*'.%л%5
L=K.95 3¹OstOu|O wo º¯rstKv~ruO» srLys|K•K wouKvO. 12%/ •. ¨¢¥> ‹t.> ¼ 2/+> ‰K ½. ¢.
ªzs†Oruz7.
261

Sl. 353. \emargl na Xasadi manastira \tudeniRa1 bd. vijek Fda bi sakrili postojanje \emargla
na Xasadi \tudeniRe1 svešteniRi \_o \emargla su proglasili nrakodršRem1 tj. đavolom1 a
rastuću rodnu lozu proglasiše zamkomG.
Sl. 354. \emargl1 krilati pas1 na stećku Ffabrdje1 Yoplik1 YarčinG.
….
…….
262
.@1B'NFCKF :#GF,F
Sl. 355. ^krasni reljeX sa sabornog hrama u \tarom ]jazan1 ]usija F:%'".$ ,#&#'% .$
•-%'#} ‹€$%".G iz bd. vijeka i motiv stećka u Oonjim Uarama1 Ulidinje FdesnoG.

263
………
@.'F1@
@zdija je so!arni simbo! na do!ami 5ogrta2u> !a-tu7 koji su nosi!i srbski $euda!ci srednjeg
vijeka. @zdiju možemo vidjeti na $reskama sa !ikovima Nemanji(a u manastiru Soo(ani.
Kako je izg!eda!a azdija o kojoj je do!ama dobi!a ime i -ta zna2i rije2 @.'F1@E
@.A'F1@
@. zna2i 1@> 1BS@:> BF,@:> P#SG#1F:
'F1@ zna2i '?6 -to je isto kao '@6> tj. RF,#G
@.'F1@ zna2i 1@ B#)> 1@ RF,#G> 1BS@: RF,#G
Kažu da je 3azdija4 ersijska rije2> a!i vidjesmo da je i srbska.

Sl. 356. Vzdija na sasanidskoj persijskoj varijanti \emargla ili \enmurva F±·л0#+%€
-0%"~. K$*} •.0-#'.. . 7л~&*'-% F7"8л.€G.
Sl. 357. Vzdija kao bordura na stećku Faovakovići1 [od jezera1 iabljakG.
264
Sl. 35#. Vzdija u korijenu drveta života Fmotiv na stećku iz Oonje fgošće kod [aknja1 sada u
femaljskom muzeju u \arajevuG.
265

Sl. 35$. niroslavljevo jevanđeljeJ azdija na kruni Ssusa Trista Fu heraldiRi kruna je simbol
\unRaG.

266
……
K#,=G@N
Sl. 36%. [ovrtan nalog Uožića
Kovrtan je oga2a 2esnica rirem!jena za :a!i Boži( koji ada 1. januara ju!ijanskog i!i
1*. januara gregorijanskog ka!endara. Go je ju!ijanska Nova godina. .a raz!iku od boži(ne
2esnice> u sredini kovrtana je iskruženje u ob!iku kocke i!i troug!a> -to je geometrijska
simbo!ika Božijeg mira i Božjeg Grojstva. ? samo svanu(e rano izjutra na :a!i Boži( kovrtan
je no-en u ojatu 5-ta!u7 i stav!jan vo!u de-njaku na desni rog> a otom u gumnu ostav!jan na
vr9 stožijera. Gada su djeca tr2a!a oko stožijera u ravcu surotnom kretanju kaza!jki na satu>
dak!e u ravcu .em!jine rotacije. Stožijer na gumnu je simbo! kosmi2ke ose 5a’is mundi7> a
kovrtan je simbo! Sunca> dok .em!ja> koju redstav!jaju djeca> rotira oko Sunca.
.aitajmo se otkud Srbima centra!ne Bosne taj obi2ajE 1e !i to 9ri-(anski obi2ajE Ne> nije
9ris(anski> nego obi2aj izre9ris(anske vjere> obi2aj koji su to zadrža!i dvovjerci krstjani> koje
kroz grkoortodoksna usta Svetog Save 1219. godine i rimokato!i2ka usta Tranje =a2kog
18%9. godine !ažno nazva-e bogumi!ima.
…………..
…………….
……………..
……………….
………………
…………
267
…………………………….
P#S1BK
:edju ravos!avcima i mus!imanima Bosne> 6ercegovine i 'a!macije> kao i medju rimoA
kato!icima> 2iji reci nisu davno iz ravos!av!ja re-!i u rimokato!icizam> jo- ostoji jedan
drevni r9ri-(anski obi2aj koji oni 2ine nasurot 9ri-(anskoj i is!amskoj dogmi. Go je
rino-enje krvne žrtve na teme!ju nove ku(e. Pravos!avci to zovu QosjekQ> mus!imani
nazivaju QkurbanQ. #bi2no se ko!je janje> ovan i!i ovca ja!ovu-a> mada su oznati s!u2ajevi da
se i june i!i vo rinesu na žrtvu.
Na zidu okrenutom Suncu majstor zakonje životinju da okrvavi zid. :eso ojedu majstori i
uku(ani> a u 6ercegovini se razdije!i i o kom-i!uku. ,jeruje se da je time doma(in
zamijenio svoju g!avu i g!ave svoji9 uku(ana> a da žrtva nije rinijeta> onda bi doma(in>
doma(ica i!i kogod drugi u onomu domu za godinu dana umro.
F -ta je zak!ju2akE .ak!ju2ak je da su i ravos!avci i mus!imani i rimokato!ici sa rostora
biv-e 1ugos!avije otek!i iz jednog zajedni2kog korijenaD Sebra> Simbra> ;imbra> ;imerijana>
Kimbra i!i Ke!ta.
Sl. 361. \tare seoske bosanske kuće oko bpdk.godine.
…..
…..….……
268
3!4 1B SF:B#8 S?N;@

Sl. 362. Sndijanski petrogliX F]inRonada oan{on1 aew nešiRo1 ^\VG.
Sl. 363. \imbol iznad konjanika FUudimir1 \teljRi1 \injG i ligatura vinčanskog pisma FdesnoG.
269

Sl. 364. Obratimo pažnju na slovni znak N19 FSG na pečatu ruskog kneza \vjatoslava
Fbk.vijekG.
Sl. 365. \armatska tamga koja znači NS69 i to je bilo sarmatsko ime \unRa.
Na e2atu ruskog kneza Svjatos!ava Fgorijevi2a 5EA9&2. g.7 na!aze se s!ova g!ago!jice>
(iri!ice i !atinice. 'ana-nja striktna odje!a na (iri!icu 5kao srbsko ismo7 i !atinicu 5kao
ismo 6rvata i Bo-njaka7> ideo!o-koAre!igijskog je karaktera.
….
….
….
….
….
….
270
……….
S?NC@NF #AK=SG
Sl. 366. Ovo nije hrišćanski golgotski krst stradanja1 muka i smrti1 nego sunčani krst života
Ffijemlje _olje1 _ločiRe1 nostarG.
Sl. 367. _od nebeskom kupolom ODkrst \unčevog kolovrta Foavtat1 OubrovnikG.
….
….
271
….
@NK6
Sl. 36#. \olarni krst Nankh9 FOobrića _oljana1 UorRi1 [onjiRG.
Sl. 36$. Uahtijevića Tan1 UorRi1 [onjiR.
272
Sl. 37%. Vnkh na stećku u Uakrića njivama1 aevesinje.
Sl. 371. Uanjdo1 _odvelež1 nostar.
…………………………………………………………………………………………………..
273
..
B#RF1B #K#

Sl. 372. Uožije oko na stećRima FUandjo1 _odvelež1 nostarG.
Sl. 373. Uožije oko na stećku FQornje Uare1 [alinovikG.
274
Sl. 374. Uožije oko na stećku Foista1 `elika gomila1 SmotskiG.

Sl. 375. Vstronomski simbol \unRaJ Rentar svakog kruga je Uožije oko.
….
…..
..
275
SF:B#8F
Sl. 376. ‚est krugova je šest sunčanih mjeseRi proljeća i ljeta. aakon tri mjeseRa proljeća1
koplje \vetog `ida pokazuje prvi dan ljetaJ `idovdan•

Sl. 377. ^že FšpagG simbol je mjere vremena. Uaza krsta su jesen i zima kao držač Ntrougla9.
Yu je zimski solstiRij1 početak novog Riklusa \unRa1 početak godine. [rugovi na vodoravnoj
liniji su proljetna i jesenja ravnodnevniRa1 a treći krug iznad je ljetni solstiRij1 `idovdan..
276
Sl. 37#. [ameni blok sa prehrišćanskim solarnim simbolima kolijade1 kolovrta ili kolovrata.
\ada služi kao stepenik Rrkve manastira ]udare kod zeskovRa Fovo je ujedno i očigledni
primjer zatiranju srbskog kulturnoDistorijskog i vjerskog naslijeđaG.
Sl. 37$. \imbol na keltskom novRu i na stećRima.
277
Sl. 3#%. Yriskelioni sastavljeni od tri perunike Fkeltski novaRG.

