Kako se pi e seminarski rad



Seminarski rad /esej ± rad koji se temelji na kriti kom razmi ljanju o temi Esej mora biti temeljen na prou avanju teme iz vi e izvora (najmanje pet) 



Veoma esto esej se zasniva na kritici ili analizi nekog djela: pritom je va no izgra ivati osobni stav o temi.

sposobnost rje avanja problema i nau no-nastavnih podru ja koja su predmet studija izgra ena pismenost . sposobnost samostalnog slu enja stru nom literaturom.Svrha eseja je: 1. 2. 3.

I Op e napomene:  Literaturu najprije treba i itavanjem usvojiti. Plan rada: najprije definirati podnaslove. oni e poslu iti za organizaciju sadr aja eseja  . Zatim se pi e svoj tekst.

 argumentirati stavove.Bitno je udovoljiti s a d r a j n i m k v a l i t e t i m a:  dosljedno po tovati temu.  .  korektno primjenjivati odgovaraju e metode.  pravilno izvoditi zaklju ke i prijedloge i sl.

slijedi li to iz onoga to je tu re eno  .Op im intelektualnim s t a n d a r d i m a:  jasno a mi ljenja i preciznost izra avanjanastojte se izra avati koncizno i jasno.  te logi nost.

 Tvrdnja ne samo da treba biti jasna. ta na i precizna. Razmatranju stvari ne smije nedostajati dubina (Koliko je moj odgovor u skladu sa kompleksno u ove pojave? U kojoj mjeri uzimam u obzir sve probleme ovog pitanja? Odnosi li se to na najzna ajnije faktore?)  . ona mora biti i relevantna za pitanje koje se razmatra.

 i irina (Mo emo li pitanje razmotriti sa drugog stajali ta? Postoje li drugi na ini razmatranja tog problema?) .

pravilan popis izvora. pravilno sastavljen abecedni popis literature s podacima o ostalim izvorima.II. Forma rada  U formalne kvalitete ulaze: jezik. izgled podno nih napomena. pravopis. stil. na in citiranja. pozivanje na izvore. . pregledna dokumentacija i dr. klasifikacija sadr aja i ozna avanje odjeljaka teksta.

 Seminarski rada treba napisati u skladu sa standardima za pisanje preglednih radova: 10 do 16 stranica teksta (u opseg se ra una samo glavni dio rada (uvod. popis literature. a ne i dodatne stranice ± sadr aj. obrada teme i zaklju ak). prilozi). .

sadr aja (na po etku ili kraju rada) uvodnog dijela glavnog dijela zaklju ka popisa literature (abecedno svaki izvor koji je kori ten) popis priloga (ako postoje) .Seminarski rad se sastoji od:        naslovne stranice.

daje se opis metodologije prikupljanja podataka . definira se osnovni cilj.Uvod    U uvodu treba jasno nazna iti: predmet o kojem ete pisati (precizno se odre uje tema ili problemi koji e se obra ivati) kao i stav koji ete zauzeti tokom pisanja. Tu se daje kratki pregled podru ja koje je vezano za temu rada.

ovaj dio potrebno je razlomiti na vi e smislenih cjelina (dijelovi. potpoglavlja). poglavlja.Glavni dio/razrada teme  sadr i analizu prikupljenih informacija i najva nije argumente vezane uz temu. te ih uredno ozna iti .

Zaklju ak  Izveden iz navedenih dobivenih podataka informacija i  Ne smije sadr avati nove informacije .

Samo se naslov rada isti e tako da se pise velikim slovima.Naslovna stranica     treba na prvi pogled omogu iti da se lahko identificira autor. Elementi naslovne strane su: zaglavlje. srednji dio i podno je. Za naslovnu stranicu koristi se isti tip i veli ina slova kao i za glavni dio rada. tema i svrha rada. . Svi elementi se centriraju kako bi se postigla ravnote a i po horizontalnoj i po vertikalnoj osi.

april 2011. U podno ju je mjesto i naznaka vremena nastanka rada (mjesto. i naziv katedre u okviru koje se radi seminarski rad. ili mjesto godina i mjesec predaje.)   .Sarajevo. U zaglavlju stoji naziv fakulteta. U srednjem dijelu stoji ime studenta i puni naslov rada. ispod ega je naznaka svrhe rada (seminarski rad). Ispod toga treba nazna iti ime voditelja seminara/mentora. godina.

