Kue od balirane slame

Kua od balirane slame, Colorado Pria o tri praia prva je asocijacija pri spomenu na slamnate kue. Vuk je s lakoom otpue, a nesretni prai beskunik bjei k bratu koji je sazidao kuicu od cigle. Da je to zbilja tako, ova tehnika gradnje ne bi toliko dugo opstala, pie Bruno Motik za Burin. Stvar je u tome to prai nije znao da treba koristiti baliranu slamu i nije znao da se slama moe obukati, kao i bilo koji drugi zid. Razlog zato je ova tehnika gradnje danas sve popularnija vjerojatno je u ekonomskoj raunici. Slama je poljoprivredni nusproizvod i moe se nabaviti po relativno niskoj cijeni (od 3 do 10 kuna po bali sijena), a dobivena je vrijedna kombinacija izolacijskih i statikih svojstava. Mogunosti koje prua tehnika gradnje slamom gotovo su neograniene. Zid od balirane slame mogue je koristiti kao nosivi element, gdje se konstrukcija krovita sidri direktno na zidove.

ee se slama koristi kao ispuna, gdje se strukturalni elementi objekta grade najee od drveta, ali u nekim sluajevima ak i od metala ili armiranog betona. Za razliku od nekih drugih graevinskih materijala, slama prua mogunosti izgradnje nepravilnih, organskih oblika koji nerijetko zavravaju vie kao umjetniko djelo, nego samo kao kockaste kue na koje smo navikli. Naravno, i kua od slame moe biti izvedena tako da potpuno izgleda kao objekt graen konvencionalnim materijalima. Slama neprimjetno ostaje meu slojevima buke i jedini dokaz njene prisutnosti je znatno nii raun za grijanje. Slamnati zidovi se obavezno moraju obukati kako bi se slama zatitila od vanjskih utjecaja. U tu svrhu se najee koristi buka na bazi vapna, a gdje je to mogue, glinene buke predstavljaju izvrsnu jeftinu alternativu. Cementna buka potpuno je neprikladna za koritenje u kombinaciji sa slamom, jer stvara paronepropusni sloj i zid ne die, odnosno onemoguen je prolaz vika vodene pare iz unutranjosti objekta prema van. To moe uzrokovati kondenzaciju vlage s unutranje strane zida, to rezultira truljenjem slame. Izbjegavanjem upotrebe cementa koji ionako nije poeljan materijal u ekolokom graditeljstvu potpuno rjeavamo problem. Kue od balirane slame Evo nekoliko razloga zato se uope uputati u gradnju slamom. 1. Odrivost Slama je obnovljivi materijal koji se moe proizvoditi/uzgajati svake godine. Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca obnovljivog izvora energije. Kada objekt prestane biti u funkciji, slama se i nakon dugog niza godina moe kompostirati ili koristiti u povrtlarstvu za maliranje. Nema problema s otpadom. 2. Energetska efikasnost/izolacijska svojstva Trenutni graevinski propisi zahtijevaju da koeficijent toplinske provodljivosti, odnosno, U(k) vrijednost vanjske ovojnice objekta koji se grije ne prelazi 0,35 W/m2K. U Europskoj uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. Tipian

zid od slame (najee debljine oko 45 cm) ima ovaj koeficijent oko 0,13 W/m2K, dakle dva do tri puta nii od modernih graevinskih materijala i mnogo nii od trenutanih graevinskih propisa. Kad bi se u graevinu od balirane slame jo inkorporirala i naela pasivne solarne gradnje, kao to su termalna masa i velike staklene povrine sa sunane strane, dobili bismo energetski izuzetno efikasan objekt. Ovakva gradnja znatno smanjuje koliine goriva potrebnog za zagrijavanje tijekom zime, to naravno rezultira smanjenjem emisije CO2 u atmosferu. 3. Zvuna izolacija Bale slame djeluju i kao izuzetna zvuna izolacija, pa nije rijetkost da se tonski studiji grade na ovaj nain. Razina buke u kuama od slame je toliko mala da boravak u ovakvoj kui djeluje smirujue. 4. Nizak rizik od poara Slama gori. Da, ali obukani slamnati zidovi su manje skloni poaru nego tradicionalne drvene kue. Budui da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila. Pokuaj da se zapali bala slame mogao bi se usporediti sa pokuajem da se zapali telefonski imenik. Iako zasebne stranice gore, dok je knjiga zatvorena, nemogue ju je zapaliti. Ne pokuavajte to kod kue! Isto je i s balama slame. Ako pokuate zapaliti cijelu balu slame dok je jo uvijek povezana konopcima, iznenadit ete se koliko je teko. Jo kad na bale slame dodamo buku, rizika od poara nema. To je i potvreno brojnim ispitivanjima na zapaljivost, o emu moete proitati na stranicama Njemakog instituta za graevinska ispitivanja. 5. Niski trokovi izgradnje U ovom trenutku proizvodnja slame je vea od potranje za njom. Uglavnom je se smatra otpadnim materijalom. Kod nas se cijena slame kree od oko 3 do 10 kuna po bali, a esto u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m2 ugrubo moemo rei da nam treba oko 400 bala slame.

Ako uzmemo najskuplju cijenu u obzir, na zidove emo potroiti 4000 kuna, to je puno jeftinije nego kad bismo gradili zidove od cigle ili blokova. Osim toga, zidove od cigala ili blokova potrebno je povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju (danas se najee koristi ekspandirani polistiren-stiropor), to jo vie poskupljuje cijelu stvar. Zahvaljujui jednostavnosti izgradnje slamom, mogue je ostvariti dodatna smanjenja trokova tako da se u gradnju ukljue neprofesionalni radnici. esto su budui vlasnici objekta od slame ujedno i glavni graditelji. Zidovi od slame izuzetno su pogodni za bukanje glinom. Ako ivimo u takvom podneblju da imamo pristup veoj koliini gline, moemo, na primjer, iskopati jezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za bukanje kue. Na taj nain se dodatno tedi na graevinskom materijalu - nije potrebno kupovati vapno i pijesak (ime bismo inae bukali). 6. Strukturalna stabilnost Zidovi od balirane slame su vie nego adekvatni za noenje tipinih tereta kao to su etae, krovita i teki nanosi snijega na krovu zimi. Bale slame su prola laboratorijska i empirijska istraivanja i pokazale su se pogodnima za izgradnju najmanje dvokatnica. Ako se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti se gradi konstrukcija, mogunosti su neograniene teoretski bi se mogli graditi i neboderi. 7. Zdravo ivotno okruenje Slama predstavlja izrazito zdravu alternativu modernim graevinskim materijalima. Slama je prirodan materijal i nema tetnih utjecaja. Ne uzrokuje alergije jer se ne radi o sjenu, pa ne sadri pelud (slama je od itarica, a sijeno je pokoena livada, pa sadri pelud poljskog cvijea). Kvaliteta zraka u kuama od slame bitno je bolja, jer ne isputa nikakva isparavanja kao to su primjerice formaldehidi koje esto isputaju moderni materijali. Osim toga, za razliku od betona, slamnati zidovi diu, to rezultira bitno svjeijim zrakom u prostorijama. 8. Izgradnja je osnaujua i zabavna Zbog jednostavnosti, izgradnja ovakvog objekta esto djeluje osnaujue na obine, nestrune ljude koji imaju malo ili nikakvog iskustva s gradnjom.

Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inae vjerojatno bili iskljueni iz procesa. Prekrasan primjer su enske grupe koje se bave izgradnjom kua, a esto zbog jednostavnosti izabiru ba ovu tehniku. U patrijarhalnom drutvu u kojem ivimo, ene redovito bivaju iskljuene iz procesa gradnje uglavnom pod izgovorom da je gradnja "muki" posao zbog koliine fizikog rada. Neprofitna mrea grupa Women Build Houses bavi se poveanjem dostupnosti graditeljskih vjetina i znanja enama te promocijom odrivog graditeljstva. Vie o ovoj grupi moete nai na Women Build Houses. Stanje u Hrvatskoj Iako se u posljednjih godina irom svijeta pojavljuje sve vie kua od balirane slame, u Hrvatskoj se ova graditeljska tehnika nedavno pojavila. Velik problem predstavlja manjak zakonske regulative za slamu kao graevinski materijal. Tako da slamu, koja iako ima bolja izolaciona svojstva od nekih priznatih izolacijskih materijala, zasad ne smijete legalno koristiti u graditeljstvu. U drugim dravama, primjerice u Njemakoj provedena su sva potrebna ispitivanja na slami i sada se baliranu slamu moe koristiti kao i svaki drugi graevinski materijal. U SAD-u se moe dobiti graevinska dozvola ak i za kue u kojima slamnati zidovi nose krovite, dakle bez ikakve dodatne nosive konstrukcije. U Hrvatskoj su nedavno izgraene prve tri kuice a nalaze u Lopatincu kraj akovca, u Balama u Istri i u Vukomeriu. Sve tri kuice su proizvod otvorenih radionica koje su organizirale ekoloke udruge. Radi se o malim objektiva veliine oko 12 m2, a koristit e se kao pokazni primjerci u svrhu edukacije o gradnji slamom. Sva tri objekta izgraena su od slame od lokalnih poljoprivrednika, a zidovi su obukani glinom koja je naena na terenu ili u blizini terena izgradnje. Vie: Burin Zelena akcija