Sl. 3#1. _erunika kao motiv na stećku F`rtoče1 Qradina1 Uosanski _etrovaRG.
Sl. 3#2. notiv na stećku u nršićima kod `laseniRe.
278

Sl. 3#3. Oborene ruke simbol su zimskog solstiRija Findijanski petrogliX1 nadra zuna ailo1
oundinanarRa1 oolombiaG.
Sl. 3#4. _odignute ruke simbol su ljjetnog solstiRija Fmotiv na stećkuDkrstači1 [ovači1 [rst1
`elimljeG.
mm.
279
..
#BB8FS;F
Sl. 3#5. Ovanaest podioka na obelisku je dvanaest mjeseRi.
Sl. 3#6. Obelisk sa svastikom proljeća i svastikom ljeta. `rh obeliska pripada `idovdanu
Fzisičići1 [onjiRG.
280
Sl. 3#7. Obelisk u slavu \unRa FOonji Uakići1 OlovoG.
…………...
281
',#SG=?KF K=SG#,F

Sl. 3##. Ovostruki krstovi na stećRima u `rliRi kod [nina.
Sl. 3#$. Oupli krst na grbu [osača.
282
Sl. 3$%. Ovostruki krst američkih SndijanaRa FpetrogliX1 ]inRonada oan{on1 aew nešiRo1
^\VG.
Sl. 3$1. Ovostruki krst na stećku u Ueloj orkvi1 zapadna \rbija.
……
..
283
..
8@, F .:@1
Srbi su orijek!om ;imerijani> Kimbri> Simbri> Sebri iz 'u-anovog zakonika> koje su neki
istori2ari zva!i Ke!tima. Go su dana-nji Srbi> 6rvati i is!amizirani isto!emeni Bo-njaci.
Po!itika je kroz tri avramske vjereD grkoravos!av!je> rimokato!icizam i is!am> unije!a sjeme
razdora u jedan rod sa nekad dva> danas ve( tri !emena. Sveti 1uraj> kojeg i danas s!ave i
o-tuju> i ste(ci svjedoci su im ovi9 rije2i.
Sl. 3$2. zav na stećku Fnokro1 Uarevište1 zištiRaG.
Sl. 3$3. fmaj na stećku iz Oonje fgošće kod [aknja Ffemaljski muzej u \arajevuG.
;rveni zmaj i crveni !av kao so!arni znakovi bi!i su simbo!i ;imerijana 5Kimbra> Simbra>
Sebra i!i Srba7.
284
Sl. 3$4. \tećak iz xatniRe sa lokaRije [amenička glaviRa kod Uileće. \lovni znaRi na njemu
datiraju iz davne prošlosti. aeki slovni znakovi u gornjem redu slični su slovima jtruraRa iz
eDb vijeka st. ere. ƒiji su ovi slovni znaRi i sta znače@ Yo niko ne zna Fili neće da znaG1 pa su
svi ovo prećutali1 jer da su išta progovorili1 sve njihove laži o bogumilima srušile bi se kao
kula od karata.
Ste(ci su dje!o generacija jednog naroda. )radjeni su i odizani i rije srednjeg vijeka.
Najstariji ste(ci riadaju Srbima rodovjercima> a otonji o!uaganima dvovjercimaD
rodovjernim 9ri-(anima> krestjanima i!i krstjanima.

F tako sve !aži o 3istorijskim bogumi!ima A babunima4 u državi Nemanji(a i zaadno od
'rine adaju na djubri-te istorijeH
mmm
mmm
mmm
mm.
mm.
…….
…….
……..
…….
…….
……
..
285
….
<@PB K@# S,@SGFKBAK#8#,=GF
Sl. 3$5. ‚ape u obliku svastikeDkolovrta FpetrogliX _ueblo SndijanaRa1 _etriXied xorest
aational _ark1 Vrizona bdDbc. vijekG.
Sl. 3$6. notiv na stećkuJ šape u obliku svastikeDkolovrta Fzipenović1 [rupanjG.
………..
286
…....
?NF<G@,@N1B SGB•@K@
Sl. 3$7. \tećak u zidu hrama \_o FUroćanaR aikšićkiG.

Sl. 3$#. \tećak u zidu.
287

Sl. 3$$. \tećRi ugrađeni u zid pravolsavne Rrkve u narkovRima kod UenkovRa.
Sl. 4%%. \tećRi u zidu pravoslavne Rrkve na ]ogatiRi.
?ni-tavanje i zatranje ste(aka te2e vijekovima. Ste(ke je koristio rosti narod za gradnju
svoji9 objekata i za nasianje uteva> a koristi!e su i sve tri zvani2ne vjerske organizacije za
gradnju svoji9 9ramova. ?ni-tavanje i zatranje ste(aka te2e vijekovima. Ste(ke je koristio
rosti narod za nasianje !oka!ni9 cesta.uteva> a koristi!e su i sve tri zvani2ne vjerske
organizacije za gradnju svoji9 9ramova.

288
P#=F1BK8# S=B@
;itat iz .akonika cara 'u-anaD
“55. H 7DоваV/ влаD9=оD:о@"
= %0# +л%,-*л." 1 .л. +л%,-*л.!.;1 #4,)* ,*&'%1 д% 4л%-. ,-# 4*'4*'%> %0#л. o*D&%'
#4,)* +л%,-*л."%1 .л. +л%,-*л.!.;%1 д% 4л%-. ,-# 4*'4*'% . д% ,* #,5д..9
Srbi su Sebri> koje ominje 'u-anov zakonik> bi!i su starosjedioci Ba!kana u vrijeme kad su
Sebrima vjerom i orijek!om vr!o srodni s!ovenski ratnici reko 'unava rodr!i na Ba!kan i
orobi!i Sebre sve do Bgejske :akedonije. Bi!o je to u ono vrijeme od %A&. vijeka> koje
istorija naziva do!askom S!ovena na Ba!kan. #vi ratnici donije!i su sa sobom staros!ovenski
jezik> jezik vr!o srodan srbskom jeziku> te su gr2ki monasi •iri!o i :etodije oku-a!i
staro!ovenski jezik nametnuti svim okorenim Sebrima. Nji9ova namjera je roa!a> jer je
staros!ovenski jezik> mada srodan srbskom narodnom jeziku> bio i ostao samo jezik do-!jaka i
nji9ovog !emstva> koji su se nametnu!i starosjediocima Sebrima 5Kimbrima i!i Ke!tima7> za
v!adare.
S!omom nemanji(ke države staros!ovenski jezik ostaje samo u kri!u nemanji(ko rogr2ke
crkve> kao du9ovnoAo!iti2kom rodužetku i 2uvaru nemanji(ke države i crkve> dok je u
rostom serbskom narodu ostao bogati narodni jezik Sebra> danas oznat kao srbski jezik.
Sebar 5jed.7 i Sebri 5mn.7H .ar to nije !ogika stvariE F da onovimo da su istorijski )imri>
)imiri> ;imerijani> ;imbri> )a!ati> )a!a(ani> Kimbri> Simbri> Sebri i!i Srbi oznati i kao
Ke!ti. Sad tek može da nam bude jasno otkud to!ika srbska !emena -irom Bvroe. F jasno
nam je otkud staros!ovenski jezik kao s!užbeni jezik srednjeg vijeka i otkud narodni srbski
jezik me0u Srbima 5Sebrima7. 1asno je tako0e za-to je Nemanja u =a-koj zatro tradiciona!nu
srbsku dvovjera2ku ravos!avnu ;rkvu krstjana> rognao njene s!jedbenike i oa!io sve
knjige naisane rije usostav!janja njegove otune v!asti nad Sebrima. Gako se jo- jednom
obistini!o da objednici i-u istoriju.
;imbri 5Simbri> Sebri> Srbi7 otomci su najstarijeg Nojevog sina 1a$eta> tj. otomci
1a$etovog sina )omera 5odat!e vu2e korijen izreka da su Srbi narod najstariji> jer je 1a$et
najstariji Nojev sin> a )omer najstariji 1a$etov sin7. Korijen imena NQomer9 je NQomDN i
zna2i Ngomolj1 skup1 rod1 zajedniRa1 porodiRa1 domaćinstvo9. NQomer9 dak!e zna2i Nonaj
koji stiti porodiRu1 domaćin9.