.Pravni fakultet Katedra za historiju prava i komparativno pravo Ime i prezime PUNI NASLOV TEME RADA (seminarski rad) Mentor: Prof. Fikret Kar i Sarajevo. mart 2011. dr.

. Seminarski rad. glavni dio izaklju ak. poglavlja i potpoglavlja. nije dovoljno struktuirati rad na uvod. nego je potrebno razlomiti na vi e smislenih cjelina: dijelove.

cjelina ima samo jedan broj cjelina unutar te cjeline se se ozna avaju arapskim brojevima odvojeni ta kom .   Cjeline unutar pojedinih dijelova ozna avaju se brojevima i slovima na sljede i na in.

1.   Npr.2. 2.1.3 1.2.1.1 itd. 2.1.2. podnaslovi 1.1. (podnaslov unutar podnaslova) cjelina 2. cjelina 1. 1. . podnaslovi: 2.

i po inje izno enje tu ih stavova.Citiranje  Tekst mora uvijek jasno nagla avati gdje prestaju stavovi autora. .

predavanja i pravni tekstovi. str. 2007). Komparativna pravna historija. zagrada (mjesto: izdava . (Sarajevo: Pravni fakultet. 12  .Knjige:  Ime i prezime autora. str. naslov knjige (italic). Fikret Kar i . godina izdanja).

9-38  . ³puni naziv lanka´. 2. godina izdanja. puni naziv asopisa (italic). stranice Lujo Margeti . 1981. Zbornik Pravnog fakulteta Sveu ili ta u Rijeci. broj. ÄNeka pitanja dru tvenog ure enja i obiteljskog prava u starih Hebreja³.lanci u asopisima:  Ime i prezime autora.

godina) .Citiranje lanaka objavljenih u knjizi:  Ime i prezime autora. ³naslov lanka´ (pod navodnim znacima). u: puni naziv knjige (italic). u zagradi (grad: izdavac. ime i prezime autora koji se prikupio i uredio knjigu.

2005). 385-387 . ed. "Old Babylonian Period". str. by Raymond Westbrook (Leiden-Boston: Brill. Raymond Westbrook. u: A History of Ancient Near Eastern Law.

telnet ili ftp te IP adresa stranice. 16. marta 2011. str.org/english/status/status.uncitral. adresa stranice (tzv.Internet:     Obavezni sastavni dijelovi citata: naziv citiranog teksta.pdf . 10-14 .URL . http://www. datum pristupa stranici.uniforme resource locator ili kratica za tip pristupa ± http. naj e e slovima).. Primjer: Status of Conventions and Model Laws.

koristiti odgovaraju e latinske kratice za ponovljene citate. umjesto nepotrebnog ponavljanja imena izvora. .Ponovljeni citati  Ako se citira vi e mjesta iz istoga izvora. potrebno je.

Navo enje istoga mjesta istoga rada u dvije ili vi e uzastopnih bilje aka.koristi se oznaka ibid. ibidem ± na istom mjestu). 48. Navo enje drugoga mjesta istoga rada u dvije ili vi e uzastopnih bilje aka . i naznaka mjesta koje se citira. . b.Mogu e su sljede e situacije:   a. (od lat.koristi se oznaka ibid. Primjer: Ibid.     . Primjer: Ibid. str..

). lanci u zbornicima. lanci u asopisima . Rje e (i samo gdje je to primjereno) popis se ure uje po vrsti publikacija (npr.Popis literature    U popisu literature obavezno se koristi potpuni oblik citata obi no se navodi abecednim redom prezimena autora. knjige. ili po hronolo kom redu objavljivanja publikacije. ...

djela navedena u bilje kama rada. u pravilu.  Popis literature u pravilu dolazi na sam kraj rada. Popis literature treba sadr avati samo djela koja je autor rada stvarno koristio . Strogo je zabranjeno u popisu literature samo radi <<uljep avanja dojma» navoditi djela koja nisu uop e konsultirana pri izradi rada. .dakle.

    Times New Roman Font 12 Prored 1.5 Poravnanje: krajnje desno (s obje strane) .

Posljednja stranica Koncept i razrada Stil i jezik Dokumentac Prezentacija ija (izvori) .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful