You are on page 1of 12

Poljoprivredno sumarska skola Josif Pancic Surdulica

Maturski rad

Predmet: Porodiljstvo Tema: Patoloski puerperijum

Profesor: Vladimir Stankovic

Ucenik: Dejan Gigovic IV/2

Surdulica, jun 2010. SADRZAJ


Strana 1. Uvod........................................................................................................................................3 2. Prolapsus uterusa.................................................................................................................4 Literatura...................................................................................................................................11

1. UVOD
Porodiljstvo domacih zivotinja( akuserstvo) jedna je od najstarijih i najvaznijih disciplina veterinarske medicine. U staroj Grckoj je Aristotel(384-322 godine pre Hrista) prvi pisao o porodjaju zivotinja, plodovima ovojnicama, ishrani, polozaju fetusa i superfetaciji, ali o samom porodjaju malo. Tek stari rimski pisci pruzaju vise podataka o poradjanju, nakaznim i velikim plodovima, pobacaju, nepravilnom polozaju ploda, embriotomiji, prolapsusu materice i zadrzavanju posteljice kod domacih zivotinja. Zahvaljujuci napretku nauke i prakse, kroz vekove je usavrsavana i vestina pomaganja pri porodjaju zivotinja (akuserstvo), a kasnije je to postala i naucna disciplina sa nekoliko grana (patologija i terapija sisancadi, patologija i terapija mlecne zlezde, neplodnost- sterilitet zenskih i muskih zivotinja, vestacko osemenjavanje, kontrola reprodukcije, biotehnologijaembriotransfer i dr.). Prvi zadatak porodiljstva je pravilna profilaksa kako u intezivnom, tako i u ekstenzivnom stocarstvu. Drugi veoma vazan zadatak porodiljstva jeste pomaganje pri porodjaju, lecenje i savetovanje ako nastupe poremecaji u graviditetu, pri porodjaju ili puerperijumu ili ako obole mladuncad. Pomoc pri porodjaju domacih zivotinja je komplikovanija i teza nego u humanom porodiljstvu, narocito kod velikih zivotinja. Uspesna reprodukcija domacih zivotinja veoma zavisi od dobro zavrsenog porodjaja. Za zdravu zenku porodjaj je normalni zavrsetak jednog bioloskog(reproduktivnog) ciklusa. Normalni (spontan, lak) porodjaj sa zdravom majkom i mladuncem zeli svaki dobar stocar, jer je to uslov za ekonomicno gajenje i uspesnu reprodukciju. Veliki broj zivotinja-porodilja i mladunaca strada usled nedovoljne higijene u graviditetu ili usled prejakih, pregrubih, zakasnelih i necistih pomaganja pri porodjaju i posle njega. Pored profilakse, lecenje obolelih porodilja i mladuncadi je, takodje, veoma vazan zadatak. Terapeutske mogucnosti, s obzirom na usavrsene tehnicke operacije akusiranja, anesteziju, antisepsu i asepsu, kao i profilaksu i terapiju bakterijskih infekcija, danas su zaista velike. Medjutim, sa ovim se aktivnost veterinara-akusera ne zavrsava. On mora isto tako dobro da postavi dijagnozu graviditeta i to sto ranije, da dijagnostikuje razlicite vrste jalovosti (steriliteta) zenki i muskih zivotinja i da ih leci, vrati u reprodukciju ili ih kao trajno sterilne izluci iz priploda, da uspesno provodi vestacko osemenjavanje krava i krmaca, ali isto tako da dobro poznaje patologiju i terapiju mlecne zlezde (mastitisi), patologija i terapiju sisancadi, kao i da primenjuje savremene metode biotehnologije (embriotransfera i dr.). Vrlo cesto kod velikih domacih zivotinja tezak partus, torzija gravidne materice i prolapsus materice zahtevaju, osim znanja i vestine, i izuzetne fizicke napore.

Patoloski puerperijum

Dejan Gigovic IV/2

2. Prolapsus uterusa
Prolapsus se definise kao izvrtanje ili ispadanje materice izvan polnog otvora kod krava, ovaca, koza i kobila. Do ovog stanja dolazi usled prejakih trudova u toku i posle porodjaja, slabe veze materice, atonija, istezanje materice zbog velikog fetusa ili njihovog veceg broja Prolapsus moze da bude delimican i potpun. Ova situacija moze biti vrlo opasna po zivot npr. krave. Materica se mora ocistiti i vratiti sto je brze moguce, jer krava moze upasti u sok i umreti usled gubitka krvi.

Prolapsus je veci i potpuniji ako porodilja lezi, jer su tada porodjajni grcevi jaci, posto lezaj deluje kao odbojna podloga. Kod krava i kobila koje stoje prolabirani uterus dostize velicinu vece vrece, dzaka i visi sve do skocnih zglobova. Kod krava je nacickan brojnim karunkulama, crveno-modre boje, ponekad prekriven zaostalom posteljicom. Prolabirani cerviks se ispod vulve poznaje po naboranoj sluzokozi crvene boje. Kod kobila je prolabirana materica crveno-modre boje, obicno bez zadrzane posteljice, uz jak nemir i znojenje zivotinje. Kod krmaca je prolapsus uterusa vrlo tezak poremecaj i obicno fatalan. Prolapsus je takva komplikacija, da ubrzo dolazi do jakog poremecaja cirkulacije i venske staze u materica. Usled ovog poremecaja materica je uvecana, bolna, cijanoticna, lako se kida, edematozna, krta i lako krvari. Sluzokoza materice ne dobija dovoljno sveze krvi i zbog toga se nekrotizuje, ostecuje i inficira. Smrt nastupa usled soka lose cirkulacije, bola i slabosti srca. Da bi se pomoglo zivotinji, materica se mora ocistiti, oprati mlakim rastvorom dezinficijensa i osloboditi zaostale posteljice. Ako porodilja stoji materica se stavi na siru dasku prekrivenu cistim platnom, a ako lezi materica se pokupi i, takodje, stavi na cisto platno. Zatim treba tesku i veliku matericu krave anemizovati i smanjiti da bi mogla da se vrati kroz vulvu, vaginu i cerviks na svoje mesto. Materica se radi toga poliva hladnom vodom, rastvorom stipse, pozljivo masira ili posipa jednim kilogramom secera u kristalu. Da bi se olaksala repozicija prolabirane materice daje se epiduralna anestezija medijalno izmedju krsne kosti i repa. Ukoliko je doslo do cepanja materice, treba je usiti cistim koncem. Nakon smanjivanja obima materice ona se vraca postepeno i pazljivo, obema sakama na gore, kroz vulvu, vaginu i kroz cerviks. Vracanje materice na svoje mesto nije moguce bez nauljavanja ili namascenja sluzokoze. Posle repozicije prolabirane materice u nju se stavljaju antibiotici zbog sprecavanja infekcije, a parenteralno se daju uterotonici, anatoksini i kalcijumovi preparati. Obavezno je zatvaranje polnog otvora-vulve, i to cvorastim savovima od jakog konca, Flessovim zatvaracima ili stavljanjem utega. Zatvaranje vulve je veoma vazno u naredna 3-4 dana da ne bi doslo ponovnog ispadanja-recidiva. Ponekad se kao komplikacije javljaju i prolapsusi rektuma i mokracne besike. Oni se , takodje, moraju odmah vratiti na svoje mesto.

Patoloski puerperijum

Dejan Gigovic IV/2

3.Retencija sekundina
Po istiskivanju ploda, abdominalne kontrakcije prestaju, ali se nastavljaju kontinuirane kontrakcije materice da bi se izbacila posteljica. Ona se obino istisne u toku od pola do 8 asova. Kod veine krava to se desi za 4 do 5 asova. Ako plotkinja ne izbaci posteljicu do 12 asova po partusu, radi se o njenom zaostajanju (retentio secundinarum). To je esto sluaj kod pobaaja, tekog teljenja, preranog roenja i blinjenja. Pojava zaostale posteljice varira od stada do stada, ali se kree od 5 do 15%, i moe dovesti do znaajnih problema u reprodukciji takvih grla. Izbacivanjem posteljice svi njeni hormonski produkti iezavaju iz plazme majke, u skladu s njihovim karakteristikama poluivota. U celini, posle 48 do 72 asa koncentracije steroidnih i proteinskih hormona spadaju na vrednosti kao kod negravidnih plotkinja.

Uzroci zastajanja posteljice se mogu svrstati u tri grupe: 1. Atonija uterusa posle partusa 2. Smetnje u mehanizmu odleplivanja horijonskih resica od endometrijuma zbog edemiziranja ili srascivanja 3. Mehanicke zaprege, kao obavijanje posteljice oko karunkula ili zaglavljivanje u cerviksu. Do atonije materice sa zadrzavanjem posteljice dolazi zbog istezanja zida materice usled velikog ili veceg broja ploda, teskog i prolongiranog porodjaja , hidropsa plodovih ovojnica, stalnog stajskog drzanja, nedostatka energije, minerala, itd. Do edemiziranja placentarnog tkiva i horijonskih resica dolazi zbog poremecaja krvne cirkulacije, alergija, zapaljenskih procesa, infekcije i intoksikacije. Bruceloza je tipican primer infektivnog placentitisa. Do mikoticne(gljivicne) infekcije placente i materice dolazi zbog budjavog sena i gnjile hrane. Gljivice prodiru u placentu i izazivaju otok, edem placente, nekrozu placentoma i demarkaciju. Simptomi ovog oboljenja mozete lako uociti. Posteljica visi iz vagine, napinjanje zivotinje, promena opsteg stanja, proliv, a kasnije i trulezno raspadanje i jak smrad zadrzane posteljice i lohija. Komplikacije koje prate ovo oboljenje su puerperalna infekcija i intoksikacija, metritis-zapaljenje materice i adneksitis, metastazni mastitis, tetanus i sepsa.

Patoloski puerperijum

Dejan Gigovic IV/2

Dijagnoza se postavlja vaginalnim pregledom, a kod manjih zivotinja palpacijom preko zida abdomena. Ovo oboljenje se mora leciti jer inace prete infekcija i sepsa. Zadrzana posteljica se mora izvaditi i odstraniti iz materice i tako spreciti puerperalnu infekciju i intoksikaciju. Kod krava najranije 12-24 sata posle teljenja, dok je najlakse drugog ili treceg dana po teljenju. Posteljica se pazljivo i polagano odlupljuje prtima sa svakog placentoma redom. Nikako se ne sme nasilno vaditi ili kidati. Moze se pojaviti zapaljenje endometrijuma, i zbog toga u materici ima patoloskog sekreta, krvi i delova placentoma. Zaostala posteljica se manuelno vadi, prazni se patoloski, ihorozni i vruci sadrzaj krvavu-cokoladaste boje iz materice. Zatim se unosi velika doza antibiotika, apliciraju se uterotonici, kalcijum i antitetanusni serum ili anatoksin vakcine. Higijena je vrlo bitna pri postuku vadjenja posteljice. Koristi se dezinfekciono sredstvo na operacionom delu, a na ruke se stavljaju plasticne rukavice koje treba cesto menjati. Anaerobna i brucelozna infekcija su najcesce i najopasnije infekcije pri vadjenju posteljice.

Patoloski puerperijum

Dejan Gigovic IV/2

4.Puerperalne infekcije i intoksikacije


Porodilje su u toku i za vreme porodjaja veoma osetljive i podlozne infekcijama. Postoji velika opasnost od infekcije materice i porodjajnog kanala, narocito ako se drze u nehigijenskim uslovima. Materica posle porodjaja predstavlja povrsnu ranu u koju lako prodiru razni mikroorganizmi, narocito ako je doslo do zadrzavanja posteljice, povreda i nagnjecenja porodjajnog puta, prolapsusa uterusa ili vagine, atonije materice, zatim emfizematoznog ploda i pomaganje prljavim rukama, instrumentima i uzadima. Od puerperalnih infekcija najcesce obolevaju krave, ovce, koze i krmace. Kada bakterije prodru u sluzokozu materice nastaje lokalna puerperalna infekcija, a kada prodru u krv i druge organe nastaje opsta puerperalna infekcija, septikemija i piemija(sepsa). Bakterije u materici deluju svojim toksinima i izazivaju trovanje. Kada veca kolicina toksina dospe u krv nastaje opsta puerperalna intoksikacija(sapremia) sa poremecajem opsteg stanja. Infekcija i intoksikacija mogu biti lokalne i opste ali one obicno idu zajedno i tesko ih je razdvojiti. Lokalna intoksikacija zahvata povrsinu sluzokoze materice, cerviksa i vagine. Sanse za izlecenje postoje ako se patoloski sadrzaj iz uterusa ispusti(sondom, gumenim crevom). Opsta intoksikacija(sapremija) nastaje kada se nakupi veca kolicina patoloskog sadrzaja u materici(lohiometra) i kada dodje do vece resorpcije bakterijskih toksina. Sapremija nastaje 2-4 dana posle teljenja, kada se u materici krave nakupi velika kolicina ihoroznohemoragicnog sekreta i tada stupa lohiometra. Ponekad se u materici stvaraju smrdljivi gasovi(fiziometra), nastaje pogorsanje opsteg stanja, visoka temperature, napinjanje itd. Lokalna infekcija nastaje kad bakterije prodru u tkivo porodjajnog kanala i izazovu zapaljenje, ali bez piemije i sepse. Obolela mesta se demarkiraju i nastaje defekt tkiva.Opsta puerperalna infekcija se javlja kada bakterije prodru dublje u tkivo porodjajnog kanala i preplave krvne i limfne sudove, i tako izazovu sepsu ili metastaziraju u druge unutrasnje organe(piemija). Lecenje se sastoji u davanju oksitocina, masaze uterusa preko rektuma, ispustanju smrdljivog sadrzaja iz uterusa, vadjenju zaostalih delova posteljice itd. Specificne puerperalne infekcije- Kod zivotinja mogu nastati, osim puerperalnih, mesanih infekcija i intoksikacija, i specificne puerperalne infekcije kao sto su: perperalni tetanus, puerperalni maligni edem, puerperalna nekrobaciloza porodjajnog kanala. Ova oboljenja su vrlo teska i zahtevaju dugotrajno lecenje antibioticima i hiperimunim serumina, ali ipak sa neizvesnim ishodom. Puerperalne lokalne infekcije vulve, vagine i uterusa- Lokalne infekcije vulve, vestibuluma, vagine, cerviksa i materice nastaju pri teskom i dugom porodjaju zivotinja, zadrzavanju poseljice i povredama pojedinih delova porodjajnog kanala. Moze se primetiti promena opsteg stanja zivotinja (neveselost, tezak hod, anoreksija, napinjanje, skripanje zubima i dr. ) Ovo oboljenje se leci tusiranjem povredjenih mesta mesavinom glicerina i jodne tincture, mazanjem antibiotske masti i upotrebom praskova i rastvora antibiotika. Opsa terapija antibioticima se sprovodi zbog opasnosti od sirenja infekcije i moguceg zapaljenskog procesa na okolna tkiva. Opsta puerperalna infekcija- Kada mikroorganizmi iz obolelog porodjajnog kanala prodru u limfu i krvotok nastaje opsta puerperalna infekcija, puerperalna groznica ili puerperalna sepsa. Kada patogene bakterije preplave krv javlja se septikemija a ako putem embolije predju u unutrasnje organe nastaje metastazirajuca piemija ili pioseptikemija. Bakterija se moze javiti i pre partusa, iz uginulog, inficiranog i zadrzanog fetusa u uterusu. Prilikom lecenja se korist velike doze antibiotika u toku vise uzastopnih dana i antitetanusni serum. Ovi procesi su najcesci kod krava.

Patoloski puerperijum

Dejan Gigovic IV/2

Puerperalni MMA sindrom kod krmaca- Kod krmaca posle prasenja nastaje puerperalna toksoinfekcija, MMA sindrom(mastitis, metritis, agalactia). Simptomi su tvrodo, vruce, bolno vime bez mleka, sluzavog- gnojni sekret iz uterusa, telesna temperature od 39.4 - 42 C . Uzrok ovom stanju je kompleksan (infekcija, poremecaj neurovegetativnog sistema, hormonalna insuficijencija, intoksikacija i dr. ). Ako prasad poturite drugoj krmaci koja ima mleka ili ih vestacki prehraniti uz davanje glukoze i minerala oni nece biti u opasnosti od hipoglikemije i hiperazotemije. Ovo oboljenje se moze spreciti davanjem laksancija i mekinja nekoliko dana pre prasenja i restrikcijom hrane.

Puerperalna pareza (Porodjajna koma)- Kao posledica akutne hipokalcemije i hipermagnezijemije javlja se puerperalna pareza, najcesce kod krava, 1-3 dana posle porodjaja. Glavni uzrok ovog oboljenja je manjak kalcijuma u krvnom serumu i nepravilan odnos kalcijuma i magnezijuma. Najvise obolevaju visokomlecne krave, a nastajanju doprinose i klimatski faktori, slaba ishrana, stalno stajsko drzanje bez pase i kretanja. Oboljenje mozemo prepoznati ako krava iznenada prestanje da uzima hranu, ako se slabe na nogama i teturaju se, ne mogu da ustanu, ako su im refleksi slabi i ne obracaju paznju na tele. Takodje vime je mlitavo i prazno, koza hladna a krava, sto je najvazniji simptom, je bez svesti. Aplikacijom kalcijumovih preparata u velikim dozama (500-1000 ml) u venu, misice i u potkozje na vise mesta se uspesno leci ovo oboljenje. Ponekad ovu terapiju treba ponavljati dva ili ti dana. Da bi sprecili ovo oboljenje, ishrana krava mora biti bogata mineralima, posebno kalcijumom, magnezijumom, fosforom i mora se redovno izvoditi na pasu.

Patoloski puerperijum

Dejan Gigovic IV/2

5.Ostali poremecaju u puerperijumu


Nedostatak materinskog instinkta se ponekad javlja kod junica posle teljenja. Ona ne prima tele i ne dozvoljava mu sisanje, a prvih nekoliko sati pokazuje agresivnost i razdrazenost prema njemu. Ovaj poremecaj se leci injekcijama hormona. Zderanje placente posle teljenja se naziva ataviza i javlja se ponekad kod prezivara i izaziva prolaznu indigestiju. Fetofagija je zderanje mladunaca posle prasenja i javlja se kod krmaca kao posledica nedostatka materinskog instinkta i manjka belancevina. Da bi sprecili ova oboljenja zivotinje se moraju pravilno hraniti i negovati. Puerperalni poremecaju metabolizma minerala takodje spadaju u ovu grupu. Uzroci ovih oboljenja su greske u ishrani, pripremi hrane, djubrenju zemljista itd. Kada kravi nedostaje kalcijuma i fosfora na pocetku laktacionog perioda dolazi do padanja s nogu, lezanja i paretickog stanja u puerperiumu. Ketoza se javlja u prve cetiri nedelje posle teljenja i kao uzrok poremecaja ugljenih hidrata, zbog visoke laktacije i nedovoljne energetske ishrane. Oboljenje se leci podizanjem nivoa glukoze u krvi, a ukoliko se ne leci dolazi do masne infiltracije i degeneracije jetre. Agalakcija, hipogalakcija, edemi vimena, zapaljenje mlecne zlezde(mastitisi) , zapusenje sisnih kanala i ustezanje mleka su jos neka od puerperalnih pormecaja zivotinja.

Patoloski puerperijum

Dejan Gigovic IV/2

6.Zakljucak
U porodiljstvu-akuserstvu uglavnom se radi sa zenskim zivotinjama, a sa muskima samo u slucaju steriliteta ili vestackog osemenjavanja. Zenke domacih zivotinja mogu da obole od ginekoloskih oboljenja u svakoj fazi reprodukcionog ciklusa, a najcesce perinatalno (pred sam porodjaj, pri porodjaju i u puerperijumu odmah posle porodjaja). Posle porodjaja, u puerperiumu, mogu da nastanu razlicita oboljenja i komplikacije koja su opasna po zivot. Puerperium zavisi od samog porodjaja; protekne li porodjaj lako, bez komplikacija, i puerperium ce biti normalan, fizioloski. Medjutim, ako je partus bio tezak i komplikovan, ako posteljica nije na vreme istisnuta iz materice, docice do patoloskog, prolongiranog puerperiuma.

10

Patoloski puerperijum

Dejan Gigovic IV/2

LITERATURA
1. Prof. dr Vasilije Miljkovic 2. Prof. dr Bozidar Markovic 3. Prof. dr B. Okljesa

11

Patoloski puerperijum

Dejan Gigovic IV/2

Datum predaje: ______________

Komisija: Predsednik Ispitivac Clan Komentar : _______________ _______________ _______________

Datum odbrane: _____________

Ocena__________ (___)

12

You might also like