Nakon ru-enja ,avi!onske ku!e i rastura Nojevi9 otomaka iz Senare> nova domovina
;imerijana je na Ba!kanu odak!e su se ra-iri!i o cije!oj Bvroi> a na istok> reko Karata>
nastani!i se na sjevernoj oba!i ;rnog mora i na Krimu 5Gauriji7. Svuda Bvroom ra-iri!i su se
do Skandinavije i do dana-nje Bng!eske> Frske i <kotske.
Sa sjeverni9 oba!a ;rnog :ora kasnije su otisnuti od Skita i oet odat!e rasu!i se na sve
2etiri strane svijeta 5o tome i-e 6erodot7. 1edni su su izbjeg!i sjeverno od Krima> drugi su
stig!i do Karata i reko Karata onovo do-!i do svoji9 sa!emenika na Ba!kanu> a tre(i su
stig!i do :a!e @zije i isto2no sve do Fndije i zaadni9 granica Kine. 'ak!e su ;imerijani>
289
;imbri> Simbri> Sebri i!i Srbi bi!i starosjedioci Ba!kana i Bvroe. Svi su oznati od o-tim
istorijskim imenom kao ;imbri> Ke!ti> )a!i> )a!ati i!i )a!i.
F do!azi %. vijek. Fz Bije!e Srbije i Bije!e 6rvatske> negdje iza Karata> reko 'unava na
odru2je Ba!kana uadaju s!ovenski ratnici> koji nisu ni-ta drugo do s!avenizirani Ke!ti.
Nji9ovo s!ovensko ime rvi ut se tada ominje. ? vrijeme %A&. vijeka s!ovenski ratnici
osvajaju Ba!kan. F kao osvaja2i vremenom o =a-koj i .eti zbacuju doma(e ve!ika-e i
ostav!jaju svoje starje-ine. 'oma(e okoreno stanovni-tvo 2ine romanizirani Ke!ti.
Kako su rido-!i S!oveni zvati romanizirane Ke!te Ba!kanaE Sto2are su zva!i N`lah9 i
N`lasi91 a zem!joradnike N\ebar9 i N\ebri9 5na ruskom jeziku Nsebar9 zna2i
Nzemljoradnik1 ratar97. S!oveni su sebe zva!i Srbima. Fmena okoreni9 Sebra i v!adaju(i9
Srba skoro su ista> a!i su Sebri i ,!asi osta!i niži okoreni sta!ež> a Srbi ratni2ki v!adaju(i
sta!ež.
Na ma0arskom jeziku )=B je ;F:B=. Pog!edajmo ovaj jezi2ki -ab!onD
a8 )ame! 59ebrejski7
b8 Kame! 5gr2ki7
c8 ;ame! 5!atinski7
d8 :agedon 59ebrejski7
e8 :akedon 5gr2ki7
Q8 :acedon 5!atinski7
Fstim na2inom nasta!o je s!jede(eD
a7 )#:B= 59ebrejski7
b7 )F:B= 5asiroAvavi!onski7 • )F:F=F
c7 KF:B= 5gr2ki7 • KF:=F
d7 ;F:B= 5!atinski7 • ;F:=F • SF:B=F • SF=BF • SBBA=F • SB=BF • S=BF
Srž cije!e ri2e o tome ko su o!uvjerci> i!i Qistorijski bogumi!iQ iz vremena države NeA
manji(a i zaadno od 'rine> otkrivamo iz 2". 2!ana 'u-anovog zakonikaD
W2%. H вра;ари@а) :оIи 9=ла @р9виX D7а0/I/D
= /д.1 0#). +'%¸&."%5% $.5%) .$ 8'#&#+%1 -* .3 ,4%/)1 -# ,*л#1 0#)* -# !.".1 д%
4л%-. +'%<д1 % %0# &д* 4#4 "% -# д#2%#1 д% 5 ,* $5* 4#4#+,-+#.9 5.akonik cara
'usana> C!. 2"7
N•.)* .,0/!*"# д% , •'&. 0#). , 4'%+.л. 8'#5.л* 4#'*д 6'0+. 4'.3+%-.л. 3'.2D
;%",-+#1 %л. , "%,-%+.л. д% ,4%/) 4#0#)".0* F+*');. д% ;* -%0# д2 4'*
#,л#&#д.-.д% #д* "% "*&#G.9 5'j. 1ankovic> Srske gromi!e> Beograd> 1998.7

Nemanji(i su uve!i zakon da se tije!a okojnika moraju zakoati o u2enju vizantijskog
9ri-(anstva> koje je u vrijeme Nemanji(a osta!o zvani2na državna vjera.
290
Neki o!uvjerci> drže(i se obi2aja stare vjere da se okojnik sa!i. 'a se taj obi2aj u nekim
krajevima onda-nje Srbije zadržao i o rimanju 9ri-(anstva sve do 'u-anovog vremena>
svjedo2i ominjanje oova na tim sa!jivanjima. Poovima se rijeti ra-2injenjem ako se
nadju> i!i se dokaže da su risustvova!i obredu sa!jivanja mrtvaca. #2ito je da se ne radi ni o
kakvim vradžbinama i gatanjima> ve( risustvo oa na sa!jivanju tije!a umr!og svjedo2i da
se radi o 9ristijanizovanim Srbima o!uvjercima krstjanima. .ato od mnogim ste(cima
nema grobova> jer su tije!a okojnika sa!jena.
;imbri 5Simbri i!i Ke!ti7 dana-nji su Srbi> 6rvati i is!amizirani isto!emeni Bo-njaci. =eA
!igijska ideo!ogija je kroz tri avramske vjere 5grkoravos!av!je> rimokato!icizam i is!am7
unije!a sjeme razdora u jedan rod. Sveti 1uraj sje(anjem i9 oominje na nji9ove korijene> a!i
oni> s!uže(i tudjim o!iti2koAre!igijskim ci!jevima> sve vi-e mu se oiru.
Sl. 4%1. \unčana sezona proljeća i ljeta sa ljetnim solstiRijem u sredini Fokolina ]ogatiReG.
Sl. 4%2. \unčani _erunov Rvijet života F\kočić1 fvornikG.
.
…..
.….m
291
NBF.B=FS@NF G=@)#,F N@S8F1BS@
Sl. 4%3. \imboli dvovjernih krstjana na vratima Rrkve brvnare u selu narićka1 u neposrednoj
blizini _rijedora i Omarske kod Uanjaluke.
292
Sl. 4%4. \vetovid na stećku u ]admilji.
Sl. 4%5. aepobjedivo \unRe F\ol SnviRtus1 statue in nilan VrRheolog{ nuseumG.
.

293
S?NCB,# K#8#
Sl. 4%6. Sndijansko \unčevo kolo FpetrogliXi1 `alle{ oX xire \tate _ark1 aevada1 ^\VG.
Sl. 4%7. \unčevo kolo FUudimir1 SmotskiG.
294
Sunce je Božji ko!ovo0a i neba i sve zem!je. 6vatajte se u Sun2evo ko!o života i radosti> jer
Bog je stvorio Sunce da svjet!ost daje svijetu i to!otom da održava život na .em!ji> a ti>
2ovje2e> od Boga nema- ravo bi!o 2iji život da uni-tava-. #d Boga nema- ravo ni mrava
da zgazi-> a kamo !i da u ime Boga !judima z!o 2inis i da ubija- i zatire- ono -to je Bog stvorio
života radi. Ko god ti kaže druga2ije> taj je !ažov i ne s!uži Bogu> nego s!uži mrzite!ju !judiD
vragu> 0avo!u> -ejtanu. Ne s!užite svojim dje!im 0avo!jim s!ugama me0u !judima> nego Bogu
Stvorite!ju Sunca s!užite> jer #n je Sunce Pravde i Stvorite!j svega vid!jivog i nevid!jivog i
svima na zem!ji životnu svjet!ost daje ne g!edaju(i ko je ko.
Sl. 4%#. \unRe kolovođa F]avno ]avanjska vrata1 [upresG.
QBog je svjet!ost i u njemu tame nema nikakve9. Fb.Wov.bJlG
Bog je Fstina. Fstina u Suncu boravi i svemu na zem!ji svjet!o-(u život daje.
.
.
295
P#S,BG@ P=B;F:@> P#K8#NF;F:@ S?N;@
3¦ ~ruw~w sw~Kuw ‰LwLKvr>
K }zvLKstw ‰LKstO ~O¤s¤O¤~w¤OH
®K LK¾r£O suh¤rtO wstw~K•O>
uw ‰LrsLrt~w ‰K|†K~w‡w sz~‡OH
ƒw str u¤rL~w ~ryrs~w sw~Kuw>
uOs su¤rtw†O †zqr «wuKtuKL~r
~Ksr | tuKL‡z> †zqOˆ wstKq~w|zP
†zq ¤r s¤O¤~O yK•Ks†Kuw¤O uO}>
†zq uO} «rLtuz z ~ryK zuKvw>
†zq uO} tuKL‡O Ksu¤rt{OuO vz§zH4
5Petar P. Njego-> 8u2a :ikrokozma> Pjevanje ,F> od!omak7
S8@,@ ,F<N1B: B#)?H
296

# @?G#=?
Petko Niko!i( ,idu-a ro0en je na ,idu-i kod Kaknja na dan Sv. Petke 2&. 51*.7 oktobra
19+1. godine. #snovnu -ko!u o9a0ao je u :odrinju 5o-tina Kakanj7 i u Perinom 6anu kod
.enice> a srednju u .enici. Studirao u Sarajevu. Kao rosvjetni radnik radio u zeni2kim
osnovnim -ko!ama. ? Kanadi živi i radi od 199/. godine. @utor je neko!iko knjiga o ,e!ikoj
iramidi. ? izdanju Fzdava2ke ku(e 3Pe-i( i sinovi4 u Beogradu 2"1*. g. objav!jena mu je
knjiga 3Ste(ci> !až i bogumi!i4 a bavio se i oezijom 5knjiga 3Nebeski g!asono-a4> Književni
k!ub 3Studenac4> Ge-anj> 199"7.

297

#ibliograQija:
'ragos!av 8j. Srejovi( A 8jubinka Babovi(> ?metnost 8eenskog vira. Beograd> 198/.
B!vir 'uranovi(> B!ementi staros!ovenske tradicije u ku!turi Bo-njaka> odnos is!aAmski9
u2enjaka u Bosni i 6ercegovini rema njima> Bugojno> 2"11.
6enri de !a Gour> G9e @t!as o$ t9e ;oins o$ )au!> SousABib!iot9¿caire au '¿artment des
:¿dai!!es et @nti“ues> de !a Bib!iot9À“ue Nationa!e> Paris> 1892> rerinted in 1991.
:arian €enze!> ?krasni motivi na ste(cima> Sarajevo> 19%+.
:iodrag :. Petrovi(> Pomen bogumi!a M babuna u .akonoravi!u Svetoga Save i 3;rkva
Bosanska4> Beograd> 19++.
:arko ,ego> Srednjevjekovni nadgrobni somenici Bi6> 8jubu-ki> Sarajevo> 19+*.
=ados!av Kati2i(> 8juta zvijer> Ti!o!ogija *9> .agreb> 2""&.
=adivoje Pe-i(> ,in2ansko ismo i drugi gramato!o-ki og!edi 5drugo dounjeno izdanje> Pe-ic
i sinovi> Beograd> 1999.
Se$ik Bes!agi(> Ste(ci A ku!tura i umjetnost> Sarajevo> 1982.
Se$ik Be-!agi(> Ste(ci A Kata!o-koAtoogra$ski reg!ed> Sarajevo> 19&1.
Sreten Petrovi(> Srska mito!ogija> :ito!o-ke mae> Prosveta> Ni-> 2""".
-Ovrz§ ‹z†w}wLs|wŠ> ‹OL}Otp. ®Lru~wŠ ~OLKv Á•O …Kssww> Nr~tL‰K†w•LOÂ> 2"1".
,aso )!u-ac> Fstina o bogomi!ima> riredio Sor0e 1. 1anji(> Književne novine> Beograd> 1992.
298
299
300

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->